Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Godišnjak Plavog <strong>svijet</strong>a Instituta za istraživanje i zaštitu mora<br />
<strong>2012</strong><br />
Fotografija:Vivianizranjausumrak<br />
www.plavi-<strong>svijet</strong>.org info@plavi-<strong>svijet</strong>.org
Dragi prijatelji<br />
Još je jedna godina uskoro za nama; osvrnuvši se unatrag<br />
možemo reći da je bila veoma aktivna i vesela.<br />
Godinu smo započeli obnovom našeg edukacijskog centra<br />
koji je prošle jeseni poplavio nakon velikih kiša. Primili smo<br />
se boje i alata te su naši zidovi i namještaj zasjali u novom<br />
ruhu. Sada se centrom valjaju novi valovi i plivaju nove<br />
ribice, a otvorenje je uslijedilo već 1. travnja ove godine.<br />
Osim obnovljenog centra, dobili smo i dva nova najmlađa<br />
člana. Naše drage kolegice Andrea i Jelena na <strong>svijet</strong> su<br />
donijele malu Nolu i Igora. Ali tu veselju nije kraj; slavili smo<br />
i krajem rujna kada je Nikolina, voditeljica istraživanja<br />
Jadranskog projekta dupin, prefiks gospođica zamijenila sa<br />
gospođa, a potom i doktorica znanosti. Ovim putem svima<br />
im još jednom od srca čestitamo!<br />
Kao i prethodnih, i ove su se godine u naš program<br />
volontiranja uključili ljudi iz cijeloga <strong>svijet</strong>a. Upoznali smo<br />
mnogo studenata različitih fakultetskih opredjeljenja, a<br />
pridružili su nam se i diplomati, medicinske sestre,<br />
kompjuterski programeri, ekonomisti... Na praksi smo imali<br />
i nekoliko studenata sa sveučilišta Harvard (SAD ) i<br />
Dalhousie (Kanada).<br />
Uveli smo i neke novosti na našu web stranicu pa od sada<br />
možete posvojiti dupina i putem interneta. Ako posjetite<br />
našu stranicu (http://www.plavi -<strong>svijet</strong>.org/hr/usvojitedupina/dupini/)<br />
možete vidjeti dupine koji se mogu usvojiti<br />
i odabrati odgovarajući paket. Ispunjanje formulara na<br />
webu olakšava usvajanje dupina i omogućuje nama da<br />
pripremimo i pošaljemo paket već isti ili sljedeći dan. Inače,<br />
naš rad i novosti i dalje su vam dostupni na našoj Facebook<br />
stranici Blue World, ono što morate je kliknuti 'Sviđa mi se'<br />
kako bi dobivali nove obavijesti.<br />
Tijekom istraživanja u sklopu Jadranskog projekta dupin<br />
kroz godinu nas je poslužilo lijepo vrijeme te smo u preko<br />
80 izlazaka na more imali više od 90 susreta s dupinima.<br />
Kod većine opažanja dupini su bili u grupama i nisu brojali<br />
više od 30 jedinki. Veselje su nam pobudili i susreti s našim<br />
dupinima za usvajanje koje smo često viđali. Posebno nam<br />
je zanimljivo bilo ponovno susresti sredozemnu<br />
medvjedicu. Pretpostavljamo da se radi o ženki dugoj oko 2<br />
m i dobro uhranjenoj. Ovoga je puta odmarala na jednoj<br />
creskoj plaži dok ju je Sunce grijalo svojim zrakama. Našim<br />
istraživačima nisu promakle ni glavate želve na površini<br />
mora. Većina ih je bila oko 40 cm duga i viđena u kasno<br />
proljeće. Nakon zimskog sna u mulju na dnu mora dolazile su<br />
na površinu upijati sunčevu toplinu.<br />
Ove je godine održan i jubilarni 20.-ti Dan dupina. Iz cijele<br />
Hrvatske, pa i šire, pristigli su nam crteži na temu mora koje<br />
smo potom izložili i izabrali najbolje. Uz brojne dječje<br />
radionice održana je i igra skrivenoga blaga u kojoj je borba<br />
za pobjednika bila jako napeta. Pozivamo i vas koji do sada<br />
niste imali prilike sudjelovati da nam se pridružite sljedeće<br />
godine, slanjem radova ili sudjelovanjem u radionicama i<br />
igrama.<br />
Vezano uz edukacijski program, naš je centar ove godine<br />
ugostio 75 školskih grupa, kako domaćih tako i stranih. Djeca<br />
svih uzrasta, i ona s posebnim potrebama, pokazala su<br />
zanimanje za Jadranski Projekt Dupin i sudjelovala u<br />
radionicama kao što su foto-identifikacija, što je osnovna<br />
metoda koju istraživaći Plavog <strong>svijet</strong>a koriste u praćenju<br />
populacije dupina na područiju Cresko-lošinjskog arhipelaga.<br />
Također je ponovno pokrenut i <strong>Plavi</strong> <strong>svijet</strong> Junior. Početkom<br />
listopada s djecom u dobi od 6 – 10 godina formirala se<br />
grupa „Mali istraživači mora“ u kojoj se kroz igru i zabavu uči<br />
o važnosti očuvanja okoliša s naglaskom na život u moru. S<br />
radom tokom <strong>2012</strong>. je nastavio i Klub mladih <strong>Plavi</strong> <strong>svijet</strong>.<br />
Članovi kluba organizirali su predavanja i radionice o ekoligiji<br />
