grad krk prostorni plan uređenja - Multilink
grad krk prostorni plan uređenja - Multilink
grad krk prostorni plan uređenja - Multilink
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
REPUBLIKA HRVATSKA<br />
PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA – GRAD KRK<br />
GRAD KRK<br />
PROSTORNI PLAN UREĐENJA<br />
Zagreb, ožujak 2007.
NOSITELJ IZRADE Grad Krk<br />
Gradonačelnik Dario Vasilić, prof.<br />
STRUČNI IZRAĐIVAČ Urbanistički institut Hrvatske, d.d.<br />
Direktor mr.sc. Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh.<br />
Koordinator izrade <strong>plan</strong>a Ninoslav Dusper, dipl.ing.arh.<br />
Voditelj izrade <strong>plan</strong>a Lidija Škec, dipl.ing.arh.<br />
Stručni tim u izradi <strong>plan</strong>a Lidija Škec, dipl.ing.arh.<br />
Gordana Kovačević, dipl.ing.arh.<br />
Darko Latin<br />
Dunja Ožvatić, dipl.ing.arh.<br />
Marina Kolač<br />
Mladen Kardum, ing.građ.<br />
Hrvoje Kapetanić, dipl.ing.građ.<br />
Dean Vučić, ing.geod.<br />
Marija Babić, ing.građ.<br />
Gordan Maček, dipl.ing.prom.
SADRŽAJ<br />
A. TEKSTUALNI DIO<br />
OBRAZLOŽENJE<br />
1. Polazišta.............................................................................................................................................................7<br />
1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Krka u odnosu na prostor i sustave Primorskogoranske<br />
županije i Republike Hrvatske....................................................................................................7<br />
1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru............................................................................................................8<br />
1.2.1. Prirodni sustavi ..........................................................................................................................12<br />
1.2.2. Stanovništvo i stanovanje ..........................................................................................................23<br />
1.2.3. Naselja .......................................................................................................................................33<br />
1.2.4. Dostignuta razina razvoja društvenih djelatnosti .......................................................................35<br />
1.2.5. Gospodarstvo .............................................................................................................................41<br />
1.2.6. Infrastrukturni sustavi ................................................................................................................48<br />
1.2.7. Postupanje s otpadom ................................................................................................................55<br />
1.2.8. Zaštita prostora ..........................................................................................................................56<br />
1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke....................................................................................................65<br />
1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena<br />
postojećih <strong>prostorni</strong>h <strong>plan</strong>ova ..................................................................................................................68<br />
1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske<br />
podatke te prostorne pokazatelje..............................................................................................................77<br />
2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja...........................................................................................................83<br />
2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja.......................................................................................83<br />
2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava.....................................................84<br />
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora......................................................................................85<br />
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša........................................................85<br />
2.2. Ciljevi prostornog razvoja <strong>grad</strong>skog značaja ...........................................................................................88<br />
2.2.1. Demografski razvoj....................................................................................................................89<br />
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture ..........................................................................................89<br />
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture ..............................................91<br />
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina..............97<br />
2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada .........................................................................100<br />
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora ...................................................................................100<br />
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja u odnosu na postojeći <strong>plan</strong>irani broj stanovnika,<br />
gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja<br />
naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina...............101<br />
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture.......................................................103<br />
3. Plan prostornog uređenja ............................................................................................................................104<br />
3.1. Prikaz prostornog razvoja na području <strong>grad</strong>a u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu<br />
županije..................................................................................................................................................104<br />
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina.............................................................105<br />
3.2.1. Iskaz <strong>prostorni</strong>h pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van<br />
naselja, poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale<br />
površine) (tablica 3.)................................................................................................................108<br />
3.2.2. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja).........................................109<br />
3.2.3. Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja)...................................................110<br />
3.2.4. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja ..................................................................114<br />
3.2.5. Poljoprivredne površine...........................................................................................................118<br />
3.2.6. Šumske površine......................................................................................................................119<br />
3.2.7. Vodne površine........................................................................................................................120<br />
3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti..........................................................................................122
3.3.1. Elementi koncepcije gospodarskog razvoja.............................................................................122<br />
3.3.2. Razvoj društvenih djelatnosti...................................................................................................132<br />
3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora..........................................................................................137<br />
3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline ...........................137<br />
3.4.2. Uvjeti korištenja prostora ........................................................................................................137<br />
3.4.3. Uvjeti uređenja prostora ..........................................................................................................141<br />
3.4.4. Uvjeti zaštite prostora..............................................................................................................148<br />
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava .............................................................................................................159<br />
3.5.1. Prometni sustav........................................................................................................................160<br />
3.5.2. Telekomunikacije i pošta.........................................................................................................164<br />
3.5.3. Vodnogospodarski sustav ........................................................................................................165<br />
3.5.4. Energetska infrastruktura.........................................................................................................167<br />
3.6. Postupanje s otpadom ............................................................................................................................169<br />
3.7. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš ..........................................................................................170<br />
3.7.1. Zaštita tla .................................................................................................................................170<br />
3.7.2. Zaštita zraka.............................................................................................................................171<br />
3.7.3. Zaštita voda..............................................................................................................................172<br />
3.7.4. Zaštita mora .............................................................................................................................172<br />
3.7.5. Zaštita od prekomjerne buke....................................................................................................174<br />
3.7.6. Mjere posebne zaštite ..............................................................................................................174<br />
ODLUKA O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA UREĐENJA GRADA KRKA<br />
I. Opće odredbe..................................................................................................................................................177<br />
II. Odredbe za provođenje................................................................................................................................182<br />
1. Uvjeti za određivanje namjene površina na području Grada Krka.................................................................182<br />
1.1. Površine naselja .....................................................................................................................................182<br />
1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene ........................................................................................183<br />
1.3. Poljoprivredne površine.........................................................................................................................183<br />
1.4. Šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište..................................................183<br />
1.5. Vodne površine ......................................................................................................................................184<br />
2. Uvjeti za uređenje prostora.............................................................................................................................184<br />
2.1. Građevine od važnosti za Državu i Primorsko-goransku županiju ........................................................184<br />
2.2. Građevinska područja naselja ................................................................................................................185<br />
2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja.................185<br />
2.2.2. Građevine stambene namjene ..................................................................................................187<br />
2.2.2.1. Obiteljska/višeobiteljska kuća..................................................................................................187<br />
2.2.2.2. Stambene građevine.................................................................................................................188<br />
2.2.2.3. Višestambene građevine .........................................................................................................189<br />
2.2.2.4. Pomoćne građevine (uz građevinu stambene namjene) ...........................................................189<br />
2.2.2.5. Poljoprivredne gospodarske građevine (uz građevinu stambene namjene)..............................190<br />
2.2.2.6. Udaljenost građevina stambene namjene (obiteljske/višeobiteljske kuće, stambene<br />
građevine i višestambene građevine) od granica građevnih čestica.......................................................190<br />
2.2.2.7. Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene........................................................190<br />
2.2.2.8. Uređenje građevinskih čestica građevina stambene namjene ..................................................191<br />
2.2.2.9. Priključivanje građevina stambene namjene na javno-prometnu površinu i na<br />
komunalnu infrastrukturu.......................................................................................................................191<br />
2.2.3. Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene.............................................................191<br />
2.2.4. Građevine gospodarske namjene (unutar građevinskog područja naselja) ..............................193<br />
2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene (unutar građevinskog područja naselja)..............194<br />
2.2.6. Građevine prometne i infrastrukturne namjene........................................................................196<br />
2.2.7. Privremene građevine – kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe<br />
sajmova i manifestacija (šator za maskenbal i slično) ...........................................................................196<br />
2.2.8. Rekonstrukcije u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja .................................196<br />
2.3. Izgrađene strukture izvan naselja...........................................................................................................197<br />
2.3.1. Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja)...................................................197<br />
2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja..................................................................................203
3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti ......................................................................................................209<br />
4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti...........................................................................................................211<br />
5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava .........................212<br />
5.1. Prometna infrastruktura..........................................................................................................................212<br />
5.1.1. Kopneni promet .......................................................................................................................213<br />
5.1.2. Pomorski promet......................................................................................................................216<br />
5.1.3. Zračni promet...........................................................................................................................217<br />
5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošte..................................................................................................218<br />
5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje ..................................................................................................218<br />
5.3.1. Sustav vodoopskrbe .................................................................................................................219<br />
5.3.2. Sustav odvodnje.......................................................................................................................219<br />
5.3.3. Sustav zaštite od štetnog djelovanja voda................................................................................221<br />
5.4. Energetska infrastruktura .......................................................................................................................221<br />
5.4.1. Elektroopskrba.........................................................................................................................221<br />
5.4.2. Opskrba plinom........................................................................................................................222<br />
5.4.3. Obnovljivi izvori energije........................................................................................................222<br />
6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina...........................................222<br />
6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti....................................................................................................222<br />
6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti.........................................................................................................223<br />
6.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina...............................................................................................225<br />
7. Postupanje s otpadom.....................................................................................................................................227<br />
8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš ...........................................................................................228<br />
8.1. Zaštita tla................................................................................................................................................228<br />
8.1.1. Šumsko tlo ...............................................................................................................................228<br />
8.1.2. Poljoprivredno tlo ....................................................................................................................229<br />
8.1.3. Tlo za <strong>plan</strong>iranje iz<strong>grad</strong>nje.......................................................................................................229<br />
8.2. Zaštita zraka...........................................................................................................................................230<br />
8.3. Zaštita voda............................................................................................................................................230<br />
8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda .....................................................................................230<br />
8.3.2. Zaštita mora od zagađenja .......................................................................................................231<br />
8.4. Zaštita od prekomjerne buke..................................................................................................................232<br />
8.5. Mjere posebne zaštite.............................................................................................................................232<br />
8.5.1. Sklanjanje ljudi ........................................................................................................................232<br />
8.5.2. Zaštita od potresa.....................................................................................................................233<br />
8.5.3. Zaštita od rušenja.....................................................................................................................233<br />
8.5.4. Zaštita od požara......................................................................................................................233<br />
9. Mjere provedbe <strong>plan</strong>a.....................................................................................................................................234<br />
9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja ...................................................................................234<br />
9.1.1. Studije utjecaja na okoliš .........................................................................................................234<br />
9.1.2. Urbanistički <strong>plan</strong>ovi uređenja ..................................................................................................234<br />
9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera ..........................................................................................236<br />
9.2.1. Uređenje zemljišta ...................................................................................................................236<br />
9.2.2. Ostale mjere razvoja ................................................................................................................237<br />
9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna <strong>plan</strong>iranoj namjeni.................................................237<br />
III. Prijelazne i završne odredbe...........................................................................................................................238<br />
DOKUMENTACIJA<br />
Dokumentacija ...................................................................................................................................................242<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb
B. GRAFIČKI DIO<br />
KORIŠTENJE I NAMJENA POVRŠINA mj 1:25.000<br />
1. Prostor/površine za razvoj i uređenje, promet, pošta i telekomunikacije<br />
INFRASTRUKTURNI SUSTAVI mj 1:25.000<br />
2. Infrastrukturni sustavi i mreže<br />
UVJETI ZA KORIŠTENJE, UREĐENJE I ZAŠTITU PROSTORA mj 1:25.000<br />
3A. Uvjeti korištenja<br />
3B. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite<br />
4. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA mj 1:5000
I. OBRAZLOŽENJE<br />
5
0. Uvodne napomene<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Temeljem provedenog javnog nadmetanja u otvorenom postupku nabave, o čemu je poziv za<br />
javno nadmetanje objavljen u Narodnim novinama broj 4/2004 od 2. veljače 2004. godine pod<br />
brojem: 04-22-823, te na temelju Odluke Gradskog poglavarstva Grada Krka o odabiru<br />
najpovoljnijeg natjecatelja, klasa: 530-02/04-01/2, ur. broj: 2142-02-04-10 od 17. veljače<br />
2004. godine Urbanističkom institutu Hrvatske d.d. povjerena je izrada Prostornog <strong>plan</strong>a<br />
uređenja Grada Krka te je dana 22. veljače 2004. godine sklopljen Ugovor o izradi Prostornog<br />
<strong>plan</strong>a uređenja Grada Krka (broj 26/04).<br />
Prethodna rasprava o Nacrtu prijedloga prostornog <strong>plan</strong>a Grada Krka održana je 29.srpnja<br />
2004. godine.<br />
Javna rasprava objavljena je u Novom listu od 08. kolovoza 2005. Javni uvid trajao je od 16.<br />
kolovoza do 15. rujna, a javno izlaganje održano je 06. rujna 2005 godine u Velikoj vijećnici<br />
Grada Krka sa početkom u 19,00 sati.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
6
1. POLAZIŠTA<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
1.1. POLOŽAJ, ZNAČAJ I POSEBNOSTI PODRUČJA GRADA KRKA U<br />
ODNOSU NA PROSTOR I SUSTAVE PRIMORSKO-GORANSKE ŽUPANIJE<br />
I REPUBLIKE HRVATSKE<br />
Prema Zakonu o područjima županija, <strong>grad</strong>ova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 10/97,<br />
124/97, 68/98 i 128/99) Grad Krk je dio Primorsko-goranske županije. Grad Krk je jedna od<br />
35 jedinica lokalne samouprave u Županiji Primorsko-goranskoj (14 Gradova i 21 općine).<br />
Granica Grada Krka duga je 82,345 m. Grad graniči sa šest (6) Gradova/općina. Na kopnu<br />
graniči sa Općinom Punat, Općinom Vrbnik, Općinom Dobrinj, Općinom Malinska, a na<br />
moru graniči sa Gradom Cresom i Gradom Rabom.<br />
U sastavu Grada Krka nalazi se petnaest naselja (NN 10/97, 124/97, 68/98 i 128/99):<br />
Bajčići, Brusići, Brzac, Kornić, Krk, Lakmartin, Linardići, Milohnići, Muraj, Nenadići,<br />
Pinezići, Poljica, Skrbčići, Vrh, Žgaljići. Područje Grada Krka obuhvaća prostor od 110,41<br />
km 2 na kopnu (oko 3,07%) ukupne površine teritorija Primorsko-goranske županije (3.595,35<br />
km 2 ) i površinu od 152,27 km 2 morskog dijela. Duljina obalne linije Grada Krka je 62,50 km.<br />
Popisom stanovništva 2001. godine 1 na prostoru Grada ukupno je popisano 5 491 osoba,<br />
odnosno 1,8% stanovništva Županije što je za 494 stanovnika više nego u Popisu stanovništva<br />
iz 1991. godine (4 997 osoba). Unutar Županije Grad Krk bilježi kontinuirani prirodni<br />
priraštaj stanovništva (na razini naselja samo četiri naselja: Brusići, Linardići, Nenadići i<br />
Poljica bilježe pad broja stanovnika). Opća gustoća naseljenosti devedesetih godina iznosila<br />
49,73 stanovnika na km 2 , što je znatno manja gustoća naseljenosti od prosječne gustoće<br />
naseljenosti Hrvatske (84 stanovnika na km 2 ) kao i od Primorsko-goranske županije (87<br />
stanovnika/km 2 ).<br />
Prema aktualnoj nodalno-funkcionalnoj regionalizaciji područje Grada Krka u potpunosti<br />
pripada riječkoj nodalno-funkcionalnoj makroregiji. Funkcionalno, područje Grada Krka<br />
pripada mikroregiji “OTOCI” i prostornoj cjelini otok Krk 01 (prema Prostornom <strong>plan</strong>u<br />
Primorsko-goranske županije). Osnovna značajka otoka jest ograničenost resursa i<br />
orijentacija gospodarskog razvitka na poljoprivredu i turizam kao osnovnu gospodarsku<br />
djelatnost, uz izrazitu očuvanost krajobraznih i prirodnih vrijednosti.<br />
Odnos teritorija Primorsko - goranske županije i Grada<br />
Krka<br />
Grad 110,41<br />
km2<br />
3,07%<br />
Županija<br />
3.595,35 km2<br />
96,93%<br />
1 "Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31.ožujak 2001. godine", Državni zavod za statistiku, Zagreb, 2001. godine<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
7
1.2. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU<br />
Tablica 1.<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Podaci o površini, stanovnicima, stanovima, domaćinstvima i gustoći naseljenosti u odnosu na Primorsko–<br />
goransku županiju<br />
Primorskogoranska<br />
županija<br />
površina<br />
stanovnici stanovi domaćinstva<br />
Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001.<br />
km 2<br />
% broj % broj % broj % broj % broj broj broj<br />
stan/km 2<br />
Županija<br />
ukupno 3595,35<br />
Grad Krk<br />
100 323 130 100 305 505 100 141 836 100 108 662 100 114 884 111 085 84,97<br />
ukupno 110,41 3,1 4 997 1,55 5 491 1,8 6 476 4,6 1 906 1,75 1 753 1 942 49,73<br />
Tablica br. 1.a.<br />
Podaci o površini i stanovnicima za područje Grada Krka<br />
Površina Stanovnici<br />
Naselje<br />
km<br />
Popis 1991. Popis 2001.<br />
2<br />
%<br />
broj % broj %<br />
BAJČIĆI 4,14 3,75 114 2,28 127 2,31<br />
BRUSIĆI 2,79 2,53 69 1,38 52 0,95<br />
BRZAC 5,29 4,79 111 2,22 137 2,50<br />
KORNIĆ 6,91 6,26 250 5,00 325 5,92<br />
KRK 19,96 18,08 3022 60,48 3364 61,26<br />
LAKMARTIN 9,50 8,60 15 0,30 20 0,36<br />
LINDARIĆI 9,93 9,00 116 2,32 102 1,86<br />
MILOHNIĆI 4,70 4,26 77 1,54 82 1,49<br />
MURAJ 8,80 7,97 10 0,20 11 0,20<br />
NENADIĆI 0,50 0,45 147 2,94 125 2,28<br />
PINEZIĆI 8,66 7,84 96 1,92 134 2,44<br />
POLJICA 4,79 4,34 65 1,30 62 1,13<br />
SKRBČIĆI 3,39 3,07 140 2,80 145 2,64<br />
VRH 19,19 17,38 733 14,67 769 14,01<br />
ŽGALJIĆI 1,85 1,68 32 0,64 36 0,66<br />
Ukupno: 110,41 100 4997 100 5 491 100<br />
Popis<br />
1991.<br />
Popis<br />
2001.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
8<br />
gustoća<br />
naselj.<br />
(2001.)
Tablica 1.b.<br />
Podaci o površini i stanovima u naseljima na području Grada Krka<br />
Površina Stanovi<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Naselje<br />
km<br />
Popis 1991. Popis 2001.<br />
2<br />
%<br />
broj % broj %<br />
stalno<br />
nastanjeni<br />
stanovi<br />
BAJČIĆI 4,14 3,75 51 1,34 53 1,03 40<br />
BRUSIĆI 2,79 2,53 29 0,76 36 0,70 19<br />
BRZAC 5,29 4,79 95 2,49 135 2,61 57<br />
KORNIĆ 6,91 6,26 423 11,09 594 11,50 132<br />
KRK 19,96 18,08 2 328 61,01 3148 60,94 1139<br />
LAKMARTIN 9,50 8,60 39 1,02 47 0,91 12<br />
LINDARIĆI 9,93 9,00 90 2,36 121 2,34 44<br />
MILOHNIĆI 4,70 4,26 78 2,04 85 1,64 41<br />
MURAJ 8,80 7,97 54 1,41 61 1,18 5<br />
NENADIĆI 0,50 0,45 51 1,34 48 0,93 41<br />
PINEZIĆI 8,66 7,84 220 5,80 370 7,16 65<br />
POLJICA 4,79 4,34 33 0,90 41 0,79 21<br />
SKRBČIĆI 3,39 3,07 72 1,90 87 1,68 47<br />
VRH 19,19 17,38 234 6,13 310 6,00 229<br />
ŽGALJIĆI 1,85 1,68 19 0,50 30 0,58 14<br />
Ukupno: 110,41 100 3 816 100 5 166 100 1906<br />
Tablica 1.c.<br />
Podaci o površini, domaćinstvima i gustoći naseljenosti u naseljima na području Grada Krka<br />
Naselje<br />
Površina<br />
km<br />
Domaćinstva<br />
Popis 1991. Popis 2001.<br />
Gustoća<br />
naseljenosti<br />
2<br />
%<br />
broj broj<br />
1991. 2001.<br />
BAJČIĆI 4,14 3,75 39 42 9,42 10,14<br />
BRUSIĆI 2,79 2,53 27 20 7,17 7,17<br />
BRZAC 5,29 4,79 51 57 10,78 10,78<br />
KORNIĆ 6,91 6,26 99 132 19,10 19,10<br />
KRK 19,96 18,08 1 065 1 153 53,36 57,77<br />
LAKMARTIN 9,50 8,60 10 12 1,05 1,26<br />
LINDARIĆI 9,93 9,00 52 45 5,24 4,53<br />
MILOHNIĆI 4,70 4,26 39 40 8,30 8,51<br />
MURAJ 8,80 7,97 5 5 0,57 0,57<br />
NENADIĆI 0,50 0,45 39 41 78,00 82,00<br />
PINEZIĆI 8,66 7,84 38 64 4,39 7,40<br />
POLJICA 4,79 4,34 22 22 4,60 4,60<br />
SKRBČIĆI 3,39 3,07 44 50 12,98 14,75<br />
VRH 19,19 17,38 211 244 11,00 12,71<br />
ŽGALJIĆI 1,85 1,68 12 15 6,49 4,38<br />
Ukupno: 110,41 100 1753 2061 15,88 17,59<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
9
Tablica 2.<br />
Podaci o površini, stanovnicima i gustoći naseljenosti<br />
PODRUČJE<br />
GRADA KRKA<br />
OTOČNO<br />
KOPNENI DIO<br />
km 2<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
površina stanovnici gustoća naseljenosti<br />
udio u<br />
površini<br />
Grada<br />
Popis 1991. Popis 2001. Popis 1991. Popis 2001.<br />
% broj % broj % broj stan/km 2 broj stan/km 2<br />
110,41 42,03 4997 100 5491 100 45,26 49,73<br />
OTOČNO<br />
MORSKI DIO<br />
Grad<br />
152,27 57,97 - - - - - -<br />
ukupno 262,68 100 4997 100 5491 100 45,26 49,73<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
10
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Shematogram br. 1: Teritorijalni ustroj – naselja na području Grada Krka<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
11
1.2.1. PRIRODNI SUSTAVI<br />
Geomorfološke karakteristike<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Geomorfološki oblici uvjetovani su tektonskim pokretima u vrijeme od srednje krede pa do<br />
tercijara.<br />
Usljed tektonskih poremećaja na otoku se mogu oštro razlikovati dvije zone i to: sjeverna sa<br />
vrlo interzivnim tektonskim oblicima, te centralni i južni dio sa relativno manje izraženom<br />
tektonikom, odnosno refleksijom tektonike koja se očituje u brojnim pukotinama različito<br />
orijentiranim. Krške forme vrtače i uvale, te stalno jezero Njivice i povremena Ponikve i<br />
Lokvišće uvjetovane su upravo interzivnom tektonikom.<br />
Otok Krk pripada mediteranskom geosinklinalnom prostoru. To se područje šelfa vrši<br />
karbonatna sedimentacija. Prvo se sedimentiraju vapnenci. Oplićavanjem dolazi do stvaranja<br />
breča. Cjelokupno stvaranje popraćeno povremenom sedimentacijom diagenetskog dolomita.<br />
Djelomično dolomitizacija uvjetovala je prelaze dolomita u vapnence i površinsko povlačenje<br />
vapnenca dolomitom. Breče su nastajale trošenjem prigodom uzdizanja i deoponiranja<br />
materijala u nižim bazenima. Tektonska kretanja u mlađim razdobljima, prouzročila su<br />
nepravilno lomljenje stijena, te to često puta daje izgled breče, a pukotine ponekad navezuju<br />
se jedna na drugu i čine dojam izrasjedane površine. Tijekom gornje krede nastavljena je<br />
marinska sedimentacija. Austijskom arogenom fazom oblikovan je kredni sedimentacioni<br />
bazen. Sedimentacija krednih naslaga vršila se sve do u senon, kada je prekinuta<br />
subhercinskom i laramijskom arogenom fazom. Ove dvije faze uvjetovale su uzdizanje kopna,<br />
koje se održalo sve do kraja paleocena. Spuštanjem kopna koncem paleocena započinje nova<br />
faza sedimentacije i to sa fomaminikerskim vapnencima, more se produljuje, a sedimentacija<br />
se vrši u okviru šefta. Osnovni materijal za stvaranje biogenih vapnenca daju foranimifere, po<br />
završetku taloženja numulitnih vapnenaca započinju istarsko dalmatinski arogeni pokreti.<br />
More se produbljuje i oscilira, u to vrijeme stvaraju se alternacije lapora, pješčenjaka, breča i<br />
drugih slojeva izoliranih oscilacijama kopna. Sa istarsko dalmatinskom arogenom fazom i<br />
ilirskom fazom stvaraju se današnji strukturni oblici. Mlađa tektonika samo je pojačala<br />
izražajnost onih prije stvorenih oblika.<br />
Na području otoka Krka susrećemo naslage krede, tercijara, te naslage kvartara. Osnovnu<br />
građu čine naslage srednje i gornje krede, te one zauzimaju najveću površinu otoka, manji dio<br />
krednih naslaga i to pretežno na sjeveru i prekrit je sa naslagama tercijara, a samo djelomično<br />
sa kvartarom i to u zonama dolina ili većih vrtača, odnosno dolina.<br />
Kredne naslage sačinjavaju, slojevi rudistnih vapnenaca i breča srednje i gornje krede.<br />
Srednje kredni vapnenci i breče<br />
Javljaju se antiklinalnoj formi na sjeveru otoka, te u centralnom i djelomično južnom dijelu.<br />
Naslage su zastupljene bijelim do sivim rudistnim vapnencima, te brečama. Prema<br />
strukturnim profilima može se zaključiti da je debljina te serije od 300-600 metara.<br />
Vremenske ove naslage pripadaju turonu.<br />
Gornji rudistni vapnenci i breče<br />
Vapnence i breče sa rudistima koji pripadaju gornjoj kredi susrećemo dobro uslojene na<br />
sjevernom i južnom dijelu otoka. Debljina tih naslaga kreće se od 200-500 m. Unutar krednih<br />
naslaga susrećemo kao i unutar vrlo osebujne kraške forme, od bezbrojnih pukotina do velikih<br />
vrtača i krških dolina.<br />
Vremensko razdoblje ovih naslaga pripada gornjem senonu.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
12
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Foraminiferski vapnenci<br />
Foraminiferske vapnence i breče nalazimo na sjevernom dijelu otoka, a samo djelomično na<br />
zapadnom i južnom dijelu, osim nešto više u centralnoj zoni jugoistočnog područja otoka.<br />
Forminiferski vapnenci predstavljani su sa miliolidama, alvealinam i humulitima. Stvaraju<br />
karakteristične oblike krša osijenjaka i škarpe.<br />
Tektonski su poremećeni te često javljaju kao navlaka na mlađim fiksnim naslagama kojima<br />
čine podlogu.<br />
Sedimente kvartara nalazimo na području od Omišlja do Dobrinja, te u području jaza i od Sv.<br />
Roka do Baške unutar tercijarnih naslaga. Manje površine pod kvartarom susreću se kod<br />
Turčića blizu Malinske te Ponikva, Salatića, Punta i Krka, te na sjeveru kod Šila ove su<br />
pojave vezane na stari kredni reljef. U tercijarnoj zoni kvartar je predstavljen sivom zemljom i<br />
pijescima, dok u kredi je to pjesak pomješan sa boksitom i terarossom. U zonama gdje je<br />
razvijen kvartar uglavnom je intezivna poljoprivreda i gotovo je to i jedino područje sa<br />
značajnim površinama prekritim kulturama, vino<strong>grad</strong>a i maslina, a djelomično osobtio u jazu i<br />
drugim. U kvartar bi se mogla smjestiti i uska zona uz obalu, osobito u uvalama gdje su<br />
nastale pješčane plaže.<br />
Seizmičnost<br />
Usljed čestih tektonskih pokreta od srednje krede pa do kvartara na otoku susrećemo sve<br />
tektonske forme, od normalnih antiklinala i sinklinala do navlaka i rasjeda, te brojnih<br />
pukotina orijentiranih u svim mogućim smjerovima.<br />
Austrijska arogena faza, a kasnije sughercinska i baramijska, te istarsko dalmatinska dale su<br />
sve tektonske forme otoku i uvjetovale mogućnost interzivnog okršavanja i stvaranja<br />
današnjeg reljefa.<br />
Glavne tektonske linije orijentirane su u pravcu sjevero-zapad jugoistok, gotovo paraleleno sa<br />
pružanjem osi antiklinala, a navlačenje se odigralo po tim linijama stvorivši u pojedinim<br />
predjelima navlačene i izoklinalne strukture.<br />
Obzirom na geomehaničke odnose otok se može podijeliti u nekoliko zona i to zona starog<br />
krednog reljefa, te zona tercijara. Kredne naslage osobito na centralnom u jugozapadnom i<br />
južnom dijelu otoka su stabilnije i pogodnije za iz<strong>grad</strong>nju od tercijarnih, koje su na najvećem<br />
dijelu rasprostiranja pokrenute iz prvobitnog položaja stisnute između krednih naslaga i tako<br />
izgubile homogenost, te inkliniraju prema IX potresnom stupnju.<br />
Mineralne sirovine<br />
U skladu s podacima Prostornog <strong>plan</strong>a Primorsko-goranske županije, sve postojeće mineralne<br />
sirovine na području Županije dijele se na nemetalne sirovine visokog i srednjeg potencijala te<br />
na metalne sirovine. Nemetalne sirovine visokog potencijala imaju dovoljno velike ukupne<br />
rezerve da se njihovom eksploatacijom mogu trajno zadovoljiti potrebe Županije. U toj grupi<br />
se nalazi tehnički kamen sedimentnog podrijetla (vapnenci, dolomitični vapnenci i dolomiti)<br />
koji se eksploatira i na otoku Krku, ali na području Grada Krka nema niti jednog<br />
eksploatacijskog polja.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
13
Reljef<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Reljefna obilježja prostora Grada Krka s obzirom na strukturu možemo podijeliti na:<br />
- obalni pojas do 100 m.n.v.<br />
- središnji kopneni dio do 300 m.n.m.<br />
Među Kvarnerskim otocima Krk je najveći po obliku sličan trapezu u kojeg su se urezale<br />
velike karakteristične uvale, Malinska, Krk, Baška i Vrbnik.<br />
Sjeverni i zapadni dio koje predstavljaju oko 2/3 površine otoka su blago valoviti sa najvišim<br />
kotama kod Omišlja 113 m kod vrha 252 m i kod Krasa 311 metara. U tim najprostranijim<br />
dijelovima otoka nalaze se 4 karakteristične depresije dve u obliku plitkih zaljeva Punati i<br />
Klimno, a dvije kao povremena slatkovodna jezera Njivice i Ponikve.<br />
Jugoistočni dio otoka sačinjavaju dva visoka bila na pravcu glavnih tektonskih linija između<br />
kojih leži duga Bašćanska Draga. Najviše kote ovih bila su Obzova 569 m i Gajanj 463 m.<br />
Reljef u zavisnosti sa klimom i morem uvjetovao je smještaj starih glavnih priobalnnih<br />
naselja otoka unutar karakterističnih najvećih uvala. Ostala naselja razvila se u centralnom i<br />
zapadnom dijelu unutrašnjosti otoka u blago valovitom reljefu.<br />
Osnovna karakteristika svih obala Krka su relativno velike dubine mora uz obalu pa su i svi<br />
zaljevi i uvale osim Puntarske Drage i Solinskog zaljeva duboki. Sjeverozapadna obala otoka<br />
blago se spušta prema moru, taj dio otoka ima bujnu vegetaciju te je pogodan za razvoj<br />
turizma. Dio obale od Glavotoka prema jugoistoku do Puntarske Drage ima mnogo sličnosti<br />
sa sjeveroistočnom obalom.<br />
Obala Krčkog zaljeva od Puntarske Drage do luke Krk pruža dobro sidrište i za veće brodove<br />
jer je zaklonjena od bure. Luka Krk zaštićena je od juga lukobranom. U luci ima dovoljno<br />
oprerativne obale za vez nekoliko brodova obalne plovidbe.<br />
Sjeverna obala Plavnika je strma i nerazvedena. Uvalica Krušija na jugozapadnom dijelu<br />
otoka, pruža donekle sklonište po buri i jugu za manje plovne objekte.<br />
Obala od Krka do rta Glavotoka blago se spušta prema moru, razvedena je i na tom dijelu<br />
obale nalaze se uvale: Sv. Juraj, Valbiska, Sv. Fuska, Torkul i Vela i Mala Jana. Sve ove<br />
uvalice predstavljaju zaštićena sidrišta za obalne brodove, naročito pri buri. Glavotok ima gat<br />
za vez većih brodova.<br />
Hidrogeološka osnova<br />
Područje otoka uglavnom je izgrađeno od vodopropusnih karbonatnih stijena – vapnenca,<br />
vapnenih breča, a manjim dijelom od flišolikih nepropusnih naslaga. Cijelo područje može se<br />
podjeliti u dva dijela, koji za sebe čine cjelinu u hidrogeološkom pogledu.<br />
Prvi dio (gdje je i Grad Krk) obuhvaća zapadno i jugozapadno područje otoka od linije<br />
Njivice – Stara Baška i izgrađeno je pretežno od krednih karbontnih naslaga vrlo jako<br />
ispucanih i propusnih.<br />
Drugi dio obuhvaća sjeveroistočni i sjeverni dio otoka izgrađen od flisolikih i vapnenih<br />
naslaga sa promjenjivom vodopropusnošću, i stalnim akumulacijama, te brojnim povremenim<br />
stalnim izvorima koje se javljaju unutar kopna ili na obalnoj liniji.<br />
Zbog ovakvog rasporeda vodopropusnih i vodonepropusnih stijena na otoku je moguće i u<br />
budućnosti dobivati znatne količine vode.<br />
Na području Grada Krka registrirane su dvije vodne pojave:<br />
1. Povremena retencija Ponikve (ukupne orografske površine sliva 7,51 km 2 dok je<br />
hidrogeološki sliv mnogo veći) javlja se sezonski zbog bedovoljnog kapaciteta<br />
ponora smještenih u sjeverozapadnom dijelu polja Ponikve;<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
14
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
2. Vodotok, bujica Valbiska (dužine toka oko 1,10km i površine orografskog sliva<br />
2,21km 2 ) sa pojavom koncentriranog toka samo u uvjetima većih oborina<br />
Radi osiguranja i zaštite od zagađivanja vode za piće utvrđena je Odluka o uspostavljanju i<br />
održavanju zona sanitarne zaštite područja izvorišta pitke vode (SN br. 15/91 i 17/96) za<br />
područja Grada Krka slivno područje akumulacije Ponikve s izvorima Mala fontana, Vela<br />
fontana, Škrlji, Rakita i drugi.<br />
Klimatska obilježja 2<br />
Klima promatranog područja odražava uzajamno djelovanje opće cirkulacije atmosfere i<br />
specifičnih utjecaja sjevernog Jadrana. Od sistema koji u sastavu opće cirkulacije dominiraju<br />
ovim područjem najvažnije su ciklone i anticiklone. Postojanje stabilne anticiklone tipične za<br />
ljetni period, daju obilježje radijacijom, temperaturnom i strujnom režimu ljeta.<br />
U hladnom dijelu godine u istim vremenskim stanjima (anticiklone) turbulencije su male pa<br />
lokalni utjecaji postaju dominantni. U to godišnje doba pojavljuje se bura - tipičan vjetar ovog<br />
područja Jadranske obale.<br />
Mediteranska klima odlikuje se suhim i toplim ljetima, te kišovitom i blagom zimom sa<br />
povremenim periodima pada temperature zbog utjecaja bure.<br />
Pošto na području Grada Krka nema meteorološke postaje, koristiti će se podaci s meteoroloških<br />
postaja u Omišlju i Malinskoj.<br />
Insolacija. Meteorološki uvjeti za prijem solarne energije su povoljni. Najpovoljniji uvjeti<br />
insolacije obzirom na duljinu svjetlog dijela dana, podnevne visine Sunca i na nedostatak<br />
naoblake vladaju ljeti, pa je zato od lipnja do kolovoza prosječno dnevno globalno zračenje oko<br />
4,5 puta veće nego od studenog do siječnja. Prirodno osvjetljenje između 11 i 12 sati pri vedrom<br />
vremenu može iznositi 44,4 klx u siječnju, a 117,6 klx u srpnju. Za područje Grada Krka najbliža<br />
meteorološka postaja na kojoj se prati trajanje sijanja Sunca je u Omišlju. Srednji sezonski i<br />
godišnji broj trajanja sijanja Sunca iznosi 2248,0 sati.<br />
Temperatura. Sa srednjom godišnjom temperaturom 14,5 o C Krk je čak 4,6 o C topliji nego što<br />
bi trebao biti s obzirom na svoju zemljopisnu širinu. Posljedica toga, ponajviše, je utjecaj<br />
toploga mora. Na morska obilježja klime u Krku upozorava još i to što je jesen toplija od<br />
proljeća, i to prosječno 2 o C. Prosječno je najhladniji mjesec siječanj, sa srednjom<br />
temperaturom 5,4 o C, a najtopliji srpanj s temperaturom 24,2 o C. Razlika srednje temperature<br />
najhladnijeg i najtoplijeg mjeseca veća je od 18 o C. Apsolutna minimalna temperatura kreće se<br />
oko –9°C, a apsolutna maksimalna temperatura 37°C.<br />
Razdoblje kad je dnevni srednjak temperature zraka viši od 10 o C traje približno 260 dana<br />
godišnje, a vruće vrijeme, s dnevnim maksimumom iznad 30 o C, traje najviše 20 dana.<br />
Temperatura tla se u pravilu rijetko spušta ispod nule, a niti u zraku to nije česta pojava. U<br />
razdoblju lipanj-rujan srednja dnevna temperatura mora viša je od 20 o C, pa se to može smatrati<br />
sezonom kupanja na moru.<br />
Isparavanje i vlaga u zraku. Godišnje vrijednosti evaporacije s mora i evapotranspiracije s kopna<br />
su usporedive s godišnjim količinama oborina, no ljeti oborine ne mogu namiriti potrebu za<br />
evapotranspiracijom, dok je zimi obilno nadmašuju. Na relativnu vlagu u zraku utječe bura.<br />
Smatramo je suhim vjetrom koji samo u iznimnim slučajevima donosi kišu. Relativna vlaga<br />
iznosi u godišnjem prosjeku oko 63% za Omišalj, a 74% za Malinsku, a uz jugo je mnogo veća<br />
2 Prostorni <strong>plan</strong> Primorsko-goranske županije; Osnove korištenja i zaštite prostora; Knjiga 1, Točka 1.1.4.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
15
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
nego uz buru. Srednji broj dana s relativnom vlagom > 80 % u 14 sati iznosi 47 dana za Omišalj,<br />
a 27,8 dana za Malinsku (najmanji broj dana na području Primorsko – goranske Županije).<br />
Magla i naoblaka. Magla je na otocima rijetka pojava, manje od desetak dana godišnje i to se<br />
događa prvenstveno tijekom zimskih i proljetnih mjeseci. Naoblaka se u pravilu smanjuje od<br />
obale prema moru i od sjevera prema jugu. U godišnjem prosjeku iznosi na pučini oko 4, a duž<br />
obale oko 5 desetina. Krk ima prosječnu godišnju naoblaku 50% pokrivenog dijela neba, time<br />
Krk pripada vedrijem dijelu Hrvatske. Najoblačnije razdoblje je kasna jesen, a najvedrije ljeto,<br />
kada prevladava vedro ili poluoblačno vrijeme, dok se oblačni dani zamjećuju samo 2-3 puta<br />
mjesečno. Prosječna godišnja osunčanost je oko 6 sati dnevno, a u srpnju i kolovozu, sunčana je<br />
vremena dnevno čak 9,5 -10,5 sati.<br />
Oborine. Godišnje u Krku padne oko 1250mm oborine, što je manje nego u većini drugih<br />
mjestana otoku. Najkišnije doba godine je jesen, osobito kasna jesen (najkišniji mjesec je<br />
studeni), a i zimi kiša pada prosječno svaki treći dan. Zimi može pasti i snijeg, ali to se ne<br />
događa svake godine i rijetko nastane snježni pokrivač. Premda u godini nema izrazito sušnog<br />
razdoblja, ipak je ljeto najsuši dio godine. Ljetne kiše se najčešće zamjećuju u obliku<br />
kratkotrajnih pljuskova, koje često prati i grmljavina. Najrjeđe i najmanje obilne kiše<br />
zamjećuju se u srpnju. Pojava tuče na području otoka je rijetka. U prosjeku jača tuča pada<br />
svakih 10 godina.<br />
Bilo je slučajeva da je palo u 24 sata oko 200 mm oborina. Tako velike količine oborina u<br />
kratko vrijeme izazivaju eroziju koja je na otoku vrlo jaka.<br />
Izmjena topline i vode s atmosferom. Iz raspodjele globalne radijacije nad Jadranom, uočljivo<br />
je da su, osim u siječnju i veljači, količine radijacije veće na otvorenom moru u odnosu na<br />
priobalje na istoj geografskoj širini. Inače, vrijednosti rastu od sjeverozapada prema<br />
jugoistoku. Aproksimativni računi toplinskog budžeta, ukazuju da je Jadran otprilike jednako<br />
toplo more kao i preostali dio Sredozemlja, bez obzira na pojavu nižih temperatura zimi.<br />
U Jadranu, za razliku od drugih područja Sredozemlja, rijeke i atmosferske oborine doprinose<br />
godišnje s oko 440 mm slatkih voda više od gubitka isparavanjem, koji za sjeverni Jadran<br />
iznosi u prosjeku 620 mm godišnje. Srednja brzina isparavanja je za dva i pol puta manja u<br />
hladnijem dijelu godine (jesen i zima) u odnosu na ljeto.<br />
Tlak zraka i vjetar. U prosječnoj raspodjeli Jadran ima niži tlak od susjednog istočnog kopna.<br />
Zimi se izobare prostiru paralelno s obalom i osobito su gušće pri obalnom pojasu, gdje u<br />
predjelu Velebita horizontalni <strong>grad</strong>ijent tlaka iznosi 3 mbar/40 km. Ljeti je <strong>grad</strong>ijent tlaka<br />
znatno manji, ali nad morem ipak ostaje izražena dolina nasuprot grebenu visokog tlaka nad<br />
kopnom sjeverno od Alpa i Velebita. Najvažniji su vjetrovi sjeveroistočni - osobito zimi kao<br />
bura ili kao ljetni noćni burin, zatim jugoistočni - osobito kao jugo u proljeće i jesen te<br />
sjeverozapadni - osobito kao trajne etezije ljeti (maestral). Drugi su vjetrovi manje učestali i<br />
kratkotrajni, a njihov smjer i intenzitet ovisi o putanji i o stupnju depresije ciklonalnih<br />
poremećaja u odnosu na geografsku širinu. Na otvorenom moru vjetrovi uglavnom pušu u<br />
smjeru jadranske osi, a uz obalu su okomiti na obalnu liniju ili u smjeru međuotočnih kanala.<br />
Dominantni vjetrovi na otoku Krku su bura i jugo koji čine 70% svih vjetrova. Bura<br />
prevladava u zimi, a jugo koji donosi često kišu u jesen. Najviše dana ima s burom koja na<br />
Krku nema jakog intenziteta. Od 114 dana bure ona je samo jedan dan jača od 8 i više<br />
beoforta. Osim ovih vjetrova značajniji su još maestral, tramontana i levant. Maestral puše<br />
uglavnom ljeti i smanjuje vrućinu.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
16
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Ako sumiramo analize vjetrova na otoku imamo dvije različite zone – one izložene buri i one<br />
u njenoj zavjetrini. Jugozapadna obala ne samo što je najviše zaštićena od bure već ima ljeti<br />
zapadne vjetrove dok ih istočna strana praktički nema.<br />
Izloženost buri ili zaštićenost od nje je toliko značajna za život na otoku da se čitav<br />
jugozapadni kraj u žargonu naziva “Šotovento” /zavjetrina/, a to se odnosi na pravac bure.<br />
Jugozapadna obala od Glavotoka do Krka čini sa obalom otoka Cresa prolaz “Srednja vrata”.<br />
Taj prolaz je značajan po uzdužnim vjetrovima – jugu, tramuntani i konfiguracijom<br />
usmjerenim ljetnim zapadnim vjetrovima. Bura je jaka, ali bliže obali ne razvija jake valove.<br />
Čitav ovaj predio je ljeti više vjetrovit od ostalih predjela otoka radi prolaza “Srednjih vrata”.<br />
Krk nije osobito vjetrovito mjesto, s jakim vjetrovima ima godišnje samo petnaestak dana. U<br />
godišnjoj vjetrovnici prevladavajući vjetar je bura (njezin glavni smjer je sjeveroistočni). Krk je<br />
prilično dobro zaklonjen od utjecaja jake bure, pa je ona u njemu zamjetno slabija nego u<br />
sjeverozapadnom i osobito jugoistočnom dijelu otoka. Bura je najčešća i najjača zimi, a najrjeđa<br />
i najslabija ljeti. Jugo je drugi po čestoći vjetar koji puše kao južnjak i jugoistočnjak, najčešće u<br />
proljeće i jesen. U proljeće najčešće puše i vjetar lebić. Ljeti puše maestral (sjeverozapadni<br />
vjetar) i zmorac, dnevni vjetar s mora.<br />
Tlo 3<br />
Za vrednovanje prostora i tala područja Grada Krka pridržavali smo se Zakona o<br />
poljoprivrednom zemljištu (NN 66/01, 87/02 i 48/05), Zakona o prostornom uređenju (NN<br />
30/94, 68/98, 35/99, 61/00, 32/02 i 100/04), te Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05). Za<br />
kartografsko prikazivanje i buduće korištenje prostora te izradu <strong>prostorni</strong>h <strong>plan</strong>ova korištene<br />
su upute Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim <strong>prostorni</strong>m<br />
pokazateljima i standardu elaborata <strong>prostorni</strong>h <strong>plan</strong>ova (NN 106/98). Na temelju uputa iz<br />
navedenih zakona izvršena je valorizacija prostora. Osnova za inerpretaciju bili su pedološki<br />
podaci koji obrađuju to područje. Svakako najvažnija je osnovna pedološka karta otoka Krka,<br />
od Bogunovića (1978.), a osim njih korišteni su radovi iz studije Ekološko-gospodarsko<br />
vrednovanje tala županije Primorsko-goranske za potrebe razvitka poljoprivrede. Tu studiju<br />
izradila je grupa eminentnih stručnjaka Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu (**<br />
1995), za potrebe razvoja poljoprivrede tog kraja. Također su konzultirani podaci iz raznih<br />
izvješća (Bogunović, 1995), te izvješće o bonitetnom vrednovanju i prijedlogu zaštite tala<br />
županije Primorsko-goranske (Bogunović, 1996), te kasniji rad Pedološke značajke otoka<br />
Krka od Bogunovića i dr. (1999).<br />
Bonitiranje zemljišta bilo je osnova za razvrstavanje tala u određene prostorne kategorije<br />
zaštite. Bonitiranje je izvršeno prema uputama koje je dao Kovačević (1983), i Kovačević i<br />
dr. (1987) i to iz razloga jer u uputama Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,<br />
obveznim <strong>prostorni</strong>m pokazateljima i standardu elaborata <strong>prostorni</strong>h <strong>plan</strong>ova (NN 106/98)<br />
nema kriterija koji bi nam adekvatno razvrstali zemljište. Tek nakon bonitetnog razvrstavanja<br />
možemo odgovarajuće raspodjeliti zemljišta u određene kategorije po načinu korištenja i<br />
uporabne vrijednosti (P1, P2, P3, PŠ, Š1, Š2 i Š3). Dakle, na temelju unutarnjih i vanjskih<br />
značajki tala, reljefa i klime te drugih korekcijskih čimbenika (stjenovitost, kamenitost,<br />
poplave, zasjenjenost i dr.) vrednovana su zemljišta te određen broj poena i svrstavanje<br />
zemljišta u bonitetne razrede (klase) koje su bile osnova za razvrstavanje zemljišta u prostorne<br />
kategorije prema gore navedenom pravilniku. Šumska tla na prostoru Grada Krka zauzimaju<br />
više od tri četvrtine prostora. Ona u tom kraju pretežito ima zaštitnu ulogu smanjivanja erozije<br />
3 Vrednovanje prostora i tala područja Grada Krka, M. Bogunović, prof.; 2004. god.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
17
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
tla, stoga sve te prostore prema <strong>prostorni</strong>m normativima uvrštavamo u Š2 prostornu<br />
kategoriju, te za turistički i krajobrazni ugođaj.<br />
Vrednovanje tala i prostora područja Grada Krka prikazano je u tablici koja slijedi (Bonitetno<br />
i prostorno vrednovanje tala područja <strong>grad</strong>a Krka). U stupcu 1 iste tablice dat je broj kartirane<br />
jedinice, a u stupcu 2 njezin naziv i struktura jedinica tala koje dolaze na tom prostoru. U<br />
stupcu 3 navedeni su glavni parametri za određivanje boniteta, a to je u brojniku stjenovitost<br />
koja je data u rasponu pojave u svim kartiranim jedinicama, a u nazivniku je prikazana<br />
vrijednost nagiba terena. U stupcu 4 dat je ukupan broj poena, a njihova bonitetna klasa i<br />
potklasa u stupcu 5 iste tablice. Prvi dio broja označava klasu a drugi potklasu zemljišta, npr.<br />
41- odgovara četvrtoj klasi, prvoj potklasi. Posljednji stupac broj 6 označava prema<br />
spomenutom Pravilniku o sadržaju i mjerilima kartografskih prikaza, obveznim <strong>prostorni</strong>m<br />
pokazateljima i standardu elaborata <strong>prostorni</strong>h <strong>plan</strong>ova (NN 106/98) prostor za uporabu i<br />
korištenje, a odnosi se na preporuke određivanja budućeg načina korištenja u poljoprivredi i<br />
šumarstvu.<br />
Bonitetno i prostorno vrednovanje tala područja <strong>grad</strong>a Krka<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
18
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
19
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
U ovim istraživanjima izdvojili smo poljoprivredna od šumskih tala. Podatke za razvrstavanje<br />
šumskih tala za gospodarske potrebe, zaštitne šume i šume od posebnog značaja nismo imali<br />
pa smo im ovom prilikom naznačili isključivo njihovu zašitnu ulogu (Š2).<br />
Na području Grada Krka imamo vrlo malo dobrih tala koja se mogu intenzivno koristiti u<br />
poljoprivredi. Osobito vrijednih obradivih tala P1 kategorije uopće nemamo zbog reljefnih,<br />
geoloških i klimatskih prilika u tom kraju. U legendi bonitetne karte za prostorno <strong>plan</strong>iranje<br />
poredali smo prema plodnosti sva tla, od boljih prema tlima nižeg boniteta.<br />
Kartirana jedinica broj 1 čine prema kriterijima katastarskog bonitiranja za poljoprivredu<br />
najbolja tla. Zauzimaju vrlo male površine u krškim poljima nedaleko sela Kosić prema <strong>grad</strong>u<br />
Krku te u sjeverozapadnom dijelu područja <strong>grad</strong>a Krka u području Brguda i Burdelja.<br />
Glavno ograničenje ovih tala je u glinastoj teksturi i ponegdje na rubovima polja u dubini tla.<br />
To su antropogena tla nastala iz crvenica. Nekada su u većem postotku bila pod vino<strong>grad</strong>ima,<br />
a danas su većinom oranice ili napuštene oranice. Osim ovih ovdje nalazimo i prirodne<br />
crvenice koje nisu jako zahvaćene antropogenim promjenama. Ako ponegdje i ima skeleta<br />
onda se on nalazi na rubnim dijelovima poljica gdje su tla i plića. Prema ekološkoj dubini to<br />
su tla do 80-100 cm dubine, a vrlo rijetko dublja. Prema katastarskom bonitetu kao osnovici<br />
za razvrstavljanje ovih tala ta tla imaju 72 bonitetna poena i spadaju u treću klasu, prvu<br />
potklasu (31), pa smo ih prema Pravilniku o sadržaju i mjerilima uvrstili u P2 kategoriju<br />
vrijednih obradivih tala.<br />
Tla kartirane jedinice broj 2 koju čine crvenice duboke i srednje duboke te rigolana tla iz<br />
crvenice također spadaju u vrijedna obradiva tla P2 kategorije, iako su prema bonitetu niže<br />
vrijednosti. Niži bonitet ovih tala uvjetovan je manjom dubinom tla koja iznosi od 50-90 cm i<br />
većom skeletnošću. Imaju uz to i nisku stjenovitost koja ugrožava nesmetanu mehaniziranu<br />
obradu tla. Ova tla nalaze se prvenstveno oko sela Milohnići, Brzac, Linardići, Poljica, Vrh,<br />
Kornić i dr. To su nekada bila izvanredno intenzivna poljoprivredna područja koja se sve više<br />
napuštaju i tla zaraštaju. Pedofizikalna svojstva ovih tala su vrlo dobra, ali nedostatak vlage je<br />
glavni ograničavajući faktor, posebno tijekom ljeta. Procijenili smo ih sa 60 bonitetnih poena<br />
i uvrstili u četvrtu klasu, prvu potklasu (41) što im prema pravilniku osigurava naznačenu<br />
kategoriju tala.<br />
Kartirana jedinica broj 3 obuhvaća relativno dobra tla u vrtačama koje su rasprostranjene po<br />
čitavoj zoni teritorijalno političke jedinice. To su oaze dobrih obradivih tala površine 1-5 ari<br />
koje su većinom danas zapuštene. U njima nalazimo duboke crvenice bez stjenovitosti, skoro<br />
do potpuno ravne površine i najčešće ograđene suhozidom kao branom od stoke. Crvenice su<br />
glinaste do glinasto ilovaste strukture, povoljne strukture i vodno zračnih odnosa. I ove<br />
crvenice kao i sve do sada su niske razine hranjiva, posebno fosfora i dušika pa s tim<br />
hranjivima treba posebno gnojiti oranična tla na tom prostoru. Procjenjena su s 55 poena i<br />
svrstana u četvrtu klasu, drugu potklasu (42), što im osigurava kategoriju ostalih obradivih<br />
tala (P3 kategorija).<br />
Kartiranu jedinicu br. 4 čine antropogena tla njiva i vino<strong>grad</strong>a s manje od 50% skeleta<br />
(skeletoidna) pretežito plitka i srednje duboka. Ova tla su također nastala iz crvenice i<br />
vjerojatno iz kalkokambisola. Tu je na još krškijem terenu čovjek krčenjem produbljivo tlo,<br />
trijebio kamen, zidao ga u suhozidine i gromače, nanosio tlo u škrape s drugih prostora i na taj<br />
način stvorio sebi veće ili manje škrape, terase i doce. Ova tla su rasprostranjena na kraškoj<br />
zaravni uz sela Skrbčići, Kapovci, Bajčići, Picik i vrlo sitno dispergirani na zapad po<br />
vrtačama i terasama do sela Linardići. Ovi prostori su pod niskim do malim utjecajem<br />
stjenovitosti koja im umanjuje ukupni bonitet. Procjenjena su s ukupno 49 poena što im<br />
osigurava petu klasu, prvu potklasu (51), odnosno spadaju u ostala obradiva tla (P3<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
20
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
kategoriju). Nedostatak vlage, brza propusnost i niska razina hranjiva su glavni ograničavajući<br />
faktori plodnosti ovih tala.<br />
Kartiranu jedinicu broj 5 čine antropogena tla gromača i terasa, gdje kamene gomile i<br />
suhozidi daju poseban mozaik tomu prostoru. Obradive parcele nastale su krčenjem kamena,<br />
njegovim slaganjem u zidove i gromače i ta specifična parcelizacija je poseban spomenik<br />
ljudske vrijednosti i borbe za samoodržanje. U te parcele sađeni su masline i vino<strong>grad</strong>i koji i<br />
danas predstavljaju povjesno arheološki dokument prošlosti i odnos čovjeka prema prostoru.<br />
Iako ova tla po svojim bonitetnim vrijednostima ne bi trebali vrednovati u povoljna tla, mi<br />
smo baš iz spomenutog razloga ova tla uvrstili u petu klasu, drugu potklasu (52), odnosno u<br />
ostala obradiva tla (P3) kategoriju zaštite. I ova tla po postanku čine crvenica ili<br />
kalkokambisol, ali su pod utjecajem krčenja jako skeletna, pa im to obilježje sputava ionako<br />
nisku proizvodnu vrijednost tala.<br />
Do sada opisana tla kao povoljna za obradu u poljoprivredi zauzimaju oko jednu četvrtinu<br />
prostora područja Grada Krka. Ostala su nam tla u kategoriji ostalih poljoprivrednih tala,<br />
šuma i šumskih zemljišta (PŠ) uključujući pašnjake i livade, te šume u kršu (Š).<br />
Kartiranu jedinicu broj 6 izdvojili smo u dnu ponikve. Čine je močvarno glejno tlo, jer su<br />
jednim dijelom godine pod vodom. S obzirom da je u ovoj zoni puno izvora i da prostor često<br />
poplavi, pravilno je određeno da to bude vodna akumulacija za snabdjevanje vodom<br />
stanovništva <strong>grad</strong>a Krka i ostalih naselja. Zbog bonitetne vrijednosti ova tla su uvrštena u PŠ<br />
kategoriju ostalih obradivih tala, šuma i šumskih zemljišta. Dapače ova prva prenamjenjena<br />
uloga za taj prostor je svakako značajnija.<br />
Šume u kršu su izdvojene u kartiranim jedinicama broj 7, 8, 9, 10, 11, 12 i 13. Naravno radi<br />
se o zakržljalim šumama mediteranskog tipa koje su grmolikog karaktera s bjelim grabom kao<br />
glavnom vrstom u zaleđu mora a uz priobalje često nalazimo vazdazelenu makiju. S obzirom<br />
na sastav i kvalitetu tla plodnost ovih tala je ograničena sa visokom stjenovitošću, a njihova<br />
ukupna vrijednost se s porastom numeričkog obilježja u legendi smanjuje. Ova tla se mogu<br />
koristiti za sve izvanpoljoprivredne potrebe.<br />
Na otoku Plavniku, koji također pripada području <strong>grad</strong>a Krka i kartiranim jedinicama 12 i 13<br />
nisu razdvojeni prostori Š2 od PŠ, oni su zajedno prikazani u bonitetno najlošijim tlima koji<br />
smo uvrstili u osmu bonitetnu klasu, prvu i drugu potklasu (81 i 82).<br />
Živi svijet<br />
Prikaz flore i vegetacije<br />
Krk – kao istočno kvarnerski-jadranski otok spada malim jugozapadnim dijelom u<br />
eumediteransku, a ostalim dijelom u submediteransku vegetacijsku zonu. Kako je ta zonalnost<br />
uvjetovana klimatskim čimbenicima, to je postojeća autohtona vegetacija najmarkantniji<br />
pokazatelj stanišnih uvjeta, koji pak su odlučujući kod odabiranja lokacija za bilo koju<br />
namjensku svrhu, a ujedno karakteristike postojećeg stanja s osvrtom na spontanu razvojnu<br />
sukcesiju su temelj smjernica gospodarenja i melioracija za vegetaciju pojedine asocijacije.<br />
Rasčlanjenje je provedeno samo na osnovne vegetacijsko-gospodarske tipove.<br />
I./ EUMEDITERANSKA ZONA<br />
Visoka jednodobna šuma Quercus ilex – crnika, obuhvaća dva mala lokaliteta /poluotok<br />
Glavotok i otočić Košljun/. Pretpostavlja se da je nastala sadnjom. Sastojina predstavlja<br />
sačuvanu gospodarsku i pejsažno veoma vrijednu te markantnu vegetaacijsku tvorevinu.<br />
Stabla su oko 30 cm debela i 15 m visoka, zdrava i vitalna.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
21
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Makija obuhvaća mali dio jugozapadnog ruba otoka. To je autohtona vegetacija. Gospodarski<br />
je malo vrijedna, no ima vrijednost kao najsjeverniji naš izdanak eumediteranske klimatogene<br />
vegetacije, te je po tome botanički i pejsažno interesantna. Makiju sačinjava grmlje i<br />
polustablašice oblično do 5 cm debljine te do 3 m visine, prirodno dobre vitalnosti te jake<br />
regenerativne moći.<br />
II./ SUBMEDITERANSKA ZONA:<br />
Penjače medunca kao razni stadiji Carpinetuma orientalis.<br />
Ovaj vegetacijski gospodarski tip obuhvaća najveći dio otoka, a naročito njegov zapadni dio.<br />
To su klimatogene, autohtone, a po gospodarskom obliku antopogena uzrokovane<br />
vegetacijske tvorevine. Zastupljeni su svi mogući razvojni ili de<strong>grad</strong>acijski stadiji s<br />
raznolikim učešćem karakterističnih vrsta /od kojih je gospodarski najvrijedniji Quercus<br />
pubescens/. Tako se nalaze:<br />
- guštici bjelograba s rijetkim meduncem<br />
- medunac s malo podstojnog bjelograba<br />
- de<strong>grad</strong>acijski stadij s više ili manje plješina<br />
Pejsažnu vrijednost predstavljaju samo očuvani dijelovi i to veću oni s više medunca.<br />
Medunac je obično u prošlosti sječen “u glavu” /pedale/, te se dana njegove velike krošnje<br />
uzdižu iznad nivoa krošanja bjelograba i tako stvaraju dojam šumskog bogatstva.<br />
Kulture bora. Kao današnje antropogene tvorevine osnivane su pretežno na neobrasloj goljeti<br />
/apsolutnim šumskim tlima/ više u istočnom dijelu otoka. To su danas gospodarski vrijedne<br />
sastojine, a pejzažno markantne lokacije. Sađeno je nekoliko vrsta bora, a najzastupljeniji je<br />
Pinus nigra i Pinus halepensis.<br />
Maslinici. Količina maslinika na otoku je značajna, a u nekim dijelovima tolika da daje<br />
poseban pečat vegetaciji u pejzažnom smislu.<br />
Poljoprivredne kulture. Kako se smanjio intenzitet poljoprivredne obrade to ima mnoštvo<br />
bivših poljoprivrednih o<strong>grad</strong>a danas zapuštenih i prepuštenih obrašćivanju korovom.<br />
Neobraslo, pašnjaci i kamenjari. Padina sjeveroistočnog dijela općenito te buri izloženi<br />
položaji, također pretežno u istočnom dijelu su neobrasli ili su slabo obrasli grmljem<br />
Juniperusa oxicedrusa. To su po veličini za otok značajne neproduktivne površine, veoma<br />
ograničeno i teško prikladno za gospodarsko ili turističko korištenje.<br />
Fauna<br />
Fauna otoka Krka odraz je specifičnih eko-sistema tako da svaki eko-sistem ima svoju<br />
određenu vrstu faune.<br />
1. MORSKA FAUNA<br />
U morskom akvatoriju Grada Krka nalaze su brojni primjerci životinjskih vrsta koje su<br />
uočene u uvali Mala Jana, uvali Torkul te uvali Sv. Juraj. Uočene vrste su žuta spužva<br />
(Aplysina aerophoba i Ircinia sp.), endolitske spužve roda Cliona, hridinasti ježinac<br />
(Paracentrotus libidus, Arbacia liksula), ljubičasti ježinac (Spahaer echinus granularis),<br />
trpovi (Holothuria tubuloza), žarnjaci (Myxicola infudibulum i Condylactis aurantiaca),<br />
rakovi vitičari roda Chthamalus, puževi roda Gibbula i Patella, perjaničari (Sabella<br />
spalanzanii) te zvjezdača (Astropecten sp.).<br />
2. SLATKOVODNA FAUNA<br />
U <strong>plan</strong>ktonu jezera Ponikve uočene su 54 životinjske vrste, od kojih su najbrojnije skupine<br />
<strong>plan</strong>ktonskih organizama kolnjaci (Rotatorija) i naljevnjaci (Protozoa).<br />
3. KOPNENA FAUNA<br />
Sisavci koji obitavaju u šumskim eko-sistemima su: srna, zec, lisica, kuna bjelica, razne vrste<br />
šišmiša, vjeverice, tvor, te medvjed i divlje svinje (kao alohtone vrste).<br />
Ptice obitavaju na područja Grada Krka u šumskim staništima te naročito na području<br />
akumulacije jezera Ponikve. To područje okruženo vlažnim livadama i gustim šumskim<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
22
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
sastojinama bijelog graba pruža najpovoljnije uvjete pticama stanaricama i pticama selicama.<br />
Fauna ptica je stoga brojna i posebice zanimljiva.<br />
Za vrijeme seobe na ovim područjima se može vidjeti nekoliko vrsta čaplji: siva (Ardea<br />
cinerea), velika bijela (Ergetta alba) i mala bijela čaplja (Ergetta garzetta). Česti su i vivak<br />
(Vanellus vanellus), prutke (Tringatotanus i Tringagalerola), različite vrste žalara (Caredris<br />
minuta i Caledris alpina) te nekoliko vrsta pataka: divlja patka (Anas platyrhynchos), patka<br />
kržulja (Anas crecca), patka zviždara (Anas penelope) i glavata patka (Aythya ferina). Brojne<br />
su i liske (Fulica atra), mali gnjurci (Tachybaptus ruficollis) i šljuke kozice (Gallinago<br />
gallinago).<br />
Šume oko jezera važne su za gniježđenje ptica pjevica: crnokrpa grmuša (Sylvia atricapilla),<br />
bjelobrka grmuša (Sylvia cantillans), crni kos (Turdus merula), slavuj (Luscinia<br />
megarhynchos), muharica (Muscicapa striata) i druge.<br />
U šumi na otočiću Košljunu stalno boravište imaju crni kos i šojka (Garrulus glandarius), a od<br />
vrsta koje ovdje povremeno borave treba spomenuti vodomare (Alcedo attis) koji se loveći<br />
ribu zadržavaju uz niske obale otočića.<br />
Na otoku Plavniku nalazi se značajno hranilište i stanište bjeloglavih supova (Gyps fulvus).<br />
Vodozemci i gmazovi. Prema podacima herpetologa najviše autohtonih vrsta kopnenih i<br />
slatkovodnih vodozemaca i gmazova od svih otoka u sredozemlju ima Krk - čak 30 (na 405<br />
km 2 ), slijedi Cres (isto 405 km 2 ) sa 28 vrsta, pa Sicilija s 27 vrsta (na 25.426 km 2 ), zatim<br />
Sardinija s 21 vrstom (na 23.813 km 2 ), itd.<br />
Za vodozemce i gmazove posebno su značajni močvarni eko sistemi – lokve.<br />
Visoka biološka vrijednost ovoga područja može se naslutiti i po činjenici da je prije<br />
pretvaranja Ponikve u stalnu akumulaciju ovdje živjelo čak 12 vrsta ugroženih vodozemaci<br />
gmazova. Među njima su i vrlo ugrožene vrste u Europi: zmija ribarica (Natrix tessellata),<br />
gatalinka (Hyla arborea), rijetke vrste na otocima kao žuti mukač (Bombina varijegata) i<br />
šumska žaba (Rana dalmatina), endemi šara poljarica (Coluber gemonensis) i mrki gušter<br />
(Aglyroides nigropunctatus). Tu se zadržavao i hranio tvor koji na kvarnerskim otocima živi<br />
jedino na Krku i Rabu. Stanje živoga svijeta nakon iz<strong>grad</strong>nje akumulacije ostalo je većim<br />
dijelom nepoznato, ali se može očekivati da lokalitet nije znatnije osiromašen.<br />
Prema važećem Pravilniku o zaštiti vodozemaca (NN 80/99) u Hrvatskoj je, uslijed<br />
ugroženosti, posebno zaštićeno 17 vrsta vodozemaca. Prema Pravilniku o zaštiti pojedinih<br />
vrsta gmazova (NN 47/95) zaštićene su: kornjače (6 vrsta), gušteri (16 vrsta), zmije (12 vrsta).<br />
Najveći broj zaštićenih vodozemaca i gmazova živi upravo na otoku Krku.<br />
Kukci. Vretenca su jedna od važnih skupina vodeno/kopnenih životinja. Vodeno/kopnenih<br />
zato što njihov jedinstveni životni put vodi od ličinke koja se rađa, hrani, raste i razvija u<br />
vodenom okolišu, do odraslog kukca koji je pravi stanovnik kopna. Ovaj red kukaca, dakle,<br />
povezuje vodene i kopnene ekosisteme. Bogatstvo njihovih vrsta, odraz je bogatstva kvalitete<br />
i zdravlja ekosustava u kojima obitavaju te su zbog toga vrlo pogodna kao monitoring vrste.<br />
Njihova su staništa sve stalne vodene površine, kao i mala pojilišta za ovce (zapremine<br />
nekoliko do nekoliko desetaka litara vode) koja nalazimo većinom uz suhozide. Bogatstvo<br />
faune vretenaca su nesumnjivo izvrsna oznaka za biotope najviše kvalitete, a bogatstvo<br />
njihovih vrsta dokazuje očuvanost vodenih biotopa toga područja i veliku ekološku važnost<br />
malih vodenih površina. Na Otoku Krku su do sada zabilježene slijedeće vrste vretenaca<br />
(Odonata): Chalcolestes viridis, Sympecma fusca, Coenegrion puella, Coenagrion scitulum,<br />
Erythroma viridulum, Ishnura elegans, Aeshna affinis, Aeshna cyanea, Anax imperator,<br />
Cordulia aenea, Croccothemis erithraea, Libullula depressa, Orthetrum cancellatum,<br />
Sympetrum medidionale, Sympetrum sanguineum, Sympetrum striolatum, Lestes viridis,<br />
Enallagma cyathigerum.<br />
Danas zaštićene i sve rijeđe vrste leptira Papilio machaon L., Iphiclide podalirius L., Charaxes<br />
jasius L., Lymenitis reducta Sta., Argynnis paphia L. i Melanargia galathea L. zabilježene su<br />
u dosta brojnim populacijama što nam govori o očuvanosti ekosustava tog područja. Za te se<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
23
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
vrste u literaturi navodi opadanje brojnosti populacije širom Europe, zadnjih godina zbog<br />
velike osjetljivosti na zagađenje. Mnoge su vrste zabilježene samo jednim primjerkom ili na<br />
samo jednom lokalitetu, što ne pruža izravnu sliku o fauni leptira otoka Krka. Otok Krk<br />
odlikuje dosta velika reljefna i floristička raznolikost (submediteranske, mediteranske<br />
značajke, pašnjački prostori). Usporedbom s ostalim Kvarnerskim otocima možemo očekivati<br />
bar još desetak njihovih vrsta koje, dijelom zbog prekratkog vremena istraživanja, nisu još<br />
utvrđene.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
24
More 4<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Geomorfološka obilježja akvatorija i morskog dna<br />
Geološka okosnica istočnojadranskog područja izgrađena je iz mezozojskih, morskih<br />
karbonatnih sedimenata nataloženih na rubnom području geosinklinale mora Tethys. Regresijom<br />
mora i nastupom kontinentalne faze počinje proces okršivanja, odnosno razlaganja vapnenca uz<br />
stvaranje naslaga zemlje crljenice. U paleogenu more ponovno poplavljuje današnji<br />
istočnojadranski prostor. Zatim, na prijelazu iz eocena u oligocen, orogenetskim izdizanjem<br />
Alpa, Dinarida i Apenina omeđen je prostor današnjeg Jadrana, a tektonskim pomicanjima duž<br />
rasjednih linija tada je došlo do odvajanja otočnog masiva od kopna. Od tada se na današnjem<br />
istočno-jadranskom prostoru izmjenjuju naslage fluvioglacijalnih i morskih sedimenata. Na<br />
vrhuncu würmskog glacijalnog doba, razina mora u jadranskoj zavali bila je stotinjak metara<br />
ispod današnje, pa je u toj kontinentalnoj fazi sadašnje podmorje bilo izloženo intenzivnim<br />
erozijskim procesima, čije tragove nalazimo i na današnjem morskom dnu. Već potkraj<br />
posljednje glacijacije Würma, brzo je porasla razina mora te, iako je razina mora bila tridesetak<br />
metara niža od današnje, obalni i otočni prostor već je bio gotovo jednak današnjem. Glavne<br />
značajke tako nastalog obalnog prostora su čvrsta stjenovita osnova, velika razvedenost obalne<br />
linije i bogatstvo mikroreljefa.<br />
Prema nastanku, na našim otocima, na obali i u podmorju, nalazimo slijedeće čvrste podloge:<br />
1. karbonatne stijene, većinom iz mezozojskih vapnenaca, koje smatramo glavnom i<br />
najzastupljenijom čvrstom podlogom istočnojadranskog prostora;<br />
2. u znatno manjem obimu nalazimo stijene pješčenjaka i breča, porijeklom iz pliocenskih<br />
naslaga,<br />
3. u podmorju, u obliku umetaka na raznim tipovima pomičnog dna, nalazimo konzistentne<br />
naslage čvrstih biogenih tvorevina, što svrstavamo u sekundarna tvrda dna.<br />
Najznačajniji su oblici obalnog i podmorskog reljefa hridine ili stijene, grebeni, litice ili<br />
strmci, prevjesi te podmorske špilje. Svi oblici čvrste podloge, dakle i tvrdog dna, podliježu<br />
pojavama razlaganja, bilo da se radi o abrazijskom djelovanju mora, ili o razarajućem djelovanju<br />
raznih epilitskih ili endolitskih biljaka i životinja, prvenstveno kamotočne spužve i školjkaši,<br />
koji ubrzavaju procese abrazije.<br />
Tipovi sedimenata u podmorju Grada Krka:<br />
• kamenito, šljunak i pjeskoviti šljunak - od zapadne obale otoka Plavnik do istočne<br />
obale otoka Cresa, zatim istočna obala Plavnika, područje oko Malog Plavnika i Kormata,<br />
• šljunkoviti mulj - u području morskog dna sjeverno od Plavnika te sjeverozapadno od<br />
Kormata i<br />
• pjeskoviti mulj – ostalo područje morskog dna.<br />
Podmorje<br />
Obala Krka u Srednjim vratima od Rta Glavotok do Rta Negrit uglavnom je blago položena. U<br />
mediolioralu razvijena je zajednica mediolitoralnih stijena. U gornjem dijelu dno je stjenovito, sa<br />
zajednicom fotofilnih algi. Na dubinama od 5-10 metara stjenovita osnova uranja u pijesak. Na<br />
nekim mjestima stjenoviti grebeni se nastavljaju i dalje u dubinu, a u zajednici fotofilnih algi<br />
javljaju se elementi prekoraligena. Na pjeskovitom dnu infralitorala razvijena je zajednica finih<br />
pijesaka, ponegdje sa livadama morske cvjetnice Cymodocea nodosa. Dublje od 20 metara<br />
pojavljuje se biocenoza obalnih detričnih dna (često u facijesu crvenih algi Vidalia volubilis i<br />
Rytiphloea tinctoria). U većim uvalama ovog dijela obale u zatvorenom dijelu uvale dno je<br />
4 Prostorni <strong>plan</strong> Primorsko-goranske županije - SEPARAT A-4:”Stanje i namjena mora”, Rijeka, ožujak 1997.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
25
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
zamuljeno, a česta je cvjetnica Zoostera noltii. U otvorenijem dijelu uvale uz samu obalu do 2-3<br />
metra dubine razvijena je zajednica fotofilnih algi, a dublje prostiru se fini pijesci na kojima je<br />
česta Cymodocea nodosa. Iz ove slike zajednica izdvaja se Puntarska draga. U Puntarskoj dragi<br />
izrazita eutrofizacija dovela je do osiromašenja pridnene zajednice. Na zamuljenoj površini<br />
kamenitog dna i na muljevitom dnu prisutne su alge vrste Dasycladus vermicularis i roda<br />
Cladophora.<br />
Akvatorij otoka Plavnik i otočića Mali Plavnik i Kormati istražen je u svom istočnom dijelu.<br />
Zajednica mediolitoralnih stijena razvijena je u facijesu alge Lithophyllum tortuosum. Na strmim<br />
stijenama do 15-20 metara nalazi se zajednica fotofilnih algi s vrstom Cystoseira corniculata. U<br />
sjenovitim mjestima prisutan je prekoraligenski aspekt koraligenske biocenoze. Na stijenama na<br />
dubinama 30-40 metara razvijena je koraligenska biocenoza. Detritična dna počinju od 20<br />
metara, da bi dublje od 30 metara bila djelomično zamuljena.<br />
Mareografija otoka Krka<br />
Krk naš najveći otok, smjestio se na krajnjem sjevernom dijelu Jadranskog mora. Leži u<br />
Kvarneru između Učke i Velebita. Na sjevernom dijelu otok Krk se približio kopnu<br />
Hrvatskog Primorja na svega 600 m. Otok ima oblik nepravilnog trokuta sa bazom u<br />
Kvarneriću, a vrhom na sjeveru. Od kopna Hrvatskog primorja odjeljen je Tihim,<br />
Vinodolskim i Velebitskim kanalom. Sa sjeverozapdnom obalom ulazi u Riječki zaljev. Otok<br />
Prvić, po geološkoj formaciji čini sastavni dio reljefa Krka, od obale Krka odvojen je<br />
Senjskim Vratima širokim svega 900 m. Otok Plavnik sa otočićima Mali Plavnik i Kornat,<br />
iako bliži Cresu, također pripadaju Krku. Na krajnjem sjeveru otočić Sv. Marko odvojen je od<br />
Krka uskom potonulom udolinom.<br />
Najsjevernija točka otoka je rt Šilo (nasuprot otočića Sv. Marko) 45 11 36” N i 14 33 18” E.<br />
Najjužnija točka je rt Bracol 44 56 95” N i 14 44 08” E.<br />
U Velebitskom kanalu i bura i jugo stvaraju znatne valove. Naročito su opasni valovi od bure<br />
i blizini stjenovite obale od rta Sokol do Glavine, zbog formiranja odraznih valova. Južna<br />
obala Krka najviše je izložena valovima juga. Na tom dijelu obale, za vrijeme snažnog juga iz<br />
smjera S i SSW, valovi mogu postići visinu preko 3 m. Također su znatni valovi juga iz<br />
smjera SE uz obalu Krka uz Kanalu Srednja (Mala) vrata. Obala Krka od Glavotoka do<br />
otočića Sv. Marko uglavnom je zaštićena od valova bure i juga. Taj dio obale izložen je<br />
valovima zapadnih vjetrova, koji su međutim u Riječkom zaljevu rijetka pojava.<br />
U proljeće i ljeti prosječne mjesečne vrijednosti mirnog mora su u rasponu od 35-46%, posebno<br />
u lipnju i srpnju. Tijekom zime i jeseni učestalost mirnog mora je manja (u rasponu od 20-31%),<br />
a more je najčešće valovito u siječnju i studenom. Zimi i u jesen prosječne i maksimalne<br />
vrijednosti visine valova iznose 0,6-1,25 m, odnosno 1,5-3,5 m, dok su u proljeće i ljeti srednje<br />
visine valova manje, u rasponu od 0,4-0,9 m odnosno 1-2,5 m. U siječnju su najveći valovi, a<br />
generiraju iz sjevernog i južnog smjera, u listopadu iz pravca juga a u prosincu iz pravca<br />
sjeveroistoka. 5<br />
Struje oplakuju obale Krka sa sjeverne i južne strane. Uz sjeveroistočnu obalu otoka formira<br />
se sjeverozapadna struja, koja duž Velebitskog, Vinodolskog i Tihog Kanala nadire prema<br />
Riječkom zaljevu. Ogranak jedranske struje koji nadire između Kvarnerskih otoka prema<br />
sjeverozapadu, zahvaća jugozapadnu obalu Krka i ulazi u Riječki zaljev kroz Srednja (Mala)<br />
Vrata. Oba ova ogranka sjeverozapadne struje spajaju se u jednu struju ispred Kostrenjske<br />
obale. Brzina struje u Velebitskom Kanalu pretežno je ispod 1 čvora (Nm/sat). U Tihom<br />
Kanalu i kod otočića Sv. Marko ova je struja nešto snažnija. Struja u Srednjim (Malima)<br />
Vratima ima veću brzinu od 1-1,5 čvora.<br />
5 Korišteni podaci iz separata A4 za Prostorni <strong>plan</strong> Primorsko-goranske županije; Stanje i namjera mora; Županijski zavod za<br />
održivi razvoj, prostorno uređenje i zaštitu okoliša u Rijeci; 1997. god.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
26
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Vjetrovi, valovi i struje morskih mijena – plime i oseke – remete tok ovih stalnih struja, pa<br />
nekad na pojedinim djelovima obale prestaje djelovanje spomenutih stalnih struja, a nekad se<br />
pojave i struje suprotnog smjera.<br />
U područnim vodama otoka Krka, periodično osciliranje morske razine zbog djelovanja plime<br />
i oseke, pretežno je pravilno, pa tokom dana ima uglavnom dvije plime i dvije oseke.<br />
Srednja amplituda plimnog vala za područje Krka, mjerena pomoću prijenosnog mareografa,<br />
iznosi od 40-50 cm tj. razina mora u času nastupa plime, je do 25 cm iznad srednje razine. Isto<br />
toliko je i razina mora niža od srednje razine u času nastupa oseke. Nastup plime za vrijeme<br />
juga, odnosno oseke za vrijeme bure, pri visokom barometrijskom pritisku, te razlike još više<br />
povećava, pa može nekad u času nastupa oseke, po tim okolnostima razina mora biti i do 35<br />
cm niža od srednjeg nivoa niskih voda tj. od hidrografske nule.<br />
Zakašnjenje nastupa plime (lučko zakašnjenje) iza kulminacije mjeseca za područje vode<br />
Krka iznaša 8,5 sati.<br />
Periodično spuštanje i dizanje razine mora mimo djelovanja plime i oseke – stojni val – osjeća<br />
se nekad u Solinskom zaljevu i Puntarskoj Dragi, što je i za očekivati, obzirom na<br />
konfiguraciju tih uvala. Nemamo točnih podataka o visini amplitude stojnog vala niti o dužini<br />
intervala pojedinih nastupa za Solinski zaljev, a niti za Puntarsku Dragu, jer ova pojava nije<br />
posebno mjerena i opažana. Međutim, pojava stojnog vala u Solinskom zaljevu i Puntarskoj<br />
Dragi, zbog manjih amplituda ne pravi nikakve smetnje plovnim objektima na vezu pa je<br />
zanemarujuća. Bibavica se formira i u Malinskoj za vrijeme zapadnih vjetrova. Također neto<br />
bibavice formira se u luci Krk za vrijeme jakog juga.<br />
1.2.2. STANOVNIŠTVO I STANOVANJE<br />
Stanovništvo je značajan čimbenik dugoročnog društveno-gospodarskog razvitka i korištenja<br />
prostora, ali i gospodarenja prostorom. U ovom poglavlju korišteni su podaci popisa<br />
stanovništva iz 1991. i 2001. godine uz napomenu da zbog različitih metodologija korištenih<br />
u popisima stanovništva, podaci za 1991. godinu nisu u svim segmentima usporedivi s<br />
podacima za 2001. godinu.<br />
Područje Grada Krka ima relativno povoljnu demografsku sliku.<br />
Na nepovoljnu ocjenu najviše utječu manja naselja. Ipak, od 15 naselja unutar Grada Krka<br />
samo četiri (Brusići, Linardići, Nenadići i Poljica) imaju pad stanovnika (popis 1991. i 2001.<br />
g.). U ostalim mjestima ostvaren je porast, a relativno i apsolutno najveći u samom <strong>grad</strong>u<br />
Krku. Relativno visok rast ostvaren je i u mjestu Pinezići. U 2001. bilo je napodručju Grada<br />
Krka 5.491 osoba ili 494 osobe više nego u 1991. U cijelini porast stanovništva područja<br />
Grada Krka odnosi se na sam <strong>grad</strong> Krk koji ima u 2001. godini preko 61% ukupnog<br />
stanovništva.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
27
Tablica A.<br />
Stanovništvo (po naseljima i dobnim skupinama,1991.)<br />
NASELJE broj<br />
stanovnika 1)<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
% 0-19 % 20-59 % >60 % nepoz<br />
BAJČIĆI 114 100 31 27,19 59 51,75 18 15,8 6 5,26<br />
BRUSIĆI 69 100 17 24,64 33 47,83 19 27,53 - 0,0<br />
BRZAC 111 100 9 8,11 61 54,96 36 32,43 5 4,5<br />
KORNIĆ 250 100 49 19,6 118 47,2 78 31,2 5 2<br />
KRK 3022 100 848 28,06 1705 56,42 452 14,96 17 0,56<br />
LAKMARTIN 15 100 0 0,0 6 40,0 9 60,0 - -<br />
LINDARIĆI 116 100 24 20,7 44 37,9 48 41,4 - -<br />
MILOHNIĆI 77 100 13 16,9 28 36,36 36 46,75 - -<br />
MURAJ 10 100 1 10 2 20 7 70 - -<br />
NENADIĆI 147 100 47 31,97 64 43,54 33 22,45 3 2,04<br />
PINEZIĆI 96 100 27 28,12 55 57,3 13 13,54 1 1,04<br />
POLJICA 65 100 20 30,77 27 41,54 17 26,15 1 1,54<br />
SKRBČIĆI 140 100 41 29,3 62 44,3 32 22,86 5 3,57<br />
VRH 733 100 249 33,97 372 50,75 102 13,92 10 1,36<br />
ŽGALJIĆI 32 100 10 31,25 12 37,5 9 28,12 1 3,13<br />
ukupno 4997 100 1386 27,74 2648 53 909 18,19 54 1,08<br />
1) Razlika do ukupnog broja stanovnika odnosi se na nepoznatu starost.<br />
Stanovništvo (po naseljima i dobnim skupinama, 2001.)<br />
NASELJE broj<br />
stanovnika<br />
% 0-19 % 20-59 % >60 %<br />
BAJČIĆI 127 100 36 28,35 66 51,97 25 19,68<br />
BRUSIĆI 52 100 15 28,85 23 44,23 14 26,92<br />
BRZAC 137 100 22 16,06 63 45,99 52 37,95<br />
KORNIĆ 325 100 77 23,7 158 48,61 90 27,69<br />
KRK 3364 100 768 23 1873 56 696 21<br />
LAKMARTIN 20 100 2 10 12 60 6 30<br />
LINDARIĆI 102 100 16 15,69 44 43,14 42 41,17<br />
MILOHNIĆI 82 100 15 18,3 34 41,46 33 40,24<br />
MURAJ 11 100 4 36,36 6 54,54 1 9,1<br />
NENADIĆI 125 100 30 24 63 50,4 32 25,6<br />
PINEZIĆI 134 100 24 17,91 83 61,94 27 20,15<br />
POLJICA 62 100 18 29,03 28 45,16 16 25,81<br />
SKRBČIĆI 145 100 34 23,45 82 56,55 29 20<br />
VRH 769 100 226 29,4 412 53,6 131 17<br />
ŽGALJIĆI 36 100 9 25 21 58,33 6 16,67<br />
ukupno 5 491 100 1296 24 2968 54,1 1200 21,9<br />
nata<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
28<br />
%
Tablica B.<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Stanovništvo (školska sprema za stanovništvo starosti 15 i više godina i narodnosni sastav, 1991.)<br />
GRAD KRK<br />
Bez škole,<br />
osnovna<br />
ŠKOLSKA SPREMA NARODNOSNI SASTAV<br />
Srednja škola<br />
Viša i visoka<br />
Nepoznato<br />
Hrvati<br />
BAJČIĆI 43 36 1 6 109 - - - - - - - 5<br />
BRUSIĆI 39 17 3 - 66 1 - - - - - 1 1<br />
BRZAC 59 34 10 3 104 - - - 1 1 - 2 3<br />
KORNIĆ 119 65 21 4 233 1 - - 1 10 - 1 4<br />
KRK 850 1187 333 13 2487 7 9 50 21 142 87 207 12<br />
LAKMARTIN 11 4 - - 15 - - - - - - - -<br />
LINDARIĆI 77 15 5 - 115 - - - 1 1 - - -<br />
MILOHNIĆI 46 18 - - 75 - - - - 1 1 1 -<br />
MURAJ 8 1 - - 10 - - - - - - - -<br />
NENADIĆI 74 35 2 2 142 - - - - 1 - 1 3<br />
PINEZIĆI 55 22 4 - 92 - - - 1 2 - 1 -<br />
POLJICA 37 14 3 - 62 - - - - 1 - 1 1<br />
SKRBČIĆI 82 30 3 2 137 - - - 1 - 1 - 1<br />
VRH 353 181 7 11 715 - - 2 - 1 - 5 10<br />
ŽGALJIĆI 16 4 3 - 32 - - - - - - - -<br />
Crnogorci<br />
ukupno 1869 1663 395 37 4394 9 9 52 26 160 89 220 40<br />
* Albanci, Austrijanci, Bugari, Česi, Grci, Mađari, Nijemci, Poljaci, Romi, Rusi, Rusini, Slovaci, Ukrajinci, Vlasi, Židovi i ostali<br />
Stanovništvo (školska sprema za stanovništvo starosti 15 i više godina i narodnosni sastav, 2001.)<br />
GRAD KRK<br />
Bez škole,<br />
osnovna<br />
ŠKOLSKA SPREMA NARODNOSNI SASTAV<br />
Srednja škola<br />
Viša i visoka,<br />
magisterij i<br />
doktorat<br />
Nepoznato<br />
Hrvati<br />
Bošnjaci<br />
ukupno 1483 2438 590 23 4989 37 3 4 20 105 164 137 32<br />
* Albanci, Austrijanci, Mađari, Nijemci, Poljaci, Slovaci, Talijani, Turci, Ukrajinci, Židovi i ostali<br />
Makedonci<br />
Crnogorci<br />
Muslimani<br />
Makedonci<br />
Slovenci<br />
Slovenci<br />
Srbi<br />
Srbi<br />
ostali *<br />
ostali *<br />
isu se nacionalno<br />
izjasnili<br />
nisu se nacionalno<br />
izjasnili<br />
nepoznato<br />
nepoznato<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
29
Tablica C.<br />
Aktivno stanovništvo (prema području djelatnosti, popis 1991.)<br />
GRAD KRK ukupno *<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14<br />
BAJČIĆI 38 1 5 - - 7 4 5 10 1 5 - - - -<br />
BRUSIĆI 19 4 4 1 - 3 - 1 1 2 2 - - - 1<br />
BRZAC 39 9 7 - - 1 2 1 10 - - 3 - - 1<br />
KORNIĆ 78 14 1 - - 9 6 10 12 3 4 3 2 7 5<br />
KRK 1288 159 36 3 2 88 54 146 222 56 47 46 60 81 208<br />
LAKMARTIN 5 2 - - - - 1 1 1 - - - - - -<br />
LINDARIĆI 266 6 6 - - 1 3 2 5 - - 1 - - 1<br />
MILOHNIĆI 18 3 1 - - 2 1 3 4 2 1 - 1 - -<br />
MURAJ 2 - 1 - - - - - 1 - - - - - -<br />
NENADIĆI 47 3 5 - - 2 4 1 18 1 5 - - - 4<br />
PINEZIĆI 30 4 12 - - 1 1 3 4 - - - 1 1 2<br />
POLJICA 21 3 6 - - 3 2 2 3 - 1 - - - 1<br />
SKRBČIĆI 40 3 11 - - 3 1 4 8 - 1 - - - 1<br />
VRH 229 26 22 3 - 52 19 24 41 6 14 - 2 7 4<br />
ŽGALJIĆI 9 - 4 - - 2 1 - - - 1 - 1 - -<br />
ukupno 2129 237 121 7 2 174 99 203 340 71 81 53 67 96 228<br />
* Napomena: razlika od “ukupno” odnosi se na nepoznato područje djelatnosti<br />
01 industrija i rudarstvo 06 promet i veze 11 financijske, tehničke i poslovne<br />
usluge<br />
02 poljoprivreda i ribarstvo 07 trgovina 12 obrazovanje, znanost, kultura i<br />
informacije<br />
03 šumarstvo 08 ugostiteljstvo i turizam 13 zdravstvena zaštita i socijalna skrb<br />
04 vodoprivreda 09 obrtništvo i osobne usluge<br />
14 tijela državne vlasti, tijela lokalne<br />
samouprave, fondovi, udruženja i<br />
organizacije<br />
05 građevinarstvo 10 stambeno-komunalne djelatnosti i<br />
uređenje naselja<br />
Aktivno stanovništvo (prema području djelatnosti, popis 2001.)<br />
GRAD KRK ukupno 01 02 03 04 05 06 07 08 09 10 11 12 13 14 15 16 17 18<br />
ukupno 2 139 33 86 5 207 73 223 338 332 131 38 92 141 93 92 100 - - 165<br />
01 poljoprivreda, lov i šumarstvo 07 trgovina na veliko i malo; popravak<br />
motornih vozila i motocikala te<br />
predmeta za osobnu upotrebu i<br />
kućanstvo<br />
13 obrazovanje<br />
02 ribarstvo 08 hoteli i restorani 14 zdravstvena zaštita i socijalna skrb<br />
03 rudarstvo i vađenja 09 prijevoz, skladištenje i veze 15 ostave društvene, socijalne i osobne<br />
uslužne djelatnosti<br />
04 prerađivačka industrija 10 financijsko posredovanje<br />
16 privatna kućanstva sa zaposlenim<br />
05 opskrba električnom energijom,<br />
plinom i vodom<br />
06<br />
građevinarstvo<br />
11 poslovanje nekretninama,<br />
12<br />
iznajmljivanje i poslovne usluge<br />
javna uprava i obrana; obvezno<br />
socijalno osiguranje<br />
17<br />
osobljem<br />
izvanteritorijalne<br />
tijela<br />
organizacije i<br />
18 nepoznata djelatnost<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
30
Tablica D.<br />
Poljoprivredno stanovništvo (prema aktivnosti, 1991.)<br />
NASELJE<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO<br />
ukupno aktivno uzdržavano<br />
udio<br />
poljoprivrednog<br />
stanovništva u<br />
ukupnom<br />
stanovništvu<br />
(%)<br />
udio aktivnog<br />
poljoprivrednog<br />
stanovništva u<br />
aktivnom<br />
stanovništvu<br />
BAJČIĆI 8 4 4 7,8 10,0<br />
BRUSIĆI 12 8 4 28,6 42,1<br />
BRZAC 16 8 8 15,4 20,0<br />
KORNIĆ 1 1 0,4 1,3<br />
KRK 74 43 31 2,5 3,1<br />
LAKMARTIN - - - - -<br />
LINDARIĆI 23 7 16 19,8 25,9<br />
MILOHNIĆI 2 1 1 2,6 5,3<br />
MURAJ 1 1 - 10,0 50,0<br />
NENADIĆI 22 10 12 16,4 21,3<br />
PINEZIĆI 22 11 11 23,9 32,4<br />
POLJICA 14 7 7 23,0 31,8<br />
SKRBČIĆI 29 11 18 20,7 26,2<br />
VRH 50 20 30 7,5 8,3<br />
ŽGALJIĆI 4 4 - 12,5 40,0<br />
ukupno 278 136 142 5,56 6,78<br />
učešće (%) 100 48,92 51,08 - -<br />
Poljoprivredno stanovništvo (prema aktivnosti, 2001.)<br />
NASELJE<br />
POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO<br />
ukupno aktivno uzdržavano<br />
udio<br />
poljoprivrednog<br />
stanovništva u<br />
ukupnom<br />
stanovništvu<br />
(%)<br />
udio aktivnog<br />
poljoprivrednog<br />
stanovništva u<br />
aktivnom<br />
stanovništvu<br />
ukupno 230 109 121 4,2 5,17<br />
učešće (%) 100 47,4 52,6 - -<br />
Na području Grada Krka stanovništvo se od 1857- 1931. povećavalo po prosječnoj godišnjoj<br />
stopi od 0,40%, da bi se nakon toga u od 1931-1971. smanjivalo po prosječnoj stopi od 0,57.<br />
Nakon te godine na tom području posebice uslijed razvoja turizma povećava se s prosječnom<br />
stopom od čak 1,43%. Dakle, u trideset godina povećano je stanovništvo za 1.905 osoba ili za<br />
53%.<br />
Sva područja nisu ostvarila povećanja, pa se tako nakon 1971. nastavlja smanjenje<br />
stanovništva u Brusićima, Lakmartinu, Linardićima, Milohnićima, Muraju, Poljicima i<br />
Žgaljićima, dok je u Brzacu ostala ista razina. U ostalim mjestima ostvaren je porast, a<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
31
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
relativno i apsolutno najveći u samom <strong>grad</strong>u Krku. Relativno visok rast ostvaren je i u mjestu<br />
Pinezići. U 2001. bilo je napodručju Grada Krka 5.491 osoba ili 494 osobe više nego u 1991.<br />
U cijelini porast stanovništva područja Grada Krka odnosi se na sam <strong>grad</strong> Krk koji ima u<br />
2001. godini preko 61% ukupnog stanovništva. Kretanje stanovništva područja Grada Krka<br />
po popisnim mjestima i nekim odabranim godinama iskazuje se u tablici E.<br />
Tablica E.<br />
Kretanje stanovništva područja Grada Krka od 1857-2001. i prognoza do 2015.<br />
Područje 1857 1900 1931 1948 1971 1991 2001 2001/ 2015. 2015.<br />
1971 I.var. II. var.<br />
Bajčići 133 150 161 180 112 114 127 0,4 133 145<br />
Brusići 95 114 128 130 78 69 52 - 1,3 75 82<br />
Brzac 147 141 178 219 137 111 137 0,0 118 148<br />
Kornić 271 403 428 396 277 250 325 0,5 275 356<br />
Krk <strong>grad</strong> 1440 1648 1812 1473 1531 3022 3364 2,7 3.750 3.857<br />
Lakmartin 84 124 80 103 41 15 20 - 2,3 13 14<br />
Linardići 151 199 221 253 174 116 102 -1,8 116 115<br />
Milohnići 136 151 176 206 123 77 82 - 1,4 80 89<br />
Muraj 54 70 65 47 23 10 11 - 2,5 6 14<br />
Nenadići 88 141 136 127 111 147 125 0,4 170 168<br />
Pinezići 66 86 70 102 87 96 134 1,5 130 143<br />
Poljica 39 54 85 82 72 65 62 - 0,5 170 79<br />
Skrbčići 81 114 132 141 131 140 145 0,4 138 148<br />
Vrh 297 426 459 567 645 733 769 0,6 850 852<br />
Žgaljići 36 58 45 60 44 32 36 - 0,7 37 40<br />
Ukupno 3118 3879 4176 4086 3586 4997 5491 1,4 6.061 6.250<br />
Izvor: M. Korenčić, Naselja i stanovništvo Socijalističke republike Hrvatske 1857.-1971. i popisi stanovništva<br />
Državnog zavoda za statistiku Republike Hrvatske, Županijski <strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> za I. varijantu i dr.sc. M. Šverko za<br />
II. varijantu.<br />
Na području Grada Krka bilo je u 2001. godini 1.942 kućanstva prosječne veličine 2,83<br />
osobe. Na to područje doseljeno je preko 3000 stanovnika, od kojih 744 otpada na stanovnike<br />
drugih županija i 539 doseljenih osoba iz inozemstva (najviše iz BIH, te SCG). U 2001.<br />
dnevno je migriralo unutar područja Grada i otoka Krka te izvan njega oko 940 osoba od<br />
kojih 250 učenika. Tjedne migracije su manje i iznose 120 osoba od kojih je 38 aktivnih, 25<br />
učenika i 58 studenata.<br />
Starosna struktura stanovništva (tablica A.) prema popisu 2001. je slijedeća:<br />
Godine Udio u ukupnom stanovništvu<br />
starosti Grad Krk Prim.-gor. županija<br />
0-19 23,6 20,5<br />
20-65 60,5 63,3<br />
66 i više 15,9 16,2<br />
Starosna struktura stanovništva područja Grada Krka je povoljnija u odnosu na Županijsku,<br />
jer Grad ima više mlađeg stanovništva do 19 godina i nešto manje starijih preko 65 godina.<br />
Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi u 2001. iskazuje se u tablici B., a u<br />
odnosu na Primorsko-goransku županiju u tablici F.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
32
Tablica F.<br />
Stanovništvo staro 15 i više godina prema završenoj školi u 2001.<br />
Naziv Primorskogoranska<br />
županija<br />
Udio Grad Krk Udio<br />
Bez škole 2.836 1,1 33 0,7<br />
1-3- razreda osnovne škole 7.866 3,0 309 6,7<br />
4-7 razreda osnovne škole 19.478 7,4 331 7,2<br />
Osnovna škola 48.583 18,5 843 18,5<br />
Srednje škole<br />
Od toga:<br />
142.161 54,1 2.438 53,4<br />
- 1-3 razreda, te KV i VKV 80.846 30,8 1.394 30,6<br />
- Škole za zanimanja s 4 i više<br />
godina<br />
47.500 18,1 773 16,9<br />
- gimnazija<br />
Viša škola (VI) stupanj fakulteta i<br />
13.815 5,2 271 5,9<br />
stručni studij<br />
Fakulteti, umjetničke akademije i<br />
13.963 5,3 233 5,1<br />
sveučilišni studij<br />
24.424 9,3 345 7,6<br />
Magisterij 919 0,3 9 0,2<br />
Doktorat 584 0,2 3 0,1<br />
Nepoznato 1.856 0,8 23 0,5<br />
Ukupno<br />
Izvor: http://www.dzs.hr<br />
262.670 100,0 4.567 100,0<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Obrazovna razina mjerena završenom školom područja Grada Krka je nepovoljnija u odnosu<br />
na Županijsku jer ono ima više ljudi bez škole i s nezavršenom osnovnom školom (14,6<br />
prema 11,5%), uz istodobni manji udio osoba s višom i visokom naobrazbom (7,9 prema<br />
9,8%).<br />
U 2001. na području Grada Krka evidentirano je 2.464 stana za stalno stanovanje od kojih je<br />
1.906 nastanjenih, 467 privremeno nastanjen i 91 napušten. Istodobno su evidentirana 2.303<br />
stana za odmor, 3 stana za sezonsku poljoprivredu i 396 stanova u kojima se obavlja<br />
djelatnost. Na područja Grada izgrađen je velik broj vikendica koji je gotovo jednak s<br />
nastanjenim stanovima (stalnim i privremenim). Prosječna veličina stanova za stalno<br />
korištenje iznosi 75, a vikendica 64 m 2 .<br />
1.2.3. NASELJA<br />
Na području Grada Krka su evidentirana slijedeća naselja: Bajčići, Brusići, Brzac, Kornić,<br />
Krk, Lakmartin, Lindardići, Mihohnići, Muraj, Nenadići, Pinezići, Poljica, Skrbčići, Vrh,<br />
Žgaljići.<br />
Specifičnost područja Grada Krka je u velikim brojem manjih i malih naselja s jednim većim<br />
urbanim središtem – Krkom.<br />
Prema veličini, tj. broju stanovnika 2001. godine naselja na području Grada Krka mogu se<br />
svrstati u četiri grupe:<br />
1. naselja do 100 stanovnika: 6 naselja (40%)<br />
Brusići, Lakmartin, Milohnići, Muraj, Poljica, Žgaljići<br />
2. naselja od 100-500 stanovnika: 7 naselja (47%)<br />
Bajčići, Brzac, Kornić, Linardići, Nenadići, Pinezići, Skrbčići<br />
3. naselja od 500-1000 stanovnika: 1 naselje (6,5%) - Vrh<br />
4. naselja s više od 1000 stanovnika: 1 naselje (6,5%) - Krk<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
33
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Prema broju stanova za stalno i povremeno stanovanje 2001. godine na području Grada Krka<br />
naselja u kojima ima više stanova za povremeno stanovanje su: Kornić, Krk, Lakmartin,<br />
Muraj i Pinezići.<br />
Sljedeća posebnost je smještaj naselja u području Grada Krka. Prema smještaju samo je jedno<br />
naselje smješteno na obali – Krk. Broj stanovnika u obalnom naselju iznosi 3364 ili čak 61%<br />
ukupnog broja stanovnika.<br />
U obalnom pojasu (od obalne linije do 1000 m) smješteno je svega 4 naselja od 15: Brzac,<br />
Pinezići, Krk i Kornić.<br />
Dosadašnji razvoj naselja na području Grada Krka karakterizira intenzivno građenje uz<br />
postojeće prometnice.<br />
Jasno je vidljivo intenziviranje <strong>grad</strong>nje u obalnim zonama definiranim kao zone stanovanja, te<br />
širenje tog trenda rezervacijama prostora za građenje i pojačanim prometom zemljišta na zone<br />
naselja u unutrašnjosti otoka u ovom desetljeću. Taj trend je jasno izražen i kroz tendenciju<br />
širenja granica građevinskih područja, pri čemu je stalno prisutna tendencija poništenja<br />
prirodne granice između naselja te pretvaranja cijelog prostora u amorfnu bezličnu<br />
antropogenu cjelinu. Zadaća Prostornog <strong>plan</strong>a uređenja je da specifičnim odredbama za<br />
