Akvamarin 2008 1.9 MB - Plavi svijet

Ako ste naši stari članovi vjerojatnoćete prvo primjetiti novi izgledAkvamarina. Eto, nakon 7 godinaodlučili smo uvesti neke promjene inadamo se da ćete uživati čitajući gajednako kao što smo mi uživali radećina njemu.Druge novosti vezane za PlaviSvijet su promjene u izgledu našegedukacijckog centra o moru. Naime,tijekom zime bili smo jako vrijedni iimali radove u izložbenom dijelu i nafasadi. Novi stanovnici našeg centrasu model dobrog dupina u prirodnojveličini kojeg smo nazvali Madonna,galeb Jure i kirnja oko čijeg imenase još uvijek vode debate. Brojniposjetioci su toplo prihvatili ovenovine, a ponajviše su se razveselilimališani kojima se veoma svidjelanaša Madonna.Što se tiče istraživanja, ove godinesmo se ozbiljno bacili na analizupodataka i pripremu znanstvenihradova za objavljivanje u stručnimčasopisima i prezentaciju nakonferencijama. Često nam se činida imamo previše ideja, a premalovremena za njihovu realizaciju. Sobzirom na obim posla, našem su setimu tijekom ljeta priključila 4 studentaiz Hrvatske i Italije s ciljem da nampomognu u istraživanju. Kao rezultatnjihovog rada, u procesu su pripremedva diplomska rada – jedan će ispitatiishranu dobrih dupina u lošinjskomakvatoriju, dok će se u drugomanalizirati fotoidentifikacijski podatciprikupljeni na Visu.Tijekom cijele godine dobivali smoinformacije o prisustvu prugastihdupina u sjevernom Jadranu što jeveoma neobično za ovu vrstu. Većinaopažanja dogodila se u našemsusjedstvu pa smo bili uzbuđeni i prisamoj pomisli da bismo mogli vidjetiovu rijetku vrstu za ovaj dio Jadrana.Najinteresantnije od svega je tošto smo početkom rujna imali srećesusresti jednog od ovih elegantnihdupina ni manje ni više nego umalološinjskoj luci. Ovaj prugasti dupinboravio je u luci oko dva tjedna tijekomkojih je najviše vremena proveo tražećiribu, ignorirajući brodice u prolazu.Susreti dupina u prometnim brodskimlukama i nisu tako rijetki – zdraveživotinje mogu napustiti luku jednakokao što su i ušle u nju i najbolje je neuznemiravati ih previše. Bez obzirana to, prisustvo ove pelagičke vrste uplitkoj luci više je nego neuobičajeno imalo je reći uzbudljivo za nas koji smoimali priliku vidjeti ovog usamljenogprugastog dupina.Kao i svake godine, dio ljeta s namasu proveli eko-volonteri i u mnogomepomogli našem projektu na čemu imtoplo zahvaljujemo. Ovaj put pridružilasu nam se 22 eko-volontera iz cijeleEurope. Također, kao i uvijek, našisu sponzori, posjetitelji edukacijskogcentra o moru i ljudi dobre volje koji suposvojili naše dupine odigrali ključnuulogu u podršci našem radu i na tajnačin osigurali naš opstanak tijekomjoš jedne godine.Sveukupno, ovo je bila još jednauspješna radna godina kojuzavršavamo zadovoljni jer znamo dasmo našim radom mnogo doprinijeliočuvanju i zaštiti dupina i moraopćenito.Hvala vam još jednom na podršci!Topli pozdravi sa Lošinja,Srdačno vašaMaja Nimak2

Prvo što se može reći za proteklusezonu je da smo bili jako aktivni izauzeti.Zimu smo proveli kombinirajući izlaskena more i sakupljanje podataka, njihovuanalizu i rad na pisanju znanstevnihradova. Mislili smo da će nam zimana otoku dugo trajati, ali je zapravojako brzo prošla i činilo se da smo seodjednom našli u punom jeku sezoneokruženi eko-volonterima.Za razliku od prethodne godine kadasmo imali najveći broj izlazaka namore u potrazi za dupinima i najvećibroj opažanja, ove godine odlučili smomalo usporiti tempo i pažljivije planiratisvaki odlazak na more, ponajvišezbog visokih cijena goriva. Plan je biostavljanje naglaska na pretraživanješireg područja i manje istraženihlokacija. Kao rezultat toga obišli smoveći dio Kvarnera i vidjeli mnogepoznate i neke nove dupine.zapadnoj strani Lošinja kako bezbrižnorone u potrazi za ribom. Odahnuli smoi zaista, nadalje smo ih redovito viđali ucijelom području istraživanja.Jedan od najzanimljivijih dana bioje sredinom srpnja kada smo susreliskupinu od 7 dupina među kojima su biliBelugo i Faccia - naši najstariji dupinikoje rijetko viđamo zajedno. Belugo jenaš najpoznatiji i najstariji mužjak kojegčesto zovemo i „djedica“ jer je izgubiovećinu zuba i na tijelu nosi brojne ožiljkekao dokaz borbi u kojima je sudjelovao,a Faccia je dobro poznata ženka kojusmo upoznali još prije 20 godina i kojuprepoznajemo po specifičnom načinuplivanja i veoma dugoj peraji. Facciaje toga dana bila neobično razigrana,prilazila je našem istraživačkom brodui počastila nas s nekoliko skokova dokLipanj je bio neuobičajen jer nismovidjeli dupine 10 dana za redom.Uporno smo izlazili na more u nadida ćemo ih pronaći, ali sa svakomneuspjelom potragom bivali smo svetužniji i zbunjeniji pitajući se gdje sunestali. Napokon smo ih našli nase Belugo, kao i obično, držao malo postrani i plivao sam. U jednom trenutku suse sastali i počeli plivati zajedno veomablizu jedan drugom. Podsjećali su nastari par koji je krenuo u popodnevnušetnjicu.3

