I OBRAZLOŽENJE - Dubrovačko-neretvanska županija

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJESADRŽAJ:II OBRAZLOŽENJEUvod 71. POLAZIŠTA.1. Položaj, značaj i posebnosti županijskog područja u odnosu na prostor 11i sustave države1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru 131.1.1.1. Površina, stanovništvo i naseljenost 13a) Površina 14b) Stanovništvo 16c) Naseljenost 211.1.1.2. Naselja 311.1.1.3. Područje uz državnu granicu 331.1.1.4. Zbirni tablični iskazi osnovnih podataka o stanju prostoru 341.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke 361.1.2.1 Zemljopisna obilježja 36a) Geološka obilježja 36b) Fizičke osobine obale i ekološke osobine mora 38c) Pedološke osobitosti 41d) Klimatska obilježja 44e) Značajke vegetacije 44f) Značajke faune 47g) Seizmičke osobitosti 48h) Inženjersko-geološke osobitosti 50i) Definiranje zona mogućeg onečišćenja tla, zraka, vode, mora 521.1.2.2. Područja pretežitih djelatnosti u odnosu na prirodne i druge resurse 56a) Gospodarstvo općenito 56b) Turizam 60c) Poljoprivreda 61d) Šumarstvo 62e) Vodni resursi 65f) Eksploatacija mineralnih sirovina 66g) Krajobraz 68h) Iskorištavanje i zaštita mora 70i) Šteta od rata, potresa i požara 711.1.2.3. Komunalna infrastruktura 72a) Prometni sustav 72b) Granični prijelazi 82c) Pošta i telekomunikacije 83d) Vodnogospodarski sustav 84e) Elektroenergetika 93f) Zbrinjavanje otpada 941.1.2.4. Društvena infrastruktura 97a) Mali i srednji gradovi u dosadašnjim klasifikacijama naselja 98b) Uprava 103c) Pravosuđe 105d) Udruge građana, političke stranke i druge organizacije 106e) Prosvjeta 106f) Kultura 108g) Šport 108h) Zdravstvo 108i) Socijalna skrb 1101.1.2.5. Zaštićena graditeljska i prirodna baština 111a) Graditeljska baština 111b) Prirodna baština 1161181.1.3. Obveze iz Programa prostornog uređenja Države i ocjena postojećihprostornih planova1.1.3.1. Obveze iz Programa i Strategije prostornog uređenja Države 118a) Stanovništvo i naselja 120b) Infrastrukturni sustavi 121c) Gospodarske djelatnosti u prostoru 123d) Zaštita posebno vrijednih prostora i okoliša 124Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije219

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE1.1.3.2. Ocjena postojećih prostornih planova 1271.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i 133gospodarske podatke te prostorne pokazatelje1.1.4.1. Tipizacija prostora županije 137a) Tipizacija područja 141b) Raščlamba razvojnih promjena prema demografskim pokazateljima 142c) Zaključna razmatranja - tipologija razvojnih promjena 1432. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJA1472.1 Ciljevi prostornog razvoja regionalnog, državnog i međunarodnog 149značaja2.1.1. Razvoj gradova i naselja posebnih funkcija i značajnih infrastrukturnih 152sustava2.1.1.1. Razvoj gradova i naselja općenito 1522.1.1.2. Infrastrukturni sustavi 1532.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora 1552.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša 1562.2. Ciljevi prostornog razvoja županijskog značaja 1572.2.1. Demografski razvoj 1592.2.2. Odabir prostorne i gospodarske strukture 1602.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i ostale infrastrukture 1622.2.3.1. Razvoj naselja 1622.2.3.2. Razvoj prometne i ostale infrastrukture 1632.2.4. Zaštita krajobraznih vrijednosti 1672.2.5. Zaštita prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina 1682.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području Županije 1702.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora 1702.3.2. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 1733. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA1753.1. Prikaz prostornih struktura županije u odnosu na stanje i razvojna 177opredjeljenja Županije i Države3.1.1. Prognoze buduće demografske slike Dubrovačko-neretvanske županije 1773.2. Organizacija i osnovna namjena i korištenje prostora 1813.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina (naselja i izgrađene 183strukture, poljoprivredne, šumske, vodne te površine posebne namjene iostale površine)3.2.1.1. Razvoj i uređenje prostora/površina naselja 1853.2.1.2. Razvoj i uređenje prostora / površina izvan naselja 1903.2.1.2.1. Građevinska područja izdvojene namjene 189a) Gospodarska namjena – proizvodna I 191b) Gospodarska namjena – površine za iskorištavanje mineralnih sirovina E 192c) Gospodarska namjena – površine uzgajališta (akvakultura) H 193d) Gospodarska namjena – poslovna namjena K 195e) Gospodarska namjena – ugostiteljsko-turistička namjena T 197f) Športsko-rekreacijska namjena R 202g) Posebna namjena N 204i) Groblja 2053.2.1.2.2. Prostori /površine izvan građevinskih područja 208a) Poljoprivredne, šumske i vodene površine 208b) Površina infrastrukturnih sustava 2123.2.1.4. Iskaz prostornih pokazatelja Dubrovačko-neretvanske županije (2015.g) 213Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije3

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.3. Sustav središnjih naselja 2143.3.1. Mali i srednji gradovi u sustavu središnjih naselja 2143.3.2. Optimalne veličine središnjih naselja 2153.3.3. Ciljane gustoće središnjih naselja 2163.3.4. Osnovne i posebne funkcije središnjih naselja 2173.3.5. Gravitacijski odnosi 2203.3.6. Centralitet naselja 2213.3.7. Proces urbanizacije 2233.4. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti od značaja za Županiju i 225Državu3.4.1. Gospodarske djelatnosti 2253.4.1.1. Gospodarski pokazatelji potencijala malih i srednjih gradova (naselja) i ostalih razvojnih 232središta3.4.1.2. Poželjan razvitak gospodarstva 235a) Temeljne odrednice gospodarskog razvitka 239b) Program poticaja razvoja poljoprivrede kao nositelja gospodarskog razvitka 240c) Program poticaja razvoja turizma kao nositelja gospodarskog razvitka 245d) Eksploatacija mineralnih sirovina 326e) Gospodarsko korištenje i zaštita mora 3283.4.1.3. Vizije razvitka gospodarstva Gradova/Općina 3293.4.2. Ocjena stanja zastupljenosti sadržaja javnih funkcija 3363.4.2.1. Osnove mreže društvenih djelatnosti - procjena do 2015.g 338a) Uprava i pravosuđe 342b) Udruge građana i vjerske zajednice 344c) Prosvjeta 344d) Kultura i šport 347e) Zdravstvo 347f) Socijalna skrb 3493.5. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora 3513.5.1. Prirodna baština - zaštićena i ostala vrijedna područja 3513.5.1.1. Zaštićena područja i područja potencijalno vrijedna za zaštitu 3513.5.1.2. Područja Ekološke mreže RH 3583.5.1 3. Osobito vrijedna područja - prirodni krajobrazi 3693.5.2. Kulturna dobra - graditeljska, arhitektonska baština i povijesne graditeljske 372cjeline3.5.2.1. Smjernice za prostorno uređenje kulturnih dobara nacionalne i županijske razine 4063.6. Razvoj infrastrukturnih sustava 4083.6.1. Prometni infrastrukturni sustav 4083.6.1.1. Cestovni prometni sustav 4083.6.1.2. Željeznički prometni sustav 4173.6.1 3. Pomorski prometni sustav 4183.6.1.4. Zračni prometni sustav 4243.6.1.5. Poštanski i telekomunikacijski sustav veza 4273.6.2. Energetski sustav 4313.6.2.1. Elektroenergetska mreža 4313.6.2.2. Proizvodni elektroenergetski objekti 4333.6.2.3. Plinifikacija 4343.6.2.4. Korištenje obnovljivih izvora energije 4353.6.3. Vodnogospodarski sustav 4373.6.3.1. Korištenje voda 437a) Vodoopskrba 437b) Navodnjavanje 4413.6.3.2. Odvodnja otpadnih voda 4453.6.3.3. Uređenje režima voda 450a) Zaštita od erozije i uređenje bujica 450b) Uređenje vodotoka i zaštita od poplava 450c) Melioracijska odvodnja 451Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije4

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.7. Postupanje s otpadom 4543.8. Sprječavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 4593.8.1. Zaštita voda 4603.8.2. Zaštita mora i priobalja 4633.8.3. Zaštita tla 4703.8.4. Zaštita zraka 4723.8.5. Zaštita od buke 4743.8.6. Zaštita od izvanrednih događaja 4753.8.7. Procjena utjecaja na okoliš 4763.8.8. Ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu 477II ODREDBE ZA PROVOĐENJE1. Uvjeti razgraničenja prostora prema obilježju, korištenju i namjeni2. Uvjeti određivanja prostora građevina od važnosti za Državu i Županiju3. Uvjeti smještaja gospodarskih sadržaja u prostoru3.1. Općenito3.2. Gospodarstvo i komunalni objekti3.3. Eksploatacija mineralnih sirovina3.4. Ugostiteljstvo i turizam3.5. Poljoprivreda i stočarstvo3.6. Ribarstvo i marikultura3.7. Šumarstvo4. Uvjeti smještaja društvenih djelatnosti u prostoru5. Uvjeti određivanja građevinskih područja i korištenja izgrađenog ineizgrađenog dijela područja6. Uvjeti (funkcionalni, prostorni, ekološki) utvrđivanja prometnih i drugihinfrastrukturnih sustava u prostoru6.1. Prometni sustavi6.2. Energetski sustav6.3. Vodnogospodarski sustav6.3.1. Građevine za korištenje voda6.3.1.1. Vodoopskrba6.3.1.2. Navodnjavanje6.3.2 Građevine za zaštitu voda i mora6.3.3. Zaštitne i regulacijske građevine6.3.4. Građevine za melioracijsku odvodnju7. Mjere očuvanja krajobraznih vrijednosti8. Mjere zaštite prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno- povijesnihcjelina8.1. Zaštita prirodne baštine8.2. Zaštita biljnih i životinjskih vrsta8.3. Zaštita kulturne baštine8.3.1. Uspostava zaštite nad kulturnim dobrom8.3.2. Mjere zaštite kulturnih dobaraZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije5

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE8.3.3. Smjernice za prostorno uređenje u naseljima sa zaštićenim kulturnim dobrima8.3.4. Smjernice za prostorno uređenje etnozona unutar zaštićenog kulturnog krajobraza9. Postupanje s otpadom10. Mjere sprječavanja nepovoljnih utjecaja na okoliš10.1. Izvješće o stanju okoliša i Program zaštite okoliša10.2. Vode10.3. More10.4. Šume10.5. Tlo10.6. Zrak10.7. Zaštita od buke10.8. Procjena utjecaja na okoliš11. Mjere provedbe11.1. Obveza izrade dokumenata prostornog uređenja11.2. Područja primjene posebnih razvojnih i drugih mjera11.3. Područja i lokaliteti za istraživanje i praćenje pojava i procesa u prostoruKARTOGRAFSKI PRIKAZI (M 1:100 000):1. Korištenje i namjena prostora2.1.1. Infrastrukturni sustavi - Cestovni promet2.1.2. Infrastrukturni sustavi - Željeznički, pomorski i zračni promet2.2.1. Infrastrukturni sustavi - Pošta i telekomunikacije2.2.2. Infrastrukturni sustavi – Javne telekomunikacije u pokretnoj mreži – zajednički planrazvoja elektroničke komunikacijske infrastrukture na samostojećim stupovima napodručju Dubrovačko-neretvanske županije za razdoble od 2008.-2011. godine2.3. Infrastrukturni sustavi - Energetski sustavi2.4.-2.5. Infrastrukturni sustavi - Vodnogospodarski sustav i Obrada, skladištenje i odlaganjeotpada3.1.1 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih uvjeta korištenja -Prirodna i graditeljska baština3.1.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Uvjeti zaštite graditeljske baštine3.1.3. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora – Područja posebnih uvjeta korištenja -Staništa3.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja posebnih ograničenja ukorištenju3.3 Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora - Područja primjene posebnih uvjetauređenja i zaštiteZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije6

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEUVODProstorni plan Dubrovačko-neretvanske županije izrađen je u skladu sa Zakonom o prostornomuređenju (NN, 30/94, 68/98), a donesen je na 11. sjednici Skupštine Dubrovačko-neretvanskežupanije dana 30. srpnja 2002. Odluka o donošenju objavljena je u Službenom glasniku Dubrovačkoneretvanskežupanije br 6/02.Zbog proceduralne pogreške u donošenju Plana ponovljena je procedura usvajanja na Skupštini, takoda je Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije donesen na 19. sjednici, održanoj 30.listopada, 06. studenoga i 23. prosinca 2003. godine. Odluka o donošenju objavljena je u Službenomglasniku Dubrovačko-neretvanske županije 6/03.Krajem srpnja 2004. godine stupile su na snagu Izmjene i dopune Zakona o prostornom uređenju (NN100/04), a u rujnu 2004. i Uredba o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04),primjena kojih je neposredno djelovala na sustav prostornog uređenja u Dubrovačko-neretvanskojžupanijiSukladno tome izvršeno je Usklađenje Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije sUredbom unutar utvrđenog zaštićenog obalnog područja (ZOP), a na način da nije zadirano ugrađevinska područja niti u suštinu koncepcije Plana. Usklađenje je dobilo Suglasnost Ministarstva 14.ožujka 2005., prihvaćeno je Zaključkom Županijskog poglavarstva na 78. sjednici održanoj 22. ožujka2005., i stupilo je na snagu danom objave u Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije03/05.Uslijedilo je donošenje Izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije(Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 3/06) kojima se izvršila promjena kategorizacijenamjena i sadržaja Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije sukladno novoj zakonskojregulativi i razradama kroz Prostorne planove uređenja Gradova i Općina, s naglaskom na tematskimcjelinama ugostiteljsko-turističke i gospodarsko-poslovne namjene čime se poticao razvojgospodarstva naročito na području nerazvijenih Općina.Novi sustav prostornog uređenja koji je donio novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji(„Narodne novine“ broj 76/07) stupio je na snagu 1. listopada 2007. god. Ovim zakonom se po prvi putpovezuju upravna područja prostornog uređenja i gradnje u jedinstveni sustav, uključujući određenepostupke iz područja zaštite okoliša, a u hrvatski pravni sustav se uvode instrumenti kojima seomogućava uređenje građevinskog zemljišta u naselju.Skupština Dubrovačko-neretvanske županije na svojoj 13. sjednici održanoj dana 04. ožujka2008.godine donijela je Odluku o izradi Izmjena i dopuna Prostornog plana Dubrovačkoneretvanskežupanije (“Sl.gl. DNŽ”, broj 2/08), te je izrađen Nacrt prijedloga Izmjena i dopunaprostornog plana DNŽ.Razlozi za izradu IDPPDNŽ su:- obveza izrade IDPPDNŽ utvrđena Izvješćem o stanju u prostoru i Programom mjera zaunapređenje stanja u prostoru (“Sl.gl. DNŽ”, broj 9/05)- usklađenje sa Zakonom o prostornom uređenju i gradnji (NN, broj 76/07)- usklađenje sa Zakonom o zaštiti prirode (NN 70/05)- usklađenje sa Zakonom o zaštiti okoliša (NN 110/07)- i drugom zakonskom regulativom nastalom u međuvremenu od trenutka donošenja Plana- usklađenje s novim strateškim dokumentima na nivou Države i Županije izrađenima ili u izradi:- Regionalni operativni program (ROP) Dubrovačko-neretvanske županije- Plan navodnjavanja Dubrovačko-neretvanske županije izrađen u sklopu Nacionalnog projektanavodnjavanja i gospodarenja poljoprivrednim zemljištem u Republici Hrvatskoj- Projekt zaštite od onečišćenja voda priobalnog mora – Program Jadran u kojem sudjelujuSvjetska banka, Vlada Republike Hrvatske i Hrvatske vode- Studija izvodljivosti gospodarenja otpadom za Dubrovačko-neretvansku županiju u okviruProjekta gospodarenja otpadom Dalmacije - CARDS 2002. Također je u pripremi izrada studijeo utjecaju na okoliš županijskog centra za gospodarenje otpadom.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije7

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE- Plan gospodarenja otpadom Dubrovačko-neretvanske županije- Izvješće i Program mjera zaštite okoliša Dubrovačko-neretvanske županije- Studija zaštite voda i mora Dubrovačko-neretvanske županije- Studije o utjecaju na okoliš i projektna dokumentacija Jadransko-jonske autoceste i brze cesteOsojnik-Debeli brijeg i ostalih državnih cesta u Županiji- Projekt Jonsko-jadranskog plinovoda- Zajednički plan razvoja pokretne komunikacijske infrastrukture Republike Hrvatske- Programi ukupnog razvitka (PUR) pojedinih jedinica lokalne samoupraveCiljevi izrade IDPPDNŽ su:– prostorna održivost u odnosu na racionalno korištenje i očuvanje kapaciteta prostora na kopnu,moru i u podmorju u svrhu učinkovite zaštite prostora,– povezivanje s ostalim teritorijem Države te europskim prostornim sustavima,– njegovanje i razvijanje regionalnih prostornih osobitosti,– stvaranje preduvjeta za integrirano upravljanje obalnim područjem sukladno Protokolu ointegriranom upravljanju obalnim područjima Sredozemlja– razumno korištenje i zaštita prirodnih dobara, očuvanje biološke raznolikosti, zaštita okoliša iprevencija od rizika onečišćenja,– zaštita kulturnih dobara i vrijednosti,– dobro organizirana raspodjela i uređenje građevinskog zemljišta,– kvaliteta uređenja ugostiteljsko-turističkih područja na obalnom i kopnenom području,– pogodne poslovne uvjete za razvoj gospodarstva,– nacionalna sigurnost i obrana Države te zaštita od prirodnih i drugih nesreća.Za potrebe IDPPDNŽ u izradi su sljedeće stručne ekspertize i podloge:- Stručna ekspertiza gospodarskog razvitka DNŽ Županije sa naglaskom na turizam, tvrtka Urbingd.o.o. iz Zagreba- Stručna ekspertiza glavnih cestovnih koridora DNŽ, Građevinski fakultet, Sveučilište u Zagrebu- Prirodoslovna podloga DNŽ, Državni zavod za zaštitu prirode, Zagreb- Rudarsko-geološka osnova/studija DNŽ, Hrvatski geološki institut, ZagrebTakođer izvršeno je i usklađenje s prostornim planovima užeg područja i to sa:– PPU Grada Dubrovnika, Službeni glasnik Grada Dubrovnika br. 07/05, 06/07– GUP Dubrovnika, Službeni glasnik Grada Dubrovnika br. 10/05, 10/07– PPU Grada Korčule, Službeni glasnik Grada Korčule br.02/03, 03/08– PPU Grada Metković, Neretvanski glasnik br. 06/04– PPU Grada Opuzena, Neretvanski glasnik br. 02/04, 03/08– PPU Grada Ploča, Službeni glasnik Grada Ploče 07/07, 02/07– PPU Općine Blato, Službeni glasnik Općine Blato br. 04/03, 03/07– PPU Općine Dubrovačko primorje, Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije br. 06/07– PPU Općine Janjina, Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije br. 03/07– PPU Općine Konavle, Službeni glasnik Općine Konavle br. 09/07, Ispravak 1/08– PPU Općine Kula Norinska, Neretvanski glasnik br. 7/07– PPU Općine Lastovo, Prijedlog plana– PPU Općine Lumbarda, Službeni glasnik Općine Lumbarda br. 01/03, 02/08– PPU Općine Mljet, Službeni glasnik Općine Mljet br. 03/02, 04/07– PPU Općine Orebić, Službeni glasnik Općine Orebić br. 02/08– PPU Općine Pojezerje, Konačni prijedlog plana– PPU Općine Slivno, Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije br. 05/02– PPU Općine Smokvica, Službeni glasnik Općine Smokvica br. 16/07– PPU Općine Ston, Konačni prijedlog plana– PPU Općine Trpanj, Konačni prijedlog plana– PPU Općine Vela Luka, Službeni glasnik Općine Vela Luka br. 02/07– PPU Općine Zažablje, Neretvanski glasnik br. 03/07– PPU Općine Župa Dubrovačka, Službeni glasnik Općine Župa dubrovačka br. 06/08Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije8

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE1. POLAZIŠTAZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije9

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije10

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE1.1. POLOŽAJ, ZNAČENJE I POSEBNOSTI ŽUPANIJSKOGPODRUČJA U ODNOSU NA PROSTOR I NA SUSTAVEDRŽAVEDubrovačko-neretvanska županija, ta najjužnija Županija u Republici Hrvatskoj, prostire se na 9288,69km 2 , što predstavlja 10,32% ukupne površine Republike Hrvatske. Pri tomu kopno se prostire na1780,86 km 2 , a to je 3% kopnenog teritorija Hrvatske. Pripadno more zauzima površinu 7507,83 km 2 ,odnosno 80,78 % površine Županije ili 23% mora Hrvatske.Županija je teritorijalno organizirana u 22 jedinice lokalne uprave i samouprave, odnosno 5 Gradova(Dubrovnik, Korčula, Ploče, Metković i Opuzen) i 17 Općina (Blato, Dubrovačko primorje, Janjina,Konavle, Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet, Orebić, Pojezerje, Slivno, Smokvica, Ston, Trpanj,Vela Luka, Zažablje i Župa dubrovačka). Županijsko središte nalazi se u Gradu Dubrovniku.Za burne povijesti, na području Županije se dodirivalo i sukobljavalo mnoštvo suvereniteta i pomorskihsila: Bizanta, Saracena, Hrvata, Normana, Venecije, malih kneževina i kraljevina, pa Ugarsko-hrvatskedržave i preko nje Rimsko-njemačkog carstva, Otomanskog, Habsburškog i Napoleonovog carstva.Na takvu razmeđu, mali grad, poput Dubrovnika, uspio je političkom umješnošću izboriti potpunusamoupravu tako da je stoljećima djelovao kao samostalna država, Dubrovačka Republika.Današnji teritorij Županije velikim dijelom predstavlja područje uz državnu kopnenu ili morsku granicu.Kopneni dio Županije graniči s Bosnom i Hercegovinom (najvećim dijelom teritorija) i RepublikomCrnom Gorom (u Općini Konavle). Državna morska granica, odnosno granica teritorijalnog mora,dodiruje Republiku Italiju (otočno područje) i Republiku Crnu Goru (u Općini Konavle) te Bosnu iHercegovinu (područje oko Neuma). Jedini hrvatski prostor što ga dodiruje Dubrovačko-neretvanskažupanija kopnom i morem je Splitsko- dalmatinska županija.Granice Dubrovačko-neretvanske županije nisu u potpunosti definirane, tako da je još otvoreno pitanjedržavne granice s Bosnom i Hercegovinom kod Kleka, državne granice sa Republikom Crnom Goromkod rta Oštro na Prevlaci i županijske granice sa Splitsko-dalmatinskom županijom o pripadnosti otokaPalagruže. Također, nije u potpunosti definirano pitanje pojedinih unutarnjih županijskih granica.Specifičnost područja Dubrovačko-neretvanske županije je uzak i nehomogen obalni pojas koji jeplaninskim masivom odvojen od unutrašnjosti, a na području Neum - Klek prekinut državnomgranicom s Bosnom i Hercegovinom, dok samo na području Donjo-neretvanske doline ima prirodnuvezu s unutrašnjošću i spoj prema sjeveru sve do panonskoga dijela Hrvatske.Prostor Županije tako čine dvije osnovne funkcionalne i fizionomijske cjeline: relativno usko uzdužnoobalno područje s nizom pučinskih i bližih otoka (od kojih su najznačajniji Korčula, Mljet, Lastovo igrupa Elafitskih otoka) te prostor donje Neretve s gravitirajućim priobaljem.Sama obala, dugačka 1.024,63 km, vrlo je razvedena i varira od zaštićenih uvala s pjeskovitimplažama egzotične ljepote do otvorenome moru izložene strme obale s klifovima. Ta neobično bogatakrajobrazna raznolikost čini obalu Županije jednom od najljepših na Sredozemlju. Krajobraznuraznolikost još samo dopunjuje biološka raznolikost na kopnu i moru, što ovaj prostor svrstava ujedinstvene na Sredozemlju. Stupanj biološke raznolikosti u akvatoriju Županije može se iskazatifaktorom 100, što bi značilo da u ovom području obitavaju ili su povremeno nazočne sve do danasregistrirane vrste morskih organizama u Jadranu.Područje Županije ima sve značajke sredozemne klime velikih klimatskih razlika koje su posljedicavisoke planinske barijere neposredno uz obalu, niza otoka i povremenih kontinentalnih utjecaja.Na prostoru Županije, prema posljednjem službenom popisu iz. 2001. živi ukupno 122870 stanovnikašto čini 2,6% stanovništva Hrvatske. Prosječna gustoća naseljenosti je 68,99 st/km 2 , što je niže oddržavnog prosjeka (78,4 st/km 2 ). Najnapučenije područje je Dubrovačko priobalje s prosječnomgustoćom naseljenosti od 106,22 st/km 2 zatim slijedi Donjo-neretvanski kraj s, 86,31 st/km 2 dok jepoluotočno-otočna geografska cjelina najrjeđe naseljeno šire područje Županije (33,16 st/km 2 ).Najveću gustoću naseljenosti imaju Grad Dubrovnik (306,15 st/km 2 ) i njegova prigradska općina Župadubrovačka (291,34 st/km 2 ) te Grad Metković (302,36 st/km 2 ), gdje živi i najveći broj stanovnika uovom području. Gustoća naseljenosti je veoma mala u općinama Janjina (19,66 st/km 2 ), Lastovo(15,86 st/km 2 ), Ston (15,36 st/km 2 ) i Zažablje (14,97 st/km 2 ) te najmanja u općinama Dubrovačkoprimorje (11,22 st/km 2 ) i Mljet (11,18 st/km 2 ).Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije11

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEDemografska valorizacija naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji pokazuje da su već 1991. nekanaselja u ozbiljnoj fazi postupnog izumiranja, od kojih je nekolicina već izumrla (Brečići i Dubrave uOpćini Pojezerje) ili im to uskoro predstoji (Nakovanj, Duba Pelješka i Gornja Vručica na Pelješcu,Vidonje u Općini Zažablje, Kuna u Konavlima, Maranovići i Prožura na Mljetu, Lisac i Točionik uDubrovačkom primorju, i druga).Između dva posljednja službena popisa stanovništva (1991. i 2001.) smanjio se broj stanovnikaDubrovačko-neretvanske županije sa 126.329 na 122.870 stanovnika tj. za -3.459 stanovnika ili za2,74%. Do ovog smanjenja došlo je također u 14 jedinica lokalne samouprave, porast je zabilježilo 7općina i gradova, dok je jedna općina zadržala isti broj stanovnika.Stanje gospodarstva Županije danas se bitno razlikuje po pojedinim područjima s obzirom na stupanjizgrađenosti kapaciteta, korištenje prirodnih resursa, na ratne štete itd.Osnovna je značajka strukture gospodarstva Županije da u njoj prevladavaju tercijarne djelatnosti uzznatno manju zastupljenost sekundarnog i primarnog sektora. Cjelokupno gospodarstvo najviše jeusmjereno na ugostiteljstvo i turizam, te na morsko brodarstvo koje ostvaruje značajne učinke.Prema osnovnim obilježjima razvojne osjetljivosti, Županija pripada prostorima u ekspanziji. Međutim,prostorna diferencijacija otkriva značajne razlike. Tako, izrazito zaostajanje u razvoju pokazuju ruralnai prometno izolirana područja na kojima živi mahom staro stanovništvo, tomu se pridružuju dijelompogranična, strateški važna područja za koje Država iz niza razloga mora biti zainteresirana. To sunaselja Babino polje, Trpanj i Janjina, ali i znatan dio općinskih naselja, Dubrovačko primorje, KulaNorinska, Trpanj i Janjina.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije12

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE1.1.1. OSNOVNI PODACI O STANJU U PROSTORU1.1.1.1. POVRŠINA, STANOVNIŠTVO I NASELJENOSTZakonom o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, 86/06), područjeŽupanije teritorijalno je organizirano u 5 gradova i 17 općina. Status grada imaju Dubrovnik, Korčula,Ploče, Metković i Opuzen, a općine su Blato, Dubrovačko primorje, Janjina, Kula Norinska, Lastovo,Lumbarda, Mljet, Orebić, Pojezerje, Slivno, Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka, Zažablje i Župadubrovačka.U sastav Županije ulaze slijedeća naselja:GRADNASELJABosanka, Brsečine, Dubravica, Dubrovnik, Donje Obuljeno, Čajkovica, Čajkovići, Gornje Obuljeno,1. DubrovnikGromača, Kliševo, Knežica, Komolac, Koločep, Ljubač, Lopud, Lozica, Mokošica, Mravinjac, Mrčevo,Nova Mokošica, Orašac, Osojnik, Petrovo Selo, Prijevor, Pobrežje, Rožat, Suđurađ, Sustjepan, ŠipanskaLuka, Šumet, Trsteno, Zaton,2. Korčula Čara, Korčula, Pupnat, Račišće, Žrnovo,3. Metković Dubravica, Glušci, Metković, Prud, Vid4. Opuzen * Buk Vlaka (Desna obala Male Neretve), Opuzen, Pržinovac5. Ploče Baćina, Banja, Komin, Peračko Blato, Plina Jezero, Ploče, Rogotin, Staševica, Šarić StrugaOPĆINANASELJA1. Blato Blato, Potirna2. Dubrovačkoprimorje**Banići, Čepikuće, Doli, Imotica, Kručica, Lisac, Majkovi, Mravnica, Ošlje, Podimoć, Podgora, Slano,Stupa, Smokovljani, Štedrica, Točionik, Topolo, Trnova, Trnovica, Visočani3. Janjina Drače, Janjina, Osobjava, Popova Luka, Sreser4. Konavle Brotnice, Cavtat, Čilipi, Drvenik, Duba Konavoska, Dubravka, Dunave, Đurinići, Gabrili, Gruda,Jasenica, Komaji, Kuna Konavoska, Ljuta, Lovorno, Mihanići, Mikulići, Močići, Molunat, Palje Brdo,Pločice, Poljice, Popovići, Pridvorje, Radovčići, Stravča, Šilješki, Uskoplje, Vitaljina, Vodovađa, Zastolje,Zvekovica5. Kula Norinska Borovci, Desne, Krvavac, Krvavac II, Kula Norinska, Matijevići, Momići, Nova Sela, Podrujnica6. Lastovo Glavat, Lastovo, Pasadur, Skrivena Luka, Sušac, Uble, Zaklopatica7. Lumbarda ** Lumbarda8. Mljet Babine Kuće, Babino Polje, Blato, Goveđari, Korita, Kozarica, Maranovići, Njivice, Okuklje, Polače,Pomena, Pristanište, Prožura, Prožurska Luka, Ropa, Saplunara, Soline, Sobra, Tatinica, Velika Loza9. Orebić Donja Banda, Kučište, Kuna Pelješka, Lovište, Nakovanj, Orebić, Oskorušno, Pijavičino, Podgorje,Podobuče, Potomje, Stankovići, Trstenik, Viganj10. Pojezerje Brečići, Dubrave, Kobiljača, Mali Prolog, Otrić-Seoci, Pozla Gora11. Slivno Blace, Duba, Duboka, Klek, Komarna, Kremena, Lovorje, Lučina, Mihalj, Otok, Podgradina, Pižinovac,Raba, Slivno Ravno, Trn, Tuštevac, Vlaka (Lijeva obala Male Neretve), Zavala12. Smokvica Smokvica13. Ston Boljenovići, Brijesta, Broce, Česvinica, Dančanje, Duba Stonska, Dubrava, Hodilje, Luka, Mali Ston,Metohija, Putnikovići, Sparagovići, Ston, Tomislavovac, Zabrđe, Zaton Doli, Žuljana14. Trpanj Donja Vručica, Duba Pelješka, Gornja Vručica, Trpanj15. Vela Luka Vela Luka16. Zažablje Badžula, Bijeli Vir, Dobranje, Mislina, Mlinište, Vidonje17. Župadubrovačka **Brgat Donji, Brgat Gornji, Brašina, Buići, Čelopeci, Čibača, Grbavac, Kupari, Martinovići, Makoše,Mandaljena, Mlini, Petrača, Plat, Soline, Srebreno, ZavreljeZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije13

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEa) PovršinaZa površinu Dubrovačko-neretvanske županije postoje različiti podaci iz različitih izvora. Premapodacima Državne geodetske uprave iz elaborata "Površine županija, gradova i općina u RepubliciHrvatskoj", travanj 1997., površina Županije iznosi 1781,59 km 2 , dok je prema Uredu za katastarskogeodetske poslove površina 1790,39 km 2 .Podaci o površinama se temelje na digitalnoj teritorijalnoj podjeli dobivenoj od Državne geodetskeuprave 2007.g se razlikuju od prethodnih podataka. U tekstu koji slijedi navest će se (ako postoje) obapodatka.Prema podacima digitalnog postupka površina Županije iznosi 9288,69 km 2 , pri čemu kopnenapovršina iznosi 1780,86 km 2 , a morska 7507,83 km 2 .Republika Hrvatska Kopneni dio Morski dio UkupnoPovršina 56 609,59 km 2 33 200,00 km 2 89 809,59 km 2Dužina državne granice 950 km 2 978,00 km 2 028 kmDubrovačko-neretvanska županija Kopneni dio Morski dio UkupnoPovršina Županije 1780,86 km 2 7507,83 km 2 9288,69 km 2Dužina državne granice u Županiji 164,29 km 253,42 km 417,71 kmDužina županijske granice u Županiji 25,29 km 118,66 km 143,95 kmDužina granice ukupno 189,58 km 372,08 km 561,66 km% površine u odnosu na RepublikuHrvatsku3,15 % 22,56 % 10,32 %Pripomena: Podaci se temelje na teritorijalnoj podjeli dobivenoj od Zavoda za fotogrametriju u listopadu 1998. digitalnim postupkom.Dubrovačko-neretvanska županija graniči:− na sjeveru sa Splitsko-dalmatinskom županijom− na zapadu s Republikom Italijom (morem)− na jugu sa Republikom Crnom Gorom− na istoku s Bosnom i HercegovinomDubrovačko-neretvanska županija km 2 , km % u RH (kopneni dio)površina 1780,86 3,15dužina državne granice kopno 164,29 8,10dužina granice ukupno 417,71 20,60udaljenost krajnjih točaka zapad - istok (A) 194,58 -udaljenost krajnjih točaka sjever - jug (B) 109,82 -Izvor: Podaci se temelje na teritorijalnoj podjeli Zavoda za fotogrametriju dobivenim digitalnim postupkom u listopadu 1998.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije14

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdnos površina gradova i općina u ŽupanijiStonŽupa dubrovačkaZažabljeDubrovnikVela LukaTrpanjKorčulaMetkovićSmokvicaSlivnoOpuzenPločePojezerjeOrebićBlatoMljetLumbardaLastovoKula NorinskaKonavleJanjinaDubrovačko primorjeProstorna jedinicaPovršina (km 2 Površina (km 2 ))% (prema Uredu za kat.-geod.(digitalni podatak)GradOpćinaposlove)%1. Dubrovnik 142,97 8,03 144,32 8,062. Korčula 112,35 6,31 112,28 6,273. Metković 50,88 2,86 51,33 2,874. Opuzen 24,06 1,35 22,81 1,275. Ploče 129,57 7,27 132,82 7,421. Blato 66,67 3,74 89,28 4,992. Dubrovačko primorje 197,50 11,09 197,8 11,053. Janjina 30,16 1,69 29,91 1,674. Konavle 209,97 11,79 209,04 11,685. Kula Norinska 60,82 3,41 61,15 6,276. Lastovo 52,66 2,96 53,02 2,967. Lumbarda 10,77 0,60 10,67 0,608. Mljet 99,35 5,58 100,40 5,619. Orebić 130,95 7,35 131,10 7,3210. Pojezerje 33,53 1,88 32,96 1,8411. Slivno 52,77 2,96 54,24 3,0312. Smokvica 43,71 2,45 24,78 1,3813. Ston 169,59 9,52 168,91 9,4314. Trpanj 35,92 2,02 35,96 2,0115. Vela Luka 42,86 2,41 43,27 2,4216. Zažablje 60,93 3,42 61,42 3,4317. Župa dubrovačka 22,87 1,28 22,92 1,28Ukupno 1780,86 100,00 1790,39 100Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije15

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEb) StanovništvoDubrovačko-neretvanska županija zauzima mjesto u skupini manjih hrvatskih županija i premapovršini kopnenog teritorija i prema broju stanovnika. Ona se prostire na površini od 1780,86 km 2 , nakojoj je prema posljednjem službenom popisu iz 2001. živjelo 122870 stalnih stanovnika, tako da jenjezina prosječna gustoća naseljenosti 68,99 stanovnika na km 2 . Prema tome, ona zauzima samo3,15% hrvatskog državnog kopnenog teritorija i u njoj živi samo 2,64% ukupnog stalnog stanovništvaRepublike Hrvatske.Ukupan broj stanovnika1991.*Gustoća naseljenosti (stan/km 2 )** Broj domaćinstava * Broj stanova *126 329 70,87 39 009 48411* Podaci iz elaborata ”Demografska obnova - demografska obilježja Dubrovačko-neretvanske županije”, Mr. Tonko Radica, Mr.RafaelaKovačević, Nada Radica, 1998.** Gustoća naseljenosti prema digitalnim podacima o površini Županije.Ukupan broj stanovnika2001*Gustoća naseljenosti (stan/km 2 )** Broj domaćinstava * Broj stanova *122 870 68,99 39 125 52048* Podaci iz elaborata ”Stručna ekspertiza gospodarskog razvitka Dubrovačko-neretvanske županije za potrebe izrade Izmjena i dopunaProstornog plana Dubrovačko-neretvanske županije”, Mr. Tonko Radica, 2008.Grad/ OpćinaBroj stanovnika1971. 1981. 1991. 2001.1. Dubrovnik 35628 42749 46774 437702. Korčula 6097 5829 6240 58893. Metković 8727 11031 13370 153844. Opuzen 2235 2765 3616 32425. Ploče 8846 10389 11220 108346. Blato 5937 3874 4107 36807. Dubrovačko primorje 3561 2823 2378 22168. Janjina 769 595 555 5939. Konavle 8329 8551 9074 825010. Kula Norinska 2576 2071 1866 192611. Lastovo 1198 962 1221 83512. Lumbarda 1068 1040 1102 122113. Mljet 1649 1395 1237 111114. Orebić 3514 3687 3855 416515. Pojezerje 1612 1446 1394 123316. Slivno 2110 1836 1507 207817. Smokvica 1052 1002 1125 101218. Ston 3315 2819 2802 260519. Trpanj 1090 1047 871 87120. Vela Luka 4193 4398 4464 438021. Zažablje 1570 1274 1065 91222. Župa dubrovačka 3036 4721 6486 6663UKUPNO 108 112 116 306 126 329 122 870Izvor: ”Demografska obnova - demografska obilježja Dubrovačko-neretvanske županije”, Mr. Tonko Radica, Mr. Rafaela Kovačević, NadaRadica, 1998.Dobna struktura stanovništvaPrema popisu 1991. Prema popisu 2001.Dob (godine) 0-19 20-59 60 i više 0-19 20-59 60 i višeBroj 35 117 67 054 22 380 30 852 64 823 26 634Izvor: ”Demografska obnova - demografska obilježja Dubrovačko-neretvanske županije”, Mr.Tonko Radica, Mr.Rafaela Kovačević, NadaRadica, 1998.Podaci iz elaborata ”Stručna ekspertiza gospodarskog razvitka Dubrovačko-neretvanske županije za potrebe izrade Izmjena i dopunaProstornog plana Dubrovačko-neretvanske županije”, Mr. Tonko Radica, 2008.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije16

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEDobna struktura stanovništva prema popisu 2001.60 i više godina0-19 godina20-59 godinaPoslije Drugog svjetskog rata stalno je rastao broj stanovnika u Dubrovačko-neretvanskoj županiji paje gustoća naseljenosti s 50 st/km 2 (1948.g.) narasla na 69 stanovnika na km 2 (2001.g.). To jemanje od državnog prosjeka (78,4 st/km 2 ). Najveću gustoću naseljenosti imaju Grad Dubrovnik(306,15 st/km 2 ) i njegova prigradska općina Župa dubrovačka (291,34 st/km 2 ) te Grad Metković(302,36 st/km 2 ), gdje živi i najveći broj stanovnika u ovom području. Gustoća naseljenosti je veomamala u općinama Janjina (19,66 st/km 2 ), Lastovo (15,86 st/km 2 ), Ston (15,36 st/km 2 ) i Zažablje (14,97st/km 2 ) te najmanja u općinama Dubrovačko primorje (11,22 st/km 2 ) i Mljet (11,18 st/km 2 ). Ovakvupolarizaciju u razmještaju stanovništva i gustoći naseljenosti prate i ostala demografska obilježja.Između dva posljednja službena popisa stanovništva (1991. i 2001.) smanjio se broj stanovnikaDubrovačko-neretvanske županije sa 126.329 na 122.870 stanovnika tj. za -3.459 stanovnika ili za2,74%. Do ovog smanjenja došlo je također u 14 jedinica lokalne samouprave, porast je zabilježilo 7općina i gradova, dok je jedna općina zadržala isti broj stanovnika.Stanovništvo 2001.MljetLumbardaLastovoKula NorinskaŽupa dubrovačkaZažabljeVela LukaTrpanjStonSmokvicaSlivnoPojezerjeOrebićDubrovnikKonavleJanjinaDubrovačko primorjeBlatoKorčulaPločeOpuzenMetkovićOve promjene, kao i bitno pogoršano opće demografsko stanje u Dubrovačko-neretvanskojžupaniji, uslijedile su zbog izmjenjenih političkih, društvenih i gospodarskih prilika početkom togposljednjeg međupopisnog desetljeća, te kao posljedica obrambenog Domovinskog rata (1991.-1995.), a iskazani su kroz smanjenje nataliteta, porast smrtnosti, prijelaz prirodnog priraštaja u prirodnipad stanovništva, pojačano iseljavanje umjesto useljavanja novog stanovništva i drugo.U razdoblju 1991.-2001. na području gradske aglomeracije Dubrovnika, Konavala iDonjoneretvanskog kraja prisutan je bio prirodni prirast (ukupno 2.815 stanovnika), dok je na područjuDubrovačkog primorja, na poluotoku Pelješcu i na otocima Korčuli, Lastovu i Mljetu utvrđen prirodnipad stanovništva (ukupno -880 stanovnika). Tako je u tom razdoblju na čitavom području Dubrovačkoneretvanskežupanije prirodnim priraštajem dobijeno svega 1.935 novih stanovnika. U slijedećih 7godina (2001.-2007.) u Dubrovačko-neretvanskoj županiji su prirodnim priraštajem dobijena još samo143 nova stanovnika. Prirodni prirast imaju još općina Župa dubrovačka te Gradovi Metković, OpuzenZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije17

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEi Ploče. Prirodni pad je, uz već ranije istaknuta područja, zahvatio još Grad Dubrovnik, općinu Konavlete četiri općine u Donjoneretvanskom kraju.Na temelju svega toga se može utvrditi da je u tom posljednjem 10-godišnjem međupopisnomrazdoblju na području Dubrovačko-neretvanske županije bio negativan migracijski saldo i da je iznje iselilo (više nego uselilo) -5.369 stanovnika.Među tim novim iseljenicima su većim dijelom oni stanovnici koji nisu mogli i željeli prihvatiti život unovoj i neovisnoj hrvatskoj državi (uglavnom brojni Srbi, Crnogorci, Muslimani, Jugoslaveni i drugi),dio hrvatskih prognanika, koji su pred agresorom uglavnom iselili u inozemstvo, ali i u druge krajevehrvatske države, kao i dio onih stanovnika koji su se do tada vodili da se nalaze na privremenom radui boravku u inozemstvu, gdje su odlučili ostati definitivno raditi, boraviti i živjeti.Taj bi broj bio i veći da se nijesu u ovo područje doselile brojne izbjeglice i drugi doseljenici iz Bosne iHercegovine (najviše Hrvati), ali i neki drugi stanovnici iz zemlje i inozemstva, koji su se dijelom stalnonaselili u manjim naseljima u do tada samo povremeno naseljenim kućama za odmor (osobito uopćinama Janjina, Trpanj, Orebić, Lumbarda i Slivno).Jedino pravo imigracijsko područje su ostaliGrad Metković i općina Župa dubrovačka, kao dio gradske aglomeracije Dubrovnika.Da je Dubrovačko-neretvanska županija dugo godina bila tradicionalno doseljeničko (imigracijsko)područje, potkrepljuje činjenica da je prema popisu iz 2001. godine od rođenja stanovalo u istomnaselju 66.083 stanovnika ili 53,78%, dok je doseljeno u neko njezino naselje 56.644 stanovnika ili46,10%, od kojih nekako podjednako iz drugog naselja iste općine/grada (12.729), iz drugihopćina/gradova iste županije (15.786) ili iz Bosne i Hercegovine (15.765), kao najbližeg susjedstva, azatim slijede doseljenici iz drugih županija u Hrvatskoj (8.321) i iz ostalog inozemstva (3.736). Takvomstanju pridonijelo je dugotrajno relativno stabilno prirodno kretanje stanovništva, ali i pozitivanmigracijski saldo, što upućuje na privlačnu moć ove županije za mlado i radno stanovništvo. Nažalost,ovo najbliže susjedstvo se demografski ispraznilo i više nije potencijalno područje za jače useljavanjeu županiju.Jedno od bitnih negativnih obilježja stanovništva Dubrovačko-neretvanske županije je stalan idugoročan proces starenja, odnosno što se ono nalazi u fazi duboke demografske starosti. Premapodacima popisa stanovništva iz 2001. godine prosječna starost njegovog stanovništva iznosi 39godina. Još uvijek ima nešto više mladog nego starog stanovništva, tako da je indeks starenjaiznosio 86,33, a koeficijent starosti 21,7. Istovremeno udio ženskog fertilnog stanovništva iznosioje samo 46,67%, a radni kontingent je obuhvaćao 62,40% od ukupnog broja stanovnika. Dobnastruktura stanovništva je bila nešto povoljnija u većem dijelu Donjoneretvanskog kraja i u gradskojaglomeraciji Dubrovnika, dok je izrazito loša u Dubrovačkom primorju, na poluotoku Pelješcu i naotocima ove županije. Ipak njezina je dobna struktura nešto povoljnija nego ona za RepublikuHrvatsku u cjelini. Udio radnog kontingenta u ukupnom broju stanovnika znatno je veći u Gradovima(najzastupljeniji u gradskoj aglomeraciji Dubrovnika – oko 65%) od onog u Općinama (najniži u općiniJanjina sa svega 51,77%). Pojedinim područjima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji prijeti ozbiljanproblem nedostatka radno sposobnog stanovništva, a k tome još potrebne stručnosti (školovanostI).Dubrovačko-neretvanska županija je etnički homogen prostor, jer njezino stanovništvo u cjelostipovijesno pripada matičnom hrvatskom narodnom korpusu (93,29% Hrvata), pripadnici sukatoličke vjere (90,21%) i govori hrvatskim jezikom (97,74%).Tako je 2001. godine u ovoj županiji živjelo 114.621 ili čak 93,29% Hrvata. U njoj je još bilo 2.409 ili1,96% Srba, te 5.840 ili 4,75% pripadnika drugih naroda, nacionalno neopredjeljenih i onih nepoznatenarodnosti.Emigracijsko obilježje Dubrovačko-neretvanske županije u posljednjem međupopisnom razdoblju1991. – 2001. ukazuje, među ostalim, na znatno smanjenje broja Srba (sa 6.249 ili 4,95% na 2.409 ili1,96% od ukupnog broja stanovnika, a među iseljenicima su prevladavali oni doseljeni u novijevrijeme), ali i drugih narodnosti, osobito Muslimana, Crnogoraca, Jugoslavena i nekih drugihnacionalnih manjina (s 11.324 ili 8,96% na 5.840 ili 4,75% od ukupnog broja stanovnika), koji suuglavnom svojevoljno napustili ovaj teritorij, jer nisu mogli i željeli ili su se bojali prihvatiti novustvarnost i život u hrvatskoj državi. S druge strane se još više povečao broj i udjel Hrvata u ukupnomstanovništvu županije (s 86,09% na 93,29%), iako se u nekim područjima smanjio i broj Hrvata (GradDubrovnik, Konavle, Lastovo i neka druga područja), odakle su oni iselili najviše kao prognanici igospodarski emigranti. Ova promjena najizraženija je u Gradu Dubrovniku, ali došlo je do vidljivihZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije18

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEpromjena i u Gradovima Metkoviću, Pločama i Korčuli, te u općinama Konavle i Lastovo, dok su ovepromjene od manjeg značenja u drugim općinama i Gradovima.Jedno od rijetkih demografskih obilježja, za koje su, između dva posljednja službena popisastanovništva, utvrđene pozitivne promjene je obrazovna struktura stanovništva. Tako je premapopisu iz 1991. godine, među stanovništvom starim 15 i više godina, bio nešto veći broj i udjel onihkoji su stekli neku vrstu osnovnog obrazovanja (43.258 ili 43,20%) od onih s ostvarenim srednjimobrazovanjem (40.931 ili 40,87%), dok je više i visoko obrazovanih stanovnika (10.853 ili 10,84%) biloznatno više nego onih bez školske spreme (3.705 ili 3,70%). Prema posljednjem službenom popisustanovništva iz 2001. godine među stanovništvom starim 15 i više godina bez škole je bilo još svega1.996 ili 1,99% stanovnika i to pretežno u starijim dobnim skupinama ženskog stanovništva. Bitno sesmanjio broj i udjel osoba s nekim osnovnim obrazovanjem (32.471 ili 32,34%), a znatno porastao broji udjel osoba sa završenom srednjom školom (51.337 ili 51,10%), dakle više od polovice ove skupinestanovnika steklo je srednje obrazovanje. Porastao je broj i udjel osoba koje su stekle više i visokoobrazovanje (14.008 ili 13,95%), među kojima je manje s višom školom (5.813), a veći broj sfakultetskom naobrazbom (7.812), dok je znanstveni stupanj magistra steklo 249, a doktora 134osobe. To još nije dovoljno, ali je zabilježen vidan napredak u podizanju obrazovne strukturestanovništva ove županije. U svakom slučaju, u večini općinskih jedinica lokalne samoupraveprevladava stanovništvo sa stečenim osnovnim obrazovanje, povoljnija je obrazovna strukturastanovništva u Gradovima, gdje se nalaze srednje škole, dok je najpovoljnija u Gradu Dubrovniku, kojise razvija kao sveučilišno središte.Smanjenje prirodnog priraštaja i ukupnog broja stanovnika, iseljavanje znatnog broja stanovništva,pretežno zrele i radne dobi, te pogoršanje dobne strukture stanovništva, ali i gospodarskih prilika,bitno su morali utjecati na promjenu strukture stanovništva prema aktivnosti u Dubrovačkoneretvanskojžupaniji. U odnosu na prethodni popis, prema popisu iz 2001. godine nešto se malosmanjio broj i udjel aktivnog stanovništva (52.242 ili 42,52%), znatno se smanjio broj i udjeluzdržavanog stanovništva (40.112 ili 32,64%), dok se bitno povečao broj i udjel osoba s osobnimprihodima (30.516 ili 24,84%).Smanjenje gospodarske aktivnosti i utvrđene migracije ostavile su traga na skupini aktivnogstanovništva. Negativne pojave u prirodnom kretanju stanovništva najviše su se odrazile na smanjenjuu skupini uzdržavanog stanovništva. Kao posljedica Domovinskog rata, ali i nedjelotvorne pretvorbe iprivatizacije, pa zbog toga i smanjenja gospodarske aktivnosti, državna i lokalna politika usmjerili suznatan broj stanovnika prema osiguranju izvora svoje egzistencije izvan zaposlenja. Znatno jeporastao broj starosnih, prijevremenih i obiteljskih umirovljenika, invalida, stipendista, korisnika drugihnaknada i socijalne pomoći, ali i rentijera i drugih osoba s osobnim prihodima od koristi koju im donosiosobni ili obiteljski imetak.Manji udjel aktivnih stanovnika prisutan je u većini Gradova i općina (12) zbog smanjenja gospodarskeaktivnosti i iseljavanja zrelog i za rad sposobnog stanovništva, ali i znatnog dijela prelaska međuosobe s osobnim prihodima. Svi su Gradovi i općine utvrdile porast osoba s osobnim prihodima.Međutim, među njima odskaće općina Janjina, gdje se povečao udjel osoba s osobnim prihodima za2,5 puta. Ovim se može još bolje protumačiti porast broja stanovnika u ovoj općini u posljednjemmeđupopisnom razdoblju. To je posljedica doseljavanja starijih i umirovljenih osoba ili samo njihovogprijavljivanja da im to postaje mjesto i općina stalnog boravka, što se moralo odraziti na bitnepromjene struktura stanovništva u ovoj općini. Sličnih pojava ima i u još nekim općinama ove županije,samo u nešto manjem opsegu. Suprotno tome, u općini Župa dubrovačka porast aktivnogstanovništva na 46,30% posljedica je doseljavanja zrelog i za rad sposobnog stanovništva, kojemigrirara prema Dubrovniku, ali svoj smještaj i boravak usmjerava prema Župi dubrovačkoj. U općiniDubrovačko primorje najviši je udjel aktivnog stanovništva (49,68%), kao posljedica ponovnogaktiviranja dijela uzdržavanog stanovništva u poljodjelstvu, jer im je to tada preostalo kao jedinagospodarska aktivnost u kojoj su morali pokušati osigurati izvore svoje egzistencije. Smanjenje brojadjece posebno se odrazio na bitno smanjenje uzdržavanog stanovništva u općinama Janjina, Veleluka, Dubrovačko primorje, Smokvica, Trpanj i druge.Između dva posljednja službena popisa stanovništva nastavio se proces deagrarizacije uDubrovačko-neretvanskoj županiji. Tako je 2001. godine u njoj živjelo isključivo od poljodjelstva 4.773osobe ili svega 3,88% od ukupnog broja stanovnika. To je bilo manje nego je bio državni prosjek(5,55%). Većina jedinica lokalne samouprave ima taj udjel manji od prosjeka za županiju i državu. IpakZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije19

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEmeđu njima svojim učešćem oskaću one općine koje su velikim dijelom orijentirane prema razvijanjupoljodjelstva, kako zbog postojanja plodnog zemljišta i tradicije, tako i jer nema razvijene drugeaktivnosti (Slivno, Opuzen, Ston, Janjina i Dubrovačko primorje).Ponovno postepeno raste broj zaposlenih osoba (31. 3. 2006. godine bilo je 38.366, a tijekomljeta se povećalo na više od 40.000 osoba). Najviše je zaposlenih u trgovini. Ponovno se nastavilasmanjivati zaposlenost u poljodjelstvu. Zbog propadanja i zatvaranja nekih tvornica i pogona još senije bitno povečao broj zaposlenih u industriji i drugim proizvodnim djelatnostima. Zbog neobnovljenihhotela i nezavršene njihove pretvorbe i privatizacije sporo raste broj zaposlenih u ugostiteljstvu ihoteljerstvu (turizmu). Raste zaposlenost u društvenim djelatnostima.Pozitivan trend pokazuje smanjenje broja nezaposlenih osoba (2006. godine je bilo još 7.473nezaposlene osobe, ali se njihov broj smanjuje tijekom turističe sezone).Između dva posljednja popisa neznatno je porastao broj domaćinstava/kućanstava (samo za 116),tako da je 2001. godine u ovoj županiji bilo 39.125 domaćinstava/kućanstava. Njihova prosječnaveličina prema broju članova bila je 3,14. Javlja se problem samačkih i staračkih domaćinstava.Broj domaćinstava/kućanstava je porastao u 10 jedinica lokalne samouprave (to su bile imigracijskeopćine bez obzira na motive doseljavanja stanovništva i čitavih obitelji). U iseljeničkim Gradovima iopćinama smanjio se ukupan broj domaćinstava/kućanstava, dok je zadržan njihov isti broj u općiniTrpanj. Kako se smanjio broj stanovnika, a promjenile su se i njegove strukture, u većem brojujedinica lokalne samouprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, logična je pojava smanjenjaprosječnog broja članova domaćinstava/kućanstava u čak 18 Gradova i općina, jedna je zadržala istiprosjek, dok su samo tri imigracijske jedinice s pozitivnim prirodnim priraštajem (Metković, Ploče iŽupa dubrovačka) zabilježile izvjesni porast prosječne veličine domaćinstava/kućanstava prema brojučlanova.Svi analizirani pokazatelji, prema rezultatima posljednjeg službenog popisa stanovništva iz 2001.godine i iskazanog trenda u razdoblju 1991.-2001. godine, nejednako se iskazuju po pojedinimjedinicama lokalne samouprave na području ove županije.Može se zaključiti da na području Dubrovačko-neretvanske županije uglavnom imaju pozitivandemografski razvitak Grad Dubrovnik i osobito prigradska mu urbanizirana općina Župa dubrovačka,kao sastavni dio gradske aglomeracije Dubrovnika, te Gradovi Metković, Opuzen i Ploče uDonjoneretvanskom kraju. Djelomično pozitivan demografski razvitak imaju još općina Konavle,priobalni dio općine Orebić, te općine Lumbarda i Kula norinska.Sve ostale općine i gradovi imaju negativan demografski razvitak, a među njima najteža je situacijau općinama Mljet i Dubrovačko primorje, a zatim u ostalim općinama na poluotoku Pelješcu (Ston,Janjina, Trpanj i unutarnji dio općine Orebić), na otoku Korčuli (Grad Korčula i općine Smokvica, Blatoi Vela luka), u općini Lastovo, te u nekoliko općina u Donjoneretvanskom kraju (Pojezerje, Slivno iZažablje).Tek će sljedeći popis stanovništva uistinu pokazati kakve su tendencije demografskih obilježjaDubrovačko-neretvanske županije.U Dubrovačko-neretvanskoj županiji širi se proces urbanizacije. Unutar longitudinalne (uzdužne)priobalske urbanizirane okosnice razvitka razvija se gradska regija Dubrovnika i to od današnjeBanići-Slano-Dubrovnik-Cavtat-Močići-Ćilipi prema budućoj Ston-Dubrovnik-Gruda, te u dolini Neretveurbanizirana okosnica razvitka na pravcu gradskih središta Metković-Opuzen-Ploče. Na krajnjimdijelovima otoka Korčule razvijaju se gradsko središte Korčula i konurbacija Blato – Vela luka. Tosu istovremeno glavna radna i središnja naselja na području ove županije s odgovarajućimgravitacijskim i utjecajnim područjem.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije20

