Sirač - Bjelovarsko-bilogorska županija

REPUBLIKA HRVATSKA
BJELOVARSKO-BILOGORSKA ŽUPANIJA
OPĆINA SIRAČ
OPĆINSKO VIJEĆE
KLASA: 351-01/09-01-07
URBROJ: 2111/04-10-01-04
Sirač, 09.03.2010.
PLAN GOSPODARENJA OTPADOM
OPĆINE SIRAČ

SADRŽAJ
1. Uvod i polazne osnove ....................................................................... 1
1.1. Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom ......................... 2
1.2. Zakonodavni okvir ................................................. 2
1.3. Obveze iz postojeće i nadolazeće zakonske regulative .............. 4
1.4. EU okvir .................................................................................. 4
1.5. Pojmovi u Planu gospodarenja otpadom ................................... 5
2. Općina Sirač i Bjelovarsko-bilogorska županija 11
3. Mjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpada ......................... 13
3.1. Program odvojenog sakupljanja otpada
čija se vrijedna svojstva mogu iskoristiti .................................. 14
3.2. Mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj
tehnologiji koja ne zahtjeva previsoke troškove ....................... 17
3.3. Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada .................... 21
3.4. Preporuka mjera za izbjegavanje i smanjenje nastajanja
otpada u Općini Sirač ............................................................... 21
4. Mjere za uključivanje svih domaćinstava u sustav
organiziranog odvoza komunalnog otpada ..................................... 22
5. Mjere za upravljanje i nadzor nad odlagalištima
komunalnog otpada ......................................................................... 23
6. Popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih
odlagališta otpada ......................................................................... 23
7. Redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih (divljih) odlagališta
otpada i otpadom onečišćenog okoliša .......................... 24
7.1. Sanacija divljih odlagališta otpada Općine Sirač………………….. 24
8. Izvori i visina potrebnih sredstava za provedbu sanacije divljih
odlagališta otpada Općine Sirač ........................................................ 25

1. Uvod i polazne osnove
Pod pojmom zaštite okoliša podrazumijeva se zaštita voda i mora, tla i zraka. Zaštitom
okoliša osigurava se cjelovito očuvanje kakvoće okoliša, očuvanje prirodnih zajednica,
racionalno korištenje prirodnih izvora i energije što su osnovni uvjeti zdravog i održivog
razvoja. Zaštita okoliša temelji se na Zakonu o zaštiti okoliša (NN 110/07.)
Nacionalnom strategijom zaštite okoliša i Nacionalnim planom djelovanja za okoliš
(Narodne novine 46/02), utvrđeno je da je neodgovarajuće gospodarenje otpadom
najveći problem zaštite okoliša u Republici Hrvatskoj.
Prema Strategiji gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (Narodne novine 130/05)
vizija gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj sadrži slijedeće:
- Postupno organiziranje središta gospodarenja otpadom s postrojenjima za obradu,
odlagalištima i drugim sadržajima; uz Zagreb, 20 županijskih i 4 regionalna
središta, uz postupnu sanaciju i zatvaranje većine postojećih odlagališta;
- Zabranu odlaganja otpada na otocima i gradnju pretovarnih stanica s odvojenim
skupljanjem, reciklažom i baliranjem ostatnog otpada i prijevoz u centre na
kopno;
- Posebnu zaštitu podzemnih voda na krškom području od eventualnih prodora
procjednih voda iz odlagališta i drugih građevina;
- Sprječavanje ispuštanja otpada u more, jezera, rijeke i potoke;
- Uspostavu centra za gospodarenje opasnim otpadom s mrežom sabirališta;
- Kontrolirane prioritetne tokove otpada;
- Visok stupanj sudjelovanja domaće industrije, opreme i usluga u projektima
gospodarenja otpadom kao doprinos smanjenju nezaposlenosti i deficita vanjsko
- trgovinske bilance;
- Angažman stranih partnera i kapitala na temelju nezavisnih studija opravdanosti
i potporu zajedničkim ulaganjima na osnovi javnog i privatnog partnerstva na
bazi IPPC-BAT tehnologije;
- Jačanje postojeće organizacije gospodarenja otpadom i osnivanje međuresorne
koordinacije za gospodarenje otpadom, što bi osiguralo suradnju relevantnih
ministarstava za pojedine tokove otpada;
- Edukaciju javnosti, stručnjaka i upravnih struktura, pri čemu Programi i
aktivnosti za podizanje razine znanja trebaju imati razvojni, istraživački i
djelatni pristup.
Prema odluci Vijeća Europske unije, broj: 2004/648/EC, od 13. rujna 2004. godine,
najvažnije zadaće Republike Hrvatske u sektoru gospodarenja otpadom su:
- kratkoročno:
- u roku od 1 do 2 godine usvojiti i primjenjivati Plan gospodarenja otpadom;
- srednjoročno:
- u roku od 3 do 5 godina osigurati integraciju zahtjeva gospodarenja otpadom u
druge sektore gospodarstva uz primjenjivanje politike održivog razvoja;
- nastaviti rad na prenošenju pravnog poretka EU-a, s naglaskom na
gospodarenje otpadom, kakvoću zraka i voda;
- povećanje ulaganja u infrastrukturu, s osobitim naglaskom na sakupljanje i
obradu otpadnih voda, vodoopskrbu i gospodarenje otpadom.

1.1. Svrha i opseg Plana gospodarenja otpadom
Svrha donošenja Plana, u skladu sa načelima EU-a, je iznalaženje okvira u kome će se
moći smanjiti količina otpada, te istovremeno sa otpadom koji nužno nastaje održivo
gospodariti.
Člankom 4. Zakona o otpadu (Narodne novine 178/04, 111/06, 60/08, 87/09) utvrđen je skup
aktivnosti, odluka i mjera koje definiraju ekološki prihvatljivo i održivo gospodarenje otpadom.
Člankom 11. navedenog Zakona utvrđen je sadržaj Plana gospodarenja otpadom jedinice
lokalne samouprave, te je propisano da Plan sadrži slijedeća poglavlja:
- mjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpada;
- mjere za upravljanje i nadzor odlagališta za komunalni otpad;
- popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta;
- redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih odlagališta i otpadom onečišćenog okoliša;
- izvore i visinu potrebitih sredstava za provedbu sanacije.
Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015. objavljen je
19.07.2007. godine u Narodnim novinama 85/07, dok je Bjelovarsko-bilogorska
županija županijski Plan gospodarenja otpadom usvojila u prosincu 2007. godine i
objavila ga u Županijskom glasniku broj 16a 19. prosinca 2007. godine.
1.2. Zakonodavni okvir
Pregled propisa koji uređuju gospodarenje otpadom u RH:
- Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske, NN 130/05
- Zakon o otpadu, NN 178/04, 111/06, 60/08, 87/09
- Zakon o potvrđivanju Baselske konvencije o nadzoru prekograničnog prometa
opasnog otpada i njegovu odlaganju, NN - Međunarodni ugovori 3/1994
- Uredba o kategorijama, vrstama i klasifikaciji otpada s katalogom otpada i
listom opasnog otpada, NN 50/05
- Uredba o nadzoru prekograničnog prometa otpadom, NN 69/06, 17/07
- Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom, NN 32/98
- Uredba o jediničnim naknadama, korektivnim koeficijentima i pobližim kriterijima
i mjerilima za utvrđivanje naknada na opterećivanje okoliša otpadom, NN 71/04
- Pravilnik o gospodarenju otpadom, NN 23/07
- Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima
rada za odlagališta otpada NN 117/07
- Pravilnik o vrstama otpada, NN 27/96
- Pravilnik o uvjetima za postupanje s otpadom, NN 123/97 i 112/01
- Pravilnik o načinima i uvjetima termičke obrade otpada NN 45/07
- Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu, NN 97/05, 115/05
- Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama, NN 40/06
- Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima, NN 124/06
- Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima, NN 133/06
- Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima, NN 136/06
- Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim
uređajima i opremom NN 74/07
- Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom 72/07
- Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja očevidnika obveznika plaćanja