Kao i svake godine, na kraju sezonebili smo malo kreativni i davali imenanašim novim dupinima. Dozvolite mida vam predstavim nove lošinjskedupine: Ocean, Eco, Dino, Eta, Linda,Vanja, Basta, Watermelon, Pave,Maro, Dan Ware, Bully, Val i Vlasta.Pored istraživanja i ove smo godinebili uključeni u druge aktivnosti. Plavisvijet je u suradnji sa Hrvatskimbiološkim društvom organiziraoIV. Školu konzervacijske biologije.Polaznici škole u sklopu programaveć tradicionalno dolaze u VeliLošinj gdje u našem Lošinjskomedukacijskom centru o moru slušajupredavanja i sudjeluju u radionicama.Cilj njihovog posjeta je upoznavanjes istraživanjima koja provodi Plavisvijet te problematikom zaštite dobrihdupina u Jadranu.Također, tijekom ove godineugostili smo i brojne novinarske iTV ekipe iz cijele Europe i Hrvatske(ZDF - Njemačka, Sasse NatureFilm - Njemačka, FCA production- Francuska, magazin More, HRTMore, Eco l’educazione sostenibile- Italija, magazin Nautica...). Kaorezultat njihovih posjeta snimljeni sudokumentarci i napisane reportažeo našem projektu i radu na zaštiti iočuvanju dobrih dupina lošinjskogakvatorija. Kad se sve zbroji, iza nas jejoš jedna uspješna sezona... Ono štosada priželjkujemo su mirni zimski danikada ćemo se napokon malo odmoritii pripremiti za nove radne izazovekoje će donijeti slijedeća godina.Maja Nimak4

započeli smo sa novim projektom i novomstalnom istraživačkom postajomna otoku Visu. Novi istraživački projekt!Naša nova istraživačka postaja nakon20 godina rada na Lošinju! Naravno osimnašeg rada važno je zahvaliti se i napomenutida bez potpore tvrtke PZ Autokoja nam je ljubazno na korištenje daladva nova Volkswagen Sharana te čijomdonacijom smo kupili novi istraživačkibrod, sve ovo ne bi bilo moguće. Tijekom2007. godine proveli smo dva mjesecaradeći preliminarno istraživanje područjaviškog akvatorija. Podatci koje smo prikupilibili su veoma dobri (19 opažanjadobrih dupina i jedno velikog kita, 14izlazaka na more) te smo od ove, 2008.godine i službeno na Visu.Naša istraživačka postaja nalazi se uuvali Rukavac, na jugoistočnoj straniotoka Visa. Nekad se ovdje solila riba,a danas se ribe malo tko i sjeća. Na njupodsjeća još jedino stara kamena zgradau polu-ruševnom stanju. Sada je gotovosve usmjereno turizmu. U uvali postojinaselje malih vikendica u zelenilu iznadkojeg se nalazi staro selo, Gornji Rukavac.Tu se nalazi i naša „baza“. Nismobaš uz samo more, do kuće ima nekih400m, ali pogled je prekrasan. Za vedrogdana južnodalmatinski otoci - Hvar,Pelješac, Korčula, Lastovo i Sušac - izgledajukao na dlanu.Tijekom 2007. upoznali smo se sadomaćinima, napravili siguran vez zabrod i krenuli u obilazak. Od velikenam je pomoći svakodnevno naš barbaIvo Bralić. Osim odgovora na svapitanja, barba Ivo nam je napravio ipostavio „corpo morto“ tj betonski blokza koji vežemo gliser. On također uvijekjednim okom brine o nama i našojopremi, a tu su i drugi starosjedioci izRukavca koje u šali nazivamo „poglavarstvo“.Također, tu je i naš prijateljPino Vojković iz agencije Alternatura izKomiže koji „škoj“ i okolno more poznajekao vlastiti džep. Pino nam je sa svojomflotom glisera uvijek osiguranje daćemo se sigurno vratiti sa mora. Tu sujoš i posade policijskih brodova „Zvir“,„Hrabri“, „Smjeli“ i „Sv.Mihovil“ koje nampovremeno dojavljuju opažanja dupina.Naravno da tu postoji još cijeli niz osobačiji su nam savjeti i pomoć bili od velikevažnosti prilikom dolaska na otok. Hvarskiribari, Ivica, Frane (koji je sa svojekočarice „Balena“, u prijevodu „kit“, dojavioopažanje velikog kita prošle godine)i Mijo i njihovi brodski drugovi upoznalisu nas sa stanjem ribljeg fonda,ribolovom i problemima koje im zadajudupini. Sada mislim kako vam je jasnoda kad smo na moru nikada nismosami.No, vratimo se mi ovoj godini.Istraživačka sezona započela je u svibnju.Vrijeme nije bilo baš kako smo6