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEc) NaseljenostDubrovačko-neretvanska županija je srednje naseljen prostor, s malo manjom prosječnom gustoćomnaseljenosti (68,99 st/km 2 ) od Republike Hrvatske (78,4 st/km 2 ).GradGustoća naseljenosti (st/km 2 )Prema popisu 1991. Prema popisu 2001.1. Dubrovnik 325,9 306,152. Korčula 57,79 52,423. Metković 263,08 302,364. Opuzen 150,42 134,755. Ploče 87,02 83,61Općina1. Blato 45,59 55,202. Dubrovačko primorje 12,03 11,223. Janjina 18,3 19,664. Konavle 43,26 39,295. Kula Norinska 30,72 31,676. Lastovo 23,08 15,867. Lumbarda 102,04 113,378. Mljet 12,37 11,189. Orebić 29,38 31,8110. Pojezerje 41,61 36,7711. Slivno 28,48 39,3812. Smokvica 45,79 23,1513. Ston 16,53 15,3614. Trpanj 23,82 24,2515. Vela Luka 103,74 102,8916. Zažablje 17,51 14,9717. Župa dubrovačka 284,35 291,34Ukupno 70,87 68,99Izvor:Sa službene stranice Državnog zavoda za statistiku za podatke o stanovništvu. Podaci o površinama se temelje na digitalnoj teritorijalnojpodjeli dobivenoj od Državne geodetske uprave 2007.g.Unutar Dubrovačko-neretvanske županije najveći prostor zauzima geografska cjelina poluotokPelješac i skupina otoka Korčula, Mljet i Lastovo (794,99 km 2 ), dok je područje Dubrovačkog priobaljanešto veće (573,31 km 2 ) od Donjo-neretvanskog kraja (412,56 km 2 ). Najnapučenije je bilo Dubrovačkopriobalje sa 60899 stalnih stanovnika i s prosječnom gustoćom naseljenosti od 106,22 stanovnika nakm 2 . Više je stalnih stanovnika bilo u Donjo-neretvanskom kraju (35609) nego u poluotočno-otočnojgeografskoj cjelini (26 362), koja je bila i najrjeđe naseljeno šire područje u Županiji (33,16 st./km 2 ).Dubrovačko priobalje se sastoji iz svega četiri jedinice lokalne samouprave (jedan grad i tri općine). Tusu dvije površinom najprostranije općina (Konavle 209,97 km 2 i Dubrovačko primorje 197,50 km 2 ), snajvećim brojem stanovnika (Grad Dubrovnik 43 770) te s najvećom gustoćom naseljenosti (GradDubrovnik 306,15 st/km 2 i Općina Župa dubrovačka 291,34 st./km 2 ), ali i najmanjom (OpćinaDubrovačko primorje 11,22 st/km 2 ) u cijeloj Županiji. Ukazuje to na stvarne kontraste u geografskimobilježjima ovih manjih prostora, ali s veoma izrazitim odrazom i na njihove demografske prilike i samtijek. Grad Dubrovnik sa svojom bližom okolicom i svojim razvijenim funkcijama najviše je privlačiostanovništvo iz drugih naselja, bilo iz Županije ili iz drugih područja. Daljnje suprotnosti i razlikepostoje i unutar ovih jedinica lokalne samouprave između područja i naselja uz obalu i Jadranskuturističku cestu i onih viših i izoliranijih u zaleđu.Geografska cjelina koja obuhvaća poluotok Pelješac i otoke Korčulu, Mljet i Lastovo ima najviše, čak11 jedinica lokalne samouprave (jedan grad i 10 općina). Već time pokazuje svoju nejedinstvenost,dominantan politički individualizam i slabu međusobnu povezanost, ali i slabiju povezanost s drugimdijelovima Županije. Među njima površinom je najveća Općina Ston (169,59 km 2 ), najveći brojstanovnika ima Grad Korčula (5889), a najveću prosječnu gustoću naseljenosti Općina Vela luka(102,89 st/km 2 ). Općina Blato ima samo dva naselja, dok tri Općine obuhvaćaju zapravo samo pojedno naselje (Vela luka, Smokvica i Lumbarda), među kojima je ova posljednja po površini i najmanja(113,37 km 2 ) jedinica lokalne samouprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Čak 9 jedinica lokalneZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije21

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEsamouprave ima manju gustoću naseljenosti nego je bio županijski i državni prosjek, a neke su međunjima (Mljet 11,18 st/km 2 , Ston 15,36 st/km 2 , Janjina 19,66 st/km 2 ) bile izrazito slabo napučene.Općina Janjina sa svega 593 stalnih stanovnika ima najmanji broj stanovnika između svih jedinicalokalne samouprave u Županiji. Tome je uzrok prirodni pad i iseljavanje stanovništva, kao posljedica,među ostalim, veće izoliranosti i nerazvijenosti ovog područja unutar Županije, gdje se gradska ilokalna središta nisu nametnula svojim funkcijama i nisu dovoljno pridonijela razvitku čitavog područja.Zbog toga neka od njih nisu mogla privući veći broj susjednih naselja u “svoju” jedinicu lokalnesamouprave.Donjo-neretvanski kraj ima 7 jedinica lokalne samouprave (čak tri grada i 4 općine). Svojompovršinom je najveći Grad Ploče (129,57 km 2 ), a najmanji Grad Opuzen (24,06 km 2 ), prema brojustanovnika dominiraju Gradovi Metković (15384) i Ploče (10834 ), dok je najveća gustoća naseljenostibila u gradovima Metkoviću (302,36 st/km 2 ) i Opuzenu (134,75 st/km 2 ). Općine u ovom kraju su manjei po površini i prema broju stanovnika, ali i u prosjeku slabije naseljene. One su rubno položene i imajunaglašeno nepovoljnije prirodno geografske uvjete (više dolaze do izražaja kraška obilježja prostora)nego što su oni kod središnje i prometno izvanredno dobro položenih gradskih područja. Među njimanajmanji broj stanovnika (912) i najmanju gustoću naseljenosti (14,97 st/km 2 ) bilježi Općina Zažablje.Sasvim je jasno da su stanovnici rubnih Općina sve više selili prema središnje položenim razvijenijimgradovima i time utjecali na razmještaj i kretanje broja stanovnika u ovom području.Na području pet gradova, koji zauzimaju tri puta manju površinu (459,83 km 2 ) nego 17 općina(1321,03 km 2 ) živjelo je 2001. gotovo dvostruko više stanovnika (79119) nego u općinama (43751), paja zato njihova zajednička gustoća naseljenosti (172,06 st./km 2 ) za više nego pet puta premašivalaonu zajedničku za sve Općine (33,12 st/km 2 ). Ti pokazatelji ukazuju na veću privlačivost i razvijenostgradskih područja u odnosu na općinska područja.Tabelarni pregled po gradovima/općinama uz pripomenu da su podaci za broj stanovnika iz Popisastanovništva 2001.(sa službenih stranica Državnog zavoda za statistiku), Podaci o površinama temeljese na digitalnoj teritorijalnoj podjeli dobivenoj od Državne geoetske uprave 2007. godine.GRAD DUBROVNIKRedniBroj stanovnikaPovršinabroj Naziv naselja1971. 1981. 1991. 2001. km 2 %Gustoća st/km 21. Bosanka 96 101 1,53 1,07 66,012. Brsečine 105 91 85 77 3,33 2,32 23,123. Čajkovica 111 159 1,45 1,01 109,654. Čajkovići 29 17 0,62 0,43 27,425. Donje Obuljeno 138 146 181 0,47 0,33 301,675. Dubravica 61 51 39 47 2,54 1,77 18,506. Dubrovnik 31182 43990 34887 30436 12,14 8,46 2507,087. Gornje Obuljeno 159 88 0,9 0,63 97,788. Gromača 209 178 167 144 10,18 7,09 14,149. Kliševo 109 88 71 66 5,2 3,62 12,6910. Knežica 174 149 1,87 1,3 79,6811. Koločep 207 144 148 174 2,51 1,75 69,3212. Komolac 366 294 2,31 1,61 127,2714. Lopud 399 377 348 269 4,56 3,18 58,9915. Lozica 115 1,12 0,78 102,6816. Ljubač 92 86 81 73 3,85 2,68 18,9617. Mokošica 325 1029 1487 1,60 0,84 1239,1718. Mravinjac 175 125 102 81 12,38 8,63 6,5419. Mrčevo 180 156 137 107 6,55 4,56 16,3320. Nova Mokošica 4568 6041 0,55 0,38 10983,6421. Orašac 458 456 515 546 5,82 4,05 93,8122. Osojnik 407 368 392 321 22,44 15,64 14,3023. Petrovo Selo 123 297 20 2,72 1,89 7,3525. Pobrežje * 89 0,99 0,69 89,9024. Prijevor 839 362 1,17 0,81 309,4026. Rožat 242 301 0,86 0,6 350,0027. Suđurađ 272 247 221 199 7,31 5,09 27,22Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije24

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE28. Sustjepan 363 335 1,45 1,01 231,0329. Šipanska Luka 411 297 279 237 13,43 9,36 17,6530. Šumet 166 159 2,02 1,41 78,7131. Trsteno 276 251 240 237 4,27 2,98 55,5032. Zaton 499 565 707 858 5,27 3,68 162,81Ukupno: 35628 47470 47004 43770 142,97 100 306,15GRAD KORČULARedniBroj stanovnikaPovršinabroj Naziv naselja1971. 1981. 1991. 2001. km 2 %Gustoća st/km 21. Čara 661 669 797 566 34,34 27,69 16,482. Korčula 2657 2953 3232 3126 4,94 4,63 632,793. Pupnat 772 512 488 433 33,43 30,98 12,954. Račište 644 511 456 468 5,66 5,27 82,685. Žrnovo 1363 1184 1267 1296 33,97 31,42 38,15Ukupno: 6097 5829 6240 5889 112,35 100 52,42GRAD METKOVIĆRedniBroj stanovnikaPovršinabroj Naziv naselja1971. 1981. 1991. 2001. km 2 %Gustoća st/km 21. Dubravica 115 uz Metković 82 106 2,69 5,29 39,402. Glušci 130 106 97 65 2,98 5,86 21,813. Metković 7117 9881 12026 13873 23,25 45,75 596,694. Prud uz Vid 370 417 561 6,09 11,98 92,125. Vid 1365 674 748 779 15,81 31,11 49,27Ukupno: 8727 11031 13370 15384 50,88 100 302,36GRAD OPUZENRedniBroj stanovnikaPovršinabroj Naziv naselja1971. 1981. 1991. 2001. km 2 %Gustoća st/km 21. Buk Vlaka 838 512 9,01 56,822. Opuzen 1390 2765 2778 2730 12,96 210,653. Pržinovac - 2,04 - -Ukupno: 2235 2765 3616 3242 24,06 100 134,75GRAD PLOČERedniBroj stanovnikaPovršinabroj Naziv naselja1971. 1981. 1991. 2001. km 2 %Gustoća st/km 21. Baćina 115 78 714 578 27,02 20,95 21,392. Banja uz Ist. Plinu uz Ist. Plinu 224 188 5,5 4,26 34,183. Komin 1595 1432 1546 1303 19,83 15,38 65,714. Peračko Blato uz Ploče uz Ploče 255 280 6,9 5,35 40,585. Plina Jezero 51 35 22,32 17,31 1,576. Ploče 4662 5643 6332 6537 14,3 11,09 457,137. Rogotin 771 742 727 747 3,12 2,42 239,428. Staševica 999 902 1112 918 26,05 20,2 35,249. Šarić Struga 259 248 3,9 3,02 63,59Ukupno: 8846 9726 11220 10834 129,57 100 83,61OPĆINA BLATORedniBroj stanovnikaPovršinabroj Naziv naselja1971. 1981. 1991. 2001. km 2 %Gustoća st/km 21. Blato 5912 3861 4093 3659 62,73 93,63 58,322. Potirna 25 13 14 21 3,94 6,73 5,33Ukupno: 5937 3874 4107 3680 66,67 100 55,20Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije25

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJERednibrojNaziv naseljaOPĆINA DUBROVAČKO PRIMORJEBroj stanovnikaPovršina1971. 1981. 1991. 2001. km 2 %Gustoća st/km 21. Banići 163 142 126 143 2,87 1,46 36,852. Čepikuće 214 145 115 95 7,65 3,87 12,423. Doli 367 299 253 207 14,15 7,16 14,634. Imotica 140 125 86 85 4,83 2,57 16,705. Kručica 34 0,99 0,50 34,346. Lisac 156 97 52 34 6,94 3,51 4,907. Majkovi 455 383 273 218 28,73 14,53 7,598. Mravinca 104 85 57 45 9,03 4,57 4,989. Ošlje 254 171 118 96 17,86 9,04 5,3710. Podgora 72 55 33 33 3,08 1,56 10,7111. Podimoč 60 33 33 44 11,36 5,75 3,9712. Slano 464 426 512 552 12,58 6,36 43,8813. Smokovljani 198 141 125 101 15,17 7,67 6,6614. Stupa 121 94 95 73 5,6 2,83 13,0415. Štedrica 67 50 45 61 9,5 4,81 6,4216. Točionik 101 63 43 26 10,48 5,3 2,4817. Topolo 242 190 157 152 7,6 3,84 20,0018. Trnova 113 95 74 45 6,74 3,41 6,6819. Trnovica 87 67 34 37 12,68 6,41 2,9120. Visočani 183 162 147 135 9,53 4,82 14,17Ukupno: 3561 2823 2378 2216 197,50 100 11,22RednibrojNaziv naseljaOPĆINA JANJINABroj stanovnikaPovršina1971. 1981. 1991. 2001. km 2 %Gustoća st/km 21. Drače 23 28 48 64 2,1 6,93 30,482. Janjina 476 369 333 256 7,04 23,22 36,363. Osobjava 84 52 47 37 7,21 23,78 5,134. Popova Luka 73 72 56 40 6,25 20,61 6,405. Sreser 113 74 71 196 7,72 25,46 25,39Ukupno: 769 595 555 593 30,16 100 19,66OPĆINA KONAVLERedniBroj stanovnikaPovršinabroj Naziv naselja1971. 1981. 1991. 2001. km 2 %Gustoća st/km 21. Brotnice 51 33 34 34 5,3 2,53 6,422. Cavtat 896 1585 1930 2015 5,90 2,81 341,523. Čilipi 771 806 867 838 10,69 5,1 78,394. Drvenik 98 84 77 70 2,25 1,07 31,115. Duba Konavoska 119 106 100 75 18,49 8,82 4,066. Dubravka 366 349 313 265 9,21 4,39 28,777. Dunave 278 245 231 173 13,11 6,25 13,208. Đurinići 330 156 166 110 6,05 2,88 18,189. Gabrili 169 177 190 160 4,45 2,12 35,9510. Gruda 518 856 892 753 7,53 3,59 100,0011. Jasenice 55 31 38 22 6,88 3,28 3,2012. Komaji 396 309 329 284 8,14 3,88 34,8913. Kuna Konavoska 97 65 46 30 10,22 4,87 2,9414. Lovorno 265 256 213 160 4,02 1,92 39,8015. Ljuta 213 201 214 192 3,79 1,81 50,6616. Mihanići 150 156 157 106 3,92 1,87 27,0417. Mikulići 159 147 116 105 4,55 2,17 23,0818. Močići 429 382 367 381 5,81 2,77 65,5819. Molunat 149 199 217 5,86 2,79 37,0320. Palje Brdo 138 135 159 150 4,81 2,29 31,1821. Pločice 175 149 119 95 4,45 2,12 21,3922. Poljice 110 119 90 81 6,39 3,05 12,6823. Popovići 325 294 296 249 5,35 2,55 46,54Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije26

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE24. Pridvorje 310 249 266 255 6,79 3,24 37,5525. Radovčići 288 254 243 228 5,52 2,63 41,3026. Stravča 86 78 71 57 11,49 5,48 4,9627. Šilješki 48 31 36 24 3,01 1,43 7,9728. Uskoplje 137 137 128 124 2,82 1,34 43,9729. Vitaljina 340 316 300 242 11,85 5,65 20,4230. Vodovađa 227 236 226 212 6,08 2,9 34,8731. Zastolje 175 167 142 143 4,10 1,96 34,8832. Zvekovica 293 519 400 0,93 0,44 430,11Ukupno: 8263 8551 9074 8250 209,97 100,00 39,29RednibrojNaziv naseljaOPĆINA KULA NORINSKABroj stanovnikaPovršina1971. 1981. 1991. 2001. km 2 %Gustoća st/km 21. Borovci 207 79 45 33 13,21 21,74 2,502. Desne 298 222 197 130 14,8 24,36 8,783. Krvavac 899 589 508 613 6,28 10,34 97,614. Krvavac II 301 292 336 5,00 8,23 67,205. Kula Norinska 384 437 391 302 1,01 1,65 299,016. Matijevići 100 0,35 0,57 285,717. Momići 338 207 245 215 4,28 7,02 50,238. Nova Sela 228 107 66 55 11,21 18,45 4,919. Podrujnica 213 169 122 142 4,62 7,6 30,74Ukupno: 2589 2111 1866 1926 60,82 100 31,67RednibrojNaziv naseljaOPĆINA LASTOVOBroj stanovnikaPovršina1971. 1981. 1991. 2001. km 2 %Gustoća st/km 21. Glavat 7 3 9 - 2,26 4,27 -2. Lastovo 987 643 734 451 25,68 48,54 16,903. Pasadur 79 77 4,2 7,94 18,334. Skrivena Luka 12 18 20 18 1,65 3,12 10,915. Sušac 6 8 7 - 4,02 7,6 -6. Uble 198 290 303 218 14,86 28,09 14,867. Zaklopatica 69 71 0,23 0,43 308,69Ukupno: 1210 962 1221 835 52,66 100 15,86OPĆINA LUMBARDARedniBroj stanovnikaPovršinabroj Naziv naselja1971. 1981. 1991. 2001. km 2 %Gustoća st/km 21. Lumbarda 1068 1040 1102 1221 10,77 100 113,37Ukupno: 1068 1040 1102 1221 10,77 100 113,37RednibrojNaziv naseljaOPĆINA MLJETBroj stanovnikaPovršina1971. 1981. 1991. 2001. km 2 %Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije27Gustoća st/km 21. Babine Kuće* * - -2. Babino Polje 660 562 398 336 27,17 27,17 12,373. Blato 163 91 77 46 8,99 8,99 5,124. Goveđari 227 182 179 165 10,12 10,22 16,305. Korita 168 115 90 74 8,72 8,72 8,496. Kozarica 27 34 32 28 1,59 1,59 17,617. Maranovići 127 73 60 54 4,17 4,17 12,958. Njivice* *9. Okuklje 12 16 20 3,26 3,26 6,1310. Polače 83 87 123 115 14,51 14,51 7,9211. Pomena 25 46 50 37 3,78 3,82 9,7912. Pristanište* *

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE13. Prožura 149 121 78 53 6,7 6,7 7,9114. Prožurska Luka 6 15 14 1,27 1,27 11,0215. Ropa 29 25 19 32 3,51 3,51 9,1216. Saplunara 8 22 32 35 2,25 2,25 15,5517. Soline* *18. Sobra 28 19 68 102 3,46 3,46 29,4819. Tatinica* *20. Velika Loza* *Ukupno: 1694 1395 1237 1111 99,35 100 11,18* Broj stanovnika uključen 1991. u naselje Goveđari.OPĆINA OREBIĆRedniBroj stanovnikaPovršinabroj Naziv naselja1971. 1981. 1991. 2001. km 2 %Gustoća st/km 21. Donja Banda 255 220 194 170 15,99 12,18 10,632. Kućište 225 200 214 204 6,59 5,02 30,963. Kuna Pelješka 388 332 292 258 10,35 7,89 24,934. Lovište 187 196 242 244 12,58 9,59 19,395. Nakovanj 15 20 6 4 17,5 13,33 0,236. Orebić 768 1181 1489 1949 5,08 3,88 383,667. Oskorušno 240 195 185 126 11,95 9,11 10,548. Pijavičino 233 226 166 143 12,72 9,69 11,249. Podgorje 169 161 151 156 4,84 3,69 32,2310. Podobuče 54 41 35 35 6,85 5,22 5,1111. Potomje 340 299 264 256 8,51 6,48 30,0812. Stanković 180 181 181 201 6,35 4,84 31,6513. Trstenik 147 118 106 97 4,31 3,28 22,5014. Viganj 346 317 330 322 7,58 5,78 42,48Ukupno: 3547 3687 3855 4165 130,95 100 31,81OPĆINA POJEZERJERedniBroj stanovnikaPovršinabroj Naziv naselja1971. 1981. 1991. 2001. km 2 %Gustoća st/km 21. Brečići 1,44 4,32. Dubrave 426 2 4,51 13,463. Kobiljača 381 348 273 4,6 13,73 59,354. Mali Prolog 189 134 86 55 3,95 11,79 13,925. Otrić Seoci 807 850 841 10,62 31,7 79,196. Pozla Gora 203 122 110 64 8,38 25,01 7,64Ukupno: 1612 1446 1394 1233 33,53 100 36,77OPĆINA SLIVNORedniBroj stanovnikaPovršinabroj Naziv naselja1971. 1981. 1991. 2001. km 2 %Gustoća st/km 21. Blace 182 205 201 318 2,84 5,36 111,972. Duba 9 1,07 2,02 8,413. Duboka 36 130 0,94 1,78 138,304. Klek 71 87 159 2,56 4,84 62,115. Komarna 42 126 2,31 4,36 54,546. Kremena 14 1,43 2,70 9,797. Lovorje 84 66 1,42 2,68 46,488. Lučina 17 0,38 0,72 44,749. Mihalj 360 242 220 212 0,95 1,79 223,1610. Otok 88 108 81 1,22 2,30 66,3911. Pižinovac 13 0,84 1,58 15,4812. Podgradina 776 642 382 314 14,17 26,73 22,1613. Raba 159 97 15 6 2,45 4,62 2,4514. Slivno Ravno 278 291 13 7 5,7 10,77 1,2315. Trn 285 202 228 221 0,34 0,64 650,0016. Tuštevac 91 81 4,04 7,62 20,0517. Vlaka (lijeva obala Male 302 4,11 7,75 73,48Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije28

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJENeretve)18. Zavala 2 6,28 11,85 0,32Ukupno: 2110 1838 1507 2078 52,77 100 39,38OPĆINA SMOKVICARedniBroj stanovnikaPovršinabroj Naziv naselja1971. 1981. 1991. 2001 km 2 %Gustoća st/km 21. Smokvica 1052 1002 1125 1012 43,71 100 23,15Ukupno: 1052 1002 1125 1012 43,71 100 23,15OPĆINA STONRedniBroj stanovnikaPovršinabroj Naziv naselja1971. 1981. 1991. 2001 km 2 %Gustoća st/km 21. Boljenovići 122 106 99 94 1,7 1 55,292. Brijesta 155 127 130 78 13,54 7,99 5,763. Broce 158 139 107 100 13,06 7,62 7,664. Česvinica 137 108 87 85 8,26 4,87 10,295. Dančanje 57 49 44 31 9,4 5,54 3,306. Duba Stonska 44 38 38 40 5,77 3,4 6,937. Dubrava 157 129 161 145 13,63 8,04 10,648. Hodilje 296 216 201 214 2,65 1,56 80,759. Luka 200 182 159 161 0,53 0,31 303,7710. Mali Ston 169 152 152 165 2,1 1,24 78,5711. Metohija 160 136 176 168 15,64 9,23 10,7412. Putniković 222 178 160 105 13,28 7,83 7,9113. Sparagovići 193 154 151 136 12,81 7,56 10,6214. Ston 430 543 581 528 7,60 4,58 69,4715. Tomislavovac 109 106 88 112 11,33 6,68 9,8816. Zabrđe 90 76 90 67 10,55 6,22 6,3517. Zaton Doli 395 199 172 158 14,91 8,78 10,6018. Žuljana 193 181 206 218 12,75 7,52 17,10Ukupno: 3287 2819 2802 2605 169,59 100 15,36RednibrojNaziv naseljaOPĆINA TRPANJBroj stanovnikaPovršina1971. 1981. 1991. 2001. km 2 %Gustoća st/km 21. Donja Vručica 149 109 65 48 13,53 37,01 3,552. Duba Pelješka 136 127 67 54 10,4 28,45 5,193. Gornja Vručica 182 135 79 62 6,96 19,04 8,914. Trpanj 623 676 660 707 5,67 15,51 124,69Ukupno: 1090 1047 871 871 35,92 100 24,25RednibrojNaziv naseljaOPĆINA VELA LUKABroj stanovnikaPovršina1971. 1981. 1991. 2001. km 2 %Gustoća st/km 21. Vela Luka 4193 4398 4464 4380 42,86 100 102,19Ukupno: 4193 4398 4464 4380 42,86 100 102,89OPĆINA ZAŽABLJERedniBroj stanovnikaPovršinabroj Naziv naselja1971. 1981. 1991. 2001. km 2 %Gustoća st/km 21. Badžula 241 117 94 88 8,57 14,09 10,272. Bijeli Vir 447 441 385 327 8,7 14,3 37,593. Dobranje 54 15 9 9,31 15,31 0,964. Mislina 150 154 83 67 9,51 15,64 7,045. Mlinište 481 419 11,08 18,22 37,826. Vidonje 678 562 7 2 13,65 22,44 0,15Ukupno: 1570 1274 1065 912 60,93 100 14,97Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije29

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJERednibrojNaziv naseljaOPĆINA ŽUPA DUBROVAČKABroj stanovnikaPovršina1971. 1981. 1991. 2001. km 2 %Gustoća st/km 21. Brašina 133 534 516 0,51 2,23 5160,002. Brgat Donji 147 158 154 1,8 7,89 85,553. Brgat Gornji 191 204 191 2,38 10,43 80,254. Buići 193 239 269 1,79 7,85 150,285. Čelopeci 150 242 425 1,38 6,00 307,976. Čibača 350 1299 1622 3,17 13,78 511,677. Grbavac 118 119 102 1,34 5,87 76,128. Kupari 470 178 553 1,8 7,89 307,229. Makoše 140 166 159 0,91 3,99 174,7310. Mandaljena - 0,29 1,26 -11. Martinovići 117 98 102 0,52 2,2 196,1512. Mlini 356 455 834 1,89 8,29 441,2713. Petrača 163 896 603 1,09 4,74 515,3814. Plat 215 312 268 2,09 9,16 128,2315. Soline 155 218 229 1,07 4,69 214,0216. Srebreno 757 546 0,32 1,4 1706,2517. Zavrelje 138 381 90 0,48 2,1 187,50Ukupno: 3036 * 6256 6663 22,87 100 291,341981. Podaci su iskazani u sklopu bivše Općine DubrovnikZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije30

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE1.1.1.2. NASELJAPopis naselja po gradovima i općinama Dubrovačko-neretvanske županije prema Zakonu opodručjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN 86/06):Grad Dubrovnik1. Bosanka2. Brsečine3. Dubravica4. Dubrovnik5. Donje Obuljeno6. Čajkovica7. Čajkovići8. Gornje Obuljeno9. Gromača10. Kliševo11. Knežica12. Komolac13. Koločep14. Ljubač15. Lozica16. Lopud17. Mokošica18. Mravinjac19. Mrčevo20. Nova Mokošica21. Orašac22. Osojnik23. Petrovo Selo24. Prijevor25. Pobrežje26. Rožat27. Suđurađ28. Sustjepan29. Šipanska Luka30. Šumet31. Trsteno32. ZatonGrad Korčula1. Čara2. Korčula3. Pupnat4. Račišće5. ŽrnovoGrad Metković1. Dubravica2. Glušci3. Metković4. Prud5. VidGrad Opuzen1. BukVlaka (Desna obala MaleNeretve)2. Opuzen3. PržinovacGrad Ploče1. Baćina2. Banja3. Komin4. Peračko Blato5. Plina Jezero6. Ploče7. Rogotin8. Staševica9. Šarić StrugaOpćina Blato1. Blato2. PotirnaOpćina Dubrov. primorje1. Banići2. Čepikuće3. Doli4. Imotica5. Kručica6. Lisac7. Majkovi8. Mravnica9. Ošlje10. Podimoć11. Podgora12. Slano13. Stupa,14. Smokovljani15. Štedrica16. Točionik17. Topolo18. Trnova19. Trnovica20. VisočaniOpćina Janjina1. Drače2. Janjina3. Osobjava4. Popova Luka5. SreserOpćina Konavle1. Brotnice2. Cavtat3. Čilipi4. Drvenik5. Duba Konavoska6. Dubravka7. Dunave8. Đurinići9. Gabrili10. Gruda11. Jasenica12. Komaji13. Kuna Konavoska14. Ljuta15. Lovorno16. Mihanići17. Mikulići18. Močići19. Molunat20. Palje Brdo21. Pločice22. Poljice23. Popovići24. Pridvorje25. Radovčići26. Stravča27. Šilješki28. Uskoplje29. Vitaljina30. Vodovađa31. Zastolje32. ZvekovicaOpćina Kula Norinska1. Borovci2. Desne3. Krvavac4. Krvavac II5. Kula Norinska6. Matijevići7. Momići8. Nova Sela9. PodrujnicaOpćina Lastovo1. Glavat2. Lastovo3. Pasadur4. Skrivena Luka5. Sušac6. Uble7. ZaklopaticaOpćina Lumbarda1. LumbardaOpćina Mljet1. Babine Kuće2. Babino Polje3. Blato4. Goveđari5. Korita6. Kozarica7. Maranovići8. Njivice9. Okuklje10. Polače11. Pomena12. Pristanište13. Prožura14. Prožurska Luka15. Ropa16. Saplunara17. Soline18. Sobra19. Tatinica20. Velika LozaOpćina Orebić1. Donja Banda2. Kučište3. Kuna Pelješka4. Lovište5. Nakovanj6. Orebić7. Oskorušno8. Pijavičino9. Podgorje,10. Podobuče11. Potomje12. Stankovići13. Trstenik14. ViganjOpćina Pojezerje1. Brečići2. Dubrave3. Kobiljača4. Mali Prolog5. Otrić-Seoci6. Pozla GoraOpćina Slivno1. Blace2. Duba3. Duboka4. Klek5. Komarna6. Kremena7. Lovorje8. Lučina9. Mihalj10. Otok11. Pižinovac12. Podgradina13. Raba14. Slivno Ravno15. Trn16. Tuštevac17. Vlaka (Lijeva obalaMale Neretve)18. ZavalaOpćina Smokvica1. SmokvicaOpćina Ston1. Boljenovići2. Brijesta3. Broce4. Česvinica5. Dančanje6. Duba Stonska7. Dubrava8. Hodilje9. Luka10. Mali Ston11. Metohija12. Putnikovići13. Sparagovići14. Ston15. Tomislavovac16. Zabrđe17. Zaton Doli18. ŽuljanaOpćina Trpanj1. Donja Vručica2. Duba Pelješka3. Gornja Vručica4. TrpanjOpćina Vela Luka1. Vela LukaOpćina Zažablje1. BadžulaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije31

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE2. Bijeli Vir3. Dobranje4. Mislina5. Mlinište6. VidonjeOpćina Župa Dubrov.1. Brgat Donji2. Brgat Gornji3. Brašina4. Buići5. Čelopeci6. Čibača7. Grbavac8. Kupari9. Martinovići10. Mandaljena11. Makoše12. Mlini13. Petrača14. Plat15. Soline16. Srebreno17. ZavreljeVeličine naselja (prema broju stanovnika)do 500 501 - 1 000 1 001 - 2 000 2 001 - 5 000 5 001 - 10 000 10 001 - 50 000200 19 7 5 2 2Ukupno: 235 naseljaRedni brojNazivNaselja veća od 1000 stanovnikabroj stanovnika (premapopisu 1991.)broj stanovnika (prema popisu 2001.)1. Dubrovnik 34887 304362. Korčula 3232 31263. Metković 12026 138734. Opuzen 2778 27305. Ploče 6332 65376. Blato 4093 36597. Cavtat 1930 20158. Čibača 1299 16229. Komin 1546 130310. Lumbarda 1102 122111. Mokošica 1029 148712. Nova Mokošica 4568 604113. Orebić 1489 194914. Smokvica 1125 101215. Vela Luka 4464 438016. Žrnovo 1267 1296Izvor: Službena stranica Državnog zavoda za statistiku.Na području Dubrovačko-neretvanske županije nalazi se 5 gradova i 17 općina s ukupno 235samostalnih naselja i 122870 stalnih stanovnika (2001.). Među njima se ističu svojom veličinom ifunkcijama bivša općinska i sadašnja gradska središta Dubrovnik (30436 stalnih stanovnika), Metković(13873 st.), Ploče (6537 st.) i Korčula (3126 st.) sadašnja općinska ili gradska središta i gradskanaselja Blato (3659 st.), Vela Luka (4380 st.) i Opuzen (2730 st.), pa Cavtat (1930 2015 st.), Ston (528st.), Orebić (1949 st.) i Lastovo (451 st.), kao i još 50-tak manje ili više važnijih samostalnih naselja, odkojih je još 11 općinskih središta/sjedišta. Unutar tih naselja razmještene su pojedine djelatnosti, ameđu njima i one koje pripadaju u skupinu središnjih funkcija. Ostala samostalna naselja u pojedinimjedinicama lokalne samouprave unutar Dubrovačko-neretvanske županije su s malim brojemstanovnika, s pojedinačnim djelatnostima ili bez ikakvih radnih i uslužnih funkcija, kao i bez utjecaja uprostoru.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije32

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE1.1.1.3. PODRUČJE UZ DRŽAVNU GRANICUU Dubrovačko-neretvanskoj županiji velik dio teritorija zapravo je područje uz državnu granicu.Kopneni dio Županije graniči s Bosnom i Hercegovinom (najvećim dijelom) i s Republikom CrnomGorom (u Općini Konavle).Državna morska granica, odnosno granica teritorijalnog mora dodiruje Republiku Italiju (otočnopodručje) i Republiku Crnu Goru (u Općini Konavle) te Bosnu i Hercegovinu (područje oko Neuma).Posebno osjetljiv problem predstavlja pitanje granica sa Republikom Crnom Gorom na rtu Oštro(Prevlaka u Konavlima) i Bosnom i Hercegovinom (vrh poluotoka Kleka) koje se mora konačnodefinirati.Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, područje uz državnu granicu u Dubrovačkoneretvanskojžupaniji obuhvaća 12 Općina/gradova što predstavlja 65% ukupnog teritorija Županije.Gradovi/općine koji pripadaju pograničnom području su:− pogranično područje na kopnu: Grad Metković, te općine Pojezerje, Kula Norinska, Zažablje,Slivno− pogranično područje na kopnu i moru: Grad Dubrovnik te općine Dubrovačko primorje, Župadubrovačka, Konavle− pogranično područje na moru: općine Mljet, Lastovo i Ston.Geografski gledano, samo poluotok Pelješac i otok Korčula i dio Donjo-neretvanskog kraja nepripadaju pograničnom području.Pogranično područje znatnim dijelom bilo je obuhvaćeno ratnim razaranjima što ima svoj odraz nanovu (negativnu) gospodarsku i demografsku sliku tog područja (općine Konavle, Dubrovačkoprimorje, Župa dubrovačka, te Grad Dubrovnik).Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije33

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE1.1.1.4. ZBIRNI TABLIČNI ISKAZI OSNOVNIH PODATAKA O STANJU UPROSTORUDubrovačkoneretvanskaPopis 1991. Popis 2001. Popis 2001. Popis 2001. naseljenostiStanovnici Stanovi Domaćinstva GustoćaPovršinažupanija km 2 % broj % broj % broj % broj % broj st/km 21. Dubrovnik 142,97 8,03 46774 37,02 43770 35,62 16989 32,64 14709 37,59 306,152. Korčula 112,35 6,31 6240 4,94 5889 4,79 3204 6,15 1919 4,90 52,423. Metković 50,88 2,86 13370 10,58 15384 12,52 4409 8,47 4177 10,68 302,364. Opuzen 24,06 1,35 3616 2,86 3242 2,64 1141 2,19 973 2,49 134,755. Ploče 129,57 7,27 11220 8,89 10834 8,82 3765 7,23 3293 8,42 83,61Ukupno gradovi 459,83 25,82 81220 64,29 79119 64,39 29508 56,69 25071 64,08 172,061. Blato 66,67 3,74 4107 3,25 3680 2,99 2308 4,43 1109 2,83 55,202. Dubr. primorje 197,50 11,09 2378 1,88 2216 1,80 1000 1,92 763 1,95 11,223. Janjina 30,16 1,69 555 0,44 593 0,48 621 1,19 256 0,65 19,664. Konavle 209,97 11,79 9074 7,18 8250 6,71 3009 5,78 2545 6,50 39,295. Kula Norinska 60,82 3,41 1866 1,48 1926 1,57 723 1,39 581 1,48 31,676. Lastovo 52,66 2,96 1221 0,97 835 0,68 688 1,32 291 0,74 15,867. Lumbarda 10,77 0,60 1102 0,87 1221 0,99 750 1,44 376 0,96 113,378. Mljet 99,35 5,58 1237 0,98 1111 0,90 846 1,56 423 1,08 11,189. Orebić 130,95 7,35 3855 3,05 4165 3,39 2893 5,56 1444 3,69 31,8110. Pojezerje 33,53 1,88 1394 1,1 1233 1,00 333 0,64 302 0,77 36,7711. Slivno 52,77 2,96 1507 1,19 2078 1,69 1281 2,46 691 1,77 39,3812. Smokvica 43,71 2,45 1125 0,89 1012 0,82 642 1,23 330 0,84 23,1513. Ston 169,59 9,52 2802 2,22 2605 2,12 1472 2,83 862 2,20 15,3614. Trpanj 35,92 2,02 871 0,69 871 0,71 799 1,53 344 0,88 24,2515. Vela Luka 42,86 2,41 4464 3,53 4380 3,56 2712 5,21 1562 3,99 102,8916. Zažablje 60,93 3,42 1065 0,84 912 0,74 335 0,64 265 0,68 14,9717. Župa dubrov. 22,87 1,28 6486 5,15 6663 5,42 2128 4,09 1910 4,88 291,34Ukupno općine 1321,03 74,15 45109 35,71 43751 35,61 22540 43,31 14054 35,92 33,12ukupnožupanija1780,86 100 126329 100 122870 100 52048 100 39125 100 68,99Pripomena: Prostorni podaci se temelje na digitalnoj teritorijalnoj podjeli dobivenoj od Državne geodetske uprave 2007.g.Površina Stanovnici Gustoća naseljenostiPodručje Dubrovačko -udio u Popis 1991. Popis 2001 Popis 1991. Popis 2001.neretvanske županije km 2 površiniŽupanije (%) broj % broj % broj brojKontinentalno Ukupno 985,87 55,36 97754 77,38 96508 78,54 102,07 97,89obalno 104,07 5,84 - - -ostalo 853,62 47,89 - - -Poluotočno Ukupno 366,62 20,59 8083 6,40 8234 6,70 21,99 22,46obalno 55,80 3,13 - - -ostalo 311,82 17,49 - - -Otočno Ukupno 428,37 24,05 20492 16,22 18128 14,75 44,82 42,32Obalno 121,53 6,82 - - -Ostalo 335,65 18,83 - - -Kopno Ukupno 1780,86 100 126329 100 122870 100 70,87 68,99Obalni pojas 281,40 15,78 76605 60,64 277,22Ostalo 1501,09 84,22 49724 39,36 33,01More Ukupno 7507,83 100 - - - - - -Obalni pojas 310,30 3,32 - - -ostalo 7179,58 77,43 - - -ŽUPANIJA Ukupno 9288,69 100 126329 100 122870 100 70,87 68,99Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije34

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPovršina Stanovnici Gustoća naseljenostiPodručje Dubrovačko -udio u Popis 1981. Popis 1991. Popis 1981. Popis 1991.neretvanske županije km 2 površiniŽupanije broj % broj % broj broj(%)Pogranično Ukupno 1154,93 64,79 81678 70,22 89224 70,63 80,02 87,65Kontinentalno 804,71 45,14 75 437 64,86 82 918 65,64 93,74 103,04Poluotočno 169,51 9,51 2819 2,42 2852 2,26 16,63 16,82Otočno 180,71 10,14 3 422 2,94 3 454 2,73 18,94 19,11Morsko područje Dubrovačko-neretvanske županijePovršinakm 2 udio u površini mora Županije (%)Teritorijalno (pogranično) 5141,75 68,65Unutrašnje morske vode 2348,13 31,35MORE ŽUPANIJE 7507,83 100Gospodarski pojas (morski prostori) i epikontinentalnipojas (morsko dno i morsko podmorje)11972,85 100Obalno more (more obalnog pojasa) 310,30 4,14Pripomena: Prostorni podaci se temelje na digitalnoj teritorijalnoj podjeli dobivenoj od Državne geodetske uprave 2007.g.Grad/OpćinaPovršina kopna (1) Površina mora (2) Površina ukupna (1+2)km 2 % km 2 % km 2 %1. Dubrovnik 142,97 8,03 717,58 7,67 860,55 9,262. Korčula 112,35 6,31 220,82 2,23 333,17 3,593. Metković 50,88 2,86 0 0 50,88 0,554. Opuzen 24,06 1,35 1,69 0,02 25,75 0,285. Ploče 129,57 7,27 57,20 0,61 186,77 2,01Ukupno gradovi 459,83 25,82 997,29 10,55 1457,12 15,691. Blato 66,67 3,74 174,32 2,59 240,99 2,592. Dubrovačko primorje 197,50 11,09 29,54 0,32 227,04 2,443. Janjina 30,16 1,69 51,04 0,54 81,20 0,874. Konavle 209,97 11,79 964,80 10,32 1174,77 12,675. Kula Norinska 60,82 3,41 0 0 60,82 0,656. Lastovo 52,66 2,96 2823,57 37,57 2876,23 30,967. Lumbarda 10,77 0,60 92,78 0,99 103,55 1,118. Mljet 99,35 5,58 1393,25 14,90 1492,60 16,079. Orebić 130,95 7,35 256,25 2,74 387,20 4,1710. Pojezerje 33,53 1,88 0 0 33,53 0,3611. Slivno 52,77 2,96 25,67 0,28 78,44 0,8412. Smokvica 43,71 2,45 110,54 0,58 154,25 1,6713. Ston 169,59 9,52 191,61 1,96 361,20 3,8914. Trpanj 35,92 2,02 86,70 0,93 122,62 1,3215. Vela Luka 42,86 2,41 294,98 3,15 337,84 3,6316. Zažablje 60,93 3,42 0 0 60,93 0,6617. Župa dubrovačka 22,87 1,28 15,49 0,16 38,36 0,41Ukupno općine 1321,03 74,15 6510,54 86,84 7831,57 84,31UKUPNO ŽUPANIJA 1780,86 100 7507,83 100 9288,69 100Pripomena: Prostorni podaci se temelje na digitalnoj teritorijalnoj podjeli dobivenoj od Državne geodetske uprave 2007.g.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije35

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE1.1.2. PROSTORNO RAZVOJNE I RESURSNE ZNAČAJKE1.1.2.1. ZEMLJOPISNA OBILJEŽJAa) Geološka obilježjaDubrovačko područje, koje obuhvaća Konavle, Župu dubrovačku, Dubrovnik, Dubrovačko primorje,poluotok Pelješac, otok Mljet i Elafite, istraženo je geološki veoma pomno, brojnim regionalnim ilidetaljnim lokalnim istraživanjima te se ustanovila prisutnost sedimenata trijasa, jure, krede, tercijara ikvartara.U sastavu i građi stijena prevladavaju vapnenci i dolomiti, fliš i naplavni materijal. Od unutrašnjostiprema obali smjenjuju se gornjokredni vapnenci, jurski vapnenci, gornjotrijaski dolomit, eocenski fliš ivapnenci, koji se djelomično na obali i otocima nastavljaju na kredne vapnence i dolomite, a samomjestimično prelaze u naplavnu aluvijalnu ravnicu. Reljef Pelješca pretežno je izgrađen od rudistnihvapnenaca i dolomita gornje krede, a tek mjestimično bliže moru se javljaju tercijarne naslage, ukojima se ističe plodni i vododrživi lapor (fliš).TrijasGornje trijaske naslage predstavljene su dolomitima sa rijetkim proslojcima vapnenca. Dolomiti sumasivni do bankoviti, rjeđe uslojeni do pločasti. Prema tektonskom položaju čine navlaku visokog kršai mogu se pratiti od Slivnog Ravnog preko zaleđa Dubrovačkog primorja, Trstenog, Zatona, Komolca,zaleđa Župe dubrovačke, Uskoplja do Ljute u Konavlima. Propusnost ovih naslaga je različita, štoovisi o stupnju okršenosti i izlomljenosti te su u cjelini ocijenjene kao djelomično propusne.JuraJurske naslage razvijene su neposredno uz trijaske dolomite. Izgrađuju kraško područje u zaleđu čelanavlake visokog kraša, a manjim dijelom i strmi odsjek prema para-autohtonu (Slano, Ombla, potezPlat-Dubravka). S krednim dolomitima južni dio otoka Mljeta između linije otočić Sveta Marija-Polače-Blato-Babino Polje-rt Zaglavac i morske obale grade jurski vapnenci a jurski dolomiti grade uzakobalni pojas od uvale Sutmiholjska do uvale Obod.Lijas leži u trijaskim dolomitima i predstavljen je sivim slojevitim vapnencima, dolomitima, dolomitičnimi laporovitim vapnencima. Ove naslage u cjelini su djelomično nepropusne.Doger je predstavljen uslojenim, rjeđe masivnim vapnencima s rijetkim proslojcima dolomita kojikonkordantno leže preko lijasa. Područje koje izgrađuju dogerske naslage je dobro vodopropusno.Malm je razvijen u više facijesa. Stariji dio naslaga je propustan, dok je mlađi djelomično propustan.Ove naslage nalazimo uz južni rub doline Neretve, te od Kuta u smjeru jugoistoka preko Točionika,zaleđa Slanog, Omble, Ivanjice do zaleđa Plata. Razvijene su u kraškom zaleđu Konavala i nabrdskom masivu istočno od Dubravke.KredaNajzastupljenije su naslage krede. Razvitak tih naslaga na sjeverozapadnom dijelu i na otocimarazlikuje se od onih koje izgrađuju područja jugoistočno od Dubrovnika i pripadaju "Cukali zoni".Donja kreda para-autohtona nalazi se na Pelješcu, te na otocima Jakljanu, Šipanu, Lopudu, Mljetu inekim manjim otocima. U donjem horizontu razvijeni su dolomiti i dolomitični vapnenci, dok se ugornjem dijelu pojavljuju vapnenci sa ulošcima i proslojcima dolomita. Ove naslage su dobro uslojene.U zoni visokog krša donju kredu nalazimo na području između Kuta (dolina Neretve) i zaleđa Slanog,te u karbonatnom zaleđu Konavala. Donjokredne naslage djelomično su propusne u donjem dijelu,odnosno djelomično nepropusne do propusne u gornjem dijelu.Gornja kreda je predstavljena vapnenačko dolomitnom izmjenom. Pretežito je razvijena uzdužpriobalnog pojasa, na Pelješcu i na otocima. U području Konavala razvijeni su pločasti vapnenci sproslojcima dolomita, koji prelaze u laporovite vapnence i lapor. U višem dijelu gornje krede razvijenisu vapnenci koji su propusni, bankoviti dolomiti su djelomično propusni, dok su pločasti do bankovitilaporoviti vapnenci djelomično nepropusni.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije36

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJETercijarSedimenti tercijara razvijeni su u većem dijelu para-autohtona, na potezu Malostonski kanal - uvalaSlano - uvala Zaton - Rijeka dubrovačka - Župa dubrovačka - Konavle.Tercijar je predstavljen liburnijskim naslagama, foraminiferskim vapnencima i flišem.Liburnijske naslage nalazimo između foraminiferskih i krednih naslaga, a predstavljeni su dobroslojevitim vapnencem. Ove stijene su u cjelini vodopropusne.Klastične naslage, fliš, nalazimo uz reverzne rasjede, posebno uz veliku dislokaciju visoki krš - paraautohton.Kompleks izgrađuju pješčenjaci, lapori, laporoviti vapnenci, breče, konglomerati i lokalnoulošci plinovitog materijala. U cjelini naslage su nepropusne.KvartarNaslage kvartara su razvijene u Konavoskom polju, Stonskom polju, Šipanskom polju, Župidubrovačkoj, Rijeci dubrovačkoj, te u manjim poljima.Glavni litološki sastav naslaga su glina, pijesak, šljunak, treset, crvenica i kameno kršje. Ovisno olitološkim odnosima, svojstvene su im vertikalne i bočne promjene, s izmjeničnim hidrogeološkimosobitostima.Dubrovačko obalno područje se odlikuje vrlo složenom tektonskom građom, gdje se razlikuje nekolikotektonskih jedinica: para-autohton, visoki krš i dalmatinski otoci. Osnovna značajka je velika tektonskaporemećenost - boranje, rasjedanje, navlačenje i ljuskanje.Para-autohton obuhvaća priobalni pojas do čela navlake visokog krša. Izgrađen je od vapnenca idolomita krede, te vapnenca i fliša eocena. Osnovne karakteristike su bore i reverzni rasjedi. Flišnenaslage imaju ulogu potpune (Konavle, Rijeka dubrovačka, Zaton) do nepotpune, viseće barijere(sjeverozapadno područje Stona). Značajni su dijagonalni i poprečni rasjedi koji su uvjetovali pojavujakih vrela (Ljuta, Ombla itd.).Ovoj zoni pripadaju i otoci Šipan, Lopud, Koločep i sjeveroistočni dio otoka Jakljana.Navlaka visokog krša navučena je na para-autohton. U čelu navlake najčešće su trijaski dolomiti.Izgrađena je od trijaskih, jurskih, krednih i tercijarnih naslaga. Poprečni rasjedi (zubački, slivnički,rasjedi Slano-Zavala, Slano-Crnoglava, Župa-Trsteno) predstavljaju drenove podzeme vode premaprimorju.Zona dalmatinski otoci kao tektonska jedinica obuhvaća srednjodalmatinske otoke, a na ovompodručju čini jugozapadni dio Pelješca i Jakljana, te otok Mljet. Litostratografski sastav je od krednih itercijarnih naslaga. Zbog male zastupljenosti, perifernog smještaja, dobre propusnosti i većim dijelomkontakta s morem, ova zona je hidrogeološki beznačajna.Neretvansko obalno područje dijeli se u tri zone:− delta Neretve− sjeverozapadni vapnenački prostor− jugoistočni vapnenački prostor.Delta Neretve izgrađena je od aluvijalnih nanosa. To su fluvijalni pleistocensko-holocenski sedimentisastavljeni od dosta poroznih pjeskovitih i glinovitih šljunaka, najčešće prekrivenih prašinastim glinamačiju podlogu tvore fluvioglacijalne naslage. Zbog visoke razine podzemne vode velike površine jošuvijek pokrivaju zamuljeni močvarni, povremeno plavljeni tereni.Kraški kraj koji se pruža od uvale Žrnovnica na sjeverozapadu do uvale Ploče na jugoistoku,obuhvaćajući u unutrašnjosti prostore do kraškog polja Jezero i Baćinskih jezera, izgrađen je odgornjokrednih vapnenaca s razvijenim elementima kraške erozije (škrape, ponikve, jame). ZonaBaćinskih jezera obrubljena je uzvišenjima izgrađenim od krednih i eocenskih vapnenaca. Zaravnjenidijelovi nastali su u krednim dolomitima i flišu. Aluvijalnih naplavina ima neposredno uz obaleBaćinskih jezera. Kraško polje Jezero nastalo je u mekšim stijenama (dolomiti, fliš) na uzdužnimtektonskim linijama.Jugoistočni dio ovog područja od delte Neretve do granice s Bosnom i Hercegovinom je od vapnenacaiz Jure. Vapnenci su uglavnom uslojeni, jako ispucani i s dobro izraženim oblicima krša (škrape, jame,ponikve), obrasli uglavnom garigom. Najveće značenje imaju ponikve i kraške uvale (jedine plodnepovršine) uz koje su se razvila naselja (Slivno, Ravno, Vidonje, Dobranje). Od uvale Blace do Neumapruža se udolina nastala u debelo uslojenim jurskim dolomitima, raspadanjem kojih su nastale naslagedolomitske pržine koja je jako podložna eroziji. Kod naselja Kremena nalazi se jedna uska tercijarnaflišna zona izgrađena od nepropusnih stijena (pješčanici, lapori, gline).Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije37

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOtok Korčula je sastavljen isključivo od rudistnih vapnenaca i dolomita gornje krede, koji su uglavnomraspoređeni zonalno.Unutrašnji dio otoka (od Žrnova do Vela Luke) predstavlja kontinuiranu dolomitsku zonu, koja jeprekinuta jedino na mjestu gdje otok mijenja smjer iz dinarskog u hvarski. Dolomiti su na istoku izrazitikod Žrnovskog polja, Kočje, Dubrave i Pupnata. Na zapadu se ponovno javljaju kod Konopljice i širese prema čarskom polju i Smokvici, a zatim u okviru sjeverne i južne zone idu prema Veloj Luci iobrubljuju Blatsko polje.Ostali dio otoka je izgrađen od vapnenaca, čija je najveća masa koncentrirana u sredini otoka izmeđuČare i Pupnata. U obliku dviju zona oni grade u čitavoj dužini južnu i sjevernu obalu otoka.Iznad dolomita i vapnenaca nalaze se mlađe naslage: crvenica, konglomerati, breše i pijesak. Ovi susedimenti nataloženi u kraškim udubljenima ili u dnima poprečnih suhih dolina, dok pijeska ima uBlatskom polju, Prapratni, Brgulji, Višnji kod Čare i Lumbardi.Dok je dolomitno tlo cjelovitije i donekle nepropusno uz mjestimično zadržavanje vode u lokvama,vapnenci su ispresijecani nebrojenim procjepima, jamama škrapama, te plićim ili dubljim rasjedima idijaklazama te propuštaju vodu.Otok Lastovo i pripadajući mu otoci i otočići izgrađeni su od jurskih i krednih naslaga. Ove naslagetvore dolomiti, dolomitizirani vapnenci, vapnenci sa ulošcima dolomita, vapnenci sa proslojcima laporai čisti vapnenci.Na otoku Lastovu i otocima zapadno od Lastova uglavnom prevladavaju dolomiti, dolomitiziranivapnenci i vapnenci jurske starosti.Kredne naslage koje imaju znatno manju rasprostranjenost od jurskih zastupljene su sa vapnencima,dolomitima, dolomitiziranim vapnencima, vapnencima sa proslojcima lapora i vapnencima sa ulošcimadolomita.Donjokredni kuneolinski vapnenci s proslojcima lapora grade relativno usku zonu u sjevernom dijeluotoka na potezu uvala Kručica - uvala Zabarje. Otoci Donji školji i Vrhovnjaci izgrađeni su od krednihvapnenaca i dolomita.Najmlađe naslage na Lastovu su kvartarni sedimenti koji prekrivaju polja nastala u dolomitima idolomitiziranim vapnencima, te uvale, dolce i ponikve nastale u vapnencima.Hidrogeološke osobitostiS obzirom na hidrogeološka svojstva stijene su podijeljene u pet osnovnih grupa. Najrasprostranjenijesu propusne stijene, zatim djelomično nepropusne, djelomično propusne i konačno stijenenaizmjeničnih osobina.Hidrogeološkim istraživanjima određeni su slojevi pojedinih većih izvora i grupa izvora:− Slijev izvora uz rub doline na desnoj strani Neretve− Slijev izvora uz rub doline na lijevoj strani Neretve− Slijev izvora i vrulja područja Kleka, uvale Bistrina i Kanala Malog Stona− Slijev izvora Mali Zaton-Slano− Slijev izvora i vrulja područja Doli-Banići-Slano− Slijev Omble− Slijev izvora Župe dubrovačke.Vapnenačko-dolomitski sastav otoka prouzročio je poroznost terena pa na njima nema površinskihtokova ni izvora, već atmosferska voda ponire u dubinu da bi se zbog antiklinalne građe otokaponovno pojavila uz obalu i ispod površine mora u obliku podmorskih izvora ili vrulja.b) Fizičke osobine obale i ekološke osobine moraOpće prirodne značajkeTeritorijalno more koje pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji približno je dvostruko veće odkopnenog dijela. Međutim, gospodarska zona koja se proteže do uzdužne središnjice Jadranskogmora značajno povećava površinu najjužnijeg dijela hrvatskog akvatorija. Prema ukupnoj dužini irazvedenosti obale, bogatstvu geomorfoloških obilježja s 223 otoka, hridi i grebena, zasigurno semože ubrojiti u najzanimljivija područja Sredozemnog mora. Izravni utjecaj dubokog južnog Jadrana iZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije38

