BIL305 Bioeseji u istraÅ¾ivanju lijekova - Odjel za biotehnologiju

Odjel za biotehnologiju, Sveučilište u Rijeci 

Detaljni izvedbeni plan za akademsku godinu 2013/2014 

Kolegij: Bioeseji u istraživanju lijekova, BIL 305 

Studij: Preddiplomski sveučilišni studij Biotehnologija i istraživanje lijekova, III godina studija 

Broj predmeta: BIL 305 

Web stranica predmeta: http://www.biotech.uniri.hr 

ECTS bodovi: 5 

Nastavno opterećenje/sati: 48 sati ( 19P + 14 S + 15 V) 

Nositelj predmeta: 

Dr.sc. Sandra Kraljević Pavelić, docent 

Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, Radmile Matejčić 2 

e-mail: sandrakp@biotech.uniri.hr 

Web stranica: http://www.biotech.uniri.hr/ 

Asistenti: 

1. Dr.sc. Krešimir Pavelić, profesor 

Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci 

e-mail: pavelic@biotech.uniri.hr 

2. Dr.sc. Mirela Sedić, docent 

Odjel za biotehnologiju Sveučilišta u Rijeci, 

msedic@biotech.uniri.hr 

3. Dr.sc. Željko Svedružić, docent 


e-mail: zsvedruz@biol.pmf.hr 

4. Dr.sc. Ivana Ratkaj, viši asistent 


e-mail: iratkaj@biotech.uniri.hr 

5. Dr.sc. Elitza Markova-Car, docent 


e-mail: elitza@biotech.uniri.hr 

6. Tamara Martinović, asistent 


e-mail: Tamara.martinovic@biotech.uniri.hr 

7. Marko Klobučar, asistent 


e-mail: mklobucar@biotech.uniri.hr 

Detaljni izvedbeni nastavni program kolegija Bioeseji u istraživanju lijekova Kraljević Pavelić 2013/2014 1


Osnovne informacije o kolegiju: 

Predavanja, seminari i vježbe se održavaju u terminu od 21.01.2013. do 15.02.2013. 

Obavezna literatura: 

1. Assay development – Fundamentals and practices, Ge Wu, John Wiley & Sons, Inc. 2010 

2. Skripta 

Preporučena dodatna literatura: 

1. PHARMACEUTICAL BIOASSAYS - Methods and Applications, Shiqi Peng & Ming Zhao, John Wiley & 

Sons, Inc., 2009 

2. Medicinska biokemija, Mladen Mintas i Silvana Raić Malić, Medicinska naklada, Zagreb, 2009 

OPIS PREDMETA 

Kolegij obuhvaća znanja i principe o provođenju bioeseja te znanja o najvažnijim tehnikama koje se koriste u 

dizajniranju bioeseja u područjima biotehnologije i razvoja lijekova. Kolegij osigurava studentima mogućnost 

stjecanja eksperimentalnih i praktičnih znanja za provođenje pokusa i bioeseja. Tijekom provedbe kolegija 

objasnit će se i opisati osnovni koncepti iz područja primjene bioeseja, metode i instrumentacija koje se 

koriste u biokemijskim esejima i staničnim esejima, osnove eseja sa staničnim kulturama, strategije i razvoj 

bioeseja temeljenih na metodama vezanja proteina i praćenja enzimske aktivnosti te bioeseji temeljeni na 

visokoprotočnim metodama analize. 

Tijekom kolegija student će steći znanje koje im je potrebno iz područja primijene bioeseja, mogućnost analize 

i interpretacije dizajna bioeseja, znanja i vještine za provedbu bioeseja te znanja za razumijevanje 

tradicionalnih metoda i instrumentacije koje se koriste u provedbi bioeseja i novih viskoprotočnih metoda i 

prateće instrumentacije. 

Ciljevi i očekivani ishodi predmeta (razvijanje općih i specifičnih kompetencija) 

Opće kompetencije koje će se razvijati na predmetu: 

A1, A2, A3, A5, A8, A7; B1, B2, B4, B5; C1, C2, C3, C4. 

Specifične kompetencije koje će se razvijati na predmetu: 

· Upoznavanje s klasifikacijama bioeseja. 

· Usvajanje temeljnih znanja o mogućnostima korištenja bioeseja u znanstvenim istraživanjima. 

· Detaljno upoznavanje sa standardnim i najaktualnijim metodama u istraživanju i razvoju lijekova. 

Upoznavanje studenata s logičnim planiranjem pokusa u smislu primjene bioeseja u istraživanjima 

specifičnih spojeva. 

· Kritično analiziranje znanstvenih članaka i javno prezentiranje znanstvenog djela koristeći primjere iz 

suvremene literature. 

Nakon završenog programa iz predmeta studenti će stoga moći: 

· Definirati i objasniti osnovne principe bioeseja 

· Opisati primjenu bioeseja i njihovu ulogu u razvoju lijekova 

· Interpretirati biokemijske procese u procesu dizajniranja odgovarajućeg bioeseja 

· Opisati principe na kojima se vrše mjerenja tijekom provedbe bioeseja 

· Suvereno razlikovati i tumačiti tradicionalne metode u bioesejima u odnosu na visokoprotočne 

metodologije analize 

· Analizirati i interpretirati znanstvene podatke iz znanstvenih radova temeljenih na bioesejima 

· Samostalno izraditi pisani tekst i prezentaciju pojedinog bioeseja na temelju podataka iz znanstvene 

literature 



· Sigurno i učinkovito izvesti laboratorijske vježbe što uključuje rad s uzorcima za analizu, pripremu radnih 

otopina, provedbu bioeseja prema unaprijed objašnjenom i demonstriranom protokolu, prikaz rezultata i 

provedba jednostavnih analiza te izvođenje zaključaka iz dobivenih rezultata. 