naknade na opterećivanje okoliša otpadom, NN 120/04
- Pravilnik o očevidniku pravnih i fizičkih osoba koje se bave djelatnošću posredovanja
u organiziranju oporabe i/ili zbrinjavanja otpada i pravnih i fizičkih osoba koje
se bave djelatnošću izvoza neopasnog otpada, NN 51/06
- Pravilnik o mjerilima, postupku i načinu određivanja iznosa naknade vlasnicima
nekretnina i jedinicama lokalne samouprave, NN 59/06
- Pravilnik o načinu i rokovima obračunavanja i plaćanja naknada na
opterećivanja okoliša otpadom, NN 95/04
- Odluka o uvjetima označavanja ambalaže, NN 155/05, 24/06, 28/06
- Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u
energetske svrhe u 2006., NN 64/06
- Odluka o dopuštenoj količini otpadnih guma koja se može koristiti u
energetske svrhe u 2007., NN 37/07.
- Plan gospodarenja otpadom u Republici Hrvatskoj za razdoblje 2007.-2015.,
NN 85/07
- Zakon o zaštiti okoliša, NN 110/07
Postoji još niz propisa koji na neki način, tj. indirektno, utječu ili reguliraju način
gospodarenja otpadom kao što su, npr., Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN
26/03 - pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09, 79/09), Zakon o kemikalijama (NN 150/05,
53/08), Zakon o prijevozu opasnih tvari (NN 79/07), itd.
1.3. Obveze iz postojeće i nadolazeće zakonske regulative
Prema obvezama i odgovornostima u gospodarenju otpadom koje proizlaze iz Zakona o
otpadu država je odgovorna za gospodarenje opasnim otpadom i za spaljivanje otpada,
županije i Grad Zagreb odgovorni su za gospodarenje svim vrstama otpada, osim za
opasni otpad i spaljivanje, a gradovi i općine odgovorni su za gospodarenje
komunalnim otpadom i građevinskim otpadom.
Troškovi gospodarenja otpadom obračunavaju se prema kriteriju količine i svojstvu
otpada, uz primjenu načela »onečišćivač plaća«.
Za komunalni otpad iz kućanstva mogli su se primijeniti i drugi obračunski kriteriji u
skladu s propisom kojim se uređuje komunalno gospodarstvo uz napomenu da isto
vrijedi do 31.12.2009. godine, a od navedenog datuma obračunski kriteriji mogu biti
samo volumen ili količina proizvedenog otpada ili broj članova domaćinstva.
Troškovi gospodarenja otpadom moraju obuhvatiti:
1. troškove odvojenog skupljanja otpada,
2. troškove prijevoza otpada,
3. troškove drugih mjera gospodarenja otpadom koje nisu pokrivene prihodom
ostvarenim prometom otpada,
4. procijenjene troškove uklanjanja otpada koji je nepoznata osoba odbacila u
okoliš,
5. troškove oporabe i/ili zbrinjavanja otpada koji obuhvaćaju troškove projektiranja
i gradnje građevina za oporabu i /ili zbrinjavanje otpada, troškove rada

građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada te procjenu troškova zatvaranja
građevina za oporabu i/ili zbrinjavanje otpada, njihova naknadnog održavanja i
gradnje nove građevine koja će se koristiti nakon prestanka rada postojeće.
Gradnja objekata namijenjenih obradi, skladištenju i zbrinjavanju otpada od interesa je
za Republiku Hrvatsku. Izrađivač dokumenata prostornog uređenja dužan je planirati
lokacije za gradnju tih objekata. Lokacije se mogu odrediti i u zonama gospodarske
namjene tj. gospodarskim zonama u skladu s Planom, ako je to u skladu s odredbama
dokumenata prostornog uređenja. Ako jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave svojim prostornim planovima ne odrede lokacije predmetnih građevina u
roku određenom posebnim propisom, odluku o tim lokacijama donosi Vlada RH.
Država je dužna osigurati sanaciju okoliša na zatečenim lokacijama koje su visoko
opteretile opasnim otpadom nepoznate osobe ili osoba koja je prestala postojati ako
nema pravnog slijednika utvrđenog ovim planom.
Novim Pravilnikom o gospodarenju otpadom postignuta su značajna usklađivanja s
propisima EU-a, posebno s Uredbom o europskom registru ispuštanja i prijenosa
onečišćavala (PRTR) koja zahtijeva da zemlje članice EU-a do 2009. uspostave
odgovarajuće registre. U skladu s Arhuškom konvencijom, javnosti bi se na taj način
osigurao pristup podacima o emisijama u zrak, tlo i vodu te, među ostalima, i prometu
otpada izvan poslovnog kruga (off-site transfer of waste). U Pravilnik su ugrađeni
elementi koji osiguravaju da, načelno, sustav Katastra otpada bude podloga iz koje će se
filtrirati podaci za PRTR. Dio obveza, vezano uz dvije operacije zbrinjavanja otpada,
D2 i D3, još je potrebno riješiti.
Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07) uređene su slijedeće stavke:
- načela zaštite okoliša i održivog razvitka,
- zaštita sastavnica okoliša i zaštita okoliša,
- dokumenti održivog razvitka i zaštite okoliša,
- instrumenti provedbe zaštite okoliša,
- praćenje stanja u okolišu,
- informacijski sustav,
- odgovornost za štetu,
- financiranje i instrumenti opće politike zaštite okoliša,
- nadzor nad primjenom Zakona,
- prekršaji i prekršajne kazne.
Zakon propisuje uključivanje najšire javnosti u rješavanje pitanja zaštite okoliša čime
se osnažuje položaj javnosti u pristupu informacijama o okolišu, sudjelovanje javnosti u
postupcima donošenja planova, programa i konkretnih odluka povezanih s okolišem, te
se ispunjavaju zahtjevi Konvencije o pristupu informacijama i o sudjelovanju javnosti u
odlučivanju i pristupu pravosuđu (Arhuška konvencija) koju je RH ratificirala u
prosincu 2006. godine.
1.4. EU okvir
Okvir za europsku politiku gospodarenja otpadom sadržan je u rezoluciji EU Vijeća o
Strategiji gospodarenja otpadom (97/C76/01) koja se temelji na tada važećoj okvirnoj
direktivi o otpadu (75/442/EEC) i drugim europskim propisima na području
gospodarenja otpadom.

Postoje tri ključna europska načela:
- prevencija nastajanja otpada,
- reciklaža i ponovna uporaba,
- poboljšanje konačnog zbrinjavanja i nadzora.
U dokumentu Kohezijska politika Europske unije kao podrška razvoju i zaposlenosti,
Strateške smjernice zajednice, 2007. - 2013., zemlje članice zajednički nastoje
maksimalno povećati ekonomsku dobit i smanjiti troškove na način da riješe
zagađivanja okoliša na samom izvoru. U sektoru gospodarenja otpadom to znači da se
prvenstvo daje prevenciji, reciklaži i biološkoj razgradnji otpada koje su jeftinije i
osiguravaju višu zaposlenost u odnosu na spaljivanje i odlaganje otpada.
Ostale važne europske direktive u području gospodarenja otpadom su Okvirna direktiva
o otpadu (2006/12/EC), Direktiva o odlagalištima (1999/31/EC), Direktiva o opasnom
otpadu (91/689/EEC) s dodatcima (94/31/EC, 166/2006), Direktiva o mulju s uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda (86/278/EEC), Direktiva o spaljivanju otpada
(2000/76/EC), Direktiva o ambalaži i ambalažnom otpadu (94/62/EC) s dodatcima
(2005/20/EC, 2004/12/EC, 1882/2003).
1.5. Pojmovi u Planu gospodarenja otpadom
U ovom Planu gospodarenja otpadom u uporabi su pojmovi iz Zakona o otpadu i
Strategije gospodarenja otpadom Republike Hrvatske sa sljedećim značenjem:
- Ambalažni otpad je ambalaža preostala nakon što se proizvod raspakira, a
obuhvaća sve proizvode u obliku kutija, posuda, omota i druge oblike koji služe
držanju drugog proizvoda u svrhu njegove zaštite, rukovanja, promidžbe i
prodaje,
- Biološki razgradljiv otpad je otpad koji se može razgraditi aerobnim ili
anaerobnim putem (kao što su hrana, otpad iz vrtova, papir i karton),
- Centar za gospodarenje otpadom je sustav građevina i uređaja za obradu,
oporabu i/ili zbrinjavanje otpada,
- Cjelovito gospodarenje otpadom - izraz potječe iz SAD-a, a odnosi se na
komplementarnu (dopunsku promjenu) različitih postupaka gospodarenja
otpadom radi sigurnog i djelotvornog upravljanja tokom krutog komunalnog
otpada, uz najmanje štetnih utjecaja na ljudsko zdravlje i okoliš. Sustav
cjelovitoga gospodarenja otpadom sadrži neke ili sve od navedenih komponenti:
smanjenje količine otpada na izvoru (uključivši višekratnu uporabu proizvoda),
recikliranje materijala (i kompostiranje), spaljivanje otpada (uz korištenje
otpadne energije) i odlaganje otpada,
- Čistija proizvodnja (ČP) je kontinuirana primjena sveobuhvatne preventivne
strategije zaštite okoliša na proizvodne procese, proizvode i usluge, za povećanje
efikasnosti i smanjenje rizika za ljude i okoliš. U proizvodnom procesu, ČP
uključuje efikasnije korištenje sirovina i energije, sprječavanje nastanka otrovnih
i opasnih materijala te smanjenje svih emisija i otpada na mjestu nastanka.
Strategija ČP fokusira se i na sveukupno smanjenje utjecaja tijekom cijeloga
životnog ciklusa proizvoda i usluga, od dizajna do upotrebe i konačnog
odlaganja (prema definiciji UNEP-a),