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEvoda istočnog dijela Sredozemnog mora te kopna s rijekom Neretvom i brojnim izvorima osobito suznačajna za specifične ekološke prilike ovog područja. Velika raznolikost staništa od zaljeva, estuarija,hridinastog dna, pjeskovitog, muljevitog, dubokomorskog, pridonijeli su velikoj biološkoj raznolikostitoga područja. Uz to, činjenica je da su to ekosustavi s visokim stupnjem očuvanosti.Geomorfološke značajkeObalni reljef Županije sličan je glavnini ostalog dijela hrvatske obale s istovjetnim smjerom pružanja tj.u pravcu sjeverozapad-jugoistok. Međutim, položaj poluotoka Pelješca i otoka Korčule u pravcu istokzapad,prema sjeveru formiraju prostrani Malostonski zaljev, Neretvanski i Korčulanski kanal, a premajugu s Mljetom, od posebne prometne važnosti Mljetski kanal.U sastavu obalnih stijena prevladavaju vapnenci, dolomiti, fliš i naplavni materijal. Današnji obalnireljef nastao je izdizanjem morske razine u postpleistocenu. Naknadnim neprestanim utjecajem valovajužnih smjerova formirani su brojni morfološki oblici, gotovo cijelom dužinom obale prema otvorenommoru. Značajniji dio obalne linije Konavala, južnih obala Elafita, Mljeta i Lastova su tzv. "visoke obale"koje čine klifovi s nagibom preko 55%. Zbog jake abrazije u ovom području formirane su brojnepotkopine, spilje. Niske obale prevladavaju u kanalskim područjima i u Malostonskom zaljevu. Upodručjima većeg utjecaja valova nastale su brojne šljunčane i pjeskovite uvale. Na krajnjemjugoistočnom dijelu otoka Mljeta i Korčule bogate su naslage pleistocenskog pijeska. Izdizanjemmorske obale u postglacijalnom razdoblju na zapadnom dijelu otoka Mljeta došlo je do formiranjačuvenih morskih jezera, a također za ovaj otok su specifične hidromorfološke pojave "blatine" i"slatine". Donjo-neretvansko područje nastalo je tektonskim spuštanjem. Veći dio prostora DonjeNeretve nasut je u pleistocenu fluvio-glacijalnim materijalom preko kojeg se nalazi pijesak odaluvijalnog nanosa Neretve. Osim Neretve i njenih rukavaca veći je broj i prirodnih tokova, s brojnimkanalima direktno ili indirektno, povezanih u glavni tok Neretve. U rubnim područjima delte su brojnajezera i močvara, te 160 izvora koji primaju vodu iz obližnjih kraških polja. Osobit fenomen ovogpodručja su Baćinska jezera.Karakteristične zoneNa temelju geomorfološke raščlambe kopnenog obalnog pojasa Dubrovačko-neretvanske županije,batimetrijskih, fizikalno-kemijskih i bioloških značajki te produktivnosti, područje možemo svrstati unekoliko karakterističnih zona: 1. Vanjska obalna zona i otvoreno more, 2. Koločepski kanal, 3.Mljetski kanal, 4. Neretvanski, Korčulanski i Pelješki kanal, 5. Župski zaljev, 6. Mljetska jezera, 7.Estuarij Omble i Gruška luka, 8. Malostonski zaljev, 9. Akvatorij ušća Neretve.Kemijska oceanografija i produktivnostStupanj trofije može se odrediti za svako područje na temelju prozirnosti mora, zasićenja kisikom,koncentracije hranjivih soli te brojnosti i kvalitativnog sastava fitoplanktona.Na temelju raščlambe navedenih parametara, vodene mase vanjskog područja i otvorenih kanalaimaju oligotrofne značajke. Župski zaljev, te Neretvanski i Korčulanski kanal svrstavaju su u vrlo slaboeutrofna područja, a Malostonski zaljev i rijeka Ombla s Gruškim zaljevom u umjereno eutrofnapodručja. Međutim, povećana produktivnost Malostonskog zaljeva rezultat je prirodnih procesa, dok jepovećan intenzitet eutrofikacije Omble i Gruškog zaljeva posljedica neprimjerenog antropogenogutjecaja.Biološka raznolikostZbog iznimnog položaja u Jadranskom moru, morfoloških značajki obale, u akvatoriju Županijeprisutna su skoro sva staništa tipična za Sredozemlje. Zajednice planktona imaju sve uvjete razvijatisve svoje tipove, od estuarskih, obalnih, površinskih otvorenog mora, mesopelagičnih dodubokomorskih. Također su obilato zastupljeni svi tipovi bentoskih morskih zajednica od supralitoralado dubokog mora s čvrstim podlogama, pomičnim podlogama, pijescima, muljevitim dnom, podvodnimspiljama, poluspiljama, potpučinskim stijenama i brojnim drugim oblicima. Naročito su značajnastaništa infralitoralnih sitnih pijesaka sa više ili manje mulja, s pripadajućim biocenozama sasocijacijama s vrstom Cymodocea nodosa. Biocenoza naselja vrste Posidonia oceanica razvijena jeduž čitave obale županije, do dubine od 40 metara. Izuzetno je značajna mediteranska, pa tako ijadranska biocenoza. U njoj se mnoge vrste organizama hrane, razmnožavaju i nalaze zaklon.Ugrožena je mnogim ljudskim aktivnostima (sidrenje, zagađenje, nasipavanje i dr.), a posebno jeosjetljiva jer obnova oštećenih naselja traje desetljećima. U sjevernom Jadranu je vrlo rijetka, štoZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije39

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEnjeno očuvanje u južnom dijelu čini još važnijim. Biocenoza infralitoralnih algi razvija se navapnenačkom čvrstom dnu. Za nju su također direkto ili indirektno vezani mnogi životinjski organizmi,što doprinosi bogatstvu velikog broja asocijacija i facijesa. Koraligenske biocenoze sačinjavaju vrstekojima odgovara smanjena količina svijetlosti, te se razvijaju se na cirkalitoralnom čvrstom dnu istijenama na većim dubinama, do 140 metara. Međutim, često ih nalazimo i pliće, na okomitimstijenama vanjskih otoka i zasjenjenim djelovima, na dubinama već od 10 do 15 metara. Sačinjava jevelik broj organizama, te se odlikuje iznimnom bioraznolikošću. Koraligenska biocenoza smatra seugroženom u Mediteranu. Sa sigurnošću se može utvrditi da se stupanj biološke raznolikosti uakvatoriju Dubrovačko-neretvanske županije može iskazati s faktorom 100. Ovaj faktor pokazuje da uovom području stalno obitavaju ili su povremeno nazočne sve do danas registrirane vrste morskihorganizama u Jadranskom moru. U prvoj susjednoj županiji taj faktor je manji i više od 20%. Stogaproizlazi da je dubrovački akvatorij od iznimne važnosti za obnavljanje populacija uz istočnu obaluJadrana. Potrebno je također istaknuti da ovo područje, izuzev nekoliko staništa, spada u najmanjeistraženo u Jadranskom moru. Opasnost za bioraznolikost predstavlja širenje invazivne vrste Caulerparacemosa, te mnogih alohtonih vrsta riba iz okolnih mora.Hidrografske značajkeCjelokupna vanjska obalna linija Županije od rta Oštro do rta Velo dance na otoku Korčuli s otočnimskupinama Mljeta i Lastova omeđuje sa sjevera južnojadransku kotlinu, taj najdublji bazen Jadranskogmora. Palagruški prag koji se proteže od Lastova preko otočne skupine Palagruže do Garganageomorfološki, hidrografski i ekološki odvaja južni dio Jadrana od njegovih sjevernih bazena. Zbog tihosnovnih značajki cijelo obalno područje je pod snažnim utjecajem otvorenog mora s izrazitimoceanskim značajkama. Skoro cijelom svojom dužinom izobata 100m udaljena je samo nekolikostotina metara od obale, a najdublji dio Jadrana je oko 25 nm južno od Dubrovnika. Za razliku odostalih područja u Jadranskom moru, dubrovački kraj je pod najjačim utjecajem ulazne struje izistočnog Sredozemlja, osobito tijekom zime i proljeća. Ulazna struja obogaćuje ovaj prostor kemijski ibiološki, povećavajući tako njegovu biološku raznolikost. Prema svemu sudeći albanske i crnogorskerijeke imaju povremeno velik utjecaj na termohalina svojstva i kopna s dominantnom ulogom rijekeNeretve. Akvatorij svojim specifičnim ekološkim uvjetima i prirodno povećanom produkcijom tezaštićen od jakih valova južnog Jadrana, predstavlja produkciju ovog dijela južnojadranskog bazena.Uspostavom novih državnih granica na tom području neophodna je neprestana kontrola prirodnih imogućih antropogenih utjecaja na najjužniji dio hrvatskog mora. Za razliku od spomenutihspecifičnosti vanjskog obalnog dijela, unutrašnji obalni dio što ga tvore Pelješac i Korčula, podsnažnim je utjecajem kopna s dominantnom ulogom rijeke Neretve. Ovaj akvatorij zbog specifičnihekoloških uvjeta i prirodno povećane produkcije te zaštićenosti od jakih valova južnog Jadrana, spadau najkvalitetnija područja Sredozemlja za uzgoj školjkaša i prirodno mrjestilište brojnim vrstama riba.Za južnojadransku vodenu masu koja kontinuirano oplakuje vanjsko obalno područje tzv."južnojadranska voda" znakovit je odnos temperature od 13 o C i slanosti 38,6 o /oo.Povremen utjecaj na to područje ima i Sredozemna vodena masa toplija i slanija u vrijeme jakihingresija (14 o C; 38,7 o /oo). Samo površinski salinitet uz obalni pojas može pasti i do 35 o /oo, rijetkoniže i to uz izvore u Župskom zaljevu, Dubrovačkoj rijeci i u Malostonskom zaljevu i Neretvanskomkanalu i to u vrijeme povećanog dotoka slatke vode.Godišnje varijabilnosti temperature mora su slične drugim jadranskim područjima.Tijekom zime uspostavlja se homogeni termički vertikalni stupac od oko 13 o C. Nakon zimskeizotermije u travnju i svibnju zagrijavanjem površinskog sloja počinje raslojavanje vodenog stupca.Najviše ljetne temperature na površini dostižu 26 o C u obalnim i plićim područjima. U ljetnimmjesecima termoklina se spušta do najviše 50 m dubine, a prema dnu temperatura se gotovo i nemijenja. Za vrijeme jakih zima u krajnjim plitkim dijelovima Malostonskog zaljeva temperatura mora na0,5 m dubine može pasti i do 4 o C.Za cijelo vanjsko područje tijekom ljetnih mjeseci, nakon nekoliko dana bure značajno je podizanjehladne vode u površinski sloj, pojava poznata kao "upwelling". Pojava je u manjoj mjeri zabilježenanekoliko milja dalje od obale, dok je najizrazitija uz samu obalu. Međutim pored uobičajenog ljetnogdizanja hladnije vode iz dubine na površinu manjeg intenziteta, povremeno se u ovim krajevima javlja iuzdizanje vode dubokog Jadrana te se uz samu obalu tom prilikom pojavi masa dubokomorskihorganizama. Posljednji put je pojava zapažena 1988.Kolebanje razine mora zbog morskih mijena nije identično za cijelu našu obalu.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije40

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJENa otvorenom moru amplitude su relativno male i iznose oko 30 cm. Na temelju dugoročnih opažanjaza Dubrovnik su zabilježene ekstremne vrijednosti između najviših i najnižih voda od 128 cm. Međutimpotrebno je uzeti u obzir iznenadna kolebanja visine mora s kratkim vremenskim amplitudama koji senazivaju seši. Poznati su seši u jesen 1947. u Malostonskom zaljevu više od 2 m u vremenu od polasata. U Veloj Luci je amplituda 21. lipnja 1978. bila preko 7 m u vrlo kratkom vremenu.U Malostonskom zaljevu i Neretvanskom kanalu vjetrovi mogu biti vrlo jaki ali zbog morfološkihznačajki nema mogućnosti formiranja velikih i jakih valova, stoga ni obale nisu formirane djelovanjemvalova. Na dnu Malostonskog zaljeva pijeska i šljunka skoro i nema. Naprotiv, cijelo vanjsko obalnopodručje je pod snažnim utjecajem južnih vjetrova i valova. Prema učestalosti južni SE valovi sejavljaju 17,5 % u odnosu na valove iz drugih smjerova, a koji nemaju znatniji utjecaj. Najveća visinavala od 8,9 m zabilježena je 22. -23. XII. 1979. u području valografske stanice južno od svjetionika Sv.Andrija.Valorizacija obale za rekreaciju i kupanjeDanašnji odnos kopna i mora nastao je izdizanjem morske razine u postpleistocenu. Tada su nastalibrojni otoci, poluotoci, grebeni, sike i rtovi, a između njih Koločepski, Stonski, Malostonski, Mljetski,Pelješki, Korčulanski i drugi kanali. Obala je pretežito kamenita, što je u prvom redu uvjetovanovapnenačkim i dolomitnim sastavom stijena. Diferenciranom erozijom (abrazijom) nastale su brojneuvale u mekšim stijenama. Kratki i periodični vodeni tokovi i potoci stvorili su na ušćima u morenaplavine bujičnog materijala, od kojeg su se djelovanjem mora oblikovale u uvalama pješčane išljunčane plaže.Na dubrovačkom području u kopnenom obalnom pojasu su obale izložene otvorenom moru i jakimvalovima pri olujnom jugu strme i sa klifovima.Obale nasuprot Elafitskim otocima, te sjeverna strana Pelješca su zaštićenije, te su, iako kamenite,manje strme.Na neretvanskom području razlikujemo vapnenačke obale i obale delte Neretve.Morska obala najsjevernijeg dijela od uvale Žrnovica do Ploča izgrađena je od vapnenca, te je strma inepristupačna. U delti Neretve, između ušća Neretve i Male Neretve, obala je niska i pješčana, amjestimično i muljevita. Plaža je velikog kupališnog kapaciteta.Na otoku Mljetu prevladavaju abrazijske obale. Visoke obale predstavljene su klifovima, većim dijelomoblikovanim u dolomitu, a manje u vapnencima. Najzastupljenije su na južnoj obalnoj fasadi zbogizloženosti jakom jugu. Zbog mladosti obale pravih abrazijskih klifova je malo, obala je strukturnotektonskiuvjetovana. Ipak na abraziju upućuju brojne potkapine i spilje. Niske obale su zastupljenije(79,1 %). Jaka abrazija u kombinaciji s korozijom na monoklinalnim vapnenačkim obalama oblikujevrlo nemiran korozijsko-abrazijski mikroreljef (škrape, manje depresije i drugo).Na Elafitskim otocima vanjske obale su strme s klifovima, dok su unutarnje premda položenije takođermanje povoljne za kupanje. Zbog toga plaže su se razvile u dubokim uvalama.Obalno područje otoka Korčule uglavnom je razvedeno. Južna obala izložena jugu je strmija, sklifovima, dok je sjeverna obala položenija. Iako tipovi obale ne izgledaju najpovoljniji za kupanje, jerplaža ima relativno malo, karakter stijena, pristupačnost i plitko dno neposredno uz obalu pružajudobre mogućnosti za kupanje, za prilaz brodicama i općenito za rekreaciju. Na cijelom obalnompojasu ima veoma malo pješčanih plaža. Međutim, ovome treba dodati kamenite i relativno ravneobale pogodne za kupanje, te umjetne obale u naseljima Lastovsko otočje sa otokom Lastovokarakterizira velika razvedenost obale sa brojnim otočićima i hridima. Obale otoka Lastova su strme ikamenite s klifovima.c) Pedološke osobitostiTlo je prirodno-povijesna tvorevina, čiji su postanak i odlike uvjetovane pedogenetskim i njimauvjetovanim procesima.Dominantni čimbenici tvorbe tala i njihove geografske rasprostranjenosti su matični supstrat, reljef,hidrološki uvjeti, klima i organizmi (mikroorganizmi tla, vegetacijski pokrov i čovjek). Tako je nadubrovačkom području temeljem raspoloživih podataka (Magaš 1976.) utvrđeno da se ovo područjeodlikuje brojnim stratigrafskim i petrografskim jedinicama.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije41

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPedogenetsku i ekološku važnost imaju sljedeće geolitološke jedinice, tj. njihove skupine stijena:− dolomiti trijasa s rijetkim proslojcima vapnenca, gdje je dominantan tip tla rendzina;− dolomiti, vapnenci i klastiti trijasa - pedosistematske jedinice: rendzina, koluvijalno tlo i plitko smeđetlo na vapnencima;− jurske i kredne naslage karakterizira više skupina matičnih supstrata i tla: intenzivna izmjenavapnenca i dolomita-rendzina i smeđa tla; tanko uslojeni vapnenci i pločasti vapnenci - rendzina ismeđa tla na vapnencu: plitko uslojeni dolomiti - plitke i srednje duboke rendzine; uslojeni i tvrdi ičisti vapnenci - smeđe tlo i crvenica;− tercijarne naslage se odlikuju s više litoloških članova. Ističu se numulitni vapnenci s naglašenimintenzitetom trošenja, gdje je tipično tlo karbonatna rendzina i koluvijalno tlo u depresijama;eocenski fliš s prevladavanjem lapora - najzastupljenije tlo pripada rendzini, a vrlo rijetko ieutričnom smeđem tlu;− kvartarni nevezani sedimenti su najzastupljeniji u tektonskim depresijama (stonsko i druga polja), azastupljeni su pijesci, šljunci i gline. Na ovom supstratu dominiraju tla vinograda. Druga skupinakvartatnih naslaga pripada tipu "zemlje crvenice". Zemljišni je materijal alohtonog podrijetla;− holocenske breče su posebna pedološka i ekološka specifičnost. Tla sa prevagom skeletapripadaju tipu sirozema, rendzine skeletne i rigolonog terasastog tla.Izražene geomorfološke značajke prostora uvjetuju razlike u pedološkoj građi pojedinihgeomorfoloških sektora. U brdskom području blažih padina uz crnice i rendzine zastupljena su još ismeđa tla na vapnencu. Uz navedena tla, na zaravnjenim kraškim terenima nalaze se još i razneforme koluvijalnih tala. U poljima i depresijama ispunjenim zemljišnim materijalom dominantna suduboka antropogena tla nastala iz vrlo različitih koluvijalnih, a manjim dijelom i eolskih nanosa.Na kraju, istaknimo antropogene utjecaje na tlo koji su i pozitivni i negativni. Zaštitom tla odpoplavljivanja i melioracijskom odvodnjom stvorene su velike površine obradivog tla. Mijenja sesadržaj i dinamika soli, izmijenjen je vodni režim, a time i zračni i termički režim tla. Intenzivnomobradom kraških polja i poljica, te uzgojem vinove loze i nasada drvenastih kultura stvorena su tlavinograda, voćnjaka, vrtova i oranica. Duboka obrada (rigolanje) zahvaća sloj do dubine 50-70 cm,čime se razrahljuju teško propusni horizonti tla. Međutim, neodgovarajućom mehaničkom obradom tlasmanjuje se humus, narušava prirodna struktura tla, a na pojedinim karbonatnim supstratimapogoršavaju se i kemijska svojstva tla. Još k tomu nekontrolirana uporaba mineralnih gnojiva ikemijskih zaštitnih sredstava. Izražena je pojava prenamjene poljodjelskih površina u građevinskozemljište, posebice na području delte Neretve, Stonskog polja i Župe dubrovačke.Pojedine vrste tala u prostoru su različito raspoređena i često se zbog velike varijabilnostipedogenetskih čimbenika tipovi i niže sistematske jedinice izmjenjuju i na malom prostoru. Stoga sepedokartografske jedinice u pravilu sastoje od 2-3 glavne pedosistematske jedinice.Na dubrovačkom području, koje obuhvaća Konavle, Župu dubrovačku, Dubrovnik, Dubrovačkoprimorje, poluotok Pelješac, otok Mljet i Elafite, utvrđeno je ukupno 68 kartografskih jedinicaprikazanih na pedološkoj karti MJ 1:50 000 u Prostornom planu općine Dubrovnik. U ovom područjunailazimo na sljedeće glavne tipove tala:− kamenjar− crnica− rendzina− smeđe tlo− rigolano tlo− močvarno tlo− tla naselja i vodene površine.Na neretvanskom području susrećemo dva tipa reljefa i to zaravnjeni naplavni tereni delte Neretve ibrdoviti kraški vapnenački reljef. Takav reljef rasprostire se na sjeverozapadnom, južnom,jugoistočnom i istočnom području na kojem su uvjetovali pedološku građu terena.Zaravnjeni naplavni tereni delte Neretve od Metkovića do mora su aluvijalni nanosi rijeke Neretve injenih pritoka, nataloženih na fluvioglacijalnim šljuncima iz pleistocena.Najveći dio naplavne zaravni je močvaran, a tamo gdje je izvršena melioracija, stvorene su plodnepoljoprivredne površine s prilično poroznim tlom jer sadrže pijesak i šljunak.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije42

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEBrdoviti vapnenački kraški prostori sjeverozapadno i jugoistočno od delte Neretve ističu se strmimformama reljefa s razvijenim elementima kraša koji su nastali kemijskim djelovanjem atmosferskevode na vapnence (korozija).Osnovna značajka pedosfere delte Neretve je velika pedogenetska raznovrsnost i prostornavarijabilnost tala. Na prostorima uz korita rijeka Neretve i Male Neretve su aluvijalna tla s grubljimpjeskovito ilovastim karbonatnim nanosom izrazite slojevitosti. Tla su antropogenizirana - pretežnokolmirana. Udaljavanjem od korita rijeka nailazimo na taložen finiji praškasto-glinoviti materijal slabijeizražene slojevitosti, na kojem su prije hidromelioracija formirana mineralno močvarna tla srednjezaslanjenosti (hidromelioracijsko područje Opuzen-Ušće između Neretve i Male Neretve).Na nižim i udaljenijim položajima od rijeka i u kontaktu s kraškim vodopropusnim terenima, s obilnimdotokom podzemnih slatkih voda, razvila su se slabo i srednje zaslanjena močvarno glejna i tresetnatla (Vidrice-područje južno od Male Neretve, Kuti, Vid-Norin, područje oko izvora Modro oko i jezeraDesne). U kontaktu s morem razvijena su zaslanjeni solončak i maritimna pjeskovito karbonatna tla.Zaslanjenost zemljišta je veća što su tereni niži i bliže moru, tako da iznosi na području Opuzen-Ušće(prije melioracije) 14,03 ‰, u Kutima 2,63 ‰, te na području Vid-Norin 0,57 ‰.Na prostranim kraškim terenima sjeverozapadno i jugoistočno od delte Neretve prostire se plodno tlocrvenica, koja je nastala korozijom atmosferske vode u vapnencima, a sastoji se od netopivih željeznihi aluminijskih oksida. Ona prekriva dna ponikvi i kraških uvala ili se nalazi u kanalima među škrapama,a ponegdje je bogata humusom. Ta tla su razvijena izvan obalnog područja (Slivno Ravno, Vidonje,Dobranje)Raspadanjem dolomita u udolini Blace-Duboka nastala su pješčana tla pogodna za uzgojpoljoprivrednih kultura pa su se uz dolinu razvila agrarna naselja Duba, Kremena, Raba i Duboka.Neposredno uz obale Baćinskih jezera nalaze se uske zone naplavnih i flišnih minerogenokarbonatnihtala.Veći dio zemljišta otoka Korčule spada u grupu vapnenjača pomiješanih šljunkom, ilovačom i vrločesto željezom, sporadično i humusom. Zemljišni pokrivač je većinom plitak i mršav, te je teškoobradiv i trpi od suše. Prevladava crvenica, a ponegdje nailazimo i na kremeni pijesak.Značajna je poljoprivredna aktivnost na površinama plodnih i dubokih tala polja i poljica, te terasastihterena s vinogradima i maslinicima. Kraški predjeli izvan polja odlikuju se vrlo često plitkimisprekidanim zemljišnim pokrivačem.Raščlamba značajki zemljišnog pokrova otoka Korčule pokazala je da se na svakom geomorfološkompodručju nalazi specifična skupina tala. U brdskom području blažih padina uz crnice i rendzine,zastupljena su na vapnencu i smeđa tla. Na zaravnjenim kraškim terenima uz crnice, rendzine ismeđa tla zastupljeni su i koluvijalni nanosi. U poljima i depresijama ispunjenim zemljišnimmaterijalom dominantna su duboka antropogena tla nastala iz vrlo različitih koluvijalnih i eolskihnanosa. Utvrđeno je 9 glavnih tipova tala sa svojim podtipovima, varijetetima i formama.Tla se odlikuju vrlo širokom amplitudom pogodnosti za različite namjene.Tla najviše proizvodne sposobnosti su antropogena tla (rigosoli) na dubokim supstratima (glina,lesoidni materijal), na većim poljima, zatim, tla nastala iz koluvija, vapnenca i dolomita i crvenice teantropogena tla terasa, nastala iz primarnih tala na dolomitu i vapnencu.Važno je naglasiti problem vodnog režima antropogenih tala (isključivši euglejna tla). Osobito velikproblem predstavljaju tarasasti tereni.Sve kvalitetne i plodne površine na otoku su obrađene.Najvrjednije poljodjelske površine u obalnom području su rigolana tla polja u Blatskom polju, polju kodLumbarde i u Donjem blatu između Korčule i Lumbarde. Rigolana terasasta tla s maslinicima ivinogradima su poznata kod Vela Luke, a nalazimo ih i na područjima Račišća-Kneža, Bristva-Prigradica-rt Blaca, te kod Grščice, Prižbe, Babine, Žrnovske Banje i uz druga obalna naselja. Nanajnižem dijelu polja Donje blato pojavljuje se amfiglej kao predstavnik močvarno glejnih tala.Velik broj polja i poljica na otoku Lastovu nastao je u nepropusnim zonama dolomita ili upolupropusnim dolomitiziranim vapnencima i vapnencima s ulošcima dolomita.Na otoku ima ukupno 46 većih ili manjih polja, uvala i dolaca.Raspadanjem dolomita i dolomitiziranih vapnenaca nastala su plodna recentna pješčana i smeđaprimorska tla koja prekrivaju najveći broj polja i koja ujedno predstavljaju veće i najvrjednijepoljoprivredne površine na otoku. Tu su još ponikve, doci i manje kraške uvale, nastale djelovanjemZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije43

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEerozije i korozije, prekrivene crvenicom. Plodna tla (rigolana tla iz crvenice i smeđeg tla na vapnencu)nalaze se u unutrašnjosti otoka (Vino polje, Nižno polje, Lokavje, Prgovo polje i druga polja). Uobalnom pojasu nalazimo manje plodne površine, primjerice u dnu uvale Skrivena luka, sjeverno odSkrivene luke na lokaciji Gornji Portorus, na području Barje i Pršnaš do Lastova na istočnoj obali.d) Klimatska obilježjaPodručje Dubrovačko-neretvanske županije ima značajke sredozemne klime. Ljeta su vruća srazdobljima suše, a ostala godišnja doba s obilnijim oborinama i umjerenim temperaturama. Najvišegodišnje temperature su u srpnju ili kolovozu do 34 0 C. Na otocima i južnim kopnenim ekspozicijamavrlo su rijetki mrazevi, dok na područjima izloženim utjecaju jake bure tijekom siječnja, preko noćitemperatura zraka zna se spustiti i do -7 0 C.Srednja godišnja temperatura zraka za razdoblje od 1925. do 1940. iznosila je 16,1, a od 1948. do1960. 16,4 0 C. Na područje se slijeva najveća količina oborina na prijelazu iz jeseni u zimu, kaoposljedicu žive ciklonalne aktivnosti, što je uzrok obilnih oborina, prosječno 200 mm u prosincu.Dubrovačko područje se nalazi na rubu pojasa na kojem vlada suptropski tip godišnjeg hoda oborina.U tom pojasu oborine postižu maksimumom u studenom i prosincu. Velike količine oborina znajupadati skoro u svim mjesecima, ali je u siječnju i studenom varijabilnost najmanja. Ljeti je dominantanutjecaj suptropske anticiklone s najmanjom prosječnom količinom oborina od 35 mm.Broj sunčanih dana u godini je 106-111, a oblačnih 87-101. U području Dubrovnika prosječno je 313dana vjetrovito, a prosječno 52 dana je tiho. Prosječna učestalost dominantnih vjetrova je:− jugo do 30%− bura do 29%− maestral do 24%− levant do 15%.Prosječno 88 dana godišnje puše jak vjetar (12,3 m/s), i to najviše u prosincu, a najmanje u lipnju ikolovozu. Olujnih dana s brzinom vjetra preko 18,9 m/s ima prosječno 10 godišnje, u pravilu uvijek ukasnu jesen ili zimi.Za pojavu i razvoj nekih tipova vegetacije (zajednica sveze divlje masline i rogača Oleo-Ceratonion unajtoplijim područjima Lastova, Pelješca, Mljeta i dr.) najznačajniji ekološki čimbenik je znakovit odnosizmeđu temperature i oborina. Ta vegetacija, kojoj pripadaju brojni rijetki i endemični hrvatski florističkielementi, razvija se u području Sredozemlja sa semihumidnom klimom i znakovitim odnosima srednjihminimalnih temperatura najhladnijeg mjeseca (m), srednjih maksimalnih temperatura najtoplijegmjeseca (M) i ukupnih godišnjih količina oborina (P). Za otok Lastovo te vrijednosti su sljedeće: m= 6,5o C, M= 27,9 o C i P= 662 mm te Q (pluviometrijski kvocijent) = 89,9.e) Značajke vegetacijeU fitogeografskom pogledu područje Dubrovačko-neretvanske županije pripada eumediteranskoj zonijadranske provincije mediteranske regije u kojoj se, kao klimazonalna vegetacija, razvija šumskazajednica hrasta crnike (česvine) i crnog jasena (Fraxino orni-Quercetum ilicis).- Morska obalaProstrano područje visoke obale uvjetuje nazočnost svojstvenih biljnih zajednica. Prema vertikalnojraščlambi obalnoga reljefa jasno se ističu dva dijela "bijeli" i "crni" morski kraj. “Crni” morski kraj jesupralitoralna stepenica pod utjecajem morskih mijena, a daju mu karakteristiku alge iz kloroficeja icijanoficeja (iz reda Pleurocapsetalia gloeocapsoidis) te lišajevi. Pri visokim plimama na niskim imuljevitim obalama djeluju poplave podzemnim slanim vodama. Na ušću Neretve i na više mjestau Malostonskom zaljevu, u tom pojasu se nalazi, na zamuljenom šljunkovitom i zasoljenom tlu,zajednica Arthrocnemetum fruticosi (Br.-Bl.) Tx., a na slanim močvarnim blatinama (slatinama)zajednica Salicornietum europaeae. Na unutrašnjem rubu uz šljunkovite žalove i plaže razvijena jezajednica Euphorbio-Glaucietum flavi. Na izgaženim i zagađenim, kamenitim i šljunkovitimobalama, gdje su antropogenom degradacijom uništene prethodne fitocenoze, razvija sesekundarna nitrohalofilna zajednica Cynodonti-Plantaginetum coronopi.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije44

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPosebna zajednica biljaka, s nizom rijetkih vrsta, javlja se na obalnim pješčanim plažama (svezaAmmophilion australis). Najbolje su razvijene i očuvane zajednice u uvalama V. i M. Saplunara, teuvali Blace na otoku Mljetu, uvali Pržina kod Lumbarde na otoku Korčuli, koje su ujedno najboljeočuvane biljne zajednice ovog tipa u Hrvatskoj. Pješčane obale na Lopudu (Šunj) i poluotokuPelješcu (Marčuleti) floristički su siromašnije. Ranije je delta Neretve bila prema moru zagrađenanizom pješčanih dina, s bogatom i raznovrsnom psamofitskom vegetacijom, ali je dosadaregulacijom delte najveći dio te vegetacije uništen, tako da su preostali samo degradirani fragmentizajednice Echinophoro-Elymetum farcti, na pješčanoj obali uz ušće Male Neretve. Na pjeskovitoilovastomtlu uz obalu, i često uz “trščake”, razvija se biljna zajednica močvarnih slanuša(Juncetum maritimo-acuti). Veći dio močvarne vegetacije pripada zajednici običnog oblića i trske(“trščaci”, Scirpo-Phragmitetum), i to posebnoj halofilnoj varijanti (obalni pojas oko izvora Omble).“Bijeli” kraj je zona do 20 m iznad razine mora, pod snažnim je utjecajem udara vala kao iispiranjem oborinama. Strmi vapnenački obalni grebeni prekriveni su halofilnom vegetacijomsvojstveni zoni prskanja mora, a koja je sastavljena od sljedećih, uglavnom halofilnih, vrsta:Limonium anfractum, Crithmum maritimum, Inula crithmoides, Agropyrum pungens. Pored tipičnehalofilne vrste mrežice Limonium cancellatum koja obitava stjenovite morske obale, u područjuMljeta, Lokruma, Elafita i Dubrovačkog primorja opisana je i posebna ilirsko-jadranska endemičnaasocijacija Limonietum anfracti, u kojoj dominira vrsta Limonium anfractum. Na površinamapokretnih šljunčanih žalova izgrađenih od valutica, mjestimično s nanosima organskog materijalabogatog dušikom, nalazimo svezu Euphorbion pepelis.- Neobrasle i slabo obrasle kopnene površineU pukotinama karbonatnih stijena pretplaninskog i planinskog, rijeđe brskog i gorskog pojasa, javljase zajednica hazmofitske vegetacije Alpsko-karpatsko-balkanskih vapnenačkih stijena.Naistaknutim stijenama, i to najčešće priobalnim, rasprostranjena je vegetacija Tirensko-jadranskihvapnenačkih stijena, sveze Centaureo-Portenschlagiellion i to zastupljena endemičnomasocijacijom Phagnalo-Centaureetum ragusinae. Vegetacija u pukotinama vapnenačkih stijenaasocijacije Campanulo-Moltkeetum petreae, rasprostranjene većinom na otocima Korčula i Mljet,po ekologiji oligotrofne, te starih zidova i suhozidova asocijacije Asplenio-Umbilicetum horizontalis,koja je u naravi eutrofna, pojavljuju se izvan dosega udara morskog vala. Zajednica Phagnalo-Centaureetum ragusinae nije floristički bogata, ali uključuje iznimno značajne vrste dalmatinskihendema Centaurea ragusina, Seseli tomentosum, Iris pseudopallida, Phagnalon rupestre subsp.illyricum, zatim šire rasprostranjenu Campanula pyramydalis, te jadransko-tirenske endemePortenschlagiella rasmosissima i Convolvulus cneorum. Južno od Čilipa (prema uvali Luka)nalazište je rijetke stenoendemične vrste - pošarskijevog zvončića (Campanula poscharskyana).Oko Popovića te na Konavoskim stijenama nalazimo vrstu grmasta glavulja (Globularia alypum),što predstavlja njeno jedino nalazište u Hrvatskoj. Vrsta je na tom lokalitetu vrlo prorijeđena. Vrstutreba zaštititi temeljem Zakona o zaštiti prirode na svim staništima. Također, duž svih vapnenačkihstijena i gromača razvijena je zajednica šašike i putorije (Seslerio-Putorietum calabricae) čija jesjeverna granica rasprostranjenosti na istočnoj obali Jadrana u okolici Stona. Na nekoliko mjestanalazimo i vegetaciju Ilirsko-jadranskih, primorskih točila.- ŠumeNajveći dio vegetacijskog pokrova, osobito na otocima i poluotoku Pelješcu, čine zajedniceStenomediteranske čiste vazdazelene šume i makija crnike. One čine skup zajednica čistihvazdazelenih šuma i makije crnike, te šuma alepskog bora razvijenih u najtoplijem i najsušem dijeluistočnojadranskog primorja. Karakterizira ih znatan udio kserotermnih, endozookornih elemenata -Pistacia lentiscus, Juniperus phoenicea, Olea sylvestris, Ceratonia siliqua, mjestimično Euphorbiadendroides, penjačica Ephedra fragilis, polugrmova Prasium majus, Coronilla valentina, te zeljastihvrsta Arisarum vulgare. Ta zajednica zastupljena je sa vrlo značajnim asocijacijama Makija divljemasline i drvenaste mlječike (Oleo-Euphorbietum dendroides), Makija velike resike i kapinike(Erico-Calycotometum infestae), Mješovita šuma alepskog bora i crnike (Querco ilicis-Pinetumhalepensis), te Šuma alepskog bora sa sominom (Junipero phoeniceae-Pinetum halepensis)Veliko područje niske obale prekrivaju sastojine crnog jasena i crnike (Fraxino orni-Quercetumilicis), najčešće u obliku makije, a nekim mjestima u obliku bujnih sastojina šuma alepskog bora, odkojih su neke i zaštićene u kategoriji "parka šume"; Velika i Mala Petka u Dubrovniku, Donje iGornje Čelo na otoku Koločepu, poluotok Osmoliš, te šumski predjel u obalnom pojasu Brsečine-Trsteno. Vazdazelena klimazonalna vegetacija (Fraxino orni-Quercetum ilicis) na tom područjunajčešće je razvijena je na dubokim i slabo posmeđenim crvenicama, koje često omogućuju razvojZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije45

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJElijepih sastojina. Povećanjem nadmorske visine povećava se udio listopadnih elemenata, paprethodno spomenutu zajednicu postupno smjenjuje hrast-grabova šuma (Querco-Carpinetumorientalis Croaticum), koja uglavnom nigdje nije sačuvana kao visoka šuma.Posebno treba spomenuti zajednicu crnog jasena i oštrike (Fraxino orni-Quercetum cocciferae) okouvale Dominče i Lumbarde na otoku Korčuli, na Badiji, u Orebiću (dobrim dijelom stradale upožaru) i na prostoru između Čilipa i Cavtata, gdje hrast oštrika, Zakonom o zaštiti prirodezaštićena vrsta, dostiže veličinu stabla. Ta bi područja u budućnosti bilo potrebno izdvojiti odeventualne izgradnje, poglavito što su pojedina stabla ili manje grupe drveća razmjerno oštroograničene od ostalih oblika vazdazelene vegetacije.Razmjerno najsačuvanije sastojine mješovitih crnikino-dubovih šuma (Quercetum ilicis-virgilianae)u Hrvatskoj nalaze se na području između Cavtata i Čilipa, a nalazimo ga i na poluotoku Pelješcu,te Lastovu. Na žalost, na brojnim je mjestima listopadni dub (Quercus virgiliana), zbog vrlokvalitetnog drva i razmjerno nepovoljnih prilika za pomlađivanje, potpuno nestao ili je malobrojan. Unajvećem broju slučajeva radi se o izrazito degradiranim šumskim sastojinama (požari i drugi obliciantropogenog utjecaja). Novija istraživanja pokazuju da je samostalni taksonomski vrste Quercusvirgiliana upitan, odnosno da se radi o populacijama koje vjerojatno treba pridružiti vrsti Quercuspubescens (medunac).- ŠikareDegradacijom makija crnike (Fraxino orni-Quercetum ilicis) nastaju heliofilne zajednice, često teškoprohodnih, grmovitih bušika (gariga). Većim dijelom razvijaju se na plićoj podlozi, a neznatno nadubljim tlima. Najveći dio bušika dubrovačkog područja pripada zajednicama resike i kapinike(Erico-Calycotometum infestae), vazdazelenim bušicima ružmarina (Erico-Rosmarinetum), teresike i sivog bušinca (Erico-Cistetum cretici). Zajednica bušika pršljenaste resike i dalmatinskežutilovke (Genisto-Ericetum manipuliflorae) značajna je za hemimediteransku vegetacijsku zonumediteransko-montanog pojasa, pa je tako poznata s viših položaja otoka Korčule, te poluotokaPelješca. Često se poklapa s arealom dalmatinskog crnog bora. Na području Županije javljaju sekserotermofilne šikare vrsta koje ljeti gube lišće, te termofilne poplavne šikare, uključujući i slaboistražene asocijacije Vitici-Tamaricetum i Periploco-Viticetum.- TravnjaciZnačajan dio obalnog područja Županije prekriven je različitim zajednicama eumediteranskihkamenjarskih pašnjaka i suhih travnjaka, nastalih ekstremnom degradacijom makija crnike. Narazmjerno najjače degradiranim površinama, na tlu iz kojeg vire bridovi stijena, gdje je velikpostotak pokretnog kamenja pomiješan sa škrtim ostatkom crvenice, razvijena je zajednicakamenjarskih pašnjaka s ljekovitom kaduljom (Stipo-Salvietum officinalis), koji pripadaju reduSubmediteranskih i epimediteranskih suhih travnjaka (Rijeka dubrovačka). Na dušikovim spojevimarazmjerno bogatim, te ponešto vlažnijim tlima više ili manje sjenovitih mjesta, u blizini naselja, uzputove i u starijim nasadima alepskog bora, razvijena je biljna zajednica primorskih kamenjarskihpašnjaka Oryzopsetum miliaceae.- Površinske kopnene vode i močvarna staništaNa području Neretve, na rubovima jezera, rijeka, potoka, eutrofnih bara i močvara, ali i plitkihpoplavnih površina ili površina s visokom razinom donje (podzemne) vode, prevladavaju zajednicetršćaka, rogozika, visokih šiljeva i visokih šaševa.Razmjerno rijetka zajednica smeđeg šilja i dvoklasog paspala (Cypero-Paspaletum distichi) nalazise na donjem toku Neretve, gdje u uskom pojasu zauzima one dijelove koji tijekom ljeta razmjernokraće vrijeme leže pod vodom. Tu se također nalazi i zajednica dugolisnog šilja (Cyperetum longi),koja je općenito značajna za submediteranski i eumediteranski dio Hrvatske. Izgrađuju jeChlorocyperus longus, Ranunculus ophioglossifolius, Carex elata, Teucrium scordium, Lysimachiavulgaris, Cladium mariscus, Veronica scutellata, Typha angustifolia, Alisma plantago-aquatica,Phragmites australis. Na otoku Lastovu Amfibijska zajednica predstavljena asocijacijom Plantagini-Crypsidetum schoenoidis.Floristički i vegetacijski su dobro istraženi otoci Lokrum, Šipan i Lopud, stoga ih raščlanjujemoposebno. Najveću površinu i najveći broj vaskularnih biljaka ima otok Šipan. Udio endemičnih biljakanajveći je na Jakljanu. Ako se broj vrsta izrazi u odnosu na površinu, bilježimo relativno velikobogatstvo flore na otoku Lokrumu, što se objašnjava nazočnošću različitih staništa, odnosno uvjeta zarazvitak raznolike flore i vegetacije.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije46

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEUstvrdimo dakle, svaki navedeni otok je u vegetacijskom i florističkom pogledu, specifičan. Gornje iDonje Čelo na Koločepu su parkovi šume. Lopud u estetskom smislu i po sadržaju predstavljanajvrjedniji otok u skupini Elafita. Iako su svi otoci Elafita floristički istraženi dobro, neophodna sunjihova kompleksna ekološka i vegetacijska istraživanja. Posebnu pozornost potrebno je usmjeritivegetaciji obalnih pijesaka u uvali Šunj na otoku Lopudu, jer se tamo razvijaju rijetke i ugrožene biljnevrste hrvatske flore.Halofilna vegetacija obrubljuje skoro čitavu obalu, a izostaje u nekim naseljenim mjestima (LukaŠipanska, Suđurađ). Na istočnoj, blagoj i niskoj obali većine otoka, taj rub širok je samo 2-3 m, dok nazapadnoj, najčešće strmoj i visokoj, zauzima desetak i više metara. Unutrašnjost otoka Lopuda,poglavito Šipana, prekrivena je travnjačkom vegetacijom, bilo da predstavlja kamenjarski pašnjak,travnati pokrov u masliniku ili livadu košanicu. To su uglavnom niži, ravniji i lakše dostupni predjeli nasjeverozapadnom, središnjem, južnom i jugoistočnom dijelu otoka.Na južnim, visokim stijenama uz more otoka Lokruma, Koločepa, Lopuda, Šipana i drugih manjihotoka, u vegetacijskoj zoni divlje masline (sveze Oleo-Ceratonion), najčešće dominira drvenastamlječika (Euphorbia dendroides). Staništa te vrste zaštićena su na lokalitetima Osirac u Orebiću, teotočiću Kosor kod Vela Luke.f) Značajke fauneOd zvijeri u Županiji žive vuk, u brdskim predjelima prema granici Bosne i Hercegovine i čagalj,uglavnom na Pelješcu. Od ostalih sisavaca javljaju se lisice, te vrste iz porodice kuna, uključujući vidrukoja spada u strogo zaštićene vrste, a nastanjuje područje Neretve, izvorišni dio Rijeke Dubrovačke iZatona. Široko rasprostanjene vrste su bjeloprsi jež, zec i kunić. Među malim sisavcima ističu searborealne vrste poput vjeverice, gorskog puha na području Neretve i nešto južnije od Neretve, vrtnogpuha, čestog u krškom području te otocima Korčuli i Lastovu, kao i sivog puha, koji osim kopnenogdijela, nastanjuje također otok Korčulu i Mljet. Na kopnu i nekim otocima široko je rasprostranjenadivlja svinja, koja spada u lovnu divljač, kao i muflon koji je u tu svrhu naseljen na Pelješac. Takođersu naseljeni i jeleni lopatari (otok Badija, Korčula, otok Mljet), te indijski mungos, koji je prvenstvanounesen radi smanjenja broja zmija na otoku Mljetu, a kasnije i na Korčuli, gdje je danas u kompeticiji sautohtonom kunom bjelicom. Kako se u nedostatku prirodnog neprijatelja premnožio, stvara velikeštete na domaćoj peradi. Značajno je da se na području Županije nalazi 10 vrsta šišmiša koji su svistrogo zaštićeni, te sredozemna medvjedica koja je pred izumiranjem.Među kopnenom faunom užega dubrovačkog područja svakako prednjače ptice sa zabilježenih 308vrsta, koliki broj otprilike nastava i u donjem dijelu rijeke Neretve. Zbog blage klime ovdje obitava velikbroj stanarica, čak 115 gnjezdarica. Područje Županije je zbog povoljnih ekoloških uvjeta, vodenihpodručja i udaljenih pučinskih otoka jedan od najvažnijih putova za selidbu ptica iz srednje isjeveroistočne Europe prema Africi, takozvani Palearktičko-Afrički koridor. Delta Neretve značajno jegnijezdilište najveće polpulacije bukavaca u Hrvatskoj. Predstavlja jedan od dva lokaliteta gnježdenjabrkate sjenice, te stanište mnogih drugih rijetkih i ugroženih vrsta ptica. Neretvansko područje je stoga1993. godine uvršteno u Ramsarski popis močvara međunarodne važnosti, te u projekt Bird LifeInternational: Important Bird Areas in Europe. Drugo vrlo značajno stanište za ptice nalazi se uKonavlima, pretežito na području Konavoskog polja, na kojem je zabilježeno preko 100 vrsta. Otoci iobala Županije značajno su gnjezdilište sredozemnog galeba (Larus audouinii), legnja, kaukala,gregule, sivog i eleonorinog sokola. Također, otoci Mrkan, Bobara i Supetar zaštićeni su još od 1975.kao posebni ornitološki rezervat, gnijezdilište galeba klaukavca (Larus cachinnans).Blaga klima i visoke temparature ovog područja pogoduju mnogim vrstama gmazova i vodozemaca.Najznačajnija od kornjača je riječna kornjača (Mauremys rivulata), koja nastanjava samo Dubrovačkoneretvanskužupaniju, na predjelu od Stona do Konavala. Zatim su tu barska kornjača (Emysorbicularis), te kopnena kornjača čančara. Uz obalu kopna, otoka Korčule, te na područjuMalostonskog zaljeva proteže se koridor za prolaz morskih kornjača, glavate i zelene želve. Zmije sutađer dobro rasprostanjene. Poskok, jedina otrovnica, naseljava krške dijelove kopna te otoke Korčului Mljet, dok se poluotrovnice, zmajur (Malpolon monspessulanum) i crnokrpica (Telescopus fallax),mogu se naći u svim nižim krajevima kopna. Ostale vrste zmija su neotrovne, od njih je značajna vrstastepski guž (Coluber caspius), koja dolazi jedino na otocima Lastovo i Mrčara. Od guštera tuZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije47

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEnastanava beznogi gušter blavor, zelembač, oštroglava gušterica, obična gušterica, kućnoi macaklin,te drugih endemskih vrsta i podvrsta, koje su se nezavisno razvijale na otocima i kopnu.Nažalost, druge životinjske skupine su slabo poznate. U posljednjih 100 godina brojni zoolozi,profesori srednjoeuropskih sveučilišta posjećuju dubrovački kraj i prikupljaju organizme do tada, zaznanost još nepoznatih vrsta. Naime, tek se u posljenje vrijeme počinju vršiti sustavna istraživanja iinventarizacija. Premda vrlo zanimljivi, slabo su istraženi kopneni puževi, i kukci. Neki kukci su pootocima i Dubrovniku dobili znanstvena imena, kao Dasytes ragusae, Phytoecia ragusana itd. Poznatientomolog P. Novak u svom radu o kornjašima Dalmacije, za Dubrovnik i okolicu navodi oko 300 vrstaColeoptera. Prema nepotpunim podacima evidentirano je oko 30 endemskih vrsta kukaca i puževa unekim podzemnim staništima od kojih su od posebne važnosti: Rača pećina, Jama za Prćino žaje(Lastovo), Pišurka, Paganettijeva pećina, Špilja Samograd (Korčula), Špilja kod Grabove glave,Movrica, Ostaševica, Velja spilja kod Blata (Mljet), Jama na Šipanu (Šipan), Šipun (Cavtat). Od brojnihzooloških specifičnosti posebno ističemo najveće nalazište u Hrvatskoj reliktnog i endemičnogpodzemnog školjkaša Congeria kusceri u Predolcu pokraj Metkovića. Područje izvora Dubrovačkerijeke je stanište velike štipavice (Belostoma nilotikum) najvećeg kukca naše faune. Osobito jeraznolika mljetska kopnena malakofauna s jednim endemskim rodom (Meledella) i čak tri endemskevrste.g) Seizmičke osobitostiIntenzivna seizmička istraživanja omogućila su da se dobije jasnija slika o seizmičnosti Hrvatske,posebice o seizmično najaktivnijem području duž obale Jadrana. Zaključci svih dosadašnjihistraživanja su jedinstveni, seizmička se aktivnost u južnom dijelu Jadrana, počam od Sinjskog iImotskog polja pojačava, dosežući svoj maksimum na području Dubrovnika. Veliki dubrovački potres(velika trešnja) 1667. (Io = X° MCS) i potres koji je pogodio Crnogorsko primorje i Dubrovnik 1979. (M= 7,1; Io = IX - X° MCS; h = 17 km) pokazatelj je za to. Zadnji veliki potres na ovom području bio je 5.rujna 1996. na području Slanog, s epicentrom u moru, čiji je intenzitet s obzirom na učinak nagrađevine ocijenjen sa VII-VIII stupnjeva Merkalijeve ljestvice, a zahvatio je općine Ston i Dubrovačkoprimorje.Usporedbom neotektonske i seizmičke aktivnosti ustanovljeno je da se potresi najčešće javljaju nagranicama većih tektonskih jedinica: jadranskog bazena i Dinarida, Dinarida i panonskog bazena iAlpa i panonskog bazena i Dinarida.Na dubrovačkom području (Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovnik, Dubrovačko primorje, poluotokPelješac, otok Mljet i Elafiti) razlikuju se: jadranski bazen (autohton), jadransko-jonska zona (paraautohton)i zona visokog krša. Zona visokog krša obuhvaća kraško zaleđe ovog područja, jadranskojonskauključuje priobalni pojas sa Elafitima, dok jadranskom bazenu pripada jugozapadni diopoluotoka Pelješca, jugozapadni dio otoka Jakljana i otok Mljet. Pojedine jedinice odvojene suregionalnim, reverznim rasjedima. S neotektonskog gledišta jadranski bazen predstavlja područjespuštanja. U zoni visokog krša prevladava izdizanje, dok je jadransko-jonska zona prijelazna. Mjestakontakta tektonskih jedinica su i tektonski najnestabilnija, a posljedica tih procesa je pojačanaseizmička aktivnost. Glavna epicentralna područja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji su Biokovo-Rilić (kraško područje sjeverozapadno od Ploča), ušće Neretve, Ston-Slano i Dubrovnik.Na dubrovačkom području jaki potresi bilježe se još od 373. p.Kr. pa nadalje i to sve potresi J=VII-IXstupnjeva MCS, dok je 6. travnja 1667. zabilježen katastrofalan potres, koji je skoro do temelja porušiograd Dubrovnik.Katastrofalne posljedice potresa 1667., koji je osim Dubrovnika pogodio čitavo priobalno područje odušća Neretve do Ulcinja, te se i očitovao na ogromnom prostoru od Venecije do Istanbula, spadameđu najjače koji su se dogodili u Europi, te nema sumnje da je u Dubrovniku i najbližoj okolicimjestimično dosegao intenzitet X stupnjeva MCS. To je i bio razlog da na Privremenoj seizmičkoj kartiDubrovnik s okolicom pripadne zoni X stupnja MCS.Na temelju proučavanja seizmičnosti područja i posljedica potresa iz 1667., pretpostavlja se da žarištebudućih najjačih potresa na ovom području treba očekivati u području ispred Dubrovnika. Međutim,trebalo bi pomnije istražiti lokalne osobitosti seizmičnosti oko Babinog Polja na Mljetu, Stona, Slanog,Janjine na Pelješcu.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije48