Ishodi nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza: 

A. Predavanja: 

1. Uvod u bioeseje i klasifikacija: 

- Uvod u kolegij 

- Što je uloga bioeseja u razvoju lijekova 

- Klasifikacija i vrste bioeseja 

2. Mjerenje i instrumentacija u bioesejima: 

- Principi na kojima se temelje mjerenja u bioesejima 

- Osnovna instrumentacija u bioesejima 

- Mjerenje apsorbancije, luminiscencije, fluorescencije i radioaktivnosti 

3. Fundamentalni principi bioeseja s izoliranim proteinima: 

- Kemijski potencijal, ekvilibrij i kinetika 

- Analiza i kinetička studija vezanja proteina 

- Kinetika enzima 

- Inhibicija funkcije proteina 

4. Separacijske tehnike u bioesejima I: 

- Uklanjanje nečistoća ispiranjem 

- Ekstrakcija organskim otapalima 

- Centrifugiranje 

- Membranska filtracija 

- Dijaliza 

- Elektroforeza 

5. Separacijske tehnike u bioesejima II - tekućinska kromatografija 

- Osnove tekućinske kromatografije (HPLC, engl. high-perfomance liquid cromatography) 

6. Opće tehnike vezanja proteina: 

- FRET (engl. fluorescence resonance energy transfer) 

- ELISA (engl. enzyme-linked immunosorbent assay) 

- SPR (engl. surface plasmon resonance) 

7. Bioeseji sa staničnim kulturama: 

- Stanične linije 

- Primarne kulture stanica 

- Osnovni principi bioeseja sa stanicama 

- Pojmovi afiniteta i efikasnosti u bioesejima sa stanicama 

- Diferencijacija stanica 

8. Analiza vijabilnosti, proliferacije i citotoksičnosti: 

- Vijabilnost 

- Proliferacija 

- Citotoksičnost 

- Mjerenje stanične mobilnosti 



9. Optičke metode analize stanica: 

- Priprema uzorka 

- Slikanje stanica 

- Analiza i obrada podataka 

10. Analiza ionskih kanala: 

- Bioeseji za mjerenje aktivnosti ionskih kanala 

- Elektrofiziološke metode 

- Metode mjerenja protoka iona 

- Metode mjerenja membranskog potencijala 

11. Analiza funkcije i mehanizama proteina GPCR: 

- Proteini skupine G i njihovi stanični receptori (GPCR, engl. G-protein coupled receptors) 

- Aktivacija GPCR i signalna transdukcija 

- Bioeseji za analizu aktivnosti GPCR 

12. Analize kemijskih struktura in silico : 

- Kemoinfomatika 

- HTS (engl. high-throughput screening) in silico 

13. Uvod u viskoprotočne metode analize: 

- Metodološki pristupi 

- Uloga u razumijevanju bolesti 

14. Molekularne i stanične mete u razvoju lijekova: 

- Uloga viskoprotočnih metoda u otkrivanju meta za razvoj lijekova 

- Primjeri iz kliničke i znanstvene prakse 

15. Čipovi i transkriptomika: 

- Vrste čipova 

- Kontrola kvalitete i analiza podataka 

16. Proteomika: 

- Osnove masene spektrometrije 

- Proteinski mikročipovi 

- Kontrola kvalitete i analiza podataka 



B. Seminari: 

S1-S2 Proteaze i njihova uloga u razvoju lijekova: 

- Podjela i katalitički mehanizmi proteaza sisavaca 

- Uloga proteaza u razvoju lijekova 

- Inhibitori proteaza odobreni za kliničku uporabu 

- Bioeseji za praćenje aktivnosti kaspaza 

- Bioeseji za praćenje aktivnosti enzima MMP (engl. matrix metalloproteinase) 

S3-S4 Protein kinaze: 

- Protein kinaze i njihovi supstrati 

- Inhibitori protein kinaza u kliničkim ispitivanjima, te kao klinički odobreni lijekovi – dati studentima 

primjere nekih lijekova da pripreme prezentaciju 

- Metode za mjerenje aktivnosti kinaza: radiometrijske metode, metode koje se zasnivaju na mjerenju 

fluorescencije (FP, FRET, TRF), ELISA, mjerenje luminiscencije, metode koje se zasnivaju na 

mjerenju elektroforetske pokretljivosti peptida, mjerenje vezanja liganda i kinaze (The KINOMEscan 

screening platform) 

- Supstrati za kinetička mjerenja in vitro 

- Bioeseji za mjerenje ADP, ATP i ostalih fosforiliranih produkata 

S5-S6 Programirana smrt stanice (apoptoza) u razvoju i liječenju bolesti: 

- definicija i osnovna biokemijska obilježja stanica u apoptozi 

- mehanizmi indukcije apoptoze (unutarnji i vanjski put); deregulacija apoptoze u stanicama raka 