provođenje ublaži negativne utjecaje takvih trendova prostornog razvoja naselja.<br />
Građevinska područja naselja na području Grada Krka, (do izrade ovog Prostornog <strong>plan</strong>a)<br />
utvrđena su prema Prostornom <strong>plan</strong>u (bivše) općine Krk (SN 31/78, 6/83, 19/84, 35/85,<br />
42/85, 62/86, 16/88, 4/93 i 12/97). Ukupna površina građevinskih područja naselja iznosila<br />
je 793,94 ha, a gustoća stanovanja bila je 5,85 st./ha.<br />
Iskaz površina građevinskog područja i gustoće stanovanja po naseljima područja Grada<br />
Krka prikazan je u slijedećoj tablici.<br />
Površine građevinskih područja i gustoća stanovanja prema Prostornom <strong>plan</strong>u (bivše) općine Krk.<br />
Grad Krk<br />
Popis stanovnika<br />
(Popis 2001.g.)<br />
Ukupna površina<br />
građevinskog područja<br />
naselja<br />
Gustoća stanovanja<br />
stan/ha<br />
Bajčići 114 16,60 6,87<br />
Brusići 69 22,36 3,09<br />
Brzac 111 28,63 3,88<br />
Kornić 250 41,92 5,96<br />
Krk 3022 375,51 8,05<br />
Lakmartin 15 18,47 0,81<br />
Linardići 116 34,80 3,33<br />
Milohnići 77 20,70 3,72<br />
Muraj 10 20,85 0,48<br />
Nenadići 147 17,52 8,39<br />
Pinezići 96 32,58 2,95<br />
Poljica 65 17,35 3,75<br />
Skrbčići 140 14,66 9,55<br />
Vrh 733 62,90 1,65<br />
Žgaljići 32 15,09 2,12<br />
Ukupno 4997 793,94 5,85<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
34
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
1.2.4. DOSTIGNUTA RAZINA RAZVOJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI<br />
Državna uprava i lokalna samouprava<br />
Raspored službi odnosno institucija državne uprave definiran je teritorijalnim ustrojstvom<br />
Republike Hrvatske i pratećim zakonima, koji državnu upravu na županijskoj razini<br />
(ispostave) zadržavaju u sjedištima bivših općina. Samoupravni djelokrug općina i <strong>grad</strong>ova<br />
određen je Zakonom o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi i sukladno tome u njima<br />
se obavljaju poslovi kojima se neposredno ostvaruju potrebe građana, a odnose se na:<br />
uređenje naselja i stanovanje, prostorno i urbanističko <strong>plan</strong>iranje, komunalne djelatnosti, brigu<br />
o djeci, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, tjelesnu kulturu i<br />
šport, zaštitu potrošača, zaštitu i unapređenje prirodnog okoliša, protupožarnu i civilnu<br />
zaštitu.<br />
Primorsko-goranska županija kao područna samouprava nema ustrojeno posebno upravno<br />
tijelo koje brine o potrebama i interesima Grada Krka (kao i drugih otočnih <strong>grad</strong>ova ili<br />
općina), već svaki upravni odjel u okviru svojeg djelokruga vodi brigu o području Grada<br />
(odnosno općine na preostalom dijelu otoka), koje je Prostornim <strong>plan</strong>om županije određeno<br />
kao područje primjene posebnih mjera.<br />
Grad Krk kao jedinica lokalne samouprave s većim brojem stanovnika ima Gradsko vijeće<br />
(koje broji 15 članova) kao predstavničko tijelo, te <strong>grad</strong>onačelnika i Gradsko poglavarstvo<br />
kao izvršno tijelo. Nositelj izvršne vlasti je <strong>grad</strong>onačelnik, koji je ujedno i predsjednik<br />
Gradskog poglavarstva, koje ima 5 članova.<br />
Statutom Grada osnovani su mjesni odbori Kornić, Milohnić, Poljica, Skrbčić-Pinezić i Vrh,<br />
kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od<br />
neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana. Mjesni odbori godišnjim<br />
programom rada utvrđuju svoje zadatke odnosno popis aktivnosti mjesnog odbora i izvore<br />
sredstava za njihovu realizaciju. Sredstva za poslovanje mjesnih odbora osiguravaju se u<br />
proračunu Grada, a sredstva za financiranje svojih djelatnosti mjesni odbori mogu osigurati i<br />
iz prihoda od imovine, dotacija pravnih subjekata i građana te iz drugih izvora.<br />
Za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Krka, ustrojena su 3 upravna tijela<br />
sa 14 zaposlenih djelatnika, i to:<br />
- Ured Poglavarstva, u službi ostalih tijela odnosno Gradskog vijeća, Poglavarstva i<br />
njihovih radnih tijela,<br />
- Upravni odjel komunalnog sustava, obavlja poslove komunalnih djelatnosti,<br />
upravljanja stambenim i poslovnim prostorom u vlasništvu Grada i utvrđuje politiku<br />
gospodarenja prostorom Grada,<br />
- Upravni odjel proračuna i društvenih djelatnosti.<br />
Za obavljanje upravnih funkcija državne i županijske razine na području Grada Krka<br />
ustrojene su ispostave Ureda državne uprave u Primorsko-goranskoj županiji:<br />
- Ispostava Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka,<br />
- Ured za obranu,<br />
- Ured državne uprave u PGŽ, Pododsjek za prostorno uređenje, zaštitu okoliša,<br />
<strong>grad</strong>iteljstvo i imovinsko-pravne poslove – Ispostava Krk,<br />
- Ured državne uprave u PGŽ, Pododsjek za opću upravu i društvene djelatnosti,<br />
Ispostava Krk,<br />
- Ured državne uprave u PGŽ, Odjel za gospodarstvo,<br />
- Ured državne uprave u PGŽ, Odjel za zajedničke poslove,<br />
- Ispostava Lučke kapetanije Rijeka,<br />
- Turistička zajednica <strong>grad</strong>a Krka.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
35
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Pravosuđe je također zastupljeno jer u Gradu Krku djeluje Općinski sud i Prekršajni sud a<br />
prisutan je i javni bilježnik.<br />
U okviru ove djalatnosti značajnu aktivnost na otoku Krku ostvaruje Javna vatrogasna<br />
postrojba Grada Krka s 22 zaposlena, te sa DVD u Baški, Dobrinju, Njivicama i Vrbniku sa<br />
po 10-20 operativaca. Osnivač ove postrojbe je Grad Krk i ostale općine otoka Krka.<br />
Postrojba u mjestu Krku ima dovoljno prostora sa svim potrebnim sadržajima (tri garaže,<br />
servisna radionica, trim dvorana, potrebna oprema), a u ostala DVD imaju kombi vozila i<br />
potrebnu opremu za prvi izlazak. Država financira plaće, a ostalo Grad Krk i ostale općine<br />
otoka.<br />
Obrazovanje<br />
Predškolski odgoj<br />
Predškolski odgoj i naobrazba u Gradu Krku je organizirana u okviru jedine ustanove<br />
predškolskog odgoja i naobrazbe na otoku Krku Dječjieg vrtića «Katarina Frankopan», čiji je<br />
osnivač Grad Krk. Vrtić pohađa 96 djece u 4 odgojne skupine, a zaposleno je osam<br />
odgajatelja i troje pratećih djelatnika. Vrtić ima cjelodnevni program. U stručnoj službi vrtića<br />
zaposlen je jedan psiholog i medicinska sestra a od posebnih programa provodi kraći program<br />
katoličkog vjerskog odgoja djece u izvanobiteljskim uvjetima. Rad vrtića financira Grad a<br />
roditelji sudjeluju s oko 30%.<br />
Matični vrtić u Gradu Krku koristi z<strong>grad</strong>u površine 160 m 2 , s vanjskim igralištem od oko 60<br />
m 2 . Kapacitet vrtića nije dovoljan, a problem predstavlja neodgovarajući unutarnji prostor i<br />
pomanjkanje vanjskog.<br />
Osnovnoškolsko obrazovanje<br />
Na otoku Krku djelatnost osnovnog školstva organizirana je u jednoj ustanovi, Osnovnoj školi<br />
«Fran Krsto Frankopan», koja ima sjedište u Krku i koja je po broju učenika najveća škola u<br />
Županiji. Školsko područje Osnovne škole «Fran Krsto Frankopan» obuhvaća pored matične<br />
škole u Krku i područnu osmorazrednu školu u Vrhu (i u Puntu, Baški, Vrbniku, Malinskoj -<br />
Dubašnici i Omišlju, dok u Dobrinju djeluje područna četverorazredna škola).<br />
U Gradu Krku osnovnoškolskim obrazovanjem u protekloj školskoj godini je bilo<br />
obuhvaćeno 472 učenika u 24 razrednih odjela u okviru Matične osmogodišnje škole i<br />
područne osmogodišnje škole u Vrhu. Rad škole financira se iz Državnog proračuna (plaće,<br />
naknade), proračuna Primorsko-goranske županije i proračuna Grada Krka te drugih izvora.<br />
U školskoj 2003./2004. godini u matičnoj školi u Gradu Krku bilo je ukupno 315 učenika u 15<br />
razrednih odjela i škola, a iz godine u godinu bilježi se smanjeni broj učenika. Škola u Krku je<br />
do kraja 2003. kalendarske godine djelovala u dvije školske z<strong>grad</strong>e izgrađene 20-ih i 30-ih<br />
godina prošloga stoljeća koje ne zadovoljavaju građevinskim i funkcionalnim uvjetima.<br />
Prošle godine porušila se jedna z<strong>grad</strong>a te je izgrađena (jedne) nove osnovne škole na istome<br />
mjestu, veličine oko 3000 m 2 .<br />
Osnovnu školu «Fran Krsto Frankopan» pohađa 36 učenika s teškoćama u razvoju. Njih 26<br />
školuje se po redovnom programu uz individualizirani pristup, a 10 učenika po prilagođenom<br />
programu. Vjeronauk i informatika predmeti su izborne nastave. Izvannastavne aktivnosti<br />
provode se kroz učenička društva, družine i sekcije. U školi djeluju različite sportske grupe,<br />
(košarka, nogomet, ritmička gimnastika, ritmika), šahovske grupe, ekološke grupe te<br />
ekološko-speleološka sekcija, likovne družine, pjevački zborovi i instrumentalna grupa,<br />
dramsko-literarno-recitatorska družina, novinarske i knjižničarske skupine, mladi povjesničari<br />
i povijesno-glagoljaške radionice, čakavska grupa, mali modelari i sekcija prve pomoći.<br />
Izvanškolske su aktivnosti uglavnom sportske (košarka, nogomet, judo, karate, tenis, ronioci,<br />
con fu, skijanje, stolni tenis, udičarenje, kick-boxing, streljaštvo, šah), te folklor (domaći<br />
kanat, mladi sopilaši), dječji zborovi, crkveni zborovi, limena glazba, plesna škola, ritmika,<br />
strani jezici i vatrogasci.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
36
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Na području Grada Krka u novosagrađenoj z<strong>grad</strong>i (1998.) djeluje osmogodišnja Područna<br />
škola Vrh, koju je prošle školske godine pohađalo 157 učenika u 9 razrednih odjela. Škola<br />
ima sve uvjete za normalno odvijanje nastave. Raspolaže s 8 klasičnih učionica, koje mogu<br />
biti i specijalizirane, dvoranom za tjelesnu kulturu, specijaliziranom učionicom za informatiku<br />
i drugim pratećim prostorima. Izvannastavne aktivnosti se odnose na ritmičku, recitatorski,<br />
likovnu i ekološko-sportsku grupu te pjevački zbor.<br />
Srednjoškolsko obrazovanje<br />
Djelatnost srednjeg školstva organizirana je u jednoj ustanovi, Srednjoj školi «Hrvatski Kralj<br />
Zvonimir». U školskoj 2003./2004. godini školu pohađalo 458 učenika u 19 razrednih odjela,<br />
i to 5 prvih, 6 drugih, 5 trećih i 3 četvrta odjela. U radu škole sudjeluju ravnatelj, jedan stručni<br />
suradnik-knjižničar, 3 osobe u administrativno-računovodstvenoj službi, te 8 djelatnika<br />
tehničkog i pomoćnog osoblja. U nastavi radi 39 nastavnika i jedan psiholog. Rad škole se<br />
financira iz državnog proračuna, (plaće, naknade i sva prava po kolektivnom ugovoru<br />
zaposlenika), proračuna Primorsko-goranske županije i proračuna Grada Krka i drugih izvora.<br />
Programi odnosno zanimanja,te učenici i razredni odjeli iznosi se u tablici 2.<br />
Programi-zanimanja, broj učenika i razrednih odjela školske 2003./2004.<br />
B R O J<br />
PROGRAM - ZANIMANJE Godina<br />
obrazovanja<br />
Razrednih<br />
odjeljenja<br />
Učenika<br />
Opća gimnazija 4 4 113<br />
Hotelijersko -turistički tehničar 4 4 115<br />
Ekonomist 4 4 106<br />
Konobar<br />
Kuhar<br />
3<br />
3<br />
4<br />
34<br />
31<br />
Automehaničar 3 16<br />
Vodoinstalater 3 16<br />
Vodoinstalater-JMO<br />
Strojobravar<br />
3<br />
3<br />
3<br />
13<br />
1<br />
Strojobravar-JMO 3 5<br />
Instalater grijanja i klimatizacije 3<br />
8<br />
UKUPNO 19 458<br />
Izvor: Matica škole za školsku 2003./2004. godinu<br />
U školi se izvode programi za veći broj zanimanja, čime je moguće barem djelomično<br />
zadovoljiti želje učenika, a ujedno i potrebe lokalne zajednice. Izvode se četverogodišnji<br />
programi opća gimnazija, hotelijersko-turistički tehničar i ekonomist, te trogodišnji strukovni<br />
programi za zanimanja kuhar, konobar, automehaničar, instalater grijanja i klimatizacije,<br />
strojobravar, strojobravar - JMO, vodoinstalater, vodoinstalater - JMO.<br />
Neki razredni odjeli u Srednjoj školi «Hrvatski Kralj Zvonimir» imaju manje učenika od 30.<br />
Naročito malo polaznika imaju strukovni programi, pa učenici srodnih programa polaze<br />
mješovite razrede (vodoinstalater/JMO + strojobravar/JMO + automehaničar, kuhar +<br />
konobar, automehaničar + vodoinstalater), tako da općeobrazovne predmete pohađaju<br />
zajedno, a specifične predmete struke odvojeno. U školu je upisano pet učenika s teškoćama u<br />
razvoju koji pohađaju nastavu po prilagođenom programu za zanimanje kuhar.<br />
U programu opće gimnazije izborna nastava je njemački jezik, informatika, matematika, a u<br />
programu ekonomist daktilografija i talijanski. Svi razredi i programi pohađaju nastavu<br />
vjeronauka ili etike, kao izborni predmet. U provođenju posebnih programa od izuzetnog su<br />
značenja preventivni program za suzbijanje upotrebe alkohola i droge, te «Abeceda odgoja i<br />
narkomanije». «Moj život po mom izboru», «Kako učiti», «Reproduktivno zdravlje-koje je<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
37
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
ponašanje prihvatljivo», «Tko sam ja i što bih želio biti», «Zlostavljanje djece». Organizira<br />
se program slobodnih aktivnosti učenika «Riječ, zvuk, pokret, boja» (literarne, dramske,<br />
glazbene, recitatorske, novinarske), informatičke, likovne, ekološke, te sportske aktivnosti itd.<br />
Broj srednjoškolaca s prebivalištem na Otoku Krku znatno je viši od broja polaznika krčke<br />
srednje škole, što znači da se dio učenika kod upisao u srednju školu odlučuje školovanje<br />
nastaviti «na kopnu» i to u elektroindustrijsku, (34) elektrotehničku (32) trgovačku (30)<br />
medicinsku, pomorsku, prometnu, građevinsku, kemijsku srednju školu. Razlog odabira škole<br />
izvan Krka uglavnom proizlazi iz odabira programa-zanimanja koji se ne ostvaruju na otoku.<br />
Istovremeno oko 290 (64%) putuje u školu iz drugih dijelova otoka Krka.<br />
Škola je smještena u <strong>grad</strong>skoj jezgri, a djeluje u z<strong>grad</strong>i izgrađenoj 1979. godine, s ukupno<br />
5.136 m 2 zatvorenog prostora. Z<strong>grad</strong>a je u vlasništvu škole. Škola ima 15 specijaliziranih<br />
učionica (po 60 m 2 ), 3 kabineta stranih jezika (po 19 m 2 ), 7 specijaliziranih kabineta (po 19<br />
m 2 ), praktikum biologije i kemije (88 m 2 ), praktikum fizike (88 m 2 ). Učionice i praktikumi<br />
standardno su opremljeni nastavnim sredstvima i pomagalima. Za programe ugostiteljstva:<br />
praktikum kuharstva-slastičarstva (96 m 2 ) i praktikum ugostiteljskog posluživanja (85 m 2 ). Za<br />
tehničke programe: «pomoćna» 1 učionica, 2 radionice za ručnu i strojnu obradu (120 m 2 ) u<br />
funkciji nastave strojarstva. Nedostaje prostor za glazbenu školu.<br />
Sportski prostori škole su: velika dvorana (720 m 2 ), mala dvorana (202 m 2 ), dvije svlačionice<br />
s tuševima i toaletima i praonicama. Ovi su prostori opremljeni svim adekvatnim sportskim<br />
rekvizitima. Ostali prostori: školska knjižnica (110 m 2 ), multidisciplinarni prostor sa<br />
sanitarnim čvorom (130 m 2 ), zbornica, kancelarije, sanitarni čvorovi, kotlovnica, arhiv,<br />
spremišta i drugo. Zemljište na kojem se nalazi z<strong>grad</strong>a škole ima površinu od 15.500 m 2 . Na<br />
tom se prostoru nalazi vanjsko višenamjensko igralište za košarku, mali nogomet i rukomet<br />
površine 11.460 m 2 . Na ostalom zemljištu je travnjak koji se redovno održava, te maslinik s<br />
dvadesetak stabala.<br />
Iako na razini Države nisu doneseni pedagoški standardi za obrazovni podsustav srednjeg<br />
obrazovanja s kojim bi se usporedili uvjeti rada Srednje škole «Hrvatski Kralj Zvonimir»,<br />
temeljem saznanja o stanju ustanova srednjeg školstva može se zaključiti sa su u ovoj školi<br />
relativno bolji nego kod većine srednjih škola u Županiji.<br />
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb<br />
Zdravstvena djelatnost je od značaja za Republiku Hrvatsku, a Zakonom su definirane 3<br />
razine zdravstvene zaštite; primarna, sekundarna i tercijarna. Djelatnost obavljaju zdravstvene<br />
ustanove u državnom vlasništvu, vlasništvu županija, te zdravstvene ustanove u vlasništvu<br />
domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba. U 2001. godini je započeo proces decentralizacije<br />
zdravstvenih ustanova, prema kojem se dio troškova zdravstvene zaštite financira iz<br />
proračuna županija.<br />
Organizacija zdravstvene zaštite na području Grada Krka obuhvaća ustanove na primarnoj<br />
razini zdravstvene zaštite koju obavlja Dom zdravlja Primorsko-goranske županije –<br />
Ispostava Krk. U sklopu tog doma djeluju ambulante opće medicine i Hitna medicinska<br />
pomoć za područje otoka s 11 vozila od kojih 5 sanitetskih s UKV uređajem kao i ambulante<br />
u Omišlju, Malinskoj, Dobrinju, Puntu, Vrbniku i Baški. U zdravstvu Grada Krka je<br />
zaposleno oko 50 osoba.<br />
U Domu zdravlja djeluju tri privatne ordinacije opće medicine, od kojih u jednoj djeluje<br />
specijalist školske medicine i dvije specijalističke ordinacije, jedna je specijalistička<br />
ginekološka ordinacija, a druga specijalistička ordinacija medicine rada. Od ordinacija u<br />
okviru Doma zdravlja djeluje rentgen, ultrazvučna dijagnostika, fizikalna rehabilitacija.<br />
Kliničko biokemijska dijagnostika obavlja se u laboratoriju primarne zdravstvene zaštite sa<br />
četiri zaposlena laboratorijska tehničara, gdje se godišnje obradi više od 60 tisuća pretraga<br />
(sedimentacija, krvna slika, diferencijalna krvna slika, trombociti VK i VZ, retikulociti itd.).<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
38
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Polikliničko konzilijarna služba sastoji se od okuliste, pulmologa i interniste koji dolaze iz<br />
KBC Rijeka<br />
Zdravstvena zaštita dojenčadi i predškolske djece organizirana je u ambulanti s jednom<br />
liječničkom ekipom i punim radnim vremenom i jednoj s kraćim radnim vremenom.<br />
Preventivna zdravstvena zaštita školske djece, mladeži i studenata organizirana je u ordinaciji<br />
Zavoda za javno zdravstvo – ispostava Krk. Ova zdravstvena zaštita obuhvaća dvije osnovne,<br />
osmorazredne redovne škole u Krku i tri redovne srednje škole s pet usmjerenja. Također<br />
obuhvaća i higijensko-epidemiološku djelatnost.<br />
Standardi zdravstvene zaštite u odnosu na broj stanovnika, broj zdravstvenih djelatnika i<br />
mrežu zdravstvenih objekata u potpunosti su ispunjeni. Za vrijeme turističke sezone<br />
zdravstvena služba se mora povećati otvaranjem jedne turističke ambulante u Krku i s<br />
dodatnim timom službe hitne medicinske pomoći. Poteškoće Krka kao otočne cjeline je u<br />
dislociranosti većeg broja manjih mjesta, što poskupljuje zdravstvenu zaštitu.<br />
Zbog izoliranosti otoka ima više problema s ostvarivanjem zdravstveno-socijalne zaštite jer<br />
im je otežan pristup pružanju zdravstvene zaštite u hitnoći, korištenje specijalističke<br />
zdravstvene zaštite i drugih oblika višeg standarda zdravstveno-socijalne zaštite. Dodatno<br />
opterećenje osobito za zdravstvenu službu čini veliki broj turista u ljetnoj sezoni. Zbog toga je<br />
na Krku organizirana zdravstvena i socijalna služba u tom smislu da na licu mjesta može<br />
osigurati potrebe stanovnika, i u pogledu propisanih standarda to je ispunjeno. Z<strong>grad</strong>a Dom<br />
zdravlja Krk izgrađena je 1983. godine, a zbog neodgovarajuće komunikacije unutar z<strong>grad</strong>e<br />
(poluetaže povezane stepenicama) nije funkcionalna.<br />
Dom za slabe i nemoćne osobe «Mali Kartec» ima 149 postelja, 77 stacionarnih mjesta i 70<br />
stacionarnog dijela za štićenika s potrebama veće njege. Površina doma je 22.000 m 2 , a<br />
zaposlen je 51 djelatnik. Na svakog pojedinog štićenika Doma otpada 54 m 2 stambenog<br />
prostora i 208 m 2 vanjskog prostora. Županija država financiraju 40% troškova Doma, a<br />
korisnici 60%. U okviru Doma se održavaju brojne aktivnosti.<br />
Dom za starije i nemoćne osobe Vila Aurelia ima mjesta za 10 osoba. Dom za starije i<br />
nemoćne osobe Kornić je privatni dom za 40 osoba. Nalazi se u lijepo opremljenoj obiteljskoj<br />
kući površine oko 1500 m 2 .<br />
Kultura<br />
Javne potrebe u kulturi, za koje se sredstva osiguravaju iz državnog proračuna i proračuna<br />
županije, općina i <strong>grad</strong>ova, su kulturne djelatnosti i poslovi, akcije i manifestacije kulture od<br />
interesa za županije, općine i <strong>grad</strong>ova koje oni programom utvrde kao svoje javne potrebe. To<br />
su osobito: djelatnosti i poslovi ustanova kulture, udruga i drugih organizacija u kulturi, kao i<br />
pomaganje i poticanje umjetničkog i kulturnog stvaralaštva; akcije i manifestacije u kulturi,<br />
investicijsko održavanje, adaptacije i prijeko potrebni zahvati na objektima kulture. Iz<br />
navedenog je vidljivo da je područje kulture kao i subjekata koji se njome bave vrlo<br />
raznoliko, te da su javne potrebe zapravo ono što pojedina jedinica lokalne samouprave utvrdi<br />
interesom za svoju sredinu. Kako sličnu odredbe sadrži i Zakon o lokalnoj i područnoj<br />
(regionalnoj) samoupravi, jasno je da je zakonska intencija da županije pomažu razvitak<br />
kulture manje razvijenih i siromašnijih područja. U unutrašnjoj organizaciji Grada Krka,<br />
djelatnost kulture je u nadležnosti Upravnog odjela za društvene djelatnosti Grada.<br />
Subjekti u kulturi<br />
Od ustanova kulture u Gradu Krku djeluju dvije čiji je osnivač Grad Krk: Centar za kulturu<br />
<strong>grad</strong>a Krka i Narodna knjižnica Krk. Centar za kulturu <strong>grad</strong>a Krka je javna ustanova u kulturi<br />
sa dva zaposlena djelatnika. Njezina djelatnost najvećim se dijelom financira iz proračuna<br />
Grada Krka. Za obavljanje svoje djelatnosti koristi prostore u vlasništvu Grada Krka.<br />
Ustanova organizira većinu kulturnih manifestacija i programa u <strong>grad</strong>u, organizira glazbene i<br />
glazbeno-scenske priredbe, od kojih su najznačajnije: «Ljetne priredbe», «Kamplin jazz fest»,<br />
«Večeri krčkih violina», «Dani Sv. Kirina».<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
39
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Na otočiću Košljunu nalazi se sakralni muzej osnovan 1894. godine. Sakralna (muzejska)<br />
zbirka sadržava crkveno srebro (križeve, kaleže, pokaznice...), slike, rukopisne i tiskane<br />
knjige te dokumente od kojih mnoge na pergameni. Tu je i etnografska zbirka s narodnim<br />
nošnjama područja čitavog Krka, mnogobrojnim predmetima krčkih ribara i seljaka, zatim<br />
numizmatika, keramika i arheološka zbirka s iskopinama iz doba antike. Isto tako posjeduje i<br />
bogatu zoološku zbirku koju čine kolekcija školjaka i neki unikatni životinjski primjerci.<br />
U Gradu Krku ima nekoliko galerija u kojima se održavaju izložbe. Galerije su u privatnom<br />
vlasništvu, a registrirane su kao obrti ili trgovačka društva: Decumanus, Fortis, Dagmar, Leut,<br />
Krčanka, «Helena», «Noina arka» i «Art point».<br />
Najvažnije kulturne manifestacije<br />
«Ljetne priredbe Krk» tradicionalna je manifestacija koja spada u jednu od najstarijih<br />
kulturnih manifestacija na otoku i predstavlja nezaobilazni dio kulturne turističke ponude<br />
Grada. Glazbeni i dramski programi (opere, komedije, oratoriji, koncerti) odvijaju se na<br />
atraktivnim lokacijama Krčke katedrale, i Frankopanskog kaštela.<br />
«Kamplin jazz fest» je manifestacija koja ima za cilj promicanje kulturne turističke ponude. U<br />
izvedbama jazza sudjeluju vrhunski hrvatski izvođači, no i jazzeri svjetskog glasa.<br />
Manifestacija je izuzetno dobro medijski popraćena. Festivalsku publiku podjednako čine<br />
domaći i strani gosti.<br />
«Večeri krčkih violina» novi je projekt glazbeni raritet i dio neprocijenjivo vrijedne kulturne<br />
baštine, te je upravo zbog toga razrađena ideja da se taj raritet iskoristi za turističku i uopće<br />
kulturnu ponudu. Naime, u svijetu ima samo nekoliko violina sa «kratkim vratom», kakve su<br />
krčke violine (4 violine, 3 viole i 1 violončelo). «Centar za kulturu Grada Krka» organizira<br />
promociju navedenih instrumenata u krčkoj katedrali.<br />
«Ljetna škola glagoljice» je projekt koji je započet pred oko desetak godina, a svake godine<br />
okuplja sve veći broj sudionika. Održava se u zaselku Kornić u organizaciji Hrvatskog<br />
kulturnog društva «Braće Radić» Kornić. Osnovna ideja pokretanja ovog projekta bio je<br />
potaknuti malu seosku sredinu bez kulturnih sadržaja, na spoznavanje svojih autohtonih<br />
vrijednosti. Rad Ljetne škole glagoljice na Korniću, održava se neprekidno od 1993. godine u<br />
organizaciji Hrvatskog kulturnog društva Braće Radića. U Korniću djeluje i čitaonica<br />
«Frankopan» koja nema status ustanove.<br />
«Međunarodni književni festival».<br />
Nastupi udruženja sopaca otoka Krka.<br />
Za veće priredbe koriste se dvorana srednje škole «Hrvatski Kralj Zvonimir». Tijekom ljeta za<br />
kulturna doogađanja koriste se prostori biskupije, zatim Frankopanski kaštel, krčka katedrala i<br />
javne površine.<br />
Vjerske zajednice<br />
Cijelo područje Grada Krka organizirano pokriva katolička crkva Riječko-Senjske<br />
nadbiskupije, u okviru koje djeluju Biskupski ordinarijat s Katedralom kao i crkve: Sv. Kvirin<br />
(muzej i povremena bogoslužja), Majka Božja od zdravlja, Sv. Franjo i Sv. Marija, Sv. Lucija<br />
i Sv. Rok te kapelice Sv. Josipa i Sv. Ane. U Vrhu je crkva Sv. Mihovila, u Korniću crkva Sv.<br />
Jakova, u Milohnićima crkva Majke Božje od zdravlja u poljicama Sv. Kuzma i Damijan i u<br />
Skrbčićima Sv. Franjo. Također djeluju dva samostana i to Franjevački (s crkvom Sv. Franje)<br />
i Benediktinski (s crkvom Sv. Marije). Na otočiću Košljunu nalazi se franjevački samostan<br />
Navještenja Marijina u kojem je smješten etnografski muzej i bogata zoološka zbirka, crkva<br />
Sv. Bernardina u kojoj je sakralni muzej te crkva Navještenja Marijina.<br />
Udruge građana, sport i rekreacija<br />
U Gradu Krku djeluje devet udruga koje se bave kulturom i vrlo su aktivne. Ni u jednoj od tih<br />
udruga nema zaposlenih, već u njima djeluju isključivo volonteri. Za okupljanje članova i<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
40
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
probe koriste prostore u vlasništvu Grada Krka odnosno Mjesnih odbora. Financiraju se<br />
isključivo iz proračuna Grada Krka. Radi se o sljedećim udrugama: Gradska glazba «Krk» ,<br />
Gradski pjevački zbor «Krk», Dječji pjevački zbor «Mići boduli, KUD «Vrh», HKD «Braće<br />
Radić» Kornić, Folklorno društvo «Poljica», Folklorno društvo «Skrpčić-Pinezić», Udruga<br />
sopaca otoka Krk i Karnevalska udruga «Povero Keko».<br />
U Krku također djeluje niz sportskih, socijalno-humanitarnih i folk društava, te spomenute<br />
kulturne udruge koje djeluju pri Centru za kulturu Grada Krka. Udruge imaju problem sa<br />
financiranjem njihovih djelatnosti te sa prostorom. Socijalno-kulturna, sportska i folk društva<br />
su: Auto klub «Krk», Boćarski klub «Krk», Boćarski klub «Brzac», Bodulska udruga mladih<br />
«Dešpet», Body building klub «Krk», DVD, Društvo multipleskleroze, «Društvo prijatelja<br />
Krka», Društvo za skrb autističnih osoba, Društvo za zaštitu životinja «Krk», Filatelistička<br />
udruga «Krk», Forum krčke mladosti», HCK, HVIDRA, Gradsko društvo Crvenog križa<br />
«Krk», Jedriličarski klub «Plav» i Judo klub «Krk», Klapa Krk, Klub informatičara Otoka<br />
Krka, Klub podvodnih aktivnosti «Bios I», Klub za podvodne aktivnosti «Krk», Košarkaški<br />
Klub «Krk», Lovačko društvo «Orebica», Lovačko društvo «Šljuka», Moto klub «Krk»,<br />
Nogometni klub «Krk», Odbojkaški klub «Krk», Odred izviđača Krk, Područna vatrogasna<br />
zajednica Otoka Krka, Pokret za život, Povijesna udruga Otoka Krka, Radioklub Krk,<br />
Ronilački klub Krk, Streljački klub «Bodulka», Šahovski klub «Krk», Športsko ribolovno<br />
društvo «Čavelna» - Poljica, Športsko ribolovno društvo «Lovrata», Udruga antifašističkih<br />
boraca Otoka Krka, Udruga HVIR-a Otok Krk, Udruga malih dioničara «Zlatni otok» d.d.,<br />
Krk, Udruga športske rekreacije «Pepica», Udruga umirovljenika Grada Krka, Udruga gluhih<br />
i nagluhih, Udruga invalida rada, Udruga roditelja poginulih branitelja, Udruga slijepih,<br />
Udruga distrofičara, Wakeboard klub «Krk» i Zajednica Talijana Krk.<br />
Sportske aktivnosti odvijaju se u Sportskom centru «Josip Pepi Uravić» koji raspolaže s<br />
višenamjenskom dvoranom, dva nogometna igrališta (glavno i pomoćno) i tribinama za 600<br />
gledatelja, altetskom stazom i boćalištem s 4 staze. Jedriličarski klub «Splav» na Ježevcu ima<br />
sportski objekt, privezište i rivu, a Bios klub podvodnih aktivnosti ima također svoj prostor.<br />
1.2.5. GOSPODARSTVO<br />
Radna snaga<br />
U Gradu Krku je 2003. bilo zaposleno ukupno 2.344 osobe od kojih 1.644 kod pravnih<br />
subjekata i oko 700 osoba u obrtništvu. Tijekom ljetne sezone se broj obrtnika povećava na<br />
preko 1.000 zaposlenih osoba. U javnim poduzećima zaposleno je 55, te u bankama i<br />
financijskoj agenciji oko 40 osoba. Ukupno je zaposleno oko 42% stanovništva. Međutim bilo<br />
bi neophodno od tog broja odbiti one osobe koje su sezonski zaposlene, a dolaze iz drugih<br />
područja, pa je tada vjerojatno i udio zaposlenih nešto niži. No i broj nezaposlenih koji u<br />
2003. u prosjeku iznosi oko 125 osoba ukazuje da na tom području je stanje zaposlenosti<br />
stanovništva prihvatljivo.<br />
Najveći broj zaposlenih angažiran je u građevinarstvu (19,9%), zatim o trgovini (14%) i<br />
turizmu (12,9%), a ostale djelatnosti sudjeluju s odjelima od 0,6% u poljoprivredi i šumarstvu<br />
do 8,2% u opskrbi vodom i električnom energijom. U cjelini Grad Krk ima povoljnu i<br />
diferenciranu strukturu zaposlenosti u kojoj dominantnu ulugu imaju turizam, građevinarstvo<br />
i trgovina. Stanje zaposlenih po djelatnostima iskazano je u sljedećoj tablici:<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
41
Stanje i prognoza zaposlenosti 2003- 2015.<br />
Djelatnost Stanje<br />
2003.<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Prognoza za 2015.<br />
I. varijanta II. varijanta<br />
Broj stope Broj stope<br />
A. Poljoprivreda, lov, šumarstvo 13 15 1,2 18 2,7<br />
B. Ribarstvo 94 94 0,0 100 0,5<br />
C. Rudarenje i vađenje<br />
D. Prerađivačka industrija 147 165 1,0 175 1,5<br />
E. Opskrba električnom energijom, plinom i vodom 192 204 0,5 210 0,7<br />
F. Građevinarstvo 467 586 1,9 588 1,9<br />
G. Trgovine i popravak vozila 327 335 0,2 346 0,5<br />
H. Hoteli i restorani 302 310 0,2 323 0,6<br />
I. Prijevoz, skladištenje i veze 155 165 0,5 170 0,6<br />
J. Financijsko posredovanje 58 60 0,3 62 0,5<br />
K. Poslovanje nekretninama i poslovne usluge 38 40 0,4 43 1,0<br />
L. Javna uprava i obrana 139 139 0,0 139 0,0<br />
M. Obrazovanje 127 127 0,0 127 0,0<br />
N. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 113 115 0,1 125 0,8<br />
O. Ostale društvene, socijalne i osobne usluge 172 185 0,6 194 1,0<br />
P. Privatna kućanstva sa zaposlenim<br />
Q. Izvan teritorijalne organizacije i tijela<br />
UKUPNO 2.344 2.540 0,7 2.620 0,9<br />
Izvor: Podaci Županijskog ureda za statistiku Rijeka i procjena autora za 2003., a za 2015. prognoza pojedinih<br />
subjekata i autora.<br />
Bez obzira na visok udio zaposlenih u ukupnom stanovništvu ostaje otvoren problem<br />
sezonskog karaktera turizma, jer se na to nadovezuje ne samo rad u turizmu i ugostiteljstvu<br />
već i sezonski karakter djelovanja naročito trgovine i dijela obrtništva. Konačno, cijeli spektar<br />
ostalih usluga vezan je također na veći angažman u tijeku sezone, a manje na ostali dio<br />
godine. Tako gospodarstvo Grada angažira dio sezonskih radnika u tijeku ljetne sezone, a dio<br />
obrtnika radi također samo u ljetnim mjesecima.<br />
Dostignuta razina gospodarskog razvoja<br />
U razdoblju do Domovinskog rata izgrađeni su neki ugostiteljsko-turistički kapaciteti,<br />
trgovinski i komunalni objekti, povećavao se turistički promet, povećao se broj zaposlenih i<br />
ostvaren je porast osobnog i društvenog standarda. U razdoblju 1991.-2000. započeo je proces<br />
pretvorbe i privatizacije društvenih poduzeća, suženo je domaće tržište, izostao je turistički<br />
promet zbog ratnih i drugih prilika na prostorima Hrvatske, došlo je do opće gospodarske<br />
krize, izostala su ulaganja i tehnološka modernizacija kapaciteta. U takvim okolnostima<br />
gospodarski razvoj Grada Krka bio je usporen, zaustavljen i u padu. Turizam i trgovina zapali<br />
su u velike poslovne poteškoće, akumuliraju gubitke, otpuštaju određeni broj ljudi,<br />
povećavaju im se porezne i socijalne obveze i u cjelini rastu troškovi kakvog takvog<br />
održavanja sistema. Uz sve te promjene došlo je i do preustroja općina i <strong>grad</strong>ova (1992.) pa je<br />
osnovan Grad Krk s vrlo suženim područjem. U novom tržišnom i poduzetničkom okruženju<br />
niče veći broj manjih privatnih tvrtki i obrtnika u turizmu, ugostiteljstvu, trgovini i drugim<br />
djelatnostima, koje se moraju boriti s promjenljivim uvjetima gospodarenja, s nelikvidnošću i<br />
s neuhodanim pravnim sistemom.<br />
U razdoblju 1994.-2002. na području Grada Krka (prema podacima Županijske komore<br />
Rijeka) broj poduzetnika je povećan od 93 na 135, broj zaposlenih od 793 na 1.282, ukupan<br />
prihod 231,3 na 546,8 milijuna kuna (u stalnim cijenama 2002.) uz prosječan godišnji rast od<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
42
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
11,4% i uz istodobni rast ukupnih rashoda od 10,3%. To ukazuje na visoki porast<br />
gospodarskih aktivnosti uz istodobno povećanje efikasnosti poslovanja tvrtki.<br />
Opći pokazatelj dostignute razine razvoja nekog područja je ostvarena veličina bruto domaćeg<br />
proizvoda (BDP) po stanovniku. Utvrđivanje bruto domaćeg proizvoda po manjim<br />
teritorijalnim jedinicama je nepouzdano, a službene statistike evidentiraju i procjenjuju taj<br />
proizvod samo na razini zemlje. Stoga se za uža područja moraju obaviti mnoge procjene.<br />
Ostvarenu razinu razvoja Grada Krka u razdoblju 1971- 2003. pouzdanije iskazuju podaci u<br />
tablici:<br />
Razina razvoja područja bivše općine i Grada Krka te nekih drugih područja - cijene 2003., 1 EUR = 7,5634<br />
Područje Godina BDP u 000 kuna Stanovništvo BDP po stanovniku u<br />
EUR<br />
Bivša općina 1971 4.841.840 13.050 4.905<br />
1981 10.710400 13.334 10.620<br />
1988 8.689.320 14.924 7.698<br />
1989 4.568.860 15.263 3.958<br />
1991 2.396.400 16.420 1.930<br />
Grad Krk 2003 343.124 5.590 8.116<br />
Grad Opatija 2002 955.200 12.730 10.070<br />
Grad Cres 1999 117.839 2.945 5.290<br />
Grad Lošinj 2000 430.242 8.391 6.779<br />
Grad Rab 2000 381.842 9.297 5.430<br />
Općina Punat 2000 104.411 1.853 7.450<br />
Izvor: Statistički ljetopisi Županijskog odsjeka za statistiku Rijeka za razdoblje do 1990., a nakon toga podaci<br />
FINA Rijeka, javnih poduzeća, obrtničke komore i izračun autora.<br />
Usporedba razvoja područja bivše općine Krk je veoma otežana jer je na cjelinu tog razvoja<br />
dominantnu ulogu (kroz visinu ostvarenog bruto domaćeg proizvoda) imala je petrokemija u<br />
Omišlju. Ipak se iz iskazanih podataka može vidjeti uspon koji je bio uvjetovan razvojem<br />
petrokemije i turizma poslije 1971. i pad aktivnosti petrokemije poslije 1981.<br />
Ostvarena razina bruto domaćeg proizvoda Grada Krka i ostalih prikazanih <strong>grad</strong>ova i općine<br />
Punat također nije sasvim pouzdana jer su za ta područja izračunate vrijednosti za različite<br />
godine. Tako je turizam kao ključna djelatnost u posljednje tri godine znatno povećan, pa bi i<br />
veličina bruto domaćeg proizvoda tih područja bila veća.<br />
U cjelini područje Grada Krka ostvaruje povoljniju razinu bruto domaćeg proizvoda u odnosu<br />
na druga područja, ali zaostaje za Gradom Opatija koja u ima uglavnom cjelogodišnje<br />
turističko poslovanje. Na području Grada Krk u 2003. ostvaren je bruto domaći proizvod od<br />
347,1 mln kuna ili po stanovniku 8.210 EUR-a, a njegovu strukturu sačinjavale su ove<br />
grupacije:<br />
u %<br />
- gospodarski subjekti sa sjedištem na području <strong>grad</strong>a 51,6<br />
- proračunske organizacije 8,6<br />
- banke i osiguranja 0,3<br />
- javna poduzeća 11,0<br />
- obrtnici i slobodna zanimanja 24,1<br />
- kućanstva 4,4<br />
Podaci javnih poduzeća, banaka, osiguravajućih društa i trgovačkih lanaca iskazuju se zbirno<br />
na razini Hrvatske u matičnim sjedištima, najčešće u Zagrebu u kojemu se iskazuju i ostali i<br />
rezultati iz poslovanja, pa je za taj segment trebalo obaviti procjene. Značajan utjecaj na<br />
gospodarstvo Grada imaju obrtnici sa udjelom od oko preko 24% u bruto domaćem proizvodu<br />
i oko 30% u zaposlenosti.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
43
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
U gospodarskoj strukturi (mjereno bruto domaćim proizvodom) dominira građevinarstvo s<br />
oko 24%, turizam s oko 17%; trgovina s oko 11%; opskrba električnom energijom i vodom s<br />
oko 8%, i prijevoz i veze s oko 6%, dok ostale djelatnosti sudjeluju od 2,1 - 4,3%. Udio<br />
primarnog sektora 6,4%, sekundarnog 36,2%, tercijarnog 47,3% i kvartarnog 10,1%.<br />
Ribarstvo je djelatnost koja nije organizirana u okviru tvrtki, već je registrirano 40 obrtnica u<br />
2003. Ova je djelatnost vrlo značajna u obogaćivanju turističke ponude kvalitetnom ribom.<br />
U prerađivačkoj industriji, osim brodo<strong>grad</strong>ilišta, djeluje osam manjih tvrtki koje se bave<br />
preradom drva, metala, plastike, proizvodnjom tjestenine te proizvodnjom električne i optičke<br />
opreme, te 28 obrtnika.<br />
Građevinarstvo je značajna djelatnost u kojem dominatnu ulogu ima tvrtka GP KRK. Osim<br />
nje ovom djelatnošću bavi se i devet manjih tvrtki i 32 obrtnika.<br />
Trgovina je značajna djelatnost Grada. U njoj je registrirano 47 manjih tvrtki, ali na prostoru<br />
Grada djeluje i veće tvrtke kao što je «Trgovina Krk» sa sjedištem u Malinskoj, «Konzum» sa<br />
sjedištem u Zagrebu i druge tvrtke te 92 obrta u 2003.<br />
Turizam je jedna od ključnih djelatnosti jer ostvaruje oko 17% bruto domaćeg proizvoda i<br />
zapošljava 13% svih zaposlenih. Njime se bave dvije tvrtke sredne veličine «Zlatni otok» i<br />
«Hoteli Krk», devet manjih i 58 obrta, te prijavljeni pansioni, apartmani i iznajmljivači soba.<br />
Ukupan smještajni kapacitet stalnih postelja Grada je 10.214 postelja, mnoštvo ugostiteljskih<br />
usluga, a dijelom i drugih sadržaja potrebnih turizmu u 2003. Turizam je te godine ostvario<br />
684 tisuće noćenja. To je u cjelini još uvijek djelatnost koja se realizira u ljetnim mjesecima.<br />
Prijevozom putnika bavi se «Autotrans», a prijevozom robe sedam manjih tvrtki i 28 obrtnika.<br />
Veze na području Grada pokrivaju pošta i telekomunikacije. Ova djelatnost ostvaruje oko 6%<br />
bruto domaćeg proizvoda i zapošljava oko 7% zaposlenih. Na njenu aktivnost u značajnoj<br />
mjeri utječe sezona.<br />
Financijsko poslovanje te poslovanje nekretninama i poslovne usluge su u funkciji<br />
zadovoljenja potreba stanovništva i turista. Njihov zajednički udio u BDP općine bio je 6,5%<br />
u 2003. Financijsko poslovanje obavlja «Erste & Steiermarkische bank», «Privredna banka»,<br />
a osiguranja «Allianz», «Croatia osiguranje» i «Kvarner wiener stadtische osiguranje».<br />
Poslovanje s nekretninama i poslovne usluge obavlja 28 manjih tvrtki.<br />
Ostale djelatnosti obuhvaćaju uklanjanje otpadnih voda, odvoz smeća i ostale uslužne<br />
djelatnosti. U toj djelatnosti djeluje 21 manja tvrtka.<br />
Odvoz smeća obavlja komunalno poduzeće «Ponikve» d.o.o. Krk koje deponira smeće na<br />
području Treskavca. Komunalno poduzeće «Vecla» d.o.o. održava javne zelene površine.<br />
Poljoprivreda i šumarstvo<br />
Od ukupne (kopnene) površine Grada Krka 10.716,8 ha na poljoprivredne površine otpada<br />
1.925,69 ha ili 18 %, a na šumske površine 5.955,58 ha ili 55,6 %.<br />
Poljoprivreda je u cjelini dosta zapuštena. Razloga ima dosta, ali su najvažniji male<br />
poljoprivredne površine, usitnjenost i rascjepkanost parcela, pretvaranje poljoprivrednih<br />
zemljišta u okućnice i dvorišta, neorganizirana proizvodnja i plasman, lakša mogućnost<br />
zarada u turizmu i drugo. Grad Krk ima oko 19.000 ovaca, oko 20.000 stabala maslina, oko<br />
318.000 trsova, malo povrća i voća. U strukturi poljoprivredne proizvodnje dominira<br />
ovčarstvo s proizvodnjom sira i janjadi.<br />
Poljoprivreda sa stočarstvom uz ribarstvo i brodo<strong>grad</strong>nju bila je u prijašnjim razdobljima<br />
glavna djelatnost i materijalna osnova života stanovništva Grada Krka, ali se naročito s<br />
razvojem turizma u novije doba, osobito poslije II. svjetskog rata, ono sve više prebacivalo u<br />
druge djelatnosti napuštajući poljoprivredu i seoska naselja.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
44
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Glavne poljoprivredne grane su maslinarstvo, zatim povrtlarstvo i vino<strong>grad</strong>arstvo te<br />
ovčarstvo. Od poljoprivrednih površina najveći udio zauzimaju pašnjaci (27%). Poljoprivreda<br />
je u cjelini dosta zanemarena zbog malih obradivih površina, usitnjenosti i rascjepkanosti<br />
seoskih gospodarstava, neorganizirane proizvodnje i lakše zarade u turizmu.<br />
Teritorijalni raspored obradivih površina ovisi o klimatskim i pedološkim uvjetima. Najviše je<br />
zapušteno maslinarstvo, dok se ratarske i povrtlarske kulture uzgajaju na oranicama i<br />
vrtovima, pretežno za vlastite potrebe.<br />
Ukupna proizvodnja relativno je mala, a u 2003. proizvedeno je oko 400 t maslina, odnosno<br />
4.300 litara ulja, oko 350.000 litara vina, 60 t povrća krumpira, oko 32 t pšenice, ječma i raži,<br />
137 t raznog voća (smokve, trešnje, šljive, kruške, dunje, breskve, jabuke, bademi, orasi i<br />
južno voće).<br />
Maslinarstvo ima vrlo povoljne prirodne uvjete za uzgoj, ali je ono veoma zapušteno; ne<br />
primjenjuju se agrotehničke mjere (rezidba stabala, gnojidba, spaljivanje korova, zaštita od<br />
bolesti i štetnika), odnosno to se radi samo u rodnim godinama. Na rodnim stablima ostvaruje<br />
se prinos od svega 5 kg po stablu, dok bi uz adekvatnu obradu i gnojidbu prinos trebao biti<br />
oko 20 kg. Na području Grada ima oko 20.000 stabala maslina sposobnih za rod, a procjenjuje<br />
se da je oko 5000 kvalitetnih stabala zapušteno i uništeno uslijed promjene namjene prostora<br />
za turističku iz<strong>grad</strong>nju i za razvoj infrastrukture.<br />
Ratarstvo i voćarstvo je i do sada veoma skromno. Povrće i voće proizvodi se u vrlo malim<br />
količinama. Starija stabla voćaka većinom su propala, ne zasađuju se nova stabla, a održavaju<br />
se samo voćke u vrtovima uz stambene kuće.<br />
Vino<strong>grad</strong>arstvo je gotovo prepolovljeno, a vino se proizvodi samo za vlastitu potrošnju, jer se<br />
ono racionalno ne može proizvoditi na malim parcelama. Rodnost je oko 1,7 kg po jednom<br />
trsu.<br />
Poljoprivredno stanovništvo (prema aktivnosti, 1991.)<br />
POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO<br />
(%)<br />
NASELJE<br />
udio<br />
poljoprivrednog<br />
udio aktivnog<br />
poljoprivrednog<br />
ukupno aktivno uzdržavano stanovništva u stanovništva u<br />
ukupnom<br />
aktivnom<br />
stanovništvu stanovništvu<br />
BAJČIĆI 8 4 4 7,8 10,0<br />
BRUSIĆI 12 8 4 28,6 42,1<br />
BRZAC 16 8 8 15,4 20,0<br />
KORNIĆ 1 1 0,4 1,3<br />
KRK 74 43 31 2,5 3,1<br />
LAKMARTIN - - - - -<br />
LINDARIĆI 23 7 16 19,8 25,9<br />
MILOHNIĆI 2 1 1 2,6 5,3<br />
MURAJ 1 1 - 10,0 50,0<br />
NENADIĆI 22 10 12 16,4 21,3<br />
PINEZIĆI 22 11 11 23,9 32,4<br />
POLJICA 14 7 7 23,0 31,8<br />
SKRBČIĆI 29 11 18 20,7 26,2<br />
VRH 50 20 30 7,5 8,3<br />
ŽGALJIĆI 4 4 - 12,5 40,0<br />
ukupno 278 136 142 5,56 6,78<br />
učešće (%) 100 48,92 51,08 - -<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
45
Poljoprivredno stanovništvo (prema aktivnosti, 2001.)<br />
NASELJE<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO POLJOPRIVREDNO STANOVNIŠTVO<br />
ukupno aktivno uzdržavano<br />
udio<br />
poljoprivrednog<br />
stanovništva u<br />
ukupnom<br />
stanovništvu<br />
(%)<br />
udio aktivnog<br />
poljoprivrednog<br />
stanovništva u<br />
aktivnom<br />
stanovništvu<br />
ukupno 230 109 121 4,2 5,17<br />
učešće (%) 100 47,4 52,6 - -<br />
Na području Grada Krka državnim šumama gospodare Hrvatske šume Zagreb, Uprava šuma<br />
Senj, Šumarija Krk. Šumarija gospodari uglavnom različitim degadacijskim stupnjevima<br />
šume hrasta medunca, bijelog graba (panjačama i šikarama) i manjim dijelom kulturama<br />
alepskog bora (najveće površine na poluotoku Prniba). To su mlade šume. Na području oko<br />
Valbiske ima nešto crnike, ali su to privatne šume.<br />
Na neobraslom prostoru nema šumskih kultura, ali se one mogu privesti pod šume i to novim<br />
pošumljavanje i sadnjom. Međutim, na dijelu tih površina mogu se uzgajati i poljoprivredne<br />
kulture kao što su masline, smokve i drugo voće.<br />
Šumarija Krk provodi njegu, čišćenja, prorijeđivanja i zaštitu šuma. Za to ima izgrađene<br />
šumske ceste i prosjeke. Osim toga, ona se bavi i poslovima protupožarne zaštite kroz<br />
iz<strong>grad</strong>nju i održavanje protupožarnih prosjeka s elementima cesta i u ljetnim mjesecima s<br />
protupožarnim motrenjem i organizacijom ophodarsko-dojavne službe. Financiranje ovih<br />
djelatnosti obavlja se iz članka 70. Zakona o šumama i to u korist opće korisnih funkcija šuma<br />
i to u visini od 0,07% prihoda poslovnih subjekata.<br />
Šumarija ne obavlja klasične i komercijalne siječe. Ona omogućuje ispašu ovaca na njenom<br />
prostoru, te za to izdaje dozvole i time ujedno štiti te prostore. Ti su prostori pogodni za<br />
ispašu jer se čiste. Privatne šume se ne sjeku i ne čiste, pa je to i ujedno veći rizik za nastanak<br />
požara.<br />
Površine pod šumama područja Grada Krka prema namjeni<br />
POVRŠINA ŠUMA I ŠUMSKIH TALA<br />
ŠUMARIJA KRK Obraslo Neobraslo Neplodno UKUPNO (ha)<br />
Namjena šume Proizvodno Neproizvodno<br />
GOSPODARSKE 1426,72 2777,05 3,16 35,47 4242,40<br />
ZAŠTITNE 746,58 37,40 210,49 994,47<br />
ŠPN 124,95 2,02 126,97<br />
UKUPNO<br />
2298,25 2814,45 3,16 247,98 5363,8<br />
Izvor: Šumarija Krk – Uprava šuma podružnica Senj: http://senj.hrsume.hr/osn_pod_<strong>krk</strong><br />
Šumarstvo ima prvenstvenu funkciju čišćenja, njege i uzgoja, dok je sječa manje-više<br />
sanitarna i za vlastite potrebe u privatnim šumama. Hrvatske šume upravljaju prostorom od<br />
1.814 ha površine od kojih je 1.576 ha obraslo nekom vrstom šumske vegetacije. Tome treba<br />
pridodati i privatne šume kojih na cijelom otoku ima oko 3.900 ha.<br />
Zemljište Grada Krka pod šumskim kulturama iskazuje se u tablici:<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
46
Površine pod šumama područja Grada Krka prema katastarskim općinama (u ha)<br />
K.O. Katastar Ukupno<br />
Obraslo<br />
Hrvatske šume<br />
Neobraslo<br />
proizvodno<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Neobraslo<br />
neproizvodno Neplodno<br />
Kornić 1.442 585 495 83 3 4<br />
Krk 222 305 269 34 - 2<br />
Krk <strong>grad</strong> 14<br />
Linardići 640 55 54 1<br />
Poljica 1.586 678 631 25 8 14<br />
Skrbčić 460 44 37 5 1 1<br />
Vrh 1.383 147 90 54 3<br />
Ukupno 5.747 1.814 1.576 201 12 25<br />
Izvor: Područni ured za katastar Rijeka - Ispostava Krk, Hrvatske šume - Šumarija Krk<br />
Hrvatske šume gospodare s 31,6% svih površina pod šumom na području Grada Krka, a<br />
ostalo je u privatnom vlasništvu.<br />
Lovišta<br />
Otočna lovišta nalaze se na pripadajućim otocima Primorske – goranske županije, a to su uz<br />
Krk i Rab, otoci cresko-lošinjske skupine te Dolin, Sv. Grgur i Goli otok. Pod utjecajem su<br />
(sub)mediteranske klime s blagim i vlažnim zimama te toplim, suhim i sunčanim ljetima.<br />
Osnovne su vrste divljači zec, divlji kunić, kamenjarka i uneseni fazan, te šljuka (na preletu i<br />
zimovanju). Od krupnih vrsta na Krku je srna, a uspješno su u neka lovišta/uzgajališta<br />
introducirani jelen lopatar, jelen aksis i muflon. Od sitnih predatora prenamnožena je kuna<br />
bjelica.<br />
Ukupna površina otočnih lovišta županije iznosi 95.080 ha, od čega na nelovne površine<br />
otpada 28.220 ha. Ostalo je nezakupljeno jedno lovište i tri uzgajališta (3.676 ha).<br />
Na području Grada Krka nalaze se dva lovišta: Županijsko lovište broj 1 "KRK", Državno<br />
lovište broj VIII/17 "PUNAT" te jedno uzgajalište divljači: Državno uzgajalište divljači broj<br />
VII/16 "PLAVNIK".<br />
Državno uzgajalište divljači broj VII/16 "PLAVNIK" bit će potrebno ukinuti odnosno<br />
izmjestiti s područja koje će obuhvaćati posebni ornitološki rezervat koji je predložen za<br />
zaštitu.<br />
Županijsko lovište broj 1 "KRK".<br />
Nalazi se na otoku Krku zauzimajući najveći sjeverni dio otoka sjeverozapadno od ceste<br />
Punat – Vrbnik. Po površini je najveće županijsko lovište. I pored toga što je otok dobro<br />
naseljen divljač ima dobre uvjete za razvoj zahvaljujući šumovitosti otoka, te relativnom<br />
dobrim hidrološkim uvjetima.<br />
Površina lovišta je 27.258 ha (od toga 24,407 ha lovna površina), a na područje Grada Krka<br />
otpada 6640,9 ha.<br />
Divljač u lovištu<br />
Vrsta divljači Kapacitet lovišta Brojno stanje (1999.) Godišnji <strong>plan</strong> odstrjela<br />
grla/kljunova<br />
srna 544 440 104<br />
zec 842 660 90<br />
fazan 892 360 385<br />
Od ostale divljači u lovištu se javljaju šljuke prilikom seobe, te kuna bjelica, lisica, divlji<br />
golubovi i dr.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
47
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Lovište je opremljeno visokim čekama za lov dočekom. U lovištu se nalazi pet lovačkih kuća<br />
i to u Omišlju, Malinskoj, Krku, Vrbniku i Dobrinju, a u Omišlju i strelište – za trap<br />
natjecanja.<br />
Državno lovište broj VIII/17 "PUNAT".<br />
Nalazi se na južnom dijelu otoka Krka, na prostoru između St. Baške, Punata i Vrbnika.<br />
Pristup lovištu je cestovnom mrežom od Krka preko Punta te Stare Baške ili za sjeverni dio<br />
lovišta putem Punat – Baška ili pak Punat – Vrbnik.<br />
Površina lovišta je 4.860 ha (od toga 4.080 ha lovna površina), a na područje Grada Krka<br />
otpada 37,5 ha.<br />
Divljač u lovištu<br />
Vrsta divljači Kapacitet lovišta Brojno stanje(1999.) Godišnji <strong>plan</strong> odstrjela<br />
grla/kljunova<br />
srna 106 106 24<br />
zec 72 71 14<br />
fazan 51 51 20<br />
kamenjarka 80 80 24<br />
Od ostale divljači vrijedno je prisustvo šljuka u vrijeme seobe te neizbježna kuna bjelica,<br />
lisica, divlji golub, grlica i dr.<br />
Državno uzgajalište broj VII/16 "PLAVNIK".<br />
Nalazi se na otoku Plavnik neposredno uz obalu Cresa. Pristup ovom uzgajalištu je barkom s<br />
Cresa ili Krka.<br />
Ovaj nenastanjeni otok služio je stanovnicima Krka i Cresa za uzgoj ovaca.<br />
Na otoku je ustanovljeno uzgajalište divljači. Površina lovišta iznosi 850 ha i nema nelovnih<br />
površina.<br />
Divljač u lovištu<br />
Vrsta divljači Kapacitet lovišta Brojno stanje (1999.) Godišnji <strong>plan</strong> odstrjela<br />
grla/kljunova<br />
zec 80 - -<br />
kamenjarka 100 - -<br />
Na području uzgajališta je uneseno petnaest grla jelena lopatara. Pored ovaca, od sitne divljači<br />
se zapažaju golubovi te šljuke pri seobi.<br />
Otok služi kao pribježište, ali i hranilište bjeloglavom supu koji na susjednom Cresu ima<br />
svoja stalna prebivališta, zaštićena kao ornitološki rezervat.<br />
Ribarstvo<br />
Ribarstvo na Krku ima stogodišnju tradiciju i to koćarenjem i ribarenjem s malim alatima. Na<br />
cijelom otoku ima oko 100 obrtnika ribara, a na području Grada Krka oko 40. Premda ono<br />
nije organizirano kao profesionalna djelatnost, ribarstvo u Gradu ima izuzetno značenje kao<br />
redovna ili dopunska djelatnost i kao specifična i kvalitetna turistička ponuda.<br />
Područje ispred otoka Krka – Kvarnerić je bogato područje plave ribe. Ulovljena plava riba<br />
izvozi se najviše u Italiju, a bijela ima dosta poteškoća u izvozu jer su ulovljene pojedinačne i<br />
relativno male količine.<br />
1.2.6. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI<br />
PROMETNI SUSTAV<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
48
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Kopneni promet<br />
Prometni sustav na području Grada Krka razvijao se na temelju trenutnih potreba minulih<br />
vremena, bez definiranih <strong>plan</strong>skih podloga na razini otočnih potreba.<br />
Cestovni promet odvija se glavnom otočnom cestom koja zbog loših prometno-tehničkih<br />
elemenata, lošeg građevinskog stanja i niskog nivoa tehničkih standarda i sigurnosti ne<br />
zadovoljava potrebe stanovništva i turizma, osobito u ljetnoj sezoni. Zbog porasta<br />
registriranih vozila svih vrsta i povećanja turističkog prometa modernizacija i proširenje te<br />
ceste spada u prioritete. Lokalne ceste koje povezuju sva naselja na Krku u lošem su<br />
građevinskom stanju, njih bi trebalo redovito održavati, a na nekim opasnim linijama i<br />
modernizirati.<br />
Osnovnu mrežu na području Grada Krka čini sustav razvrstanih državnih, županijskih i<br />
lokalnih cesta, te nerazvrstanih cesta. Prema Odluci o razvrstavanju javnih cesta u državne,<br />
županijske i lokalne ceste (NN 143/02) na području Grada Krka nalaze se:<br />
Državne ceste:<br />
D102 Šmrika(D8) – Krk - Baška<br />
D104 D102 – Valbiska (trajektna luka)<br />
Županijske ceste:<br />
Ž5106 Vrh – D102<br />
Ž5107 Kras (Ž5087) – D102<br />
Lokalne ceste:<br />
L58085 Brzac – Milohnići – Poljica – Bajčići - Ž5106<br />
L58086 L58085 – Linardići - Vrh (Ž5106)<br />
L58087 D104 – Škrbčići – L58086<br />
L58088 Pinezići – D104<br />
L58090 Vrh (Ž5106) – Krk (D102)<br />
L58091 Kornić – D102<br />
D102 djelomično ima premalen profil i bez rubnika je. D104 je novija cesta dobrog profila, ali<br />
nedovoljne horizontalne i vertikalne signalizacije.<br />
Županijske i lokalne ceste imaju funkciju povezivanja naselja na prostoru Grada Krka. Opća<br />
ocjena je loše građevinsko stanje tih prometnica i nizak nivo tehničkog standarda i sigurnosti.<br />
Tehnički elementi, nagibi, nivelete, širine kolnika i nosivost, prvenstveno kod lokalnih cesta,<br />
ne zadovoljavaju standarde za javne ceste.<br />
Nerazvrstane ceste<br />
Od važnijih nerazvrstanih cesta najvažnija je vezna cesta kroz Nenadiće i Bajčiće.<br />
Sve ostale ceste, ulice, šumski i protupožarni putovi i prilazi nerazvrstane su ceste sa lošim<br />
prometno-tehničkim elementima:<br />
Nerazvrstane ceste povezuju sve ostale dijelove naselja, te sva ostala građevinska područja.<br />
Dio <strong>grad</strong>skih ulica je s nogostupima i kompletnom infrastrukturom, a dio bez. Većina cesta su<br />
vrlo uske (širine 3,0 do 4,0 m) te sa usponima i do 12% bez riješene odvodnje i vrlo slabe<br />
preglednosti.<br />
Prilazni putevi zaseocima, z<strong>grad</strong>ama, morskoj obali, te šumski i poljski putovi su širine 3-4 m<br />
sa mjestimičnim proširenjima.<br />
Tehnički elementi su vrlo loši, održavanje je neredovito.<br />
Tehnički elementi, usponi, širine kolnika, raskrižja i odvodnja su različiti i ograničeni<br />
terenskim mogućnostima i već izgrađenim objektima i sadržajima. Sustav ulica i cesta nije<br />
pregledan, te su dijelovi naselja teže dostupni, a dio ulica ima slijepi završetak.<br />
Javni prijevoz<br />
Cestovni promet putnika obavlja «Autotrans» Rijeka, pogon Krk i to lokalne i općinske linije<br />
unutar otoka Krka i linije prema Rijeci, te liniju Baška-Zagreb. Pokrivaju 38 linija prema<br />
Rijeci u sezoni, a zimi za 30% manje. Tvrtka ima 21 voznu jedinicu, pa osim linijskog obavlja<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
49
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
i slobodni prijevoz, te 5.356 m 2 prostora u centru <strong>grad</strong>a (prostor za 10 – 12 autobusa) i<br />
zapošljava 44 osobe.<br />
Pomorski promet<br />
Trajektna povezanost održava se preko luka Valbiska–Merag, što omogućuje prijevoz robe i<br />
putnika glavnom otočnom cestom do otoka Cresa i Lošinja i Jadranske ceste. Promet putnika i<br />
vozila se posljednjih 10 godina povećao preko veze Valbiska-Merag. Trajekti na tim linijama<br />
su zastarjeli i treba ih modernizirati.<br />
Pomorski promet obavljaju manje putničke brodice i lokalni prijevoznici. Značajan promet<br />
ostvaruje se prema Plavniku i Rabu, ali i razne izletničke ture. Sezonski prijevoz putnika<br />
morem obavljaju prijevoznici (desetak manjih brodova) sa svojim brodovima. Luke su<br />
osposobljene za lokalni promet.<br />
Prema Naredbi o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na području Županije Primorskogoranske<br />
(NN 5/97) na području akvatorija Grada Krka postoji u funkciji javnog prometa luke<br />
otvorene za javni promet:<br />
- županijskog značaja - trajektna luka Valbiska<br />
- lokalnog značaja – luka Krk i luka Glavotok.<br />
Luka otvorena za javni promet Valbiska se sastoji iz operativne obale, lučkog<br />
platoa, dijela obale i akvatorija za privez brodica, te dijela obalnog prostora predviđenog za<br />
daljnju iz<strong>grad</strong>nju. Operativna obala sa rampom za trajekte je dužine 45 metara, dubine uz<br />
obalu 5 metara i kapaciteta priveza 2 trajekta. Ukupna dužina bočne razčlanjene obale je 55<br />
metara i dubine 5 metara. Lučki plato zahvaća površinu približno 1 ha; obrađen je asfaltom<br />
kao cestovna prometnica. Zapadni dio luke je neizgrađena obala i koristi se za provizorne<br />
priveze brodice te ima kapacitet od 55 brodica. Dio obalnog prostora predviđenog za daljnju<br />
iz<strong>grad</strong>nju nalazi se sa obje strane uvale gdje je predviđena <strong>grad</strong>nja još dvaju vezova za<br />
trajekte. Operativne obale su masivnog tipa <strong>grad</strong>nje od betona i u vrlo dobrom su stanju za<br />
uporabu. Luka je opremljena napravama za privez brodica, bokobranima, lučkim svjetlom i<br />
rasvjetom. Luka, također, ima priključak na cestovnu prometnicu, elektriku i telefon. U luci je<br />
u funkciji odvojeni sanitarni čvor, trgovina, ugostiteljski objekti i postaja za opskrbu gorivom<br />
cestovnih vozila.<br />
Luka otvorena za javni promet Krk nalazi se u samom <strong>grad</strong>u. Luka se sastoji iz:<br />
1. Lukobrana dužine 160 m koji ima funkciju zaštite luke. S vanjske strane<br />
lukobrana je <strong>grad</strong>ska plaža.<br />
2. Zaštitni operativni gat dužine 40 m na kojem je organiziran privez 5 manjih<br />
putničkih brodova.<br />
3. Operativna putnička obala dužine 60 m na kojoj je organiziran privez 4 manja<br />
broda.<br />
4. Srednji gat dužine 40 m. To je operativna obala mješovite namjene (putničkoribarska).<br />
Korisna dužina gata je 15 m i služi za privez 1 broda.<br />
5. Operativna obala – benzinska stanica za plovila dužine 25 m. Moguć je privez<br />
1 broda, 1 brodice.<br />
6. Operativna ribarska obala dužine 30 m. Služi za privez 1-2 broda.<br />
7. Stalni vezovi – brodice (300 priveza.<br />
8. Turistički vezovi (88).<br />
Stalni i turistički vezovi rješeni su na obalnim zidovima i gatovima na betonskim<br />
stupovima i armiranobetonskim pločama sa klasičnom armaturom ili prednapregnutim<br />
betonom.Luka ima priljučak na cestovnu prometnicu, vodovod, elektriku i telefon. Grad Krk<br />
pruža ostale usluge zadovoljavajućeg standarda.<br />
Luka otvorena za javni promet Glavotok se sastoji iz operativnog gata dužine 25<br />
metara, širine 8 metara, dubine uz gat od 2 do 4 metra te kapaciteta priveza 2 manja broda i 5<br />
brodica u tranzitu. Operativni gat je masivne <strong>grad</strong>nje od kamena i betona i nije u dobrom<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
50
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
stanju za uporabu. Luka je opremljena napravama priveza i lučkim svijetlom. Nadalje, luka<br />
ima priključak na cestovnu prometnicu te mogućnost priključka na elektriku i telefon. U<br />
neposrednoj blizini luke nalazi se samostan Sv. Marije i kamp sa ugostiteljskim sadržajima. U<br />
lučkom području nalazi se mala lučica za brodice kapaciteta priveza 20 malih brodica. Lučica<br />
se sastoji iz malog lukobrana i obala za priveze provizorne <strong>grad</strong>nje od kamena suhozida. Uz<br />
lučicu se nalazi mali navoz za brodice.<br />
Postojeće luke posebne namjene-nautičkog i sportskog turizma su: Vela Jana, Sv. Fuska i<br />
Dunat. Odlukama Županijskog poglavarstva Primorsko-goranske županije o davanju<br />
koncesije za luke posebne namjene – luke nautičkog i športskog turizma “Sv.Fuska”, “Vela<br />
Jana” i “Dunat”, Vecla d.o.o. postaje ovlaštenikom predmetnih koncesija.<br />
U luci nautičkog i sportskog turizma “Sv. Fuska” smješteni su vezovi sela Pinezić i<br />
Skrpčić te vezovi namjenjeni prihvatu brodica u nuždi. Okvirni broj postojećih vezova: 110.<br />
Postojeće stanje lučke infrastrukture rezultat je spontanog i neorganiziranog djelovanja<br />
korisnika uvale na uređenju vezova za svoje ribarske i sportske brodove i brodice i današnje<br />
organizirane brige o održavanju svih izgrađenih objekata infratrukture i suprastrukture.<br />
Elementi postojeće infrastrukture: cesta oko uvale, potporni zidovi i spremište ze lučku<br />
opremu, kosina za spuštanje i istezanje brodica, gat-operativna obala za ribarske i druge<br />
brodove, gat-za veće sportske brodice, obalni zid i obalna površina za privez manjih brodica,<br />
započeto nasipavanje lukobrana i pristaništa za ribarske brodove, veći broj manjih starih<br />
kamenih gatova (lošeg rasporeda i stabiliteta), postoji priključak samo na električnu mrežu.<br />
U luci nautičkog i sportskog turizma “Vela Jana” smješteni su vezovi sela Linardić<br />
i Brzac te dva veza namjenjena prihvatu brodica u nuždi (jednodnevni privez). Okvirni broj<br />
vezova:110. Postojeće stanje lučke infrastrukture rezultat je spontanog i neorganiziranog<br />
djelovanja korisnika uvale na uređenju vezova za svoje ribarske i sportske brodove i brodice i<br />
današnje organizirane brige o održavanju svih izgrađenih objekata infratrukture i<br />
suprastrukture. Elementi postojeće infrastrukture i suprastrukture: četiri armiranobetonska<br />
gata na stupovima kapaciteta cca 80 vezova, mali gatovi kapaciteta 20 do 30 plovila, kosina<br />
za spuštanje i istezanje brodica, plato-obalna površina uređena u dužini od cca 80 metara,<br />
izgrađena spremišta za ribolovni pribor i opremu za plovila. Lučica je povezana cestovnom<br />
mrežom i nema priključke na infrastrukturnu mrežu.<br />
U luci nautičkog i sportskog turizma “Dunat” smješteni su vezovi sela Kornić te<br />
vezovi namjenjeni prihvatu brodica u nuždi (jednodnevni privez), sidrište-ljetni vezovi (10<br />
vezova) za plovila malog gaza (do 0,5m – gumenjaci), sidrište-ljetni vezovi (20 vezova) za<br />
plovila većeg gaza. Ukupni broj vezova: oko 100. Postojeće stanje lučke infrastrukture<br />
rezultat je ulaganja u iz<strong>grad</strong>nju gata za pristajanje brodova te uređenje vezova i sidrišta za<br />
brodice stanovnika Kornića i ljetnih posjetitelja i obuhvaća: operativni stari kameni gat koji je<br />
dijelom pretvoren u privezište sportskih brodica, betonska obala za privez manjih brodica<br />
kapaciteta 30 plovila, kosina za spuštanje i istezanje brodica, plato-obalna površina. Lučica je<br />
povezana cestovnom mrežom, ima priključak na vodovodnu i električnu mrežu, a priključak<br />
na telefonsku mrežu je u blizini.<br />
Luka posebne namjene- brodo<strong>grad</strong>ilište je: brodo<strong>grad</strong>ilište Krk. Odlukom<br />
Županijskog poglavarstva Primorsko-goranske županije o davanju koncesije za<br />
brodo<strong>grad</strong>ilišnu luku brodo<strong>grad</strong>ilišta “Krk”, Brodo<strong>grad</strong>ilište “Krk” d.d., Lukobran 10, Krk<br />
dobiva ovlaštenje za daljnje korištenje luke posebne namjene - brodo<strong>grad</strong>ilišnu luku<br />
Brodo<strong>grad</strong>ilišta Krk. Brodo<strong>grad</strong>ilište Krk, uz popravak manjih brodova do duljine 22 m, ima i<br />
uslužne djelatnosti kao što su trgovina nautičke opreme, ronilački centar i mali lokal. Tvrtka<br />
ima oko 5000 m 2 prostora na kojoj je izgrađena jedna hala i radionice te 5–6 vezova.<br />
Ostale postojeće lučice i privezišta na prostoru Grada Krka su: Portopižana, Čavlena, Torkul i<br />
privezište na Košljunu.<br />
Portopižana ima postojećih vezova 37.<br />
Čavlena se koristi za privez brodica domaćeg stanovništa (cca 25 vezova).<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
51
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Torkul se koristi samo u ljetnim mjesecima kao privez.<br />
Privezište-gat za manje brodove na Košljunu koristi franjevački samostan Navještenja<br />
Marijina. Postojeći gat ima 3-4 veza i omogućava ograničeno iskrcavanje putnika i tereta.<br />
Postojeće privezište je jedini pristup na Košljun.<br />
Zračni promet<br />
Područje Grada Krka koristi postojeću zračnu luku na sjeveru otoka Krka.<br />
SUSTAV TELEKOMUNIKACIJA I POŠTE<br />
Telekomunikacijski sustav dio je integralnog sustava Republike Hrvatske, te će se na taj način<br />
vjerojatno razvijati u skladu s općim mogućnostima. S obzirom da su PTT, radio – difuzni i<br />
informatički sustavi veza gotovo zanemarivi «potrošači» prostora, možemo smatrati da će oni<br />
bez većih konflikata u prostoru normalno pratitit razvoj otoka u cijelini, posebice turističkih<br />
potreba.<br />
Na prostoru Grada Krka telekomunikacijska infrastruktura je u potpunosti digitalizirana i<br />
zadovoljavajuća u pružanju usluga korisnicima, kako svojom kapacitivnošću tako i sa<br />
kvalitetom. U radu je šest (6) lokalnih centrala – udaljenih pretplatničkih stupnjeva (u<br />
daljnjem tekstu UPS), povezanih optičkim sustavom prijenosa na lokalnu centralu tipa AXE<br />
Krk u Krku. Izgrađeni optički sustav, svojom kvalitetom i velikim brzinama prijenosa<br />
omogućuje povezivanje lokalnih centrala na višu prometnu ravninu. Također, sustav ima<br />
funkciju magistralnog povezivanja ostalih komutacija na prostoru Županije, a dio je i<br />
izgrađenog međužupanijskog prstenastog povezivanja komutacijskih čvorova.<br />
Pristupna telekomunikacijska mreža na području Grada Krka, ugrađena je većim dijelom u<br />
cijevi distributivne kabelske kanalizacije uz odgovarajući broj rezervnih cijevi. Priključci<br />
objekata na javnu telekomunikacijsku mrežu izvedeni su u pravilu sa zračnim samonosivim<br />
instalacijskim telekomunikacijskim kabelima postavljenim po stupovima zračne<br />
telekomunikacijske mreže i/ili po stupovima nisko-naponske elektro-energetske mreže.<br />
Lokalna centrala tipa AXE Krk, smještena u mjestu Krk, ima kapacitet 1792 telefonska<br />
priključka i od toga je u radu 86% kapaciteta. Također, na centralu Krk može se priključiti<br />
278 ISDN priključaka, a od toga je 85% kapaciteta u radu. Pristupna mreža izgrađena je<br />
većim dijelom suvremenim telekomunikacijskim kabelima uvučenim u cijevi distributivne<br />
kabelske kanalizacije. Kapacitet izgrađene pristupne mreže je 4250 pretplatničkih parica. 65%<br />
izgrađenog kapaciteta je u radu, dok ostali kapacitet je u rezervi.<br />
Lokalna centrala, udaljeni pretplatnički stupanj Dražica, smješten u naselju Dražica, ima<br />
kapacitet 512 telefonskih priključaka a u radu je 91% izgrađenog kapaciteta. Na UPS Dražica<br />
moguće je priključiti 48 ISDN priključaka, a u radu je 70% izgrađenog kapaciteta. Kapacitet<br />
pristupne mreže ovog UPS-a iznosi 1300 pretplatničkih parica i u radu je 60% kapaciteta.<br />
40% izgrađenog kapaciteta odnosi se na rezervne pretplatničke parice u pristupnoj mreži.<br />
Udaljeni pretplatnički stupanj Kornić, smješten u mjestu Kornić kapaciteta je 384 telefonskih<br />
priključaka. U radu je 75% izgrađenog kapaciteta. Kapacitet ISDN priključaka je 15<br />
priključaka, a iskoristivi kapacitet je 80%. Izgrađeni kapacitet pristupne mreže UPS-a Kornić<br />
je 1080 pretplatničkih parica a u radu je 47% kapaciteta. 53% izgrađenog kapaciteta odnosi se<br />
na rezervne pretplatničke parice u pristupnoj mreži. Priključci objekata na javnu<br />
telekomunikacijsku mrežu izvedeni su u potpunosti sa zračnim samonosivim instalacijskim<br />
telekomunikacijskim kabelima postavljenim po stupovima zračne telekomunikacijske mreže<br />
i/ili po stupovima nisko-naponske elektro-energetske mreže. UPS Kornić pruža<br />
telekomunikacijske usluge korisnicima u mjestima Kornić, Muraj i Lakmartin.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
52
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Udaljeni pretplatnički stupanj Vrh u mjestu Vrh kapaciteta je 256 telefonskih priključaka.<br />
Kapacitet u radu iznosi 86%. UPS Vrh ima mogućnost priključka 30 ISDN priključaka a u<br />
radu je 50% kapaciteta. Pristupna mreža kapaciteta je 500 pretplatničkih parica a u radu je<br />
66% kapaciteta. Priključci objekata na javnu telekomunikacijsku mrežu izvedeni su u<br />
potpunosti sa zračnim samonosivim instalacijskim telekomunikacijskim kabelima<br />
postavljenim po stupovima zračne telekomunikacijske mreže i/ili po stupovima niskonaponske<br />
elektro-energetske mreže. UPS Vrh pruža telekomunikacijske usluge korisnicima u<br />
mjestima Vrh i Salatići.<br />
Udaljeni pretplatnički stupanj Bajčići kapaciteta je 256 telefonskih priključaka. U radu je 60%<br />
izgrađenog kapaciteta. Na UPS Bajčići moguće je priključiti 15 ISDN priključaka a u radu je<br />
54% izgrađenog kapaciteta. Pristupna mreža UPS-a Bajčići kapaciteta je 500 pretplatničkih<br />
parica. U radu je 58% izgrađenog kapaciteta pristupne mreže a telekomunikacijske usluge<br />
pružaju se u mjestima Bajčići i Brusići. Priključci objekata na javnu telekomunikacijsku<br />
mrežu izvedeni su u potpunosti sa zračnim samonosivim instalacijskim telekomunikacijskim<br />
kabelima postavljenim po stupovima zračne telekomunikacijske mreže i/ili po stupovima<br />
nisko-naponske elektro-energetske mreže.<br />
Udaljeni pretplatnički stupanj Milohnići nalazi se u mjestu Milohnići. Izgrađeni kapacitet<br />
iznosi 256 telefonskih priključaka a u radu je 78% kapaciteta. Na UPS Milohnići moguće je<br />
priključiti 16 ISDN priključaka a u radu je 63% kapaciteta. Kapacitet pristupne mreže UPS-a<br />
Milohnići iznosi 900 pretplatničkih parica a u radu je 50% izgrađenog kapaciteta. Priključci<br />
objekata na javnu telekomunikacijsku mrežu izvedeni su u potpunosti sa zračnim<br />
samonosivim instalacijskim telekomunikacijskim kabelima postavljenim po stupovima zračne<br />
telekomunikacijske mreže i/ili po stupovima nisko-naponske elektro-energetske mreže. UPS<br />
Milohnići pruža telekomunikacijske usluge u mjestima Milohnići, Brzac, Glavotok i Linardić.<br />
Udaljeni pretplatnički stupanj Pinezići smješten u mjestu Pinezići kapaciteta je 384<br />
pretplatničkih priključaka. U radu je 63% izgrađenog kapaciteta. Moguće je također priključiti<br />
30 ISDN priključaka a 52% tog kapaciteta je u radu. Pristupana mreža UPS-a Pinezići<br />
kapaciteta je 600 pretplatničkih parica. U radu je 60% izgrađenog kapaciteta.<br />
Poštanski uredi na području Grada Krk su u Krku i Korniću i zadovoljavaju potrebe.<br />
SUSTAV VODOOPSKRBE I ODVODNJE<br />
Vodoopskrba<br />
Vodoopskrbom otoka Krka upravlja «Ponikve» trgovačko komunalno društvo d.o.o Krk u<br />
čijem vlasništvu osim Grada Krka sudjeluju općine s područja otoka Krka i Hrvatske vode.<br />
Grad Krk sudjeluje u vlasničkoj strukturi s oko 21%.<br />
Grad Krk snabdijeva se iz vodoopskrbnog sustava otoka Krka. Vodoopskrbni sustav otoka<br />
Krka pokriva područje Grada Krka i općina: Baška, Dobrinj, Malinska-Dubašnica, Omišalj,<br />
Punat i Vrbnik. Taj sustav koristi izvore: Ponikve (85 l/s), Jezero (0-40 l/s), Bašćanska dolina<br />
(25 l/s), Vrbničko polje (0,2-3 l/s), Dobrinj (0,2-2 l/s) te akumulacija Tribalj (40 + 40 l/s)<br />
odnosno sveukupno 195 l/sek kolika je sada i potrošnja na otoku Krku.<br />
Vodoopskrbni sustav <strong>grad</strong>a Krka obuhvaća akumulacijsko jezero Ponikve ukupne površine 40<br />
km 2 u čijoj blizini se nalaze dva glavna izvorišta Vela i Mala Fontana iz kojih se vodom<br />
osiguravaju potrebne količine vode za stanovništvo <strong>grad</strong>a Krka.<br />
Radi stvaranja stalne akumulacije 1986 god. je izgrađena brana čime se povisila razina<br />
podzemne vode i povećala izdašnost izvora na cca. 130 l/s. Prema sadašnjim podacima<br />
procjenjuje se izdašnost izvora na maks. 350 l/s. Iz izvorišta Ponikve se prema zadnjim<br />
analizama u ljetnim mjesecima crpi oko 100 l/s, a u iznimnim situacijama i 130 l/s.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
53
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Svi ovi podaci ukazuju da se iz ovog izvorišta mogu osigurati dovoljne količine vode i za<br />
naselja koja još nemaju izgrađenu vodoopskrbnu mrežu.<br />
Za naselja na području Šotoventa trenutno ne postoji vodoopskrbna mreža pa se potrebe za<br />
vodom rješavaju individualno vlastitim cisternama. Problemi su najizraženiji u ljetnim<br />
mjesecima kada u jeku turističke sezone zbog povećane potrošnje i nedostatnih oborina<br />
komunalno poduzeće mora dovoziti vodu auto-cisternama do krajnjih korisnika.<br />
Isti problemi postoje i na području naselja Lakmartin koje također nije integrirano u sustav<br />
vodoopskrbe.<br />
Odvodnja<br />
Kanalizacijski sustav <strong>grad</strong>a Krka je definiran kao razdjelni sustav odvodnje, međutim na<br />
pojedinim mjestima se upuštaju i oborinske vode u kanalizaciju što ne predstavlja adekvatno<br />
zbrinjavanje oborinskih voda. Na taj način postojeći kanalizacijski sustav prikuplja sve vrste<br />
otpadnih voda. Pročišćavanje otpadnih voda također nije do sada riješeno na primjeren način<br />
za <strong>grad</strong> Krk. Okolna mjesta nemaju uređaje za pročišćavanje te sanitarno-otpadne vode<br />
prikupljaju individualno u septičke jame koje se manje više prazne na deponiji «Treskavac».<br />
Kanalizacijski sustav <strong>grad</strong>a Krka trenutno je podijeljen na istočni i zapadni dio. Pod istočnim<br />
sustavom se podrazumijeva izvedena kanalizacija na lokaciji hotelskog kompleksa Dražice u<br />
sklopu čega se nalazi postojeća taložnica, te kanalizacija kampa Politin.<br />
Na zapadnom dijelu izveden je kanalizacijski sustav u užoj <strong>grad</strong>skoj jezgri u sklopu čega su<br />
izvedene glavna crpna stanica “Porat” i sekundarna crpna stanica“Sunčani sat”. Zapadnom<br />
sustavu pripadaju i interna kanalizacija unutar kampa “Ježevac” sa crpnim stanicama “Ježevac<br />
1” i “Ježevac” gdje se ujedno nalazi i podmorski ispust za cijeli zapadni dio kanalizacijskog<br />
sustava.<br />
Sanitarno potrošne otpadne vode izvedenog sustava zapadnog dijela Krka spojene su na C.P.<br />
“Porat” kao glavnu crpnu postaju koja preko tlačnog cjevovoda prebacuje te otpadne vode<br />
dalje prema izvedenom ispustu u more, na lokaciji Ježevac. Na taj ispust spojena je također<br />
cijela kanalizacija kampa Ježevac.<br />
ENERGETSKI SUSTAV<br />
Elektroopskrba<br />
Na području Grada Krka sveukupna godišnja potrošnja energije iznosi 236 TJ ili 6.300 tona<br />
ekvivalentne nafte, od čega u: industriji 300; prometu 1.000; i u općoj potrošnji 5.000 tona<br />
ekvivaletne nafte. Struktura korištenih energenata je: tekuća goriva 60% (3.700 t nafte),<br />
električna energija 27% (20 GWh), drva 7% (2000 m 3 ) i 6% plina (400 tona).<br />
Ukupna godišnja opća potrošnja energije u kućanstvu i uslužnom sektoru (bez industrije i<br />
transporta) iznosila je oko 210 TJ ili 5.000 tona ekvivalentne nafte što čini oko ¼ te potrošnje<br />
otoka Krka. Potrošnja te energije po stanovniku na području Grada Krka iznosi oko 38 GJ ili<br />
0,91 tonu ekvivalentne nafte godišnje što je oko 41% više od prosjeka Primorsko-goranske<br />
županije. Najveća količina potrošene energije je u samom <strong>grad</strong>u Krku (oko 92%), a prestalo<br />
otpada na ostala mjesta. Takva potrošnja uvjetuje troškove energije po stanovniku od oko<br />
2.730 kuna godišnje ili pak na razini Grada od oko 15 milijuna kuna. U potrošnji energije<br />
najveći udio imaju kućanstva (55%), zatim sektor usluga (42%) i ostalo (4%). Struktura<br />
korištenih energenata u općoj potrošnji je 2.400 tona tekućih goriva, oko 19.000 MWh<br />
električne energije, oko 2.000 m 3 drva i oko 400 tona plina.<br />
Područje Grada Krk pokriveno je u potpunosti električnom mrežom, a električne energije za<br />
sadašnje potrebe ima dovoljno. Električnom mrežom pokrivena su sva naselja, a opskrba se<br />
obavlja preko vodova na Krčkom mostu te od Crikvenica na Šilo i na trafostanicu 110/20<br />
(110/35) kW u Gabonjinu i preko Dunata podmorskim kabelom na otoke Rab i Cres.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
54
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Nafta<br />
Kućanstvima troše 2.700 tona ekvivalentne nafte što daje prosječnu potrošnju po jednom<br />
kućanstvu od 1,4 tone ekvivaletne nafte što je za 21% više od prosjeka Županije. Energija se<br />
koristi za: grijanje 63%, pripremu tople vode 18%, kuhanje 7% te 14% za netoplinske<br />
namjene. Struktura te potrošnje je: električna energija 37%, nafta 32%, drvo 22% i plin 9%.<br />
Ukupni troškovi energije u domaćinstvima su oko 8 mln kuna, a sa troškovima prijevoza oko<br />
12 mln kuna. Troškovi energije po stanovniku u kućanstvu su nešto niži od ranije iskazanih<br />
uključivši prijevoz i iznose oko 2.200 kuna godišnje.<br />
Sektor usluga troši oko 2.300 tona uvjetne nafte što je dvostruko više od prosjeka Županije.<br />
Ovaj sektor koristi slijedeće izvore energije: tekuća goriva 41%, električna energija 55%,<br />
kruta goriva 1% i plinovita 3%. Namjena ove energije je: gospodarska aktivnost 88%, a ostalo<br />
je potrošnja u javnim institucijama.<br />
Na ukupnu opću potrošnju energije treba dodati potrošnju u industriji od 300 t i 1.000 t u<br />
sektoru prijevoza, tako da se na području <strong>grad</strong>a Krka godišnje potroši sveukupne energije od<br />
oko 6.300 t ekvivalentne nafte. Struktura te potrošnje po namjeni je slijedeća: kućanstva 43,<br />
turizam 20, promet 16, javne institucije 3, trgovini 3, industriji 5 i u ostalim subjektima 10%.<br />
Potrošnja energije je relativno visoka u usporedbi s Županijom (specifična potrošnja po<br />
stanovniku veća za 21%, a u sektoru usluga dvostruka). Osim toga, struktura potrošnje<br />
energenata je nepovoljna i uslijed ukupnog nepovoljnog stanja energetike na području<br />
Županije.<br />
Opskrba plinom<br />
Na području Grada Krka ne postoji mreža opskrbe plinom pa opskrbu plinom obavlja<br />
trgovina plinskim bocama. Iz<strong>grad</strong>njom plinovoda Pula-Delnice-Karlovac bit će moguće<br />
osigurati sustavnu opskrbu – prirodnim plinom.<br />
1.2.7. POSTUPANJE S OTPADOM<br />
Uklanjanje otpadnih voda, odvoz i zbrinjavanje komunalnog i krupnog otpada na području<br />
Grada Krka obavlja trgovačko poduzeće “Ponikve” d.o.o. Krk.<br />
Otpad s područja Grada i cijelog otoka Krka odlaže se na području Općine Vrbnik na lokaciji<br />
"Treskavac" prema Programu mjera za postupanje s otpadom u Republici Hrvatskoj 2004.<br />
godine. Pokazatelji o stanju službenog odlagališta «Treskavac» prema istom Programu<br />
pokazuju da zauzima površinu od 7,0 ha, da je početak odlaganja otpada 1975. godine,<br />
procjena odloženih količina otpada iznosi 40 000 t, te da se nalazi u krajoliku vrtača.<br />
Prostornim <strong>plan</strong>om Županije na području današnjeg odlagališta Treskavac je predviđena<br />
transfer stanica za područje otoka Krka. Transfer stanica je prostor na kojem se komunalni<br />
otpad sabija (kompaktira) i prekrcava iz manjeg u veće vozilo. Ona u pravilu sadrži i manje<br />
reciklažno dvorište (prostor na kojem se odvojeno skupljaju pojedine vrste otpada kao npr.<br />
ambalažni otpad).<br />
Količine i sastav komunalnog otpada na području Grada Krka variraju prema dobi godine, pa<br />
najveće količine otpada nastaju u dva ljetna mjeseca (srpanj, kolovoz), dok su u ostalim<br />
mjesecima manje, a u zimskim minimalne.<br />
Olupine automobila, kućanski aparati, televizori i sl. se nekontrolirano odlažu na pozicijama<br />
uz samu cestu ili odlaže zajedno s komunalnim otpadom.<br />
Otpad od održavanja nasada, otpad iz kuhinja i domaćinstava, kao i sav organski otpad koji<br />
podliježe truljenju i prirodnom raspadanju ne sakuplja se organizirano već se uglavnom<br />
koristi za direktno kompostiranje na vlastitom zemljištu ili kao stočna hrana.<br />
Neopasni otpad javlja se u manjim količinama i odlaže se na odlagalište komunalnog otpada.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
55
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Od opasnog otpada u značajnim količinama javljaju se otpadna ulja motornih vozila i plovila,<br />
otpadni olovni i drugi akumulatori za vozila i plovila, kao i manje količine boja, lakova i<br />
otapala. Javljaju se također i izvjesne količine istrošenih baterija. Uglavnom nema<br />
organiziranog sakupljanja otpadnih ulja i najveći dio na razne načine dospijeva u tlo ili more.<br />
Baterije, boje i lakovi nekontrolirano se odbacuju kao komunalni otpad.<br />
Otpadom onečišćena tla i neuređena odlagališta na području Grada <strong>krk</strong>a su u Korniću, u<br />
Lakmartinu, na ulazu u Krk iz pravca Punat, ulaz u Krk iz pravca Omišlja. Na razini županije<br />
donesen je Plan sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području<br />
Primorsko-goranske županije (SN 34/04).<br />
1.2.8. ZAŠTITA PROSTORA<br />
1.2.8.1. Prirodna baština<br />
Područje Primorsko-goranske županije odlikuje se velikim bogatstvom, raznolikošću i<br />
vrijednošću prirodne baštine. Područje Krka je u tom smislu u samom vrhu po vrijednosti<br />
prostora u Hrvatskoj. Raznolikost krškog krajobraza, razvedenost morske obale, izloženost<br />
buri, ali i blagim maritimnim utjecajima, bujičasti površinski tokovi, plodno tlo i šume kao i<br />
kamenjar, neke su od osobitosti ovog otoka.<br />
Do danas je na području Primorsko-goranske županije Zakonom o zaštiti prirode zaštićeno 29<br />
vrijednih dijelova prirode. Zaštićeni dijelovi prirode svrstani su po kategorijama s određenim<br />
režimima zaštite, a ovdje se navode oni dijelovi prirodne baštine zastupljeni na području<br />
Grada Krka:<br />
• Posebni rezervat<br />
ŠUMA HRASTA CRNIKE NA GLAVOTOKU<br />
Na samom rtu Glavotok, neposredno uz more, smještena je nedaleko poznatoga franjevačkog<br />
samostana Sv. Marije vazdazelena šuma hrasta crnike (Quercus ilex). Ona po svom sastavu<br />
potpuno odudara od listopadne šume koja se na nju prirodno nadovezuje s istočne strane rta.<br />
Šuma crnike zauzima 1,84 ha i od okolnog terena omeđena je suhozidom. Utvrđeno je da je ta<br />
šuma uzgojena sadnjom, dakle nije samonikla. Prosječna starost danas joj iznosi 126 godina, a<br />
visina stabala hrasta crnike je oko 12 metara. Detaljnjim fitocenološkim istraživanjima<br />
utvrđeno je da sastojina pripada zajednici crnoga jasena i hrasta crnike (Orno-Quercetum<br />
ilicis) i to njezinoj varijanti krajnjega sjevernog areala kojoj nedostaju brojni elementi tipične<br />
zajednice. Šuma promatrana s prilazne ceste Glavotoku ili s mora, izgleda kao gust<br />
vazdazeleni otok. U sloju drveća se osim crnike nalazi i pokoje stablo crnoga jasena, kojeg<br />
ima mnogo više u sloju grmlja. U ovom sloju je i nešto grmova lovora, a posebno je bujan<br />
podrast bodljikave veprine (Ruscus aculeatus) koji vrlo gusto zastire površinu šume ispod<br />
stabala. Na ovom području također se može uočiti skupina povijuša crvene tetivke (Smilax<br />
aspera), a u prizemnom sloju strani broć (Rubija peregrina), talijanski kozlac (Arum italicum)<br />
i drugi. Posebno je zanimljiv svijet gljiva jer se ovdje nalaze i neke rijetke sredozemne vrste.<br />
Prema obali mora zasađeno je nekoliko stabala crnoga bora (Pinus nigra). Oni dopunjavaju<br />
raznolikost šumskog svijeta, ali slabo napreduju jer im vjerojatno ne odgovara stanište<br />
neposredno uz more.<br />
S južne i jugoistočne strane ove sastojine smješteni su slikoviti vrtovi i maslinici koji<br />
pripadaju franjevačkom samostanu, a s istočne strane teren je obrastao listopadnom šumom<br />
bijeloga graba i hrasta medunca uobičajenoj za ovaj dio Krka. Do zaštićene šumske sastojine<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
56
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
može se doći putem uz obalu mora od autokampa ili od samostana franjevaca. Na njihovom<br />
imanju je zanimljivo staro slikovito stablo pinije (Pinus pinea) uz obalu mora.<br />
• Park šuma<br />
OTOČIĆ KOŠLJUN U PUNTARSKOJ DRAGI<br />
Otočić je zaštićen kao park šuma i odlikuje se bujnom i raznolikom prirodom. Ukupno je do<br />
sada pronađeno 389 vrsta koje su udružene u biljne zajednice 6 .<br />
Stoljetna šuma hrasta crnike pokriva 44.758 m² ili oko 65% površine otočića. Proučavanjem<br />
fitocenološkog sastava utvrđeno je da šuma pripada eumediteranskoj vazdazelenoj zajednici<br />
hrasta crnike icrnoga jasena (Orno-Quercetum ilicis) koja inače obrasta samo malene dijelove<br />
Krka. Crnike su danas stoljetnih dimenzija, a pojedini primjerci dosežu visinu i do 15 metara.<br />
Crni jasen (Fraxinus ornus), druga znakovita vrsta također je čest, ali visinom ne premašuje<br />
crniku. Zanimljivost košljunske šume je i obilno pojavljivanje lovora (Laurus nobelis) koji je<br />
ponegdje razvijen u obliku pravog stabla, a obilan je i u podrastu. Obilje lovora ukazuje na<br />
dublja, očuvana i vlažnija tla. Na Košljunu se u sastavu šume pojavljuje i hrast medunac<br />
(Quercus pubescens), javor klen (Acer campestre) i javor šestil (Acer monspessulanum), a ti<br />
listopadni predstavnici možda ukazuju na prvotne listopadne značajke šume. Od penjačica ili<br />
lijana osobito je važna vazdazelena ruža (Rosa sempervirens), jer čini svojstvenu vrstu<br />
zajednice. U sloju niskog rašća najčešće su bodljikava veprina (Ruscus aculeatus), bršljan<br />
(Hedera helix) koji na pojedinim mjestima pokriva čitavu površinu tla. Na nekim mjestima<br />
obilno rastu lišajevi (Cladonia sp.) i mahovina od kojih se može spomenuti vrstu<br />
Homalothecium lutescen.<br />
Šumska staništa otočića bogata su gljivama. Do sada je zabilježeno 151 vrsta gljiva od kojih<br />
su uočene martinčica (Clitocybe geotropa), hrastova kokica (Sparassis laminosa), kestenova<br />
žljebovica (Gyroprus castaneus), vještičje srce (Clathrus ruber) te otrovne vrste: ludara<br />
(Boletus satanas), maslinova zavodnica (Omhalotus olearius), olovasta rudoliska (Entoloma<br />
sinuatum), panterova muhara (Amanita pantherina) i mnoge druge. Bogato je zastupljena<br />
skupina kružoliski (Tricholo mataceae) te lignikolne vrste, osobito one na crniki.<br />
Neke biljne zajednice na otočiću su prirodne, a druge antropogeno uvjetovane. Tako je na<br />
obalnim grebenima što ih tvore kredni vapnenci, te na niskim obalama koje su pod utjecajem<br />
plime i oseke, prirodna vegetacija halofilnih staništa. Zastupljena je zajednicom cakleljače<br />
(Salicornia sp.) te uskolisne mrižice (Limonium angustifolium). Na njih se naslanja vegetacija<br />
halofilnih oštrih sitova (Juncus acutus, Juncus maritimus) i zaslanjenih vlažnih livada. Na<br />
starim zidovima zanimljiva je vegetacija s mesnatim pupčićem (Umbilicus horizontalis). Od<br />
antropogeno uvjetovanih zajednica prisutne su na otoku Košljunu neke korovne zajednice na<br />
obradivim površinama kao i ruderalne zajednice, dok je vegetacija livada zauzela tek male<br />
površine.<br />
1.2.8.2. Kulturna baština 7<br />
U segmentu zaštite <strong>grad</strong>iteljske baštine, otok Krk označen je kao kompleksno spomeničko<br />
područje, što znači najgušću zastupljenost vrhunskih spomenika kulture svih vrsta i razdoblja<br />
unutar karakterističnog krajobraza.<br />
Pregled postojeće registrirane, preventivno zaštićene i evidentirane kulturno-povijesne baštine<br />
na području Grada Krka:<br />
6 Izvor podataka fra Berard Barčić: "Flora i vegetacija otočića Košljuna"<br />
7 Izvor: Elaborat Kulturno-povijesno nasljeđe Primorsko-goranske županije – Otočko područje<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
57
A. Hidroarheološke i arheološke zone i lokaliteti<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
1. zona priobalnih voda od uvale Čavlena do uvale Sepen<br />
Na tom području utvrđena su razasuta nalazišta rimskih arheoloških predmeta. Pretpostavlja<br />
se da je tim područjem vodio morski put i prijelaz na otok Cres.<br />
2. zona priobalnih i prilaznih voda od uvale Mala Jana do uvale Mali Bok<br />
Na ovom području utvrđeni su razasuti pojedinačni arheološki nalazi.<br />
3. zona priobalnih i prilaznih voda Krčkog zaljeva do Crkvine punte<br />
Na ovom području nalaze se uz obalu važni nalazi rimskog Curicta-Krka, te se u vodama uz<br />
ovu obalu nailazi na pojedinačne i grupne ostatke arheoloških predmeta, naročito amfora.<br />
Obzirom na rimsko naselje pretpostavka je da se može naići na podvodne ostatke pristaništa.<br />
4. <strong>grad</strong> Krk (čitav <strong>grad</strong> unutar bedema i izvan bedema na lokalitetima uz kuću Šinigoj,<br />
itd.)<br />
5. polje Kimp: ruševine «kaštela» (kasnosrednjovjekovnog ladanjskog kompleksa);<br />
ruševine srednjovjekovne kapele sv.Jelene; ruševine srednjovjekovne crkvice sv.Anastazije<br />
6. Lizer: kompleks napuštenog seoskog naselja<br />
7. Puntarska draga: 7.1. Trojna (grobne gomile iz liburnskog doba); 7.2. Prvo more<br />
(prostrani kasnoantički-ranobizantski arheološki lokalitet); 7.3. Sv. Dunat (crkvica osebujnog<br />
arhitektonskog stila izgrađena tijekom 12.st. u blizini starijeg ruralnog naselja)<br />
8. Prniba: 8.1. Sv.Vid (ruševine srednjovjekovne crkvice); 8.2. Sv.Toma (arheološki<br />
lokalitet iz antičko-ranokršćanskog i srednjovjekovnog doba); 8.3. Sv.Danijel.<br />
9. Uvala Torkul (arheološki lokalitet iz antičkog doba)<br />
10. Uvala sv.Fuska (ostaci rimskog gospodarsko-stambenog kompleksa s pripadajućom<br />
nekropolom i ranokršćanskim oratorijem)<br />
11. Polača (ruševina kasnosrednjovjekovne kuće u blizini napuštenog naselja kod<br />
Linardića)<br />
12. kod sela Bajčić (prapovijesna <strong>grad</strong>ina)<br />
13. «Kostrij» kod Kornića (prapovijesna <strong>grad</strong>ina)<br />
14. «Zagrajine» u drmunu Svilov na rubu Ponikve (prapovijesna <strong>grad</strong>ina- najveće<br />
prapovijesno naselje na otoku); u blizini ceste postoji nekoliko većih prapovijesnih grobnih<br />
gomila<br />
15. Sv.Juraj (ruševina srednjovjekovne crkvice u istoimenoj uvali)<br />
16. Sv.Nikola (ruševina srednjovjekovne crkvice na uzvisini iznad uvale Valbiska)<br />
17. Sv.Krševan (crkva u obliku trolista iz XII. stoljeća, podignuta nad neistraženim<br />
antičkim ili ranokršćanskim kompleksom, nedaleko od uvale Čavlena)<br />
18. Ponikve: 18.1. Sv.Jakov (ruševine srednjovjekovne crkvice s malim naseljem); 18.2.<br />
Sv.Silvestar (srednjovjekovna arheološka zona)<br />
19. Sv.Nikola u Brautovcima (Kornić) (kasnosrednjovjekovna kapela pretvorena u<br />
kuću)<br />
20. Sv.Marina (ruševine srednjovjekovne kapele)<br />
21. Sv.Petar (porušena srednjovjekovna crkva, tragovi temelja u iskrčenoj ledini uz cestu<br />
Krk-Vrh)<br />
22. Sv.Sergije nad Brusićima (tragovi ranosrednjovjekovne kapele s grobljem)<br />
B. Povijesna <strong>grad</strong>iteljska cjelina:<br />
1. Urbana cjelina<br />
- Krk (reg. 108/1-1965)<br />
Krk je jedno od najstarijih kontinuirano naseljenih mjesta na čitavom Kvarneru, a od IV.<br />
stoljeća je i sjedište biskupa. Na pronađenom natpisu s početka IV. st. Krk se naziva<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
58
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
"Splendissima civitas Curictarum". Naš naziv dolazi od rimskog imena (Curicum, Curicta),<br />
dok je mlađi naziv Vecla-Vegla-Veglia (u značenju "Stari <strong>grad</strong>"), stvorio srednjovjekovni<br />
romanizam.<br />
Počeci Krka javljaju se još u prethistoriji. Grad je urbaniziran u antici, a u doba rimske<br />
dominacije imao je municipalno uređenje i bio opasan bedemima, koji su tijekom srednjeg<br />
vijeka obnavljani i proširivani. U svom tlocrtu sačuvao je većim dijelom rimsku urbanističku<br />
osnovu s ulicama koje se sijeku pod pravim kutom (Cardo - Decumanus).<br />
Nakon što su iza 9. godine po Kristu pokorili Ilirik te zavladali <strong>grad</strong>om Krkom, Rimljani su<br />
zatekli organizirani <strong>grad</strong>. Gradska zidine podignute još u predrimsko doba uspjele su se<br />
zadržati na istom mjestu. Gradska vrata u zidinama, određivala su i unutarnji raspored <strong>grad</strong>a.<br />
Rimljani su imali svoju vlastitu shemu tlocrta <strong>grad</strong>a koju su kod osvojenih <strong>grad</strong>ova<br />
prilagođavali danoj situaciji. Bio je određen raspored ulica, trgova, mjesto za hramove, terme,<br />
kazalište, trkališta itd.<br />
Zidine su imale bolje utvrđena mjesta - kule, koje su bile nad svim vratima, ulazima u <strong>grad</strong>.<br />
Do danas sačuvana obrambena mjesta su: Kaštel na Kamplinu (Obrambena četverokutna<br />
tvrđava za zaštitu luke. Od četiri kutne kule do danas su sačuvane tri. Kaštel je u vlasništvu<br />
Krčke biskupije. U lapidariju Kaštela se čuva kameni natpis iz 1. stoljeća nove ere.), Kula na<br />
obali (šesterostrana kula - jugozapadna utvrda u luci s uklesanom godinom iz<strong>grad</strong>nje 1407. i<br />
imenom Mikule (Nikole) Frankopana) i Vijećnica na trgu (kula nad velikim vratima je<br />
četverokutna kula koja ima prizemlje i dva kata, a datira iz druge polovice 15. stoljeća. Zidine<br />
vijećnice krasi kameni brojčanik velikog sata.) Grad je imao četvero, dobro kontroliranih<br />
vrata: Pizanska vrata, Velika vrata, Gornja vrata, Mala vrata. Ulica koja se spušta od Gornjih<br />
vrata do Biskupskog dvora i dijeli <strong>grad</strong> na istočnu i zapadnu polovicu je zapravo rimski<br />
Cardo. Ulica koja spaja Pizanska vrata s glavnim trgom, na kome su bila i glavna <strong>grad</strong>ska<br />
vrata i dijeli <strong>grad</strong> na sjevernu i južnu polovicu je ustvari rimski Decumanus.<br />
Unutar <strong>grad</strong>skih zidina i na istim ulicama Krk živi više od dvije tisuće godina. Gotovo su sve<br />
građevine vrlo stare, premda većina nije sačuvala izvorni izgled i strukturu, već su više puta<br />
rekonstruirane, dograđivane i pregrađivane. Ipak se s pravom može reći da je Krk unutar<br />
zidina u cjelini spomenik kulture.<br />
Starom jezgrom dominira kompleks katedrale Uznesenja Marijina (Trobrodna bazilika koja<br />
postoji od osnutka Krčke biskupije u starokršćansko doba, ali je doživjela mnoge pre<strong>grad</strong>nje i<br />
danas je povezana s crkvom Sv. Kvirina; u Katedrali je ostao sačuvan romanički portal,<br />
barokni glavni oltar, renesansni amboni i nadgrobne ploče krčkih biskupa iz 14. i 16. stoljeća;<br />
u tri male kapele čuvaju se brojne sakralne umjetnine), a uz nju je crkva Sv. Kvirina<br />
(dvoetažna romanička građevina sagrađena u 10. i 11. stoljeću, u 13. je stoljeću prislonjena na<br />
pročelje Katedrale; sv. Kvirina obilježava sjajan renesansni zvonik s arkanđelom visine 50<br />
metara). Na vrhu krčkog brežuljka uz gornja <strong>grad</strong>ska vrata smjestila se crkva i samostan te<br />
crkva Majke Božje od Zdravlja koja je nekad bila benediktinska (ranoromanička trobrodna<br />
bazilika). Tu je i samostan benediktinki, vjerojatno iz početka XIII. st. Nedaleko od nje nalazi<br />
se franjevački samostan i jednobrodna crkva Sv. Franje iz XIII. st. Crkva je građena u stilu<br />
gotike sa zvonikom kvadratnog krova. Izvan <strong>grad</strong>skih zidina bila su još dva samostana.<br />
Među spomenicima ističu se: Frankopanski kaštel te mnoge druge građevine: biskupski dvor<br />
te nekoliko palača s romaničkim, gotičkim, renesansnim i kasnijim stilskim elementima, čiji<br />
su vlasnici bili hrvatski i talijanski plemići, a koji <strong>grad</strong>u Krku daju izuzetno veliku<br />
spomeničku vrijednost i značaj.<br />
2. Ruralna sredina:<br />
- Brzac (reg. 07-436/1-1971) – Linardići (reg. 07-437/1-1971) – Milohnići (reg. 07-438/1-<br />
1971)<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
59
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Brzac, Linardići i Milohnići su povijesne seoske cjeline čiji se postanak vezuje uz migraciju<br />
Hrvata sa Velebita u XV st., mada je moguće da su i starija. To su blago zbijena naselja<br />
stočarsko-poljoprivrednog tipa, karakteristične organizacije prostora gdje su u sklopu<br />
okućnice stambeni i gospodarski objekti zajedno. Uz stambene objekte su karakteristične<br />
štalice građene kamenom u suhozidu mošune, s pred prostorom za mužnju - magarom. Od<br />
poljoprivrednih objekata važna su gumna, prostori za vršenje žita.<br />
Arhitektonske karakteristike sela su kamene kuće prizemnice ili katnice s horizontalnom<br />
podjelom prostora na gornji - stambeni i donji - gospodarski prostor - konoba, izbočine za<br />
krušnu peći na zabatima kuća, kameni svodovi na kojima počiva vanjsko stubište kuće. Stariji<br />
tip kuća ima drvenu platformu za ulaz u kuću što se smatra nalazom osobite vrijednosti.<br />
Prema organizaciji prostora, koja ukazuje na slavenski tip naselja, te prema gustoći<br />
arhitektonskih spomeničkih nalaza i prema organizaciji okoliša interpretiranim suhozidom,<br />
sela Brzac, Linardići, Milohnići su istaknuti reprezenti krčke seljačke kulture, a zbog gustoće<br />
etnografskih nalaza vrednuju se i kao etnografske zone.<br />
- Lakmartin<br />
Lakmartin je staro ribarsko selo smješteno na brdašcu između <strong>grad</strong>ova Krka i Punta i ima<br />
bogatu povijest o čemu svjedoče pronadjeni pisani dokumenti. Kuće su stare više od 200<br />
godina, a mjesto ima i vlastitu crkvicu. Lakmartin je bio jedan od centara glagoljaške<br />
pismenosti na ovom području.<br />
C. Graditeljski sklop<br />
1. Civilne građevine<br />
- Krk: Frankopanski kaštel (reg. 03-120/3-1961). Frankopanski kaštel također je dio<br />
<strong>grad</strong>skih fortifikacija <strong>grad</strong>a Krka. To je okrugla i kvadratična kula sa zidinama na Kamplinu.<br />
Kompleks je nastao u periodu od XII. do XV. st., i jedan je od rijetko očuvanih<br />
fortifikacijskih objekata.<br />
- Krk: Šesterokutna kula na obali (reg. 03-238/2-1961). Šesterokutna kula - bastion,<br />
sačuvana u polovici svoje originalne visine, građena je početkom XV. st. a dio je fortifikacije<br />
<strong>grad</strong>a Krka. Na vanjskoj strani zapadnog zida, kao spolija, uzidana je nadgrobna rimska stela<br />
s naknadno uklesanim natpisom vjerojatno iz doba <strong>grad</strong>nje kule: "AN(NO) D(OMI)NI<br />
MCCCVII SEPTEMBR(I) DIE XV T(EM)P(O)R(E) D(OMI)NI CO(M)IT(I) NICH(OLA) I."<br />
- Krk: Gradski bedemi. Krk je još danas opasan zidinama koje potječu većinom iz rimskog i<br />
srednjovjekovnog doba. Donji sloj u zapadnom dijelu ovih zidina potječe iz predrimskog<br />
doba. Taj dio je građen iz velikih klesanih blokova koji nisu povezani mortom. Po kamenom<br />
natpisu pronađenom kod bivših <strong>grad</strong>skih vrata na moru, stručnjaci smatraju da su ilirska.<br />
Kasnija istraživanja (dr. A.Faber 1973.) pokazala su da ispod najstarijeg vidljivog sloja<br />
postoji još raniji ilirski sloj iz suhozida građen neklesanim kamenom. Tragovi ilirskog zida<br />
nađeni su na gornjim <strong>grad</strong>skim vratima te uz zapadni dio zidina.<br />
2. Sakralne građevine<br />
- Krk: Katedrala (reg. 569-1956). Katedrala Marijina Uznesenja je najznačajniji<br />
arhitektonski spomenik <strong>grad</strong>a Krka. Današnja trobrodna romanička crkva sagrađena je u XII.<br />
st. na mjestu trobrodne starokršćanske bazilike iz V.-VI. st. podignute na ostacima rimskih<br />
termi (A. Mohorovčić). Tijekom stoljeća više puta je obnavljana i dograđivana Uz sjeverni<br />
brod katedrale izgrađen je baptisterij s poligonalnom piscinom. Naročitog značaja su<br />
skulpturno bogatstvo kapitela 18 romaničkih stupova, romanički plastični dekor stepenica,<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
60
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
uzdignuta partija kora, renesansna drvena propovjedaonica, a u lijevom brodu je gotička<br />