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJERadovi na seizmičkoj mikrorajonizaciji povijesne gradske jezgre Dubrovnika, Mokošice, Babinog kukai Župe dubrovačke znatno su pridonijeli pojedinačnom upoznavanju prirodnih osobina ovog područja.Posebice je značajno, na što su i ukazali rezultati istraživanja, da se seizmičke sile vrlo različito očitujuu ovim po sastavu i strukturi vrlo složenim inženjersko-geološkim značajkama tla. Naime, intenzitetpotresa se povećava ukoliko se radi o nasutim rastresitim terenima, tektonski oštećenim karbonatnimzonama ili obronačnim kvartarnim naslagama na flišnoj podlozi, pogotovo u kombinaciji s visokomrazinom podzemne vode.Neretvansko područje se nalazi u zoni potresa VIII. stupnja MCS. Delta Neretve pripada velikomseizmičkom bloku koji obuhvaća područje donjeg toka Neretve, kanal između Neretve i poluotokaPelješca i srednji dio poluotoka Pelješca gdje se potresi više ističu intenzitetom (VII-VIII 0 MCS) negoučestalošću. U delti Neretve utvrđeni su i recentni epirogenetski pokreti tj. spuštanje kopna i pozitivnopomicanje obalne linije, na što ukazuje i produženje toka Neretve u podmorje Neretvanskog kanala.Sjeverozapadno kraško područje od granice sa Splitsko-dalmatinskom županijom do Ploča pripadaseizmičkom bloku Biokova, gdje je potresna aktivnost posljedica tektonskih pokreta prouzrokovanihstarošću i tektonskom građom Dinarida. Ovo područje kao i primorski pojas na potezu Blace-Neumtakođer pripada zoni VIII. stupnja MCS.U proteklih 50 godina na neretvanskom području u nekoliko su navrata zabilježeni potresi srednjejačine (VII-VIII 0 MCS) koji su izazvali veće materijalne štete (1942. i 1961.).Seizmičke osobine otoka Korčule svrstavaju taj otok u stabilnija područja. Iako je u blizini seizmičkivrlo aktivnog područja, Korčula spada u VII-VIII. potresnu zonu po MCS. Seizmički intenzitet krajnjegistočnog dijela otoka Korčule s naseljima Korčulom, Lumbardom i Žrnovom je VIII. stupnja MCS, doksredišnji i zapadni dio otoka pripada zoni VII. stupnja MCS. Otok Korčula djeluje kao potpunosamostalna seizmotektonska jedinica u kojoj seizmička aktivnost nije izrazita.Otok Lastovo pripada VII. potresnoj zoni Merkalijeve ljestvice. Do danas na Lastovu i susjednimotočićima nisu zabilježeni potresi razorne snage, zbog toga za vrijeme dosadašnjih potresa nije ni biloznatnijeg pomicanja tla i rušenja objekata.Na temelju već utvrđenih seizmičkih značajki Dubrovačko-neretvanske županije, toga seizmičkinajaktivnijeg dijela obale Jadrana, moguće je generalno odrediti ugrožene dijelove obalnog područja.Međutim, za definiranje lokalnih seizmotektonskih procesa na pojedinim lokalitetima pojačaneseizmičke aktivnosti (otok Mljet, Ston, Slano, Janjina, delta Neretve), potrebno je provestipojedinačnija seizmička istraživanja, te dodatna seizmotektonska istraživanja.Na temelju izrađene seizmotektonske karte 1:100.000 moguće je ugrubo načiniti seizmičkurajonizaciju područja na zone omeđene izoseistama koje povezuju područja istog intenziteta potresa.Na taj način bi ovo područje bilo podijeljeno u nekoliko zona, prema mogućim intenzitetima potresa.Područje od jugoistočne granice županije prema sjeverozapadu do linije koja ide od naselja Petrača,pa između Kupara i Mlina i dalje prema Cavtatskim otocima je zona IX. stupnja MCS.Od te zone, pa dalje na sjeverozapad do linije Majkovi-Šipanska Luka, je područje mogućih intenzitetapotresa X stupnjeva MCS.Od zone označene X. stupnjem MCS, pa dalje prema sjeverozapadu do linije granica s Bosnom iHercegovinom - rt Sv. Nedjelje-Sparagovići na Pelješcu-Babino Polje na Mljetu, je zona označena IXstupnjem MCS.Područje koje zauzima zapadni dio Pelješca i dio Mljeta zapadno od Babinog polja je zona VIII.stupnja MCS. Delta Neretve kao i zona od grada Ploča do sjeverozapadne granice Županije pripadaVIII. stupnju MCS.Ovakva seizmička rajonizacija ukazuje na potrebu detaljnih seizmičkih istraživanja pojedinih značajnihlokacija, kao i potrebu seizmičke mikrorajonizacije zone obuhvaćene X. stupnjem MCS, budući dazbog različitog djelovanja seizmičkih sila na različitim tlima intenziteti potresa na malom područjumogu odstupati i do 2 stupnja MCS. Seizmičkom mikrorajonizacijom bi se izvršila kategorizacija terenaprema povoljnosti za gradnju, te utvrdile zone očekivane i potencijalne nestabilnosti terena.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije49

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEh) Inženjersko-geološke osobitostiU inženjersko-geološkom pogledu dubrovačko područje izgrađuju tri osnovne grupe stijena, koje supredstavljene kompleksima:− čvrstih karbonatnih naslaga− klastičnih naslaga (fliš)− kvartarnih naslaga.Karbonatno kristalaste i kriptokristalaste stijene su najzastupljenije na ovom području. U ovuinženjersko-geološku klasu ulaze sve vrste vapnenaca i dolomita kao što su: masivno-bankovitivapnenci, slojeviti vapnenci, laporoviti vapnenci, kompleksi vapnenaca i dolomita, laporovitodolomitničnihvapnenaca i masivno-bankovitih dolomita.Opća im je karakteristika uslojenost, tektonska oštećenost, raspucalost i obrušenost. Najčešće suotkriveni, bez debljeg površinskog pokrivača crvenice i kršja, osim u kraškim poljima, gdje su taloženeveće količine crvenice i kršja ili na padinama gdje su ponekad prekriveni debljim slojem obronačnognanosa ili sipara. Vapnenci i dolomiti su pogodni za izgradnju površinskih i podzemnih objekata, osimu tektonski poremećenim zonama gdje treba obratiti pozornost na strukturni odnos i lokalno naoštećenost, raspucanost i obrušenost stijena. Izmjena različitih naslaga u karbonatnom sklopu(laporoviti vapnenci, lapori, breče, konglomerati) imaju promjenljive inženjerskogeološke karakteristikei kao takve su manje pogodne za građevinsko korištenje. Stoga je prije planiranja i izgradnje potrebnovršiti veće istražne radove, nego što je to potrebno na vapnencima i dolomitima.Klastične naslage (fliš) izgrađuju različiti litološki elementi među kojima dominiraju pješčenjaci, lapori ilaporoviti vapnenci, a zatim breče, konglomerati i lokalno ulošci glinovitog materijala. Javljaju se uzreverzne rasjede, a posebice uz dislokaciju koja dijeli visoki krš od para-autohtona. Na dubrovačkompodručju ih nalazimo u Konavlima, Župi dubrovačkoj, Rijeci dubrovačkoj.Kvartarne naslage su dobro razvijene u Konavoskom i Stonskom polju, na otoku Mljetu u Blatskompolju, Kneže polju, Slatini kod Kozarice i Blatini kod Sobre, širem području Rijeke dubrovačke,Župskom polju i manjim poljima. Ovi ravničarski tereni su stabilni, ali se projektiranje i izgradnja naovim objektima mora temeljiti ma podacima seizmičke mikrorajonizacije i geomehaničkom ispitivanju.Naslage kvartara su različitog litološkog sastava i debljine. Posebice treba istaknuti siparišnoobronačkimaterijal na padinama brdskih masiva koji kad leži na nepropusnom flišu ima hidrogeološki(pojava izvora) i inženjersko-geološki značaj (nestabilnost tla).Klizišta nastaju u drobinskome materijalu, sa manjim ili većim udjelom glinenog veziva, na flišnoj ililaporovitoj podlozi redovito rastrošenoj djelovanjem vode. Više takvih klizišta se javlja na područjuŽupe dubrovačke i Konavala, te uzduž flišne zone na potezu Rijeka dubrovačka – Slano. Klizišta susvakako najznačajnije pojave na ovom terenu i to po broju pojava, geološkoj predodređenosti terenaza ovu vrstu procesa, po broju njima ugroženih objekata, teškoći saniranja već pokrenutih masa itroškovima sanacije. Ove pojave su tim značajnije što su vezane za flišne sedimente koji izgrađuju, surbanističkog stanovišta, najprivlačnije terene. Proces klizanja je vezan za djelovanje površinskih ipodzemnih voda, a pokretanje masa nastaje pod djelovanjem sile teže ili seizmičkih potresa. Velikibroj klizišta izazvan je raznim građevinskim zahvatima kojima vjerojatno nisu prethodila detaljnaistraživanja koja su neophodna za ove terene. Prema inženjersko-geološkim karakteristikama i naosnovi suvremenih geoloških procesa pojedini lokaliteti se izdvajaju kao nepogodni ili manje pogodniza izgradnju. Izgradnjom državne ceste D-8, te radovima na obilaznici naselja Viganj i Kućište, nevodeći računa o pravilnoj odvodnji oborinskih voda, aktivirana su klizišta kod naselja Mlini i Plat u Župidubrovačkoj, te naselja Viganj na Pelješcu. Dionica državne ceste D-8 između naselja Brsečine iTrsteno na više mjesta presijeca sedimente fliša na kojima se zapažaju tragovi suvremenih geološkihprocesa, prije svega tečenja, što je dovelo do oštećenja ceste. Na izlazu iz naselja Trsteno premanaselju Orašac cesta je ugrožena aktivnim klizištem. Pomicanjem ceste nije izbjegnuta opasnost oddaljnjeg širenja klizne plohe i njenog onesposobljavanja.Naselje Orašac se nalazi na kontaktu fliš-dolomit. Kaptiranje izvora koji se javljaju duž ovog kontakta ineznatna opterećenost blage padine onemogućile su narušavanje stabilnosti terena. Zona izmeđuceste i mora kod naselja Orašac izgrađena je od stijenastih masa na kojima je moguća izgradnja akose prethodno izvrši geomehaničko ispitivanje terena, zatim pravilno lociraju objekti i ako se izgradidrenažni sustav.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije50

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEU trokutu V. Zaton-Poljice-Soline zapažaju se terasasti morfološki oblici uskih partija fliša izoklinalnoukliještenih među vapnencima nastali kao posljedica slabije otpornosti na djelovanje mehaničkihagenasa. U prirodnim uvjetima to je stabilan teren osim manjih strmih padina uz čelo navlake, gdje sezapaža tečenje površinskih dijelova terena. Slična situacija je i na suprotnoj strani uvale Zaton.Ukliješteni fliš je u prirodnim uvjetima stabiliziran vapnencima, koji igraju ulogu prirodnog kontrafora.Predjel Mokošica, Petrovo selo, izvor Omble, Rijeka dubrovačka izgrađen je od sedimenata flišnogkompleksa koji je djelomično pokriven aluvijalno-deluvijalnim materijalom. I pored indikacija kojenesumnjivo ukazuju na izvjesne suvremene geološke procese (tečenje) teren je uz određena detaljnaispitivanja i sanacijske zahvate povoljan za izgradnju objekata.Strma padina, neposredno ispod čela navlake na području Komolačke kotline, zahvaćeno jeprocesima klizanja i tečenja. Veliko aktivno klizište kod naselja Čajkovica isključuje bilo kakvumogućnost gradnje na tom dijelu padine.Sjeveroistočne padine Župe Dubrovačke, ispod čela navlake visokog krša, izgrađene su od fliša ipredstavljaju labilne do izrazito nestabilne terene. Ispod naselja Grbavac, Martinovići, Makoše i Bujićikonstatiran je čitav niz aktivnih klizišta, pa su padine zahvaćene ovim procesima neupotrebljive zaintenzivnu izgradnju.Postojanje aktivnog klizišta konstatirano je također iznad državne ceste D-8 kod raskrižja sa cestomza naselje Mlini. Labilna padina između ove ceste i odvojka za Mline je maksimalno opterećenaobjektima. Nužno je spriječiti daljnje opterećivanje i zasijecanje padine i provesti kontrolu njenestabilnosti.Na padini između Mlina i Solina jasno se zapažaju tragovi klizanja i tečenja. Ovi procesi su privremenousporeni izgradnjom manje drenaže uz cestu D-8 tako da voda iz dva izvora ne kvasi padinu u onojmjeri nekontrolirano kao ranije. Morfološki oblici padine u flišu, iznad uvala s obje strane hotelskogkompleksa Plat ukazuju na suvremene egzogene geološke procese kojima su ove padine zahvaćene ičine ih nepovoljnom sredinom za izgradnju većih građevinskih objekata koji zahtijevaju većeusijecanje i ukopavanje.Neposredno uz čelo navlake visokog krša na predjelu naselja Obod konstatirano je postojanje klizištakojim su zahvaćene breče koje leže preko fliša pa je i ovaj dio terena svrstan u kategoriju nestabilnih.U užem priobalnom pojasu od Kupara do Cavtata u stabilne i za izgradnju pogodne terene mogu sesvrstati grebeni od vapnenačkih breča od kojih su izgrađeni svi rtovi ovog dijela obale. Svakako i ovdjetreba imati na umu flišnu podlogu na kojoj vjerojatno leže ove breče što je u izvjesnim momentimaodlučujući faktor u pogledu procjene njihove stabilnosti.Za potrebe izrade prostorno planske dokumentacije Mokošice, Župe dubrovačke i povijesne jezgreDubrovnika rađene su karte geotehničke mikrorajonizacije, uzimajući u obzir geološke, morfološke,seizmičke i geomehaničke karakteristike tla. Posebno nepovoljne zone za gradnju objekata zbogseizmoloških aktivnosti su zone obronačkih kvartarnih naslaga na flišnoj podlozi sa visokompodzemnom vodom, tektonski oštećene karbonatne zone (rasjedi, pukotine), zone na kojima jedolomitna podloga pokrivena muljevitim marinskim materijalom ili recentnim nabačajem (povijesnajezgra Dubrovnika) i zone kvartarnih naslaga (Stonsko polje).Pored potrebe seizmičke mikrorajonizacije, za područja gdje je ona provedena, treba utvrditipotrebu/obvezu kontinuiranog, automatskog praćenja seizmičkih aktivnosti (ugradnja akcelerograma isl.).Tereni u delti Neretve gdje su izdvojeni kvartarni organogeno-barski i aluvijalni sedimenti su uglavnomnestabilni, nepovoljnih građevinskih karakteristika, s visokom razinom podzemnih voda.Uvjeti sedimentacije tijekom geološke povijesti su se nekoliko puta mijenjali, tako da se na osnovnojkarbonatnoj podlozi formira najprije šljunčani sloj, zatim proslojak gline, te opetšljunčani sloj. U vrijeme najvjerojatnijeg zajezerenja toka dolazi do formiranja debljeg nepropusnogsloja, glinovito muljevito pješčanog sastava. Na ovome sloju se formira pješčani sloj, sa površinskimzamuljenim slojem, koji odgovaraju donjem riječnom toku, tj. novijeg su nastanka. Ova shemautvrđena je dosadašnjim hidrogeološkim istraživanjima na području Opuzen-ušće, djelomično napodručju Kuti, na području Koševo i Vrbovci, na desnoj strani Neretve od Metkovića prema Vidu.Najnepovoljnija je nosivost močvarnih, tresetnih i povremeno plavljenih terena (Koševo-Vrbovci, Kuti,područje uz Malu Neretvu, Rogotin-Desne i dr.) koja iznosi i manje od 0,5 kp/cm 2 , što zahtijeva oprezpri temeljenju građevinskih objekata. Tereni izgrađeni od aluvijalnih nanosa sa visokim nivoompodzemnih voda predstavljaju zonu povećanja stupnja seizmičkog intenziteta. Na ovim tlima potrebnaje opreznost u odabiranju načina građenja.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije51

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEVapnenačko-dolomitski tereni neretvanskog područja uglavnom dobro podnose opterećenja gradnjom.Tereni Korčule i Lastova izgrađeni su od grupe vezanih stijena karbonatno-kristalaste i kriptokristalasteklase. To su stijene povoljnih fizičkih i mehaničkih osobina, te su tereni stabilni i nosivi. Uusjecima se drže pod kutom od 45° do 85°. Pri izgradnji na takvim terenima treba obratiti pozornostrazlomnim zonama i područjima gdje je kvaliteta ovih stijena umanjena intenzivnim kraškimprocesima.i) Definiranje zona mogućeg onečišćenja tla, zraka, vode, moraŽivotna sredina na većem dijelu Županije nije značajnije narušena zahvaljujući usmjerenostigospodarstva na turizam i druge uslužne djelatnosti. Tomu pridonosi i veliki kapacitet ekosustava zbogpovoljnih oceanografskih prilika (duboka južnojadranska kotlina), vjetrovitosti, strujanja mora, velikeinsolacije i povoljnih reljefnih čimbenika.Narušavanje čovjekova prirodnog okoliša u obalnom pojasu, poglavito prouzročeno pojačanomurbanizacijom većih naselja i disperzijom stambene izgradnje koju nije pratila izgradnja komunalneinfrastrukture, te izgradnjom industrijskih pogona kod kojih se nisu poštivali zahtjevi zaštite okoliša,vezano je za lučke akvatorije (Ploče, Dubrovnik, Korčula, Vela Luka) i zatvorene uvale ugroženekomunalnim otpadnim vodama, izvorišta pitke vode i vodotoke. Posebice je konfliktno Donjoneretvanskopodručje gdje se sukobljavaju planirane aktivnosti (dodatna melioracija, širenje lukePloče, gradnja zračnih luka, vođenje trase Jadranske autoceste deltom Neretve) sa zaštitom prirodnihvrijednosti područja.Ugroženost vodaUgroženost površinskih i podzemnih voda na području Dubrovačko-neretvanske županije posljedica jenekontroliranog ispuštanja industrijskih i fekalnih otpadnih voda u podzemlje i vodotoke, odlaganjaotpada na nesanitarnim i divljim odlagalištima, te intenzivne primjene kemijskih sredstava upoljodjelstvu.Prema Programu praćenja kakvoće vode koji se provodi po zakonskoj obvezi mjerenja se vrše namjernim postajama Matica – Staševica, Baćinska jezera – jezero Podgora, Baćinska jezera – jezeroSladinac, Neretva – Metković, Neretva – Opuzen, Neretva – Rogotin, Ombla – izvorište, Ljuta(Konavle) – izvorište i Mislina.Ocjena kakvoće je napravljena prema obveznim skupnim pokazateljima za ocjenu opće ekološkefunkcije voda, a to su fizikalno-kemijski pokazatelji, režim kisika, hranjive tvari, biološki i mikrobiološkipokazatelji. Povećane vrijednosti ovih skupina pokazatelja ukazuju na onečišćenje vodotoka uglavnomorganskom tvari. Biološki pokazatelji, čija se metodologija temelji na određivanju indikatorskih vrstaorganizama, označavaju dugotrajniju sliku vodotoka.Mjerenja na mjernoj postaji Ombla-izvorište pokazuju da se pokazatelji kakvoće nalaze unutarvrijednosti za I.-II. vrstu voda, međutim znatno odstupaju mikrobiološki parametri – IV.-V. vrsta, što jekarakteristika izvorišta na krškom području. Kakvoća vode na izvorištu Ljute u Konavlima odgovara I.vrsti, izuzevši biološke parametre - II vrsta, dok na izvorištu Norin odgovara II. vrsti za sve skupinepokazatelja, osim biološkim prema kojima pripada vodama I. vrste. Kakvoća vode na Baćinskimjezerima zadovoljava kriterijima za vode I.-II. vrste, osim za mikrobiološke parametre prema kojimapripada vodama III. (jezero Sladinac), odnosno IV. vrste (jezero Podgora).Površinske vode donjoneretvanskog područja su onečišćene i dijelom dijelom ne zadovoljavajuzakonski predviđene kategorije. Uz bakteriološko onečišćenje značajno je povećanje organskih tvarividljivo kroz povećane vrijednosti amonijaka i fosfata, biološke (BPK-5) i biokemijske (KPK) potrebekisika. Najveći broj pokazatelja na rijeci Neretvi je u okviru II. vrste vode s izuzetkom mikrobioloških(III.-IV.) i fizikalno-kemijskih parametara (II.-IV.). Vode su nepovoljnog kemijskog sastava jer suopterećene kloridima, sulfatima i imaju veliku ukupnu magnezijevu tvrdoću. Izmjerene povećanekoncentracije klorida rezultat su utjecaja mora. Koncentracija klorida se smanjuje prema Metkoviću,međutim kod niskih vodostaja Neretve i visoke razine mora ona je i ovdje značajna.Lokalna onečišćenja potječu od komunalnih otpadnih voda naselja, posebice grada Metkovića,Opuzena i Rogotina i manjih gospodarskih pogona, što rezultira bakteriološkim onečišćenjem kojenaglo raste na mjestima ispusta.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije52

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEVeliki utjecaj na kakvoću voda rijeke Neretve, a time i na kakvoću priobalnog mora na neretvanskompodručju imaju onečiščivaći uzvodno od Metkovića, s teritorija Bosne i Hercegovine. Stoga se nećemoći riješiti problem onečišćenja voda ukoliko se u aktivnosti na zaštiti, uz naselja u delti Neretve, neuključe i naselja s ostalog dijela njezina porječja u Bosni i Hercegovini. Posebice je značajna izgradnjauređaja za pročišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda grada Mostara. Ratna zbivanja,posebice u Bosni i Hercegovini, smanjila su, dijelom i zaustavila gospodarsku aktivnost u porječjuNeretve, te su vode Neretve na ulazu u Hrvatsku spadale u I. i II. vrste za sve mjerene parametreosim sa stanovišta bakteriološkog onečišćenja i postotak zasićenja kisikom prema kojima spadaju u IIIvrstu. Međutim, nakon gospodarskog oporavaka bez poduzimanja mjera na zaštiti voda odonečišćenja, za očekivati je pogoršanje stanja.Ostale vode Donje Neretve su pod dominantnim utjecajem lokalnih zagađivača i podzemnihdotjecanja sa susjednih područja.Na hrvatskom dijelu slijeva jedino Metković i Ploče imaju izgrađenu kanalizaciju, i to samo za užegradsko područje, s ispuštanjem nepročišćenih otpadnih voda u Neretvu, odnosno u more. Ostalapodručja rješavaju odvodnju na neadekvatan način putem individualnih propusnih sabirnih jama ilidirektnim ispustom u rijeku i kanale. Neplansko širenje naselja uz kanale i rukavce rijeka (područjeMetkovića, naselje Vlaka) koju ne prati izgradnja kanalizacijske mreže još pogoršava situaciju. Odindustrije postoje pogoni vezani za Metković i Opuzen: klaonice, pekare, vinarije, prerada voća ipovrća. Rezultat je velika koncentracija organskog i bakteriološkog zagađenja, te kao posljedicarazgradnje organske tvari povećane koncentracije hranjivih tvari što se pokazuje ispitivanjima kakvoćevode koja se obavljaju na Maloj Neretvi, jezeru Vlaška i vodotoku Prunjak. U zatvorenijim dijelovimasustava kao što su primjerice melioracijski kanali dolazi do intenziviranja bioloških aktivnosti,eutrofikacije voda i zarastanja kanala. Prema mjerenjima na mjernoj postaji Mislina kakvoća vode uvodotoku prema mikrobiološkim parametrima spada u vode V vrste.Područje delte Neretve je prostor intenzivne melioracije kojom su znatno smanjene močvarne ivodene površine, ne vodeći računa o zaštiti ovog vrijednog i ekološki osjetljivog područja. Obradivepovršine sada iznose 4200 ha ili oko 33 % površine delte. Intenzivno poljodjelstvo na ovim prostorima,s neprimjerenom uporabom umjetnih gnojiva i zaštitnih sredstava dodatno opterećuje površinskevode. Stoga je potrebno kontrolom kakvoće voda obuhvatiti pesticide, herbicide kao i teške metale.Vode izvora s lijevog i desnog ruba doline Neretve budući su bolje kakvoće povoljno utječu nakakvoću površinskih voda. Međutim, na svom toku prema Neretvi onečišćuju se od strane lokalnihonečišćivača i poljodjelskih aktivnosti.Dodatno opterećenje za vode i općenito na okoliš na Donjo-neretvanskom području mogla bipredstavljati planirana Jadranska cesta na dionici kroz deltu (onečišćene oborinske vode, ispušniplinovi vozila).Ugroženost moraKakvoća mora za kupanje i rekreacijuPovremeno zagađivanje mora u priobalju i na otocima javlja se u zatvorenijim uvalama poglavito zbogneriješene odvodnje otpadnih voda naselja, turističko-ugostiteljskih sadržaja ili industrijskih objekata.Takvo stanje se potvrđuje redovitom kontrolom kakvoće mora na plažama, a u skladu s Uredbom ostandardima kakvoće mora na morskim plažama (NN, 33/96). Ocjena kakvoće mora daje se na osnovimjerenja u ljetnoj sezoni fizičkih (osnovni meteorološki i hidrološki podaci, izgled morske vode),kemijskih i bioloških (mutnoća vode, pH, ukupne koliformne bakterije, fekalne koliformne bakterije ifekalni streptokoki) pokazatelja na točno utvrđenim točkama - plažama. Mjerenjima koja se obavljajupo ovoj metodologiji od 1989. pokazalo se da je općenito obalno more u Dubrovačko-neretvanskojžupaniji pogodno za kupanje tj. spada u kategoriju I. - more visoke kakvoće ili II. kategoriju - morepogodno za kupanje.Međutim, zbog neizgrađene kanalizacijske mreže s uređajima za čišćenje i podmorskim ispustimakojima bi se ispuštale pročišćene otpadne vode na dovoljnu udaljenost od obale pojave onečišćenjase javljaju na određenim kritičnim mjestima. Tako se pokazuje povremeno neispravno more nanajprivlačnijim plažama u Dubrovniku, u Cavtatu, u Srebrenom u Župi dubrovačkoj, u Općini Orebić(Trstenik, Trpanj, Orebić), u općini Janjina (Drače, Sreser), u općini Ston (Prapratno, Žuljana), naotoku Mljetu (Sobra, Pomena, Malo i Veliko jezero), na otoku Korčuli (Vela Luka, Korčula, Lumbarda,Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije53

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŽrnovska Banja), u općini Slivno (Klek, Duboka, Blace, Komarna), u općini Dubrovačko primorje(uvala Slano, uvala Janska), u Pločama, u Gradu Opuzenu (ušće Neretve).Intervencije prilikom iznenadnog onečišćenja moraOpasnost od iznenadnih onečišćenja prijeti od brodova koji prevoze različite vrste mineralnih ulja idruge opasne i štetne tvari, industrije smještene na morskoj obali i lučkog prometa. Onečišćenjanastaju zbog povremenih ispuštanja nafte i kaljužnih voda iz brodova, zbog havarije brodova, te zboghavarija u industrijskim pogonima i na kanalizacijskim sustavima.Mjere za sprječavanje utjecaja od incidentnih zagađenja trebale bi biti obuhvaćene operativnimplanovima mjera svakog pojedinog zagađivača. Prikupljena naftna onečišćenja treba koristiti zaproizvodnju energije, a dio koji nije moguće koristiti odlagati na posebni deponij. Zaštitu obale odnaftnih mrlja moguće je osigurati plivajućim branama, te koristeći specijalne brodove schimere.Incidentna zagađenja na kanalizacijskim sustavima sprječavaju se pričuvnim energetskim izvorima.Prema domaćim i međunarodnim propisima, odnosno konvencijama koje je prihvatila RepublikaHrvatska luke otvorene za međunarodni promet moraju biti opremljene uređajima za prihvat otpada izauljenih voda s brodova. Luka Ploče i Dubrovnik opremljene su plovilima za prijenos opreme,vozilima, skimerima, crpkama, plivajućim zaštitnim branama, disperzantima.Na državnom nivou donesen je Plan intervencija kod iznenadnog onečišćenja mora kojim su utvrđenisubjekti za provođenje mjera i njihova ovlaštenja, te način provođenja mjera. Temeljem Plana utvrđenje Stožer operativnog centra za Županiju. Operativni centri nalaze se u Dubrovniku i Pločama. Nanivou Županije potrebno je za onečišćenja manjeg opsega donijeti Županijski plan intervencija kodiznenadnog onečišćenja.”Ugroženost tlaOnečišćenja tla mogu biti mehanička, kemijska i biološka, a potječu od naselja, industrije, prometa ilipoljodjelstva. Tlo je na ovom području napadnuto:− otpadnim vodama naselja i industrije− eksploatacijom kamena u kamenolomima (Dubac, Mironja, Visočani, Bijeli vir, Kapja, Glavice)− odlaganjem krutog otpada na nesanitarnim odlagalištima− kemijskim sredstvima koja se koriste u poljodjelstvu− erozijskim djelovanjem bujičnih tokova− šumskim požarima koji uništavaju šume i poljodjelske površine.Osobito aktualan problem vezan za dolinu Neretve je pojava pretvaranja melioriranih obradivihpovršina u građevinsko zemljište: robno-aukcijska burza kod Opuzena, neplansko širenje naselja uzkanale i vodotoke (područje Metkovića i naselje Vlaka), turističke zone (obalna zona između naseljaBlace i rijeke Neretve), prometni koridori (dionica Jadranske autoceste kroz dolinu Neretve), dok sevodnogospodarski objekti na melioracijskom sustavu zapuštaju i propadaju.Ovdje se još javlja zaslanjivanje tala zbog prodora slane vode rijekom Neretvom i kroz dubokealuvijalne slojeve u unutrašnjost, povećanima nakon izgradnje nekoliko brana i akumulacija zaenergetsko korištenje rijeke budući je skoro izostala pojava visokih voda na području ušća.Uz glavne prometnice su prisutna onečišćenja tla od ispušnih plinova automobila, ulja, goriva, trošenjakočnog sustava i pneumatika. Najštetnija su onečišćenja olovom i olovnim spojevima zbog svojepostojanosti. Opasan je za ljude i ostali živi svijet zbog kumulativnog toksičnog djelovanja naorganizme. Postoji i mogućnost od incidentnih zagađenja tla, posebice na glavnim cestama spovećanim prometom ili nepovoljnim prometnim elementima (D-8 Jadranska turistička cesta, D414Pelješka cesta, D-9 Metković-Opuzen).Erozijsko djelovanje bujica najviše je izraženo u Župi dubrovačkoj, Komolačkoj kotlini, kod Stona,Trpnja i Orebića.Onečišćivanje tla kemijskim sredstvima najveće je u dolini Neretve, a zbog ugrožavanja podzemnihvoda koje se koriste u vodoopskrbi korištenje kemijskih sredstava u poljodjelstvu predstavlja opasnostu Stonskom i Blatskom polju.Ugroženost zrakaNa području Dubrovačko-neretvanske županije ne postoji područna mreža za praćenje kakvoće zraka,te nije moguće donositi kvalificirane zaključke o ugroženosti zraka na području Županije. Ougroženosti zraka na području Županije moguće je zaključivati samo posredno temeljem emisijskihZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije54

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEmjerenja, subjektivnih opažanja u okolišu i/ili temeljem mjernih rezultata praćenja onečišćenja zrakana meteorološkoj postaji u Dubrovniku.Industrijski izvori onečišćenja su tvornica ugljenografita (ugljena prašina, H 2 S), “Prvo dalmatinskoindustrijsko poduzeće” u Dubrovniku (neugodni mirisi), tvornica azbesta u Pločama (azbestnaprašina), brodogradilišta na otoku Korčuli, luke u Pločama i Metkoviću, te kamenolomi Dubac kodDubrovnika, Mironja i Visočani kod Slanog, Glavice kod Opuzena (kamena prašina). Većina pogona jenakon rata znatno smanjila proizvodnju. Zaštita zraka ostvarit će se ugradnjom otprašivača ukamenolomima, ugradnjom filtra za pročišćavanje zraka od sagorjelih plinova i prašine na industrijskimpogonima, izborom goriva sa malom količinom sumpora, te usmjeravanjem na tzv. čistu industriju.Onečišćenje zraka emisijama iz prometa moguće je posebice u većim naseljima (Dubrovnik, Metković,Ploče, Korčula) i uz Jadransku cestu u turističkoj sezoni. Za onečišćenje od prometa je nepovoljno tona određenim lokalitetima, u pravilu najvrjednijim prirodnim, kulturnim i spomeničkim zonama, dolazido sučeljavanja najvećih emisija i najvećeg mogućeg broja potencijalno ugroženih osoba (Dubrovnik,Cavtat, Slano, Ston, Korčula). Onečišćenje je moguće smanjiti u naseljima ubrzanjem protoka vozilaunaprjeđenjem gradske mreže prometnica, boljom regulacijom prometa i izgradnjom obilaznicanaselja. Realizacijom Jadranske autoceste, čija bi trasa išla zaleđem obalnog pojasa, tranzitni promet,a time i glavnina onečišćenja bi se odmaknuli u slabije naseljena područja. Temeljem Zakona o zaštitizraka i odgovarajućeg programa zaštite okoliša, potrebno je uspostaviti područnu mrežu za praćenjekakvoće zraka.Zone opterećene bukomUgroženost bukom najizraženija je u većim naseljima, te uz najopterećeniju Jadransku državnu cestu,državnu cestu Ploče-Opuzen-Metković i nešto manje uz državnu cestu Ston-Orebić-Korčula-VelaLuka. Najproblematičnije su dionice gdje je cesta u ravnini ili iznad okolnog terena u naseljenimpodručjima (Ploče-Rogotin, Metković, Opuzen, Ston, Orebić, Korčula, Slano, Trsteno, Rijekadubrovačka, Dubrovnik, Župa dubrovačka).Utjecaj zračnih lukaZračna luka Dubrovnik - položaj poletno-slijetne staze dubrovačke zračne luke je takav da se točno unjenoj osovini u pravcu sjeverozapada nalazi naselje Cavtat. Mjerenja jačine buke vršena za potrebeProjekta južnog Jadrana evidentirali su otisak buke: na samoj zračnoj luci i neposrednoj okolini nivoa40 NNI i više (oznake “jako neugodna buka”) koja pokriva 1500 ha, te u široj okolini koja obuhvaćasjeverozapadnu polovinu Konavala i Župski zaljev nivoa 25-40 NNI, na površini 4000 ha. Potrebno jeizraditi novu kartu buke na temelju novih procedura slijetanja, očekivanog prometa i novih tipovazrakoplova, budući prije rađena karta iz 1969. ne odgovara stvarnom stanju.Zračna luka Ploče – nije u funkciji. Razmatra se izmještanje na novu lokaciju.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije55

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE1.1.2.2. PODRUČJA PRETEŽITIH DJELATNOSTI U ODNOSU NA PRIRODNEI DRUGE RESURSEa) Gospodarstvo općenitoOsnovni pokazatelji o stanju gospodarstva Dubrovačko-neretvanske županije, prikazani kroz kretanjeukupnih prihoda, ukupnih rashoda, zaposlenost i financijsko stanje poduzetnika i investicije, ukazujuna veliko zaostajanje, stagnaciju i negativne trendove u strukturi pojedinih ekonomskih kategorija uodnosu na gospodarske prilike prije Domovinskog rata i pokazuju da je potpuno zapostavljan razvitakdjelatnosti utemeljenih na valorizaciji resursa i čimbenika pogodnosti ovog područja.Broj i struktura poduzetnikaNa području Županije tijekom poslovne 1997. evidentirano je 1557 poduzetnika koji u Zavodu za platnipromet imaju otvoren žiro-račun (što je 7,3% više nego u ranijem razdoblju).Od 1. siječnja 1997. primjenjuje se nova Nacionalna klasifikacija djelatnosti prema kojoj nema podjelena privredne i neprivredne djelatnosti već se promatraju i raščlanjuju svi poduzetnici bez obzira na to ukoje područje su svrstani, prema Zakonu o računovodstvu. Najznačajniji je udio poduzetnika izpodručja trgovine (53,1%), skoro 11% poduzetnika bavi se poslovanjem s nekretninama i pružanjemraznih poslovnih usluga, 8% poduzetnika je iz područja hotela i restorana, a 9% iz prerađivačkeindustrije.Struktura poduzetnika prema veličini pokazuje da su najviše zastupljeni mali poduzetnici - 1487 ili95,5%, iz srednjeg poduzetništva 53 ili 3,4%, dok je samo 17 velikih poduzetnika ili 1,1%.Struktura poduzetnika prema obliku vlasništva pokazuje ove odnose:− 1392 poduzetnika ili 89,4% u privatnom vlasništvu− 98 poduzetnika ili 6,3% u mješovitom vlasništvu− 48 poduzetnika ili 3,1% u državnom vlasništvu− 19 poduzetnika ili 1,2% u zadružnom vlasništvuStruktura poduzetnika prema područjima pokazuje da je najveći broj poduzetnika - 1217 ili 78,2%lociran na dubrovačkom području dok otočno područje ima 95 poduzetnika ili 6,1%, a neretvanskopodručje 245 poduzetnika ili 15,7%.U 2008. godini evidentirano 6349 pravnih osoba u Županiji, od čega je aktivnih 4042. Od tog broja natrgovačka društva otpada 3698 (aktvinih 3226), poduzeća i zadruge 668 (aktivnih 127) te ustanove,tijela, udruge i organizacije 1983 (aktivnih 689).Broj i struktura obrtnikaNajveći udio u strukturi obrtnika Županije imaju obrtnici u trgovini na malo 20,9%, zatim obrtniciugostitelji 14,6%, obrtnici građevinari 9,0%, obrtnici u prijevozu robe cestovnim putem 6,3%, dok suudjeli ostalih obrtnika znatno manje zastupljeni u strukturi obrtnika Županije.Distribucija obrtnika po pojedinim područjima pokazuje da su obrtnici dubrovačkog područja najbrojnijii čine 52,1% obrtnika Dubrovačko-neretvanske županije.Obrtnici otočnog područja čine 19,2% obrtnika Županije, a obrtnici neretvanskog područja čine 28,7%obrtnika Županije.U 2008. godini u Županiji je registrirano 3256 obrta i slobodnih zanimanja.Kretanje zaposlenostiUkupan pad gospodarske aktivnosti prouzročen posljedicama agresije na najveći dio promatranogpodručja doveo je i do velikog pada broja zaposlenih, enormnog povećanja nezaposlenosti, a time isocijalnih tenzija u pojedinim područjima.Broj zaposlenih 1997. u gospodarstvu Županije iznosio je 18725, a zbog primjene nove Nacionalneklasifikacije djelatnosti struktura zaposlenih iskazuje se po područjima uz evidentne manje promjene unačinu prikaza ove kategorije prema prethodnim godinama.Zaposlenost Županije (iskazana satima rada) iznosi samo 46,2% zaposlenosti 1990. ili 70,05 %zaposlenosti 1993., što je iznimno nepovoljno.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije56

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPotrebno je međutim istaknuti da u ukupan broj zaposlenosti u 1997. nisu uključeni zaposleni udržavnim javnim poduzećima, zaposleni u ustanovama i u javnoj upravi (prema raspoloživimpodacima 9733 zaposlena).Pribroje li se naznačene kategorije zaposlenih, ukupan broj zaposlenih na području Županije iznosio je28458 što je 70,2% zaposlenosti 1990.Najznačajniji udio u ukupnoj zaposlenosti u 1990. imala je djelatnost ugostiteljstva i turizma (25,5%)na drugom mjestu po važnosti u ukupnoj zaposlenosti bila je industrija (19,5%), zatim promet i veze(19,5%) i trgovina (17,0%). Struktura zaposlenosti Županije u 1997. ukazuje na velike promjene uvažnosti pojedinih djelatnosti - uočljiv je pad udjela industrije, ugostiteljstva i prometa i veza, teznačajan porast udjela trgovine sa 25,3% ukupnog broja zaposlenih. Porast udjela trgovine u ukupnojzaposlenosti posljedica je smanjenja broja zaposlenih u proizvodnim djelatnostima, neadekvatnerazine turističkog prometa, time i broja sezonskih djelatnika.Struktura zaposlenih logična je za poslijeratno, tranzicijsko vrijeme, ali je u potpunom nesuglasju spotencijalima ovog područja.Broj zaposlenih prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2007. iznosio je 38823, od čega je 32018bilo zaposleno u pravnim osobama, a 6805 je vlasnika i radnika kod njih zaposlenih u obrtu idjelatnostima slobodnih profesija.NezaposlenostUkupan broj nezaposlenih u Županiji iznosi 8476 za 1997. što je za 2,3% manje od nezaposlenosti1996.Najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti imaju kvalificirani i visokokvalificirani djelatnici - 37,4%,nezaposlene žene čine 47,9%, a nezaposlenih bez prethodnog radnog iskustva - tj. onih koji prvi puttraže posao ima 2393. Korisnika novčane naknade bilo je 1612.Ukupan broj nezaposlenih u 2008. godini u Županiji iznosio je 5038, iz čega proizlazi da je ukupnanezaposlenost smanjena za 11,8 % u odnosu na 2007. godinu. Najviše nazaposlenih je sa srednjomstručnom spremom - 65%, dok je visokoobrazovanih djelatnika 12%.Financijsko stanje poduzetnikaUkupni prihodi Županije rasli su za 3,8 indeksnih poena brže od ukupnih rashoda, ali nisu dostajali zanjihovo pokriće pa je i u 1997. ostvaren gubitak u poslovanju.S ostvarenim prihodima moglo se u 1997. pokriti 94,3% ukupnih rashoda, za razliku od 91,4% u 1996.Ukupni prihodi poduzetnika Županije u 1997. iznosili su 4,908 milijardi kuna i 26,2% nominalno su većiod prihoda 1996., ali su i realno veći zbog znatno nižeg rasta cijena.Najveći udio ukupnog prihoda ostvaren je u području trgovine, gdje je 826 poduzetnika ostvarilo43,6% ukupno ostvarenih prihoda poduzetnika Županije. Ukupni prihodi ostvareni trgovanjem su34,9% veći od prihoda 1996.U području prijevoza, skladištenja i veza ostvareno je 939,4 milijuna kuna prihoda (19,1%) što je samo7,2% više od ostvarenja u 1996., a posljedica je izuzetno niskih vozarina i recesije na međunarodnomtržištu brodskog prostora.Ukupni rashodi iznosili su 5,205 milijardi kuna i 22,4% su veći od rashoda 1996., ali su i 6,1% veći odukupno ostvarenih prihoda u 1997.Najznačajniji udio u poslovnim rashodima imali su materijalni troškovi (33,3% poslovnih rashoda ili30,6% ukupnih rashoda) i rastu 1,7 indeksnih poena brže od ukupnih rashoda. Troškovi osoblja su18,7% veći od udjela u 1996. i čine 15,0% poslovnih rashoda, odnosno 13,8% ukupnih rashoda.Amortizacija s udjelom od 4,9% u ukupnim rashodima veća je za 17,6% od ostvarenja 1996.Dobit tekuće godine iznosila je 123.514.000 kuna što čini 2,5% ukupnih prihoda, a gubici iznose448.282.000 kuna i 3,6 puta su veći od ostvarene dobiti i za 4,5% su veći od gubitaka prethodneposlovne godine. Najveći gubici iskazani su u području hotela i restorana 281.782.000 kuna ili čak62,9% ukupnih gubitaka gospodarstva Županije. Visoki gubici pored toga opterećuju trgovinu (19,7%ukupnih gubitaka), te prerađivačku industriju (10,3% ukupnih gubitaka).U 1997. ostvareno je 23.940 kuna gubitaka po zaposlenom u gospodarstvu Županije (u 1996. 23.388kn po zaposlenom što ne pokazuje tendenciju povećanja efikasnosti privređivanja gospodarstva ucjelini).Prosječna mjesečna plaća neto po zaposlenom u gospodarstvu iznosila je u 1997. 1.930 kuna i za18,1% viša je od prosječne plaće za 1996. ali i za 11,7% niža od prosječne plaće gospodarstvaRepublike Hrvatske (2.187 kuna).Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije57

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJENajveća prosječna mjesečna plaća neto u iznosu od 2.897 kuna iskazana je u području prijevoza,skladištenja i veza, a najniža u području ribarstva - 1.200 kuna.Ukupni prihodi gospodarstva u 2008. godini iznosili su 7.710.071.00 kuna što predstavlja rast od5,7%u odnosu na 2007. godinu.Uz respektivan rast ukupnih prihoda u prerađivačkoj industriji (9%), poljoprivredi, lovu i šumarstvu(29,2%) i opskrbi električnom energijom, plinom i vodom (17,6%), značajan porast ostvaren je jedino uprijevozu, skladištenju i vezama (26,3%).Zabrinjavajući je rast ukupnih prihoda u hotelima i restoranima (0,5%).Pad ukupnih prihoda ostvaren je u 5 djelatnosti među kojima u građevinarstvu (11,1%), poslovanjunekretninama i iznajmljivanju (11,4%) te rudarstvu i vađenju (4,1%).Ukupni rast rashoda u gospodarstvu Županije u 2008. godini iznosio je 7.318.233.000 kuna, štopredstavlja rast od 6,15 u odnosu na 2007. godinu. Rast ukupnih prihoda po djelatnostima uglavnomprati rast prihoda.Pozitivna razlika ukupnih prihoda i rashoda veća je za 2,3% nego u 2007 godini. Najveći rast ostvarenje u prijevozu, skladištenju i vezma (89,4%), dok je najveći pad ostvaren u hotelima i restoranima(65%) te poslovanju nekretninama i iznajmljivanuu (87,3%).Prosječna mjesečna plaća po zaposlenom u 2008. godini iznosila je 4331 kn i porasla je za 8,8% uodnosu na 2007. godinu. Najveća prosjećna mjesečna plaća u 2008 godini ostvarena je u djelatnostiprijevza, skladištenja i veza, doj je njen najveći porast u odnosu na 2007. godinu ostvaren uprerađivačkoj industriji.Vrijednost aktive poduzetništvaVrijednost imovine, odnosno kapitala i obveza poduzetnika Županije na kraju poslovne 1997. iznosilaje 9.492.742.000 kuna i bila je 13,8% veća od vrijednosti kapitala u 1996.Intenzivan rast kratkotrajne imovine evidentiran je na svim njezinim elementima. Jako je nepovoljanrast kratkotrajnih potraživanja (čak za 34,2% više od 1996.) i posljedica je poteškoća u naplatiisporučene robe i izvršenih usluga.Promjene u strukturi imovine imaju svoj odraz i na veličini i strukturi izvora sredstava.Evidentno je smanjenje kapitala i rezervi u apsolutnom i relativnom iznosu, koji predstavljanajkvalitetniji dio izvora sredstava i rast dugoročnih i kratkoročnih obveza.Enormno visok rast dugoročnih obveza najvećim je dijelom posljedica ulaganja u sanaciju hotelskihobjekata. Odnosi između kapitala i imovine, te potraživanja i obveza u gospodarstvu Županije ozbiljnosu narušeni, već nekoliko godina. Kapital i rezerve sa dugoročnim rezerviranjima i dugoročnimobvezama nisu dovoljni za financiranje dugotrajne imovine pa se dio dugotrajne imovine kao trajnijevezana obrtna sredstva financiraju iz neodgovarajućih kratkoročnih izvora.Novčana sredstva i kratkotrajna potraživanja nisu dovoljna za pokriće izuzetno visokih kratkoročnihobveza. Sve navedeno pokazuje da na razini Županije ne postoji potrebna globalna financijskastabilnost, što potvrđuju i podaci o nelikvidnosti i stalno rastućoj insolventnosti kod sve većeg brojapoduzetnika.Investicijska ulaganjaU gospodarstvo Dubrovačko-neretvanske županije je tijekom 1997. uloženo 755.321.000 kuna.Najveći udio u ukupnim ulaganjima imala su ulaganja u području hoteli i restorani.Struktura investicija pokazuje da je 46,1% sredstava uloženo u izgradnju novih gospodarskihkapaciteta (osobito u području poslovanja nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge), 39,8%sredstava uloženo je u rekonstrukciju, dogradnju, modernizaciju i proširenje kapaciteta (osobito upodručju hoteli i restorani, prijevoz, skladištenje i veze i ribarstvo) dok je 14,1% sredstava uloženo uodržavanje razine postojećih kapaciteta (područje hoteli i restorani).Stopa investiranja - udio investicija u ukupnom prihodu za gospodarstvo kao cjelinu iznosila je 15,4%,što može biti poticaj življem investicijskom ciklusu i intenzivnijem rastu učinaka gospodarstva uz uvjetulaganja u tržišno prihvatljive programe utemeljene na resursima područja.Investicijska ulaganja u dubrovačko područje čine 38,3% ulaganja Županije, dok ulaganja u otočnopodručje iznose 18,6% ulaganja Županije, a ulaganja u neretvansko područje čine 43,1% ulaganjaŽupanije.Investicije u dugotrajnu imovinu gospodarstva Županije u 2008. godini iznosile su 1.193.544.000 kunašto je povećanje od 10,45 u odnosu na 2007. godinu. Najveći porast je u djelatnosti hotela i restorana(23,7%), čije ulaganje iznosi 58% ukupnih ulaganja u Županiji.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije58

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOcjena današnjeg stanja gospodarstvaUspoređujući rezultate poslovanja gospodarstva Dubrovačko-neretvanske županije i RepublikeHrvatske, evidentan je veći udio rashoda, gubitaka i broja zaposlenih u gospodarstvu RepublikeHrvatske od udjela u ukupnim prihodima i dobiti.Ukupni prihodi po zaposleniku u Županiji su za 31% niži od ostvarenih ukupnih prihoda pozaposlenom u Republici Hrvatskoj.Prosječna mjesečna neto plaća po djelatniku u gospodarstvu je za 11,75% niža od prosječnemjesečne neto plaće u gospodarstvu za Republiku Hrvatsku u cjelini.Sve naznačeno ukazuje na situaciju u gospodarstvu Županije koja je, zbog svih poznatih okolnosti -neadekvatne razine i strukture turističkog prometa, nezadovoljavajuće prometne povezanosti s ostalimpodručjima Republike Hrvatske, gubitka dijela tržišta, nezadovoljavajuće sporog i neučinkovitogodvijanja procesa privatizacije i restrukturiranja gospodarstva sukladno tržišnim zahtjevima, uz laganeznakove oživljavanja gospodarske aktivnosti ostvarilo u 1997. tek 45-50% predratnog ukupnogprihoda ovog područja.Iako se stupanj zaostajanja bitno razlikuje po pojedinim djelatnostima, svi raspoloživi podaci pokazujuna značajan pad udjela ugostiteljstva i turizma u gospodarskoj strukturi, odumiranja obrta i izrazit rasttrgovine, što nije u suglasju s izuzetno vrijednim resursima ovog područja.U 2008. godini vanjskotrgovinska razmjena u Županiji iznosila je 134.616.736 USD, iz čega proizlazida je izvoz povećan za 32,5% u odnosu na2007. godinu. Uvoz e gotovo 4 puta veći od izvoza, ali napribližno istoj razini kao 2007. . Najznačajniji izvoznik je prerađivačka industrija, ali uz uvoz veći odizvoza.Stanje gospodarstva u 1998. te u 2008. godiniGospodarstvo Županije u 1998. pokazuje znakove stagnacije i produbljivanja svih negativnihtendencija zabilježenih u prethodnim poslovnim godinama. Rast prihoda i rashoda u 1999. približan jerastu cijena (cijene na malo 5,7%, troškovi života 6,4%).Gubici su znatno veći od gubitaka u 1997. (600.469.000 kn), a zaposlenost u gospodarstvu Županijepokazala je znakove smanjenja prema 1997. (17.935 zaposlenih ili 0,4% manje od 1997.).Najveći udio u gospodarskoj strukturi imala je trgovina, dok su proizvodne djelatnosti zastupljeneznatno manje.Na kraju može se zaključiti da ni u 1998. nije zabilježen očekivan intenzivniji rast osnovnihmakroekonomskih pokazatelja i gospodarsko stanje daleko je ispod razine koja bi valoriziralapotencijale ovog područja.Prema Rezultatatima poslovanja za razdoblje I.-IX. 2008 g. od 10. prosinca 2008.g u Dubrovačkoneretvanskojžupaniji bilježe daljnji umjereni rast. Razlika ukupnih prihoda i rashoda je pozitivnaporastza 2,3%. U odnosu na rezultate gospodarstva u Republici Hrvatskoj, rast zaposlenosti je sporijiza 1%, neto plaća je nižaza 1,4%, vrijednost ostvarenih investicija je veća.Utjecaj globalne krize još nije imao posljedica za cjelokupno gospodarstvo u prvih 9 mjeseci 2008.godine. Djelatnosti građevinarstva i prometa nekretninama ukazuju na značajne poremećaje ipoteškoće na tržištu,a grana hoela i restorana stagnira. U pomorskom prijevozu bilježi se značajanpad vozarina kao direktna posljedica krize financijskog tržišta.Razina razvitka gospodarstva po središtima radaGospodarski kapaciteti, time i ukupna gospodarska aktivnost neravnomjerno su raspoređeni popodručju Županije.Glavna središta rada su gradovi Županije u kojima je evidentiran najveći broj zaposlenih,gospodarskih kapaciteta i u kojima je demografska slika stanovništva znatno povoljnija od ostalihpodručja i centara Županije, s posebnim naglaskom na Grad Dubrovnik u kojemu je evidentirano46,05% aktivnog stanovništva Županije (prema popisu 1991.) u kojemu je 49,4% ukupno zaposlenihŽupanije, i koji raspolaže s 25% ukupnih smještajnih kapaciteta Županije. Dio gospodarske aktivnostinalazi se u općinskim središtima, ali sa znatno manjim udjelom u gospodarskim kapacitetima ifinancijskim rezultatima.Učinci razvojne politike u bivšem sustavu i posljedice u gospodarstvuCiljevi gospodarskog razvitka i razvojne politike u bivšem sustavu bili su usmjereni na postizanjestupnja gospodarskog i društvenog razvitka koji bi omogućio:Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije59

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE− optimalno korištenje kulturno-povijesnih, prirodnih, ljudskih i materijalnih resursa područja,− usklađen razvitak gospodarskih i društvenih djelatnosti,− ravnomjerni prostorni raspored ekonomskih potencijala na cijelom području Županije,− stabiliziranje ekološke ravnoteže i sprječavanje devastacije prirodnih vrijednosti.Ugostiteljstvo i turizam, poljoprivreda i u pojedinim područjima proizvodnja bile su djelatnosti - nositeljirazvitka, a ostale gospodarske djelatnosti definirane su kao prateće djelatnosti.Dosadašnji gospodarski razvitak Županije pokazuje da se nisu poštovali naznačeni ciljevi razvitka, terazvitak nije bio prostorno ravnomjerno raspoređen ni reguliran. Takav trend doveo je dosuboptimalnog korištenja vrijednih prirodnih, materijalnih i ljudskih resursa, hiperurbanizacije,depopulacije i konačno u pojedinim područjima i do teških konflikata u prostoru.Gradnja pojedinih gospodarskih, u prvom redu turističkih kapaciteta izvodila se neusklađeno sobilježjima prostora i pokazateljima opravdanosti ulaganja a došlo je i do niza gospodarskihpromašaja.U cjelini promatrano, intenzivna izgradnja kapaciteta zbog niza promašaja uglavnom subjektivne,negospodarske prirode nije dovela do očekivanih gospodarskih učinaka i gospodarski razvitak ovogpodručja počeo je u osamdesetima poprimati značajna degresivna kretanja, pad akumulacije iučinkovitosti ulaganja.Zabilježeni su i veliki poremećaji u gospodarskoj strukturi pojedinih područja, u poziciji pojedinihgospodarskih djelatnosti, u prvom redu opadanje uloge poljoprivrede i naglašene ekspanzije tercijarnihdjelatnosti.Zabilježeni su jaki depopulacijski trendovi, izumiranje sela i rubnih područja te veliki demografskipritisci i mehanički prilijev u središta - Dubrovnik, Ploče, Metković koji nisu mogli kvalitetno zadovoljitisve potrebe svojih stanovnika (egzistencija, kultura, stanovanje itd.).Manja područna središta postupno su gubila svoju funkciju uz naglašeno gašenje glavninegospodarskih djelatnosti i osipanje stanovništva.Postojeća prostorna distribucija gospodarskih kapaciteta neravnomjerna je i ne zadovoljava, te jelogično da ne može osigurati uvjete za kvalitetan život svojih stanovnika na svim područjima.Mjerama ekonomske politike, poticajima, posebnim olakšicama o čemu će biti govora u narednimpoglavljima potrebno je osigurati razvitak svakog područja sukladno svojim posebnostima, oživiti sela,gospodarski osnažiti rubna područja, povećati udio u gospodarskoj strukturi, otocima pružiti svezakonom zagarantirane pogodnosti.b) TurizamUgostiteljstvo i turizam, ne samo kroz udio u društvenom proizvodu nego i kroz multiplikativan utjecaj ipoticanje razvitka ostalih gospodarskih djelatnosti prije Domovinskog rata imala je presudan utjecaj naukupnu gospodarsku fizionomiju Dubrovačko-neretvanske županije.Prirodni resursi i kulturno-povijesne znamenitosti bili su čimbenik atraktivnosti inozemnim gostima. Taokolnost dovela je do velike (ali ne uvijek i racionalne) ekspanzije turističke ponude, pretežnosmještajnog i ugostiteljskog dijela.Značaj ugostiteljsko turističke djelatnosti za gospodarstvo Županije vidi se u činjenici da je pointenzitetu turističkog prometa Dubrovačko-neretvanska županija svrstana na drugo mjesto uRepublici Hrvatskoj:- s 87.768 kreveta 1990. ostvarila je 5.834.991 noćenja što je 11% ukupnog turističkog prometaHrvatske;- udio ugostiteljstva i turizma u gospodarstvu Županije 1990. bio je 21,03%, a danas je to znatnomanje.Postojeći materijalni resursi predstavljaju vrijedan temelj budućeg razvitka ove djelatnosti.Ugodna sredozemna klima s velikim brojem sunčanih dana, pomorski položaj, kakvoća mora,bogatstvo biljnog i životinjskog svijeta, razvedenost morske obale s brojnim otocima, uvalama ilučicama i jedinstveno kulturno-povijesno naslijeđe predstavljaju uz demografski potencijal iznimnevrijednosti pogodne za daljnji kvalitetniji razvitak turizma.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije60