- antitumorska terapija usmjerena na regulatore apoptoze (BCL2, p53) – studenti prezentacije 

- metode za praćenje apoptoze: fragmentacija DNA, određivanje aktivnosti kaspaze-3, TUNEL esej, 

aneksin-V-FLUOS esej 

S7-S8 Metode za analizu proteina: 

- izazovi i problemi analize proteina u biološkim (naročito kliničkim) uzorcima 

- metode za određivanje koncentracije proteina (Bradford, Lowry) 

- elektroforeza: 1-D i 2-D elektroforeza proteina; kapilarna elektroforeza 

- kromatografija (afinitetna kromatografija, gel-filtracijska kromatografija, ionsko-izmjenjivačka 

kromatografija, tankoslojna kromatografija; HPLC, UPLC) 

- Western blotting 

- Imunoprecipitacija 

S9 Bioinfomatička analiza: 

- Uvod u spektrometriju masa 

S10-S11 Masena spektrometrija u enzimskim esejima i probiru inhibitora enzima 

- Metode masene spektrometrije u enzimskim esejima 

- Metode masene spektrometrije probiru inhibitora enzima 

S12 Imunoeseji: 

- Magnetski imunoeseji 



- ELISA za mjerenje koncentracije antitijela na pojedine viruse u krvi 

- Imunoeseji u istraživanju mehanizama djelovanja lijekova 

S13 Metode za analizu nukleinskih kiselina : 

- Analiza polimorfizama 

- Analiza gubitka heterozigotnosti 

- Ekspresijska genomika – prediktivni modeli 

C. Vježbe: 

1. Kolorimetrijsko i fluorimetrijsko mjerenje: Određivanje koncentracije proteina po Lowry-ju, 

fluorimetrijsko određivanje koncentracije proteina 

2. Western blot: detekcija ekspresije proteina. 

3. Analitičke metode: kromatografija isključenja po veličini. 

4. Stanične kulture: uzgoj i umnažanje staničnih kultura (tumorske stanične linije) in vitro. 

5. Analiza vijabilnosti, proliferacije i citotoskičnosti stanica: MTT-test, fluorescencija i mikroskopiranje 

6. Analiza ekspresije gena: analiza ekspresije gena uz pomoć mikročipa 

7. Analiza nukleinskih kiselina: analiza polimorfizama uz pomoć RT-PCR. 

Korelativnost i korespondentnost predmeta: 

Program je korespondentan sa sličnim programima u području prirodnih, farmaceutskih znanosti i biomedicine 

referentnih sveučilišta i usklađen je s potrebama struke. 



Bioeseji u istraživanju lijekova BIL305 – Sadržaj Kolegija 

PREDAVANJA 

Datum Vrsta TEMA Broj sati 

nastave 

20.1.2014. P1 Uvod u bioeseje i klasifikacija 1 

20.1.2014. P2 Mjerenje i instrumentacija u bioesejima 1 

20.1.2014. P3 Fundamentalni principi bioeseja s izoliranim proteinima 1 

21.1.2014. P4 Separacijske tehnike u bioesejima I 1 

21.1.2014.. P5 Separacijske tehnike u bioesejima II - tekućinska 

2 

kromatografija 

21.1.2014. P6 Opće tehnike vezanja proteina 1 

22.1.2014. P7 Bioeseji sa staničnim kulturama 1 

22.1.2014. P8 Analiza vijabilnosti, proliferacije i citotoksičnosti 1 

22.1.2014. P9 Optičke metode analize stanica 1 

27.1.2014. Test 1 

28.1.2014. P10 Analiza ionskih kanala 1 

28.1.2014. P11 Analiza funkcije i mehanizama proteina GPCR 1 

29.1.2014. P12 Analize kemijskih struktura in silico 1 

29.1.2014. P13 Uvod u visokoprotočne metode analize 1 

29.1.2014. P14 Molekularne i stanične mete u razvoju lijekova 1 

4.2.2014. P15 Čipovi i transkriptomika 2 

5.2.2014. P16 Proteomika 2 

7.2.2014. Test 2 

13.2.2014. 

ZAVRŠNI ISPIT 

23.1.2014. S1-S2 Proteaze i njihova uloga u razvoju lijekova 2 

29.1.2014. S3-S4 Protein kinaze 2 

30.1.2014. S5-S6 Programirana smrt stanice u razvoju i liječenju bolesti 2 

4.2.2014. S7-S8 Metode za analizu proteina 2 

5.2.2014. S9 Uvod u masenu spektrometriju 2 

6.2.2014. S10-S11 Masena spektrometrija u enzimskim esejima i probiru 

2 

inhibitora enzima 

6.2.2014. S12 Imunoeseji 1 

7.2.2014. S13 Metode za analizu nukleinskih kiselina 1 

EKSPERIMENTALNE VJEŽBE 

22 i 23.1.2014. V1 Kolorimetrijsko i fluorimetrijsko mjerenje 2 

24. i 27.1.2014. V2 Western blot: detekcija ekspresije proteina. 2 

28. i 29.1.2014. V3 Analitičke metode 2 

30. i 31.1.2014. V4 Stanične kulture 3 

3. i 4.2.2014. V5 Analiza vijabilnosti, proliferacije i citotoskičnosti stanica 2 