- Glomazni otpad je otpad velikih dimenzija kao npr. namještaj, bijela tehnika,
vozila, madraci, drveće i sl.,
- Gospodarenje otpadom je skup aktivnosti, odluka i mjera za: sprječavanje
nastanka otpada, smanjivanje količine otpada i/ili njegovog štetnog utjecaja na
okoliš; skupljanje, prijevoz, oporaba i zbrinjavanje (obrada i zbrinjavanje),
uključujući i nadzor nad takvim operacijama i brigu o odlagalištima koja su
zatvorena,
- Građevine za zbrinjavanje otpada su: regionalni i županijski centri za
gospodarenje otpadom, odlagališta opasnog, neopasnog i inertnog otpada i
građevine namijenjene za spaljivanje otpada - spalionice otpada,
- Inertni otpad je onaj otpad koji ne podliježe značajnim fizikalnim kemijskim
i/ili biološkim promjenama. Inertni se otpad ne otapa, nije zapaljiv, ne reagira
fizički ili kemijski, ne razgrađuje se biološkim putem, niti stvara tvari opasne za
okoliš i zdravlje ljudi u kontaktu s bilo kojim spojem. Inertni otpad ima
beznačajan stupanj ispuštanja zagađujućih i/ili ekotoksičnih tvari, te ne ugrožava
zrak, vode i podzemne vode,
- Integralni koncept gospodarenja otpadom sadrži osnovna načela izbjegavanja
nastanka otpada, vrednovanja otpada čiji se nastanak nije mogao izbjeći
(materijalna, biološka i energetska reciklaža) te odlaganja otpada koji se ne
može drugačije iskoristiti,
- Izdvajanje je podjela otpada u grupe sličnih materijala kao npr. papir, staklo,
plastika, metali, biorazgradljivi otpad. Također to je i sortiranje unutar iste grupe
otpada (bijelo i tamno staklo, različite vrste plastike). Obavlja se ručno i strojno,
- Kakvoća okoliša je stanje okoliša izraženo fizikalnim, kemijskim, estetskim i
drugim pokazateljima,
- Katastar emisija u okoliš je skup podataka o izvorima, vrsti, količini, načinu i
mjestu unošenja, ispuštanja ili odlaganja štetnih tvari u okoliš,
- Komunalni otpad jest otpad iz kućanstava, te otpad iz proizvodne i/ili uslužne
djelatnosti ako je po svojstvima i sastavu sličan otpadu iz kućanstava,
- Monitoring (praćenje stanja okoliša) je sustavno mjerenje emisija, imisija,
praćenje prirodnih i drugih pojava, praćenje kakvoće okoliša i promjena stanja u
okolišu,
- Neopasni otpad je otpad koji je po sastavu i svojstvima propisom iz članka 2.
Zakona o otpadu određen kao neopasni,
- Obrada otpada je postupak u kojem se u mehaničkom, fizikalnom, termičkom,
kemijskom ili biološkom procesu, uključujući razvrstavanje, mijenjaju svojstva
otpada, u svrhu smanjivanja volumena i/ili opasnih svojstava, olakšava
rukovanje otpadom te poboljšava iskoristivost otpada,
- Obrađivač otpada je pravna ili fizička osoba čija je uloga da pribavi propisane
dozvole za obavljanje djelatnosti, obrađuje otpad koristeći najbolje dostupne
tehnologije, prijavljuje vrste i količine otpada koje su reciklirali, zbrinuli
(obradili ili odložili) nadležnom tijelu, gospodari pojedinim vrstama otpada na
propisani način te naplaćuje zbrinjavanje prema količini otpada,
- Odlagalište znači mjesto za odlaganje otpada na ili u tlo (tj. u podzemlje).
Odlagališta mogu biti:
- lokacije internih odlagališta (proizvođač otpada odlaže otpad iz vlastite
proizvodnje, na samom mjestu proizvodnje),
- lokacije trajnih odlagališta koja služe za trajno pohranjivanje otpada (tj. više od
godine dana),
Odlagalištima se ne smatraju:

- postrojenja gdje se otpad istovaruje i priprema za prijevoz do nekoga drugog
mjesta oporabe, obrade ili zbrinjavanja, skladištenje otpada prije iskorištavanja
(oporabe) ili obrade, kraće od tri godine, te
- skladištenje otpada prije odlaganja kraće od godinu dana.
Odlagališta otpada primaju najveću količinu proizvedenog otpada. Grupirana su prema
kategorijama, odnosno pravnom statusu, veličini, vrstama odloženog otpada, stanju
aktivnosti, utjecaju na okoliš i opremljenosti.
Aktivna odlagališta razvrstana su u pet kategorija:
- Legalna odlagališta otpada su građevine za (trajno) odlaganje otpada, predviđene
odgovarajućim prostorno - planskim dokumentima (županijskim, gradskim /
općinskim) i sagrađene u skladu s važećim propisima, a rade uz odobrenje
nadležnog tijela lokalne uprave i samouprave na temelju provedene procjene o
utjecaju na okoliš te ishođenih dozvola - lokacijske, građevinske i uporabne.
- Odlagališta otpada u postupku legalizacije su građevine za (trajno) odlaganje
otpada, predviđene odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima
(županijskim, gradskim/općinskim) za koja je započeo, ali još nije dovršen
postupak procjene utjecaja na okoliš, odnosno, ishođenje potrebnih dozvola -
lokacijske i građevinske, a za nova odlagališta i uporabne dozvole.
- Službena odlagališta otpada su, uglavnom, veći neuređeni prostori za (trajno)
odlaganje otpada, predviđeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima
(županijskim, gradskim/općinskim), za koja nije proveden postupak procjene
utjecaja na okoliš niti raspolažu ijednom od neophodnih dozvola (lokacijskom,
građevinskom, uporabnom), a rade na temelju rješenja ili odluke nadležnog tijela
te su u sustavu službeno organiziranog dovoza otpada ovlaštenih komunalnih
poduzeća.
- Dogovorna odlagališta otpada su, uglavnom, neuređeni manji prostori za odlaganje
otpada koji nisu predviđeni odgovarajućim prostorno-planskim dokumentima
(županijskim, gradskim/općinskim) i za koje nije proveden postupak procjene
utjecaja na okoliš. Ona ne raspolažu nijednom od neophodnih dozvola
(lokacijskom, građevinskom, uporabnom), ali djeluju uz znanje ili u dogovoru s
tijelom nadležne lokalne samouprave. Uglavnom nisu u sustavu službeno
organiziranog dovoza otpada ovlaštenih osoba.
- "Divlja" odlagališta otpada - smetlišta su manji neuređeni prostori koji nisu
predviđeni za odlaganje otpada, a formirali su ih najčešće građani bez
prethodnog znanja tijela lokalne samouprave. Ne raspolažu nikakvim
dokumentima relevantnim za njihovo djelovanje (SUO, dozvole) niti posjeduju
rješenje ili formalnu odluku tijela lokalne samouprave, a otpad uglavnom
individualno, dovoze građani. Osim navedenih, u Hrvatskoj postoji mnogo veći
broj sličnih površina onečišćenih otpadom.
- Okoliš je prirodno okruženje: zrak, tlo, voda, klima, biljni i životinjski svijet u
ukupnosti uzajamnog djelovanja i kulturna baština kao dio okruženja kojeg je
stvorio čovjek,
- Onečišćavanje okoliša je promjena stanja okoliša koja je posljedica štetnog
djelovanja ili izostanka potrebnog djelovanja, ispuštanja, unošenja ili odlaganja
štetnih tvari, ispuštanja energije i utjecaja drugih zahvata i pojava nepovoljnih
po okoliš,

- Onečišćivač je svaka pravna ili fizička osoba čije djelovanje posredno ili
neposredno uzrokuje onečišćavanje okoliša,
- Opasni otpad je otpad koji je po sastavu i svojstvima, listom otpada - Katalogom
određen kao opasni tj. otpad koji mora imati jedno od svojstava: eksplozivnost,
reaktivnost, zapaljivost, nadražljivost, štetnost, toksičnost, kancerogenost,
korozivnost, infektivnost, teratogenost, mutagenost, tvari i pripravci koji
ispuštaju toksične ili vrlo toksične plinove u kontaktu s vodom, zrakom ili
kiselinom, tvari i pripravci koji nakon odlaganja mogu na bilo koji način
ispuštati tvari, s nekom od gore navedenih karakteristika ekotoksične tvari,
- Oporaba otpada znači bilo koju od navedenih operacija: korištenje kao gorivo
ili na drugi način za proizvodnju energije, recikliranje/ obnavljanje metala i
metalnih spojeva,
- Otpad je svaka tvar ili predmet koje je posjednik odbacio ili namjerava odbaciti
ili je obvezan odbaciti. Otpad je prema Strategiji gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske razvrstan u 15 grupa,
- Podzemno odlagalište je duboko zalegnuta, izolirana, hidrodinamski cjelovita
geološka zamka sedimenata koja je raskrivena dubokom bušotinom kroz koju se
otpad odlaže utiskivanjem. Podzemno odlagalište može biti i postrojenje za
trajno skladištenje otpada u dubokim geološkim slojevima, kao što su to rudnici
soli ili kalija,
- Ponovna uporaba (prema članku 3(5) Direktive o ambalaži i ambalažnom
otpadu br. 94/62/EC) znači bilo koji postupak kojim se ambalaža (koja je bila
zamišljena i dizajnirana za određeni minimalni broj uporaba tijekom životnog
ciklusa) ponovno puni ili koristi za istu svrhu za koju je originalno zamišljena, s
ili bez pomoćnih sredstava kojima se omogućuje ponovno punjenje; takva će
ambalaža postati ambalažni otpad tek kada se više ne bude mogla ponovno
uporabiti,
- Posebno skupljene frakcije otpada su posebno prikupljene homogene frakcije
otpada iz kućanstava ili sličnog otpada, a prikupljaju ga javna poduzeća,
neprofitne organizacije ili privatne tvrtke iz područja organiziranog prikupljanja
otpada (prema članku 2(b) Uredbe EU o statistici otpada br. 2150/2002),
- Posjednik otpada je proizvođač otpada ili pravna ili fizička osoba koja ga posjeduje,
- Pretovarna stanica je građevina za privremeno skladištenje, pripremu i pretovar
otpada namijenjenog transportu prema centru za gospodarenje otpadom,
- Proizvodni otpad je otpad koji nastaje u proizvodnom procesu u industriji,
obrtu i drugim procesima, a po sastavu i svojstvima se razlikuje od komunalnog
otpada. Proizvodnim otpadom se ne smatraju ostaci iz proizvodnog procesa koji
se koriste u proizvodnom procesu istog proizvođača,
- Proizvođač otpada jest svaka osoba čijom aktivnošću nastaje otpad (izvorni
proizvođač) i/ili koja prethodnom obradom, miješanjem ili drugim postupkom,
mijenja sastav ili svojstva otpada,
- Reciklažno dvorište jest građevina namijenjena razvrstavanju i privremenom
skladištenju posebnih vrsta otpada,
- Recikliranje jest ponovna uporaba otpada u proizvodnom procesu osim uporabe
otpada u energetske svrhe, recikliranje/obnavljanje drugih neorganskih
materijala, regeneracija kiselina i lužina, oporaba sastojaka koji se koriste za
suzbijanje zagađenja, oporaba sastojaka iz katalizatora, ponovna prerada
iskorištene nafte ili drugi načini ponovne uporabe nafte, obrada zemljišta korisna
za poljoprivredu ili ekološka poboljšanja, uporaba otpadnog materijala
dobivenog iz bilo kojeg od gore navedenih postupaka razmjena otpada radi
podvrgavanja bilo kojem od gore pobrojanih postupaka, skladištenje otpada