pre<strong>grad</strong>nja (Frankopanska kapela) iz XV. st. Od inventara u crkvi se nalazi i Frankopanska<br />
pala Madone u slavi (1475.god.), nadgrobne ploče krčkih biskupa iz XIV.-XVI. st., u sakristiji<br />
rezbareni ormari, i dr. U z<strong>grad</strong>i biskupije čuvaju se djela talijanskih majstora XVI. i XVII. st. i<br />
poliptih “Sv. Lucija”, rad Paola Veneziana donijet iz Baške.<br />
- Krk: Crkva Blažene Djevice Marije od Zdravlja (reg. 03-237/2-1961). Crkva Blažene<br />
Djevice od Zdravlja nalazi se uz sjeverni dio <strong>grad</strong>skih zidina, na mjestu benediktinske opatije<br />
i crkve Sv. Mihovila. To je ranoromanička bazilika građena između X. i XII. st., pregrađivana<br />
više puta. U XVIII. st. je barokizirana, ali u svojim osnovnim karakteristikama - bazilikalnost,<br />
ritam stupova, tehnika <strong>grad</strong>nje, mali i pravilni oblici kapitela, sačuvala je do danas svoj<br />
romanički izgled. Na bočnom oltaru je slika Bogorodice s djetetom iz XVI. st.<br />
- Krk: Crkva Sv. Kvirina (reg. 568-1956). Crkva Sv. Kvirina romanička je bazilika iz XII.<br />
stoljeća. Priljubljena je uz zapadno pročelje katedrale u pravcu sjever-jug. To je pravokutna<br />
dvokatna građevina (donja i nešto mlađa gornja crkva). Gornji kat crkve je trobrodan, a lijevi<br />
brod prizemlja služi kao prolaz uz pročelje katedrale koincidirajući vjerojatno s potezom<br />
rimskog carda. U desnoj apsidi gornje crkve ima ostataka gotičkih fresaka. Građevina je<br />
monumentalnog sklada u ritmizaciji unutarnjeg prostora, i u plastičnoj, tipičnoj romanskoj<br />
obradi vanjskog plašta, koji su ostali u izvornom obliku. Ovaj tip arhitekture je i kod nas vrlo<br />
rijedak i zato vrlo značajan spomenik arhitekture.<br />
- Krk: Crkva Sv. Lucija<br />
- Krk: Crkva Sv. Lovro (van <strong>grad</strong>a)<br />
- Crkva Sv. Mikula<br />
- Košljun: Samostan Sv. Marija (reg. 03-211/1-1961). Otočić se nalazi u Puntarskoj dragi,<br />
800 m od luke Punat. Nastanjen je od rimskog doba. U XII. st. na otok dolaze benediktinci,<br />
koji osnivaju benediktinsku opatiju. Benediktinska opatija 1447. god. dolazi u posjed<br />
franjevaca (na osnovi frankopanske darovnice). Iz VIII. st. potječu natpisi i kameni kapitel sa<br />
signaturom ANDREA (u košljunskom lapidariju).<br />
Kompleks samostana s crkvom skladno je ukomponiran u okolinu. Sastoji se od z<strong>grad</strong>e<br />
samostana sagrađene 1526. god. s renesansnim klaustrom iz konca XVI. st. te renesansne<br />
jednobrodne crkvice s kružno nadsvođenim korom i otvorenim krovištem iznad broda,<br />
sagrađena 1523. god. Uz samostan se nalazi kapela sv. Bernardina, koja predstavlja u našim<br />
krajevima rijetko sačuvani tip utvrđene kapele, kvadratičnog tlocrta i kružnog svoda. Građena<br />
je u ranoromaničkim oblicima kroz XI. i XII. st.<br />
Unutrašnjost franjevačke crkve Navještenja bogata je vrijednim slikama domaćih i stranih<br />
majstora: na glavnom oltaru nalazi se poliptih Giordana da Santacroce iz 1535.god., na<br />
lijevom pokrajnjem slika sv. Franje, rad nepoznatog majstora XVI. st. a na trijumfalnom luku<br />
velika kompozicija Posljednji sud, ulje na platnu, rad E. Ughetta iz 1653.god. U kapeli sv.<br />
Bernardina je drveni plastični triptih XVI. st.<br />
U maloj kapeli, usred parka crnogorice, čuvaju se fragmenti jaslica iz XVI st., a u<br />
samostanskom muzeju nalazi se zbirka proizvoda umjetničkog obrta, ikona i slika, među<br />
njima i slika krčkog majstora Frana Jurčićia (1671-1718). Samostan posjeduje najstariju<br />
biblioteku (1467.) s 15.000 knjiga, inkunabula, glagoljskih natpisa i rijetkih izdanja, bogat<br />
arhiv , lapidarij, etnografsku zbirku, a u Galeriji fra Ambroza Testena izložen je Ptolomejev<br />
atlas (II. st.) tiskan u Veneciji 1511.<br />
- Lakmartin: Crkva Sv. Martin (kapela Navještenja Marijina, sv. Antuna Padovanskog)<br />
- Linardići: Crkva Sv. Fuska<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
61
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
- Glavotok: Samostan (reg. KB-313/3-1972). Nekad frankopansko dobro, s ljetnikovcem<br />
krčkih knezova Frankopana i malom porodičnom kapelom, knez Ivan Frankopan poklonio je<br />
1445. god. franjevačkom redu trečeredaca, glagoljaša.<br />
Sadašnji samostanski kompleks s crkvom Sv. Marije počeo je <strong>grad</strong>iti opat Matej Bošnjak<br />
1494 god. a 1507. god. započeta je iz<strong>grad</strong>nja sadašnje jednobrodne crkve Bezgrešnog Začeća<br />
s nadsvođenim gotičkim svetištem, korom i sakristijom. Kor je produljen u XVII. st. a<br />
pročelje obnovljeno 1879. god.<br />
Godine 1557. god. za vrijeme opata Stjepana Radičevića izgrađeno je prenoćište za<br />
hodočasnike, koje je locirano na sjevernoj strani iza samostanskog kompleksa. Zapadno krilo<br />
samostana nalazilo se uz samu obalu, ali je 1879. god. uvučeno od obale za 5 m. Tada je bio<br />
izmijenjen i oblik pročelja.<br />
Centralna slika na glavnom oltaru (Bogorodica sa djetetom) rad je nepoznatog mletačkog<br />
majstora iz XVII. st. Postrane slike (sv .Franjo I sv. Bonaventura) rad su Girolama da<br />
Santacroce, a pokrajina dva mramorna oltara izradio je 1760. god. mletački majstor Giussepe<br />
Bisson. U samostanu su slike i liturgijski pribor iz XVII. i XVIII. st. te zbirka glagoljskih<br />
rukopisa i inkunabula.<br />
Ovaj samostanski kompleks ima izrazitu spomeničku vrijednost kao potpuno definirana<br />
arhitektonska cjelina, ali i kulturno- povijesni značaj zbog glagoljice, koja je na ovom<br />
području tijekom stoljeća intenzivno i kontinuirano djelovala.<br />
- Milohnići: Crkva Sv. Krševana (reg. 222/1-1961). Starohrvatska ranoromanička crkvica<br />
sagrađena je nad uvalom Čavlena u XI. / XII. st. (kružni tlocrt, tri apside, kupola s križnim<br />
svodnim pojasima - gurtnama koje drže svod). Jedan od rijetkih sačuvanih spomenika<br />
starohrvatske arhitekture.<br />
- Pinezići: Crkva Sv. Fuska pri moru<br />
- Poljica: Crkva Sv. Marija<br />
- Skrpčići: Crkva Sv. Franjo<br />
- Kornić: Crkva Sv. Dunat (reg. 03-224/1-1961). Mala sakralna građevina iz starohrvatskog<br />
vremena - iz predromanike ( oko 800.), kružnog tlocrta s kupolom koja počiva na pandanima i<br />
trompama, predstavlja rijedak primjer arhitekture tog vremena na području sjevernog Jadrana.<br />
D. Etno zone i spomenici<br />
- Etnozona Poljica (reg. BG-83/2-1972). Etnografska zona Poljica obuhvaća i naselja<br />
Bajčići, Žgaljići, Nenadići, Brusići (sa zaseocima Kapovci, Brozići).<br />
To su naselja otvorenog tipa koja se sastoje od većeg ili manjeg broja okućnica. Jednu<br />
okućnicu čini jedan ili više stambenih objekata s gospodarskim z<strong>grad</strong>ama koje predstavljaju u<br />
cijelosti ili u detalju predajnu <strong>grad</strong>iteljsku kulturu otoka Krka.<br />
Arhitektonske karakteristike naselja su kamene kuće prizemnice ili katnice s dvostrešnim<br />
krovištem pokrivene kanalicama s tipičnim vanjskim stepeništem i terasom na svod. U<br />
interijeru objekata dominiraju ognjišta što je vidljivo po masivnim dimnjacima, te po<br />
karakterističnom vanjskom izbojku tj. krušnoj peći uz ognjište. Uz stambeni nalaze se<br />
gospodarski objekti građeni od kamena u suhozidu i pokriveni biljnom građom što dokazuje<br />
uz stočarsku i jaku poljoprivrednu kulturu tog dijela otoka.<br />
Povijesni podaci ovu zonu vezuju uz migracije stanovništva s kopna u XV. st. Predajni podaci<br />
govore o lokalnim migracijama na području zone, koje svjedoče o kontinuitetu naselja prije<br />
15 st. Prema predajnim oznakama <strong>grad</strong>iteljstva te opće kulture prostor zone predstavlja<br />
uvjetni kulturni krug koji se poklapa s granicama oblikovanog feudalnog doba XIV.-XV.<br />
stoljeća.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
62
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
- Etnozona Kornić (reg. BG-95/1-1975). Kornić se prvi put spominje u 15. stoljeću. To je<br />
seoska cjelina koja prema vanjskim obilježjima i povijesnim izvorima predstavlja jedinstveno<br />
predajno područje te se iskazuje kao etno zona. Vanjska obilježja zone su: organizacija<br />
krajolika inretpretirana suhozidom, pretežno ratarskog sadržaja te smještaj i organizacija<br />
naselja uz obradivo zemljišno područje u blizini pašnjaka.<br />
Prema povijesnim izvorima, procvat naselja se događa nakon unutarnje otočke migracije<br />
tijekom XVII. i XVIII. st.<br />
Organizacijske i arhitektonske odlike naselja su: kuće male tlocrtne površine s okućnicom, te<br />
svodovima s vanjskim stubištem kao tipičnim <strong>grad</strong>iteljskim detaljem. Prostorno, zona se spaja<br />
u jednu cjelinu cestom Lakmartin - Muraj - Brautovci- Kornć te ista zajedno sa naseljima<br />
Lakmartin - Brautovci - Kornić predstavlja povijesno vrijedne cjeline.<br />
1.2.8.3. Kakvoća zraka<br />
Praćenje kakvoće zraka na području otoka Krka provodi Zavod za javno zdravstvo<br />
Primorsko-goranske županije, od sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća, a prate se<br />
koncentracije sumpor-dioksida i dima, količine taložne tvari, te se analiziraju dnevni uzorci<br />
oborina.<br />
Na temelju izmjerenih vrijednosti navedenih onečišćujućih tvari vidi se da je kakvoća zraka<br />
područja otoka Krka I kategorije. Prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04) to je čist ili<br />
neznatno onečišćen zrak gdje nisu prekoračene preporučene vrijednosti kakvoće zraka, što<br />
znači da na tom području treba djelovati preventivno, kako se ne bi prekoračile te dopuštene<br />
vrijednosti.<br />
1.2.8.4. Kakvoća podzemnih i površinskih voda<br />
Na području Grada Krka postoji jedan bujični površinski vodotok, a uslijed kraške strukture<br />
oborinske vode otječu podzemnim tokovima.<br />
Slivovi podzemnih voda su, s aspekta ugroženosti od onečišćenja, najosjetljivija područja.<br />
Podzemne vode otoka Krka vrlo su tvrde vode, neke su pod utjecajem mora i nepovoljnog<br />
sastava aniona u odnosu na korozivnost.<br />
Jedan od najugroženijih prirodnih resursa na području Grada Krka je jezero Ponikve koji je<br />
glavni resurs vode za piće, stoga je nužno riješiti odvodnju i pročišćavanje, prvenstveno<br />
otpadnih voda naselja.<br />
Svaka ljudska djelatnost u slivu predstavlja opasnost od onečišćavanja podzemnih i<br />
površinskih voda i narušavanje njihove kakvoće. Jedan od osnovnih načela zaštite voda u<br />
prirodi je održavanje njene kakvoće u granicama potrebe njenih korisnika. Stoga su uredbom<br />
o klasifikaciji voda (NN 77/98) sve podzemne vode raspoređene u prvu vrstu.<br />
Radi zaštite podzemnih voda i samih izvora, određene su zaštitne zone izvora koje su<br />
obuhvatile šire slivno područje, a bile su razgraničene na I, II i III zonu. Dio područja<br />
Akumulacija Ponikve štiti se Odlukom o uspostavljanju i održavanju zona sanitarne zaštite i<br />
mjerama zaštite područja izvorišta pitke vode (SN 15/91 i 17/96).<br />
1.2.8.5. More<br />
U Primorsko-goranskoj županiji uspostavljen je 1986. godine sustav trajnog praćenja stanja<br />
sanitarne kakvoće priobalnog mora za kupanje i rekreaciju (monitoring). Kriteriji za<br />
ocjenjivanje kakvoće mora na plažama, kao i metoda ispitivanja propisane su Uredbom o<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
63
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN 33/96), koja je usklađena s direktivom<br />
Europske unije o vodi za kupanje (76/160/EEC). Ispituju se fizička, kemijska i biološka<br />
svojstva morske vode.<br />
Ispitivanja kakvoće mora služe osnovnom cilju što ga postavlja Uredba, a to je da rezultati<br />
ispitivanja trebaju prvenstveno služiti zaštiti zdravlja kupača. 8<br />
Područje Grada Krka uključeno je u praćenje kakvoće mora na morskim plažama: plaža u<br />
autokampu Ježevac, plaža izvan lukobrana, Portopižana, uvala Dražica, uvala Valdagara,<br />
uvala Tomaževo, Prevoz, uvala Trojna,, uvala Malo more, Dunat. Rezultati ispitivanja<br />
pokazuju da je uz navedene plaže more podobno za kupanje usprkos što se neke nalaze u<br />
blizini potencijalnih zagađivača (brodo<strong>grad</strong>ilište Krk) te naselje Krk.<br />
Izvori zagađenja i onečišćenja mora s kopna su stanovništvo, gospodarski sadržaji, turizam te<br />
pomorski promet i djelatnosti. Mogućnost zagađenja postoji i od pomorskih incidenata.<br />
Glavnina komunalnih odnosno sanitarno-potrošnih otpadnih voda ispušta se u more samo<br />
nakon preliminarnog pročišćavanja. Ovim otpadnim vodama se u more unose velike količine<br />
suspendiranih organskih tvari sa visokim sadržajem hranjivih soli što je jedan od glavnih<br />
uzroka pojavi eutrofikacije.<br />
1.2.8.6. Tlo<br />
Temeljem bonitetne procjene, tla se svrstavaju u četiri kategorije zaštite i za njih se određuje<br />
sustav mjera, odnosno način korištenja.<br />
Prvu kategoriju zaštite čine zemljišta I-IV bonitetne klase (djelomično i V). Potrebno ih je<br />
štititi i namijeniti isključivo poljoprivrednoj proizvodnji. Zemljišta druge kategorije<br />
obuhvaćaju V i VI bonitetnu klasu, a odgovarajućim mjerama treba ih štititi. Zemljišta treće i<br />
četvrte kategorije prekrivena su (uglavnom) šumama ili su to kamenjarske površine.<br />
1.2.8.7. Buka<br />
Izvori buke na području Grada Krka su opterećenje postojećih državnih prometnica u vrijeme<br />
turističke sezone, te buka, također pojačana u vrijeme turističke sezone, pojedinih<br />
ugostiteljskih objekata. Ovisno o pojedinim fazama radnog procesa, pojačana buka ima izvor i<br />
u zonama poslovne namjene.<br />
U skladu sa saznanjima izvori buke ne predstavljaju problem na području Grada Krka.<br />
Poslovni sadržaji s izvorima buke smješteni su u unutar zone poslovne namjene.<br />
Ugostiteljsko-turistički kapaciteti generalno su grupirani u zonama unutar građevinskog<br />
područja Krka pa buka ne ometa stambene zone i regulirana je radnim vremenom.<br />
8 Izvor: Morske plaže na području Primorsko-goranske županije, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno<br />
<strong>plan</strong>iranje, Rijeka 1999.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
64
1.3. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Područje Grada Krka smješteno je na jugozapadnom dijelu otoka Krka, obuhvaća mjesta:<br />
Bajčići, Brusići, Brzac, Kornić, Krk, Lakmartin, Linardići, Milohnići, Muraj, Nenadići,<br />
Pinezići, Poljica, Skrbčići, Vrh i Žgaljići, a administrativno središte je <strong>grad</strong> Krk. Graniči s<br />
općinama Punat, Vrbnik, Dobrinj i Malinska te s Gradom Cresom i Gradom Rabom.<br />
Područje Grada Krka ima kopnenu površinu od 10.682 ha i morski prostor od 16.105 ha, od<br />
kojih na otoke otpada 902 ha (Plavnik 879, Kormati 11, Košljun 6 i Mali Plavnik 6). To čini<br />
3% kopnene i 3,4% ukupne površine Primorsko-goranske županije. Duljina granice Grada<br />
Krka je 82,3 km, a duljina obalne linije je 62,5 km, od čega je u građevinskom području 5,6<br />
km. Reljefni oblici su u osnovi grebeni i udoline.<br />
Prometno-geografski položaj Krka i Kvarnera je povoljan, jer je to prostor Mediterana i<br />
Gornjeg Jadrana i to su tzv. «jadranska vrata«, te prirodni koridor pomorskih putova prema<br />
središnjim dijelovima europskog kopna. Njemu gravitira razvijeni dio europskog kopna, a na<br />
udaljenosti od 500 km nalaze se južna Njemačka, jugozapadni dio Češke i Slovačke, Austrija,<br />
Slovenija, zapadna Mađarska, veliki dio Švicarske i Italije. Otok Krk povezan je s kopnom<br />
preko «Krčkog mosta». Od Rijeke je povezan željezničkom prugom i cestama preko Slovenije<br />
na koridore zapadne Europe te od Rijeke preko Zagreba prema Mađarskoj, Češkoj i Slovačkoj<br />
i cestovnim pravcem prema Dubrovniku i Grčkoj.<br />
Površina Grada prema katastarskim kulturama i podacima Područnog ureda za katastar<br />
Rijeka, Ispostava Krk je slijedeća:<br />
ha Udio<br />
Oranice i vrtovi 751 7,0<br />
Voćnjaci - -<br />
Maslinici 599 5,6<br />
Vino<strong>grad</strong>i 172 1,6<br />
Livade 18 0,2<br />
Pašnjaci 2.827 26,5<br />
Ukupno poljoprivredne površine 4.367 40,9<br />
Trščaci i bare 31 0,3<br />
Šume 5.747 53,9<br />
Neplodno 536 4,9<br />
Sveukupno 10.681 100,0<br />
Na području Grada Krka ima malo prostora pod oranicama i vrtovima, a dio njih je i zapušten.<br />
Prema nekim procjenama u 2003. ima oko 717 ha pod tim kulturama. Prema Katastru pod<br />
maslinama ima oko 600 ha, a prema nekim procjenama oko 536 ha. U odnosu na iskazano<br />
stanje najlošija je situacija s vino<strong>grad</strong>ima kojih ima u funkciji svega oko 92 ha. Pašnjaka<br />
prema procjenama ima nešto više, odnosno stvarno stanje je oko 3005 ha. Kod ostalih kultura<br />
u odnosu na stanje u katastru nema promjena. U cjelini najveće površine su po šumama i to<br />
de<strong>grad</strong>iranih šuma hrasta, panjača i šikara. Osim toga značajan dio prostora je pod<br />
pašnjacima, kao osnove razvoja sitnog stočarstva. Na području Grada ima povoljnih prostora<br />
za lov i ribolov.<br />
Središnja zimska temperatura na južnoj strani kreće se oko 7ºC, a na sjevernoj je viša.<br />
Sjeverna strana izložena je buri i hladnija je od južne. Ljeta imaju blagu sredozemnu klimu i<br />
topla su s prosječnom temperaturom od oko 24ºC.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
65
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Prostor Grada Krka je kulturno-povijesno integralni dio otoka Krka i povijesno integralnog<br />
područja. Prometne značajke područja i blizina <strong>grad</strong>a Rijeke značajno utječu na razvoj<br />
prostora. Rezultat je dinamičan gospodarski razvoj uzrokovan blizinom centralnog tržišta<br />
regije, blizinom najrazvijenijih Europskih regija, blizinom prometnih pravaca, te razvojem<br />
turizma. Stalni mehanički priliv stanovnika uvjetovan je istim čimbenicima. Na prostoru<br />
<strong>grad</strong>a stanovanje se primarno razvija u granicama slijedećih naselja:<br />
– Bajčići, Brusići, Brzac, Kornić, Krk, Lakmartin, Linardići, Milohnići, Muraj, Nenadići,<br />
Pinezići, Poljica, Skrbčići, Vrh, Žgaljići.<br />
Navedeni utjecaji povećavaju potražnju za građevinskom zemljištu, što rezultira definiranjem<br />
granica građevinskog zemljišta većim od potrebnog za prirodni rast naselja u Prostornom<br />
<strong>plan</strong>u <strong>grad</strong>a Krka, te dodatnim proširenjem Odlukom o Prostornom <strong>plan</strong>u Općine Krk<br />
("Službene novine" Županije primorsko-goranske 31/78, 16/88, 4/93 i 12/97).<br />
Pored granica građevinskog područja navedenom odlukom su definirane i slijedeće zone:<br />
– Turističke zone: Glavotok, Ježevac, Dražice, Redagara i Politin I i II, Torkul i Čavlena,<br />
– Športsko-rekreacione zone: Dunat-Prniba, Črnike, Šotovento i Čavlena.<br />
Iz<strong>grad</strong>njom aerodroma otok Krk je povezan sa širim zaleđem i Europom, a iz<strong>grad</strong>njom mosta<br />
dobio je čvrstu vezu sa kopnom, čime je postao naglašeno tranzitno područje za trajektni<br />
promet sa susjednim otocima i polazna točka tzv. «Plave magistrale». Iz<strong>grad</strong>nja luke i<br />
terminala za prijevoz nafte i industrijske luke u kompleksu «DINE» Krk je postao značajna<br />
točaka za uvoz i daljnji transport specifičnih tereta. Međutim svi ti zahvati nisu ostavili<br />
značajnIji utjecaj na prilagođavanje cestovne mreže na Krku (osim ceste i pristaništa za trajekt<br />
Valbiska – Merag).<br />
Iz<strong>grad</strong>nja obilaznica, naročito Krka i Punta, a i drugih naselja kao izrada i poboljšanje<br />
trajektnih prijevoza na otoke (a i kopno) nameće se kao neposredni imperativ koji treba<br />
provoditi u daljnjoj razradi koncepta «Plave magistrale». Neposrednije povezivanje prometa<br />
koji ulazi na otok kod mosta sa srednjim i istočnim dijelom otoka jednom sjevernijom trasom,<br />
treba također uzeti u razmatranje, uz uvažavanje vodozaštitnog područja.<br />
U daljnjem razvoju tranzitnog prometa, kao posljedica jačeg razvoja drugih otoka, samo<br />
obilaznica postojećih naselja (naročito Krka i Punta), neće biti dovoljna.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
66
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Shematogram br. 2: Funkcionalna podjela prostora Grada Krka<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
67
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
1.4. PLANSKI POKAZATELJI I OBVEZE IZ DOKUMENATA PROSTORNOG<br />
UREĐENJA ŠIREG PODRUČJA I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH<br />
PLANOVA<br />
Dokumenti prostornog uređenja šireg područja Grada Krka su:<br />
– Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske<br />
– Program prostornog uređenja Republike Hrvatske<br />
– Prostorni <strong>plan</strong> Primorsko-goranske županije<br />
– Prostorni <strong>plan</strong> (bivše) općine Krk<br />
• Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske (Ministarstvo prostornog<br />
uređenja, <strong>grad</strong>iteljstva i stanovanja, 1997.g.)<br />
“Strategija određuje dugoročne ciljeve prostornog razvoja i <strong>plan</strong>iranja u skladu s ukupnim<br />
gospodarskim, društvenim i kulturnim razvojem, te sadrži osnove za usklađivanje i<br />
usmjeravanje prostornog razvoja, organizaciju prostora Države, razvojne prioritetne<br />
djelatnosti te <strong>plan</strong>ske cjeline zajedničkih <strong>prostorni</strong>h i razvojnih obilježja za koje će se donositi<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong>ovi područja posebnih obilježja 9 ”.<br />
Za izradu Prostornog <strong>plan</strong>a Grada Krka poslužile su slijedeće osnovne smjernice iz Strategije<br />
(skraćeni izvadak).<br />
Stanovništvo. Dugoročni i prioritetni ciljevi demografskog razvitka Hrvatske su:<br />
– ublažavati i ispravljati negativne demografske tendencije,<br />
– osigurati ravnomjerniji razmještaj stanovništva na prostoru Hrvatske,<br />
– stalno poboljšavati strukturna i ostala obilježja stanovništva,<br />
Naselja: Strateški ciljevi i usmjerenja urbanog razvoja:<br />
– Usmjeravati procese urbanizacije u skladu s odabranim optimalnim stupnjem<br />
urbaniziranosti zemlje<br />
– Odrediti novi sustav središnjih naselja<br />
– Planskim mjerama utjecati na skladniji razvoj urbanog sustava Hrvatske<br />
– Utvrditi tipologiju <strong>grad</strong>ova i njihova regionalna obilježja,<br />
– Utvrditi kriterije i mjere za racionalno <strong>plan</strong>iranje <strong>prostorni</strong>h obuhvata<br />
građevinskih područja svih tipova i veličina naselja,<br />
– Utvrditi pokazatelje i kriterije kojima mora udovoljiti naselje,<br />
– Utvrditi nužni broj i strukturu stalnih stanovnika važnijih naselja.<br />
Prioritetne smjernice:<br />
– Svim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti svako daljnje<br />
neopravdano širenje građevinskih područja,<br />
– Policentrični razvitak tj. razvitak središnjih naselja poticati investicijskom<br />
politikom i decentralizacijom gospodarskih struktura,<br />
– Utvrđivati realne troškove uređivanja građevinskog zemljišta,<br />
– Usmjeravati novu stambenu i drugu <strong>grad</strong>nju u prostorne cjeline <strong>grad</strong>ova i<br />
naselja koje su već opremljene komunalnom infrastrukturom (a imaju rezerve<br />
9 Zakon o prostornom uređenju, čl. 14.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
68
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
u instaliranim objektima) i objektima društvenog standarda, kao i u povijesne<br />
<strong>grad</strong>iteljske cjeline (radi njihove obnove i zaštite).<br />
Gospodarski sustavi i društvene djelatnosti u prostoru<br />
Šumarstvo: Zaštita područja šuma<br />
– Održati postojeće šume putem očuvanja i pravilnog gospodarenja,<br />
– Djelovati na očuvanju šuma u reprezentativnim ekološkim sustavima i<br />
krajolicima i to prvenstveno autohtonih, kao i očuvanju i gospodarenju divljim<br />
životinjama, te imenovanju predjela baštine,<br />
– Osigurati tampon i prijelazne zone,<br />
– Provoditi obnavljanje vegetacije u određenim ogoljelim gospodarstvima,<br />
– Povećati zaštitu šuma od zagađivača, požara, nametnika i bolesti te drugih<br />
negativnih čovjekovih utjecaja na njih,<br />
– Stimulirati razvoj urbanog šumarstva radi ozelenjavanja <strong>grad</strong>skih, rubnih<br />
<strong>grad</strong>skih, seoskih naselja, turističkih područja namijenjenih izgleda krajolika,<br />
rekreaciji i proizvodnji.<br />
Poljodjelstvo<br />
Osnovni bi cilj u budućnosti trebalo biti očuvanje i korištenje zemljišta za poljodjelsku svrhu,<br />
usklađivanjem svih interesa u prostoru. na osnovu tako usklađenih interesa, treba poduzeti<br />
slijedeće:<br />
– smanjiti korištenje kvalitetnog zemljišta za nepoljodjelske svrhe,<br />
– usmjeravati proizvodnju zdrave hrane.<br />
Turizam<br />
Uz turističke kapacitete i razvitak ponude na obalnom području države treba se usmjeriti<br />
turistički razvoj i ponuda prema:<br />
– bržem i kvalitetnijem razvitku u obalnom zaleđu,<br />
– formiranju alternativnih oblika turističke ponude kroz razvitak seoskog<br />
turizma u svim prostorima Hrvatske,<br />
Razvitak turizma treba koncipirati u skladu s mogućnostima (kapacitetima) i kvalitativnim<br />
značajkama prostora i to osobito:<br />
– novu iz<strong>grad</strong>nju kapaciteta u turizmu treba usmjeriti na iz<strong>grad</strong>nju kvalitetnih<br />
dopuna, postojeće turističke ponude,<br />
– dati prednost poboljšanju unutarnje i vanjske infrastrukture i ekološke zaštite,<br />
– s gledišta prostornog uređenja treba obraditi i područja za nove i atraktivne<br />
sadržaje (golf igrlaišta, reprezentativne turističke zone za visoki turizam,<br />
mogućnosti selektivnih oblika turizma i sl.)<br />
Društvene djelatnosti:<br />
– Društvene djelatnosti, kao sadržaji javnog interesa, svrstavaju se u više<br />
temeljnih skupina središnjih uslužnih funkcija prema njihovim glavnim<br />
svojstvima, kao što su: uprava, pravosuđe, udruge građana, političke stranke i<br />
druge organizacije, vjerske zajednice, prosvjeta, visoko školstvo i znanost,<br />
predškolske ustanove, kultura, zdravstvo, socijalna skrb i šport.<br />
– Kako se većina institucija društvenih djelatnosti razvija u okviru pojedinih<br />
naselja, to je i njihova sistematizacija, razvoj i hijerarhijsko ustrojstvo u uskoj<br />
vezi s razinom razmatranja razvitka sustava središnjih naselja u Hrvatskoj, što<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
69
Infrastrukturni sustavi<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
je zakonska obveza Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske,<br />
<strong>prostorni</strong>h <strong>plan</strong>ova županija, te <strong>prostorni</strong>h <strong>plan</strong>ova uređenja <strong>grad</strong>ova i općina.<br />
Energetski sustav: Ciljevi i smjernice energetskog razvoja:<br />
– zadržati sve postojeće lokacije energetskih objekata,<br />
– postojeće energetske i prijenosne sustave osuvremeniti i(ili) proširiti<br />
– zadržati sve do sada istražene i potencijalne lokacije za moguće nove<br />
energetske objekte za koje predstoje potrebna daljnja istraživanja,<br />
– istražiti mogućnosti i opravdanost širenja plinske mreže u Republici<br />
Hrvatskoj.<br />
Vodnogospodarski sustav:<br />
Mjere zaštite državnog značaja:<br />
– iz<strong>grad</strong>nja zajedničkih uređaja za pročišćavanje zagađenih voda s dovodnim<br />
kolektorima i ispustima u recipijent (i dugi pomorski ispust) čija veličina<br />
prelazi 50.000 ES.<br />
– provođenje <strong>plan</strong>ova povećanja malih protoka i sanacija izvanrednih zagađenja<br />
II. stupnja.<br />
Mjere zaštite županijskog značaja:<br />
– iz<strong>grad</strong>nja zajedničkih uređaja za pročišćavanje zagađenih voda s dovodnim<br />
kolektorom i ispustima u recipijent (i dugi pomorski ispusti) čija veličina<br />
iznosi 10.000 do 50.000 ES,<br />
– zbrinjavanje komunalnog i specifičnog otpada na nivou županija,<br />
– mjere zaštite vode od ispiranja prometnica, tla, erozija i dr.<br />
Mjere zaštite lokalnog značaja:<br />
– iz<strong>grad</strong>nja uređaja do 10.000 ES i individualnih mjera zaštite,<br />
– uređenje kontroliranih deponija komunalnog otpada za potrebe <strong>grad</strong>a,<br />
– sanacije izvanrenih zagađenja I. stupnja.<br />
Zaštita okoliša, prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti prostora:<br />
Zaštita okoliša:<br />
Smjernice zaštite prostora. Osnovne preporuke s obzirom na socio-ekologijske kriterije:<br />
1. razvoj u pojedinim prostorima Hrvatske mora biti uvijek specificiran i definiran na<br />
nosivim karakteristikama prostora,<br />
2. razvoj prostora mora biti kompatibilan s njegovim ranijim karakteristikama i mora ih<br />
unaprijeđivati,<br />
3. razvoj u prostoru mora težiti ostvarivanju civilizacijskih pretpostavki kvalitetnog života<br />
poštivajući mogućnosti datog prostora,<br />
4. kvaliteta okoliša mora postati osnovni kriterij prostornog <strong>plan</strong>iranja.<br />
Mjere zaštite prostora. Stanje zaštite prostora podrobnije će se razraditi na županijskim<br />
razinama u odgovarajućim dokumentima prostornog uređenja, koji će odrediti:<br />
– osobito vrijedna područja - naselja, prostorne cjeline, koje su vrijedno<br />
naslijeđe s podobnostima za siguran razvoj i područja i koja zaslužuju osobitu<br />
skrb,<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
70
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
– konfliktna područja - gdje je zbog međusobnog suprostavljanja aktivnosti i<br />
posebno zbog oštećenja prirode već došlo ili prijeti ugrožavanje trajnosti<br />
razvoja,<br />
– ranjiva područja - osobito osjetljiva i krhka u kojima su ljudska naselja i<br />
drugi prostori (uključivo podzemlje i podmorje) u opasnosti od posljedica<br />
fizičke destrukcije ili drugih opasnosti prirodnog podrijetla ili drugih<br />
opasnosti prouzročenih čovjekovim djelovanjem.<br />
U postupcima prostornog <strong>plan</strong>iranja će se:<br />
– preispitati postojeće <strong>plan</strong>ove i unijeti neophodne izmjene zbog zastarjelosti<br />
polazišta.<br />
– izdvojiti prioritetne prostore u koje treba ponajprije intervenirati,<br />
– propisati odgovarajuće uvjete koji će omogućiti održavanje autohtone<br />
arhitekture,<br />
– potaknuti daljnja istraživanja socio-ekologijske naravi u područjima odnosa<br />
stanovništva prema prostoru i njegovoj kvaliteti.<br />
Prioritetne mjere sustava zbrinjavanja otpada na području svake županije utvrditi će se 4-5<br />
lokacija za prikupljanje i najmanje jedna za skladištenje posebnog i opasnog otpada. Lokacije<br />
za trajno odlaganje utvrdit će se na razini četiri makroregije.<br />
Zaštita <strong>grad</strong>iteljske baštine:<br />
– prioritetne zadaće u sklopu prostornog <strong>plan</strong>iranja,<br />
– intenzivna inventarizacija, ponovno vrednovanje i kategorizacija dobara<br />
<strong>grad</strong>iteljske baštine,<br />
– poticanje istraživanja <strong>grad</strong>iteljske baštine, a osobito arheoloških zona i<br />
lokaliteta,<br />
– uspostavljanje uravnoteženog odnosa osnovnih izvornih povijesnih oblika<br />
<strong>grad</strong>iteljske baštine i suvremenih pojava.<br />
• Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (Ministarstvo prostornog<br />
uređenja, <strong>grad</strong>iteljstva i stanovanja, Zagreb, 1999.g.)<br />
“Programom prostornog uređenja Države utvrđuju se mjere i aktivnosti za provođenje<br />
Strategije prostornog uređenja Države. Program sadrži osnovne ciljeve razvoja u prostoru,<br />
kriterije i smjernice za uređenje <strong>prostorni</strong>h i drugih cjelina, prijedlog prioriteta za<br />
ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja, te na temelju prirodnih, gospodarskih, društvenih i<br />
kulturnih polazišta određuje osnovu za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora,<br />
zaštitu i unapređenje okoliša, sustav središnjih naselja i sustav razvojne državne<br />
infrastrukture 10 ”.<br />
Obalno područje hrvatskog Jadrana jedna je od većih prostorno – razvojnih cjelina Republike<br />
Hrvatske, koje se sastoji od užeg obalnog pojasa, akvatorija, zaobalja i otoka.<br />
Uređenje prostora obalnog područja treba temeljiti na slijedećim osnovnim smjernicama:<br />
– iz<strong>grad</strong>nju i uređenje prostora <strong>plan</strong>irati i provoditi tako da se očuvaju prirodne, kulturne i<br />
tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika te provode mjere za sanaciju i<br />
revitalizaciju ugroženih i vrijednih područja prirodne i <strong>grad</strong>iteljske baštine,<br />
10 Zakon o prostornom uređenju, čl. 15.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
71
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
– ako je nužno povećati tj. proširiti građevinska područja <strong>grad</strong>ova i naselja smještenih u<br />
obalnom području, uz morsku obalu ili ušća vodotoka, to treba činiti u pravilu na<br />
prostorima udaljenijim od obala, iznimno uz obalu i to tako da se izbjegne stvaranje<br />
neprekinute dužobalne zone građenja,<br />
– treba osigurati dostupnost obali i javni interes za korištenje tog prostora, kao i mogućnost<br />
prioritetnog korištenja za rekreaciju i pomorske djelatnosti, te osobito uvesti<br />
odgovarajuće režime očuvanja i korištenja prirodnih plaža,<br />
– određenje jedinstvene cjeline uređenja i zaštite obalnog pojasa te granice pomorskog<br />
dobra na kopnu mora se temeljiti na funkcionalnim kriterijima i prirodnim uvjetima na<br />
način da se osigura cjelovitost <strong>plan</strong>skog obuhvata i režima korištenja prostora<br />
morfoloških jedinica,<br />
– otoci, otočići i hridi s pretežitim ili potpunim prirodnim ambijentom moraju zadržati te<br />
značajke i namjenjuju se prvenstveno istraživanju i ograničenom, isključivo rekreativnom<br />
posjećivanju uz isključivanje formiranja građevinskih područja.<br />
Kao područja osobitih vrijednosti prirode izdvojeni su nacionalni parkovi i parkovi prirode, a<br />
od ostalih vrijednih prostora osobito je važno očuvati prirodne značajke kontaktnih područja<br />
uz zaštićene cjeline i vrijednosti nezaštićenih dijelova prostora kao što su prirodne obale<br />
mora, prirodne šume, kultivirani krajolik, budući da pripadaju ukupnoj prirodnoj i stvorenoj<br />
baštini te gospodarskim sustavima poljoprivrede, vodnog gospodarstva i šumarstva s<br />
posebnim uvjetima i zahtjevima pažljivog gospodarenja.<br />
Posebno treba sustavno istraživati i provoditi mjere zaštite područja hrvatskoga krša u cjelini<br />
radi njegove ukupne osjetljivosti a posebno zbog opasnosti od onečišćenja podzemnih voda.<br />
Na područjima s ograničenjima u razvoju (otočno, rijetko naseljena područja) treba provesti<br />
hitne mjere zaustavljanja iseljavanja stanovništva i de<strong>grad</strong>acije resursa te osiguranje nužne<br />
infrastrukture, a u prvim fazama kompleksnih programa za ta područja treba odrediti prioritete<br />
za poboljšanje stanja i istražiti mogućnosti koje pružaju <strong>prostorni</strong> uvjeti u važećim <strong>plan</strong>ovima.<br />
Razvoj i uređenje prostora jadranskih otoka treba provoditi uvažavanjem zajedničkih obilježja<br />
svih otoka, obuhvatom problematike grupe otoka (naseljeni, nenaseljeni) i obradom<br />
specifičnih uvjeta razvoja za pojedine otoke.<br />
Uređenje i razvoj naseljenih otoka odnosi se posebno na stvaranje uvjeta za:<br />
– zadržavanje stanovništva i kvalitetniji život (sigurnost, promet, usluge, obrazovanje,<br />
zdravstvo),<br />
– specifični razvoj turizma na strogo kontrolirani način radi osjetljivosti i ograničenog<br />
kapaciteta otoka,<br />
– razvoj pomorskih djelatnosti i osiguranje uvjeta za tradicionalne djelatnosti stanovništva<br />
uz strogo očuvanje (isključivanje od iz<strong>grad</strong>nje) otočkih polja i šuma te uspostavu<br />
poticajnih mjera za razvoj specifične otočne poljoprivrede snažnog ekološkog usmjerenja,<br />
– povezivanje otoka infrastrukturom u šire sustave i primjena specifičnih rješenja<br />
komunalne infrastrukture s naglaskom na štednju i zaštitu resursa,<br />
– maksimalno očuvanje prirodnih, kulturnih i tradicijskih vrijednosti.<br />
Svaki otok mora se tretirati kao jedinstvena <strong>plan</strong>ska cjelina sa zajedničkim kriterijima<br />
korištenja i zaštite prostora (u <strong>prostorni</strong>m <strong>plan</strong>ovima županija), bez obzira na podijeljenost<br />
otoka na <strong>grad</strong>ove i općine. Na većim otocima koji predstavljaju dostupna središta grupe<br />
otoka treba urediti pristaništa i zračne luke odgovarajuće kategorije, a posebnu pažnju treba<br />
posvetiti zbrinjavanju otpada i zaštiti od požara.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
72
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
• Prostorni <strong>plan</strong> Primorsko-goranske županije (Županijski zavod za održivi razvoj,<br />
prostorno uređenje i zaštitu okoliša, 2000.g.)<br />
Prostorni <strong>plan</strong> Primorsko-goranske županije temeljni je i obvezatni dokument koji treba<br />
odrediti osnovne segmente strategije razvoja općina i <strong>grad</strong>ova, a izrađuje se sa ciljem da se<br />
putem njegove <strong>plan</strong>ske projekcije i ustanovljenih odredbi za provedbu omogući:<br />
– racionalno korištenje prirodnih resursa,<br />
– zaštita prostora,<br />
– usmjeravanje gospodarskog razvoja (industrija, promet, turizam, poljoprivreda, usluge<br />
itd.),<br />
– usmjeravanje društvenog razvoja: rast i struktura populacije te razvoj društvenih<br />
djelatnosti (sustav naselja) itd.<br />
Krk je jedna od 14 <strong>grad</strong>ova i 21 općine u sastavu Primorsko-goranske županije, koja<br />
obuhvaća ukupno 582 naselja.<br />
Prostornim <strong>plan</strong>om Primorsko-goranske županije navedeni su slijedeći ciljevi razvoja u<br />
prostoru: 11<br />
1.Podizanje opće razine razvijenosti Županije i povećanje standarda ljudi, zaposlenosti i<br />
kvalitete življenja. Društveni proizvod po stanovniku u 2015. godini podići na razinu od<br />
16.000 USD. Udio zaposlenosti u stanovništvu povećati na 39%.<br />
2.Poticanje progresivnog demografskog razvitka, naročito sprečavajući depopulaciju i<br />
izumiranje emigracijskih i niskonatalitetnih područja. Prosječna stopa rasta stanovništva do<br />
2015. godine treba iznositi 0,5% prosječno godišnje.<br />
3. Uspostavljanje gospodarske i demografske ravnoteže rasta i razvitka u Županiji.<br />
4.Prostori prometnih koridora na primarnim pravcima Županije su od osobite važnosti za<br />
nacionalni razvitak gospodarstva Republike Hrvatske.<br />
5. Izgrađivanje i ustrojavanje sustava upravljanja prostorom i prirodnim resursima.<br />
6. Razvitak i uređenje prostora postaviti na načelima održivog razvitka.<br />
7. Zaštitu okoliša temeljiti na načelima prihvatnog kapaciteta okoliša, integralnog pristupa<br />
zaštite i razvitka, te sprečavanje onečišćenja okoliša.<br />
8. Prostorna, gospodarska i infrastrukturna rješenja, te zaštitu dobara uskladiti s razvitkom i<br />
očuvanjem kakvoće susjednih područja.<br />
Temeljna načela organizacije prostora Županije su slijedeća:<br />
Policentrizam: Razmještaj ljudi i dobara u prostoru treba biti temeljen na policentričnom<br />
načelu, a to znači organizacija regionalnog prostora ima više središta iz kojih se na<br />
određenoj razini utječe na razvitak gravitacijskog prostora. Međuodnos pojedinih središta<br />
u prostoru počivat će na suradnji i konkurenciji. Policentrizam pretpostavlja inicijativu<br />
pojedinih središta, veći dinamizam i privlačenje kvalitetne gospodarske i uslužne<br />
strukture.<br />
Prostor kao resurs: Razvojno je načelo ove organizacije prostora da se prostor racionalno<br />
koristi i zaštiti u svim elementima korištenja. Županijski prostor očituje se u velikoj<br />
raznolikosti, ljepoti, višeznačnosti namjene i s iznimnim geoprometnim položajem. Prostor<br />
se očito pojavljuje kao najvredniji resurs te sredine, s prostranstvima, pitkom vodom,<br />
11 Prostorni <strong>plan</strong> Primorsko-goranske županije; Knjiga 2, Odredbe za provođenje<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
73
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
prirodnim ljepotama, s poljima, s morem, podmorjem, obalama i pripadajućem živom<br />
svijetu. Ako se toj činjenici doda kvaliteta i zemljopisni položaj, onda se značenje prostora<br />
kao činitelja razvitka uvećava.<br />
Otvorenost prostora: Područje Županije osim omeđenosti upravnim granicama je otvoreni<br />
prostor za međunarodnu i interregionalnu suradnju. Stoga regionalni prostor Županije<br />
mora sadržavati organizacijski <strong>prostorni</strong> elementarij koji se odnosi prema regionalnim<br />
prostorima i prema bližem i daljnjem okruženju. Otvorenost tog regionalnog sustava je<br />
činitelj reprodukcije tog područja i razvitka. Organizacija prostora po načelu otvorenosti<br />
mora se očitovati u svim elementima organizacije: gospodarskih, uslužnih, intelektualnih,<br />
prometnih i drugih funkcija.<br />
Integracija prostora: Integriranje prostora je neposredno vezano na otvorenost prostora<br />
Županije. Povezivanje Županije s obodnim prostorima potreba je i nužnost koju nameće<br />
gospodarska orijentacija (promet, trgovina), a temeljena je na otvorenosti prostora (3.<br />
načelo). Otvorenost prostora doživljava svoj smisao i opravdanje u njegovoj integraciji s<br />
obodnim prostorima što treba ostvariti preko važnih regionalnih, europskih i svjetskih<br />
prometnih koridora i veza na kopnu, moru i zraku.<br />
Održivi razvitak: Održivi razvitak je sintagma suvremenog razvitka i načelo organizacije<br />
prostora. Održivi razvitak kao načelo organizacije prostora je polazište za sadašnji<br />
razvitak i jamstvo za budućnost, a to znači s gledišta korištenja prostora i prirodnih<br />
resursa, respekt prema još nerođenima.<br />
U organiziranju prostora treba se pridržavati i drugih načela, a posebno onih iz područja<br />
urbanističke discipline kao što su načela racionalnog korištenja prostora, kompatibilnosti<br />
namjene u prostoru, opterećivanja prostora (nosivost prostora), humanosti u namjeni prostora<br />
a posebno ljudskih naselja, i konačno načela koja se odnose na zaštitu i unapređenje prirodnog<br />
bogatstva.<br />
Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za područje otoka Krka navedene su<br />
Prostornim <strong>plan</strong>om Primorsko-goranske županije 12 :<br />
- očuvati naselja u unutrašnjosti otoka Krka,<br />
- provesti disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i <strong>plan</strong>iranim područjima<br />
stanovanja,<br />
- obalne prostore <strong>plan</strong>irati isključivo za litoralne sadržaje,<br />
- poticati prometnu povezanost s kopnom i otocima trajektnim i brodskim vezama,<br />
- uspostaviti mrežu javnog prijevoza putnika Županije na kopnu i moru, integrirajući sve<br />
prometne kapacitete.<br />
S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru<br />
u odnosu na <strong>plan</strong>irane potrebe, određuju se slijedeće mjere razvoja:<br />
- razviti mrežu područnih osnovnih škola,<br />
- objekte primarne zdravstvene zaštite smjestiti u sjedištu općina,<br />
- locirati barem jedan objekt sekundarne zdravstvene zaštite,<br />
- iz<strong>grad</strong>nju novih turističkih kapaciteta <strong>plan</strong>irati prije svega u izgrađenom dijelu<br />
građevinskog područja (ili unutar granica proširenja naselja ), a veće komplekse u manje<br />
vrijedne prirodne sredine koje bi se na taj način oplemenile,<br />
- neprekidno ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe (uz dovođenje vode s kopna) i odvodnje,<br />
12 Prostorni <strong>plan</strong> Primorsko-goranske županije; SN 14/00; članak 106.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
74
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
- poticati poljoprivredne djelatnosti - ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo, ribarstvo,<br />
marikultura, mediteransko voćarstvo - posebice maslinarstvo, vino<strong>grad</strong>arstvo,<br />
povrćarstvo i uzgoj mediteranskih vrsta ljekovitog i začinskog bilja,<br />
- posebno odrediti i sačuvati prostore za stočarsku djelatnost,<br />
• Prostorni <strong>plan</strong> (bivše) Općine Krk (SN 31/78, 16/88, 4/93 i 12/97), (Urbanistički<br />
institut Rijeka / izmjene i dopune: Kukin i Kocijan)<br />
Prostorni <strong>plan</strong> odnosi se na područja sadašnjih 6 administrativnih jedinica – Općina<br />
Omišalj, Dobrinj, Vrbnik, Punat i Baška, te područja Grada Krka.<br />
Zaključak i ocjena:<br />
Analize, istraživanja i studije ugrađene u važeći Plan vršene su na širem području otoka<br />
Krka, zahvaćajući ga cjelovito.<br />
Prostorne mogućnosti za razvoj poljoprivrede, turizma, te poslovnih kapaciteta obrađene su<br />
fragmentarno.<br />
Prometna povezanost nije doživjela značajnije promjene, premda je nezadovoljavajuća.<br />
Prirodne datosti prostora ostale su neiskorištene. To su obala i more, poljoprivredno tlo, te<br />
kulturno naslijeđe.<br />
Novim <strong>prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om potrebno je utvrditi zone, sadržaje i prioritete za realizaciju<br />
turističkih kapaciteta, poslovno-proizvodnih sadržaja, utvrditi modalitete zaštite i korištenja<br />
kulturno-povijesne, urbane i ruralne zaštite.<br />
Nova valorizacija <strong>prostorni</strong>h mogućnosti treba biti osnova za budući razvitak i izradu nove,<br />
odnosno dopunu postojeće prostorno-<strong>plan</strong>ske dokumentacije.<br />
Potreba usklađivanja s Prostornim <strong>plan</strong>om Primorsko-goranske županije rezultirati će<br />
utvrđivanjem drugačijih kriterija, prvenstveno za dimenzioniranje građevinskih područja<br />
naselja, kapaciteta i strukture površina ugostiteljsko-turističke namjene, infrastrukturnih<br />
rješenja, i naročito, za utvrđivanje smjernica zaštite prirodne i <strong>grad</strong>iteljske baštine.<br />
Polazišta za utvrđivanje kapaciteta i strukture turističkih kapaciteta ponovo treba ispitati,<br />
kao i Planom utvrđene razine komunalne opremljenosti.<br />
Obzirom na promjenu legislative, Plan će biti potrebno u potpunosti prilagoditi zakonskoj<br />
regulativi, naročito u dijelu koji se odnosi na Odredbe za provođenje.<br />
• Pokrivenost područja Grada Krka dokumentima prostornog uređenja i drugim<br />
dokumentima od važnosti za prostorno uređenje<br />
O stanju prostora na području <strong>grad</strong>a izrađuje se dvogodišnje (četverogodišnje od 28. srpnja<br />
2004.g.) izvješće o stanju u prostoru. Izvješće sadrži analizu provođenja dokumenata<br />
prostornog uređenja i drugih dokumenata, ocjenu provedenih mjera i njihove učinkovitosti na<br />
svrhovito gospodarenje prostorom, na zaštitu vrijednosti prostora i okoliša, te druge elemente<br />
od važnosti za prostor za koji se izrađuje. Stanje dokumenata prostornog uređenja, te<br />
pokrivenost dokumentima prostornog uređenja i drugom dokumentacijom ažurirano je<br />
tijekom izrade Izvješća o stanju u prostoru Grada Krka:<br />
Na području Grada Krka u srpnju 2005. godine važeći su slijedeći urbanistički i<br />
detaljni <strong>plan</strong>ovi uređenja:<br />
1. Urbanistički <strong>plan</strong> uređenja naselja Krk (SN 17/00, 18/00, 27/03, 17/04)<br />
2. Detaljni <strong>plan</strong> uređenja Turči-visoka zona u Gradu Krku (SN 8/01, 3/02)<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
75
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
3. Detaljni <strong>plan</strong> uređenja zone groblja u <strong>grad</strong>u Krku (SN 31/01)<br />
4. Detaljni <strong>plan</strong> uređenja areala Svećeničkog doma k.č.3228 u Zoni 23 u Gradu Krku<br />
(SN 31/01)<br />
5. Detaljni <strong>plan</strong> uređenja areala Jurina k.č.2588 u Zoni 3 i 9 na području Portapižana u<br />
Gradu Krku (SN 31/01)<br />
6. Detaljni <strong>plan</strong> uređenja areala Toljanić - Karabaić – Grdinić u Zoni 34 na području<br />
Gerbecaj u Gradu Krku (SN 33/01)<br />
7. Detaljni <strong>plan</strong> uređenja areala Pahlić - Marušić u zoni 21 na području Kartec u Gradu<br />
Krku (SN 33/01, 6/03)<br />
8. Detaljni <strong>plan</strong> uređenja areala Mrakovčić k.č.3564 i 3558/3 k.o.Krk-<strong>grad</strong> (SN 12/03)<br />
9. Detaljni <strong>plan</strong> uređenja areala Cro Futura k.č.2116/1 k.o.Krk-<strong>grad</strong> (SN 12/03)<br />
10. Detaljni <strong>plan</strong> uređenja areala k.č.3658 Brusić u Gradu Krku (SN 27/03)<br />
11. Detaljni <strong>plan</strong> uređenja areala Skomeršić u Zoni 32 i 33 na području Gerbecaj u Gradu<br />
Krku (SN 27/03)<br />
Izrada dokumenata prostornog uređenja u protekla tri desetljeća pratila je razvoj naselja Krk,<br />
ali ne i cijeli prostor jedinice lokalne samouprave. Izmjene i dopune zakona koji uređuje<br />
odnose u prostoru stavile su van snage gotovo sve važeće <strong>plan</strong>ove osim Prostornog <strong>plan</strong>a<br />
bivše općine Krk i dokumenata prostornog uređenja izrađenim nakon 1990. godine. Izrada<br />
dokumenata prostornog uređenja nove generacije evidentno nedostaje, a dinamikom izrade<br />
trebala bi temeljem odredbi ovog <strong>plan</strong>a znatno popraviti stanje pokrivenosti Grada Krka sa<br />
<strong>plan</strong>skom dokumentacijom. U zonama koje su bile namjenjene stanovanju, evidentan je<br />
negativan utjecaj sve primjenjljivijih odredbi za provođenje Prostornog <strong>plan</strong>a (bivše) općine<br />
Krk. Odredbe ovog <strong>plan</strong>a stvorile su veliki problem anarhičnog stanja građenja na rubu<br />
dozvoljenog u zonama stanovanja koji će se razriješiti donošenjem ovog Plana.<br />
Prostornim <strong>plan</strong>om <strong>plan</strong>ira se:<br />
– U potpunosti ukinuti primjenu odredbi za provođenje Prostornog <strong>plan</strong>a (bivše) općine<br />
Krk, te spriječiti njihov negativan utjecaj na građenje građevina u građevinskim<br />
područjima Grada Krka,<br />
– Pokriti <strong>plan</strong>ovima prostornog uređenja razine urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja sva<br />
građevinska područja Grada Krka,<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
76
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
1.5. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJA U ODNOSU<br />
NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKE TE PROSTORNE<br />
POKAZATELJE<br />
Može se prihvatiti globalna ocjena da područje Grada raspolaže znatnim i očuvanim, kako<br />
prirodnim tako i stvorenim vrijednostima-resursima, čije racionalno i osmišljeno korištenje<br />
pruža jasnu i fizionomsku orjentaciju, a isključuje neke oblike korištenja prostora.<br />
Iz te relativno uravnotežene situacije izdvajaju se slijedeći kritični segmenti koji zahtjevaju<br />
posebnu pažnju:<br />
- poboljšanje prometne, vodnogospodarske (osobito odvodnje otpadnih voda) i<br />
energetske situacije (korištenje plina);<br />
- reguliranje nove iz<strong>grad</strong>nje unutar i izvan građevinskog područja.<br />
Problemi i ograničenja<br />
Grad Krk u proteklih trinaestak godina susretao se s mnogim poteškoćama koje nisu<br />
samo posljedica rata i tranzicije nego i sužavanja područja djelovanja lokalne samouprave. Te<br />
dugoročne probleme treba ublažiti i postepeno rješavati. Među njima se ističu:<br />
• Dio mladih ljudi zbog potrebe školovanje ili rada u djelatnostima kojih nema na<br />
području Grada Krka seli u veće <strong>grad</strong>ove ili u inozemstvo. Istodobno otočni prostori postaju<br />
privlačni za sezonsko ili cjelogodišnje zapošljavanje u turizmu i drugim djelatnostima radnika<br />
iz drugih područja.<br />
• Nepovoljna struktura stambenog fonda (izuzetno velik udio stanova za povremeno<br />
stanovanje) uzrokuje veliku izgrađenost i širenje pojedinih naselja (najviše Krka) i trošenje<br />
prostora novom iz<strong>grad</strong>njom.<br />
• Prirodni resursi - more, šume, poljoprivredno zemljište, prirodni pejzaž, povoljna<br />
klima i izvanredne prirodne ljepote nedovoljno se iskorištavaju zbog ograničenosti prometnih,<br />
komunalnih i drugih uslužnih kapaciteta. Osim toga, nedovoljno se koristi i vrlo bogata i<br />
zanimljiva kulturna baština.<br />
• Dinamika razvoja je do sada bila usporena kako zbog posljedica domovinskog rata, ali<br />
i nedostatka ulaganja u modernizaciju kapaciteta, zastarjelih tehnologija u uslužnim i<br />
proizvodnim djelatnostima i sporosti prilagođavanja novim tržišnim uvjetima.<br />
• Struktura gospodarstva je relativno povoljna, a gotovo sve djelatnosti su usmjerena na<br />
turizam kao kao nositelja ukupnog razvoja. Za takav pristup nedostaje niz raznovrsnih i<br />
kvalitetnih usluga koje bi upotpunile turističku ponudu i produžile sezonu.<br />
• Pomanjkanje kapitala otežava modernizaciju i <strong>grad</strong>nju komunalne i gospodarske<br />
infrastrukture, modernizaciju postojećih pogona i objekata.<br />
• Turistički kapaciteti, kapaciteti trgovine i kapaciteti drugih djelatnosti tehnološki i<br />
organizacijski zaostaju za stvarnim potrebama zbog dugotrajnog izostanka investiranja, pa će<br />
za ublažavanje tehnološkog zaostatka trebati više vremena i sredstava.<br />
• Grad Krk ima ograničene mogućnosti prihvata turista, prvenstveno sa stanovišta<br />
zadovoljenja potreba u komunalnim uslugama i ograničenja u infrastrukturnim sistemima,<br />
zatim prostorna i ljudska ograničenja.<br />
• Smanjenje prirodnog prirasta, neadekvatna obrazovna razina zaposlenih za nove<br />
oblike privređivanja i nedovoljna osposobljenost menadžerskih kadrova za tranzicijske i<br />
globalne procese također su ograničavajući faktori razvoja.<br />
• Prostor je u cjelini dosta opterećen (brodo<strong>grad</strong>ilište, marina, hoteli, trgovine,<br />
ugostiteljski objekti, privatne kuće namjenjene odmoru i nove stambene z<strong>grad</strong>e u kojima je<br />
dio prostora namjenjen turizmu), a ponegdje i devastiran, pa njegova ograničenost zahtijeva<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
77
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
usporavanje procesa <strong>grad</strong>nje na obalnom prostoru, prenamjenu postojećih prostora za<br />
atraktivnije djelatnosti, usmjerenje stambene iz<strong>grad</strong>nje i iz<strong>grad</strong>nje kuća za odmor podalje od<br />
obale, proširenje postojeće poslovne zone u <strong>grad</strong>u Krku, te u cjelini racionalno korištenje i<br />
njegovo očuvanje.<br />
• S razvojem turističkog prometa sve se više zaoštravaju problemi parkiranja i prometni<br />
problemi koji imaju za posljedicu prometne gužve, slabljenje turističke ponude i otežano<br />
življenje stanovništva.<br />
• Komunalni problemi u značajnoj mjeri opterećuju i sužavaju kvalitetu turističke<br />
ponude. U ljetnoj sezoni na području Grada boravi velik broj turista i osoba koje su iz<strong>grad</strong>ile<br />
stambene ili druge kapacitete. To stvara veliki pritisak na komunalnu infrastrukturu, na<br />
potrošnju vode, na ispuštanje većih količina kućnog, tekućeg i krutog otpada, a zahtijeva i<br />
dodatne aktivnosti na čišćenju ulica i javnih prostora i drugo. Financiranje razvoja komunalne<br />
infrastrukture obavlja se iz komunalnog doprinosa i komunalne naknade te sredstvima<br />
proračuna. Osnovni problem je u tome što komunalna infrastruktura treba pokriti velike<br />
sezonske razlike.<br />
Istaknuti problemi te pomanjkanje kvalitetnih razvojnih programa u znatnoj će mjeri ostati i<br />
nadalje razvojna ograničenja područja Grada Krka<br />
Stanje i ograničenja prometa, pošta i telekomunikacija i infrastrukturnih sustava<br />
Područje Grada Krka obilježava neadekvatna komunalna opremljenost <strong>grad</strong>a Krka i ostalih<br />
naselja. Najkritičnije je stanje kanalizacije, dijelom zbrinjavanja komunalnog otpada, a i<br />
kvaliteta pitke vodom nije najpovoljnija.<br />
Područjem Krka prolaze Državna cesta od spoja na državnu cestu Rijeka-Split preko Krčkog<br />
mosta i njenog razdvajanja u općini Malinska ispod Oštrobradića jednim krakom do Valbiske<br />
i dalje po otoku Cresu i Lošinju i drugim krakom do <strong>grad</strong>a Krka i dalje do Baške. Nadalje<br />
Županijska cesta iznad Lakmartina je odvojak od državne ceste za Vrh, a drugi dio ide od<br />
Dobrinja do Lakmartina i lokalne ceste i to od Vrha prema Pinezićima, od Vrha prema<br />
Milohnićima na Poljica i Nenadiće i opet na Vrh. Drugi dio ide od Vrha prema Krku, a manji<br />
krak od Mjesta Kornić na cestu prema Puntu.<br />
Na Županijsku cestu i to na oba njena kraka vezuju se poprečne Županijske ceste, te sabirne i<br />
lokalne ceste. Prometnice, kolnici i raskrižja na području Grada Krka izvedeni su s niskim<br />
prometnim i građevinsko-tehničkim standardima, pa prometno tehnički elementi ne<br />
udovoljavaju potrebama prometa. Dosadašnja ulaganja nisu osigurala bolje karakteristike<br />
cesta već su služila uglavnom održavanju postojećeg stanja.<br />
Postojeće luke otvorene za javni promet (Valbiska – županijskog značaja, Krk i Glavotok –<br />
lokalnog značaja) i privezišta zadovoljavaju potrebe samo manjeg broja plovila. Postojeća<br />
luka u <strong>grad</strong>u Krku je mala i nije u stanju osigurati potreban broj vezova naročito za ribarske<br />
brodove. Ta luka s benzinskom crpkom za plovila predstavlja razvojna ograničenje koje bi do<br />
2015. trebalo rješiti. Isto tako trebalo bi prošiti trajektnu luku u Valbiski i produljiti lukobran<br />
u <strong>grad</strong>u Krku.<br />
Glavni vodoopskrbni cjevovod ide od crpilišta kod jezera Ponikve iznad Lakmartina za <strong>grad</strong><br />
Krk, a drugi odvojak za Kornić i dalje za Vrbnik i Punat. Generalno postojeći vodovodi<br />
opskrbljuju vodom samo jedan dio otoka, uglavnom veća priobalna mjesta i to: Krk, Omišalj,<br />
Njivice, Malinsku, Punat, Bašku, Vrbnik, te Kornić i Dobrinj. Za opskrbu ovih naselja koriste<br />
se izvorišta: Ponikve, Jezero, izvori i bunari Baščanske kotline. Ostala naselja na otoku<br />
opskrbljuju se vodom putem cisterni koje za vrijeme jačih suša često presuše. U proteklih<br />
petnaestak godina dosta je rađeno na otkrivanju novih i zaštiti postojećih izvorišta pitke vode i<br />
to posebno na području izvorišta Ponikve i Baščanske kotline. Dobiveni rezultati nam<br />
garantiraju mogućnost zahvaćanja dodatnih količina vode na otoku. Kao potencijalana<br />
područja za zahvaćanje dodatnih količina vode spominju se Ponikve, Baščanska kotlina,<br />
zaleđe Jezera, šire područje Dobrinja, Šotovento (manje količine).<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
78
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Postojeća kanalizacija u mjestu Krk koristi se sustavom koji fekalne i oborinske vode ispušta<br />
direktno u more bez pročišćavanja. Ostala naselja koriste septičke jame. Otok Krk u cjelini<br />
ima u znatnoj mjeri neriješeno pitanje odvodnje otpadnih voda. Izgrađene, ali nedovršene<br />
sisteme imaju Omišalj, Njivice, Krk, Punat i Baška. Krk ima relativno mali broj korisnika<br />
kanalizacije koja obuhvaća područje od školskog centra, naselja Turči i ide dalje prema<br />
autokampu Ježevac (koji je prvi riješio problem odvodnje otpadnih voda), gdje je smješten<br />
podmorski ispust. Stari dio <strong>grad</strong>a nema rješenu kanalizaciju, a hoteli na Dražici imaju lokalne<br />
ispuste. Uz čestu pojavu neugodnih mirisa javlja se česta potreba za ispiranjem sistema.<br />
Grad Krk ima deponij smeća «Treskavac» na području općine Vrbnik. On nije do sada u<br />
potpunosti saniran, niti uređen po svjetskim standardima. Uz neka naselja postoje divlji<br />
deponiji, koji štetno djeluju na okoliš.<br />
Kroz područje Grada prolazi magistralni vod DV 380 u ukupnoj duljini od 79,5 km i to od TS<br />
110/20 kV oko Gabonjina prema Valbiski, a drugi prema Korniću i Staroj Baški, koji je<br />
izgrađen za 30 kV naponsku razinu.<br />
Analizom postojeće telekomunikacijske mreže na području Grada Krka može se utvrditi<br />
sljedeće. U potpunosti je izvršena digitalizacija komutacijskih sistema na području Grada.<br />
Lokacije postojećih udaljenih pretplatničkih stupnjeva kao i njihov kapacitet u potpunosti je<br />
zadovoljavajući. U koliko dođe do značajnijeg povećanja zahtjeva za telekomunikacijskom<br />
uslugom, a to iziskuju lokalne potrebe, odnosno da postojeća rezerva ne bude dostatna za<br />
udovoljavanje zahtjeva, može se vrlo jednostavno izvršiti daljnje proširenje kapaciteta<br />
postojećih UPS-ova ili po potrebi u<strong>grad</strong>iti novi. Problemi pristupnih telekomunikacijskih<br />
mreža pripadajućih UPS-ova pojavljuju se kod dijelova izgrađenih kao nadzemne (zračne)<br />
samonosive telekomunikacijske mreže telekomunikacijskim kabelima tipa TK 33 U, ili<br />
podzemnim telekomunikacijskim kabelima tipa TK 10 (kabeli sa papirnom izolacijom i<br />
olovnim plaštem) ugrađenim u periodu od 1974. – 1984. godine. Kod tih pristupnih<br />
telekomunikacijskih mreža ili dijelova pristupnih mreža postoje ograničenja u pružanju danas<br />
nudećih usluga korisnicima (ISDN, prijenos podataka, audio i video signala i sl.) a isključivo<br />
radi dotrajalosti mreže i loše kvalitete ugrađenog materijala.<br />
Problemi i zaštita prostora<br />
Područje Grada Krka moguće je podijeliti na priobalni i zaobalni. Najopterećeniji je priobalni<br />
prostor na kome je smještena većina hotelskih, trgovinskih i drugih gospodarskih objekata,<br />
privatne kuće namijenjene odmoru i stambene z<strong>grad</strong>e u kojima je dio prostora opremljen za<br />
turizam. To je dovelo do preopterećenosti obalnog prostora, do de<strong>grad</strong>acije izvornog<br />
primorskog pejzaža, do slabljenja kvalitete obale i mora i do prometnih gužvi, buke i<br />
onečišćenja okoliša. Dosadašnja iz<strong>grad</strong>nja u prostoru, posebno u individualnom vlasništvu,<br />
odvijala se na atraktivnim lokacijama i to više stihijski, pa je dobar dio prostora već zauzet na<br />
način koji ne odgovara prirodnom ambijentu. Kako je prostor uz ljude najvredniji resurs Krka,<br />
potrebno je njegovo racionalno korištenje i maksimalno čuvanje od većih devastacija i<br />
onečišćenja.<br />
More i morska obala izloženi su onečišćenju od oborinskih voda, kanalizacijskih ispusta (s<br />
otpadnim vodama bez njihova adekvatnog prečišćavanja), rada i djelovanja brodo<strong>grad</strong>ilišta i<br />
marine, od smeća i odbačenog krutog i tekućeg otpada.<br />
Razvoj turizma donio je sa sobom i veća onečišćenja koja se odražavaju u: onečišćenju zraka<br />
zbog povećanog turističkog prometa, onečišćenju voda i mora pri svim oblicima korištenja,<br />
onečišćenju tla odbacivanjem otpada i smeća, prometnoj zakrčenosti i gužvama u<br />
ugostiteljskim i drugim objektima, u nagrđivanju pejzaža i obale, <strong>prostorni</strong>m devijacijama<br />
zbog koncentracije objekata na pojedinim prostorima i narušavanju kulturno-povijenih<br />
vrijednosti.<br />
Zbog nedovoljne kontrole korištenja prostora s obzirom na vodozaštitu, zaštitu<br />
poljoprivrednih i šumskih površina, zaštitu pejzaža, obale i priobalnog mora, potrebno je<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
79
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
predvidjeti adekvatne mjere za zaštitu i racionalnije korištenje raspoloživog prostora, te druge<br />
mjere za zaštitu voda, mora, tla i zraka.<br />
Prihvatni potencijal kao ograničavajući činitelj razvoja<br />
Prihvatni potencijal je jedan od instrumenata <strong>plan</strong>iranja prostornog razvoja. On objedinjava<br />
mrežu različitih elemenata, kako onih objektivnih (moguće kvantificirati), tako i onih<br />
subjektivnih (kvantitivnih karakteristika). Pri formuliranju politike razvoja turizma područja<br />
Grada Krka potrebno je definiati prihvatni potencijal. Utvrđivanje prihvatnog potencijala u<br />
načelu se može odvijati u četiri osnovne faze: prikupljanja dokumentacije i izrade karata;<br />
analize; definiranje opcije razvitka turizma i formulacije prihvatnog potencijala. Prihvatni<br />
potencijal nalaže poznavanje granica područja destinacije, opće značajke destinacije i njezina<br />
razvitka, značajke poželjenog globalnog turističkog razvitka i razvitka pojedinih dijelova, te<br />
scenarij integralnog razvitka.<br />
Prihvatni potencijal definira se prema najnižoj procijenjenoj vrijednosti kao ukupni prihvatni<br />
potencijal lokacije. Sukladno postavljenim ciljevima razvoja mogu se pojaviti scenariji<br />
razvoja turizma i prihvatnog potencijala kojima se usmjerava slobodan razvoj bez<br />
ograničenja, intenzivni razvoj s određenim elementima kontrole, razvoj alternativnog ili<br />
ekoturizma i održivi turistički razvoj ili pak u konačnici bez razvoja turizma.<br />
Potpuno slobodni razvoj bez ograničenja, je neprihvatljiv jer predstavlja prekoračenje limita<br />
prihvatnog potencijala. On može donijeti kratkoročne visoke profite poduzetnicima, ali će<br />
posljedice za okoliš i ukupno okruženje biti pogubne.<br />
Intenzivan turistički razvoj uključuje značajne zahvate u prostoru s ciljem ostvarenja visokih<br />
profita, no u njegovoj implementaciji država treba nametati kontrolne mehanizme. On<br />
minimizira važnost socio-kulturne aspekte prihvatnog potencijala, a mišljenje lokalnog<br />
stanovništva se marginalizira.<br />
Alternativni ili ekoturizam razvio se kao reakcija na koncept masovnog turizma. Najčešće se<br />
nastojao nametnuti u srednje i slabo razvijenim zemljama, zanemarujući njihov potreban<br />
gospodarski razvoj. Njime se naglašava važnost socio-kulturne i ekološke sfere, a zanemaruje<br />
ekonomski i razvojni aspekt.<br />
Održivi turistički razvoj zauzima prostor između maksimalnog i minimalnog prihvatnog<br />
potencijala. Kvantifikacija scenarija održivog turizma (količine i vrste turističkih kapaciteta,<br />
turistički promet) ovisi o stanju konkretne lokacije. Utvrđuje se vrijednost relativno fiksnih<br />
komponenti prihvatnog potencijala (fizički kapacitet, ekološki kapacitet, kapacitet resursa,<br />
demografski kapacitet), te raspon vrijednosti elastičnijih komponenti (infrastruktura, sociokulturni<br />
kapacitet lokalne zajednice). Scenarij održivog turizma nudi više alternativnih<br />
vrijednosti prihvatnog potencijala, odnosno koncepcije turističkog razvoja, a može se<br />
opredijeliti i za jednu varijantu. Na kojoj granici prihvatnog potencijala će biti model<br />
održivog razvoja turizma ovisi o specifičnostima konkretnog prostora, odnosno o zahtjevima<br />
na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini.<br />
Za utvrđivanje prihvatnog potencijala koriste se dodatni indikatori. Za to se koriste tzv.<br />
određivanje limita prihvatljivih promjena, procjena utjecaja na okoliš i menadžment utjecaja<br />
posjetitelja. Utvrđivanja granica prihvatljivih promjena koncentrira se na analizu utjecaja koje<br />
pojedina aktivnost ima na destinaciju i na promjene koje se zbog toga događaju.<br />
Stoga je potrebno za turističku destinaciju Grada i otoka Krka izračunati prihvatni potencijal i<br />
te parametre koristiti kao podlogu daljnjeg razvoja.<br />
Snage<br />
• Povoljan geoprometni položaj na sjeverozapadnom dijelu Gornjeg Jadrana, na<br />
zapadnoj strani Kvarnerskog zaljeva, te dostupnost i blizina emitivnog tržišta.<br />
• Prometna povezanost (most, aerodrom, ceste, luke i pristaništa)<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
80
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
• Područje otoka je razvedeno, odlikuje se raznolikošću krajolika, izrazito blagom<br />
sredozemnom klimom.<br />
• Bogatstvo flore i faune na kopnu i u moru, čistoću mora, mnoge samonikle i ljekovite<br />
biljne vrste, sitna divljač i drugo.<br />
• Raznovrsna gospodarska struktura, u kojoj osim turizma i građevinarstva i sve ostale<br />
djelatnosti imaju značajne udjele.<br />
• Ekološka ravnoteža između djelatnosti stanovnika i prirodnog prostora ima za<br />
posljedicu sačuvanu ekološka čistoća otočnog prostora i mora.<br />
• Izrazito vrijedna prirodna i kulturno spomenička baština.<br />
• Radišnost i samosvojnost stanovništva te njihova sposobnost prilagodbe novim<br />
izazovima.<br />
• Razvoj i širenje poduzetničke klime, naročito obrtništva.<br />
Slabosti<br />
• Županijska cesta koja spaja mjesto Krk s Rijekom i druge lokalne ceste su dosta uske<br />
i u lošem stanju.<br />
• Značajan pritisak na obalni prostor za turističku, stambenu i iz<strong>grad</strong>nju kuća za odmor.<br />
• Usitnjenost i rascjepkanost parcela, uz skromne obradive poljoprivredne površine<br />
otežava razvoj poljoprivredne proizvodnje s novim tehnologijama.<br />
• Sporiji razvoj uslužnih i pratećih djelatnosti turizma te veliki udio komplementarnih<br />
kapaciteta na uštrb osnovnih. To onemogućava bolju valorizaciju turizma kao vodeće<br />
djelatnosti.<br />
• Odvodnja otpadnih voda (fekalnih i oborinskih) nije sustavno riješena, a niti<br />
adekvatno zbrinjavanje komunalnog i krupnog otpada.<br />
• Nedovoljna sredstva za razvoj komunalne infrastrukture i neadekvatna opterećenost<br />
pojedinih korisnika novim investicijama. Za potrebe turizma moraju se <strong>grad</strong>iti kapaciteti s<br />
velikim vršnim opterećenjima koji se u pravilu koriste dva do tri mjeseca u godini, a oni ne<br />
financiraju iz<strong>grad</strong>nju vršnih kapaciteta.<br />
• Ograničene mogućnosti prihvata turista, prvenstveno sa stanovišta ograničenja u<br />
komunalnim infrastrukturnim sistemima, zatim u <strong>prostorni</strong>m i ljudskim.<br />
• Kućna radinost nije dovoljno kvalitetna, nije u potpunosti pod kontrolom<br />
organiziranih institucija, te ima sivog tržišta i neprijavljivanja gostiju.<br />
• Ograničenost tržišta otočnog prostora i pomanjkanje većeg broja menadžera i<br />
poduzetnika.<br />
• Nesređenost katastarskih i vlasničkih knjiga.<br />
• Nedostatak autohtone ponude.<br />
• Nedovoljno usaglašeni odnosi poljoprivrednika, stočara i lovaca.<br />
• Izostanak poticajnih mjera države i drugo.<br />
Prilike<br />
• Tradicionalna aktivnost stanovništva u različitim djelatnostima, s kojima je moguće<br />
ostvariti sinkronizirane gospodarske i razvojne učinke.<br />
• Porast potražnje za ekološki proizvedenim poljoprivrednim proizvodima.<br />
• Valorizacija šuma i šumskog zemljišta u cilju boljeg vrednovanja opće korisnih<br />
funkcija šuma i širenje palete turističkih usluga i na tim prostorima.<br />
• Bolja turistička valorizacija lova i posebno ribolova.<br />
• Iz<strong>grad</strong>nja malih pogona prerađivačke industrije (za masline, ribe, janjeće meso i dr.).<br />
• Osnovne prilike razvoja turizma su u iz<strong>grad</strong>nji osnovnih kapaciteta, širenju palete<br />
turističkih usluga, stalno povećavanje kvalitete ukupne turističke ponude Grada, produljenje<br />
turističke sezone i uspješnije rješavanje problematike organiziranih i neorganiziranih oblika<br />
turističke ponude.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
81
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
• Iz<strong>grad</strong>nja i zaokruživanje sustava odvodnje otpadnih voda u Krku i Korniću s<br />
iz<strong>grad</strong>njom sustava za pročišćavanje.<br />
• Iz<strong>grad</strong>njom Županijskog odlagališta komunalnog otpada postojeće odlagalište<br />
«Treskavac» postat će reciklažno dvorište.<br />
• Proširenje šumskih cesta, putova i prosjeka radi lakšeg gašenja eventualnih požara,<br />
uređenje starih puteva i gromača te uređenje novih parkirališta.<br />
• Bolja valorizacija i očuvanje prirodne i kulturno spomeničke baštine u cilju<br />
zadovoljavanja većih potreba stanovništva i širenja palete turističkih usluga.<br />
• Daljni razvoj obrtništva i preradbenih kapaciteta u cilju premošćenja sezonskog<br />
utjecaja turizma.<br />
• Kvalitetnije zadovoljavanje nematerijalnih potreba stanovništva, povećanjem općeg i<br />
stručnog znanja, poboljšanjem zdravstvenog stanja i podizanje kulturne razine stanovništva.<br />
• Reguliranje <strong>prostorni</strong>h uvjeta nove iz<strong>grad</strong>nje, te stroža provedba <strong>prostorni</strong>h i<br />
urbanistički <strong>plan</strong>ova.<br />
• Decentralizacija državne uprave i jačanje županijske i lokalne samouprave.<br />
Smetnje<br />
• Izraziti socijalni i društveni problemi vezani su uz zimsko razdoblje u kojem nema<br />
turizma pa zamre dobar dio gospodarskih i društvenih aktivnosti. Mlađe stanovništvo se teško<br />
snalazi u tim uvjetima, što uvjetuje odlazak najproduktivnijeg dijela stanovništva u druge<br />
<strong>grad</strong>ove.<br />
• Zbog izvršene centralizacije, često se bitne odluke razvoja infrastrukture donose bez<br />
suodlučivanja lokalne samouprave ili bez dovoljne suradnje.<br />
• Moguća iz<strong>grad</strong>nja turističkih objekata, kuća za odmor i drugih sadržaja neprimjerenih<br />
prostoru Grada i njegovim <strong>prostorni</strong>m i drugim mogućnostima.<br />
• Prenapučenost i velika koncentracija djelatnosti i stanovništva na obalnom i<br />
priobalnom dijelu Grada.<br />
• Nedovoljni izvori i sporost u iz<strong>grad</strong>nji objekata komunalne infrastrukture.<br />
• Sporost u rješavanju postojećih razvojnih problema i ograničenja.<br />
• Nedovoljnost sredstava za osiguranje primjerene zaštite okoliša.<br />
• Sporost u osiguranju primjerenih uvjeta rada i življenja na otoku.<br />
Stanovništvo<br />
U okviru demografskih podataka postoji osnova za razvoj Grada Krka u željenim okvirima.<br />
Naselja<br />
Na području Grada Krka su evidentirana slijedeća naselja: Bajčići, Brusići, Brzac, Kornić,<br />
Krk, Lakmartin, Lindardići, Mihohnići, Muraj, Nenadići, Pinezići, Poljica, Skrbčići, Vrh,<br />
Žgaljići. Dosadašnji razvoj naselja na području Grada Krka karakterizira intenzivno građenje<br />
uz postojeće prometnice. Jasno je vidljivo intenziviranje <strong>grad</strong>nje u obalnim zonama<br />
definiranim kao zone stanovanja, te širenje tog trenda rezervacijama prostora za građenje i<br />
pojačanim prometom zemljišta na zone naselja u unutrašnjosti otoka u ovom desetljeću. Taj<br />
trend je jasno izražen i kroz tendenciju širenja granica građevinskih područja, pri čemu je<br />
stalno prisutna tendencija poništenja prirodne granice između naselja te pretvaranja cijelog<br />
prostora u amorfnu bezličnu antropogenu cjelinu. Zadaća Prostornog <strong>plan</strong>a uređenja je da<br />
specifičnim odredbama za provođenje ublaži negativne utjecaje takvih trendova prostornog<br />
razvoja naselja. Komparacija stvarnog stanja, prethodnih činjenica i stvarnih potreba naselja<br />
prezentne veličine i broja stanovnika na osnovu urbanističkih standarda i normi ukazuju na<br />
konačan zaključak da je zadaća <strong>plan</strong>a sanacija postojeće zone kroz:<br />
– Podizanje standarda življenja u zoni na odgovarajuću razinu,<br />
– Interpolaciju naselja u tkivo <strong>grad</strong>a s optimalnim sustavom infrastrukturih veza.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
82
2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA<br />
2.0. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA DRŽAVNOG ZNAČAJA<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Građevine i zahvati u prostoru od važnosti za Republiku Hrvatsku, određeni Prostornim<br />
<strong>plan</strong>om županije, a odnose se na područje Grada Krka su:<br />
1. Prometne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:<br />
a) Poštanske i telekomunikacijske građevine:<br />
- radio relejna postaja Krk (Zidine),<br />
- čvor u sustavu prijenosa Krk,<br />
- radijski koridor Učka-Krk, Krk-Rab,<br />
- međunarodni TK kabel I. razine: Rijeka-Krk-Senj,<br />
2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:<br />
a) Građevine sustava vodoopskrbe:<br />
- regionalni vodoopskrbni sustav.<br />
2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA<br />
Građevine i zahvati u prostoru od važnosti za Primorsko-goransku županiju, koji su<br />
određeni Prostornim <strong>plan</strong>om županije, a odnose se na područje Grada Krka su:<br />
1. Građevine društvenih djelatnosti:<br />
a) Srednja škola: Krk,<br />
b) Građevina sekundarne zdravstvene zaštite: Krk,<br />
2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:<br />
a) luke otvorene za javni promet - Krk<br />
b) trajektna luka Valbiska<br />
c) luka posebne namjene-luka nautičkog turizma-marina Krk<br />
3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:<br />
a) Ostale državne ceste:<br />
- Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag<br />
- Omišalj – Vrbnik – Stara Baška (trajekt)<br />
b) Osnovne županijske ceste:<br />
- Krk – Dobrinj – Šilo<br />
- državna cesta (Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag) – Krk - Baška<br />
4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i<br />
instalacijama:<br />
a) telekomunikacijske građevine:<br />
- magistralni TK kabeli II razine: Rijeka-Krk-Rab-Pag, alternativni pravac: Mali<br />
Lošinj-Krk-Senj,<br />
- mjesna pristupna centrala: Krk,<br />
b) poštanske građevine<br />
- postojeći poštanski ured u Krku,<br />
5. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:<br />
- sustav Krk<br />
6. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:<br />
a) transformatorske stanice<br />
- Krk (110/35 kV),<br />
- Dunat (postojeća 110/35 kV),<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
83
) distribucijski dalekovod 110 kV-postojeći:<br />
- Crikvenica-Krk,<br />
- Krk-Lošinj,<br />
- Krk-Rab.<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
2.1.1. RAZVOJ NASELJA, POSEBNIH FUNKCIJA I INFRASTRUKTURNIH<br />
SUSTAVA<br />
Pravci razvoja, sustav naselja i razvojnog središta određuju ciljeve prostornog razvoja naselja.<br />
U sustavu naselja Primorsko-goranske županije, u središnjem naselju Krk osigurati će se<br />
stupanj održivog razvoja, koji omogućava prihvaćanje i obavljanje funkcije Gradskog centra.<br />
Ciljevi gospodarskog razvoja:<br />
- razvoj turizma (razvoj agroturizma i revitalizacija starih kuća i djelova naselja; <strong>grad</strong>nja<br />
novih smještajnih kapaciteta samo kao hoteli iz skupine hotela u izdvojenim namjenama za<br />
ugostiteljsko-turističku namjenu i unutar građevinskih područja naselja; ograničenje<br />
apartmana za iznajmljivanje unutar građevinskih područja naselja na tri jedinice unutar jedne<br />
stambene građevine),<br />
- <strong>grad</strong>njom i obnavljanjem infrastrukture u svim naseljima postaviti preduvjete razvoja,<br />
- razviti malu privredu.<br />
Pomorski promet:<br />
- omogućiti razvoj unutarnjih plovnih puteva na moru (lokalnu mrežu plovnih puteva),<br />
te ih povezati sa cestovnim sustavima na kopnu.<br />
Cestovni promet:<br />
- rekonstrukcijom mreže postojećih prometnica postići max. sigurnost, ekonomičnost i<br />
funkcionalnost prometnog sustava,<br />
- iz<strong>grad</strong>njom i organizacijom novih prometnica omogućiti razvoj funkcionalnosti i<br />
razvoj gospodarskih (ugostiteljsko-turističkih) djelatnosti,<br />
- prilikom iz<strong>grad</strong>nje novih prometnica posebnu pažnju posvetiti smanjivanju negativnog<br />
utjecaja na okoliš, posebno prirodni.<br />
Telekomunikacije:<br />
- povećanje vrste usluga u suvremenoj telekomunikacijskoj mreži (ISDN priključci,<br />
ADSL priključci i dr.).<br />
- povezivanje na višu prometnu razinu isključivo optičkim sistemom prijenosa,<br />
- razvoj telekomunikacije kroz povećanje broja priključaka, kvalitetno pokrivanje<br />
cjelokupnog područja Grada Krka, ako se za to ukaže potreba.<br />
Vodoopskrba i odvodnja:<br />
- osigurati dovoljnu količinu kvalitetne vode za sve korisnike,<br />
- iz<strong>grad</strong>iti kanalizacijski sustav i dovesti ga u ravnotežu sa sustavom vodoopskrbe.<br />
Plinoopskrba:<br />
- stvoriti preduvjete za plinifikaciju područja Grada,<br />
- obzirom na malu zastupljenost potrošnje energije u industriji, kao i na području Grada<br />
Krk cilj je korištenje ukapljenog naftnog plina (UNP),<br />
- ukapljeni naftni plin se može koristiti i kao umreženi energent za opskrbu određenog<br />
broja potrošača.<br />
Energetika:<br />
- otvarati mogućnosti za uporabu nekonvencionalnih obnovljivih izvora energije, te<br />
racionalzirati uporabu energije.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
84
2.1.2. RACIONALNO KORIŠTENJE PRIRODNIH IZVORA<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Prostorni <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka potrebno je koncipirati ne samo kao projekt očuvanja, već<br />
i revitalizacije i razvitka područja, i to kroz primjereno prometno povezivanje i<br />
infrastrukturno opremanje, turističko vrednovanje, kontrolirano i smišljeno uređenje naselja,<br />
pravilno gospodarenje šumama, morem, mineralnim sirovinama, te kroz obnovu tradicionalno<br />
prisutne poljoprivredne proizvodnje, a sve s ciljem demografske obnove.<br />
Zaštita prostora i okoliša mora se prožimati s razvojnim određenjima, kako bi prostor Grada<br />
Krka i nadalje zadržao osobine visokog stupnja očuvanosti prirodnog i kultiviranog<br />
krajobraza.<br />
Od strateških ciljeva Države koji se odnose na zaštitu resursa, za prostor Grada Krka mogu se<br />
izdvojiti slijedeći:<br />
- zaštita mora i voda od zagađivanja,<br />
- zaštita i uređenje zaštićenog obalnog područja mora,<br />
- zaustavljanje procesa smanjivanja šumskih površina,<br />
- sprečavanje, tj. ograničavanje pretvaranja poljoprivrednog tla u građevinsko zemljište,<br />
očuvanje i zaštita krajobraza.<br />
Obzirom da područje Grad Krk karakterizira visoki stupanj ekološke osjetljivosti, svi budući<br />
zahvati u prostoru trebaju biti izvedeni na način da se u najmanjoj mogućoj mjeri utječe na<br />
ekosustav, te da se štite iznimne vrijednosti krajobraza. To se ne odnosi samo na elemente<br />
prometne i komunalne infrastrukture, već i na proširenje sadašnjih, izgrađenih dijelova<br />
naselja.<br />
Plodne ratarske površine nisu velike u Gradu Krku, ali nisu ni dovoljno iskorištene.<br />
Kamenjarsko-pašnjačka vegetacija kao karakterističan element kraškog krajolika pogodna je<br />
za razvoj stočarstva, no površine pašnjaka se na pojedinim dijelovima smanjuju i napadnuti su<br />
od pionirske vegetacije gariga i makija. Ponovno vraćanje zaraslog terena u pašnjak ne<br />
provodi se, a bilo bi nužno radi zaštite velike bioraznolikosti kamenjarskih pašnjaka.<br />
Kompleksnim pristupom, baziranim na prirodnoj osjetljivosti cjelokupnog prostora i svih<br />
njegovih dijelova, moguće je ostvariti kvalitetno korištenje, unapređivanje i zaštitu prostora sa<br />
ciljem povećanja kvalitete života stanovništva. Stoga je očuvanje prirodnih resursa, rezervi<br />
pitke vode, mora, krajobraznih vrijednosti, šumskih i kamenjarsko - pašnjačkih površina i<br />
ostalih prirodnih vrijednosti, i njihovo osmišljeno korištenje od presudne važnosti.<br />
2.1.3. OČUVANJE EKOLOŠKE STABILNOSTI I VRIJEDNIH DIJELOVA<br />
OKOLIŠA<br />
Prostor i okoliš dva su nerazdruživa dobra od općeg interesa - najvrednije su, ali i<br />
najosjetljivije prirodne datosti koje je potrebno racionalno koristiti, uz stalno i nadzirano<br />
održavanje i čuvanje. Zaštita prostora i okoliša podrazumijeva racionalno iskorištavanje<br />
resursa i poticanje onih razvojnih djelatnosti za koje određeni prostor, po prirodnom<br />
bogatstvu, naslijeđu i ljudskom potencijalu, daje najpovoljnije uvjete. Iako prostor sam po<br />
sebi sadrži značajke održivosti, jednom učinjene štete u prostoru u velikom broju slučajeva<br />
postaju teško obnovljive, ili nepovratne.<br />
Stoga prostorno <strong>plan</strong>iranje, koje sadrži i <strong>plan</strong>iranje zaštite prostora, danas postaje ključni<br />
čimbenik preventivne zaštite okoliša. U procesu prostornog <strong>plan</strong>iranja svaku <strong>plan</strong>sku<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
85
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
postavku treba preispitati sa stanovišta svih sastavnih dijelova okoliša, kako bi se postigla<br />
optimalna namjena prostora, odnosno optimalno korištenje njegovih vrijednosti.<br />
Glavni ciljevi zaštite okoliša su:<br />
- učinkovito očuvanje prostora i postizanje ujednačene razine kvalitete života,<br />
- razvijanje svijesti o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom,<br />
- uključivanje troškova zaštite okoliša u troškove proizvodnje.<br />
Suvremeno <strong>plan</strong>iranje prostora podrazumijeva aktivno uključivanje svih slobodnih površina u<br />
postupak <strong>plan</strong>iranja, što znači da je status <strong>plan</strong>iranja krajolika izjednačen sa <strong>plan</strong>iranjem<br />
površina namijenjenih za iz<strong>grad</strong>nju. Daljnjim razvitkom sustava lokalne samouprave jačat će<br />
se svijest o vrijednostima proizvodnog i kulturno-povijesnog okruženja, te se može očekivati i<br />
veća obaveza zaštite vrijednosti prostora u cilju njegovog očuvanja za budućnost.<br />
Dio otoka Krka koji pripada području Grada Krka izdvaja se u Primorsko - goranskoj županiji<br />
iznimnim stupnjom očuvanosti prirodnog krajolika, a osobito obale. Očuvan prostor i okoliš<br />
su najsnažniji strateški te kulturno povijesni resurs Grada Krka.<br />
Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske posebnim vrijednostima hrvatskog<br />
prostora smatraju se i strogu zaštitu posebno vrijednih resursa imaju:<br />
- rezerve pitke vode,<br />
- prirodne šume (biljne i životinjske zajednice šuma),<br />
- zaštićena područja prirode,<br />
- spomenici <strong>grad</strong>iteljske baštine,<br />
- nezagađena tla,<br />
- termalni izvori i<br />
- očuvani prirodni i kulturni krajobraz.<br />
Na području Grada Krka zastupljeni su svi navedeni resursi, osim termalnih izvora, a<br />
razlikuju se prema važnosti, kvaliteti, količini i prostornom obuhvatu.<br />
Jedan od najvažnijih prirodnih resursa Grada Krka je nekadašnje periodičko jezero, a danas<br />
akumulacija Ponikve.<br />
Dijelovi prirode predloženi za zaštitu samo su najpoznatiji prirodni predjeli koje je potrebno<br />
naglašeno štititi.<br />
Zaštićeni dijelovi prirode na području Grada Krka danas su u kategoriji posebnog rezervata –<br />
šumske vegetacije – šuma hrasta crnike na Glavotoku, te u kategoriji park šume – otočić<br />
Košljun u Puntarskoj Dragi.<br />
Dijelovi prirode predloženi za zaštitu određeni su u skladu sa odredbama Prostornog <strong>plan</strong>a<br />
Primorsko – goranske županije te nadopunjene područjima osobito vrijednog kulturnog<br />
krajobraza suhozida nepravilnog oblika (maslinici na poluotoku Prniba i uvali Puntarska<br />
Draga).<br />
Spomenici kulture, kao najvredniji dio kulturne baštine (s naročitim kulturno-povijesnim<br />
značajem) sastavni su i nerazdvojivi dio okoliša.<br />
Slojevitost i bogatstvo kulturne baštine na području cijeloga otoka Krka, pa tako i Grada<br />
Krka, nalažu njezino sustavno čuvanje i prezentiranje. To se posebice odnosi na sam <strong>grad</strong><br />
Krk, povijesno i današnje središte ovoga dijela otoka.<br />
Po kvaliteti, brojnosti i raznovrsnosti fond spomenika kulture Grada Krka zauzima vrlo važno<br />
mjesto u Hrvatskoj. Graditeljska baština Grada Krka podjednako je zastupljena unutar<br />
naseljenih područja (naročito sam <strong>grad</strong> Krk), kao i izvan naseljenih prostora, a zastupljena je s<br />
pojedinačnim građevinama, sklopovima i grupama.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
86
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Prema Zakonu o izmjenama i dopunama zakona o prostornom uređenju (NN 100/04):<br />
U svrhu zaštite obalnog područja mora, te njegova svrhovitoga, održivog i gospodarski<br />
učinkovitog korištenja, određuje se zaštićeno obalno područje koje obuhvaća sve otoke, pojas<br />
kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.<br />
Zaštićeno obalno područje od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku.<br />
Unutar zaštićenoga obalnog pojasa ne može se <strong>grad</strong>iti ako nije donesen urbanistički <strong>plan</strong><br />
uređenja, osim objekata infrastrukture izvan granica građevinskog područja sukladno<br />
odgovarajućem dokumentu prostornog uređenja.<br />
Svi <strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong>ovi unutar zaštićenoga obalnog područja i <strong>plan</strong>ovi čiji se dijelovi nalaze<br />
unutar tog područja, donose se po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
87
2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA GRADSKOG ZNAČAJA<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Osnovni cilj prostornog razvitka definiran je kao dostizanje visoke kvalitete življenja kroz<br />
poticanje razvoja gospodarstva, uz nužnost očuvanja prirodnih vrijednosti i kulturnog<br />
identiteta područja.<br />
Polazeći od dostignutog stupnja razvoja, postojeće gospodarske strukture, demografske<br />
prognoze i prirodnih uvjeta, temeljna obilježja prostornog razvitka Grada Krka usmjerena su<br />
na:<br />
- razvoj turizma,<br />
- razvoj poljodjelstva, u granicama mogućnosti,<br />
- razvoj poslovnih i uslužnih djelatnosti,<br />
- podizanje razine komunalne opremljenosti prostora (osobito odvodnje otpadnih voda),<br />
- očuvanje i zaštitu prirodnih resursa, prvenstveno mora, zaštićenog obalnog pojasa,<br />
pitkih izvora, polja i šumskih površina,<br />
- razvoj društvene infrastrukture.<br />
Razvoj turizma, uz nužno očuvanje i zaštitu prirodnih i stvorenih vrijednosti, treba biti<br />
usmjeren na:<br />
- povećanje turističkog prometa,<br />
- proširenje ponude raznovrsnim oblicima turističkih usluga,<br />
- povećanje udjela osnovnih tj. kvalitetnijih smještajnih kapaciteta,<br />
- stimuliranje povezanosti otočkog turizma s autohtonim proizvodima, a pogotovo<br />
proizvodnjom zdrave hrane,<br />
- razvoj obiteljskih eko-pansiona, prvenstveno u središnjem kopnenom dijelu Grada, na<br />
područjima napuštenih dijelova naselja,<br />
- proširenje obrazovne razine zaposlenih u turizmu,<br />
- zaštita okoliša te autohtonih i etnografskih elemenata življenja stanovništva i<br />
- uvođenje suvremenih metoda upravljanja i operativnog poslovanja, optimalno<br />
valoriziranje postojeće ponude i stvaranje kvalitetnije strukture turističkog proizvoda.<br />
Planerska i razvojna gledišta koja vide poljoprivrednu proizvodnju kao jedan od važnih<br />
gospodarskih sektora u prostoru Grada Krka, realna su prvenstveno zbog razvoja turizma,<br />
kroz koji se treba realizirati promocija i valorizacija poljoprivredne proizvodnje. Stoga je<br />
daljnji razvitak tradicionalno prisutnih i dominantnih grana poljoprivrede - vino<strong>grad</strong>arstva i<br />
maslinarstva - kao nedjeljivih i kompatibilnih djelatnosti razvoja turizma, u budućnosti<br />
potrebno i nadalje stimulirati i jačati.<br />
Da bi se mogla razviti poljoprivredna proizvodnja potrebno je:<br />
- Definitivno zaštititi preostalo obradivo poljoprivredno zemljište i kamene međe<br />
(kamenice, gromače);<br />
- Zakonom bi trebalo propisati obvezu arondacije odnosno zaokruživanja zemljišnih<br />
parcela, kako bi se mogla primijeniti suvremena sredstva obrade;<br />
- Zakonom bi trebalo definirati obvezu davanje zemlje u zakup, ukoliko je vlasnik ne<br />
može sam obraditi, s obvezom osiguranja pravične naknade;<br />
- Uctati mrežu poljskih puteva, te definirati kriterije probijanja puteva i <strong>grad</strong>nju međa;<br />
- Zaštiti gromače i poljoprivredne parcele kao etno baštinu;<br />
- Stvoriti preduvjete za skladniji odnos maslinara, ovčara i lovaca;<br />
- Izraditi program razvoja poljoprivredne proizvodnje, definirati ograničenja i stvarati<br />
poticajno razvojno okruženje.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
88
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Poticajnim mjerama potrebno je omogućiti daljnji razvitak poslovnih i uslužnih djelatnosti,<br />
te je uz zadržavanje postojećih djelatnosti, potrebno stimulirati otvaranje novih poslovnih,<br />
trgovačkih i uslužnih sadržaja.<br />
Vezano na razvoj komunalne infrastrukture, razvoj cestovnog prometa (realizacija novih te<br />
rekonstrukcije tj. poboljšanja prometno-tehničkih elemenata postojećih trasa), pomorskog i<br />
zračnog prometa, pošte i telekomunikacija, iz<strong>grad</strong>nja cijelog vodoopskrbnog sustava i<br />
iz<strong>grad</strong>nja kanalizacijskog sustava te razvoj elektroopskrbe na području Grada Krka, preduvjet<br />
su razvoja i revitalizacije. Navedene elemente infrastrukture treba <strong>grad</strong>iti na način da se u<br />
najmanjoj mogućoj mjeri utječe na ekosustav te da se štite iznimne vrijednosti krajobraza.<br />
Zaštita prostora i okoliša mora se prožimati s razvojnim određenjima, kako bi prostor Grada<br />
Krka i nadalje zadržao osobine visokog stupnja očuvanosti prirodnog i kultiviranog<br />
krajobraza. Cilj zaštite mora od zagađenja i onečišćenja je zadržati I kategoriju mora uz cijelu<br />
obalu osim iznimno unutar akvatorija luka. Osnovni cilj u zaštiti zraka je postizanje prve<br />
kategorije kakvoće zraka na cjelokupnom prostoru, a drugi je očuvanje i poboljšanje kakvoće<br />
na prostoru gdje je već danas zrak prve kategorije. Cilj zaštite tla je poticanje korištenja<br />
poljoprivrednih površina za poljoprivrednu proizvodnju.<br />
Nerazvijena društvena infrastruktura (naselja osim Krka) jedan je od ograničavajućih<br />
čimbenika razvitka, a iz<strong>grad</strong>nja kvalitetnije mreže ustanova društvene infrastrukture jedan je<br />
od osnovnih preduvjeta revitalizacije područja s demografski nepovoljnim kretanjima.<br />
2.2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJ<br />
Osnovni i daljnji demografski cilj je zaustavljanje makar i relativnog pada broja stanovnika<br />
prvenstveno kroz stambeno zbrinjavanje, osiguranje radnih mjesta, te osiguravanje kulturnih,<br />
društvenih i dr. sadržaja uz stanovanje.<br />
Za sva naselja omogućiti domicilnom stanovništvu, osim stanovanja i gospodarski razvoj,<br />
kako bi se zaustavila tendencija prostorno-demografske neravnoteže.<br />
2.2.2. ODABIR PROSTORNO-RAZVOJNE STRUKTURE<br />
Razvoj područja Grada Krka temeljiti će se na prirodnim, ljudskim i <strong>prostorni</strong>m resursima, te<br />
na sinkroniziranom i sinergijskom povezivanju gospodarskog, prostornog, ekološkog i<br />
društvenog razvoja. To nameće potrebu utvrđivanja što realnijih i jasnijih globalnih ciljeva i<br />
ciljeva pojedinih djelatnosti radi ostvarenja dugoročne koncepcije razvoja.<br />
Za sagledavanje mogućeg razvoja Grada Krka potrebno je pravilno procijeniti raspoložive<br />
resurse tog područja, ali i neposrednog okruženja. Područje Grada Krka je u okviru<br />
Primorsko-goranske županije višestruko vrijedno područje jer ima vrlo povoljan zemljopisni<br />
položaj, relativno izgrađenu infrastrukturu te značajne gospodarske kapacitete. Istovremeno to<br />
se područje nalazi u neposrednoj blizini jakog lučkog, prometnog, industrijskog, urbanog i<br />
županijskog središta Grada Rijeke, jaka je turistička destinacija, a u sastavu je turističke<br />
destinacije priobalja Županije.<br />
Na daljnji razvoj ovog područja najviše će utjecati slijedeći resursi:<br />
- izgrađeni i potencijalni turistički kapaciteti,<br />
- izgrađeni gospodarski potencijali,<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
89
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
- izgrađena prometna infrastruktura i ostala infrastruktura, kao i <strong>plan</strong>irani novi objekti,<br />
- ljudski-kadrovski potencijali samog Krka i većih naselja (Vrha i Kornića),<br />
- mogućnost razvoja poljoprivrede kao nadopuna turističkoj ponudi,<br />
- blizina gospodarski jakog županijskog središta Rijeke,<br />
- blizina turističkih područja cijelog otoka Krka i županijskog priobalja.<br />
Pored općih ciljeva razvoja Prostornog <strong>plan</strong>a Primorsko-goranske županije, potrebno je<br />
navesti ciljeve razvoja specifične za Grad Krk, koji ima značajne potencijale.<br />
To su:<br />
a) gospodarski<br />
- razvoj poslovnih i proizvodnih potencijala,<br />
- povećanje proizvodnje roba i usluga te zaposlenosti radne snage (osobito mladih),<br />
- porast proizvodnosti rada, kapitala, mora i zemljišta, uz sniženje proizvodnih i prometnih<br />
troškova,<br />
- modernizacija kapaciteta i informatizacija gospodarskih i društvenih djelatnosti;<br />
- bolja i svestranija suradnja sa susjednim općinama otoka Krka, Rijekom i drugim<br />
prostorima te inozemnim <strong>grad</strong>ovima, trgovačkim društvima i ustanovama radi većeg<br />
korištenja tuđih iskustava,<br />
- stvaranje preduvjete za brži razvoj novih djelatnosti kao što su proizvodnja i plasiranje<br />
zdrave hrane, eko i gastro turizam, ljekovito bilje itd.),<br />
- poboljšanje tehnologije proizvodnje hrane i dobivanje zaštitnog certifikata za pojedine<br />
proizvode.<br />
- povećanje kapaciteta i poboljšanje strukture ponude smještaja te produživanje turističke<br />
sezone.<br />
- bogaćenje i dopuna turističke ponude u svim oblicima turizma.<br />
b) <strong>prostorni</strong><br />
- prostorno oblikovanje i očuvanje postojeće urbane i ruralne strukture naselja;<br />
- dalje očuvanje jezgre <strong>grad</strong>a Krka,<br />
- poboljšanje prometne infrastrukture kao i pojedinih segmenata komunalne infrastrukture<br />
(posebno vodoopskrba i odvodnja).<br />
c) društveni<br />
- osiguranje uvjeta kojima će se podići razina pokrivanja društvenih potreba, kako bi se<br />
smanjile postojeće razlike između naselja Krka i nekih razvijenijih mjesta na kopnu, kao i<br />
ostalih,<br />
- podizanje razine pratećih sportsko-rekreacijskih sadržaja,<br />
- poboljšanje uvjeta rada i razine usluga društvenih djelatnosti u svim segmentima, naselja<br />
na otoku.<br />
d) ekološki<br />
- trajno čuvanje biološke izvornosti i raznolikosti te održavanje ekološke stabilnosti,<br />
racionalno korištenje prirodnih dobara i unapređenje stanja okoliša i životnih uvjeta.<br />
Glavni pravci razvoja su:<br />
- Turizam će biti prioritetni pravac razvoja Grada Krka. Razvoj turističkih sadržaja bit<br />
će usmjeren na povećanje osnovnih kapaciteta, uz proširenje komplementarnih, ali u skladu s<br />
održivim razvojem i očuvanjem prostora. Turizam će povećati paletu raznovrsnih, kvalitetnih<br />
i diverzificiranih usluga, proširiti promotivne aktivnosti te stvarati uvjete za širenje ponude i<br />
na druge djelatnosti otoka.<br />
- Drugi razvojni pravac obuhvaća uslužne djelatnosti trgovinu, promet, skladištenje i<br />
veze. Te su djelatnosti u funkciji zadovoljavanja potreba stanovništva, gospodarstva i turista.<br />
Trgovina će se modernizirati, proširivati svoj asortiman roba, povećati kvalitetu svojih usluga,<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
90
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
proširiti lepezu novih usluga, a sve radi podmirenja potreba stanovništva, gospodarstva i<br />
turista, naročito u ljetnoj sezoni.<br />
- Poljoprivreda (osobito maslinarsvo), stočarstvo (osobito ovčarstvo) i ribarstvo su<br />
važni razvojni pravci, koji su u prošlosti bili dominantni na području Grada Krka. Te<br />
djelatnosti su komplementarne s razvojem turizma, a mogu biti i nosioci razvoja. Za<br />
realizaciju je potrebno stvaranje uvjeta za proizvodnju zdrave hrane, naročito maslina, grožđa,<br />
povrća (rajčica), meda i drugog, te razvoja ribarstva, kao i nastavak održavanja, čišćenja i<br />
njege šuma u funkciji potpore turističkom razvoju;<br />
- Razvojni pravac su i sve ostale uslužne djelatnosti. U cjelini usluge su vezane uz<br />
proizvodnju i promet roba, za zadovoljenje potreba stanovništva i turista. Njihovo širenje i<br />
razvoj može se osigurati jedino uz zadovoljavanje sve raznovrsnijih potreba stanovništva i<br />
turista i povećanog turističkog razvoja.<br />
Pravci razvoja u odnosu na utvrđenu gospodarsku strukturu zasnivaju se na postojećoj<br />
prostorno razvojnoj strukturi naselja koja se razvila poštivajući datosti krajolika, morfološke<br />
strukture područja i osnovnih prometnih tokova. Koncepcija razvoja temelji se na principima<br />
policentričnog razvitka, gdje su dostupno locirane nove iz<strong>grad</strong>nje (stanovanje, gospodarske<br />
djelatnosti) i u novim žarištima razvoja ili u postojećim koja još nemaju samostalnu snagu<br />
razvitka. Sustavno oblikovani poredak žarišta razvitka i gravitacijskih područja, koja se<br />
međusobno razlikuju po podjeli rada, veličini i stupnju razvijenosti, pa time i po ulozi u<br />
razvoju i organizaciji prostora međusobno su dobro funkcionalno povezana.<br />