i bioraznolikosti, te su posjetili Nacionalni park Risnjak i Park<br />
prirode Učka kako bi među mladima promovirali održivi<br />
razvoj i zaštitu prirode.<br />
Još jedna lijepa vijest i potvrda našeg dugogodišnjeg rada je i<br />
dobivanje financijskih sredstava za zaštitu kitova i morskih<br />
kornjača u Jadranskom moru, kroz NETCET projekt Plavog<br />
<strong>svijet</strong>a i partnera iz cijele regije. Projekt je financiran od<br />
strane IPA programa za Jadran,a u sklopu njega biti će<br />
osnovan i centar za spašavanje kornjača smješten u<br />
Sunčanoj uvali u Malom Lošinju.<br />
Na posljetku želimo istaknuti naše zadovoljstvo i iskrenu<br />
zahvalnost svim našim članovima, volonterima, a posebno<br />
donatorima, usvajateljima i promotorima na nesebičnoj<br />
podršci i vjeri u naš rad.<br />
Do sljedećeg <strong>Akvamarin</strong>a topli pozdravi iz Velog Lošinja!<br />
Tihana Vučur<br />
Ovaj projekt financira Nacionalna<br />
zaklada za razvoj civilnog društva<br />
www.plavi-<strong>svijet</strong>.org<br />
info@plavi-<strong>svijet</strong>.org<br />
1
Sredozemna medvjedica<br />
(Monachus monachus)<br />
Posjetiteljima web stranice Instituta <strong>Plavi</strong> <strong>svijet</strong> teško je<br />
prošloga ljeta mogla promaknuti vijest o našem opažanju<br />
jednog od najugroženijih morskih sisavaca na <strong>svijet</strong>u,<br />
sredozemne medvjedice ( Monachus monachus), na otoku<br />
Cresu. Potaknuti našim iznenađujućim susretom sa<br />
sredozemnom medvjedicom u lipnju prošle godine, brojni<br />
ljubitelji mora počeli su nam redovito dojavljivati svoje susrete s<br />
ovom plahom životinjom. Najveći broj dojava zaprimljen je s<br />
područja Istre i Kvarnera. Svoju zanimljivu priču o susretu sa<br />
sredozemnom medvjedicom na području Istre dojavio nam je<br />
podvodni ribolovac D.S., koji ju je imao priliku vidjeti roneći kod<br />
rta Kamenjak. Na njegovo veliko iznenađenje sredozemna<br />
medvjedica mu je prišla na udaljenost od svega 20 cm. Po<br />
njegovoj procjeni bila je duga oko 2 m, sive boje s bijelim<br />
trbuhom. Ronioc nam je priznao kako se u tom trenutku uopće<br />
nije snašao te je ostao nepomično na mjestu dok je ona plivala<br />
oko njega i proučavala ga svojim velikim očima.<br />
Također na području Istre, ronioc D.K., koji je odrađivao<br />
dekompresiju na 16 m dubine, vidio je prema njegovim riječima<br />
„ogromnu mrcinu“. Rekao nam je kako ima osjećaj kao da je<br />
dobio na lutriji. Nakon početnog straha, pokušao je uključiti<br />
fotoaparat i uslikati medvjedicu. Još uvijek pod dojmom kazuje<br />
kako nije mogao skinuti pogled s prekrasne životinje te da je<br />
jako ponosan što je uspio snimiti jednu fotografiju prije nego li<br />
je životinja otplivala u morsko plavetnilo. Dojave o novim<br />
opažanjima jedinke ove vrste pristigle su tijekom ljeta 2011.<br />
godine s područja Istre i otoka Cresa. Zanimljivu dojavu zaprimili<br />
smo od dr. B.L. koji ju je opazio u blizini otoka Paga. Ovaj<br />
gospodin koji je i sam zaljubljenik u more rekao nam je da nije<br />
mogao vjerovati kada se pedesetak metara od njegovoga čamca<br />
pojavila sredozemna medvjedica. Pripovijeda kako je životinja<br />
izronila čak četiri puta radoznalo promatrajući čamac. Svoj susret<br />
ispričao je i prijateljima iz mjesta Šimuni na otoku Pagu koji su<br />
potvrdili da su „tuljana“ viđali više puta u istom akvatoriju.<br />
Opažanja sredozemne medvjedice nastavila su se i tijekom <strong>2012</strong>.<br />
godine. U lipnju smo je i sami imali sreću ponovno ugledati na<br />
jednoj creskoj plaži kako odmara na poslijepodnevnom suncu.<br />
Nešto aktivniju ove godine vidio ju je i E.H., podvodni ribolovac,<br />
koji ju je prilikom izlaska iz mora u plićaku zapazio kako prebire<br />
po kamenju, vjerojatno u potrazi za hobotnicama. Ugledavši ga<br />
radoznalo je krenula prema njemu. Ronioc je u iznenađenju i<br />
panici krenuo unatrag i izišao na obalu nakon čega je vidio kako<br />
je izronila na površinu i odmarala.<br />
Zanimljivo je primijetiti da je u svim dojavama bila opažena samo<br />
jedna jedinka, po opisu sivkaste boje i dužine oko 2 m.<br />
Ova rijetka vrsta nekada je živjela u kolonijama, dok je danas<br />
općenito nalazimo u malim grupama. Međutim, poznate su dvije<br />
populacije: mediteranska, koja obitava na području istočnog<br />
Sredozemnog mora te atlantska populacija na području<br />
sjeverozapadne Afrike.<br />
Nekada je sredozemna medvjedica obitavala i u Jadranskom<br />
