o_19h5nk8p410aeiqq81uaed37la.pdf
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Link za animaciju Neodidacta:<br />
http://www.neodidacta.com/multimedija/elementi_stroje<br />
va/tarni_prijenos.html<br />
Link DSG mjenjač:<br />
http://www.presretac.com/zanimljivo/tehnologija-imehanika/dsg-mjenja-246.html<br />
Planetarni prijenosnici<br />
Planetarni prijenosnici vrsta su zupčaničkih prijenosnika<br />
u kojima neki zupčanici (tzv. planeti) uz rotaciju oko<br />
vlastite osi izvode još i kružno gibanje po unutarnjem<br />
obodu središnjeg (tzv. sunčanog) zupčanika.<br />
Pogonsko i gonjeno vratilo su koaksijalni.<br />
Kod planetarnih prijenosnika neki članovi prijenosnika,<br />
tzv. sateliti izvode dva istodobna gibanja, rotiraju
uloženi u držaču koji također rotira oko svoje osi<br />
uložene u kućištu.<br />
Zupčanici kojih se osi poklapaju s centralnom osi,<br />
nazivaju se sunčani ili centralni zupčanici. Centralni<br />
zupčanici mogu imati vanjsko i unutarnje ozubljenje ,a<br />
mogu biti čelnici i stožnici.<br />
Primjena planetarnih prijenosnika:<br />
-Motorna vozila<br />
-Alatni strojevi<br />
-Transportni uređaji<br />
Snaga koja se dovodi sunčanom zupčaniku dijeli se na<br />
onoliko zupčanika koliko ima satelita. To omogućava<br />
niže opterećenje pojedinih zupčanika, a time i manje<br />
module.<br />
Planetarnim nazivamo one prijenosnike kod kojih makar<br />
jedan glavni član, osim gibanja oko vlastite osi, obavlja<br />
i gibanje oko neke druge osi.<br />
Planetarni prijenosnici sa samo jednom ručicom zovu se<br />
jednostavni a s dvije ili više složeni.<br />
Većina jednostavnih planetarnih prijenosnika snage<br />
sastoji se od dva centralna (sunčana) zupčanika, jednog
ili više planetarnih zupčanika s njihovim nosačem<br />
(ručicom) te kućišta.<br />
Postoje dvije velike skupine planetarnih prijenosnika:<br />
-prijenosnici s otvorenim zupčaničkim lancem<br />
- prijenosnici s zatvorenim zupčaničkim lancem<br />
Prema složenosti dijelimo zupčaničke planetarne<br />
prijenosnike na jednostavne i složene.<br />
Konstruktivna građa:<br />
Obični / jednostavni otvoreni planetarni prijenosnik
Obični / jednostavni otvoreni planetarni prijenosnik<br />
Jednostavni planetarni prijenosnici su prijenosnici s<br />
otvorenim i zatvorenim lancem zupčanika i samo<br />
jednom ručicom (R).<br />
Složeni planetarni prijenosnici imaju više od jedne<br />
ručice (nosača planetarnih zupčanika) ili su složeni od<br />
više jednostrukih planetarnih prijenosnika.<br />
Označavanje jednostavnih planetarnih prijenosnika<br />
obavlja se uz pomoć dvaju slova abecede i dviju brojki.<br />
Na prvom mjestu stavlja se brojka 1 ili 2, što označava<br />
je li je prijenosnik jednostruk ili dvostruk, to jest je li<br />
mu planetarno kolo jednostruko, odnosno je li je samo
jedno ili je stupnjevano. Na drugom, odnosno na trećem<br />
mjestu je kombinacija slova I i A, koja simboliziraju<br />
jesu li centralni zupčanici s unutrašnjim (I), ili s<br />
vanjskim (A) ozubljenjem.<br />
Oznaka 1AI - jednostruk prijenosnik, centralni<br />
zupčanici s vanjskim (A) i s unutrašnjim ozubljenjem<br />
(I).<br />
Obični / jednostavni povratni planetarni prijenosnik
Oznaka 2AA - dvostruki prijenosnik, centralni<br />
zupčanici s vanjskim (A) ozubljenjem.<br />
Obični / jednostavni povratni planetarni prijenosnik<br />
Oznaka 2II<br />
(dvostruki prijenosnik, centralni zupčanici s unutrašnjim<br />
ozubljenjem (I).<br />
Obični / jednostavni povratni planetarni prijenosnik
Obični / jednostavni povratni planetarni prijenosnik
Zupčanici normalne izvedbe jednostavnog planetarnog<br />
prijenosa:<br />
Shematski prikaz jednog složenog planetarnog<br />
prijenosa:
Za računsko određivanje prijenosnih omjera gibanja<br />
zupčanika kod planetarnog prijenosnika moraju brzine<br />
vrtnje dobiti odgovarajuće predznake, plus (+) za<br />
gibanja u smjeru gibanja kazaljke na satu, a minus (-) za<br />
gibanja suprotna smjeru gibanja kazaljke na satu.<br />
Za svaki tip prijenosnika potrebno je napraviti<br />
cjelokupnu analizu gibanja svih zupčanika u<br />
međusobnim odnosima.