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEČitavo područje Županije pogodno je za razvitak pojedinih vrsta turizma. U elaboratu o gospodarskimmogućnostima naznačeni su mogući, poželjni oblici razvitka turizma na svakom pojedinom području ilokalitetu.Istaknimo ovom prilikom posebno područja Grada Dubrovnika koje je s obzirom na svoje resurseprikladno za razvitak svih oblika turizma, osobito novih oblika koji će postupno dovesti do statusaDubrovnika ekskluzivnom turističkom destinacijom.Prirodne vrijednosti i resursi ostalih područja uvjetovat će razvitak izletničkog turizma, utemeljenog naspecifičnoj gastronomskoj ponudi (Ston, Neretva).Ruralni turizam, ranch turizam su prednosti za daljnji razvitak na području Konavala.Zbog nužnosti održivog otočnog razvitka, na svim otocima predviđen je razvitak svih oblika turizma.Prema tome, preduvjet daljnjeg razvitka djelatnosti mogu biti pješčane plaže u Lumbardi, razvedenaobala s mnoštvom otočića na cijelom području, visoravan Nakovanj na rubu Pelješca, brojne uvale iotočići otoka Lastova, poljoprivredna proizvodnja Konavala, vinogradi Pelješke župe, bogatstvo delteNeretve i pogodnost za specifične oblike turizma, Baćinska jezera, otok Lokrum, itd.Program prostornog uređenja Republike Hrvatske predviđa revitalizaciju i usmjeravanje ukupneturističke ponude Hrvatske prema kakvoći i pravilnom korištenju atraktivnosti prostora, naposeprirodne i kulturne baštine.Hrvatska, pa tako i Dubrovačko-neretvanska županija, mora svoj turistički ugled i razvoj usmjeravati ioblikovati na svim područjima:- Jadran kao najsnažnije turističko područje sa specifičnostima obalnog pojasa, otoka, akvatorija -u cjelini oslonjen na ukupnu kvalitetu okoliša (osobito čisto more)- kontinentalni turizam oslonjen na prirodne uvjete: šume, jezera, vodotoci, termalni izvori,graditeljska baština, lovna područja.U 2008. godini u Županiji je zabilježeno 90.199 turista koji su ostvarili 358.589 noćenja, što predstavljarast od 15 u odnosu na 2007. godinu.c) PoljoprivredaPo poljoprivrednoj proizvodnji Dubrovačko-neretvanska županija ima raznovrstan sadržaj u kojem semogu naći vrlo različiti i vrlo zanimljivi proizvodi značajni kako za domaće tako i za inozemno tržište.Široki mozaik tipova tala, mikroklime te zemljopisni smještaj, daje mogućnosti uzgoja svih vrstapoljoprivrednih biljaka kao nigdje na području Republike Hrvatske. Na prostoru Županije uzgajaju senajosjetljivije vrste voćaka kao što su agrumi, povrće i cvijeće na otvorenim površinama tijekomkalendarske zime, samoniklo aromatično i ljekovito bilje na pašnjacima, vinova loza s vrhunskimbijelim i crnim vinima zaštićenog podrijetla, do maslina koje podnose višemjesečne ljetne suše, a dase ne spominje uzgoj ribe i školjkaša.Najveći dio teritorija Dubrovačko-neretvanske županije od 58.593 ha nalazi se pod šumom štopredstavlja 41,12 % ukupne površine Županije. Obradivog tla ima 20.988 ha ili 14,37 % od ukupnepovršine. Velike pašnjačke površine sa 43,875 ha čine 30,04 % prostora Županije, koje zajedno sobradivim tlom čini 64.864 ha ili 44,41 % ukupnih površina Županije.U strukturi obradivog tla najzastupljenije su oranice s 10.182 ha ili 48,18 %, zatim maslinici, voćnjaci s6,027 ha ili 28,72 %, vinogradi s 4,420 ha ili 21,05 %, te livade s 429 ha ili 2,05 %.Na temelju takve strukture može se reći kako je po obilježjima poljoprivredne proizvodnje Županijapovrtlarsko-voćarsko-vinogradarsko područje. Poljoprivrednici stječu prihode podjednako iz svih trijugrana proizvodnje, dakle po jednu trećinu, pa se po važnosti izjednačuju sve tri.Poljoprivredne površine Dubrovačko-neretvanske županije po kategorijama (ha)Obradiva površinaPoljoprivredna površinaUkupno Oranica i vrt Voćnjak Vinograd Livada64863 20988 10112 6027 4420 429Izvor: “Obnova i razvoj poljoprivrede i sela” u okviru Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije”, studeni 1998.Stočarstvo je uglavnom sporedna grana proizvodnje na obiteljskim gospodarstvima. Isto je i sproizvodnjom meda i sakupljanjem aromatičnog i ljekovitog bilja.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije61

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPostojeće obradivo tlo čini samo 14,37 % ukupnih površina Županije, što je vrlo malo u odnosu naukupan prostor i potrebe. Zbog toga čuvanju obradivog tla od prenamjena, uništenja, onečišćenja ioštećenja treba dati punu pažnju. Prikladno tlo može biti neobrađeno, ali zato sačuvano i nikadaizgubljeno za poljoprivrednu proizvodnju. No, radi širenja gradova i mjesta za stanovanje, razvojaturizma, izgradnje prometnica, industrije i dr. poljoprivredno obradivo tlo je stalno na udaru. Zbog togabi se moralo za spomenute svrhe birati prostore manje vrijedne ili neprikladne za poljoprivrednuproizvodnju.Od ukupno 20.988 ha obradivog tla oko 10.000 ha ili 50 % tla su prikladna za poljoprivrednuproizvodnju, što znači da ta tla nemaju značajnih ograničenja upotrebe. U tih 10.000 ha se nalazi oko5.000 ha tala koja se ističu svojim posebnim svojstvima prikladnima za proizvodnju posebnih vrstaproizvoda (vrhunska vina zaštićenog podrijetla, uzgoj agruma, zimskog povrća na otvorenom i dr.) i zakoje se može reći "od posebnog nacionalnog ili županijskog interesa". Oko 8.000 ha ili oko 40 % su tlamanje prikladna za poljoprivrednu proizvodnju, što znači da su to ona tla na kojima su mogućaprivremena ili manja ograničenja upotrebe zbog reljefa i heterogenosti matičnog supstrata,povremenih suša ili vlažnosti, zbijenosti zdravice, alkaličnosti ili kiselosti tla i gdje su potrebni manjizahvati agro ili hidromelioracija. No, kada bi se najveći dio tih tala mogao natapati vodom onda bi njihpreko 85 % bilo prikladno za poljoprivrednu proizvodnju.Ostalih 2.900 ha ili oko 10 % spadaju u neprikladna tla za poljoprivrednu proizvodnju zbog nagibaterena, kamenitosti, plitkog profila, nemogućnosti primjene mehanizacije u obradi tla, ili pak zbogslabe drenaže i dr. Istodobno se na području Županije nalazi oko 4.000-5.000 ha neplodnog tla(područje Neretve) koje je zamočvareno, a koje bi se hidromelioracijom moglo prevesti u prikladna tlaza poljoprivrednu proizvodnju. Istina, radi se o velikim investicijskim zahvatima.Iz spomenutoga može se zaključiti da pitanje prikladnosti tla za poljoprivrednu proizvodnju leži u vodiza natapanje koje na nekim područjima nema ili je ima viška na drugim. To znači da bi je trebaloravnomjerno rasporediti. Što bude više vode za natapanje tijekom proljetno-ljetnog sušnog razdoblja,poljoprivredna proizvodnja biti će veća, rentabilnija, kvalitetnija, raznolikija i privlačnija u Dubrovačkoneretvanskojžupaniji. U takvoj proizvodnji mladi naraštaji mogu vidjeti svoj profesionalni i životni put,te biti čvrsto vezani za poljoprivredu i selo.d) ŠumarstvoŠumski pokrov je pretrpio velike promjene, te su nastali razni degradacijski oblici. Površine s visokimšumama su smanjene, dok su se degradirani oblici (makija, garig, šikare, šibljaci i kamenjari) povećalipo površini i količini i iznose više od polovice šumskog fonda.Razni antropogeni faktori su utjecali da je struktura šumskog fonda nepovoljna, među kojima sunajznačajniji šumski požari.Opožarene površine su djelomično pošumljene prirodnim putem ili umjetnim pošumljavanjem. Tamogdje su se šumski požari ponavljali više puta ostale su goleti ili vrlo degradirani oblici šumskevegetacije. To su često tereni s izraženim erozijskim djelovanjem primjerice bujična područjaKonavoskog polja, Župe dubrovačke, Srđa, Stona, Trpnja i Orebića, strme padine na potezu Prižba-Brna-uvala Stiniva na otoku Korčuli i područja uz uvalu Skrivena luka i iznad naselja Ubli na otokuLastovu.U katastrofalnim požarima 1998. izgorjelo je na području Konavala 1.665 ha šuma, u Rijecidubrovačkoj 1.011 ha, kod Orebića 1.233 ha, na području Blato-Smokvica 5.500 ha, te na otokuLastovu 1.764 ha.Tijekom Domovinskog rata u razdoblju 1991.-1992. je na dubrovačkom području izgorjelo 13.280 hašuma i šumskih zemljišta. U požarima su stradale šume proglašene zaštićenim dijelovima prirode:hortikulturni spomenik prirode Arboretum u Trstenom, park šuma Osmoliš, park šuma šumski predjelizmeđu Brsečina i Trstenog, značajni krajolik Rijeke dubrovačke, značajni krajolik uvale Prapratno,botanički vrt unutar zaštićenog specijalnog rezervata šumske vegetacije na otoku Lokrumu i parkšuma Gornje čelo. Uništene su zaštićene biljne vrste kao što su skupine smrekovih stabala (Juniperusphoenicea) u Platu. Na lokaciji Velja njiva kod Kune su izgorjeli genetski sjemenski objekti zaskupljanje šumskog sjemena borova i čempresa. Stradali su i predjel Rudine, te čempresove sastojineu Konavlima. Oko 40 % izgorjelih površina bilo je pod mladim sastojinama bora, koje se ne moguprirodno obnoviti.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije62

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStanje šumskog fonda (površine, radovi i struktura zemljišta)Ukupna površina šuma i šumskih zemljišta na području Dubrovačko-neretvanske županije premapodacima Hrvatskih šuma iznosi 127.835 ha ili oko 70 % ukupne kopnene površine. U državnomvlasništvu je oko 40 % ukupnog šumskog fonda.Drvna masa na području Županije kreće se prosječno:− za visoke šume pod borovima 50-165 m³/ha ovisno o učešću mladih sastojina− za makije 10 m³/ha− za degradirane makije 5-7 m³/ha ovisno o stupnju degradiranostiGodišnji prirast drvne mase za visoke šume pod borovima iznosi 1,3-6,0 m³/ha.Struktura šuma i šumskih zemljišta (državnih i privatnih) po područjima pojedinih Šumarija daje se usljedećoj tablici:ŠumarijeDubrovnik(Grad Dubrovnik, općine Konavle, Župadubrovačka, Dubrovačko primorje, Ston,Janjina, Trpanj i Mljet)Metković(gradovi Metković, Ploče i Opuzen i općinePojezerje, Kula Norinska, Zažablje i Slivno)Korčula(Grad Korčula i općine Orebić, Lumbarda,Smokvica, Vela Luka i Lastovo)visoke šumeStruktura šuma i šumskih zemljišta (državno + privatno)degradirane šume(makije, garig, šikare)neobrasle ineplodne šumeUkupno11469 52780 13708 77957991 12065 6540 195963987,91 5008,13 1286,43 10282,5Pripomena: U strukturu šuma Šumarije Korčula uključene su samo državne šume. Površina privatnih šuma je prema procjeni Šumarije tri putaveća od državnih šuma (zajedno s dijelom napuštenih poljodjelskih površina)Gospodarenje šumskim fondomUpravljanje i gospodarenje šumama u državnom vlasništvu je u nadležnosti Hrvatskih šuma prekosvojih Šumarija u Dubrovniku, Metkoviću i Korčuli, a prema šumsko-gospodarskim osnovama zagospodarske jedinice koje se donose za 10-godišnje razdoblje. Programima gospodarenja suobuhvaćeni radovi iz jednostavne biološke reprodukcije šuma što se odnosi na njegu podmlatka imladika, čišćenje sastojina, izradu proreda, melioracije, motrenje i uređenje šuma, kao i provedbuuzgojnih mjera radi unapređenja šumskog fonda iz programa Proširene biološke reprodukcije kojiuključuje pošumljavanje opožarenih i neobraslih površina i podizanje plantaža. Planirani šumskouzgojni radovi imaju za cilj:− zaštitu i unapređenje šumskog fonda− valorizaciju krajobraza osobito uz magistralne prometnice i na atraktivnim površinama uz turističkanaselja− unapređenje športsko-rekreacijske namjene i zdravstvene funkcije šuma− produkciju drvne mase− uređenje vodnog režima− zaštitu tla od erozije− sprječavanje šteta od bujičnog nanosa i poplavnih voda,a što je u skladu s njihovom prvenstveno zaštitnom funkcijom kao šumama na području krasa,turističko-rekreacijskom i šumsko gospodarskom funkcijom.Prioritet je sanacija opožarenih površina i to:- sječa izgorjelog raslinja kako bi se moglo pristupiti pošumljavanju- pošumljavanje na opožarenim površinama, a naročito na erozijskim površinama- preventivne radnje na zaštiti od požara koje obuhvaćaju:- njegu i prorjeđivanje mladih kultura- probijanje i održavanje protupožarnih putova- uspostavu motrilačke službe s patroliranjemPo navedenim programima su na području šumarije Blato predviđeni radovi jednostavne biološkereprodukcije na 1800 ha, te pošumljavanje na Lastovu na površini od 40 ha. Sredstvima od kreditaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije63

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJESvjetske banke će se odvijati već započeti radovi na sanaciji i pošumljavanju sadnicama alepskogbora opožarenih površina na predjelu Prižba-Brna-Zavalatica na Korčuli i Skrivena Luka na Lastovu.Na području Šumarije Metković značajno je pošumljavanje površina na obalnom području od Opuzenado Kleka, te sanacija erozijskog područja Komarna. Tu je još pošumljavanje šumskog područja kodMalog Prologa i na poziciji Marin vijenac iznad Mliništa. Planirano je godišnje pošumljavanje od 40 ha.Radovi će se odvijati prema programima Jednostavne biološke reprodukcije i Proširene biološkereprodukcije koji su doneseni za cijelo područje Šumarije.Na području šumarije Dubrovnik prioritet su radovi na sanaciji i pošumljavanju opožarenih područjaugroženih erozijom u Konavlima, Župi dubrovačkoj, na padinama Srđa i Bosanke, kod Brsečina,Slanog, Zaton Dola, na Rudinama, kod Stona i Trpnja. Značajni radovi su napravljeni na probijanjuprotupožarnih putova i organiziranju motrilačke službe. Prema programima gospodarenja zagospodarske jedinice koji su doneseni samo za područje Pelješca i Mljeta planira se jednostavnabiološka reprodukcija na ovom području na površini od 230 ha i proširena biološka reprodukcija napovršini od 130 ha (područje Stona).Lovna područjaU Dubrovačko-neretvanskoj županiji postoje i brojna lovišta, ukupno njih 31, od kojih je 9 državnih, a22 zajednička lovišta. Lovišta predstavljaju značajan resurs i u turističkoj ponudi Županije, te imajugospodarsku, turističku i rekreativnu funkciju kao i funkciju zaštite i očuvanja biološke i ekološkeravnoteže prirodnih stništa, divljači i divlje flore i faune.Domaće i strane pravne i fizičke osobe mogu steći pravo lova na lovištima koncesijom na vrijeme od30 lovnih godina.Lovište je, prema Zakonu o lovstvu (NN 140/05), određena površina zemljišta koje predstavljazaokruženu prirodnu cjelinu u kojoj postoje ekološki i drugi uvjeti za uzgoj, zaštitu, lov i korištenjedivljači i njezinih dijelova. Ono se ustanovljuje ovisno o vrsti divljači koja prirodno obitava ili se uzgajana određenom zemljištu.Lovište ne obuhvaća:− neizgrađeno i izgrađeno građevinsko zemljište te površine do 300 m od naselja− javne prometnice i druge javne površine, podrazumijevajući i zaštitni pojas− određene dijelove prirode koji su proglašeni posebno zaštićenim objektima prirode ako je posebnimpropisima u njima zabranjen lov− more i privredne ribnjake s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka− rasadnike, voćne i lozne nasade namijenjene intenzivnoj proizvodnji u površini do 100 ha, ako suograđeni ogradom koja sprečava prirodnu migraciju sve dlakave divljači− druge površine na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov.Lovišta se mogu ustanoviti kao otvorena lovišta, ograđena lovišta i uzgajališta divljači. Ona mogu bitivlastita ili zajednička.Otvoreno lovište je lovište u kojem je omogućena nesmetana dnevna i sezonska migracija divljači, dokje uzgajalište divljači lovište površine veće od 100 ha, a manje od 200 ha vlastitog zemljišta, ograđenoogradom ili sličnom građevinom ili prirodnim preprekama kje sprječavaju da ne može napustiti tupovršinu divlječ koja se u njemu proizvodi za razmnožavanje i lov.Vlastito lovište ustanovljuje se na zemljištu čija površina nije manja od 1000 ha neprekinutog zemljišta,tako da se po cijelom zemljištu može prelaziti s jedne katastarske čestice na drugu bez prijelaza prekotuđeg zemljišta. Privatna lovišta i uzgajališta divljači ustanovljuje županijska skupština, uz prethodnusuglasnost Ministarstva.Vlastita lovišta mogu biti i državna, ako se nalaze na površinama zemljišta u vlasništvu države austanovljuje ih Ministar poljoprivrede i šumarstva.Zajednička lovišta su ustanovljena na zemljištima raznih vlasnika, odnosno na površinama zemljištana kojima nisu ustanovljena vlastita lovišta.Lovište se ustanovljuje ovisno o vrsti divljači koja prirodno obitava ili se prvenstveno uzgaja napovršinama zemljišta, broju divljači koja se prema mogućnostima staništa može uzgajati na timpovršinama i njegovoj namjeni.Granice lovišta moraju biti uočljive, obilježene na mjestima koja su određena Odlukom o ustanovljenjulovišta, a određuju se, ovisno o prirodnoj cjelini, ekološkim, geografskim i drugim uvjetima, obalnimpojasom mora i autocestama koje sprječavaju migraciju dlakave divljači.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije64

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEe) Vodni resursiVodotociNeretva je najduža rijeka jadranskog slijeva gdje je formirala i najveću deltu. Protječe kroz terenerazličitog petrografskog sastava. U gornjem toku je kanjonastog tipa, a nizvodno se smjenjujuproširenja i sutjeske, tako da ima kompozitnu dolinu. Dolina se znatno proširuje u granicama južneHrvatske tvoreći deltu, koju je prije suvremenih melioracijskih zahvata presijecalo dvanaest rukavaca.Zahvatima u izgradnji luke Ploče i melioracijom neretvanskih blatija danas su ostala samo četirirukavca. Pored glavnog toka koji je plovan do Metkovića (21 km) osnovicu tekućica tvori i MalaNeretva. Ona se odvaja od glavnog toka s lijeve strane kod Opuzena, dvanaest kilometara prije ušća.Zatvorena je branama kod Opuzena i na ušću zapadno od naselja Blace. Plovna je za manja plovila.Vodotoci lijevog zaobalja su Mislina s izvorom u Bijelom Viru i pritokom: obodni kanal Koševo-Vrbovci,koji se nakon spajanja nazivaju lateralni kanal Kuti. U Mislinu utječe i Jezerača s izvorom u jezeruKuti, koji nakon sastava prelaze u Prunjak koji se ulijeva u Malu Neretvu kod Opuzena. Nizvodno odOpuzena u Malu Neretvu se s lijeve strane kod naselja Trn ulijeva Rečina. Vodotok nema značajanprotok, a većim dijelom (60 %) je pretvoren u lateralni kanal Vidrice.Vodotoci desnog zaobalja Neretve su Glibuša (neznatan protok), Norin (izvor je Prud), Matica(Vrioštica), Desanka i Crna rijeka. Desne su kotlina koja je izvorska zona gornjih horizonata(Vrgorskog polja i Rastoka). Čitav niz vrela smješten je na kontaktu doline s krašom, od kojih jenajznačajniji Modro oko. Cijeli slijev sakuplja se u središnjem dijelu doline u Desanskom jezeru, aodatle otječe u Neretvu kroz rječicu Desanku i u luku Ploče (jezero Vranjak) kroz Crnu rijeku. Novikanal luke Ploče smanjio je protok Crne rijeke koja sada još manje osvježava jezero Birinu, poredkojeg se ulijeva u more.Rijeka dubrovačka-Ombla izvire u Komolcu i nakon kraćeg toka u profilu mosta preko Jadranskemagistrale utječe u more u morski zaljev dužine oko 5500 m, koji se proteže do luke Gruž.Rijeka Ljuta izvire kraj zaseoka Arbanasa na sjevernom rubu Konavoskog polja. Duga je šestkilometara, a ponire u južnom dijelu polja. Voda izvire iz nekoliko izvora na nadmorskoj visini od 100-114 m i drenira kraško zaleđe od Graba-Ubla i padina Orjena. Pod utjecajem kiša koje su u tompodručju obilne naglo povećava svoju izdašnost koja prema mjerenjima iznosi 0,2-26 m³/s. Ljuta primapritoke Kopačicu i Konavočicu. Obje pritoke za vrijeme kiša nanose velike količine nanosa koji setaloži u donjem dijelu Konavoskog polja. Vode u Konavoskom polju poniru u devet ponora, a radimelioracije i odvodnjavanja korito rijeke je regulirano i prokopan je tunel kapaciteta 60 m 3 /s.Rijeka Matica je glavni vodotok Vrgorskog polja koja odvodi vodu iz trajnih i periodičnih izvora koji senalaze na sjeveroistočnoj strani polja, a također prihvaća vodu i vodu sa Rastočkog polja koja sekoncentrirano putem odvodnog tunela Rastok dovodi u Vrgorsko polje. Voda Matice se evakuiraodvodnim tunelom sa Vrgorskog polja (iz područja Krotuša) do Baćinskih jezera, a iz istih putemodvodnog tunela Baćinska jezera i spojnog kanala do mora. Dio vode iz Vrgorskog polja odvodnjavase osim preko odvodnog tunela i preko nekoliko ponora: Staševice, Krotuče, Crnog vira, Krtinovca, temnogih drugih manjih ponora.Zbog nedovoljnog kapaciteta tunela i ponora polje je izloženo plavljenju uglavnom u jesensko-zimskoproljetnomrazdoblju kada prorade brojni izvori.JezeraPrije regulacijskih i melioracijskih zahvata u vrijeme visokih voda (najčešće zimi) najveći dio delteNeretve je bio preplavljen vodom. Regulacijski radovi na toku Neretve pred kraj prošlog stoljeća, tesuvremeni melioracijski zahvati znatno su promijenili broj i prostorni raspored jezera. Uz jezera na tomsu prostoru bile zastupljene brojne mlake i lagune. Sve te hidrografske pojave znatno su smanjene, pačak i nestale. Površina jezera hrvatskog dijela delte prije melioracije iznosila je 1404 ha, a nakonmelioracije 635 ha. Najvažnija jezera prije melioracije bila su: Modrič, Glogačko jezero, Životina,Dragače, Timenica i Palinić. Danas još postoje Desansko jezero, jezero Vlaška, Parila i Kuti. Izvanaluvijalne ravnice pozornost privlače Baćinska jezera. Baćinska jezera su kriptodepresija, a sastoje seod pet povezanih jezera: Plitkog jezera, Podgore, Očuše, Sladinca, Crniševa i odvojenog jezeraVrbnika. Vodu dobivaju od trajnih i povremenih izvora, od kojih je najjači Klokun, koji utječe u Plitkojezero. Velika količina vode dotječe u jezero Podgoru odvodnim tunelom i kanalom kojim se odvodeZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije65

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEvode iz Vrgorskog jezera. Najprostranije je jezero Očuša (55,4 ha), a najveća dubina je izmjerena uCrniševu (31m). Usprkos blizini mora i propusnom kraškom terenu jezera su ispunjena slatkomvodom.Podzemne vodeNajveći dio Županije izgrađuju karbonatne stijene s dominantnom ulogom vapnenaca. Intenzivnitektonski pokreti i kraški procesi oblikovali su kolektorsku sredinu. Procesom okršavanja stijene suzahvaćene do velike dubine pa su u podzemlju razvijeni kanali i šupljine i vrlo gusta mrežameđusobno povezanih pukotina. Glavna karakteristika kraškog područja je da sva oborinska vodakoja padne na njih odmah ponire u podzemlje.Otjecanje podzemnih akumuliranih voda u vapnencu prema nižim razinama priječe naslagenepropusnih i slabopropusnih stijena različitih litoloških formacija. Dolomiti i dolomitni vapnenci trijasa,jure i krede ili eocenske diluvijalne naslage poput barijera zaustavljaju podzemne tokove te ihusmjeravaju da se pojavljuju kao izvori ili ih tok podzemne vode sifonski podiže pa izviru u moru kaovrulje.Poznata velika kraška vrela u obalnom pojasu, u Konavlima i dolini Neretve dobivaju vodu krozpropusno karbonatno zaleđe iz Popovog polja i doline Trebišnjice. Osobito velike količine vode ističuna ovim vrelima u toku vlažnog razdoblja, kada se aktiviraju i brojne vrulje, posebno u Malostonskomzaljevu, u uvali Bistrina, na području između Dola i Slanog i na području Konavala.Najznačajnija vrela koja su kaptirana za vodoopskrbu naselja i na kojima će se temeljiti vodoopskrba iu budućnosti su: vrelo Omble, izvor rijeke Norin u Prudu, Klokun, Modro oko, Duboka ljuta, Konavoskaljuta i Palata u Malom Zatonu.Priobalne vodeU vode od interesa za Županiju spadaju i priobalne vode I. reda koje su određene člankom 4. stavkom1. točkom 13. Zakona o vodama („Narodne novine Republike Hrvatske“, 150/2005.). Tu se radiuglavnom o bujicama-povremenim vodotocima, kratke dužine toka, gdje je visinska razlika izmeđupočetka toka i ušća u more velika, kod kojih je prisutan proces erozije.f) Eksploatacija mineralnih sirovinaPodručje Županije se ne odlikuje bogatstvom mineralnih sirovina. Jedino se ležišta vapnenačkih idolomitnih stijena pogodna za korištenje kao građevinski kamen nalaze praktično u neograničenimkoličinama.Od metaličnih sirovina nalazimo samo mineraloške pojave razorenih manjih ležišta boksita kod selaGlušci jugoistočno od Metkovića i kod sela Dubravka u Konavlima. Pojave su bez ekonomskogznačaja.Od nemetaličnih sirovina na području Dubrovačko-neretvanske županije zastupljene su: građevinskesirovine i sirovine za industrijsku preradu: arhitetektonsko-građevni kamen (AGK), sirovine zaproizvodnju cementa - cementna sirovina (CS), građevni šljunci i pijesci (GS), vapnenac zaindustrijsku preradu – kemijska sirovina (KS), ciglarske ili opekarske sirovine (OS), tehničko-građevnikamen (TGK) i energetske sirovine – ugljikovodici, kao i bitumenske stijene, morska sol i peloidi, tepojave gipsa.Ležišta TGK u Županiji prema karti mineralnih sirovina RH (uključuje aktivne i napuštenekamenolome) su Podvlaštica (Općina Orebić), Tankaraca, Pojica, Tri Luke (Općina Vela Luka),Mironja (Općina Dubrovačko primorje), Močići (Općina Konavle), Osojnik, Šumet (Grad Dubrovnik),Bijeli Vir (Općina Zažablje), Glavice (Općina Slivno), Prižba, Bristva, Bristva II (Općina Blato),Smokvica, Smokvica II, Kotaca (Općina Smokvica), Žrnovo (Grad Korčula), Krkmača (OpćinaLumbarda), Pranjare, Obilićevac, Komin Obilićevac I (Grad Ploče), Žukovac (Općina Mljet), Desne(Općina Kula Norinska), Dubac (Općina Župa dubrovačka).Eksploatacijska polja koja imaju odobrenje za eksploataciju TGK su Osojnik, Dubac, Bijeli Vir, Glavice,Kotavca, Obilićevac, Obilićevac I, Podvlaštica i Mironja. Eksploatacijska polja Krkmača, Močići,Pranjare i Žukovac su brisana iz evidencije eksploatacijskih polja.Tehnički građevni kamen, kojim se zadovoljavaju potrebe u visokogradnji i niskogradnji na područjuŽupanije, se trenutno eksploatira u eksploatacijskim poljima Dubac u Općini Župa dubrovačka, MironjaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije66

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEu Općini Dubrovačko primorje, Glavice u Općini Slivno, Bijeli Vir u općini Zažablje, Podvlaštica uopćini Orebić i Kotavca u Općini Smokvica.Eksploatacijska polja svojim izgledom predstavljaju rane u terenu i degradiraju krajobraz. Posebice seto odnosi na lokalitet Krmača na kojem je prekinuta eksploatacija, gdje je iskopom devastiranopodručje sve do obale i lokalitet Dubac koji dominira u krajoliku Župe dubrovačke. Eksploatacijskopolje Dubac se nalazi u ZOP-u te ga sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji treba zatvoriti iprenamjeniti. Daljnja eksploatacija može biti samo privremena i u funkciji sanacije.Geološka građa prostora Dubrovačko-neretvanske županije uvjetuje da arhitektonsko-građevni kamenpredstavlja jednu od najvrijednijih nemetalnih mineralnih sirovina na prostoru Županije i sirovinu sanajvećim potencijalom za budući razvoj.Ležišta (aktivna i napuštena) registrirana na karti mineralnih sirovina Republike Hrvatske su: Korčula,Sestrice, Orlanduša-Pavja luka, Sv. Antun, Badija, Kamenjak, Planjak (Grad Korčula), Visočani,Visočani II, Smokvina, Mironja II (Općina Dubrovačko primorje), te Krkmača Humac, Humac II (OpćinaLumbarda). Na cijelom priobalju istočnog dijela otoka Korčule i na manjim okolnim otocima postojiveliki broj napuštenih kopova. Neki od njih datiraju iz antičkih vremena.Otočić Vrnik je najpoznatije ležište AGK na Korčuli. Kamen s Vrnika je izvažan u Dubrovnik, Boku,Carigrad i Veneciju. Kamen je korišten za obalne građevine, kao obložni kamen, kao i za finijegrađevinske radove i izradu skulptura.Eksploatacijska polja AGK su Humac, Humac II, Mironja II, Piske, Visočani i Vrnik.Također je na prostoru Županije evidentirano pet istražnih prostora prema podacima iz evidencijeeksploatacijskih polja u Ministarstvu gospodarstva, rada i poduzetništva: Ivan dol (Grad Dubrovnik),Smokovljani (Općina Dubrovačko primorje), Ljut, Sreser i Sreser II (Općina Janjina).Sva eksploatacijska polja na otoku Korčuli, kao i ležišta AG kamena na Korčuli i otočićima izmeđuKorčule i Pelješca pripadaju prema Rudarsko-geološkoj osnovi Dubrovačko-neretvanske županijeneformalnoj litostratigrafskoj jedinici Korčulanski vapnenci. Sirovina je ocjenjena kao kvalitetna zagradnju građevina, oblaganje vanjskih i unutarnjih vertikalnih površina, te unutarnjih slabo prometnihpovršina kao i za vanjske pješačke horizontalne površine u uvjetima mediteranske klime.Ležišta AG kamena na području Smokovljani-Visočani pripadaju neformalnoj litostratigrafskoj jediniciVisočani vapnenaci koje je izuzetno perspektivno za eksploataciju većih blokova kvalitetnog i vrlovrijednog AG kamena, a iskorištava se za gradnju ili rezanje u ploče koje se poliraju do visokog sjaja.Površina eksploatacijskih polja tehničko-građevnog i arhitektonsko-građevnog kamena u Dubrovačko-neretvanskoj županiji iusporedba sa Republikom HrvatskomPodručjeTehničko-građevniArhitektonsko-građevniUdio (%)kamen (ha)kamen (ha)Udio (%)Dubrovačkoneretvanskažupanija207 4,9 48 1,7Republika Hrvatska 4180 2734Proizvodnja i eksploatacijske rezerve arhitektonsko-građevnog kamena i tehničko-građevnog kamena i usporedba saRepublikom HrvatskomPodručje Vrsta 2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006.DubrovačkonereretvanskažupanijaRepublikaHrvatskaDubrovačkonereretvanskažupanijaRepublikaHrvatskaArhitekt.-građevniEksploatacijske rezervekamen(1000 m³) proizvedenoArhitekt.- Eksploatacijgrađevni ske rezervekamen(1000 m³) proizvedenoTehničkograđevniEksploatacijske rezervekamen(1000 m³) proizvedenoTehničkograđevniske rezerveEksploatacijkamen(1000 m³) proizvedeno401 279 392 329 536 559 5560 0,9 1,5 1,9 12 13 26567 8804 11753 14683 19372 22511 1963956 59 54 61 76 81 7110837 11277 11768 11034 12156 17298 21724169 195 176 171 298 295 311212128 287289 283279 350580 391324 388877 4302066150 7264 9014 14045 12027 11140 13364Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije67

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEEksploatacija građevnog pijeska bila je vezana je za ušće Neretve. Regulacijskim radovima naNeretvi, zatvaranjem Male Neretve ustavom kod Opuzena, te izgradnjom hidroenergetskih objekata sakumulacijama došlo je do hidrološko-hidrauličkih promjena, te se značajno smanjio pronos i taloženjenanosa. Zbog ugroženosti prirodnog pješčanog spruda na ušću Neretve zabranjena je daljnjaeksploatacija pijeska. Vađenje pijeska može se dozvoliti samo u svrhu održavanja plovnog puta zaluku Ploče.Na jugoistočnom dijelu otoka Mljeta, kod Maranovića prema Koritima, u uvalama Saplunara i Blace isjeverno od njih su ležišta kvarcnog pijeska. Najveća su ležišta na lokalitetima Pinjevica i Žara polje.Pijesak je smeđe i tamnosmeđe boje, srednjezrnat, dobro sortiran i bez glinovitih primjesa. Eolskog supodrijetla i kvartarne starosti. Eksploatacija pijeska se zabranjuje. Potrebno je izvršiti sanacijudevastiranih prostora.Sivosmeđe, kvarcno-vapnene pijeske nalazimo i kod Lumbarde i u okolici Smokvice. Ležišta pijeskase nalaze još u uvali Pržina, s južne strane Pelješca, u blizini Stona.Na ležištima je prekinuta eksploatacija.Morska sol se eksploatira u Stonskoj solani još od Dubrovačke republike. Eksploatacijsko polje sbazenima za proizvodnju soli je smješteno u dnu Stonskog kanala, s njegove južne strane, uz državnucestu Ston-Orebić, s istočne strane je ograničeno Stonskim poljem, a s južne strane brdskompadinom. Lokacija solane ne dopušta širenje eksploatacijskog polja koje se nije mijenjalo od 14.stoljeća. Proizvodnja se odvija na prirodan način, koristeći isključivo sunčevu toplinu u ljetnomrazdoblju za isparavanje morske vode koja se sustavom ustava i kanala dovodi u bazene. Tehnološkiproces je zastario, godišnja proizvodnja ovisi o vremenskim prilikama. Neriješena odvodnja otpadnihvoda Stona koje sada dospijevaju u Stonski kanal mogu nepovoljno utjecati na proizvodnju soli.Ležišta ljekovitih muljeva odnosno peloida su Vela Luka (lječilište Kalos), Trpanj (uvala Blace), Brna(Uvala Istruga), Blace (uvala Blace), Zaton (uvala Soline), solana Ston, Malo jezero (otok Mljet) iCavtat (uvala Tiha). Radi se o rahlim, nevezanim, sitnozrnim, vlažnim sedimentima koji su nastaligeološkim i drugim prirodnim procesima razgrađivanja organskih i anorganskih tvari koji nastaju uprostorima limana, laguna i slanih jezera, te u područjima mineralnih izvora i vulkanskih aktivnosti.Dosadašnjim ispitivanjima dokazana je njihova ljekovitost, te predstavljaju potencijal za razvitakzdravstvenog turizma.Opekarsku sirovinu nalazimo kod Mlina u Župi dubrovačkoj i Uskoplju u Konavlima, dok su ležištasirovine za cement utvrđena kod Grude u Konavlima. Pojave gipsa nalazimo kod Pridvorja uKonavlima, međutim, nemaju ekonomske vrijednosti.Ležišta mineralnih voda su Dubravka (Kukurijek) u općini Konavle, Mokošica u Gradu Dubrovniku iKalac u općini Vela Luka koje spadaju u kategoriju hladnih mineralnih voda. Mineralna voda se koristiu lječilištu Kalos, dok je kupalište-lječilište koje je koristilo mineralne vode izvora Mokošica prekinulo sradom.Od energetskih sirovina postoje pojave bituminoznih stijena i ugljikovodika za sada bez ekonomskevrijednosti. Za područje Županije utvrđeni su istražni prostori ugljikovodika Južni Jadran i Dinaridi 4koji obuhvaća i dio Splitsko-dalmatinske županije.g) KrajobrazS obzirom na stupanj antropogenih promjena i način korištenja prostora, krajolike se može razvrstati utri karakteristična oblika: prirodni krajolik, kultivirani krajolik i stvoreni/izgrađeni (urbani, industrijski, itd.)krajolik.Prirodni krajolik ili biofizička struktura oblikuje se u pojedinačne tipove unutar kojih među elementimavlada određeni strukturni red i određene zakonitosti razvitka. Tako se , unatoč lokalnim posebnostima,može razlučiti prostrane prirodne regije sa skupnim općim obilježjima, u okviru koji se razvijajurelativno stabilni ekosustavi.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije68

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEKultivirani krajolik pokazuje još gotovo sve značajke prirodnog krajolika, ali se pod utjecajemantropogenih utjecaja raščlanjuje u manje cjeline sa svojstvenim načinom korištenja i svojevrsnimkulturnim identitetom. U slučaju razmatranja velikih prostornih cjelina (regionalna razina) pojamkultiviranog krajolika često se može izjednačiti s ruralnim krajolikom, u kojemu prevladavapoljoprivredna djelatnost, manja gustoća naseljenosti i opsegom manja naselja, koja se stapaju sprirodnim okružjem. Na području Županije moglo bi se nabrojiti više očuvanih ruralnih aglomeracija odkojih bi najznačajnija bile Konavle sa svoje tri “bande” koje predstavljaju specifičnu ruralnu zonu ikultivirani agrarni krajolik na prostoru otoka Korčule i Lastova, u obliku suhozidnih terasa i ograda.Izgrađeni krajolik je čovjekovim zahvatima posve izmijenjeni prirodni ili kultivirani krajolik. U urbanomsu krajoliku nestali prvotni mikroelementi i cjeloviti prirodni sustavi, koje nadomješta novi, od izvornogaekosustava posve neovisni svijet, što se oslanja na stečevine suvremenog tehnološkog i društvenogospodarskograzvitka. Prirodni krajolik do te mjere izmijenjen, da se i prestankom čovjekova utjecaja,vrlo polako vraća u prvotno stanje.Područje Republike Hrvatske podijeljeno je na tri veće zemljopisno-kulturno-povijesne regije od kojihpodručje Dubrovačko-neretvanske županije pripada regiji “Primorsko - Jadransko područje” kojaobuhvaća Istru, Kvarnersko-velebitski prostor, Sjeverno-dalmatinska zaravan, Zadarsko-šibenskiarhipelag, Dalmatinsku Zagoru, Obalno područje srednje i južne Dalmacije i Donju Neretvu.Područje Županije je pod utjecajem sredozemnoga kulturnoga kruga. U njemu se nalazi podcjelinatradicijskog graditeljstva Hrvatsko primorje i Dalmacija s malim spontano nastalim ruralnimaglomeracijama i pretežitom upotrebom kamena kao građevinskoga materijala.Povijesne cjeline uz obalu nastajale su na malim poluotocima (Korčula) i otočićima, u zaljevima (VelaLuka, Cavtat) i na prevlakama (Ston), koristeći prirodnu razvedenost obale za obranu i instalaciju luke.Gradovi su nastajali na mjestima mogućih komunikacija s unutrašnjošću, na ušćima rijeka ili ispodbrdskih prijevoja. U delti Neretve osim Narone nema velike urbane tradicije, kao ni u plitkom moru slagunama.Povijesne cjeline na otocima (Lastovo) razvijale su se uz luke ili kao luke, koristeći pogodnosti obale ilipak na uzvisinama uspostavljajući komunikaciju s lukom.Priobalje karakterizira pretežno antikna i srednjovjekovna urbana struktura. Značajke tog urbanizmasačuvane su u većem broju gradova koji su uglavnom zarana imali snažno razvijenu samoupravu istatute s odredbama o načinu građenja (Dubrovnik 1272., Korčula, Lastovo, Mljet). Najviši dosezirenesansne arhitekture u krajoliku ostvareni su u nizu dubrovačkih ljetnikovaca s perivojima, a čitavi jeprostor Dubrovačke Republike kulturni krajolik (planirani gradovi Ston i Mali Ston s obrambenimzidinama, kao i ukupni planski oplemenjivani krajolik).Prema klasifikaciji krajobraza načinjenoj u okviru Nacionalne strategije zaštite biološke i krajobrazneraznolikosti (1999.), na prostoru Dubrovačko-neretvanske županije dominiraju dvije krajobraznejedinice – Donja Neretva i Obalno područje Srednje i Južne Dalmacije, a u vrlo malom dijelu, naobroncima Rilića iznad Staševice s dijelom polja Jezero te Rujnice, zastupljena je krajobrazna jedinicaDalmatinska zagora.U Dubrovačko-neretvanskoj županiji razlikuju se dvije cjeline unutar krajobrazne jedinice Obalnopodručje Srednje i Južne Dalmacije. Jedna obuhvaća Dubrovačko primorje s brdovitim obalnimpojasom, Konavoskim poljem, Konavoskim stijenama i planinom Snježnicom, a druga otoke iPelješac. Priobalne planine su vapnenačke sa malo šumske vegetacije. Za njihovo podnožjekarakterističan je negdje uži, negdje širi flišni pojas koji se u krajoliku obično izdvaja pitomošću izelenilom. Negdje su to poljoprivredne kulture (Konavle), a negdje cjelovite šumske zone.Pripadajući otoci (Korčula, Lastovo, Elafiti, Mljet) su većih površina i orografski razvedeni. Tako iPelješac (kojeg u pejzažnom pogledu možemo priključiti otočju) doseže 961 m. Otoci imaju dalekomanje flišnih naslaga (na Pelješcu), pa glavni naglasak reljefu daju vapnenci, a to znači kraškamorfologija. Na otocima nema velikih polja, ali su obilno zastupljeni ostali, manji oblici kraškihdepresija, uvale, doci i vrtače.Otoci su razmjerno dobro pokriveni makijom, na većim visinama listopadnom šikarom, ali su dostačesti i kompleksi visokih šuma alepskog ili crnog dalmatinskog bora i crnike. To posebno vrijedi zajužnodalmatinske otoke Korčulu, Elafite, Mljet i Lastovo.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije69

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJENizinski močvarni i kultivirani dijelovi Donje Neretve, okruženi brdovitim kršem i spojeni s morskomobalom i morem, krajobrazna su posebnost u nacionalnim okvirima, koja predstavlja još nedovoljnoiskorištenu osnovu za turističko korištenje i razvoj. Ovdje se razvila jedina delta na našoj obali. Dokvećina jadranskih rijeka imaju potopljena riječna ušća, Neretva je nanosila znatno više materijala te seusprkos postglacijalnom uzdizanju morske razine ovdje razvilo naplavno područje. Iz naplavljeneravnice mjestimice poput otoka izniču vapnenačke glavice – vrhovi negdašnjih brda, što ukupnukrajobraznu sliku čini izuzetnom. Ovome prostoru glavni pečat daje obilje vode: Neretva i njezinirukavci, jezera, 'oka', potopljene krške depresije - Baćinska jezera, niz izvora uz rub okolnih brda iprostrana delta s lagunama i plićinama. Karakteristična je i slika poljoprivrednih površina nastalih'jendečenjem' – tradicionalnim načinom stvaranja plodnog tla u vodi kopanjem kanala i nasipanjemizvađenog mulja na tako novonastalu parcelu.Danas je ovaj kajobraz znatnim dijelom narušen neprimjerenom gradnjom i opterećen krajobraznodominantnim infrastrukturnim sadržajima.Prostor donje Neretve sasvim je osebujan, i jedini je takav u Hrvatskoj i zato ima razloga da se izdvojiu zasebnu pejzažnu jedinicu, iako je razmjerno mala.Za razliku od ostalih dalmatinskih rijeka, Neretva je iz uzvodnog toka donosila znatno više materijala, iproces naplavljivanja tekao je brže od postglacijalnog dizanja morske razine. I dok ostale dalmatinskerijeke imaju potopljene posljednje kilometre svog toka, Neretva je stvorila jedini naplavljeni prostor nanašoj obali, uključujući i deltasto ušće. Depresije su ispunjene i zaravnjene, ali viši dijelovinaslijeđenog reljefa - vapnenačke glavice - poput otoka “rastu” iz ravnice, što ukupnu pejzažnu slikučini izuzetnom.Toj slici na poseban način svoj prilog daje obilje vode (ne samo Neretve nego i okolnih vrela) koje seuz ostalo odražava i na način obrade tla (pristup parcelama često se obavlja čamcem) te brojnebiološki bogate fluvijalno-močvarne sredine. Dio tog akvatičkog bogatstva i osebujnog krajolikasvakako su i obližnja Baćinska jezera, splet potopljenih kraških depresija.h) Iskorištavanje i zaštita moraU dosadašnjim prostornim planovima na području Županije more se nije obrađivalo posebno.Određene su bile namjene prostora samo na kopnu, bez posebnog razmatranja osobina i važnostipripadajućeg mora i njegove namjene. More se iskorištava prema namjeni pripadajućeg kopna.Izuzetak je more u postojećim lukama, te u posebno zaštićenim područjima; u području nacionalnogparka Mljet i posebnog rezervata Malostonski zaljev, gdje se more nalazi pod posebnim režimomzaštite i korištenja. Općenito se može zaključiti da se more do sada koristi ne prema prostornimplanovima koji tretiraju more kao kopnu ravnopravan dio prostora, već kao rezultat korištenjapripadajućega kopna. Drugim riječima, namjena kopna je odredila i namjenu mora. Istodobno, osobinei značenje mora na određenomu području nisu određivale namjenu pripadajućeg kopna. U poglavlju 4opisuju se pojedinačni negativni utjecaji pojedinih aktivnosti na stanje mora i promjene u ekosustavudo kojih je došlo na području Županije kao posljedice onečišćenja. Od brojnih nesporazuma istaknutćemo najznačajnije. Jezero Modrič u delti rijeke Neretve bio je značajan lokalitet za mrijest i razvojranih faza cipla i lubina. Kad je za potrebe poljoprivrede isušeno, nastale su velike štete za ribarstvo, ijoš u poljoprivredi nisu postignuti očekivani rezultati. Izgradnja kanalizacijiskih ispusta naneodgovarajući način u Župi dubrovačkoj izazvala je značajnu degradaciju priobalnoga mora.Deponij otpadnog materijala koji se nalazi južno od grada Dubrovnika značajno utječe na južni obalnipojas otoka Lokruma koji je predložen za zaštitu. Uvala Prapratno koja je zaštićena kao značajankrajobraz, će izgradnjom planiranoga trajektnoga pristaništa izgubiti takvu zaštitu.Istaknimo i pozitivan primjer zaštite Malostonskog zaljeva. Izgradnjom grada Neuma, istina tada udrugoj republici a danas u drugoj državi, postojala je opasnost da otpadne vode grada ugrozeMalostonski zaljev. Posebnom aktivnošću znanstvenika i sredstava javnog informiranja Zaljev jezaštićen izgradnjom dugačkog kanalizacijskog kolektora kojim se otpadne vode odvode izvanpodručja zaljeva i ispuštaju u Mljetski kanal.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije70

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEi) Štete od rata, potresa i požaraŠtete od rataDubrovačko-neretvanska županija doživjela je teška ratna razaranja prouzročena srbo-crnogorskomagresijom 1991. i 1992., osobito na području bivše Općine Dubrovnik.U razdoblju od listopada 1991. do listopada 1992. najveći dio bivše općine Dubrovnik bio je podokupacijom, te opustošen, uništen i spaljen. Okupirano je tada (53% ukupne površine općine)cjelokupno područje Konavala, Župe dubrovačke, Dubrovačkog primorja i Rijeke dubrovačke, dok jeostatak najužeg područja Grada Dubrovnika (od Orsule do Kantafiga) i njegova zaštićena spomeničkajezgra doživjela najteža razaranja u svojoj povijesti.Velika razaranja doživjela su i područja Velikog i Malog Stona i dijelova Pelješca, Elafita, te diopodručja Općine Metković. Prema evidenciji komisije za popis i procjenu ratnih šteta, formirane odVlade Republike Hrvatske, evidentirana su i kategorizirana oštećenja stambenog fonda na cijelompodručju bivše Općine Dubrovnik.Objekti koji su evidentirani kao zaštićeni, prema registru Zavoda za zaštitu spomenika kulture ušli su uposeban popis ove institucije.Također je bio osnovan i poseban Ured "UNESCO-a" pri Zavodu za zaštitu spomenika kulture iprirode Dubrovnik koji je izradio prva preliminarna izvješća o oštećenju "UNESC-ova" zaštićenogspomenika Grada Dubrovnika, već u listopadu i studenom 1991., kao i kasnija izviješća prema daljnjimrazaranjima vrijedne spomeničke cjeline.Tijekom 1991. i 1992. na uže područje gradske jezgre palo je oko 2000 minsko eksplozivnih sredstavašto najbolje pokazuje razinu razaranja spomeničkog kompleksa pod zaštitom "UNESCO-a". U timbombardiranjima oštećeno je 409 objekata unutar zidina, od čega je 8 potpuno izgorjelo.Prema popisima i evidenciji komisija iz oblasti stanovanja i gospodarstva uništeno je ili oštećeno 75%industrijskih kapaciteta, onemogućeno 100% poljoprivredne proizvodnje, uništeno i opljačkano 90%kapaciteta u građevinarstvu, 40% u trgovini, uništeno ili znatno oštećeno preko 60% hotelskihkapaciteta, onesposobljena prometna infrastruktura (zračna luka, ceste, pošte, telekomunikacije),zapaljeno je preko 2500 obiteljskih i gospodarskih objekata, a preko 5500 ih je teže ili lakše oštećeno,dok je imovina građana na okupiranom području u većem dijelu opljačkana.Na temelju prikupljenih podataka još iz 1991. procijenjena je šteta od preko 2.000.000.000 US$.Prema procjenama tadašnjeg Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode Dubrovnika u samomGradu Dubrovniku 63% građevina je pogođeno, od toga 2,5% potpuno izgorjelo, 20% objekata je težeoštećeno u konstruktivnom smislu, 46,5% su oštećene konstrukcije zidova i krovova, a 31% su lakšeoštećeni objekti.Pregled završenih aktivnosti obnove na području Dubrovačko-neretvanske županijeNovčane potpore Organizirana obnovaŽupanija /UKUPNOKreditiPosebna pravaI.-IIIIV.-VI.Općina, gradBroj Iznos Broj Iznos Broj Iznos Broj Iznos Broj IznosDubrovnik 3.632 156.251.673,73 1.605 80.250.000,00 1676 22.494.681,59 220 47.932.960,89 131 5.574.031,25Metković 223 11.163.359,19 205 10.250.000,00 9 139.500,00 9 773.859,19Dubrovačkoprimorje932 116.320.421,30 430 21.500.000,00 37 442.500,00 420 91.508.379,89 45 2.869.541,41Konavle 2.019 233.016.672,17 264 13.200.000,00 738 8.512.908,80 960 209.162.011,17 57 2.141.752,20Mljet 2 100.000,00 2 100.000,00Opuzen 49 2.450.000,00 49 2.450.000,00Slivno 1 5.500,00 1 5.500,00Ston 89 2.915.532,26 40 2.000.000,00 43 668.947,30 6 246.584,96Župadubrovačka1.084 104.740.257,00 597 8.872.809,06 430 93.687.150,84 57 2.180.297,10Dubrovačkoneretvanska8.031 626.963.415,65 2.595 129.750.000,00 3101 41.136.846,75 2.030 442.290.502,79 305 13.786.066,11Izvor: Ministarstvo regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, Uprava za obnovu, 2008.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije71

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE1.1.2.3. KOMUNALNA INFRASTRUKTURAa) Prometni sustavRubni geoprometni položaj Dubrovačko-neretvanske županije u okviru Republike Hrvatske djelujeograničavajuće na prometnu povezanost s ostalim dijelovima Republike Hrvatske. U okviru cestovneprometne mreže, Županija se nalazi na kraju Jadranske turističke ceste, loših prometno-tehničkihelemenata s malim radijusima i velikim uzdužnim nagibima te neriješenih prolazaka kroz naselja,poglavito na području gradova Ploče i Dubrovnik te Općine Župa dubrovačka.Prema podacima preuzetim od Ministarstva unutarnjih poslova za 1997. u Dubrovačko-neretvanskojžupaniji registrirano je ukupno 30541 cestovnih vozila, od čega 25877 osobnih automobila. Prosjekbroja osobnih automobila na svakih 1000 stanovnika iznosi 223 osobna automobila (stanovnici premaprocjeni za 1998. - 116.000 stanovnika) je veći od prosjeka Republike Hrvatske koji iznosi 175.S obzirom na povezanost Županije s ostalim dijelovima Hrvatske i šire pomorskim prometnimsustavom, generalno se može reći da postoji pomorska infrastruktura koja bi uz odgovarajućeintervencije i uvođenje brzih brodskih (brzina kretanja plovila najmanje 30 nautičkih milja) i trajektnihlinija mogla na primjeren način povezati Županiju.Željeznički promet na području Županije zastupljen je samo jednom željezničkom prugom iz pravcasjeveroistočne Hrvatske preko Bosne i Hercegovine (Sarajevo-Mostar) do Ploča. Najvažnija svrha teželjezničke pruge je prijevoz tereta koji dolazi u luku Ploče, u prvom redu za područje Bosne iHercegovine.Zračni promet jedini je vid prometa koji Županiju na zadovoljavajući način povezuje s ostalim dijelomHrvatske i svijeta preko zračne luke Dubrovnik.“Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske” zbog posebnog i izdvojenog položaja na krajnjemjugoistoku zemlje posebno izdvaja šire područje Dubrovnika (Dubrovačko priobalje) koje zahtijeva izaslužuje posebnu i prioritetnu pažnju i tretman u prostornom povezivanju s drugim dijelovimaHrvatske te u međusobnom povezivanju dijelova Europe (iz pravca Italije u pravcu Crne Gore,Albanije i Grčke), ali i svijeta. Stoga potrebno je uspostaviti brze i kvalitetne brodske, trajektne i zračneveze, izgraditi suvremenu Jadransku auto-cestu (ispitati opravdanost izgradnjedužjadranskeželjeznice), te uspostaviti suvremen sustav telekomunikacijskih veza.Cestovni prometni sustavCestovna prometna mreža na području Dubrovačko-neretvanske županije sastoji se od sedamnaestdržavnih cesta, trideset županijskih cesta te sedamdesetjedne lokalne ceste.Ratna razaranja su ionako manjkavu i neprikladnu prometnu mrežu još samo podcrtala. Uz to,cestovna mreža na nedostatan način povezuje Županiju s ostalim dijelovima Hrvatske i šire. Osnovnirazlog zbog kojega prometna mreža ne pruža pravu razinu usluge njenim korisnicima leži u tome štone postoji prometnica koja bi na optimalan način stvorila vezu između krajnjeg juga Hrvatske i njenogaglavnog grada Zagreba, te ostalog dijela države. To se može riješiti samo na jedan način, izgradnjomJadranske auto ceste koja bi na optimalan način povezala Županiju sa svim ostalim dijelovima našedržave.Državne ceste – postojeće stanjeBroj cesteD8D9D62D118D119D120D122D123D222D223D413D414D415D416Opis cestePloče - G.P. Klek (gr. R. BIH) - G.P. Zaton Doli - (gr. R. BiH) – Dubrovnik - G.P. Karasovići (gr. Crne Gora)G.P. Metković (gr. R. BiH) – Opuzen – D8Vrgorac – Kula Norinska – Metković (D9)Vela Luka – Smokvica – KorčulaUbli - LastovoPomena – Polače – Sobra - SaplunaraŠipanska Luka - SuđurađTrajektna luka Sobra – D120G.P. Mali Prolog (gr. R. BiH) – D62G.P. Gornji Brgat (granica BiH) – Dubac (D8)Ploče (D8) – luka PločeTrajektna luka Orebić – Ston – Zaton Doli (D8)Trajektna luka Trpanj – D. Banda (D414)Prapratno (D414) –trajektna luka PrapratnoZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije72