6. i 7.2.2014. V6 Analiza ekspresije gena 2 

10. i 11.2.2014. V7 Analiza nukleinskih kiselina 2 



P-predavanja 

S-seminari 

V -eksperimentalne vježbe 

Sadržaj predmeta po tematskim jedinicama: 

A. Predavanja: 

Uvod u bioeseje i klasifikacija 

Mjerenje i instrumentacija u bioesejima 

Fundamentalni principi bioeseja s izoliranim proteinima: 

Separacijske tehnike u bioesejima I 

Separacijske tehnike u bioesejima II - tekućinska kromatografija 

Opće tehnike vezanja proteina 

Bioeseji sa staničnim kulturama 

Analiza vijabilnosti, proliferacije i citotoksičnosti 

Optičke metode analize stanica 

Analiza ionskih kanala 

Analiza funkcije i mehanizama proteina GPCR 

Analize kemijskih struktura in silico 

Uvod u viskoprotočne metode analize 

Molekularne i stanične mete u razvoju lijekova 

Čipovi i transkriptomika 

Proteomika 

B. Seminari 

Proteaze i njihova uloga u razvoju lijekova 

Protein kinaze 

Programirana smrt stanice u razvoju i liječenju bolesti 

Metode za analizu proteina 

Uvod u masenu spektrometriju 

Masena spektrometrija u enzimskim esejima i probiru inhibitora enzima 

Imunoeseji 

Metode za analizu nukleinskih kiselina 

C. Vježbe 

Kolorimetrijsko i fluorimetrijsko mjerenje: Određivanje koncentracije proteina po Lowry-ju, fluorimetrijsko 

određivanje koncentracije proteina 

Western blot: detekcija ekspresije proteina. 

Analitičke metode: kromatografija isključenja po veličini. 

Stanične kulture: uzgoj i umnažanje staničnih kultura (tumorske stanične linije) in vitro. 

Analiza vijabilnosti, proliferacije i citotoskičnosti stanica: MTT-test, fluorescencija i mikroskopiranje 

Analiza ekspresije gena: analiza ekspresije gena uz pomoć mikročipa 

Analiza nukleinskih kiselina: analiza polimorfizama uz pomoć RT-PCR 



Pristup učenju i poučavanju u predmetu: 

Znanje 

Studenti trebaju steći osnovna znanja o bioesejima u području razvoja lijekova, upoznati različite razine 

složenost bioloških procesa što uključuje kemijsku i fizikalnu osnovu života te prepoznati važnosti znanstvenih 

dostignuća u istraživanju mehanizama djelovanja lijekova. 

Razumijevanje 

Studenti trebaju razumjeti osnovne zakonitosti prema kojima se dizajniraju bioeseji, principe i važnost 

biokemijskih reakcija u stanicama i biološkim sustavima te ulogu visokoprotočnih metoda u modernom 

pristupu razvoja lijekova. 

Vještine 

Studenti trebaju na temelju prethodno pripremljenih protokola biti sposobni rukovati aparaturom za provođenje 

eksperimenata, uočiti i registrirati promjene, izvesti mjerenja, izračunati/interpretirati eksperimentalne podatke 

i procijeniti točnost eksperimentalnih rezultata uz objašnjenje njihovog značenja. 

Sposobnost 

Tijekom vježbi i seminara studenti trebaju biti sposobni prevesti dobivene informacije u govorni, grafički i 

matematički oblik, jasno napisati koncept i teoriju izrađenog pokusa, izvijestiti o eksperimentalnim postupcima, 

rezultatima ili zadanoj problematici na sažet, točan i razumljiv način. Za to studenti trebaju koristiti stečena 

znanja iz kolegija. 

Stavovi 

Student treba razviti pozitivan stav prema eksperimentalnom radu i razumjeti važnost novih metodoloških 

proboja osobito u području razvija lijekova. Trebaju razviti otvoreni ali kritički stav prema problematici analize 

novih lijekova i ljekovitih sastojaka pri čemu se jasno razlikuju mogućnosti i ograničenja pojedinih pristupa i 

metoda. 

Način izvođenja nastave 

Nastava je organizirana u obliku predavanja, seminara i vježbi povezanih tematskim cjelinama, prema 

rasporedu objavljenom na web-stranicama. Na predavanjima će se definirati i opisati osnovne postavke koje 

će se analizirati i razrađivati tijekom vježbi i seminara. Predviđeno vrijeme trajanja nastave je ukupno 4 

tjedana. 

Predavanja, seminari i vježbe su obvezni. O pohađanju nastave vodi se evidencija za svakog studenta. Svi 

oblici nastave započinju u točno naznačeno vrijeme navedeno u rasporedu, a zakašnjenje će se tretirati kao 

izostanak. 

Znanje će se kontinuirano provjeravati (testovi, seminari-prezentacije i pripreme za vježbe). Studenti su dužni 

sudjelovati u radu korištenjem informacijske tehnologije, uključujući aktivno pretraživanje i korištenje 

materijala dostupnih na Internetu, u svrhu razvijanja sposobnosti pretraživanja, analize dobivenih rezultata te 

kritičkog procjenjivanja njihove vrijednosti. U tu svrhu studenti bi trebali suvereno koristiti računalne programe 

Microsoft Word, Microsoft Excel i Microsoft Power Point, te se aktivno služiti barem jednim stranim jezikom 

(preporuka: engleski jezik zbog znanstvene literature). 