Na području Grada Krka težište razvitka je na lokalnom središtu - naselju Krk koji osigurava<br />
u sustavu s okolnim naseljima (Kornićem i Vrhom) uravnoteženi prostorno-strukturni model<br />
razvitka. Osnovnom namjenom prostora osiguravaju se površine za daljnji razvoj naselja, te<br />
privrednih i poljoprivrednih djelatnosti i infrastrukturnih sustava. Površine gospodarskih<br />
djelatnosti premještene su izvan naselja. Okosnica razvitka su državne ceste Krčki most- Krk i<br />
Valbiska, te županijska cesta koja Krk spaja s ostalim naseljima.<br />
Prirodne osobitosti prostora naglašeno određuju <strong>prostorni</strong> i gospodarski razvoj na području<br />
Grada Krka. Na prvom mjestu su poljoprivredne površine, kojih nema puno, ali se trebaju<br />
osobito štititi. Te površine imaju veliko značenje za lokalne potrebe, ali i u sklopu sveukupne<br />
turističke ponude unutar koje se može naći i ponuda zdrave i prirodno uzgojene hrane.<br />
2.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, PROMETNE I KOMUNALNE<br />
INFRASTRUKTURE<br />
2.2.3.1. Osnove razvoja naselja<br />
Sukladno smjernicama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske i Prostornog <strong>plan</strong>a<br />
Primorsko-goranske županije, investicijskom politikom i decentralizacijom društvenih i<br />
gospodarskih struktura potrebno je poticati stvaranje policentrične mreže <strong>grad</strong>ova i naselja na<br />
području Primorsko-goranske županije.<br />
Područje Grada Krka pripada prostornoj cjelini Krk 01. Naselje Krk je središte mikroregije<br />
(središte V. kategorije) i središte prostorne cjeline (središte VI. kategorije) 12 , a ostala naselja<br />
su: Bajčići, Brusići, Brzac, Kornić, Lakmartin, Linardići, Milohnići, Muraj, Nenadići,<br />
Pinezići, Poljica. Skrbčići, Vrh i Žgaljići.<br />
Putem sustava središnjih naselja koji je određen za područje Primorsko-goranske županije,<br />
odnosno kroz određivanje pozicije središnjeg naselja unutar sustava, određuju se osnovne<br />
poticajne razvojne aktivnosti i određuje mreža školskih, zdravstvenih, sportskih i upravnih<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
91
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
funkcija, koje uz gospodarski poticaj promiču razvoj naselja i gravitirajućeg područja. Time je<br />
formirana osnova sustava središnjih naselja na koju se nadovezuju ostala naselja i centri<br />
manjih <strong>prostorni</strong>h cjelina (lokalni centri).<br />
Prostornim <strong>plan</strong>om Primorsko-goranske županije 13 određene su <strong>plan</strong>irane funkcije središnjih<br />
naselja, prikazane u tablici:<br />
Planirane funkcije središta mikroregije<br />
RANG SREDIŠNJE<br />
SREDIŠNJE USLUŽNE FUNKCIJE<br />
V. NASELJE SKUPINA MINIMALNI SADRŽAJI<br />
-ispostave županijske uprave<br />
-<strong>grad</strong>ski/općinski organi samouprave<br />
-općinski sud<br />
Uprava i<br />
sudstvo<br />
-prekršajni sud<br />
-sjedište javnog bilježnika<br />
-porezna uprava-ispostava<br />
-policijska stanica<br />
Školstvo<br />
-viša škola i/ili srednja škola<br />
-osnovna škola<br />
-kino<br />
Središte<br />
mikroregije<br />
Krk<br />
Kultura i informacije -muzej, galerija<br />
-knjižnica, čitaonica<br />
-stacionari u sklopu objekata primarne<br />
Zdravstvo<br />
zdravstvene zaštite<br />
-objekti primarne zdravstvene zaštite<br />
Financijske i slične<br />
usluge<br />
-banka- ispostava<br />
-OZ- ispostava<br />
-ZAP- ispostava<br />
-manji uslužni i trgovački centri<br />
Opskrba i usluge<br />
-skladišta, manje hladnjače<br />
-više specijaliziranih trgovina, servisa i<br />
obrtničkih radionica<br />
Sport<br />
-pojedinačni sportski objekti<br />
-sportski klubovi<br />
Kroz postupno povećanje stambenog i komunalnog standarda u ostalim naseljima trebala bi se<br />
revitalizirati i ta područja, čije se mogućnosti ponajviše očituju u korištenju prirodnih resursa.<br />
Osim navedenih funkcija koje bi trebale biti zastupljene u Krku, osnove razvoja ostalih<br />
naselja trebaju biti bazirane prvenstveno na kvalitetnijoj prometnoj povezanosti,<br />
opremljenosti komunalnom infrastrukturom - u prvom redu vodoopskrbom i odvodnjom, te na<br />
jačanju uslužnih i turističkih funcija, tj. sadržaja. Zaštićene, odnosno evidentirane <strong>grad</strong>ske i<br />
seoske cjeline na području Grada Krka potrebno je razvijati uvažavajući prvenstveno njihovo<br />
značenje u širem okruženju, uvažavajući povijesnu matricu i tradicijske elemente.<br />
Vrh i Kornić razvijati kao podcentre unutar područja Grada Krka sa funkcijama: predškolska<br />
ustanova, osnovna škola (barem 1.-4. razred), čitaonica, manji uslužni i trgovački centri,<br />
specijalizirane trgovine, servis i obrtničke radionice, pojedinačni sportski objekt.<br />
13 Prostorni <strong>plan</strong> Primorsko-goranske županije: Knjiga 2, točka 4.2. Gravitacijski odnosi i centralitet naselja – sustav<br />
središnjih naselja; Zavod za razvoj, uređenje i zaštitu čovjekova okoliša; Rijeka<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
92
Shematogram br. 3: Sustav naselja<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
93
2.2.3.2. Osnove razvoja društvenih djelatnosti<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Na određivanje koncepcije razvoja društvenih djelatnosti utječu prostorne mogućnosti<br />
odnosno ograničenja, organizacija prostora koja uključuje i prometnu povezanost, regionalna<br />
pripadnost, administrativno-teritorijalna podjela i demografska ograničenja. Tako postavljena<br />
koncepcija osnovica je za definiranje prijedloga mreže javnih ustanova.<br />
Razvoj javnih službi slijedit će razvoj i razmještaj njihovih korisnika i na taj način<br />
poboljšavati standard i razinu kvalitete života. Javne ustanove kao središnje uslužne funkcije<br />
imaju svoje područje utjecaja i prema njima se usmjerava stanovništvo odgovarajućeg<br />
gravitacijskog područja.<br />
Grad Krk treba ponuditi usluge javnih funkcija u skladu s potrebama svog stanovništva i<br />
gostujućih turista te poboljšati njihovu razinu.<br />
Prema Zakonu o otocima (NN 34/99), koji se temelji na načelima Nacionalnog programa<br />
razvitka otoka, Krk je grupiran u drugu skupinu otoka u kojoj su svi veći nastanjeni hrvatski<br />
otoci. Društvene djelatnosti koje Nacionalni program određuje kao djelatnosti koje čine otočni<br />
razvitak održivim i koje podupire Država su umjetničke radionice, radionice za obnovu<br />
kulturne baštine, djelatnosti privatnih, te zdravstvenih i sličnih nevladinih ustanova socijalne<br />
skrbi i zdravstva.<br />
Razvoj nekog područja ovisi o zatečenim i stvorenim razvojnim resursima. Blizina drugih<br />
jakih turističkih centara na području Primorsko Goranske Županije i već spomenuti geoprometni<br />
položaj će pored lokalnih faktora utjecati na daljnji razvoj ovog područja. Stoga su<br />
glavni razvojni resursi bogato kulturno – povijesno naslijeđe, sačuvana priroda, okoliš i more,<br />
ljudski-kadrovski potencijali i blizina turističkih područja Primorsko-goranske županije. Na<br />
daljnji razvoj društvenih djelatnosti direktno će utjecati demografska kretanja i razvoj<br />
gospodarstva ovog područja.<br />
Ciljevi razvoja društvenih djelatnosti su:<br />
- poboljšati razinu usluga i uvjeta rada javnih službi, osnivanjem jedinica državne<br />
uprave i ureda, sudbene vlasti te javnih ustanova za objekte u društvenim djelatnostima,<br />
- zadržati i obogatiti dostignuti standard društvenih djelatnosti,<br />
- pozitivno utjecati na smanjenje iseljavanja stanovništva otvaranjem mogućnosti<br />
rješavanja potreba stanovništva kroz institucije i sadržaje iz prethodna dva cilja,<br />
- <strong>grad</strong>iti sportske objekte i sadržaje,<br />
- otvaranje predškolskih ustanova,<br />
- organiziranje smještaja osoba starije dobi.<br />
2.2.3.3. Osnove razvoja sustava prometne i komunalne infrastrukture<br />
Prometni sustav<br />
Prometni sustav u Gradu Krku čine cestovni, pomorski i zračni promet.<br />
Cestovni promet<br />
Strategijom i Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99) određeni su<br />
glavni cestovni smjerovi u Republici Hrvatskoj, a temeljem toga uvršteni su u Strategiju<br />
prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN 139/99), koja je odredila i prioritete po značenju<br />
u cestovnoj mreži pojedinog cestovnog smjera.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
94
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Prema Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske u II. skupinu prioriteta u mreži<br />
uvršten je Krčki cestovni smjer Šmrika –Krk – Baška. Na području obuhvata Prostornog<br />
<strong>plan</strong>a uređenja Grada Krka to je koridor dijela postojeće državne ceste D102, gdje procjene<br />
ukazuju na mogućnost porasta prometa 2010. god. na 13.268 vozila na dan. Za ovaj cestovni<br />
smjer potrebno je osigurati uvjete za do<strong>grad</strong>nju, temeljitu obnovu i rekonstrukciju postojeće<br />
ceste.<br />
Mreža državnih i županijskih cesta povezuje sva <strong>grad</strong>ska i općinska središta Primorskogoranske<br />
županije sa Rijekom, međusobno, te sa susjednim županijama. Sukladno<br />
postavkama navedenim u Prostornom <strong>plan</strong>u Primorsko-goranske županije 14 , na područje<br />
Grada Krka odnosi se dio otočne mreže koja je dijelom državnog, a dijelom bitnog<br />
županijskog značaja.<br />
Kao pravac državnog značenja naveden je pravac – D102 – Valbiska (trajekt).<br />
Na mrežu državnih cesta radijalno će se vezati postojeće županijske i <strong>plan</strong>irane lokalne i<br />
nerazvrstane ceste.<br />
Neke lokalne ceste potrebno je rekonstruirati (promijeniti trasu) i proširiti. Potrebno je<br />
iz<strong>grad</strong>iti neke nove ceste.<br />
Pomorski promet<br />
Luka Krk je luka otvorena za javni promet lokalnog značaja ograničenih je <strong>prostorni</strong>h<br />
mogućnosti. Jedan od važnih ciljeva Grada Krka je izmjestiti benzinsku pumpu za brodove iz<br />
akvatorija luke Krk. Obzirom na već postojeće sadržaje i prostornu ograničenost akvatorija<br />
luku nautičkog turizma (400 vezova) koja je predviđena kao mogućnost u Prostornom <strong>plan</strong>u<br />
Primorsko-goranske županije nije moguće smjestiti unutar akvatorija luke Krk.<br />
Postojeće lučice za brodove domaćeg stanovništva treba zadržati i unaprijediti. Iako se nalaze<br />
izvan građevinskog područja naselja cilj je naći model luke koja će omogućiti stanovništvu da<br />
i dalje imaju vezove za svoje brodove.<br />
Zračni promet<br />
Područje Grada Krka vezano je na zračnu luku na Krku, a za potrebe hitnih intervencija<br />
potrebno je <strong>plan</strong>irati lokaciju za helidrom (lokaciju će odrediti urbanistički <strong>plan</strong> uređenja).<br />
Vanjski akvatorij Krka moguće je koristiti za slijetanje hidroaviona.<br />
Sustav telekomunikacija i pošta<br />
Sustav veza je infrastrukturni sustav koji se vrlo brzo razvija i njegovo je značenje u stalnom<br />
porastu. Potrebe za prostorom relativno su male, naročito uz korištenje podzemne mreže koje<br />
se vežu uglavnom uz trase cestovne mreže, kao i bežične komunikacije.<br />
Na području Grada Krka izgrađena telekomunikacijska mreža kapacitetom i kvalitetom<br />
uglavnom zadovoljava potrebe sa osnovnom telekomunikacijskom uslugom odnosno,<br />
telefonskim prometom. Niski stupanj izgrađenosti distribucijske kabelske kanalizacije kao i<br />
zahtjevi za novim TK uslugama (UMTS mreže, ISDN, Internet, konferencijska veza, video<br />
itd.), te prelaz na optički sustav prijenosa u pristupnoj mreži, na području Grada neće biti<br />
omogućeno bez velikih građevinskih zahvata u budućnosti.<br />
Planirani zahvati odnose se pretežno na montažu novih udaljenih pretplatničkih stupnjeva, a<br />
duž <strong>plan</strong>iranih prometnica treba predvidjeti iz<strong>grad</strong>nju distribucijske telekomunikacijske<br />
kabelske kanalizacije (DTK).<br />
Osnovni ciljevi razvitka telekomunikacijskog sustava su:<br />
- povezivanje postojećih i <strong>plan</strong>iranih dislociranih digitalnih pretplatničkih stupnjeva na<br />
višu prometnu razinu, optičkim sistemom prijenosa,<br />
- iz<strong>grad</strong>nja distributvne telekomunikacijske kanlizacije te supstitucija pristupne<br />
telekomunikacijske TK mreže do svakog objekta,<br />
14 Sustav prometa, Separat E1<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
95
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
- omogućavanje postavljanja antenskih osnovnih postaja pokretnih komunikacija u cilju<br />
zadovoljenja korisnika pokretnih komunikacija.<br />
Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje<br />
Vezano na ciljeve i smjernice razvitka vodoopskrbe Prostornim <strong>plan</strong>om Primorsko-goranske<br />
Županije određena je obaveza izrade <strong>plan</strong>a vodoopskrbe za dugoročno razdoblje radi<br />
osiguranja dovoljnih količina kvalitetne vode prvenstveno za piće. Pri tome je od izuzetne<br />
važnosti razvoj većih sustava i njihovo međusobno povezivanje na županijskoj razini.<br />
Neprekidno treba ulagati napore i na smanjenju gubitka vode u sustavu.<br />
Sa ciljem osiguranja daljnjeg razvoja područja <strong>grad</strong>a Krka i opskrbom kompletnog<br />
stanovništva vodom potrebno je :<br />
- Iz<strong>grad</strong>iti vodoopskrbnu mrežu za sva naselja gdje ne postoji vodovod uključivo<br />
vodospreme i prekidne komore, s prioritetnim rješavanjem naselja na područje Šotoventa.<br />
- Osigurati kvalitetniju vodoopskrbu iz izvorišta Ponikve u smislu količina i kvalitete<br />
vode (uređenje izvora i postrojenja za crpljenje i pripremu pitke vode).<br />
- Povezivanje na kopneni sustav vodoopskrbe spajanjem na <strong>plan</strong>irani magistralni<br />
vodoopskrbni vod (spoj na riječki sustav).<br />
Osnovni cilj u razvoju sustava odvodnje je:<br />
- Iz<strong>grad</strong>iti kanalizacijske sustave u svim naseljima i izdvojenim namjenama izvan<br />
naselja.<br />
- Predvidjeti jedinstveni sustav odvodnje otpadnih voda kojim bi se objedinili istočni i<br />
zapadni dijelovi izgrađene kanalizacije <strong>grad</strong>a Krka.<br />
- Odrediti novu lokaciju uređaja za pročišćavanje otpadnih voda jugozapadno od <strong>grad</strong>a<br />
Krka i prema njemu usmjeriti iz<strong>grad</strong>nju kanalizacijske mreže.<br />
- Za manja naselja koja su izvan kanalizacijskog sustava <strong>grad</strong>a Krka potrebno je<br />
<strong>plan</strong>irati vlastite sustave odvodnje.<br />
- Za čitavo obalno područje Primorsko-goranske županije usvojen je razdjelni sustav<br />
kanalizacije, što znači da se posebno odvode otpadne komunalne vode, a posebno oborinske<br />
vode.<br />
Energetska infrastruktura<br />
Razvojnim <strong>plan</strong>ovima elektrodistribucije predviđa se rekonstrukcija postojeće trafostanice<br />
110/35 kV Dunat u TS 110/20 kV.<br />
Time se omogućava prijelaz sa postojećeg 10 na 20 kV naponski nivo, preko postojeće 10<br />
(20) kV mreže, čime će se povećati kapacitet i opskrbiti postojeći i <strong>plan</strong>irani potrošači.<br />
Razvoj potrošnje energije treba usmjeriti na bolju opskrbu tekućim gorivima, smanjenje<br />
potrošnje krutih goriva, veće korištenje obnovljivih izvora energije.<br />
Naročitu pažnju valja posvetiti i korištenju obnovljivih izvora energije, naročito energije<br />
sunca i mora.<br />
Zbrinjavanje otpada<br />
Ciljevi gospodarenja otpadom su:<br />
1. izbjegavanje i smanjivanje nastajanja otpada i smanjivanje opasnih svojstava otpada, i<br />
to posebice:<br />
– razvojem čistih tehnologija koje koriste manje prirodnih izvora,<br />
– tehničkim razvojem i promoviranjem proizvoda koji ne pridonose ili, u najmanjoj mogućoj<br />
mjeri pridonose, povećanju štetnog utjecaja otpada i opasnosti onečišćenja,<br />
– razvojem odgovarajućih metoda zbrinjavanja opasnih tvari sadržanih u otpadu<br />
namijenjenom oporabi,<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
96
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
2. oporaba otpada recikliranjem, ponovnom uporabom ili obnovom odnosno drugim<br />
postupkom koji omogućava izdvajanje sekundarnih sirovina, ili uporabu otpada u energetske<br />
svrhe,<br />
3. zbrinjavanje otpada na propisan način,<br />
4. sanacija otpadom onečišćenog okoliša.<br />
2.2.4. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI<br />
I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA<br />
2.2.4.1. Zaštita krajobraznih vrijednosti<br />
Pojam krajobraza podrazumijeva cjelovitu prostornu, biofizičku i antropogenu strukturu, koja<br />
se sastoji od potpuno prirodnih predjela (vazdazelena šuma crnike u uvali Valbiska) do<br />
gotovo potpuno antropogenih područja (okoliš naselja Krka).<br />
Područje Grada Krka izdvaja se u Primorsko-goranskoj županiji sačuvanim prirodnim<br />
krajobrazom. Obala je, osim litoralizacije na području Glavotoka te <strong>grad</strong>a Krka, većim<br />
dijelom sačuvana od iz<strong>grad</strong>nje.<br />
Aktualne promjene krajobraza gotovo su isključivo antropogenog porijekla, a odnose se<br />
uglavnom na građevinske aktivnosti. Specifičnost Grada Krka je u očuvanosti krajobraza koji<br />
nije znatnije de<strong>grad</strong>iran novom iz<strong>grad</strong>njom.<br />
Prostorni <strong>plan</strong> Primorsko-goranske županije Otok Krk izdvojio je kao cjelinu koja se izdvaja<br />
visokom vrijednošću krajobraza na gotovo cijelom prostoru, a na području Grada Krka<br />
posebnu pažnju treba posvetiti vrijednim netaknutim ekosistemima koji pripadaju ili su<br />
sastavni dio krajobraza Grada Krka:<br />
- prirodne bjelogorične šume stoljetnog hrasta medunca, graba i jasena,<br />
- obalnog pojasa na zapadnom dijelu otoka: Glavotok, Čavlena i uvala Torkul,<br />
- područje akumulacije Ponikve,<br />
- otoci Plavnik i Kormati.<br />
Osnovni cilj zaštite krajobraznih vrijednosti jest očuvanje identiteta prirodnih područja. Stoga<br />
su pojedini dijelovi posebnih prirodnih vrijednosti predloženi za zaštitu, prema Zakonu o<br />
zaštiti prirode, te su za njih određene i mjere zaštite.<br />
Predložen je za zaštitu:<br />
- predio maslinika na poluotoku Prniba i u zaljevu Puntarska Draga (krajobraz suhozida<br />
nepravilnog oblika) kao osobito vrijedan predjel – kulturni krajobraz.<br />
Temeljem te kategorije utvrđene su i odgovarajuće mjere zaštite u odredbama za provođenje.<br />
2.2.4.2. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti<br />
Prostornim <strong>plan</strong>om Primorsko-goranske županije, te evidencijom i valorizacijom područja<br />
Grada Krka predloženi su slijedeći dijelovi prirode koje bi, pored onih već zaštićenih<br />
(navedenih u Polazištima) trebalo zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode:<br />
A) DIJELOVI PRIRODE PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU – NA KOPNU:<br />
Posebni rezervati<br />
“U posebnim rezervatima nisu dopuštene radnje i djelatnosti koje mogu narušiti svojstva<br />
zbog kojih je proglašen rezervatom (branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i<br />
ubijanje životinja, uvođenje novih bioloških svojti, melioracijski zahvati, razni oblici<br />
gospodarskog i ostalog korištenja i sl.)” (Zakon o zaštiti prirode NN 70/05, čl.12. stavak (3))<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
97
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
1. Dijelovi otoka Plavnika predlažu se za zaštitu u kategoriji posebnog rezervata (botaničkozoološkog).<br />
Razlog ovom prijedlogu su uočena gnijezdišta bjeloglavih supova i najveće<br />
kolonije morskog vranca u Kvarneru. Važnost Plavnika i još manjeg Malog Plavnika je i u<br />
brojnoj fauni ugroženih životinja i vrijednoj flori te u prehrani grabljivica s najvećeg rezervata<br />
uz istočnu obalu otoka Cresa.<br />
2. Jezero Ponikve, nekad periodično jezero, a danas pretvoreno u stalnu akumulaciju vode,<br />
predlaže se u kategoriji posebnog rezervata zbog vodoopskrbe otoka Krka pitkom vodom, kao<br />
i zbog vrijednog živog svijeta, čije je sadašnje stanje još nedovoljno poznato. Potrebna su<br />
istraživanja sadašnjeg stanja živog svijeta jer postojeća istraživanja sežu u razdoblje prije<br />
iz<strong>grad</strong>nje brane.<br />
Značajni krajobraz<br />
“U značajnom krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog<br />
kojih je proglašen.” (Zakon o zaštiti prirode NN 70/05, čl.16. stavak (2))<br />
U kategoriji značajnog krajobraza za zaštitu se predlažu slijedeća područja:<br />
1. Vazdazelena šuma crnike u uvali Valbiska ističe se samoniklom vazdazelenom<br />
vegetacijom šuma hrasta crnike, jedine dobro razvijene crnikove šume na otoku Krku te tvori<br />
granicu vazdazelene vegetacije u tom dijelu Hrvatskog primorja.<br />
2. Šumsko područje u uvali Čavlena jedan je od najvrednijih primjera sačuvane šumske<br />
oaze otoka Krka. Posebno su vrijedne stare šumske sastojine hrasta medunca i bijelog graba,<br />
možda među najljepšima na čitavom otoku, s bogatim staništima ptica. Područje uvale<br />
Čavlena i Glavotoka ima također veliko značenje za proljetne i jesenske seobe i zimovanja<br />
ptica.<br />
Spomenik prirode<br />
“Na spomeniku prirode ili u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje<br />
ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.” (Zakon o zaštiti prirode NN 70/05, čl.10.)<br />
1. Sve veće lokve razmještene su po cijelom području Grada Krka. Lokve sadrže vrijedan i<br />
zanimljiv biljni svijet, a važne su za većinu predstavnika skupine vodozemaca i gmazova, kao<br />
i za vretenca, zbog prisustva stalnih površinskih voda. Lokve su rezervati genetičke<br />
bioraznolikosti, a privlače i ptice selice, čime im se povećava vrijednost. Budući da su važne<br />
za očuvanje bioraznolikosti u kraškom području, potrebno je sve lokve evidentirati i zaštititi.<br />
B) DIJELOVI PRIRODE PREDLOŽENI ZA ZAŠTITU – U MORU:<br />
Spomenik prirode<br />
Zamuljene uvale plitkih dna:<br />
1. Uvala Mala Jana,<br />
2. Uvala Torkul,<br />
3. Uvala Sv. Juraj<br />
Posebni rezervat (botaničko-zoološki)<br />
4. Akvatorij oko otoka Plavnika, Malog Plavnika i Kormata.<br />
Objašnjenje i predložene mjere zaštite dane su u poglavlju 3.4. i odredbama za provođenje.<br />
2.2.4.3. Zaštita kulturno-povijesnih cjelina<br />
Neprekidno vrednovanje kulturne baštine potrebno je u kontekstu stalno prisutnih društvenih,<br />
kulturnih i gospodarskih promjena, kao i uspostavljanje vrijednosnih odnosa između kulturne<br />
i prirodne baštine. Cilj zaštite <strong>grad</strong>iteljske baštine je uspostavljanje i provođenje takvog<br />
sustava zaštite koji bi s raznih gledišta (prostorno <strong>plan</strong>iranje, <strong>grad</strong>iteljstvo, turizam, porezi,<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
98
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
carine, obrazovanje) utjecao na ispravni odnos društva i pojedinih korisnika prema kulturnoj i<br />
prirodnoj baštini (integracija zaštite u strategiju društvenog razvitka i prostornog uređenja).<br />
Također je potrebno stalnim praćenjem i znanstvenim istraživanjem odgovarajućih pojava i<br />
procesa u prostoru pridonijeti uspostavi uravnoteženog odnosa osnovnih funkcija izvornih<br />
povijesnih oblika <strong>grad</strong>iteljske baštine i suvremenih pojava, osobito na području povijesnih<br />
urbanih i ruralnih cjelina, radi njihovog korištenja za stambenu i turističko-rekreacijsku,<br />
znanstveno-istraživačku, kulturnu i odgojno-obrazovnu djelatnost, u cilju očuvanja njihovih<br />
izvornih povijesnih vrijednosti.<br />
Također je potrebno poticanje izrade studija područja značajnih povijesnih urbanih i ruralnih<br />
cjelina, arheoloških zona, te predjela izrazitih krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti,<br />
radi iznalaženja načina njihova optimalnog uključivanja u programe razvoja.<br />
Obzirom na velik broj spomenika <strong>grad</strong>iteljske baštine, prvenstvenu brigu treba usmjeriti na<br />
registriranu i evidentiranu <strong>grad</strong>iteljsku baštinu, razvrstanu i obrađenu u Polazištima.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
99
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJU GRADA<br />
2.3.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORA<br />
Naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima se već nalazi ili<br />
se <strong>plan</strong>ira stambena <strong>grad</strong>nja i sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske<br />
i predškolske ustanove, trgovine, servisi, centralni, komercijalni i društveni sadržaji,<br />
ugostiteljstvo, sportske i uređene zelene površine, pješački putevi i stubišta, prometnice,<br />
parkirališta i sl., parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, groblja,<br />
skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i pogoni od obrtničkih do industrijskih, uz<br />
uvjet da ne zagađuju zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih<br />
vozila, poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine.<br />
Polazne smjernice za određivanje kriterija za racionalno utvrđivanje veličine građevinskog<br />
područja naselja sadržane su u :<br />
- Zakonu o prostornom uređenju,<br />
- Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske,<br />
- Prostornom <strong>plan</strong>u Primorsko-goranske županije,<br />
- Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora.<br />
Racionalno korištenje prostora ima za cilj postići učinkovitiju organizaciju prostora i štednju<br />
resursa, što se prije svega odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za<br />
iz<strong>grad</strong>nju naselja.<br />
Temeljno načelo <strong>plan</strong>iranja i usklađivanja prostornog razvitka utvrđeno Strategijom<br />
prostornog uređenja Republike Hrvatske (točka 3.1.3.) jest:<br />
“Racionalnim korištenjem prostora mora se postići učinkovitija funkcionalna organizacija i<br />
štednja resursa. S gledišta temeljnih odrednica prostornog <strong>plan</strong>iranja, to se prioritetno<br />
odnosi na zaustavljanje nepotrebnog zauzimanja prostora za iz<strong>grad</strong>nju naselja, industrijskih<br />
kapaciteta (formiranje građevinskih područja) te na <strong>grad</strong>nju, obnovu, rekonstrukciju i<br />
modernizaciju infrastrukturnih mreža.<br />
Gospodarske djelatnosti prioritetno treba locirati u već formiranim zonama tih djelatnosti ( a<br />
po potrebi s proširenjem) i tamo gdje to infrastruktura omogućava, bez zauzimanja novih<br />
površina šuma, vrijednih poljodjelskih površina, a osobito prostora namijenjenog rekreaciji i<br />
turizmu. U <strong>prostorni</strong>m <strong>plan</strong>ovima moraju se odrediti područja vrijednih resursa na kojima je<br />
isključena prenamjena prostora.<br />
U <strong>plan</strong>iranju trasa velike infrastrukture treba prioritetno ispitati mogućnost korištenja<br />
postojećih koridora i izbjegavati zauzimanje novih površina vrijednih resursa (osobito<br />
prosjecanje vrijednih poljodjelskih i šumskih površina).<br />
Strateški cilj je da se značajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora,<br />
osobito ne na štetu prirodnih resursa od osobitog značenja i vrijednosti, nego da se<br />
poboljšavaju kvalitativne značajke i racionalno koristi već angažirani prostor”.<br />
Osim promoviranja načela racionalnog korištenja prostora, Strategija prostornog uređenja<br />
Republike Hrvatske kao strateški cilj određuje “Utvrđivanje kriterija i mjera za racionalno<br />
<strong>plan</strong>iranje <strong>prostorni</strong>h obuhvata građevinskih područja svih tipova i veličina naselja, sukladno<br />
potrebama smještaja stanovništva i gospodarskih djelatnosti u njima”.<br />
U pogledu određivanja prostora za razvoj naselja, kao prioritetne navedene su slijedeće<br />
smjernice:<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
100
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
“Svim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti svako daljnje neopravdano širenje<br />
građevinskih područja naselja i stimulirati optimalno korištenje postojećih građevinskih<br />
područja. Ova smjernica je samo prvi korak u novom procesu redefiniranja građevinskih<br />
područja (kroz prostorne <strong>plan</strong>ove uređenja prostora općina i <strong>grad</strong>ova) i njihovoga drastičnog<br />
smanjivanja na dimenzije primjerene potrebama. Za novu stambenu <strong>grad</strong>nju (koja je u<br />
naseljima prostorno najzastupljenija) i drugu <strong>grad</strong>nju, prioritetno koristiti dijelove<br />
građevinskih područja naselja koja su već opremljena komunalnom infrastrukturom. Novu<br />
<strong>grad</strong>nju (stambenu i drugu) ponajprije provoditi na nedovoljno ili neracionalno izgrađenim<br />
dijelovima <strong>grad</strong>ova i naselja (interpolacijom ili do<strong>grad</strong>njom i nado<strong>grad</strong>njom). Pri tome<br />
urbanom obnovom (rekonstrukcijom, sanacijom i sl.) očuvati <strong>grad</strong>iteljski identitet povijesnih<br />
središta naselja a dati prioritet održavanju ili uređenju postojećeg stambenog fonda.<br />
Kada je nužno povećati, tj. proširiti građevinska područja <strong>grad</strong>ova i naselja smještenih u<br />
obalnom području, uz morsku obalu ili obalu osobito vrijednih voda, to treba činiti u pravilu<br />
na prostorima udaljenijim od obala, a samo u opravdanim slučajevima i uz obalu. Takvim<br />
<strong>plan</strong>skim pristupom čuvanja što više prirodnih neizgrađenih prostora, između izgrađenih<br />
područja obalnih naselja, istovremeno se i štiti javni interes i osigurava različitim subjektima<br />
višenamjensko i optimalno korištenje ovog najvrednijeg dijela nacionalnog teritorija.<br />
Novu stambenu <strong>grad</strong>nju usmjeravati i interpolacijama, prije svega, u nadovoljno ili<br />
neracionalno izgrađene dijelove <strong>grad</strong>ova i naselja kao i do<strong>grad</strong>njama ili nado<strong>grad</strong>njama<br />
postojećih objekata. Aktivnostima očuvanja i obnove (rekonstrukcija, sanacija) postojećeg<br />
stabenog fonda davati isto značenje kao i novim stambenim <strong>grad</strong>njama (osobito u povijesnim<br />
urbanim cjelinama) i treba ih razvijati kao kontinuiranu i programiranu djelatnost.<br />
Prostornim <strong>plan</strong>om Primorsko-goranske županije (Poglavlje 4.6., točka 4.6.2.1.), navodi se:<br />
„Planirana velika građevinska područja će se maksimalno racionalizirati na način da se<br />
smanji njihova veličina, broj i struktura. Na taj će se način racionalizirati korištenje prostora,<br />
infrastrukture (ceste, vodovod, odvodnja, elektrovodovi itd.) i sadržaje javnog interesa (škole,<br />
bolnice, uprava itd.). Na tom i takvom prostoru prvenstveni je cilj vrednovanje prirodnih<br />
obilježja (krajobraznih, bioloških, klimatskih itd.) i njihovo respektiranje u načinu korištenja<br />
prostora. U tom je pogledu posebno nužno sačuvati obalni pojas (mora i kopna) za javne<br />
potrebe (odmor, rekreacija, sport, zdravstvo itd.), a maksimalno smanjiti sudjelovanje<br />
stanovanja i rada (radne zone, stanovanje, turistički kompleksi itd.)”<br />
2.3.2. UTVRĐIVANJE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA U ODNOSU NA<br />
POSTOJEĆI I PLANIRANI BROJ STANOVNIKA, GUSTOĆU<br />
STANOVANJA, IZGRAĐENOST, ISKORIŠTENOST I GUSTOĆU<br />
IZGRAĐENOSTI, OBILJEŽJA NASELJA, VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI<br />
KRAJOBRAZA, PRIRODNIH I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA<br />
2.3.2.1. Postojeći i <strong>plan</strong>irani broj stanovnika<br />
Prema popisu stanovništva iz 1991. godine na području Grada Krka živjelo je 4.997<br />
stanovnika, a prema popisu iz 2001. godine živi 5.491 stanovnika.<br />
Demografska projekcija za 2015.godinu predviđa porast broja stanovnika te bi na području<br />
Grada Krka 2015. godine živjelo ukupno 6.561 stanovnika (prema demografskoj prognozi iz<br />
Prostornog <strong>plan</strong>a Primorsko-goranske županije.<br />
2.3.2.2. Dimenzioniranje građevinskog područja<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
101
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Minimalna <strong>plan</strong>irana gustoća određena Prostornim <strong>plan</strong>om županije za prostornu cjelinu O1<br />
(otok Krk) odnosno Grad Krk iznosi 20 stanovnika / hektaru.<br />
Obzirom da je površina građevinskog područja dobivena primjenom osnovne formule koja se<br />
temelji na projekciji stanovništva i propisanoj gustoći manja od površine već izgrađenog<br />
dijela naselja (gustoća stanovanja iznosi 11,37 st/ha), Prostorni <strong>plan</strong> Primorsko-goranske<br />
županije u članku 62. stavak 5. predviđa uporabu “drugog kriterija” za određivanje<br />
građevinskog područja (I+20%).<br />
Površina izgrađenog dijela građevinskog područja uvećana za 20%.<br />
P = PIG + 20% PIG=482,84 + 96,57 = 579,41 ha<br />
Budući se područje Grada Krka nalazi unutar zaštićenog obalnog područja, građevinska<br />
područja određuju se također sukladno Uredbi o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog<br />
područja mora (NN 128/04).<br />
2.3.2.3. Izgrađenost<br />
Izgrađenost građevinskog područja temeljni je podatak za dimenzioniranje <strong>plan</strong>iranog<br />
građevinskog područja naselja.<br />
Izgrađenim dijelom građevinskog područja smatraju se izgrađene građevne čestice i druge<br />
površine privedene različitoj namjeni, a neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili<br />
više neposredno povezanih neuređenih i neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće<br />
od 5.000 m 2 kao i sve rubne neizgrađene čestice.<br />
Ukupna površina izgrađenog dijela građevinskog područja svih naselja na području Grada<br />
Krka iznosi 493,84 ha.<br />
2.3.2.4. Obilježja naselja<br />
Urbano naselje Krk ujedno je i najznačajnija i najbolje očuvana povijesna cjelina. Građevna je<br />
struktura u povijesnoj jezgri pretrpjela znatne izmjene i nado<strong>grad</strong>nje, ali je očuvana <strong>plan</strong>ska<br />
matrica i osnovni gabariti. U Krku su smještene sve upravne funkcije i odlikuje se bogatim<br />
kulturno povijesnim identitetom što ga čini izuzetno privlačnim za izletnički tip turizma.<br />
Seoska naselja su zbog gospodarskih promjena većim dijelom izgubila ruralnu funkciju, što je<br />
utjecalo i na njihov izgled. Tradicijska je arhitektura mahom očuvana u središtima zaštićenih<br />
zaselaka, ali je znatno ugrožena novijom <strong>grad</strong>njom, pa i rušenjem. To se osobito odnosi na<br />
gospodarske objekte izvan funkcije ("magare", "mošune") kojih je vrlo malo očuvano.<br />
Neposredna okolica s gumnima, suhozidnim međama i lokvama zapuštena je i<br />
neprepoznatljiva u svom izvornom obliku ili je pak obrasla vegetacijom.<br />
Temeljno obilježje svih naselja je da su razvila samo stambenu namjenu.<br />
2.3.2.5. Vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih<br />
cjelina<br />
Krajobraz na području Grad Krk je izostankom jače urbanizacije i industrijalizacije, većim<br />
dijelom očuvao svoju povijesnu stratigrafiju i oblik. Neobnovljivi prirodni resursi – more,<br />
poljoprivredne, pašnjačke i šumske površine moraju se strogo štititi i čuvati, a taj imperativ<br />
potrebno je uskladiti s potrebnim razvojem naselja. Stoga se pri <strong>plan</strong>iranju građevinskih<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
102
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
područja naselja mora poštivati zatečena slika prostora, a okolina naselja treba se sačuvati u<br />
autentičnom obliku, samo iznimno dopuštajući novu iz<strong>grad</strong>nju na obodu zatečene.<br />
Prvenstveni cilj jest obnova postojećeg građevinskog fonda, odnosno popunjavanje<br />
neizgrađenih dijelova unutar pojedinog naselja.<br />
2.3.3. UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA I KOMUNALNE<br />
INFRASTRUKTURE<br />
Smjernice za uređenje naselja trebaju se prvenstveno oslanjati na očuvanju identiteta i granica<br />
naselja, a interpolacije unutar već izgrađenog dijela naselja potrebno je uvjetovati poštivanjem<br />
tradicionalnih građevinskih elemenata.<br />
Pri određivanju građevinskog područja naselja nastojalo se zadržati upravo identitet svakog<br />
naselja, formirajući koncentrirana i zaokružena građevinska područja, što za posljedicu ima<br />
racionalnije korištenje prostora, manje skupu iz<strong>grad</strong>nju prometne i komunalne infrastrukture i<br />
očuvanje vrijednog krajolika samih naselja (pretežito poljoprivrednih površina).<br />
Transformacija naselja na području Grada Krka treba se osnivati prvenstveno na programima<br />
infrastrukturne rekonstrukcije i revizalizacije, a obnovu građevinskog fonda u ruralnim<br />
naseljima u unutrašnjosti potrebno je povezati s razvojem selektivnih vidova turizma.<br />
Slijedom utvrđenih kriterija propisanih Prostornim <strong>plan</strong>om županije i Zakonom o prostornom<br />
uređenju detaljna namjena površina, kao i uvjeti uređenja, korištenja i zaštite prostora za<br />
središnje naselje - Krk utvrdit će se izradom urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja, kao i za sva ostala<br />
građevinska područja naselja i izdvojenih namjena izvan naselja, a u skladu s Uredbom o<br />
uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja.<br />
Očuvanje i obnova postojećeg stambenog fonda, posebno u vrijednim povijesnim jezgrama,<br />
treba se prilagoditi zahtjevima zaštite <strong>grad</strong>iteljske baštine i očuvanja prirodnih i ambijentalnih<br />
vrijednosti naselja. Za te cjeline od posebne je važnosti utvrditi prihvatljivu strukturu<br />
stambenih i drugih funkcija. Jedna od mogućnosti, koju treba poticati, jest obnova i adaptacija<br />
postojećih građevina uz stalni konzervatorski nadzor, dok se iz<strong>grad</strong>nja novih građevina<br />
omogućava uz iste uvjete kao i za iz<strong>grad</strong>nju novih građevina namijenjenih stalnom<br />
stanovanju.<br />
Među mogućim mjerama i smjernicama unapređenja uređenja naselja i komunalne<br />
infrastrukture navodimo:<br />
- poboljšati uvjete stanovanja unutar postojećih naselja opremanjem potrebnom<br />
komunalnom infrastrukturom (obavezno odvodnjom otpadnih voda),<br />
- rekonstrukcije i adaptacije postojećih građevina provoditi u skladu s oblikovnim<br />
karakteristikama naselja, koja će se detaljno utvrditi konzervatorskom podlogom,<br />
- naselja koja bilježe stalan pad broja stanovnika potrebno je revitalizirati, donošenjem<br />
poticajnih mjera za razvoj turizma, poticanjem akcije obnove i zaštite kulturne baštine,<br />
osiguranjem uvjeta za kvalitetnu stambenu iz<strong>grad</strong>nju, uz puno uvažavanje tradicijskog<br />
gospodarstva, te nužno opremanje svom potrebnom infrastrukturom.<br />
Osnovni cilj unaprjeđenja uređenja naselja i komunalne infrastrukture je da svako naselje<br />
treba ostvariti II. kategoriju uređenosti naselja što podrazumijeva optimalno uređeno<br />
građevinsko zemljište, što obuhvaća imovinsko-pravnu pripremu i osnovnu infrastrukturu:<br />
pristupni put, vodoopskrbu, odvodnju i električnu energiju.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
103
3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
3.1. PRIKAZ PROSTORNOG RAZVOJA NA PODRUČJU GRADA KRKA U<br />
ODNOSU NA PROSTORNU I GOSPODARSKU STRUKTURU ŽUPANIJE<br />
Prostorni <strong>plan</strong> Županije odredio je funkcionalnu diferencijaciju prostora, te je, kao jedna od<br />
ukupno 5 mikroregija (funkcionalnih cjelina) u Županiji, određena i cjelina otok Krk O1<br />
(Grad Krk, Općine Vrbnik, Omišalj, Malinska-Dubašnica, Punat, Baška i Dobrinj) 15 .<br />
Za ostvarivanje većeg i boljeg gospodarskog razvitka navodi se, kao ključna pretpostavka,<br />
uravnotežena opskrba vodom i rješenje odvodnje otpadnih voda. Obzirom na prirodna i<br />
kulturna bogatstva nužna je zaštita usmjerena na prirodne vrijednosti i posebnosti te<br />
spomenika kulture, a ti su resursi važan oslonac u gospodarskom razvitku otoka.<br />
Pod veznim pravcima podrazumijevaju se oni pravci na kojima se formiraju gospodarske i<br />
društvene silnice razvoja i na kojima je razvijena prometna infrastruktura. Okosnicu<br />
Primorsko-goranske županije čine dva primarna međunarodna vezna pravca - pravac<br />
Podunavlje - Jadran - Sredozemlje, te Jadranski obalni pravac. Sekundarnu mrežu veza čine<br />
skupina kopnenih i pomorsko-otočnih pravaca, preko kojih se integriraju dijelovi ili cjeline<br />
županijskog prostora. Među ostalim, ovu mrežu čini pravac Oštrovica - Krčki most - Krk (-<br />
Rab - Zadar). Mrežu sekundarnih pravaca čine državne i županijske ceste, trajektne veze i<br />
pomorske linije. Da bi se stvorili uvjeti za zadovoljenje postavljenih ciljeva za siguran, trajan<br />
i pouzdan promet na veznim pravcima, nužno je iz<strong>grad</strong>iti, do<strong>grad</strong>iti ili opremiti sve oblike<br />
prometa na kopnu i moru.<br />
Posebne postavke razvoja koje osobito treba poticati za područje otoka Krka su 15 :<br />
- očuvati naselja u unutrašnjosti otoka Krka,<br />
- provesti disperziju radnih mjesta i povezati ih s postojećim i <strong>plan</strong>iranim područjima<br />
stanovanja,<br />
- obalne prostore <strong>plan</strong>irati isključivo za litoralne sadržaje,<br />
- poticati prometnu povezanost s kopnom i otocima trajektnim i brodskim vezama,<br />
- uspostaviti mrežu javnog prijevoza putnika Županije na kopnu i moru, integrirajući sve<br />
prometne kapacitete.<br />
S obzirom na smještajne kriterije, na način kako pojedine djelatnosti funkcioniraju u prostoru<br />
u odnosu na <strong>plan</strong>irane potrebe, određuju se slijedeće mjere razvoja:<br />
- razviti mrežu područnih osnovnih škola,<br />
- objekte primarne zdravstvene zaštite smjestiti u sjedištu općina,<br />
- locirati barem jedan objekt sekundarne zdravstvene zaštite,<br />
- iz<strong>grad</strong>nju novih turističkih kapaciteta <strong>plan</strong>irati prije svega u izgrađenom dijelu<br />
građevinskog područja (ili unutar granica proširenja naselja), a veće komplekse u manje<br />
vrijedne prirodne sredine koje bi se na taj način oplemenile,<br />
- neprekidno ulagati u razvoj sustava vodoopskrbe (uz dovođenje vode s kopna) i odvodnje,<br />
- poticati poljoprivredne djelatnosti - ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo, ribarstvo,<br />
mediteransko voćarstvo - posebice maslinarstvo, vino<strong>grad</strong>arstvo, povrćarstvo i uzgoj<br />
mediteranskih vrsta ljekovitog i začinskog bilja,<br />
- posebno odrediti i sačuvati prostore za stočarsku djelatnost,<br />
15 Prostorni <strong>plan</strong> Primorsko-goranske županije, SN 14/00 i 10/05, članak 106.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
104
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
U okvirima tih smjernica, Prostornim <strong>plan</strong>om uređenja Grada Krka, utvrđena je osnovna<br />
namjena i korištenje prostora, uz nužno očuvanje prirodnih značajki područja.<br />
3.2. ORGANIZACIJA PROSTORA I OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJE<br />
POVRŠINA<br />
Namjena prostora iskazuje se nizom funkcija koje iskazuju bitne značajke načina korištenja,<br />
uređenja i zaštite prostora. Te funkcije dijele se na:<br />
− antropogena područja i<br />
− prirodna područja.<br />
Antropogena područja su područja u kojima se obavljaju ili <strong>plan</strong>iraju zahvati u prostoru<br />
kojima se trajno mijenja stanje u prirodnom okruženju. Sukladno <strong>plan</strong>iranim aktivnostima,<br />
prostor se dijeli na:<br />
− površine naselja,<br />
− površine za izdvojene namjene,<br />
− površine infrastrukture.<br />
Prirodna područja su područja u kojima se <strong>plan</strong>iraju samo aktivnosti u prostoru, tj. u kojima<br />
se prirodno okruženje koristi bez trajne promjene postojećeg stanja. Oblici aktivnosti su<br />
poljoprivreda, stočarstvo, lovstvo, ribarstvo i sl., a prostor se prema namjeni dijeli na:<br />
− poljoprivredne površine,<br />
− šumske površine,<br />
− vodne površine.<br />
Prostornim <strong>plan</strong>om se evidentiraju, štite i čuvaju temeljna obilježja i vrijednosti prostora, a<br />
pretpostavke za nesmetan i uravnotežen razvitak u prostoru osiguravaju se namjenom<br />
površina za pojedine kategorije korištenja prostora.<br />
Osnovna namjena površina sastoji se u podjeli na:<br />
- površine naselja,<br />
- površine izvan naselja za izdvojene namjene,<br />
- poljoprivredne površine,<br />
- šumske površine,<br />
- vodne površine.<br />
Područja i građevine izvan građevinskog područja su:<br />
- građevine infrastrukture (prometne, energetske, komunalne itd.),<br />
- građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i gospodarenja šumama<br />
- sportsko-rekreacijski objekti<br />
- uređene plaže.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
105
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
U smislu ovog Prostornog <strong>plan</strong>a, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju slijedeće<br />
značenje:<br />
1. Grad Krk - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne<br />
samouprave sa statusom Grada.<br />
2. <strong>grad</strong> Krk - označava naselje Krk.<br />
3. Naselje - je struktura oblika stanovanja i pratećih funkcija u <strong>plan</strong>iranom ili zatečenom<br />
(izgrađenom) opsegu.<br />
4. Granica građevinskog područja (naselja i izdvojene namjene) - je linija razgraničenja<br />
površina koje služe za građenje naselja ili površina izvan naselja za izdvojene namjene<br />
od ostalih površina.<br />
5. Građevinsko područje naselja (NA) - je područje na kojem se predviđa <strong>grad</strong>nja,<br />
odnosno proširenje postojećeg naselja.<br />
6. Naselje uz obalu mora smatra se ono kojem je horizontalna projekcija udaljenosti<br />
građevinskog područja manja od 100 m od obale mora.<br />
7. Površine izvan naselja za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične funkcije<br />
koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja.<br />
8. Zaštićeno obalno područje (ZOP) – prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o<br />
prostornom uređenju (NN 100/04) obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m<br />
od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.<br />
9. Građevine stambene namjene jesu obiteljske kuće, višeobiteljske kuće, stambene<br />
građevine i višestambene građevine.<br />
10. Obiteljska kuća jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj građevinskoj<br />
čestici s najviše jednim stanom, koja nema više od podruma i dvije nadzemne etaže<br />
namjenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 200 m 2 , a u koju<br />
površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica,<br />
spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se <strong>grad</strong>e na istoj građevnoj čestici.<br />
11. Višeobiteljska kuća - jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj<br />
građevinskoj čestici s najviše tri stana, koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže<br />
(u Krku NA1) odnosno podruma i dvije nadzemne etaže (u svim ostalim naseljima NA)<br />
namjenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m 2 , a u koju<br />
površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica,<br />
spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se <strong>grad</strong>e na istoj građevnoj čestici.<br />
12. Stambena građevina - građevina stambene namjene koja po tipu <strong>grad</strong>nje mora biti<br />
slobodnostojeća, a sadrži najviše 4 samostalne uporabne cjeline namjenjene stanovanju i<br />
koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže (u Krku NA1) odnosno podruma i<br />
dvije nadzemne etaže (u svim ostalim naseljima).<br />
13. Višestambena građevina - građevina s više od 4 samostalne uporabne cjeline.<br />
14. Pomoćna građevina - svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne<br />
građevine (garaže, kotlovnice, nadstrešnice, drvarnice, spremišta, gospodarske<br />
građevine i slično).<br />
15. Poljoprivredne gospodarske građevine (bez izvora zagađenja) su: sjenici, pčelinjaci,<br />
staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.<br />
16. Podrum - je dio građevine koji je ukopan sa svih strana u teren, s time da kota poda<br />
najniže etaže (prizemlja ili suterena) iznosi najviše 0,5 m iznad najniže kote konačno<br />
zaravnatog terena kojeg pokriva građevina, te ne ulazi u zbroj nadzemnih etaža.<br />
17. Suteren – je etaža koja ima od 1 do 3 djelomično ili potpuno ukopane fasade.<br />
18. Potkrovlje - dio građevine (etaža) između stropne konstrukcije i krovne konstrukcije.<br />
Najveća visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida je 1,5 metar, najveća visina<br />
sljemena je 4,0 metara.<br />
19. Tavan - prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine, čija visina do<br />
sljemena iznosi najviše 3,0 m.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
106
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
20. Etaža - etažom se smatra bilo koji kat građevine uključujući i prizemlje (suteren),<br />
podrum i potkrovlje.<br />
21. Gradivi dio čestice – dio građevne čestice na kojem je dozvoljena <strong>grad</strong>nja građevina<br />
osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog Prostornog <strong>plan</strong>a.<br />
22. Koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim<br />
građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom (tlocrtna<br />
projekcija) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih<br />
konstruktivnih dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase<br />
u prizemlju građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu<br />
površinu ne ulaze podzemne garaže, cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične<br />
građevine, ukoliko su ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren ni parkirališne<br />
površine.<br />
23. Koeficijent iskoristivosti (Kis) je odnos građevinske (bruto) površine građevina i<br />
površine građevne čestice.<br />
24. Visina građevine (h) je udaljenost mjerena od najniže točke konačno zaravnatog terena<br />
kojeg pokriva građevina do završnog ruba vijenca.<br />
25. Regulacijski pravac – granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put, javna<br />
cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.<br />
26. Građevni pravac – određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne građevne<br />
čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu.<br />
27. Lokalni uvjeti - posebnosti mikrolokacije u radijusu od 100 m, a određuje ih upravno<br />
tijelo nadležno za poslove prostornog uređenja obilaskom terena.<br />
28. Samostalna uporabna cjelina - skup prostorija namjenjen za stanovanje ili poslovnu<br />
djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu<br />
građevinsku cjelinu. Garaže, spremišta i drvarnice ne predstavljaju samostalnu<br />
uporabnu cjelinu, ukoliko su u funkciji korištenja samostalne uporabne cjeline.<br />
29. Interpolacija - <strong>grad</strong>nja na građevnoj čestici koja se nalazi unutar izgrađenog dijela<br />
građevinskog područja u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu odnosno između<br />
dvije izgrađene građevinske čestice.<br />
30. Rekonstrukcija jest izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva za<br />
uporabljivu građevinu i kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima<br />
u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog<br />
dijela građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog<br />
procesa i sl.).<br />
31. Pristupni put je javni pristup građevnoj čestici minimalne širine 5,5 m. Ukoliko lokalni<br />
uvjeti to ne dozvoljavaju, širina javnog pristupa može biti i manja, ali najmanje 3,0<br />
metra i maksimalne dužine 30,0 m, bez okretišta i/ili ugibališta, odnosno duži od 30,0 m<br />
s ugibalištima za mimoilaženje vozila na svakih 20,0 m i/ili okretištem.<br />
32. Postojeća građevina jest građevina izgrađena prema pravovaljanoj građevnoj dozvoli ili<br />
građevina izgrađena prija 15.02.1968. godine.<br />
33. Slobodnostojeća građevina jest građevina koja se niti jednom svojom stranom ne<br />
prislanja na granice susjedne građevinske čestice.<br />
34. Dvojna građevina jest građevina koja se jednom svojom stranom prislanja na granice<br />
susjedne građevinske čestice, odnosno uz susjednu građevinu.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
107
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
3.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA<br />
(NASELJA I IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA;<br />
POLJOPRIVREDNE, ŠUMSKE, VODNE TE POVRŠINE POSEBNE<br />
NAMJENE I OSTALE POVRŠINE)<br />
Tablica 3.1. – Iskaz <strong>prostorni</strong>h pokazatelja za namjenu površina<br />
Red.<br />
broj<br />
1.0.<br />
1.1.<br />
1.2.<br />
1.3.<br />
1.4.<br />
1.5.<br />
1.6.<br />
1.7<br />
GRAD KRK<br />
ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA<br />
NAMJENU POVRŠINA<br />
Oznaka Ukupno ha<br />
% od površine<br />
Grada<br />
stan/ha<br />
ha/stan*<br />
Građevinska područja ukupno/ GP 577,27 2,2 9,5<br />
izgrađeni dio GP ukupno<br />
- obalno<br />
482,84 1,8 11,4<br />
- otočno<br />
- kontinentalno-granično<br />
- ostalo<br />
577,27<br />
Izgrađene strukture van građevinskog I<br />
područja ukupno K<br />
E<br />
H<br />
27,00 0,1 203,4<br />
T 80,70 0,3 68,0<br />
R 15,25 0,1 360,1<br />
Poljoprivredne površine ukupno P 1925,96 7,33 * 0,35<br />
- osobito vrijedno obradivo tlo P1<br />
- vrijedno obradivo tlo P2 676,49<br />
- ostala obradiva tla P3 1249,20<br />
Šumske površine ukupno Š 5501,31 20,94 * 1,0<br />
- gospodarske Š1 4723,20<br />
- zaštitne Š2 134,52<br />
- posebne namjene Š3 643,59<br />
Ostale poljoprivredne<br />
i šumske površine<br />
PŠ 2632,03 10,02 * 0,5<br />
Vodne površine ukupno<br />
- vodotoci<br />
- jezera<br />
V 15.470,80 58,9 * 2,8<br />
- akumulacije<br />
- retencije<br />
- ribnjaci<br />
51,15 0,2<br />
- more 15.419,65 58,7<br />
N *<br />
Ostale površine ukupno<br />
IS 19,90 0,1 0,01<br />
G 7,05 0,03 0,001<br />
Grad Krk ukupno 26268,00 * 4,8<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
108
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
3.2.2. RAZVOJ I UREĐENJE POVRŠINA NASELJA (GRAĐEVINSKA<br />
PODRUČJA NASELJA)<br />
Prostornim <strong>plan</strong>om uređenja Grada Krka definirana su građevinska područja naselja koja<br />
zadovoljavaju potrebe Grada za buduće razdoblje, a stimulativna su u smislu razvitka naselja,<br />
poboljšanja kvalitete stanovanja i opremanja prometnom i komunalnom infrastrukturom.<br />
Granice građevinskih područja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja i površine<br />
predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju poljoprivrede,<br />
šumarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu obavljati izvan<br />
građevinskih područja.<br />
Prilikom određivanja prostora za razvoj naselja poštivane su slijedeće smjernice:<br />
- nakon detaljne provjere na terenu, utvrđene su stvarne granice zaposjednosti prostora i<br />
određene granice izgrađenog dijela naselja;<br />
- uspostavljen je sustav informacija (kontakti s mjesnim odborima, lokacijske i<br />
građevinske dozvole i dr.) u svrhu osiguranja korištenja i <strong>plan</strong>iranja područja za razvoj.<br />
Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog (već postojeća iz<strong>grad</strong>nja) i<br />
neizgrađenog dijela (površine na kojima se <strong>plan</strong>ira iz<strong>grad</strong>nja).<br />
Unutar građevinskog područja naselja smještavaju se osim stanovanja i sve spojive funkcije<br />
sukladne namjeni, rangu ili značenju naselja kao što su: ugostiteljsko-turistička, gospodarska<br />
namjena (poslovna), sportsko-rekreacijska namjena, infrastrukturna namjena, groblja,<br />
građevine društvene namjene i javne zelene površine. Sastavni dio građevinskog područja Krk<br />
(NA1) je luka posebne namjene-luka nautičkog turizma-marina Krk (LN) <strong>plan</strong>irana<br />
Prostornim <strong>plan</strong>om Primorsko-goranske županije, luka posebne namjene-brodo<strong>grad</strong>ilište Krk<br />
(LB), luka otvorena za javni promet (županijskog značaja) i uređene plaže (R38-R311).<br />
Izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja naselja i prikazan je na kartografskom<br />
prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” mjerilo 1:25.000 i na kartografskim prikazima<br />
4. “Građevinska područja” mjerilo 1:5000.<br />
Prostornim <strong>plan</strong>om utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Krka i to za<br />
statistička naselja: Krk, Kornić, Muraj, Lakmartin, Vrh, Bajčići, Nenadići, Brusići, Poljica,<br />
Žgaljići, Brzac, Milohnići, Linardići, Skrbčići i Pinezići.<br />
- Krk: NA1 - Krk,<br />
- Kornić: NA2 - Kornić,<br />
- Muraj: NA3 - Muraj,<br />
- Lakmartin: NA4 – Lakmartin,<br />
- Vrh: NA5.1 - Vrh, NA5.2 - Salatić, NA5.3 - Kosići,<br />
- Bajčići: NA6 - Bajčići,<br />
- Nenadići: NA7.1 - Nenadići, NA7.2 - Kapovci,<br />
- Brusići: NA8.1 – Brusići, NA8.2 – Brozići,<br />
- Poljica: NA9.1 i NA9.2 – Poljica,<br />
- Žgaljići: NA10.1 NA10.2 – Žgaljići,<br />
- Brzac: NA11 – Brzac,<br />
- Milohnići: NA12 – Milohnići,<br />
- Linardići: NA13 – Linardići,<br />
- Skrbčići: NA14 – Skrbčići,<br />
- Pinezići: NA15.1 – Pinezići, NA15.2 – Picik.<br />
Za sva građevinska područja naselja obvezna je izrada urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja. U NA1<br />
nije moguće <strong>grad</strong>iti prije donošenja urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja. U ostalim naseljima<br />
neposrednom provedbom ovog <strong>plan</strong>a moguće je <strong>grad</strong>iti samo unutar izgrađenog dijela<br />
građevinskog područja na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini površine manje od 5000 m 2 .<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
109
Tablica 3.1. - Površine građevinskih područja i gustoća stanovanja<br />
Oznaka<br />
građevin<br />
skog<br />
područja<br />
naselja<br />
Naziv građevinskih<br />
područja naselja<br />
Prostorni<br />
<strong>plan</strong> (bivše)<br />
općine Krk<br />
Izgrađeni<br />
dio GP/ha<br />
POVRŠINE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA NASELJA<br />
Neizrađeni<br />
dio GP/ha<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Ukupno ha<br />
Broj<br />
stanovnika<br />
Popis 2001.<br />
gustoća<br />
stan/ha<br />
NA 1 KRK 375,51 213,34 49,33 262,67 3364 12,81<br />
NA 2 KORNIĆ 41,93 37,40 5,60 43,00 325 7,58<br />
NA 3 MURAJ 20,85 8,50 2,00 10,50 11 1,05<br />
NA 4 LAKMARTIN 18,47 5,70 1,10 6,80 20 2,94<br />
NA 5.1 VRH 62,90 41,40 7,70 49,10<br />
NA 5.2 SALATIĆ 14,31 10,80 1,40 12,20<br />
NA 5.3 KOSIĆI 21,27 13,20 1,60 14,80<br />
NA 6 BAJČIĆI I 127<br />
43,02 23,00 4,50 27,50<br />
NA 7.1 NENADIĆI<br />
125<br />
NA 7.2 KAPOVCI 4,86 1,90 0,60 2,50<br />
NA 8.2 BROZIĆI 2,78 1,80 0,10 1,90<br />
NA 8.1 BRUSIĆI 22,36 6,50 1,60 8,10<br />
NA 9.1 4,50 0,90 5,40<br />
POLJICA 17,35<br />
NA 9.2<br />
3,60 1,80 5,40<br />
NA 10.1 5,70 1,60 7,30<br />
ŽGALJIĆI 15,09<br />
NA 10.2 0,20 0,40 0,60<br />
769 10,11<br />
9,16<br />
52 4,16<br />
62 5,74<br />
36 4,56<br />
NA 11 BRZAC 28,63 23,10 3,90 27,00 137 5,07<br />
NA 12 MILOHNIĆI 20,85 12,30 1,10 13,40 82 6,12<br />
NA 13 LINARDIĆI 35,04 24,30 2,80 27,10 102 3,76<br />
NA 14 SKRBČIĆI 14,66 12,70 3,10 15,80 145 9,18<br />
NA 15.1 PINEZIĆI 32,58 32,60 3,30 35,90 134 3,73<br />
NA 15.2 PICIK 1,84 0,30 0,00 0,30 0 0,00<br />
GRAD KRK UKUPNO: 794,30 482,84 94,43 577,27 5491 9,51<br />
3.2.3. GRAĐEVINSKA PODRUČJA ZA IZDVOJENE NAMJENE (IZVAN<br />
NASELJA)<br />
Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja) su prikazane na kartografskom<br />
prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mjerilo 1:25.000, te na kartografskim<br />
prikazima 4. “Građevinska područja” na katastarskoj podlozi u mjerilu 1:5.000. Unutar<br />
površina za izdvojene namjene (poslovne, ugostiteljsko-turističke, sportsko-rekreacijske)<br />
mogu se uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, te druge građevine i sadržaji koji<br />
upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora, ali ne stanovanje.<br />
Razgraničenje površina za izdvojene namjene obavljeno je određivanjem granica<br />
građevinskog područja, za:<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
110
- gospodarsku namjenu (poslovnu),<br />
- ugostiteljsko-turističku namjenu (hotel, turističko naselje i kamp),<br />
- sportsko-rekreacijsku namjenu,<br />
- infrastrukturne površine (luke otvorene za javni promet),<br />
- groblja.<br />
Gospodarska namjena – poslovna (K)<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Prostorni razmještaj površina gospodarske namjene - poslovne baziran je na sadašnjem<br />
razmještaju gospodarstva, stvarnim <strong>prostorni</strong>m mogućnostima, <strong>plan</strong>iranom sustavu središnjih<br />
naselja i rasporedu stanovništva, te povezanosti na prometnu i komunalnu infrastrukturu.<br />
Poslovna namjena obuhvaća manje proizvodne, poslovne i skladišne komplekse (trgovinu,<br />
manje proizvodne pogone - obrtništvo, skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.) koji po<br />
svojoj prirodi ne mogu biti smješteni unutar građevinskih područja naselja.<br />
Na području Grada predviđena je zona poslovne namjene (izvan naselja), i to:<br />
− K – Vela Ravnica (neizgrađeno) površine 27,00 ha.<br />
Ukupna površina zona poslovne namjene (izvan naselja) na području Grada Krka iznosi 27,00<br />
ha.<br />
Za zonu poslovne namjene predviđa se izrada urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja.<br />
Ugostiteljsko-turistička namjena (T)<br />
Ovim Prostornim <strong>plan</strong>om, osim zona i lokaliteta unutar naselja, predviđene su i površine u<br />
izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljsko-turističke namjene (izvan naselja).<br />
U površinama namjenjenim smještaju ugostiteljsko-turističkih sadržaja ne može se <strong>plan</strong>irati<br />
nova stambena <strong>grad</strong>nja.<br />
Ugostiteljsko-turističke površine izvan naselja utvrđene ovim Prostornim <strong>plan</strong>om zauzimaju<br />
ukupno 80,70 ha, a sukladno Prostornom <strong>plan</strong>u Županije, dijele se na: 16<br />
- T1 – hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske,<br />
rekreativne i zabavne te slične namjene;<br />
- T2 - turistička naselja koja sadrže sve vrste namjena u funkciji turizma kao što su:<br />
smještajne građevine, kampovi, sportske i rekreativne djelatnosti, parkovi, zelenilo, itd.,<br />
- T3 – kamp-autokamp.<br />
Hoteli (T1)<br />
Na području Grada Krka predviđena područja za smještajne kapacitete - hoteli površine 15,00<br />
ha su:<br />
− T1 – Glavotok (neizgrađeno) 800 kreveta površine 15,00 ha.<br />
Uvjeti smještaja građevina i uređenje navedenih površina utvrditi će se izradom urbanističkog<br />
<strong>plan</strong>a uređenja. Moguća je <strong>grad</strong>nja samo hotela iz skupine hotela.<br />
Turističko naselje (T2)<br />
Na području Grada predviđena područja za turističko naselje, ukupne površine 61,00 ha, su:<br />
− T21 – Politin (pretežito neizgrađeno) 2000 kreveta površine 35,00 ha,<br />
− T22 – Torkul (neizgrađeno) 800 kreveta površine 15,00 ha,<br />
− T23 – Ježevac (izgrađeno) 700 kreveta površine 11,00 ha.<br />
16 Prostorni <strong>plan</strong> Primorsko-goranske županije, SN 14/00 i 10/05, članak 45.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
111
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Za sva turistička naselja propisuje se obvezna izrada urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja.<br />
Za turistička naselja Torkul, Politin i Ježevac predlaže se koncepcija ekskluzivnog turizma<br />
baziranog na visokokvalitetnoj i vrhunskoj ponudi. Moguća je <strong>grad</strong>nja samo hotela iz skupine<br />
hotela. U Politinu je moguće zadržavanje kampa Politin. Unutar Politina temeljem<br />
urbanističkog <strong>plan</strong>a <strong>plan</strong>irat će se i uređenje plaže (R312).<br />
Otvaranjem i investiranjem u turističko naselje ekskluzivnog tipa tradicionalni proizvodi<br />
pronašli bi svoje tržište i svog kupca visokoplatežne moći.<br />
Kamp-autokamp (T3)<br />
Na području Grada predviđeno područje za kamp-autokamp, ukupne površine 4,70 ha, je:<br />
− T3 – Glavotok (izgrađeno) 600 kreveta površine 4,70 ha.<br />
Za sve površine kampova propisuje se obvezna izrada urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja.<br />
Sportsko-rekreacijska namjena (R)<br />
Sportsko-rekreacijska namjena (R1)<br />
Površine za sportsko-rekreacijsku namjenu su područja za obavljanje sportskih i rekreacijskih<br />
aktivnosti, a definirana su kao sportsko-rekreacijske zone (R1).<br />
Na područjima sportsko-rekreacijskih zona moguća je iz<strong>grad</strong>nja otvorenih i poluotvorenih<br />
igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te<br />
smještaj rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko-trgovačkih) djelatnosti.<br />
Unutar Lunte predviđeno je uređenje plaže (R38), a unutar Dunata uređenje plaže (R314).<br />
Izdvojena građevinska područja za sportsko-rekreacijsku namjenu <strong>plan</strong>iraju se bez nove<br />
stambene <strong>grad</strong>nje.<br />
Ukupna površina izdvojene namjene sportsko-rekreacijske (R1) na području Grada iznosi<br />
15,25 ha:<br />
- Lunta - R11 (djelomično izgrađeno) 10,41 ha,<br />
- Dunat - R12 (djelomično izgrađeno) 4,34 ha,<br />
- Butežine – R13 (izgrađeno) 0,5 ha.<br />
Za sve izdvojene namjene sportsko-rekreacijske propisuje se obvezna izrada urbanističkih<br />
<strong>plan</strong>ova uređenja.<br />
Infrastrukturne površine (IS)<br />
Površine za infrastrukturu izvan građevinskog područja naselja zauzimaju ukupno 21,16 ha:<br />
- luka otvorena za javni promet Valbiska (županijski značaj) - IS1 19,90 ha (izgrađeno).<br />
Namjena površine IS je luka otvorena za javni promet. Na prostorima ovih infrastrukturnih<br />
površina mogu se <strong>grad</strong>iti građevine lučke pod<strong>grad</strong>nje (infrastrukture) i lučke nad<strong>grad</strong>nje<br />
(suprastrukture). Za uređenje luka i <strong>grad</strong>nja pratećih građevina mora se izraditi urbanistički<br />
<strong>plan</strong> uređenja kojim će se točno odrediti razgraničenje djelatnosti unutar kopnenog i morskog<br />
dijela luke. Tehničko rješenje priveza rješit će se urbanističkim <strong>plan</strong>om uređenja.<br />
U Valbiski se mogu obavljati djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, prekrcaj roba,<br />
privez i odvez brodova, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom<br />
djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, uslužnu<br />
djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj,<br />
prometnoj ili tehnološkoj svezi. Unutar luke otvorene za javni promet Valbiska moguće je<br />
smjestiti benzinsku pumpu za plovila.<br />
Groblja (G)<br />
Izdvojene namjene za groblja zauzimaju ukupno 7,05 ha:<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
112
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
- Krk - G1, površine 5,65 ha, neizgrađeno,<br />
- Vrh - G2, površine 0,40 ha izgrađeno,<br />
- Kornić - G3, površine 0,17 ha, izgrađeno,<br />
- Poljica - G4, površine 0,25 ha, izgrađeno,<br />
- Milohnići - G5, površine 0,33 ha, izgrađeno,<br />
- Pinezići - G6, površine 0,25 ha, izgrađeno.<br />
Na prostorima groblja mogu se <strong>grad</strong>iti prateće građevine, tj. građevine namijenjene osnovnoj<br />
funkciji groblja - kapele, mrtvačnice, i sl. te ostala potrebna komunalna infrastruktura.<br />
Uređenje groblja i <strong>grad</strong>nja pratećih građevina mora biti primjereno tradiciji. Za neizgrađena<br />
groblja obvezna je izrada detaljnog <strong>plan</strong>a uređenja.<br />
Tablica 3.2. - Površine izdvojenih namjena izvan građevinskog područja naselja<br />
Oznaka<br />
zone<br />
Naziv zone izdvojene<br />
namjene<br />
GOSPODARSKA NAMJENA<br />
Izgrađeni Neizrađeni<br />
dio/ha dio/ha<br />
Ukupno ha Broj kreveta<br />
K VELA RAVNICA - 27,00 27,00 -<br />
ukupno: 27,00 27,00<br />
POVRŠINE UGOSTITELJSKO – TURISTIČKE NAMJENE<br />
T1 GLAVOTOK - 15,00 15,00 800<br />
T21 POLITIN 9,80 25,20 35,00 2000<br />
T22 TORKUL - 15,00 15,00 800<br />
T23 JEŽEVAC 11,00 - 11,00 700<br />
T3 GLAVOTOK 4,70 - 4,70 600<br />
ukupno: 25,50 55,20 80,70 4900<br />
POVRŠINE SPORTSKO – REKREACIJSKE NAMJENE<br />
R11 LUNTA 2,3 8,11 10,41 -<br />
R12 DUNAT 2,2 2,14 4,34 -<br />
R13 BUTEŽINE 0,5 - 0,5 -<br />
ukupno: 5,0 10,25 15,25<br />
POVRŠINE INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA<br />
IS1 VALBISKA 19,90 - 19,90 -<br />
GROBLJE<br />
ukupno: 19,90 - 19,90 -<br />
G1 KRK - 5,65 5,65 -<br />
G2 VRH 0,40 - 0,40 -<br />
G3 KORNIĆ 0,17 - 0,17 -<br />
G4 POLJICA 0,25 - 0,25 -<br />
G5 MILOHNIĆ 0,33 - 0,33 -<br />
G6 PINEZIĆ 0,25 - 0,22 -<br />
ukupno: 1,40 5,65 7,05 -<br />
GRAD KRK UKUPNO: 51,80 98,10 149,90 -<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
113
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
3.2.4. KRITERIJI ZA GRAĐENJE IZVAN GRAĐEVINSKOG PODRUČJA<br />
Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na temelju<br />
građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.veljače 1968. godine (prema namjeni<br />
sukladne građevinama u građevinskim područja naselja), tretiraju se kao postojeća iz<strong>grad</strong>nja<br />
izvan građevinskog područja i vrijede svi uvjeti kao za građevinska područja.<br />
Ukoliko se te građevine nalaze unutar područja <strong>plan</strong>iranog za zaštitu temeljem Zakona o<br />
zaštiti prirode (značajnog krajobraza, područja posebno vrijednog predjela - prirodnog<br />
krajolika, na vizualno eksponiranim lokacijama, na osobito vrijednom poljoprivrednom tlu,<br />
šumi ili unutar površina <strong>plan</strong>iranih za kapitalnu infrastrukturu), moguća je rekonstrukcija,<br />
adaptacija i do<strong>grad</strong>nja navedenih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta<br />
života i rada. Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:<br />
- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova<br />
građevina u postojećim gabaritima (tlocrtno i visinski),<br />
- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta<br />
instalacija,<br />
- do<strong>grad</strong>nja sanitarnih prostorija (wc, kupaonica) do 10% građevinske (bruto) površine<br />
građevine,<br />
- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita građevine, pod<br />
uvjetom da se time ne prelaze najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i<br />
koeficijent iskoristivosti (Kis).<br />
Nije dozvoljena prenamjena postojećih gospodarskih i drugih građevina izvan građevinskih<br />
područja u građevine stambene namjene. Prenamjena, povećanje građevne čestice i sukladno<br />
tome iz<strong>grad</strong>nja na njoj, moguća je samo za namjenu koja je Planom predviđena za taj prostor<br />
u skladu s uvjetima definiranim Planom, pod uvjetom da prostor nije rezerviran za<br />
infrastrukturni koridor.<br />
Izvan građevinskog područja na području Grada Krka ne može se <strong>plan</strong>irati <strong>grad</strong>nja, niti se<br />
može <strong>grad</strong>iti pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:<br />
– istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,<br />
– iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju,<br />
– skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i<br />
konfiguracija terena,<br />
– privez izvan građevinskog područja,<br />
– sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama,<br />
– uzgoj plave ribe,<br />
– nije dopušteno <strong>plan</strong>irati luke nautičkog turizma niti <strong>plan</strong>irati ili izvoditi radove<br />
nasipavanja obale.<br />
Izvan građevinskog područja mogu se pod određenim uvjetima <strong>grad</strong>iti i građevine na<br />
površinama za koje se ne određuju građevinska područja kao što su:<br />
- građevine prometa, veza i infrastrukture,<br />
- građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i gospodarenja šumama,<br />
- otvoreni rekreacijski objekti,<br />
- pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze, karting staza, boćališta, dječja igrališta i<br />
slično, sukladno obilježjima prostora.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
114
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Ovim Prostornim <strong>plan</strong>om predviđeni su neki lokaliteti za rekonstrukciju, uređenje i <strong>grad</strong>nju<br />
pojedinih građevina koje se mogu <strong>grad</strong>iti izvan građevinskih područja:<br />
- uzgajalište (akvakulturu) (H),<br />
- rekonstrukcija postojećeg privezišta u funkciji pristupa samostanskom kompleksu na<br />
otočiću Košljunu (↓),<br />
- postojeća luka otvorena za javni promet lokalnog značaja (Glavotok) i postojeće lučice<br />
lokalnog značaja izdvojene od građevinskog područja naselja (Sv.Fuska, Vela Jana i<br />
Dunat) (IS),<br />
- sportsko-rekreacijsku namjenu (R1),<br />
- uređene plaže (R3).<br />
Kriteriji <strong>plan</strong>iranja iz<strong>grad</strong>nje izvan građevinskog područja odnose se na <strong>grad</strong>nju ili uređenje<br />
pojedinačnih građevina i zahvata.<br />
- pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite,<br />
- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje<br />
otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.), odnosno<br />
sama financira priključivanje, te pristupni put širine najmanje 3,0 m,<br />
- minimalna međusobna udaljenost zahvata izvan građevinskih područja je 100,0 m,<br />
- građevinu treba <strong>grad</strong>iti sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih<br />
vrijednosti i autohtonog <strong>grad</strong>iteljstva,<br />
- građevine se ne mogu smještati u područja zaštićene prirodne baštine (registrirane,<br />
evidentirane ili predložene).<br />
Građevine prometa, veza i infrastrukture (IS)<br />
Građevine prometa, veza i infrastrukture koje se mogu <strong>grad</strong>iti izvan građevinskog područja<br />
jesu vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza (pošta i telekomunikacije),<br />
sustava vodoopskrbe, sustava odvodnje, sustava zaštite od poplava i sustava energetike.<br />
Infrastrukturne građevine (osim građevina pomorskog prometa) mogu se <strong>grad</strong>iti izvan<br />
građevinskog područja na osnovu građevinske dozvole, a u skladu s važećim propisima.<br />
Kriteriji dimenzioniranja građevina prometa, veza i infrastrukture dani su u poglavlju 5.<br />
Odredbi za provođenje ovog Prostornog <strong>plan</strong>a.<br />
Postojeće privezište na Košljunu (↓) za prihvat turističkih brodova moguće je rekonstruirati<br />
na način: produžiti za cca 5,0 m (kako bi se omogućio bočni privez većih brodova) za pristup<br />
samostanu Navještenja Marijina, etnografskom muzeju i bogatoj zoološkoj zbirci, crkvi Sv.<br />
Bernardina sa sakralnim muzeom te crkvi Navještenja Marijina. Privez na Košljunu je<br />
postojeći privez za građevinu izvan građevinskog područja.<br />
Prostornim <strong>plan</strong>om određene su slijedeće luke: luka otvorena za javni promet lokalnog<br />
značaja Glavotok i lučice lokalnog značaja izdvojene od građevinskog područja naselja: Sv.<br />
Fuska, Vela Jana i Dunat. Ove lučice su postojeće i dijelom su izgrađene. Izgrađeni elemenati<br />
postojeće infrastrukture i suprastrukture mogu se zadržati i rekonstruirati. Tehničko rješenje<br />
priveza rješit će se urbanističkim <strong>plan</strong>om uređenja.<br />
Luka Glavotok je luka otvorena za javni promet lokalnog značaja u kojoj se može obavljati<br />
ukrcaj i iskrcaj putnika. Služi za privez brodica domicilnog stanovništva, jahti, sportskih i<br />
drugih brodica. Osim priveza u kopnenom dijelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine<br />
(za ugostiteljsku djelatnost, uslužnu djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti<br />
luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.<br />
Sv.Fuska služi za: privez ribarskih brodova i brodica domicilnog stanovništva, jahti i<br />
sportskih brodica. Osim priveza u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne<br />
građevine (za ugostiteljsku djelatnost, uslužnu djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s<br />
djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
115
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Vela Jana služi za: privez brodica domicilnog stanovništva, jahti i sportskih brodica. Osim<br />
priveza u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku<br />
djelatnost, uslužnu djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u<br />
neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.<br />
Dunat služi za: privez brodica domicilnog stanovništva, jahti i sportskih brodica, ukrcaj i<br />
iskrcaj putnika (max 1 privez). Osim priveza u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti<br />
pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, uslužnu djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.)<br />
koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.<br />
Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i gospodarenja šumama izvan<br />
građevinskog područja<br />
Izvan građevinskog područja naselja mogu se <strong>grad</strong>iti građevine za vlastite gospodarske<br />
potrebe za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pružanje ugostiteljskih i<br />
turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3 ha (kao prizemne<br />
građevine ukupne površine do 200 m 2 i udaljene najmanje 100 m od obalne crte). Prilikom<br />
iz<strong>grad</strong>nje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite okoliša i očuvanja krajobraza.<br />
izvan građevinskih područja naselja dozvoljena je iz<strong>grad</strong>nja staklenika i plastenika na<br />
poljoprivrednim površinama, uz uvjet da se na najmanje 80 % površine uzgaja jedna ili više<br />
poljoprivrednih kultura pod uvjetom da je najmanja udaljenost od obalne linije 1000 m.<br />
Gospodarske građevine za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti ili štale za uzgoj domaćih<br />
životinja mogu se <strong>grad</strong>iti izvan građevinskog područja pod sljedećim uvjetima:<br />
- najmanji dopušteni areal u površini od 10.000 m 2 ;<br />
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 100,0 m za državne<br />
ceste, 50,0 m od županijske, 30 m od lokalne te 10,0 m od nerazvrstane ceste;<br />
- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 6,0 m,<br />
- najveća dopuštena visina građevine do vijenca iznosi 5,0 m, uz mogućnost iz<strong>grad</strong>nje<br />
podruma i jedne nadzemne etaže,<br />
- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 400 m 2 ,<br />
- građevina mora biti udaljena najmanje 1000 m od obalne linije i 500 m od granice<br />
građevinskog područja naselja ili građevinskog područja izdvojene namjene;<br />
- može <strong>grad</strong>iti samo privatna ili pravna osoba registrirana za bavljenje poljoprivrednom<br />
proizvodnjom.<br />
Na području Grada Krka izvan građevinskog područja mogu se <strong>grad</strong>iti i građevine u funkciji<br />
gospodarenja šumama (lugarnice i sl.), građevine u funkciji lova i slične građevine pod<br />
sljedećim uvjetima:<br />
- najmanja dopuštena površina čestice iznosi 300 m 2 ,<br />
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m,<br />
- najmanja udaljenost od granice čestice iznosi 4,0 m,<br />
- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 150 m 2 ,<br />
- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i dvije nadzemne etaže,<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3,<br />
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,6,<br />
- najmanja udaljenost od obalne linije je 1000 m.<br />
- građevine u funkciji lova izvan građevinskog područja mogu <strong>grad</strong>iti isključivo lovačka<br />
društva.<br />
Rekreacijski objekti (R1)<br />
Sportsko-rekreacijski lokaliteti uređuju se prema smjernicama ovog <strong>plan</strong>a i smjernicama za<br />
<strong>grad</strong>nju građevina koje se mogu <strong>grad</strong>iti izvan građevinskog područja.<br />
Izvan građevinskog područja moguća je iz<strong>grad</strong>nja samo otvorenih igrališta bazena, te smještaj<br />
otvorenih rekreacijskih, pratećih, zabavnih i uslužnih (bar i sl.) djelatnosti.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
116
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Za sve sportsko-rekreacijske zone propisuje se obavezna II kategorija uređenosti<br />
građevinskog zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna<br />
energija i propisani broj parkirališnih mjesta).<br />
U Prostornom <strong>plan</strong>u predložena su dva lokaliteta za smještaj građevina sporta i rekreacije<br />
izvan građevinskog područja: R14 (Butežine-Podlizer) i R15 (Glavotok).<br />
U R14 <strong>plan</strong>irani su sadržaji: karting staza, stolni tenis, dječja igrališta, višenamjensko igralište<br />
(košarka, odbojka, rukomet, mali nogomet), bočalište, i sl. te uređenje okolišta stazama,<br />
hortikulturnim nasadima, potrebna parkirališta i slično.<br />
U R15 moguća je iz<strong>grad</strong>nja samo otvorenih igrališta, bazena, te smještaj otvorenih<br />
rekreacijskih djelatnosti. Smještaj rekreacijskih objekata moguć je izvan 70 m od obalne<br />
linije. Unutar 70 m može se <strong>plan</strong>irati samo iz<strong>grad</strong>nja infrastrukturnih objekata i šetnica.<br />
Površine uzgajališta (akvakultura) (H)<br />
Ovim Prostornim <strong>plan</strong>om određen je lokalitet za određivanje područja za akvakulturu (H) u<br />
uvali Rabasalj. Prije privođenja konačnoj namjeni, dodatnim je istraživanjima potrebno<br />
odrediti zonu s najpovoljnijim uvjetima smještaja kaveza i ostalih potrebnih uređaja za uzgoj<br />
ribe ili školjaka. Isključuje se uzgoj plave ribe. Obveza procjene utjecaja utjecaja na okoliš<br />
dana je u Pravilniku o procjeni utjecaja na okoliš (NN 59/00 i 136/04). Nužno je predvidjeti<br />
stroge i stalne mjere provjere stanja okoliša, kako neposredno uz uzgajalište tako i na širem<br />
području, kako bi se održala kvaliteta mora I. kategorije.<br />
Uređene plaže (R3)<br />
Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim<br />
uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim<br />
dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi,<br />
kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i<br />
zaštićen s morske strane. Na kopnenom dijelu uređene plaže mogu se uz sanitarni čvor<br />
smjestiti i ostali prateći sadržaji (uslužne djelatnosti: buffet, manji restoran, i sl).<br />
Uređene plaže (R3) izvan građevinskog područja na području Grada su:<br />
- kamp Glavotok - R31,<br />
- Glavotok – R32,<br />
- turističko naselje Glavotok – R33,<br />
- Vela Jana - R34,<br />
- Torkul - R35,<br />
- Sv. Fuska - R36,<br />
- Crnika - R37,<br />
- Malo More - R313.<br />
Uređene plaže izvan građevinskih područja uređuju se u skladu s uvjetima ovog Plana,<br />
odnosno uvjeti za uređenje uređenih plaža izvan građevinskih područja su:<br />
- dopuštena je izradnja kompletne infrastrukture;<br />
- ukoliko se do uređene plaže izvodi sustav vodoopskrbe, mora se istovremeno riješiti<br />
sustav odvodnje otpadnih voda;<br />
- moguće je opremanje svom opremom u funkciji plaže/kupališta;<br />
- ne dopušta se čvrsta <strong>grad</strong>nja.<br />
Ostale su uređene plaže unutar građevinskih područja koje se uređuju u sklopu građevinskih<br />
područja naselja, sportsko rekreacijskih, infrastrukturnih i/ili ugostiteljsko – turističkih zona<br />
na kopnu temeljem urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja.<br />
Prostor za rad i stanovanje te druge funkcije za zadovoljenje potreba ljudi – prioritetno je<br />
prostor građevinskog područja, dok je prostor izvan građevinskog područja, prioritetno<br />
prostor poljodjelstva, šumarstva i vodnog gospodarstva.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
117
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja naselja određuju se prvenstveno u odnosu<br />
na temeljnu namjenu i zaštitu prostora (morske površine, šume, poljoprivredno zemljište,<br />
krajolik ili posebno vrijedno područje i sl.).<br />
Detaljni uvjeti za iz<strong>grad</strong>nju pojedinih vrsta građevina izvan građevinskog područja utvrđeni<br />
su temeljem slijedećih smjernica, a propisani su Odredbama za provođenje Plana:<br />
- građevine koje se mogu <strong>grad</strong>iti izvan građevinskog područja trebaju se locirati,<br />
projektirati, <strong>grad</strong>iti i koristiti na način da ne ometaju poljoprivrednu i šumarsku<br />
proizvodnju, te korištenje drugih građevina i sadržaja, kao i da ne ugrožavaju<br />
vrijednosti okoliša, prirodne i <strong>grad</strong>iteljske baštine,<br />
- za građevine koji se <strong>grad</strong>e izvan građevinskog područja, a nalaze se unutar dijelova<br />
prirode predviđenih za zaštitu (posebni rezervat, značajni krajobraz), za izdavanje<br />
lokacijske dozvole potrebna je izrada detaljnijeg idejnog rješenja s posebnim osvrtom<br />
na način nepovoljnog utjecaja na okoliš, osim za manje pojedinačne pomoćne z<strong>grad</strong>e.<br />
3.2.5. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE<br />
Razgraničenje namjene poljoprivrednih površina obavljeno je temeljem vrednovanja zemljišta<br />
i utvrđenih bonitetnih kategorija 17 , a prikazano je na kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i<br />
namjena površina", mj. 1:25.000.<br />
Poljoprivredno tlo osnovne namjene štiti se od svake iz<strong>grad</strong>nje koja nije u funkciji obavljanja<br />
poljoprivrednih djelatnosti, a dijeli se na :<br />
P2 - vrijedno obradivo tlo<br />
P3 - ostala obradiva tla.<br />
Prema Zakonu, za primarnu biljnu proizvodnju, treba zaštititi zemljišta prvih pet bonitetnih<br />
klasa, a to su tla koja predstavljaju osobito vrijedna tla (P1). Na području Grada Krka nema<br />
osobito vrijednih obradivih tala (P1) kategorije zbog reljefnih, geoloških i klimatskih<br />
prilika u tom kraju.<br />
Vrijedna obradiva tla (P2) Ova tla treba vrlo strogo zaštititi od izvanpoljoprivredne<br />
djelatnosti i potrošnje, jer su to najbolja tla ovoga područja.<br />
Ostala obradiva tla (P3) Iako ova tla po svojim bonitetnim vrijednostima ne bi trebali<br />
vrednovati u povoljna tla, mi smo ih iz razloga što danas predstavljaju povjesno arheološki<br />
dokument prošlosti i odnos čovjeka prema prostoru uvrstili u ostala obradiva tla (P3) u<br />
kategoriju zaštite u smislu ne širenja građevinskih područja na površine P3. Ove prostore<br />
preporučamo sačuvati barem djelomično kao spomenike ljudske marljivosti i samoodrživosti<br />
u tom kraju.<br />
Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište predstavljaju pretežito krški pašnjaci i<br />
ostale površine koje nije potrebno štititi.<br />
Racionalno i svrhovito korištenje, te zaštita poljoprivrednih površina nameće kao imperativ.<br />
Poljoprivredne se površine moraju očuvati na način da se jednako koriste kao i nekad, te da se<br />
osigura njihova namjena, a ne da se dopušta nekontrolirano pošumljavanje i devastacije.<br />
Treba također naglasiti da je u kontekstu isticanja važnosti razvoja i oživljavanja<br />
poljoprivredne proizvodnje danas prisutan konflikt između šumskih i pašnjačkih površina, tj.<br />
17 Prikazano u poglavlju Polazišta, točka 1.2.1. Prirodni sustavi<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
118
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
problem širenja šumskih površina na pašnjake čime se smanjuju ionako ograničene pašnjačke<br />
i poljoprivredne površine.<br />
Detaljan pregled pojedinih grana poljoprivrede kao gospodarske djelatnosti, s ciljevima<br />
razvitka u narednom razdoblju, naveden je u točki 3.3.1.1. Obrazloženja.<br />
3.2.6. ŠUMSKE POVRŠINE<br />
Šumske površine na području Grada Krka razvrstane su na gospodarske (Š1), zaštitne (Š2) i<br />
šume posebne namjene (Š3), a razgraničenje je utvrđeno određivanjem granica na<br />
kartografskom prilogu br. 1. "Korištenje i namjena prostora", mj. 1:25.000.<br />
Gospodarske šume (Š1) služe za proizvodnju drva i drugih šumskih proizvoda, te osim<br />
gospodarske vrijednosti imaju i općekorisnu funkciju. U njima se vrše zahvati kojima se<br />
poboljšava struktura same šume, prvenstveno preko uzgojnih radova, njege, čišćenja i<br />
prorjede.<br />
U gospodarskim šumama način i cilj gospodarenja je slijedeći:<br />
- osiguranje po trajnosti ekosustava,<br />
- održavanje i poboljšavanje općekorisnih funkcija šuma, gospodarenjem u pravcu višeg<br />
uzgojnog oblika (stabla iz sjemena, a ne panja) treba stvoriti stabilniju autohtonu vegetaciju,<br />
koja će uz kontinuiranu reprodukciju svih sastavnica ekosustava osiguravati općekorisne<br />
funkcije i proizvodnju drvne sirovine.<br />
Od načina gospodarenja u gospodarskim šumama predviđa se:<br />
- njega postojećeg i budućeg podmlatka i mladica,<br />
- čišćenje u mladim sastojinama,<br />
- prorjede u starijim i kvalitetnijim sastojinama.<br />
Sve zahvate treba izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća.<br />
Zaštitne šume (Š2) služe za zaštitu od erozije, zaštitu izvora i naselja, gospodarskih i drugih<br />
građevina. Na području Grada nalazi se uz jugozapadnu obalu otoka.<br />
U zaštitnim šumama cilj gospodarenja je osiguranje po trajnosti ekosustava te održavanje i<br />
poboljšavanje općekorisnih funkcija šuma. Od propisanih radova u zaštitnim šumama moguća<br />
je sanitarna sječa.<br />
Način gospodarenja u zaštitnim šumama je slijedeći:<br />
- najvažniji zadatak je očuvanje ovih šuma od bespravne i nekontrolirane sječe i zaštita<br />
od požara, kroz duži vremenski period odlaganjem organskog materijala iz stabala (lišće,<br />
grane, korijenje) povećati količinu tla, čime će šuma imati bolji uzrast.<br />
Šume posebne namjene (Š3) su :<br />
- šume unutar zaštićenih dijelova prirode ili dijelova prirode predloženih za zaštitu<br />
temeljem Zakona o zaštiti prirode,<br />
- šume i dijelovi šuma registrirani kao objekti za proizvodnju šumskog sjemena,<br />
- šume koje predstavljaju posebne rijetkosti, ljepote, ili su od posebnog znanstvenog ili<br />
povijesnog značenja,<br />
- šume namijenjene znanstvenim istraživanjima, nastavi ili drugim potrebama<br />
utvrđenim posebnim propisima.<br />
Na tim područjima dozvoljena su znanstvena istraživanja, rekreacija, izletnički turizam i sl.<br />
Na području Grada Krka nalaze se na četiri lokaliteta: zaštićen krajolik Glavotoka, uz jezero<br />
Ponikve, na Košljunu i na Plavniku, te Valbiska i Podlizer.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
119
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Tradicionalni način gospodarenja ovim šumama bile su čiste sječe debljih stabala kojima je<br />
bio cilj dobiti ogrijevno drvo i slobodnu površinu za ispašu stoke. Takvim načinom<br />
gospodarenja kroz vjekove dobivala se izdanačka šuma koja je postepeno de<strong>grad</strong>irala u<br />
pašnjake i kamenjare. Razvojem turizma i industrije porastao je životni standard žitelja, tako<br />
da interes za ovakvim načinom gospodarenja opada.<br />
Samim tim cilj gospodarenja se bitno mijenja. Višenamjenskoj funkciji ovih šuma u smislu<br />
turističko-rekreacione i gospodarske funkcije prilagodit će se i cilj gospodarenja. Imajući u<br />
vidu sve negativne mogućnosti u pogledu tla, vode i ostalih prirodnih faktora očito je da je cilj<br />
gospodarenja dugoročan.<br />
Značajan zadatak je zaštita šuma od bespravnog pašarenja na pomlađenim dijelovima<br />
površina. Pašarenje svakako treba dozvoliti uz naknadu, ali isključivo na terenima koji su<br />
predviđeni za tu namjenu (ostale poljoprivredne i šumske površine).<br />
Šume ovih područja su prirodnog porijekla, te su i stabla dobrog zdravstvenog stanja.<br />
Ugroženosti od požara su velike na manjim površinama, no cjelokupno sagledavajući može se<br />
reći da ove šume spadaju u III. stupanj ugroženosti od požara tj. srednji stupanj.<br />
Pretpostaviti je da će ove šume još puno vremena zadržavati ovaj oblik. Pašnjaci će s<br />
vremenom prerasti u šikare i panjače, a panjače u sjemenjače, tako da će neobraslo<br />
proizvodno tlo preći u gospodarsku šumu i imati takvu funkciju.<br />
Gradnju treba predvidjeti prvenstveno na neobraslim šumskim tlima i kamenjarima, a kao<br />
krajnju mogućnost na šumskim tlima lošije kvalitete uz prethodnu suglasnost Hrvatskih šuma,<br />
d.o.o. Zagreb, poštivajući odredbe Zakona o šumama.<br />
Korištenje šumskih proizvoda regulirano je u skladu s Pravilnikom o sporednim šumskim<br />
proizvodima (JP "Hrvatske šume" iz 1994. g.), te u dogovoru sa Šumarijom Senj. Šumski<br />
proizvodi su plodovi šumskog grmlja (borovnice), kesten, gljive, ljekovito bilje, ubiranje<br />
meda, ispaša ovaca i dr.<br />
Zabranjeno je iskorištavanje kamena, šljunka i pijeska, ubiranje listinca i smolarenje na<br />
borovim stablima.<br />
3.2.7. VODNE POVRŠINE<br />
Vodne su površine, prema namjeni, razgraničene na morske površine i vodne površine na<br />
kopnu. Namjena i način korištenja vodne površine odnosi se na prostor ispod i iznad vodne<br />
plohe.<br />
Morske površine<br />
Područje Grada Krka prostire se na dijelu liburnijske otočne skupine u gornjem dijelu<br />
sjevernog Jadrana. Površina akvatorija iznosi 154,2 km 2 ili oko 59'% ukupne površine Grada<br />
Krka.<br />
Unutar akvatorija Grada Krka odvijaju se:<br />
- prometne djelatnosti,<br />
- ribarenje,<br />
- marikultura,<br />
- rekreacija i<br />
- ostale djelatnosti.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
120
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Prometne djelatnosti u akvatoriju obrazložene su u točki 3.5.1.4. Prometni sustav, morski<br />
promet. Unutar akvatorija ucrtani su županijski i lokalni plovni putevi i lučka područja.<br />
Ribarenje je djelatnost koja se obavlja izvan pojasa od 300 m od obalne linije.<br />
Površina za marikulturu s najpovoljnijim uvjetima smještaja kaveza i ostalih potrebnih<br />
uređaja za uzgoj ribe ili školjaka odredit će se dodatnim istraživanjima. Propisuju se stroge i<br />
stalne mjere provjere stanja okoliša, kako neposredno uz uzgajalište tako i na širem području,<br />
kako bi se održala kvaliteta mora I. kategorije.<br />
Rekreacijske površine su površine obalnog mora uz uređene morske plaže unutar ili izvan<br />
naselja, namijenjenog rekreaciji dozvoljeno je organizirano ronjenje na vodi i dr. sportske<br />
aktivnosti. Rekreacijske površine dostupne su sa mora i kopna. Urbanističkim <strong>plan</strong>ovima<br />
uređenja odredit će se točna podjela korištenja rekreacijske površine uz uređene plaže unutar<br />
građevinskih područja.<br />
Pojas predviđen za kupanje je pojas mora unutar150 m od obalne linije.<br />
Vodne površine na kopnu<br />
To su izvori, vodotoci, jezera i akumulacije, odraz su geološke građe.<br />
Jezero Ponikve je najznačajnija vodna površina u Gradu Krku.<br />
Izvori su u jezeru Ponikve, a postoji povremenih bujični potoci i mnogobrojne lokve.<br />
Sve veće lokve na području Grada Krka značajne su za stočarstvo i faunu.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
121
3.3. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI<br />
3.3.1. ELEMENTI KONCEPCIJE GOSPODARSKOG RAZVOJA 18<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Otoci su područja od posebnog interesa i sa osobitom zaštitom za Republiku Hrvatsku što je<br />
regulirano Zakonom o otocima (NN 9/99), pa je njime obuhvaćena Grad Krk kao jedinica<br />
lokalne samouprave. Temeljem tog Zakona slijedi obveza izrade <strong>plan</strong>ova i programa održivog<br />
razvoja otoka, kao cjeline odnosno otočnih skupina kao cjeline.<br />
Također su definirane djelatnosti koje otočni razvitak čine održivim, a koje podupire Država.<br />
Temeljna obilježja prostornog razvitka usmjerena su na:<br />
– vino<strong>grad</strong>arstvo, maslinarstvo, sredozemno voćarstvo, povrćarstvo, uzgoj i prerada<br />
ljekovitog bilja,<br />
– ekstenzivno i poluintenzivno ovčarstvo, kozarstvo, pčelarstvo,<br />
– prerada poljoprivrednih proizvoda u namirnice sa zaštićenim zemljopisnim<br />
podrijetlom (proizvodnja vrhunskih i drugih kvalitetnih vina, proizvodnja maslinovog ulja i<br />
konzerviranje maslina, proizvodnja ovčjih i kozjih sireva, meda i ostalih pčelarskih proizvoda,<br />
sušenje, konzerviranje i prerada voća),<br />
– ulov plave i bijele ribe,<br />
– izrada otočnih suvenira,<br />
– turizam održivih razmjera u novim i obnovljenim objektima,<br />
– posebni oblici turizma (seoski, nautički, ronilački)<br />
– mala brodo<strong>grad</strong>nja, proizvodnja brodske opreme i remont brodica,<br />
– <strong>grad</strong>iteljstvo.<br />
Koncepcija dugoročnog gospodarskog razvoja Grada Krka temelji se na vlastitim razvojnim<br />
iskustvima, na globalnim tendencijama razvoja primorskog i otočnog dijela Primorskogoranske<br />
županije i Hrvatske, na očekivanim tehnološkim, ekonomskim i ekološkim<br />
promjenama u razvijenim zemljama, te na znanstvenim stavovima i određenim prognostičkim<br />
metodama.<br />
Za ubrzani gospodarski razvoj nužno je stvaranje uvjeta za razvoj poduzetništva i to: pravnog<br />
okvira, financijske i porezne politike, ponuda kvalitetnih programa izrađenih prema<br />
kriterijima međunarodnih financijskih institucija, obrazovanje poduzetnika i menedžera,<br />
raznovrsne poticajne mjere države i lokalne samouprave i drugo.<br />
Koncepcija budućeg razvoja <strong>grad</strong>a Krka sastoji se od koncepcije razvoja pojedinih djelatnosti<br />
i od globalne koncepcije. Koncepcija po djelatnostima obuhvaća budući razvoj gospodarstva,<br />
infrastrukture i društvenih djelatnosti, a služi kao analitička osnova za izradu globalne<br />
koncepcije.<br />
Prostornim <strong>plan</strong>om predviđena je nova poslovna zona Vela Ravnica. U poslovnu zonu Vela<br />
Ravnica smjestili bi se svi sadržaji koji nisu kompatibilni sa stanovanje i/ili zahtjevaju veću<br />
česticu. Za cijelu zonu potrebno je izraditi urbanistički <strong>plan</strong> uređenja.<br />
18 Izvor: Osnove dugoročnog razvoja Grada Krka, dr.sc. M. Šverko, prosinac 2004. g.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
122
Poljoprivreda, lov i šumarstvo<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Poljoprivreda<br />
Poljoprivreda sa stočarstvom uz ribarstvo i brodo<strong>grad</strong>nju bila je u prijašnjim razdobljima<br />
glavna djelatnost i materijalna osnova života stanovništva Grada Krka, ali se naročito s<br />
razvojem turizma u novije doba, osobito poslije II. svjetskog rata, ono sve više prebacivalo u<br />
druge djelatnosti napuštajući poljoprivredu i seoska naselja.<br />
Prirodni uvjeti za razvitak intenzivne poljoprivredne proizvodnje nisu povoljni.<br />
Maslinarstvo ima vrlo povoljne prirodne uvjete za uzgoj, ali je ono veoma zapušteno; ne<br />
primjenjuju se agrotehničke mjere (rezidba stabala, gnojidba, spaljivanje korova, zaštita od<br />
bolesti i štetnika), odnosno to se radi samo u rodnim godinama. Na području Grada ima oko<br />
20.000 stabala maslina sposobnih za rod, a procjenjuje se da je oko 5000 kvalitetnih stabala<br />
zapušteno i uništeno uslijed promjene namjene prostora za turističku iz<strong>grad</strong>nju i za razvoj<br />
infrastrukture. Pristup maslinicima je dosta otežan, pa bi stare puteve trebalo proširiti i<br />
sačuvati postojeće gromače i definirati mrežu poljskih puteva. Revitalizacija maslinarstva<br />
izaziva sve veći interes stanovništva zbog visoke cijene maslinova ulja. Očekuje se obnova 2 i<br />
3 tisuće stabala starih maslina i sadnja novih 2.000 do 4.000, pa bi ukupan broj rodnih stabala<br />
u 2015. bio 24-27 tisuća maslina.<br />
Ratarstvo i voćarstvo je i do sada veoma skromno. Aktiviranjem bivšeg zapuštenog<br />
poljoprivrednog zemljišta moguće je održati i dijelom razviti ovu djelatnost. Konačno,<br />
umjesto sadnje borova i drugih šumskih vrsta potrebno je na prikladnim prostorima saditi<br />
smokve, kruške, šljive i trešnje. Za intenzivniji razvoj ratarskih kultura potrebno je<br />
navodnjavanje. S toga se u razvoja ratarstva ne mogu očekivati veće mogućnosti, ali su<br />