moru. Brojnost joj je prema procjenama bila oko 30 jedinki. U<br />
zadnjih trideset godina najčešće je viđana na području srednjeg<br />
Jadrana. Prema Crvenoj knjizi sisavaca Hrvatske iz 2006. godine<br />
smatra se regionalno izumrlom vrstom.<br />
Urbanizacijom obalnog područja Jadrana gotovo da i nema<br />
izoliranih mjesta na obali i nepristupačnih morskih špilja koje bi<br />
poslužile kao prikladna staništa za ovu vrstu. Ako vam se dogodi<br />
da doživite susret sa ovom iznimno rijetkom vrstom najvažnije je<br />
da je ne uznemiravate: nastojte ostati što mirniji i ne prilaziti joj,<br />
bez obzira na vaše ushićenje. Ukoliko je našla dom na nekoj od<br />
gore navedenih lokacija važno je da joj se omogući miran<br />
boravak i da se osjeća sigurno i zaštićeno.<br />
www.plavi-<strong>svijet</strong>.org<br />
info@plavi-<strong>svijet</strong>.org<br />
2
Jadranski projekt dupin – Vis<br />
Istraživačka postaja Plavog <strong>svijet</strong>a na otoku Visu i ove je<br />
godine uspješno nastavila sa istraživanjem. Terenski je rad<br />
započeo doista spektakularno. Primili smo više dojava o<br />
opažanjima velikih kitova ( Balaenoptera physalus) na<br />
nekoliko lokacija oko otoka Visa. Njihovo pojavljivanje na<br />
ovom području nije nam nepoznato. Štoviše, u proljeće<br />
2007. smo zabilježili i promatrali jednu jedinku koja se tom<br />
prilikom hranila uz površinu. Nema dovoljno podataka o<br />
njihovom ponašanju, razlozima pojavljivanja kao i periodu<br />
zadržavanja na ovom području pa smo, ohrabreni<br />
dojavama, bili odlučni pronaći ih. Slutili smo da bi<br />
pravodobnim izlaskom na more mogli postići nešto „veliko“<br />
i već nakon nekoliko sati potrage - uspjeh! Pronašli smo<br />
odraslog velikog kita, veličine od oko 15 - 16 m. Promatrali<br />
velikih kitova u Sredozemnom moru. Više informacija<br />
dostupno je na internet stranici Plavog <strong>svijet</strong>a<br />
(http://www.plavi-<strong>svijet</strong>.org/hr/news/<strong>2012</strong>/4/28/veliki-kitkod-visa/).<br />
Kitove više nismo viđali, ali naizgled jednolično, otvoreno<br />
more uvijek je puno iznenađenja. U rijetkim prilikama kada<br />
su vremenski uvjeti idealni, vozimo se nešto duže i dalje<br />
nego li je to uobičajeno. Jedno smo jutro po mirnom moru<br />
krenuli prema otočiću Jabuci i negdje u blizini otoka Sv.<br />
Andrije sustigli prvu veću skupinu dobrih dupina. Od početka<br />
je bilo jasno da su dobro raspoloženi i izuzetno druželjubivi<br />
pa smo se uskoro našli usred grupe, sa svih strana okruženi<br />
dobrim dupinima. Neometano smo pratili njihove skokove i<br />
igru iz neposredne blizine.<br />
Nešto kasnije smo ugledali mreškanje na površini i shvatili da<br />
je pred nama golub uhan ( Mobula mobular) koji je lagano<br />
plivao karakterističnim pokretima koji podsjećaju na let<br />
ptica. Golub je pelagička riba koja živi na otvorenom moru<br />
smo ga oko dva sata. Njegovo ponašanje je upućivalo na to<br />
da se hrani ili je u potrazi za hranom. Takva zapažanja<br />
upućuju na to da kitovi nisu slučajni prolaznici u Jadranu<br />
već u određeno doba godine dolaze iskoristiti sezonsko<br />
povećanje biomase eufazidnih planktonskih račića. Uspjeli<br />
smo sakupiti izmet, a analizom ostataka plijena dobiti ćemo<br />
više podataka o njihovoj prehrani. Uz to smo poslali<br />
fotografije kolegama u Italiji kako bi ih usporedili sa njima<br />
već poznatim jedinkama. Naime, slično kao i kod dupina,<br />
pojedine životinje mogu se razlikovati po oznakama na<br />
tijelu. Nadamo se da bi nam potvrdan odgovor mogao<br />
pomoći u razumijevanju ponašanja i migracijskih putova<br />
gdje je istraživački napor općenito manji nego uz obalu.<br />
Prilika za opažanje nema mnogo pa se zbog malobrojnih<br />
navoda smatra rijetkom vrstom. Tijekom godina smo se više<br />
puta susretali s ovim životinjama i razgovarali sa lokalnim<br />
ribarima, a prikupljene podatke smo dopunili pregledom<br />
dostupne literature. Ustanovili smo da je vrsta brojnija nego<br />
li se pretpostavljalo te da se pojavljivanje u srednjem i<br />
južnom Jadranu uglavnom poklapa sa toplijim mjesecima i<br />
povećanjem dostupnosti plijena. Rezultati su objavljeni u<br />
znanstvenom časopisu Journal of Applied Ichthyology, a rad<br />
će uskoro biti dostupan na našoj internet stranici<br />
(www.plavi-<strong>svijet</strong>.org/hr/znanost/radovi/radovi/).<br />
www.plavi-<strong>svijet</strong>.org<br />
info@plavi-<strong>svijet</strong>.org<br />
3
Zatim smo se našli neposredno iznad jata tuna koje su se<br />