Planetarni prijenosi prikladni su za izradu reduktora s<br />
većim prijenosnim omjerima uz manje dimenzije i<br />
težine, nego što je to slučaj s reduktorima s drugim<br />
vrstama zupčanih prijenosa.<br />
Slijedeće prednosti planetarnih prijenosnika jesu<br />
koaksijalnost vratila, veća iskoristivost i mirniji rad<br />
nego kod običnih zupčanih prijenosnika. Planetarni<br />
prijenosnici upotrebljavaju se u diferencijalima
motornih vozila, u mjenjačima motornih vozila, u<br />
pogonskim uređajima brodova, u brojilima, dizalicama,<br />
alatnim strojevima, odnosno tamo gdje je nužno dobiti<br />
veliki prijenosni omjer s pomoću relativno jednostavnog<br />
mehanizma.
Izbor prijenosnika<br />
1.Vrsta reduktora<br />
S obzirom na konstrukcijske potrebe i mogućnosti<br />
ugradnje možemo izabrati:<br />
-Reduktor s prigrađenim elektromotorom<br />
-Reduktor bez motora<br />
-Reduktor bez motora s postoljem za motor<br />
-Reduktor posebne izvedbe<br />
2. Oblik ugradnje<br />
Oblici ugradnje opisani su skraćenicama u normi DIN<br />
42950. Reduktori se izrađuju s nogama (B3), s<br />
prirubnicama (B5 ili B14) i s nogama i prirubnicom.<br />
Shematski prikaz zupčanih reduktora:
3. Izlazni broj okretaja<br />
Izlazni broj okretaja za reduktore s elektromotorom<br />
biramo iz tabela koje daje proizvođač reduktora, a za
eduktore bez motora izlazni broj okretaja računamo iz<br />
prijenosnog omjera reduktora i ulaznog broja okretaja.<br />
4. Veličina reduktora<br />
Za izbor veličine reduktora potreban nam je okretni<br />
moment na izlaznom vratilu povećan za pogonski<br />
faktor:<br />
M 9550<br />
N<br />
n<br />
t<br />
f B<br />
M t = okretni moment na izlaznom vratilu (Nm)<br />
N = nominalna snaga reduktora (kW)<br />
n = izlazni broj okretaja (min ¹)<br />
f B = pogonski faktor<br />
Određivanje pogonskog faktora<br />
f B = f B1 · f B2 · f B3<br />
f B1 = faktor trajanja pogona na dan<br />
f B2 = faktor temperature okoline<br />
f B3 = faktor trajanja opterećenja reduktora po satu<br />
Pogonski faktor određuje se prema vrsti opterećenja:<br />
Vrsta opterećenja I – ravnomjerni pogoni bez udara<br />
Vrsta opterećenja II – pogon s lakim udarima<br />
Vrsta opterećenja III – neravnomjerni pogoni s jakim<br />
udarima.
Podatke za određivanje pogonskog faktora proizvođači<br />
prijenosnika daju u obliku tablica, dijagrama ili<br />
nomograma.
Trenje kao sila u prijenosnicima i spojkama
Tarni prijenosnici s konstantnim prijenosnim<br />
omjerom<br />
Tarni prijenosnici temelje se na prijenosu obodne sile<br />
trenjem. Uobičajeno je tarnim prijenosom zvati prijenos<br />
s neposrednim dodirom tarnih tijela.<br />
Tarni prijenosnici izvode se s paralelnim i ukrštenim<br />
osima. U slučaju sparivanja tvrdog i mekog ili mekih<br />
materijala (češći slučaj, radi većeg faktora trenja),<br />
dimenzije, sile na ležajeve, klizanje i stupanj<br />
iskorištenja manji su nego kod remenskog prijenosa.<br />
Istodobno su osni razmak, težina i cijena manji od<br />
remenskog. Kod "tvrdog" sparivanja pojavljuje se dosta<br />
velika buka, a potrebno je i podmazivanje prijenosnika.<br />
Tarni prijenos s cilindričnim tarenicama:<br />
Potrebno je, konstruktivno, predvidjeti uređaj za<br />
ostvarenje normalne sile prijenosa (obično oprugom). U<br />
normalnoj se izvedbi rade za snage do 25 kW i obodne<br />
brzine do 25 m/s.
Prijenosnici s promjenjivim prijenosnim omjerom<br />
Ovoj skupini prijenosnika pripadaju prijenosnici koji za<br />
određenu, konstantnu brzinu<br />
vrtnje pogonskog stroja opskrbljuju radni stroj različitim<br />
brzinama vrtnje. To se odvija na dva osnovna načina:<br />
skokovito i kontinuirano. Kada se radi o skokovitoj<br />
promjeni prijenosnog omjera (vozila, alatni strojevi), u<br />
pravilu se radi o mehaničkim prijenosnicima, najčešće<br />
sa zupčanicima (prijenos obodne sile oblikom). Često ih<br />
zovemo i mjenjači, mada se cijela skupina može nazvati<br />
istim nazivom. Kontinuirana promjena prijenosnog<br />
omjera postiže se primjenom mehaničkih (tarnih),<br />
hidrauličkih (hidrostatskih i hidrodinamskih) i<br />
električnih prijenosnika.<br />
Uobičajeno je stanje mehaničkih tarnih prijenosnika<br />
zvati varijatorima, dok se hidraulički i elektronički<br />
prijenosnici iste vrste često nazivaju pretvaračima. U<br />
novijoj literaturi prevladava naziv podesivi prijenosnici<br />
Mehanički varijatori<br />
Prema geometriji i kinematici te zavisnosti jesu li tarna<br />
tijela u posrednom ili neposrednom dodiru proizvodi se<br />
danas vrlo velik broj izvedbi ovakvih prijenosnika.