mogućnosti u proizvodnji voća mnogo veće. Ulaganje po ha površine u ratarstvu su oko<br />
7.500, u voćarstvu oko 10.000 i vino<strong>grad</strong>arstvu oko 22.000 EUR-a.<br />
Razvoj vino<strong>grad</strong>arstva treba temeljiti prvenstveno na uzgoju domaćih sorti (žlahtina, rožeta,<br />
debeljan, sansigot) i drugih primjerenih tom podneblju.<br />
Na otoku ima jestivih gljiva, a berba ovih plodova treba biti pod kontrolom, kako bi se<br />
zaštitila priroda i bogatstvo njene raznovrsnosti. Osim toga, na tim prostorima moguća je<br />
proizvodnja ljekovitog i ukrasnog bilja.<br />
Velike površine pašnjaka omogućuju razvoj ovčarstva i to tako da se ovce tijekom čitave<br />
godine ostavljaju na otvorenom, zimi na mjestima slabe ispaše, u jesen na mjestima osrednje<br />
ispaše, a ljeti na mjestima najbolje ispaše. Procjenjuje se, da na području Grada ima oko<br />
19.000 ovaca, koje se uzgajaju radi prodaje janjećeg mesa i proizvodnje ovčjeg sira. Vuna i<br />
koža teško se prodaju, jer nije organiziran njihov otkup. Otkup i zbrinjavanje vune bit će<br />
potrebno riješiti u suradnji s državnim institucijama, jer se sadašnjim načinom odlaganja vune<br />
onečišćuje okoliš. S obzirom da se na prostoru Grada na određeni način sukobljavaju interesi<br />
maslinara, lovaca i ovčara neophodno je osigurati uvjete za kontroliranu ispašu. Jedan od<br />
mogućih oblika rješavanje ove problematike je utrđivanje odluke o pašarenju kojom bi trebalo<br />
uskladiti veličinu pašnjaka s brojem ovaca. Razvoj ovčarstva je potrebno nastaviti, ne samo<br />
radi povećanja prihoda ovčara i njihovih porodica, već i radi ponude zdrave hrane, jer se ovce<br />
hrane u prirodi, a ujedno obavljaju čišćenje i gnojenje pašnjaka i maslinika i time održavaju<br />
biološku ravnotežu u prirodi. Razvoj je potrebno usmjeriti i poticati na proizvodnju sira, skute<br />
i janjadi, te smanjiti manje efikasni uzgoj ovaca samo radi prodaje mesa. U tom cilju treba<br />
okrupniti pašnjačke površine, osigurati dohranjivanje sijenom iz drugih područja, koristiti<br />
dijelom kominu maslina u ishrani, te iz<strong>grad</strong>iti mini mljekaru, a država bi svojim mjerama<br />
trebala poticati korištenje poljoprivrednih površina. Uz takav koncept razvoja do 2015. mogao<br />
bi se zadržati sadašnji broj ovaca.<br />
S obzirom na ulazak Hrvatske u europske i svjetske trgovinske i druge integracije potrebna je<br />
hitna obnova maslinarstva, voćarstva i vino<strong>grad</strong>arstva, jer će te integracije nametati određena<br />
proizvodna i druga ograničenja i izazvati oštru konkurenciju razvijenih zemalja koje imaju i<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
123
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
znatnih viškova, moderniju tehnologiju, veće mogućnosti potpore poljoprivrednoj proizvodnji<br />
i sl. Stoga je uputno zapuštene maslinike, vino<strong>grad</strong>e i voćnjake unijeti u <strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong>.<br />
U narednom razdoblju poljoprivreda dobiva sve veće značenje za opskrbu turista i domicilnog<br />
stanovništva zdravom hranom. Primjenom modernih agrotehničkih mjera, osiguranjem nužnih<br />
količina vode za minimalno navodnjavanje, većom stručnom pomoći i edukacijom<br />
zainteresiranih poljoprivrednika i ovčara moguće je do 2015. udvostručiti današnji opseg<br />
poljoprivredne proizvodnje i osigurati mnogo bolju i zdraviju prehranu stanovnika i turista, a i<br />
povećati dohodak poljoprivrednika. Poljoprivreda će u cjelini i nadalje biti dopunska<br />
djelatnost stanovništva.<br />
Prema tome, glavni pravci razvoja poljoprivrede su obnova maslinika i vino<strong>grad</strong>a, proširenje<br />
proizvodnje svih vrsta povrća, intenziviranje ovčarstva, kozarstva i pčelarstva, formiranje<br />
<strong>plan</strong>tažne proizvodnje, iz<strong>grad</strong>nja modernog poljoprivrednog obiteljskog gospodarstva<br />
farmerskog tipa (proizvodnja za tržište) i uvođenje primarne prerade domaćih poljoprivrednih<br />
proizvoda za lokalno tržište pa i izvoz (ulja, vina, sira, meda i janjećeg mesa).<br />
Lov<br />
U komercijalne svrhe lovozakupnik Županijskog loviša broj 1. «Krk» Lovačko društvo<br />
«Orebica» iz Krka nudi određeni broj divljači u okviru <strong>plan</strong>a lova. Dio lova nudi se i<br />
strancima koji najčešće love šljuku i kamenjarku i sitnu divljač. Tako od polovice listopada<br />
do prve polovice siječnja svakog vikenda dolazi oko 120 lovaca čime se produljuje turisička<br />
sezona kroz tu aktivnost. Razvoj lovstva nastavit će se uglavnom u okviru dosadašnjih odnosa<br />
i vrijednosti. I nadalje će se turistima nuditi dio mogućeg odstrela, organizirati prigodne<br />
manifestacije i potpore održanju lovnog fonda.<br />
Šumarstvo<br />
Programom gospodarenja predviđena je sječa u cilju prorijeđivanja i čišćenja šuma. Osim<br />
toga, programom su predviđene i aktivnosti na njezi i zaštiti od požara. Osim davanja na<br />
korištenje pašnjačkih površina ovčarima, Šumarija Krk bi trebala omogućiti korištenje<br />
prikladnog neobraslog i proizvodnog zemljišta zainteresiranim osobama ili poduzećima za<br />
proizvodnju poljoprivrednih kultura. Šumarija bi trebala poticati sadnju autohtonih kultura<br />
maslina, smokava i drugog voća. Planirane aktivnosti obavit će s postojećom razinom<br />
zaposlenih (8 osoba).<br />
U razvoju šumarstva potrebno je uskladiti interese šumarstva, poljoprivrede, ovčarstva i<br />
turizma kako bi se i nadalje mogla održati poljoprivredna proizvodnja, unaprijediti uzgoj<br />
ovaca i podići razinu ponude turističkih usluga. To je svakako imperativ jer su poljoprivredne<br />
površine vrlo male, a i pašnjačke postepeno preuzima šuma. Nije prihvatljivo da se na<br />
prostorima gdje su ranije bile zasađene poljoprivredne kulture obavlja prenamjena<br />
pošumljivanjem.<br />
Šumske površine ne treba smanjivati. Površine de<strong>grad</strong>iranih šuma, livada, pašnjaka, I<br />
kamenjara moguće je pretvoriti u šumska područja - zemljišta. To su prostori koji se u<br />
sadašnjim uvjetima privređivanja, ni pod kojim uvjetima nije moguće racionalno koristiti u<br />
poljoprivrednoj djelatnosti.<br />
Osim toga, očekuje se adekvatnija valorizacija šuma u širenju paleta turističkih usluga. Može<br />
se organizirano nuditi cijeli spektar usluga koje su prikladne za takve prostore, a u suglasju su<br />
s preporukama Vijeća Europe za razvoj ruralnog oblika turističkih usluga.<br />
Ribarstvo<br />
U luci županijskog značaja u <strong>grad</strong>u Krku privezuju se ribarski domicilni i brodovi iz drugih<br />
područja zemlje radi iskrcaja ribe. Ta luka duljine 30 m nije u mogućnosti prihvatiti i do 15-<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
124
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
tak plivaričara veličine 20-25 m koji teško istovaruju dopremljenu ribu. Tome treba dodati i<br />
pumpnu stanicu za plovila koja je u neposrednoj blizini, što dodatno opterećuje iskrcaj ribe i<br />
promet u luci Krk.<br />
Za rješavanje priveza i iskrcaj plave ribe postoje idejni projekt. Njime se predviđa uz trajektnu<br />
luku u Valbiski proširiti plato i prostor za oko 80 m duljine. Na Valbiski je cesta gotova, a<br />
postoji i dio puta koji se može proširiti i složiti rivu s dubinom mora 2,5-3 m.<br />
Za razvoj ribarstva trebalo bi formirati ribarsku udrugu koja bi iz<strong>grad</strong>ila rashladni prostor za<br />
spremanje ribe. U <strong>grad</strong>u Krku postoji dovoljno prostora u okviru radne zone ili u njenoj<br />
blizini. Taj bi rashladni prostor mogao biti centar za otok Krk.<br />
Prema nekim prijedlozima moguće je locirati uzgajalište ribe iza uvale Sv. Jurja prema<br />
Valbiski. Na tom prostoru je obala strmna s visokim dubinama, pa su i troškovi formiranja<br />
ribogojilišta veći, ali je moguće uzgojiti vrlo kvalitetnu ribu. U svakom slučaju na<br />
prihvatljivom prostoru uzgajat će se riba, kao dopunska punuda turizmu i stanovništvu.<br />
Sportski ribolov ima znatno većih mogućnosti razvoja uključenjem u turističku ponudu i<br />
prilagodbom brodova i za boravak manjeg broja turista u vrijeme ulova tj. kao organiziran<br />
pasivan ili aktivan turistički ribolov.<br />
Očekuje se da će porast ulova ribe rasti po godišnjoj stopi 1,5–3% uključujući i uzgoj ribe, te<br />
da će se broj zaposlenih u ovoj djelatnosti kretati od 90 do 100 ljudi.<br />
Prerađivačka industrija<br />
U prerađivačkoj industriji djeluje 8 manjih tvrtki i oko 28 obrtnika. U toj djelatnosti izrađuju<br />
se proizvodi od drva, plastike, metala, zatim proizvodnja opreme i uređaja, uredskih strojeva i<br />
računala, čamaca i drugo. Ova je djelatnost vrlo skromna na području Grada jer sudjeluje u<br />
ostvarenom bruto domaćem proizvodu sa svega 4,3%.<br />
Značajnija tvrtka je «Brodo<strong>grad</strong>ilište Krk» d.o.o. koja, uz popravak manjih brodova do duljine<br />
22 m, ima i uslužne djelatnosti kao što su trgovina nautičke opreme, ronilački centar i mali<br />
lokal. Tvrtka ima oko 5000 m 2 prostora na kojoj je izgrađena jedna hala i radionice te 5–6<br />
vezova. Razvojnim programom predviđa se osuvremenjavanje pojedinih radionica za<br />
popravak brodskih motora, plastificiranje oštećenih djelova i remont brodova. Zaposleno je<br />
10–15 osoba i toliko kooperanata. Investicije će se uložiti u adaptaciju navoza, rješavanje<br />
odvodnje i pročišćavanje otpadnih onečišćenih i zauljenih voda, te obnova krova. Ukupne<br />
investicije bit će oko 450 tisuća EUR-a, a zapošljavat će 10–20 osoba u 2015. Uz osnovnu<br />
djelatnost popravka manjih brodova tvrtka će razvijati i prateće djelatnosti.<br />
Razvojne mogućnosti su svakako veće u odnosu na postojeće stanje. Ova je djelatnost<br />
svakako interesantna kao dopuna daljne diferencijacije gospodarske strukture i zapošljavanja<br />
kroz cijelu godinu. Postojeća poslovna zona i njeno moguće proširenje osnovni su preduvjeti<br />
za razvoj prerađivačke industrije.<br />
U prerađivačkoj industriji može se razviti niz manjih pogona za proizvodnju i preradu hrane,<br />
tekstila i obrtništva. Takvi mali pogoni u industriji su: industrija “zdrave hrane” (maslina,<br />
riba, mesa, ovčjeg sira, smokava i drugog voća, ljekovitog bilja i drugo), proizvodnja<br />
proizvoda od vune, prerada komine maslina i priprema stočne hrane, izradu izolacijskog<br />
materijala s podlogom vune i sl., a u proizvodnom obrtu popravak vozila, kućanskih aparata,<br />
televizora, električnih instalacija, izrada odjeću za potrebe stanovništva i turista, izrada<br />
metalnih, drvenih, papirnih i plastičnih predmeta, suvenira i sl.<br />
Industrija u sklopu manjih proizvodnih programa može ponuditi specifične proizvode<br />
namijenjene turizmu, razne suvenire i slično. Time bi se obogatila turistička ponuda i izvršila<br />
preraspodjela poslova kroz veći dio godine jer bi dio turističkih radnika u zimsko vrijeme<br />
mogao obavljati i te poslove. Potrebno je podići stručnu razinu radnika, time što bi se<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
125
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
dopunjavali programi u srednjim školama, a za razvoj potrebno je osigurati povoljnije kredite<br />
i druge poticajne mjere.<br />
Građevinarstvo<br />
Građevinarstvo je jedna od ključnih djelatnosti područja Grada Krka. Dominantnu ulogu ima<br />
tvrka GP «Krk» sa sjedištem u <strong>grad</strong>u Krku. Ova tvrtka djeluje na više lokacija. Na otoku Krku<br />
to su proizvodni pogoni i upravni prostori u <strong>grad</strong>u Krku, zatim kamenoloni i asfaltna baza u<br />
Garici, te na kopnu: kamenolom Fužinski Benkovac; proizvodni pogon Marišćina s asfaltnom<br />
bazom, drobilišnim postrojenjem i upravnom z<strong>grad</strong>om u općini Klana; pogon Kukuljanovo; te<br />
servisne i upravne prostore u Rijeci. Tvrtka obavlja poslove na području Hrvatske.<br />
Na područja Grada Krka u industrijskoj zoni GP «Krk» ima oko 35.000 m 2 ukupnog<br />
prostora, od čega 6.100 m 2 zatvorenih pogonskih i upravnih prostora. U tim prostorima<br />
smješteni su pogoni održavanja mehanizacije, proizvodnje betona i betonske galanterije,<br />
proizvodnje teških elemenata i objekata, prerade betonskog željeza, društvenog standarda,<br />
skladišta, vlastita pumpa za gorivo i upravna z<strong>grad</strong>a. Tvrtka na prostorima Grada Krka<br />
zapošljava oko 400 ljudi, a u pogonima izvan toga daljnih 100 osoba.<br />
U ovoj djelatnosti angažirano je oko 32 obrtnika koji zajedno sa zaposlenima čine oko 70<br />
osoba. I taj segmenat djelovanja je značajan, jer su obrtnici elastičniji i pokrivaju manje<br />
poslovne zahvate. Po ostvarenoj razini bruto domaćeg proizvoda (1/4) i zaposlenosti (1/5)<br />
ova je najsnažnija djelatnost Grada Krka.<br />
Planovima razvoja do 2015. GP «Krk» predviđena su daljna širenja proizvodnih i skladišnih<br />
objekata na novim prostorima u veličini od 30.000 m 2 od kojih bi trebalo biti novih 6.000 m 2<br />
zatvorenog prostora, širenje aktivnosti građevinarstva i zapošljavanje oko 120 novih osoba.<br />
U cijelini u ovoj djelatnosti domaći bruto proizvod će rasti po godišnjoj stopi 4,9–6,2%, a<br />
zaposlenost od oko 470 u 2003. na oko 590 osoba u 2015., uz porast proizvodnosti 3–4,2%.<br />
Trgovina<br />
Trgovinom se na području Grada Krka bavi «Trgovina Krk» d.d. Malinska, trgovinski lanac<br />
«Konzum» Zagreb, RO Trade d.o.o.Skrbčići, «Vindija» d.d. Varaždin i oko 92 obrtnika.<br />
«Trgovina Krk» ima veći trgovački centar u Krku (1.147 m 2 zatvorenog prostora), a u mjestu<br />
Vrhu ukupnog prostora za građevinski materijal oko 10.000 m 2 , od kojih na zatvoreni otpada<br />
oko 3.400 m 2 . Osim toga, tvrka ima manju prodavaonicu u Krku, a u Milohnićima mali<br />
market. U njoj je zaposleno 35 osoba s prostora Grada Krka. Planirana su ulaganja u <strong>grad</strong>nju<br />
salona keramike i diskonta na području poslovne zone u iznosu od oko 2 mln EUR-a. Tvrtka<br />
će zaposlit 10 novih osoba do 2015.<br />
«Konzum» ima trgovački prostor u mjestu Krk na površini od 711 m 2 , a njegovom aktivnošću<br />
obogaćena je trgovačka ponuda i povećana konkurentnost trgovine Grada Krka.<br />
«Krajani» d.o.o. Nenadići bavi se otkupom i preradom ribe. Kupljenu ribu čiste, sole, pakiraju<br />
i plasiraju uglavnom, na inozemno tržište. Poduzeće ima oko 8.000 m 2 prostora od kojih na<br />
zatvoreni otpada 1.640. Tvrka zapošljava oko 34 osobe, a u ljetnim mjesecima i znatno više.<br />
Planovima je predviđeno širenje zatvorenih prostora za daljnjih 500-1.000 m 2 , a zaposlit će 15<br />
do 20 novih radnika.<br />
RO Trade d.o.o. Skrbčići je tvrka koja se bavi preradom ribe, školjaka i rakova. Ona<br />
otkupljuje ribu koju zatim čisti, pakira i zaleđujete i konfecioniranu prodaje. Tvrka zapošljava<br />
oko 26 ljudi, a u ljetnim mjesecima i više.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
126
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
«Vindija» Varaždin je preuzela prostore tvornice «Krkplastike» u stečaju. Ona postojeće<br />
prostore (3.800 m 2 ) samo djelom koristi kao skladišta od kojih svoje proizvode prevozi po<br />
Krku te na otoke Cres, Lošinj i Rab.<br />
Ostale privatne trgovinske tvrtke i obrtnici bave se maloprodajom prehrambene i mješovite<br />
robe. Nedostaje im poslovnog prostora, nisu dovoljno opremljeni tehničkim uređajima,<br />
nemaju dovoljno obrtnih sredstava pa imaju teškoća u nabavi roba i proširenju njihova<br />
asortimana. Opskrba manjih naselja nije redovita i često nedostaju tehnički materijali (cement,<br />
neke vrste željezne robe, razni alati i aparati te kućne potrepštine).<br />
U daljem razvoju trgovine potrebno je dalje širiti mrežu modernih oblika prodaje, obogaćivati<br />
asortiman roba, modernizirati tehničku opremu i poduzeti mjere za usavršavanje prodajnog i<br />
skladišnog osoblja. U tu svrhu treba osigurati povoljnije kredite i jeftiniju nabavu od<br />
proizvođača s kopna u zajedničkim aranžmanima. Konačno, trgovina bi mogla više razviti<br />
oplemenjivanje i pripremu proizvoda za tržište; takvi su poslovi flaširanje ulja i vina,<br />
bezalkoholnih pića, izrada sokova od raznog voća, pakiranje i sušenje janjećeg mesa i ribe,<br />
konfekcioniranje ljekovitog bilja, čajeva i drugih proizvoda u standardnim težinama, priprema<br />
domaćih jela za opskrbu hotela, ugostiteljstva i turista, no za te poslove treba izraditi<br />
programe, osigurati stručne radnike, prostor, tehnologiju i tržište te pronaći potrebna<br />
investicijska sredstva.<br />
Trgovina bi trebala pratiti porast standarda stanovništva, povećanje turističkog prometa i<br />
bržeg razvoja gospodarskih djelatnosti, pa će se u njeno proširenje i modernizaciju ulagati<br />
veća sredstva nego dosada. U prvoj varijanti predviđaju se sredstva za modernizaciju i<br />
rekonstrukciju postojeće trgovinske mreže, a u drugoj za iz<strong>grad</strong>nju novih kapaciteta. U skladu<br />
s time predviđa se stopa rasta BDP trgovine od 3% u I. varijanti i 5% u II. varijanti te porast<br />
broja zaposlenih od 330 na oko 340 i investicija od 74 do 103 mln kuna do 2015.<br />
Hoteli i restorani<br />
Turizam će i u narednom razdoblju biti vodeća i propulzivna djelatnost područja <strong>grad</strong>a Krka,<br />
jer se samo njegovim daljim razvojem mogu valorizirati sve prirodne ljepote, blaga klima i<br />
čist okoliš, a i povući razvoj svih pratećih gospodarskih i društvenih djelatnosti.<br />
U razdoblju 1991-2000. zbog ratnih prilika i teškoća tranzicije došlo je do smanjenja<br />
smještajnih kapaciteta i turističkog prometa, smanjenja poslovnih rezultata, nedovoljnog<br />
održavanja objekata i odsustva ulaganja u njihovu modernizaciju i novu iz<strong>grad</strong>nju. No takvom<br />
kretanju pridonijele su i neke opće karakteristike otočnog turizma: sezonsko obilježje turizma,<br />
malo zadržavanje turista (5,4 noćenja po turistu), mala kupovna snaga turista, nepotpunost<br />
turističke ponude, nedovoljna akumulativna sposobnost turističkih poduzeća, visoki troškovi<br />
poslovanja, visoke kamate na kredite, relativno visoke cijene izvanpansionske potrošnje,<br />
divlja iz<strong>grad</strong>nja kućica za odmor i znatan udio «sivog» tržišta u privatnom sektoru.<br />
Sadašnji glavni nositelj turizma je hotelsko poduzeće «Zlatni otok» d.d., koji raspolaže sa 388<br />
postelja u hotelima, 850 smještajnih jedinica u kampovima od kojih 600 u kampu «Ježevac» i<br />
250 u kampu «Politin». U oba kampa mogu primiti oko 2.700 osoba. Kamp «Ježevac» ima 12<br />
ha, a Politin 8,5 ha prostora. Tvrtka je u 2003. ostvarila 321 tisuću noćenja ili oko 47% svih<br />
noćenja na području Grada Krka. Ona je dostigla nešto manji broj noćenja u odnosu na stanje<br />
do 1990. uslijed izmjene strukture smještajnih kapaciteta u kampovima, a zapošljavala je oko<br />
100 osoba u 2003. Tvrka osjeća pritisak širenja <strong>grad</strong>a Krka prema kampu «Politin», ali i<br />
visoke cijene komunalnih usluga, a ima problema i oko utvrđivanja vlasništva na prostorima<br />
kampa «Ježevac».<br />
Drugi nositelj turizma je hotelsko poduzeće «Hoteli Krk» koji posjeduje hotele «Dražica» i<br />
«Marina» i dvije depadance sa ukupno 535 postelja, tri teniska terena, terene za mini golf i<br />
stolni tenis i kompleks otvorenih bazena. Imaju oko 50 stalno zaposlenih, a kroz ljetno<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
127
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
razdoblje koriste sezonsku radnu snagu i učenike. Smještajne kapacitete ima otvorene od<br />
travnja do listopada.<br />
Treći nositelj turizma Grada Krka su privatna kućanstva koja iznajmljuju sobe s ukupno oko<br />
5.700 postelja i 60 smještajnih jedinica u kampovima. Plasman tih soba obavlja tvrka «Zlatni<br />
otok» i nekoliko privatnih agencija. Znatan broj privatnih ležajeva nije prijavljen, a i<br />
vikendaši u svojim kućicama za odmor iznajmljuju sobe prijateljima i gostima, koji se ne<br />
uključuju u statistike turističkog prometa (oko 1.000 ili 10% svih postelja). Broj privatnih<br />
ležajeva u stalnom je porastu, čak se i u seoskim naseljima zapaža sve veće osposobljavanje i<br />
iznajmljivanje privatnih soba.<br />
Sumarni prikaz smještajnih objekata po njihovim segmentima iznosi se u tablici:<br />
Smještajni kapaciteti Grada Krka 2003. u broju postelja<br />
Kategorija Podaci turističke Statistika Statistika Indeks<br />
zajednice 2003. 2003. 1999. 2003/1999.<br />
Ukupno stalne postelje 10.113 10.214 7.830 130<br />
Hoteli 1.166 779 926 84<br />
Apartmani i sobe za iznajmljivanje 190 ...<br />
Kampovi – kamp jedinice 3.480 3.450 3.320 104<br />
Kućanstva-sobe, apartmani i kuće za odmor 5.467 5.735 3.584 160<br />
Kućanstva-kamp jedinice u kampovima 60 ...<br />
Ukupno pomoćne postelje ... 1.475 867 170<br />
Neprijavljene postelje 1.000 1.000 800 125<br />
Sveukupne postelje 11.113 12.689 9.497 134<br />
Izvor: Turistička zajednica Grada Krk i Županijski ured za statistiku Rijeka<br />
Napomena: neprijavljene postelje procjena autora<br />
Razlika u podacima između Turističke zajednice Grada Krk i Županijskog ureda za statistiku nastaje uglavnom<br />
zbog različite metodologije prikaza.<br />
U vrlo kratkom razdoblju od samo 4 godine ostvaren je visok rast postelja u kućanstvima za<br />
čak 60% ili prosječno godišnje preko 12%. Takav razvoj u cjelini smanjuje konkurentnost<br />
turizma Grada Krka jer je postojeći odnos osnovnih i komplementarnih svega 9,5 prema<br />
90,5%, dok se opće prihvatljiv odnos kreće 20-25%. Osim toga, nastavak takvog porasta<br />
postelja u kućanstvima doveo bi do potpune devastacije u prostoru, a naročito priobalnog<br />
dijela.<br />
U turističku ponudu treba uključiti i kapacitete ugostiteljstva u kojem djeluje veći broj<br />
ugostiteljskih objekata (caffé i snack barovi, gostionice, konobe, restorani, slastičarne,<br />
pizzerie i sl.) koji su najviše koncentrirani u <strong>grad</strong>u Krku. Na području Grada u ugostiteljstvu<br />
pravnih osoba ima 2.017 sjedala u ugostiteljstvu, a tome treba pridodati i sjedala u obrtništvu.<br />
U turističkoj ponudi nedostaju specijalizirani ugostiteljski objekti za pojedine vrste prehrane<br />
(domaća kuhinja, riblji, vegetarijanski i dijetalni restorani, zatim restorani zdrave hrane i sl.)<br />
kojih sada ima manji broj.<br />
Zadržavanje turista u smještajnim kapacitetima kreće se prosječno 5,5 noćenja po turistu (u<br />
hotelima 4,8; kampovima 5,3; privatnom smještaju 10,7; i kod tzv. prijatelja 8,2), a<br />
iskorištenost kapaciteta je iznosila prosječno 71 dan u 2003. godini (hotela 132, kampova 82 i<br />
privatnog smještaja 43 dana).<br />
Prema podacima Turističke zajednice Grada Krka turistički promet 2003. izražen brojem<br />
noćenja je 715.810, od kojih na: hotele otpada 21,5%, kampove 40%, privatni smještaj 32,8 i<br />
na prijatelje 5,7%. Najveći je promet u kampovima i privatnom smještaju. U broju noćenja<br />
dominiraju inozemni posjetioci s preko 95% u 2003.(Njemci, Italijani, Slovenci, Austrijanci,<br />
Česi, Mađari i Slovaci). Na području Grada registirano oko 127 tisuća turista.<br />
S obzirom da turističku ponudu ne čine samo smještajni kapaciteti nego i usluge svih drugih<br />
pratećih djelatnosti (trgovine, športsko-rekreativnih djelatnosti, komunalne infrastrukture,<br />
prometne povezanosti, kulturne baštine i priredbi, izleta, razgledavanja mora i riba, šetnica<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
128
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
itd.), rezultati turističkog prometa mogli su biti mnogo veći da se u ranijim razdobljima više o<br />
tome vodilo računa, a ne samo pretežno o iz<strong>grad</strong>nji smještajnih kapaciteta i to uglavnom u<br />
privatnom smještaju.<br />
Glavni ciljevi razvitka turizma su:<br />
1) produljiti turističku sezonu povećanjem trajanja boravka gostiju od 5,5 dana u 2003.<br />
na 6 – 6,2 dana u 2015., te korištenja smještajnih kapaciteta: hotela od 132 na 220 dana,<br />
privatnog smještaja od 43 dana na 51- 64, a u kampovima zadržavanje postojeće razine oko<br />
80 dana. Produženje turističke sezone postići će se izradom konkretnih programa razvoja<br />
turizma, boravka osoba starije dobi, snižavanjem pansionskih cijena, razvojem lovnog i<br />
ruralnog turizma, proširenjem obiteljskih pansiona i malih hotela, povećanjem privlačnih<br />
kulturnih, zabavnih pa i športskih priredbi;<br />
2) poboljšati kvalitetu turističkog proizvoda kao kompleksnog destinacijskog<br />
proizvoda Grada Krka koji bi osim kategoriziranih smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta<br />
sačinjavali športsko-rekreativni, zabavno-kulturni i doživljajni sadržaji, uz bolje<br />
funkcioniranje trgovinske opskrbe, prometnih veza, komunalnih i raznih drugih uslužnih<br />
djelatnosti. Poboljšanje kvalitete destinacijskog turističkog proizvoda jedan je od najtežih i<br />
najsloženijih ciljeva, jer njegovo ostvarenje zahtijeva kontinuirano djelovanje svih sudionika<br />
turističke ponude Grada, povećanih zajedničkih i individualnih napora, dobru organizaciju,<br />
dulje vrijeme i znatna materijalna sredstva. Svi ti sudionici trebali bi u svojoj sferi djelovanja<br />
objektivno uočavati svoje nedostatke i propuste u održavanju razine kvalitete svoje ponude,<br />
poboljšavati i obogaćivati asortiman svojih roba i usluga, modernizirati svoju opremu i<br />
tehnološke postupke, usvajati europske standarde u kulturi svog ponašanja prema gostima i<br />
tako pridonositi podizanju kvalitete zajedničkog turističkog proizvoda Grada.<br />
3) racionalnije koristiti obalni prostor u korist kvalitetnog turizma, dajući prednost<br />
<strong>grad</strong>nji hotelskih i drugih objekata više kategorije i ograničavajući <strong>grad</strong>nju vikendica,<br />
apartmana pa i stanova ispod crte od 1000m od mora. Racionalnije korištenje obalnog<br />
prostora prijeko je potrebno zato da se spriječi dalja devastacija tog dragocjenog prirodnog<br />
resursa, da se smanji pritisak <strong>grad</strong>nje na već turistički koncentriranom obalnom pojasu i da se<br />
nova <strong>grad</strong>nja usmjeri na slobodne prostore u prostorima iznad 1000 m od mora. Pri tome<br />
imaju prednost kvalitetniji objekti, a za komplementarne objekte, uključiv kućice za odmor,<br />
treba predvidjeti <strong>prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om dopuštene zone i mjesta. Potrebno je usporiti <strong>grad</strong>nju<br />
vikendica i omogućiti tzv reciklažu, odnosno u opravdanim slučajevima dozvoliti zamjenu<br />
sadržaja s kvalitetnijim.<br />
4) uspješnije usklađivati interese između organiziranih i neorganiziranih oblika<br />
turističke ponude, između hotelskih društava i privatnih iznajmljivača, između registriranih i<br />
neregistriranih davatelja turističkih usluga te uvođenje zdravog konkurentnog natjecanja<br />
nositelja turističke ponude u što kvalitetnijem zadovoljavanju potreba i zahtjeva turista.<br />
Hotelska bi društva trebala poboljšati kvalitetu svojih usluga rekonstrukcijom postojećih<br />
hotela u više kategorije i smanjiti broj svojih komplementarnih kapaciteta te povećati broj<br />
osnovnih kapaciteta. Isto tako bi trebalo povećati prostor po jednoj postelji na 25 m 2 u<br />
kućanstvima, povećati broj manjih privatnih hotela i pansiona. Potrebno je formirati udruge<br />
privatnih iznajmljivača radi bolje zaštitite vlastitih interesa, a mogli bi izraditi vlastite<br />
zajedničke kataloge, nuditi izravno stranim agencijama svoje kvalitetne smještajne kapacitete,<br />
educirati svoje članove i postizati bolje financijske rezultate.<br />
5) sprečavati nepovoljne utjecaje turizma na okoliš boljom regulacijom prometa,<br />
zaštitom prirodnih i kulturno-povijesne vrijednosti, upravnom i građanskom kontrolom i<br />
primjenom sintagme održivog razvoja. Ekološki razvoj turizma zahtijeva i potporu od vlasti,<br />
stanovništva i nositelja poslovanja i razvoja. U tu svrhu je potrebno čuvati postojeće prostore,<br />
krajobraze, poljoprivredna i šumska područja i biološku raznovrsnost Grada;<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
129
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
6) treba poticati uravnoteženiji razvoj turizma s obzirom na razne čimbenike:<br />
određivanje broja turista koje područje Grada može podnijeti, s obzirom na lokalno<br />
stanovništvo kao ograničavajući faktor razvoja; kvalitetu života; orijentaciju prema višoj<br />
kvaliteti smještajnih objekata; te podizanje kvalitete turizma. Za dimenzioniranje turističkih i<br />
gospodarskih djelatnosti u <strong>grad</strong>u Krku i ostalim naseljima treba utvrditi prihvatni turistički<br />
kapacitet.<br />
Projekcija razvitka turizma utvrđena je na dva načina: projekcijom smještajnih kapaciteta i<br />
projekcijom turističkog prometa i dizanje kvalitete. Procjena broja postelja do 2015. godine<br />
iznosi se u tablici:<br />
Projekcija broja postelja Grada Krka 2015.<br />
Vrsta kapaciteta 2003.<br />
2015.<br />
I.varijanta II. varijanta<br />
Od toga nove postelje<br />
I.varijanta II.varijanta<br />
Hoteli, apartmanska i turistička naselja 969 1.770 1.920 801 951<br />
Kampovi - kamp jedinice 3.450 2.850 2.600 - 600 - 850<br />
Kućanstva – sobe, apartmani i kuće za<br />
odmor<br />
5.735 6.800 7.600 1.065 1.865<br />
Kućanstva – kamp jedinice 60 80 130 20 70<br />
Sveukupno stalne postelje 10.214 11.500 12.250 1.286 2.036<br />
Pomoćni ležajevi 1.475 1.300 1.100 - 175 - 375<br />
Neprijavljeni – siva ekonomija, procjena 1.000 700 500 - 300 - 500<br />
Ukupno 12.689 13.500 13.850 811 1.161<br />
Izvor: Podaci turistički subjekata i procjena autora.<br />
U prvih pet godina (2004.-2009.) hotelska društva će dati težište rekonstrukciji postojećih<br />
kapaciteta hotela u pravcu njihove bolje kategorizacije i smanjenju komplementarnih<br />
kapaciteta, osobito kampova, dok će u narednih 6 godina (2009.-2015.) poboljšanju športskorekreativnih,<br />
wellness i drugih sadržaja, što će omogućiti brži rast turističkog prometa uz bolje<br />
financijske rezultate.<br />
U privatnom smještaju povećavat će se broj postelja u vlastitim sobama, apartmanima i<br />
vikendicama uz istodobno adaptaciju i prošinje postojećih prostora na 25 m 2 po postelji,<br />
proširit će se ruralni turizam u manjim naseljima, a i sve više će se <strong>grad</strong>iti obiteljski hoteli i<br />
pansioni s 30-50 postelja. Istodobno će se udruživanjem privatnih iznajmljivača smanjiti broj<br />
neprijavljenih postelja. Prognoza turističkog prometa za 2015. godinu iznosi se u tablici:<br />
Prognoza turističkog prometa Grada Krka 2015.<br />
Obilježje 2003.<br />
2015.<br />
I. varijanta II.varijanta<br />
Stope rasta 2001-2015<br />
I.varijanta II.varijanta<br />
Broj turista 126.554 160.000 180.000 2,0 3,0<br />
Broj noćenja 684.210 960.000 1.110.000 2,9 4,1<br />
Prosječan broj dana boravka 5,5 6,0 6,2 0,7 1,0<br />
Prosj. iskorištenje kapaciteta (dana) 67 71 80 0,5 1,5<br />
Broj turista bi se 2015. mogao povećati za 34.000 ili 27% prema 2003. u I. varijanti i za<br />
54.000 ili 43% u II. varijanti s time da bi se prosječan broj dana boravka povećao od 5,5 u<br />
2003. godine na 6 dana u I. varijanti i na 6,2 dana u II. varijanti.<br />
Investicijska ulaganja predviđena su na temelju ovih pretpostavki:<br />
- adaptirat će se između 20 i 30% osnovnih kapaciteta, 30-50% kampova i 30-50%<br />
soba u kućanstvima;<br />
- iz<strong>grad</strong>it će se 800 – 950 novih postelja u osnovnim kapacitetima i 1.100 – 1.900 novih<br />
postelja u kućanstvima, te smanjiti broj pomoćnih postelja. U okviru tih investicija tvrtka<br />
«Zlatni otok» iz<strong>grad</strong>it će oko 800 novih postelja na mjestu sadašnjeg kampa «Ježevac». U taj<br />
projekt uložit će 15 – 20 mln EUR-a i u redovno održanje 0,4 - 0,5 mln EUR-a te zaposliti 30<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
130
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
novih osoba. Osim toga, tvrtka «Hoteli Krk» iz<strong>grad</strong>it će wellness centar uz postojeći objekt i<br />
prema sadašnjim procijenama neće povećavati osnovne kapacitete, već samo povećavati<br />
kvalitetu usluga;<br />
Predviđene su cijene za novo<strong>grad</strong>nju i to: osnovni kapaciteti 14.000, kampovi 3.000 i<br />
kućanstva 4.720 EUR, a u adaptacijama: osnovni kapaciteti 6.400, kampovi 1.020 i kućanstva<br />
2.350. Tako bi u adaptaciju i iz<strong>grad</strong>nju smještajnih kapaciteta trebalo uložiti 170-240 mln<br />
kuna, a u ostale sadržaje (ugostiteljstvo, sportske i drugi sadržaji) oko ½ u odnosu na ukupne<br />
investicija u smještajne kapacitete.<br />
S takvim povećanjem turističkog prometa povećao bi se 2015. godine bruto domaći proizvod<br />
turizma Grada od 58 na 90-132 mln kuna, ukupna ulaganja u novo<strong>grad</strong>nju smještajnih i<br />
pratećih kapaciteta u razdoblju 2004-2015. od 228 do 355 mln kuna, a broj zaposlenih od 300<br />
na 310 do 323 u 2015.<br />
Financijsko posredovanje, poslovanje nekretninama i poslovne usluge<br />
Financijsko posredovanje će i dalje će obavljati filijale banaka («Erste & Steiermärkische<br />
bank» i «Privredna banka») kao i filijale osiguravajućih društava («Allianz»,«Croatia<br />
osiguranje» i «Kvarner wiener stadtische osiguranje»), te obrtnici. S jačanjem gospodarskih<br />
djelatnosti i standarda stanovništva povećat će se deponiranje sredstava štednje u bankama,<br />
veća orijentacija banaka na plasmane u proizvodno-uslužne projekte, osobito u financiranje<br />
modernizacije hotela i razvoja malog poduzetništva. Uvođenjem novog mirovinskog sustava<br />
povećan je se broj društava za aktiviranje uloga drugog i trećeg stupnja. Uvođenjem eura u<br />
Hrvatsku pojednostavit će se bankarske transakcije i olakšati veze sa stranim i domaćim<br />
bankama, a povećat će se i broj privatnih mjenjačnica za neeuropske valute.<br />
Povećanjem opsega usluga banaka i osiguravajućih društava povećat će se bruto domaći<br />
proizvod u ovoj djelatnosti od 9,4 na 14,3-17,4 mln kuna sa stopom rasta 3,5 – 5,2%, uz blagi<br />
porast broja zaposlenih, dok će se ulaganja u dugotrajnu imovinu kretati 14 - 21 mln kuna.<br />
Poslovanje nekretninama i poslovne usluge obavljalo je 2003. godini 28 malih tvrtki i 6<br />
obrtnika nekretninama, zatim 11 računalnih, 16 računovodstvenih i revizorskih servisa i drugi.<br />
Ova će se djelatnost razvijati u skladu s razvojem stambene, gospodarske i posebno turističke<br />
iz<strong>grad</strong>nje. Na poslovanje nekretninama znatno će utjecati porast redovnog i spekulativnog<br />
prometa z<strong>grad</strong>a, stanova, vikendica i građevinskih parcela, stalnog porasta cijena nekretnina i<br />
cvjetanja crnog tržišta. Prostornim <strong>plan</strong>om treba rezervirati nove stambene, poslovne i<br />
rekreativne zone te regulirati uvjeti i način <strong>grad</strong>nje u tim zonama. Promet na crnom tržištu<br />
treba suzbijati poreznom i inspekcijskom kontrolom.<br />
Poslovne usluge će se razvijati u skladu s potrebama gospodarstva, stanovništva i turista.<br />
Predviđa se posebno porast računalnih, računovodstvenih, revizijskih, konzultantskih,<br />
istraživačkih, pravnih i medicinskih usluga.<br />
Ova će djelatnost ostvariti porast bruto domaćeg proizvoda s prosječnom godišnjom stopom<br />
3,5-5%, ulaganja će se kretati od 17 do 29 mln kuna, a broj zaposlenih oko 40 osoba.<br />
Ostale uslužne djelatnosti<br />
Ove djelatnosti obuhvaćaju razna čišćenja, frizerske i slične djelatnosti za poljepšanje te<br />
pogrebne usluge. Te će se djelatnosti razvijati u skladu s porastom standarda stanovništva i<br />
većim potrebama turista.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
131
3.3.2. RAZVOJ DRUŠTVENIH DJELATNOSTI 19<br />
Polazne pretpostavke<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Na određivanje koncepcije razvoja društvenih djelatnosti utječu; dostignuta razina razvitka<br />
društvenih djelatnosti, demografska slika, gravitacijsko područje, brojnost turista, prostorne<br />
mogućnosti odnosno ograničenja, prometna povezanost, administrativno-teritorijalna podjela i<br />
regionalna pripadnost. Navedeni elementi su polazna osnovica za definiranje prijedloga mreže<br />
javih ustanova na području Grada Krka.<br />
Prema istraživanju rađenom za potrebe Prostornog <strong>plan</strong>a Primorsko-goranske županije, koje<br />
ima uporište u Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, Grad Krk je prema općim<br />
demografskim parametrima (veličina središnjeg naselja, kretanje stanovništva, prirodni<br />
prirast, migracijski saldo) svrstan u najvišu I. kategoriju naselja od mogućih šest. Obilježja te<br />
kategorije su; populacija uravnotežene dobne strukture, pozitivan migracijski saldo i pozitivan<br />
prirodni prirast.<br />
Iznesenu demografsku ocjenu potvrđuje posljednji popis stanovništva iz 2001. godine kada je<br />
u Gradu Krku popisano 5.491 stanovnika odnosno 494 stanovnika više nego 1991. godine<br />
kada ih je bilo 4.997. Postotak povećanja od 9,9% u desetgodišnjem razdoblju i prosječna<br />
godišnja stopa rasta od 0,94 %, ukazuju na bitno poboljšanje demografskih prilika na<br />
području Grada. Demografske prognoze iz Prostornog <strong>plan</strong>a Primorsko-goranske županije u<br />
2015. godini za Grad Krk računaju s 6.561 stanovnikom, odnosno s povećanjem u odnosu na<br />
2001. godinu od 1.146 stanovnika ili za 12,1%. Ovakva prognoza pretpostavlja nastavak<br />
ostvarenog trenda kretanja populacije iz prethodnog razdoblja, odnosno po prosječnoj<br />
godišnjoj stopi od 0,81%.<br />
Uprava i pravosuđe<br />
Od upravnih institucija potrebno je <strong>plan</strong>irati Državni ured za reviziju–Ispostava Krk. Odredbe<br />
Ustava Republike Hrvatske proširuju prava lokalne samouprave, što je regulirano Zakonom o<br />
lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi. Prema tom Zakonu djelokrug općina i <strong>grad</strong>ova<br />
je obavljanje aktivnosti koji se odnose na poslove od interesa za jedinice lokalne samouprave.<br />
Pored tih poslova u središtima poput Grada Krka koji su u prethodnom ustroju bio sjedište<br />
općine, treba računati s ispostavama državnih institucija, županijskih službi i sudbene vlasti s<br />
pratećim službama, najmanje na razini postojećih. Od novih upravnih institucija potrebno je<br />
<strong>plan</strong>irati Državni ured za reviziju–Ispostava Krk.<br />
Javna Vatrogasna postrojba Grada i otoka Krka <strong>plan</strong>ira povećati efikasnost djelovanja, kroz<br />
osnivanje novog DVD za područje Šotoventa, nabavu nove opreme i vozila u skladu s<br />
tehničkim napretkom, te povećati zaposlenost za 4 - 6 novih operativaca.<br />
Obrazovanje<br />
Predškolski odgoj<br />
Kako je prosječna starost stanovništva otoka Krka prema Programu održivog razvitka otoka<br />
Primorsko-goranske županije (2004. godine) 40,9 godina života, to se stanovništvo Krka<br />
svrstava u mlado. Planirano povećanje broja stanovnika prema Prostornom <strong>plan</strong>u Primorskogoranske<br />
županije i nastavak ostvarivanja trendova iz prethodnog razdoblja, upućuju na<br />
19 Izvor: Osnove dugoročnog razvoja Grada Krka, dr.sc. M. Šverko, prosinac 2004. g.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
132
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
očekivano povećanje broja predškolske i školske djece. Planirani broj predškolske djece u<br />
2015. godini iznosi 426 odnosno 6,5% populacija Grada. S obzirom na očekivani broj<br />
predškolske djece i postojeću popunjenost dječjih vrtića neminovna je iz<strong>grad</strong>nja novog ili<br />
proširenje kapaciteta postojećeg vrtića. Planiranje predškolskih ustanova u nadležnosti je<br />
jedinica lokalne samouprave, a Grad Krk <strong>plan</strong>ira iz<strong>grad</strong>nju novog vrtića u blizini Doma<br />
zdravlja.<br />
Osnovnoškolsko obrazovanje<br />
Kod <strong>plan</strong>iranja osnovnih škola osnovno je načelo da moraju postojati samostalne osnovne<br />
škole u svim <strong>grad</strong>skim/općinskim središtima. Područni odjeli samostalnih osnovnih škola<br />
osnivaju se sukladno potrebama lokalnih zajednica na teritoriju jedinice lokalne samouprave.<br />
Budući da posljednjih 20 godina nisu donijeti pedagoški standardi za obrazovni podsustav<br />
osnovnog obrazovanja, nije moguće usporediti uvjete rada Osnovne škole «Fran Krsto<br />
Frankopan» s propisanim standardima. Međutim, zbog veličine Osnovne škole «Fran Krsto<br />
Frankopan» te disperzije područnih škola, rad je prilično otežan, te se predlaže podjela škole<br />
po jedinicama lokalne samouprave na Krku. Prema Prostornom <strong>plan</strong>u Županije i Mreži<br />
osnovnih škola na području Županije koju je 1999. godine donijela Županijska skupština,<br />
Osnovna škola «Fran Krsto Frankopan» biti će podijeljena na četiri matične škole s<br />
pripadajućim područnim školama u drugim općinama na otoku.<br />
Osnovno školstvo <strong>plan</strong>ira se primjenom prihvaćenih standarda i normativa, a na temelju<br />
<strong>plan</strong>irane demografske slike. Planirani broj djece osmoškolskog uzrasta u 2015. godini iznosi<br />
1004 odnosno 15,3% populacija Grada, i ta će djeca pohađati osnovnu školu u Krku i Vrhu.<br />
Završetkom iz<strong>grad</strong>nje nove osnovne osmorazredne škole i iz<strong>grad</strong>njom osmogodišnjih škola u<br />
drugim središtima jedinica lokalne samouprave stvorili bi se optimalni uvjeti rada<br />
osmogodišnje škole u samom Krku. Daljnji razvoj ove djelatnosti ići će prema poboljšanju<br />
standarda naobrazbe, kroz iz<strong>grad</strong>nju dodatnih sportskih sadržaja te organiziranje dodatne i<br />
dopunske nastave.<br />
Srednjoškolsko obrazovanje<br />
Zbog specifičnog otoka pa i otoka Krka, za budući razvoj srednjeg školstva u Gradu Krku<br />
potrebno je uzeti u obzir slijedeće elemente:<br />
- demografska kretanja i prognoza populacije srednjoškolske dobi,<br />
- blizina Grada Rijeke i struktura srednjih škola (postojanje 4 gimnazija),<br />
- gravitirajuće područje za zanimanja ugostiteljsko-turističkog profila u Rijeci i drugim<br />
<strong>grad</strong>ovima Županije,<br />
- tradiciju u školovanju za pojedina zanimanja.<br />
Kod <strong>plan</strong>iranja srednjeg školstva Grada Krka poteškoću predstavlja nepostojanje razrađene<br />
mreže srednjeg školstva na razini Hrvatske. Nepovoljna je činjenica da danas u Hrvatskoj ima<br />
68 srednjih škola ugostiteljsko-turističkog profila, što daleko premašuje potrebe za kadrovima<br />
navedenih profila i snižava kvalitetu nastave u tim školama. Ugostiteljstvo otoka moralo bi se<br />
osloniti na domaće kadrove. Već ranije najavljivana racionalizacija i prilagodba srednjih škola<br />
stvarnim potrebama Države nije sprovedena, pa ne postoji selekcija ni jasna orijentacija na<br />
pojedine kadrovske profile. Osnovni je problem sezonsko zapošljavanje jer je ugostiteljska<br />
privreda rascjepkana, pa ne može poslovati cjelogodišnje.<br />
U 2015. godini <strong>plan</strong>irani broj srednjoškolske djece u Gradu Krku iznosi 498 odnosno 7,6% od<br />
ukupnog broja stanovnika Grada Krka. Dio te populacije školovati će se izvan Grada i otoka<br />
Krka, dok će se dio srednjoškolske populacije drugih općina na Krku školovati u Gradu Krku.<br />
Na temelju PPPGŽ u Krku je potrebna najmanje jedna srednja škole, koja i sada djeluje.<br />
Stoga je s obzirom na dostignutu razinu srednje školskog obrazovanja potrebno računati i<br />
ubuduće s jednom kombiniranom srednjom školom, s hotelijersko-turističkim, ekonomskim i<br />
obrtničkom usmjerenjem. Zbog posebno duge hotelijersko-turističke tradicije krčke privrede i<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
133
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
trajnih potreba za kadrovima, nedvojbeno je da će ova usmjerenja i u budućnosti imati ključnu<br />
ulogu. Obrtnička zanimanja koja su u funkciji turizma također imaju punu opravdanost i<br />
perspektivu, a uz postojeći program potrebno je uvesti trogodišnje školovanje za<br />
elektrotehničare.<br />
Srednja škola «Hrvatski kralj Zvonimir» ima prostor dovoljan za rad u jednoj smjeni. Prisutna<br />
je potreba do<strong>grad</strong>nje nove učionice za potrebe strojarskih tehničara (do sadašnje radionice),<br />
veličine oko 80 m 2 i druge za elektrotehničare te iz<strong>grad</strong>nja odgovarajućih kabineta. Pored<br />
postojećih sportskih objekata (polivalentne dvorane kapaciteta 500 sjedišta i male zatvorene<br />
dvorane te vanjskog igrališta) moguće je proširenje i uvođenje novih sadržaja npr. za atletske<br />
discipline.<br />
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb<br />
Osnovni cilj <strong>plan</strong>iranja na otocima je zdravstvenu zaštitu okrenutu k preventivi, a manje<br />
djelovati u kurativi. Način organizacije i provođenje zdravstvene zaštite utvrđuju se Zakonom<br />
o zdravstvenoj zaštiti. Kod utvrđivanja mreže zdravstvenih ustanova primarne zdravstvene<br />
zaštite, kao i za dimenzioniranje mreže korišteni su slijedeći normativi:<br />
- dom zdravlja - gravitacijsko područje do 30.000 stanovnika,<br />
- ambulanta opće medicine - gravitacijsko područje do 2.000 stanovnika,<br />
- 1 tim cjelovite primarne zaštite na 1.000 stanovnika,<br />
- hitna medicinska pomoć - do 40.000 stanovnika kao dežurstvo, a preko 40.000<br />
stanovnika kao posebna služba,<br />
- ljekarna - gravitacijsko područje do 5.000 stanovnika.<br />
Zdravstvene ustanove osnivaju se u skladu s mrežom zdravstvene djelatnosti, a mjerila za<br />
postavljanje mreže, pored navedenih normativa, su:<br />
- zdravstveno stanje, broj, starosna i socijalna struktura stanovništva,<br />
- jednaki uvjeti/mogućnosti za korištenje zdravstvenih usluga,<br />
- potreban razina zdravstvene djelatnosti (primarna, sekundarna ili tercijarna),<br />
- blizina županijskog centra i KBC – Rijeka i<br />
- stupanj organizacije područja i gospodarske mogućnosti.<br />
Zbog nefunkcionalnosti objekta Doma zdravlja (pacijenti se prenašaju po stepenicama) nužna<br />
je do<strong>grad</strong>nja Doma, odnosno iz<strong>grad</strong>nja novog objekta u neposrednoj blizini postojećeg za<br />
koju postoji potrebna infrastruktura. Za <strong>grad</strong>nju novog objekta veličine oko 750 m 2 , već<br />
postoji lokacijska i građevinska dozvola. U tom objektu prema postojećoj dokumentaciji<br />
trebali bi biti smješteni; biokemijski laboratorij, RTG, odjel za fizikalnu medicinu i<br />
rehabilitaciju, školska medicina, HED, specijalističke ordinacije i uprava, te dijaliza.<br />
U primarnoj zdravstvenoj zaštiti ostale bi postojeće ambulante, a kao nova uvela bi se<br />
psihijatrijska ambulanta. Specijalističko-konzilijarna zdravstvena zaštita <strong>plan</strong>ira se dolaskom<br />
specijalista na otok otvaranjem specijalističke ambulante okulista, kirurga, kardiologa i<br />
psihijatra. Također se vrše pripreme za projekt tele-medicine.<br />
Prednost organizacije i razvoja zadovoljavanja zdravstvenih i socijalnih potreba je<br />
kompaktnost otočkih sredina te iz godine u godinu sve veći društveni standard, a pored toga i<br />
spremnost šire zajednice za dodatne potpore otočkom razvoju. Za poboljšanje zdravstvenosocijalnog<br />
standarda u specifičnim otočkim uvjetima <strong>plan</strong>iraju se dodatne mjere i projekti.<br />
Najveći razvojni izazov je orijentacija na cjelogodišnji "izvoz zdravstvene zaštite" ili<br />
"zdravstvenog turizma" (ukoliko se ne radi o zdravim osobama u pratnji bolesnika ili o<br />
pojmovima "wellness", "fitness", "check-up" koji se odnose na primarno zdrave osobe). Pri<br />
tom se misli na razvoj visoko diferenciranih zdravstvenih ustanova (specijalnih bolnica) za<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
134
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
ona zdravstvena područja gdje je prirodni činitelj (ambijent, klima) jedan od preduvjeta.<br />
Odnosi se na neke kronične bolesti dišnih organa, kožne bolesti i slično. Učinak najčešće nije<br />
izlječenje već značajno smanjenje potrošnje lijekova. Nesporno je da bi lokalno stanovništvo<br />
koristilo te iste kapacitete i time bilo manje upućeno na zadovoljavanje vlastitih potreba u<br />
udaljenim centrima (npr. KBC Rijeka). Nije moguć "zdravstveni turizam" bez oslonca na<br />
lokalnu visoko diferenciranu zdravstvenu ustanovu.<br />
Socijalna skrb je organizirana društvena djelatnost u okviru koje se ostvaruje društvena briga i<br />
interes za socijalnu sigurnost pojedinih radnih ljudi i građana, kojima je pored drugih<br />
društvenih mjera potrebna i posebna pomoć društvene zajednice. Djelatnost socijalne skrbi je<br />
od posebnog društvenog interesa, a obavljaju je organizacije socijalne zaštite u skladu s<br />
Programom razvoja socijalne zaštite kojeg donosi Sabor RH. Za lociranje ustanova socijalne<br />
skrbi i zaštite određeni su normativi i standardi od kojih su najvažniji da lokacija centra za<br />
socijalni rad i lokacija organizacije socijalne zaštite mora biti u <strong>grad</strong>skom području.<br />
Razvoj Doma za starije i nemoćne osobe «Mali Kartec» vidi se u povećanju stacionarnih<br />
mjesta za oko 35 postelja, što zahtjeva do<strong>grad</strong>nju jedne etaže. U <strong>plan</strong>u je i iz<strong>grad</strong>nja<br />
polivalentne dvorane kao i vanjskog igrališta. U sastavu Doma osobe «Mali Kartec» Krk<br />
predviđa se iz<strong>grad</strong>nja Centra za gerontologiju kao jedan od prioriteta za zbrinjavanje starih i<br />
nemoćnih osoba na području otoka Krka i Županije.<br />
Kultura i sport<br />
Mreža kulturnih i sportskih sadržaja se zasniva na postavkama iz zakonske regulative i iz<br />
dokumenata prostornog uređenja. U središtu ranga Krka treba bit smještena većina kulturnih<br />
odnosno sportskih sadržaja. Prema važećim <strong>plan</strong>ovima minimalni sadržaji su: knjižnica i<br />
čitaonica, otvoreno ili pučko učilište, muzej, galerije, zbirke, lokalne novine i lokalni radio,<br />
kinematograf, sportski klubovi, sportsko središte-centra i školske-sportske dvorane. Grad<br />
Krka ima glavninu kulturnih sadržaja, ali nedostaje otvoreno ili pučko učilište. Ostala<br />
poboljšanja moguća su kroz povećanje prostora i opreme objekata u kulturi.<br />
Zakonska je obveza države, županija, <strong>grad</strong>ova i općina da skrbe o razvoju i unapređivanju<br />
kulture na svom području. Zakonom o financiranju javnih potreba u kulturi, utvrđeno je: «...<br />
da Republika Hrvatska, županije, Grad Zagreb, <strong>grad</strong>ovi i općine donose program javnih<br />
potreba u kulturi, te za njihovo provođenje osiguravaju sredstva iz svojih proračuna.<br />
Programom javnih potreba u kulturi obuhvaćaju se svi oblici poticanja i promicanja kulture i<br />
kulturnih djelatnosti što pridonose razvitku i unapređivanju svekolikog kulturnog života.<br />
U suradnji s TZ potrebno je revitalizirati kulturnu baštinu krčkih Frankopana, i to kulinarstvo,<br />
pokladne običaje, stare napjeve, starocrkvene napjeve itd. To bi bio kulturni projekt za turiste<br />
i domicilno stanovništvo. Projekt bi se zvao njegovanje tradicijske baštine. Projekt<br />
Frankopana prelazi lokalni značaj.<br />
U kulturni život Grada Krka svakako bi treabalo uključiti i posjet etnografskom muzeju na<br />
otočiću Košljunu koji se nalazi u franjevačkom samostanu Navještenja Marijina. Unutar<br />
samostanskog kompleksa postoji također i zoološka zbirka te sakralna zbirka u crkvi Sv.<br />
Bernardina u koju se dolazi preko samostanskog klaustra koji pak može služiti za razne ljetne<br />
manifestacije.<br />
Od Grada Krka zatražen je otkup kuće u Lakmartinu u koju bi bila smještena etnografska<br />
zbirka, a ujedno bi postala i mjesto okupljanja Kornićana. Bilo je zamišljeno da bi se u toj<br />
z<strong>grad</strong>i održavale pojedine radionice: klesanje kamena, tkanje tkanica, sviranje sopela,<br />
dvojkinja i tambura dvožica, učenje starih zaboravljenih riječi, izrada drvenih predmeta<br />
potrebnih kod obrade zemlje i čuvanja stoke, očuvanja krčkog goveda i mala foto-arhiva. U<br />
tom smislu je do sada je prikupljeno oko 150 predmeta. O etnografskoj zbirci bi brigu u<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
135
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
budućnosti vodili članovi Čakavskog sabora - Katedre škole glagoljice Kornić, kao i o<br />
Čitaonici «Frankopan» te o održavanju tečaja glagoljice.<br />
Sportsko-rekreacijska područja se prema Prostornom <strong>plan</strong>u Primorsko-goranske županije<br />
dijele na sportske centre i rekreacijska područja. S obzirom da na području Grada Krka<br />
nedostaje sportskih objekata to će buduća iz<strong>grad</strong>nja ići u smjeru kompletiranja sadržaja. Pored<br />
postojećeg nogometnog nužna je iz<strong>grad</strong>nja igrališta za mali nogomet, rukomet, košarku i<br />
odbojku. Ovo se može riješiti do<strong>grad</strong>njom postojećeg sportskog centra. Sportski centar je<br />
moguće pretvoriti u zatvoreni prostor, dok bi pomoćna igrališta pored sporta ostala i za<br />
organiziranje manifestacija i koncerata. Natkrivanje pomoćnih igrališta omogućilo bi<br />
izvođenje raznih koncerata.<br />
Planom je potrebno osigurati prostor na obali za morske sportove i otvoreni bazen za koji je<br />
moguća lokacija uz sportski centar. Također je potreban je novi prostor za tenis – otvoreni i<br />
zatvoreni (u dva objekta 2 otvorena i 2 zatvorena teniska igrališta). Postoji projekt razvoja<br />
nogometa i produljenje sezone igranja nogometa na postojećim igralištima.<br />
Za kulturna događanja potrebna je polivalentna dvorana (koja bi mogla biti nado<strong>grad</strong>nja<br />
trgovačkog centra) s kapacitetom dvorana do 300 sjedišta. Dvorana bi bila i kinodvorana te<br />
služila za rad udruga i gostovanja. U okviru dvorane mogla bi djelovati i glazbena škola za<br />
čiji je rad potrebno oko 120m 2 , što bi se moglo do<strong>grad</strong>iti do dvorane.<br />
Udruge građana<br />
Udruge građana, političke stranke i druge organizacije nastaju kao odraz interesa svake<br />
pojedine lokalne zajednice, odnosno posebnih strukovnih organiziranja ili raznih<br />
humanitarnih nastojanja. Zbog specifičnog karaktera ovih javnih funkcija, ti se sadržaji ne<br />
mogu <strong>plan</strong>irati pa tako ni uvrštavati u dokumente prostornog uređenja.<br />
Ostale društvene, socijalne i osobne usluge<br />
Ova djelatnost u cjelini obuhvaća uklanjanje otpadnih voda, odvoz smeća, djelatnost članskih<br />
organizacija, rekreacijske kulturne i sportske djelatnosti te ostale uslužne djelatnosti. U<br />
gospodarstvo će se uključiti uklanjanje otpadnih voda, odvoz smeća i ostale uslužne<br />
djelatnosti, dok su u ovom radu članske organizacije, kulturne i sportske djelatnost uključene<br />
u društvene djelatnosti.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
136
3.4. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
3.4.1. ISKAZ POVRŠINA ZA POSEBNO VRIJEDNA I OSJETLJIVA PODRUČJA I<br />
PROSTORNE CJELINE<br />
Tablica 3.2. - Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim <strong>prostorni</strong>m pokazateljima i<br />
standardu elaborata <strong>prostorni</strong>h <strong>plan</strong>ova<br />
Red.<br />
broj<br />
GRAD KRK Oznaka Ukupno ha<br />
% od stan/ha<br />
površine<br />
Grada ha/stan*<br />
2.0. ZAŠTIĆENE CJELINE<br />
Zaštićena prirodna baština ukupno 2411,4 9,2 *0,4<br />
2.1.<br />
- nacionalni park<br />
- park prirode<br />
NP<br />
PP<br />
- ostali zaštićeni dijelovi prirode 2411,4<br />
Zaštićena <strong>grad</strong>iteljska baština 981,9 3,7 *0,1<br />
2.2. - arheološka područja 661,5<br />
- povijesne <strong>grad</strong>iteljske cjeline 320,37<br />
Grad Krk ukupno 3393,3 12,9 *0,6<br />
3.4.2. UVJETI KORIŠTENJA PROSTORA<br />
Uvjetima korištenja određuje se način korištenja prostora određenog namjenom, koja je<br />
obrazložena u točki 3.2. Obrazloženja ovog Prostornog <strong>plan</strong>a.<br />
A) Uvjeti korištenja građevinskih područja<br />
A1) Građevinska područja naselja<br />
Prostornim <strong>plan</strong>om utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Krka i to za<br />
statistička naselja: Krk, Kornić, Muraj, Lakmartin, Vrh, Bajčići, Nenadići, Brusići, Poljica,<br />
Žgaljići, Brzac, Milohnići, Linardići, Skrbčići i Pinezići.<br />
- Krk: NA1 - Krk,<br />
- Kornić: NA2 - Kornić,<br />
- Muraj: NA3 - Muraj,<br />
- Lakmartin: NA4 – Lakmartin,<br />
- Vrh: NA5.1 - Vrh, NA5.2 - Salatić, NA5.3 - Kosići,<br />
- Bajčići: NA6 - Bajčići,<br />
- Nenadići: NA7.1 - Nenadići, NA7.2 - Kapovci,<br />
- Brusići: NA8.1 – Brusići, NA8.2 – Brozići,<br />
- Poljica: NA9.1 i NA9.2 – Poljica,<br />
- Žgaljići: NA10.1 NA10.2 – Žgaljići,<br />
- Brzac: NA11 – Brzac,<br />
- Milohnići: NA12 – Milohnići,<br />
- Linardići: NA13 – Linardići,<br />
- Skrbčići: NA14 – Skrbčići,<br />
- Pinezići: NA15.1 – Pinezići, NA15.2 – Picik.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
137
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Za sva naselja određena je obvezna izrada urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenje kojim će se odrediti<br />
uvjeti korištenja svakog pojedinog naselja. Ovim Prostornim <strong>plan</strong>om dajemo uvjete korištenja<br />
za naselja koja se nalaze u nekom sustavu zaštite ili ograničenja u korištenju.<br />
Za naselje koje se nalaze u vodozaštitnoj zoni izvorišta Ponikve - Lakmartin (III vodozaštitna<br />
zona) za postojeće i iz<strong>grad</strong>nju novih građevina određene su zaštitne mjere sa posebnim<br />
naglaskom na odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda, zaštitu od onečišćenja, s prometnica, i<br />
zaštitne mjere pri poljoprivrednoj proizvodnji.<br />
Za naselja, odnosno dijelove naselja, koja su registrirana/evidentirana kao povijesne<br />
<strong>grad</strong>iteljske cjeline (I. stupanj zaštite), i to:<br />
- <strong>grad</strong>ska naselja: Krk,<br />
- seoska naselja: Brzac, Lakmartin, Linardić, Milohnić,<br />
građevne aktivnosti u smislu pri<strong>grad</strong>nji, nado<strong>grad</strong>nji i adaptacija moguće su temeljem odredbi<br />
ovog Prostornog <strong>plan</strong>a i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odijela, odnosno<br />
detaljne <strong>plan</strong>ske dokumentacije.<br />
Za naselja, odnosno dijelove naselja koja se nalaze unutar granica registriranih etno zona (II.<br />
stupanj zaštite), i to:<br />
- etno zone: Kornić, Poljica<br />
građevne aktivnosti u smislu nove iz<strong>grad</strong>nje, pri<strong>grad</strong>nji, nado<strong>grad</strong>nji i adaptacija moguće su<br />
također temeljem odredbi ovog Prostornog <strong>plan</strong>a i prema uvjetima nadležnog<br />
Konzervatorskog odjela.<br />
Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog dijela i neizgrađenog dijela<br />
(predviđenog za uređenje zemljišta i iz<strong>grad</strong>nju).<br />
Izgrađenim dijelom građevinskog područja smatraju se izgrađene građevne čestice i druge<br />
površine privedene različitoj namjeni, a neizgrađeni dio građevinskog područja je jedna ili<br />
više neposredno povezanih neuređenih i neizgrađenih građevnih čestica ukupne površine veće<br />
od 5.000 m 2 kao i sve rubne neizgrađene čestice.<br />
Iz<strong>grad</strong>nja unutar građevinskog područja naselja razvija se uz postojeće ili <strong>plan</strong>irane razvrstane<br />
i nerazvrstane prometnice. Neposredan pristup građevne čestice na javnoprometnu površinu<br />
mora se osigurati prometnicom širine najmanje 3,00 m.<br />
Udaljenost građevina od regulacijskog pravca za nerazvrstane ceste ne može biti manja od 4,0<br />
m, dok za razvrstane ceste udaljenost ne može biti manja od 6,0 m za razvrstane ceste. Prema<br />
posebnim uvjetima nadležnih pravnih osoba te udaljenosti mogu biti i manje, ali isključivo za<br />
infrastrukturne građevine u funkciji prometnice.<br />
Oblik i veličina građevne čestice utvrđuje se prema postojećem obliku katastarske čestice,<br />
cijepanjem katastarske čestice ili spajanjem više čestica, a mora omogućiti smještaj građevine<br />
i udaljenost građevina do granica čestice.<br />
Neposrednim provođenjem ovog Prostornog <strong>plan</strong>a unutar izgrađenog dijela građevinskih<br />
područja naselja (NA2 – NA15.2) mogu se <strong>grad</strong>iti nove, rekonstruirati, odnosno zamijeniti<br />
postojeća pojedinačna ili više građevina na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini površine<br />
manje od 5000 m 2 :<br />
a) obiteljske/višeobiteljske kuće<br />
b) stambene građevine,<br />
c) pomoćne građevine i poljoprivredne gospodarske građevine na građevnoj čestici uz<br />
građevinu osnovne namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) do 200 m 2 ,<br />
d) građevine gospodarske namjene (zanatske namjene, poslovne namjene i<br />
poljoprivredne gospodarske građevine) do 200 m 2 tlocrtne projekcije (zemljište pod<br />
građevinom),<br />
e) građevine društvene namjene i građevine sporta i rekreacije,<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
138
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
f) građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod<br />
građevinom) do 200 m 2 ,<br />
g) građevine prometa, veza i infrastrukture<br />
h) privremene građevine - kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i<br />
manifestacija (šator za maskenbal i slično).<br />
Posredno provođenje ovog Prostornog <strong>plan</strong>a određeno je za sva građevinska područja<br />
naselja. Obavezna izrada urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja određena je za:<br />
� UPU 1 – KRK (NA1 sa površinom izdvojene namjene – sportsko-rekreacijska<br />
namjena R11 te R38, R39, R310, R311)<br />
� UPU 2 – KORNIĆ (NA2)<br />
� UPU 3 – MURAJ (NA3)<br />
� UPU 4 – LAKMARTIN (NA4)<br />
� UPU 5 – VRH (NA5.1)<br />
� UPU 6 – SALATIĆ (NA5.2)<br />
� UPU 7 – KOSIĆ (NA5.3)<br />
� UPU 8 – NENADIĆI-BAJČIĆI (NA7.1 i NA6)<br />
� UPU 9 – KAPOVCI (NA7.2)<br />
� UPU 10 – BRUSIĆI (NA8.1)<br />
� UPU 11 – BROZIĆI (NA8.2)<br />
� UPU 12 – POLJICA (NA 9.1)<br />
� UPU 13 – POLJICA (NA9.2)<br />
� UPU 14 – ŽGALJIĆI (NA10.1)<br />
� UPU 15 – ŽGALJIĆI (NA10.2)<br />
� UPU 16 – BRZAC (NA11)<br />
� UPU 17 – MILOHNIĆI (NA12)<br />
� UPU 18 – LINARDIĆI (NA13)<br />
� UPU 19 – SKRBČIĆI (NA14)<br />
� UPU 20 – PINEZIĆI (NA15.1)<br />
Granice obuhvata urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu br.<br />
3B “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora-područja i dijelovi primjene <strong>plan</strong>skih<br />
mjera zaštite” u mjerilu 1:25.000, te na kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja”,<br />
mj. 1:5000.<br />
Do donošenja urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja (UPU 2 – UPU 20) mogući su slijedeći zahvati<br />
u prostoru:<br />
- iz<strong>grad</strong>nja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,<br />
- <strong>grad</strong>nja unutar izgrađenog dijela građevinskih područja (NA2 - NA15.2) u skladu s<br />
odredbama za provođenje ovog <strong>plan</strong>a,<br />
- za postojeće građevine koje imaju pravovaljanu građevnu dozvolu prema starim<br />
<strong>plan</strong>ovima koji su stavljeni van snage (čije odredbe su u suprotnosti sa odredbama ovoga<br />
Prostornog <strong>plan</strong>a) dozvoljena je rekonstrukcija unutar postojećih vertikalnih i horizontalnih<br />
gabarita.<br />
A2) Građevinska područja za izdvojene namjene<br />
Građevinska područja izvan naselja za izdvojene namjene svojom se strukturom i načinom<br />
korištenja razlikuju od naselja, a u njima se ne može <strong>plan</strong>irati nova stambena <strong>grad</strong>nja.<br />
Nova iz<strong>grad</strong>nja u građevinskim područjima za izdvojene namjene moguća je samo temeljem<br />
urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja.<br />
Obavezna izrada urbanističkog/detaljnog <strong>plan</strong>a uređenja određena je za:<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
139
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
� UPU 21 – JEŽEVAC (T23)<br />
� UPU 22 – POLITIN (T21, R312)<br />
� UPU 23 – TORKUL (T22)<br />
� UPU 24 – GLAVOTOK (T1)<br />
� UPU 25 – GLAVOTOK (T3)<br />
� UPU 26 – DUNAT (R12, IS4, R314)<br />
� UPU 27 – VALBISKA (IS1)<br />
� UPU 28 – SV. FUSKA (IS2)<br />
� UPU 29 – VELA JANA (IS3)<br />
� UPU 30 – GLAVOTOK (IS5)<br />
� UPU 31 – VELA RAVNICA (K)<br />
� UPU 32 – BUTEŽINE (R13)<br />
� DPU – GROBLJE KRK (G1)<br />
Granice obuhvata urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja prikazane su na kartografskom prikazu br.<br />
3B “Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora–područja i dijelovi primjene <strong>plan</strong>skih<br />
mjera zaštite”, mj. 1 : 25 000, te na kartografskom prikazu br. 4 “Građevinska područja”, mj.<br />
1:5000.<br />
Do donošenja urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja (UPU 21 - UPU 32) mogući su slijedeći zahvati<br />
u prostoru:<br />
- rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,<br />
- rekonstrukcija, adaptacija i do<strong>grad</strong>nja postojećih građevina (izgrađenih prema<br />
pravovaljanoj građevnoj dozvoli ili građevina izgrađena prija 15.02.1968. godine.) u opsegu<br />
neophodnom za poboljšanje uvjeta života.<br />
Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:<br />
- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova<br />
građevina u postojećim gabaritima,<br />
- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih<br />
vrsta instalacija,<br />
- do<strong>grad</strong>nja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica, stubište) do 10% građevinske (bruto)<br />
površine građevine,<br />
- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor<br />
ako ne prelaze uvjete zadane ovim Prostornim <strong>plan</strong>om,<br />
- obnova, sanacija i do<strong>grad</strong>nja zbog povećanja kategorije građevine ugostiteljskoturističke<br />
namjene do 10% građevinske (bruto) površine građevine ako ne prelaze uvjete<br />
zadane ovim Prostornim <strong>plan</strong>om i da se ne poveća broj samostalnih funkcionalnh jedinica.<br />
Do donošenja detaljnog <strong>plan</strong>a uređenja groblja (DPU) nije moguća nikakva <strong>grad</strong>nja.<br />
B) Uvjeti korištenja površina izvan građevinskih područja<br />
Površine izvan građevinskog područja obuhvaćaju poljoprivredne i šumske površine, ostalo<br />
poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište i vodne površine.<br />
U korištenju poljoprivrednih površina treba promovirati razvitak ekološke poljoprivrede, tj.<br />
proizvodnje bez primjene pesticida, mineralnih gnojiva i drugih agrokemikalija, a temelj<br />
trebaju biti obiteljska gospodarstva. Prednost treba dati tradicionalnim poljoprivrednim<br />
granama koje imaju povoljne preduvjete za uzgoj i preradu (maslinarstvo, ovčarstvo,<br />
povrtlarstvo, vino<strong>grad</strong>arstvo, mediteransko voćarstvo, uzgoj ljekovitog i začinskog bilja i dr.).<br />
Vrijedne prostore za poljoprivredno-stočarsku djelatnost i proizvodnju zdrave hrane potrebno<br />
je posebno čuvati.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
140
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Prostornim <strong>plan</strong>om osigurani su uvjeti za smještaj građevina u funkciji poljoprivrede, i to<br />
unutar građevinskih područja naselja i izvan njih.<br />
Prilikom korištenja poljoprivrednih površina zabranjuje se uništavanje suhozida i gomila.<br />
Korištenje šumskih površina, razgraničenih na gospodarske šume (Š1), zaštitne šume (Š2) i<br />
šume posebne namjene (Š3) treba bazirati na temeljnom načelu da je postojeće šume potrebno<br />
održavati pravilnim gospodarenjem, te da se njihove površine ne smiju smanjivati.<br />
Korištenje gospodarskih šuma podrazumijeva, uz gospodarske učinke, i održavanje biološke<br />
raznolikosti, te sposobnosti obnavljanja vitalnosti i potencijala šuma. Svi zahvati trebaju se<br />
izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća.<br />
Korištenje zaštitnih šuma treba biti na način da je dozvoljena samo sanitarna sječa, a<br />
najvažniji zadatak je, radi zadržavanja osnovne funkcije ovih šuma, očuvanje od bespravne i<br />
nekontrolirane sječe i zaštita od požara.<br />
Značajne površine šumskih površina zauzimaju šume posebne namjene u područjima koja su<br />
zaštićena ili se predlažu zaštititi i to u kategoriji posebnog rezervata i u kategoriji značajnog<br />
krajobraza. Korištenje tih šuma odvijat će se u skladu sa Zakonom o šumama (NN 140/05) i<br />
Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05). U šumama posebne namjene nisu dopuštene radnje<br />
koje bi mogle narušiti osnovna obilježja prostora, nije dopušteno branje i uništavanje biljaka,<br />
uznemiravanje, hvatanje i ubijanje životinja, razni oblici gospodarskog korištenja i sl.).<br />
Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište na području Krka čine pretežno<br />
pašnjačke površine s ostalim poljoprivrednim tlima i šumskim zemljištem. Važnost očuvanja<br />
preostalih pašnjačkih površina, u kontekstu razvitka ovčarstva, velika je. Način uzgoja ovaca<br />
nepromijenjen je već stoljećima - u slobodnoj ispaši, na otvorenom, tijekom cijele godine.<br />
Stoga bi u budućem korištenju pašnjačkih površina trebalo predvidjeti i mogućnost iz<strong>grad</strong>nje<br />
gospodarskih građevina u funkciji stočarstva - sjenika, štala, prostora namijenjenog za vršenje<br />
strojne mužnje i sl. Za pašnjačke površine potrebno je predvidjeti režime košnje, raskrčivanja<br />
od obraslih površina i dr., te ih sačuvati od pošumljavanja.<br />
Vodne površine ovim su Prostornim <strong>plan</strong>om razgraničene na vodne površine na kopnu i<br />
morske površine.<br />
Korištenje morskih površina odvijat će se na način da se omogući nesmetano odvijanje<br />
pomorskih i turističkih (rekreacijskih) aktivnosti.<br />
Pomorske djelatnosti u akvatoriju obuhvaćaju luke otvorene za javni promet županijskog<br />
(Krk, Valbiska) i lokalnog značaja (Glavotok, Vela Jana, Sv. Fuska, Dunat) i luke posebne<br />
namjene unutar građevinskog naselja Krk (brodo<strong>grad</strong>ilište, luka nautičkog turizma-marina).<br />
Ostale morske površine koristit će se za tradicionalne gospodarske djelatnosti, prvenstveno<br />
ribolov, koji se treba odvijati u skladu sa Zakonom o morskom ribarstvu (NN 74/94) i<br />
sportske aktivnosti izvan zaštićenog obalnog područja sukladno Uredbi. Uz akvatorij Grada<br />
Krka posebice u području evidentiranih posebnih rezervata sakupljanje bioloških vrsta<br />
dopušteno je samo uz dozvolu i u svrhu znanstvenih istraživanja. Lokalnom stanovništvu<br />
dozvoljen je tradicionalni ribolov, uz povremeno praćenje stanja ribljeg fonda.<br />
U ZOP-u mora nije dopušteno vršiti uzgoj plave ribe.<br />
3.4.3. UVJETI UREĐENJA PROSTORA<br />
3.4.3.1. Građevinska područja naselja<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
141
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Građevinska područja naselja na području Grada Krka utvrđena su na kartografskim<br />
prikazima br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000 i br. 4 ”Građevinska područja”,<br />
mj. 1:5000, a razvrstana su na:<br />
- Krk: NA1 - Krk,<br />
- Kornić: NA2 - Kornić,<br />
- Muraj: NA3 - Muraj,<br />
- Lakmartin: NA4 – Lakmartin,<br />
- Vrh: NA5.1 - Vrh, NA5.2 - Salatić, NA5.3 - Kosići,<br />
- Bajčići: NA6 - Bajčići,<br />
- Nenadići: NA7.1 - Nenadići, NA7.2 - Kapovci,<br />
- Brusići: NA8.1 – Brusići, NA8.2 – Brozići,<br />
- Poljica: NA9.1 i NA9.2 – Poljica,<br />
- Žgaljići: NA10.1 NA10.2 – Žgaljići,<br />
- Brzac: NA11 – Brzac,<br />
- Milohnići: NA12 – Milohnići,<br />
- Linardići: NA13 – Linardići,<br />
- Skrbčići: NA14 – Skrbčići,<br />
- Pinezići: NA15.1 – Pinezići, NA15.2 – Picik.<br />
U građevinskim područjima naselja na području Grada Krka može se <strong>grad</strong>iti samo na<br />
građevnoj čestici koja ima: pristupni put, električnu energiju, vodoopskrbu, odvodnju<br />
otpadnih voda i propisani broj parkirališnih mjesta) ili čije je uređenje započeto na temelju<br />
Programa iz<strong>grad</strong>nje objekata i uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu, na<br />
način da su izvedeni barem zemljani radovi u skladu s urbanističkim <strong>plan</strong>om uređenja za<br />
neizgrađeni dio građevinskog područja, odnosno s <strong>prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om na temelju kojeg se<br />
provodi zahvat u prostoru za izgrađeni dio građevinskog područja (članak 10. Uredbe o<br />
uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog pojasa NN 128/04).<br />
Eventualna viša razina uređenosti građevinskog područja određuje se Programom mjera za<br />
unapređenje stanja u prostoru, odnosno dvogodišnjim programima investiranja u građevine i<br />
uređaje komunalne infrastrukture.<br />
Unutar građevinskog područja naselja na području Grada Krka mogu se <strong>grad</strong>iti građevine:<br />
- stambene namjene,<br />
- društvene namjene,<br />
- sportsko-rekreacijske namjene,<br />
- gospodarske namjene,<br />
- ugostiteljsko-turističke namjene,<br />
- građevine prometa, veza i infrastrukturne namjene,<br />
- privremene građevine,<br />
- i uređivati javne i zaštitne zelene površine i plaže.<br />
Građevine stambene namjene utvrđene ovim Prostornim <strong>plan</strong>om dijele se na:<br />
- obiteljsku kuću koja prema tipovima <strong>grad</strong>nje može biti slobodnostojeća ili dvojna.<br />
Maksimalni broj stambenih jedinica – jedna (1). Iz<strong>grad</strong>nja obiteljskih kuća moguća je u svim<br />
naseljima na području Grada Krka. Ovisno o tipu <strong>grad</strong>nje (slobodnostojeća/dvojna), najmanja<br />
dopuštena površina građevne čestice iznosi od 500 (iznimno 400 m 2 ) / 300 m 2 . Najveći<br />
dopušteni broj etaža iznosi podrum i dvije nadzemne etaže.<br />
- višeobiteljsku kuću koja prema tipovima <strong>grad</strong>nje može biti slobodnostojeća ili dvojna.<br />
Maksimalni broj stambenih jedinica – tri (3). Iz<strong>grad</strong>nja višeobiteljskih kuća moguća je u svim<br />
naseljima na području Grada Krka. Ovisno o tipu <strong>grad</strong>nje (slobodnostojeća/dvojna), najmanja<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
142
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
dopuštena površina građevne čestice iznosi od 300/500 m 2 . Najveći dopušteni broj etaža<br />
iznosi podrum i dvije nadzemne etaže (osim u NA1-Krk podrum i 3 nadzemne etaže).<br />
- stambene građevine, koje mogu biti slobodnostojeće. Maksimalni dopušteni broj<br />
samostalnih uporabnih jedinica namjenjenih stanovanju je četiri (4). Grade se unutar svih<br />
građevinskih područja naselja. Najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi od 500<br />
m 2 . Najveći dopušteni broj etaža iznosi podrum i dvije nadzemne etaže (osim u NA1-Krk<br />
podrum i 3 nadzemne etaže).<br />
- višestambene građevine, sadrže više od 4 stambene jedinice, a mogu se <strong>grad</strong>iti samo<br />
unutar građevinskog područja naselja Krk. Najmanja površina građevne čestice iznosi 1000<br />
m 2 , a najveća nije ograničena. Najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i 3<br />
nadzemne etaže.<br />
Osim stambene, u sklopu građevine stambene namjene omogućava se i poslovna namjena za<br />
tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije sa bukom manjom od 45 dB noću i<br />
55 danju: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite<br />
robe, caffe-i, buffet-i, kao i bučnih djelatnosti: automehaničarske radionice, limarije,<br />
lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljske građevine, pečenjarnice i slično.<br />
Pomoćne građevine (uz građevinu stambene namjene) mogu se <strong>grad</strong>iti na građevnoj<br />
čestici uz građevinu stambene namjene najviše kao jednoetažne i uz uvjet da:<br />
- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne<br />
građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra do završnog ruba vijenca građevine,<br />
- tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije veća od 50 m 2 ,<br />
- krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se <strong>grad</strong>e kao kosa moraju biti s nagibom krovnih<br />
ploha između 17° i 23 o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).<br />
- mogu se <strong>grad</strong>iti i do granice građevne čestice; ako se <strong>grad</strong>e kao građevine na granici<br />
građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da<br />
nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici; ako imaju otvore prema susjednoj<br />
građevnoj čestici, moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 metra.<br />
- najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0<br />
metara; na regulacijskom pravcu mogu se <strong>grad</strong>iti samo garaže, kada je takav zahtjev<br />
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista kao niveleta<br />
ulice, odnosno max do visine o<strong>grad</strong>nog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.<br />
Poljoprivredne gospodarske građevine (uz građevinu stambene namjene) mogu se <strong>grad</strong>iti<br />
na građevnoj čestici uz građevinu stambene namjene uz poštivanje slijedećih uvjeta:<br />
- ne mogu se <strong>grad</strong>iti unutar građevinskog područja Krk NA1;<br />
- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 4,0 m do završnog<br />
ruba vijenca,<br />
- građevni pravac je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene,<br />
- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m,<br />
- krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se <strong>grad</strong>e kao kosa moraju biti s nagibom krovnih<br />
ploha između 17° i 23 o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).<br />
- udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi<br />
najmanje 6,0 m.<br />
- udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m od granice građevne čestice.<br />
Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene čine obrazovne i zdravstvene<br />
ustanove, muzeji, galerije, vjerske građevine, kina, sportsko-rekreacijske građevine i sl. Grade<br />
se u pravilu na istaknutim lokacijama i moraju biti građene kvalitetno i racionalno. Najveći<br />
dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5, osim za vjerske 0,6 i sportsko-rekreacijske<br />
građevine, gdje može iznositi do 0,3. Najveća dopuštena etažnost građevine društvene<br />
namjene iznosi podrum i 2 nadzemne etaže (iznimno u građevinskom području Krka NA1<br />
podrum i 3 nadzemne etaže). Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17° i 23 o , a<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
143
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine. Za građevine društvene<br />
namjene obavezna je izrada arhitektonskog rješenja s hortikulturnim uređenjem čestice.<br />
Građevine gospodarske namjene mogu se <strong>grad</strong>iti unutar građevinskog područja naselja na<br />
pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i<br />
osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju<br />
obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš. Građevine gospodarske<br />
namjene mogu se <strong>grad</strong>iti unutar građevinskog područja naselja uz uvjet da je do građevne<br />
čestice izgrađena prometnica (pristupni put) širine najmanje 5,5 metara. Građevine<br />
gospodarske namjene koje se mogu <strong>grad</strong>iti u građevinskim područjima naselja su: građevine<br />
zanatske namjene, građevine poslovne namjene (uslužne, trgovačke i komunalno-servisne),<br />
poljoprivredne gospodarske građevine (osim unutar građevinskog područja naselja Krk NA1).<br />
U jednoj građevini gospodarske namjene može biti i kombinacija namjena: zanatske i<br />
poslovne, a može sadržavati i prostore ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske<br />
namjene.<br />
Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za iz<strong>grad</strong>nju građevina gospodarske namjene:<br />
- površina građevne čestice ne može biti manja od 500 m 2 .<br />
- najveća dopuštena površina građevne čestice iznosi 2.000 m 2 ,<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25,<br />
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,5, a ukoliko se ispod<br />
građevine gospodarske namjene <strong>grad</strong>i podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti<br />
(Kis) iznosi 0,75.<br />
U izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja sa iz<strong>grad</strong>njom na regulacijskom<br />
pravcu najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent iskoristivosti (Kis) mogu<br />
biti i veći s tim da u građevini moraju biti definirani svi pomoćni prostori, kao i garaža (prema<br />
lokalnim uvjetima), ali tek nakon donošenja UPU i/ili DPU. Unutar građevina zanatske i<br />
poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambene namjene, najveće dopuštene brutto<br />
razvijene površine 120 m 2 .<br />
Građevine gospodarske namjene (zanatske i poslovne) mogu se <strong>grad</strong>iti do visine od najviše<br />
podruma i 2 nadzemne etaže. Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom<br />
građevine, te tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 metara do<br />
završnog ruba vijenca građevine.<br />
Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se <strong>grad</strong>iti do visine od najviše podruma i 1<br />
nadzemne etaže. Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te<br />
tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,0 metara do sljemena<br />
građevine.<br />
Krovište građevina gospodarske namjene može biti ravno ili koso nagiba od 17-23 ° , te<br />
pokrova kojeg predviđa usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.<br />
Najmanja udaljenost građevine od granica susjednih građevinskih čestica 4,0 metra od granice<br />
građevne čestice.<br />
Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i ukrasnog<br />
zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu. Najmanje 30% površine građevne čestice<br />
mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili zaštitno zelenilo. O<strong>grad</strong>e se izrađuju od kamena,<br />
betona, zelenila, metala i kombinacije ovih materijala visine najviše 110 cm. Uvjeti za<br />
arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i tehnološkim<br />
procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.<br />
Unutar građevinskog područja naselja Krk (NA1) nalazi se zona gospodarske namjeneposlovna.<br />
U zoni nije dozvoljeno <strong>grad</strong>iti građevine stambene namjene. Neposredna provedba<br />
nije moguća ukoliko ne postoji UPU/DPU.<br />
Građevine ugostiteljsko-turističke namjene. Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za<br />
iz<strong>grad</strong>nju građevina ugostiteljsko-turističke namjene unutar građevinskog područja naselja:<br />
- najmanja dopuštena površina građevne čestice za iz<strong>grad</strong>nju građevine ugostiteljsko-<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
144
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
turističke namjene je 500 m 2 ,<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25,<br />
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,5 (u NA1 0,75), a ukoliko se<br />
ispod građevine ugostiteljsko-turističke namjene <strong>grad</strong>i podrum najveći dopušteni koeficijent<br />
iskoristivosti (Kis) iznosi 0,75 (u NA1 1,0).<br />
– nova <strong>grad</strong>nja <strong>plan</strong>ira se u neizgrađenim dijelovima postojećih građevinskih područja<br />
samo kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom<br />
smještajnih građevina i pratećih sadržaja (športsko - rekreacijski, ugostiteljski, uslužni,<br />
zabavni i slični) uz osobito izražene <strong>plan</strong>ske mjere poboljšanja infrastrukture i zaštite okoliša,<br />
– nove smještajne građevine <strong>plan</strong>iraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne<br />
vrijednosti,<br />
– smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i<br />
veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša,<br />
– smještajna građevina s pripadajućim zemljištem u građevinskom području naselja<br />
unutar površine određene za ugostiteljsko-turističku namjenu <strong>plan</strong>ira se izvan postojećih<br />
javnih površina uz obalu,<br />
– vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u<br />
odnosu na svaku fazu iz<strong>grad</strong>nje smještajnih građevina,<br />
– odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s<br />
pročišćavanjem,<br />
- u građevinskom području naselja unutar mješovite namjene može se <strong>plan</strong>irati<br />
pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta do 80 kreveta,<br />
- u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase<br />
(navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice, ukoliko se nalaze na terenu),<br />
- za građevine koje se <strong>grad</strong>e u građevinskom području naselja Krk (NA1) najveći broj<br />
etaža ugostiteljsko-turističke građevine su podrum i tri nadzemne etaže, a maksimalna visina<br />
građevine iznosi 12,0 m do završnog ruba vijenca građevine; za sva ostala naselja i dijelove<br />
naselja na području Grada Krka najveći broj etaža iznosi podrum i dvije nadzemne etaže, a<br />
maksimalna visina 9,0 m do završnog ruba vijenca građevine,<br />
- krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17 - 23 0 , te pokrova kojeg predviđa<br />
usvojena tehnologija građenja pojedine građevine,<br />
- udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje<br />
6,0 metara, a pomoćne građevine mogu se <strong>grad</strong>iti i na granici građevne čestice, uz uvjet da se<br />
na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 4,0 metra od granice čestice ne dozvoljava<br />
iz<strong>grad</strong>nja otvora,<br />
- građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se nalaziti uz javnoprometnu<br />
površinu širine najmanje 5,5 metara,<br />
- najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora<br />
se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,<br />
- za građevine ugostiteljsko-turističke namjene smještene uz obalu mora moguće je<br />
odrediti posebnu zonu kupališta, uz uvjet da se ne prekida obalna šetnica (postojeća ili<br />
<strong>plan</strong>irana),<br />
- prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke<br />
namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine,<br />
- postojeće građevine isključivo ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane prema<br />
važećim zakonskim propisima ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene,<br />
- postojeće građevine s namjenom “hotel”: Dražica sa depadansama i Koralj ne mogu<br />
promijeniti svoju osnovnu namjenu iz hotelske u druge oblike turističke usluge<br />
(apartmansku).<br />
Građevine prometa, veza i infrastrukturne namjene (osim građevina pomorskog prometa)<br />
unutar građevinskih područja naselja mogu se <strong>grad</strong>iti neposredno, a u skladu s uvjetima<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
145
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti, odnosno u skladu sa zakonom,<br />
posebnim uvjetima tijela državne uprave ili pravnih osoba.<br />
Privremene građevine - kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i<br />
manifestacija (šator za maskenbal i sl.) mogu se postavljati na javnim površinama, a<br />
iznimno i na drugim površinama utvrđenim odlukom nadležnog tijela Grada Krka. Kiosci i<br />
štandovi mogu biti samostalne građevine, ili se nekoliko kioska može povezati u jednu<br />
funkcionalnu cjelinu.<br />
3.4.3.2. Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja)<br />
Građevinska područja za izdvojene namjene svojom se strukturom i načinom korištenja<br />
razlikuju od naselja, a u njima se ne može <strong>plan</strong>irati nova stambena <strong>grad</strong>nja. Ovim Prostornim<br />
<strong>plan</strong>om određena su građevinska područja izdvojenih namjena za:<br />
- gospodarsku namjenu (poslovnu),<br />
- ugostiteljsko-turističku namjenu (hoteli, turistička naselja, kampovi),<br />
- sportsko-rekreacijsku namjenu,<br />
- infrastrukturnu namjenu,<br />
- groblja.<br />
Građevinska područja za izdvojene namjene u Gradu Krku su:<br />
- K - zona poslovne namjene – Vela ravnica,<br />
- T1 – zona ugostiteljsko-turističke namjene (hoteli) – Glavotok,<br />
- T21 – zona ugostiteljsko-turističke namjene (turističko naselje) - Politin<br />
- T22 – zona ugostiteljsko-turističke namjene (turističko naselje) - Torkul<br />
- T23 – zona ugostiteljsko-turističke namjene (turističko naselje) - Ježevac<br />
- T3 – zona ugostiteljsko-turističke namjene (kamp-autokamp) - Glavotok<br />
- R11 – zona sportsko-rekreacijske namjene – Lunta<br />
- R12 – zona sportsko-rekreacijske namjene – Dunat<br />
- R13 – zona sportsko-rekreacijske namjene – Butežine<br />
- IS1 – zona infrastrukturne površine – Valbiska,<br />
- G1 – zona groblja – Krk,<br />
- G2 – zona groblja – Vrh,<br />
- G3 – zona groblja – Kornić,<br />
- G4 – zona groblja – Poljica,<br />
- G5 – zona groblja – Milohnić,<br />
- G6 – zona groblja – Pinezić.<br />
Površine gospodarske namjene određene su kao zone poslovne namjene.<br />
Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju manje<br />
proizvodne, poslovne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone - obrtništvo,<br />
skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.).<br />
U zonama poslovne namjene utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za iz<strong>grad</strong>nju<br />
građevina:<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice je 0,25,<br />
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti građevne čestice je 0,5, a ukoliko se ispod<br />
građevine poslovne namjene <strong>grad</strong>i podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis)<br />
građevne čestice iznosi 0,75,<br />
- najveća dopuštena katnost je podrum i 2 nadzemne etaže, a maksimalna visina<br />
građevine iznosi 7,5 m do završnog ruba vijenca građevine.<br />
Za zone poslovne namjene obavezna je izrada urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja i propisuje se II.<br />
kategorija uređenja građevinskog zemljišta koje obuhvaća sve elemente pripreme i opremanja<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
146
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
(pristupni put, vodoopskrba, odvodnja, električna energija, propisani broj parkirališnih<br />
mjesta).<br />
Površine ugostiteljsko-turističke namjene obuhvaćaju građevinska područja za iz<strong>grad</strong>nju<br />
- hoteli (T1),<br />
- turistička naselja (T2),<br />
- kamp-autokamp (T3).<br />
Za površine ugostiteljsko-turističke namjene obavezna je izrada urbanističkih <strong>plan</strong>ova<br />
uređenja i propisuje se II kategorija uređenosti.<br />
Uvjeti smještaja građevina i uređenje površina smještajnih kapaciteta (T1) i (T2) su slijedeći:<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3,<br />
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,8,<br />
- najveći broj etaža građevine iznosi podrum i tri nadzemne etaže,<br />
- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara.<br />
- u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl. koji<br />
ne ulaze u izgrađenost građevne čestice,<br />
- oblikovanje smještajnih građevina mora biti u skladu s funkcijom građevine,<br />
– nova <strong>grad</strong>nja <strong>plan</strong>ira se u neizgrađenim dijelovima postojećih građevinskih područja<br />
samo kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom<br />
smještajnih građevina i pratećih sadržaja (sportsko - rekreacijski, ugostiteljski, uslužni,<br />
zabavni i slični) uz osobito izražene <strong>plan</strong>ske mjere poboljšanja infrastrukture i zaštite okoliša,<br />
– nove smještajne građevine <strong>plan</strong>iraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne<br />
vrijednosti,<br />
– smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i<br />
veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša,<br />
– nove smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje, <strong>plan</strong>iraju se na načelu<br />
sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture,<br />
– smještajna građevina s pripadajućim zemljištem u građevinskom području naselja<br />
unutar površine određene za ugostiteljsko-turističku namjenu <strong>plan</strong>ira se izvan postojećih<br />
javnih površina uz obalu,<br />
– smještajna građevina u izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko-turističke<br />
namjene (izvan naselja) <strong>plan</strong>ira se izvan pojasa najmanje 100 m od obalne crte,<br />
– vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u<br />
odnosu na svaku fazu iz<strong>grad</strong>nje smještajnih građevina,<br />
– prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu, mora<br />
imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale,<br />
– najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora<br />
se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,<br />
– prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene mora imati odgovarajući pristup na<br />
javno-prometnu površinu i unutar nje smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta,<br />
– odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s<br />
pročišćavanjem.<br />
Uvjeti za iz<strong>grad</strong>nju kampa-autokampa (T3) su:<br />
- predviđa se izradnja pratećih sadržaja prema uvjetima koji će se odrediti <strong>plan</strong>ovima<br />
užih područja, u skladu s predviđenom kategorijom kampa i uz poštivanje zatečene prirodne<br />
vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora,<br />
- u kampovima (auto-kampovima) smještene jedinice ne mogu se <strong>plan</strong>irati u pojasu<br />
najmanje 25 m od obalne crte,<br />
- smještajne jedinice ne mogu se povezivati s tlom na čvrsti način,<br />
- prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 70 m od obalne crte.<br />
Površine sportsko-rekreacijske namjene uređuju se na način da je na njima moguća<br />
iz<strong>grad</strong>nja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih dvorana i ostalih pomoćnih građevina.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
147
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
U sportsko-rekreacijskim zonama mogu se <strong>grad</strong>iti građevine pod sljedećim uvjetima:<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3,<br />
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,6, a ukoliko se ispod<br />
građevine sportsko-rekreacijske namjene <strong>grad</strong>i podrum najveći dopušteni koeficijent<br />
iskoristivosti (Kis) građevne čestice iznosi 0,9,<br />
- maksimalna visina građevine iznosi 8,0 m do završnog ruba vijenca građevine.<br />
Za građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene propisuje se obavezna izrada<br />
urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja i obavezna II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta.<br />
Površine infrastrukturne namjene. Unutar površina infrastrukturne namjene <strong>plan</strong>irane ovim<br />
Prostornim <strong>plan</strong>om smještavaju se površine luka otvorenih za javni promet maksimalnog<br />
kapaciteta:<br />
- luka otvorena za javni promet Valbiska (županijski značaj) - IS1 maks. 55 vezova<br />
Za sve luke obvezna je izrada urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja u kojem će se detaljno razgraničiti<br />
površine kopna i mora za pojedine djelatnosti.<br />
Sve ove luke su postojeće i dijelom su izgrađene. Većina elemenata postojeće infrastrukture i<br />
suprastrukture moći će biti u funkciji i dalje, a <strong>grad</strong>nja novih građevina moguća je pod<br />
sljedećim uvjetima:<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5,<br />
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,5,<br />
- maksimalni broj etaža je 1.<br />
U sve zone IS obvezno je <strong>plan</strong>irati dovoljan broj parkirališnih mjesta (1 mjesto/5 vezova).<br />
Površine groblja. Na površinama groblja mogu se <strong>grad</strong>iti građevine namijenjene osnovnoj<br />
funkciji groblja (kapele, mrtvačnice i sl.) te komunalna infrastruktura pod slijedećim<br />
uvjetima:<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,8,<br />
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,8, a ukoliko se ispod<br />
građevine <strong>grad</strong>i podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) građevne čestice<br />
iznosi 1,6,<br />
- maksimalna visina građevine iznosi 5,0 m do završnog ruba vijenca građevine.<br />
- postojeće zelenilo na površinama predviđenim za razvoj groblja treba sačuvati u<br />
najvećoj mogućoj mjeri, a sa novim zelenilom treba tvoriti organsku cjelinu.<br />
Obvezna je izrada detaljnog <strong>plan</strong>a uređenja za neizgrađena groblja.<br />
3.4.4. UVJETI ZAŠTITE PROSTORA<br />
3.4.4.1. Područja posebnih ograničenja u korištenju<br />
Na kartografskom prikazu br. 3A "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora-područja<br />
posebnih ograničenja u korištenju", mj 1:25000, označeni su i prostori posebnih ograničenja u<br />
korištenju koja se odnose na krajobraz, tlo, lovišta, vode i more.<br />
Krajobraz. Zbog potrebe zaštite visoke vrijednosti pojedinih cjelina, a izvan područja<br />
predloženih za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode, na području Grada Krka određeni su<br />
u kategoriji osobito vrijednog predjela - kultiviranog krajobraza:<br />
- maslinici na poluotoku Prniba i Puntarskoj dragi – krajobraz nepravilnog suhozida.<br />
Kultivirani krajobraz štititi će se i unaprijediti tako da se prvenstveno sačuvaju različitosti<br />
<strong>prostorni</strong>h cjelina, te karakterističnih slika prostora uvjetovanih prirodnim obilježjima,<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
148
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
tipovima naselja i kulturno-povijesnim naslijeđem. Potrebno je čuvati i obnavljati estetske<br />
vrijednosti krajobraza, kao npr. maslinike, gromače, pašnjačke površine i sl.<br />
Ograničenja u korištenju vodnih i morskih površina odnose se na more i površinske<br />
vodotokove.<br />
U Gradu Krku nalazi se I., II i III. zona sanitarne zaštite izvorišta slivnog područja jezera<br />
Ponikve.<br />
Izvore (I. zona zaštite) potrebno je štititi od zagađenja i iscrpljivanja.<br />
U II. vodozaštitnoj zoni nije dozvoljena <strong>grad</strong>nja industrijskih pogona i drugih objekata bazne,<br />
kemijske i metalurške industrije, farmaceutske, te industrije koja koristi radioaktivne tvari.<br />
U III. vodozaštitnoj zoni dozvoljava se <strong>grad</strong>nja drugih pogona i objekata i obavljanje<br />
djelatnosti uz obveznu primjenu vodopravnih mjera.<br />
U cilju intenzifikacije poljoprivredne proizvodnje postavlja se problem rješenja režima vode u<br />
tlu (odvodnjavanje i navodnjavanje).<br />
Brojne lokve raspoređene na području Grada Krka potrebno je očistiti od mulja na<br />
tradicionalan način. Prije čišćenja lokvi od mulja potrebno ih je točno locirati, evidentirati,<br />
izmjeriti veličinu i dubinu, utvrditi kemizam vode te istražiti njihov biljni i životinjski svijet.<br />
Paralelno je potrebno pristupiti čišćenju od vegetacije (selekcijski, ovisno o biljnim vrstama)<br />
te gornjeg sloja mulja.<br />
3.4.4.2. Zaštita zaštićenog obalnog područja mora 20<br />
U svrhu zaštite obalnog područja mora, te njegova svrhovitoga, održivog i gospodarski<br />
učinkovitog korištenja, određuje se zaštićeno obalno područje koje obuhvaća sve otoke, pojas<br />
kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.<br />
Zaštićeno obalno područje od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku.<br />
Unutar zaštićenoga obalnog pojasa ne može se <strong>grad</strong>iti ako nije donesen urbanistički <strong>plan</strong><br />
uređenja, osim objekata infrastrukture izvan granica građevinskog područja sukladno<br />
odgovarajućem dokumentu prostornog uređenja.<br />
Svi <strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong>ovi unutar zaštićenoga obalnog područja i <strong>plan</strong>ovi čiji se dijelovi nalaze<br />
unutar tog područja, donose se po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva.<br />