očekivali no mjesec smo uspješnozavršili. U radu nam se pridružio i kolegaiz Španjolske, dr. Renaud de Stephaniskojeg smo zamolili da dođe i da nampomogne prenoseći svoja iskustva izistraživanja kitova koja provodi sa svojomorganizacijom CIRCE Conservation,Information and Research on Cetaceansu području Gibraltara. Planiramoneka zajednička istraživanja. U lipnjuponovo nekoliko uspješnih obilazakaVisa, a onda krećemo put Lastova. NaLastovu smo proveli desetak dana iobišli veliko područje. Stigli smo gotovodo Mljeta, posjetili Korčulu, bili smo upodručju ZERP-a, ispred Palagruže…I ponovo izuzetno uspješno. Prije povratkasa Lastova susret s dupinima zapamćenje – skupina od pedesetak dupinau kanalu između Lastova i Korčule.Nevjerojatan je osjećaj kad su dupinigdje god pogledate. Pored vas, okovas, na horizontu… Neki dupini bili suizuzetno druželjubivi te su uz naše ploviloproveli više od pola sata. Drugi sulovili ribu. Također, dio skupine bilo jeizuzetno zauzet intenzivnim druženjemte su skakali jedan na drugoga, udaralise repovima, zalijetali se te snažnoudarali tijelima. Nismo sigurni da li seradilo o borbi u kojoj su međusobnoutvrđivali snagu ili se možda radilo oborbi radi parenja, no bilo je tu mnogoskokova i špricanja mora.Srpanj i kolovoz ponovo smo provelina Visu i okolici. Hvar, Sv. Andrija,Sušac, Korčula ponovo su područjekoje redovito obilazimo. Kako je sezonatek završila, a prikupljena je ogromnakoličina podataka i napravljene tisućefotografija (14.861 da budem precizan),za konačnu analizu i utvrđivanjebroja opaženih dupina biti će potrebnojoš neko vrijeme. Ipak, za kratki uviduspješnosti – od svibnja do rujna 2008na more smo izašli 38 puta, a prilikomtih izlazaka dupine smo susreli ukupno50 puta!Osim velikog broja dobrih dupina, odkojih smo veći broj susretali i po nekolikoputa a neke upoznali još prošle godine,imali smo i nekoliko fascinantnihsusreta sa izuzetnim životinjama.Tako smo vidjeli plavoperajnu tunu, golemukirnju, eleonorinog sokola, velikogzovoja, goluba uhana i druge.Draško Holcer7

DEBBYDebby je jedan od naših najvjernijih dupina. Imadugačku leđnu peraju, blago zakrivljenu unatrag, sadva manja ureza po sredini, te izgleda kao da je zanijansu tamnije boje od ostalih dobrih dupina creskološinjskogakvatorija. Zbog toga je lako prepoznajemoi kada je nekoliko desetaka metara udaljena od našegistraživačkog broda. Viđamo je često i kroz cijelopodručje istraživanja, a nerijetki je gost i zapadnestrane otoka Lošinja. Od 2006. godine je redovitoviđamo u društvu njenoga mladunčeta Minke-ja okojem se iznimno dobro brine. Budući da je Minkeradoznalo mladunče uvijek spremno na igru, čestonam prilazi i zvižduče ispod pramca našeg broda,kao da nas poziva na igru. Dok se Minke igra, Debbyuvijek ostaje u njegovoj blizini da ga podsjeti kada seigra mora privesti kraju.METAOve godine Meta nas je razveselio nizom prekrasnihsusreta. Najčešće smo ga viđali tijekom zime i proljećakada se sa svojim prijateljima Mushem, Elmarom, Lilyi Tritonom družio u blizini otočića Orude nedalekood Velog Lošinja. Meta je odan svojim prijateljimapa su rijetki susreti s njim u nekom drugom društvu.Ima malenu peraju, specifičnog oblika te je lakoprepoznatljiv na moru. Uvijek je vrlo aktivan na površinipa je svaki susret s Metom zaista zanimljiv, a čestonas zna iznenaditi i nekim osebujnim skokom. Tijekomljeta smo ga viđali nešto dalje od obale Lošinja, nasjevernijem dijelu našeg područja istraživanja, kako sehrani iza ribarske koće. Nije mu dugo trebalo da namse približi i znatiželjno nas počne promatrati pozirajućipritom pred fotografskim objektivom istraživača.8