hranile sitnom plavom ribom. Pogled na te veličanstvene<br />
ribe koje su se kretale u sjeni našeg broda doista oduzima<br />
dah. Izvanredan dan nastavio se novim uzbuđenjima.<br />
Krenuli smo dalje, ostavili tune za sobom i ubrzo pronašli<br />
morsku kornjaču, glavatu želvu (Caretta caretta). Kada smo<br />
je pronašli nepomično je plutala na površini, na oklopu se<br />
odmarao galeb, a pod njom se skrivalo nekoliko nedoraslih<br />
gofova. Činilo nam se da je iscrpljena, a ubrzo nam je<br />
postalo jasno da za sobom vuče komad ribarske strune u<br />
koju se zapetljala. Izvukli smo je na brod kako bi je<br />
oslobodili, ali se pokazalo da je progutala udicu sa<br />
parangala dok je struna prošla kroz probavilo. Kornjaču smo<br />
dopremili do Visa te je prvim trajektom poslali u Centar za<br />
oporavak morskih kornjača Akvarija Pula. Darinka, kako<br />
smo je nazvali, je unutar nekoliko dana operirana. Budući<br />
da je imala teže ozljede, u centru se zadržala nekoliko<br />
mjeseci. Krajem jeseni joj je pričvršćena oznaka kako bi se u<br />
budućnosti mogla prepoznati te je puštena u more. Cijelu<br />
priču, popraćenu fotografijama možete pronaći na našoj<br />
Facebook stranici (www.facebook.com/blueworldinstitute).<br />
Također smo imali priliku surađivati sa kolegama iz Udruge<br />
za biološka istraživanja – BIOM koji su vršili prebrojavanje<br />
velikih zovoja ( Calonectris diomedea), narodnog naziva<br />
kaukal. Ove prekrasne ptice često susrećemo dok plovimo u<br />
potrazi za dupinima, a gnijezde se na strmim liticama i<br />
trusnim stijenama vanjskih otoka. Monitoring populacija<br />
važan je dio zaštite ovih životinja koje su često žrtve<br />
ribolovnih alata, a ugrožavaju ih i invazivne vrste.<br />
Prikupljeni podaci iz sezone u sezonu omogućuju nam sve<br />
bolji uvid u zajednicu dobrih dupina koja obitava u okolici<br />
jednog od naših najisturenijih otoka. Tijekom prošle godine<br />
obišli smo veliko područje od Jabuke na zapadu, preko<br />
Hvara i Korčule do Lastova i Pelješca na istoku. Prikupili smo<br />
veliku količinu korisnih podataka i napravili desetak tisuća<br />
fotografija koje će dopuniti postojeći katalog koji sada broji<br />
preko šest stotina jedinki. S obzirom na to da je projekt<br />
nastao u želji da se istraživanja ovih jedinstvenih životinja<br />
prošire i na južni Jadran, izuzetno smo sretni što nakon šest<br />
godina rada možemo reći da su rezultati opravdali potrebu<br />
za našim prisustvom. Iako još uvijek nailazimo na nepoznate<br />
životinje, raduje nas što je početno upoznavanje prošlo pa<br />
smo sa mnogima u prisnom i vrlo osobnom odnosu. Sigurni<br />
smo da ste putem naše akcije usvajanja već upoznati sa<br />
dupinima na području Lošinja i Cresa, a želja nam je<br />
predstaviti Jessicu, Dee Dee, Franka, Roka i još mnoge druge<br />
koje na Visu pratimo od samog početka. Stoga smo od ove<br />
godine izdvojili dva dupina koje možete usvojiti i time<br />
podržati naš rad, a uskoro će ih biti i više. Radi se o zbilja<br />
posebnoj ženki imena Boa koju poznajemo već tri godine.<br />
Razlikuje se od ostalih po tome što može disati samo na usta<br />
zbog zatvorenog dišnog otvora, ali unatoč tome ima<br />
mladunca što upućuje da se uspješno nosi sa ovim<br />
nedostatkom. Slijedeći dupin je upečatljiv i karakteran<br />
mužjak nazvan prema slavnom voditelju dokumentarnih<br />
filmova o prirodi Sir Davidu Attenboroughu. Pozivamo Vas<br />
da ih potražite na našoj web-stranici (http://www.plavi -<br />
<strong>svijet</strong>.org/hr/usvojite-dupina/dupini/).<br />
www.plavi-<strong>svijet</strong>.org<br />
info@plavi-<strong>svijet</strong>.org<br />
4
Projekt NETCET<br />
Mreža za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu<br />
(NETCET) je projekt suradnje 13 partnera iz Jadranskih<br />
zemalja sa ciljem razvoja zajedničke strategije za očuvanje<br />
kitova i morskih kornjača u Jadranskom moru. Projekt je<br />
financiran od strane Europske komisije, kroz IPA Adriatic<br />
program prekogranične suradnje i to u sklopu drugog<br />
prioriteta – Prirodni i kulturni resursi i prevencija rizika, te<br />
mjere 2.2. – Upravljanje prirodnim resursima i sprječavanje<br />
prirodnih i tehnoloških rizika. Voditelj projekta je grad<br />
Venecija, a Institut <strong>Plavi</strong> <strong>svijet</strong> je jedan od tri hrvatska<br />
partnera.<br />
Kako su kitovi i morske kornjače migratorne vrste,<br />
prekogranična suradnja i podjela odgovornosti među svim<br />