U ZOP-u će se <strong>plan</strong>iranje i uređenje prostora temeljiti na osnovnim <strong>plan</strong>skim smjernicama:<br />
– očuvati prirodne, kulturne, povijesne i tradicijske vrijednosti obalnog i zaobalnog krajolika,<br />
– osigurati primjenu mjera zaštite okoliša na kopnu i u moru, te osobito resursa pitke vode,<br />
– <strong>plan</strong>irati cjelovito uređenje i zaštitu na osnovi kriterija očuvanja prirodnih vrijednosti i<br />
cjelovitosti pojedinih morfoloških cjelina,<br />
– sanirati vrijedna i ugrožena područja prirodne, kulturne i povijesne baštine,<br />
– osigurati slobodan pristup obali i prolaz uz obalu te javni interes u korištenju, osobitog<br />
pomorskog dobra,<br />
– očuvati nenaseljene otoke i otočiće s prirodnim i kultiviranim krajolikom prvenstveno u<br />
funkciji poljoprivrednih djelatnosti, rekreacijskog korištenja, organiziranog posjećivanja i<br />
istraživanja, bez <strong>plan</strong>iranja građevinskih područja,<br />
– očuvati prirodne plaže i šume, te poticati prirodnu obnovu šuma i drugu autohtonu<br />
vegetaciju,<br />
– ne <strong>plan</strong>irati nova građevinska područja naselja niti njihovo međusobno povezivanje,<br />
20<br />
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom uređenju (NN 100/04) i Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog<br />
obalnog područja mora (NN 128/04)<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
149
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
– ograničiti <strong>grad</strong>nju u neizgrađenom dijelu postojećih građevinskih područja naselja i<br />
izdvojenih građevinskih područja (izvan naselja) uz morsku obalu i ušća vodotoka osim za<br />
funkcije neposredno povezane uz more, morsku obalu i vodotoke,<br />
– ograničiti <strong>grad</strong>nju proizvodnih i energetskih građevina radi zaštite i očuvanja <strong>prostorni</strong>h<br />
vrijednosti,<br />
– uvjetovati razvitak prometne i komunalne infrastrukture zaštitom i očuvanjem vrijednosti<br />
krajolika,<br />
– <strong>plan</strong>irati građevine stambene, poslovne i druge namjene tako da namjenom, položajem,<br />
veličinom i oblikovanjem poštuju zatečene prostorne vrijednosti i obilježja,<br />
– sanirati postojeća napuštena eksploatacijska polja mineralnih sirovina i industrijska<br />
područja prvenstveno pejsažnom rekultivacijom ili <strong>plan</strong>iranjem ugostiteljsko-turističke i<br />
sportsko-rekreacijske namjene.<br />
U ZOP-u se površina za plaže određuje kao uređena i prirodna morska plaža.<br />
Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim<br />
uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju, većim<br />
dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi,<br />
kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i<br />
zaštićen s morske strane.<br />
Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili<br />
morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanog zatečenog prirodnog<br />
obilježja.<br />
Prostornim <strong>plan</strong>om omogućava se uređenje, održavanje ili sanacija kupališta (dohranjivanje<br />
žala, obnova postojećih te betoniranje novih betonskih ili kamenih podloga, opločenja i sl.), a<br />
ukoliko se predviđenim rješenjem značajno mijenja postojeći izgled obale (nasipavanje i sl.),<br />
obavezna je izrada Procjene utjecaja na okoliš.<br />
3.4.4.3. Zaštita prirodne baštine<br />
Radi zaštite i unapređivanja stanja okoliša Prostornim su <strong>plan</strong>om utvrđena osobito vrijedna<br />
područja - dijelovi prirode, morska obala, poljoprivredno zemljište i šume, te su određene<br />
mjere njihove zaštite.<br />
Zakonom o zaštiti prirode i posebnim propisima određen je način uređivanja i korištenja<br />
zaštićenih dijelova prirode. Prostornim <strong>plan</strong>om izdvojeni osobito vrijedni dijelovi prirode<br />
upisati će se na osnovi stručne podloge u Upisnik zaštićenih dijelova prirode što se vodi pri<br />
nadležnom tijelu. Ukoliko ne zadovoljavaju kriterijima za upis, trajno će se štititi mjerama<br />
propisanim Odredbama za provođenje.<br />
Na području Grada Krka zaštićeni dijelovi prirode i ovim Planom predloženi dijelovi<br />
prikazani su na kartografskom prilogu br. 3A "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora-<br />
područja posebnih uvjeta korištenja", mj. 1:25000 i u sljedećoj tablici:.<br />
Prirodna baština<br />
KATEGORIJA<br />
ZAŠTITE<br />
POSEBNI<br />
REZERVAT<br />
ZAŠTIĆENI<br />
DIJELOVI<br />
PRIRODE<br />
� Šuma crnike na<br />
Glavotoku<br />
VRIJEDNI DIJELOVI<br />
PRIRODE PREDLOŽENI<br />
ZA ZAŠTITU-<br />
NA KOPNU<br />
� Otok Plavnik, Mali<br />
Plavnik i Kormat<br />
� Jezero Ponikve<br />
VRIJEDNI DIJELOVI<br />
PRIRODE PREDLOŽENI<br />
ZA ZAŠTITU-<br />
U MORU<br />
� Akvatorij oko otoka<br />
Plavnika, Malog Plavnika i<br />
Kormata<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
150
KATEGORIJA<br />
ZAŠTITE<br />
PARK-ŠUMA<br />
ZNAČAJNI<br />
KRAJOBRAZ<br />
SPOMENIK<br />
PRIRODE<br />
ZAŠTIĆENI<br />
DIJELOVI<br />
PRIRODE<br />
� Otočić Košljun u<br />
Puntarskoj dragi<br />
VRIJEDNI DIJELOVI<br />
PRIRODE PREDLOŽENI<br />
ZA ZAŠTITU-<br />
NA KOPNU<br />
a) Dijelovi prirode predloženi za zaštitu - na kopnu:<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
VRIJEDNI DIJELOVI<br />
PRIRODE PREDLOŽENI<br />
ZA ZAŠTITU-<br />
U MORU<br />
� Vazdazelena šuma crnike<br />
u uvali Valbiska<br />
� Šumsko područje u uvali<br />
Čavlena<br />
� Sve veće lokve � Uvala Mala Jana<br />
� Uvala Torkul<br />
� Uvala Sv. Juraj<br />
• Posebni rezervat<br />
Posebni rezervat je područje posebnog znanstvenog značenja i namjene s izraženim<br />
neizmjenjenim svojstvima prirode. Prema komponenti koju je potrebno sačuvati posebni<br />
rezervat može biti botanički, zoološki, geološki, hidrološki, rezervat u moru i dr.<br />
“U posebnim rezervatima nisu dopuštene radnje koje bi mogle narušiti svojstva<br />
karakteristična za rezervat, kao što su branje i uništavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i<br />
ubijanje životinja, unošenje stranih (alohtonih) vrsta, melioracijski zahvati, razni oblici<br />
gospodarskog korištenja i slično.” 21<br />
BOTANIČKO-ZOOLOŠKI REZERVAT NA OTOCIMA PLAVNIK, MALI PLAVNIK<br />
I KORMATI<br />
Obrazloženje prijedloga i značajka rezervata: Na području otoka uočena su gnijezdišta<br />
bjeloglavih supova i najveće kolonije morskog vranca u Kvarneru, a za Plavnik i još manji<br />
Mali Plavnik brojna fauna ugroženih životinja i vrijedna flora. Važnost ovih otoka je također<br />
u prehrani grabljivica s najvećeg rezervata uz istočnu obalu otoka Cresa.<br />
Procjena vrijednosti: posebno osjetljivo i značajno područje sa stanovišta zaštite flore i<br />
faune<br />
Smjernice zaštite: Zbog potrebe neuznemiravanja kolonija ptica prijedlog uključuje zaštitnu<br />
zonu od 500 m od obalne crte uključivši i grebene Kormati u kojoj treba zabraniti glisiranje<br />
motornih čamaca. Također bi u tu svrhu trebalo ukinuti «Državno uzgajalište broj VII/16<br />
Plavnik» nakon isteka koncesije jer svojim korištenjem može ugroziti život u botaničkozoološkom<br />
rezervatu. Dozvoljeni su posjeti turista koji moraju biti organizirani isključivo uz<br />
stručno vodstvo.<br />
POSEBNI REZERVAT JEZERO PONIKVE<br />
Obrazloženje prijedloga i značajka rezervata: U središnjem dijelu otoka Krka, uz glavnu<br />
otočnu prometnicu Malinska-Krk nalazi se duboka uvala Ponikve na čijem je dnu sagrađena<br />
umjetna vodena akumulacija. Nastala je nakon što je 1986. godine branom odijeljena ponorna<br />
zona u dnu uvale, čime je spriječeno otjecanje vode iz do tada periodičkog prirodnog krškog<br />
jezera. Površina akumulacije je 75 ha, prosječna dubina vode je 2,5 m, a najdublja točka je uz<br />
branu i iznosi 6 m. Akumulacija danas služi za vodoopskrbu dijela otoka Krka, a prije<br />
vodozahvata bila je svojevrstan prirodni krški hidrološki fenomen. Voda je plavila dno<br />
udoline za vrijeme kišnog razdoblja, a u sušnom razdoblju bi presušila, ali se dno odlikovalo<br />
zamočvarenim tlom zbog visoke razine podzemnih voda. Zbog toga su se Ponikve isticale od<br />
21 Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05), čl. 7.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
151
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
okolnog terena posebnim ekološkim uvjetima i činile su rijetku močvarnu oazu u kršu otoka<br />
Krka, a koja je omogučavala pojavljivanje močvarnih zajednica i vrsta.<br />
Visoka biološka vrijednost ovoga područja može se naslutiti i po činjenici da je prije<br />
pretvaranja Ponikve u stalnu akumulaciju ovdje živjelo čak 12 vrsta ugroženih vodozemaci<br />
gmazova. Među njima su i vrlo ugrožene vrste u Europi: zmija ribarica (Natrix tessellata),<br />
gatalinka (Hyla arborea), rijetke vrste na otocima kao žuti mukač (Bombina varijegata) i<br />
šumska žaba (Rana dalmatina), endemi šara poljarica (Coluber gemonensis) i mrki gušter<br />
(Aglyroides nigropunctatus). Tu se zadržavao i hranio tvor koji na kvarnerskim otocima živi<br />
jedino na Krku i Rabu. Stanje živoga svijeta nakon iz<strong>grad</strong>nje akumulacije ostalo je većim<br />
dijelom nepoznato, ali se može očekivati da lokalitet nije znatnije osiromašen. U slučaju<br />
ornitofaune može se reći da je obogaćen osobito pticama za vrijeme selidbe.<br />
U novije vrijeme istražen je sastav <strong>plan</strong>ktonske zajednice u akumulaciji Ponikve te je<br />
utvrđeno da se radi o mezotrofnom tipu jezerskoga sustava s naznakama prelaska u eutrofan<br />
stupanj. U <strong>plan</strong>ktonu jezera nađeno je ukupno 115 vrsta od čega 61 biljna i 54 životinjske.<br />
Najbrojnije skupine <strong>plan</strong>ktonskih organizama su alge kremenjašice (Bacillariophyceae) i<br />
zelene alge (Chlorophyceae)<br />
Zbog vrijednog živog svijeta, čije je sadašnje stanje još nedovoljno poznato, te zbog<br />
udaljenosti od putova i guste neprohodne šume oko jezera idealan je objekt za zaštitu prirode.<br />
Procjena vrijednosti: Posebni rezervat županijskog je značaja<br />
Smjernice zaštite: S obzirom da postojeća istraživanja tog područja sežu u razdoblje prije<br />
iz<strong>grad</strong>nje brane, potrebna su prije određivanja statusa posebnog rezervata (geomorfološki,<br />
botaničko-zoološki) istraživanja sadašnjeg stanja živog svijeta te izrada detaljne studije o<br />
značaju jezerskog područja za floru i faunu. Treba objediniti zaštitu zbog vodozaštitnih<br />
razloga sa zaštitom prirode. Mjerama zaštite potrebno je zabraniti lov i uznemirivanje<br />
životinja.<br />
• Značajan krajobraz<br />
“Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i biološke<br />
raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajolik očuvanih jedinstvenih obilježja<br />
karakterističnih za pojedino područje, namjenjen odnoru i rekreaciji ili osobito vrijedni<br />
krajobraz utvrđen sukladno Zakonu o zaštiti prirode. U značajnom krajobrazu nisu dopušteni<br />
zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.” 22<br />
VAZDAZELENA ŠUMA CRNIKE U UVALI VALBISKA<br />
Obrazloženje prijedloga i značajka krajobraza: Uvala Valbiska na otoku Krku nedavno je<br />
postala trajektno pristanište. Ta se uvala nalazi unutar sastojina vazdazelene vegetacije<br />
crnikovih šuma, jedinih dobro razvijenih crnikovih šuma na otoku Krku. Dosad je zaštitom<br />
obuhvaćena šuma crnike na Glavotoku koja je uzgojena sadnjom, dakle nije prirodna,<br />
ograđena je i praktički nije ugrožena, dok je šuma u Valbiski samonikla te tvori granicu<br />
vazdazelene vegetacije u tom dijelu Hrvatskog primorja.<br />
Za šumu hrasta crnike i crnoga jasena u uvali Valbiska značajno je da u svom sastavu osim<br />
vazdazelenih vrsta sadrži nekolicinu listopadnih, kao što su crni jasen (Fraxinus ornus), crni<br />
grab (Ostrya carpinifolia), smrdljiva tršlja (Pistacia perebinthus) i drugi. Od vazdazelenih<br />
vrsta osim hrasta crnike (Quercus ilex) u Valbiski raste širokolisna zelenika (Phillyrea<br />
latifolia), vazdazelena ruža (Rosa sempervirens) i crvena tetivka (Smilax aspera)<br />
U uvali Valbiska koja je orjentirana na jug, vazdazelena šuma crnike proteže se i na jednoj i<br />
na drugoj njezinoj padini, a mogu se zapaziti male razlike u sastavu vegetacije između dvije<br />
suprotne padine. Tako je na istočnoj padini među vazdazelenim šumskim elementima<br />
zastupljeno nešto više listopadnih stabala, nego na suprotnoj, zapadnoj strani.<br />
22 Zakon o zaštiti prirode (NN 70/05), članak 9.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
152
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Šuma hrasta crnike mogla bi u znatnoj mjeri biti ugrožena ili potpuno uništena te ju je<br />
potrebno zaštititi zabranom ili ograničenjem iz<strong>grad</strong>nje na tom području.<br />
Procjena vrijednosti: Značajan krajobraz<br />
Smjernice zaštite: Potrebno ju je zaštititi zabranom ili ograničenjem iz<strong>grad</strong>nje na tom<br />
području<br />
ŠUMSKO PODRUČJE U UVALI ČAVLENA<br />
Obrazloženje prijedloga i značajka krajobraza: Uvala Čavlena proteže se između<br />
Glavotoka i rta Jasenovac. Poprijeko kroz uvalu provlači se općinska granica između Grada<br />
Krka, kojemu pripada jugozapadni dio uvale, i Općine Malinska-Dubašnica, kojoj pripada<br />
sjeverni dio uvale. Hridinasta vapnenačka obala ravedena je i rasčlanjena na manje cjeline - tj.<br />
na niz manjih uvalica na kojima su u dnu često šljunčana žala nastala radom mora i bujica u<br />
zaleđu. Krajobraz uvale Čavlena je osebujan, uglavnom prevladavaju bujne šume koje se<br />
prostiru sve do mora. Unutar šume su manje površine pašnjaka prošaranih grmovima šmirke<br />
(Juniperus oxycedrus) od kojih su mnoge vrlo stare i imaju oblik pravih stabala. Ovdje je<br />
zastupljen posebni tip krajobraza za koji je značajan šumsko-pašnjački način gospodarenja<br />
zemljištem.<br />
Procjena vrijednosti: Značajan krajobraz šumskog područja u uvali Čavlena<br />
Smjernice zaštite: Potrebno ga je zaštititi ograničenjem iz<strong>grad</strong>nje u obalnom i šumskom<br />
pojasu.<br />
• Spomenik prirode<br />
SVE VEĆE LOKVE NA PODRUČJU GRADA KRKA<br />
Obrazloženje prijedloga: Lokve su učestale vodene pojave na otoku Krku. Nekad ih je bilo<br />
400, a danas se taj broj smanjio na manje od 200. Od toga se znatan broj nalazi na području<br />
Grada Krka. One predstavljaju prirodne vodospremne objekte čija je glinovita podloga<br />
uvjetovala zadržavanje vode. Ta se voda prvenstveno koristila za napajanje stoke te je zbog<br />
toga utjecala na oblikovanje pašnjačkog krajobraza.<br />
Mnoge od njih su presušile, na nekima se razvila barska vegetacija, a većina ih je zatrpana<br />
tijekom različitih građevinskih radova, što su samo neki od razloga zbog kojih ih je potrebno<br />
zaštititi.<br />
Procjena vrijednosti: Lokve Grada Krka su lokalnog značaja.<br />
Smjernice za zaštitu: Zaštitu je potrebno provesti specifično za svaku pojedinu lokvu.<br />
Prethodno lokve treba točno locirati, evidentirati, izmjeriti veličinu i dubinu, utvrditi kemizam<br />
vode, te istražiti njihov biljni i životinjski svijet. Paralelno treba pristupiti čišćenju od<br />
vegetacije (selekcijski, ovisno o biljnim vrstama), te gornjeg sloja mulja.<br />
b) Dijelovi prirode predloženi za zaštitu - u moru:<br />
• Posebni rezervat<br />
AKVATORIJ OKO OTOKA PLAVNIKA, MALOG PLAVNIKA I KORMATA<br />
• Spomenik prirode<br />
UVALA MALA JANA<br />
Obrazloženje prijedloga i značajke spomenika prirode: Uvala Mala Jana nalazi se na<br />
jugozapadnoj obali otoka Krka, u kanalu Srednja vrata. Zbog dobre zaklonjenosti uvale<br />
vegetacija submediteranske šume hrasta medunca dopire do obale, a na bočnim stjenovitim<br />
obalama grane drveća nadvile su se nad samom morskom površinom. Na kamenitom dnu<br />
infralitoralne zone razvijena je zajednica fotofilnih algi s čestim busenima smeđe alge<br />
Cystoseira sp. Česte su nakupine algi Dictyota dichotoma i Dictyota linearis, te algi roda<br />
Codium. Akvatorij uvale bogat je i različitim životinjskim organizmima.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
153
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Na kamenito dno nastavlja se pjeskovito i muljevito dno, a na dijelovima uvale do 5 metara<br />
dubine dno je gotovo golo. Prema sredini uvale dno lagano pada, a naseljuje ga morska<br />
cvijetnica-resa (Cymodocea nodosa). Unutar zajednice morske rese uočene sumahovinaste<br />
nakupine alge roda Cladophora i Polysiphonia. U dubljim dijelovima, gdje je travnjak rijeđi,<br />
zapaženi su i primjerci alge Flabellia petiolata i Sargassum sp. Na dubini od 15 m dno je<br />
zamuljeno, travnjak sve rijeđi i na gotovo golom dnu mogu se opaziti brojne rupe<br />
endobionata, žarnjak Myxicola infudibulum, trpovi i zvjezdače.<br />
Smjernice zaštite: Svi eventualni <strong>plan</strong>irani zahvati i aktivnosti u njima i u neposrednoj<br />
okolici trebaju biti podrvrgnuti strogoj prethodnoj provjeri kako ne bi došlo do narušavanja<br />
ekološke stabilnosti i de<strong>grad</strong>acije tih vrijednih ekosustava.<br />
UVALA TORKUL<br />
Obrazloženje prijedloga i značajke spomenika prirode: Uvala Torkul smještena je na<br />
jugozapadnoj obali otoka Krka. U zoni plime i oseke razvijena je zajednica medioliteralnih<br />
stijena česti su rakovi i vitičari roda Chthamalus i puževi roda Gibbula ipatella. U<br />
infralitoralnoj zoni na kamenitom dnu razvijena je zajednica fotofilnih algi. Do tri metra<br />
dubine u ljetnom razdoblju razvijena je asocijacija Acetabularia acetabulum i Padina<br />
pavonica. Na kamenito dno nastavlja se grublje pjeskobvito dno gdje je do 5 m dubine<br />
razvijena enklava cvijetnice voge (Posidonia oceanica). Na pjeskovitom dnu u središnjem<br />
dijelu uvale česte su otplavljene ljušture školjkaša: prnjavice (Venus verrucosa), srčanke<br />
(Acanthocardia tuberculata) i rumenke ( Calista chione). Na pjeskovito dno nastavlja se<br />
muljevito dno sa brojnim otvorima endobionata.<br />
Smjernice zaštite: Svi eventualni <strong>plan</strong>irani zahvati i aktivnosti u njima i u neposrednoj<br />
okolici trebaju biti podrvrgnuti strogoj prethodnoj provjeri kako ne bi došlo do narušavanja<br />
ekološke stabilnosti i de<strong>grad</strong>acije tih vrijednih ekosustava.<br />
UVALA SV. JURAJ<br />
Obrazloženje prijedloga i značajke spomenika prirode: Uvala sv. Juraj smještena je na<br />
južnoj obali otoka Krka. Na ulazu u uvalu nalaze se strme stijene dok se u dnu uvale<br />
stjenovita obala lagano spušta u moru, a privlačnom je čine i bijelo dno i žali. Na obalnom<br />
kamenitom dnu u zoni plime i oseke razvijena je i zajednica mediolitoralnih stijena. U stalno<br />
uronjenoj zoni do 3 m dubine razvijena je zajednica infralitoralnih algi s rodovima Cystoseira,<br />
Padina, Acetabularia, Dasycladus i Laurentia. Na dubini od 2 do 12m na pjeskovito<br />
muljevitom dnu u središnjem dijelu uvale razvijena je zajednica morske cvjetnice, rese<br />
Cymodocea nodosa). Na pjeskovitom morskom dnu središnjeg dijela uvale mogu se uočiti<br />
otplavljene ljušture školjkaša. U dubljem otvorenijem dijelu uvale na dubini od 15-17m<br />
razvijena je zajednica morske cvjetnice (Posidonia oceanica).<br />
Smjernice zaštite: Svi enventualni <strong>plan</strong>irani zahvati i aktivnosti u njima i u neposrednoj<br />
okolici trebaju biti podrvrgnuti strogoj prethodnoj provjeri kako ne bi došlo do narušavanja<br />
ekološke stabilnosti i de<strong>grad</strong>acije tih vrijednih ekosustava.<br />
3.4.4.4. Zaštita <strong>grad</strong>iteljske baštine<br />
Pregled registrirane i evidentirane kulturno-povijesne baštine dan je u Polazištima ovog<br />
Prostornog <strong>plan</strong>a.<br />
Osim zaštićenih, preventivno zaštićenih i evidentiranih dijelova <strong>grad</strong>iteljske baštine,<br />
obrazloženih u Polazištima, ovim se Planom za zaštitu predlažu još neki dijelovi kulturne<br />
baštine opisani u Ciljevima.<br />
Obzirom na veliki broj spomenika <strong>grad</strong>iteljske baštine na području Grada Krka, prvenstvenu<br />
brigu društva treba usmjeriti na zaštićenu i evidentiranu <strong>grad</strong>iteljsku baštinu navedenu u<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
154
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Polazištima, isto tako treba usmjeriti djelovanje na preventivnu zaštitu kulturne baštine<br />
predloženu ovim Planom.<br />
U pregledu značajnije zaštićene i evidentirane <strong>grad</strong>iteljske baštine, od evidentirane su<br />
navedene samo značajnije građevine veće vrijednosti, za koje postoji mogućnost da budu<br />
proglašene zaštićenima.<br />
Na kartografskom prikazu br. 3 "Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora" u mjerilu<br />
1:25.000 prikazan je Pregled registrirane i evidentirane kulturne baštine, zajedno sa onom<br />
predloženom ovim Planom.<br />
• Zaštita naselja - povijesnih <strong>grad</strong>iteljskih cjelina<br />
I. stupanj zaštite određen je za registriranu povijesnu <strong>grad</strong>iteljsku cjelinu najveće vrijednosti<br />
- naselje Krk (urbana cjelina).<br />
Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu <strong>grad</strong>ske strukture i arhitekture.<br />
Na području navedene cjeline ne preporuča se nikakva promjena oblikovanja građevina. Sve<br />
građevne aktivnosti (unutar naselja i kontaktnih zona) u smislu pri<strong>grad</strong>nji, nado<strong>grad</strong>nji i<br />
adaptacija moguće su temeljem odredbi ovog Prostornog <strong>plan</strong>a i prema uvjetima nadležnog<br />
Konzervatorskog odjela, odnosno detaljne <strong>plan</strong>ske dokumentacije kada se ona izradi.<br />
Naselje koje podliježe I. stupnju zaštite mora imati detaljnu i potpunu konzervatorsku<br />
dokumentaciju, smjernice te studijske projekte zahvata na pojedinim elementima prostora kao<br />
osnovnu podlogu za sve arhitektonske projekte na području zaštite.<br />
II. stupanj zaštite određen je za - seoska naselja, dijelove naselja i etnozone.<br />
Registrirane povijesne <strong>grad</strong>iteljske cjeline velike vrijednosti su: seoska naselja: Brzac,<br />
Linardići, Milohnići i Lakmartin te etnozone: Poljica i Kornić.<br />
Nalaže se dodatno istraživanje i dokumentiranje ovih naselja, utvrđivanje stanja očuvanosti, te<br />
izrada konzervatorskih smjernica za obnovu pojedinih objekata. Rezultat istraživanja treba<br />
biti stručna revalorizacija, odnosno ponovno utvrđivanje zona zaštite pojedinih etnozona i<br />
ruralnih naselja.<br />
Sve građevne aktivnosti u naseljima koja podliježu II. stupnju zaštite, u smislu nove<br />
iz<strong>grad</strong>nje, pri<strong>grad</strong>nji, nado<strong>grad</strong>nji i apdatacija moguće su temeljem odredbi ovog Prostornog<br />
<strong>plan</strong>a i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.<br />
Zaštita etno zona i spomenika podrazumijeva sanaciju i rekonstrukciju pod konzervatorskim<br />
nadzorom i prema uvjetima službe zaštite kulturnih dobara.<br />
• Zaštita arheološke baštine<br />
Pojavni oblici, rasprostranjenost i nedostatan stupanj istraženosti svrstava arheološke i<br />
hidroarheološke zone u najugroženiju kategoriju <strong>grad</strong>iteljske baštine.<br />
Područja arheoloških i hidroarheoloških zona i lokaliteta u povijesnim naseljima i širem<br />
okolišu stoga podliježu specifičnom obliku zaštite. Svi zahvati u navedenim zonama<br />
uvjetovani su prethodnim istraživanjima (rekognosciranje, sondiranje itd). Rezultati<br />
istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani i usuglašeni s <strong>plan</strong>iranom intervencijom u<br />
prostoru prije izrade dokumentacije i početka izvođenja bilo kakvih terenskih radova.<br />
Nužna je izrada prethodnih studija utjecaja na okoliš s aspekta zaštite postojećih i mogućih<br />
arheoloških nalaza za sve buduće infrastrukturne koridore, osobito cestovne pravce.<br />
• Zaštita povijesnih sklopova i građevina<br />
Za civilne i sakralne građevine koje se nalaze unutar povijesnih <strong>grad</strong>iteljskih cjelina (I. ili<br />
II. stupanj zaštite) uvjeti zaštite su zadani unutar valoriziranih zona, te ovisno o njihovom<br />
povijesnom i spomeničkom značaju podliježu određenom stupnju zaštite.<br />
Dio evidentiranih građevina navedenih u pregledu postojećeg stanja (kao i one predložene<br />
ovim Planom) kulturno-povijesne baštine nalazi se izvan navedenih zona, a ima kulturni i<br />
povijesni značaj za ovo područje.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
155
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Za sve povijesne građevine izvan naselja vrijedi I stupanj zaštite jer su to pojedini sakralni<br />
objekti ili kompleksi izuzetne vrijednosti. Oni zahtijevaju osobitu zaštitu s obzirom na<br />
očuvanje građevne strukture, čišćenje od vegetacije te omogućavanje pristupa i prezentacija.<br />
Nužna je njihova zaštita, što podrazumijeva očuvanje osnovnog volumena, gabarita te<br />
kompozicije pročelja. Za svaki od tih pojedinačnih spomenika potrebno je utvrditi zonu<br />
zabrane <strong>grad</strong>nje kako bi se očuvao njihov izvorni značaj i vizure, a za sve eventualne<br />
građevne zahvate potrebno je ishoditi posebne uvjete zaštite od nadležnog Konzervatorskog<br />
odjela.<br />
Zaštita kultiviranog krajobraza<br />
MASLINICI NA PODRUČJU POLUOTOKA PRNIBE I ZALJEVA PUNTARSKE<br />
DRAGE 23<br />
Obrazloženje prijedloga i značajka krajobraza: Na ovom području dolazi do izražaja<br />
visok stupanj prožimanja strukture <strong>grad</strong>a i krajobraza suhozida. Može se pretpostaviti da je<br />
rast <strong>grad</strong>a uzrokovao istovremeno širenje ovog tipa krajobraza. Taj proces zajedničkog rasta<br />
trajao je stoljećima i rezultirao je nastajanjem prostorne cjeline iznimne strukturne vrijednosti<br />
i vizualnih kvaliteta.<br />
Iako cijelo područje otoka Krka ima relativno blagu klimu, zbog velike važnosti<br />
mikroklimatskih uvjeta za uzgoj maslina, zone u kojima ona najbolje uspijeva nisu<br />
ravnomjerno raspoređene po otoku. Maslinada najviše ima na području <strong>grad</strong>a Krka i Punta –<br />
oko 60% ukupnog fonda, a masline uzgojene na tom području su najbolje kvalitete.<br />
S gledišta zaštite prostora , a ujedno i daljnjeg razvoja maslinarstva, kao jedna od glavnih<br />
preporuka nameće se maksimalna zaštita postojećih područja maslinada uz predviđanje<br />
mogućnosti njihovog proširenja.<br />
Prijedlog smjernica zaštite: Posebno se trebaju štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih<br />
i neizgrađenih površina, livada, oranica, karakteristične i vrijedne vizure. Treba se zabraniti ili<br />
ograničiti iz<strong>grad</strong>nja objekata, te se mogu obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu<br />
krajobraza, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način<br />
korištenja kultiviranog krajobraza<br />
„U <strong>plan</strong>iranju i uređenju prostora te u <strong>plan</strong>iranju i korištenju prirodnih dobara treba<br />
osigurati očuvanje značajnih i karakterističnih obilježja krajobraza te održavanje bioloških,<br />
geoloških i kulturnih vrijednosti koje određuju njegovo značenje i estetski doživljaj. ” (Zakon<br />
o zaštiti prirode, čl.83.)<br />
Osnovni cilj zaštite krajobraznih vrijednosti jest očuvanje identiteta prirodnih područja. Stoga<br />
su pojedini dijelovi posebnih prirodnih vrijednosti predloženi za zaštitu, prema Zakonu o<br />
zaštiti prirode, te su za njih određene i mjere zaštite i očuvanja.<br />
23 Izvor: Diplomski rad: Prilog poznavanju i zaštiti krajobraza otoka Krka, Iva Rechner, 2002. godina<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
156
Graditeljska baština<br />
URBANE<br />
CJELINE<br />
RURALNE<br />
CJELINE<br />
Krk Brzac Kornić<br />
Lakmartin Poljica<br />
Linardići<br />
Milohnići<br />
ETNO-ZONE I<br />
SPOMENICI<br />
ARHEOLOŠKE I<br />
HIDROARHEOLO<br />
ŠKE ZONE I<br />
LOKALITETI<br />
Zona priobalnih i<br />
prilaznih voda:<br />
-uvala Čavlena-uvala<br />
Sepen<br />
-uvala Mala Jana-<br />
uvala Mali Bok<br />
-Krčki zaljev-Crkvina<br />
punta<br />
Grad Krk: unutar<br />
povijesnih bedema i<br />
područje oko kuće<br />
Šinigoj, područje uz<br />
crkvu sv.Lovre itd.<br />
polje Kimp:<br />
-ruševine “kaštela”<br />
-ruševine kapele<br />
sv.Jelene<br />
-ruševine crkvice<br />
sv.Anastazije<br />
Lizer: kompleks<br />
napuštenog seoskog<br />
naselja<br />
Puntarska draga:<br />
-Trojna-grobne<br />
gomile iz liburnskog<br />
doba<br />
-Prvo more<br />
-Sv.Dunat<br />
Prniba:<br />
-Sv.Vid<br />
-Sv.Danijel<br />
-Sv.Toma<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
GRAĐEVINE I<br />
KOMPLEKSI<br />
Krk: Katedrala,<br />
Crkva Blažene Djevice Marije<br />
od Zdravlja, Crkva Sv. Kvirin,<br />
Biskupija, Frankopanski<br />
kaštel, Šesterokutna kula na<br />
obali, Crkva Sv. Lucija, Crkva<br />
Sv. Lovro (van <strong>grad</strong>a), Gradski<br />
bedemi<br />
Košljun (otok) -Samostan Sv.<br />
Marija<br />
Lakmartin - Crkva Sv. Martin<br />
(kapela Navještenja Marijina,<br />
sv. Antuna Padovanskog)<br />
Linardići - Crkva Sv. Fuska<br />
Sv. Dunat kod Kornića<br />
Priniba (poluotok) - Crkva Sv.<br />
Mikula<br />
Glavotok -Samostan Sv.<br />
Marije<br />
Uvala Torkul Milohnići - Crkva Sv. Krševan<br />
Pinezići - Crkva Sv. Fuska pri<br />
Uvala sv.Fuska<br />
moru<br />
Polača, ruševine<br />
kasnosrednjovjekovne Poljica – Crkva Sv. Marija<br />
kuće<br />
prapovijesna <strong>grad</strong>ina<br />
kod sela Bajčić<br />
“Kostrij” kod<br />
Kornića-prapovijesna<br />
<strong>grad</strong>ina<br />
“Zagrajine” u drmunu<br />
Svilov na rubu<br />
Ponikve –<br />
prapovijesna <strong>grad</strong>ina<br />
Sv.Juraj<br />
Sv.Nikola iznad uvale<br />
Valbiska<br />
Sv.Krševan nedaleko<br />
od uvale Čavlena<br />
Ponikve:<br />
-Sv.Jakov<br />
-Sv.Silvestar<br />
Sv.Nikola u<br />
Brautovcima (Kornić)<br />
Sv.Marina<br />
Sv.Petar<br />
Sv.Sergije nad<br />
Brusićima<br />
MEMORIJALNE<br />
ZONE<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
157
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Tablica 3.2.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i/ili osjetljiva područja i prostorne cjeline<br />
2.0. Z A Š T I Ć E N E C J E L I N E<br />
GRAD KRK OZNAKA UKUPNO ha<br />
2.1. ZAŠTIĆENA PRIRODNA BAŠTINA<br />
2.1.1. Zaštićena prirodna baština na kopnu<br />
2.1.1.1. Posebni rezervat<br />
Botaničko-zoološki<br />
Otoci Plavnik, Mali Plavnik i Kormati<br />
B<br />
Posebni rezervat<br />
Jezero Ponikve<br />
PR<br />
Šumske vegetacije<br />
Šuma crnike na Glavotoku<br />
ŠV<br />
2.1.1.2. Park šuma<br />
Otočić Košljun u Puntarskoj dragi<br />
PŠ<br />
2.1.1.3.<br />
2.1.1.4.<br />
% OD*<br />
POVRŠ.<br />
GRADA<br />
ha/STAN<br />
1653,70 6,30 0,30<br />
354,80 1,35 0,06<br />
1,80 0,01 0,0003<br />
7,40 0,03 0,001<br />
Značajan krajobraz ZK<br />
Vazdazelena šuma crnike u uvali Valbiska 74,70 0,28 0,01<br />
Šumsko područje u uvali Čavlena 319,00 1,21 0,06<br />
Spomenik prirode SP<br />
Sve veće lokve L<br />
Zaštićena prirodna baština na kopnu UKUPNO 2411,40 9,18 0,44<br />
2.1.2. Zaštićena prirodna baština u moru<br />
2.1.2.1.<br />
Spomenik prirode SP<br />
Uvala Mala Jana , uvala Torkul, uvala Sv.Juraj<br />
Zaštićena prirodna baština u moru UKUPNO<br />
Zaštićena prirodna baština UKUPNO<br />
2411,40 9,18 0,44<br />
2.2. ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA BAŠTINA<br />
2.2.1. Arheološke zone i lokaliteti<br />
�<br />
��<br />
Zona priobalnih voda od uvale Male Jane do<br />
uvale Mali Bok<br />
Zona priobalnih i prilaznih voda Krčkog zaljeva<br />
195 0,742 0,036<br />
do Crikvene Punte<br />
Zona priobalnih voda od uvale Čavlena do uvale<br />
120 0,457 0,022<br />
Sepen 305 1,161 0,056<br />
Polje Kimp<br />
16 0,0061 0,003<br />
Uvala Torkul<br />
15 0,057 0,003<br />
Krk 10,5 0,040 0,002<br />
Arheološke zone i lokaliteti UKUPNO 661,5 2,518 0,12<br />
2.2.2. Povijesne <strong>grad</strong>iteljske cjeline<br />
Urbana cjelina : <strong>grad</strong> Krk 8,87 0,03 0,002<br />
Ruralna sredina : Brzac, 2,18 0,008 0,0004<br />
: Linardići, 1,83 0,007 0,0003<br />
: Milohnići, 3,43 0,013 0,0006<br />
: Lakmartin, 2,56 0,01 0,0005<br />
�Etno zona : Kornić 202,57 0,77 0,037<br />
�Etno zona : Poljica, Brusići, Nenadići, Bajčići,<br />
Žgaljići<br />
98,93 0,377 0,018<br />
Povijesne <strong>grad</strong>iteljske cjeline UKUPNO 320,37 1,22 0,06<br />
Zaštićena <strong>grad</strong>iteljska baština UKUPNO<br />
Zaštićene cjeline UKUPNO<br />
981,87 3,74 0,18<br />
3393,27<br />
12,92 0,62<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
158
3.5. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Ovim <strong>prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om osigurane su površine infrastrukturnih sustava, i to za:<br />
- prometni sustav (cestovni, pješački, promet u mirovanju, pomorski i zračni),<br />
- infrastrukturu telekomunikacija i pošta,<br />
- infrastrukturu vodoopskrbe i odvodnje,<br />
- energetsku infrastrukturu.<br />
Tablica 3.3.1. - Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora<br />
SUSTAV<br />
PROMETNI SUSTAV<br />
TELEKOMUNIKACIJE<br />
ceste<br />
PODSUSTAV GRAĐEVINA<br />
vrsta kategorija vrsta<br />
kabelska<br />
kanalizacija<br />
KORIDOR<br />
GRAĐEVINE<br />
postoj. <strong>plan</strong>ir.<br />
(m) (m)<br />
državna ostale državne ceste 70 100<br />
županijska županijske 40 70<br />
lokalne lokalne 9-12 20<br />
ostale nerazvrstane do 5,50 20<br />
državni 1,5 3-5<br />
županijski magistralni 1,5 3-5<br />
lokalni 1,2 1-2<br />
NAPOMENA<br />
uz javne<br />
površine i<br />
građevine<br />
VODOOPSKRBA I vodovodi županijski magistralni 6 10<br />
ODVODNJA kolektori lokalni 4 4<br />
županijski dalekovodi 110 kV 19 70 (25)<br />
ENERGETIKA dalekovodi<br />
projektirani<br />
lokalni dalekovodi 35 kV 10 30<br />
Koridori i površine infrastrukturnih sustava prikazani su na kartografskom prikazu br. 1<br />
“Korištenje i namjena površina” i br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže”, mj. 1 : 25 000.<br />
Tablica 3.3. - Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim <strong>prostorni</strong>m pokazateljima i<br />
standardu elaborata <strong>prostorni</strong>h <strong>plan</strong>ova<br />
Red.<br />
broj<br />
GRAD KRK Oznaka Ukupno ha<br />
% od stan/ha<br />
površine<br />
Grada ha/stan*<br />
3.0. KORIŠTENJE RESURSA<br />
3.1. More i morska obala obalno područje -<br />
otočno 15.419,6 ha 59% 0,36<br />
3.2. Energija proizvodnja - MW<br />
potrošnja 19.000 MWh<br />
Voda vodozahvat 9.000.000 m 3<br />
3.3.<br />
potrošnja 520.000 m 3 ne iskazuje se<br />
3.4.<br />
Mineralne sirovine<br />
jed. mjere za<br />
sirovinu<br />
Grad Krk ukupno 26.136,46 ha 100% 0,21<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
159
3.5.1. PROMETNI SUSTAV<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Cestovni promet<br />
Prostornim <strong>plan</strong>om utvrđene su osnove prometnog sustava Grada Krka kao integralnog dijela<br />
Primorsko-goranske županije i prikazane na kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i<br />
namjena površina", mj. 1:25000. Prometni sustav, kao prateća funkcija u prostoru, treba<br />
osigurati kvalitetno djelovanje primarnih <strong>prostorni</strong>h djelatnosti (stanovanje, gospodarski<br />
sadržaji, uprava i ostale djelatnosti).<br />
• Državne ceste<br />
Okosnicu cestovne mreže područja Grada Krka čine ostale državne ceste:<br />
- Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag<br />
Prema Strategiji prometnog razvitka Republike Hrvatske (NN 139/99) D102 je dio Krčkog<br />
cestovnog smjera. Rekonstrukcijom i iz<strong>grad</strong>njom novih dijelova ova prometnica omogućuje<br />
cjelovitu međužupanijsku povezanost i veze s glavnim žarištima razvoja.<br />
Za postojeću trasu ceste ovim Prostornim <strong>plan</strong>om predviđena je rekonstrukcija i proširenje na<br />
pojedinim dijelovima trase.<br />
Minimalni tehnički elementi za prometnice ove razine se predviđaju sa širinom prometnog<br />
traka 2x3,50 m, a unutar naseljenog područja obostrani nogostup širine 1,50 m, dok se u<br />
uzdužnom smislu dozvoljavaju nagibi do 7%.<br />
• Županijske ceste<br />
Na području Grada Krka županijske ceste su:<br />
- Krk – Dobrinj – Šilo<br />
- državna cesta (Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag) – Krk - Baška<br />
Održavanje županijskih cesta u nadležnosti je Županijske uprave za ceste. Potrebna je<br />
rekonstrukcija i proširenje buduće županijske ceste od spoja sa državom cestom (Omišalj-<br />
Valbiska) do obilaznice Krka, kao i dalje od novoizgrađene obilaznice Krka prema Baškoj.<br />
Minimalni tehnički elementi za prometnice ove razine se predviđaju sa širinom prometnog<br />
traka 2x3,25 m, a unutar naseljenog područja obostrani nogostup širine 1,50 m, dok se u<br />
uzdužnom smislu dozvoljavaju nagibi do 9%.<br />
• Lokalne ceste<br />
Mrežu lokalnih prometnica na području Grada Krka čine:<br />
- Brzac–Milohnići–Poljica–Bajčići–Vrh – Kosići – županijska cesta)<br />
- Milohnići – Linardići – Vrh - Krk<br />
- Pinezić - državna cesta (Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag) - Skrbčići– lokalna<br />
cesta (Milohnići – Linardići – Vrh)<br />
- Kornić – županijska cesta (Krk – Baška)<br />
- Krk – lokalna cesta (Skrbčić - Vrh)<br />
Za postojeće lokalne ceste potrebno je predvidjeti rekonstrukcije i proširenja, na pojedinim<br />
dijelovima trase ili u cijelosti.<br />
Minimalni tehnički elementi za prometnice ove razine se predviđaju sa širinom prometnog<br />
traka 2x3,00 m, a unutar naseljenog područja obostrani nogostup širine 1,50 m, dok se u<br />
uzdužnom smislu dozvoljavaju nagibi do 11%. Ukoliko se na lokalnim cestama namjerava<br />
organizirati javni prijevoz minimalna širina prometnih traka je u tom slučaju 2x3,25 m.<br />
• Nerazvrstane ceste i <strong>plan</strong>irane ceste<br />
Za područje Grada od značaja su i nerazvrstane i <strong>plan</strong>irane ceste pod upravom i nadležnošću<br />
Grada Krka. Mrežu nerazvrstanih i <strong>plan</strong>iranih cesta čine dionice:<br />
- Brzac – Glavotok (kamp) u dužini 1,95 km<br />
- državna cesta (Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag) – Torkul (turistička zona) u dužini 1,93<br />
km,<br />
- lokalna cesta (Brzac – Milohnići – Poljica – Bajčići – lokalna cesta) – Kapovci u dužini 0,74<br />
km,<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
160
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
- državna cesta (Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag – Nenadići – Brozići – Brusići – lokalna<br />
cesta u dužini 3,37 km,<br />
- državna cesta (Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag) – Picik u dužini 1,17 km,<br />
- županijska cesta (Krk – Dobrinj – Šilo) – Kornić u dužini 4,19 km.<br />
- lokalna cesta (Pinezići – državna cesta) – uvala Sv. Fuska u dužini 1,74 km<br />
Nerazvrstane prometnice treba privesti funkciji sistematskim <strong>plan</strong>om rekonstrukcija.<br />
Minimalni tehnički elementi za dvosmjerne prometnice ove razine se predviđaju sa širinom<br />
prometnog traka 2x2,75 m, a unutar naseljenog područja obostrani nogostup širine 1,50 m<br />
(iznimno 1,20 m), dok se u uzdužnom smislu dozvoljavaju nagibi do 12%. Minimalna širina<br />
kolnika za jednosmjerne nerazvrstane ceste je 4,50 m. Ukoliko se na nerazvrstanim cestama<br />
namjerava organizirati javni prijevoz minimalna širina prometnih traka je 2x3,25 m.<br />
Do svih <strong>plan</strong>iranih građevinskih područja izdvojene namjene <strong>plan</strong>irane su prometnice.<br />
Za područje Grada Krka od osobite je važnosti i potreba obnove postojećih, te iz<strong>grad</strong>nja novih<br />
protupožarnih puteva, koji bi se ujedno koristili i kao gospodarski putevi u obavljanju<br />
poljoprivrednih djelatnosti.<br />
Pješački promet<br />
Na području Grada Krka postoji mreža pješačkih staza, šumskih, poljskih i maslinarskih<br />
puteva.<br />
Pješačke staze i šetnice uz more mogu se proširivati i kvalitetno nadograđivati na postojeću<br />
mrežu puteva, valorizirajući prirodne vrijednosti i uz obavezno uvažavanje izvedbe – zemljani<br />
put, obrada u kamenu (podzidi, potporni zidovi i sl), kombinacija betona i kamena i sl.<br />
Sve pješačke staze - postojeće ili <strong>plan</strong>irane - moraju biti obilježene putokazima i drugim<br />
odgovarajućim oznakama. Uz staze moguće je <strong>plan</strong>irati i manje prostore za odmor s<br />
odgovarajućom opremom za sjedenje kao što su drvene klupe, nadstrešnice i sl. (“pocivalići”).<br />
Na pješačkim stazama mogu se koristiti prijevozna sredstva (osim na dijelovima gdje prate<br />
trasu nerazvrstane ceste) samo ako su u funkciji gospodarske djelatnosti dok se za<br />
rekreacijsko i edukativno korištenje mogu koristiti samo kao pješačko-biciklističke staze. Za<br />
sve <strong>plan</strong>irane biciklističke staze minimalna širina je 1,0 m za jedan smjer.<br />
Na pješačkim stazama (osim na dijelovima gdje prate trasu nerazvrstane ceste) nije dopuštena<br />
vožnja motociklima, pa na ishodišne točke tih staza treba postaviti odgovarajuće oznake.<br />
Također, na svim pješačkim stazama zabranjena je motocross vožnja i off road utrke. Uz<br />
obalu gdje postoji šetnica unutar naseljenih područja potrebno je predvidjeti na svakih 500<br />
metara vertikalnu pješačku vezu koje će se detaljno definirati <strong>plan</strong>ovima užih područja.<br />
Minimalni tehnički elementi za pješačke površine su min. 1,50 m, dok se u uzdužnom smislu<br />
na svim lokacijama gdje to okolnosti dozvoljavaju pješačke površine trebaju urediti sa max.<br />
nagibom do 5%(iznimno 8%) za osobe sa smanjenom pokretljivošću.<br />
Promet u mirovanju<br />
Prostornim <strong>plan</strong>om utvrđuje se smještaj minimalnog broja parkirališnih i garažnih mjesta na<br />
građevnoj čestici građevine.<br />
Minimalni broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u<br />
građevinama određuje se prema slijedećim normativima:<br />
Namjena prostora u<br />
Minimalni broj parkirališnih<br />
Jedinica<br />
građevinama<br />
ili garažnih mjesta<br />
stanovanje 2 mjesta 1 stan<br />
trgovine 1 mjesto<br />
1 zaposlenik<br />
30 mjesta<br />
1000 m 2 brutto izgrađene površine<br />
drugi poslovni sadržaji 1 mjesto<br />
1 zaposlenik<br />
15 mjesta<br />
1000 m 2 brutto izgrađene površine<br />
restorani i kavane 1 mjesto 4 sjedećih mjesta<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
161
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
gospodarska namjena 1 mjesto<br />
1 zaposlenik<br />
5 mjesta<br />
1000 m 2 brutto izgrađene površine<br />
hoteli, pansioni, moteli min. 1 mjesto<br />
2 ležaja<br />
min 2 mjesta za autobus<br />
100-120 ležaja<br />
sportska dvorana s igralištem 1 mjesto<br />
20 sjedećih mjesta<br />
min 1 mjesto za autobus<br />
500 sjedećih mjesta<br />
škole, predškolske ustanove 1 mjesto 3 zaposlenika<br />
Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim sadržajima<br />
može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se koriste u<br />
različito vrijeme.<br />
Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno<br />
parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima, te<br />
vozilima javnih službi kad njegova širina to omogućava i kad se time ne ometa pristup<br />
vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.<br />
Postojeće garaže i garažno – parkirališna mjesta ne mogu se prenamijeniti u druge sadržaje<br />
ako se ne osigura drugo parkirališno-garažno mjesto na istoj građevnoj čestici ili u<br />
neposrednoj blizini građevne čestice.<br />
Za proizvodne, trgovačke, poslovne, te višesadržajne građevine čije građevne čestice<br />
zauzimaju površinu veću od 0,5 ha, potrebno je u tijeku postupka za ishođenje lokacijske<br />
dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa<br />
o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa,<br />
blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno<br />
propusnu cestovnu prometnicu.<br />
Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5% parkirališnih<br />
mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima s manje od<br />
20 mjesta.<br />
Javni prijevoz<br />
Javni prijevoz moguće je organizirati između i unutar svih građevinskih područja.<br />
Raspored stajališta riješit će se urbanističkim <strong>plan</strong>ovima uređenja pojedinog građevinskog<br />
područja.<br />
Pomorski promet<br />
• Morske luke<br />
Luke otvorene za javni promet i lučice lokalnog značaja na području Grada Krka su:<br />
a) luke otvorene za javni promet (postojeće): Krk i Valbiska (županijskog značaja) i<br />
Glavotok (lokalnog značaja),<br />
b) lučice lokalnog značaja: Vela Jana, Sv.Fuska i Dunat.<br />
Luke posebne namjene na području Grada Krka su:<br />
a) brodo<strong>grad</strong>ilište Krk-postojeće,<br />
b) luka nautičkog turizma-marina Krk (<strong>plan</strong>irana).<br />
Raspored morskih luka prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena<br />
površina”, mj. 1:25.000.<br />
Sve luke uređivat će se u skladu s urbanističkim <strong>plan</strong>ovima uređenja u kojima će se detaljno<br />
razgraničiti površine kopna i mora za pojedine djelatnosti.<br />
Lučko područje luka otvorenih za javni promet (postojećih i <strong>plan</strong>iranih) prikazano je na<br />
kartografskom prikazu 3A “Uvjeti korištenja i zaštite” mj. 1:25.000.<br />
Unutar luke otvorene za javni promet županijskog značaja Krk <strong>plan</strong>irano je<br />
produljenje lukobrana. Unutar luke otvorene za javni promet Krk mogu se odvijati djelatnosti:<br />
ukrcaj i iskrcaj putnika, privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i drugih brodica.<br />
Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za<br />
ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
162
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.Unutar akvatorija naselja Krk nalazi se i ostaje<br />
luka posebne namjene-brodo<strong>grad</strong>ilište Krk. Razvojnim programom predviđa se<br />
osuvremenjavanje pojedinih radionica za popravak brodskih motora, plastificiranje oštećenih<br />
djelova i remont brodova.<br />
Unutar akvatorija naselja Krk Prostornim <strong>plan</strong>om <strong>plan</strong>irana je luka nautičkog turizma-marina<br />
(do 50 vezova). Urbanistički <strong>plan</strong> uređenja Krka (UPU1) pokazat će mogućnost smještaja i<br />
veličinu ove luke.<br />
Luku otvorenu za javni promet Valbiska treba proširiti. U luci Valbiska uz dvije postojeće<br />
rampe <strong>plan</strong>ira se iz<strong>grad</strong>iti još dvije, čime bi se dobila mogućnost da se ostvari trajektna veza<br />
(Lošinj) Cres-Krk-Rab. Ovim bi se omogućila dnevna trajektna veza između četiri najveća<br />
otoka u PGŽ. Unutar luke otvorene za javni promet županijskog značaja- trajektna luka<br />
Valbiska mogu se odvijati djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, prekrcaj roba privez i<br />
odvez brodova, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke<br />
moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.)<br />
koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Unutar<br />
luke otvorene za javni promet Valbiska moguće je smjestiti benzinsku pumpu za plovila.<br />
Maksimalni kapacitet luke je 55 vezova.<br />
Luka lokalnog značaja Sv.Fuska služi za: privez ribarskih brodova i brodica domicilnog<br />
stanovništva, jahti i sportskih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je<br />
smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s<br />
djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni<br />
kapacitet luke je 200 vezova.<br />
Luka lokalnog značaja Vela Jana služi za: privez brodica domicilnog stanovništva, jahti i<br />
sportskih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne<br />
građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u<br />
neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 150<br />
vezova.<br />
Luka lokalnog značaja Dunat služi za: privez brodica domicilnog stanovništva, jahti i<br />
sportskih brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika (max 1 privez). Osim tih djelatnosti u kopnenom<br />
djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne<br />
djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili<br />
tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 150 vezova.<br />
Unutar luke otvorene za javni promet lokalnog značaja Glavotok može se obavljati ukrcaj i<br />
iskrcaj putnika. Služi za privez brodica domicilnog stanovništva, jahti, sportskih i drugih<br />
brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine<br />
(za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj<br />
ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 50 vezova.<br />
• Unutarnji pomorski promet<br />
Akvatorijem Grada Krka <strong>plan</strong>irane su trase lokalnih plovnih putova od luke županijskog<br />
značaja značaja u Krku prema svim postojećim i <strong>plan</strong>iranim lukama i privezištima na<br />
području Grada.<br />
• Javni pomorski prijevoz<br />
Kao što je rečeno u Polazištima ovog Prostornog <strong>plan</strong>a trajektna povezanost održava se preko<br />
luka Valbiska–Merag. Promet putnika i vozila stalno povećava i potrebno je modernizirati i<br />
povećavati kapacitete i razinu usluge.<br />
Ostali pomorski promet obavljaju manje putničke brodice i lokalni prijevoznici. Značajan<br />
promet ostvaruje se prema otočiću Košljunu, ali i razne izletničke ture. Sezonski prijevoz<br />
putnika morem obavljaju prijevoznici sa svojim brodovima.<br />
Javni prijevoz na moru mora se stalno nadopunjavati sa ciljem povećanja prometne ponude<br />
turističkog i rekreacijskog značaja kroz organizaciju putničkog povezivanja brzobrodskim<br />
linijama katamaranima na druge otoke.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
163
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Zračni promet<br />
Planirana površina određena za smještaj uzletišta za helikoptere (helidrom) moguća je unutar<br />
unutar naselja Krk.<br />
Veličina prostora helidroma je najmanje 100 x 100 metara, a način uređenja površine<br />
helidroma utvrditi će se izradom Urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja Krka.<br />
3.5.2. TELEKOMUNIKACIJE I POŠTA<br />
Opći koncept razvoja telekomunikacijske mreže predviđa disperziju komutacijskih kapaciteta<br />
u cilju racionalizacije iz<strong>grad</strong>nje i povećanja kapaciteta pristupnih mreža, te približavanja<br />
optičkog sustava prijenosa korisniku. Nove i zamjenske kapacitete, izvedene kao udaljeni<br />
pretplatnički stupanj, treba <strong>plan</strong>irati za koncentracije do 500 priključaka u ruralnim, a 2000 u<br />
urbanim područjima. To na području Grada Krka znači da je u budućnosti moguća daljnja<br />
disperzija udaljenih pretplatničkih stupnjeva, osobito u naseljima koja će doživjeti veći porast<br />
broja stanovnika i gdje se predviđa razvoj i iz<strong>grad</strong>nja turističkih kapaciteta. Primjenom većeg<br />
broja komutacijskih točaka i približivanje distribucijske točke korisnicima, olakšavamo<br />
mogućnost pristupa novim uslugama, uključujući i širokopojasne usluge (TV, video,<br />
informatičke odnosno multimedijalne usluge).<br />
Gradnja nove i rekonstrukcija postojeće pristupne telekomunikacijske mreže izvoditi će se<br />
postupno kako se budu javljale potrebe za novim priključcima ponajprije na mjestima gdje<br />
postoji nedostatak kapaciteta u kabelskoj mreži.<br />
Kako bi se omogućio razvoj i uvođenje novih usluga u komercijalnu uporabu, nova pristupna<br />
telekomunikacijska mreža će se <strong>grad</strong>iti kao distribucijska kabelska kanalizacija u svim<br />
naseljima <strong>grad</strong>skog karaktera, turističkim naseljima te poslovnim zonama. Priključivanje<br />
novih građevina na tim područjima na telekomunikacijsku mrežu izvodit će se podzemnim<br />
kabelima. Ujedno će se vršiti zamjena postojećih dotrajalih kabela, te postupno prelaziti na<br />
podzemne priključke i postojećih građevina.<br />
U sve neizgrađene zone ugostiteljsko-turističke namjene treba uz<strong>grad</strong>iti novu distributivnu<br />
kabelsku kanalizaciju, kapaciteta primjerenog namjeni. Distributivnu kabelsku kanalizaciju<br />
isto tako treba <strong>grad</strong>iti i u neizgrađenim djelovima građevinskih područja.<br />
U poslovnoj zoni treba nastaviti <strong>plan</strong>irati i <strong>grad</strong>iti distributivnu kabelsku kanalizaciju koja je<br />
do danas izvedena do granice područja.<br />
Do poslovne zone Vela ravnica i unutar nje potrebno je iz<strong>grad</strong>iti distributivnu kabelsku<br />
kanalizaciju iz pravca Škrbčića prema mjestu Linardići, a time omogućiti i kvalitetniju<br />
telekomunikacijsku uslugu korisnicima mjesta Žgaljići.<br />
Iz<strong>grad</strong>njom distribucijske kabelske kanalizacije omogućit će se vrlo elastično korištenje<br />
izgrađene telekomunikacijske mreže, povećanje kapaciteta mreže, iz<strong>grad</strong>nju mreže za<br />
kabelsku televiziju i uvođenje nove tehnologije prijenosa optičkim kabelima u pretplatničku<br />
mrežu bez naknadnih građevinskih radova. Uvođenje optičkih kabela u pretplatničku mrežu<br />
omogućit će iz<strong>grad</strong>nju širokopojasne telekomunikacijske mreže integriranih usluga u kojima<br />
jedan priključak omogućava korištenje novih usluga u telekomunikacijama, ISDN, ADSL, te<br />
prijenos radio i video signala.<br />
Zbog toga se prilikom iz<strong>grad</strong>nje stambeno-gospodarskih građevina treba iz<strong>grad</strong>iti unutarnja<br />
telekomunikacijska instalacija i instalacija za kabelsku televiziju. Koncentracija instalacije<br />
treba biti izvedena u kabelskom ormaru, a od ormara do kraja građevne čestice treba položiti<br />
najmanje 2 cijevi ∅40 za manji, odnosno 3 cijevi za veću građevinu. To će predstavljati<br />
pripremu za uvođenje podzemnih priključaka, iako je u prijelaznom razdoblju moguće<br />
priključenje postojećih građevina s manjim brojem stanova ili interpoliranih građevina<br />
zračnim kabelima od najbližeg distribucijskog ormara na stupu.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
164
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Na kartografskom prikazu 1. prikazan je <strong>plan</strong> glavnih trasa buduće kabelske kanalizacije.<br />
Točan položaj kabelske kanalizacije u odnosu na ostale objekte infrastrukture i njen kapacitet<br />
definirat će se u postupku ishođenja dozvola, odnosno izvedbenim projektima.<br />
Za povezivanje postojećih i <strong>plan</strong>iranih digitalnih pretplatničkih stupnjeva na višu prometnu<br />
razinu, koristit će se u potpunosti optički sistemi prijenosa.<br />
Radi zadovoljenja razvoja telekomunikacijske infrastrukture pokretnih komunikacija<br />
dopušteno je:<br />
- unutar građevinskog područja naselja smjestiti: fasadni antenski prihvat (tip A) koji ne<br />
prelazi visinu građevine, krovni antenski prihvat (tip B) visine do 5,0 od najviše točke<br />
građevine;<br />
- unutar građevinskog područja naselja Krk (NA1) iznimno smjestiti: krovni antenski<br />
prihvat do 10,0 m (tip C), ali samo na građevinama pošte i telekomunikacija;<br />
- sve tipove antenskih stupova (tip D, tip E, tip F, tip G, tip H i tip I) moguće je<br />
postavljati samo izvan građevinskih područja naselja i izdvojenih namjene na udaljenosti<br />
većoj od 100,0 m od ruba građevinskog područja, te iznimno u isključivo poslovne zone (tip<br />
D, tip E i tip F).<br />
Neupitan je dolazak novih operatera i novih usluga.<br />
Poštanski uredi su u <strong>grad</strong>u Krku i Korniću. Moguća je iz<strong>grad</strong>nja (uređenje) novih poštanskih<br />
ureda ukoliko se utvrdi potreba. Poštanski uredi mogu se smještavati unutar svih građevinskih<br />
područja u skladu s uvjetima za <strong>grad</strong>nju unutar građevinskog područja.<br />
U ptt prometu očekuje se dalji porast telefonskih fiksnih i mobilnih priključaka, broja<br />
televizijskih pretplatnika te kompjutorskih priključaka na Internet. Tako će se moći<br />
zadovoljavati potrebe stanovništva i povećanog broja turista za vrijeme ljetne sezone.<br />
3.5.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV<br />
Sustav vodoopskrbe<br />
Temeljne stvari koje je potrebno riješiti kroz PPU Grada Krka je daljnje poboljšanje i<br />
iz<strong>grad</strong>nja vodoopskrbnog sustava.<br />
Ovo se prvenstveno odnosi na dva segmenta od kojih je prvi daljnje poboljšanje kvalitete<br />
vode na izvorištu kroz <strong>grad</strong>nju novih crpnih postrojenja, spremnika za vodu te uređaja za<br />
pripremu vode za piće. Drugi segment je distribucija takve vode na područja koja još nisu<br />
uključena u sustav vodoopskrbe što uključuje rješenje vodoopskrbe za naselje Lakmartin te<br />
naročito uključivanje prostora “Šotovento”u sustav vodoopskrbe.<br />
Iz<strong>grad</strong>nja vodoopskrbne mreže na području Šotoventa predviđena je u dvije faze:<br />
Prvom fazom se namjerava iz<strong>grad</strong>iti crpna stanica Lubenovo kojom bi se voda pumpala<br />
prema prekidnoj komori Lubenovo koja se nalazi van granica ovoga Plana ali je važan<br />
segment preko kojega bi se vršila distribucija vode prema “Šotoventu”.<br />
Iz prekidne komore Lubenovo koja se nalazi na koti 165 m.n.m., voda bi se pumpala do<br />
prekidne komore “Vrhure” na koti 235 m.n.m..<br />
Planirana prekidna komora “Vrhure” u konačnoj fazi je predviđena s 1600 m 3 (800+800).<br />
Tlačni cjevovod koji bi povezivao prekidne komore “Lubenovo i “Vrhure” trebao bi biti<br />
profila 250mm i dužine 2.150 m.<br />
Nastavno bi se voda iz prekidne komore “Vrhure” transportirala do naselja Bajčići u dužini<br />
1.200 m profila 300 mm.<br />
Iz naselja Bajčići cjevovod bi se granao u tri pravca, prema naselju Vrh i Salatići smješteni<br />
istočno, prema Skrbčićima, Pinezićima, Linardićima, Milohnićima, Brzcu i Glavotoku na jug<br />
i na zapad prema Poljicima.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
165
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Pošto se zbog visinske dispozicije prekidne komore “Vrhure” ne može osigurati dovoljni<br />
radni pritisak u cjevovodima za naselje Vrh <strong>plan</strong>om je predviđena izvedba crpne stanice i<br />
vodotornja Vrh od 200 m 3 čime bi se ovaj problem uspješno riješio.<br />
Planom je također ucrtana trasa magistralnog vodovoda koji je predviđen županijskim<br />
Planom, a koji prolazi kroz područje <strong>grad</strong>a Krka u smjeru otoka Cresa. Po iz<strong>grad</strong>nji ovog<br />
cjevovoda otvoriti će se mogućnost integracije ovog krčkog vodoopskrbnog sustava u riječki<br />
sustav vodoopskrbe.<br />
Odvodnja otpadnih voda<br />
Planom se predviđa objedinjavanje postojeće kanalizacije na zapadnom i istočnom dijelu<br />
<strong>grad</strong>a Krka u jedinstveni kanalizacijski sustav.<br />
Postojeću kanalizaciju na prostoru hotelskog kompleksa “Dražice” i kampa “Politin” koja<br />
funkcionira preko taložnice i postojećih ispusta potrebno je rekonstruirati.<br />
Rekonstrukcija bi obuhvaćala <strong>grad</strong>nju crpnih stanica “Politin” i “Dražica” na mjestu sadašnje<br />
taložnice i postojećeg ispusta čime bi se otpadne vode tlačnim vodovima pumpale prema<br />
novoj lokaciji buduće crpne stanice “Stari Grad”.<br />
Uz crpnu stanicu “Stari <strong>grad</strong>” predviđa se iz<strong>grad</strong>nja bazena za prihvat sanitarno otpadnih voda<br />
sa cijelog istočnog dijela <strong>grad</strong>a Krka uključujući i područje hotelskog kompleksa “Dražice” i<br />
kampa “Politin”.<br />
Od crpne stanice “Stari <strong>grad</strong>” <strong>plan</strong>ira se izvesti tlačni vod kojim bi se transportirale sve<br />
otpadne vode na postojeću CS “Sunčani sat” i nastavno na glavnu CS “Porat”. Time bi se sve<br />
otpadne vode zapadnog i istočnog dijela <strong>grad</strong>a prikupile u CS “Porat” iz koje bi se tlačnogravitacijskim<br />
cjevovodom odvele na budući uređaj za pročišćavanje otpadnih voda na<br />
lokaciji “Lunta”. Lokacija je definirana prema Idejnom projektu fekalne odvodnje <strong>grad</strong>a Krka<br />
(Fluming d.o.o. Rijeka) te ovim Planom. Za projekt je dobivena i suglasnost. U prvoj fazi će<br />
to biti uređaj sa I stupnjem pročišćavanja (mehanički uređaj) od kojega će se izvesti<br />
podmorski ispust na dubini od 50 m i duljini od 1000 m. Naknadno prema potrebi se može<br />
nado<strong>grad</strong>iti i II stupanj pročišćavanja (biološki). Sa dviju postojećih crpnih stanica “Ježevac<br />
1 i “Ježevac” otpadne vode sa područja sadašnjeg auto kampa bi se također transportirale na<br />
lokaciju budućeg uređaja za pročišćavane otpadnih voda. Planom se predviđa i <strong>grad</strong>nja<br />
lokalne crpne stanice CS “Zapad” na području između budućeg uređaja i auto kampa<br />
“Ježevac”.<br />
U tijeku su radovi na projektnoj dokumentaciji za povezivanje naselja Kornić s Dunatom.<br />
Naselje Kornić bi se na taj način spojilo na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda u Puntu.<br />
Uređaj u Puntu se <strong>plan</strong>ira sa II stupnjem pročišćavanja. Taj dio kanalizacije dug je 5 km. To je<br />
zajednička investicija Grada Krk i općine Punat.<br />
Za preostala naselja na području “Šotoventa” Planom je predviđeno nekoliko zasebnih sustava<br />
odvodnje sa biološkim uređajima za pročišćavanje i ispuštanjem pročišćene otpadne vode<br />
preko upojnih bunara u podzemlje. Prema konfiguraciji terena i blizini pojedinih naselja<br />
<strong>plan</strong>om je predviđeno objedinjavanje pojedinih naselja u jedinstvene kanalizacijske sustave.<br />
Naselja Pinezići i Skrbćići će imati zajednički kanalizacijski sustav i uređaj za pročišćavanje<br />
otpadnih voda. Naselje Vrh sa okolnim mjestima Salatići i Kosići će imati također zajednički<br />
uređaj za pročišćavanje koji se <strong>plan</strong>ira u naselju Kosići. Planom je predviđeno da se Brusići i<br />
Žgaljići spoje na uređaj za proćišćavanje <strong>plan</strong>irane komunalne zone u njihovoj neposrednoj<br />
blizini. Naselja Nenadići, Bajčići i Poljica bi se spojili na vlastiti uređaj za pročišćavanje, a<br />
uređaj bi bio u naselju Poljica. Linardići, Milohnići i Brzac imali bi prema <strong>plan</strong>u također<br />
vlastiti uređaj smješten u naselju Brzac. Za sve <strong>plan</strong>irane turističke kapacitete <strong>plan</strong>irani su<br />
također vlastiti uređaji za pročišćavanje otpadnih voda.<br />
Sustav zaštite od štetnog djelovanja voda<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
166
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Radi maksimalne zaštite akumulacije Ponikve od nanosa i zagađenja, potrebno je utvrditi<br />
stanje erozije i utvrditi praćenje stanja erozije u slivu.<br />
Zabranjuje se <strong>grad</strong>nja i korištenje prostora u i uz korito vodotoka, a koja nije u funkciji<br />
osiguranja proticaja vode, obrane od bujičnih voda, <strong>grad</strong>nje vodnih građevina i njihova<br />
održavanja. Do utvrđivanja inundacijskog pojasa minimalna širina tog pojasa uz vodotok<br />
obuhvaća izgrađeno ili prirodno korito obostrano po 5 m od gornjeg ruba korita.<br />
3.5.4. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA<br />
Opskrba energijom (procijene M. Saršona)<br />
Područje Grada Krk pokriveno je u potpunosti električnom mrežom, a električne energije za<br />
sadašnje potrebe ima dovoljno. Unutar mreže je potrebno izvršiti određene rekonstrukcije<br />
zbog prelaska na srednjenaponki nivo. U tu svrhu predviđene su slijedeće rekonstrukcije:<br />
1.) Postojeći 35 kV dalekovod TS 110/35 kV Krk – TS 35/10 kV Dunat rekonstruirati će se i<br />
postaje 20 kV vod, a dio voda kroz naselje Kornić će se podzemno kablira kao 20 kV vod.<br />
2.) Rekonstruirati će se također 35 kV podzemni kabel od TS 35/10 kV Dunat (briše se kao<br />
elektroenergetski objekt) – TS 110/20 kV Dunat koji se također pretvara u 20 kV kabel.<br />
3.) Postojeći 35 kV podzemni vod i 35 kV zračni vod od TS 110/20 kV Dunat – RS 20 kV<br />
Baška isto prelazi na 20 kV naponski nivo.<br />
Opskrbu plinom obavlja trgovina plinskim bocama. Iz<strong>grad</strong>njom plinovoda Pula-Delnice-<br />
Karlovac bit će moguće osigurati sustavnu opskrbu – prirodnim plinom.<br />
Procjenjena je i mogućnost supstitucije postojećih energenata i njihova zamjena s plinom u<br />
visini od 40%. To znači da bi 2015. godine potrošnja plina na području Grada Krka mogla biti<br />
od 2,3 - 3,1 mln m 3 . Time se ujedno povećava kvalita usluga u snadijevanju energentima, jer<br />
plin omogućava korištenje energije iz sustava u neposrednoj potrošnji.<br />
Na porast potrošnje ukupne energije utjecat će porast bruto domaćeg proizvoda. Procjenjuje<br />
se da će potrošnja energije rasti sporije od rasta bruto domaćeg proizvoda i to od 0,65 do 0,7.<br />
Kako je prognoziran rast BDP od 3,8 do 5,9% ukupna opća potrošnja energije porasti će od<br />
sadašnjih 5.000 na 6.700 do na 7.700, a sveukupne od 6.300 na 8.400 do 9.500 t uvjetne nafte<br />
u 2015.<br />
Na Krku postoje mogućnosti proizvodnje obnovljive energije i to: solarne, energije vjetra,<br />
biomase i druge. Mogućnost korištenja nekih od ovih izvora je mala, jer su sadašnje<br />
tehnologije veoma skupe. Ipak na području Grada Krka moguće su značajne uštede energije i<br />
to prvenstveno korištenjem sunčane energije u pripremi tople vode i proizvodnji električne<br />
energije primjenom fotonaponskih kolektora. Za ove namjene već sada postoje relativno<br />
prihvatljive tehnologije.<br />
Razvoj elektroenergetskog sustava prema Prostornom <strong>plan</strong>u Primorsko-goranske<br />
županije<br />
Važećim razvojnim <strong>plan</strong>ovima Hrvatske elektroprivrede predviđa se zadržavanje postojećeg<br />
110 kV voda TS 110/35 kV, Krk TS 110/20 kV Rab, koji prolazi područjem Grada Krka.<br />
Dalekovod zadržava funkciju koju ima i danas u sustavu prijenosne mreže Republike<br />
Hrvatske.<br />
Razvoj elektroenergetske infrastrukture na području Grada Krka<br />
Obzirom na predviđenu namjenu površina, očekivanu povećanu potrošnju sadašnjih potrošača<br />
i buduću iz<strong>grad</strong>nju, neophodno će biti do<strong>grad</strong>iti postojeću 10(20) kV mrežu u dijelu gdje je<br />
ona već izvedena, odnosno iz<strong>grad</strong>iti novu za zone koje do danas nisu elektrificirane.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
167
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Trase 10(20) kV vodova i lokacije trafostanica 10(20)/0,4 kV biti će osigurane kroz <strong>plan</strong>ove<br />
nižeg reda. Budući 10(20) kV vodovi, unutar građevinskih područja izvoditi će se obavezno<br />
podzemnim kabelskim vodovima, a postupno će se podzemnim kabelima zamijeniti i<br />
nadzemni vodovi, koji danas prolaze kroz naselja - građevinska područja.<br />
10(20) kV vodovi će se gdje god je to moguće izvoditi u sklopu iz<strong>grad</strong>nje ostale komunalne<br />
infrastrukture (ceste, voda). Zbog povećanja sigurnosti u napajanju buduću 10(20) kV mrežu<br />
treba razvijati na način da se većini trafostanica omogući mogućnost dvostranog napajanja.<br />
Niskonaponska mreža i javna rasvjeta razvoditi će se podzemnim kablovima (po mogućnosti).<br />
Obnovljivi izvori energije<br />
Korištenje obnovljivih izvora energije dugoročno može pridonijeti značajnom smanjenju<br />
štetnog utjecaja na okoliš, kao i otvaranju novih radnih mjesta i ulaganju u razvoj područja<br />
Grada Krka.<br />
Cilj Nacionalnog energetskog programa korištenja sunčeve energije SUNEN je da se do<br />
2010. godine na otocima najveći dio potrošnje energije za pripremu potrošne tople vode<br />
(PTV) u kućanstvima i turizmu osigura iz primarne sunčeve energije. Najkasnije do 2020.<br />
godine značajan udio toplinskih potreba za grijanje i hlađenje otoka mogao bi se pokriti iz<br />
hibridnih to<strong>plan</strong>a Sunce-ukapljeni naftni plin, gdje bi ekonomični udio sunčeve energije<br />
iznosio do 50% u odnosu na ukupnu finalnu toplinsku potrošnju. Značajniji ulaz<br />
fotonaponskih elektrana u elektroenergetski sustav Republike Hrvatske ne očekuje se prije<br />
2005. godine, do kada će cijena instalirane fotonaponske ćelije pasti na trećinu današnje<br />
vrijednosti ili niže. Međutim očekuje se da će se u razdoblju od 2005. godine na hrvatskim<br />
otocima početi instalirati samostojni fotonaponski sustavi u rasponu snage od 100 - 1000 kW.<br />
Pasivno korištenje sunčeve energije na otocima, posebno u turističkom i ugostiteljskom<br />
sektoru može donijeti značajne rezultate. Do 2030. godine svi hotelsko-ugostiteljski objekti<br />
trebali bi biti izgrađeni s primjenjenim modernim tehnologijama korištenja aktivnih i pasivnih<br />
solarnih sustava za grijanje, hlađenje i osvjetljenje. Godišnji prosjek dnevne globalne<br />
insolacije na optimalno nagnutu plohu na otoku Krku iznosi od 4,0 do 4,8 kWh/m 2 d.<br />
Prosječna temperatura mora kroz čitavu godinu za sjeverni Jadran iznosi od 9,2 do 23 o C. Za<br />
razliku od velikih odstupanja temperature zraka, razlika ljetnih i zimskih temperatura mora<br />
iznosi max. 13 o C. Iz tog razloga je more, kao ogroman toplinski spremnik, pogodno za izvor<br />
energije kod primjene toplinskih crpki.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
168
3.6. POSTUPANJE S OTPADOM<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Zbrinjavanje komunalnog, inertnog i neopasnog otpada sa područja Grada Krka biti će<br />
riješeno kroz uspostavu sustava za gospodarenje otpadom na nivou Primorsko-goranske<br />
županije izvan granica obuhvata Plana. Zbrinjavanje opasnog otpada osigurati će se u sustavu<br />
državnog sustava za gospodarenje opasnim otpadom.<br />
Na području Grada Krka nije <strong>plan</strong>irano reciklažno dvorište ili transfer-stanica, pa se<br />
prikupljeni komunalni otpad odlaže izvan granice obuhvata ovog Prostornog <strong>plan</strong>a u Općinu<br />
Vrbnik na lokaciji postojećeg odlagališta komunalnog otpada "Treskavac".<br />
Grad Krk dužan je putem svog <strong>grad</strong>skog komunalnog trgovačkog društva uspostaviti sustav<br />
za postupanje s otpadom u skladu sa Zakonom o otpadu, prvenstveno vezano za uspostavu<br />
odvojenog prikupljanja otpada.<br />
Sva postojeća otpadom onečišćena tla i neuređena odlagališta potrebno je sanirati sukladno<br />
Planu sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području Primorskogoranske<br />
županije (SN br. 34/04).<br />
Grad Krk dužan je donijeti <strong>grad</strong>ski <strong>plan</strong> gospodarenja otpadom,<br />
Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:<br />
- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,<br />
- sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,<br />
- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,<br />
- odlaganjem otpada na odlagališta,<br />
- saniranjem otpadom onečišćenih površina.<br />
Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač) dužni su<br />
pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN 178/04, 153/05, 111/06) i drugih propisa:<br />
- Pravilnika o vrstama otpada (NN 27/96)<br />
- Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97 i 112/01)<br />
- Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05 i 115/05)<br />
- Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98)<br />
Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti otpad koji nastaje u<br />
kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti. Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike,<br />
kontejnere i prevoziti u vozilima namijenjenim za prijevoz otpada. Spremnici, kontejneri i<br />
druga oprema u kojoj se otpad skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili<br />
prolijevanje otpada i širenje prašine, buke i mirisa.<br />
Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio<br />
otpadnih ulja. Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake,<br />
nositi i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih<br />
kategorija kao i miješanje s drugim tvarima.<br />
Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala. Ambalažni<br />
otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj neposrednoj blizini, u<br />
spremnike postavljene za tu namjenu. Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog<br />
otpada osigurava proizvođač. Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene,<br />
te na javnim površinama uz odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave.<br />
Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu proizvoda koje je stavio<br />
u promet. Ambalažni otpad se mora sakupljati izdvojeno i na trošak proizvođača reciklirati<br />
sukladno Pravilnik o ambalaži i ambalažnom otpadu.<br />
Grad Krk mora organizirati odvoz glomaznog otpada kako se ne bi stvarala neuređena<br />
odlagališta.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
169
3.7. SPREČAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠ<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Mjere sprečavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti usmjerenih na<br />
očuvanje okoliša u naslijeđenom, odnosno prvotnom ili pak neznatno promijenjenom stanju.<br />
Nepovoljne utjecaje na okoliš na području obuhvata Plana potrebno je mjerama zaštite koje su<br />
propisane Zakonom o zaštiti okoliša (NN 82/94 i 128/99) i drugim propisima svesti na<br />
najmanju moguću razinu.<br />
Prostornim <strong>plan</strong>om se određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu tla, zraka,<br />
vode, mora te zaštitu od buke i mjere posebne zaštite.<br />
3.7.1. ZAŠTITA TLA<br />
Prostorni raspored šumskog tla te poljoprivrednih i pašnjačkih površina prikazan je na<br />
kartografskom prikazu br. 1 "Korištenje i namjena površina", mjerilo 1:25000.<br />
Šume i šumska zemljišta pokrivaju velik dio ukupne kopnene površine Grada. Stoga je<br />
zaštita šuma i šumskog zemljišta od izuzetne važnosti, a određuje se slijedećim mjerama:<br />
- pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve<br />
zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća,<br />
- očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe,<br />
- povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti zaštiti od<br />
požara,<br />
- u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene vršiti samo sanitarnu sječu,<br />
- kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog<br />
ekosustava, a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma.<br />
Obzirom na buduću namjenu i korištenje, poljoprivredno tlo na području Grada Krka<br />
podijeljeno je u četiri kategorije zaštite:<br />
Prva kategorija zaštite predstavlja tla namijenjena strogo primarnoj poljodjelskoj proizvodnji i<br />
ta tla ne smiju se koristiti za druge svrhe. Prema bonitetu, to su zemljišta I-IV. bonitetne klase<br />
(P2 vrijedna obradiva tla).<br />
Drugu kategoriju zaštite čine zemljišta koja dolaze u V. i VI. bonitetnu klasu i P3 (ostala<br />
obradiva tla), prostornu kategoriju zemljišta. Odgovarajućim mjerama treba zaštititi<br />
najvrednija i najdublja, povoljne prirodne dreniranosti, najmanje stjenovitosti površine.<br />
Zaštitu zemljišta potrebno je provoditi na način da se obrađuje u okviru manjih gospodarstava<br />
i okućnica. Zemljišta II kategorije osobito su važna za razvitak ovčarstva i oživljavanje<br />
poljoprivredne proizvodnje. Za pašnjačke površine potrebno je predvidjeti režime košnje,<br />
raskrčavanja bez mogućnosti da se te površine pošumljavaju.<br />
Zemljišta treće i četvrte kategorije su plitka tla umjerene stjenovitosti i zemljišta prekrivena<br />
šumama i na strmim padinama, za koje je potrebno <strong>plan</strong>irati mjere zaštite od erozije. To je PŠ<br />
(ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište).<br />
Tijekom pripreme i izvođenja zahvata na <strong>plan</strong>iranim prometnicama potrebno je:<br />
- štititi tla od emisije krutih čestica podizanjem zaštitnih pojaseva, obavezno autohtonim<br />
vrstama drveća,<br />
- na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije<br />
(sustavi odvodnje na mjestima gdje trasa presijeca poljoprivredna tla, konturna obrada,<br />
zatravnjivanje i dr.).<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
170
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
- uklonjene suhozide ponovno vratiti (na granicu čestice kolnika),<br />
- za lociranje privremenih deponija građevinskog materijala koristiti površine unutar<br />
zone rekonstrukcije prometnice,<br />
- osigurati prilaženje šumskim predjelima kako bi se omogućilo gospodarenje šumama i<br />
pristupanje interventnim putevima zaštite od požara.<br />
3.7.2. ZAŠTITA ZRAKA<br />
Praćenje kakvoće zraka na području otoka Krka provodi Zavod za javno zdravstvo<br />
Primorsko-goranske županije, od sredine osamdesetih godina prošlog stoljeća, a prate se<br />
koncentracije sumpor-dioksida i dima, količine taložne tvari, te se analiziraju dnevni uzorci<br />
oborina. Na temelju izmjerenih vrijednosti navedenih onečišćujućih tvari vidi se da je<br />
kakvoća zraka područja otoka Krka I kategorije. Prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04) to<br />
je čist ili neznatno onečišćen zrak gdje nisu prekoračene preporučene vrijednosti kakvoće<br />
zraka, što znači da na tom području treba djelovati preventivno, kako se ne bi prekoračile te<br />
dopuštene vrijednosti.<br />
Za postojeća postrojenja propisuju se slijedeće mjere i aktivnosti (Prostorni <strong>plan</strong> županije,<br />
Odredbe za provođenje):<br />
- sve kotlovnice koje koriste kruta goriva preurediti na tekuće ili plinovito gorivo (ili<br />
spojiti na centralizirani sustav opskrbe),<br />
- održavati javne <strong>grad</strong>ske površine redovitim čišćenjem prašine s ulica.<br />
Za nove zahvate u prostoru za koje nije propisana provedba procjene utjecaja na okoliš,<br />
maksimalno dopušteni porast onečišćenja imisijskim koncentracijama i taloženjem ne smije<br />
prijeći:<br />
Smjernice za dodatno imisijsko opterećenje zbog emisije novog izvora<br />
KATEGORIJE<br />
KAKVOĆE ZRAKA<br />
PORAST<br />
PROSJEČNE<br />
GODIŠNJE<br />
VRIJEDNOSTI<br />
PORAST<br />
KONCENTRACIJE<br />
98 PERCENTILA<br />
PORAST<br />
MAKSIMALNE<br />
KONCENTRACIJE<br />
I. kategorija kakvoće<br />
zraka<br />
0,01 PV ili 0,1 PV50 0,3 PV98 0,4 PV m<br />
GV i PV - vrijednosti Uredbe o preporučenim i graničnim vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96)<br />
Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije onečišćujućih tvari<br />
u zrak.<br />
Budući da na području Grada Krka nisu zabilježena prekoračenja preporučenih<br />
vrijednosti kvalitete zraka za daljnju zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere:<br />
- Ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike<br />
(BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz<br />
stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03 i 100/04).<br />
- Visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do<br />
donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT standardima).<br />
- Zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina<br />
“značajnog” određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja emisija<br />
iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u bilo kojoj točki<br />
okoline izvora.<br />
- Najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o<br />
ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim vrijednostima<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
171
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
kakvoće zraka (NN 101/96, 2/97, 133/05).<br />
- Stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak<br />
onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i održavani<br />
na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije, prema Zakonu o<br />
zaštiti zraka (NN 178/04) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u<br />
zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03 i 100/04).<br />
- prelazak na bezolovni benzin i stimuliranje korištenja vozila sa manjim specifičnim<br />
emisijama štetnih tvari.<br />
Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:<br />
- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu državne<br />
uprave,<br />
- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito<br />
dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša.<br />
- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan<br />
građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i<br />
regeneraciju zraka.<br />
3.7.3. ZAŠTITA VODA<br />
Zaštita podzemnih i površinskih voda<br />
Na području Grada Krka nema stalnih površinskih vodotoka, jer uslijed kraške strukture<br />
terena oborinske vode otječu podzemnim tokovima. Postoji izvorište: Ponikve, nekoliko<br />
bujičnih tokova, a jedno od posebnih obilježja je i prisustvo velikog broja lokvi - površinskih<br />
prikupljališta oborinskih voda. Mjere zaštite unutar zona sanitarne zaštite Ponikva određene<br />
su Odlukom o uspostavljanju i održavanju zona sanitarne zaštite i o mjerama zaštite područja<br />
izvorišta pitke vode (Službene novine 15/91 i 17/96).<br />
Zaštitne mjere za učinkovitu zaštitu podzemnih i površinskih voda su:<br />
- zabrana i ograničenje iz<strong>grad</strong>nje na osjetljivim područjima, što se regulira<br />
određivanjem zona sanitarne zaštite u skladu s navedenom Odlukom,<br />
- sprečavanje i smanjivanje onečišćenja kod postojećih i novih građevina i zahvata u<br />
prostoru. Pri tome je od najveće važnosti iz<strong>grad</strong>nja sustava za odvodnju i uređaja za<br />
pročišćavanje otpadnih voda.<br />
S aspekta ugroženosti od onečišćenja, najosjetljivija područja predstavljaju slivovi podzemnih<br />
voda. Općenito, zone sanitarne zaštite izvorišta utvrđuju se odlukama, čije donošenje ima za<br />
cilj zabraniti ili ograničiti određene djelatnosti radi sprečavanja onečišćenja podzemnih voda.<br />
Mjere zaštite tada se provode u skladu i na način propisan odlukom.<br />
Vezano na potrebu zaštite površinskih voda, treba nastojati čistiti i održavati postojeće lokve,<br />
o čemu je više riječi bilo u točki 3.4.3. Zaštita prirodne baštine.<br />
Zaštita od štetnog djelovanja voda<br />
Zaštitu od eventualnih poplava uslijed povećanog dotoka vode na područjima pod<br />
djelovanjem bujice treba provoditi u skladu sa Zakonom o vodama, te županijskim <strong>plan</strong>ovima<br />
obrane od poplava.<br />
3.7.4. ZAŠTITA MORA<br />
Mjere za zaštitu mora na području Primorsko-goranske županije obuhvaćaju:<br />
- mjere ograničenja iz<strong>grad</strong>nje u obalnom pojasu:<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
172
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
U svrhu zaštite obalnog područja mora, te njegova svrhovitoga, održivog i gospodarski<br />
učinkovitog korištenja, određuje se zaštićeno obalno područje koje obuhvaća sve otoke, pojas<br />
kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.<br />
Zaštićeno obalno područje od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku.<br />
Unutar zaštićenoga obalnog pojasa ne može se <strong>grad</strong>iti ako nije donesen urbanistički <strong>plan</strong><br />
uređenja, osim objekata infrastrukture izvan granica građevinskog područja sukladno<br />
odgovarajućem dokumentu prostornog uređenja.<br />
Svi <strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong>ovi unutar zaštićenoga obalnog područja i <strong>plan</strong>ovi čiji se dijelovi nalaze<br />
unutar tog područja, donose se po pribavljenoj suglasnosti Ministarstva.<br />
- mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna iz<strong>grad</strong>nja<br />
javnih sustava za odvodnju otpadnih voda, što je ujedno i osnovni sanitarno - zdravstveni<br />
standard i najefikasniji izravni način zaštite mora. Potrebno je unapređivati službu zaštite i<br />
čišćenja mora i plaža, te nastaviti ispitivanje kakvoće mora na morskim plažama radi<br />
preventive i eventualne zaštite.<br />
Mjere za zaštitu mora obuhvaćaju:<br />
a) mjere ograničenja iz<strong>grad</strong>nje u obalnom području:<br />
- cijelo područje Grada Krka i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte, određuje se<br />
kao osobito vrijedno područje pod zaštitom i od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku<br />
(Izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju, NN 100/04). Vrijedno područje čuva se u<br />
svrhu zaštite obalnog područja mora, te njegova svrhovitog, održivog i gospodarski<br />
učinkovitog korištenja. U svrhu provođenja zakona donesena je Uredba, čiji su uvjeti i mjere<br />
za uređenje unesene odnosno korištene prilikom izrade ovog Prostornog Plana;<br />
- osim ograničenja iz<strong>grad</strong>nje u građevinskim područjima temeljem Uredbe, a koja su<br />
određena u ovom Planu, određuje se da se samo građevine koje po prirodi svoje funkcije<br />
moraju biti na samoj obali ili one koje pripadaju krugu općeg interesa mogu se smještavati na<br />
obali mora;<br />
- na području Grada Krka u pojasu širine 1000 m od obalne linije, izvan građevinskih<br />
područja određenih ovim Planom moguća je iz<strong>grad</strong>nja samo građevina infrastrukture,<br />
komunalnih građevina, uređenje pješačkih staza i prostora za odmor, te uređenje prirodnih i<br />
uređenih morskih plaža sukladno Uredbi i ovom Planu.<br />
b) mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna iz<strong>grad</strong>nja javnog<br />
sustava za odvodnju otpadnih voda, čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarnopotrošnih<br />
i tehnoloških otpadnih voda u more, sa središnjim uređajem za pročišćavanje<br />
otpadnih voda i podmorskim ispustom.<br />
- zabrana nove iz<strong>grad</strong>nje unutar neizgrađenih dijelova građevinskih područja naselja i<br />
unutar građevinskih područja izdvojenih namjena izvan naselja (ukoliko nije u suprotnosti s<br />
drugim člancima ovih Odredbi) do mogućnosti priključenja na sustave odvodnje.<br />
Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su:<br />
− iz<strong>grad</strong>nja sustava odvodnje oborinskih voda s odgovarajućim tretmanom pročišćavanja<br />
(pjeskolov, uljni separator itd.)<br />
− izrada katastra zagađivača mora,<br />
− unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža,<br />
− nastavak ispitivanja stanja bakteriološke zagađenosti mora na priobalnim područjima radi<br />
preventive i eventualne zaštite.<br />
Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim djelatnostima<br />
potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:<br />
- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,<br />
- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
173
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Kompletan sustav zaštitnih mjera za zaštitu mora od onečišćenja obuhvaća i izviđanja radi<br />
utvrđivanja pojave onečišćenja, sustav obavješćivanja, organizacijsku shemu s definiranim<br />
nadležnostima i zadacima sa svrhom sprečavanja i uklanjanja onečišćenja te provedbe mjera.<br />
3.7.5. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE<br />
Unutar građevinskog područja naselja dopušta se iz<strong>grad</strong>nja manjih obrtničkih i proizvodnih<br />
pogona, uz uvjet da ne stvaraju buku veću od 55 dBa danju i 45 dBa noću.<br />
Potrebno je inicirati praćenje pojave buke, uz kriterije za određene subjekte koji je proizvode.<br />
U skladu sa Zakonom o zaštiti od buke (NN 20/03, 100/04) Grad Krk dužan je provoditi te<br />
osigurati provođenje zaštite od buke te u tom smislu izraditi kartu buke i akcijski <strong>plan</strong>. Karta<br />
buke sastavni je dio informacijskog sustava zaštite okoliša Republike Hrvatske. Karta buke je<br />
prikaz postojećih i predviđenih razina imisija buke na svim mjestima unutar promatranog<br />
područja, ovisno o jednom određenom ili svim izvorima buke. Na kartama su prikazana i<br />
prekoračenja dopuštanih razina buke te broj ljudi i/ili stanova izloženih buci određene razine.<br />
Akcijski <strong>plan</strong> je prikaz mjera za provođenja smanjenja buke na dopuštene razine unutar<br />
promatranog područja.<br />
Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti postojeća buka<br />
na dopuštene razine, a one obuhvaćaju:<br />
- odabir i uporabu malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport,<br />
- promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitenata) i<br />
područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata),<br />
- izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i<br />
boravišni prostori,<br />
- primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima<br />
emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke,<br />
- akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke,<br />
- povremeno ograničenje emisije zvuka.<br />
3.7.6. MJERE POSEBNE ZAŠTITE 24<br />
Sklanjanje ljudi<br />
Sklanjanje ljudi osigurava se iz<strong>grad</strong>njom skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa i<br />
dopunske zaštite otpornosti 50 kPa po zonama obvezne iz<strong>grad</strong>nje skloništa sukladno mjerama<br />
zaštite od elementarnih nepogoda i ratnih opasnosti propisanim <strong>plan</strong>ovima višeg reda.<br />
U pojasu udaljenosti do 100 metara od građevine od značaja za Republiku Hrvatsku <strong>grad</strong>e se<br />
skloništa osnovne zaštite otpornosti 100 kPa, a u pojasu od 100 do 650 metara udaljenosti<br />
<strong>grad</strong>e se skloništa otpornosti 50 kPa.<br />
Sklanjanje ljudi osigurava se prilagođavanjem pogodnih prirodnih, podrumskih i drugih<br />
pogodnih građevina za funkciju sklanjanja ljudi u određenim zonama što se utvrđuje<br />
detaljnim <strong>plan</strong>ovima uređenja za pojedina područja Grada Krka te posebnim <strong>plan</strong>ovima koji<br />
se izrađuju u slučaju neposredne ratne opasnosti.<br />
Skloništa osnovne i dopunske zaštite projektiraju se kao dvonamjenske građevine s<br />
prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladno osnovnoj namjeni građevine.<br />
24 Prostorni <strong>plan</strong> Primorsko-goranske županije, Odredbe za provođenje<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
174
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Pri projektiranju podzemnih građevina s (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba<br />
projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara<br />
od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.<br />
Grad Krk svrstano je, sukladno „Pravilniku o kriterijima za određivanje <strong>grad</strong>ova i naseljenih<br />
mjesta u kojima se moraju <strong>grad</strong>iti skloništa i drugi objekti za zaštitu“ (NN 2/91), u <strong>grad</strong>ove 4.<br />
stupnja ugroženosti (manje ugroženi <strong>grad</strong>ovi).Gradovi i naseljena mjesta 4. stupnja<br />
ugroženosti ili manje ugroženi <strong>grad</strong>ovi i naseljena mjesta su <strong>grad</strong>ovi i naseljena mjesta u<br />
kojima živi preko 2000 do 5000 stanovnika.<br />
Zaštita od rušenja<br />
Sabirne ceste u naseljima neophodno je <strong>plan</strong>irati tako da im rušenje z<strong>grad</strong>a ne zatvori promet,<br />
odnosno da se ruševine mogu što jednostavnije raščistiti radi evakuacije ljudi i materijalnih<br />
dobara.<br />
Urbanističkim i Detaljnim <strong>plan</strong>ovima koji će se izraditi temeljem smjernica ovog Plana<br />
potrebno je <strong>plan</strong>irati više ulazno-izlaznih prometnica s neophodnim zaobilaznim brzim<br />
cestama.<br />
Zaštita od požara<br />
Osnovne preventivne mjere zaštite temelje se na procjeni ugroženosti od požara i <strong>plan</strong>u zaštite<br />
od požara. Potrebno je dosljedno se pridržavati važeće zakonske regulative i pravila tehničke<br />
prakse iz područja zaštite od požara te procjena ugroženosti od požara na području Županije.<br />
U cilju zaštite od požara potrebno je <strong>grad</strong>iti građevine većeg stupnja vatrootpornosti, <strong>grad</strong>iti<br />
požarne zidove i izvoditi dodatne mjere zaštite - vatrodojava, pojačan kapacitet hidrantske<br />
mreže i dr.<br />
S aspekta zaštite od požara posebno su osjetljive šumske površine.<br />
Parametri koji utječu na ugroženost šuma od požara su mnogobrojni, a prema "Metodi za<br />
procjenu ugroženosti šuma od požara" (važećoj od 1986. godine) najvažniji su vegetacija,<br />
antropogeni faktori, klima, podloga, orografija i uređenost šuma.<br />
Najveća opasnost od šumskih požara prijeti u proljeće (ožujak i travanj) te ljeti (srpanj,<br />
kolovoz i rujan) kad je najmanje oborina.<br />
Zaštita od potresa<br />
Protupotresno projektiranje građevine kao i građenje, treba provoditi sukladno Zakonu o<br />
<strong>grad</strong>nji (NN 175/03 i 100/04) i postojećim tehničkim propisima.<br />
Do izrade nove seizmičke karte Županije, protupotresno projektiranje građevina treba<br />
provoditi u skladu s postojećim seizmičkim kartama.<br />
Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti tako da građevine<br />
budu otporne na potres, te će se za njih, tj. za konkretnu lokaciju obaviti detaljna seizmička,<br />
geomehanička i geofizička istraživanja. Važne građevine su sve veće višestambene građevine<br />
i građevine društvene i ugostiteljsko-turističke namjene, energetske građevine i sl.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
175
ODLUKA O DONOŠENJU PROSTORNOG PLANA<br />
UREĐENJA GRADA KRKA<br />
176
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Na osnovu članka 24. i 45.a Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine« broj 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i<br />
100/ 04), članka 21. Statuta Grada Krka (”Službene novine” Primorsko-goranske županije broj 19/01), Programa<br />
mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Krka (”Službene novine” Primorsko-goranske županije broj<br />
16/03),a po pribavljenom mišljenju Županijskog zavoda za održivi razvoj i prostorno <strong>plan</strong>iranje (Klasa: 350-<br />
02/06-01/1; Ur.broj: 2170/01-10-01/1-06-04 od 21.06. 2006.) godine, suglasnosti Ureda državne uprave u<br />
Primorsko-goranskoj županiji, Službe za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, <strong>grad</strong>iteljstvo i imovinsko-pravne<br />
poslove ispostava Krk (Klasa: 350-05/06-01/245, Urbroj:2170-83-01-06-2-MT od 20.07.2006.godine) i<br />
suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i <strong>grad</strong>iteljstva (Klasa: 350-02/05-04/210; Ur.broj:<br />
531-06-07/10 od 16. siječnja 2007.godine), Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj dana 16. veljače<br />
2007. godine donijelo je:<br />
ODLUKU<br />
o donošenju Prostornog <strong>plan</strong>a uređenja Grada Krka<br />
I. OPĆE ODREDBE<br />
Članak 1.<br />
(1) Prostorni <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka (u nastavku teksta: Prostorni <strong>plan</strong>), utvrđuje<br />
svrhovito korištenje, namjenu i oblikovanje građevinskog i drugog zemljišta, zaštitu okoliša,<br />
zaštitu osobito vrijednih dijelova prirode, te zaštitu <strong>grad</strong>iteljske baštine na području Grada<br />
Krka.<br />
(2) Granice obuhvata Prostornog <strong>plan</strong>a su granice područja Grada Krka određene<br />
Zakonom o područjima županija, <strong>grad</strong>ova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06 i<br />
125/06).<br />
(3) Naselja u sustavu Grada Krka su: Bajčići, Brusići, Brzac, Kornić, Krk, Lakmartin,<br />
Linardići, Milohnići, Muraj, Nenadići, Pinezići, Poljica, Skrbčići, Vrh, Žgaljići.<br />
(4) Ovim Prostornim <strong>plan</strong>om utvrđuje se i obveza izrade <strong>plan</strong>ova užih područja Grada<br />
Krka.<br />
Članak 2.<br />
(1) Prostorni <strong>plan</strong> iz članka (1) sadržan je u elaboratu Prostorni <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
koji se sastoji od:<br />
A) TEKSTUALNI DIO<br />
I. Obrazloženje<br />
1. Polazišta<br />
1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja Grada Krka u odnosu na prostor i sustave Primorskogoranske<br />
županije i Republike Hrvatske<br />
1.2. Osnovni podaci o stanju u prostoru<br />
1.2.1. Prirodni sustavi<br />
1.2.2. Stanovništvo i stanovanje<br />
1.2.3. Naselja<br />
1.2.4. Dostignuta razina razvoja društvenih djelatnosti<br />
1.2.5. Gospodarstvo<br />
1.2.6. Infrastrukturni sustavi<br />
1.2.7. Postupanje s otpadom<br />
1.2.8. Zaštita prostora<br />
1.3. Prostorno razvojne i resursne značajke<br />
1.4. Planski pokazatelji i obveze iz dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena<br />
postojećih <strong>prostorni</strong>h <strong>plan</strong>ova<br />
1.5. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske<br />
podatke te prostorne pokazatelje<br />
2. Ciljevi prostornog razvoja i uređenja<br />
2.1. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
177
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava<br />
2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora<br />
2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša<br />
2.2. Ciljevi prostornog razvoja <strong>grad</strong>skog značaja<br />
2.2.1. Demografski razvoj<br />
2.2.2. Odabir prostorno razvojne strukture<br />
2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture<br />
2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina<br />
2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Grada<br />
2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora<br />
2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja u odnosu na postojeći <strong>plan</strong>irani broj stanovnika,<br />
gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja<br />
naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina<br />
2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture<br />
3. Plan prostornog uređenja<br />
3.1. Prikaz prostornog razvoja na području <strong>grad</strong>a u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu<br />
županije<br />
3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina<br />
3.2.1. Iskaz <strong>prostorni</strong>h pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene strukture van<br />
naselja, poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene i ostale<br />
površine) (tablica 3.)<br />
3.2.2. Razvoj i uređenje površina naselja (građevinska područja naselja)<br />
3.2.3. Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja)<br />
3.2.4. Kriteriji za građenje izvan građevinskog područja<br />
3.2.5. Poljoprivredne površine<br />
3.2.6. Šumske površine<br />
3.2.7. Vodne površine<br />
3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti<br />
3.3.1. Elementi koncepcije gospodarskog razvoja<br />
3.3.2. Razvoj društvenih djelatnosti<br />
3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora<br />
3.4.1. Iskaz površina za posebno vrijedna i osjetljiva područja i prostorne cjeline<br />
3.4.2. Uvjeti korištenja prostora<br />
3.4.3. Uvjeti uređenja prostora<br />
3.4.4. Uvjeti zaštite prostora<br />
3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava<br />
3.5.1. Prometni sustav<br />
3.5.2. Telekomunikacije i pošta<br />
3.5.3. Vodnogospodarski sustav<br />
3.5.4. Energetska infrastruktura<br />
3.6. Postupanje s otpadom<br />
3.7. Sprječavanje nepovoljnih utjecaja na okoliš<br />
3.7.1. Zaštita tla<br />
3.7.2. Zaštita zraka<br />
3.7.3. Zaštita voda<br />
3.7.4. Zaštita mora<br />
3.7.5. Zaštita od prekomjerne buke<br />
3.7.6. Mjere posebne zaštite<br />
Odluka o donošenju Prostornog <strong>plan</strong>a uređenja Grada Krka<br />
I. Opće odredbe<br />
II. Odredbe za provođenje<br />
1. Uvjeti za određivanje namjene površina na području Grada Krka<br />
1.1. Površine naselja<br />
1.2. Površine izvan naselja za izdvojene namjene<br />
1.3. Poljoprivredne površine<br />
1.4. Šumske površine, ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište<br />
1.5. Vodne površine<br />
2. Uvjeti za uređenje prostora<br />
2.1. Građevine od važnosti za Državu i Primorsko-goransku županiju<br />
2.2. Građevinska područja naselja<br />
2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog dijela područja<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
178
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
2.2.2. Građevine stambene namjene<br />
2.2.2.1. Obiteljska/višeobiteljska kuća<br />
2.2.2.2. Stambene građevine<br />
2.2.2.3. Višestambene građevine<br />
2.2.3. Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene<br />