MUSHMeđu dupinima u skupini koju susretnemo, Mush jeneizbježno najupečatljiviji. Njegovu je peraju lakoprepoznati, izgleda kao nazubljena pilica, a tek njegovosebujan stil... zaista ga je teško ne primjetiti! Tijekomnaših susreta s Mushem uglavnom on preuzimainicijativu da nam se približi. Fotografiranje njegoveleđne peraje nije neki problem: pričekamo da namse sam približi, a onda on polagano otpliva krug okonašeg broda ne propuštajući priliku da nas pritomdobro promotri.Mush predstavlja jednog od naših najčešće viđenihdupina. Susrećemo ga uglavnom u središnjem dijelunašeg područja istraživanja, a tijekom mirnih zimskihmjeseci i tik uz obalu Lošinja.SONJASonja je lako prepoznatljiva po svojoj iznimnodugačkoj peraji srpastog oblika. Lako je uočljiva čak ina većoj udaljenosti od istraživačkog broda. Viđamoje u cijelom području istraživanja, a zna nas iznenaditii svojim posjetima luci Malog Lošinja gdje povremenolovi ribu. Ove smo je godine viđali na južnijem dijelucresko-lošinjskog akvatorija u društvu drugih ženkipoput Badfina i Sive.9

Tijekom 2008. Plavi svijet je zajednos Udrugom za prirodu, okoliš i održivirazvoj Sunce iz Splita provodio projekt„Jačanje sektora civilnog društvaza zaštitu mora u Hrvatskoj“ koji jefinanciran od strane Europske unije.Što se krije iza ovog dugačkog i pomalozbunjujućeg imena? Kriju se razneaktivnosti koje bi se mogle svesti poddva nazivnika: istraživanje i edukacija. Asve to, naravno s konačnim ciljem zaštitemorskog okoliša. No, krenimo redom.Naši kolege iz Sunca već godinamarade na popisivanju pridnenih vrsta istaništa. Poznavanje vrsta i staništanekog područja od ključne je važnostiza učinkovito upravljanje. Ovaj projekt jeomogućio brojnim studentima, ali i nama,učenje i vježbanje inventarizacije vrsta istaništa kroz praktičan rad na terenu.Zauzvrat, Plavi svijet je za kolege izSunca organizirao trening za prikupljanjepodataka o morskim sisavcima. Tako supolaznici treninga naučili standardnumetodologiju istraživanja i imali prilikuizvježbati naučeno tijekom izlazaka namore istraživačkim brodom.Nakon tih priprema, Plavi svijet iSunce su tijekom lipnja 2008. udružilisnage i odradili veliko terenskoistraživanje na Lastovu. ČlanoviSunca odradili su inventarizacijupodmorja roneći na ukupno 70lokacija, dok su istraživači Plavogsvijeta obilazili akvatorij otokaLastova u potrazi za morskimsisavcima. Zaključak? Lastovo jeotok predivne prirode, a naročitopodmorja te je 2007. godineopravdano proglašen Parkomprirode. A, ima i dupina. I to puno iprijateljski su raspoloženi! Tako suza gotovo svakog susreta zaigranidupini dolazili do našeg istraživačkogbroda i plivali pod pramcem.Uz istraživanje i prikupljanjepodataka, veliki dio projektnihaktivnosti bio je usmjeren edukacijii osvješćivanju javnosti o potrebizaštite mora. Tako su organiziranabrojna predavanja i radioniceo morskim sisavcima, morskimkornjačama i biološkoj raznolikostiJadrana, od Zagreba, Rijeke iSplita do Velog Lošinja i Lastova.Veseli nas što su nam najčešćigosti predavanja bili upravo oninajmlađi. Njihova zainteresiranosti spremnost za upijanje brojnihmorskih zanimljivosti zaista subile motivirajuće za predavače.A ako ste tijekom 2008. godine bili10

u Zagrebu, Rijeci, Splitu, Lastovu,Komiži, Murteru, Vodnjanu,Premanturi, Malom Lošinju, Zadru iliDubrovniku, onda ste možda već vidjelinašu pokretnu izložbu „Neka plavoostane plavo“. Izložba se sastoji od18 edukativnih panela, dokumentarnihfilmova te računalne „touchscreen“aplikacije, a govori o bogatoj biološkojraznolikosti Jadranskog mora,predstavlja rijetke i ugrožene vrste, alii upozorava na opasnosti s kojima semore danas suočava. Svaki panel imai dio namijenjen najmlađima koji temupredstavlja na jednostavan i razumljivnačin. Prema reakcijama posjetiteljaizložbe zabilježenim u knjigu dojmovasigurni smo da će naša izložba posjetitijoš mnoga mjesta diljem Hrvatske iponešto naučiti brojne posjetitelje.O cijelom projektu možete još punotoga saznati i na stranicama www.zastitamora.org. Osim informacijao projektu, ove stranice sadrže i savmaterijal koji smo u suradnji sa našimpartnerima iz Sunca pripremili tijekomtrajanja projekta, pa tako tu možetepronaći sadržaje naših brošura,informativnih panela s izložbe,priručnika za inventarizaciju vrsta.Želite li saznati više o Jadranskommoru, zaigrati edukativne on-lineigrice, iskušati znanje na kvizovima,ove stranice su svakako vaš kutak nainternetu.Osim toga, možete i sami doprinijetipoznavanju živog svijeta Jadranskogmora. Ako ste ronioc, nautičar ili ste samos maskom i disalicom otkrivali ljepotepodmorja, možete nam javiti što ste svevidjeli na moru i pod morem. Na www.zastitamora.org/baza-podataka.aspxpronaći ćete formulare za prijavljivanjepridnenih vrsta, ali i morskih sisavacai morskih kornjača. Svaka vaša dojavaje dobrodošla i može znanstvenicima iistraživačima uvelike olakšati posao nanačin da ukaže koja su područja posebnozanimljiva za istraživanje.Grgur Pleslić11