jadranskim zemljama su presudne pri planiranju dugoročne<br />
strategija očuvanja vrsta. Jadransko more je dom nekoliko<br />
zaštićenih vrsta kitova i morskih kornjača. Te vrste su<br />
izložene interakcijama s ljudskim aktivnostima, poglavito<br />
ribarstvom i turizmom. Aktivnosti talijanskih, slovenskih,<br />
hrvatskih, crnogorskih i albanskih ribarskih flota su uzrok<br />
slučajnog ulova u ribarske alate te značajnog stupnja<br />
smrtnosti pri takvim ulovima. Kao dodatni problem<br />
prepoznati su sljedeći nedostatci:<br />
1) nedostatak tehničkih i institucionalnih<br />
preduvjeta zaštite<br />
2) manjkavo znanstveno utemeljeno poznavanje<br />
biologije, ponašanja i statusa navedenih vrsta<br />
3) nedovoljna osviještenost o prijetnjama koje<br />
mogu ugroziti dugoročan opstanak<br />
4) nedostatak centara za spašavanje i<br />
rehabilitaciju uz jadransku obalu<br />
5) nedostatak zajedničke konzervacijske politike i<br />
strategije upravljanja na međunarodnoj razini<br />
NETCET projekt, u skladu s odrednicama programa IPA<br />
Adriatic, Prioriteta 2 te Mjere 2.2. nastoji ukloniti navedene<br />
nedostatke te razviti zajedničku strategiju za očuvanje kitova<br />
i morskih kornjača u Jadranu. Okosnicu djelovanja projekta<br />
NETCET čine:<br />
1) aktivnosti usmjerene razvoju zajedničkih strategija i<br />
planova. Tu spadaju: umrežavanje stručnjaka,<br />
znanstvenika i gradova radi uspostavljanja zajedničke<br />
baze podataka te razvoja standardiziranih programa<br />
praćenja stanja kako bi se unaprijedilo poznavanje<br />
statusa vrsta. Ovo će omogućiti razvoj zajedničkih<br />
strategija te nacionalnih akcijskih planova za zaštitu i<br />
očuvanje vrsta<br />
2) aktivnosti koje osiguravaju razvoj i provođenje<br />
uspješnih strategija očuvanja. Među njih spadaju<br />
prenošenje znanja i iskustava među partnerskim<br />
zemljama, razvoj tehničkih preduvjeta za uspostavljanje<br />
mreže centara za oporavak morskih kornjača duž obale<br />
te konačno osvještavanje ribara, nautičara, djece i<br />
javnosti o problemu<br />
3) sve aktivnosti se provode koordinirano, osiguravajući<br />
efektivno upravljanje te široku bazu krajnjih korisnika.<br />
Projekt okuplja 13 partnerskih i 4 pridružene<br />
organizacije koje imaju bogato iskustvo u radu s<br />
kitovima i morskim kornjačama te stvaranju strategija i<br />
planova očuvanja vrsta. Konačni i dugoročni cilj<br />
zajedničkih strategija zaštite i nacionalnih planova<br />
upravljanja je izbjegavanje negativnih utjecaja<br />
presudnih ekonomskih aktivnosti u regiji te<br />
zaustavljanje pada brojnosti populacija kitova i morskih<br />
kornjača u Jadranskom moru.<br />
Želite li se dodatno informirati o projektu, molimo Vas<br />
posjetite stranicu http://www.netcet.eu/ gdje se možete<br />
prijaviti za redovno primanje novosti; ili posjetite Facebook<br />
stranicu projekta: www.facebook.com/NETCETproject<br />
www.plavi-<strong>svijet</strong>.org<br />
info@plavi-<strong>svijet</strong>.org<br />
5
Gdje su sada?<br />
Debby<br />
Tijekom protekle godine Debby smo susretali kroz cijelu godinu. Iako je većina naših<br />
susreta zabilježena u središtu istraživačkog područja, ispred Velog Lošinja i Punte Suha,<br />
imali smo je priliku vidjeti i u manjoj skupini dupina u blizini otoka Suska. Ovo nije prvi put<br />
da je susrećemo na tom dijelu cresko-lošinjskog akvatorija jer smo je prethodnih godina<br />
znali susresti i kod otočića Vele i Male Srakane te uz zapadnu obalu Ilovika.<br />
Iako smo se ove godine nadali njenoj prinovi, Debby je i dalje sama pa s nestrpljenjem<br />
iščekujemo susret u kojem ćemo uz njenu veliku peraju opaziti i onu njenog novorođenog<br />
mladunca.<br />
Debby se ove godine uglavnom kretala u većim skupinama koje su sačinjavale majke s<br />
mladuncima, ali i odrasli mužjaci. Najviše se družila sa ženkama Maude i Kunom koja je i<br />
sama ovo ljeto dobila svog malenog prvijenca. Radujemo se novim opažanjima naše drage<br />
Debby!<br />
Sonja<br />
Sonju smo tijekom ove godine susreli samo jednom prilikom, u blizini Velog Braka<br />
nedaleko od otoka Silbe. Bila je u društvu odraslog mužjaka Abea te Badfin i njenog<br />
mladunca. Prilikom našeg susreta nije poklanjala puno pažnje istraživačkom plovilu već je<br />
bila u potpunosti predana lovu ribe. Manje jato iglica stalno je iskakalo na površini mora<br />
pokušavajući izbjeći da postanu slastan zalogaj Sonji i njenom društvu. Lov se odvijao tik<br />
ispod površine pa smo svjedočili Sonjinoj spretnosti u hvatanju ribe. Njeni izvježbani<br />