predviđenog za bilo koji od gore navedenih postupaka (osim privremenog
skladištenja, skladištenja otpada na mjestu nastanka prije prikupljanja),
- Skupljač otpada je pravna ili fizička osoba koja skuplja, razvrstava ili prevozi otpad,
- Skupljanje otpada jest prikupljanje, razvrstavanje i/ili miješanje otpada u svrhu
prijevoza,
- Skladištenje otpada je privremeni smještaj otpada u građevini za skladištenje
otpada skladištu, do njegove oporabe i/ili zbrinjavanja,
- Šteta u okolišu je oštećenje ili gubitak prirodne funkcije sastavnih dijelova
okoliša, prouzročena gubitkom pojedinih sastavnih dijelova i/ili unutarnjim
poremećajem odnosa i prirodnog tijeka nastalog zbog ljudskog djelovanja,
- Štetna tvar je tvar čija su svojstva opasna za ljudsko zdravlje i okoliš, s
dokazanim akutnim i kroničnim toksičnim učincima, vrlo nadražujuća,
kancerogena, mutagena, nagrizajuća, zapaljiva i eksplozivna tvar, ili tvar koja u
određenoj količini i/ili koncentraciji ima takva svojstva,
- Termička obrada je obrada otpada uporabom toplinske energije, spaljivanje i
suspaljivanje,
- Tokovi otpada su ukupni tokovi otpada iz kućanstava, tvrtki, institucija i/ili
proizvodnih postrojenja koji se reciklira, termički obrađuje i/ili zbrinjava,
- Upravno tijelo jest upravno tijelo jedinice lokalne samouprave - grada i općine i
upravno tijelo jedinica područne (regionalne) samouprave - županije i Grada
Zagreba, nadležno za poslove zaštite okoliša,
- Zahvat u okolišu je svako trajno ili privremeno djelovanje čovjeka koje može
narušiti ekološku stabilnost ili biološku raznolikost okoliša ili na drugi način
može nepovoljno utjecati na okoliš,
- Zbrinjavanje otpada je svaki postupak obrade ili odlaganja otpada u skladu s
propisima, a to su:
- Odlaganje u ili na tlo (npr. odlagalište, itd.),
- Obrada zemljišta, tj. obrada na tlu (npr. biološka razgradnja tekućina ili
muljeva ispuštenih na tlo itd.),
- Duboko injektiranje,
- Površinski bazeni (npr. odlaganje tekućeg ili muljevitog ispusta u jame,
jezera ili lagune itd.),
- Posebno pripremljeno odlagalište (npr. odlaganje u pregratke/kazete
izolirane podlogom i poklopcem, a koji su odvojeni i međusobno i od
prirodnog okoliša),
- Ispuštanje u vodene sredine,
- Biološka obrada koja nije specificirana nigdje drugdje u ovom popisu, a koja daje
konačne spojeve i smjese koji se odlažu na jedan od navedenih načina,
- Fizičko-kemijska obrada koja nije specificirana nigdje drugdje u ovom
popisu, a koja daje konačne spojeve i smjese koji se odlažu na jedan od
navedenih načina,
- Spaljivanje na kopnu,
- Trajno skladištenje,
- Stapanje ili miješanje prije podvrgavanja bilo kojem od navedenih postupaka,
- Prepakiranje prije bilo kojeg od gore navedenih postupaka,
- Skladištenje prije ili tijekom bilo kojeg od gore navedenih postupaka
(osim privremenog skladištenja, te skladištenja otpada na mjestu nastanka
prije skupljanja).
- Zeleni (reciklažni) otoci su skupine raznovrsnih posuda u kojima se odvojeno
skupljaju reciklirajući materijali (papir, staklo, plastika, metali, biorazgradljivi
otpad).

Kratice korištene u Planu gospodarenja otpadom
BAT najbolja raspoloživa tehnologija (Best available technology)
BEP najbolja okolišna praksa (Best environmental practice)
CGO centar za gospodarenje otpadom regionalni (županijski)
ČP čistija proizvodnja
e-otpad električna i elektronička oprema
ES ekvivalent stanovnika
EU Europska Unija (European Union)
GIS geografski informacijski sustav (geographical information system)
GrO građevinski otpad
IPPC integrirano sprječavanje i nadzor onečišćenja (Integrated prevention pollution
control)
KEO Katastar emisija u okoliš
KO komunalni otpad
MBO postrojenje za mehaničko-biološku obradu
NPO neopasni proizvodni otpad
BBŽ Bjelovarsko-bilogorska županija
PET poli(etilen-tereftalat)
PGO Plan gospodarenja otpadom
POOPSS poduzeća za otkup, obradu i promet sekundarnim sirovinama
RD reciklažno dvorište
RH Republika Hrvatska
skl privremeno skladište
SUO studija utjecaja na okoliš

2. Općina Sirač i Bjelovarsko-bilogorska županija
Općina Sirač
Općina prirodno-geografski gledano pripada prostoru Panonske (i peripanonske) megaregije,
makroregiji Zavale sjeverozapadne Hrvatske te se nalazi na istočnom dijelu Bjelovarskobilogorske
županije.
Općina obuhvaća prostor četiri karakteristične geografske cjeline što se poput stepenica dižu od
jugozapada prema istoku:
- aluvijalna dolina rijeke Bijela (jugozapadno),
- pleistocenski ravnjak (zapadno i sjeverozapadno),
- pobrđa Papuka (sjeverno) i Ravne Gore (južno),
- masivi i grebeni Papuka (sjeveroistočno, istočno i jugoistočno)
Sirač je sjedište današnje općine u čijem je sastavu devet (9) naselja.
Općina Sirač zauzima površinu od 144,91 km 2 (5,37% površine Bjelovarsko-bilogorske
županije), i sa 2546 stanovnika (1,91 % stanovništva Bjelovarsko-bilogorske županije) čini
općinu prosječne veličine na području Županije.
Sa gustoćom od 17,57 st/km 2 Općina Sirač je među najrjeđe naseljenim Općinama Županije,
daleko ispod prosjeka Hrvatske te čak više od peterostruku ispod prosjeka kontinentalne
Hrvatske.
Općina obuhvaća područje naselja:
Barica, Bijela, Donji Borki, Gornji Borki, Kip, Miljanovac, Pakrani, Sirač, Šibovac.
U Općini ima danas (prema popisu iz 2001godine) ukupno 2 546 stanovnika.
Raspored naseljenosti je slijedeći:
Barica - 61
Bijela - 76
Donji Borki - 50
Gornji Borki - 15
Kip - 182
Miljanovac 206
Pakrani - 109
Sirač - 1606
Šibovac - 241
Općina Sirač je pretežno brdovita općina, te nama izrazite karakteristike poljoprivredne općine,
nego je stanovništvo mješovito, a ono u naselju Sirač ima više urbanu karakteristiku.
Koristeći prirodne resurse, uglavnom drvo i kamen, na području Općine Sirače razvijena je
eksploatacija i prerada kamena, a uz nju egzistira i prerada drveta.
Općina Sirač ima razvijeno obrtništvo i malo poduzetništvo.
U većini naselja Općine izgrađene su asfaltne ceste, provedena ulična rasvjeta i telefonska
mreža. U naseljima Sirač, Bijela, Pakrani i dijelu Miljanovca izgrađena je vodovodna mreža.
Plinska mreža izgrađena je u Siraču i dijelom u Miljanovcu. U naselju Sirač u tijeku je
izgradnja kanalizacijskog sustava naselja Sirač.