NeobicnigostisjevernogJadranaTijekom protekle tri godine Plavi svijet jezaprimio nekoliko dojava o opažanju prugastogdupina (Stenella coeruleoalba) usjevernom Jadranu. Razlog zbog kojegnas je njegovo pojavljivanje iznenadiloje taj što ova prekrasna životinjska vrstauživa boraviti u dubokim, otvorenim morimagdje se hrani ugravnom plavom ribomte lignjama. U otvorenim prostranstvimaMediterana može ga se stoga čestovidjeti i to u iznimno velikim skupinama iod nekoliko stotina jedinki.Plitka obalna područja sjevernogJadrana su tako potpunoneobičan izbor za prugastogdupina no unatoč tome izgledakako se tu odlučio duže zadržatite se njegovo pojavljivanje bilježiveć nekoliko godina zaredom.Prugasti dupin iznimno je lijepa vrstadupina, lako prepoznatljiva po svomvretenastom tijelu tamnijeg sivoggornjeg dijela te svijetlijih bokova itrbuha. Ono što ga čini iznimno elegantnimje pruga koja se od ruba okaizdužuje prema leđnoj peraji granajućise u dvije tanje pruge po sredini tijela.....izgledajućibaš poput ljudskihtrepavica! Upravo je po tim prugamaova vrsta i dobila svoje ime.Kako su nam za većinu dojavljenihopažanja tijekom 2008. g. pristigle ifotografije imali smo priliku provjerititočan broj jedinki koje je sjeverni Jadranugostio.12

Na pristiglim fotografijama prisutna sutri različita dupina te izgleda da se jedanod njih pojavljuje u Vinodolskomkanalu već četiri godine zaredom.Fotografije su otkrile i još jednu zanimljivost!Tijekom ožujka i svibnja 2008.u istom kanalu, u društvu prugastogdupina pojavio se i obični dupin (Delphinusdelphis). Tu, nekada najčešćuvrstu dupina u Jadranu, danas seviše gotovo i ne viđa. Vjeruje se daje tome pridonijelo i masovno istrebljivanjedupina tijekom 50-tih i 60-tih godinaproteklog stoljeća kada se dupinsmatrao štetočinom i velikim neprijateljemribara. Obični se dupin danasizuzetno rijetko susreće u Jadranu, abrojnost mu se značajno smanjila i ucijelom Mediteranu tijekom proteklihpar desetljeća.Početkom rujna ove godine odraslajedinka prugastog dupina pojavila seu lošinjskog luci gdje se zadržala otprilikedva tjedna. Istraživači Plavogsvijeta redovito su pratili njegovoponašanje te obavili fotoidentifikacijujedinke prema njegovoj leđnoj peraji.Radi se o sasvim novoj jedinki. Budućida je luka Malog Lošinja prilično prometna,istraživači su putem medijaobaviještavali o potrebi za posebnimoprezom svih onih koji su se u tom perioduplovilima kretali kroz lošinjsku luku.Nakon dva tjedna dupin se sam uputioprema izlazu iz luke te ga nakon togaviše nismo susreli na moru.Iznenađeni smo i sretni pojavljivanjimaovih nama neobičnih i dragocjenih vrstau sjevernom Jadranu.Nikolina Rakophoto by: Dario Štefančić13

2008. godina u Lošinjskomedukacijskom centru o moru (LMEC)bila je vrlo dinamična. Započela jes opsežnim radovima na obnovi iuređenju zidova, stolarije, a neštokasnije i fasade tako da se sad našcentar sjaji novim svježim bojama.Prije samog početka glavne sezoneobnovljena je umjetna stijena tesmještena uz glavni ulaz. Svi smozaključili da tako prostor djelujeprozračnije. Iznad stijene smješteni supreparirani morski pas čukov, golemakirnja te po nekoliko morskih konjica išila tako da ostavljaju dojam plivanjapo morskim dubinama.U prezentacijskom dijelu uz stražnjizid je postavljena nova klupa pa je sadmalo lakše smjestiti veće školske grupe.U tome je dijelu postavljen i najvećinovitet ove sezone, a to je modeldobrog dupina u prirodnoj veličini. Riječje o impresivnom, vrlo realističnomeksponatu, a budući da se radi o ženki,istraživači su joj dodijelili ime Madonna.Naša Madonna obično ostavlja bez dahaone najmlađe koji se najviše iznenadesusretu s tako velikim modelomnjima najdraže životinje. Tijekom ljetaupotpunjena je i dijarama s prikazomgniježđenja morske kornjače glavateželve. U nju je smješten preparirani16

galeb klaukavac Jure kao predator kojivreba na tek izlegle morske kornjačice.Osim obnove stalnog postava,osmišljeni su i dodatni novi sadržaji uponudi edukacijskih programa.17