pokreti pod morem i brze promjene smjera zabavljali su nas dok smo strpljivo čekali pravi<br />
trenutak za naše druženje.<br />
Nakon nekog vremena, skupina se doimala prilično nahranjena. Dupini su odmarali uz<br />
lagano kretanje u smjeru otoka Oliba što su istraživači odmah iskoristili kako bi fotografirali<br />
njihove leđne peraje. Sonjina srpasta peraja nije se nimalo promijenila te je i dalje lako<br />
prepoznatljiva u skupini.<br />
Nadamo se da ćemo je u novoj godini češće susretati!<br />
Meta<br />
Od svibnja ove godine naši su susreti s Metom postali sve učestaliji. Naravno, kao i ranijih<br />
godina i sada je bio u društvu svog vjernog prijatelja Musha. Viđali smo ga od rta Tovarnele<br />
na sjeveru otoka Paga pa sve do Morovnika na jugu našeg istraživačkog područja. Metina<br />
se peraja prilično promijenila te je sada krase brojni novi urezi i ožiljci koji su odraz<br />
njegovog aktivnog društvenog života. I dalje vrlo prijateljski raspoložen, često je prilazio<br />
istraživačkom plovilu pa su fotografije Mete uvijek besprijekorne. Iako su nas nove<br />
karakteristike njegove peraje na samom početku godine pomalo zbunile, njegov specifičan<br />
način izranjanja brzo nam je otkrio u čijem se društvu nalazimo. Radoznalim pogledom pri<br />
svakom je izranjanju pratio gdje se nalazimo te nerijetko prilazio istraživačkom plovilu kako<br />
bi uživao u jahanju na pramčanom valu.<br />
Mush<br />
Mush nas je ove godine oduševljavao svojim akrobacijama u zraku kroz nekoliko naših<br />
susreta. Peraja mu se nije mijenjala te je još uvijek iznimno prepoznatljivog oblika u<br />
skupini, nalikujući oštrici nazubljenog noža. Kao i obično, viđali smo ga kroz čitavo područje<br />
istraživanja u društvu svojih starih prijatelja: Duje, Elmara, Lily i Mete.<br />
Tijekom našeg posljednjeg susreta kod otoka Trstenik prilično nas je iznenadio. Bio je sam<br />
i zabavljao se lovom srdele na površini mora. Prilikom lova okrenuo bi svoj ružičasti trbuh<br />
prema površini, a onda bi sasvim nenadano okrenuo smjer i u sekundi zgrabio nekoliko<br />
riba odjednom.<br />
Zaključili smo da je očito bio vrlo gladan kada je druženje sa svojom ekipom morao staviti u<br />
drugi plan. Posljednji smo ga put vidjeli nedaleko od otočića Morovnika.<br />
Unaprijed se radujemo novim susretima s Mushem!<br />
www.plavi-<strong>svijet</strong>.org<br />
info@plavi-<strong>svijet</strong>.org<br />
6
Gdje su sada?<br />
Ivan<br />
Ivana smo ove godine prvi put susreli u proljeće, kada se u kanalu između otočića Orjule i<br />
južne obale Lošinja družio sa Jopom i njegovom mamom te ženkom po imenu Luca. Uočili<br />
smo tada da Ivanovu leđnu peraju krasi jedan novi, dobro uočljiv urez pri samome dnu, no<br />
zbog osobito pravilnog oblika leđne peraje nismo se zbunili, odmah smo znali koga smo<br />
susreli. Nedugo nakon našeg susreta, krajem srpnja, zamijetili smo istu peraju uz koju se na<br />
površini sada redovito pojavljivala i minijaturna perajica novorođenog mladunca. Uvjereni<br />
da je naš izbor imena za Ivana bio ispravan, ostali smo šokirani... Zar je moguće da smo<br />
opet muško ime dodijelili ženki!? Ivan je ipak ženka, i to prava odgovorna mama koju sada<br />
redovito viđamo sa svojim mladuncem. Ono slatko i nespretno izranjanje na površini,<br />
karakteristično za svakog novorođenog mladunca, opazili smo samo u vrlo ranoj fazi<br />
njegova života jer nam je već u listopadu jasno pokazao da je u potpunosti savladao<br />
umijeće savršenog plivanja uz svoju mamu.<br />
Jop<br />
Na naše veliko zadovoljstvo, od travnja ove godine Jopa viđamo redovito, barem jednom<br />
mjesečno. Naše smo susrete bilježili na širem istraživačkom području, od otočića Prvića na<br />
sjeveru pa sve do Morovnika na samome jugu. Jop sada već ima pune četiri godine te<br />
očekujemo njegovo skoro odvajanje od majke i osamostaljenje.<br />
Ovog tinejdžera pratimo od samih početaka njegova života. Još kao novorođeni mladunac<br />
plijenio je našu pažnju svojom izrazito neobičnom i pomalo zakržljalom leđnom i repnom<br />
perajom. Nakon početnog straha za njegovo preživljavanje sada već pouzdano znamo da je<br />
Jop pravi borac. Zadnji smo ga put ove godine opazili južno od otočića Oruda u većoj<br />
skupini majki s mladuncima. Na njegovom već poprilično dugom tijelu, okrugla repna<br />
perajica sada izgleda još i manja, no to nimalo ne umanjuje njegovu sposobnost plivanja i<br />
druženja. Dapače, vrlo je često upravo Jop vođa igara s drugim mladuncima.<br />