Bjelovarsko-bilogorska županija
Bjelovarsko-bilogorska županija smještena je na sjeverozapadu Republike Hrvatske.
Prostire se na 2.652 km 2 ili 265.174 ha, što je 4,65 % površine Republike Hrvatske.
Povoljan geoprometni položaj i povezanost s većim hrvatskim gradovima (Zagrebom,
Varaždinom i Osijekom), a preko njih i susjednim državama (Madžarskom i
Slovenijom), nude joj kvalitetnije razvojne mogućnosti i veću nazočnost u zemlji i
inozemstvu.
U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji živi 133.084 stanovnika (2001.), odnosno 3%
ukupnog stanovništva Republike Hrvatske. Prema spolu u skupini je ženskog
stanovništva 51,63 posto, a muškog 48,37 posto stanovnika. U županiji prema popisu iz
2001. godine 44.269 stanovnika živi u privatnim kućanstvima, te 51.092 u stanovima.
Prosječna je gustoća naseljenosti 50,18 stanovnika na jedan km2. U 2000.g. bilo je
1.227 novorođenih, a umrlo je 1.857, što znači da je prirodni prirast negativan (-630).
Prirodna su obilježja raznovrsna, što cjelokupnom području županije daje osobit izgled
te pruža mogućnosti gospodarskog razvitka. To omogućuju nizine uz rijeku Česmu i
Ilovu te njihove pritoke. Česma je duga 123 km, a nastaje od nekoliko vodotoka koji
izviru na južnom dijelu Bilogore. Do svog utoka u Lonju, s obzirom da je pad rijeke
malen, često poplavljuje pa je provedeno njezino i uređenje njezinih pritoka. Rijeka
Ilova izvire u jugoistočnom dijelu Bilogore na 200 m nadmorske visine. Duga je 85 km.
Uz njezine plavljene močvarne obale izgrađeni su ribnjaci kod Končanice i Garešnice.
Uz nju je plodno tlo s bujnim livadama, što pogoduje uzgoju mliječnog govedarstva.
Veći dio županije nalazi se na nadmorskoj visini od 120 do 150 metara. Klimatski je to
prijelazni prostor umjereno kontinentalnih obilježja s umjereno hladnim zimama, toplim
ljetima i pretežno povoljnim godišnjim rasporedom padavina.
Područje Bjelovarsko-bilogorske županije obiluje značajnim izvorima nafte, plina,
kvarcnog pijeska, gline, termalnih voda i drugim prirodnim bogatstvima, koja su samo
jednim dijelom iskorištena. Kvalitetno i prostrano poljoprivredno zemljište, razvijena
stočarska proizvodnja, bogat te raznovrstan šumski fond osnovni su preduvjet razvoja
na ovom području.

3. Mjere odvojenog prikupljanja komunalnog otpada
Sakupljanje i odvoz komunalnog otpada za odlaganje odnosno konačno zbrinjavanje s
cjelokupnog područja Općine Sirač vrši tvrtka „Darkom“ d.o.o. iz Daruvara.
Zbrinjavanje komunalnog otpada s područja Općine Sirač se vrši dva puta mjesečno u
posudama od 120 litara koje je osigurala Općina Sirač uz pomoć Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost.
Glomazni otpad odvozi se organizirano, prema potrebi, na način da korisnici isti u najavljenom
terminu ostavljaju ispred ulaza u svoja dvorišta odnosno stambene objekte. U glomazni otpad,
ne spadaju olupine i školjke automobila, građevinski otpad, tehnološki otpad, auto gume i
elektronički otpad.
Ovakav način organiziranog prikupljanja glomaznog otpada u skladu je sa standardima
Europske Unije i u potpunosti sukladan zakonskim odredbama u Republici Hrvatskoj.
Komunalni otpad sa područja Općine Sirač odvozi se na odlagalište otpada
Cerik u Daruvaru i to za naselje Sirač od 1998. godine, dok je za naselja Miljanovac, Kip i
Šibovac organizirano sakupljanje otpada započelo 2007. godine. Za naselja Bijela, Borki i
Pakrani u tijeku je organiziranje sakupljanja i odvoza komunalnog otpada.
Odlagalište Cerik je u postupku sanacije koju sufinancira Fond za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost, Grad Daruvar, Općine Dežanovac, Đulovac, Končanica i Sirač.
Cijene odvoza i zbrinjavanja prikupljenog otpada iz domaćinstava i od pravnih osoba su
slijedeće:
- domaćinstva - odvoz dva puta mjesečno, PDV je uračunat u cijenu:
- cijena po posudi vol. 120 l je 29,50 kn/ mjesečno
- registrirani gospodarski subjekti odvoz dva puta mjesečno, PDV je uračunat u cijenu:
- cijena po posudi vol. 120 l je 50,05 kn/ mjesečno
- pražnjenje kontejnera domaćinstva, PDV je uračunat u cijenu:
- cijena 270,60 kn/ mjesečno za utovar i pražnjenje malog kontejnera 1100 l
- cijena 615,00 kn/ kom po pozivu za utovar i pražnjenje kontejnera
- pražnjenje kontejnera gospodarski subjekti, PDV je uračunat u cijenu:
- cijena 193,05 kn/kom za utovar i pražnjenje malog kontejnera 1100 l
- pražnjenje kontejnera gospodarski subjekti–veliki kontejner 10m 3 , po pozivu, PDV nije
uračunat u cijenu:
- cijena 496,00 kn/kom za utovar i pražnjenje + troškovi prijevoza po km u iznosu od
4,03 kn/km

Kako bi problematiku gospodarenja s komunalnim otpadom uskladila sa naprijed
navedenim zakonskim odredbama, Općina Sirač planira donijeti i usvojiti Odluku o
komunalnom redu, Odluku o obavljanju usluga zbrinjavanja komunalnog otpada sa područja
Općine Sirač.
Općina Sirač ima 970 domaćinstava.
Korisnici usluge odvoza otpada - 970
Obuhvaćenost odvozom otpada - 100 %
Tablica 2. Prikaz broja domaćinstava po naseljima uključenih u organizirani odvoz
komunalnog otpada
Naziv naselja Broj domaćinstava Org. odvoz %
1. Barica 25 25 100
2. Bijela 38 38 100
3. Donji Borki 24 24 100
4. Gornji Borki 4 4 100
5. Kip 66 66 100
6. Miljanovac 80 80 100
7. Pakrani 48 48 100
8. Sirač 536 536 100
9. Šibovac 98 98 100
Ukupno 970 970 100
Analiza je izrađena temeljem podataka dostavljenih od strane tvrtke „Darkom“ d.o.o. Daruvar,
aktualnih na dan 01.02.2010. godine.
Podaci se mijenjaju s obzirom da ima dosta domaćinstava u kojima živi po jedan član te nakon
smrti odjavljuje se odvoz komunalnog otpada.
Sa rastom broja domaćinstava rasti će količine komunalnog otpada a time i zbrinjavanje
komunalnog otpada.
3.1. Program odvojenog sakupljanja otpada čija se vrijedna
svojstva mogu iskoristiti
Pretpostavljeni sastav komunalnog otpada na području Bjelovarsko-bilogorske županije,
temeljem istraživanja IPZ Uniprojekt MCF d.o.o. prikazan je u tablici 3.
Tablica 3. Pretpostavljeni udio komponeneti komunalnog otpada na području
Bjelovarsko-bilogorske županije 2005. godine
Komponente komunalnog otpada Maseni udio %
Guma 1,5
Papir (novine i časopisi) 8,8
Staklo 2,3

Plastika 10,3
Metali 3,6
Drvo 2,1
Tekstil 3,2
Posebni otpad 0,5
Kuhinjski otpad 11,7
Inertni otpad 1,6
Koža i kosti 2,5
Prosijani ostatak 28,3
Karton 6,6
PET 1,9
Odjeća i obuća 1,1
Boje, tinta, ljepila i smole 0,4
Biootpad 6,2
Zemlja i kamenje 2,8
Ostalo 4,6
Sukladno rezultatima navedenog istraživanja, na području Općine Sirač
potrebno je bilo osigurati postavljanje odgovarajućih spremnika za prikupljanje papira,
stakla i plastike - tzv. zelenih otoka.
Za sakupljanje papira koriste se spremnici plave boje volumena 1 m 3 , za sakupljanje
plastike koriste se spremnici žute boje volumena 1 m 3 , a za sakupljanje stakla koriste se
spremnici zelene boje volumena 1 m 3 , klasičnih oblika.
Općina Sirač u suradnji sa Sirovinom-trgoprerada, Izdvojeni pogon Daruvar nabavila je u
toku 2005. godine, 5 zelenih otoka (papir, plastika i staklo), koji su raspoređeni u naselju
Sirač.
2008. godine, Općina Sirač u suradnji sa Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost,
domaćinstvima na području cijele Općine, podijelila je posude za odvojeno prikupljanje
papira, zapremine 120 l. U daljnjoj suradnji sa Sirovinom-trgoprerada, Izdvojeni pogon
Daruvar organizirano je mjesečno prikupljanje otpadnog papira iz svakog domaćinstva.
Uslijed organiziranog prikupljanja otpadnog papira smanjila se potreba za zelenim otocima, te
u naselju Sirač trenutno ima 3 otoka.
Općina Sirač mjesečno prikupljanje papira financira iz svog Proračuna u iznosu od 2.900,00
kn bez PDV-a.
Na ovaj način u potpunosti su izvršene obveze Općine definirane odredbama
Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o otpadu (Narodne novine 60/08), u segmentu
postavljanja odgovarajućih spremnika za sakupljanje sekundarnih sirovina na području
jedinice lokalne samouprave.
Osnovni preduvjet za uspostavu i održavanje provedivog i ekonomski održivog sustava
odvojenog sakupljanja iskoristivog otpada je ekološka svijest stanovništva Općine. Naime,
ukoliko ona nije na odgovarajućoj razini dolazi do miješanja pojedinih vrsta otpada, što u
konačnici troškove izdvajanja ostalih vrsta otpada iz spremnika za sekundarne sirovine čini
toliko visokim da sustav više nije održiv.
Sukladno navedenom, edukacija i komunikacija s javnošću je polazna mjera za uspješno
rješavanje problema gospodarenja otpadom. Javnost imperativno mora biti upoznata, a
prema potrebi i uključena u sve aktivnosti vezane za unapređenje stanja i zaštite okoliša