Tako su od ove godine školskegrupe mogle čuti predavanja oribama i glavonošcima, a radionica ozaštićenim područjima mora odvijalase izvan centra na obali. Također,održano je i nekoliko specijalističkihedukativnih programa za drugeudruge te srednjoškolce koji su sehtjeli upoznati s radom u udruzi.Tijekom ljetnih mjeseci velika pomoću centar bile su i studentice Vlastai Tarin. Ove drage i vrijedne curepoznajemo već jako dugo jer to sunaše bivše učenice i polaznice grupePlavi svijet junior.O radu Lošinjskog edukacijskogcentra o moru najviše govori podatakda je tijekom 2008. godine održana21 radionica te 72 predavanja zaškolske, 15 za turističke i 4 za studijskegrupe. Ukupno je u edukacijskimprogramima sudjelovalo preko 3.00018

osoba, a kad se tom broju doda još867 prodanih ulaznica za individualneposjete s ponosom možemo utvrditida je 2008. godina bila rekordna zanaš centar. Nadamo se da će se ovajuzlazni trend nastaviti i u 2009. godinite da će se sve veći broj školskih grupaodlučiti za posjet centru i sudjelovanjeu edukacijskim programima i tijekomzimskih mjeseci kako bi se spomenuteaktivnosti rasporedile na čitavu školskugodinu.Jelena Jovanović19

Članovi Plavi svijet Junior grupetakođer sudjeluju u svakodnevnomradu udruge pomažući u različitimaktivnostima poput uređenja centra,Dana dupina i sl.U okviru edukacijskog programaPlavog svijeta Instituta za istraživanjei zaštitu mora osnovana je 2006.godine izvanškolska aktivnost zasrednjoškolce pod nazivom Plavisvijet junior – grupa za biologiju mora.Program grupe obuhvaća edukacijuo biologiji mora i zaštiti morskogokoliša te ostalim morskim temamačime se mlade otočane želi motiviratiza zanimanja povezana uz more.Program se sastoji od niza predavanjai radionica na spomenutu temu kojase uglavnom održavaju u prostorijamaLošinjskog edukacijskog centra omoru ili na terenu uz morsku obalu,a koje upotpunjuju nastavne sadržajeredovnih školskih programa srednjihškola u RH. Neke od obrađenihtema bile su primjerice: životni uvjetiu moru, organizmi litoralnog pojasa,alge u Jadranu, metode istraživačkograda u biologij mora, Jadranskiprojekt dupin, biologija, ekologija izaštita morskih kornjača u Jadranu,zaštita i očuvanje morskog okoliša,aktivno sudjelovanje u akcijamačišćenja morske obale i sl. Također,u sklopu programa svake se godineorganiziraju i stručni izleti brodomte posjet nekom muzeju ili akvariju.Grupu sačinjava 18 srednjoškolaca, au pravilu se sastajemo jednom tjednotijekom školske godine. Plavi svijetJunior grupa svrhovito upotpunjavaponudu slobodnih aktivnosti za mladena otoku i doprinosi jačanju ekološkesvijesti mladih otočana s naglaskomna očuvanje prirodnih vrijednostizavičaja.Naša grupa članica je UNESCOSEMEP projekta za škole, tako dasmo aktivno sudjelovali u radu IX. iX. Ljetne škole SEMEP-a na Visu uKomiži. 2007. godine s radom učenikaIvana Maljića i Matee Buljat „Kako seradio karbun i vapno“ te 2008. kad susvoj projekt „Sve boje otoka Suska”predstavile Matea Buljat i NikolinaFuzul. Ponosni smo što je jedna našabivša članica, Kristina Volarić, od ovegodine studentica ekologije i nadamose da će nas posjećivati i tijekomstudija te nam prenositi svoja iskustvas fakulteta. I ove školske godinenastavljamo s radom sa željom da namse pridruži još članova u „osvajanju”morskih sadržaja.Jelena Jovanović20

SEMEP (South-Eastern MediterraneanEnvironmental Project - Projektočuvanja okoliša jugoistočnogSredozemnog mora) je UNESCO-ovprojekt koji je pokrenulo Ministarstvoprosvjete Grčke, a prvi sastanak jeodržan 1994. godine u Ateni. Polazećiod odgoja i obrazovanja o okolišu upodručju istočnog Mediterana ovajprojekt predstavlja važan segment uodgoju i obrazovanju učenika višihrazreda osnovne škole i srednjih škola.Cilj održavanja ljetne škole je sastanakšto većeg broja učenika i nastavnikakoji su tijekom godine radili na projektuSEMEP, izmjena iskustava, davanjesugestija za efikasniju provedbuprojekata. Učenici samostalnopredstavljaju radove te zajedno snastavnicima sudjeluju u radionicama obrojnim ekološkim problemima, životuu moru, kulturno-povijesnoj baštini i dr.Tijekom dana se također organizirajupredavanja s različitom tematikom,druženje te razgledavanje prirodnih ikulturnih znamenitosti otoka Visa. Uprojekt je u školskoj godini 2007./2008.bilo uključeno 30 hrvatskih škola, a Plavisvijet junior grupa članica je SEMEP-aod 2006. godine.X. ljetna škola SEMEP-a održana je od09.-16.07., naravno u Komiži na Visuuz sudjelovanje 70 polaznika. Središtedogađanja bio je svakako Hotel Biševou kojem se zahvaljujući ljubaznostidomaćina odvijala većina aktivnosti.Program je započet u večernjim satimasvečanim otvaranjem ljetne škole nakončega je slijedilo otvaranje edukativneizložbe „Neka plavo ostane plavo” uprostoru Grada Komiže. Izložbu smoorganizirali u suradnji s udrugom Sunceiz Splita u sklopu projekta „Jačanjecivilnog sektora za zaštitu mora uHrvatskoj” financiranog od strane EU(program CARDS) kojeg smo vampredstavili na str. 11.21