Moramo priznati, Jop je naš pravi miljenik!<br />
Tac<br />
Ova prava dama među dupinima i ove se godine pokazala vrlo odgovornom mamom. Svog<br />
5-godišnjeg mladunca i dalje drži pod budnim okom pri svakom našem susretu. Ove smo<br />
im godine društvo pravili tijekom proljeća i ljeta. Za razliku od prethodnih godina, redovito<br />
su se pojavljivali u središtu kvarnerićkog kanala. Dva su puta opaženi za vrijeme hranjenja<br />
iza ribarske koće. Dok je Tac bila zauzeta traženjem i lovom plijena iza povlačne mreže,<br />
njen mladunac izgleda nije bio gladan te je odlučio malo vremena posvetiti nama.<br />
Radoznalo nas je pogledavao prilikom svakog pojavljivanja na površini, a nerijetko bi izveo i<br />
pokoji skok, ne bi li nas malo iznenadio.<br />
U svibnju ove godine opazili smo Tac i njenog mladunca u skupini od 26 dupina među<br />
kojima je bio i veći broj majki s mladuncima. Tac je uglavnom plivala uz ženku Leju, a<br />
izgledalo je kao da joj naše društvo baš odgovara kako bi se malo odmorila pa svom<br />
znatiželjnom mališanu nije branila povremena približavanja našem istraživačkom<br />
gumenjaku i igranja na pramčanom valu. Jako se veselimo našim novim susretima!<br />
Santiago<br />
Ove smo godine ženku Santiago susreli tek 4 puta. Većinu susreta zabilježili smo krajem<br />
lipnja i početkom srpnja na području od južne obale otoka Oliba do istočne obale Ilovika i<br />
uz otočić Kozjak. Santiago se gotovo uvijek kretala u manjim skupinama od 3 do 8 dupina.<br />
Zanimljivo je da je u čak tri od četiri zabilježena susreta Santiago bila u društvu dupina<br />
Bore pa se vjerojatno radi o novom prijateljstvu. Uz Santiagovog, sada već jednogodišnjeg<br />
mališana, u skupinama nije bilo drugih mladunaca.<br />
Iako i dalje prijateljski raspoložena, Santiago je ove godine ipak imala pune ”peraje” posla.<br />
Briga oko mladunca zasigurno oduzima svu njenu pažnju i vrijeme, osobito stoga što se<br />
zaigrani Santiagov mladunac ne ustručava prilaziti plovilima tražeći društvo za igru i<br />
vratolomije.<br />
www.plavi-<strong>svijet</strong>.org<br />
info@plavi-<strong>svijet</strong>.org<br />
7
Gdje su sada?<br />
1 – Debby<br />
2 – Sonja<br />
3 – Meta<br />
4 - Mush<br />
5 – Ivan<br />
6 – Jop<br />
7 – Tac<br />
8 - Santiago<br />
www.plavi-<strong>svijet</strong>.org<br />
info@plavi-<strong>svijet</strong>.org<br />
8
Dječji kutak<br />
Oboji sliku i na njoj pronađi sve ono što<br />
predstavlja opasnost za dupine!<br />
Rješenja:<br />
1) Otpad (boca, plastična vrećica)<br />
2) Ribarska mreža (slučajan ulov dupina u ribarske mreže i prekomjeran izlov ribe)<br />
3) Brod (buka koju stvaraju brodski motori i brodovi koji nasrću na dupine u želji za promatranjem)<br />
www.plavi-<strong>svijet</strong>.org<br />
info@plavi-<strong>svijet</strong>.org<br />
9
Sponzori<br />
Podržite naš rad<br />
Vaša podrška je neprocjenjiva!<br />
Kao neprofitna organizacija Institut <strong>Plavi</strong> <strong>svijet</strong> ovisi o<br />
sponzorima, donatorima, usvajateljima dupina i ekovolonterima.<br />
Ovom prilikom zahvaljujemo svima koji su nas<br />
podržali u prethodnoj godini!<br />
Više o programu eko-volontiranja saznajte ovdje:<br />
http://www.plavi-<strong>svijet</strong>.org/hr/pridruzitese/volontiranje/<br />
Ako nas želite podržati donacijom kroz usvajanje dupina, ispunite<br />
formular na sljedećoj stranici ili posjetite stranicu:<br />
www.plavi-<strong>svijet</strong>.org/hr/usvojite-dupina-online/<br />
Kontakt<br />
<strong>Plavi</strong> <strong>svijet</strong> Institut za istraživanje i zaštitu mora<br />
Kaštel 24<br />
51551 Veli Lošinj<br />
Hrvatska<br />
Tel: +385 51 604 666 Fax: +385 51 604 668<br />
e-mail: info@plavi-<strong>svijet</strong>.org www.plavi-<strong>svijet</strong>.org<br />
Impressum<br />
Urednik: Peter Mackelworth<br />
Tekstovi: Matea Zekan, Tihana Vučur, Nikolina Rako, Peter<br />
Mackelworth, Jure Miočić Stošić<br />
Fotografije: Nikolina Rako, Grgur Pleslić, Draško Holcer<br />
Dizajn: Grgur Pleslić<br />
Izdavač: <strong>Plavi</strong> <strong>svijet</strong> Institut za istraživanje i zaštitu mora, 2013<br />
10
Usvojite dupina<br />
Kada usvojite dupina primit ćete Komplet za usvajatelje koji uključuje diplomu za usvojitelja, fotografiju<br />
usvojenog dupina s tekstom koji ga opisuje, godišnji broj „<strong>Akvamarin</strong>a“, privlačne oznake za knjige i brošure<br />
Plavog <strong>svijet</strong>a. Ovisno o Vašoj želji, možete odabrati bilo koji od sljedećih usvajateljskih paketa:<br />