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJED420D513D516Sustjepan (D8) – luka GružM. Prolog (D62) – Ploče (D8)Karasovići (D8) – G.P. Konfin (granica Crne Gore)Najveći problem u oblasti cestovnog prometa su loši prometno-tehnički elementi prometnica (dugiuzdužni nagibi prometnica bez trake za spora vozila, veliki broj krivina s malim radijusima pa i ispodR=50 m, te loši spojevi između prometnica višeg i nižeg reda) koji stvaraju velik problem sigurnostiodvijanja prometa. Jako velik problem predstavlja neriješeno pitanje ulaza u Ploče i Dubrovnik sJadranske turističke ceste (s tim da se ulaz u Ploče upravo počeo rješavati). Taj problem je osobitonaglašen na Jadranskoj turističkoj cesti D-8, glavnoj cestovnoj vezi Županije s drugim dijelovimaHrvatske i šire.Na Jadranskoj turističkoj cesti, kao glavnoj cestovnoj vezi Županije, najveći problem predstavlja velikaizgrađenost uz prometnicu te je na pojedinim dionicama pretvara u stambenu prometnicu. Uslijed togadolazi do problema u oblasti sigurnosti prometa (smanjenje brzine kretanja, pješaci na kolniku,nepreglednost i sl.), posebno na području Gradova Ploče i Dubrovnik te Općine Župa dubrovačka.Državna cesta D-9 (Metković - granica s Bosnom i Hercegovinom-Opuzen-D-8) predstavlja problemjer prolazi kroz sam grad Metković i jer istom trasom prolazi cjelokupan tranzitni promet u pravcuBosne i Hercegovine, dok se na samom rubu grada Metkovića nalazi državni granični prijelaz koji opetsa svoje strane stvara kolonu vozila duboko u sam Metković. Taj problem mora se hitno riješiti jer jeonemogućen normalno prometno funkcioniranje Metkovića, po veličini drugoga grada u Županiji.Državna cesta D-62 (Mali Prolog-Metković-D9) u lošem je stanju na dijelu od spoja sa D-9 (napodručju grada Metkovića) do područja Novih Sela. Na toj dionici potrebno je izvršiti modernizaciju dase isprave problematična prometno-tehnička rješenja te problem prolaska ceste kroz naselja.Osim toga, velik problem u povezivanju unutar same Županije predstavlja i državna cesta D-414, tzv.Pelješka cesta, koja svojom dotrajalošću, malom širinom, velikim brojem krivina s malim radijusima i snekoliko konfliktnih dionica (kao što su prolaz kroz Ston, dionice kod Popove Luke i Trstenika tedionica Kapetani) predstavlja veliko ograničenje pri cestovnom povezivanju područja s ostalimdijelovima Županije, s ostalim dijelovima Hrvatske i šire. Rješavanje problema na državnoj cesti D-414je započeto, ali će zahtijevati znatan napor i sredstva da bi se tamo riješili svi problemi.Problem na državnoj cesti D-118 je pitanje obilaženja naselja Čara i Smokvica.Osim zahvata na državnim cestama, potrebna je intervencija i na: D-119 (Ubli-Lastovo), D-120(Pomena-Polače-Sobra-Saplunara), koje predstavljaju glavne otočne cestovne veze te ih je potrebnou potpunosti urediti da bi se promet na njima mogao sigurno i neometano odvijati. To u prvom reduznači, da je na državnoj cesti D-120 potrebno izgraditi obilaznicu naselja Polače, te prolaz kroz naseljeMaranovići. Na državnoj cesti D-119 potrebno je izvršiti rekonstrukciju cjelokupne prometnice da sepostigne njena normalna širina. Postojeća prometnica je građena u vrijeme kada je Lastovo pripadaloItaliji pa zbog onodobnih standarda i prometne opterećenosti ima znatno lošije prometno-tehničkeelemente od onih koje zahtijeva sadašnji suvremeni promet. Cesta D-22 (Šipanska Luka-Suđurađ),također glavna otočna cesta, generalno je uređena i možda je jedina od svih otočnih cesta koja jenakon Domovinskog rata kompletno rekonstruirana i proširena, pa zadovoljava sve postojeće iplanirane prometne potrebe otoka. Osim državnih cesta, na otoku Mljetu imamo još i državnu cestu D-123 (trajektna luka Sobra - D 120) koja ide od glavne otočne prometnice do trajektnog pristaništa. Ovaprometnica je novosagrađena pa je u dobrom stanju i sa suvremenim prometno-tehničkimelementima.Dvije državne ceste koje se još nalaze na poluotoku Pelješcu su D-415 (D 414 - Trpanj trajekt) i D-416(D 414 - Prapratno trajekt) od kojih je prvu potrebno rekonstruirati u cijeloj dužini (jer je u jako lošemstanju obzirom na neredovito održavanje, a potrebna je i modernizacija).Posljednja preostala državna cesta u obalnom pojasu Županije je D-516 (D-8 - Rt Oštro) koja senalazi na samom jugu Republike Hrvatske, na području Općine Konavle i neophodno ju je dijelompotpuno rekonstruirati, a dijelom potpuno izgraditi obzirom da skoro ni ne postoji na svom krajnjemdijelu, prema granici sa SR Jugoslavijom na području rta Kobila.Državne ceste D-413 (Ploče (D-8) - Luka Ploče) i D-420 (Sustjepan (D-8) - Gruška obala) vodepromet od Jadranske turističke ceste do lučkih kapaciteta u Pločama i Dubrovniku (luke od osobitog(međunarodnog) gospodarskog značaja za Republiku Hrvatsku otvorene za javni promet). Potrebno ihje pojačano održavati do izgradnje njihovih novih trasa kojima će se riješiti uska grla na njima.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije73

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEDržavna cesta D-222 (D-62 - Mali Prolog (gr. BiH)) je spojna prometnica koja vodi prema graničnomprijelazu i potrebno ju je prilagoditi toj njenoj funkciji, odnosno izgraditi pravi granični prijelaz da bi onamogla funkcionirati na zadovoljavajući način.Državna cesta D-223 (gr. BiH - Gornji Brgat - D-8) također je spojna prometnica prema graničnomprijelazu prema Bosni i Hercegovini (na području Ivanice). Tijekom Domovinskog rata doživjela je većaoštećenja koja su odmah po oslobođenju u potpunosti sanirana, pa je cijela prometnica u dostadobrom stanju obzirom na količinu prometa koji se njome odvija.Državna cesta D-513 (Ploče (D 8) - Mali Prolog (D 62)) je spojna prometnica između Jadransketurističke ceste (D-8) i državne ceste D-62. Zahtijeva modernizaciju na dionici od spoja sa Jadranskomturističkom cestom do spoja sa županijskom cestom Ž-6208 zbog dotrajalosti kolnika teneodgovarajućih prometno-tehničkih elemenata ceste.Županijske ceste – postojeće stanjeBroj ceste Opis cesteŽ6208 Staševica – D 513Ž6211Otrić Seoci – D513Ž6215Lovište – Viganj – Orebić (D414)Ž6216D8 – Ploče (D413)Ž6217Rogotin (D8) – Komin – Krvavac – Kula (D62)Ž6218Gr. R. BiH – Prud – Metković (D62)Ž6219Buk Vlaka (L69010) – Podgradina – Opuzen (D9)Ž6220Metković (D9) – Mlinište – gr. R. BiHŽ6221Vela Luka (Plitvine) (L69060) – D118Ž6222D118 – Blato – D118Ž6223Blato (Ž6222) – Prižba – Brna – Smokvica (D118)Ž6224Račišće – Korčula (D118)Ž6225D118 – LumbardaŽ6226 Žuljana (L69028) – Dubrava (414)Ž6227Sv. Nikola (Ž6228) – Most Bistrina (D8)Ž6228Gr. R. BiH – Rudine – Slano – Trsteno (D8)Ž6229Ošlje – Ž6228Ž6230Pasadur (L69063) – Ubli (D119)Ž6231Luka – Hodilje – Ston (D414)Ž6232Gr. R. BiH – Slano (Ž6228)Ž6235Osojnik – Ž6254Ž6238Cavtat – Zvekovica (D8)Ž6239Zvekovica (D8) – Drvenik – Ž6241Ž6240D8 – Radovčići – Mikulići – D516Ž6241Dubravka – Gruda (D8)Ž6242Ž6240 – MolunatŽ6243Brgat (D223) – Grbavac – Petrača – D8Ž6244Korčula (D118) – lukaŽ6254Lozica (D8) – Mokošica – Komolac – Sustjepan (D420)Ž6255Prigradica (L69018) – Blato (Ž6222)Županijske ceste na našem području također su u poprilično lošem stanju. Sve su većinom u funkcijiinternog županijskog povezivanja i skoro sve imaju loše prometno-tehničke elemente koji zahtijevajunjihovu rekonstrukciju i modernizaciju. Međutim, one koje se nalaze na području većih naselja(sjedišta Gradova i Općina) u boljem su stanju od ostalih. To su:− Ž 6216 (D8 - Ploče (D413)) koja se nalazi na području grada Ploča i koja ipak zahtijeva pojačanoodržavanje,− Ž 6221 (Vela Luka-D118) i Ž 6251 (D118 (trajektna luka Vela Luka) - Ž6221) koje se nalaze napodručju naselja Vela Luka i koje zahtijevaju pojačano održavanje, a naročito je neophodna izradaprometnog projekta za cijelo naselje jer je to jedini način da se riješe svi prometni problemi kojisada postoje u Veloj Luci.− Ž 6222 (D118-Blato-D118) je glavna prometnica u samom naselju Blato, u dosta dobrom je stanjute zahtijeva samo pojačano održavanje.Osim šest navedenih, važnije županijske ceste na području Županije su :− Ž 6208 (Vrgorac (D62)-Staševica-D513) je županijska cesta koja povezuje područja Gradova Pločei Vrgorac, u lošem je stanju te zahtijeva pojačano održavanje i dijelom rekonstrukciju.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije74

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE− Ž 6217 (Rogotin (D8)-Komin-Krvavac-Kula Norinska (D62)) je u funkciji povezivanja desne obaleNeretve i u dosta je lošem stanju obzirom na svoje prometno-tehničke elemente te je potrebnanjena rekonstrukcija i modernizacija. Također bi trebalo preispitati njen prolazak kroz naseljeKomin, odnosno razmotriti mogućnost obilaženja tog naselja.− Ž 6220 (Metković (D9)-Mlinište-G.P. Brestica gr. BiH)) se nalazi na trasi tzv. Francuskog puta ipovezuje Grad Metković sa Općinom Zažablje i dalje preko područja BiH odnosno Neuma saOpćinom Dubrovačko primorje. Ova prometnica je u dosta lošem stanju obzirom na svoje izrazitološe prometno-tehničke elemente i potrebna joj je temeljita rekonstrukcija,− Ž 6223 (Blato (Ž6222)-Prižba-Brna-Smokvica (D118)) je prometnica koja povezuje sva naselja najužnoj obali otoka Korčule na području Općina Blato i Smokvica, u dosta je dobrom stanju izahtijeva samo redovito održavanje.− Ž 6224 (Račišće-Korčula (D 118)) povezuje naselja na sjevernoj obali otoka Korčule na područjuGrada Korčule, u jako je lošem stanju po pitanju prometno-tehničkih elemenata i tekućegodržavanja.− Ž 6228 (G.P. Duži (gr.BiH)-Slano-Trsteno (D8)) je glavna cestovna prometna komunikacija izmeđunaselja u gornjem dijelu Općine Dubrovačko primorje i Grada Dubrovnika (takozvani Francuski put)i veže se na zapad preko područja BiH sa županijskom cestom Ž 6220 na području doline Neretve.U lošem je stanju i zahtijeva na svom većem dijelu modernizaciju odnosno pojačano održavanje.− Ž 6239 (Zvekovica (D8)-Drvenik-Ž6241) je županijska cesta koja povezuje naselja u gornjem dijeluKonavoskog polja. Dijelom je rekonstruirana i potrebno je dovršiti njenu rekonstrukciju u cijelojdužini.− Ž 6240 (D8-Radovčići-Mikulići-D516) povezuje naselja u donjem dijelu Konavoskog polja izahtijeva pojačano održavanje.− Ž 6241 (Dubravka-Gruda (D8)) je županijska prometnica koja ide od državne ceste D8 do graniceBiH (područja Republike Srpske) i za vrijeme Domovinskog rata je doživjela veća oštećenja (bila jezarušena na dva mjesta) te joj je potrebna rekonstrukcija.− Ž 6243 (Brgat-Barbara (D223)-Grbavac-Petrača-D8) povezuje naselja u sjevernom dijelu OpćineŽupa dubrovačka, u jako je lošem stanju, zahtijeva hitnu rekonstrukciju i modernizaciju.Ostale županijske ceste također su u lošem stanju i zahtijevaju djelovanje od rekonstrukcije prekomodernizacije do pojačanog održavanja, dok druge opet trebaju sve navedene vrste zahvata i takopostale primjerene odvijanju suvremenog cestovnog prometa na razini primjerenoj za ceste županijskevažnosti, što sada najčešće nije slučaj.Lokalne ceste – postojeće stanjeBroj cesteOpis cesteL69002Duba Pelješka – D. Vručica – G. Vručica (D415)L69003Peračko Blato – D513L69005D8 – želj. Kolodvor RogotinL69006Kamp Višnjican – L69007L69007 D8 – Trn – L 69010L69008Nova Sela (D62) – D62L69009Banja (ž6217) – Desne – Kula Norinska (Ž6217)L69010D8 – Blace – Mihalj – Tuštevac – Lovorje – D8L69011Opuzen (D9) - PodgradinaL69012D9 – Krvavac – Metković (Ž6220)L69013D9 – Ž6220L69014Pologoša (Ž6220) - GlušciL69015Bijeli Vir (Ž6220) - DobranjeL69016Vela Luka (Ž6221) – Blato (Ž6222)L69017Tri Luke – Potirna – L69016L69018D118 – Bristva – Prigradica (Ž6255)L69019Prigradica (L69018) - BabinaL69020Blato (Ž62222) – Smokvica (Ž6223)L69021Čara (D118) - ZavalaticaL69022Čara (D118) – Pupnat (D118)L69023Podgorje – Orebić (D414)L69024Stanković – D414L69025D414 – Postup – Borje - PodobućeL69026D415 – Oskorušno – Kuna Pelješka – D414L69027Sreser – Janjina (D414)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije75

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEL69028Trstenik – D414L69029Raba – D8L69030Brijesta – D414L69031Mlinište (Ž6220) – VidonjeL69032Ž6228 – Imotica – Topolo – Ž6228L69033Stupa – Ž6228L69034Zaklopatica – Lastovo (D119)L69035Lastovo (D119) – Skrivena LukaL69036D120 – Goveđari – D120L69037Kozarica – Blato – D120L69038Duba Stonska – Luka (Ž6231)L69039Česvinica – Ston (Ž6231)L69040Smokovljani – Ž6228L69041Visočani – Ž6228L69042L69043 – Čepikuće – Trnovica – gr. BiHL69043Ž6228 – Lisac – Mravinca (Ž6228)L69044Ž6228 – Rudine – D8L69045D8 - DoliL69046Ž6228 – Mravinjac – Mrčevo – Kliševo – LjubačL69047Gromača – Orašac (D8)L69048Komolac (D8) – Šumet – Brgat (D223)L69049Bosanka – Brgat (D223)L69050 D8 – Čelopeci –D8L69051Zvekovica (Ž6239) – Stravča – Duba KonavoskaL69052Kuna – Lovorno (Ž6239)L69053Čilipi (D8) – Ljuta – Ž6241L69054Komaji (D8) – Ž6240L69055Radovčići (Ž6240) – D8L69056Ston (D414)– Broce - KobašL69057Ž6241 – Vodovađa – D8L69058Gruda (Ž6241) – L69057L69059Palje Brdo – D8L69060Privala – Vela Luka (Ž6221)L69062Prehodišće – Pasadur(Ž6230)L69063Jurjeva Luka – Pasadur (Ž6230)L69064Lučica – Lastovo (D119)L69066Ston (D414) - SupavoL69067D8 – Grbljava – Majkovi (Ž6228)L69068Trnova – Ž6228L69069Stupa (L69033) – Ošlje (Ž6229)L69070Okuklje – Maranovići (D120)L69072Zabrežje (D120) – Zadublje (D120)L69073D118 – Žrnovo – D118L69074Trpanj (D414) – Osobljava – L69027L69076Trstenik (L69026) – Žuljana (Ž6228)Sve lokalne ceste s područja Dubrovačko-neretvanske županije u lošem je stanju, i zbog ratnihrazaranja i zbog neodržavanja odnosno loših prometno-tehničkih elemenata. Budući da nisurekonstruirane duže vrijeme, može se ustvrditi da su zaostale te da pružaju znatno nižu razinu usluga,predstavljajući opasnost po sigurnost prometa. Dakle, lokalne prometnice na području Županijepotrebno je što prije sustavno obnoviti. Zahvati na ovom segmentu cestovne prometne mreže kreću seod rekonstrukcije i modernizacije preko pojačanog održavanja, s tim da na dionicama pojedinihlokalnih cesta treba razmišljati i o probijanju nove trase, posebno tamo gdje se ne mogu ostvaritiodgovarajuća prometno-tehnička rješenja na postojećoj trasi.Oštećenja na cestovnoj prometnoj mrežiPostojeća cestovna prometna mreža doživjela je tijekom rata znatna razaranja, a potres iz rujna 1996.je još dodatno oštetio prometnice na području Općina Dubrovačko primorje i Ston (posebno se toodnosi na Jadransku turističku cestu kao kralježnicu prometnog sustava Županije).Odmah po oslobađanju svih u Domovinskom ratu okupiranih dijelova Dubrovačko-neretvanskežupanije, prišlo se rekonstrukciji najtežih oštećenja na prometnoj mreži. Do danas su obnovljeni svidijelovi prometnica koji su bili zarušeni ili teže oštećeni. Cestovna prometna mreža oštećena tijekomZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije76

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEDomovinskog rata, dovedena je u prometno stanje, ali je i dalje treba uređivati da bi se razina uslugedovela na predratnu razinu.Uslijed potresa iz rujna 1996. stanje je samo dodatno otežano (i to posebno na području OpćineDubrovačko primorje) te se pristupilo kompletnoj rekonstrukciji, odnosno modernizaciji cestovneprometne mreže Županije.Odnosno, Dubrovačko-neretvanska županija ima pravilan raster cestovne prometne mreže nižeg redai jedino što je potrebno jest njezina modernizacija te dijelom rekonstrukcija uz pojačano održavanjekoje je u zaostatku zbog svih iznesenih objektivnih problema.Željeznički prometni sustavNa području Dubrovačko-neretvanske županije postoji samo jedna željeznička pruga od Ploča prekoMetkovića prema Sarajevu i dalje prema Srednjoj Europi. Spada u pruge od značaja za međunarodnipromet – glavne (koridorske) pruge i ima veliku važnost budući da predstavlja najbližu vezu SrednjeEurope i Sredozemnog mora i zapravo jedini prirodni izlaz na more Bosne i Hercegovine. Na područjuŽupanije, ona prolazi područjem Gradova Ploča, Opuzena i Metkovića te Općine Kula Norinska.Tijekom Domovinskog rata ova pruga nije na području Republike Hrvatske doživjela razaranja, ali jenjen dio na području Bosne i Hercegovine bio znatno razoren pa su skoro svi mostovi i vijadukti bilioštećeni ili srušeni. Nakon oslobađanja, pruga je do Sarajeva stavljena u funkciju te se promet odvijana relaciji Ploče-Sarajevo. Dalje od Sarajeva prema Osijeku i Mađarskoj pruga nije razorena, alibudući da jednim dijelom mora prolaziti područjem srpskog entiteta u Bosni i Hercegovini, još uvijeknije uspostavljen normalan promet.Pomorski prometni sustavNa području Dubrovačko-neretvanske županije postoje, prema Naredbi o razvrstaju luka otvorenih zajavni promet na području Županije dubrovačko-neretvanske (NN, 96/96, 62/2008),− dvije luke od osobitog (međunarodnog) značaja za Republiku Hrvatsku− luka Gruž - putnička luka− luka Ploče,− šest luka županijskog značaja− Gradska luka Dubrovnik - putnička luka− luka Korčula - putnička luka− luka Trpanj - putnička luka− luka Vela Luka - putnička luka− luka Orebić - putnička luka− luka Metković - teretna luka− te 74 luke lokalnog značaja.Luke otvorene za javni promet osobitog (međunarodnog) gospodarskog značaja za RepublikuHrvatskuOpćina/grad Naselje Naziv/lokalitetVrsta(PL, TR)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije77Značaj(M, D, Ž, L)Dužinaoperativne obaleDubrovnik Dubrovnik Gruž - putnička luka PL, TR M 1446 m 3.5 - 12.0 mPloče Ploče Ploče PL,TR M 2060 m 5.0 - 12.0 mPutnička luka Gruž prije Domovinskog rata bila je najjača po prometu putnika u Hrvatskoj, dok je lukaPloče bila druga luka po količini pretovarenog tereta u Hrvatskoj, odmah iza luke Rijeka.Ukupna dužina operativne obale luke Gruž iznosi 2760 metara.Luka Ploče nije doživjela razaranja za vrijeme Domovinskog rata ali je zbog njega te zbog agresije napodručje Republike Bosne i Hercegovine došlo do potpunog zamiranja rada, osim što je služila zadopremu humanitarne pomoći i opreme za mirovne snage Ujedinjenih Naroda u Bosni i Hercegovini.To je prouzročilo velike neizravne štete u luci Ploče. Ukupna dužina operativne obale luke Ploče iznosi1618 metara, s dubinom luke od 6 do 12 metara. U luci Ploče sada postoje slijedeći terminali:− terminal za generalne terete− terminal za rasute terete− terminal za pretovar tekućih teretaGaz

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE− terminal za sipke terete− terminal za drvo− terminal za glinicu i petrolkoks.Luke posebne namjene državnog značaja su:Luke nautičkog turizma državnog značajaOpćina/Grad naselje naziv/lokalitet Kapacitet (broj vezova) Postojeće/planiranoDubrovnik Komolac ACI Marina Miho Pracat 450 ptVojne luke državnog značajaOpćina/Grad naselje naziv/lokalitet Kapacitet (broj vezova) Postojeće/ planiranoPloče Ploče ptBrodogradilišne luke državnog zančajaOpćina/Grad naselje naziv/lokalitetVeličinanavozaD preko 50mVeličina dokaVeće od 1000tnosivostiPostojeće/planiranoKorčula Korčula Dominče/Koromačna D D Pt/plIndustrijske luke državnog značajaOpćina/Grad naselje naziv/lokalitet Mogu uploviti brodovi preko 1000 GT Postojeće/planiranoBlato Blato Bristva D ptLuke županijskog značajaNa području Županije, prema Naredbi o razvrstaju luka otvorenih za javni promet na području Županijedubrovačko-neretvanske (NN, 96/96, 62/08 ), postoji 6 luka županijskog značenja:Luke otvorene za javni promet županijskog značajaOpćina/gradnaseljenaziv/lokalitetVrsta(PL, TR)Značaj(M, D, Ž,L)DužinaoperativneobaleDubrovnik DubrovnikGradska lukaDubrovnikPL Ž 141 m 2.0 - 4.0 mKorčula Korčula Korčula Pl Ž 376 m 4.0 - 6.7 mMetković Metković Metković Tr Ž 850 m 4.5 mOrebić Orebić Putnička luka Pl Z 100 m 3.0 – 5.0 mTrpanj Trpanj Putnička luka Pl Z 100 m 2.6 - 4.4 mVela luka Vela luka Putnička luka Pl Z 196 m 7.0 mGazPostojeće(površinaDa/ne)229617100Luke posebne namjene županijskog značajaBrodogradilišne luke županijskog značajaOpćina/Grad naselje naziv/lokalitetZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije78Veličina navozaŽ do 50mVeličina dokaŽ do 1000tnosivostiPostojeće/planiranoDubrovnik Mokošica Mokošica Ž Ž ptVela Luka Vela Luka Greben Ž Ž ptGradska luka Dubrovnik je putnička pretežito turistička luka - služi za sezonsku vezu s otokomLokrumom, područjem Općine Župe dubrovačke i Cavtatom te za prijevoz putnika s turističkih brodovana kružnim putovanjima koji se sidre ispred Grada i dovode svoje korisnike izravno u spomeničkujezgru Dubrovnika. Važno je naglasiti da se luka nalazi unutar gradske jezgre Dubrovnika koja jeproglašena spomenikom kulture nulte kategorije pa kao takova i zaslužuje posebnu pažnju.LukeKorčula i Vela Luka su putničke luke u koje pristaju brodovi na redovnim dužobalnim i međunarodnimbrodskom linijama (dužobalne trajektne linije: Rijeka-Split-Korčula-Dubrovnik, Split-Vela Luka-Ubli; temeđunarodne linije koje povezuju otok Korčulu sa lukama u Italiji, koje su sezonskog karaktera; uz sve

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEto luku Korčula posjećuju i brodovi na kružnim putovanjima Jadranom). Luke Trpanj i Orebić suputničke luke iz kojih kreću trajektne veze Trpanj-Ploče i Orebić-Korčula koje su od presudne važnostiza povezivanje otoka Korčule i poluotoka Pelješca međusobno i sa širim okruženjem. Jedina teretnaluka županijskog značaja je luka Metković koja se nalazi na kraju plovnog dijela rijeke Neretve koja seod svog ušća u Jadransko more do grada Metkovića tretira kao pomorski plovni put. Luka Metkovićvažna je teretna luka za potrebe svog bližeg okruženja zbog svoje dubine i blizine luke Ploče. Lukanema mogućnosti razviti se u konkurenciju luci Ploče. Ukupna dužina operativne obale u luci Metkovićiznosi 850 metara.Luke nautičkog turizma županijskog značajaDo 200 vezovaOPĆINA/GRAD naselje naziv/lokalitetKapacitet(broj vezova)Postojeće/planiranoKorčula Korčula ACI marina Korčula 200 ptSportske luke županijskog značajaOPĆINA/GRAD naselje naziv/lokalitetKapacitet(broj vezova)Postojeće/planiranoDubrovnik Dubrovnik Orsan Do 200 ptOrebić Orebić Orebić Do 200 ptBrodogradilišne luke županijskog značajaOPĆINA/GRAD naselje naziv/lokalitetVeličina navozaŽ do 50mVeličina dokaŽ do 1000t nosivostiPostojeće/planiranoDubrovnik Mokošica Mokošica Ž Ž ptVela Luka Vela Luka Greben Ž Ž ptLuke lokalnog značajaNa području Dubrovačko-neretvanske županije postoje 75 luka lokalnog značenja i to:Luke otvorene za javni promet lokalnog značajaOpćina/gradNaseljeNazivi luka premaNaredbi o razvrstajuluka...(96/96)naziv/ lokalitetVrsta(PL, TR)Značaj(L)Dubrovnik Luka Gruž Gruž PL LBrsečine Luka Brsečine Brsečine PL LLuka Šipanska Luka Jakljan Jakljan PL LDonje Čelo Luka Donje Čelo Muo PL LGornje Čelo Luka Gornje Čelo Gornje Čelo PL LKomolac Luka Komolac Komolac PL LLokrum Luka Lokrum Lokrum PL LDubrovnik Lopud Luka Lopud Lopud PL LLuka Šipanska Luka Luka (Šipanska) Luka Šipanska PL LMokošica Luka Mokošica Mokošica PL LOrašac Luka Orašac Orašac PL LSuđurađ Luka Suđurađ Suđurađ PL LSustjepan Naselje PL LLuka SustjepanSustjepanShell PL LTrsteno Luka Trsteno Trsteno PL LZaton Luka Zaton Zaton PL LKorčula Korčula W PL LKorčula Luka KorčulaUš PL LKorčulaDominče PL LKorčula Korčula Luka Badija Badija PL LKneža Luka Pupnat Kneža PL LRačišće Luka Račišće Račišće PL LČara Luka Zavalatica Zavalatica PL LOpuzen Opuzen Luka Opuzen Opuzen PL LPloče Komin Luka Komin Komin PL LNapomenaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije79

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEBlato Luka Bristva Bristva LI LBlatoBlato Luka Gršćica Grščica PL LBlato Luka Prigradica Prigradica PL LBlato Luka Prižba Prižba PL LDubr.Doli Luka Doli Doli PL LPrimorjeBanići Luka Janska Janska PL LSlano Luka Slano Slano PL LDrače Luka Drače Drače PL LJanjina Sreser Luka Sreser Sreser PL LDrače Luka Sutvid Sutvid PL LKonavleCavtatLuka CavtatTiha-Cavtat PL LStara Luka Cavtat PL LMolunat Luka Molunat Molunat PL LVitaljina Luka Prevlaka Prevlaka PL LLastovo Luka Lučica (Lastovo) Lučica (Lastovo) PL LLastovo Luka Sveti Mihovil Sveti Mihovil PL LLastovo Ubli Luka Ubli Ubli PL LUbli Luka Pasadur Pasadur PL LZaklopatica Luka Zaklopatica Zaklopatica PL LLumbarda Lumbarda Luka Lumbarda Naselje PL LKozarica Luka Kozarica Kozarica PL LOkuklje Luka Okuklje Okuklje PL LPolače Luka Polače Polače PL LPomena Luka Pomena Pomena PL LMljetProžurska Luka Luka Prožura Prožura PL LSaplunara Luka Saplunara Saplunara PL LSobra Luka Sobra Trajekt PL LSobra Naselje PL LPodgorje Luka Crkvice Perna PL LKuna Pelješka Luka Kućište Crkvice PL LKućište Luka Lovište Kućište PL LOrebićLovište Luka Podobuče Lovište PL LPodobuće Luka Trstenik Podobuće PL LTrstenik Luka Viganj Trstenik PL LViganj Luka Perna Viganj PL LOskorušno Luka Velika Prapratna Velika Prapratna PL LBlace Luka Blace Blace PL LSlivno Duboka Luka Duboka Duboka PL LKlek Luka Klek Klek PL LSmokvica Brna Luka Brna Brna PL LSton Luka Ston Ston PL LSton Prapratno 1 PL LLuka PrapratnoStonPrapratno 2 PL LMali Ston Luka Ston Mali Mali Ston PL LStonBrijesta Luka Brijesta Brijesta PL LBroce Luka Broce Broce PL LHodilje Luka Hodilje Hodilje PL LLuka Luka Luka Luka PL LŽuljana Luka Žuljana Žuljana PL LTrpanjTrpanj Luka Trpanj Trpanj PL LDuba Trpanjska Luka Duba (Trpanjska) Duba Trpanjska PL LVela Luka Vela Luka Luka Vela Luka Vela Luka PL LŽupadubrovačkaKupari Luka Kupari Kupari PL LMlini Luka Mlini Mlini PL LPlat Luka Plat Hidrocentrala PL LSrebreno Luka Srebreno Srebreno PL LNe fukcionira kaoluka otvorena zajavni promet, većsamo kaoindustrijska lukaTrenutno nije dioluke otv.za javniprometNe fukcionira kaoluka otvorena zajavni prometNe fukcionira kaoluka otvorena zajavni promet,postavljena rampaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije80

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEVećina tih luka nije redovito održavana tijekom proteklog razdoblja zbog agresije na RepublikuHrvatsku, tijekom Domovinskog rata, te zbog nedostatka sredstava, koje okolnosti bi morale pobuditiposebnu pažnju.Na području Općina Dubrovačko primorje i Ston došlo je do oštećenja na lučkoj infrastrukturi tijekompotresa iz rujna 1996. Najveća oštećenja su pretrpjele luke Slano i Janska u Općini Dubrovačkoprimorje, dok je luka Ston doživjela manja oštećenja. Operativna obala u luci Slano, koja je najvišeoštećena potresom, u procesu je obnove i najveći dio je sada obnovljen (središnji dio operativneobale).Zračni prometni sustavNa području Dubrovačko-neretvanske županije postoji zračna luka Dubrovnik (sekundarnameđunarodna zračna luka “4E” kategorije) čime je Županija na zadovoljavajući način povezana saZagrebom, kao glavnim gradom Republike Hrvatske, i s Europom i svijetom. Najbolji pokazateljvažnosti zračnog prometa u prometnom sustavu Županije je podatak da je preko zračne lukeDubrovnik u Čilipima prije rata dolazilo 62% turista od ukupnog broja turista u ovom području. Drugazračna luka na području Županije, zračna luka Ploče nije u funkciji.Sekundarne međunarodne zračne lukeZračna luka Dubrovnik u Čilipima spada u sekundarne međunarodne zračne luke “4 E” kategorije i imauzlijetno-slijetnu stazu dužine 3.300 metara, te je jedna od šest zračnih luka iste kategorije u okviruRepublike Hrvatske. Tijekom Domovinskog rata doživjela je veća oštećenja jer je pokradena skorocijela oprema, odnosno otuđena je sva oprema od prilaznih signalnih svjetala, opreme zainstrumentalno slijetanje (instrumental lending system), linije za čekiranje, linije za rendgen kontroluprtljage, sva vozila koja su korištena na uzlijetno-slijetnoj stazi, te ostala oprema potrebna za raduslužnih i pomoćnih službi zračne luke. Počinjena ratna šteta procjenjuje se na 190.000.000,00 kuna.Zračna luka Dubrovnik je odmah nakon oslobođenja u listopadu 1992. stavljena u promet te jezapočeta njena obnova. Isto tako, sadašnje stanje prijemne zgrade i opreme u zračnoj luci jezadovoljavajuće jer je zgrada osposobljena za prijam putnika, puštena je u rad i nova zgrada kontroleleta, pa će taj segment ukupno biti na znatno višoj razini od predratnog.Zračne lukeKategorijaGrad/Općina Lokacija Dužina staze Širina stazePrema značajuPrema referent. koduOpćinaKonavleČilipi 3300 m 45 m Sekunda-ni 4EGrad Ploče Luka Ploče 1200 m 25 m Tercijalni 2CHelidromiLokacija Opća bolnica Dubrovnik u potpunosti je uređena i osposobljena za dnevno i noćno slijetanje.Za otok Korčulu helidromi su realizirani na dvjema lokacijama: lokaciji u naselju Korčuli u blizini domazdravlja i lokaciji uz naselje Blato u Blatskom polju. Helidromi su opremljeni uređajima za dnevno inoćno slijetanje;Helidrom na lokalitetu Vardište kod Janjine je u potpunosti uređen i osposobljen za dnevno i noćnoslijetanje.Lokacija Zle polje u blizini naselja Ubli, u okviru bivše vojarne na otoku Lastovu, se koristi zainterventno slijetanje helikoptera, ali je u lošem stanju. Lokacija Hum je u dobrom stanju, ali je na lošojpoziciji i koristi se samo za vojne namjene;Grad/OpćinaGrad DubrovnikGrad KorčulaOpćina BlatoOpćina JanjinaOpćina LastovoLokacijaBolnica DubrovnikKorčula, dom zdravljaBlatsko poljeVardišteUbli, Zle poljeZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije81

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEb) Granični prijelaziUredbom o graničnim prijelazima u Republici Hrvatskoj (NN, 97/96) te Uredbom o izmjenama idopunama Uredbe o graničnim prijelazima (NN, 7/98, 81/99, 91/99, 110/99, 69/2000) određuju segranični prijelazi u Republici Hrvatskoj te privremene kontrolne točke na državnoj granici s određenimdržavama. Granični prijelazi određeni su kao prijelazi I. i II. kategorije.Granični prijelaz I. kategorije je prijelaz za međunarodni promet na kojem se neprekidno obavljajuposlovi iz nadležnosti policije i carine, a sanitarni, veterinarski, fitocarinarni, prometni i poslovi tržišneinspekcije na način propisan zakonom i međudržavnim sporazumom.Granični prijelaz II. kategorije je prijelaz za međunarodni i međudržavni promet na kojem se obavljajuposlovi iz nadležnosti policije i carine, a sanitarni, veterinarski, fitocarinarni, prometni i poslovi tržišneinspekcije prema vrsti prijelaza i prometa koji se obavlja na prijelazu na način propisan zakonom imeđudržavnim sporazumom.Na stalnom graničnom pomorskom prijelazu poslove iz svoje nadležnosti neprekidno obavlja lučkakapetanija.Privremene kontrolne točke na državnoj granici s drugim državama stavljat će se u funkciju graničnogprijelaza sukladno međudržavnim ugovorima koje će sklopiti Republika Hrvatska sa susjednimdržavama.Sezonski međunarodni granični prijelazi otvaraju se za međunarodni promet u razdoblju od 1. travnjado 31. listopada svake kalendarske godine (osim u slučaju da uskrsni blagdani počnu prije 1. travnja,prijelazi se otvaraju sedam dana prije početka blagdana).U Dubrovačko-neretvanskoj županiji postoje ovi granični prijelazi:Granični prijelazi između Republike Hrvatske i Republike Bosne i HercegovineStalni međunarodni granični cestovni prijelazi I. kategorije:- Metković – Doljani- Karasovići – SutorinaGranični prijelazi II. kategorije:- Klek - Neum 1- Zaton Doli - Neum 2- Mali Prolog - Crveni Grm- Gornji Brgat – Ivanica- Vitaljina - NjiviceStalni međunarodni granični željeznički prijelazi I. kategorije su:- Metković - ČapljinaZračni granični prijelaziStalni međunarodni granični zračni prijelazi I. kategorije u Republici Hrvatskoj su:- DubrovnikGranični prijelazi II. kategorije:- PločePomorski granični prijelaziStalni međunarodni granični pomorski prijelazi I. kategorije u Republici Hrvatskoj su:- Ploče- Korčula- Dubrovnik.Granični prijelazi II. kategorije su:- Metković- Ubli (Lastovo)- Vela LukaSezonski međunarodni granični pomorski prijelazi II kategorije su:- Cavtat.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije82

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdređene su i privremene kontrolne točke za cestovni promet na državnoj granici s RepublikomBosnom i Hercegovinom:- Prud – Bijača- Unka - Unka- Čepikuće - Trebimlja- Slano - Zavala- Dubravka - Grab- Gabela Polje I - Čapljina- Gabela Polje II - Čapljina- Vukov Klanac - Radež- Imotica - Neum II.c) Pošta i telekomunikacijePoštanski sustav vezaPostojeća mreža poštanskog sustava veza na području Dubrovačko-neretvanske županije sastoji seod centra pošta s tri organizacijske jedinice. Pod centar pošta spadaju slijedeći poštanski uredi:− Babino Polje− Cavtat− Čilipi− Doli− Dubravka− Dubrovnik zračna luka− Dubrovnik 1− Dubrovnik 2− Dubrovnik 3− Dubrovnik 4− Dubrovnik 5− Dubrovnik 6− Dubrovnik 7− Dubrovnik 8− Dubrovnik 9− Dubrovnik 10− Goveđari− Gruda− Koločep− Kupari− Lopud− Maranovići− Mlini− Mlini (Zavrelje)Organizacijska jedinica Korčula obuhvaća slijedeće poštanske urede:− Blato− Brna− Čara− Janjina− Korčula− Korčula 1− Kučište− Kuna− Lastovo−−−−−−−−−LovišteLumbardaOrebićOskorušnoPotomjePrižbaPupnatPutnikovićRačišćeOrganizacijska jedinica Metković obuhvaća slijedeće poštanske urede :−−−BlaceKlekKula Norinska− Metković− Metković 1− MliništeOrganizacijska jedinica Ploče obuhvaća slijedeće poštanske urede :−−KominOtrić Seoci−−PločeRogotin−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−−MokošicaMolunatOrašacPlatPločicePridvorjeSlanoŠipanska LukaTopoloTrstenoZaton VelikiSmokvicaStonTrpanjTrstenikUbliVela LukaŽrnovoŽuljana.Nova SelaOpuzenVidStaševicaMreža poštanskih ureda na području Dubrovačko-neretvanske županije u potpunosti je izgrađena ioptimalna i u odnosu na razmještaj stanovništva i u odnosu na planirane potrebe ovog područja.Poštanski promet u Dubrovačkom području se obavlja preko poštanskog središta Dubrovnik i jedinicapoštanske mreže raspoređenih po pojedinim naseljima. Na području grada Dubrovnika 1999. došlo jedo preseljenja poštanskog ureda Dubrovnik 2 u nove prostore na Putu Republike 32, gdje se sadanalazi glavni poštanski ured i gdje je otvoren poštanski ured Dubrovnik 11, koji je preuzeo funkcijepoštanskog ureda Dubrovnik 2 u Gružu.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije83

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJETelekomunikacijski sustav vezaNa području Dubrovačko-neretvanske županije telekomunikacijski promet odvija se preko šezdesetšest područnih centrala i četiri mjesne centrale. Mjesne centrale, na koje se vežu područne centrale,su Dubrovnik, Mokošica, Korčula i Ploče.Telekomunikacijski promet na dubrovačkom području odvija se preko tranzitne centrale Dubrovnik, nakoju su vezane automatske telefonske centrale pojedinih naselja Konavala, Župe dubrovačke, gradaDubrovnika, Dubrovačkog primorja, Pelješca, Mljeta i Elafita. Mjesna centrala Mokošica može preuzetina sebe dio prometa s mjesne centrale Dubrovnik u slučaju njenog ispadanja iz prometa. Vezeizmeđu automatskih telefonskih centrala i tranzitne centrale Dubrovnik odvijaju se radiorelejnim ilisvjetlovodnim vezama. Modernizacija koja je u tijeku teži povezivanju svih centrala i s mjesnimcentralama i s ostalim centralama u Hrvatskoj i u svijetu preko svjetlovodnih veza koje pružajuoptimalnu vezu. Dubrovačko područje kao i cijela županijska mreža vezana je u državni i međunarodni(preko međunarodne centrale u Splitu) telekomunikacijski promet svjetlovodnom magistralnom vezom“Jadranko”, podmorskim svjetlovodnim kabelom “Adria 1”, položenim podmorjem Jadrana izmeđuRijeke i Krfa, i radio relejnom vezom. Završena je izgradnja svjetlovodnog kabla od Dubrovnika doMolunta na dionici Čilipi-Molunat, čime je završena cijela trasa “Jadranka” na području naše županije iostvarena spojna veza Dubrovnika s Moluntom i svim usputnim automatskim telefonskim centralama.Telekomunikacijska infrastruktura na području doline Neretve sastoji se od četrnaest područnihcentrala spojenih na mjesnu centralu u Pločama koja funkcionira kao čvorna centrala, dok su ostaliobjekti krajnje centrale. Ovo područje je povezano u državni i međunarodni telekomunikacijski sustavradio relejnom vezom preko relejne stanice “Uljenje” i svjetlovodom “Jadranko”.Telekomunikacijski sustavi otoka Korčule i Lastova uklopljeni su u državni i međunarodnitelekomunikacijski sustav preko tranzitne centrale “Dubrovnik” i na nju se spajaju dijelom radiorelejnim vezama preko radio relejne stanice “Uljenje” na Pelješcu (i to područne centrale u Ublima,Lastovu, Vela Luci, Blatu, Smokvici, Račišću, Čari, Pupnatu, Korčuli i Lumbardi) dok je centrala ugradu Korčuli povezana s telekomunikacijskim sustavom i preko svjetlovodnog kabla “Adria 1”.d) Vodnogospodarski sustavVodoopskrbaHidrogeološki odnosi su uvjetovali da na području istočnog dijela Županije postoje vrela dovoljnogkapaciteta (Ombla kod Dubrovnika, Ljuta u Konavlima, Duboka ljuta u Župi dubrovačkoj, Palata uMalom Zatonu) na koje se vežu grupni vodovodni sustavi, dok je središnji i otočni dio kojemu pripadapodručje poluotoka Pelješca i otoci Korčula, Mljet i Lastovo siromašno izvorima, te je bilo potrebnoosigurati vodu izgradnjom regionalnog sustava Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo.Zapadni dio Županije koji pripada neretvanskom slijevu opskrbljuje se s nekoliko izvora (Klokun,Modro oko, Prud, Doljani, Butina). Buduće potrebe zahtijevaju veće uključivanje izvora Modro oko iregionalnog vodovoda u vodoopskrbu ovog područja.Sanitarna zaštita izvorišta nije uspostavljena. Preliminarne zone sanitarne zaštite su utvrđene zaizvorišta Prud, Klokun i Modro oko u dolini Neretve, crpilište u Blatskom polju na otoku Korčuli,izvorište Ljutu u Konavlima, te na poluotoku Pelješcu: izvorište u Stonskom polju, izvor Orah kodTrpnja i izvor Trstenica kod Orebića. Odluke o određivanju zona sanitarne zaštite izvorišta donijeli sujedino Grad Metković za izvorište Prud i Općina Blato za izvorište u Blatskom polju.Vodoopskrbni sustav DubrovnikDubrovnik, uključujući Mokošicu, Sustjepan, Komolac i Bosanku, opskrbljuje se vodom s izvora rijekeOmble. Minimalna izdašnost izvora je 3,0 m 3 /s. Preko crpne postaje kapaciteta 520 l/s se voda sizvora potiskuje tlačnim vodom do preljevne komore smještene u Komolcu kod ulaza u hidrotehničkitunel, te dalje gravitacijskim kanalom izgrađenim u tunelu kroz brdo Srđ dovodi do glavnogvodospremnika grada Dubrovnika, zapremnine 5000 m 3 i kote dna 75,0 m.n.m. Spomenutim tlačnimvodom puni se i vodospremnik “Komolac” koji pokriva područje od Komolca do Mokošice. Uz glavnivodospremnik Dubrovnika je izgrađena crpna postaja kapaciteta 80,0 l/s kojom se puni vodospremnikvisoke zone, zapremnine 2000 m 3 , kote dna 135,0 m.n.m. za opskrbu viših položaja. Otok Lokrum jepovezan na gradsku vodovodnu mrežu podmorskim cjevovodom.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije84

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEVodoopskrbni sustav Konavle-zapadSustav se temelji na kaptiranju izvora Duboka ljuta u Župi dubrovačkoj. Minimalna izdašnost izvora,koji je prema procjenama oko 300 l/s, zadovoljava potrebe za vodom ovog područja i područja Župedubrovačke.Preko crpne postaje “Duboka ljuta”, kapaciteta 115 l/s, voda se tlači do vodospremnika u Prahivcuzapremnine 600 m 3 s kojeg se zajedno s kontra-vodospremnikom “Mečajac” opskrbljuje Cavtat. Prekocrpne postaje “Prahivac”, kapaciteta 75 l/s, puni se vodospremnik “Rajčevići”, zapremine 400 m 3 , skojega se opskrbljuje Zvekovica, zračna luka “Dubrovnik”, Čilipi i Popovići. Zasebnim cjevovodom suna ovaj vodospremnik priključena naselja Uskoplje, Gabrili, Drvenik i Mihanići.Vodoopskrbni sustav Konavle-istokIshodišna točka ovog sustava je izvor rijeke Ljute u Konavlima. Kapacitet sustava je 65,0 l/s,zadovoljava potrebe stanovništva i omogućava gospodarski razvitak na ovom području. Do sada je navodoopskrbnom sustavu izgrađeno:- vodozahvat i glavni cjevovod Ljuta-Gruda-Molunat- podsustav Pridvorje, podsustav Gruda 1, podsustav Pločice-Mikulići-Poljice, podsustav Karasovićii podsustav MolunatStupanj izgrađenosti sustava omogućava vodoopskrbu naselja Grude, te drugih naselja vezanih zaizgrađene podsustave . Naselja Dubravka i Dunave opskrbljuju se s istog izvora iz vlastitogpodsustava preko crpne postaje “Ljuta”.Vodoopskrbni sustav Župa dubrovačkaVodoopskrbnim sustavom je pokriveno cijelo područje Župe dubrovačke. Ishodišna točkavodoopskrbnog sustava je izvor Duboka ljuta. Preko crpne postaje kapaciteta 160 l/s na zahvatuizvora voda se tlači u glavni vodospremnik “Ljuta” kod Plata, zapremine 1000 m 3 , kote dna 112m.n.m., s kojeg se preko glavnog cjevovoda pune lokalni vodospremnici u Platu, Zavrelju, Kuparima iČelopecima za opskrbu naselja i turističkih sadržaja.U vodoopskrbu uključen je kao dopunski i izvor Zavrelje. Za sušnog, ljetnog razdoblja kad je izdašnostizvora neznatna opskrba je moguća jedino s izvora Duboka ljuta.Vodoopskrbni sustav Zaton-Orašac-ElafitiSustav koristi vodu s izvorišta “Palata” u Malom Zatonu čija je minimalna izdašnost 60 l/s. Na sustavusu izgrađeni crpna postaja “Palata”, distribucijski vodospremnik u Malom Zatonu, vodospremnik zaopskrbu naselja Zaton, crpna postaja u Oračcu, cjevovod od Zatona do Brsečina sa vodospremnicimau Orašcu, Trstenom i Brsečinama, cjevovod preko otoka Koločepa, Lopuda i Šipana savodospremnicima Koločep, Lopud, Suđurađ i Šipanska Luka. Otoci su podmorskim cjevovodimapromjera 200 mm povezani s kopnom. Cijelo ovo područje ima riječenu vodoopskrbu.Vodoopskrbni sustav SlanoSustav se temelji na crpljenju podzemne vode na kaptaži “Nereze”. Bunari su djelomično zatrpanibujičnim materijalom, a povremeno se javlja zaslanjivanje vode. Zbog toga je sadašnji kapacitetizvorišta smanjen i procjenjuje se na 10 l/s. Izgrađena je crpna postaja kapaciteta 30 l/s preko kojegse pune vodospremnici u Osminama za opskrbu Slanoga s okolnim naseljima: Slađenovići, Krućica iBanići. Dio naselja na istočnoj strani uvale Slano opskrbljuje se u zimskom razdoblju s izvoraUsječenik.Vodoopskrbni sustav Neum - Dubrovačko primorjeVodoopskrbni sustav veže se na regionalni vodovod priobalnog područja Bosne i Hercegovine(Neumski vodovod). Do sada je izgrađen dio glavnog cjevovoda od spoja na Neumski vodovod(vodospremnik Moševići) do Visočana. Zbog neizgrađenosti sustava još nemaju vodu naselja u zaleđuOpćine Dubrovačko primorje od Imotice na zapadu do Trnovice, Čepikuća, Mravince na istoku.Vodoopskrbni sustav StonSton s bližim naseljima (Mali Ston, Hodilje, Luka, Stonska Duba, Broce, Prapratno) ima riješenuvodoopskrbu. Vodovod se opskrbljuje s izvorišta Studenac u Stonskom polju. Sadašnji kapacitetizvorišta (10 l/s) ne zadovoljava. Detaljnim hidrogeološkim istraživanjima na bunaru “Oko” potvrđenesu nove količine vode (15 l/s) koje bi zadovoljile potrebe područja.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije85

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJENeretvansko-pelješko-korčulansko-lastovski vodovodIshodište vodovodnog sustava je izvor Prud minimalne izdašnosti 2770 l/s. Sustav je građen zaukupne potrebe kapaciteta Q=382,0 l/s. Do sada je na vodoopskrbnom sustavu izgrađeno:- zahvat “Prud” Q= 382,0 l/s- dozirna postaja inhibitora korozije na izvorištu Prud kapaciteta 130 l/s- crpna postaja “Prud” Q= 382,0 l/s- tlačni cjevovod crpna postaja “Prud” - vodospremnik “Prud”- vodospremnik “Prud” V=2000 m 3 ,- cjevovod vodospremnik “Prud” - Blace (Postinje)- podmorski cjevovod Blace - Sreser- crpna postaja “Sreser” Q=204 l/s- tlačni cjevovod crpna postaja “Sreser” - vodospremnik “Janjina”- vodospremnik “Janjina” V=2 x 2000 m 3- cjevovod vodospremnik “Janjina” - Orebić s prekidnim komorama “Dingač” i “Mokalo”- podmorski cjevovod Orebić - Korčula- cjevovod Korčula (izlaz iz mora) - vodospremnik “Korčula”- vodospremnik “Korčula” V=1000 m 3- cjevovod vodospremnik “Korčula” – Račišće – Babina - CS „Smokvica“- cjevovod Račišće - Lovište (podmorski i kopneni dio)- vodospremnik “Lovište” V=500 m 3- cjevovod CS „Smokvica“ – vodospremnik „Smokvica“ - Brna- podmorski cjevovod Pelješac - Mljet- podmorski cjevovod Korčula - LastovoPostojeći stupanj ostvarenja vodoopskrbnog sustava uvjetuje da ga samo Grad Opuzen u potpunostiiskorištava, dok ostala područja to mogu samo u manjoj mjeri. Iz sustava trenutačno opskrbljuje sepodručje Grada Metkovića, Grada Opuzena, Općine Kula Norinska i Općine Slivno na neretvanskompodručju, Općine Janjina, Općine Orebić, te naselja Korčula, Lumbarda, Račišće, Žrnovo i Pupnat naotoku Korčuli.Za opskrbu ovog područja s Neretva-Pelješac- Korčula-Lastovo vodovoda je izvedeno:− cjevovod Metković - Kula Norinska,− cjevovod Metković – Bijeli Vir – Mlinište – Bađula,− cjevovod Blace (Postinje) - Komarna - Duboka - Klek,− cjevovod prekidna komora “Dingač” - Trpanj sa ograncima za naselja Pijavičino, Kuna iOskorušno,− cjevovod vodospremnik “Janjina” - Drače,− cjevovod Sitnica - Smokvica - Čara - Zavalatica,− dio cjevovoda Korčula - Lumbarda− cjevovod crpna postaja “Žrnovo” - Žrnovo,−−−cjevovod crpna postaja “Pupnat” - Pupnat,vodospremnici: “Vela Luka”, “Trpanj”, “Podgradina”, “Potomje” V=1000m 3 ; “Lovište”, “Kremena”,“Komarna”, “Kula Norinska”, “Brna”, “Zavalatica”, “Smokvica 2”, “Lumbarda”, V=500m 3 ; “Trstenik”,“Pupnat”, “Smokvica 1”, “Čara 1”, “Vid”, V=200m 3 ,crpne postaje: “Dingač”, “Pupnat”, “Brna”.Vodoopskrbni sustav PločeOvo područje opskrbljuje se s izvora Klokun. Preko crpne postaje kapaciteta 100 l/s se s izvora prekotlačnih cjevovoda puni glavni vodospremnik u Pločama, odakle se voda gravitacijski razvodi zaopskrbu samih Ploča i naselja Banja, Rogotin, Šarić Struga i Komin. Na sustav priključena su i naseljaBaćina i Peračko Blato. Kakvoća vode nije na zadovoljavajućoj razini.Vodoopskrbni sustav ButinaNaselje Staševica dobiva vodu gravitacijskim cjevovodom s vodocrpilišta Butina koje se nalazi napodručju Grada Vrgorca u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Drugim krakom sustava opskrbljuju senaselja Otrić-Seoci i Kobiljača u Općini Pojezerje.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije86