Slijedećih dana učenici su zajedno sprofesorima sudjelovali u projektnojnastavi – podijeljeni u 6 skupina radilisu na projektnim zadacima koje susami osmislili. Teme su zaista bilezanimljive – Dijalekti koje čujemo naljetnoj školi, Otok Biševo, IstraživanjeKomiže iz kajaka, Što Komižani znajuo SEMEP-u, Profesori o SEMEP-u,Tragom izložbe „Neka plavo ostaneplavo”. Zadivljujuće je bilo slušati štose sve može osmisliti i pripremitiu samo tri dana. Najzanimljiviji dioLjetne škole uvijek su izlaganjaučenika o projektima koje su usklopu SEMEP-a pripremali u svojimškolama. Tako smo ove godine naučilinešto o gradu Ninu, splitskoj ribarnici,stanovništvu Labinštine, zagrebačkomzoološkom vrtu, špiljama uz Zrmanjui na Medvednici, korčulanskommaslinovom ulju i još puno toga.Plavi svijet junior grupu ove su godinepredstavljale Matea Buljat i NikolinaFuzul s radom “Sve boje otokaSuska”. Evo što su one napisale osvom sudjelovanju: “.....Radionice subile vrlo zabavne, zanimljive i poučne.Osim toga, posjetile smo otok Biševo iModru špilju koja nikoga nije ostavilaravnodušnim. Za razliku od ostalihučenika, mi smo ostale 3 dana dužes profesorima i za to vrijeme posjetileTitovu špilju i najviši vrh otoka Visa -Hum s kojeg se pruža pogled na cijeliviški akvatorij, a čak se vidi i otočićJabuka. Nešto što se zasigurno nigdjedrugdje ne može vidjeti su i uvale Stinivai Srebrna, koje su stvarno posebne iostavljaju jaki dojam na svakog tko ihposjeti. Na ljetnoj školi smo upoznalemnogo profesora i profesorica kojisu stvarno super, s njime smo moglepričati o svemu, ali najdraži nam je biopicigin na Biševu gdje se profesori nisuodmarali, nego skupa s nama pokušaliodržati loptu u zraku. Niti u jednomtrenutku nismo imale osjećaj da smou školi, naprotiv to je za nas bio praviodmor tijekom kojeg smo naučile mnogostvari. Naravno to nisu sve dogodovštineove ljetne škole, ali dovoljno je reći da jebilo predobro i da bi se o svemu mogaonapisati roman.Puno pozdrava svim profesorima,profesoricama i naravno svim SEMEPovcima,nadamo se ponovnom druženjui nezaboravnim događajima...Matea iNina“Jelena Jovanović22

Jadranski projekt dupin pruža Vammogućnost da se pridružite našemistraživanju kao eko-volonter. To jejedinstvena prilika da doživite iskustvosusreta s dupinima u njihovom prirodnomokruženju. Eko-volonteri boravedvanaest dana u našoj istraživačkojbazi na Lošinju i aktivno sudjelujuu našoj svakodnevnoj rutini kojauključuje prikupljanje podataka namoru, pripremanje opreme i gumenjaka,unošenje podataka u računalo,preliminarnu analizu prikupljenih podataka,pripremanje predavanja itd.U okviru programa priznati stručnjacidrže predavanja o biologiji dupina ikitova, zaštiti morskog ekosustava iznastveno–istraživačoj metodologiji.Eko-volonteri borave u bazi u kojojstanuju i istraživači. Stoga se odeko-volontera očekuje i pomoć prisvakodnevnim kućnim poslovima kaošto su kuhanje i održavanje kuće.Motivacija eko-volontera i svih ljudiuključenih u program je od najvećevažnosti za cijelokupni projekt. Sredstvadobivena kroz volontreski programsu iznimno važna za opstanaknašeg projekta i omogućuju da seistraživanje provodi iz godine u godinu.Volonterski program na Lošinju postojiod 1990. godine i tijekom tog vremenamnogo se ljudi iz cijelog svijeta pridružilonašem projektu. Od slijedeće godineplaniramo proširirenje programa i naotok Vis gdje imamo novu istraživačkupostaju tako da će uskoro i Vispostati zanimljiva destinacija zasve one sa dovoljno entuzijazmai želje za aktivnim odmorom.Sve informacije o programu ekovolontiranja možete naći na našiminternet stranicama www.plavi-svijet.org ili nas nazvati na broj našegedukacijskoj centra o moru 051-604-666.Kako bi volonteri i istraživači mogliuspješno komunicirati, od volontera setraži poznavanje engleskog jezika te susvoje komentare napisali na engleskom,a mi vam ih u originalu prenosimo:...I really wanted to see the dolphins butwhen we didn’t found any the first twodays I told myself to be patient. Finally Ifound what I was looking for. ... I wouldlove to come again, but with one change.12 days are simply too short. Next timemaybe twenty four would be enough...Oliver, Germany...Every day was organized very well- there was a good balance betweenactivities and free time. Lectures wereinformative and gave a good backgroundof your work and research. We werereally impressed by them and everysingle researcher. Now we are moreaware of the need to protect dolphins...Birgitt and Nele, Germany...I have learned that dolphin researchis a very difficult but at the same time,very enjoyable job. The lectures gaveus a detailed insight in dolphin ecology,physiology and anatomy as well as instatus of Lošinj dolphins. The fact I wasa part of a real scientific research wasreally motivating. ...Vesna, Croatia23