Upišite podatke o usvajatelju:<br />
PRISTUPNICA<br />
IME PREZIME (za usvajateljske pakete 1 i 2): ________________________________________<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
1. Individualno usvajanje<br />
200kn / 27€ – za slanje unutar Hrvatske<br />
300kn / 40€ – za slanje u inozemstvo<br />
komplet za usvajatelje<br />
članska iskaznica Plavog <strong>svijet</strong>a<br />
2. Individualno usvajanje PLUS<br />
300kn / 40€ – za slanje unutar Hrvatske<br />
400kn / 53€ – za slanje u inozemstvo<br />
komplet za usvajatelje<br />
članska iskaznica Plavog <strong>svijet</strong>a<br />
majica sa natpisom “I adopted a dolphin”<br />
Dječja veličina: ___ cm ili __ godina ili __ veličina<br />
Veličina: S M L XL XXL<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
<br />
4. Usvajanje za školske i vrtićke grupe<br />
300kn / 40€ – za slanje unutar Hrvatske<br />
400kn / 53€ – za slanje u inozemstvo<br />
komplet za usvajatelje<br />
A3 poster sa slikom dupina i popratnim<br />
tekstom<br />
edukativni CD-ROM sa predavanjima, kvizom,<br />
igrama<br />
5. Usvajanje za tvrtke<br />
800kn / 107€ – za slanje unutar Hrvatske<br />
900kn / 120€ – za slanje u inozemstvo<br />
komplet za usvajatelje<br />
kvalitetan poster (100cm x 35cm)<br />
uredski pribor<br />
OBITELJ (za usvajateljski paket 3): _________________________________________________<br />
ŠKOLA, RAZRED ILI VRTIĆKA GRUPA (za usvajateljski paket 4): __________________________<br />
IME TVRTKE (za usvajateljski paket 5): _____________________________________________<br />
ADRESA: ____________________________________________________________________<br />
DRŽAVA: ____________________________________________________________________<br />
E-MAIL (kontakt osobe za usvajateljske pakete 3, 4, 5): _______________________________<br />
Ako želite da usvajateljski paket pošaljemo na Vašu (ili neku drugu) adresu kako biste ga<br />
osobno uručili usvajatelju, upišite podatke ovdje:<br />
<br />
<br />
<br />
3. Obiteljsko usvajanje<br />
350kn / 47€ – za slanje unutar Hrvatske<br />
450kn / 60€ – za slanje u inozemstvo<br />
komplet za usvajatelje<br />
kvalitetan poster (100cm x 35cm)<br />
poklon iznenađenja<br />
<br />
<br />
<br />
6. Usvajanje za ustanove i udruge<br />
550kn / 73€ – za slanje unutar Hrvatske<br />
650kn / 86€ – za slanje u inozemstvo<br />
komplet za usvajatelje<br />
kvalitetan poster (100cm x 35cm)<br />
uredski pribor<br />
Odaberite jezik usvajateljskog paketa:<br />
IME i PREZIME: _______________________________________________________________<br />
ADRESA: ____________________________________________________________________<br />
DRŽAVA: ____________________________________________________________________<br />
Kojeg dupina biste htjeli usvojiti?<br />
HRVATSKI ENGLESKI NJEMAČKI TALIJANSKI<br />
Ivan - mladi razigrani dupin rođen 2002. godine. Često nas zabavi nekim veličanstvenim<br />
skokom<br />
Santiago - mladi dupin koji nam je pri jednom susretu poklonio ulovljenu ribu donijevši je<br />
pred istraživački gumenjak čime je osvojio naša srca<br />
Jop - veseli i radoznali mladunac s izrazito malom, nerazvijenom leđnom perajom koja ga<br />
čini posebnom<br />
Tac - odrasla ženka od ranije poznata kao dobra dadilja, a od 2008. godine kao brižna i<br />
pažljiva majka svome prvome mladuncu<br />
Sir David - je karizmatičan i dominantan mužjak. Pokretač događanja u grupi često nam prilazi i<br />
atraktivnim skokovima pokazuje svoju snagu<br />
Boa - je ženka koju viđamo u akvatoriju otoka Visa. Zaintrigirala nas je neobičnim<br />
ponašanjem. Boa diše na usta, no usprkos tome je brižna majka<br />
NAČINI PLAĆANJA<br />
Plaćanje možete obaviti u Lošinjskom edukacijskom centru o moru ili na račun Instituta <strong>Plavi</strong> <strong>svijet</strong>:<br />
Plaćanje unutar Hrvatske: Zagrebačka banka: 0923600001101307847<br />
Plaćanje izvan Hrvatske: u Eurima, uz pokrivene dodatne troškove<br />
Zagrebačka banka, Ilica 241, 10000 Zagreb<br />
SWIFT: ZABAHR2X<br />
IBAN: HR0923600001101307847<br />
Ispunjeni formular zajedno sa potvrdom uplate pošaljite poštom, e-mailom ili faksom:<br />
Institut <strong>Plavi</strong> <strong>svijet</strong>, Kaštel 24, 51551 Veli Lošinj, Hrvatska.<br />
Fax: +385 51 604 668. E-mail: info@plavi-<strong>svijet</strong>.org<br />
Za dodatne informacije u vezi programa usvajanja dupina posjetite web stranicu:<br />
http://www.plavi-<strong>svijet</strong>.org/hr/usvojite-dupina/<br />
HVALA VAM NA PODRŠCI!
Change language