pa time i otpada, upravo sa ciljem podizanja razine ekološke svijesti stanovništva svih
dobnih skupina.
Kroz komunikaciju s javnošću, struka i politika dobivaju odgovore o ispravnosti svojih
planova i stavova, što je jedini i ispravni put za rješavanje zajedničkog problema
gospodarenja otpadom.
Navedenim akcijama koje se provode već više godina, briga o okolišu se usađuje u buduće
generacije, što će u konačnici dovesti do porasta ekološke svijesti svih stanovnika Općine.
Potreba određivanja lokacije za reciklažno dvorište, kao i gradnja i uređivanje istoga
definirani su člankom 15. Stavkom 4. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o
otpadu (Narodne novine 60/08), citirano:
„(4) Grad Zagreb, grad i općina dužni su na svojem području postaviti odgovarajuće
spremnike i osigurati gradnju reciklažnog dvorišta za odvojeno prikupljanje otpada u
gospodarenju komunalnim otpadom sukladno ovom zakonu i planu gospodarenja
otpadom te osigurati gradnju najmanje jednog reciklažnog dvorišta za građevinski
otpad„.
Praksa u Hrvatskoj pokazuje da je uvođenje reciklažnih dvorišta, u kojima stanovnici mogu
besplatno odložiti sve komponente ako su sortirane, ekonomsko-ekološki isplativo.
Svrha izdvojenog sakupljanja je izdvajanje korisnih i štetnih komponenti miješanog
komunalnog otpada, što ima veliki ekonomski i ekološki značaj iskorištavanjem vrijednih
svojstava određenih komponenti otpada i očuvanjem prirodnih resursa.
Prema Planu gospodarenja otpadom Bjelovarsko-bilogorske županije, na području Općine
Sirač predviđeno je jedno mini recilažno dvorište i određen broj zelenih otoka (5 komada).
Površina potrebna za izgradnju mini reciklažnog dvorišta procjenjuje se na 200 do 250 m 2
tlocrtne površine. Na samoj lokaciji ili neposredno uz istu mora biti osigurano dovoljno
prostora za parkiranje osobnih vozila s teretnom prikolicom, kao i osiguran prostor za pristup
i manipulaciju vozila koja odvoze sakupljeni otpad.
Mini reciklažno dvorište treba koncipirati na način da se na uređenu i ograđenu površinu
postave tri rolo-kontejnera srednjeg kapaciteta i opremom za odlaganje
(kontejnerima/posudama) papira i kartona, ambalažnog stakla, plastične i metalne ambalaže te
istrošenih baterija. Rolo-kontejneri služe za skupljanje glomaznog otpada pretežno metalnog
sastava, glomaznog otpada pretežno nemetalnog sastava i građevinskog otpada od manjih
zahvata u domaćinstvima. Ograđeni prostor je asfaltiran/betoniran, opskrbljen separatorom
ulja i masti te stupom za rasvjetu reflektorskog tipa. Odvoz otpada u najbliže reciklažno
dvorište ili objekta za predobradu ili obradu sakupljenog materijala, obavlja se odgovarajućim
vozilima.
Na mini reciklažno dvorište otpad mogu odložiti samo fizičke osobe, odnosno stanovnici
Općine Sirač, dok pravne osobe s područja Općine otpad moraju zbrinjavati na svoj trošak,
sklapanjem ugovora sa ovlaštenim sakupljačima za pojedinu vrstu otpada.
U prostorno planskoj dokumentaciji Općine Sirač nije predviđena lokacija za mini reciklažno
dvorište, pa je istu potrebno odrediti nakon provedene rasprave sa svim zainteresiranim
stranama.

3.2. Mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne
zahtjeva previsoke troškove
Sustav učinkovitog gospodarenja otpadom zasniva se na osnovnim načelima
izbjegavanja nastajanja otpada, vrednovanja otpada čiji se nastanak nije mogao izbjeći
te odlaganjem otpada koji se ne može drugačije iskoristiti tj. zbrinuti.
Obzirom da je potrebno uskladiti mjere postupanja s otpadom na području Općine Sirač sa
mjerama koje poduzima Županija, osnove su:
- sprečavanje nekontroliranog postupanja s otpadom,
- iskorištavanje vrijednih svojstava pojedinih vrsta otpada,
- kontrolirano odlaganje ostatnog otpada te saniranje otpadom onečišćenog tla.
Navedeni koraci u potpunosti su sukladni konceptu „I V O" (izbjegavanje, vrednovanje,
odlaganje) koji je propisan Strategijom gospodarenja otpadom RH.
U daljnjem tekstu biti će dane preporuke za pojedine vrste otpada koji pretpostavljeno
nastaje na području Općine Sirač:
Poljoprivredni i šumarsko drvni otpad
Nastaje u značajnim količinama, pa je stoga prioritetno isti iskoristiti na mjestu
nastanka.
U ovu kategoriju može se smjestiti i biorazgradiv otpad koji nastaje na grobljima u
Općini Sirač u znatnijoj količini. Isti je potrebno organizirano odlagati na
izdvojenom mjestu u okviru groblja, budući da će uz minimalne troškove i uloženi rad
doći do proizvodnje komposta koji se dalje može koristiti kod održavanja groblja, a
istovremeno će se značajno smanjiti količina otpada koji se odlaže na odlagalište otpada.
Svakako nije zanemariv ni financijski efekt za općinu koja zbrinjavanje plaća po
volumenu odvezenog otpada tvrtki „Darkom“ d.o.o. Daruvar.
Za sakupljanje otpada koji nije biorazgradiv na grobljima i mjestima javnog okupljanja u
Općini Sirač postavljeni su spremnici volumena 10 m 3 odnosno 1 100 l.
Ukupno je postavljeno osam (8) velikih i sedam (7) malih spremnika na groblja i mjesta
javnog okupljanja Općine Sirač i to;
- mjesno groblje Sirač 10 pojedinačnih košara
- pravoslavno i baptističko groblje Sirač 1 mali
- mjesno groblje Miljanovac 1 veliki,
- mjesno groblje Kip 1 mali,
- mjesno groblje u Šibovac 2 mala,
- mjesno groblje u Bijela 1 veliki i 1 mali,
- mjesno groblje u Borki 1 mali,
- mjesno groblje u Pakrani 1 mali,
- izletište Purnica 1 veliki
- izletište Mračara 1 veliki
- mjesni doma Bijela 1 veliki

- igralište Barica 1 veliki
- škola Sirač 1 veliki
- škola Šibovac 1 veliki
Stanovništvo edukativnim akcijama treba poticati da u svojim vrtovima uređuju mala
kompostišta za potrebe domaćinstva.
Ambalažni otpad
U Republici Hrvatskoj postignuti su zavidni rezultati u zbrinjavanju ambalažnog otpada.
Staklena, plastična i metalna ambalaža od pića otkupljuje se od stanovništva, što
omogućava najveći mogući postotak povrata.
Kao što je već navedeno na području Općine postavljeni su odgovarajući spremnici i
osigurano zbrinjavanje parira, te su na taj način stanovništvu osigurani uvjeti za odvojeno
sakupljanje svih vrsta stakla i papira.
Značajne mjere koje se mogu postići, a vezane su za promjenu navike potrošača i povećanje
ekološke svijesti stanovništva, izvan su nadležnosti Općine, no potrebno ih je navesti.
Tu se prije svega radi o višekratnoj upotrebi ambalaže, promjeni dizajna u cilju smanjenja
ambalaže, poticanje ponovne upotrebe, recikliranja i drugih načina oporabe, strogo
ograničenje i prestanak konačnog odlaganja ambalažnog otpada na odlagališta otpada,
uvođenje naknada za proizvođače i uvoznike radi financiranja i organiziranja sustava
prikupljanja, obrađivanja i zbrinjavanja ambalažnog otpada.
Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu (Narodne novine 97/05) donesen je u srpnju 2005.
godine, a u primjeni je od 01.01.2006. godine. Navedenim se Pravilnikom uređuje način
postupanja sa svom ambalažom i ambalažnim otpadom, osim za gospodarenje ambalažnim
otpadom onečišćenim opasnim tvarima.
Otpadne gume
Mjere za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnim gumama su:
- poticanje uključivanja stanovništva u organizirano zbrinjavanje otpadnih guma
na području županije,
- educiranje i informiranje stanovnika o mogućnostima i vrijednostima ponovnog
korištenja otpadnih guma kao sirovine za druge namjene ili termičku obradu.
Pravilnik o gospodarenju otpadnim gumama (Narodne novine 40/06) donesen je u
ožujku 2006. godine, a njime su propisane vrste i iznosi naknade koje plaćaju obveznici
plaćanja naknade, način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknade, način skupljanja
otpadnih guma i visina naknade koje se plaćaju ovlaštenim skupljačima za sakupljene
otpadne gume, iznosi naknada koje se plaćaju oporabiteljima za oporabu otpadnih guma
te druga pitanja u svezi gospodarenja otpadnim gumama.
Ambalaža od zaštitnih sredstava