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEVodoopskrbni sustav MetkovićMetković se vodom opskrbljuje s vodovodnog sustava čije ishodište je izvor Doljani u blizini Metkovića,u Bosni i Hercegovini i regionalnog vodovoda Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo. Opskrba s izvoraDoljani poboljšana je izgradnjom novog tlačnog cjevovoda od crpne postaje “Doljani”- novivodospremnik “Metković”. Međutim, stanje i dalje ne zadovoljava. Kapacitet izvora Doljani jenedostatan; a sadašnji priključak na regionalni vodovod predstavlja ograničenje u vodoopskrbi, budućida je vodoopskrbna mreža izravno priključena na magistralni cjevovod.Vodoopskrbni sustav BlatoPreko crpnih postaja voda se iz bunara u Blatskom polju, kapaciteta 80 l/s, zajedničkim tlačnim vodomodvodi u vodospreme u Vela Luci za opskrbu Vela Luke, te u središnju crpnu postaju “Veprijak” sugrađene dvije crpke kapaciteta 25,0 l/s za opskrbu Blata i dvije crpke kapaciteta 20,0 l/s za potrebenaselja Gršćica, Karbuni, Prižba i Brna.Na tlačni vod Vela Luka - Blato priključen je odvojak za Prigradicu i Bristvu, položen kroz odvodnitunel Blatskog polja.Na sustav preko crpne stanice u Brni priključena naselja Smokvica, Čara i Zavalatica.Vodoopskrbni sustav LastovoIshodište vodoopskrbnog sustava otoka Lastova su bunari u polju Prgovo i susjednom polju Duboka,ukupnog kapaciteta 4 l/sek. Preko središnje crpne postaje podzemna voda, koja se crpi bunarskimcrpkama iz bušotina, tlači se u glavnu vodospremu “Lastovo”, smještenu na brdu Kaštel, odakle segravitacijskom mrežom razvodi do potrošača u naseljima Lastovo, Zaklopatica, Ubli i Pasadur.Kakvoća vode je nepovoljna, velike tvrdoće i saliniteta. Stoga je tijekom 1998. izgrađen je uređaj zadesalinizaciju koji je u funkciji.Stanje vodoopskrbe ne zadovoljava ni kapacitetom, ni stanjem mreže ivodoopskrbnih objekata.Vodoopskrbni sustav MljetSadašnje stanje vodoopskrbe otoka ne zadovoljava, osobito u ljetnim mjesecima kada su potrebe zavodom veće. Otok Mjlet nije povezan na NPKL(M) vodovod iako je položen podmorski cjevovod dootoka. Na otoku su realizirana crpilišta podzemnih voda sa uređajima za desalinizaciju na područjuBlatsko polje, Slatina kod Kozarice i Blatina kod Sobre.OdvodnjaZaštita vodaDubrovnikGlavni kanalizacijski sustav s crpnim postajama, uređajem za mehaničko čišćenje otpadnih voda ipodmorskim ispustom ispod brda Petke izgrađen je djelomice. Kanalizacijska mreža pokriva užepodručje Dubrovnika sa Mokošicom, Nije riješena odvodnja Komolca sa servisnom zonom,Sustjepana, Čajkovića, Rožata, Stare Mokošice, Nuncijate, otoka Lokruma. Procjenjuje se dapriključenost na sustav iznosi oko 70 %.Kanalizacijska mreža u krajnjem zapadnom dijelu povijesne jezgre je preko crpne postaje u Pilamapriključena na glavni kanalizacijski sustav Dubrovnika. Veći dio (oko 2/3) otpadnih voda koji sedonedavno ispuštao u gradsku luku, izgradnjom obalnog kolektora i crpne postaje „Stari grad“ setakođer odvodi u glavni kanalizacijski sustav.Kanalizacijski sustav koji bi planirano razdvajao odvodnju oborinskih i fekalnih voda još ne postoji.Stoga je rad toga sustava trenutačno otežan, koje se očituje povremenim onečišćenjem dubrovačkogakvatorija. Oborinske vode zbog neizgrađenosti mreže oborinske odvodnje dospijevaju u kolektoreotpadnih voda, što dovodi do njihovog zatrpavanja, kao i crpnih postaja pijeskom, te povremenogizlijevanja otpadnih voda kod prekoračenja protočnosti.Lokacija uređaja za čišćenje u uvali Lapad, smještena u blizini hotela, je nepovoljna iako je uređajnatkriven. Zbog problema u radu uređaja za pročišćavanje i podmorskog ispusta nije postignutazahtijevana zaštita obalnog mora.KonavleZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije87

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEDjelomice izgrađena kanalizacija postoji samo u Cavtatu. Izgrađen je obalni kolektor sa mehaničkimuređajem za pročišćavanje i podmorskim ispustom u otvoreno more s južne strane poluotokaSustjepana. Na kanalizacijski sustav su priključeni hoteli, dok je izgradnja kanalizacijske mreženaselja i priključivanje stambenih objekata na mrežu u realizaciji.Uređaj za pročišćavanje je izgrađen u tunelskoj galeriji, na ulaznom dijelu tunela kroz Sustjepan, kakobi se na taj način spriječilo širenje neugodnih mirisa.Župa dubrovačkaDjelomice izgrađeni kanalizacijski sustav postoji u Mlinima, Srebrenom i Kuparima. Kanalizacija, nakoju su povezani hotelski i dijelom stambeni objekti, te objekti Hrvatske vojske u Kuparima, sastoji seod tlačno-gravitacijskog obalnog kolektora s interpoliranim crpnim postajama “Mlini”, “Srebreno” i“Kupari” i podmorskog ispusta na rtu Pelegrin. Prikupljene otpadne vode se preko crpne postaje“Kupari”, smještene kod hotela “Pelegrin”, potiskuju na poziciju podmorskog ispusta, profila 400 mm idužine 140 metara, i ispuštaju u podmorje. “Putox” uređaj za pročišćavanje otpadnih voda je uništentijekom rata i nije u funkciji.U Platu su hotelski objekti ispuštali otpadne vode preko dva kraća ispusta dužine oko 100 metara umore unutar kupališne zone. Onečišćene vode hotela “Ambasador” i “Plat” i obližnje praonice prijeispuštanja tretiraju se u taložnicama.Kanalizacijski sustav Zaton-OrašacZa potrebe turističkog naselja Vrtovi sunca u Orašcu izgrađena je kanalizacijska mreža naselja, prvistupanj uređaja za pročišćavanje i podmorski ispust u Koločepski kanal. Uređaj za pročišćavanje jeoštećen i nije u funkciji.Dubrovačko primorjeKanalizacijskim sustavom pokriven je samo dio naselja Slano. U tijeku je realizacija priključaka naglavni kolektor. Prikupljene otpadne vode hotela “Admiral” i okolnih stambenih objekata se tlačnimkolektorom prebacuju do pozicije hotela “Osmine”, odakle su se zajedno s otpadnim vodama hotela“Osmine” odvode kroz tunel ispod poluotoka Donji rt i nakon tretiranja u taložnici, kratkim podmorskimispustom upuštaju u podmorje Koločepskog kanala. Izgradnjom crpne stanice Grgurići koja jeinterpolirana na tlačni cjevovod omogućeno je priključenje Grgurića na kanalizacijski sustav.Turističko naselje “Vrtovi sunca” kod Orašca ima izgrađenu kanalizacijsku mrežu s uređajem začišćenje i podmorskim ispustom.Kanalizacijski sustav Neum-Mljetski kanalKanalizacijski sustav je izgrađen zbog zaštite Malostonskog zaljeva od daljnjeg onečišćenja otpadnimvodama grada Neuma i ostalih naselja smještenih uz obalu: Zamasline, Malog Stona, Hodilja, Luke,Dube, Komarne, Duboke i Kleka. Prikupljene otpadne vode Neuma se dugim gravitacijskimkolektorom položenim uz Jadransku cestu dovode do dozažnog bazena izgrađenog na mjestu nakojem je Malostonski kanal najuži. Nakon prijelaza ispod zaljeva, podmorskim kolektorom-sifonom,otpadne vode se dalje odvode gravitacijskim kolektorom položenim uz cestu Ston-Hodilje-Duba dodistribucijske komore “Ston”, te tlačnim kolektorom preko Stonskog polja do uređaja za čišćenje kodulaza u tunel “Prapratno”. Pročišćene otpadne vode se gravitacijskim kolektorom kroz tunel i uz obaluu uvali Prapratno prebacuju na poziciju podmorskog ispusta kojim se upuštaju u otvoreno moreMljetskog kanala. Kanalizacijski sustav je u ratu pretrpio veća oštećenja na uređaju za čišćenje, te seotpadne vode ispuštaju nepročišćene u more.Za sada je na sustav priključena samo kanalizacijska mreža Neuma i Stona te se i dalje javljajuonečišćenja Malostonskog zaljeva od otpadnih voda naselja u Općini Ston. Trenutno su u tijekuzavršni radovi na obnovi kanalizacijskog sustava u naselju Ston i njegovom proširenju premaSupavom.MetkovićKanalizacijski sustav Metkovića izgrađen je djelomice, a sastoji se od tri neovisna podsustava sispustima u rijeku Neretvu. Prikupljene otpadne i oborinske vode pojedinih dijelova grada (područjeUmka na desnoj obali i središnji dio grada na lijevoj obali Neretve) se izravno i bez pročišćavanjaupuštaju u prijamnik. U tijeku je gradnja glavnih kolektora na desnoj obali Neretve.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije88

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOpuzenKanalizacijski sustav Opuzena trenutno je u izgradnji. Izgrađen je dio glavne i sekundarnekanalizacijske mreže sa uređajem za pročišćavanje i ispustom u Neretvu čime su se stvorili preduvjetiza priključenje prvih korisnika na sustav.PločePostojeća mreža za odvodnju otpadnih voda na području grada Ploča sastoji se od kanalizacijskemreže izgrađene samo za dio užeg gradskog područja, s tim da se bez ikakvog pročišćavanja otpadnevode ulijevaju u more na području luke Ploče zajedno s oborinskim vodama preko preljevne postaje.Na području lučko-industrijskog kompleksa danas izravno u more s oborinskim vodama dospijevaju irasuti tereti (ugljen, glinica, gnojivo, kruti otpad itd.) onečišćujući more.KorčulaKoncept odvodnje otpadnih voda grada Korčule riješen je dvama odvojenim kanalizacijskim sustavimai to sustav “Grad” i sustav “Dominče”. Otpadne vode oba sustava ispuštaju se u more Pelješkogkanala. Kod sustava “Grad” izgrađen je dio planirane mreže s obalnim kolektorima, crpnom postajom iispustom na zapadnoj obali. Na sustav “Dominče” spojene su otpadne vode iz brodogradilišta ihotelskog naselja. Osim glavnog kolektora ovaj sustav, prije podmorskog ispusta, ima i uređaj začišćenje. Kanalizacijski sustavi ne zadovoljavaju propisane uvjete čišćenja i ispuštanja otpadnih vodau obalno more.LumbardaZa naselje Lumbardu izgrađen je glavni odvodni kolektor i podmorski ispust, ali bez uređaja začišćenje. Na kolektor su povezani hotelski sadržaji. U naselju nisu izgrađeni gravitacijski cjevovodi, pasu mogućnosti priključka ograničene, a crpne postaje nepovoljno smještene.Vela LukaKanalizacijski sustav je u realizaciji. Izgrađen je hidrotehnički tunel kroz koji će se odvoditi pročišćeneotpadne vode naselja do podmorskog ispusta na sjevernoj obali. Ne postoji kanalizacijska mrežanaselja. Hotelski objekti, brodogradilište, uljara i tvornica za preradu ribe ispuštaju djelomičnopročišćene otpadne vode preko kratkih ispusta u Velolučki zaljev. Otpadne vode iz lječilišta “Kalos”prebacuju se u uvalu Plitvine.Otok LastovoDjelomično izgrađena kanalizacijska mreža postoji u naselju Ubli. Prikupljena otpadna i oborinskavoda se upušta u podmorje uvale Ubli bez pročišćavanja. Otpadne vode hotela Solitudo se kratkimispustom ispuštaju u uvalu Veliki lago. Izgrađen je i kopneni kolektor na sjevernoj strani naseljaLastovo, ali bez podmorskog ispusta.Uređenje režima vodaZaštita od erozije i uređenje bujicaZaštita od ispiranja tla na ovim prostorima osigurava se izgradnjom suhozidova na strmim terenima ipošumljavanjem. Regulacijski radovi i pošumljavanje slijevnih površina provedeni su samo na jačimbujičnim tokovima. Korita bujica su neuređena, puna erodiranog materijala i zarasla grmljem.Strme, ogoljele, uglavnom flišne, padine Konavoskog polja posljedica su jake površinske erozije kojomse poljoprivredno zemljište ispire i uništava. Uz tri glavna bujična vodotoka Kopačicu, Ljutu iKonavočicu ovdje postoje brojni bujični pritoci. Vodotok Kopačica ima 21 pritok, Konavočica 11 pritokai Ljuta 4 pritoka. Regulacijski radovi s pošumljavanjem slijevnih površina provedeni su na Konavočici,Kopačici i Ljutoj, koje se obrađuje zasebno.Područje Župe dubrovačke predstavlja izrazito bujično područje. Glavni bujični vodotok je bujicaTaranta. Slijev bujice čini flišna padina formirana u obliku amfiteatra između naselja Donji Brgat nazapadu i naselja Brašina i Srebreno na istoku i kraško karbonatno područje iznad Podstranja. Bujicaima 14 pritoka koje sve brzaju niz flišnu padinu. Zbog premalog kapaciteta korito Tarante, obloženo udonjem toku kamenom s jedne ili obje strane, za velikih protoka izlijeva se iz korita i poplavljujepoljodjelske površine i okolne objekte u župskom polju.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije89

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJESlijev bujica Župskog zaljeva proteže se jugoistočno od slijeva bujice Tarante do zaljeva Robinzon uPlatu. Korita bujica uređene su manjim brojem retencijskih pregrada, te pošumljavanjem slijevnihpovršina.Na području grada Dubrovnika padine Srđa, Rijeke Dubrovačke i Komolačke kotline predstavljajubujična područja. Regulacijski radovi vodili su se na vodotoku Slavjan i bujicama u Mokošici prilikomizgradnje novog stambenog naselja.Bujice Pelješca su Perunski potok kod Stona i Prosik kod Trpnja, te bujice Rogan, Studenac i drugena području Orebića. Na Prosiku je izgrađena kineta u donjem toku, a u gornjem retencijske pregradeuz pošumljavanje. Korito Perunskog potoka je neuređeno i ispunjeno bujičnim materijalom. Zbog malepropusne moći ono plavi okolne poljodjelske površine. Na bujičnom području Orebića započeli suregulacijski radovi jedino na bujici Rogan.Područje Kleka, Duboke i Komarne također je izloženo bujičnoj eroziji. Djelomična zaštita provedenaje u donjim dijelovima toka.Osim navedenih bujica postoji još čitav niz manje značajnih bujica koje predstavljaju javno vodnodobro i koje bi obvezno trebalo obraditi u prostorno-planskoj dokumentaciji Općina i Gradova. To sukopnene priobalne bujice, bujice poluotoka Pelješca, kao i bujice otoka (Korčule, Lastova, Mljeta iElafita).Uređenje vodotoka, zaštita od poplava i melioracijska odvodnjaDonjo-neretvansko područjeDonjo-neretvansko područje je u zimskom razdoblju ugroženo velikim vodama rijeke Neretve, izvorimasmještenim rubom doline i oborinskim vodama vlastitog slijeva. Najveći dio otjecanja je posljedicakiša, a neznatne količine dobivaju se topljenjem snijega s viših kota slijeva. Vodnom režimu rijekeNeretve svojstveni su visok vodostaj u zimskom razdoblju od studenog do mjeseca travnja, a niski uljetnom razdoblju. Izgradnjom hidroelektrana i većih hidrotehničkih građevina veliki vodni valovi nitrajanjem ni intenzitetom ne mogu više dostići veličine iz pedesetih i ranije, osim ako je riječ o velikimkatastrofama.Vodostaj na ušću Neretve pod utjecajem je plime i oseke, te pod djelovanjem vjetra uz obalu. Najvećarazlika maksimalne i minimalne razine mora može biti 1,9 m. Najviša zabilježena razina mora je 1,20m.n.m. Utjecaj se osjeća sve do Metkovića, a za vrijeme visoke plime i relativno manjih dotokauzvodno slijeva, taj utjecaj prodire sve do Gabele.Regulacija korita provedena je radi plovidbe i izgradnje luke u Metkoviću u dužini približno 21 km.Novo korito je formirano presijecanjem meandara na potezu između Metkovića i Kule Norinske, čijitragovi još postoje (Starorječje), regulacijom korita od Kule Norinske do Rogotina (sada lokacijaRogotinski most), te probojem novog korita do mora.Gradnjom regulacijskih nasipa uz korito rijeke Neretve koji su kasnije rekonstruirani u nasipe zaobranu od poplava, osigurana je djelomična zaštita naselja i poljodjelskih površina od velikih voda.Radi obrane melioracijskog područja Opuzen ušće od velikih voda mora izgrađen je nasip uz more“Diga”. Nakon izgradnje hidroenergetskih objekata s akumulacijama (Jablanica, Rama, Grabovica,Salakovac, Mostar) postignuta je još uspješnija obrana od poplava i povoljnije stanje malih voda,međutim smanjio se pronos nanosa i zbog učestalih oscilacija vodostaja narušava se postojanostobala rijeke Neretve. Najveća oštećenja su na konkavnim obalama, naročito od Komina do ušća, teuzvodno od Opuzena na 12. kilometru rijeke. Za obranu od vlastitih voda uz rubove doline na kontaktus kraškim okvirom izgrađeni su obodni kanali i nasipi kojima se poplavne vode kontrolirano odvode uNeretvu i Malu Neretvu.Sada su plavljene površine ograničene na područja Vid-Norin, Kute, Rogotin-Ploče, inundaciju MaleNeretve i Vidrice-područje južno od Male Neretve.Gradovi Metković i Opuzen nemaju do kraja izgrađene objekte za zaštitu od velikih voda. Općenitosustavom obrane od poplava zaštićene su državne površine, dok su privatne ostale u inundacijskimpodručjima. Polder Vid-Norin plavi vodama izvora po njegovu sjevernom rubu i velikim vodamaNeretve koje prodiru kroz ušće Norina. Poseban problem na ovom dijelu predstavlja plavljenje naseljaJerkovac, dijela grada Metkovića. Iz korita Male Neretve, kojom je predviđeno rasterećenje velikihvoda Neretve, voda se izlijeva u inundacijska područja. Uz Malu Neretvu je sa sjeverne straneizgrađen obrambeni nasip kojim se štiti Modrič, Glog i Jasenska, dok je s južne strane izgrađenZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije90

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEneznatno niži nasip, te se velike vode razlijevaju i plave melioracijsko područje Vidrice.Mala Neretva je projektirana i dijelom izgrađena kao rasteretni kanal velikih voda rijeke Neretve. Zbogregulacije protoka velikih voda Neretve i zaštite od zaslanjivanja izrađene su ustave na Maloj Neretvi:u Opuzenu i na ušću u more. Brana u Opuzenu se obvezno morala otvarati u trenutku kada je protokaNeretve u profilu Metkovića bila veća od 1500 m³/s, te držati otvorenom dok protoka ne padne ispodnavedene količine. U tom slučaju je koritom Male Neretve protjecalo 460 do 560 m³/s. U razdoblju odpočetka melioriranja područja do danas na inundacijskom području Male Neretve (prostoru izmeđukorita i zaštitnih nasipa) bespravno je izgrađeno stambeno naselje od nekoloko stotina objekata, koji biu slučaju poštivanja dosadašnjih vodopravnih akata od trenutka podizanja brane u Opuzenu biliizloženi plavljenju. Brana u Opuzenu je zbog toga stalno drži zatvorena i samo se kroz otvore zabiološki minimum propušta određena količina vode za osvježenje. Malom Neretvom prihvaćaju seprotoci iz vodotoka Prunjak, kojim se odvodnjavaju poplavne vode iz područja Kuti kada se otvaraustava na ušću.Područje Kuti ugroženo je velikim vodama iz Male Neretve kroz ušće vodotoka Prunjak, te odizvorskih voda i oborinskih voda vlastitog slijeva, budući da nije završen obodni kanal sa zaštitnimnasipima, kojim bi se prikupljene vode ispuštale u Malu Neretvu.Hidromelioracijski radovi na donjo-neretvanskom području pokreću se početkom dvadesetog stoljećanakon provedenih regulacijskih radova na rijeci Neretvi. Hidromelioracija temeljila se na kolmacijiniskih područja doline puštanjem velikih voda iz Neretve kroz brojne otvore u nasipima, što senapustilo zbog neučinkovitosti.Prvi veći radovi na melioraciji započeti su pedesetih godina na području Luke i Koševo-Vrbovci.Šezdesetih godina otpočinju, prema projektima stručnjaka organizacije FAO, složeni radovi namelioracijskom području Opuzen-ušće, koji još nisu dovršeni.Hidromelioracijskim zahvatima (izgradnja zaštitnih nasipa uz vodotoke, izgradnja obodnih kanala snasipima, izgradnja mreže kanala za odvodnju vlastitih voda, cijevne drenaže i crpnih postaja) odukupnih 12500 ha Donje Neretve koje pripadaju Republici Hrvatskoj, obuhvaćena su sljedećapodručja:− polder Opuzen-ušće2600 ha− polder Luke274 ha− polder Koševo-Vrbovci-Bočina-Seget 616 haUz suvremene hidromelioracijske zahvate, čime se oblikuje tzv. “kazetni” krajobraz na privatnim izaposjednutim državnim površinama, još uvijek je prisutno tradicionalno kopanje kanala“jendečenjem”.Stanje odvodnog sustava ne zadovoljava. U okviru mogućnosti redovito se održavaju objekti u sustavuzaštite od velikih voda Neretve, dok se kanalska mreža tijekom Domovinskog rata zapušta na cijelompodručju. Jedino se u zadnje vrijeme obavljaju čišćenja pojedinih dionica glavnih kanala irekonstrukcije crpnih postaja.Kanalska mreža je obrasla, korita kanala se deformiraju zbog slijeganja zemljišta. Zapuštaju se dijelovipoljoprivrednih površina s dugogodišnjim nasadima. Hidrogeološka i hidrološka ispitivanja, te kontrolastanja tla i kakvoće vode, koja su se nekada redovito obavljala, više se ne provode. Posebno aktualanproblem je zaslanjivanje zemljišta dotokom podvirnih jako slanih voda iz dubljih slojeva tla.Konavosko poljeKonavosko polje kao i sva ostala polja u krašu s neuređenim vodnim režimom ima višak voda ujesensko-zimskom razdoblju i manjak voda u ljetnim mjesecima, što jedino omogućuje ekstenzivnupoljoprivrednu proizvodnju. Polje je okruženo brdima, tako da razlikujemo ravni dio polja, površine1600 ha, kota između 46,0 i 75,0 m.n.m. i padinski dio polja, položen sjevernim i sjeveroistočnimobroncima brda, površine 1700 ha, s kotama između 75,0 m.n.m. i 200,0 m.n.m. Međutim veći diobrdskog dijela polja (oko 1250 ha) je pod šumama ili su to neplodna tla.Poplave se javljaju, zbog nedovoljne propusne moći tunela i vodotoka kad nahrupe oborine sdirektnog slijeva i izvorskih voda Ljute, te zbog nepostojanja odvodne kanalske mreže. Nakonizgradnje tunela propusne moći 60 m³/s, te regulacijskih radova u nizinskom dijelu na Konavočici,Ljutoj i Kopačici poplave su reducirane na 500 ha poljoprivrednog zemljišta. Radi zaštite površinabivšeg SOUR-a “Dubrovkinja” probijen je lateralni kanal dužine oko 3 km, izrađen obrambeni nasip uzZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije91

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEKopačicu dužine 890 m s kotom krune nasipa 48,25 m.n.m. za zaštitu stočarske farme od poplavnihvoda i detaljna kanalska mreža. Mreža kanala je zapuštena, a površine su i dalje izložene suvišnimpovršinskim vodama i visokim podzemnim vodama.Stonsko poljeStonsko polje, smješteno sjeverozapadno od naselja Ston i solane, je na površini od 83,5 ha djelomicehidromeliorirano. Radi odvodnje bujičnih voda Perunskog potoka, brdskih voda i vlastitih voda poljaizvedeni su kanali koji predstavljaju ogranke Perunskog potoka. Sjeverni ogranak obilazi solanusjeverno i utječe u Stonski kanal kod pristaništa. Južni ogranak obilazi solanu južno i izlijeva se uStonski kanal na jugoistočnom kraju solane uz brdsku padinu.Za zaštitu Lužina, najnižeg dijela polja, koje su bile stalno zamočvarene i izložene salinizaciji zbogutjecaja mora i podzemnih voda, izgrađen je lateralni kanal uz južnu granicu solane. Prikupljeneprocjene vode iz solane i oborinske vode neposrednog slijeva prebacuju se preko crpne postaje ujužni ogranak Perunskog potoka.Blatsko polje na KorčuliBlatsko polje na Korčuli površine 200 ha koje se nalazi na prosječnoj visini od 10 m.n.m, za odvodnjupoplavnih voda iz najniže depresije polja koristi prema moru (uvala Bristva) probijen odvodni tunelduljine 2240 m, profila 4.70 m 2 . Niveleta tunela je postavljena tako da omogućuje odvodnju polja dopotrebne norme odvodnje a ujedno osigurava dovoljnu akumulaciju podzemne vode koja se koristicrpljenjem iz bunara za zalijevanje poljoprivrednih površina i za vodoopskrbu. U polju izrađena su triglavna odvodna kanala u ukupnoj dužini od 2,6 km te detaljna odvodna mreža. Sustav se uglavnomdobro održava.Vrgorsko poljeVrgorsko polje je zatvoreno kraško polje na nadmorskoj visini 20-30 m, ukupne površine 3000 ha, s2800 ha obradive površine. Poljodjelske površine iznose 2680 ha. Jugoistočna stranapolja pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.Velike količine izvorske i oborinske vode periodično plave polje, čije trajanje se počesto proteže i dokasnog proljeća, a ljeti se javlja oskudica vode. Glavni vodotok Matica odvodi vodu iz trajnih ipovremenih izvora koji se nalaze u sjeveroistočnom dijelu polja. Najvažniji trajni izvori su Butina,Stinjevac i Lukavac. Polje se napaja podzemnim dotokom s uzvodnih horizonata Imotsko-Bekijskogpolja i polja Rastok.Svi dosadašnji radovi imali su za cilj skraćenje trajanja poplavnih voda te bi se time pružila mogućnostza poljodjelsku proizvodnju.Godine 1914. izveden je tunel između Baćinskih jezera i Bara, dužine 100 m s odvodnim kanalomkroz Bare u more. Godine 1938. prokopan je tunel između Vrgorskog polja i Baćinskih jezera dužine2130 m, kapaciteta 20 m 3 /s, koji je kasnije podignut na kapacitet 44 m 3 /s. Tunel je spojen s rijekomMaticom uz prokopavanje kamenog sedla Prigon. Rijeka Matica je regulirana čitavom tokom u duljini25 km.Godine 1985. je prokopan tunel između polja Rastok i Vrgorskog polja, kapaciteta 18,5 m 3 /s, kojimeđutim nije stavljen u funkciju jer bi se time još povećalo poplavljivanje Vrgorskog polja.Izvršenim radovima smanjeno je poplavljivanje polja, međutim situacija je i dalje nepovoljna. Urazdoblju od posljednjih 15 godina plavljene površine su u prosjeku zauzimale 2/3 polja. Poplave bitrajale od 4 do 45 dana, prosječno 20 dana.NavodnjavanjeDonjo-neretvansko područjeZa navodnjavanje melioracijskih područja koristi se voda iz Neretve, budući da su u vegetacijskomrazdoblju kapaciteti izvora nedovoljni, dok je podzemna voda boćata. Zahvat vode za navodnjavanje scrpnom postajom izveden je uzvodno od mosta u Metkoviću na području Bosne i Hercegovineneposredno uz granicu, jer zaslanjenost do Metkovića, u ljetnom razdoblju za vrijeme smanjenihprotoka Neretve, zbog prodora mora u uzvodnom smjeru, prelazi dozvoljene vrijednosti.Osnovu sustava čini crpna postaja kapaciteta 7,5 m 3 /s, s visinom dizanja vodnog stupca oko metara,hidrotehnički tunel dužine 0,5 km kroz koji se voda dovodi do glavnog natapnog kanala izgrađenog uZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije92

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEnasipima sjevernim rubom područja Kuti koji završava kod Opuzena u Maloj Neretvi, gdje se upuštacjelokupna količina vode.Mala Neretva funkcionira kao bazen slatke vode za navodnjavanje. Izgradnjom ustava na ušću u morei kod Opuzena postignuta je zaštita od zaslanjivanja s mora i iz Velike Neretve. Međutim kakvoćavode ovisi o osjetljivom rukovanju ustavama.Mreža za natapanje povezana na sustav izgrađena je samo za područje Glogačko jezero (404 ha) namelioracijskom području Opuzen-Ušće. Međutim, podsustav koji uključuje crpnu postaju “Glog” naMaloj Neretvi i tlačnu mrežu oštećen je i nije u funkciji još od 1989.Podsustav Jesenska površine 500 ha, ostao je nedovršen. Područje Koševo-Vrbovci (258 ha) zanavodnjavanje koristi vodu iz lateralnog kanala preko crpnih postaja “Koševo” i “Vrbovci” i pokretneopreme i cijevi. Područje Luke se navodnjavalo preko natapnog sustava vezanog za zahvat na izvoruModro oko. Sustav je danas oštećen i napušten.Konavosko poljeSadašnje stanje navodnjavanja ne zadovoljava. Površine koje se navodnjavaju ograničene su, kaošto su to i raspoložive količine vode. Navodnjavanje je vezano za pojedine izvore koji u vegetacijskomrazdoblju imaju, izuzev izvora Ljuta, Vodovađa, Dubravka neznatan kapacitet.Sa sustava za navodnjavanje Ljuta natapaju se poljoprivredne površine zapadno od vodotoka Ljute,sjeverno od lateralnog kanala i južno od ceste Zvekovica-Ljuta, površine oko 300 ha. Temelj sustavapredstavlja zemljani kanal iz doba Austrije, dužine 6,5 km, čija je trasa položena od zahvatnegrađevine na Ljutoj do sela Mihanića. Kanal je zapušten, veliki su gubici vode, koje znači da se vodatroši neracionalno.e) ElektroenergetikaProizvodni uređajiIskorištavanje vodnog potencijala vodotoka predstavlja osnovni izvor električne energije Dubrovačkoneretvanskežupanije.Glavni proizvođač električne energije je HE “Dubrovnik”.HE “Dubrovnik” je visokotlačno derivacijsko energetsko postrojenje, čija je podzemna strojarnicalocirana na samoj morskoj obali kod mjesta Plat.Za proizvodnju električne energije koristi se vodni energetski potencijal kompenzacijskog bazenadonjeg toka rijeke Trebišnjice, odakle je izgrađen dovodni tunel dužine 16.600 m, s vodnom izasunskom komorom na svome kraju, te tlačni cjevovodi promjera 3,9 i 3,3 m za dovod vode do dvijuturbina u podzemnoj strojarnici. Podzemna strojarnica građena je za ugradnju četiriju proizvodnihjedinica od kojih su za sada ugrađene dvije, svaka snage 120 MW pri protoku od 45 m 3 /s i kod padaod 270 m. Prosječna godišnja proizvodnja je 1.200 GWh električne energije.HE “Zavrelje” je mala hidroelektrana koja koristi vodni potencijal potoka Zavrelje. Zahvat vrela Zavreljeostvaren je betonskom gravitacijskom branom, s maksimalnim radnim vodostajem na koti 79 m.n.m.,odakle je izveden privod vode do strojarnice locirane uz more. Instalirana snaga hidroelektrane je 2,0MW, s prosječnom godišnjom proizvodnjom od 3,6 GWh.ElektroprijenosŽupanija je povezana u državni elektroenergetski sustav 110 kV vezama Makarska-Opuzen, Čapljina-Ston, s ogrankom za TS 110 kV “Opuzen” i tzv. otočnom vezom Zakučac-Brač-Hvar-Korčula-Ston.Zbog ograničenih prijenosnih mogućnosti elektroveza, opskrbljenost područja cijele Dubrovačkoneretvanskežupanije, poglavito grada Dubrovnika, nije zadovoljavajuće.Područje Dubrovnika (Konavle, Cavtat, Dubrovnik, Elafiti, Dubrovačko primorje) napaja se električnomenergijom iz transformatorske stanice 110/35/10 kV “Komolac”, koja predstavlja jedinu pojnu točku stransformacijom 110/35 kV, snage 2 x 40 MVA, a veza na elektroenergetski sustav ostvarena jedalekovodom 110 kV napona preko transformatorske stanice 110/35 kV “Ston” i 110 kV vezom s HE“Dubrovnik”.Dvosustavni 110 kV dalekovod Plat-Komolac (za sada s jednim 110 kV vodom), uz rekonstrukciju TS“Komolac” i prespajanje jednog generatora hidroelektrane “Dubrovnik” na 110 kV napon, izveden jeZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije93

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE1993. odmah po oslobođenju dubrovačkog područja. Time se pružila mogućnost izravne isporukeelektrične energije iz hidroelektrane, koja je do tada bila vezana na sustav Bosne i Hercegovine, udistribucijsko područje Dubrovnika, uz istodobnu isporuku viška energije u elektroenergetski sustavHrvatske. Međutim zbog ovisnosti samo o jednom 110 kV vodu Komolac-Ston, elektroopskrba nezadovoljava.Otoci Korčula, Lastovo, Mljet, i poluotok Pelješac uključeni su u državnu elektroenergetsku mrežupreko otočnog dalekovoda DV 110 kV HE “Zakučac”-TS “Dugi Rat” - TS “Nerežišće” - TS “Starigrad” -TS “Blato” - TS “Ston” i dalekovoda DV 35 kV TS “Blato” - TS “Korčula” - TS “Zamošće” - TS“Pijavičino” - TS “Janjina” - TS “Ston”.Problemi u opskrbi nastaju zbog lošeg stanja 35 kV dalekovoda Korčula-Orebić-Ston, ali i zbognedostatnog broja 110 kV trafostanica. 110 kV dalekovod samo prenosi električnu energiju preko ovogpodručja na dionici TS “Blato”-TS “Ston”. Tako se Grad Korčula ne može povezati na 110 kVdalekovod, jer nije izgrađena TS 110 kV “Korčula”, iako vod prolazi kroz naselje.Otok Mljet napaja se 10 kV naponom, premda je položen podmorski 35 kV kabel Borak (Pelješac) -Sparožni rt (Mljet) i podzemni kabel TS 35 kV “Pijavičino”- Borak, jer ne postoji 35 kV mreža na otoku.Otok Lastovo povezan je u elektroenergetsku mrežu preko 10 kV podmorskog kabela uvala Brna naKorčuli - uvala Korita na Lastovu. Između uvale Grščica na otoku Korčuli i uvale Zarebra na Lastovupoložen je 35 kV podmorski kabel koji je moguće koristiti kao 10 kV do izgradnje 35 kV trafostanice“Lastovo”.Područje Grada Metkovića i Opuzena sa susjednim općinama, Slivno, Zažablje i Kula Norinskaopskrbljuje se elektroenergijom iz TS 110/35 kV “Opuzen”, odnosno preko tri TS 35/10 kV “Opuzen”,“Metković 1” i “Metković 2”. Sustav zadovoljava sadašnje potrebe i zahtjeve u neposrednoj budućnosti.Područje Općine Pojezerje vezano je na elektromrežu preko TS 35/10 kV “Vrgorac”, odnosno “Ploče”.Elektroopskrbna mreža Grada Ploča zasniva se na 35 kV dalekovodu, koji od trafostanice 110/35 kV“Opuzen” dovodi električnu energiju do trafostanice 35/10 kV “Vranjak”. Tim područjem prolazi i 110kV dalekovod Makarska-Opuzen koji sada nema nikakvu direktnu vezu s postojećomelektroopskrbnom mrežom nižeg ranga.Elektroopskrbna mreža je u vrijeme normalnog rada luke Ploče i svih pripadajućih kapaciteta bila do1991. na rubu izdržljivosti zbog velike potrošnje električne energije.f) Zbrinjavanje otpadaNa području Dubrovačko-neretvanske županije otpaci se odlažu na 8 službenih odlagališta. Većinaodlagališta je u postupku sanacije i legalizacije, a odlagalište Grabovica je legalno sanitarnoodlagalište.U nastavku navodi se kratak prikaz službenih odlagališta:1. “Lovornik” - PločeOdlagalište se nalazi 6 km zapadno od grada Ploča, te 500 m od naselja Baćina i Baćinskihjezera, neposredno uz državnu cestu D-8. Na odlagalište odlaže se komunalni, bolnički, vojni iindustrijski otpad s područja Grada Ploča. Izgrađeno je i stočno groblje. Otpad se poravnava iprekriva inertnim građevinskim materijalom. Odlagalište nije ograđeno, ali je organizirana stalnačuvarska služba. Izveden je priključak s javne vodovodne mreže.Stanje projektne dokumentacije: Studija ciljanog sadržaja o utjecaju na okoliš od IPZ UniprojektMCF. Lokacijska dozvola od 26.06.2007. U postupku izrade parcelacijskog elaborata.2. “Dubravica” - MetkovićOdlagalište se nalazi 3 km jugoistočno od Metkovića uz županijsku cestu Metković-Mliništedržavnagranica s Bosnom i Hercegovinom, uz naselje Dubravicu. Lokacija predstavlja udolinu ukraškom terenu već ispunjenu otpadom, te se nov otpad strojevima gura niz padinu deponija.Otpad se redovito poravnava i zbija, gornja ploha je pokrivena jalovinom iz kamenoloma iZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije94

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEnabijena. Odlagalište je ograđeno prema cesti te je organizirana čuvarska služba. Izgrađena je icisterna za vodu.Odlagalištem se koriste Gradovi Metković i Opuzen i Općine Zažablje i Slivno.Stanje projektne dokumentacije: Izdana lokacijska dozvola na temelju projekta izrađenog odstrane IGH. Dobivena građevna dozvola. Sanacija je u tijeku.3. “Grabovica” - DubrovnikOdlagalište se nalazi sjeverozapadno od Dubrovnika, u blizini naselja Osojnik, na nadmorskojvisini od 400 m, udaljeno 4,7 km od izvorišta rijeke Omble (izvorište za vodoopskrbu gradaDubrovnika). Na odlagalište, smješteno u kraškoj vrtači, odlaže se komunalni, tehnološki,građevinski i bolnički otpad. Otpad se redovito poravnava i zbija. Odlagalište je ograđeno, postojistalna čuvarska služba. U sklopu sanacijskih radova postavljena je HPDE folija, geotekstil idrenažni sustav s dvije betonske lagune i nasipom u podnožju, međutim ništa od toga nijestavljeno u funkciju.Otpad se odlaže od 1982., a odloženo je oko 150000 t otpada. Na odlagalište se dovozi otpad spodručja Općine Konavle, Općine Župa dubrovačka, Grada Dubrovnika i Općine Dubrovačkoprimorje.Stanje projektne dokumentacije: Lokacijska dozvola od 20.06.02.g. za sanaciju i zatvaranjeodlagališta nakon popunjavanja – Studija o utjecaju na okoliš za sanaciju i zatvaranje – APOZagreb 2001.g. Glavni projekt sanacije i zatvaranja, knjiga I i II – IPZ Uniprojekt MCF d.o.o.studeni 2002.g. Građevna dozvola od 19.02.2003.g.4. “Vinošte” - TrpanjOdlagalište za područje općine Trpanj smješteno je u vrtači oko 2 km istočno od središta naselja,samo 200m od obale. Na lokaciji nema nikakvih objekata, otpad se povremeno poravnava iprekriva inertnim građevinskim materijalom. Na odlagalište se odlaže kruti komunalni otpadkućanstava i turističkih objekata, te građevinski otpad. Odlagalište je u funkciji od 1978.Stanje projektne dokumentacije: Idejni projekt sanacije i zatvaranje odlagališta – Građ.-erh.Fakultet, Split, Studija utjecaja na okoliš – dobivena suglasnost nadležnog Ministarstva.5. “Kokojevica - Lumbarda, KorčulaOdlagalište se nalazi 7 km jugoistočno od Korčule i 2,5 km sjeverozapadno od Lumbarde,udaljeno 500 m od naselja, a 300 m od mora. Odlagalište se nalazi u prirodno zaštićenoj uvali kojaima oblik lijevka. Dio odlagališta je ograđen ogradom. Postavljen je kontejner za čuvarsku službu ivodospremnik, a u ljetnim mjesecima odlagalište je opskrbljeno autocisternom i dozerom koji guraotpad i prekriva ga inertnim materijalom. Otpad je do sada počesto gorio.Stanje projektne dokumentacije: Elaborat postojećeg stanja, procjena količina otpada – IPZUniprojekt, Studija utjecaja na okoliš – dobivena suglasnost Ministarstva. Postavljen zahtjev zaishođenje lokacijske dozvole – ožujak 2007.g. U tijeku je sanacija odlagališta6. “Ugrinovica” - SmokvicaOdlagalište je to za područje općine Smokvica. Lokacija nije ograđena, ni čuvana, niti na njojpostoje objekti. Odlaže se sav otpad, a problem može predstavljati otpad iz klaonice, od kojeg seširi neugodan miris. Također se odlaže podosta stakla iz vinarije.Stanje projektne dokumentacije: Plan gospodarenja otpadom Općine Smokvica, Plan zatvaranjaodlagališta, Elaborat postojećeg stanja, Geološki, seizmološki i hidrogeološki elaborat lokacijeUgrinovica, Studija utjecaja na okoliš – dobivena suglasnost nadležnog Ministarstva.7. “Sitnica” - BlatoNalazi se zapadno od naselja Blato i istočno od Potirne, uz cestu Vela Luka - Blato. Odlagalištemse koriste Općine Vela Luka i Blato. Uz komunalni otpad na deponij dospijeva industrijski i bolničkiotpad. Cijelom duljinom deponija uz cestu postavljena je ograda. Organizirana je čuvarska služba.Otpad se gura niz strminu u polje. Povremeno se gornja ploha prekriva inertnim materijalom.Stanje projektne dokumentacije: Studija utjecaja na okoliš za sanaciju. Ishođena lokacijska dozvola– travanj 2008.g. U tijeku je izrada glavnog projekta sanacije.8. “Sozanj” - LastovoZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije95

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOdlagalište se nalazi neposredno uz glavnu otočnu prometnicu Lastovo-Ubli, iznad uvale Kručica,oko 200 m od mora. Odlagalište nije ograđeno, otpad se odlaže nekontrolirano.Stanje projektne dokumentacije: Izviješće o provedenim istražnim radnjama na odlagalištu; Plansanacije, Studija utjecaja na okoliš ciljanog sadržaja za sanaciju deponije.U razdoblju od 1998-2003. g. zatvorena su četiri službena odlagališta u županiji: “Dubravica” – Mljet,„Vardište“ – Janjina, „Podvlaštica“ i „Osičine“ – Orebić. Lokacija „Dubavica“ na otoku Mljetu jesanirana sukladno Studiji o utjecaju na okoliš, lokacijskoj i građevnoj dozvoli. Lokacije „Vardište“ i„Podvlaštica“ se i nakon službenog zatvaranja koriste za odlaganje svih vrsta otpada osimkomunalnog.Osim službenih odlagališta na području Županije je evidentiran niz tzv. „divljih odlagališta“. Prema„Popisu lokacija otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta s planom sanacije otpadomonečišćenog tla“, 2005., to su:- „Mikulići“ – Konavle- „Ljubalj“ – Pojezerje- „Dubrava“ – Ston- „Prapratno“ – Ston (pretežno građevinski i glomazni otpad)- „Prostrana“ – Grad Korčula, MO Žrnovo- „Dolac“ - Grad Korčula, MO Žrnovo- „Pod Gomilje“ - Grad Korčula, MO Žrnovo- „Stobica“ - Grad Korčula, MO Čara- „Kočac“ - Grad Korčula, MO Čara- „Sustjepan“ - Grad Korčula, MO Čara- „Brgulja“ - Grad Korčula, MO Čara- „Zagrinčanjiva“ - Grad Korčula, MO ČaraOdlagališta „Mokošica I“ i „Mokošica II“ u Dubrovniku, „Smrijek“ i „Visočani“ u općini Dubrovačkoprimorje te „Sutvara“ u Župi dubrovačkoj značajna su odlagališta građevinskog otpada (s manjomkoličinom dugih vrsta otpada). Odlagališta su u fazi sanacije.Također, otpad se odlagao i na manjim odlagalištima koja su zatvorena kada se na gravitirajućimpodručjima počeo organizirano prikupljati otpad. nastala uz naselja koja nemaju organiziranoprikupljanje kao što su:− Baterija – Lokrum− Odlagalište kod hotela „Lafodija“ – Lopud− „Goleč“ - Šipan− smetlišta na otoku Mljetu (Rt Stoba, Gornja luka, Punta od Zlamenja, Blato, Kozarica, Sobra)− smetlišta na otoku Pelješcu (Prapratno, Dubrava, Žuljana, Janjina-Sresar, Trstenik, Potomje,Kapetani)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije96

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE1.1.2.4. DRUŠTVENA INFRASTRUKTURAVelike i nove društvene promjene u Hrvatskoj utjecale su na određenu promjenu sadržaja iklasifikacije središnjih funkcija na kategorizaciju središnjih naselja. Sve te promjene uvjetovale su novpristup klasificiranju središnjih funkcija u veći broj temeljnih djelatnosti u više stupnjeva, ovisno ovažnosti i utjecaju u prostoru. Stoga se predlaže pomalo izmijenjena klasifikacija središnjih funkcija uHrvatskoj, unutar kojih se nalaze sadržaji po stupnjevima temeljnih skupina središnjih naselja.Razlikuju se sljedeće temeljne djelatnosti:1. Uprava2. Pravosuđe3. Udruge građana, političke stranke i druge organizacije4. Vjerske zajednice5. Prosvjeta. obrazovanje, školstvo6. Visoko školstvo i znanost7. Kultura, umjetnost i tehnička kulturaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije978. Šport, rekreacija, zabava i odmor9. Zdravstvo10. Socijalna skrb11. Financijske i druge srodne uslužne djelatnosti12. Prometne usluge13. Trgovina i ugostiteljstvo14. Obrt i druge uslugeNa području Dubrovačko-neretvanske županije zastupljenost i razvitak pojedinih skupina djelatnosti jesljedeća:− Upravne i pravosudne funkcije odgovaraju novom političko-teritorijalnom ustroju u zemlji.U skladu s novim zakonskim odredba djeluje više stotina različitih udruga građana, podružnicapolitičkih stranaka, sindikata, komora, strukovnih udruženja, saveza, turističkih zajednica, zakladai fondacija i drugih društvenih organizacija na svim razinama središta.Djeluje više vjerskih zajednica, najviše je zastupljena Katolička crkva s brojnim institucijama narazini biskupije, dekanata i župe, podrazumijevajući i razne pripadajuće socijalne i dobrotvorneustanove.− Obrazovno-prosvjetne, visokoškolske i znanstvene, kulturne i umjetničke aktivnosti razvijaju sekroz veći broj institucija, na različitim razinama, već prema tome jesu li namijenjene djecipredškolskog uzrasta, mlađoj ili starijoj školskoj djeci, studentima ili odraslim stanovnicima ovogpodručja, ali i onim povremenim posjetiteljima pojedinih naselja u ovoj županiji.U ovom prostoru već djeluju nekoliko stotina športskih društava i klubova raznih športskih granadržavnog, županijskog i lokalnog ranga natjecanja, održavaju se međunarodne, regionalne ilokalne športske priredbe, izgrađeni su odgovarajući športski objekti i igrališta te neki sadržajivezani za rekreaciju, zabavu i odmor svih uzrasta stanovništva i posjetitelja ovog područja.− Zdravstvena zaštita i socijalna skrb razvijaju se i moraju još više doći do izraz kroz djelovanjeinstitucija primarne, specijalističko-konzilijarne i bolničke zdravstvene zaštite te socijalne skrbi,odnosno kroz rad odgovarajućih institucija.− Među financijskim, prometnim, trgovinskim, obrtničkim, ugostiteljskim, turističkim, komunalnim idrugim poslovnim i uslužnim institucijama djeluju institucija koje imaju veće i manje nad-lokalnoznačenje, kao i one koje imaju lokalno obilježje pa ih se mora pozicionirati bliže stanovništvu.Dosadašnji razmještaj i razvitak središnjih funkcija i uspostavljen sustav središnjih naselja u prostoruDubrovačko-neretvanske županije ne zadovoljava u cijelosti, ali je uglavnom u skladu s dostignutimstupnjem društveno-gospodarskog i kulturnog razvitka.Županijsko i gradsko središte Dubrovnik, kao regionalno i više nad-lokalno središte, te najveće inajvažnije središte rada i usluga u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ima razvijen najveći brojsredišnjih funkcija, koje takvo središte mora imati. Skoro sve institucije višeg i srednjeg reda vezaneza djelovanje gradskog i međuopćinskog, odnosno županijskog središta nalaze se u Dubrovniku.Nalaze su tu i brojne središnje funkcije nižeg reda potrebne stanovništvu gradskog središta, djelomicevažne su i za potrebe pojedinih prigradskih urbaniziranih naselja u neposrednom susjedstvu. Turizam,pomorstvo i kultura su djelatnosti po kojima je Dubrovnik dobio šire značenje - hrvatsko,mediteransko, europsko.Središta gradova Korčula, Metković i Ploče, kao međuopćinska i nad-lokalna središta, već su kaobivša općinska središta, imala i razvijala brojne središnje funkcije srednjeg reda, koje su služile nesamo naseljima u kojima su postojale, nego i drugim naseljima na području bivših općina. Stvaranjemnovih manjih jedinica lokalne samouprave ta su središta nastavila razvijati svoje funkcije i tako dobilameđuopćinsko značenje. Povoljan geografski položaj spomenutih središta dodatno osnažuje razvitaknjihovih funkcija.

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJENajraznorodnija je skupina središta općina ili lokalnih središta, jer su međusobne razlike uzastupljenosti i razvijenosti središnjih funkcija znatne, što je, među ostalim, posljedica i nedostatkačvrstih kriterija prilikom uspostavljanja sustava novih jedinica lokalne samouprave. Tako se međunjima svojim središnjim i drugim funkcijama ističu (iznad prosjeka) gradska naselja Blato, Vela Luka isredište Grada Opuzena, a potom i gradići Cavtat, Ston i Orebić te bivše i sadašnje općinsko središteLastovo na istoimenom srednje velikom otoku. Većina ih već danas obavlja pojedine funkcije zasusjedne jedinice lokalne samouprave ili za neka susjedna naselja, pa će pojedina daljnjim razvitkomsvojih funkcija najvjerojatnije prerasti u središnje naselje više kategorije.Druga je skupina središta općina čije središnje funkcije danas zadovoljavaju prosjek potreba u svojojkategoriji. Među njima su Srebreno (zajedno s dijelovima naselja Kupari, Mlini, Brašina, Petrača iČibača), Slano, Trpanj, Smokvica i Babino polje. Ta središta imaju još mogućnosti razvijanja svojihsredišnjih i drugih funkcija te jačanja svoje uloge unutar sustava središnjih naselja na područjuŽupanije.Posljednja skupina (ispod prosjeka) obuhvaća središta Općine Janjina u središnjem dijelu poluotokaPelješca, Lumbarda na krajnjem jugoistoku otoka Korčula, dok su to u prostoru Donjo-neretvanskogkraja Kula Norinska (zajedno s naseljem Krvavac), Otrić-Seoci, Mlinište i Vlaka (zajedno s naseljemPodgradina). To su novoosnovana sjedišta općina u kojima još nisu zastupljene i razvijene sve onetemeljne središnje funkcije potrebne stanovništvu ovih jedinica lokalne samouprave u svakodnevnomživotu, a koje trebaju sadržavati lokalna središta.Posljedica je to različitih kretanja. Janjina je bitno nazadovala u razvitku svojih središnjih funkcija zboggospodarskog nazadovanja i depopulacije. Lumbarda se nalazi pod velikim utjecajem središnjih idrugih funkcija znatno razvijenije Korčule. Prema stručnim kriterijima čak nije ni trebala postatinovoosnovana općina. Kula Norinska, Otrić-Seoci i Mlinište lokalna su središta novoosnovanih općinau gospodarski nerazvijenom području i sve do danas su bile vezane na razvijenije središnje i drugefunkcije Metkovića. Područje novoosnovane općine Slivno je ustvari dugogodišnje gravitacijskopodručje Opuzena u kojem zadovoljavaju svakodnevne potrebe za uslugama ili središnjim funkcijama.Zato je Vlaka utvrđena samo kao sjedište (a ne i središte) ove nove jedinice lokalne samouprave.Hoće li se u toj novoj općini razviti neko središte tek će pokazati vrijeme. Prema tome, ova skupinasredišta općina ili lokalnih središta imaju još velike mogućnosti u razvijanju svojih središnjih funkcijapotrebnih svom okolnom lokalnom okruženju.a) Mali i srednji gradovi prema dosadašnjoj klasifikaciji naseljaSlijedom analiziranih istraživanja i dokumenata prostornog uređenja koji su obrađivali prostorDubrovačko-neretvanske županije, u nastavku prezentiraju se skupovi naselja koja prema određenimkriterijima pripadaju u male ili srednje gradove, odnosno naselja.Skupina povijesnih naseljaU dijelu istraživanja «Spomenička baština kao element sustava naselja»; raščlanjuju se brojnanaselja, njihov povijesni razvoj i položaj u prostoru, kao i stanje spomeničke baštine. Smatramo da jepovijesna uloga naselja, i u njima sačuvana spomenička baština, bitan čimbenik prilikom određivanjapoložaja naselja u sustavu naselja na određenom području, kao i ključni čimbenik razvojnogpotencijala pojedinog grada/naselja.“Na području današnje Dubrovačko-neretvanske županije je u prošlosti postojalo nekoliko raznihteritorijalno-političkih tvorevina koje su u raznim epohama pripadale ili fizički ili kroz mehanizamonovremenih političkih sustava, interesnim sferama raznih svjetskih velesila. Kako je ovo područje urazmjerima europskih i svjetskih velesila svih vremena bilo važno, govori podatak i da se u ovompodručju u rimsko doba nalazio jedan od dva najvažnija rimska grada na ovoj obali Jadrana, velika iprekrasna Narona, kojoj više u tom smislu nema “ni traga, ni glasa” jer se nalazila na jednom odnajvažnijih i najprometnijih vojnih i civilizacijskih meridijana Europe. U prilog toj tezi, koja se na žalostpotvrđuje i u zadnjem desetljeću protekloga tisućljeća, spomenimo samo tezu o Gabeli kao širojlokaciji, antičke grčke Troje.Također nije zanemariv podatak da je u ovom području postojala i razvijala kulturu Mediterana doneslućenih visina, uz Veneciju na Mediteranu najvažnija sila, mala, a tako velika i moćna DubrovačkaRepublika, republika-patuljak, osobito važna u razdoblju 15-16 stoljeća, te nezaobilazno utjecajna doZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije98

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEsvoje propasti, u doba Napoleona, i prva država u onodobnu svijetu koja je priznala novu državu nanovom kontinentu, današnju velesilu Sjedinjene Američke Države.”“Ako se pregleda osim doline Neretve i preostali dio Županije, uočava se kontinuirano postojanje dodanašnjih dana, sustava urbanih središta Dubrovačke Republike, odnosno, uvjetno rečeno RepublikeVenecije. Naime, Dubrovnik, centar istoimene Republike u političkom, kulturnom, gospodarskomsmislu je prostor kontinuiranog života, kao i njegovi sateliti - sekundarni centri: Cavtat i Ston-MaliSton. U tom kontekstu se razvio kao sekundarni centar komplementaran/podređenDubrovniku/Veneciji, ovisno o periodu i gradić Korčula. U našim danima, u okviru novog, županijskogustroja Dubrovnik je sačuvao čelnu poziciju među urbanim središtima, a slijede ga Cavtat i Korčula,dok Ston-Mali Ston zaostaje.Te činjenice uglavnom govore o velikoj žilavosti i otpornosti urbaniteta u ovom dijelu juga Hrvatske, tegeoprometno gledano, “genius loci” lokacija velikih gradova. Kod planiranja budućnosti i optimalneveličine tih gradova to svakako treba imati na umu. I do sada se pokazalo da ovi prostori predstavljajuidealan okvir za nastanak urbanih središta srednje veličine, u nacionalnim razmjerima gledano, kojeprati nekoliko manjih urbanih središta. Međutim, ovaj prostor posjeduje kao i onaj u dolini Neretveosobine velike rizičnosti, jer se nalazi u trusnoj zoni potresa katastrofalnih razmjera. Potres iz 1667. jeskoro potpuno uništio Dubrovnik ali ga i nagnao na ponovnu izgradnju.Stoga bi se moglo reći da je razvoj dosadašnjeg urbaniteta na ovim prostorima ostao usprkosogromnim ograničenjima. Pokazalo se do danas da je, resurs, potencijal lokacija za razvoj urbanogveći, nego što su konflikti koji nastaju u njegovom gravitacijskom području kao njegova negativnaposljedica. I to treba imati na umu kada budemo razmišljali o poticanju nekih “uspavanih” lokacijaurbanog u budućnosti.”Mali i srednji gradovi - spomenici kultureKada se promatra prostorna rasprostranjenost spomenika kulture u Županiji po postojećim žarištimaživota i rada, nailazi se na kontinuirano postojanje povijesnih lokaliteta kao urbanih/ruralnih žarišta uvelikom rasponu od više desetaka stoljeća. To samo naglašava vrijednost nekih lokacija naselja ipripadajućih elemenata, te daje poticaj da se, i u povijesnom kontekstu, pojedina urbana/ruralnasredišta forsirano razvijaju i dalje.Analize dosadašnjeg vrednovanja naselja i dijelova naselja kao graditeljskih cjelina koje su vrijedne jersvjedoče o graditeljskim dometima prošlih epoha u Županiji, pokazale su da najveću vrijednost ukategoriji tzv. “malih i srednjih gradova” imaju naselja: Lastovo, Vela Luka, Blato, Korčula, Orebić,Opuzen, Metković, Ston-Mali Ston, Dubrovnik i Cavtat.Prema valorizacijama najviše mjesto pripada dijelu županijskog središta, staroj jezgri Dubrovnika skontaktnim područjima koja su vrednovana kao “naselje spomeničkih cjelina” - na UNESCO-vu popisugradova spomenika kulture.- u kategoriji “naselje spomenička cjelina” su uvrštena naselja: Korčula, Ston-Mali Ston, Cavtat,- u kategoriju “naselje sa spomeničkim cjelinama i objektima” spadaju: Lastovo, Metković, Opuzen, Orebić,- u kategoriju ”naselje s očuvanim cjelinama pučkog graditeljstva” spadaju: Vela Luka i Blato.Ako se te vrijednosti usporede s prirodnim sadašnjim i budućim rangom centraliteta i koncentracijomstanovništva i djelatnosti i važnošću naselja u Županiji, te ako se slijedom analiza i saznanja ocentralitetu u prostoru Županije utvrdi lista vodećih razvojnih središta Županije, proizlazi da je sizuzetkom Ploča, važnost naselja u Županiji u njihovu razvojnom smislu identična njihovoj važnosti urestriktivnom smislu, u smislu važnosti spomeničke baštine. Naime, Dubrovnik, Korčula, Metković,Vela Luka, Blato, Lastovo, Orebić, Opuzen, Ston-Mali Ston, Cavtat, svi oni na koje se u budućnostimora računati kao na razvojna središta, posjeduju, osim Ploča, ogroman potencijal i u baštinjenim,fizičkim strukturama pa i aktivnostima, koji do sada nije dovoljno produktivno bio valoriziran ili ako jest,na štetu odnosno u korist devastacije baštinjenih fizičkih struktura. Smatramo da zato treba pokušatioživjeti graditeljske postulate u nekim starim jezgrama naselja u ovom prostornom planu, kao i uprostornim planovima nižeg reda kako razvojnog tako i provedbenog tipa.Osim spomenutih fizičkih struktura koje su vrednovane i spomenute prethodno, posebno mjestozauzimaju: Vid, Komin, Trpanj, Trstenik, Janjina, Suđurađ, Šipanska Luka, Orašac, Trsteno,Gornje/Donje Čelo, Ćilipi, Ubli. Za njih je nužna izrada posebnih analiza spomeničke baštine koje jepotrebno ugraditi u prostorne planove svih razina koji se budu bavili njima.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije99