2.2.4. Građevine gospodarske namjene (unutar građevinskog područja naselja)<br />
2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene (unutar građevinskog područja naselja)<br />
2.2.6. Građevine prometne i infrastrukturne namjene<br />
2.2.7. Privremene građevine – kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i<br />
manifestacija (šator za maseknbal i slično)<br />
2.2.8. Rekonstrukcije u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja<br />
2.3. Izgrađene strukture izvan naselja<br />
2.3.1. Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja)<br />
2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja<br />
3. Uvjeti smještaja gospodarskih djelatnosti<br />
4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti<br />
5. Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i drugih infrastrukturnih sustava<br />
5.1. Prometna infrastruktura<br />
5.1.1. Kopneni promet<br />
5.1.2. Pomorski promet<br />
5.1.3. Zračni promet<br />
5.2. Infrastruktura telekomunikacija i pošte<br />
5.3. Infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje<br />
5.3.1. Sustav vodoopskrbe<br />
5.3.2. Sustav odvodnje<br />
5.3.3. Sustav zaštite od štetnog djelovanja voda<br />
5.4. Energetska infrastruktura<br />
5.4.1. Elektroopskrba<br />
5.4.2. Opskrba plinom<br />
5.4.3. Obnovljivi izvori energije<br />
6. Mjere zaštite krajobraznih i prirodnih vrijednosti i kulturno-povijesnih cjelina<br />
6.1. Mjere zaštite krajobraznih vrijednosti<br />
6.2. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti<br />
6.3. Mjere zaštite kulturno-povijesnih cjelina<br />
7. Postupanje s otpadom<br />
8. Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš<br />
8.1. Zaštita tla<br />
8.1.1. Šumsko tlo<br />
8.1.2. Poljoprivredno tlo<br />
8.1.3. Tlo za <strong>plan</strong>iranje iz<strong>grad</strong>nje<br />
8.2. Zaštita zraka<br />
8.3. Zaštita voda<br />
8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda<br />
8.3.2. Zaštita mora od zagađenja<br />
8.4. Zaštita od prekomjerne buke<br />
8.5. Mjere posebne zaštite<br />
8.5.1. Sklanjanje ljudi<br />
8.5.2. Zaštita od potresa<br />
8.5.3. Zaštita od rušenja<br />
8.5.4. Zaštita od požara<br />
9. Mjere provedbe <strong>plan</strong>a<br />
9.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja<br />
9.1.1. Studije utjecaja na okoliš<br />
9.1.2. Urbanistički <strong>plan</strong>ovi uređenja<br />
9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera<br />
9.2.1. Uređenje zemljišta<br />
9.2.2. Ostale mjere razvoja<br />
9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna <strong>plan</strong>iranoj namjeni<br />
III. Prijelazne i završne odredbe<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
179
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
B) GRAFIČKI DIO<br />
a) Kartografski prikazi u mj. 1:25.000<br />
1. Korištenje i namjena površina<br />
2. Infrastrukturni sustavi i mreže<br />
3A. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - Uvjeti korištenja<br />
3B. Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite<br />
b) Kartografski prikaz u mj. 1:5000<br />
4. Građevinska područja<br />
Članak 3.<br />
(1) U smislu ovog Prostornog <strong>plan</strong>a, izrazi i pojmovi koji se upotrebljavaju imaju<br />
slijedeće značenje:<br />
1. Grad Krk - označava teritorijalno-upravnu jedinicu kao posebnu jedinicu lokalne<br />
samouprave sa statusom Grada.<br />
2. <strong>grad</strong> Krk - označava naselje Krk.<br />
3. Naselje - je struktura oblika stanovanja i pratećih funkcija u <strong>plan</strong>iranom ili zatečenom<br />
(izgrađenom) opsegu.<br />
4. Granica građevinskog područja (naselja i izdvojene namjene) - je linija<br />
razgraničenja površina koje služe za građenje naselja ili površina izvan naselja za izdvojene<br />
namjene od ostalih površina.<br />
5. Građevinsko područje naselja (NA) - je područje na kojem se predviđa <strong>grad</strong>nja,<br />
odnosno proširenje postojećeg naselja.<br />
6. Naselje uz obalu mora smatra se ono kojem je horizontalna projekcija udaljenosti<br />
građevinskog područja manja od 100 m od obale mora.<br />
7. Površine izvan naselja za izdvojene namjene - izdvojene namjene su specifične<br />
funkcije koje svojom veličinom, strukturom i načinom korištenja odudaraju od naselja.<br />
8. Zaštićeno obalno područje (ZOP) – prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona<br />
o prostornom uređenju (NN 100/04) obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od<br />
obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.<br />
9. Građevine stambene namjene – jesu obiteljske kuće, višeobiteljske kuće, stambene<br />
građevine i višestambene građevine.<br />
10. Obiteljska kuća - jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj<br />
građevinskoj čestici s najviše jednim stanom, koja nema više od podruma i dvije nadzemne<br />
etaže namjenjene stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 200 m 2 , a u koju<br />
površinu se uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica,<br />
spremišta, gospodarskih građevina i slično) ako se <strong>grad</strong>e na istoj građevnoj čestici.<br />
11. Višeobiteljska kuća - jest građevina isključivo stambene namjene na zasebnoj<br />
građevinskoj čestici s najviše tri stana, koja nema više od podruma i tri nadzemne etaže (u<br />
Krku NA1) odnosno podruma i dvije nadzemne etaže (u svim ostalim naseljima) namjenjene<br />
stanovanju, te čija građevinska (bruto) površina ne prelazi 400 m 2 , a u koju površinu se<br />
uračunava i površina pomoćnih građevina (garaža, kotlovnica, drvarnica, spremišta,<br />
gospodarskih građevina i slično) ako se <strong>grad</strong>e na istoj građevnoj čestici.<br />
12. Stambena građevina - građevina stambene namjene koja po tipu <strong>grad</strong>nje mora biti<br />
slobodnostojeća, a sadrži najviše 4 samostalne uporabne cjeline namjenjene stanovanju i koja<br />
nema više od podruma i tri nadzemne etaže (u Krku NA1) odnosno podruma i dvije nadzemne<br />
etaže (u svim ostalim naseljima).<br />
13. Višestambena građevina - građevina s više od 4 samostalne uporabne cjeline.<br />
14. Pomoćna građevina - svaka građevina čija je namjena u funkciji namjene osnovne<br />
građevine (garaže, kotlovnice, nadstrešnice, drvarnice, spremišta, gospodarske građevine i sl).<br />
15. Poljoprivredne gospodarske građevine su:<br />
- bez izvora zagađenja: sjenici, pčelinjaci, staklenici, plastenici, gljivarnici, spremišta<br />
poljoprivrednih proizvoda, alata, i sl.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
180
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
16. Podrum - je dio građevine koji je ukopan sa svih strana u teren, s time da kota poda<br />
najniže etaže (prizemlja ili suterena) iznosi najviše 0,5 m iznad najniže kote konačno<br />
zaravnatog terena kojeg pokriva građevina, te ne ulazi u zbroj nadzemnih etaža.<br />
17. Suteren – je etaža koja ima od 1 do 3 djelomično ili potpuno ukopane fasade.<br />
18. Potkrovlje - dio građevine (etaža) između stropne konstrukcije i krovne konstrukcije.<br />
Najveća visina nadozida mjerena u osi vanjskog zida je 1,5 metar, najveća visina sljemena je<br />
4,0 metra.<br />
19. Tavan - prostor između stropne konstrukcije građevine i krova građevine čija visina<br />
do sljemena iznosi najviše 3,0 m.<br />
20. Etaža - etažom se smatraju:<br />
- bilo koji kat građevine uključujući i prizemlje (suteren), podrum i potkrovlje.<br />
21. Gradivi dio čestice – dio građevne čestice na kojem je dozvoljena <strong>grad</strong>nja građevina<br />
osnovne namjene i pomoćnih građevina prema odredbama ovog Prostornog <strong>plan</strong>a.<br />
22. Koeficijent izgrađenosti (Kig) je odnos izgrađene površine zemljišta pod svim<br />
građevinama i ukupne površine građevne čestice. Zemljište pod građevinom (tlocrtna<br />
projekcija) je vertikalna projekcija svih zatvorenih, otvorenih i natkrivenih konstruktivnih<br />
dijelova građevine osim balkona, na građevnu česticu, uključivši i terase u prizemlju<br />
građevine kada su iste konstruktivni dio podzemne etaže. U izgrađenu površinu ne ulaze<br />
podzemne garaže, cisterne, septičke jame, spremnici plina i slične građevine, ukoliko su<br />
ukopane u zemlju i obrađene kao okolni teren ni parkirališne površine.<br />
23. Koeficijent iskoristivosti (Kis) je odnos građevinske (bruto) površine građevina i<br />
površine građevne čestice.<br />
24. Visina građevine (h) je udaljenost mjerena od najniže točke konačno zaravnatog<br />
terena kojeg pokriva građevina do završnog ruba vijenca.<br />
25. Regulacijski pravac – granica između čestice javne površine (ulica, prilazni put,<br />
javna cesta, trg i dr.) i građevne čestice osnovne namjene.<br />
26. Građevni pravac – određuje položaj osnovne građevine u odnosu na susjedne<br />
građevne čestice i građevine, te prometnicu ili drugu javnu površinu.<br />
27. Lokalni uvjeti - posebnosti mikrolokacije u radijusu od 100 m, a određuje ih upravno<br />
tijelo nadležno za poslove prostornog uređenja obilaskom terena.<br />
28. Samostalna uporabna cjelina - skup prostorija namjenjen za stanovanje ili poslovnu<br />
djelatnost s prijeko potrebnim sporednim prostorijama koje čine jednu zatvorenu građevinsku<br />
cjelinu. Garaže, spremišta i drvarnice ne predstavljaju samostalnu uporabnu cjelinu, ukoliko<br />
su u funkciji korištenja samostalne uporabne cjeline.<br />
29. Interpolacija - <strong>grad</strong>nja na građevnoj čestici koja se nalazi unutar izgrađenog dijela<br />
građevinskog područja u kontinuirano izgrađenom uličnom potezu odnosno između dvije<br />
izgrađene građevinske čestice.<br />
30. Rekonstrukcija jest izvođenje radova kojima se utječe na ispunjavanje bitnih zahtjeva<br />
za uporabljivu građevinu i kojima se mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u<br />
skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje, nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela<br />
građevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.).<br />
31. Pristupni put je javni pristup građevnoj čestici minimalne širine 5,5 m. Ukoliko<br />
lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina javnog pristupa može biti i manja, ali najmanje 3,0<br />
metra i maksimalne dužine 30,0 m, bez okretišta i/ili ugibališta, odnosno duži od 30,0 m s<br />
ugibalištima za mimoilaženje vozila na svakih 20,0 m i/ili okretištem.<br />
32. Postojeća građevina jest građevina izgrađena prema pravovaljanoj građevnoj dozvoli<br />
ili građevina izgrađena prija 15.02.1968. godine.<br />
33. Slobodnostojeća građevina jest građevina koja se niti jednom svojom stranom ne<br />
prislanja na granice susjedne građevinske čestice.<br />
34. Dvojna građevina jest građevina koja se jednom svojom stranom prislanja na granice<br />
susjedne građevinske čestice, odnosno uz susjednu građevinu.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
181
II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENE POVRŠINA NA<br />
PODRUČJU GRADA KRKA<br />
Članak 4.<br />
(1) Osnovna namjena i korištenje površina određeno Prostornim <strong>plan</strong>om prikazano je na<br />
kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, u mj. 1:25.000.<br />
(2) Prostor Grada Krka se prema namjeni dijeli na:<br />
- površine naselja,<br />
- površine izvan naselja za izdvojene namjene,<br />
- poljoprivredne površine,<br />
- šumske površine,<br />
- ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište,<br />
- vodne površine.<br />
(3) Građevinska područja su:<br />
- površine naselja,<br />
- površine izvan naselja za izdvojene namjene.<br />
Članak 5.<br />
(1) Prostor se prema načinu korištenja razgraničuje na površine:<br />
a) zaštićene prirodne baštine,<br />
b) zaštićenog kulturno-povijesnog naslijeđa,<br />
c) zaštićenog poljoprivrednog i šumskog zemljišta,<br />
d) geotehničkih značajki tla,<br />
e) zaštite izvorišta voda za piće,<br />
f) zaštićenog obalnog područja mora i<br />
g) područja i dijelova ugroženog okoliša.<br />
(2) Razgraničenje prostora prema načinu korištenju obavlja se <strong>prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om<br />
uređenja općine i <strong>grad</strong>a, odlukama o proglašenju zaštićenim dijelovima prirode, određivanjem<br />
bonitetnih klasa zemljišta, određivanjem svojstva kulturnog dobra, određivanjem mjera zaštite<br />
zaštićenog obalnog područja, te određivanjem zona sanitarne zaštite izvorišta vode.<br />
Razgraničenje površina prema načinu korištenja prikazano je u grafičkim prikazima broj 3.<br />
“Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora”.<br />
(3) Zaštićeno obalno područje mora obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m<br />
od obalne crte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte.<br />
1.1. POVRŠINE NASELJA<br />
Članak 6.<br />
(1) Površine naselja sa stambenim, centralnim i pratećim funkcijama su područja u kojima<br />
se već nalazi ili se <strong>plan</strong>ira:<br />
− stambena <strong>grad</strong>nja<br />
− sve građevine i sadržaji koji prate stanovanje kao što su školske i predškolske ustanove,<br />
trgovine, servisi, centralni, komercijalni i društveni sadržaji, sportske i uređene zelene<br />
površine, pješački putevi i stubišta, prometnice, parkirališta i sl.,<br />
− parkovne i zaštitne zelene površine, sportski i rekreacijski centri, groblja,<br />
− ugostiteljsko turistički sadržaji,<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
182
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
− skladišta, komunalni servisi i uređaji, radionice i obrtnički pogoni, uz uvjet da ne zagađuju<br />
zrak, ne uzrokuju povećanu buku i ne privlače veći promet teretnih vozila,<br />
− poslovni sadržaji, zabavni, kulturni, zdravstveni i drugi slični sadržaji i građevine,<br />
- tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske,<br />
fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, i sl.,<br />
- infrastruktura.<br />
Članak 7.<br />
(1) Granice građevinskih područja naselja razgraničuju površine izgrađenog dijela naselja<br />
i površine predviđene za njegov razvoj od ostalih površina namijenjenih razvoju<br />
poljoprivrede, šumarstva, ribarstva i drugih djelatnosti koje se, obzirom na namjenu, mogu<br />
obavljati izvan građevinskih područja.<br />
(2) Granice građevinskih područja utvrđene su u pravilu granicama katastarskih čestica.<br />
Iznimno, kad granica dijeli katastarsku česticu, dio je uključen u građevinsko područje u<br />
veličini da se na njemu može formirati građevna čestica.<br />
(3) Građevinska područja iz stavka 1. ovog članka prikazana su na kartografskom prikazu<br />
br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000 i na kartografskom prikazu br. 4<br />
“Građevinska područja”, mj. 1:5000.<br />
1.2. POVRŠINE IZVAN NASELJA ZA IZDVOJENE NAMJENE<br />
Članak 8.<br />
(1) Razgraničenje površina izvan naselja za izdvojene namjene određeno je za:<br />
− poslovnu namjenu K,<br />
− ugostiteljsko-turističku namjenu T (T1 - hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne,<br />
ugostiteljske, športske, rekreativne i zabavne te slične namjene, T2 - turističko naselje i T3<br />
- kamp-autokamp),<br />
− sportsko-rekreacijsku namjenu R (sport i rekreacija - R1, uređena plaža/kupalište – R3)<br />
− groblja - G,<br />
− infrastrukturnu namjenu - IS.<br />
(2) Razgraničenje površina iz stavka (1) ovog članka određeno je na kartografskom<br />
prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina” mj. 1:25.000, te br. 4 “Građevinska područja”,<br />
mj. 1:5000.<br />
1.3. POLJOPRIVREDNE POVRŠINE<br />
Članak 9.<br />
(1) Ovim Prostornim <strong>plan</strong>om određeno je razgraničenje poljoprivrednih površina na<br />
vrijedno obradivo tlo (P2) i ostala obradiva tla (P3).<br />
(2) Razgraničenje iz stavka (1) ovog članka prikazano je na kartografskom prikazu br. 1.<br />
“Korištenje i namjena površina” mj. 1:25.000.<br />
1.4. ŠUMSKE POVRŠINE, OSTALO POLJOPRIVREDNO TLO, ŠUME I<br />
ŠUMSKO ZEMLJIŠTE<br />
Članak 10.<br />
(1) Šumske površine prikazane su na kartografskom prikazu br. 1. “Korištenje i namjena<br />
površina” mj. 1:25.000, a razgraničene su na:<br />
- gospodarske šume (Š1),<br />
- zaštitne šume (Š2),<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
183
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
- šume posebne namjene (Š3).<br />
(2) Razgraničenje ostalog poljoprivrednog tla, šuma i šumskog zemljišta (PŠ) obavlja se<br />
temeljem kriterija za razgraničenje poljoprivrednog i šumskog tla. Ostalo poljoprivredno tlo,<br />
šume i šumsko zemljište čine prostori koji alternativno čine ili su činili poljoprivredna tla pod<br />
livadama, pašnjacima ili oranicama.<br />
1.5. VODNE POVRŠINE<br />
Članak 11.<br />
(1) Razgraničenje namjene vodnih površina prikazano je na kartografskom prikazu br. 1.<br />
“Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000.<br />
(2) Namjena i način korištenja vodne površine odnosi se na prostor ispod i iznad vodne<br />
plohe.<br />
(3) Vodne površine razgraničuju se prema namjenama na morske površine i vodnu<br />
površinu Ponikve.<br />
2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA<br />
2.1. GRAĐEVINE OD VAŽNOSTI ZA DRŽAVU I PRIMORSKO-GORANSKU<br />
ŽUPANIJU<br />
Članak 12.<br />
(1) Određivanje prostora i korištenje građevina od važnosti za Republiku Hrvatsku i<br />
Primorsko-goransku županiju ovim se Prostornim <strong>plan</strong>om utvrđuju kao osnovni <strong>plan</strong>skousmjeravajući<br />
uvjeti.<br />
(2) Građevine od važnosti za Republiku Hrvatsku određene su prema značenju zahvata u<br />
prostoru, a sukladno posebnom propisu, i to su:<br />
1. Poštanske i telekomunikacijske građevine:<br />
- radio relejna postaja Krk (Zidine),<br />
- čvor u sustavu prijenosa Krk,<br />
- radijski koridor Učka-Krk, Krk-Rab,<br />
- međunarodni TK kabel I. razine: Rijeka-Krk-Senj,<br />
2. Vodne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:<br />
a) Građevine sustava vodoopskrbe:<br />
- regionalni vodoopskrbni sustav.<br />
Članak 13.<br />
(1) Građevine od važnosti za Primorsko-goransku županiju određene su prema značenju u<br />
razvoju pojedinog dijela i cjeline Županije. Prostornim <strong>plan</strong>om određuju se slijedeće<br />
građevine i zahvati od važnosti za Županiju:<br />
1. Građevine društvenih djelatnosti:<br />
- Srednja škola: Krk,<br />
- Građevina sekundarne zdravstvene zaštite: Krk,<br />
2. Pomorske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:<br />
a) luke otvorene za javni promet:<br />
- Krk,<br />
- Valbiska - trajektna luka:<br />
b) luka nautičkog turizma-marina Krk,<br />
3. Cestovne građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
184
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
a) Ostale državne ceste:<br />
- Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag<br />
- Omišalj – Vrbnik – Stara Baška (trajekt)<br />
b) Osnovne županijske ceste:<br />
- Krk – Dobrinj – Šilo<br />
- državna cesta (Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag) – Krk - Baška<br />
4. Poštanske i telekomunikacijske građevine s pripadajućim objektima, uređajima<br />
i instalacijama:<br />
a) telekomunikacijske građevine:<br />
- magistralni TK kabeli II razine: Rijeka-Krk-Rab-Pag, alternativni pravac: Mali<br />
Lošinj-Krk-Senj,<br />
- mjesna pristupna centrala: Krk,<br />
b) poštanske građevine<br />
- postojeći poštanski ured u Krku,<br />
5. Građevine sustava odvodnje s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:<br />
- sustav Krk<br />
6. Elektroenergetske građevine s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama:<br />
a) transformatorske stanice<br />
- Krk (110/35 kV),<br />
- Dunat (<strong>plan</strong>irana 110/20 kV),<br />
b) distribucijski dalekovod 110 kV-postojeći:<br />
- Crikvenica-Krk,<br />
- Krk-Lošinj,<br />
- Krk-Rab.<br />
2.2. GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA<br />
2.2.1. Opće odredbe ili kriteriji za korištenje izgrađenog i neizgrađenog<br />
dijela područja<br />
Članak 14.<br />
(1) Prostornim <strong>plan</strong>om utvrđena su građevinska područja naselja na području Grada Krka<br />
i to za statistička naselja: Krk, Kornić, Muraj, Lakmartin, Vrh, Bajčići, Nenadići, Brusići,<br />
Poljica, Žgaljići, Brzac, Milohnići, Linardići, Skrbčići i Pinezići na način:<br />
- Krk: NA1 - Krk,<br />
- Kornić: NA2 - Kornić,<br />
- Muraj: NA3 - Muraj,<br />
- Lakmartin: NA4 – Lakmartin,<br />
- Vrh: NA5.1 - Vrh, NA5.2 - Salatić, NA5.3 - Kosići,<br />
- Bajčići: NA6 - Bajčići,<br />
- Nenadići: NA7.1 - Nenadići, NA7.2 - Kapovci,<br />
- Brusići: NA8.1 – Brusići, NA8.2 – Brozići,<br />
- Poljica: NA9.1 i NA9.2 – Poljica,<br />
- Žgaljići: NA10.1 NA10.2 – Žgaljići,<br />
- Brzac: NA11 – Brzac,<br />
- Milohnići: NA12 – Milohnići,<br />
- Linardići: NA13 – Linardići,<br />
- Skrbčići: NA14 – Skrbčići,<br />
- Pinezići: NA15.1 – Pinezići, NA15.2 – Picik.<br />
(2) Unutar građevinskih područja naselja <strong>grad</strong>i se u skladu s odredbama ovog Prostornog<br />
<strong>plan</strong>a i zakona, odnosno detaljnije prostorno-<strong>plan</strong>ske dokumentacije.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
185
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
(3) Građevinsko područje naselja sastoji se od izgrađenog i neizgrađenog dijela. U<br />
slobodni prostor izgrađenog dijela građevinskog područja naselja prioritetno treba smjestiti<br />
građevine ili površine društvenih djelatnosti i infrastrukture.<br />
Članak 15.<br />
(1) U neizgrađenom dijelu građevinskih područja naselja na području Grada Krka može se<br />
<strong>grad</strong>iti samo nakon izrade urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja i na uređenoj građevnoj čestici<br />
(pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj<br />
parkirališnih mjesta) ili čije je uređenje započeto na temelju Programa iz<strong>grad</strong>nje objekata i<br />
uređaja komunalne infrastrukture prema posebnom propisu, na način da su izvedeni barem<br />
zemljani radovi u skladu s urbanističkim <strong>plan</strong>om uređenja za neizgrađeni dio građevinskog<br />
područja, odnosno s <strong>prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om na temelju kojeg se provodi zahvat u prostoru za<br />
izgrađeni dio građevinskog područja (članak 10. Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog<br />
obalnog pojasa NN 128/04).<br />
(2) Pristupni put je direktni kolni, odnosno javni pristup građevnoj čestici, minimalne<br />
širine 5,5 m, a ukoliko lokalni uvjeti to ne dozvoljavaju, širina javnog pristupa mora biti<br />
najmanje 3,0 metra, a sve u skladu s čl. 3. točka 31.<br />
Članak 16.<br />
(1) Na jednoj građevinskoj čestici može se smjestiti samo jedna građevina osnovne<br />
namjene.<br />
(2) Iznimno, više građevina iste (osnovne) namjene na jednoj građevinskoj čestici je<br />
moguće iz<strong>grad</strong>iti isključivo temeljem urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja i koji će definirati odnose<br />
između građevina (udaljenost, veličinu, organizaciju građevinske čestice i sl.). Najmanja<br />
udaljenost između građevina definira se (h1+h2)/2 (h1 i h2 su visine susjednih građevina), ali<br />
ne manje od 4 m.<br />
Članak 17.<br />
(1) Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za nerazvrstane<br />
(pristupne) ceste i ulice ne može biti manja od 4 metara.<br />
(2) Udaljenost građevine osnovne namjene od regulacijskog pravca za razvrstane ceste ne<br />
može biti manja od 6 metara. Iznimno može biti i manja ukoliko tako propiše urbanistički<br />
<strong>plan</strong> uređenja.<br />
(3) Postojeće građevine osnovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja, koje se nalaze<br />
na udaljenostima manjim od onih iz stavka (1) i (2), mogu se rekonstruirati pod uvjetom da se<br />
ne smanjuje postojeća udaljenost građevine od regulacijskog pravca.<br />
(4) Kod interpolacija novih građevina (između dvije izgrađene) u izgrađenom dijelu<br />
naselja između postojećih susjednih građevina koje se nalaze na udaljenostima manjim od<br />
onih iz stavka (1) i (2), udaljenost može biti i manja od one iz stavka (1) i (2), ali uz uvjet da<br />
se građevni pravac uskladi sa postojećim susjednim građevinama, a sve vodeći računa o<br />
lokalnim uvjetima.<br />
Članak 18.<br />
(1) Unutar građevinskog područja naselja mogu se <strong>grad</strong>iti građevine:<br />
- stambene namjene,<br />
- društvene namjene,<br />
- gospodarske namjene,<br />
- ugostiteljsko-turističke namjene,<br />
- sportsko-rekreacijske namjene,<br />
- građevine prometa, veza i infrastrukturne namjene,<br />
- privremene građevine – kiosci i štandovi i montažne građevine<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
186
- i uređivati javno i zaštitno zelenilo i plaže.<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Članak 19.<br />
(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog <strong>plan</strong>a unutar izgrađenog dijela<br />
građevinskih područja naselja (NA2 – NA15.2) mogu se <strong>grad</strong>iti nove, rekonstruirati, odnosno<br />
zamijeniti postojeća pojedinačna ili više građevina na građevnoj čestici ili prostornoj cjelini<br />
površine manje od 5000 m 2 :<br />
- obiteljske/višeobiteljske kuće (slobodnostojeće ili dvojne),<br />
- stambene građevine (slobodnostojeće),<br />
- pomoćne prizemne građevine i poljoprivredne gospodarske građevine u sklopu<br />
okućnica postojećih građevina (bruto površine koje ulaze u postotak izgrađenosti<br />
građevinske čestice),<br />
- građevine gospodarske namjene (zanatske namjene, poslovne namjene i<br />
poljoprivredne gospodarske građevine) do 200 m 2 tlocrtne projekcije (zemljište pod<br />
građevinom),<br />
- građevine društvene namjene,<br />
- građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod<br />
građevinom) do 200 m 2 ,<br />
- građevine sporta i rekreacije,<br />
- privremene građevine - kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe sajmova i<br />
manifestacija (šator za maskenbal i slično),<br />
- infrastrukturne građevine (prometna, telekomunikacijska, elektroenergetska i<br />
vodnogospodarska mreža).<br />
2.2.2. Građevine stambene namjene<br />
Članak 20.<br />
(1) Na jednoj građevnoj čestici može se <strong>grad</strong>iti jedna građevina stambene namjene i uz<br />
nju pomoćna ili gospodarska građevina, ukoliko zadovoljavaju uvjete utvrđene ovim<br />
Prostornim <strong>plan</strong>om.<br />
(2) Osim stambene u sklopu građevine stambene namjene omogućava se i ugostiteljskoturistička<br />
namjena i poslovna namjena za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i<br />
eksplozije sa bukom manjom od 45dB noću i 55dB danju: krojačke, frizerske, postolarske,<br />
fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, caffe-i, buffet-i i sl.<br />
2.2.2.1. Obiteljska/višeobiteljska kuća<br />
Članak 21.<br />
(1) Iz<strong>grad</strong>nja obiteljskih/višeobiteljskih kuća moguća je unutar građevinskog područja<br />
svih naselja.<br />
Članak 22.<br />
(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za iz<strong>grad</strong>nju obiteljske/višeobiteljske kuće:<br />
a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za iz<strong>grad</strong>nju obiteljske/višeobiteljske kuće<br />
iznosi:<br />
- za slobodnostojeće građevine: 500 m 2<br />
- za dvojne građevine: 300 m 2<br />
b) iznimno za iz<strong>grad</strong>nju obiteljske kuće najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi<br />
400m², uz uvjet da se građevna čestica nalazi u okruženju već formiranih građevinskih čestica<br />
i uz pozitivno mišljenje Gradskog poglavarstva Grada Krka.<br />
c) ovim <strong>prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om se ne propisuje najveća dopuštena površina građevne čestice za<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
187
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
iz<strong>grad</strong>nju obiteljske/višeobiteljske kuće;<br />
d) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine - obiteljske/višeobiteljske<br />
kuće - iznosi:<br />
- za slobodnostojeće građevine: 60 m 2<br />
- za dvojne građevine: 60 m 2<br />
e) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove građevine - obiteljske/višeobiteljske<br />
kuće - iznosi 200 m 2 za slobodnostojeće i 100 m 2 za dvojne građevine;<br />
f) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) određuje se:<br />
- za slobodnostojeće građevine: 0,25<br />
- za dvojne građevine: 0,25<br />
g) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) u NA2-NA15.2 iznosi:<br />
- za slobodnostojeće građevine: 0,5<br />
- za dvojne građevine: 0,5<br />
h) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) u NA1 iznosi:<br />
- za slobodnostojeće građevine: 0,5 (obiteljske) / 0,75 (višeobiteljske)<br />
- za dvojne građevine: 0,5 (obiteljske) / 0,75 (višeobiteljske)<br />
(2) Ukoliko se ispod obiteljske/višeobiteljske građevine <strong>grad</strong>i podrum najveći dopušteni<br />
koeficijent iskoristivosti (Kis) određuje se:<br />
- za slobodnostojeće i dvojne građevine u NA2-NA15.2: 0,75<br />
- za slobodnostojeće i dvojne građevine u NA1: 0,75 (obiteljske) / 1,0 (višeobiteljske)<br />
(3) U izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja sa iz<strong>grad</strong>njom na<br />
regulacijskom pravcu najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent<br />
iskoristivosti (Kis) mogu biti i veći s tim da u građevini moraju biti definirani svi pomoćni<br />
prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima), ali tek nakon donošenja UPU i/ili DPU.<br />
Članak 23.<br />
(1) Najveći dopušteni broj etaža obiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže. Najveća<br />
dopuštena visina obiteljske kuće iznosi 7,5 m do završnog ruba vijenca građevine.<br />
(2) Najveći dopušteni broj etaža višeobiteljske kuće je podrum i 2 nadzemne etaže (u<br />
Krku NA1 je dozvoljeno podrum i 3 nadzemne etaže). Najveća dopuštena visina<br />
višeobiteljske kuće iznosi 7,5 m (10,5 m u Krku NA1) do završnog ruba vijenca građevine.<br />
(3) Građevina u svim pročeljima može imati vidljive najviše dvije (tri u Krku NA1) etaže.<br />
2.2.2.2. Stambene građevine<br />
Članak 24.<br />
(1) Stambene građevine mogu se <strong>grad</strong>iti unutar građevinskog područja svih naselja.<br />
Članak 25.<br />
(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za iz<strong>grad</strong>nju stambenih građevina:<br />
a) najmanja dopuštena površina građevne čestice za iz<strong>grad</strong>nju stambene građevine iznosi<br />
500 m 2 ;<br />
b) ovim <strong>prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om se ne propisuje najveća dopuštena površina građevne čestice za<br />
iz<strong>grad</strong>nju stambene građevine;<br />
c) najmanja dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 100 m 2<br />
za sve tipove <strong>grad</strong>nje;<br />
d) najveća dopuštena površina tlocrtne projekcije nove stambene građevine iznosi 200 m 2 ;<br />
e) najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) određuje se 0,25;<br />
f) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) u NA2-NA15.2 iznosi 0,50;<br />
g) najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) u NA1 iznosi 0,75.<br />
(2) Ukoliko se ispod stambene građevine <strong>grad</strong>i podrum najveći dopušteni koeficijent<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
188
iskoristivosti (Kis) iznosi:<br />
- u NA2-NA15.2: 0,75<br />
- u NA1: 1,0.<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Članak 26.<br />
(1) Najveći dopušteni broj etaža stambene građevine iznosi podrum i dvije (samo u NA1<br />
tri) nadzemne etaže.<br />
(2) Najveća dopuštena visina stambene građevine iznosi 7,5 m (samo u NA1 10,5 m) do<br />
završnog ruba vijenca građevine.<br />
(3) Građevina u svim pročeljima mora imati vidljive najviše dvije (samo u NA1 tri) etaže.<br />
2.2.2.3. Višestambene građevine<br />
Članak 27.<br />
(1) Višestambene građevine mogu se <strong>grad</strong>iti samo unutar građevinskog područja naselja<br />
Krk (NA1).<br />
Članak 28.<br />
(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za iz<strong>grad</strong>nju višestambenih građevina:<br />
- najmanja dopuštena površina građevne čestice iznosi 1000 m 2 ;<br />
- najveća dopuštena površina građevne čestice nije ograničena;<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3;<br />
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,8;<br />
- najveći dopušteni broj etaža višestambene građevine je tri; dopuštena je <strong>grad</strong>nja<br />
podruma;<br />
- najveća dopuštena visina građevine je 10,5 m do završnog ruba vijenca građevine;<br />
- krovišta građevine mogu biti ravna i kosa (ako se <strong>grad</strong>e kao kosa moraju biti s<br />
nagibom krovnih ploha između 17 o i 23 o , a pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa<br />
kanalica).<br />
(2) Ukoliko se ispod višestambene građevine <strong>grad</strong>i podrum najveći dopušteni koeficijent<br />
iskoristivosti (Kis) iznosi 1,1.<br />
Članak 29.<br />
(1) Višestambene građevine mogu imati i garaže te poslovne sadržaje u prizemlju i na<br />
etažama. Poslovnim sadržajima smatraju se tihe djelatnosti bez opasnosti od požara i<br />
eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, fotografske radionice, prodavaonice mješovite<br />
robe, kao i ugostiteljski objekti koji ne proizvode buku veću od 55 dB danju i 45 dB noću,<br />
koji ne zagađuju zrak i koji svojim oblikovanjem ili na drugi način ne narušavaju izgled i<br />
uvjete stanovanja.<br />
2.2.2.4. Pomoćne građevine (uz građevinu stambene namjene)<br />
Članak 30.<br />
(1) Pomoćne građevine mogu se <strong>grad</strong>iti na građevnoj čestici uz građevinu stambene<br />
namjene najviše kao jednoetažne.<br />
(2) Pomoćne građevine <strong>grad</strong>e se uz uvjet da:<br />
- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena nije viša od visine osnovne<br />
građevine i ne prelazi visinu od 4,0 metra do završnog ruba vijenca građevine,<br />
- tlocrtna zauzetost pomoćnih građevina nije veća od 50 m 2 ,<br />
- krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se <strong>grad</strong>e kao kosa moraju biti s nagibom krovnih<br />
ploha između 17° i 23 o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
189
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
(3) Građevina iz stavka (1) ovog članka mogu se <strong>grad</strong>iti i do granice građevne čestice.<br />
Ako se <strong>grad</strong>e kao građevine na granici građevne čestice, moraju od susjedne građevine biti<br />
odijeljene vatrobranim zidom, uz uvjet da nagib krova nije prema susjednoj građevnoj čestici.<br />
Ako građevine iz stavka (1) ovoga članka imaju otvore prema susjednoj građevnoj čestici,<br />
moraju biti udaljene od te čestice najmanje 4,0 metra.<br />
(4) Najmanja dopuštena udaljenost pomoćne građevine od regulacijskog pravca iznosi 5,0<br />
metara.<br />
(5) Na regulacijskom pravcu mogu se <strong>grad</strong>iti samo garaže, kada je takav zahtjev<br />
uvjetovan konfiguracijom terena, odnosno kada je završna kota ravnog krova ista kao niveleta<br />
ulice, odnosno max do visine o<strong>grad</strong>nog zida 1,1m kada to dozvoljavaju lokalni uvjeti.<br />
2.2.2.5. Poljoprivredne gospodarske građevine (uz građevinu stambene namjene)<br />
Članak 31.<br />
(1) Poljoprivredne gospodarske građevine (ne mogu se <strong>grad</strong>iti unutar NA1) mogu se<br />
<strong>grad</strong>iti na građevnoj čestici uz građevinu stambene namjene uz poštivanje slijedećih uvjeta:<br />
- visina od najniže kote konačno zaravnatog terena iznosi najviše 4,0 m do završnog<br />
ruba vijenca,<br />
- građevni pravac je iza građevnog pravca građevine osnovne namjene,<br />
- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 4,0 m,<br />
- krovišta mogu biti ravna ili kosa (ako se <strong>grad</strong>e kao kosa moraju biti s nagibom krovnih<br />
ploha između 17° i 23 o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica).<br />
(2) Udaljenost poljoprivredne gospodarske građevine od regulacijskog pravca iznosi<br />
najmanje 6,0 m.<br />
(3) Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 5,0 m od granice građevne čestice.<br />
Članak 32.<br />
(1) Postojeće pomoćne i poljoprivredne gospodarske građevine sagrađene legalno i u<br />
skladu s ranije važećim propisima mogu se rekonsturirati i prenamjeniti u skladu s odredbama<br />
ovog Prostornog <strong>plan</strong>a.<br />
(2) Ukoliko nisu ispunjeni uvjeti propisani ovim Prostornim <strong>plan</strong>om građevine iz stavka<br />
(1) ovog članka mogu se rekonstruirati samo u postojećim tlocrtnim i visinskim gabaritima.<br />
2.2.2.6. Udaljenost građevina stambene namjene (obiteljske/višeobiteljske kuće,<br />
stambene građevine i višestambene građevine) od granica građevnih čestica<br />
Članak 33.<br />
(1) Građevine stambene namjene koje će se <strong>grad</strong>iti na slobodnostojeći način moraju biti<br />
udaljene najmanje pola visine (h/2) od granice građevinske čestice, ali ne manje od 4,0 metra<br />
ukoliko građevina ima otvore, prohodne terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i<br />
stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni otvori niti otvorena stubišta, udaljenost<br />
građevine od granice građevne čestice može iznositi i 3,0 m.<br />
(2) Obiteljske/višeobiteljske kuće koje će se <strong>grad</strong>iti kao dvojne, tako da će se jednom<br />
stranom prislanjati uz susjednu građevinu ili granicu građevne čestice, moraju s drugim<br />
dijelovima građevine (istakom) biti udaljene od granice susjedne građevine najmanje h/2, ali<br />
ne manje od 4,0 metra od granice građevne čestice, ukoliko građevina ima otvore, prohodne<br />
terase i otvorena stubišta. Ukoliko na bočnim i stražnjim fasadama građevine nisu predviđeni<br />
otvori niti otvorena stubišta, udaljenost građevine od granice građevne čestice može iznositi i<br />
3,0 m.<br />
2.2.2.7. Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
190
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Članak 34.<br />
(1) Arhitektonsko oblikovanje građevina stambene namjene i to novih građevina kao i<br />
rekonstruiranih, oblikovanje fasada i krovišta, te upotrebljeni građevinski materijali moraju<br />
biti usklađeni s načinom iz<strong>grad</strong>nje postojećih građevina u naselju te primjereni tradicionalnoj<br />
primorskoj <strong>grad</strong>nji.<br />
(2) Krovišta građevina mogu biti ravna ili kosa. Ako se <strong>grad</strong>e kao kosa moraju biti s<br />
nagibom krovnih ploha između 17° i 23 o i pokrov mora biti mediteran crijep ili kupa kanalica.<br />
(3) Na krovište je moguće u<strong>grad</strong>iti krovne prozore te kolektore sunčeve energije.<br />
(4) Dio krovnih ploha može se koristiti i kao prohodna terasa u funkciji stanovanja ili za<br />
solarije (otvorena krovišta).<br />
(5) Smjer dominantnog sljemena krova se definira prema sljedećim kriterijima, i<br />
navedenim redosljedom, a ovisno o lokaciji građevine i mogućnosti primjene pojedinog<br />
kriterija<br />
a) usporedo s obalnom crtom,<br />
b) usporedo u odnosu na okolne građevine,<br />
c) usporedo s prometnicom,<br />
d) usporedo sa slojnicama terena.<br />
Primjenjuje se prvi kriterij po redosljedu koji je moguće definirati vizualnom percepcijom na<br />
lokaciji, dok se ostali isključuju.<br />
(6) Fasada mora biti kamena ili žbukana, obojena svijetlim pastelnim bojama.<br />
2.2.2.8. Uređenje građevinskih čestica građevina stambene namjene<br />
Članak 35.<br />
(1) Prostor na građevnoj čestici građevine stambene namjene uređivat će se na<br />
tradicionalan način uređivanja okućnice, poštujući funkcionalne i oblikovne karakteristike<br />
krajobraza, uz upotrebu autohtonih biljnih vrsta.<br />
(2) Terase i potporni zidovi moraju se <strong>grad</strong>iti tako da nisu u suprotnosti s oblikovnim<br />
obilježjima naselja.<br />
(3) Najmanje 40% građevne čestice mora se urediti visokim i niskim zelenilom. Kao<br />
zelene površine obračunavaju se sve zelene površine kao i sve staze maksimalne širine 1,5 m.<br />
Odstupanja od ovog stavka moguća su samo u zonama starih naselja gdje se interpolacijama u<br />
postojećoj građevnoj strukturi dograđuju postojeće ili <strong>grad</strong>e nove građevine.<br />
(4) O<strong>grad</strong>e se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih materijala<br />
visine najviše 110 cm.<br />
(5) Radi očuvanja izgleda padina na kosim građevnim česticama uvjetuje se <strong>grad</strong>nja<br />
podzida visine do najviše 1,5 m.<br />
(6) Broj parkirališnih mjesta određen je u poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje.<br />
2.2.2.9. Priključivanje građevina stambene namjene na javno-prometnu površinu i na<br />
komunalnu infrastrukturu<br />
Članak 36.<br />
(1) Način i uvjeti priključenja građevinske čestice, odnosno građevine stambene namjene<br />
na javno-prometnu površinu i komunalnu infrastrukturu definira se u poglavlju 5. odredba za<br />
provođenje ovog prostornog <strong>plan</strong>a, urbanističkim <strong>plan</strong>ovima uređenja i detaljnim <strong>plan</strong>ovima<br />
uređenja izrađenih temeljem smjernica ovog prostornog <strong>plan</strong>a.<br />
2.2.3. Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene (unutar građevinskih<br />
područja naselja)<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
191
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Članak 37.<br />
(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog <strong>plan</strong>a unutar građevinskih<br />
područja naselja (NA2 – NA15) <strong>grad</strong>e se građevine društvene namjene i sportsko-rekreacijske<br />
namjene.<br />
(2) Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene mogu se <strong>grad</strong>iti u svim<br />
građevinskim područjima naselja.<br />
Članak 38.<br />
(1) Građevine društvene i sportsko-rekreacijske namjene mogu se <strong>grad</strong>iti kao podrum i<br />
dvije nadzemne etaže (u naselju Krk podrum i tri nadzemne etaže).<br />
(2) Krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17° i 23 o , a kojeg predviđa usvojena<br />
tehnologija građenja pojedine građevine.<br />
(3) Najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti iznosi 0,5, osim za sportsko-rekreacijske i<br />
vjerske građevine, gdje može iznositi do 0,6.<br />
(4) Uvjeti za iz<strong>grad</strong>nju građevina društvene i sportsko-rekreacijske namjene su:<br />
Predškolske ustanove (dječji vrtići i jaslice)<br />
- površina građevne čestice za jednoetažnu građevinu u pravilu je 40 m 2 po djetetu, za<br />
dvoetažnu 25 m 2 po djetetu,<br />
- minimalna površina građevne čestice iznosi 2000 m 2 .<br />
Osnovne škole<br />
- građevinska (bruto) površina građevine je oko 6 m 2 /učeniku,<br />
- na građevnoj čestici potrebno je osigurati površine za školsku z<strong>grad</strong>u, prostor za<br />
odmor i rekreaciju, sportske terene, zelene površine i dr.,<br />
- veličina građevne čestice određena je normativom od 30-50 m 2 / učeniku za rad škole<br />
u 2 smjene.<br />
Sport i rekreacija<br />
- unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportskorekreacijskih<br />
građevina (dvorana) te bazena i otvorenih sportskih sadržaja,<br />
- kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj<br />
blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta.<br />
Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost<br />
- građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti <strong>grad</strong>e se unutar građevinskih<br />
područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose<br />
kvaliteti života u naselju.<br />
- na razini primarne zdravstvene zaštite <strong>plan</strong>ira se mogućnost otvaranja specijalističkih<br />
ambulanti i poliklinika, za prostore zdravstvene stanice (ambulante) optimalna<br />
površina iznosi 0,02 - 0,05 m 2 /st.<br />
Vjerske građevine<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice iznosi 0,6;<br />
- najmanje 40% građevne čestice mora biti hortikulturno uređen temeljem krajobraznog<br />
projekta.<br />
(5) Građevine mješovite društvene namjene <strong>grad</strong>e se prema strožim uvjetima za iz<strong>grad</strong>nju<br />
od dviju kombiniranih namjena.<br />
(6) Građevine koje služe društvenim djelatnostima i sportsko-rekreacijskim i ostalim<br />
sadržajima javnog interesa u pravilu se <strong>grad</strong>e na istaknutim lokacijama te moraju biti građene<br />
kvalitetno i racionalno.<br />
Članak 39.<br />
(1) Uvjeti za dimenzioniranje građevina društvene i sportsko-rekreacijske namjene su:<br />
- Predškolske i školske ustanove (dječji vrtići, jaslice, osnovne i srednje škole):<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
192
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
- <strong>grad</strong>e se unutar građevinskih područja naselja u skladu s veličinom naselja i<br />
standardima i važećim Pravilnicima, na način da pridonose kvaliteti života u<br />
naselju,<br />
- kod građenja potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj blizini na javnoj<br />
površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta (prema poglavlju 5. ovih<br />
odredbi za provođenje).<br />
- Sport i rekreacija:<br />
- unutar građevinskog područja naselja omogućuje se i građenje zatvorenih sportskorekreacijskih<br />
građevina (dvorana), sportskih igrališta i sl. prema parametrima koji<br />
vrijede za pojedini sportski objekt,<br />
- kod građenja sportskih građevina potrebno je na građevnoj čestici ili u neposrednoj<br />
blizini na javnoj površini osigurati potreban broj parkirališnih mjesta (prema<br />
poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje).<br />
- Zdravstvo, kultura i socijalna djelatnost:<br />
- građevine zdravstvene, kulturne i socijalne djelatnosti <strong>grad</strong>e se unutar građevinskih<br />
područja naselja u skladu s veličinom naselja i standardima, na način da pridonose<br />
kvaliteti života u naselju,<br />
- na razini primarne zdravstvene zaštite <strong>plan</strong>ira se mogućnost otvaranja<br />
specijalističkih ambulanti i poliklinika,<br />
2.2.4. Građevine gospodarske namjene (unutar građevinskih područja naselja)<br />
Članak 40.<br />
(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog <strong>plan</strong>a unutar izgrađenog dijela<br />
građevinskih područja naselja (NA2-NA15.2) <strong>grad</strong>e se građevine gospodarske namjene<br />
tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) najviše 200 m 2 .<br />
(2) Građevine gospodarske namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) veće<br />
od 200 m 2 određuju se UPU-om.<br />
Članak 41.<br />
(1) Unutar građevinskih područja naselja mogu se <strong>grad</strong>iti građevine gospodarske namjene<br />
na pojedinačnim građevnim česticama koje svojom veličinom, smještajem u naselju i<br />
osiguranjem osnovnih priključaka na prometnu i komunalnu infrastrukturu omogućuju<br />
obavljanje gospodarskih djelatnosti bez štetnih utjecaja na okoliš.<br />
(2) Građevine gospodarske namjene mogu se <strong>grad</strong>iti unutar građevinskog područja naselja<br />
uz uvjet da je do građevne čestice izgrađena prometnica (pristupni put) širine najmanje 5,5<br />
metara.<br />
(3) Građevine gospodarske namjene koje se mogu <strong>grad</strong>iti u građevinskim područjima<br />
naselja su:<br />
- građevine zanatske namjene,<br />
- građevine poslovne namjene (uslužne, trgovačke i komunalno-servisne),<br />
- građevine ugostiteljsko-turističke<br />
- poljoprivredne gospodarske građevine (osim unutar građevinskog područja naselja<br />
Krk NA1).<br />
(4) U jednoj građevini gospodarske namjene može biti i kombinacija namjena: zanatske i<br />
poslovne, a može sadržavati i prostore ugostiteljsko-turističke i sportsko-rekreacijske<br />
namjene.<br />
Članak 42.<br />
(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za iz<strong>grad</strong>nju građevina gospodarske<br />
namjene:<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
193
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
- površina građevne čestice ne može biti manja od 500 m 2 .<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25,<br />
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,5, a ukoliko se ispod<br />
građevine gospodarske namjene <strong>grad</strong>i podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti<br />
(Kis) iznosi 0,75.<br />
(2) U izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja sa iz<strong>grad</strong>njom na<br />
regulacijskom pravcu najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i koeficijent<br />
iskoristivosti (Kis) mogu biti i veći s tim da u građevini moraju biti definirani svi pomoćni<br />
prostori, kao i garaža (prema lokalnim uvjetima), ali tek nakon donošenja UPU i/ili DPU.<br />
(3) Unutar građevina zanatske i poslovne namjene dopušten je smještaj prostora stambene<br />
namjene, najveće dopuštene brutto razvijene površine 120 m 2 .<br />
Članak 43.<br />
(1) Građevine gospodarske namjene (zanatske i poslovne) mogu se <strong>grad</strong>iti do visine od<br />
najviše podruma i 2 nadzemne etaže (samo u NA1 podrum i tri nadzemne etaže). Visina<br />
građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te tehnološkim procesom.<br />
Najveća dopuštena visina građevine iznosi 7,5 metara (samo u NA1 10,5 m) do završnog ruba<br />
vijenca građevine.<br />
(2) Poljoprivredne gospodarske građevine mogu se <strong>grad</strong>iti do visine od najviše podruma i<br />
1 nadzemne etaže. Visina građevine mora biti u skladu s namjenom i funkcijom građevine, te<br />
tehnološkim procesom. Najveća dopuštena visina građevine iznosi 6,0 metara do sljemena<br />
građevine.<br />
Članak 44.<br />
(1) Krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17-23 ° , te pokrova kojeg predviđa<br />
usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.<br />
(2) Najmanja udaljenost građevine od granica susjednih građevinskih čestica 4,0 metra od<br />
granice građevne čestice.<br />
Članak 45.<br />
(1) Građevna čestica se prema javno-prometnoj površini uređuje sadnjom drveća i<br />
ukrasnog zelenila, uz uvjet da se ne ometa ulaz u građevinu.<br />
(2) Najmanje 30% površine građevne čestice mora biti uređeno kao parkovno-pejzažno ili<br />
zaštitno zelenilo.<br />
(3) O<strong>grad</strong>e se izrađuju od kamena, betona, zelenila, metala i kombinacije ovih materijala<br />
visine najviše 110 cm.<br />
(4) Uvjeti za arhitektonsko oblikovanje građevina moraju biti u skladu s funkcijom i<br />
tehnološkim procesom, uz upotrebu postojanih materijala i boja.<br />
Članak 46.<br />
(1) Unutar građevinskog područja naselja Krk (NA1) nalazi se zona gospodarske<br />
namjene-poslovna.<br />
(2) U zoni nije dozvoljeno <strong>grad</strong>iti građevine stambene namjene.<br />
(3) Za <strong>grad</strong>nju unutar zone je potreban Urbanistički <strong>plan</strong> uređenja Krk (UPU1), a u skladu<br />
s parametrima za iz<strong>grad</strong>nju zone dani u poglavlju 2.3.1.1. ovih odredbi za provođenje.<br />
2.2.5. Građevine ugostiteljsko-turističke namjene (unutar građevinskog područja<br />
naselja)<br />
Članak 47.<br />
(1) Neposrednim provođenjem odredbi ovog Prostornog <strong>plan</strong>a unutar izgrađenog dijela<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
194
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
građevinskih područja naselja (NA2-NA15.2) <strong>grad</strong>e se građevine ugostiteljsko-turističke<br />
namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod građevinom) najviše 200 m 2 .<br />
(2) Građevine ugostiteljsko-turističke namjene tlocrtne projekcije (zemljište pod<br />
građevinom) veće od 200 m 2 određuju se UPU-om.<br />
(3) Građevine iz stavka (1) i (2) ovog članka ne odnose se na građevine za stalno ili<br />
povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište) nego isključivo na gospodarski<br />
objekt.<br />
Članak 48.<br />
(1) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za iz<strong>grad</strong>nju građevina ugostiteljskoturističke<br />
namjene unutar građevinskog područja naselja:<br />
- najmanja dopuštena površina građevne čestice za iz<strong>grad</strong>nju građevine ugostiteljskoturističke<br />
namjene je 500 m 2 ,<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,25,<br />
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,5 (u NA1 0,75), a ukoliko se<br />
ispod građevine ugostiteljsko-turističke namjene <strong>grad</strong>i podrum najveći dopušteni koeficijent<br />
iskoristivosti (Kis) iznosi 0,75 (u NA1 1,0).<br />
– nova <strong>grad</strong>nja <strong>plan</strong>ira se u neizgrađenim dijelovima postojećih građevinskih područja<br />
samo kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom<br />
smještajnih građevina i pratećih sadržaja (športsko - rekreacijski, ugostiteljski, uslužni,<br />
zabavni i slični) uz osobito izražene <strong>plan</strong>ske mjere poboljšanja infrastrukture i zaštite okoliša,<br />
– nove smještajne građevine <strong>plan</strong>iraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne<br />
vrijednosti,<br />
– smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i<br />
veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša,<br />
– smještajna građevina s pripadajućim zemljištem u građevinskom području naselja<br />
unutar površine određene za ugostiteljsko-turističku namjenu <strong>plan</strong>ira se izvan postojećih<br />
javnih površina uz obalu,<br />
– vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u<br />
odnosu na svaku fazu iz<strong>grad</strong>nje smještajnih građevina,<br />
– odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s<br />
pročišćavanjem,<br />
- u građevinskom području naselja unutar mješovite namjene može se <strong>plan</strong>irati<br />
pojedinačna građevina za smještaj (hotel, pansion, prenoćište i sl.) kapaciteta do 80 kreveta,<br />
- u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, vanjski bazeni i terase<br />
(navedeni sadržaji ne ulaze u izgrađenost građevne čestice, ukoliko se nalaze na terenu).<br />
Članak 49.<br />
(1) Za građevine koje se <strong>grad</strong>e u građevinskom području naselja Krk (NA1) najveći broj<br />
etaža ugostiteljsko-turističke građevine su podrum i tri nadzemne etaže, a maksimalna visina<br />
građevine iznosi 12,0 m do završnog ruba vijenca građevine. Za sva ostala naselja i dijelove<br />
naselja na području Grada Krka najveći broj etaža iznosi podrum i dvije nadzemne etaže, a<br />
maksimalna visina 9,0 m do završnog ruba vijenca građevine.<br />
(2) Krovište može biti ravno ili koso nagiba od 17 - 23 0 , te pokrova kojeg predviđa<br />
usvojena tehnologija građenja pojedine građevine.<br />
Članak 50.<br />
(1) Udaljenost građevine osnovne namjene od granice građevne čestice iznosi najmanje<br />
6,0 metara, a pomoćne građevine mogu se <strong>grad</strong>iti i na granici građevne čestice, uz uvjet da se<br />
na pročelju koja se nalazi na manjoj udaljenosti od 4,0 metra od granice čestice ne dozvoljava<br />
iz<strong>grad</strong>nja otvora.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
195
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
(2) Građevna čestica građevine ugostiteljsko-turističke namjene mora se nalaziti uz javnoprometnu<br />
površinu širine najmanje 5,5 metara.<br />
Članak 51.<br />
(1) Najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora<br />
se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo.<br />
(2) Za građevine ugostiteljsko-turističke namjene smještene uz obalu mora moguće je<br />
odrediti posebnu zonu kupališta, uz uvjet da se ne prekida obalna šetnica (postojeća ili<br />
<strong>plan</strong>irana) i pristup obali.<br />
Članak 52.<br />
(1) Prenamjena postojećih građevina drugih namjena u građevine ugostiteljsko-turističke<br />
namjene moguća je pod istim uvjetima kao i za nove građevine.<br />
(2) Postojeće građevine isključivo ugostiteljsko-turističke namjene razvrstane prema<br />
važećim zakonskim propisima ne mogu se prenamijeniti u građevine stambene namjene.<br />
(3) Postojeće građevine s namjenom “hotel”: Dražica sa depadansama i Koralj ne mogu<br />
promijeniti svoju osnovnu namjenu iz hotelske u druge oblike turističke usluge<br />
(apartmansku).<br />
Članak 53.<br />
(1) Planirana luka nautičkog turizma-marina (LN) maksimalnog broja vezova 50 je unutar<br />
građevinskog područja Krk (NA1) i uređuje se u skladu s Urbanističkim <strong>plan</strong>om uređenja<br />
Krka (UPU1).<br />
2.2.6. Građevine prometne i infrastrukturne namjene (unutar građevinskog područja<br />
naselja)<br />
Članak 54.<br />
(1) Građevine prometne i infrastrukturne namjene (osim građevina pomorskog prometa)<br />
unutar građevinskih područja naselja mogu se <strong>grad</strong>iti neposredno, a u skladu s uvjetima<br />
nadležnih tijela za obavljanje komunalnih djelatnosti, odnosno u skladu sa zakonom,<br />
posebnim uvjetima tijela državne uprave ili pravnih osoba.<br />
2.2.7. Privremene građevine - kiosci i štandovi i montažne građevine za potrebe<br />
sajmova i manifestacija (šator za maskenbal i slično)<br />
Članak 55.<br />
(1) Kiosci su tipski ili posebno projektirani manji montažni ili pokretni objekti, a služe za<br />
prodaju novina, duhana, galanterije, voća i povrća i dr, kao i za pružanje manjih ugostiteljskih<br />
ili obrtničkih usluga.<br />
(2) Lokacije za postavu kioska, njihova površina i namjena na određenoj lokaciji na<br />
području Grada Krka utvrđuju se odgovarajućom odlukom nadležnog tijela Grada Krka .<br />
(3) Kiosci se mogu postavljati na javnim površinama, a iznimno i na drugim površinama<br />
utvrđenim odlukom nadležnog tijela Grada Krka, kao samostalne građevine ili se nekoliko<br />
kioska može povezati u jednu funkcionalnu cjelinu.<br />
(4) Dozvoljeno je postavljenje montažnih građevina za potrebe sajmova i manifestacija<br />
(šator za maskenbal i slično) prema odluci Gradskog Poglavarstva.<br />
2.2.8. Rekonstrukcije u izgrađenim dijelovima građevinskih područja naselja<br />
Članak 56.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
196
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
(1) Rekonstrukcija postojećih građevina stambene, društvene, gospodarske i ugostiteljskoturističke<br />
namjene u građevinskim područjima naselja koja se nalaze unutar obuhvata obvezne<br />
izrade <strong>plan</strong>ova užih područja moguća je na način utvrđen u poglavlju 9. ovih odredbi za<br />
provođenje.<br />
2.3. IZGRAĐENE STRUKTURE VAN NASELJA<br />
Članak 57.<br />
(1) U smislu ovog Prostornog <strong>plan</strong>a, izgrađene strukture izvan građevinskih područja<br />
naselja su:<br />
- građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja),<br />
- građevine izvan građevinskog područja.<br />
2.3.1. Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja)<br />
Članak 58.<br />
(1) Građevinska područja za izdvojene namjene (izvan naselja) utvrđene ovim Prostornim<br />
<strong>plan</strong>om određene su na kartografskim prikazima br. 1. “Korištenje i namjena površina”, mj.<br />
1:25.000 i br. 4. “Građevinska područja”, mj. 1:5.000.<br />
(2) Za izdvojena građevinka područja gospodarske, ugostiteljsko-turističke, sportskorekreacijske<br />
i infrastrukturne namjene obavezna je izrada urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja, što je<br />
određeno u poglavlju 9. ovih Odredbi za provođenje.<br />
(3) U građevinskim područjima za izdvojene namjene iz stavka (2) ovog članka mogu se<br />
uređivati površine za parkove, sport i rekreaciju, kao i druge građevine i sadržaji što<br />
upotpunjuju osnovne sadržaje i pridonose kvaliteti prostora, a ne smiju se <strong>grad</strong>iti građevine<br />
stambene namjene.<br />
Članak 59.<br />
(1) Prostornim <strong>plan</strong>om određena su izdvojena građevinska područja (izvan naselja) za:<br />
- gospodarsku namjenu (poslovnu),<br />
- ugostiteljsko-turističku namjenu (hoteli, turistička naselja, kampovi),<br />
- sportsko-rekreacijsku namjenu,<br />
- infrastrukturnu namjenu,<br />
- groblja.<br />
(2) U ZOP-u u izdvojenom građevinskom području (izvan naselja) ne može se <strong>plan</strong>irati<br />
<strong>grad</strong>nja, niti se može <strong>grad</strong>iti pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:<br />
– proizvodnju i trgovinu u pojasu najmanje 70 m od obalne crte,<br />
– usluge ugostiteljskog smještaja u pojasu najmanje 70 m od obalne crte,<br />
– stalno ili povremeno stanovanje (apartmanske građevine za tržište),<br />
– odmor i rekreaciju (kuće za odmor).<br />
(3) U neizgrađenom dijelu izdvojenog od građevinskog područja (izvan naselja) u pojasu<br />
najmanje 70 m od obalne crte može se <strong>plan</strong>irati samo iz<strong>grad</strong>nja infrastrukturnih građevina i<br />
drugih građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali.<br />
2.3.1.1. Gospodarska namjena - poslovna (K) (izvan naselja)<br />
Članak 60.<br />
(1) Površine poslovne namjene namijenjene su poslovnim djelatnostima koje obuhvaćaju<br />
manje proizvodne, poslovne i skladišne komplekse (trgovinu, manje pogone - obrtništvo,<br />
skladištenje, servise, komunalne usluge i sl.).<br />
(2) Uz osnovnu djelatnost moguće je na površinama gospodarske namjene - poslovne<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
197
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
razviti i drugu djelatnost - prateću ili u funkciji osnovne djelatnosti, na način da ona ne ometa<br />
proces osnovne djelatnosti.<br />
Članak 61.<br />
(1) Ovim Prostornim <strong>plan</strong>om na području Grada Krka određena je slijedeće građevinsko<br />
područja poslovne namjene (izvan naselja):<br />
NAZIV ZONE<br />
OZNAKA<br />
ZONE<br />
POVRŠINA<br />
ZONE / ha<br />
IZGRA-<br />
ĐENO /ha<br />
NEIZGRA<br />
-ĐENO /<br />
ha<br />
Vela ravnica K 27,00 - 27,00<br />
ukupno 27,00 - 27,00<br />
(2) Za zonu poslovne namjene K propisana je obavezna izrada urbanističkog <strong>plan</strong>a<br />
uređenja. Do donošenja navedenog <strong>plan</strong>a ne dopušta se <strong>grad</strong>nja novih građevina niti uređenje<br />
površina.<br />
(3) Za zonu poslovne namjene K propisuje se II kategorija uređenosti (pristupni put,<br />
odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih<br />
mjesta).<br />
Članak 62.<br />
(1) U zonama poslovne namjene utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za iz<strong>grad</strong>nju<br />
građevina:<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti građevne čestice (Kig) je 0,25,<br />
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) građevne čestice je 0,5, a ukoliko se<br />
ispod građevine poslovne namjene <strong>grad</strong>i podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti<br />
(Kis) građevne čestice iznosi 0,75,<br />
- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i dvije nadzemne etaže, a<br />
maksimalna visina građevine iznosi 7,5 m do završnog ruba vijenca građevine.<br />
Članak 63.<br />
(1) Na površinama gospodarske namjene (poslovne) mogu se uz građevine osnovne<br />
namjene <strong>grad</strong>iti i pomoćne građevine, te prostori za manipulaciju, parkirališta, prometne<br />
građevine i uređaji, te druge građevine prema zahtjevima tehnološkog procesa.<br />
Članak 64.<br />
(1) Obvezni građevni pravac udaljen je najmanje 10,0 m od regulacijskog pravca odnosno<br />
granice površine gospodarske namjene (poslovne) prema javnoj cesti i predstavlja granicu<br />
<strong>grad</strong>ivog dijela čestice.<br />
(2) Na dijelovima građevne čestice prema susjednim građevnim česticama, granica<br />
<strong>grad</strong>ivog dijela čestice udaljena je od granice građevne čestice najmanje 6,0 m.<br />
Članak 65.<br />
(1) Građevine gospodarske namjene treba projektirati i oblikovati prema načelima<br />
suvremenog oblikovanja industrijskih građevina, uz upotrebu postojanih materijala te<br />
primjenu suvremenih tehnologija građenja.<br />
(2) Građevine se mogu <strong>grad</strong>iti i kao montažne, prema načelima stavka (1) ovog članka.<br />
Članak 66.<br />
(1) O<strong>grad</strong>e građevnih čestica poslovne namjene <strong>grad</strong>e se od kamena, betona ili metala ili<br />
kombinacijom tih materijala. Građevne čestice mogu biti ograđene i živicom.<br />
(2) Dijelovi građevnih čestica i platoa koji su javnog karaktera mogu biti neograđeni<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
198
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
(parkirališta za posjetitelje, pješački prilazi i drugi dijelovi građevne čestice).<br />
(3) Najveća dopuštena visina ulične o<strong>grad</strong>e građevne čestice je 1,8 m.<br />
(4) Najveća dopuštena visina o<strong>grad</strong>e između građevnih čestica je 2,0 m. O<strong>grad</strong>e mogu biti<br />
i više od 1,8 m, odnosno 2 m, kada je to potrebno zbog zaštite građevine ili načina njezina<br />
korištenja.<br />
Članak 67.<br />
(1) Najmanje 20% površine građevne čestice poslovne namjene potrebno je urediti kao<br />
parkovne ili zaštitne zelene površine, travnjacima s autohtonim vrstama ukrasnog grmlja i<br />
visokog zelenila i sl.<br />
Članak 68.<br />
(1) Kote prilaza pojedinim građevnim česticama poslovne namjene potrebno je prilagoditi<br />
niveleti prilazne ceste ili koti okolnog terena.<br />
2.3.1.2. Ugostiteljsko-turistička namjena (T) (izvan naselja)<br />
Članak 69.<br />
(1) Prostornim <strong>plan</strong>om predviđene su izdvojena građevinska područja ugostiteljskoturističke<br />
namjene (izvan naselja). U površinama namjenjenim smještaju ugostiteljskoturističkih<br />
sadržaja iz<strong>grad</strong>nja novih građevina stambene namjene nije dopuštena, ali se unutar<br />
ugostiteljsko-turističkih zona može urediti jedna samostalna uporabna cjelina namijenjena<br />
stanovanju, najveće dopuštene brutto razvijene površine 120 m 2 .<br />
(2) Površine ugostiteljsko-turističke namjene određene ovim Prostornim <strong>plan</strong>om<br />
obuhvaćaju:<br />
- T1 – hoteli s pratećim sadržajima, trgovačke, uslužne, ugostiteljske, sportske,<br />
rekreativne i zabavne te slične namjene;<br />
- T2 - turistička naselja koja sadrže sve vrste namjena u funkciji turizma kao što su:<br />
smještajne građevine, sportske i rekreativne djelatnosti, parkovi, zelenilo, itd.,<br />
- T3 – kamp-autokamp;<br />
(3) U T1, T21, T22 i T23 mogu se kao smještajne građevine <strong>grad</strong>iti samo smještajne<br />
građevine hoteli iz skupine hotela, te objekti sporta i rekreacije. Unutar T21 postojeći kampovi<br />
mogu se zadržati.<br />
Smještajni kapaciteti (smještajne građevine) (T1) i (T2)<br />
Članak 70.<br />
(1) Prostornim <strong>plan</strong>om određene su površine ugostiteljsko-turističke namjene za<br />
smještajne kapacitete (smještajne građevine) (T1) i (T2) i to:<br />
NAZIV ZONE<br />
OZNAKA<br />
ZONE<br />
Glavotok T1<br />
Politin T21<br />
Torkul T22<br />
Ježevac T23<br />
ukupno<br />
KATEGORIZA<br />
CIJA<br />
min. 4<br />
zvjezdice<br />
min. 4<br />
zvjezdice<br />
min. 4<br />
zvjezdice<br />
min. 4<br />
zvjezdice<br />
KAPACITET<br />
ZONE<br />
/ kreveti<br />
POVRŠINA<br />
ZONE / ha<br />
IZGRA-<br />
ĐENO /ha<br />
NEIZGRA<br />
-ĐENO /<br />
ha<br />
800 15,00 - 15,00<br />
2000 35,00 9,80 25,20<br />
800 15,00 - 15,00<br />
700 11,00 11,00 -<br />
4300 76,00 20,80 55,20<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
199
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
(2) Obavezna izrada urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja propisana je za zone T1, T21, T22 i<br />
T23.<br />
(3) Za sve zone smještajnih kapaciteta (smještajnih građevina) T1 i T2 propisuje se II<br />
kategorija uređenosti (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna<br />
energija i propisani broj parkirališnih mjesta).<br />
Članak 71.<br />
(1) U zonama ugostiteljsko-turističke namjene T1 i T2- smještajni kapaciteti (smještajne<br />
građevine) mogu se <strong>grad</strong>iti pod slijedećim uvjetima:<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3,<br />
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,8,<br />
- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i tri nadzemne etaže.<br />
- udaljenost građevine od granice građevne čestice iznosi najmanje 6,0 metara.<br />
- u sklopu građevne čestice mogu se predvidjeti sportski tereni, bazeni, terase i sl. koji<br />
ne ulaze u izgrađenost građevne čestice.<br />
- oblikovanje smještajnih građevina mora biti u skladu s funkcijom građevine.<br />
Članak 72.<br />
(1) Za <strong>grad</strong>nju unutar izdvojenog građevinskog područja (izvan naselja) i površina unutar<br />
naselja ugostiteljsko-turističke namjene određuju se sljedeći uvjeti:<br />
– nova <strong>grad</strong>nja <strong>plan</strong>ira se u neizgrađenim dijelovima postojećih građevinskih područja<br />
samo kao kvalitativna i kvantitativna dopuna postojeće turističke ponude s višom kategorijom<br />
smještajnih građevina i pratećih sadržaja (sportsko - rekreacijski, ugostiteljski, uslužni,<br />
zabavni i slični) uz osobito izražene <strong>plan</strong>ske mjere poboljšanja infrastrukture i zaštite okoliša,<br />
– nove smještajne građevine <strong>plan</strong>iraju se na predjelima manje prirodne i krajobrazne<br />
vrijednosti,<br />
– smještajne građevine te građevine pratećih sadržaja, potrebno je smještajem i<br />
veličinom, a osobito visinom uklopiti u mjerilo prirodnog okoliša,<br />
– nove smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje, <strong>plan</strong>iraju se na načelu<br />
sukladnosti arhitektonskog izraza s elementima autohtonog urbaniteta i tradicijske arhitekture,<br />
– smještajna građevina s pripadajućim zemljištem u građevinskom području naselja<br />
unutar površine određene za ugostiteljsko-turističku namjenu <strong>plan</strong>ira se izvan postojećih<br />
javnih površina uz obalu,<br />
– smještajna građevina u izdvojenom građevinskom području ugostiteljsko-turističke<br />
namjene (izvan naselja) <strong>plan</strong>ira se izvan pojasa najmanje 100 m od obalne crte,<br />
– vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina određuje se proporcionalno u<br />
odnosu na svaku fazu iz<strong>grad</strong>nje smještajnih građevina,<br />
– prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene širine veće od 500 m uz obalu, mora<br />
imati najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale,<br />
– najmanje 40% površine svake građevne čestice ugostiteljsko-turističke namjene mora<br />
se urediti kao parkovni nasadi i prirodno zelenilo,<br />
– prostorna cjelina ugostiteljsko-turističke namjene mora imati odgovarajući pristup na<br />
javno-prometnu površinu i unutar nje smješten pripadajući broj parkirališnih mjesta,<br />
– odvodnja otpadnih voda mora se riješiti zatvorenim kanalizacijskim sustavom s<br />
pročišćavanjem.<br />
Kampovi (T3)<br />
Članak 73.<br />
(1) Na području Grada Krka određena su slijedeća područja za smještaj kampova (T3):<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
200
NAZIV ZONE<br />
OZNAKA<br />
ZONE<br />
Glavotok T3<br />
ukupno<br />
KATEGORIZA<br />
CIJA<br />
min. 3<br />
zvjezdice<br />
KAPACITET<br />
ZONE<br />
/ kreveti<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
POVRŠINA<br />
ZONE / ha<br />
IZGRA-<br />
ĐENO /ha<br />
NEIZGRA<br />
-ĐENO /<br />
ha<br />
600 4,70 4,70 -<br />
600 4,70 4,70 -<br />
(2) Za zone kampova propisuje se obavezna izrada urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja<br />
(3) Za zone kampova propisuje se obavezna II kategorija uređenosti građevinskog<br />
zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani<br />
broj parkirališnih mjesta).<br />
Članak 74.<br />
Uvjeti za iz<strong>grad</strong>nju kampa-autokampa su:<br />
- predviđa se iz<strong>grad</strong>nja pratećih sadržaja prema uvjetima koji će se odrediti <strong>plan</strong>ovima<br />
užih područja, u skladu s predviđenom kategorijom kampa i uz poštivanje zatečene prirodne<br />
vegetacije, prirodnih dijelova obale i drugih vrijednosti prostora,<br />
- u kampovima (auto-kampovima) smještene jedinice ne mogu se <strong>plan</strong>irati u pojasu<br />
najmanje 25 m od obalne crte,<br />
- smještajne jedinice ne mogu se povezivati s tlom na čvrsti način,<br />
- prateći sanitarni i drugi sadržaji moraju biti izgrađeni najmanje 70 m od obalne crte.<br />
2.3.1.3. Sportsko-rekreacijska namjena (R) (izvan naselja)<br />
Članak 75.<br />
(1) Izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene (R1) (izvan<br />
naselja) određeni na području Grada Krka su:<br />
NAZIV ZONE<br />
OZNAKA<br />
ZONE<br />
IZGRAĐENO<br />
/ha<br />
NEIZGRAĐENO<br />
/ ha<br />
POVRŠINA<br />
ZONE / ha<br />
Lunta R11 2,3 8,11 10,41<br />
Dunat R12 2,2 2,14 4,34<br />
Butežine R13 0,5 - 0,5<br />
ukupno 5,00 10,25 15,25<br />
(2) U izdvojenim građevinskim područjima sportsko-rekreacijskih namjena (R11, R12 i<br />
R13) (izvan naselja) moguća je iz<strong>grad</strong>nja otvorenih i poluotvorenih igrališta, sportskih<br />
dvorana i ostalih pomoćnih građevina (svlačionice i sl.), bazena, te smještaj rekreacijskih,<br />
pratećih, zabavnih i uslužnih (ugostiteljsko-trgovačkih) djelatnosti.<br />
(3) Za izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene (izvan naselja) R11,<br />
R12 i R13 propisuje se obavezna izrada urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja u skladu sa<br />
smjernicama ovog prostornog <strong>plan</strong>a. Zona R11 Lunta obuhvaćena je izradom urbanističkog<br />
<strong>plan</strong>a uređenja Krka (NA1).<br />
(4) Za sva izdvojena građevinska područja sportsko-rekreacijske namjene (izvan naselja)<br />
propisuje se obavezna II. kategorija uređenosti građevinskog zemljišta (pristupni put,<br />
odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih<br />
mjesta).<br />
(5) U izdvojenim građevinskim područjima (izvan naselja) sportsko-rekreacijske namjene<br />
mogu se <strong>grad</strong>iti građevine pod slijedećim uvjetima:<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
201
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
- najmanja dopuštena površina građevne čestice za građevine sportsko-rekreacijske<br />
namjene iznosi 1000 m 2 ,<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3,<br />
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,6, a ukoliko se ispod<br />
građevine sportsko-rekreacijske namjene <strong>grad</strong>i podrum najveći dopušteni koeficijent<br />
iskoristivosti (Kis) građevne čestice iznosi 0,9,<br />
- maksimalna visina građevine iznosi 8,0 m do završnog ruba vijenca građevine.<br />
2.3.1.4. Groblja<br />
Članak 76.<br />
(1) Površine izdvojene namjene za razvoj groblja na području Grada Krka su:<br />
NAZIV ZONE<br />
OZNAKA<br />
ZONE<br />
POVRŠINA<br />
ZONE / ha<br />
NEIZGRA<br />
-ĐENO /ha<br />
IZGRA-<br />
ĐENO / ha<br />
Krk G1 5,65 5,65 -<br />
Vrh G2 0,4 - 0,4<br />
Kornić G3 0,17 - 0,17<br />
Poljica G4 0,25 - 0,25<br />
Milohnići G5 0,33 - 0,33<br />
Pinezići G6 0,22 - 0,25<br />
ukupno 7,05 5,65 1,40<br />
(2) Na prostorima groblja mogu se <strong>grad</strong>iti građevine namijenjene osnovnoj funkciji<br />
groblja (kapele, mrtvačnice i sl.) te komunalna infrastruktura pod slijedećim uvjetima:<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,8,<br />
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,8, a ukoliko se ispod<br />
građevine <strong>grad</strong>i podrum najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) građevne čestice<br />
iznosi 1,6,<br />
- maksimalna visina građevine iznosi 5,0 m do završnog ruba vijenca građevine.<br />
- postojeće zelenilo na površinama predviđenim za razvoj groblja treba sačuvati u<br />
najvećoj mogućoj mjeri, a sa novim zelenilom treba tvoriti organsku cjelinu.<br />
(3) Za neizgrađena groblja obvezna je izrada detaljnog <strong>plan</strong>a uređenja.<br />
2.3.1.5. Infrastrukturna namjena (IS)<br />
Članak 77.<br />
(1) Prostornim <strong>plan</strong>om određene su slijedeća građevinska područja infrastrukturne<br />
namjene za luke otvorene za javni promet:<br />
NAZIV ZONE OZNAKA ZONE POVRŠINA ZONE / ha<br />
Valbiska IS1 19,9<br />
ukupno 19,9<br />
(2) Luka iz stavka (1) ovog članka je postojeća i dijelom je izgrađene. Izgrađeni elemenati<br />
postojeće infrastrukture i suprastrukture mogu se zadržati i rekonstruirati. Tehničko rješenje<br />
priveza rješit će se urbanističkim <strong>plan</strong>om uređenja.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
202
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
(3) Unutar infrastrukturne površine IS1 Valbiska je luka otvorena za javni promet<br />
županijskog značaja- trajektna luka Valbiska i mogu se odvijati djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj<br />
putnika i vozila, prekrcaj roba, privez i odvez brodova, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim<br />
tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za<br />
ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj<br />
ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Unutar luke otvorene za javni promet Valbiska<br />
moguće je smjestiti benzinsku pumpu za plovila. Maksimalni kapacitet luke je 55 vezova.<br />
(4) Za sve izdvojene namjene za infrastrukturu (izvan naselja) obvezna je izrada<br />
urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja u kojem će se detaljno razgraničiti površine kopna i mora za<br />
pojedine djelatnosti.<br />
(5) Gradnja novih građevina moguća je pod sljedećim uvjetima:<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5,<br />
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,5,<br />
- maksimalni broj nadzemnih etaža je 1.<br />
(6) Za sve zone IS propisuje se obavezna II kategorija uređenosti građevinskog zemljišta<br />
(pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i 1 parkirališno<br />
mjesto na 5 vezova).<br />
(7) Do donošenja urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja mogući su zahvati u skladu s člankom<br />
170. ovih odredbi za provođenje i postavljanje montažnih građevina- kioska prema članku 55.<br />
stavku (1) i (2) ovih odredbi.<br />
2.3.2. Građevine izvan građevinskog područja<br />
Članak 78.<br />
(1) Pojedinačne građevine koje se nalaze izvan građevinskog područja, a izgrađene su na<br />
temelju građevinske dozvole, posebnog rješenja ili prije 15.veljače 1968. godine (prema<br />
namjeni sukladne građevinama u građevinskim područja naselja), tretiraju se kao postojeća<br />
iz<strong>grad</strong>nja izvan građevinskog područja i vrijede svi uvjeti kao za građevinska područja.<br />
(2) Ukoliko su građevine iz stavka (1) ovog članka postojeće građevine koje se nalaze<br />
unutar područja <strong>plan</strong>iranog za zaštitu temeljem Zakona o zaštiti prirode (značajnog<br />
krajobraza, područja posebno vrijednog predjela-prirodnog krajolika, na vizualno<br />
eksponiranim lokacijama, na osobito vrijednom poljoprivrednom tlu, šumi ili unutar površina<br />
<strong>plan</strong>iranih za kapitalnu infrastrukturu) moguća je rekonstrukcija, adaptacija i do<strong>grad</strong>nja<br />
navedenih građevina u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada.<br />
(3) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:<br />
- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova<br />
građevina u postojećim gabaritima (tlocrtno i visinski),<br />
- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta<br />
instalacija,<br />
- do<strong>grad</strong>nja sanitarnih prostorija (wc, kupaonica) do 10% građevinske (bruto) površine<br />
građevine,<br />
- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita građevine, pod<br />
uvjetom da se time ne prelaze najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i<br />
koeficijent iskoristivosti (Kis).<br />
(4) Ukoliko su građevine iz stavka (1) ovog članka postojeće građevine koje se mogu<br />
<strong>grad</strong>iti izvan građevinskog područja, vrijede Odredbe ove točke 2.3.2. kao za novo<strong>plan</strong>irane<br />
objekte.<br />
(5) Nije dozvoljena prenamjena postojećih gospodarskih i drugih građevina izvan<br />
građevinskih područja u građevine stambene namjene. Prenamjena, povećanje građevne<br />
čestice i sukladno tome iz<strong>grad</strong>nja na njoj, moguća je samo za namjenu koja je Planom<br />
predviđena za taj prostor u skladu s uvjetima definiranim Planom, pod uvjetom da prostor nije<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
203
ezerviran za infrastrukturni koridor.<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Članak 79.<br />
(1) Izvan građevinskog područja na području Grada Krka ne može se <strong>plan</strong>irati <strong>grad</strong>nja,<br />
niti se može <strong>grad</strong>iti pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:<br />
– istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,<br />
– iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju,<br />
– skladištenje, obradu i odlaganje otpada, osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i<br />
konfiguracija terena,<br />
– privez izvan građevinskog područja,<br />
– sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama,<br />
– uzgoj plave ribe,<br />
– nije dopušteno <strong>plan</strong>irati luke nautičkog turizma niti <strong>plan</strong>irati ili izvoditi radove<br />
nasipavanja obale.<br />
Članak 80.<br />
(1) Izvan građevinskog područja mogu se pod određenim uvjetima <strong>grad</strong>iti i građevine na<br />
površinama za koje se ne određuju građevinska područja kao što su:<br />
- građevine prometa, veza i infrastrukture,<br />
- građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i gospodarenja šumama,<br />
- otvoreni rekreacijski objekti,<br />
- pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze, karting staza, boćališta, dječja igrališta i<br />
slično, sukladno obilježjima prostora.<br />
(2) Ovim Prostornim <strong>plan</strong>om predviđeni su neki lokaliteti za rekonstrukciju, uređenje i<br />
<strong>grad</strong>nju pojedinih građevina koje se mogu <strong>grad</strong>iti izvan građevinskih područja:<br />
- uzgajalište (akvakulturu) (H),<br />
- rekonstrukcija privezišta u funkciji pristupa samostanskom kompleksu na otočiću<br />
Košljunu (↓),<br />
- postojeća luka otvorena za javni promet Glavotok i postojeće lučice lokalnog značaja<br />
izdvojene od građevinskog područja naselja Sv.Fuska, Vela Jana i Dunat (IS),<br />
- sportsko-rekreacijsku namjenu (R1),<br />
- uređene plaže (R3).<br />
(2) Kriteriji <strong>plan</strong>iranja iz<strong>grad</strong>nje izvan građevinskog područja odnose se na <strong>grad</strong>nju ili<br />
uređenje pojedinačnih građevina i zahvata.<br />
- pojedinačne građevine ne mogu biti mješovite,<br />
- građevina mora imati vlastitu vodoopskrbu (cisternom), odvodnju (pročišćavanje<br />
otpadnih voda) i energetski sustav (plinski spremnik, električni agregat i sl.), odnosno<br />
sama financira priključivanje, te pristupni put širine najmanje 3,0 m,<br />
- minimalna međusobna udaljenost zahvata izvan građevinskih područja je 100,0 m,<br />
- građevinu treba <strong>grad</strong>iti sukladno kriterijima zaštite prostora, vrednovanja krajobraznih<br />
vrijednosti i autohtonog <strong>grad</strong>iteljstva,<br />
- građevine se ne mogu smještati u područja zaštićene prirodne baštine (registrirane,<br />
evidentirane ili predložene) opisana u točki 6. ovih Odredbi.<br />
(3) Izvan građevinskih područja određenih ovim Prostornim <strong>plan</strong>om moguće je uređivati i<br />
<strong>grad</strong>iti pješačke, biciklističke, jahaće i trim staze, karting staza, boćališta, dječja igrališta i<br />
slično, sukladno obilježjima prostora.<br />
(4) Građevine iz stavka (1) (osim pomorskog prometa) ovog članka <strong>grad</strong>e se neposrednim<br />
provođenjem ovog Prostornog <strong>plan</strong>a, a u skladu s važećom Odlukom o zonama sanitarne<br />
zaštite izvorišta voda za piće predmetnog područja.<br />
2.3.2.1. Građevine prometa, veza i infrastrukture izvan građevinskog područja<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
204
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Članak 81.<br />
(1) Građevine prometa, veza i infrastrukture koje se mogu <strong>grad</strong>iti izvan građevinskog<br />
područja jesu vodovi i građevine u funkciji prometnog sustava, sustava veza (pošta i<br />
telekomunikacije), sustava vodoopskrbe, sustava odvodnje, sustava zaštite od poplava i<br />
sustava energetike.<br />
(2) Uvjeti utvrđivanja koridora ili trasa i površina prometnih i infrastrukturnih sustava<br />
određeni su u poglavlju 5. ovih odredbi za provođenje.<br />
(3) Iz<strong>grad</strong>nja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava izvan građevinskog područja se<br />
provodi neposrednim provođenjem ovog Prostornog <strong>plan</strong>a osim površine luka koje se uređuju<br />
u skladu s urbanističkim <strong>plan</strong>om uređenja.<br />
(4) Površine za infrastrukturne koridore određuju se prema kriterijima tablice iz poglavlja<br />
5. ovih odredbi za provođenje uvažavajući:<br />
- vrednovanje prostora za građenje,<br />
- uvjete utvrđivanja prometnih i drugih infrastrukturnih sustava,<br />
- mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti,<br />
- mjere zaštite prirodnih vrijednosti,<br />
- mjere zaštite kulturno-povijesnog naslijeđa,<br />
- mjere sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš.<br />
Članak 82.<br />
(1) Građevine prometa, veza i infrastrukture koje se mogu <strong>grad</strong>iti izvan građevinskih<br />
područja naselja su:<br />
1. Prometni sustav:<br />
a) cestovni promet i prateći sadržaji uz prometnice: vidikovci, odmorišta i parkirališta,<br />
b) površine za građevine telekomunikacija i pošte.<br />
2. Vodnogospodarski sustav:<br />
a) građevine vodoopskrbe,<br />
b) građevine odvodnje,<br />
c) građevine zaštite voda i od voda<br />
3. Elektroenergetski sustav:<br />
a) elektroenergetski objekti,<br />
b) elektroenergetski vodovi,<br />
c) plinovodna mreža.<br />
2.3.2.2. Građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti i gospodarenja<br />
šumama izvan građevinskog područja<br />
Članak 83.<br />
(1) Izvan građevinskog područja naselja mogu se <strong>grad</strong>iti građevine za vlastite<br />
gospodarske potrebe za prijavljeno obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo i pružanje<br />
ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu s veličinom parcele najmanje 3 ha<br />
(kao prizemne građevine ukupne površine do 200 m 2 i udaljene najmanje 100 m od obalne<br />
crte). Prilikom iz<strong>grad</strong>nje potrebno je ispuniti sve propisane uvjete zaštite okoliša i očuvanja<br />
krajobraza.<br />
(2) Dozvoljena je iz<strong>grad</strong>nja staklenika i plastenika na poljoprivrednim površinama izvan<br />
građevinskih područja naselja, uz uvjet da se na najmanje 80 % površine uzgaja jedna ili više<br />
poljoprivrednih kultura pod uvjetom da je najmanja udaljenost od obalne linije 1000 m.<br />
(3) Gospodarske građevine za obavljanje poljoprivrednih djelatnosti ili štale za uzgoj<br />
domaćih životinja mogu se <strong>grad</strong>iti izvan građevinskog područja pod sljedećim uvjetima:<br />
- najmanji dopušteni areal u površini od 10.000 m 2 ;<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
205
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 50,0 m za državne i<br />
županijske ceste, 10 m od lokalne i 6 m od nerazvrstane ceste;<br />
- najmanja udaljenost od granice građevne čestice iznosi 6,0 m,<br />
- najveća dopuštena visina građevine do vijenca iznosi 5,0 m, uz mogućnost iz<strong>grad</strong>nje<br />
podruma i jedne nadzemne etaže,<br />
- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 400 m 2 ,<br />
- građevina mora biti udaljena najmanje 1000 m od obalne linije i 500 m od granice<br />
građevinskog područja naselja ili građevinskog područja izdvojene namjene;<br />
- može <strong>grad</strong>iti samo privatna ili pravna osoba registrirana za bavljenje poljoprivrednom<br />
proizvodnjom.<br />
(4) Preporuka za minimalni broj uvjetnih grla temeljem koje se može <strong>plan</strong>irati iz<strong>grad</strong>nja<br />
farmi za stočarsku i peradarsku proizvodnju iznosi 5 uvjetnih grla.<br />
Uvjetnim grlom podrazumijeva se grlo težine 500 kg i obilježava se koeficijentom 1. Sve<br />
vrste stoke i peradi svode se na uvjetna grla primjenom slijedećih koeficijenata:<br />
Vrsta stoke Koeficijent Broj grla<br />
- krava, steona junica 1,00 5<br />
-junad 1-2 god. 0,7 7<br />
-junad 6-12 mjeseci 0,5 10<br />
-telad 0,25 20<br />
-ovce, koze 0,1 50<br />
-janjad i jarci 0,05 100<br />
-tovna perad 0,00055 9000<br />
-konzumne nesilice 0,002 2500<br />
-rasplodne nesilice 0,0033 1500<br />
(5) Uvjet za iz<strong>grad</strong>nju građevina iz stavka (1) ovog članka je postojeći kolni prilaz širine<br />
najmanje 3,0 metra.<br />
(6) Prenamjena postojećih građevina u funkciji poljoprivredne proizvodnje izvan<br />
građevinskog područja u građevine stambene namjene nije dozvoljena.<br />
Članak 84.<br />
(1) Na području Grada Krka izvan građevinskog područja mogu se <strong>grad</strong>iti i građevine u<br />
funkciji gospodarenja šumama (lugarnice i sl.), građevine u funkciji lova i slične građevine.<br />
(2) Građevine iz stavka (1) ovog članka mogu se <strong>grad</strong>iti poštivanjem slijedećih kriterija:<br />
- najmanja dopuštena površina čestice iznosi 300 m 2 ,<br />
- najmanja udaljenost građevine od regulacijskog pravca iznosi 6,0 m,<br />
- najmanja udaljenost od granice čestice iznosi 4,0 m,<br />
- najveća dopuštena tlocrtna projekcija građevine iznosi 150 m 2 ,<br />
- najveći dopušteni broj etaža građevine iznosi podrum i dvije nadzemne etaže,<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,3,<br />
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,6,<br />
- najmanja udaljenost od obalne linije je 1000 m.<br />
(3) Građevine u funkciji lova izvan građevinskog područja mogu <strong>grad</strong>iti isključivo<br />
lovačka društva.<br />
2.3.2.3. Rekreacijski objekti<br />
Članak 85.<br />
(1) Izvan građevinskog područja moguća je iz<strong>grad</strong>nja samo otvorenih igrališta, bazena, te<br />
smještaj otvorenih rekreacijskih i pratećih djelatnosti.<br />
(2) Za sve rekreacijske zone propisuje se obavezna II kategorija uređenosti građevinskog<br />
zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani<br />
broj parkirališnih mjesta).<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
206
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
(4) U Prostornom <strong>plan</strong>u predložena su dva lokaliteta za smještaj objekata rekreacije izvan<br />
građevinskog područja: R14 (Butežine-Podlizer) i R15 (Glavotok). Ovo nisu jedini mogući<br />
lokaliteti za rekreaciju izvan građevinskih područja naselja.<br />
(5) U R14 <strong>plan</strong>irani su sadržaji: karting staza, stolni tenis, dječja igrališta, višenamjensko<br />
igralište (košarka, odbojka, rukomet, mali nogomet), bočalište, i sl. te uređenje okolišta<br />
stazama, hortikulturnim nasadima, potrebna parkirališta i slično.<br />
(6) U R15 moguća je iz<strong>grad</strong>nja samo otvorenih igrališta, bazena, te smještaj otvorenih<br />
rekreacijskih djelatnosti. Smještaj rekreacijskih objekata moguć je izvan 70 m od obalne<br />
linije. Unutar 70 m može se <strong>plan</strong>irati samo iz<strong>grad</strong>nja infrastrukturnih objekata i šetnica.<br />
2.3.2.4. Površine uzgajališta (akvakultura) (H)<br />
Članak 86.<br />
(1) Ovim Prostornim <strong>plan</strong>om određen je lokalitet za određivanje područja za akvakulturu<br />
(H) u uvali Rabasalj.<br />
(2) Prije privođenja konačnoj namjeni, dodatnim je istraživanjima potrebno odrediti zonu<br />
s najpovoljnijim uvjetima smještaja kaveza i ostalih potrebnih uređaja za uzgoj ribe ili<br />
školjaka. Isključuje se uzgoj plave ribe.<br />
(3) Obveza procjene utjecaja utjecaja na okoliš dana je u Pravilniku o procjeni utjecaja na<br />
okoliš (NN 59/00 i 136/04).<br />
(4) Nužno je predvidjeti stroge i stalne mjere provjere stanja okoliša, kako neposredno uz<br />
uzgajalište tako i na širem području, kako bi se održala kvaliteta mora I. kategorije.<br />
(5) Kopneni dio za servisiranje uzgajališta smjestit će se unutar infrastrukturne površine<br />
unutar područja Grada Krka.<br />
2.3.2.5. Privez na Košljunu (↓)<br />
Članak 87.<br />
(1) Postojeće privezište na Košljunu za prihvat turističkih brodova moguće je<br />
rekonstruirati na način: produžiti za cca 5,0 m (kako bi se omogućio bočni privez većih<br />
brodova), a sve u skladu sa važećim zakonima i propisima. Maksimalni kapacitet privezišta: 5<br />
vezova.<br />
2.3.2.6. Postojeća luka otvorena za javni promet i postojeće lučice lokalnog značaja<br />
izdvojene od građevinskog područja naselja (IS)<br />
Članak 88.<br />
(1) Prostornim <strong>plan</strong>om određene su slijedeće luke/lučice lokalnog značaja izdvojene od<br />
građevinskog područja naselja:<br />
NAZIV LUČICE OZNAKA LUČICE POVRŠINA LUČICE / ha<br />
Sv.Fuska IS2 5,6<br />
Vela Jana IS3 2,47<br />
Dunat IS4 1,67<br />
Glavotok IS5 1,26<br />
ukupno 11,0<br />
(2) Luke iz stavka (1) ovog članka su postojeće i dijelom su izgrađene. Izgrađeni<br />
elemenati postojeće infrastrukture i suprastrukture mogu se zadržati i rekonstruirati. Tehničko<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
207
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
rješenje priveza rješit će se urbanističkim <strong>plan</strong>om uređenja.<br />
(3) Unutar infrastrukturne površine IS2 je luka lokalnog značaja Sv.Fuska. Sv.Fuska služi<br />
za: privez ribarskih brodova i brodica domicilnog stanovništva, jahti i sportskih brodica. Osim<br />
tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za<br />
ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj<br />
ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 200 vezova.<br />
(4) Unutar infrastrukturne površine IS3 je luka lokalnog značaja Vela Jana. Vela Jana služi<br />
za: privez brodica domicilnog stanovništva, jahti i sportskih brodica. Osim tih djelatnosti u<br />
kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost,<br />
servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili<br />
tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 150 vezova.<br />
(5) Unutar infrastrukturne površine IS4 je luka lokalnog značaja Dunat. Dunat služi za:<br />
privez brodica domicilnog stanovništva, jahti i sportskih brodica, ukrcaj i iskrcaj putnika (max<br />
1 privez). Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti (pomoćne<br />
građevine za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u<br />
neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Maksimalni kapacitet luke je 150<br />
vezova.<br />
(6) Unutar infrastrukturne površine IS5 je luka otvorena za javni promet lokalnog značaja<br />
Glavotok i može se obavljati: ukrcaj i iskrcaj putnika. Služi za privez brodica domicilnog<br />
stanovništva, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke<br />
moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.)<br />
koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.<br />
Maksimalni kapacitet luke je 50 vezova.<br />
(7) Za ove lučice je obvezna izrada urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja u kojem će se detaljno<br />
razgraničiti površine kopna i mora za pojedine djelatnosti.<br />
(8) Gradnja novih građevina moguća je pod sljedećim uvjetima:<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,5,<br />
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,5,<br />
- maksimalni broj nadzemnih etaža je 1.<br />
(9) Za sve lučice iz stavka (1) ovog članka propisuje se obavezna II kategorija uređenosti<br />
zemljišta (pristupni put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i 1<br />
parkirališno mjesto na 5 vezova).<br />
(10) Do donošenja urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja mogući su zahvati u skladu s člankom<br />
170. ovih odredbi za provođenje i postavljanje montažnih građevina- kioska prema članku 55.<br />
stavku (1) i (2) ovih odredbi.<br />
2.3.2.7. Uređene plaže<br />
Članak 89.<br />
(1) Ovim su Prostornim <strong>plan</strong>om određeni lokaliteti predviđeni za uređene plaže izvan<br />
građevinskih područja (R3):<br />
- kamp Glavotok - R31,<br />
- Glavotok – R32,<br />
- turističko naselje Glavotok – R33,<br />
- Vela Jana - R34,<br />
- Torkul - R35,<br />
- Sv. Fuska - R36,<br />
- Crnika - R37,<br />
- Malo More - R313.<br />
(2) Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod<br />
jednakim uvjetima s kopnene i morske strane uključivo i osobama s poteškoćama u kretanju,<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
208
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
većim dijelom uređenog i izmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno<br />
(tuševi, kabine i sanitarni uređaji) uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem,<br />
označen i zaštićen s morske strane. Na kopnenom dijelu uređene plaže mogu se uz sanitarni<br />
čvor smjestiti i ostali prateći sadržaji (uslužne djelatnosti: buffet, manji restoran, i sl).<br />
(3) Ostale plaže su prirodne morske plaže. Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja<br />
je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske strane infrastrukturno neopremljena, potpuno<br />
očuvanog zatečenog prirodnog obilježja.<br />
(4) Uređene plaže unutar građevinskih područja uređuju se u sklopu građevinskih<br />
područja naselja, sportsko rekreacijskih, infrastrukturnih i/ili ugostiteljsko – turističkih zona<br />
temeljem urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja.<br />
(5) Uređene plaže izvan građevinskih područja uređuju se u skladu s uvjetima ovog Plana.<br />
(6) Utvrđuju se slijedeće granične vrijednosti za iz<strong>grad</strong>nju unutar uređene plaže unutar<br />
građevinskog područja:<br />
- najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) iznosi 0,1,<br />
- najveći dopušteni koeficijent iskoristivosti (Kis) iznosi 0,1,<br />
- maksimalni broj etaža je jedna etaža i visine do 4,0 m do završnog ruba vijenca od<br />
najniže kote okolnog terena,<br />
- krovište može biti ravno ili koso nagiba između 17° i 23 o i pokrov mora biti mediteran<br />
crijep ili kupa kanalica.<br />
(7) Uvjeti za uređenje uređenih plaža izvan građevinskih područja su:<br />
- dopuštena je izradnja kompletne infrastrukture;<br />
- ukoliko se do uređene plaže izvodi sustav vodoopskrbe, mora se istovremeno riješiti<br />
sustav odvodnje otpadnih voda;<br />
- moguće je opremanje svom opremom u funkciji plaže/kupališta;<br />
- ne dopušta se čvrsta <strong>grad</strong>nja.<br />
3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI<br />
Članak 90.<br />
(1) Prigodom <strong>plan</strong>iranja, projektiranja i odabira pojedinih sadržaja i tehnologija nužno je<br />
osigurati propisane mjere zaštite okoliša (zaštita od buke, smrada, onečišćavanja zraka,<br />
zagađivanja podzemnih i površinskih voda i sl.), te će se isključiti one djelatnosti i tehnologije<br />
koje onečišćuju okoliš ili ne mogu osigurati propisane mjere zaštite okoliša i kvalitetu života i<br />
rada na susjednim građevnim česticama, odnosno na prostoru dosega negativnih utjecaja.<br />
(2) Zatečene građevine zanatske ili poslovne namjene u izgrađenim dijelovima naselja<br />
zadržavaju se uz uvjet osiguravanja propisanih mjera zaštite okoliša.<br />
(3) U građevinskom području naselja, u pojasu do 70 m od obalne crte, ne može se<br />
<strong>plan</strong>irati <strong>grad</strong>nja, niti se može <strong>grad</strong>iti pojedinačna ili više građevina namijenjenih za:<br />
– proizvodnju, koja nije funkcionalno povezana s morem i morskom obalom,<br />
– trgovinu neto trgovačke površine veće od 1.500 m 2 , osim ako to zahtijevaju prirodni uvjeti i<br />
konfiguracija terena.<br />
3.1. PRIMARNI SEKTOR<br />
Članak 91.<br />
(1) Budući razvitak primarnog sektora gospodarstva na području Grada Krka temelji se na<br />
slijedećim postavkama:<br />
- šumarstvo će bazirati svoju djelatnost na pošumljavanje, na zaštitu i uređenje<br />
pješačkih staza, njegovanje i zaštitu divljači, te na daljnje<br />
otvaranje šumskih prostora za protupožarnu zaštitu,<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
209