svoje poučno umjetničko djelostvarao pred našim očimaupravo na sam Dan dupina.Ispred Centra smo smjestili i trištanda. S jednog (našeg) su sesmješili dupini i ribice, na drugomeje udruga “Ruta” izložila ekološkeproizvode od creske vune, ana trećem udruga “Idemi ja” svoje radoveOve smog o d i n eposjeti t e l j ega, dok je trg ispred Centra prštao oddječje kreativnosti i boja. Punile su seobojane papirnate ribe i hobotnice, rezuckalikolaži, izrađivali dupini i kornjačeod plastelina te stvarali živopisni akvarijiod kutija za cipele. Niti jedno morskobiće ni tehnika izrade nisu bili zakinuti.Nakon proglašenja pobjednika igre ilikovnog natječaja, uslijedio je još jedankoncert bubnjara, a potom namje kraj večeri uljepšao duo “Acoustic”,uz čiji smo se zvuk gitare zadovljnosmješkali vidjevši kako je i ovajDan dupina ispao upravo onako kakoje trebao - šaren, veseo i zaigran.Vlasta Pavičiću s p j e l iuključiti i u glazbenuradionicu,točnije bubnjaonicu,održanu pod vodstvomudruge za kulturu ritma Drum-Ti-Dam. I mladi i stari uhvatili suse bubnjeva, šuškalica ili jednostavnopljeskanja te svojim energičnimritmom ispunili čitavo mjesto.U poslijepodnevnim satima djeca suveć tradicionalno trčkarala po parkuiza crkve ispunjavajući svih osamteških, ali i zabavnih zadataka koji suim se našli na putu do skrivenog bla-Hvala Vam što ste ga učinilitakvim i nadamo se da sevidimo i slijedeće godine!25

Plavi svijet,Kaštel 24, Veli Lošinj 51550, HrvatskaTel. 051/604-666, fax. 051/604-668info@plavi-svijet.orgwww.plavi-svijet.orgSponzorstva, donacije i projekti u 2008.Plavi svijet je neprofitna organizacija koja svoj rad financira putem sponzorstava,donacija i projekata koje prijavljujemo na razne natječaje. Bez sponzora i donatoranaš rad na istraživanju i očuvanju dobrih dupina u Jadranu ne bi bio moguć. Ovo jeprigoda da im se još jednom od srca zahvalimo te uz čestit Božić i najljepše želje zauspješnom Novom 2009. pozovemo na dalju suradnju.Sponzori udruge Plavi svijet u 2008. bili su:Generalni sponzor:P.Z. Auto, Velika GoricaNacionalna zaklada za razvoj civilnogdruštva – institutcionalna potpora zastabilizaciju i razvoj udrugeEuropska komisija u RH sufinanciraprojekt “Jačanje sektora civilnogdruštva za zaštitu mora u Hrvatskoj”Ministarstvo znanosti, obrazovanjai športa RHGrad Mali Lošinj26

Ovim putem također, želimo zahvaliti i projektnim partnerima, a to su u 2008. bili:Hrvatski prirodoslovni muzejDržavni zavod za zaštitu prirodeUdruga SunceCapital Communications – BudimpeštaSporazum o zaštiti kitova u Crnom moru, Sredozemljui susjednom Atlanskom oceanu (ACCOBAMS)Cetacean AlliancePosebnu zahvalu upućujemo svim volonterima i usvajateljima dupinakoji su u velikoj mjeri omogućili naš rad u 2008.!Sponzori i donatori posebnih projekata bili su:Whale and Dolphin Conservation Society (WDCS).Jadranka hoteli d.o.o.Fred Bobek d.o.o.IMPRESSUM:Urednica: Jelena JovanovićTekstovi: Andrea Borić, Draško Holcer, Jelena Jovanović, Maja Nimak, Vlasta Pavičić, GrgurPleslić i Nikolina RakoPrijevodi: Peter Mackelworth, Vlasta Pavičić, Daniel WoodFotografije: Draško Holcer, Peter Mackelworth, Maja Nimak, Grgur Pleslić, Nikolina Rako, AnnikaWiemannDizajn i ilustracije: Anton HorvatovićIzdavač: Plavi svijet27