Na seminarima će studenti raspravljati i prezentirati određenu problematiku te učiti kritički i argumentirano 

raspravljati o pitanjima relevantnim za kolegij. 

Vježbe će se organizirati u manjim grupama što će omogućiti individualizirani pristup studentima, povećati 

interaktivnost grupe i osigurati razvijanje praktičnih vještina. Na vježbama studenti trebaju nositi zaštitnu 

odjeću (bijela kuta, zaštitne rukavice), a sa sobom trebaju donijeti veliku bilježnicu koja će služiti kao 

laboratorijski dnevnik rada i kalkulator za rješavanje jednostavnih izračuna. 

Obveze studenata/studentica 

Studenti su dužni redovito pohađati nastavu, odraditi laboratorijske vježbe i proći kontinuiranu provjeru znanja. 



Vrednovanje obveza studenata/studentica 

Tijekom kolegija Bioeseji u razvoju lijekova polaznici mogu pojedinačno prikupiti najviše 100 bodova prema 

tablici 1. 

Redovito pohađanje nastave, u ukupnoj ocjeni kolegija, studentima doprinosi sa najviše 5 bodova (17 sati 

predavanja, 13 sati laboratorijskih vježbi, 15 sati seminara). Student može opravdano izostati sa 30% sati 

predavanja, isključivo zbog zdravstvenih razloga što opravdava liječničkom ispričnicom. Nema mogućnosti 

nadoknade izostanka sa nastave vježbi i predavanja. 

Ako student opravdano ili neopravdano izostane sa više od 30% nastave, ne može nastaviti praćenje kolegija, 

odnosno gubi mogućnost izlaska na završni ispit. 

Ocjenjivanje pohađanja nastave, bit će vrednovano prema Bodovi 

sljedećem principu: % prisutnosti 

90-100 5 

80-89 4 

70-79 3 

Eksperimentalni rad (najviše 15 bodova) 

Tijekom izvođenja praktičnog dijela nastave u laboratoriju bit će provjereno znanje iz uzgoja staničnih 

kultura in vitro (1 bod), rukovanje laboratorijskom opremom (1 bod), te priprema pokusa (1 bod). 

Studenti koji ne pokazuju dostatno znanje iz pojedinih praktičnih aktivnosti, neće ostvariti bodove. 

Studenti koji su pripremili materijale za vježbe biti će ocijenjeni s 5 bodova a studenti koji uspješno 

provedu zadane eksperimentalne zadatke biti će ocijenjeni sa 7 bodova. 

Izostanak sa eksperimentalnih vježbi neće se tolerirati, odnosno, neće biti mogućnosti nadoknade 

eksperimentalnih vježbi. 

Seminarski rad (ukupno 30 bodova) 

ECTS bodove student stječe pripremom seminarskog rada na zadanu temu u obliku prezentacije i pismenog 

rada. 

Seminarski rad predaje se u digitalnom (.doc i .ppt) obliku. Svaki pismeni rad treba sadržavati 4-5 

stranica teksta A4 (font Arial, veličina fonta 11, margine 2,5 cm, prored 1,5). Pisani seminarski rad može 

vrijediti najviše 15 bodova . 

Seminar u pisanom obliku (.doc) boduje se na sljedeći način: 

nedovoljan 0 

dovoljan 6 

dobar 8 

vrlo dobar 12 

izvrstan 15 

Seminarski radovi u obliku Power Point prezentacije bit će usmeno prezentirani (studenti trebaju pripremiti 

prezentaciju u trajanju 10-15 minuta) i mogu vrijediti najviše 15 bodova. 

Ukoliko student izostane sa seminara na kojem treba prezentirati svoj seminarski rad, dužan ga je 

prezentirati u nekom drugom terminu, prema dogovoru s voditeljem, ali to mora biti za vrijeme trajanja 

nastave. 

Seminarski rad u obliku Power Point prezentacije (.ppt) boduje se na sljedeći način: 

nedovoljan 0 

dovoljan 6 



dobar 8 

vrlo dobar 12 

izvrstan 15 

Tijekom nastave provoditi će se kontinuirana provjera znanja provedene nastave (ukupno 2 testa; T1 i T2). 

Studenti će moći kontinuiranom provjerom znanja prikupiti najviše 20 bodova (10 bodova po testu). 

Testovi pridonosi najviše po 10 bodova i polažu se pismeno, te sadrže po 10 pitanja koja se pojedinačno 

boduju sa po 1 bodom. Niti jedan ostvareni bod na ispitu ocjenjuje se ocjenom FX 

Kriterij bodovanja testova T1 i T2: 

- 0 - 3 – ne zadovoljava poznavanje ispitne materije (nedovoljan F) 

- 4 boda – zadovoljava najniži kriterij poznavanja ispitne materije; (nedovoljan E), 

- 5 boda - ispodprosječno poznavanje ispitne materije; (dovoljan D) 

- 6 boda – prosječno poznavanje ispitne materije; (dobar C) 

- 7 boda – iznadprosječno poznavanje ispitne materije; (vrlo dobar B) 

- 8 – 10 bodova – iznadprosječno poznavanje ispitne materije; (Izvrstan A) 

Ukoliko student ne prikupi bodove tijekom provođenja kontinuirane provjere znanja, imati će mogućnost 

popravka nakon obavljene ukupne nastave kolegija jednim popravnim testom – popravak uključuje prethodno 

ocjenjene testove ocjenom F ali ne i one ocjenjene s FX. 