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
- za razvoj poljoprivrede mogu se koristiti manje površine, i to za uzgoj povrtnih kultura<br />
i dijelom za voćarstvo. Razvoj poljoprivrede treba se temeljiti na obiteljskom<br />
gospodarstvu, te promovirati razvitak ekološke poljoprivrede,<br />
- ribarstvo ima relativno ograničene uvjete razvoja, a potrebno je pridržavati se<br />
sezonske zaštite ribljeg fonda i suzbijati nedopuštene oblike ulova,<br />
- razvoj lovstva podrazumijeva održavanje postojećih lovnogospodarskih i<br />
lovnotehničkih građevina i provođenje mjera zaštite autohtone divljači, u okvirima<br />
lovnogospodarske osnove, zabrana unošenja, te uklanjanje alohtone divljači.<br />
3.2. SEKUNDARNI SEKTOR<br />
Članak 92.<br />
(1) Osnovni pravci razvoja unutar sekundarnog sektora gospodarstva obuhvaćaju:<br />
- obrtnički pogoni imaju povoljne uvjete za proširenje svojih djelatnosti, prvenstveno u<br />
službi turizma.<br />
3.3. TERCIJARNI SEKTOR<br />
Članak 93.<br />
(1) U tercijarnom sektoru najvažnije će djelatnosti ostati turizam uz razvoj i ostalih<br />
djelatnosti (promet i veze, promet nekretninama, financijske, komunalne i druge usluge).<br />
(2) Osnovni ciljevi razvoja turizma su:<br />
- produžiti turističku sezonu tako da se u prvoj fazi dostigne predratno korištenje<br />
smještajnih kapaciteta,<br />
- racionalnije koristiti zaštićeno obalno područje mora u korist kvalitetnog turizma i to<br />
tako da se zabrani <strong>grad</strong>nja vikendica, stanova i apartmana, a prednost da <strong>grad</strong>nji<br />
hotelskih i drugih objekata više kategorije,<br />
- poboljšati kvalitetu turističkog proizvoda kao kompleksnog destinacijskog proizvoda<br />
Grada Krka koji bi sačinjavali ne samo kategorizirani smještajni i ugostiteljski<br />
kapaciteti pravnih i fizičkih osoba nego i sportsko–rekreativni, zabavno-kulturni i<br />
doživljajni sadržaji, uz dobro funkcioniranje trgovinske opskrbe, prometnih veza,<br />
komunalnih i raznih drugih uslužnih djelatnosti,<br />
- uspješnije rješavati odnose između organiziranih i neorganiziranih oblika turističke<br />
djelatnosti, između hotelskih društava i privatnog sektora, radi što kvalitetnijeg<br />
zadovoljavanja potreba i zahtjeva turista,<br />
- nepovoljne utjecaje turizma na okoliš sprečavati boljom regulacijom prometa, zaštitom<br />
prirodnih i kulturno-povijesnih vrijednosti i sl.<br />
(3) Osnovni ciljevi razvoja trgovine su:<br />
- povećanje prometa roba i usluga u trgovini na malo i u trgovini na veliko zbog sve<br />
većih zahtjeva i domicilnog stanovništva i turista,<br />
- modernizacija i proširenje trgovinske mreže i njene tehničke opremljenosti radi<br />
poboljšanja kvalitete usluživanja i obogaćivanja robnog asortimana,<br />
- proširenje dorade, oplemenjivanja i pripreme proizvoda za tržište radi povećanja<br />
godišnjeg prometa i zapošljavanja većeg broja radnika,<br />
- poboljšanje stručne razine prodavačkog i menagerskog osoblja radi racionalizacije<br />
trgovinskog poslovanja i kvalitetnije usluge,<br />
- veća afirmacija <strong>grad</strong>a Krka kao turističko-trgovinskog centra.<br />
(4) Promet i veze će i u narednom razdoblju morati zadovoljavati potrebe prijevoza roba i<br />
putnika, a naročito će ubrzano rasti cestovni promet uslijed <strong>plan</strong>iranih do<strong>grad</strong>nji cestovne<br />
infrastrukture.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
210
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI<br />
Članak 94.<br />
(1) Prostornim <strong>plan</strong>om osigurani su <strong>prostorni</strong> uvjeti smještaja i razvitka sustava<br />
društvenih djelatnosti: predškolskih i školskih ustanova, zdravstvenih i socijalnih ustanova,<br />
građevina kulture i sporta, vjerskih građevina te ostalih građevina javnog interesa.<br />
(2) Postojeće i <strong>plan</strong>irane građevine društvenih djelatnosti iz stavka (1) ovog članka<br />
prikazane su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000.<br />
Predškolske i školske ustanove<br />
Članak 95.<br />
(1) Predškolske ustanove (dječje jaslice i vrtići) i osnovna škola (središnja i područna)<br />
smjestit će se na način da se ostvare najprimjerenija gravitacijska područja za svaku<br />
građevinu.<br />
(2) Potreba za predškolskim i školskim ustanovama određuje se temeljem<br />
pretpostavljenog udjela djece u ukupnom stanovništvu, i to:<br />
- za predškolske ustanove: 8%, uz obuhvat u predškolskim ustanovama 76%,<br />
- za osnovne škole 10,5%.<br />
(3) U predškolskom obrazovanju treba modernizirati i racionalizirati postojeće kapacitete<br />
(dječji vrtić “Katarina Frankopan” u Krku ne zadovoljava kapacitetom – neodgovarajući<br />
unutarnji prostor i pomanjkanje vanjskog).<br />
(4) Prostornim <strong>plan</strong>om zadržavaju se postojeća osnovna škola u Krku, koju je potrebno<br />
kontinuirano opremati potrebnim sadržajima (osnovna škola “Fran Krsto Frankopan” –<br />
matična škola u Krku i područna OŠ u Vrhu).<br />
(5) Srednješkolsko obrazovanje i nadalje će biti zastupljeno s postojećom srednjom<br />
školom “Hrvatski Kralj Zvonimir” u Krku, koja obuhvaća gimnaziju i stručne programe.<br />
Zdravstvena zaštita i socijalna skrb<br />
Članak 96.<br />
(1) Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivat će se i adaptirati u skladu<br />
s <strong>prostorni</strong>m mogućnostima (ili ograničenjima).<br />
(2) Gradnja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku 38.<br />
Kultura i sport, vjerske građevine<br />
Članak 97.<br />
(1) Postojeće građevine za zdravstvo i socijalnu skrb proširivat će se i adaptirati u skladu<br />
s <strong>prostorni</strong>m mogućnostima (ili ograničenjima). Gradnja novih građevina moguća je pod<br />
uvjetima određenim u članku 38. ovih Odredbi.<br />
(2) Građevine i područja namijenjena za smještaj sportsko-rekreacijskih sadržaja<br />
smještaju se unutar građevinskog područja naselja i u površinama za izdvojene namjene.<br />
Detaljniji uvjeti <strong>grad</strong>nje građevina u građevinskim područjima naselja određeni su u članku<br />
38. ovih Odredbi<br />
(3) Vjerske građevine (kapele, samostani, škole i dr.) u pravilu se <strong>grad</strong>e u građevinskim<br />
područjima naselja, a <strong>grad</strong>nja novih građevina moguća je pod uvjetima određenim u članku<br />
38. ovih Odredbi. Manje kapelice, križevi i sl. mogu se smjestiti i izvan građevinskih područja<br />
naselja.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
211
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA<br />
PROMETNIH I DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA<br />
Članak 98.<br />
(1) Površine prometnih i infrastrukturnih sustava su:<br />
- prometna infrastruktura (kopneni, pomorski i zračni promet),<br />
- infrastruktura telekomunikacija i pošta,<br />
- infrastruktura vodoopskrbe i odvodnje.<br />
- energetska infrastruktura.<br />
(2) Položaj prometne infrastrukture i infrastrukture telekomunikacija i pošta prikazani su<br />
na kartografskom prikazu br.1 “Korištenje i namjena površina”, a ostali infrastrukturni sustavi<br />
na kartografskom prikazu br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže”, u mj. 1:25.000.<br />
Članak 99.<br />
(1) Infrastrukturni koridor je prostor namijenjen za smještaj građevina i instalacija<br />
infrastrukturnih sustava unutar ili izvan građevinskog područja naselja.<br />
(2) Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora prikazani su u tablici:<br />
Kriteriji razgraničenja infrastrukturnih koridora<br />
PODSUSTAV<br />
SUSTAV<br />
GRAĐEVINA KORIDOR GRAĐEVINE<br />
vrsta kategorija vrsta<br />
postoj.<br />
(m)<br />
<strong>plan</strong>ir. (m)<br />
državna ostale brze ceste 70 100<br />
PROMETNI ceste<br />
županijska<br />
lokalna<br />
županijska<br />
lokalna<br />
40<br />
9-12<br />
70<br />
20<br />
TELEKOMU- kabelska<br />
ostale<br />
državni<br />
nerazvrstane<br />
međunarodni<br />
do 5,50<br />
1,5<br />
20<br />
3-5<br />
NIKACIJE kanalizacija županijski magistralni 1,5 1-3<br />
vodoopskrba<br />
lokalni<br />
državni međunarodni<br />
1,2<br />
6<br />
1-2<br />
10<br />
VODO-<br />
OPSKRBA I<br />
-vodovi županijski<br />
lokalni<br />
ostali 6<br />
4<br />
10<br />
4<br />
ODVODNJA kolektori državni 6 6<br />
županijski 6 6<br />
lokalni 4 4<br />
dalekovodi državni dalekovod 220 kV 23 100<br />
županijski dalekovodi 110 kV 19 70<br />
lokalni dalekovodi 35 kV 10 30<br />
unutar koridora ceste-<br />
ENERGETIKA<br />
udaljenost plinovoda od<br />
ostalih instalacija prema<br />
plinovod lokalni lokalni -<br />
važećim propisima<br />
izvan koridora<br />
prometnice-širinu<br />
koridora određuje<br />
distributer<br />
5.1. PROMETNA INFRASTRUKTURA<br />
Članak 100.<br />
(1) Prostornim <strong>plan</strong>om se na razini <strong>plan</strong>sko-usmjeravajućeg značenja određuju osnove<br />
kopnenog (cestovnog), pomorskog i zračnog prometa.<br />
(2) Navedeni prometni sustavi prikazani su na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i<br />
namjena površina”, mj. 1:25.000.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
212
5.1.1. Kopneni promet<br />
5.1.1.1. Cestovna infrastruktura<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Članak 101.<br />
(1) Prostornim <strong>plan</strong>om određena je osnovna mreža cesta koju na području Grada Krka<br />
čine:<br />
- državne ceste,<br />
- županijske ceste,<br />
- lokalne ceste,<br />
- nerazvrstane ceste.<br />
(2) Mrežu državnih cesta na području Grada Krka čine:<br />
- Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag<br />
(3) Županijske ceste na području Grada Krka su:<br />
- Krk – Dobrinj – Šilo<br />
- državna cesta (Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag) – Krk - Baška<br />
(4) Lokalne ceste na području Grada Krka čine:<br />
- Brzac–Milohnići–Poljica–Bajčići–Vrh – Kosići – županijska cesta)<br />
- Milohnići – Linardići – Vrh - Krk<br />
- Pinezić - državna cesta (Omišalj – Valbiska (trajekt) Merag) - Skrbčići– lokalna<br />
cesta (Milohnići – Linardići – Vrh)<br />
- Kornić – županijska cesta (Krk – Baška)<br />
- Krk- lokalna cesta (Skrbčići-Vrh)<br />
(5) Postojeće i <strong>plan</strong>irane nerazvrstane ceste su ceste koje vode do svakog građevinskog<br />
područja.<br />
Članak 102.<br />
(1) Za <strong>grad</strong>nju cestovnih prometnica čuvaju se <strong>plan</strong>ski koridori širine određene u članku<br />
99.<br />
(2) Kada su pojedina prometnica ili njen dio izgrađeni, iz<strong>grad</strong>nja novih građevina može se<br />
dozvoliti i unutar <strong>plan</strong>skog koridora uz suglasnost i posebne uvjete nadležnih pravnih osoba<br />
za upravljanje javnim cestama, odnosno uz uvjete Gradskog poglavarstva Grada Krka ako se<br />
radi o nerazvrstanoj prometnici.<br />
(3) Postojeće građevine unutar <strong>plan</strong>skog koridora cesta, kao i građevine uz postojeće<br />
prometnice koje nisu obuhvaćene prethodnim stavkom mogu se rekonstruirati na način da se<br />
ne smanjuje udaljenost između građevine i ceste.<br />
Državne ceste<br />
Članak 103.<br />
(1) Ovim Prostornim <strong>plan</strong>om utvrđena je osnovna mreža državnih cesta u članku 101., a<br />
njihovi koridori definirani su u članku 99.<br />
(2) Minimalni tehnički elementi za ovu razinu cesta propisuju se sa širinom prometnog<br />
traka 2x3,50 m, a unutar naseljenog područja <strong>plan</strong>iraju se obostrani nogostupi širine 1,50 m.<br />
U uzdužnom smislu primjenjivi nagibi su do 7 %.<br />
Županijske i lokalne ceste<br />
Članak 104.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
213
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
(1) Za postojeće, prostorno definirane dionice županijskih i lokalnih cesta predviđa se<br />
rekonstrukcija, proširenje na pojedinim dijelovima i promjena dijela trase na lokalnoj cesti<br />
(Linardić-Milohnić-Brzac-Glavotok) i županijskoj cesti (Krk-Baška) kod Dunata.<br />
(2) Za <strong>plan</strong>irane prometnice županijske razine <strong>plan</strong>ira se širina prometnog traka 2x3,25 m<br />
sa obostranim nogostupima unutar naseljenog područja od 1,50 m i primjenjivim uzdužnim<br />
nagibima do 9%.<br />
(3) Za lokalne prometnice <strong>plan</strong>ira se širina prometnog traka 2x3,00 m sa obostranim<br />
nogostupima unutar naseljenog područja od 1,50 m i primjenjivim uzdužnim nagibima do<br />
11%. Ukoliko se na lokalnim cestama namjerava organizirati javni prijevoz minimalna širina<br />
prometnih traka je u tom slučaju 2x3,25 m. Koridori cesta utvrđeni su u članku 99.<br />
Nerazvrstane ceste<br />
Članak 105.<br />
(1) Najmanja dopuštena širina kolnika za <strong>plan</strong>irane nerazvrstane ceste iznosi 4,5 metra za<br />
jednosmjerni promet, a 5,50 metara za dvosmjerni promet dok se u uzdužnom smislu<br />
dozvoljavaju nagibi do 12%. Ukoliko se na nerazvrstanim cestama namjerava organizirati<br />
javni promet minimalna širina kolnika iznosi 2x3,25 m. Za <strong>plan</strong>irane nerazvrstane ceste<br />
<strong>plan</strong>ira se obostrani nogostup širine 1,50m (iznimno 1,20).<br />
(2) Koridori cesta utvrđeni su u članku 99.<br />
(3) Udaljenosti građevina od regulacijskog pravca za razvrstane i nerazvrstane ceste<br />
određene su u članku 17. ovog Prostornog <strong>plan</strong>a.<br />
Pješačke i biciklističke staze<br />
Članak 106.<br />
(1) Pješačke staze i šetnice uz more mogu se proširivati i kvalitetno nadograđivati na<br />
postojeću mrežu puteva, valorizirajući prirodne vrijednosti i uz obavezno uvažavanje izvedbe<br />
– zemljani put, obrada u kamenu (podzidi, potporni zidovi i sl), kombinacija betona i kamena<br />
i sl. U naseljenom području gdje postoje šetnice uz more treba se predvidjeti na svakih 500 m<br />
vertikalna veza sa naseljem , a detaljne lokacije će se definirati <strong>plan</strong>ovima užih područja.<br />
(2) Minimalna širina pješačke staze je 1,50 m, dok se u uzdužnom smislu gdje lokalni<br />
uvjeti to dozvoljavaju propisuju max. uzdužni nagibi 5% (iznimno 8%) za kretanje osoba sa<br />
smanjenom pokretljivošću. Iznimno u izgrađenim cjelovima naselja širina pješačke staze<br />
može biti u skladu s lokalnim uvjetima.<br />
(3) Način opremanja i uređenja pješačkih staza unutar građevinskog područja naselja ili<br />
površina izvan naselja za izdvojene namjene utvrditi će se izradom <strong>plan</strong>ova užih područja<br />
(tamo gdje su propisani).<br />
(4) Osim postojećih biciklističkih staza, dozvoljeno je označavati i uređivati nove<br />
biciklističke staze cijelim prostorom Grada Krka. Minimalna širina biciklističke trake je 1,00<br />
m za jedan smjer.<br />
Promet u mirovanju (parkirališna i garažna mjesta)<br />
Članak 107.<br />
(1) Minimalan broj parkirališnih i garažnih mjesta rješava se na građevnoj čestici<br />
građevine, osim u području <strong>grad</strong>ske jezgre u Krku, a gdje to nije moguće.<br />
(2) Minimalan broj parkirališnih ili garažnih mjesta, ovisno o vrsti i namjeni prostora u<br />
građevinama određuje se prema slijedećim normativima:<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
214
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Namjena prostora u<br />
Minimalni broj parkirališnih<br />
Jedinica<br />
građevinama<br />
ili garažnih mjesta<br />
stanovanje 2 mjesta 1 stan<br />
trgovine 1 mjesto<br />
1 zaposlenik<br />
30 mjesta<br />
1000 m 2 brutto izgrađene površine<br />
drugi poslovni sadržaji 1 mjesto<br />
1 zaposlenik<br />
15 mjesta<br />
1000 m 2 brutto izgrađene površine<br />
restorani i kavane 1 mjesto 4 sjedećih mjesta<br />
gospodarska namjena 1 mjesto<br />
1 zaposlenik<br />
5 mjesta<br />
1000 m 2 brutto izgrađene površine<br />
hoteli, pansioni, moteli min. 1 mjesto<br />
2 ležaja<br />
min 2 mjesta za autobus<br />
100-120 ležaja<br />
sportska dvorana s igralištem 1 mjesto<br />
20 sjedećih mjesta<br />
min 1 mjesto za autobus<br />
500 sjedećih mjesta<br />
škole, predškolske ustanove 1 mjesto 3 zaposlenika<br />
(3) Ako se garaže <strong>grad</strong>e na građevnoj čestici višestambene građevine, garažiranje vozila<br />
se rješava unutar višestambene građevine.<br />
(4) Kada uslijed konfiguracije terena nije moguće riješiti garažiranje vozila unutar<br />
višestambene građevine, dopušta se iz<strong>grad</strong>nja slobodnostojećeg jednoetažnog niza garaža, s<br />
mogućnošću uređenja parkinga na krovnoj površini.<br />
Članak 108.<br />
(1) Pri određivanju parkirališnih potreba za građevine ili grupe građevina sa različitim<br />
sadržajima može se predvidjeti isto parkiralište za različite vrste i namjene građevina, ako se<br />
koriste u različito vrijeme.<br />
(2) Za parkiranje osobnih vozila može se koristiti prostor uz kolnik prvenstveno kao javno<br />
parkiralište namijenjeno pretežito posjetiteljima i drugim povremenim korisnicima javnih<br />
sadržaja, te vozilima javnih službi kada njegove dimenzije to omogućavaju i kada se time ne<br />
ometa pristup vozilima hitne pomoći, vatrogascima i prolazima za pješake i invalide.<br />
Mogućnost korištenja prostora uz kolnik kao javnog parkirališta ne ovisi o kategoriji ceste<br />
nego o lokalnim uvjetima i raspoloživom slobodnom prostoru na svakoj cesti zasebno.<br />
(3) Parkirališta, garaže ili kombinacija parkirališta i garaža u jednoj ili više razina, a radi<br />
zadovoljenja normativa u broju parkirališnih mjesta prema važećim propisima i Zakonu o<br />
prostornom uređenju, mogu se <strong>grad</strong>iti i u kontaktnoj zoni osnovne građevine u daljem tekstu:<br />
“izdvojeno parkiralište ili garaža”.<br />
(4) Kontaktna zona osnovne građevine je okolno zemljište u blizini lokacije osnovne<br />
građevine.<br />
(5) Minimalna veličina građevne čestice izdvojenog parkirališta ili garaže određuje se<br />
prema normativu 35 m 2 prometne površine po svakom vozilu za osobne automobile, a 120 m 2<br />
prometne površine za autobuse. (U prometne površine uračunate su površine parkirnog mjesta<br />
2,5 x 5,0 metara, prilazna cesta 2,5 x 6,0 m, te priključenje na javnu površinu za osobna<br />
vozila, a 12 x 4 m parkirno mjesto + 1 x 4,0 prilazne ceste, te priključenje na javnu površinu<br />
za autobuse).<br />
(6) Koeficijent izgrađenosti izdvojenog parkirališta ili garaže je odnos između površine<br />
građevne čestice i uređenih i izgrađenih prometnih površina, i iznosi najviše:<br />
- za uređenje u jednoj razini: 0,8<br />
- za uređenje u dvije ili više razine: 0,6.<br />
(7) Ukoliko se iznad izdvojenog parkirališta ili garaže uređuje zelena površina, u sklopu<br />
uređenja zemljišta izgrađenost se umanjuje za 20%.<br />
(8) Svjetla visina dvije etaže za smještaj autobusa je 4,5 metra, a za osobna vozila 2,25<br />
metara. Konstrukcija katnog izdvojenog parkirališta dimenzionira se prema smještaju vozila<br />
kao i prilazne rampe.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
215
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
(9) Prilazi izdvojenim parkiralištima ili garažama izvode se prema tehničkim<br />
normativima, s postojećih internih prometnica uz osnovnu građevinu ili s drugih javnih<br />
prometnica ili prometnih površina prema uvjetima nadležnih službi ili organizacija.<br />
(10) Ukoliko se izdvojeno parkiralište ili garaža nalazi s druge strane državne ceste mora se<br />
osigurati minimum pješački prijelaz u dvije razine.<br />
(11) Prilazne rampe za osobna vozila mogu biti max. 15% nagiba, a nagib se mora uskladiti<br />
s tehničkim uvjetima prilazne ceste, prometnom signalizacijom i ograničenjima brzina.<br />
Članak 109.<br />
(1) Parkirališne potrebe rješavati će se korištenjem tablice i normativa iz članka 107.<br />
stavak (2), odnosno prema odredbama <strong>plan</strong>ova užih područja unutar raspona propisanih ovim<br />
Prostornim <strong>plan</strong>om.<br />
(2) Za proizvodne, trgovačke, poslovne, te višesadržajne građevine čije građevne čestice<br />
zauzimaju površinu veću od 0,5 ha, potrebno je u tijeku postupka za ishođenje lokacijske<br />
dozvole utvrditi i eventualne dodatne parkirališne potrebe. Pri tome je potrebno voditi računa<br />
o broju i strukturi zaposlenih, očekivanom broju posjetitelja i intenzitetu opskrbnog prometa,<br />
blizini i kvaliteti javnog prometa, kao i načinu priključka tih parkirališta na dovoljno<br />
propusnu cestovnu prometnicu.<br />
(3) Na javnim parkiralištima za automobile invalida treba osigurati najmanje 5%<br />
parkirališnih mjesta od ukupnog broja, a najmanje jedno parkirališno mjesto na parkiralištima<br />
s manje od 20 mjesta.<br />
Javni prijevoz<br />
Članak 110.<br />
(1) Javni prijevoz moguće je organizirati između i unutar svih građevinskih područja.<br />
(2) Raspored stajališta riješit će se urbanističkim <strong>plan</strong>ovima uređenja pojedinog<br />
građevinskog područja.<br />
5.1.2. Pomorski promet<br />
Članak 111.<br />
(1) Raspored luka otvorenih za javni promet, luka posebne namjene, privezišta i plovnih<br />
puteva prikazan je na kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj.<br />
1:25.000.<br />
Članak 112.<br />
(1) Površine luka izvan građevinskih područja prikazane su površinom IS i za njih je<br />
obvezna izrada urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja. Do donošenja urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja<br />
luka mogući su zahvati u skladu s člankom 170. ovih odredbi za provođenje i postavljanje<br />
montažnih građevina-kioska prema članku 55. stavku (1) i (2) ovih odredbi.<br />
Luke otvorene za javni promet<br />
Članak 113.<br />
(1) Na području Grada Krka luke otvorene za javni promet županijskog značaja su<br />
- Krk,<br />
- Valbiska.<br />
(2) Luka otvorena za javni promet lokalnog značaja je:<br />
- Glavotok.<br />
(3) Unutar luke otvorene za javni promet županijskog značaja Krk <strong>plan</strong>irano je<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
216
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
produljenje lukobrana. Unutar luke otvorene za javni promet Krk mogu se odvijati djelatnosti:<br />
ukrcaj i iskrcaj putnika, prekrcaj roba, privez i odvez brodova, jahti, ribarskih, sportskih i<br />
drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće je smjestiti pomoćne<br />
građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u<br />
neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi.<br />
(4) U Glavotoku se može obavljati ukrcaj i iskrcaj putnika. Služi za privez brodica<br />
domicilnog stanovništva, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim priveza u kopnenom djelu<br />
luke moguće je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, uslužnu djelatnost,<br />
servisne djelatnosti, i sl.) koje su s djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili<br />
tehnološkoj svezi.<br />
(5) Prostorni raspored sadržaja i način uređenja luka otvorenih za javni promet utvrditi će<br />
se <strong>plan</strong>ovima užih područja, a za luku Krk Urbanističkim <strong>plan</strong>om uređenja Krka (NA1).<br />
Trajektne luke<br />
Članak 114.<br />
(1) Unutar luke otvorene za javni promet županijskog značaja- trajektna luka Valbiska<br />
mogu se odvijati djelatnosti: ukrcaj i iskrcaj putnika i vozila, prekrcaj roba, privez i odvez<br />
brodova, jahti, sportskih i drugih brodica. Osim tih djelatnosti u kopnenom djelu luke moguće<br />
je smjestiti pomoćne građevine (za ugostiteljsku djelatnost, servisne djelatnosti, i sl.) koje su s<br />
djelatnosti luke u neposrednoj ekonomskoj, prometnoj ili tehnološkoj svezi. Unutar luke<br />
otvorene za javni promet Valbiska moguće je smjestiti benzinsku pumpu za plovila.<br />
(2) Luku otvorenu za javni promet Valbiska moguće je proširiti.<br />
(3) Detaljna podjela prostora unutar luke izvršit će se urbanističkim <strong>plan</strong>om uređenja.<br />
Luke posebne namjene<br />
Članak 115.<br />
(1) Postojeća luka posebne namjene je brodo<strong>grad</strong>ilište Krk se uređuje Urbanističkim<br />
<strong>plan</strong>om uređenja Krka (UPU1), a sve u skladu s Zakonom o pomorskom dobru i morskim<br />
lukama (NN 158/03 i 100/04).<br />
(2) Planirana luka nautičkog turizma-marina Krk (maksimalnog kapaciteta 50 vezova)<br />
uređivat će se Urbanističkim <strong>plan</strong>om uređenja Krka (UPU1).<br />
Plovni put i javni pomorski prijevoz<br />
Članak 116.<br />
(1) Ovim Prostornim <strong>plan</strong>om na kartografskom prikazu broj 1. Korištenje i namjena<br />
površina <strong>plan</strong>irana je mreža plovnih puteva lokalnog značaja. Mrežom se povezuju sve luke<br />
luke otvorene za javni promet i luke nautičkog turizma.<br />
(2) Javni pomorski prijevoz moguće je organizirati između svih luka unutar područja<br />
Grada Krka.<br />
5.1.3. Zračni promet<br />
Članak 117.<br />
(1) Prostorni <strong>plan</strong> određuje smještaj javnog uzletišta za helikoptere (helidrom) unutar<br />
naselja Krk. Moguć smještaj je na nogometnom igralištu u Krku, unutar zone sportskorekreacijske<br />
namjene - sportski centar.<br />
(2) Veličina prostora helidroma je najmanje 100 x 100 metara, a način uređenja površine<br />
helidroma utvrditi će se izradom Urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja Krka.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
217
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
5.2. INFRASTRUKTURA TELEKOMUNIKACIJA I POŠTE<br />
Članak 118.<br />
(1) Vodovi i građevine telekomunikacijskog i poštanskog sustava određeni su na<br />
kartografskom prikazu br. 1 “Korištenje i namjena površina”, mj. 1:25.000.<br />
(2) Prostornim <strong>plan</strong>om određena je trasa međunarodnog TK kabela I. razine: Rijeka-Krk-<br />
Senj i magistralnih TK kabela II. razine: Rijeka-Krk-Rab-Pag i alternativni pravac: Mali<br />
Lošinj-Krk-Senj.<br />
(3) Za iz<strong>grad</strong>nju nove, te rekonstrukciju dijela postojeće pristupne telekomunikacijske<br />
mreže treba se koristiti distributivna kabelska kanalizacija odgovarajućih kapaciteta, koji će se<br />
utvrditi projektima. Priključivanje novih građevina na telekomunikacijsku mrežu izvodit će se<br />
podzemnim kabelima ugrađenim u cijevi kabelske kanalizacije.<br />
Članak 119.<br />
(1) Radi zadovoljenja razvoja telekomunikacijske infrastrukture pokretnih komunikacija<br />
dopušteno je:<br />
- unutar građevinskog područja naselja smjestiti: fasadni antenski prihvat (tip A) koji ne<br />
prelazi visinu građevine, krovni antenski prihvat (tip B) visine do 5,0 od najviše točke<br />
građevine;<br />
- unutar građevinskog područja naselja Krk (NA1) iznimno smjestiti: krovni antenski<br />
prihvat do 10,0 m (tip C), ali samo na građevinama pošte i telekomunikacija;<br />
- sve tipove antenskih stupova (tip D, tip E, tip F, tip G, tip H i tip I) moguće je<br />
postavljati samo izvan građevinskih područja naselja i izdvojenih namjene na udaljenosti<br />
većoj od 100,0 m od ruba građevinskog područja, te iznimno u isključivo poslovne zone (tip<br />
D, tip E i tip F).<br />
(2) Svaka <strong>grad</strong>nja i postavljanje antenskih prihvata i stupova mora biti u skladu sa svim<br />
važećim propisima i zakonima, a odnose se na isto.<br />
Članak 120.<br />
(1) Moguća je iz<strong>grad</strong>nja (uređenje) novih poštanskih ureda ukoliko se utvrdi potreba.<br />
Poštanski uredi mogu se smještavati unutar svih građevinskih područja u skladu s uvjetima za<br />
<strong>grad</strong>nju unutar građevinskog područja.<br />
5.3. INFRASTRUKTURA VODOOPSKRBE I ODVODNJE<br />
Članak 121.<br />
(1) Prostornim <strong>plan</strong>om utvrđen je sustav vodoopskrbe i odvodnje na području Grada Krka<br />
i prikazan na kartografskom prikazu br. 2. “Infrastrukturni sustavi i mreže”, mj. 1:25.000<br />
<strong>plan</strong>iran na osnovi usvojenih koncepcija.<br />
(2) Iz<strong>grad</strong>nja sustava vodoopskrbe i odvodnje, održavanja vodotoka i drugih voda,<br />
građevina za zaštitu od štetnog djelovanja voda, građevina za obranu od poplava, zaštitu od<br />
erozija i bujica te melioracijsku odvodnju provodi se neposrednom provedbom ovog<br />
Prostornog <strong>plan</strong>a.<br />
(3) Izvođenje objekata (cisterne za vodu, septičke jame i nadzemni i podzemni spremnici<br />
za goriva) može se provoditi isključivo ako je Odlukom o zonama sanitarne zaštite, omogućen<br />
takav zahvat u određenoj zoni sanitarne zaštite.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
218
5.3.1. Sustav vodoopskrbe<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Članak 122.<br />
(1) Prostornim <strong>plan</strong>om na kartografskom prikazu br. 2.u mjerilu 1:25000 prikazan je<br />
sustav vodoopskrbe na području Grada Krka. Sustav vodoopskrbe obuhvaća akumulaciju<br />
Ponikve sa crpnom stanicom i uređajem za pripremu pitke vode, mrežu glavnih i ostalih<br />
vodoopskrbnih cjevovoda, te postojeće i <strong>plan</strong>irane vodospreme, prekidne komore, i crpne<br />
stanice.<br />
(2) Razvoj vodoopskrbnog sustava Grada Krka potrebno je temeljiti prvenstveno na<br />
osiguranju potrebnih količina i kvalitete vode iz akumulacije Ponikve, te povezivanjem sa<br />
sustavom vodoopskrbe na kopnu.<br />
(3) Planom se predviđa <strong>grad</strong>nja vodoopskrbnog sustava za prostor Šotoventa i naselja<br />
Lakmartin i rekonstrukcija dijela mreže na području <strong>grad</strong>a Krka.<br />
Članak 123.<br />
(1) Iz<strong>grad</strong>nja vodoopskrbne mreže na području Šotoventa provodit će se u dvije faze:<br />
- I faza obuhvaća <strong>grad</strong>nju CS Lubenovo, prekidne komore Vrhure, Vodotornja Vrh te<br />
mrežu spojnih i vodoopskrbnih cjevovoda do naselja Bajčići, Poljica, Vrh, Salatići, Kosići,<br />
Škrbčići, Pinezići.<br />
- II faza obuhvaća <strong>grad</strong>nju cjevovoda od Pinezića prema Glavotoku i <strong>grad</strong>nju<br />
vodospreme Glavotok te spojnih cjevovoda za Žgaljiće, Linardiće, Brzac i Milohniće.<br />
(2) Planom je predviđena i rekonstrukcija vodoopskrbne mreže na području <strong>grad</strong>a Krka i<br />
to od prekidne komore Lizer prema vodospremi Krk i od PK Muraj prema vodospremi Punat.<br />
Članak 124.<br />
(1) Koridor za vođenje vodoopskrbnog cjevovoda određen je u smislu minimalnog<br />
potrebnog prostora za intervenciju na cjevovodu (min. potrebna širina rova pri iskopu), te<br />
minimalne udaljenosti u odnosu na druge ukopane instalacije (min. 1,5 m od osi cjevovoda s<br />
obje strane) kako ne bi došlo do mehaničkog oštećenja instalacija drugih korisnika u prostoru.<br />
(2) Vodoopskrbne cjevovode polagati u koridoru javnih prometnih površina gdje je to<br />
moguće.<br />
(3) Prilikom križanja sa drugim instalacijama vertikalni razmak se izvodi minimalno 50<br />
cm računajući od tjemena tj. dna cijevi.<br />
(4) Za osiguranje potrebne toplinske zaštite vode u cjevovodu, kao i mehaničke zaštite<br />
cjevovoda debljina zemljanog nad sloja iznad tjemena cijevi određuje se prema lokalnim<br />
uvjetima, a minimalni zemljani nad sloj mora biti jednak dubini smrzavanja tla.<br />
(5) Minimalni dozvoljeni profil cjevovoda je DN 80 mm.<br />
(6) Prijelaz ispod cesta izvodi se obavezno u zaštitnoj cijevi ili adekvatnoj betonskoj<br />
oblozi.<br />
(7) Obavezna je izvedba hidrantske mreže pri <strong>grad</strong>nji novih cjevovoda u naseljenom<br />
području. Udaljenost između vanjskih hidranata može iznositi od 80 do max. 150 m.<br />
Članak 125.<br />
(1) Za građevine i zahvate čija lokacija i tehnički elementi nisu određeni člancima 122-<br />
124, isti će se definirati temeljem vodoopskrbnog <strong>plan</strong>a Županije i dokumentacije višeg<br />
stupnja razrade.<br />
5.3.2. Sustav odvodnje<br />
Članak 126.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
219
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
(1) Prostornim <strong>plan</strong>om na kartografskom prikazu br. 2 u M 1:25000 prikazan je sustav<br />
odvodnje za području Grada Krka. Sustav odvodnje obuhvaća gravitacijske i tlačne<br />
cjevovode, postojeće i <strong>plan</strong>irane crpne stanice, <strong>plan</strong>irani uređaj za pročišćavanje otpadnih<br />
voda na lokaciji jugozapadno od <strong>grad</strong>a Krka te <strong>plan</strong>irani podmorski ispust.<br />
(2) Planirani sustav odvodnje definiran je kao razdjelni sustav, a prema Prostornom <strong>plan</strong>u<br />
Primorsko-goranske županije. Posebnim kanalizacijskim sustavom se odvode sanitarnootpadne<br />
vode i oborinske vode.<br />
(3) Sve sanitarne otpadne vode <strong>grad</strong>a Krka koje se upuštaju u kanalizacijski sustav moraju<br />
se odvesti na uređaj za pročišćavanje otpadnih voda te ih pročistiti do razine koja je propisana<br />
kriterijima za ispuštanje otpadne vode u recipijent (Pravilnik o graničnim vrijednostima<br />
pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama i Izmjena i dopuna Pravilnika o<br />
graničnim vrijednostima pokazatelja, opasnih i drugih tvari u otpadnim vodama).<br />
(4) Na području Grada Krka mora se postupati u skladu s Odlukom o odvodnji i<br />
pročišćavanju otpadnih voda na području Grada Krka (SN PGŽ 7/01,10/04)<br />
Članak 127.<br />
(1) Komunalni mulj kao ostatak nakon pročišćavanja treba obraditi do te mjere da postane<br />
biološki neopasan te ga treba prikupiti i organizirati njegovo odlaganje na sanitarnu deponiju.<br />
(2) Tehnološke otpadne vode koje mogu nastati u području komunalne i poslovnoproizvodne<br />
namjene i sl. prije ispuštanja u sustav javne odvodnje pročistiti do razine<br />
dozvoljene za ispuštanje u sustav javne odvodnje (pred tretman otpadnih voda). Dozvoljena je<br />
i <strong>grad</strong>nja vlastitog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.<br />
(3) Sve aktivnosti na iz<strong>grad</strong>nji sustava odvodnje vršiti u skladu s odredbama Zakona o<br />
vodama, Državnog <strong>plan</strong>a za zaštitu voda i druge važeće regulative koja se bavi<br />
problematikom zaštite voda.<br />
Članak 128.<br />
(1) Za naselja na prostoru Šotoventa koja su udaljena od <strong>plan</strong>iranog sustava odvodnje<br />
Grada Krka <strong>plan</strong>om se predviđa iz<strong>grad</strong>nja samostalnih kanalizacijskih sustava prema<br />
kartografskom prikazu br.2.<br />
(2) Sva <strong>plan</strong>irana turistička naselja moraju iz<strong>grad</strong>iti vlastiti kanalizacijski sustav i uređaj<br />
za pročišćavanje otpadnih voda sa ispustom u more.<br />
(3) Planirana komunalna zona u blizini naselja Žgaljić mora iz<strong>grad</strong>iti vlastiti<br />
kanalizacijski sustav i uređaj za pročišćavanje otpadnih voda.<br />
(4) Iznimno od stavka jedan dozvoljava se i drugačije rješenje sustava odvodnje za naselja<br />
na području Šotoventa ukoliko se ekonomsko-tehničkom analizom ili studijom odvodnje<br />
pronađe adekvatnije rješenje.<br />
(5) Do iz<strong>grad</strong>nje sustava odvodnje otpadnih voda iz stavka (1) ovog članka unutar<br />
izgrađenog dijela građevinskih područja naselja dozvoljava se individualno zbrinjavanje<br />
otpadnih voda za manju građevinu kapaciteta do 10 ES prihvatljivo s aspekta zaštite okoliša<br />
sukladno uvjetima pravnih osoba s javnim ovlastima. Za preko 10 ES je obvezna iz<strong>grad</strong>nja<br />
zasebnog uređaja s pročišćivačem (bio disk i sl.).<br />
Članak 129.<br />
(1) Oborinske vode zbrinjavati sustavom oborinske odvodnje i odvoditi ih prema prema<br />
moru ili upuštati u podzemlje.<br />
(2) Za veće parkirališne i manipulativne površine (preko 200 m²) obavezna je u<strong>grad</strong>nja<br />
separatora mineralnih ulja. Sve oborinske vode prije ispuštanja u sustav oborinske odvodnje<br />
tretirati na separatoru ulja kako bi se odvojile krute tvari i mineralna ulja.<br />
Članak 130.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
220
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
(1) Potreban min. koridor za polaganje <strong>plan</strong>iranih cjevovoda utvrđuje se obzirom na profil<br />
samog cjevovoda.<br />
(2) Detalje paralelnog vođenja i križanja s drugim instalacijama riješiti u skladu s<br />
posebnim uvjetima vlasnika instalacija.<br />
(3) Razmak od drvoreda, z<strong>grad</strong>a i drugih građevina u prostoru mora biti usklađen sa<br />
lokalnim uvjetima.<br />
(4) Zbog jednostavnije izvedbe i održavanja kanalizacijskog sustava preporuča se vođenje<br />
trase svih kolektora u cestovnom pojasu gdje je to moguće.<br />
5.3.3. Sustav zaštite od štetnog djelovanja voda<br />
Članak 131.<br />
(1) Radi maksimalne zaštite akumulacije Ponikve od nanosa i zagađenja, potrebno je<br />
utvrditi stanje erozije i utvrditi praćenje stanja erozije u slivu.<br />
(2) Zabranjuje se <strong>grad</strong>nja i korištenje prostora u i uz korito vodotoka, a koja nije u funkciji<br />
osiguranja proticaja vode, obrane od bujičnih voda, <strong>grad</strong>nje vodnih građevina i njihova<br />
održavanja. Do utvrđivanja inundacijskog pojasa minimalna širina tog pojasa uz vodotok<br />
obuhvaća izgrađeno ili prirodno korito obostrano po 5 m od gornjeg ruba korita.<br />
5.4. ENERGETSKA INFRASTRUKTURA<br />
5.4.1. Elektroopskrba<br />
Članak 132.<br />
(1) Sustav elektroopskrbe na području Grada Krka, i to 110 kV naponskog nivoa prikazan<br />
je na kartografskom prikazu br. 2 “Infrastrukturni sustavi i mreže”, mjerilo 1:25.000.<br />
(2) Unutar svih koridora vodova iz<strong>grad</strong>nja građevina ograničena je posebnim propisima.<br />
Elektroenergetske građevine i vodovi 220-110 kV naponskog nivoa<br />
Članak 133.<br />
(1) Područjem Grada Krka prolaze tri prijenosna dalekovoda:<br />
- DV 110 kV Krk-Lošinj (podmorski kabel),<br />
- DV 110 kV Krk-Rab (podmorski kabel),<br />
(2) Trafostanice su: TS 110/20 kV Dunat.<br />
(3) Važećim razvojnim <strong>plan</strong>ovima Hrvatske elektroprivrede na području Grada Krka nije<br />
predviđena iz<strong>grad</strong>nja novih elektroenergetskih građevina i vodova naponskog nivoa 110 kV i<br />
više, te se zadržavaju oni navedeni stavcima (1) i (2) ovog članka.<br />
Elektroenergetske građevine i vodovi 35 kV naponskog nivoa<br />
Članak 134.<br />
(1) Postojeći 35 kV ZV TS 110/35 kV Krk – TS 35/10 kV Dunat prelazi na 20 kV<br />
naponski nivo i glasi: 20 kV ZV TS 110/35/20 kV Krk – TS 110/20 kV Dunat, a dio voda<br />
kroz naselje Kornić se podzemno kablira kao 20 kV vod i postojeći 35 kV ZV TS 110/35 kV<br />
koji povezuje Krk-Cres.<br />
(2) Lokacije budućih trafostanica 20/0,4 kV i 20 kV vodova odredit će se neposrednom<br />
provedbom ovog Prostornog <strong>plan</strong>a prema razvojnim <strong>plan</strong>ovima nadležne elektrodistribucije.<br />
(3) Udaljenost trafostanice od granica građevinskih čestica ne smije biti manja od 3,0 m.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
221
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Članak 135.<br />
(1) Niskonaponska mreža unutar naselja mora se <strong>grad</strong>iti podzemnim kabelima, a samo u<br />
rubnim dijelovima naselja moguće ju je izvoditi i kao nadzemnu.<br />
(2) Javna rasvjeta će se dograđivati u sklopu postojeće i buduće nadzemne niskonaponske<br />
mreže ili kao samostalna, izvedena na zasebnim stupovima.<br />
5.4.2. Opskrba plinom<br />
Članak 136.<br />
(1) Sustav opskrbe prirodnim plinom na području Grada Krka trenutno ne postoji.<br />
Ukoliko se pokaže njegova isplativost, mreža opskrbe plinom projektirat će se i izvoditi u<br />
skladu s posebnim uvjetima nadležnih službi i projektnom dokumentacijom.<br />
5.4.3. Obnovljivi izvori energije<br />
Članak 137.<br />
(1) Planom se predviđa racionalno korištenje energije korištenjem dopunskih izvora<br />
ovisno o energetskim i gospodarskim potencijalima prostora Grada Krka. Dopunski izvori<br />
energije su prirodno obnovljivi izvori energije, prvenstveno sunca. Iskorištavanje energije<br />
vjetra iz<strong>grad</strong>njom vjetroelektrana nije dopušteno na otoku Krku.<br />
(2) Potrebno je u što je moguće većoj mjeri predvidjeti u<strong>grad</strong>nju manjih energetskih<br />
jedinica za proizvodnju električne i toplinske energije (kogeneracija), odnosno električne,<br />
toplinske i rashladne energije (trigeneracija). Proizvedena električna energija se predaje u<br />
električnu distributivnu mrežu, a toplinska, odnosno rashladna energija koristi se za<br />
zagrijavanje, odnosno hlađenje pojednih građevina.<br />
6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI<br />
I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA<br />
6.1. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH CJELINA<br />
Članak 138.<br />
(1) Područje osobito vrijednog predjela - prirodnog krajobraza - prikazano je na<br />
kartografskom prikazu br. 3A “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja posebnih<br />
ograničenja u korištenju, područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite“, u mjerilu<br />
1:25.000.<br />
(2) Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu prirode propisuje uvjete i mjere zaštite prirode:<br />
- u cilju očuvanja biološke raznolikosti treba očuvati krajobraznu raznolikost,<br />
- u što većoj mjeri treba zadržati prirodne kvalitete prostora, odnosno posvetiti pažnju<br />
očuvanju cjelokupnog prirodnog pejsaža i okruženja,<br />
- prirodne krajobraze treba štititi od širenja ne<strong>plan</strong>ske iz<strong>grad</strong>nje, a kao posebnu<br />
vrijednost treba očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, obalno područje<br />
(prirodne plaže i stijene) te more i podmorje kao ekološki vrijedna područja,<br />
- za <strong>plan</strong>irane zahvate u prirodu, koji sami ili sa drugim zahvatima mogu imati bitan<br />
utjecaj na ekološki značajno područje ili zaštićenu prirodnu vrijednost, treba ocijeniti,<br />
sukladno Zakonu o zaštiti prirode, njihovu prihvatljivost za prirodu u odnosu na ciljeve<br />
očuvanja tog ekološki značajnog područja ili zaštićene prirodne vrijednosti,<br />
- prije bilo kakovih zahvata u zaštićenim prirodnim vrijednostima i prirodnim<br />
vrijednostima predviđenim za zaštitu potrebno je izvršiti potpunu inventarizaciju i<br />
valorizaciju staništa i posebno izdvojiti i zaštititi vrste i područja,<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
222
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
- potrebno je osigurati racionalno korištenje prirodnih dobara bez oštećivanja ili<br />
ugrožavanja njenih dijelova i uz što manje narušavanje ravnoteže prirodnih faktora,<br />
- potrebno je spriječiti štetne zahvate i poremećaje u prirodi koji su posljedica<br />
turističkog razvoja i drugih djelatnosti i osigurati što povoljnije uvjete održavanja i slobodnog<br />
razvoja prirode.<br />
(3) Osobito vrijedan prirodni krajobraz predstavlja obalno područje zapadne obale Grada<br />
Krka. Prirodni krajobraz štitit će se i unaprijediti tako da se:<br />
- sačuva slika prostora uvjetovana prirodnim obilježjima,<br />
- očuvaju estetske vrijednosti krajobraza,<br />
- gospodarske i infrastrukturne građevine <strong>plan</strong>iraju i projektiraju tako da se obuhvati<br />
odnos prema krajobrazu, uspostavljajući zajedničke koridore.<br />
(4) Na području <strong>grad</strong>a Krka nekoliko je tipova ugroženih i rijetkih stanišnih tipova:<br />
submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci, primorske, termofilne šume i šikere<br />
medunca te mješovite, rjeđe čiste vazdazelene šume i makija crnike ili oštrike.<br />
Mjere očuvanja za submediteranske i epimediteranske suhe travnjake su:<br />
- poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva<br />
- očuvati biološke vrste vezane za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste ni<br />
genetski modificirane organizme<br />
6.2. MJERE ZAŠTITE PRIRODNIH VRIJEDNOSTI<br />
Članak 139.<br />
(1) Zaštićeni dijelovi prirode kao i oni predloženi za zaštitu (prema Zakonu o zaštiti<br />
prirode NN 70/05) prikazani su na kartografskom prikazu br. 3 “Uvjeti korištenja i zaštite<br />
prostora - uvjeti korištenja”, u mjerilu 1:25.000.<br />
(2) Na području Grada Krka zaštićeno je:<br />
1. u kategoriji „posebnog rezervata“: šuma crnike na Glavotoku,<br />
2. u kategoriji „park-šuma“: otočić Košljun u Puntarskoj dragi.<br />
(3) Za zaštitu se predlažu:<br />
u kategoriji „posebnog rezervata“:<br />
3. otok Plavnik, Mali Plavnik i Kormat<br />
4. jezero Ponikve,<br />
u kategoriji „značajnog krajobraza“:<br />
5. vazdazelena šuma crnike u uvali Valbiska,<br />
6. šumsko područje u uvali Čavlena,<br />
u kategoriji „spomenika prirode“:<br />
7. uvala Mala Jana,<br />
8. uvala Torkul,<br />
9. uvala Sv. Juraj<br />
i sve veće lokve,<br />
(4) Ovim Planom predlaže se zaštita vrijednog kultiviranog krajobraza sa prijedlogom<br />
mjera zaštite, odnosno ograničenjima u korištenju:<br />
10. maslinici na području poluotoka Prnibe i zaljeva Puntarska drage (krajobraz<br />
nepravilnog suhozida).<br />
Prijedlog smjernica zaštite: Posebno se štite krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i<br />
neizgrađenih površina, livada, oranica, karakteristične i vrijedne vizure. Zabranjuje se<br />
iz<strong>grad</strong>nja objekata, te se mogu obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu krajobraza,<br />
ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način korištenja<br />
kultiviranog krajobraza.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
223
Posebni rezervati<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Članak 140.<br />
(1) Posebni rezervat je područje posebnog znanstvenog značenja i namjene s izraženim<br />
neizmijenjenim svojstvima prirode.<br />
(2) U posebnom rezervatu nisu dopuštene radnje kojima bi se mogla narušiti svojstva<br />
zbog kojih je proglašen rezervatom. Zbog toga su zaštitne mjere dosta restriktivne u pogledu<br />
mogućnosti korištenja prostora. Moguća je ograničena turistička valorizacija pod strogo<br />
propisanim uvjetima, već prema namjeni rezervata, uz mogućnost postavljanja poučnih staza i<br />
drugih turističkih sadržaja za posjetioce.<br />
(3) Potrebno je obaviti dodatna istraživanja radi utvrđivanja granica zaštićenog područja i<br />
zaštitnog režima.<br />
Park-šume<br />
Članak 141.<br />
(1) Park-šuma je prirodna ili sađena šuma veće pejzažne vrijednosti, a namijenjena je<br />
odmoru i rekreaciji. U park-šumi su dopuštene samo one radnje čija je svrha njezino<br />
održavanje ili uređenje, pa tome trebaju biti podređene zaštitne mjere.<br />
(2) Potrebno je propisati zaštitne mjere.<br />
Značajni krajobraz<br />
Članak 142.<br />
(1) Značajni krajobraz je prirodni ili kultivirani predjel velike krajobrazne vrijednosti i<br />
biološke raznolikosti ili kulturno-povijesne vrijednosti, ili krajobraz očuvanih jedinstvenih<br />
obilježja karakterističnih za pojedino područje, namjenjen odnoru i rekreaciji ili osobito<br />
vrijedni krajobraz utvrđen sukladno Zakonu o zaštiti prirode (NN 70/05). U značajnom<br />
krajobrazu nisu dopušteni zahvati i radnje koje narušavaju obilježja zbog kojih je proglašen.<br />
(2) Budući da se u ovoj kategoriji zaštite već odvijaju određene gospodarske djelatnosti<br />
(lučice), zaštitni režim treba biti znatno liberalniji. Zbog toga u zaštitnim mjerama, osim<br />
prirodnih vrijednosti, u mnogim slučajevima treba posebnu pažnju pridati <strong>grad</strong>iteljskom<br />
naslijeđu i tradicijskim oblicima gospodarstva, a posebno zaštiti pejzaža koji često može imati<br />
i ruralna obliježja koja je u današnje vrijeme sve teže očuvati.<br />
(3) U značajnom krajobrazu mogu se obavljati radnje koje ne narušavaju izgled i ljepotu<br />
krajobraza, ne mijenjaju karakterističnu konfiguraciju terena i zadržavaju tradicionalni način<br />
korištenja kultiviranog krajobraza.<br />
(4) Posebno će se štititi krajobrazni elementi, izgled izgrađenih i neizgrađenih površina,<br />
šuma, livada, oranica, voćnjaka, oranica, autohtone šumske zajednice i druge zajednice, te<br />
karakteristične i vrijedne vizure.<br />
(5) Prije bilo kakvih zahvata na ovom području potrebno je izvršiti potpunu<br />
inventarizaciju i valorizaciju faune i staništa, te eventualno izdvojiti neke posebno vrijedne i<br />
ugrožene vrste i površine. Nakon provedenih istraživanja biti će potrebno donijeti preporuke o<br />
najsvrsishodnijem načinu zaštite biološke raznolikosti.<br />
Spomenik prirode<br />
Članak 143.<br />
(1) Spomenik prirode je pojedinačni neizmijenjeni dio ili skupina dijelova žive ili nežive<br />
prirode koji ima znanstvenu, estetsku ili kulturno-povijesnu vrijednost. Može biti geološki,<br />
geomorfološki, hidrološki, ili prostorno mali botanički ili zoološki lokalitet.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
224
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
(2) Na spomeniku prirode ili u njegovoj neposrednoj blizini nisu dopuštene radnje koje<br />
ugrožavaju njegova obilježja i vrijednosti.<br />
(3) Nije dozvoljeno zatrpavanje lokvi, odlaganje otpada u lokve, ili u neposrednoj blizini.<br />
6.3. MJERE ZAŠTITE KULTURNO - POVIJESNIH CJELINA<br />
Članak 144.<br />
(1) Pregled registrirane i evidentirane kulturno-povijesne baštine je na kartografskom<br />
prikazu br. 3 “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - uvjeti korištenja”, u mjerilu 1:25.000.<br />
(2) Mjere zaštite nepokretnih kulturnih dobara propisane su zakonom, drugim pravnim<br />
propisima i ovim Prostornim <strong>plan</strong>om.<br />
(3) Za nadzor provođenja navedenih mjera i odredbi ovog Prostornog <strong>plan</strong>a nadležan je<br />
Konzervatorski odjel u Rijeci.<br />
Arheološke zone i lokaliteti<br />
Članak 145.<br />
(1) Hidroarheološke i arheološke zone i lokaliteti na području Grada Krka su:<br />
1. zona priobalnih voda od uvale Čavlena do uvale Sepen<br />
2. zona priobalnih i prilaznih voda od uvale Mala Jana do uvale Mali Bok<br />
3. zona priobalnih i prilaznih voda Krčkog zaljeva do Crkvine punte<br />
4. <strong>grad</strong> Krk (čitav <strong>grad</strong> unutar bedema i izvan bedema na lokalitetima uz kuću Šinigoj,<br />
itd.)<br />
5. polje Kimp: ruševine «kaštela» (kasnosrednjovjekovnog ladanjskog kompleksa);<br />
ruševine srednjovjekovne kapele sv.Jelene; ruševine srednjovjekovne crkvice sv.Anastazije<br />
6. Lizer: kompleks napuštenog seoskog naselja<br />
7. Puntarska draga: 7.1. Trojna (grobne gomile iz liburnskog doba); 7.2. Prvo more<br />
(prostrani kasnoantički-ranobizantski arheološki lokalitet); 7.3. Sv. Dunat (crkvica osebujnog<br />
arhitektonskog stila izgrađena tijekom 12.st. u blizini starijeg ruralnog naselja)<br />
8. Prniba: 8.1. Sv.Vid (ruševine srednjovjekovne crkvice); 8.2. Sv.Toma (arheološki<br />
lokalitet iz antičko-ranokršćanskog i srednjovjekovnog doba); 8.3. Sv.Danijel.<br />
9. Uvala Torkul (arheološki lokalitet iz antičkog doba)<br />
10. Uvala sv.Fuska (ostaci rimskog gospodarsko-stambenog kompleksa s pripadajućom<br />
nekropolom i ranokršćanskim oratorijem)<br />
11. Polača (ruševina kasnosrednjovjekovne kuće u blizini napuštenog naselja kod<br />
Linardića)<br />
12. kod sela Bajčić (prapovijesna <strong>grad</strong>ina)<br />
13. «Kostrij» kod Kornića (prapovijesna <strong>grad</strong>ina)<br />
14. «Zagrajine» u drmunu Svilov na rubu Ponikve (prapovijesna <strong>grad</strong>ina- najveće<br />
prapovijesno naselje na otoku); u blizini ceste postoji nekoliko većih prapovijesnih grobnih<br />
gomila<br />
15. Sv.Juraj (ruševina srednjovjekovne crkvice u istoimenoj uvali)<br />
16. Sv.Nikola (ruševina srednjovjekovne crkvice na uzvisini iznad uvale Valbiska)<br />
17. Sv.Krševan (crkva u obliku trolista iz XII. stoljeća, podignuta nad neistraženim<br />
antičkim ili ranokršćanskim kompleksom, nedaleko od uvale Čavlena)<br />
18. Ponikve: 18.1. Sv.Jakov (ruševine srednjovjekovne crkvice s malim naseljem); 18.2.<br />
Sv.Silvestar (srednjovjekovna arheološka zona)<br />
19. Sv.Nikola u Brautovcima (Kornić) (kasnosrednjovjekovna kapela pretvorena u kuću)<br />
20. Sv.Marina (ruševine srednjovjekovne kapele)<br />
21. Sv.Petar (porušena srednjovjekovna crkva, tragovi temelja u iskrčenoj ledini uz cestu<br />
Krk-Vrh)<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
225
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
22. Sv.Sergije nad Brusićima (tragovi ranosrednjovjekovne kapele s grobljem)<br />
(2) Svi zahvati u navedenim zonama uvjetovani su prethodnim istraživanjima<br />
(rekognosciranje, sondiranje itd.). Rezultati istraživanja trebaju biti adekvatno interpretirani i<br />
usuglašeni s <strong>plan</strong>iranom intervencijom u prostoru, prije izrade dokumentacije i početka<br />
izvođenja bilo kakvih terenskih radova.<br />
Povijesne <strong>grad</strong>iteljske cjeline<br />
Članak 146.<br />
(1) Registrirane i evidentirane povijesne <strong>grad</strong>iteljske cjeline na području Grada Krka su:<br />
1. Krk: urbana cjelina, registrirano,<br />
2. Brzac: ruralna sredina (seosko naselje), registrirano,<br />
3. Lakmartin: ruralna sredina (seosko naselje), registrirano,<br />
4. Linardići: ruralna sredina (seosko naselje), registrirano,<br />
5. Milohnići: ruralna sredina (seosko naselje), registrirano,<br />
(2) Prvi stupanj zaštite određen je za registriranu povijesnu <strong>grad</strong>iteljsku cjelinu najveće<br />
vrijednosti Krk (urbana cjelina). Prvi stupanj zaštite podrazumijeva potpunu zaštitu strukture i<br />
arhitekture. Na području navedene cjeline ne preporuča se nikakva promjena oblikovanja<br />
građevina, a svi zahvati trebaju težiti rekonstrukciji povijesnih oblika. Sve građevne aktivnosti<br />
moguće su temeljem odredbi ovog Prostornog <strong>plan</strong>a i prema uvjetima nadležnog<br />
Konzervatorskog odjela. Za Krk potrebno je izraditi detaljnu i potpunu konzervatorsku<br />
dokumentaciju kao osnovnu podogu za sve građevne aktivnosti unutar granica zaštite.<br />
(3) Drugi stupanj zaštite određen je za registrirane <strong>grad</strong>iteljske cjeline Brzac, Lakmartin,<br />
Linardići i Milohnići (ruralne cjeline). Drugi stupanj zaštite podrazumijeva zaštitu i očuvanje<br />
osnovne povijesne <strong>plan</strong>ske matrice naselja, gabarita <strong>grad</strong>nje, karakterističnih građevinskih<br />
materijala te stare građevne strukture i ostataka povijesne urbane opreme. Predlaže se<br />
istraživanje i dokumentacija naselja, te njegovo zoniranje. Sve građevne aktivnosti moguće su<br />
temeljem odredbi ovog Prostornog <strong>plan</strong>a i prema uvjetima nadležnog Konzervatorskog odjela.<br />
Povijesni sklop i građevine<br />
Članak 147.<br />
(1) Na području Grada Krka registrirane i evidentirane su slijedeće sakralne i civilne<br />
građevine:<br />
1. Krk: Katedrala (sakralna građevina),<br />
2. Krk: Crkva Blažene Djevice Marije od Zdravlja (sakralna građevina),<br />
3. Krk: Crkva Sv. Kvirin (sakralna građevina),<br />
4. Krk: Biskupija (civilna građevina),<br />
5. Krk: Šesterokutna kula na obali (civilna građevina),<br />
6. Krk: Gradski bedemi (civilna građevina),<br />
7. Krk: Frankopanski kaštel (civilna građevina),<br />
8. Krk: Crkva Sv. Lucija (sakralna građevina),<br />
9. Krk: Crkva Sv. Lovro (van <strong>grad</strong>a) (sakralna građevina),<br />
10. Crkva Sv. Mikula (sakralna građevina),<br />
11. Košljun: Samostan Sv. Marija (sakralna građevina),<br />
12. Lakmartin: Crkva Sv. Martin (kapela Navještenja Marijina, sv. Antuna Padovanskog)<br />
(sakralna građevina),<br />
13. Linardići: Crkva Sv. Fuska (sakralna građevina),<br />
14. Glavotok: Samostan (sakralna građevina),<br />
15. Milohnići: Crkva Sv. Krševan (sakralna građevina),<br />
16. Pinezići: Crkva Sv. Fuska pri moru (sakralna građevina),<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
226
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
17. Poljica: Crkva Sv. Marija (sakralna građevina),<br />
18. Skrpčići: Crkva Sv. Franjo (sakralna građevina),<br />
19. Sv. Dunat (kod Kornića) (sakralna građevina).<br />
(2) Obzirom na svoj značaj, registrirane građevine iz stavka (1) ovog članka podliježu<br />
najstrožoj zaštiti. Nalaže se sustavno održavanje, konzerviranje, restauriranje, te dodatna<br />
istraživanja ako nisu provedena. Svi radovi se izvode temeljem Konzervatorske<br />
dokumentacije koju odobrava nadležni Konzervatorski odjel u Rijeci.<br />
Članak 148.<br />
(1) Na području Grada Krka etnološka baština zastupljena je kroz slijedeće etnozone i<br />
etnospomenike:<br />
1. Kornić,<br />
2. Poljica.<br />
(2) Zaštita etno zona i etnospomenika visoke ambijentalne vrijednosti podrazumijeva<br />
sanaciju i rekonstrukciju pod konzervatorskim nadzorom i prema uvjetima službe zaštite<br />
kulturnih dobara.<br />
(3) Posebnu pozornost treba posvetiti evidenciji i zaštiti guvna.<br />
7. POSTUPANJE S OTPADOM<br />
Članak 149.<br />
(1) Na području Grada Krka nije <strong>plan</strong>irano reciklažno dvorište ili transfer-stanica, pa se<br />
prikupljeni komunalni otpad odlaže izvan granice obuhvata ovog Prostornog <strong>plan</strong>a u Općinu<br />
Vrbnik na lokaciji postojećeg odlagališta komunalnog otpada "Treskavac".<br />
(2) Grad Krk dužan je putem svog <strong>grad</strong>skog komunalnog trgovačkog društva uspostaviti<br />
sustav za postupanje s otpadom u skladu sa Zakonom o otpadu, prvenstveno vezano za<br />
uspostavu odvojenog prikupljanja otpada.<br />
(3) Sva postojeća otpadom onečišćena tla i neuređena odlagališta potrebno je sanirati<br />
sukladno Planu sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta na području<br />
Primorsko-goranske županije (SN br. 34/04).<br />
Članak 150.<br />
(1) Grad Krk dužan je donijeti <strong>grad</strong>ski <strong>plan</strong> gospodarenja otpadom,<br />
Članak 151.<br />
(1) Postupanje s otpadom potrebno je provoditi:<br />
- izbjegavanjem i smanjenjem nastajanja otpada,<br />
- sprečavanjem nenadziranog postupanja s otpadom,<br />
- iskorištavanjem vrijednih svojstava otpada u materijalne i energetske svrhe,<br />
- odlaganjem otpada na odlagališta,<br />
- saniranjem otpadom onečišćenih površina.<br />
(2) Proizvođač otpada, te svi sudionici u postupanju s otpadom (skupljač, obrađivač)<br />
dužni su pridržavati se odredbi Zakona o otpadu (NN 178/04,153/05 i 111/06) i drugih<br />
propisa:<br />
- Pravilnika o vrstama otpada (NN 27/96 i 50/05)<br />
- Pravilnika o uvjetima za postupanje s otpadom (NN 123/97 i 112/01)<br />
- Pravilnika o ambalaži i ambalažnom otpadu (NN 97/05 i 115/05)<br />
- Uredbe o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98)<br />
Članak 152.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
227
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
(1) Proizvođač otpada dužan je na propisan način obraditi i skladištiti otpad koji nastaje u<br />
kućanstvima ili obavljanjem djelatnosti.<br />
(2) Otpad se mora sakupljati u odgovarajuće spremnike, kontejnere i prevoziti u vozilima<br />
namijenjenim za prijevoz otpada. Spremnici, kontejneri i druga oprema u kojoj se otpad<br />
skuplja moraju biti tako opremljeni da se spriječi rasipanje ili prolijevanje otpada i širenje<br />
prašine, buke i mirisa.<br />
Članak 153.<br />
(1) Proizvođač otpadnih ulja je dužan, ovisno o području primjene svježih ulja, skupiti dio<br />
otpadnih ulja. Količina otpadnih ulja umnožak je količine upotrijebljenih svježih ulja i<br />
obveznog faktora skupljanja za određeno područje primjene (tablica u članku 13. Pravilnika o<br />
vrstama otpada).<br />
(2) Spremnici za prikupljanje otpadnog ulja moraju, uz zakonom propisane oznake, nositi<br />
i oznaku kategorije otpadnog ulja. Zabranjeno je miješanje otpadnih ulja različitih kategorija<br />
kao i miješanje s drugim tvarima.<br />
Članak 154.<br />
(1) Ambalažni otpad proizvođač skuplja odvojeno po vrstama ambalažnog materijala.<br />
(2) Ambalažni otpad skuplja se unutar građevine gospodarske namjene ili u njenoj<br />
neposrednoj blizini, u spremnike postavljene za tu namjenu.<br />
(3) Grad Krk mora organizirati odvoz glomaznog otpada kako se ne bi stvarala neuređena<br />
odlagališta.<br />
(4) Postavljanje spremnika za sakupljanje ambalažnog otpada osigurava proizvođač.<br />
Spremnici se postavljaju unutar sadržaja gospodarske namjene, te na javnim površinama uz<br />
odobrenje nadležnog tijela jedinice lokalne samouprave.<br />
(5) Distributer proizvoda u ambalaži mora preuzimati povratnu ambalažu proizvoda koje<br />
je stavio u promet.<br />
(6) Pravne i fizičke osobe, koje stavljaju u promet opasne tvari, dužne su na vlastiti trošak<br />
organizirati odvojeno skupljanje i korištenje vrijednih svojstava otpadne ambalaže od tih<br />
tvari.<br />
8. MJERE SPRJEČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ<br />
Članak 155.<br />
(1) U skladu s odredbama državnog Plana intervencija u zaštiti okoliša (NN 82/99, 86/99 i<br />
12/01) za područje Grada Krka obavezno je izraditi Plan intervencija u zaštiti okoliša.<br />
(2) Ovim se Prostornim <strong>plan</strong>om ne propisuju novi zahvati za koje je potrebno izraditi<br />
Procjenu utjecaja na okoliš, pored onih navedenih Pravilnikom o procjeni utjecaja na okoliš<br />
(NN 59/00, 136/04 i 85/06) i Prostornim <strong>plan</strong>om Primorsko-goranske županije (SN PGŽ br.<br />
14/00 i 10/05).<br />
Članak 156.<br />
(1) Mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš obuhvaćaju skup aktivnosti<br />
usmjerenih na očuvanje okoliša.<br />
(2) Ovim se Prostornim <strong>plan</strong>om određuju kriteriji zaštite okoliša koji obuhvaćaju zaštitu<br />
tla, zraka, vode, mora te zaštitu od prekomjerne buke.<br />
8.1. ZAŠTITA TLA<br />
8.1.1. Šumsko tlo<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
228
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Članak 157.<br />
(1) Zaštita šuma i šumskih površina odrediti će se slijedećim mjerama:<br />
- pravilnim održavanjem i gospodarenjem održavati postojeće šumske površine, a sve<br />
zahvate izvoditi u korist autohtonih vrsta drveća,<br />
- očuvati šume od bespravne i nekontrolirane sječe,<br />
- povećati zaštitu šuma od nametnika i bolesti, a naročitu pažnju posvetiti zaštiti od<br />
požara,<br />
- u zaštitnim šumama i šumama posebne namjene moći će se i dalje obavljati<br />
gospodarsko iskorištavanje šume, ali uz određene uvjete zaštite prirode,<br />
- kod eventualnog pošumljavanja voditi računa o održavanju stabilnosti šumskog<br />
ekosustava, a prednost dati prirodnom pomlađivanju u cilju postizanja stabilnih šuma.<br />
8.1.2. Poljoprivredno tlo<br />
Članak 158.<br />
(1) Prenamjena vrijednog obradivog zemljišta (P2) od I. do IV. bonitetne klase u<br />
nepoljoprivredne, a posebice građevinske svrhe, nije dopuštena.<br />
(2) U ostalim obradivim tlima (P3) odnosno zemljištima V. i VI. bonitetne klase treba<br />
zaštititi najvrednija i najdublja, povoljne prirodne dreniranosti, najmanje stjenovitosti<br />
površine. Zaštitu zemljišta potrebno je provoditi na način da se obrađuje u okviru manjih<br />
gospodarstava i okućnica. Ova zemljišta osobito su važna za razvitak ovčarstva i oživljavanje<br />
poljoprivredne proizvodnje. Za pašnjačke površine potrebno je predvidjeti režime košnje,<br />
raskrčavanja bez mogućnosti da se te površine pošumljavaju.<br />
(3) Za očuvanje i korištenje preostalog kvalitetnog zemljišta za poljodjelsku svrhu<br />
određuju se slijedeće mjere:<br />
- poticati i usmjeravati proizvodnju zdrave hrane,<br />
- prednost dati tradicionalnim poljoprivrednim granama – povrćarstvo, voćarstvo,<br />
pčelarstvo, vino<strong>grad</strong>arstvo, maslinarstvo i sl.<br />
(4) Prilikom korištenja poljoprivrednih površina zabranjuje se uništavanje suhozidagromača<br />
i gomila (kamenih kumulusa).<br />
8.1.3. Tlo za <strong>plan</strong>iranje iz<strong>grad</strong>nje<br />
Članak 159.<br />
(1) U skladu s odredbama detaljno opisanim u Prostornom <strong>plan</strong>u Primorsko-goranske<br />
županije bit će neophodno izvršiti detaljno geotehničko zoniranje građevinskih područja za<br />
urbanističke i detaljne <strong>plan</strong>ove uređenja na temelju topografske podloge mjerila 1:5.000.<br />
Spomenuto zoniranje uključuje i terenska istraživanja. Na temelju tako dobivenih rezultata<br />
biti će moguće precizno i sa sigurnošću odrediti položaje građevina, te odrediti zone koje su<br />
nepogodne za građenje.<br />
(2) Tijekom pripreme i izvođenja zahvata na <strong>plan</strong>iranim prometnicama potrebno je:<br />
- štititi tla od emisije krutih čestica podizanjem zaštitnih pojaseva, obavezno autohtonim<br />
vrstama drveća,<br />
- na tlima s potencijalnom erozijom provoditi odgovarajuće mjere zaštite tla od erozije<br />
(sustavi odvodnje na mjestima gdje trasa presijeca poljoprivredna tla, konturna obrada,<br />
zatravnjivanje i dr.).<br />
- uklonjene suhozide ponovno vratiti (na granicu čestice kolnika),<br />
- za lociranje privremenih deponija građevinskog materijala koristiti površine unutar<br />
zone rekonstrukcije prometnice,<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
229
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
- osigurati prilaženje šumskim predjelima kako bi se omogućilo gospodarenje šumama i<br />
pristupanje interventnim putevima zaštite od požara.<br />
8.2. ZAŠTITA ZRAKA<br />
Članak 160.<br />
(1) Temeljna mjera za postizanje ciljeva zaštite zraka jest smanjivanje emisije<br />
onečišćujućih tvari u zrak.<br />
(2) Budući da na području Grada Krka nisu zabilježena prekoračenja preporučenih<br />
vrijednosti kvalitete zraka za daljnju zaštitu zraka propisuju se slijedeće mjere:<br />
- ograničavati emisije i propisivati tehničke standarde u skladu sa stanjem tehnike<br />
(BAT), te prema Uredbi o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak<br />
iz stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03 i 100/04),<br />
- visinu dimnjaka za zahvate za koje nije propisana procjena utjecaja na okoliš, do<br />
donošenja propisa treba određivati u skladu s pravilima struke (npr. TA-LUFT<br />
standardima),<br />
- zahvatom se ne smije izazvati “značajno” povećanje opterećenja, gdje se razina<br />
“značajnog” određuje temeljem procjene utjecaja na okoliš, a povećanjem opterećenja<br />
emisija iz novog izvora ne smije doći do prelaska kakvoće zraka u nižu kategoriju u<br />
bilo kojoj točki okoline izvora,<br />
- najveći dopušteni porast imisijskih koncentracija zbog novog izvora onečišćenja o<br />
ovisnosti o kategoriji zraka određen je Uredbom o preporučenim i graničnim<br />
vrijednostima kakvoće zraka (NN 101/96, 2/97 i 133/05),<br />
- stacionarni izvori (tehnološki procesi, uređaji i objekti iz kojih se ispuštaju u zrak<br />
onečišćujuće tvari) onečišćenja zraka moraju biti proizvedeni, opremljeni, rabljeni i<br />
održavani na način da ne ispuštaju u zrak tvari iznad graničnih vrijednosti emisije,<br />
prema Zakonu o zaštiti zraka (NN 178/04) i Uredbi o graničnim vrijednostima emisije<br />
onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora (NN 140/97, 105/02, 108/03 i<br />
100/04),<br />
- prelazak na bezolovni benzin i stimuliranje korištenja vozila sa manjim specifičnim<br />
emisijama štetnih tvari.<br />
(3) Vlasnici - korisnici stacionarnih izvora dužni su:<br />
- prijaviti izvor onečišćavanja zraka, te svaku rekonstrukciju nadležnom tijelu uprave i<br />
lokalne samouprave,<br />
- osigurati redovito praćenje emisije iz izvora i o tome voditi očevidnik te redovito<br />
dostavljati podatke u katastar onečišćavanja okoliša,<br />
- uređivanjem zelenih površina unutar građevne čestice i onih zajedničkih izvan<br />
građevne čestice ostvariti povoljne uvjete za prirodno provjetravanje, cirkulaciju i<br />
regeneraciju zraka.<br />
8.3. ZAŠTITA VODA<br />
8.3.1. Zaštita podzemnih i površinskih voda<br />
Članak 161.<br />
(1) Zaštita podzemnih i površinskih voda određuje se:<br />
- mjerama za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja od kojih je najvažnija iz<strong>grad</strong>nja<br />
sustava za odvodnju i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,<br />
- prioritetnim saniranjem neuređenih odlagališta.<br />
(2) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja podzemnih i površinskih voda<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
230
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
su:<br />
- zabraniti pranje automobila, drugih vozila i strojeva, odlijevanje vode onečišćene<br />
deterdžentima, te odlaganje tehnološkog i drugog otpada na zelene površine duž<br />
prometnica,<br />
- korisnik građevne čestice mora brinuti o zaštiti i održavanju vodovodne mreže,<br />
hidranata i drugih vodovodnih uređaja, unutar i ispred čestice, te štititi pitku i<br />
sanitarnu vodu od zagađivanja,<br />
- opasne i druge tvari koje se ispuštaju u sustav javne odvodnje otpadnih voda ili u drugi<br />
prijemnik, te u vodama koje se nakon pročišćavanja ispuštaju iz sustava javne<br />
odvodnje otpadnih voda u prirodni prijemnik, moraju biti u okvirima graničnih<br />
vrijednosti pokazatelja i dopuštene koncentracije prema Pravilniku o graničnim<br />
vrijednostima pokazatelja, otpadnih i drugih tvari i otpadnim vodama (NN 40/99, 6/01<br />
i 14/01)<br />
(3) Radi osiguranja i zaštite od zagađivanja vode za piće na otoku Krku donijeta je<br />
Odluka o uspostavljanju i održavanju zona sanitarne zaštite i o mjerama zaštite područja<br />
izvorišta pitke vode (Službene novine 15/91 i 17/96).<br />
Na području Grada Krka granice zona sanitarne zaštite dijele se na:<br />
I. zona – područje izvorišta i akumulacija,<br />
II. zona – uže vodozaštitno područje,<br />
III. zona – šire vodozaštitno područje.<br />
Granice zona sanitarnih zaštita prikazane su na kartografskom prikazu br. 3. »Uvjeti za<br />
korištenje, uređenje i zaštitu prostora«. Unutar zona postupa se u skladu s navedenom<br />
Odlukom (SN 15/91 i 17/96).<br />
8.3.2. Zaštita mora od zagađenja<br />
Članak 162.<br />
(1) Obalno more na području Grada Krka kategorizirano je kao more II. kategorije.<br />
(2) Mjere za zaštitu mora obuhvaćaju:<br />
a) mjere ograničenja iz<strong>grad</strong>nje u obalnom području:<br />
- cijelo područje Grada Krka i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte, određuje se<br />
kao osobito vrijedno područje pod zaštitom i od posebnog je interesa za Republiku Hrvatsku<br />
(Izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju NN 100/04). Vrijedno područje čuva se u<br />
svrhu zaštite obalnog područja mora, te njegova svrhovitog, održivog i gospodarski<br />
učinkovitog korištenja. U svrhu provođenja zakona donesena je Uredba, čiji su uvjeti i mjere<br />
za uređenje unesene odnosno korištene prilikom izrade ovog Prostornog Plana;<br />
- osim ograničenja iz<strong>grad</strong>nje u građevinskim područjima temeljem Uredbe, a koja su<br />
određena u ovom Planu, određuje se da se samo građevine koje po prirodi svoje funkcije<br />
moraju biti na samoj obali ili one koje pripadaju krugu općeg interesa mogu se smještavati na<br />
obali mora;<br />
- na području Grada Krka u pojasu širine 1000 m od obalne linije, izvan građevinskih<br />
područja određenih ovim Planom moguća je iz<strong>grad</strong>nja samo građevina infrastrukture,<br />
komunalnih građevina, uređenje pješačkih staza i prostora za odmor, te uređenje prirodnih i<br />
uređenih morskih plaža sukladno Uredbi i ovom Planu.<br />
b) mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja, od kojih je primarna iz<strong>grad</strong>nja javnog<br />
sustava za odvodnju otpadnih voda, čime će se spriječiti izravno ispuštanje sanitarnopotrošnih<br />
i tehnoloških otpadnih voda u more, sa središnjim uređajem za pročišćavanje<br />
otpadnih voda i podmorskim ispustom.<br />
- zabrana nove iz<strong>grad</strong>nje unutar neizgrađenih dijelova građevinskih područja naselja i<br />
unutar građevinskih područja izdvojenih namjena izvan naselja (ukoliko nije u suprotnosti s<br />
drugim člancima ovih Odredbi) do mogućnosti priključenja na sustave odvodnje.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
231
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
(3) Ostale mjere za sprečavanje i smanjivanje onečišćenja mora su:<br />
− iz<strong>grad</strong>nja sustava odvodnje oborinskih voda s odgovarajućim tretmanom pročišćavanja<br />
(pjeskolov, uljni separator itd.)<br />
− izrada katastra zagađivača mora,<br />
− unapređivanje službe zaštite i čišćenja mora i plaža,<br />
− nastavak ispitivanja stanja bakteriološke zagađenosti mora na priobalnim područjima radi<br />
preventive i eventualne zaštite.<br />
(4) Radi sprečavanja onečišćenja uzrokovanih pomorskim prometom i lučkim<br />
djelatnostima potrebno je provoditi slijedeće mjere zaštite:<br />
- u lukama osigurati prihvat zauljenih voda i istrošenog ulja,<br />
- odrediti način servisiranja brodova na moru i kopnu.<br />
(5) Na područjima gdje je obalno more namijenjeno kupanju, sportu i rekreaciji obavezno<br />
je održati postojeću kakvoću mora, u skladu s Uredbom o standardima kakvoće mora na<br />
morskim plažama.<br />
8.4. ZAŠTITA OD PREKOMJERNE BUKE<br />
Članak 163.<br />
(1) Zaštitu od buke dužni su provoditi i osigurati njezino provođenje: jedinica lokalne<br />
samouprave, tijela državne uprave, pravne i fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti te<br />
građani.<br />
(2) Mjere zaštite od buke te nadzor nad provođenjem mjera radi sprečavanja ili<br />
smanjivanja buke i otklanjanja opasnosti za zdravlje ljudi određene su Zakonom o zaštiti od<br />
buke (NN 20/03).<br />
(3) Unutar građevinskog područja naselja dopušta se iz<strong>grad</strong>nja manjih obrtničkih i<br />
proizvodnih pogona, uz uvjet da ne stvaraju buku veću od 55 dBa danju i 45 dBa noću.<br />
(4) U skladu sa Zakonom o zaštiti od buke (NN 20/03 i 100/04) Grad Krk dužan je<br />
provoditi te osigurati provođenje zaštite od buke te u tom smislu izraditi kartu buke i akcijski<br />
<strong>plan</strong>.<br />
(5) Mjerama zaštite od buke mora se spriječiti nastajanje buke, odnosno smanjiti<br />
postojeća buka na dopuštene razine, a one obuhvaćaju:<br />
- odabir i uporabu malobučnih strojeva, uređaja, sredstava za rad i transport,<br />
- promišljeno uzajamno lociranje izvora buke ili objekata s izvorima buke (emitenata) i<br />
područja ili objekata sa sadržajima koje treba štititi od buke (imitenata),<br />
- izvedbu odgovarajuće zvučne izolacije građevina u kojima su izvori buke radni i<br />
boravišni prostori,<br />
- primjenu akustičkih zaštitnih mjera na temelju mjerenja i proračuna buke na mjestima<br />
emisije, na putovima širenja i na mjestima imisije buke,<br />
- akustička mjerenja radi provjere i stalnog nadzora stanja buke,<br />
- povremeno ograničenje emisije zvuka.<br />
8.5. MJERE POSEBNE ZAŠTITE<br />
8.5.1. Sklanjanje ljudi<br />
Članak 164.<br />
(1) Temeljem odredbi o mjerama sklanjanja ljudi u Prostornom <strong>plan</strong>u Primorsko-goranske<br />
županije, na području Grada Krka nije utvrđena obvezna iz<strong>grad</strong>nja skloništa osnovne zaštite,<br />
osim u sklopu građevina od značaja za Republiku Hrvatsku za koje se lokacija i posebni uvjeti<br />
građenja utvrđuju na razini Republike Hrvatske prema posebnim <strong>plan</strong>ovima.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
232
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
(2) Sklanjanje ljudi stoga se osigurava privremenim izmještanjem stanovništva,<br />
prilagođavanjem pogodnih prirodnih podrumskih i drugih pogodnih građevina za funkciju<br />
sklanjanja ljudi u određenim zonama, što se utvrđuje Planom zaštite i spašavanje Grada Krka,<br />
odnosno posebnim <strong>plan</strong>ovima sklanjanja i privremenog izmještanja stanovništva,<br />
prilagođavanja i prenamjene pogodnih prostora koji se izrađuju u slučaju neposredne ratne<br />
opasnosti.<br />
(3) Planovi iz prethodnog stavka su operativni <strong>plan</strong>ovi civilne zaštite koji se izrađuju za<br />
trenutno stanje u prostoru i stoga ne mogu imati utjecaj na prostorno <strong>plan</strong>iranje.<br />
(4) Skloništa osnovne i dopunske zaštite, u sklopu građevina od značaja za Republiku<br />
Hrvatsku, ukoliko se za njih utvrde posebni uvjeti građenja, projektiraju se kao dvonamjenske<br />
građevine s prvenstvenom mirnodopskom funkcijom sukladnom osnovnoj namjeni građevine,<br />
s otpornošću od 100 kPa za osnovnu i 50 kPa za dopunsku zaštitu.<br />
(5) Pri projektiranju podzemnih građevina (javnih, komunalnih i sl.) dio kapaciteta treba<br />
projektirati kao dvonamjenski prostor za potrebe sklanjanja ljudi, ako u krugu od 250 metara<br />
od takvih građevina sklanjanje ljudi nije osigurano na drugi način.<br />
(6) Eventualna iz<strong>grad</strong>nja skloništa osnovne zaštite u građevinama od značaja za<br />
Republiku Hrvatsku na području Grada Krka je uvjetna jer je ograničena trenutnim<br />
nepostojanjem zakonske obveze njihove iz<strong>grad</strong>nje.<br />
8.5.2. Zaštita od potresa<br />
Članak 165.<br />
(1) Protivpotresno projektiranje građevina, kao i građenje treba provoditi sukladno<br />
Zakonu o građenju i postojećim tehničkim propisima.<br />
(2) Odredbama Prostornog <strong>plan</strong>a Primorsko-goranske županije određuje se nužnim novo<br />
seizmotektonsko zoniranje cijelog područja Županije u mjerilu 1:100.000 koje mora biti<br />
usklađeno sa seizmičkim zoniranjem Republike Hrvatske. Do izrade nove seizmičke karte<br />
Županije i karata užih područja, protivpotresno projektiranje i građenje treba provoditi u<br />
skladu s postojećim seizmičkim kartama, zakonima i propisima.<br />
8.5.3 Zaštita od rušenja<br />
Članak 166.<br />
(1) Ceste i ostale prometnice treba zaštititi posebnim mjerama od rušenja z<strong>grad</strong>a i ostalog<br />
zaprečavanja radi što brže i jednostavnije evakuacije ljudi i dobara.<br />
(2) Urbanističkim i detaljnim <strong>plan</strong>ovima uređenja koje će se izraditi za građevinska<br />
područja naselja i površine izvan naselja za izdvojene namjene potrebno je definirati i<br />
dimenzionirati sustav ulazno-izlaznih prometnica.<br />
(3) Prometnice unutar novih djelova naselja moraju se projektirati na taj način da razmak<br />
građevina od prometnice omogućuje da eventualne ruševine građevina ne zaprječavaju<br />
prometnicu radi omogućavanja evakuacije ljudi i pristupa interventnim vozilima.<br />
(4) Kod projektiranja većih raskršća i čvorišta s prometnicama projektiranim u dvije ili<br />
više razina, mora se osigurati cijeli lokalitet čvorišta na način da se isti režim prometa može,<br />
unaprijed projektiranim načinom, odvijati na jednoj (prizemnoj) razini.<br />
(5) Kod projektiranja građevina mora se koristiti tzv. projektna seizmičnost sukladno<br />
utvrđenom stupnju eventualnih potresa po MSC ljestvici njihove jačine prema<br />
mikroseizmičkoj rajonizaciji Primorsko-goranske županije, odnosno seizmološkoj karti<br />
Hrvatske za povratni period za 500 godina (prema posebnom prilogu).<br />
8.5.4. Zaštita od požara<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
233
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Članak 167.<br />
(1) Projektiranje s aspekta zaštite od požara stambenih, javnih, poslovnih, gospodarskih i<br />
infrastrukturnih građevina provodi se po pozitivnim hrvatskim zakonima i na njima<br />
temeljenim propisima i prihvaćenim normama iz oblasti zaštite od požara, te pravilima struke.<br />
(2) Rekonstrukcije postojećih građevina u naseljima potrebno je projektirati na način da se<br />
ne povećava ukupno postojeće požarno opterećenje građevine, zone ili naselja kao cjeline.<br />
(3) Radi smanjenja požarnih opasnosti kod <strong>plan</strong>iranja ili projektiranja rekonstrukcija<br />
građevina građenih kao stambeni ili stambeno-poslovni blok, potrebno je pristupiti promjeni<br />
namjene poslovnih prostora s požarno opasnim sadržajima, odnosno zamijeniti ih požarno<br />
neopasnim sadržajima.<br />
(4) Kod projektiranja <strong>plan</strong>iranih građevina na području Grada Krka, radi veće kvalitativne<br />
unificiranosti u odabiru mjere zaštite od požara, prilikom procjene ugroženosti građevine od<br />
požara, u prikazu mjera zaštite od požara kao sastavnom dijelu izvedbene projektne<br />
dokumentacije potrebno je primjenjivati slijedeće proračunske metode, odnosno norme:<br />
- TRVB – za stambene građevine i pretežito stambene građevine s poslovnim<br />
prostorima i manjim radionicama,<br />
- TRVB ili GRETENER ili DIN 18230 ili EUROALARM – za poslovne i pretežito poslovne<br />
građevine razne namjene i veličine, ustanove i druge javne građevine u kojima se okuplja ili<br />
boravi veći broj ljudi.<br />
(5) Kod projektiranja nove vodovodne mreže ili rekonstrukcije postojeće mreže u naselju,<br />
obvezno je <strong>plan</strong>iranje hidranskog razvoda i postave nadzemnih hidranata.<br />
(6) Sve pristupne ceste (dulje od 30,0 m) u dijelovima naselja koje se <strong>plan</strong>iraju iz<strong>grad</strong>iti sa<br />
slijepim završetkom moraju se projektirati s okretištem na njihovom kraju za vatrogasna i<br />
druga interventna vozila.<br />
(7) Nove ceste i rekonstrukcije postojećih cesta s dva vozna traka (dvosmjerne) treba<br />
projektirati minimalne širine kolnika od 5 metara, odnosno obvezno je <strong>plan</strong>iranje vatrogasnih<br />
pristupa koji imaju propisanu širinu, nagibe, okretišta, nosivost i zaokretne radijuse.<br />
(8) Za izvedbenu projektnu dokumentaciju za iz<strong>grad</strong>nju građevina za koje su posebnim<br />
propisima predviđene mjere zaštite od požara, ili posebnim uvjetima građenja zatražen prikaz<br />
primijenjenih mjera zaštite od požara, obveza je investitora ishoditi suglasnost od nadležnih<br />
državnih upravnih tijela.<br />
9. MJERE PROVEDBE PLANA<br />
9.1. OBVEZA IZRADE DOKUMENATA PROSTORNOG UREĐENJA<br />
9.1.1. Studije utjecaja na okoliš<br />
Članak 168.<br />
(1) Procjena utjecaja na okoliš obvezna je za sve građevine prema Pravilniku o procjeni<br />
utjecaja na okoliš (NN 59/00, 136/04 i 85/06) i Prostornom <strong>plan</strong>u Primorsko-goranske<br />
županije (SN 14/00 i 10/05, 12/05 i 50/06).<br />
9.1.2. Urbanistički i detaljni <strong>plan</strong>ovi uređenja<br />
Članak 169.<br />
(1) Urbanistički i detaljni <strong>plan</strong>ovi uređenja donijeti će se za:<br />
- građevinska područja naselja, odnosno dijelove naselja:<br />
� UPU 2 – KORNIĆ (NA2)<br />
� UPU 3 – MURAJ (NA3)<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
234
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
� UPU 4 – LAKMARTIN (NA4)<br />
� UPU 5 – VRH (NA5.1)<br />
� UPU 6 – SALATIĆ (NA5.2)<br />
� UPU 7 – KOSIĆ (NA5.3)<br />
� UPU 8 – NENADIĆI-BAJČIĆI (NA7.1 i NA6)<br />
� UPU 9 – KAPOVCI (NA7.2)<br />
� UPU 10 – BRUSIĆI (NA8.1)<br />
� UPU 11 – BROZIĆI (NA8.2)<br />
� UPU 12 – POLJICA (NA 9.1)<br />
� UPU 13 – POLJICA (NA9.2)<br />
� UPU 14 – ŽGALJIĆI (NA10.1)<br />
� UPU 15 – ŽGALJIĆI (NA10.2)<br />
� UPU 16 – BRZAC (NA11)<br />
� UPU 17 – MILOHNIĆI (NA12)<br />
� UPU 18 – LINARDIĆI (NA13)<br />
� UPU 19 – SKRBČIĆI (NA14)<br />
� UPU 20 – PINEZIĆI (NA15.1)<br />
- površine izvan naselja za izdvojene namjene:<br />
� UPU 21 – JEŽEVAC (T23)<br />
� UPU 22 – POLITIN (T21, R312)<br />
� UPU 23 – TORKUL (T22)<br />
� UPU 24 – GLAVOTOK (T1)<br />
� UPU 25 – GLAVOTOK (T3)<br />
� UPU 26 – DUNAT (R12, IS4, R314)<br />
� UPU 27 – VALBISKA (IS1)<br />
� UPU 28 – SV. FUSKA (IS2)<br />
� UPU 29 – VELA JANA (IS3)<br />
� UPU 30 – GLAVOTOK (IS5)<br />
� UPU 31 – VELA RAVNICA (K)<br />
� UPU 32 - BUTEŽINE (R13)<br />
� DPU – GROBLJE KRK (G1)<br />
(2) Granice obuhvata urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja iz stavka (1) ovog članka prikazane<br />
su na kartografskom prikazu br. 3B “Uvjeti korištenja i zaštite prostora - područja primjene<br />
posebnih mjera uređenja i zaštite” u mjerilu 1:25.000 i br. 4. “Građevinska područja” u<br />
mjerilu 1:5.000.<br />
Članak 170.<br />
(1) Do donošenja urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja (UPU 2 – UPU 20) iz članka 169.<br />
mogući su slijedeći zahvati u prostoru:<br />
- iz<strong>grad</strong>nja i rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,<br />
- <strong>grad</strong>nja unutar izgrađenog dijela građevinskih područja (NA2 - NA15.1) u skladu s<br />
odredbama za provođenje ovog <strong>plan</strong>a,<br />
- za postojeće građevine koje imaju pravovaljanu građevnu dozvolu prema starim<br />
<strong>plan</strong>ovima koji su stavljeni van snage (čije odredbe su u suprotnosti sa odredbama ovoga<br />
Prostornog <strong>plan</strong>a) dozvoljena je rekonstrukcija unutar postojećih vertikalnih i horizontalnih<br />
gabarita.<br />
(2) Do donošenja urbanističkih <strong>plan</strong>ova uređenja (UPU 21 - UPU 32) iz članka 169.<br />
mogući su slijedeći zahvati u prostoru:<br />
- rekonstrukcija građevina infrastrukturne namjene,<br />
- rekonstrukcija, adaptacija i do<strong>grad</strong>nja postojećih građevina (izgrađenih prema<br />
pravovaljanoj građevnoj dozvoli ili građevina izgrađena prija 15.02.1968. godine.) u opsegu<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
235
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
neophodnom za poboljšanje uvjeta života.<br />
(3) Pod opsegom neophodnim za poboljšanje uvjeta života i rada smatra se:<br />
- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova<br />
građevina u postojećim gabaritima,<br />
- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih<br />
vrsta instalacija,<br />
- do<strong>grad</strong>nja sanitarnih prostorija (WC, kupaonica, stubište) do 10% građevinske (bruto)<br />
površine građevine,<br />
- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita u stambeni prostor<br />
ako ne prelaze uvjete zadane ovim Prostornim <strong>plan</strong>om,<br />
- obnova, sanacija i do<strong>grad</strong>nja zbog povećanja kategorije građevine ugostiteljskoturističke<br />
namjene do 10% građevinske (bruto) površine građevine ako ne prelaze uvjete<br />
zadane ovim Prostornim <strong>plan</strong>om i da se ne poveća broj samostalnih funkcionalnh jedinica.<br />
(4) Do donošenja detaljnog <strong>plan</strong>a uređenja groblja (DPU) iz članka 169. nije moguća<br />
nikakva <strong>grad</strong>nja.<br />
(5) Kamp Politin može se zadržati unutar T21. Do donošenja urbanističkog <strong>plan</strong>a uređenja<br />
UPU 22 postojeći kamp može se rekonstruirati u skladu s uvjetima iz ovog članka.<br />
9.2. PRIMJENA POSEBNIH RAZVOJNIH I DRUGIH MJERA<br />
9.2.1. Uređenje zemljišta<br />
Članak 171.<br />
(1) Na području Grada Krka može se <strong>grad</strong>iti samo na uređenoj građevnoj čestici (pristupni<br />
put, odvodnja otpadnih voda, vodoopskrba, električna energija i propisani broj parkirališnih<br />
mjesta) ili čije je uređenje započeto na temelju Programa iz<strong>grad</strong>nje objekata i uređaja<br />
komunalne infrastrukture prema posebnom propisu, na način da su izvedeni barem zemljani<br />
radovi u skladu s urbanističkim <strong>plan</strong>om uređenja za neizgrađeni dio građevinskog područja,<br />
odnosno s <strong>prostorni</strong>m <strong>plan</strong>om na temelju kojeg se provodi zahvat u prostoru za izgrađeni dio<br />
građevinskog područja (članak 10. Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog pojasa NN<br />
128/04).<br />
(2) Zemljište uz koridore <strong>plan</strong>iranih prometnica uređivati će se sukladno tehničkim i<br />
sigurnosnim propisima i to ozelenjavanjem, pošumljavanjem i drugim horikulturnokrajobraznim<br />
tehnikama.<br />
(3) Ovim je Prostornim <strong>plan</strong>om predloženo i uređenje pojedinih dijelova obale (plaža) kao<br />
uređene morske plaže i to na slijedećim lokacijama:<br />
- kamp Glavotok - R31,<br />
- Glavotok - R32,<br />
- turistička zona Glavotok - R33,<br />
- Vela Jana - R34,<br />
- Torkul - R35,<br />
- Sv. Fuska - R36,<br />
- Crnika - R37,<br />
- Jedriličarski klub - R38,<br />
- Ježevac - R39,<br />
- Gradska plaža - R310,<br />
- Dražica - R311,<br />
- Valdagara i kamp Politin - R312,<br />
- Malo More - R313,<br />
- Sv. Dunat - R314.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
236
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
(4) Ovim Prostornim <strong>plan</strong>om predložena su dva lokaliteta (Butežine-Podlizer i Glavotok)<br />
za smještaj rekreacijskih sadržaja i objekata izvan građevinskog područja. Lokaliteti su<br />
prikazani na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena površina simbolom R1 i na<br />
kartografskom prikazu 3B. Područja primjene posebnih mjera uređenja i zaštite.<br />
Članak 172.<br />
(1) Uređenje zemljišta pošumljavanjem na prostoru šuma određuje se osnovama<br />
gospodarenja šumama i programom za gospodarenje šumama, te se posebno ne iskazuje ovim<br />
Prostornim Planom.<br />
(2) Za šume u vlasništvu pravnih i fizičkih osoba do donošenja programa za gospodarenje<br />
šumama, uređenje zemljišta pošumljavanjem provoditi će se temeljem obaveza koje proistječu<br />
iz jednostavne i proširene biološke reprodukcije šuma.<br />
(3) Uređenje zemljišta pošumljavanjem izvan površina šuma provodi se temeljem potreba<br />
zaštite okoliša i krajobraznog uređenja. Ozelenjavanje će se provoditi na prostorima koji su u<br />
razdjelnoj funkciji između površina različitih namjena, te na površinama klizišta, erozije ili sl.<br />
9.2.2. Ostale mjere razvoja<br />
Članak 173.<br />
(1) Ovim Prostornim <strong>plan</strong>om predlažu se posebne mjere razvoja koje se mogu primjeniti<br />
po područjima ili pojedinim zahvatima, kao što su:<br />
- odrediti visinu komunalne naknade na način da se potiče privođenje zemljišta<br />
<strong>plan</strong>iranoj namjeni,<br />
- predvidjeti mjere za poticanje razvoja određenih gospodarskih djelatnosti, kao što su<br />
dodjele kredita s povoljnijim uvjetima, novčani poticaji za određenu proizvodnju ili<br />
granu djelatnosti i sl, oslobađanje investitora od plaćanja komunalnog doprinosa i sl.<br />
(2) Provedba i razrada postavki i mjera ovog Prostornog <strong>plan</strong>a provoditi će se putem<br />
Programa mjera za unapređenje stanja u prostoru Grada Krka.<br />
(3) Program mjera treba usuglasiti s Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru<br />
Primorsko-goranske županije.<br />
9.3. REKONSTRUKCIJA GRAĐEVINA ČIJA JE NAMJENA PROTIVNA<br />
PLANIRANOJ NAMJENI<br />
Članak 174.<br />
Rekonstrukcija postojećih građevina kojih namjena nije u skladu s namjenom utvrđenom<br />
ovim Prostornim <strong>plan</strong>om, moguća je u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i<br />
rada, ali da se ne poveća broj samostalnih funkcionalnih jedinica:<br />
- obnova, sanacija i zamjena oštećenih i dotrajalih konstruktivnih i drugih dijelova<br />
građevina u postojećim gabaritima (tlocrtno i visinski),<br />
- priključak na građevine i uređaje komunalne infrastrukture, te rekonstrukcija svih vrsta<br />
instalacija,<br />
- do<strong>grad</strong>nja sanitarnih prostorija (wc, kupaonica) do 10% građevinske (bruto) površine<br />
građevine,<br />
- uređenje potkrovlja ili drugog prostora unutar postojećeg gabarita građevine, pod<br />
uvjetom da se time ne prelaze najveći dopušteni koeficijent izgrađenosti (Kig) i<br />
koeficijent iskoristivosti (Kis).<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
237
III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
Članak 175.<br />
(1) Kod prijenosa granica iz kartografskih prikaza Prostornog <strong>plan</strong>a u mj. 1:25.000 na<br />
podloge u drugim mjerilima, dozvoljena je prilagodba granica odgovarajućem mjerilu<br />
podloge, osim onih elemenata <strong>plan</strong>a koji se prikazuju u mjerilu 1:5.000.<br />
Članak 176.<br />
(1) Sljedeći detaljni <strong>plan</strong>ovi, izrađeni prije donošenja ovog Prostornog <strong>plan</strong>a, dobili su<br />
suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i <strong>grad</strong>iteljstva o usklađenosti s<br />
Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04):<br />
- Detaljni <strong>plan</strong> uređenja dijela područja Radićeve ulice u Gradu Krku („Službene novine<br />
PGŽ“ 23/05)<br />
- Detaljni <strong>plan</strong> uređenja zone 26 u <strong>grad</strong>u Krku(„Službene novine PGŽ“ 32/06)<br />
- Detaljni <strong>plan</strong> uređenja „Galija“ u <strong>grad</strong>u Krku („Službene novine PGŽ“ 50/06)<br />
Članak 177.<br />
(1) UPU naselja Krk (Službene novine PGŽ 17/00, 18/00, 27/03, 17/04) potrebno je<br />
uskladiti sa Uredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04) i sa<br />
ovim Prostornim <strong>plan</strong>om (UPU1 - NA1 sa površinom izdvojene namjene – sportskorekreacijska<br />
namjena R11 te R38, R39, R310, R311). Do usklađenja može se primjenjivati UPU<br />
<strong>grad</strong>a Krka, u granicama građevinskog područja NA 1 prema ovom Prostornom <strong>plan</strong>u, uz<br />
primjenu Uredbe o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04).<br />
Članak 178.<br />
(1) Detaljne <strong>plan</strong>ove uređenja koje je potrebno, temeljem odredbe članka 45a. Zakona o<br />
prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04), uskladiti s odredbama Uredbe<br />
o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04), uskladiti će se s<br />
odredbama ovog Prostornog <strong>plan</strong>a (s time da se ne mijenja grafički dio detaljnog <strong>plan</strong>a - oblik<br />
i veličina parcela), te na iste ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog<br />
uređenja i <strong>grad</strong>iteljstva:<br />
- Detaljni <strong>plan</strong> uređenja Turči-visoka zona u Gradu Krku(„Službene novine PGŽ“ 8/01,<br />
3/02),<br />
- Detaljni <strong>plan</strong> uređenja zone groblja u <strong>grad</strong>u Krku(„Službene novine PGŽ“ 31/01),<br />
- Detaljni <strong>plan</strong> uređenja areala Toljanić - Karabaić – Grdinić u Zoni 34 na području<br />
Gerbecaj u Gradu Krku(„Službene novine PGŽ“ 33/01),<br />
- Detaljni <strong>plan</strong> uređenja areala Pahlić - Marušić u zoni 21 na području Kartec u Gradu<br />
Krku(„Službene novine PGŽ“ 33/01, 6/03),<br />
- Detaljni <strong>plan</strong> uređenja areala Skomeršić u Zoni 32 i 33 na području Gerbecaj u Gradu<br />
Krku(„Službene novine PGŽ“ 27/03).<br />
Članak 179.<br />
(1) Sukladno članku 15.a Pravilnika o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza,<br />
obveznim <strong>prostorni</strong>m pokazateljima i standardu elaborata <strong>prostorni</strong>h <strong>plan</strong>ova (NN 106/98,<br />
39/04, 45/04 i 163/04) detaljni <strong>plan</strong> uređenja ne može se izrađivati za pojedinačni zahvat u<br />
prostoru pa je sljedeće <strong>plan</strong>ove potrebno staviti izvan snage:<br />
- Detaljni <strong>plan</strong> uređenja areala Svečenićkog doma k.č.3228 u Zoni 23 u Gradu Krku<br />
(„Službene novine PGŽ“ 31/01),<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
238
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka<br />
- Detaljni <strong>plan</strong> uređenja areala Jurina k.č.2588 u Zoni 3 i 9 na području Portapižana u<br />
Gradu Krku („Službene novine PGŽ“ 31/01),<br />
- Detaljni <strong>plan</strong> uređenja areala Mrakovčić k.č.3564 i 3558/3 k.o.Krk-<strong>grad</strong> („Službene<br />
novine PGŽ“ 12/03),<br />
- Detaljni <strong>plan</strong> uređenja areala Cro Futura k.č.2116/1 k.o.Krk-<strong>grad</strong> („Službene novine<br />
PGŽ“ 12/03),<br />
- Detaljni <strong>plan</strong> uređenja areala k.č.3658 Brusić u Gradu Krku („Službene novine PGŽ“<br />
27/03).<br />
Članak 180.<br />
(1) Detaljne <strong>plan</strong>ove koji su izrađivani temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u<br />
prostoru („Službene novine PGŽ“ br. 6/03, 27/03, 19/04), za koje je provedena javna<br />
rasprava, utvrđeni konačni prijedlozi, a koji nisu dobili suglasnost Ministarstva zaštite<br />
okoliša, prostornog uređenja i <strong>grad</strong>iteljstva, potrebno je uskladiti s odredbama Uredbe o<br />
uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04), sa odredbama ovog<br />
Prostornog <strong>plan</strong>a (s time da se ne mijenja grafički dio detaljnog <strong>plan</strong>a - oblik i veličina<br />
parcela), ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite okoliša, prostornog uređenja i <strong>grad</strong>iteljstva<br />
temeljem odredbe članka 45a. Zakona o prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02<br />
i 100/04) te ih donijeti na Gradskom vijeću Grada Krka:<br />
- Detaljni <strong>plan</strong> uređenja kompleksa RED u zoni 29 na predjelu Sv. Petar u <strong>grad</strong>u Krku,<br />
- Detaljni <strong>plan</strong> uređenja na predjelu Mali Kankul u <strong>grad</strong>u Krku,<br />
- Detaljni <strong>plan</strong> uređenja dijela poslovne zone 29 na predjelu Sv.Petar u <strong>grad</strong>u Krku,<br />
- Detaljni <strong>plan</strong> uređenja područja „Lunte“ u zonama 2,18, i 19 u <strong>grad</strong>u Krku.<br />
Članak 181.<br />
(1) Detaljne <strong>plan</strong>ove koji su izrađivani temeljem Programa mjera za unapređenje stanja u<br />
prostoru za koje je provedena javna rasprava i usvojeno izvješće o provedenoj javnoj raspravi,<br />
a nisu utvrđeni konačni prijedlozi <strong>plan</strong>ova, potrebno je uskladiti s odredbama Uredbe o<br />
uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04), sa odredbama ovog<br />
Prostornog <strong>plan</strong>a (s time da se ne mijenja grafički dio detaljnog <strong>plan</strong>a - oblik i veličina<br />
parcela), utvrditi konačni prijedlog detaljnog <strong>plan</strong>a, ishoditi suglasnost Ministarstva zaštite<br />
okoliša, prostornog uređenja i <strong>grad</strong>iteljstva temeljem odredbe članka 45a. Zakona o<br />
prostornom uređenju (NN 30/94, 68/98, 61/00, 32/02 i 100/04) i donijeti <strong>plan</strong> na Gradskom<br />
vijeću Grada Krka:<br />
- Detaljni <strong>plan</strong> uređenja dijela područja „Kartec“ u zoni 20 u <strong>grad</strong>u Krku,<br />
- Detaljni <strong>plan</strong> uređenja „Kružnog toka“ i Ulice Slavka Nikolića u <strong>grad</strong>u Krku,<br />
- Detaljni <strong>plan</strong> uređenja Doma za starije i nemoćne osobe „Mali Kartec“ u <strong>grad</strong>u Krku.<br />
Članak 182.<br />
(1) U postupku izdavanja lokacijskih dozvola za zahvate u prostoru koji po ocjeni tijela<br />
državne uprave nadležnog za poslove prostornog uređenja može imati značajan utjecaj na<br />
život lokalne zajednice može se zatražiti mišljenje Gradskog poglavarstva Grada Krka.<br />
Članak 183.<br />
(1) Prostorni <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka izrađen u pet (5) izvornika ovjerenih pečatom<br />
Gradskog vijeća Grada Krka i potpisom predsjednika Gradskog vijeća Grada Krka.<br />
Članak 184.<br />
(1) Izvornici Plana čuvaju se u pismohrani Grada Krka i Ureda državne uprave u<br />
primorsko-goranskoj županiji, Službi za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, <strong>grad</strong>iteljstvo i<br />
imovinsko-pravne poslove, Ispostava Krk.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
239
DOKUMENTACIJA<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
241
DOKUMENTACIJA:<br />
<strong>prostorni</strong> <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka (konačni prijedlog <strong>plan</strong>a)<br />
1) Prostorni <strong>plan</strong> Primorsko-goranske županije, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno <strong>plan</strong>iranje<br />
Primorsko-goranske županije, srpanj 2000.<br />
2) Prostorni <strong>plan</strong> (bivše) općine Krk<br />
3) Prostorni <strong>plan</strong> uređenja Grada Krka (u izradi) – građevinska područja<br />
4) Urbanistički <strong>plan</strong> uređenja naselja Krk, srpanj 2000.<br />
5) Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unaprjeđenje stanja u prostoru<br />
6) Popis stanovništva, domaćinstva, stanova i poljoprivrednih gospodarstava 31.ožujak 1991. godine, Državni<br />
zavod za statistiku, Zagreb, 1992. godine<br />
7) Popis stanovništva, kućanstava i stanova 31.ožujak 2001. godine, Državni zavod za statistiku, Zagreb,<br />
2001. godine<br />
8) Statistički godišnjak RH, Republički zavod za statistiku, Zagreb<br />
9) Stanje i namjena mora, Županijski zavod za održivi razvoj i prostorno <strong>plan</strong>iranje Primorsko-goranske<br />
županije, ožujak 1997.<br />
10) Morske plaže na području Primorsko-goranske županije, 1999.<br />
11) Otok Krk, Programska studija gospodarskog i prostornog razvitka, Urbanistički institut Hrvatske, 1993.<br />
12) Osnove dugoročnog razvoja Grada Krka, dr.sc. Miro Šverko, prosinac 2004.<br />
13) Prilog poznavanju i zaštiti krajobraza na otoku <strong>krk</strong>u, diplomski rad, Iva Rechner, Agronomski fakukultet<br />
Sveučilišta u Zagrebu, 2002.<br />
Urbanistički institut Hrvatske d.d. Zagreb<br />
242