U dogovoru sa prodajnim mjestima potrebno je osigurati da kupci mogu onečišćenu
ambalažu vratiti u trgovinu u kojoj su je kupili.
Sukladno zakonskim odredbama navedeni opasni otpad dužni su bez naknade zbrinuti
proizvođači koji su pustili u prodaju zaštitno sredstvo u navedenoj ambalaži.
Električni i elektronički otpad
Prema Strategiji gospodarenja otpadom RH cilj je uspostava sustava gospodarenja
otpadnom električnom i elektroničkom opremom koje bi rezultiralo godišnjim
sakupljanjem minimalno 4 kilograma po stanovniku.
Potrebno je kontinuiranim edukativnim djelovanjem poticati stanovnike Općine da ovu
kategoriju otpada zbrinjavaju predajom ovlaštenim tvrtkama na daljnje postupanje.
Pravilnik o gospodarenju otpadnim električnim i elektroničkim uređajima i opremom
(Narodne novine 74/07) donesen je u srpnju 2007. godine. Istim se propisuju obveze i
odgovornosti proizvođača električne i elektroničke opreme i uređaja, način
obilježavanja, način gospodarenja električnim i elektroničkim otpadom, vrste i iznosi
naknade koje plaćaju obveznici plaćanja naknade, način i rokovi obračunavanja i
plaćanja naknade, iznos naknade koje se plaćaju ovlaštenim osobama za sakupljanje,
obradu i oporabu električnog i elektroničkog otpada te druga pitanja u svezi
gospodarenja električnim i elektroničkim otpadom u svrhu postizanja ciljeva propisanih
navedenim Pravilnikom.
Otpadna ulja
U ovu kategoriju pripadaju mineralna i biljna otpadna ulja.
Zbrinjavanje ove vrste nije riješeno ali plan je isto riješiti u budućnosti.
Obzirom na svjetske trendove u zbrinjavanju otpadnih ulja predlaže se razmatranje
mogućnosti zbrinjavanja otpadnih ulja spaljivanjem u energetske svrhe preradom ili doradom
odgovarajuće kotlovnice. Također je moguća upotreba otpadnih jestivih ulja za proizvodnju
biodizela.
Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (Narodne novine 124/06) donesen je u
studenom 2006. godine, a njime je propisan način gospodarenja otpadnim uljima,
obveznici plaćanja naknade, vrste i iznosi naknade koje plaćaju obveznici plaćanja
naknade za otpadna ulja, načini i rokovi obračunavanja i plaćanja naknade, iznos
naknada koje se plaćaju ovlaštenim osobama za skupljanje otpadnih ulja te druga
pitanja u svezi gospodarenja otpadnim uljima.
Otpad životinjskog porijekla
Obzirom da na području Općine nije uočeno nastajanje veće količine otpada
životinjskog podrijetla nije potrebno planirati postavljanje rashladnog spremnika na
sabirnom mjestu.
Način postupanja s nusproizvodima životinjskog porijekla koji nisu za prehranu ljudi, te
veterinarsko-zdravstvene uvjete za skupljanje, prijevoz, skladištenje, postupanje,
preradu, oporabu i uništavanje nusproizvoda životinjskog porijekla, te puštanje u
promet, uvoz, izvoz i provoz nusproizvoda životinjskog porijekla i njihovih prerađevina,

uređeni su Pravilnikom o načinu postupanja s nusproizvodima životinjskog porijekla
koji nisu za prehranu ljudi (Narodne novine 56/06).
Otpadne baterije i akumulatori
Navedeni otpad bez naknade preuzima ovlašteni koncesionar a isto tako mogu se predati u
većim trgovačkim centrima.
Na području Općine Sirač treba predvidjeti skupljanje otpadnih baterija i akumulatora unutar
mini reciklažnog dvorišta.
Pravilnik o gospodarenju otpadnim baterijama i akumulatorima (Narodne novine 133/06)
donesen je u prosincu 2006. godine. Njime je propisan način obilježavanja baterija i
akumulatora, način skupljanja otpadnih baterija i akumulatora, obveze i odgovornosti
proizvođača baterija i akumulatora, proizvođača uređaja čiji su sastavni dijelovi baterije
i akumulatori, vrste i iznosi naknada koje plaćaju obveznici plaćanja naknada, način i
rokovi obračunavanja i plaćanja naknada, iznos naknada koje se plaćaju ovlaštenim
osobama za skupljanje, obradu i recikliranje otpadnih baterija i akumulatora, te druga
pitanja u svezi gospodarenja otpadnim baterijama i akumulatorima u svrhu postizanja
ciljeva propisanih predmetnim Pravilnikom.
Medicinski otpad
Obzirom na izuzetno negativan utjecaj na okoliš nezbrinutog odnosno odbačenog
medicinskog otpada u prirodu, potrebno je u sklopu zdravstvenih ustanova na području
općine postaviti male spremnike za sakupljanje istog te edukativnim mjerama poticati
proizvođače ove kategorije otpada da isti zbrinu na zakonom propisan način.
Pravilnik o gospodarenju medicinskim otpadom (Narodne novine 72/07) donesen je u
srpnju 2007. godine. Njime su uređeni načini i postupci gospodarenja medicinskim
otpadom koji nastaje prilikom pružanja zaštite zdravlja ljudi i životinja i iz srodnih
istraživačkih djelatnosti.
Otpadna vozila
Pravilnik o gospodarenju otpadnim vozilima (Narodne novine 136/06) donesen je u
prosincu 2006. godine. Njime je propisan način gospodarenja otpadnim vozilima, vrste
naknade i iznos naknade koje plaćaju obveznici plaćanja naknade za otpadna vozila,
način i rokovi obračunavanja i plaćanja naknada i zabrana stavljanja na tržište motornih
vozila koje sadrže opasne tvari.
Mjere koje je potrebno poduzeti za unaprjeđenje sustava gospodarenja otpadnim
vozilima temelje se na savjesnom postupanju stanovnika Općine sa vozilom kojem je
istekao životni vijek te poticanje vlasnika i posjednika otpadnih vozila na odlaganje
istih u predviđena sabirališta.
Građevinski otpad i otpad od rušenja
Osiguravanje uvjeta za privremeno odlaganje građevinskog otpada obveza je jedinice
lokalne samouprave.
Sukladno zakonskim odredbama i preporukama iz Plana gospodarenja otpadom
Republike Hrvatske, kao privremeno rješenje prihvaća se sanacija depresija inertnim

građevinskim materijalom, a kao sustavno rješenje za zbrinjavanje građevinskog otpada
predviđa se obrada istoga u županijskom ili regionalnom centru za obradu otpada.
Prema Planu gospodarenja otpadom Bjelovarsko-bilogorske županije planira se
realizacija 6 lokacija na području županije za sakupljanje i obradu građevinskog otpada
pomoću mobilnog postrojenja.
Mjere unapređenja sustava gospodarenja građevinskim otpadom su:
- edukacija i pravovremena kvalitetna informiranost svih sudionika u procesu
nastajanja građevinskog otpada,
- sprječavanje nekontroliranog odlaganja građevinskog otpada na komunalnim
odlagalištima odnosno nelegalnog odbacivanja istog u prirodu,
- potpuno kontroliranje tokova građevinskog otpada od mjesta nastanka do mjesta
konačnog zbrinjavanja,
- uvođenje odnosno uključivanje u sustav oporabe svih vrsta građevinskog otpada,
- osiguravanje oporabe i/ili reciklaže maksimalne količine građevinskog otpada.
3.3. Mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada
Obzirom da je izuzetno teško postići visoku razinu svijesti građana koja bi rezultirala
izbjegavanjem i smanjenjem količina otpada, u planu je donošenje dodatnih zakonskih
provedbenih akata.
Smanjenje količine otpada, kao i opasnih svojstava otpada postiže se:
- sprječavanje nastajanja pojedinih vrsta i količina otpada,
- sprječavanje ugradnje štetnih sastojaka u tržišni proizvod,
- sprječavanje miješanja raznih vrsta materijala pri proizvodnji novih roba za
tržište koji onemogućava da se otpadni materijal koristi za ponovnu upotrebu.
Kako bi se započelo sa učinkovitim mjerama izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada
početni koraci su:
- izbjegavanje nastajanja proizvodnog otpada (mjere obuhvaćaju ulaganja u nove
tehnologije koje stvaraju manje količine otpada, iskorištavanje otpada u
proizvodnom procesu, reciklažu otpada, plasiranje proizvoda na tržište u
najnužnijoj ambalaži;
- svjesno ponašanje potrošača (preferiranje kupovine proizvoda koji se mogu
reciklirati, izbjegavanje kupovine robe u jednokratnoj ambalaži, smanjenje
uporabe plastičnih vrećica i slične jednokratne ambalaže;
- edukacija stanovnika općina (korištenje medija i obrazovnih institucija za
edukaciju proizvođača i potrošača o mogućim načinima izbjegavanja nastajanja
otpada i mogućnostima njegove reciklaže.
3.4. Preporuka mjera za izbjegavanje i smanjenje nastajanja otpada u Općini Sirač
U okviru tehničkih i gospodarstvenih mogućnosti Općina Sirač uz potporu
Županije treba poticati provođenje mjera koje su u njenoj nadležnosti za izbjegavanje i
smanjenje nastajanja otpada te poticati i provoditi edukaciju stanovništva.