Ukoliko student ni tada ne prikupi dovoljan broj bodova, popravak će se održati u lipnju po dogovoru. 

Završni ispit pridonosi najviše 30 bodova. Završni ispit polaže se pismeno, a sadrži 30 pitanja koja se 

pojedinačno boduju sa po 1 bodom. Niti jedan ostvareni bod na ispitu ocjenjuje se ocjenom FX. 

Kriterij bodovanja završnog ispita: 

- 0 – 8 bodova – ne zadovoljava poznavanje ispitne materije (nedovoljan F) 

- 9 – 12 bodova - odgovor koji zadovoljava najniži kriterij poznavanja ispitne materije; (nedovoljan E) 

- 13 - 15 bodova – ispodprosječno poznavanje ispitne materije; (dovoljan D) 

- 16 – 21 bodova – prosječno poznavanje ispitne materije; (dobar C) 

- 22 – 24 bodova – iznadprosječno poznavanje ispitne materije sa malim pogreškama; (vrlo dobar B) 

- 25 – 30 bodova – iznadprosječno poznavanje ispitne materije (izvrstan A) 

Kriterij ocjenjivanja završnog ispita i ukupne ocjene kolegija sukladan je kriterijima dodiplomskog 

studija: A (5) – 80-100%, B (4) – 70-79,99%, C (3) – 60 – 69,99%, D (2) – 50 – 59,99%, E (2) – 40 – 49,99%, 

F i FX – (1). 



Tablica 1. Potrebne aktivnosti i bodovanja kolegija BIL305 Bioeseji u istraživanju lijekova 

Vrsta 

aktivnosti 

Pohađanje 

nastave 

Laboratorijski 

rad 

Kontinuirana 

provjera 

znanja 

Ishodi učenja 

- sigurno i 

djelotvorno 

rukovati 

uzorcima, 

- provesti analizu 

prema protokolu, 

- prikazati 

rezultate 

analize, 

- analizirati 

rezultate 

Specifična 

aktivnost 

studenta 

Izvođenje 

eksperimenata 

prema 

zadanom 

protokolu 

objektivno 

mjerenje 

znanja provodi 

se zadacima 

ispravljanja 

Metoda 

procjenjivanja 

- prethodna 

pripremljenost za 

izvođenje vježbi, 

- samostalnost 

izvođenja, 

- točnost rezultata, 

- završetak vježbe 

i predaja izvješća 

u zadanom 

vremenu 

Završni ispit Pismeni ispit Završni ispit 

uključuje sadržaj 

predavanja, 

seminara i vježbi 

Bodovanje 

Maks. 

5 

15 

2 testa i seminar 50 

Svaki test sadrži 

maksimalno 10 

bodova do 40 

pitanja ili zadataka. 

Potrebno je 

minimalno riješiti 

40% testa ili skupiti 

4 boda po testu. 

30 

30 pitanja – točan i 

potpun odgovor na 

svako pitanje 

donosi po jedan 

bod 

Ukupno 100 

Trajanje pojedinačnog testa je 45 min, a završnog pismenog ispita 60 minuta. 



Raspored održavanja nastave 

Tjedan Predavanja Seminari Laboratorijske 

vježbe 

1 . 

(20.1-24.1.2014) 

2. 

(27.1-31.1.2014) 

3. 

(3.2.-7.2.2014) 

Testovi 

Nastavnik 

P1, P2, P3 Doc. dr. sc. Sandra 

Kraljević Pavelić/ Doc. 

dr. sc. Mirela Sedić 

P4, P5, P6 Doc. dr. sc. Sandra 

Kraljević Pavelić/ Doc. 

dr. sc. Mirela Sedić 

P7, P8, P9 V1 Doc. dr. sc. Sandra 

Kraljević Pavelić/ Dr. 

sc. Ivana Ratkaj 

S1, S2 V1 Doc. dr. sc. Sandra 

Kraljević Pavelić 

V2 

Doc. dr. sc. Sandra 


V2 T1 Doc. dr. sc. Mirela 

Sedić/ Doc. dr. sc. 

Sandra Kraljević 

Pavelić 

P10, P11 V3 Doc. dr. sc. Mirela 

Sedić/ Doc. dr. sc. 


Pavelić 

P12, P13, 

P14 

S3, S4 V3 Doc. dr. sc. Željko 

Svedružić /Prof. dr. sc 

Krešimir Pavelić/ Doc. 

dr. sc. Sandra 

Kraljević Pavelić/ 

S5, S6 V4 Doc. dr. sc. Sandra 

Kraljević Pavelić /Dr 


V4 


Kraljević Pavelić/ Dr. 


V5 


Kraljević Pavelić/ Dr 


P15 S7, S8 V5 Doc. dr. sc. Sandra 


.sc. Ivana Ratkaj 

P16 S9 Doc. dr. sc. Sandra 


S10, S11 

S12 

V6 

Doc. dr. sc. Mirela 

Sedić / Dr .sc. Ivana 

Ratkaj/ Doc. dr. sc. 


Pavelić 

S13 V6 T2 Doc.dr.sc. Sandra 




.sc. Ivana Ratkaj/ 

Doc.dr. sc. Elitza 

Markova-Car 

10.2.2014. V7 Doc.dr.sc. Sandra 

Kraljević Pavelić/ 

Doc.dr. sc. Elitza 

Markova-Car 

11.2.2014. V7 Doc.dr. sc. Elitza 

Markova-Car 

12.2.2014. Popravak 

T1 i T2 

13.2.2014. Završni 

ispit 

Doc.dr.sc. Sandra 


Doc.dr.sc. Sandra 




Predavanja, seminari i vježbe se održavaju u Sveučilišnom kampusu prema rasporedu na web 

stranicama Odjela za biotehnologiju. 

Pismeni radovi 

UPUTE ZA PISANJE SEMINARSKOG RADA 

Seminarski rad predaje se u pisanom obliku, a piše se u obliku ESEJA prema niže navedenim uputama. 

· NASLOV rada treba biti kratak i jasan, iz njega mora biti vidljiva problematika rada. Treba izbjegavati 

kratice i strane riječi ako postoje hrvatske istoznačnice. Imena vrsta pisati korektno kosim slovima (italic), 

a uz ime vrste navesti i ime autora koji je tu vrstu prvi odredio. 

· Format: A4 (210x297 mm). 

· Korice: ispisuje se naziv sveučilišta, fakulteta i odsjeka, ime i prezime studenta, smjer, naslov rada, vrsta 

rada (Seminarski rad), mjesto i godina. 

· SADRŽAJ je kazalo pojedinih naslova s navođenjem stranica. Preporučuje se decimalna numeracija 

poglavlja i odlomaka u poglavljima (npr. 1.1 1.2 …). 

Numeracija stranica započinje na stranici UVODA rada; numeriraju se sve stranice, tj. kako stranice s 

tekstom, tako i stranice sa slikama (grafikoni, sheme, fotografije) i tablicama, ukoliko već nisu uklopljeni u 

tekst. 

· UVOD ukratko navodi osnovne podatke o tematici seminarskog rada. 

· RAZRADA tematike seminarskog rada – sadrži sve potrebne informacije za razumijevanje tematike koje 

uključuju definicije, sheme, slike i grafikone potrebne za razradu tematike. 

· ZAKLJUČAK – ukratko se navode osnovni zaključci izvedeni iz obrađene tematike. 

· LITERATURA – sadrži popis svih izvornika koji se spominju u radu. Svaki citat u tekstu mora biti 

zastupljen u popisu literature i obratno. Literaturni podaci navode se prema "Harwardskome" sustavu. 

Akademska čestitost 

Nastavnik i studenti poštivati će Etički kodeks Sveučilišta u Rijeci, odnosno Etički kodeks za 

studente/studentice Sveučilišta u Rijeci. 

Kontaktiranje sa nastavnicima 

Nastavnik je svakodnevno dostupan putem elektronske pošte (sandrakp@biotech.uniri.hr ) za sva pitanja koja 

se tiču nastave. 

Informiranje o predmetu 

Informiranje o predmetu studenti dobivaju putem sustava učenja na daljinu (e-learning). 

Očekivane opće kompetencije pri upisu studenata/studentica pri upisu predmeta 

S obzirom na položene ispite prethodnih studijskih godina, smatra se kako studenti mogu pratiti nastavu 

predmeta Bioeseji u istraživanju lijekova. 

E-learning ili sustav za udaljeno učenje 

MudRi se temelji na programskome sustavu otvorenoga koda Moodle (http://moodle.org). 

Prednost je sustava za e-učenje i mogućnost olakšane komunikacije sa studentima i među studentima. Alati 

za komunikaciju koji će se koristiti su forum, chat i e-pošta, kao i poruke unutar samoga sustava. 

Sustavu MudRi pristupa se na sljedećoj adresi:http://mudri.uniri.hr/ 

Za prijavu je potreban elektronički identitet iz sustava AAI@EduHr. 



UPUTE STUDENTIMA 

Studentima se na početku predavanja daje lozinka kolegija. 

Kada se studenti budu "spojili" na sustav trebaju pronaći kolegij i kliknuti na njega. 

Sustav će ih tražiti lozinku za upis na kolegij (lozinku koju je postavio nastavnik i koju su studenti dobili na 

predavanju) 

Nakon toga nastavnik će vidjeti popis studenata na kolegiju. 

Ukoliko se studenti nisu nikada spajali na MudRi, njihovi podaci nisu zabilježeni u sustavu te ih nije moguće 

vidjeti sve dok se ne prijave u sustav. 



Prilog. Tjedni raspored po predavaonicama 

BIOTEHNOLOGIJA I ISTRAŽIVANJE LIJEKOVA 

Tjedan 1 – 20.1-24.1.2014. 

Vrijeme 

9:15 – 

11:00 

11:30 – 

15:30 

Ponedjeljak 

20.1. 

Utorak 

21.1. 

Vrijeme Srijeda 

22.1. 

Vrijeme Četvrtak 

23.1. 

Petak 

24.1. 