4. Mjere za uključivanje svih domaćinstava u sustav organiziranog
odvoza komunalnog otpada
S ciljem unapređenja postupanja s komunalnim otpadom i izbjegavanja stvaranja
divljih odlagališta otpada potrebno je provesti mjere za uključivanje svih novih domaćinstava
u sustav organiziranog odvoza komunalnog otpada.
Mjere podrazumijevaju slijedeće korake:
1. provođenje zajedničke analize popisa domaćinstava koja nisu uključena u
organizirani odvoz otpada. Analizu zajedno provodi Općina i „Darkom“ d.o.o. Daruvar.
2. Eliminiranje praznih objekata s popisa obveznika (konstantno Općina – Darkom d.o.o.).
3. Obilazak domaćinstava od strane djelatnika Darkom-a d.o.o. i Općine s ciljem
provjere stvarnog stanja.
4. Definiranje statusa stanovnika stambenih objekata.
5. Usuglašavanje načina rješavanja problema na zajedničkim radnim sastancima
predstavnika Općine, mjesnih odbora i Darkom-a d.o.o. i izvršenje dogovorenog.
U 2006. godini na području Općine Sirač, prema podacima iz Plana gospodarenja otpadom
Bjelovarsko-bilogorske županije, sakupljene su slijedeće količine otpada:
Ključni broj 200301 - Miješani komunalni otpad - 468 tona.
Temeljem dostupnih podataka i navoda iz Plana gospodarenja otpadom Bjelovarskobilogorske
županije pretpostavlja se da ja na području Općine Sirač 2006.
godine nastalo ukupno 558 t.
Razlika od 90 t komunalnog otpada odložena je na nelegalna odlagališta u prirodu tj. na
„divlja" odlagališta otpada ( Kip, Barica zapad, Barica istok, Bijela, Donji Borki, Gornji
Borki, Sirtač-Brod).

5. Mjere za upravljanje i nadzor nad odlagalištima komunalnog otpada
Na području Općine Sirač nema aktivnog legalnog odlagališta komunalnog
otpada, već se organizirano vrši odvoz sakupljenog komunalnog otpada na odlagalište Cerik u
Daruvaru, a putem komunalnog poduzeća „Darkom“ d.o.o. iz Daruvara, koje upravlja i vrši
nadzor nad navedenim odlagalištem.
6. Popis otpadom onečišćenog okoliša i neuređenih odlagališta otpada
Divlja odlagališta su mjesta na koja neodgovorne pravne i fizičke osobe odlažu svoj
otpad bez ikakvih dozvola. Ova divlja odlagališta sukladno Planu gospodarenja
otpadom Bjelovarsko-bilogorske županije moraju se odmah sanirati i zatvoriti, kako bi
se smanjio štetan utjecaj na okoliš, prvenstveno na podzemne vode.
Sanacija divljih odlagališta otpada provodi se sukladno izrađenim planovima sanacije, a
aktivnosti koje se provode najčešće su slijedeće:
- Sortiranje otpada po vrstama: glomazni, drvo, metali, ambalažni otpad, ostali otpad;
- Utovar;
- Prijevoz otpada namjenjenog oporabi do ovlaštenog oporabitelja;
- Odvoz neiskoristivog otpada na odlagalište i odlaganje;
- Revitalizacija sanirane površine dovozom humusa i sijanjem trave;
- Postavljanje znaka zabrane odlaganja otpada, uz jasno navođenje propisanih kazni za
nedozvoljeno odlaganje otpada;
- Uspostava učinkovitog nadzora lokacije od strane komunalnog redarstva.
Općina Sirač do donošenja Plana gospodarenja otpadom Bjelovarsko-bilogorske županije
imala je sedam nesanirana odlagališta otpada i to Kip, Barica zapad, Barica istok, Bijela,
Donji Borki, Gornji Borki, Sirtač-Brod. Općina Sirač trenutno je u postupku saniranja
najvećeg odlagalište, Brod u Siraču, uz financijsku pomoć Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost.
Popis divljih odlagališta otpada prikazan je u tablici 4.
Naziv lokacije Procjena površine (m2) Vrsta otpada
1. Kip 1000 miješani
2. Barica zapad 2000 miješani
3. Barica istok 1000 miješani
4. Bijela 2000 miješani
5. Donji Borki 1500 miješani
6. Gornji Borki 500 miješani
7. Brod-Sirač 8500 miješani
U k u p n o: 16 500
U slučaju dovoza otpada potrebno je identificirati vlasnika otpada te nedozvoljeno
odlaganje otpada prijaviti Inspekciji zaštite okoliša pri Ministarstvu zaštite okoliša,
prostornog uređenja i graditeljstva.

7. Redoslijed aktivnosti sanacije neuređenih (divljih) odlagališta otpada i
otpadom onečišćenog okoliša
Obzirom da se radi o divljim odlagalištima otpada, sanacija će se provesti na način da
se otpad u potpunosti ukloni i zbrine na uređenom i legalnom odlagalištu.
Sukladno zakonskim odredbama Općina Sirač za odlaganje otpada sa divljih
odlagališta otpada mora sklopiti poseban ugovor sa jedinicom lokalne samouprave na
čijem području se nalazi odlagalište na koje će se otpad odložiti.
Radove na sanaciji divljih odlagališta otpada može izvoditi samo tvrtka koja je
ovlaštena za gospodarenje vrstama otpada koje se uklanjaju sa divljih odlagališta, a
nadzor nad sanacijom može vršiti ovlašteni predstavnik jedinice lokalne samouprave ili
nadzorni inženjer sa kojim je ugovoren posao nadzora sanacije divljih odlagališta
otpada.
S obzirom da uklanjanje otpada sa divljih odlagališta spada u komunalne djelatnosti,
radove na sanaciji obaviti će tvrtka registrirana i ovlaštena za sakupljanje i odlaganje
otpada, koja istovremeno sukladno Zakonu o javnoj nabavi ponudi najnižu cijenu.
Lokacija na koju će se odvoziti otpad sa divljih odlagališta mora biti definirana u Planu
sanacije, a ista će biti utvrđena sukladno odluci općine i mogućnosti prihvata otpada na
najbliže legalno odlagalište otpada.
7.1. Sanacija divljih odlagališta otpada Općine Sirač
Sanaciju odlagališta otpada potrebno je provesti metodom „ex situ", što znači da se sav
otpad koji se nalazi na lokaciji mora evakuirati, odnosno premjestiti na najbliže
službeno odlagalište. Nakon odvoza otpada čitav prostor dotadašnjeg odlagališta
potrebno je urediti u skladu sa zahtjevima krajobraza.
Premještanje otpada s divljeg odlagališta mora obuhvatiti slijedeće tehnološke etape:
1. Izdvajanje metalnog otpada (glomazni metalni, elektronički otpad, olupine
automobila, kućanski aparati i sl.), te automobilskih guma na zaseban dio
odlagališta. Ovaj otpad na daljnju obradu mora preuzeti tvrtka specijalizirana i
ovlaštena za postupanje metalnim i sličnim otpadom.
2. Građevinski otpad i dio drugog na odlagalištu inertnog otpada prevozi se do
službenog odlagališta, gdje može poslužiti kao materijal za prekrivanje.
3. Utovar miješanog komunalnog otpada i odvoz na službeno odlagalište.
Prilikom prijevoza otpada potrebno je otpad prekriti tendom ili folijom ukoliko
se isti obavlja kamionima s otvorenom prikolicom.
Po potrebi se mogu primijeniti druge mjere zaštite otpada od rasipanja.
4. Nakon odvoza otpada s lokacije, teren je potrebno izravnati (nasipati ukoliko je
potrebno dostupnim inertnim materijalom).
5. Posljednja etapa uređenja odnosi se na formiranje završnog zbijenog pokrovnog
sloja i hortikulturno uređenje lokacije kako bi se dovela u sklad s okolišem
(krajobrazom)
6. Prije početka postupka sanacije potrebno je izvršiti analize vode na izvorištima u
krugu od 1 km, te ponoviti postupak godinu dana nakon provedbe postupka
sanacije.

8. Izvori i visina potrebnih sredstava za provedbu sanacije divljih odlagališta
otpada Općine Sirač
Sanaciju divljeg odlagališta u Siraču - Brod, Općina Sirač ugovorila je sa Fondu za zaštitu
okoliša i energetsku učinkovitost 2007. godine.
Ukupan trošak sanacije divljeg odlagališta otpada Brod procijenjen je na 2.650.000,00 kuna
od čega će Općina financirati 20% a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost 80 %.
U proračunu jedinice lokalne samouprave biti će osigurana sredstva sukladno
etapama radova i potrebnom ugovorenom udjelu općine.
Ukoliko ukupan iznos troška sanacije nakon provedenog postupka bude veći od predviđenog
i ugovorenog sa Fondom, pristupit će se izradi dodatka ugovora sa Fondom.
Za sanaciju ostalih divljih odlagališta Općine Sirač, Općina Sirač kandidirat će projekt
sanacije odlagališta prema Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost a nakon što
Fond raspiše natječaj.
Ukupan trošak sanacije divljih odlagališta otpada na području Općine Sirača procijenjen je na
443.580,00 kuna sukladno pretpostavci da je na navedenim lokacijama nelegalno odloženo
cca 5.370 m 3 komunalnog i građevinskog otpada.
U slučaju da se od Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost ne ostvare sredstva,
Općina Sirač će u okviru svojih mogućnosti sanirati odlagalište kroz dugogodišnje razdoblje.
PREDSJEDNIK OPĆINSKOG VIJEĆA
OPĆINE SIRAČ