P1 

V1 – 

S1 V2 – 

9:00 – 1. grupa 

1. grupa 

P2 10:30 V1 – 9:15 – S2 V2 – 

1. grupa 11:00 

1. grupa 

P3 

P7 

V1– V2– 

11:30 – 

3. grupa 2. grupa 

P4 13:30 P8 V1– V2– 

11:30 – 3. grupa 2. grupa 

P5 P9 15:00 V1– 

4. grupa 

P5 

V1– 

V1– 

14:00 – 2. grupa 

4. grupa 

P6 15:30 V1– 

2. grupa 

Sva predavanja i seminari u 1. Tjednu održavaju se u velikoj dvorani zgrade Odjela O-030, prizemlje. Vježbe 1 se održavaju u Praktikumu 2 – II kat a 

Vježbe 2 u Laboratoriju za sistemsku biomedicinu i genomiku II kat. 



Tjedan 2 – 27.1. - 31.1. 2013. 

Vrijeme 

Ponedjeljak 

27.1. 

Vrijeme 

Utorak 

28.1 

Vrijeme 

Srijeda 

29.1. 

Vrijeme 

Četvrtak 

30.1. 

Vrijeme 

Petak 

31.1. 

10:00 – 

11:00 

11:15 – 

15:00 

T1 

V2– 

3. grupa 

V2– 

3. grupa 

V2– 

4. grupa 

V2– 

4. grupa 

10:00 – 

11:30 

12:15 – 

15:30 

P10 

P12 

S5 

V4 – 

4. grupa 

P11 P13 S6 V4 – 

9:15 – 12:00 

9:15 – 11:15 

9:00 – 11:45 4. grupa 

V3 – 

P14 

V4 – 

V4 – 

1. grupa 

11:30 – 2. grupa 

4. grupa 

V3 – 

S3 13:45 V4 – 

V4– 

1. grupa 12:50 – 

2. grupa 

3. grupa 

V3– 13:45 

S4 V4 – 

V4– 

2. grupa 

2. grupa 12:00 – 3. grupa 

V3– 

V3 – 

V4– 14:15 V4– 

2. grupa 

3. grupa 

1. grupa 

3. grupa 

V3– 

V4– 

14:00 – 3. grupa 14:00 – 1. grupa 

16:00 V3– 16:15 V4– 

4. grupa 

1. grupa 

V3– 

4. grupa 

Sva predavanja i seminari u 2. tjednu održavaju se u velikoj dvorani zgrade Odjela O-030, prizemlje. Vježbe 2 i 4 se održavaju u Laboratoriju za 

sistemsku biomedicinu i genomiku – II kat, a Vježbe 3 u Praktikumu 2, II kat. 



Tjedan 3 – 3.2. – 7.2. 2013. 

Vrijeme 

9:00 – 

10:30 

11:00 – 

12:30 

Ponedjeljak 

3.2. 

V5 – 

4. grupa 

V5 – 

4. grupa 

V5 – 

2. grupa 

V5 – 

2. grupa 

Vrijeme Utorak 

4.2. 

8:00 V5– 

3. grupa 

8:45 V5 – 

3. grupa 

10:00 – S7 

13:00 

S8 

Vrijeme 

12:00 – 14:45 

Srijeda 

5.2. 

Vrijeme Četvrtak 

6. 2. 

10:00 – V6– 

11:30 3. grupa 

V6– 

3. grupa 

V6– 

4. grupa 

P16 V6– 

12:00 – 4. grupa 

13:30 

Vrijeme Petak 

7.2. 

9:30 – 10:30 T2 

10:45 – 11:30 S13 

12:00 – 13:30 

V6– 

1. grupa 

V6– 

1. grupa 

13:15 – 

14:45 

P15 P16 14:00 – 

16:00 

S10-S11 13:45 - 

15:15 

V6– 

2. grupa 

P15 S9 S12 V6– 

2. grupa 

V5 – 

S9 

1. grupa 

V5 – 

1. grupa 

Sva predavanja i seminari u 3. tjednu održavaju se u velikoj dvorani zgrade Odjela O-030, prizemlje. Vježbe se održavaju u Laboratoriju za 

sistemsku biomedicinu i genomiku – II kat. 



Tjedan 4 – 10.2. – 13.2. 2012. 

Vrijeme 

Ponedjeljak 

10.2 

Utorak 

11.2. 

Vrijeme 

Srijeda 

12.2. 

Vrijeme 

Četvrtak 

13.2. 

9:00 V7– 

1. grupa 

9:45 V7– 

1. grupa 

10:30 V7– 

2. grupa 

11:15 V7– 

2. grupa 

V7– 

3. grupa 

V7– 

3. grupa 

V7– 

4. grupa 

V7– 

4. grupa 

9:30 – 10:30 Popravni 

ispit T1 i T2 

13:00 – 14:00 Završni ispit 

Sve vježbe u 4.tjednu se održavaju u Laboratoriju za sistemsku biomedicinu i genomiku, Odjel za biotehnologiju, II kat. Ispit se održava u velikoj 

dvorani O-030 u prizemlju. 



Srijeda 12.2.2013. - popravak testova T1 i T2 

1.Ispitni rok – PISMENI ISPIT –četvrtak 13.2.2013. 

2.ispitni rok – PISMENI ISPIT – 2 tjedna nakon prvog roka u dogovoru sa studentima 

Legenda: P – predavanja 

S – seminari 

V – eksperimentalne laboratorijske vježbe 

Laboratorijske vježbe se održavaju u 4 grupe prema rasporedu kojeg će nastavnik predati studentima na prvom predavanju.

BIL305 Bioeseji u istraÅ¾ivanju lijekova - Odjel za biotehnologiju

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?