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJESkupina bivših općinskih središtaSkupinu bivših općinskih središta, odnosno središta jedinica lokalne samouprave do donošenjaZakona o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN, 10/97) odlikuje boljazastupljenost sadržaja javnih funkcija koja će se pojedinačno predstaviti u narednim poglavljima.Dubrovnik, Korčula, Metković, Ploče i Lastovo su ta središta koja i danas predstavljaju središta višegreda u odnosu na niz novih gradova/naselja koja su postala sjedišta jedinica lokalne samouprave.Donošenjem Zakona o prostornom uređenju (NN, 30/94) Strategija i Program prostornog uređenjaRepublike Hrvatske postali su temeljni dokumenti prostornog uređenja u sustavu prostornog uređenjaplaniranjakoji se tim zakonom definira.Kako je u sustavu prostornog uređenja nakon dokumenata prostornog uređenja koji se donose zapodručje čitave države, određen županijski prostorni plan kao temeljni planski dokument na razinižupanije, tako su u nastavku detaljno raščlanjene odrednice Strategije i Programa prostornoguređenja Republike Hrvatske koje se moraju poštivati prilikom izrade plana.Skupina središnjih naselja prema Prostornom planu HrvatskeProstorni plan Hrvatske iz 1988. (kao i prvi iz 1974.) u posebnom poglavlju razmatra "Razvitak irazmještaj funkcija i sustav središnjih naselja". Tu se daju samo osnovni kvalitativni i kvantitativnipokazatelji za pojedine skupine središta unutar policentričnog sustava Hrvatske. Istaknut je sustav,mreža i stupnjevanje središnjih naselja, nabrojene su, sistematizirane i kategorizirane njihovesvojstvene funkcije, te navedene neke okvirne veličine demografskih pokazatelja.Planiran razvitak središnjih uslužnih funkcija, njihovo svrstavanje prema temeljnim skupinama isvojstvima, te raspodjela u prostoru između pojedinih kategorija središnjih naselja u skladu je splaniranim razvitkom životnog standarda, kvalitete življenja i potreba korisnika, stupnjem planiranerazvijenosti i mogućnostima gospodarstva Hrvatske i šireg gravitacijskog područja.Prostornim planom Hrvatske, krovnim dokumentom prostornog uređenja u Republici Hrvatskoj dodonošenja Strategije i Programa prostornog uređenja, navedena općinska središta rangirana su naslijedeći način:regionalno središte: Dubrovnikmanje regionalno središte: Metković, Pločeostala središta općina: Korčula, Lastovopodručno-lokalno središte: Cavtat, Ćilipi, Ston, Zaton, Zvekavica, Slano, Gruda, Orašac i TrpanjKriteriji koje se moralo zadovoljiti da bi se određeno naselje svrstalo u pojedinu skupinu središnjihnaselja su sljedeći:KRITERIJIBroj stanovnika utjecajnog i gravitacijskogpodručjaSredište regijeSredište subregijemanje regionalnosredištesredište mikroregije(ostala središtaopćina)Lokalnosredišteviše od 100.000 Više od 40.000 10.000 -30.000 2.000 -10.000Broj stanovnika središnjeg naselja 40.000 -100.000 10.000 -30.000 2.000 -15.000 500 -5.000Broj zaposlenih radnika u središnjemnaseljuOdnos broja stanovnika središnjeg naseljate utjecajnog i gravitacijskog područjaOrijentacijski radijus utjecaja središnjegnaselja u kmviše od 20.000 Više od 5.000 Više od 500 Više od 501:3 - 1:4 1:3 - 1:4 1:2 - 1:3 1:2 - 1:350-80 30-60 10-40 manje od 10Skupina središnjih naselja prema Osnovama korištenja i zaštite prostoraOsnove korištenja i zaštite prostora bivših općina su dokumenti prostornog uređenja koji su imali cilj isvrhu da aktualiziraju stanje dokumenata prostornog uređenja početkom devedesetih, odnosno daaktualiziraju stanje u prostoru temeljem postojećih podataka te da temeljem jedinstvenih pokazateljaobrade prostor novih jedinica lokalne samouprave na područjima bivših općina koji se obrađuje uProstornim planovima tih područja. U Osnovama su definirana sljedeća središnja naselja koja imajunavedena funkcionalna obilježja, dok kriteriji svrstavanja pojedinih naselja nisu ujednačeni, već serazlikuju od općine do općine.Općina Dubrovnik:Važnije nad-lokalno središte: DubrovnikVažnije lokalno središte: Cavtat, GrudaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije100

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJELokalno središte: Ston, Trpanj, SlanoManje lokalno središte: Janjina, Kuna Pelješka, Stupa-Ošlje-Topolo, Babino Polje, Šipanska Luka, Lopud, Koločep,Orašac, ĆilipiOpćina Metković:Manje nadlokalno središte: MetkovićVažnije lokalno središte: OpuzenManje lokalno središte: Bijeli Vir, Kula Norinska, Blace, KobiljačaOpćina Ploče:Važnije lokalno središte: PločeManje lokalno središte: Staševica, Rogotin, KominOpćina Korčula:Važnije lokalno središte: KorčulaLokalno središte: Blato, Vela LukaManje lokalno središte: Smokvica, OrebićOpćina Lastovo:Važnije lokalno središte: LastovoManje lokalno središte: UbliSkupina središnjih naselja - središta općine/gradaPrema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj te dopunama (NN,86/06), određena je nova struktura lokalne samouprave u županiji. Kako ta činjenica ima posljedice iza organizaciju prostora, potrebno je spomenuti i ta središta kao element formiranja skupa središnjihnaselja u Županiji. Općinska središta koja nisu navedena ni u jednoj prethodnoj spomenutoj skupini:Srebreno Župa dubrovačkaSlano Dubrovačko primorjeJanjina JanjinaTrpanj TrpanjLumbarda LumbardaSmokvica SmokvicaKula Norinska Kula NorinskaOtrić-Seoci PojezerjeMlinište ZažabljeSkupina središnjih naselja prema Strategiji i Programu prostornog uređenja RepublikeHrvatskeDonošenjem Zakona o prostornom uređenju (NN, 30/94) Strategija i Program prostornog uređenjaRepublike Hrvatske postali su temeljni dokumenti prostornog uređenja u sustavu prostornog uređenjaplaniranjakoji se tim zakonom definira.Kako je u sustavu prostornog uređenja nakon dokumenata prostornog uređenja koji se donose zapodručje čitave države, određen županijski prostorni plan kao temeljni planski dokument na razinižupanije, u nastavku su pojedinačno raščlanjene postulati Strategije i Programa prostornog uređenjaRepublike Hrvatske koji se moraju poštivati prilikom izrade plana.Na više mjesta u tekstualnom i grafičkom dijelu elaborata Strategija prostornog uređenja RepublikeHrvatske određuje se sustav središnjih naselja, odnosno izdvaja se naselja u skupine koje su bitne zaprepoznavanje skupa “manjih i srednjih“ gradova kao nositelja razvoja u prostoru. U nastavkuprikazujemo dijelove elaborata bitnih za određivanje skupa traženih naselja na području Dubrovačkoneretvanskežupanije.Tekstualni dio elaborata:4.2.2.4. Urbanizacija - Stupanj i dinamika raslojavanja naselja (gradovi-sela) s demografskih i socioekonomskih aspekata -Standardna klasifikacijaGradska naselja - područjaZa Strategiju prostornog uređenja naselja, gradovi su izdvojeni korištenjem odgovarajućih pokazatelja i obilježja. Modelizdvajanja gradskih naselja ima četiri međuzavisne varijable. Jedna je broj stanovnika naselja (veličina - više od 2000 ljudi), a trisu socioekonomske (% poljoprivrednika od ukupnog stanovništva; % radnika u mjestu stanovanja i % domaćinstava bezpoljodjelskog gospodarstva). Parametri njihove međuzavisnosti dobiveni su korelacijskom raščlambom.Primjenom navedenog modela u Hrvatskoj je 1991. izdvojeno 117 *gradskih naselja.Pripomena: - prema službenoj statistici (počesto ima vrlo nelogičnu teritorijalnu evidenciju kao npr. za Cavtat) određen brojnaselja nalazi se u graničnom području razvrstavanja jer ne ispunjava bitan kriterij - broj stanovnika. Strategija prostornoguređenja otklonila je statističke nelogičnosti. Na primjeru Cavtata vidljiv je kriterij koji podrazumijeva stalne i ekvivalent upovremenim stanovnicima naselja.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije101

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEUnutar skupa od 117 odnosno 157 gradova nalaze se slijedeći gradovi na području Dubrovačkoneretvanskežupanije: Dubrovnik, Metković, Ploče, Vela Luka, Blato, Korčula, Opuzen i Cavtat.Temeljem tekstualnog dijela elaborata Program prostornog uređenja Republike Hrvatske čiji seizvaci citiraju, te *kartografskih prikaza broj 04 i 05, definiraju se slijedeća razvojna središta, odnosnomjesto pojedinih naselja u sustavu naselja Republike Hrvatske.* (2-15)Makroregionalna središta-veliki gradovi (oko 12% svih stanovnika Hrvatske 1991., odnosno 560.000 stanovnika u gradovimaSplit, Rijeka i Osijek s okolicom) i veća regionalna središta i veći gradovi (oko 13% svih stanovnika 1991., odnosno 630.000stanovnika u gradovima s 30.000 - 80.000 stanovnika s okolicom: Zadar, Karlovac, Pula, Slavonski Brod, Sisak, Varaždin,Dubrovnik, Vukovar, Velika Gorica, Šibenik, Vinkovci, Bjelovar i Čakovec) potrebno je osposobljavati za stvarnu ulogu makroregionalnih(Split, Rijeka i Osijek), odnosno većih regionalnih središta (10 većih gradova). Preobrazbom mora se potvrditinjihova sposobnost razvoja bez nužne potpore države.Dubrovnik - veće regionalno središte (veće razvojno središte) - *04veći srednji gradovi - *05kriterij - urbana područja s više od 30.000 stanovnika 1991.* (2-16)Regionalna i subregionalna središta - srednji i manji gradovi (oko 13% svih stanovnika Hrvatske 1991., odnosno oko 710.000stanovnika u 60 gradova s više od 7.000 do 30.000 stalnih ili ekvivalentnih stanovnika s okolicom - od toga oko 20 regionalnihsredišta i oko 40 manjih subregionalnih središta) predstavlja skupinu gradova koja se u idućim razvojnim razdobljima morapotvrditi u ulozi nositelja glavnih središta i nositelja daljnje urbanizacije, uz prevladavanje oskudne ponude životnih mogućnosti inerazvijenosti institucija, koje samo umanjuje njihovu privlačivost. Prioriteti izvedeni iz strategije reurbanizacije, te učvršćivanjeniza posebnih pogodnosti, kao posljedice specifičnih lokalnih uvjeta života, mogu poslužiti kao izvor posebne privlačnosti, ali iuz nužnu i opravdanu potporu države.Metković- regionalno središte (srednje razvojno središte) - *04srednji gradovi - *05kriterij - urbana područja s 15.000 - 30.000 stanovnika 1991. s prigradskim naseljimaKorčula - manje regionalno središte (manje razvojno središte - jače i slabije razvijenosti) - *04ostali gradovi i naselja s gradskim obilježjima - *05Ploče** manje regionalno središte (manje razvojno središte jače i slabije razvijenosti) - *04(manji srednji gradovi - *05)(kriterij - urbana područja s 7.000-15.000 st. 1991. s prigradskim naseljima)* (2-17)Područna i lokalna središta, mali gradovi, općinska središta i ostala razvojna žarišta (oko 27% svih stanovnika Hrvatske 1991.,odnosno 1.290.000 stanovnika u oko 600 razvojnih i inicijalnih središta) čine u fizionomskom i morfološkom pogledu različiteskupine gradića, trgovišta i drugih naselja, nositelja razvitka ili inicijalnih žarišta razvitka, mora se osposobiti za organizatorerazvojnih promjena na većim lokalnim područjima. Kao osnovica njihove transformacije, predlaže se primjerena kombinacijapostupaka značajnih za programe reurbanizacije, revitalizacije i infrastrukturne rekonstrukcije s ciljem poboljšavanja uvjetaživota, učvršćivanja građanskog životnog stila te osposobljavanja tih naselja za ulogu lokalnih središta.Cavtat, Ston, Blato, Vela Luka, Opuzen - područno središte (malo razvojno **središte) - *04Lastovo, Babino Polje, Smokvica, Lumbarda, Orebić, Trpanj, Janjina, Otrić-Seoci, Kula Norinska, Mlinište, Slano, Zaton,i Srebreno - lokalno središte, inicijalno razvojno središte - sva ostala općinska sjedišta) - *04** Napomena:U svezi statusa grada Ploča, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja kao nositelj izrade Strategije i Programaprostornog uređenja Republike Hrvatske je dopisom Klasa: 350-02/02-04/021, Urbroj: 531-09-03-4 od 29. listopada 2003. dalosuglasnost za dodjelu gradu Ploče statusa «regionalnog središta».Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije102

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEb) UpravaPostojeća mreža i stanje upravnih institucija i službi u Dubrovačko-neretvanskoj županiji definirana jedržavnim političko-teritorijalnim ustrojem, odnosno prema Zakonu o područjima županija, gradova iopćina u Republici Hrvatskoj (NN, 86/06), Zakonu o lokalnoj samoupravi i upravi (NN, 90/92., 94/93,117/93, 128/99), Zakonu o sustavu državne uprave (NN, 75/93, 48/99, 15/00, 199/03, 79/07), Uredbi oustrojavanju županijskih ureda (NN, 116/93, 23/96 i 96/97, 149/99) i Uredbi o područjima matičnihureda (NN, 2/98.), odnosno prema drugim zakonskim i pod-zakonskim aktima i odredbama.Uprava na županijskoj razini ustrojena je u sjedištu Županije i u sjedištima bivših Općina (ispostave),dok se pojedine službe samo u iznimnim slučajevima nalaze i u sjedištima novih Općina/Gradova,odnosno u drugim mjestima.Upravne institucije jedinica lokalne samouprave pretežno se nalaze u sjedištima općina i gradova, aone nižeg reda i značenja i u manjim lokalnim središtima i mjestima. Na području Dubrovačkoneretvanskežupanije djeluju sljedeće upravne institucije:XIX. Dubrovačko-neretvanska županija sa sjedištem u Dubrovniku:Županijska skupštinaŽupan i podžupanŽupanijsko poglavarstvoUpravni odjeli županijeŽupanijski uredi, zavodi, ispostave, inspekcijski nadzor.Gradovi (5) sa sjedištima u Dubrovniku, Korčuli, Metkoviću, Opuzenu i Pločama:Gradsko vijećeGradonačelnik i zamjenik gradonačelnikaGradsko poglavarstvoUpravni odjeli gradaGradski uredi, zavodi, ispostave.Općine (17) sa sjedištima u istoimenim naseljima Blato, Dubrovačko primorje (sjedište Slano), Janjina,Konavle (sjedište Cavtat), Kula Norinska, Lastovo, Lumbarda, Mljet (sjedište Babino Polje), Orebić,Pojezerje (sjedište Otrić - Seoci), Slivno (sjedište Vlaka), Smokvica, Ston, Trpanj, Vela Luka, Zažablje(sjedište Mlinište) i Župa dubrovačka (sjedište Srebreno):Općinsko vijećeOpćinski načelnik i zamjenik općinskog načelnikaOpćinsko poglavarstvoUpravni odjeli općine.Mjesni odbori: u mjestima koja su ih osnovala i izabrala članove organa mjesnog odbora:Vijeće mjesnog odboraPredsjednik vijeća mjesnog odboraMjesni zbor građana.Gradski kotar (unutar grada Dubrovnika, npr. Komolac, Mokošica):Vijeće gradskog kotaraPredsjednik vijeća gradskog kotaraZbor građana gradskog kotaraPrema Uredbi o ustrojavanju županijskih ureda (NN, 116/93, 23/96 i 96/97., 149/99.) u Dubrovačkoneretvanskojžupaniji ustrojeni su županijski uredi - svi u Dubrovniku, a njihove ispostave u bivšimopćinskim središtima Korčula, Lastovo, Metković i Ploče: Ured za gospodarstvo, Ured za prosvjetu,kulturu, informiranje, šport i tehničku kulturu, Ured za rad, zdravstvo, i socijalnu skrb, Ured zaprostorno uređenje, stambeno-komunalne poslove, graditeljstvo i zaštitu okoliša, Ured za turizam iUred za statistiku, dok se ispostave Ureda za katastarsko-geodetske poslove, Ureda za imovinskopravneposlove i Ureda za opću upravu, nalaze u Blatu, Korčuli, Metkoviću i Pločama, a ispostavaUreda za pomorstvo u Pločama.Prema Uredbi o područjima matičnih ureda (NN, 2/98.) na području Županije nalazi se 10 matičnihureda, koji vode državne matice (rođenih, vjenčanih i umrlih) za sljedeća matična područja ipripadajuća naseljena mjesta i to: Dubrovnik, Orebić, Slano, Cavtat, Korčula, Vela Luka, Lastovo,Metković, Opuzen i Ploče. Za rad matičnih ureda i za udaljena matična područja određuju se uredovnidani.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije103

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEUredboma o unutarnjem ustrojstvu ureda Državne uprave u županijama (NN 21/02) uređuje seunutarnje ustrojstvo ureda državne uprave u županijama (dalje u tekstu: ured državne uprave), naziviunutarnjih ustrojstvenih jedinica i njihov djelokrug, način upravljanja tim jedinicama, okvirni brojpotrebnih državnih službenika i namještenika, način planiranja poslova, radno vrijeme, održavanjeuredovnih dana te druga pitanja od značaja za rad ureda državne uprave.Za obavljanje poslova iz djelokruga ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županijiustrojavaju se sljedeće unutarnje ustrojstvene jedinice sa sjedištem u Dubrovniku:1. Služba za zajedničke poslove2. Služba za gospodarstvo3. Služba za prostorno uređenje, zaštitu okoliša, graditeljstvo i imovinsko-pravne poslove4. Služba za društvene djelatnosti5. Služba za opću upravu.Za obavljanje poslova iz djelokruga ureda državne uprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji izvansjedišta ureda državne uprave osnivaju se:- Ispostava u Korčuli za područje grada Korčule te općina, Lumbarda, Orebić, Trpanj. Ispostava uKorčuli za područje općina Blato, Smokvica i Vela Luka obavlja poslove gospodarstva, statistike,društvenih djelatnosti i opće uprave- Ispostava u Lastovu za područje općine Lastovo obavlja poslove gospodarstva, statistike,društvenih djelatnosti i opće uprave.- Ispostava u Metkoviću za područje gradova Metković i Opuzen te općine Kula Norinska,Pojezerje, Slivno i Zažablje.- Ispostava u Pločama za područje grada Ploče.- Ispostava u Vela Luci za područje općina Blato, Lastovo, Smokvica i Vela Luka.Ispostave ureda državne uprave u Korčuli, Metkoviću i Pločama obavljaju upravne i stručne poslovekoji se odnose na gospodarstvo, prostorno uređenje i graditeljstvo, društvene djelatnosti, imovinskopravneposlove, poslove opće uprave i stručne poslove iz područja statistike.Ispostava ureda državne uprave u Vela Luci obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose naprostorno uređenje i graditeljstvo te imovinsko-pravne poslove.Ispostava ureda državne uprave u Lastovu obavlja upravne i stručne poslove koji se odnose nagospodarstvo, društvene djelatnosti, poslove opće uprave i statistike.Prema Odluci o sjedištu i području na kojima djeluju uprave za obranu i uredi za obranu (NN,.64/1999) i Uredbi o ustroju i djelovanju sustava motrenja i obavješćivanja u Republici Hrvatskoj (NN,11/93.) na području Dubrovačko-neretvanske županije djeluje Uprava za obranu Dubrovnik sasjedištem u Dubrovniku za područje Dubrovačko-neretvanske županije. U njezinu sastavu djeluju:Ured za obranu Dubrovnik, Ured za obranu Korčula, Ured za obranu Metković, Ured za obranu Ploče iUred za obranu Lastovo.Služba motrenja i obavješćivanja Dubrovačko-neretvanske županije nalazi se u Dubrovniku, kao ielementi službe motrenja i obavješćivanja u svim središtima Gradova i Općina (22).Prema Zakonu o Uredu za nacionalnu sigurnost (NN, 37/95.), Zakonu o izmjenama i dopunamaZakona o unutarnjim poslovima (NN, 76/94.,53/00), Uredbi o sjedištu i području na kojem se osnivajupolicijske uprave (NN, 70/97., 39/01), Uredbi o graničnim prijelazima u Republici Hrvatskoj (NN, 97/96,7/98, 81/99, 91/99, 110/99, 49/00, 69/00., 79/05) i Zakona o vatrogastvu (NN, 106/99, 117/01.,96/03,139/2004.) na području Dubrovačko-neretvanske županije djeluju sljedeće institucije:- Ured za nacionalnu sigurnost ima ustrojstvenu jedinicu u Dubrovniku za područje Županije. Organi državne uprave nadležniza prelazak državne granice - granična policija između Republike Hrvatske i Republike Bosne i Hercegovine nalaze sestacionirane u nekoliko središta (Dubrovnik, Korčula, Ploče, Metković, Gruda, Čilipi, Slano, Lastovo (Ubli) i drugi) te nagraničnim prijelazima.- XV. policijska uprava Dubrovačko-neretvanske županije sa sjedištem u Dubrovniku za područje svih 5 gradova i 17 općina spolicijskim postajama (ispostava) u 5 gradova i u većini Općina. Postrojba specijalne policije za područje Županije nalazi seu Cavtatu.- Postrojbe i stožeri civilne zaštite u središtu županije Dubrovniku i u ostalim Gradovima i u većini Općina nalaze se u sastavuMinistarstva unutarnjih poslova.- Vatrogasna zajednica Dubrovačko-neretvanske županije Dubrovnik,Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije104

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEVatrogasna zajednica Grada Dubrovnika te bivših općina Korčula, Lastovo, Metković i Ploče za više susjednih jedinicalokalne samouprave, odnosno novih općina: npr. Orebić i druge.Vatrogasne postrojbe Ministarstva unutarnjih poslova: Dubrovnik.Udruge dobrovoljnih vatrogasaca (Dobrovoljna vatrogasna društva):Prema Zakonu o Poreznoj upravi (NN, 67/01, 94/01, 177/04), Zakonu o Carinskoj službi RepublikeHrvatske (NN, 53/91, 53A/91., 41/94. i 46/96.), Zakonu o financijskoj policiji (NN, 177/04), Zakonu održavnoj reviziji (NN, 70/93., 48/95, 105/99, 44/01, 177/04), Zakonu o lučkim kapetanijama (NN,124/97.) i Odluci o osnivanju lučkih uprava Dubrovnik i Ploče (NN, 19/97, 139/97, 18/99, 21/02.) napodručju Dubrovačko-neretvanske županije djeluju sljedeće institucije:−−−−Porezna uprava Županije - Područni ured Dubrovnik te ispostave Dubrovnik, Korčula, Lastovo, Metković i Ploče.Carinarnica Dubrovnik i Ploče sa ispostavama.Postaja financijske policije: Dubrovnik.Državni ured za reviziju Zagreb u ispostavama bivših Službi društvenog knjigovodstva Hrvatske (poslovi ekonomskofinancijskerevizije) - središta bivših općina Dubrovnik, Korčula, Metković i Ploče.Lučka uprava Dubrovnik radi upravljanja, izgradnje i korištenja putničke luke Dubrovnik.Lučka uprava Ploče radi upravljanja, izgradnje i korištenja luke Ploče.Lučka kapetanija Dubrovnik za dio područja Županije pod čiju nadležnost spadaju lučke ispostave u pojedinim primorskimmjestima (lukama) u dijelu ove županijeLučka kapetanija Ploče za dio područja Dubrovačko-neretvanske županije pod čiju nadležnost spadaju lučke ispostave upojedinim primorskim mjestima (lukama) u dijelu Županije- Hrvatska izvještajna novinska agencija “HINA”-dopisništvo Dubrovnik, Korčula, Metković i Ploče.- Državni hidrometeorološki zavod Zagreb - sinoptičke i glavne klimatološke meteorološke stanice, te kišomjerne postaje napodručju Dubrovačko-neretvanske županije.- Ministarstvo za zaštitu okoliša i prostorno planiranje Republike Hrvatske - Zagreb:- Uprava javne ustanove Nacionalnog parka “Mljet” na Mljetu (Goveđari, Pristanište).- Zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode u Dubrovniku.- Rezervat Lokrum u Dubrovniku- Zavod za obnovu Dubrovnika u Dubrovniku- Županijska uprava za ceste na području Dubrovačko-neretvanske županije u Dubrovniku.- HPT-Hrvatska pošta i telekomunikacije Zagreb - Centar pošta Dubrovnik s poštanskim uredima.c) PravosuđeU neovisnoj i slobodnoj hrvatskoj državi provela se reorganizacija pravosuđa, kao jedan od trisegmenta hrvatske vlasti. Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o područjima i sjedištimasudova (NN, 85/08), Zakonu o sudovima (NN 150/05), Zakonu o sudovima za mladež (NN, 111/97.,27/98, 12/02.), Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajnim sudovima (NN, 33/95.),Zakonu o područjima i sjedištima prekršajnih sudova (NN, 36/1998) sjedište i mjesna nadležnost(područja) sudova na području Dubrovačko-neretvanske županije su sljedeći:−−−−Županijski sud u Dubrovniku nadležan za područje općinskih sudova koji se nalaze u Dubrovniku, Korčuli, Metkoviću iPločama.U okviru Županijskog suda u Dubrovniku postoji županijski sudski zatvor (prije Okružni zatvor), te pravosudna policija prisudovima i državnim odvjetništvima.Općinski sud u Dubrovniku, Korčuli, Metkoviću i PločamaU tim se sudovima nalaze zemljišnoknjižni odjeli (gruntovnice), gruntovnicu posjeduje i Blato.Za suđenje prvoga stupnja u kaznenim postupcima protiv maloljetnika i mlađih punoljetnika iz djelokruga više općinskihsudova određuje se Općinski sud u Dubrovniku za područje općinskih sudova u Korčuli i Metkoviću.Trgovački sud u Dubrovniku, za područje Dubrovačko-neretvanske županije.Prekršajni sudovi: Dubrovnik, Korčula, Blato, Lastovo, Metković i Ploče.Prema Zakonu o područjima i sjedištima državnih odvjetništava (NN, 75/95, 36/98.153/02.), Zakona održavnom pravobraniteljstvu (NN, 75/95), Zakona o odvjetništvu (NN, 9/94.) i Pravilnika o službenimsjedištima javnih bilježnika (NN, 84/07 i 55/08) djeluju odgovarajuće pravosudne institucije napodručju Dubrovačko-neretvanske županije. Sjedište i mjesna nadležnost općinskih i županijskihdržavnih odvjetništava je:- Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku za područje Županijskog suda u Dubrovniku i Trgovačkog suda uDubrovniku.- Općinsko državno odvjetništvo u Dubrovniku za područje općinskih sudova u Dubrovniku i Korčuli.- Općinsko državno odvjetništvo u Metkoviću za područje općinskih sudova u Metkoviću i Pločama.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije105

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPrimjenom Zakona ukinuta su Općinska javna pravobraniteljstva u Dubrovniku, Korčuli, Metkoviću iPločama te se Javno pravobraniteljstvo u Dubrovniku uspostavlja kao Državno pravobraniteljstvoDubrovačko-neretvanske županije u Dubrovniku s ispostavama u Korčuli, Metkoviću i Pločama. Umjestima gdje se nalaze sjedišta sudova najčešće nalaze se odvjetnički uredi te javnobilježničkamjesta. Većina odvjetničkih ureda nalazi se u Dubrovniku, Korčuli, Metkoviću i Pločama, ali ih ima i udrugim mjestima, primjerice u Blatu, Opuzenu i dr.d) Udruge građana, političke stranke i druge organizacijeU Županiji djeluju unutar gradova i općina brojne komore, zajednice, udruženja, klubovi, društva,udruge, političke stranke, sindikati, zaklade, fondacije, društvene, humanitarne i druge organizacije.Vjerske zajedniceU Hrvatskoj postoji dvadesetak registriranih vjerskih zajednica, od kojih su na prostoru Županije 1991.bile najprisutnije Katolička crkva (više od 80% stanovništva), zatim Srpska pravoslavna crkva,Islamska vjerska zajednica, Židovska općina. Djelovale su i druge vjerske zajednice (nekeprotestantske crkve), s malim brojem pripadnika. Religiozne grupacije i vjerske zajednice imale su zavrijeme prošlog komunističkog društvenog sustava ograničeno ili potpuno zabranjeno djelovanje i bilesu strogo kontrolirane od strane državnih vlasti. Sada je njihovo djelovanje slobodno, dopušten im jepristup u sve društvene strukture, pa i u škole, imaju slobodu djelovanja u pogledu izdavanja idistribucije novina, časopisa i knjiga (brojna su religiozna i vjerska glasila), te uopće djelovanja ujavnim medijima (radio, televizija, novine).Rimokatolička crkvaRimokatolička crkva je najzastupljenija vjerska zajednica među stanovništvom Hrvatske pa i uDubrovačko-neretvanskoj županiji. Organizirana je hijerarhijski i teritorijalno radi bolje povezanosti svjernicima i lakšeg upravljanja crkvenim poslovima. Tako se hijerarhijski i prostorno ističu i razlikujumetropolije, nadbiskupije, biskupije, apostolska administratura, dekanati i župe.Na većem dijelu Županije djeluje Dubrovačka biskupija, na manjem dijelu Splitsko-makarskanadbiskupija. Dijelovi su to velike Splitske metropolije s teritorijalnim ustrojstvom rimokatoličkihdekanata i župa. Biskupski ordinarijat Dubrovačke biskupije nalazi se u samome Dubrovniku, dok supripadajuće župe i župni uredi raspoređeni u samim naseljima županije.Prema spomenutom teritorijalnom ustroju Splitske metropolije u Županiji su također raspoređeniDekanat, župe i župni uredi Splitsko-makarske nadbiskupije.Ostale vjerske zajedniceNa području Županije registrirane su slijedeće institucije:- Srpska pravoslavna parohija, Dubrovnik,- Pravoslavna crkva Velike Gospe, Opuzen,- Islamska (muslimanska) vjerska zajednica, Dubrovnik,- Židovska općina Dubrovnik, Dubrovnik,- Kršćanska adventistička crkva, Dubrovnik,- Kršćanska adventistička crkva, Dubravica; ADRA - Hrvatski humanitarni centar Dubrovačko-neretvanske županije,Dubrovnik.e) ProsvjetaNakon stjecanja neovisnosti i uspostave nove hrvatske države još 1990. počele su se uvoditipromjene i stvarati nov školski sustav, prilagođen potrebama osamostaljene Republike Hrvatske.Težilo se za deideologizacijom i depolitizacijom škole, zaživjela je sloboda svjetonazora i slobodanizbor vjeronauka, izradili su se novi nastavni planovi i programi prema suvremenim, stručnim iznanstvenim načelima i po uzoru na školstvo europskih država. Ponovo se uvode radna zanimanja, ujedinstveni školski sustav ponovno uključene su crkvene škole, omogućeno je otvaranje privatnihškola. Promjene su najviše zahvatile srednje, a manje osnovno i visoko školstvo.Značajnije promjene u školskom sustavu dogodile su se tijekom 1995. i 1996. Provodilo se načelohrvatskog nacionalnog odgoja i naobrazbe (od predškolskog odgoja, preko osnovnog do srednjegZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije106

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEškolstva, prvenstveno izraženo kroz promjenu nastavnog programa za hrvatski jezik, povijesti izemljopis). Sažimanjem nastavnih planova i programa dolazi se do rasterećivanja učenika inastavnika.Od početka školske godine 1995./1996. pokusno se uvodi u podsustav srednjeg strukovnog školstva stendencijom potpunog prijelaza na dvojni sustav školovanja za zanimanja u obrtništvu.Na temelju praćenja promjena u sustavu srednjeg školstva za zanimanja tehničara, pod utjecajemtehnoloških promjena u tehnološki razvijenim državama i praćenja tehnoloških promjena u našemgospodarstvu, odlučilo se pokusno uvesti nov profil tehničara (za mehatroniku) u podsustav srednjegstrukovnog školstva od školske godine 1996./1997. do 1999./2000. prema odgovarajućem projektu.Zakonom o srednjem školstvu (NN 69/03) predviđena je mogućnost obrazovanja za zanimanja nižestručne spreme u trajanju od 1 do 2 godine.Predškolski odgoj i naobrazbaNovi Zakon o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN, 10/97, 107/07) i Pravilnik o posebnim uvjetima imjerilima ostvarivanja programa predškolskog odgoja (NN, 133/97.) propisali su nov ustroj, djelatnost isadržaj predškolskog odgoja i naobrazbe te uredili pitanja osnivanja, rada i financiranja dječjih vrtića,odnosno propisali posebne uvjete koji su potrebni za ostvarivanje programa predškolskog odgoja inaobrazbe te skrbi o djeci predškolske dobi.Ovim se otvaraju i nove mogućnosti pomoći pri osnivanju privatnih vrtića, prilagođenih potrebamaobitelji, odnosno roditelja i prije svega djece, za razliku od dotadašnjeg načela prilagodbi potrebamadruštva. Time se ostvaruje značajan pomak u radu i djelovanju dječjih vrtića. Odgoj i naobrazba udržavnim, privatnim i vjerskim (crkvenim, samostanskim) ustanovama za predškolski odgoj inaobrazbu djece provodi se u dobi od šest mjeseci do šeste godine života, među koje su uključena idjeca s manjim teškoćama u razvoju. Posebna su podskupina djeca u 6. godini života, koja se premaodluci roditelja mogu upisati u tzv. predškolu (malu školu - priprema za upis u prvi razred). To suuglavnom djeca koja nisu pohađala vrtiće. Druge etničke zajednice imaju pravo otvarati dječje vrtićeza svoju djecu na materinskom jeziku.Programi predškolskog odgoja mogu se ostvarivati pri redovitim osnovnim školama te privatnimosnovnim školama i umjetničkim školama, kao igraonice u knjižnicama te u zdravstvenim i socijalnimustanovama (s posebnim potrebama - s teškoćama u razvoju), kulturnim i športskim ustanovama iudrugama (mogu se ostvarivati kraći programi predškolskog odgoja - do tri sata dnevnog programa)za djecu od tri godine života do polaska u osnovnu školu.Osnovno školstvoOdgoj i školovanje u osnovnoj osmogodišnjoj školi obvezatni su za svu djecu od 6,5 do 14,5 godinaživota. Razlikuju se dva razdoblja, razredna nastava od I.-IV. razreda i predmetna nastava od V.-VIII.razreda. Jedinstven je plan i program za osnovnu školu.Za posebno darovitu djecu predviđena je mogućnost izbora dodatnih sadržaja, kao i dodatno osnovnoglazbeno i plesno školovanje.Odgoj i školovanje djece s manjim teškoćama u razvoju ostvaruje se u osnovnim školama za redoviteučenike, u sklopu potpune ili djelomične integracije tih učenika u redovitu nastavu.Odgoj i školovanje djece i mladeži s većim teškoćama u razvoju od 1. do 21. godine života ostvarujese u posebnim ustanovama, prilagođenima vrsti i stupnju teškoće.Zajamčeno je pravo pripadnicima etničkih i nacionalnih zajednica i manjina na odgoj i školovanje namaterinskom jeziku.Srednje školstvoSrednje školstvo u Hrvatskoj znatno se mijenja i postaje raznovrsnije. Postoje gimnazije, samostalnetehničke i srodne četverogodišnje škole, trogodišnje i dvogodišnje obrtničke, industrijske i drugegospodarske škole, mješovite i umjetničke srednje škole. Škole su državne, privatne i vjerske. Odgoj iškolovanje djece i mladeži s lakšom mentalnom retardacijom i manjim teškoćama u razvoju ostvarujese u srednjim školama za redovite učenike, u sklopu potpune ili djelomične integracije tih učenika uredovitu nastavu, te se mogu osposobiti za rad u nekim zanimanjima. Zajamčeno je pravopripadnicima etničkih zajednica, odnosno manjina na odgoj i školovanje na materinskom jeziku.Visoko školstvo i znanostVisoko školstvo je uvršteno zajedno sa znanstvenim djelatnostima, kao što je ustrojeno i Ministarstvoznanosti i tehnologije. Visoka učilišta obavljaju djelatnost visoke naobrazbe (nastavna djelatnost iZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije107

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEprogrami stalnog usavršavanja) i znanstvenoistraživačku (i stručnu) djelatnost. Na području Županijedjeluju sljedeće visokoškolske institucije:- Sveučilište, Dubrovnik- Američka visoka škola za management i tehnologiju, s pravom javnosti, Dubrovnik- Fakultet za turizam i vanjsku trgovinu, Dubrovnik- Interuniverzitetski studij Sveučilišta u Zagrebu (Udruga Interuniverzitetski centar u Dubrovniku), Dubrovnik- Muzička akademija u Zagrebu, studij u Dubrovniku, Dubrovnik- Sveučilište u Splitu - Studentski centar - organizacija za studentski standard, Dubrovnik- Teološko-katehetski institut, Teologija u Splitu, odsjek Dubrovnikf) KulturaStanovnici Dubrovačko-neretvanske županije su korisnici i aktivni sudionici u kulturnim sadržajima iaktivnostima svoje županije. Registrirane su ili evidentirane brojne kulturne udruge i amaterskadruštva, manifestacije, koncertne dvorane, organizatori i posrednici, kinematografi, videoteke, domovikulture i društveni domovi, te ostala kulturna društva i pokreti.U skladu sa Zakonom o ustanovama (NN, 76/93. 29/97. 47/99) i Zakonom o upravljanju ustanovama ukulturi (NN, 96/01) Vlada Republike preko Ministarstva kulture donijela je rješenje kojim se osnivačkaprava države nad ustanovama iz kulture, umjetnosti i informacija na području Dubrovačkoneretvanskežupanije prenose na jedinice lokalne samouprave.Zbog velikih promjena koje su se dogodile posljednjih godina, moguće je da su prestale djelovatipojedine do sada registrirane kulturne institucije u pojedinim naseljima, odnosno da su umeđuvremenu osnovane nove, ali još nisu registrirane, odnosno da su se promijenile njihove adresezbog promjene imena ulica.Uzimajući u obzir postojeće kulturne institucije u naseljima pojedinih jedinica lokalne samouprave uŽupaniji može se zaključiti da njihov broj i djelovanje uglavnom zadovoljava te da odgovarajuraznovrsnim potrebama i interesima lokalnog stanovništva. Ipak, morat će se poraditi na proširenju ibroju kulturnih i umjetničkih institucija u novoosnovanim općinama, jer za tim aktivnostima zasigurno itamo postoji zanimanje. Posebno se to odnosi na lokalna središta, ali i na velike potrebe turističkihpodručja i naselja Županije.g) ŠportU Dubrovačko-neretvanskoj županiji gradovi Dubrovnik, Korčula i Metković su značajna športskasredišta s brojnim raznorodnim športskim društvima i klubovima, koji se natječu na državnoj,županijskoj i lokalnoj razini. Ostala športska društva i klubovi u drugim središtima i naseljimauglavnom imaju županijsko i lokalno obilježje. Neka društva i klubovi imaju samo rekreacijskoznačenje. Dakle, na području Dubrovačko-neretvanske županije djeluju brojne športske organizacije imože se ustvrditi da su osnovane u svim jedinicama lokalne samouprave. Ipak, ima još uvijekmogućnosti osnivanja i djelovanja novih športskih klubova i društava u pojedinim naseljima ijedinicama lokalne samouprave. Međutim, premalo je športskih objekata i tek predstoje veliki naporida se njihovom izgradnjom osigura bavljenja športom, ali da se omogući i rekreacija što većeg brojastanovnika Županije, a tek potom moglo bi se pristupiti organizaciji značajnih natjecanja i športskihpriredaba na svim razinama.h) ZdravstvoPravo na zdravstvenu zaštitu Ustavom je zajamčeno svakom stanovniku Republike Hrvatske. Zakon ozdravstvenoj zaštiti uređuje načela, mjere, način provođenja te organizaciju zdravstvene zaštite inositelje društvene skrbi za zdravlje stanovništva. Istim Zakonom regulirano je da se zdravstvenazaštita provodi na načelima sveobuhvatnosti, kontinuiranosti, dostupnosti i cjelovitog pristupa.Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju osiguravaju se svim osiguranim osobama prava iobveze iz obveznog zdravstvenog osiguranja na načelima uzajamnosti i solidarnosti, dok se posebnimzakonom uređuju vrste, uvjeti i način provođenja dobrovoljnog zdravstvenog osiguranja. ZdravstvenaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije108

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEdjelatnost je djelatnost od interesa za Republiku Hrvatsku i obavlja se na primarnoj, sekundarnoj itercijarnoj razini te na razini zdravstvenih zavoda.Niže navedene razine su prema zakonu:Primarna zdravstvena zaštita1. opća/obiteljska medicina2. hitna medicinska pomoć3. zdravstvena zaštita dojenčadi i male djece4. zdravstvena zaštita školske djece i studenata5. medicina rada6. zdravstvena zaštita žena7. stomatološka zdravstvena zaštita8. higijensko-epidemiološka zdravstvena zaštita9. zdravstvena zaštita mentalnog zdravlja10. patronažna zdravstvena zaštita11. njega u kući bolesnika12. palijativna skrb13. ljekarništvo14. laboratorijska dijagnostika.Za pružanje zdravstvene zaštite stanovništva na primarnoj razini osnivaju se domovi zdravlja, ustanove za hitnu medicinskupomoć, ustanove za zdravstvenu njegu, ljekarničke ustanove i ustanove za palijativnu skrb.Sekundarna zdravstvena zaštita1. specijalističko-konzilijarna zdravstvena djelatnost (specijalističke ordinacije, poliklinike)2. bolnička djelatnost (opće bolnice, specijalne bolnice, lječilišta).Tercijarna zdravstvena zaštita1. klinike2. kliničke bolnice3. klinički bolnički centri.Razina zdravstvenih zavoda (obavlja se na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini zdravstvene zaštite)1. javnozdravstvena djelatnost (Hrvatski zavod za javno zdravstvo, županijski zavodi za javno zdravstvo)2. djelatnost medicine rada (Hrvatski zavod za medicinu rada)3. djelatnost transfuzijske medicine (Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu)4. djelatnost zaštite mentalnog zdravlja (Hrvatski zavod za mentalno zdravlje).Zdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove, trgovačka društva i privatni zdravstveniradnici.Prema podacima Registra zdravstvenih djelatnika u RH na dan 31. XII 2007. godine u našoj Županijije ukupno bilo 428 liječnika, 92 stomatologa i 62 farmaceuta (državni i privatni, stalno zaposleni) štoza broj stanovnika (2001.) od 122.870 iznosi 287 stanovnika/liječniku (RH 376 stan./liječniku zaHrvatsku), 1.335 stan./stomatologu (RH 1.359 stan./stom.) i 1.981 stanovnik/farmaceutu (RH 1.702stan./farmaceutu). Danas, u Županiji, kao i u Hrvatskoj, postoji manjak liječnika te zdravstvenog kadrasrednje i više stručne spreme.Primarna zdravstvena zaštita u Dubrovačko-neretvanskoj županiji - podaci za 2007. godinu:1. Opća/obiteljska medicina - 1.408 osuguranika/liječniku opće/obiteljske medicine2. Zdravstvena zaštita dojenčadi i male djece - 1.608 osiguranika/ pedijatru3. Zdravstvena zaštita školske djece i studenata - 4.453 osiguranika/liječniku4. Zdravstvena zaštita žena - 6.853 osiguranih žena / ginekologu5. Stomatološka zdravstvena zaštita - 1.996 osig./ stomatologu6. Patronažna djelatnost - 5.119 stanovnika/ 1 patronažnu sestru7. Kućna njega - nije iskazanaStacionarna zdravstvena zaštita:Dubrovnik - Opća bolnica s 323 postelje za liječenje bolesnika oboljelih od akutnih bolestiVela Luka – Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju "Kalos" sa 120 postelja s ugovorom HZZO za liječenje bolesnikaoboljelih od akutnih i kroničnih bolesti od ukupno 250 kapacitetaMetković - stacionar u sklopu Doma zdravlja – rodilište sa 14 posteljaPrema broju stanovnika u Županiji 2001., za liječenje bolesnika oboljelih od akutnih bolesti proizlazi2,7 postelja na 1.000 stanovnika, u Hrvatskoj 3,6 postelja na 1.000 stanovnika.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije109

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEi) Socijalna skrbSocijalna skrb je djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.Djelatnost i ostvarivanje prava iz područja socijalne skrbi regulirane su Zakonom o socijalnoj skrbi,njegovim Izmjenama i dopunama, te drugim podzakonskim aktima usklađenim na osnovamatemeljnog Zakona. Tom djelatnošću osigurava se i ostvaruje pomoć u podmirivanju osnovnih životnihpotreba za socijalno ugrožene, nemoćne i druge osobe kada ih nisu u mogućnosti zadovoljiti sami iliuz pomoć članova obitelji, bilo zbog nepovoljnih osobnih, bilo zbog gospodarskih, socijalnih ili drugihokolnosti. Sredstva za obavljanje djelatnosti i ostvarivanje prava socijalne skrbi utvrđenih navedenimZakonom osigurava Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave poduvjetima i na način propisan navedenim Zakonom. Rad Obiteljskog centra nadzire nadležnoministarstvo za obitelj.Ustanove socijalne skrbi su:1. Obiteljski centar je u nadležnosti ministarstva nadležnog za obitelj. Osniva se za područje jedne županije. Može se ustrojitijedna ili više podružnica, a obavlja poslove savjetodavnog i preventivnog rada koji se odnose na brak i obitelj kao i drugestručne poslove utvrđene važećim zakonima.2. Centar za socijalnu skrb na temelju javnih ovlasti rješava u prvom stupnju o pravima iz socijalne skrbi, obiteljskopravne ikaznenopravne zaštite i drugim pravima u skladu sa zakonom.Centar osniva RH (se) za područje jedne ili više općina ili gradova na području iste županije, odnosno Grada Zagreba. Sjedištecentra mora biti u gradu ili općini. Centar za socijalnu skrb može imati jednu ili više podružnica, a sjedište podružnice u pravilutreba biti u naselju koje je povezano javnim prijevozom s ostalim područjem mjesne nadležnosti.Uvjete glede prostora, opreme i broja potrebnih stručnih i drugih radnika centra propisuje ministar nadležan za poslove socijalneskrbi.3. Dom socijalne skrbi osniva se za obavljanje skrbi izvan vlastite obitelji i to:- dom za djecu i mlađe punoljetne osobe (za djecu bez roditelja ili koju roditelji zanemaruju ili zlorabe svoje roditeljskedužnosti, ili je to iz drugih razloga u djetetovu interesu, za djecu s poremećajima u ponašanju, tjelesno, mentalno oštećenu ilipsihički bolesnu djecu, te djecu ovisnike o drogama ili drugim opojnim sredstvima);- dom za odrasle osobe (za tjelesno, mentalno ili višestruko oštećene ili psihički bolesne odrasle osobe, ovisnike o alkoholu,drogama ili drugim opojnim sredstvima, te starije i nemoćne osobe); dom za starije i nemoćne osobe može pružati smještaj zanajviše 200 osoba, spavaonice u stambenom dijelu moraju imati najmanje 8m 2 po korisniku te najmanje 50% kapaciteta morabiti namijenjeno za pojačanu njegu korisnika;- dom za djecu i odrasle – žrtve obiteljskog nasilja, mora ispunjavati opće uvjete za djecu i članove obitelji izloženeobiteljskom nasilju dok potreba traje, u pravilu do 6 mjeseci, a izuzetno do godinu dana.Dom socijalne skrbi može osnovati Republika Hrvatska, županija, grad, općina, vjerska zajednica, udruga, trgovačko društvo,pravna i fizička osoba. Domovi socijalne skrbi osnivaju se u skladu s potrebama koje za određeno područje utvrdi ministarstvonadležno za poslove socijalne skrbi, a za osnivanje domova za starije i nemoćne osobe potrebno je prethodno mišljenje jedinicepodručne (regionalne) samouprave za svoje područje.Vrstu doma za djecu i doma za odrasle osobe, njihovu djelatnost, kao i uvjete glede prostora, opreme i drugih stručnih radnika utim domovima, te troškove provedbe zdravstvene zaštitte propisat će ministar nadležan za poslove socijalne skrbi uz suglasnostministra nadležnog zd zdravstvo.4. Centar za pomoć i njegu je ustanova za pružanje usluga organizirane prehrane, obavljanja kućnih poslova, održavanjaosobne higijene i zadovoljavanja drugih svakodnevnih potreba. Centar može osnovati županija, grad, općina, vjerska zajednica,trgovačko društvo, udruga, pravna i fizička osoba. Može se osnovati ako su ispunjeni uvjeti glede prostora, opreme, stručnih idrugih radnika koje propisuje ministar nadležan za poslove socijalne skrbi.Ustanove socijalne skrbi osnivaju se u skladu s potrebama što ih za određeno područje utvrdi ministarstvo nadležno za poslovesocijalne skrbi.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije110

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE1.1.2.5. ZAŠTIĆENA GRADITELJSKA I PRIRODNA BAŠTINAa) Graditeljska baštinaU zaštićena područja od posebnog interesa za Državu spadaju pored ZOP-a i zaštićenih prirodnihvrijednosti i kulturnopovijesne cjeline.Na području Dubrovačko-neretvanske županije na popisu svjetske baštine je urbana cjelinaDubrovnika, a povjesna cjelina Korčule je u postupku proglašenja zaštićene svjetske baštine. Naimedokumentacija je izrađena i predana nadležnim tijelima UNESCO-a.U Dubrovačko-neretvanskoj županiji nalazi se velik broj zaštićenih, preventivno zaštićenih ievidentiranih kulturnih dobara, s posebnim naglaskom na vrijedne urbane cjeline. Ističu se brojnaprostorna, urbanistička i arhitektonska rješenja nastala u stoljećima postojanja Dubrovačke Republike.Izrazito bogat kulturnim dobrima, pokriven mrežom obalnih naselja s vrlo vrijednim povijesnim urbanimcjelinama (Dubrovnik, Korčula, Ston, Cavtat, Orebić, Slano i Lumbarda) longitudinalni obalni pojas sotocima organski je urastao u prirodni prostor iznimnih vrijednosti.U prostoru Županije se prema važnosti ili prema zastupljenosti spomeničke baštine teško moguizdvojiti neka područja zato što nisu istražena niti valorizirana u dovoljnoj mjeri. Međutim, ipak bi semoglo reći da prostor doline Neretve prema važnosti nalaza iz doba (grčke i) rimske antike kao iprostor Dubrovačke Republike nose primat u važnosti lokaliteta. Posebno se ističu zona sela Vid, zakoju se pretpostavlja da je šira lokacija rimske metropole Narone (od V. do IV. st. pr. Kr. koja kaorimska kolonija u I. st. pr. Kr. doživljava vrhunac, a pad u VII. st. po. Kr.), te šira zona GradaDubrovnika, tog dragulja graditeljstva i civilizacije europskog i mediteranskog kulturnoga kruga izvremena od XV. do XVII. stoljeća.Prilikom bavljenja tim gradovima nisu podjednako valorizirani svi povijesni graditeljski slojevi. Nalokalitetu Vid nije dostatno istražen antički sloj, kao i spomenička baština iz područja Donje Neretve, anedostatno je valorizirana i ruralna arhitektura prošlog stoljeća. U široj zoni Dubrovnika manjkavo suvalorizirane ostale graditeljske epohe, osim onih iz doba Dubrovačke Republike.Stoga je važno, prema utvrđenim kriterijima, zauzeti pravilan odnos prema povijesnim slojevima svihgraditeljskih epoha tako da ih se sačuva u zatečenom/izvornom obliku, odnosno da ih se uklopi urazvojne planove društvene zajednice.Opći povijesni pregledDubrovačko-neretvanska županija najjužnije je područje Republike Hrvatske. Na zapadu graniči saSplitsko-dalmatinskom županijom, na sjeveru s Republikom Bosnom i Hercegovinom, a na jugu saSiCG. Prostor Županije oblikuju dvije cjeline: relativno usko uzdužno obalno područje s nizom otoka(dubrovačko-cavtatska skupina, Elafiti, Mljet, Korčula i Lastovo), te prostor Donje Neretve sgravitirajućem priobaljem.Na području Županije mnoštvo je arheoloških lokaliteta evidentirano, ali ih malo istraženo, počam odpaleolitičkih pa do ranosrednjovjekovnih lokaliteta. Najznačajniji prapovijesni istraženi lokalitet je Velaspila u Veloj Luci na otoku Korčuli. Njezinim istraživanjima je iznjedren ne samo paleolitički sloj(kultura epigravetijen) nego i artefakti mezolitske provenijencije. Izrađevine pripisane ranom neolitikupovezuju se sa nositeljima impresso kulture pronađenih u Veloj Spili, Nakovani i Gudnji na Pelješcu.Artefakti pripisani srednjom neolitiku osim na navedenim lokalitetima još su pronađeni u Jakasovoj iŽukovica špilji na otoku Korčuli i otočiću Sušcu. U starijoj literaturi iščitani su i pripisani „Gudnjakultura“, ali danas, zbog nepravovremenog objavljivanja eponimnog lokaliteta sve se češće rabi nazivVelalučka kultura.Kasni neolitik sa ovih lokaliteta je prepoznat preko izrađevina pripisanih nositeljima hvarske gruperasprostranjene diljem našeg uzmorja i otoka.Prijelaz iz neolitika u metalno (bakreno-eneolitik) je razdoblje velikih migracija indoeuropskih skupinakoje se odvijaju u više valova. Infiltracija novopridošlog stanovništva u prostor neoličana oblikuje novuetničku sliku zapadnog Balkana iz koje će se iznjedriti novi etnos Iliri čija je etnogeneza složena, arezultat je dugotrajnog procesa.Bakrenodobnim nalazima sa već navedenih neolitskih lokaliteta na Pelješcu i Korčuli potrebno jepridodati nalaze iz Viline i Močiljske pećine (Rijeka dubrovačka).Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije111

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPromjene koje nastaju u eneolitiku imaju značajne posljedice i nad mlađim razdobljima (brončanom iželjeznom). Promjene se očituju u društvenom uređenju, privređivanju, izboru mjesta stanovanja isepulkralnom ritusu.Mnoštvo lokaliteta je evidentirano diljem Županije, a oni se prepoznaje preko utvrđenih naselja irefugija – gradina, smještenih na povišenim mjestima utvrđenih suhozidnim bedemima (Grad –Nakovana - Pelješac, Gradac - Ston, Dubrovnik, Gradac, Spilan – Župa dubrovačka). Drugu skupinulokaliteta tvore gomile (tumuli) koji osim sepuhralnog sadržaja mogu imati i funkciju razgraničenjaizmeđu pojedinih rodova ili pak nadzora nad terenom (skupina od 22 gomile, Potirna – Sutvara –Korčula, skupina od 12 gomila Lisačke Rudine – Dubrovačko primorje). Navedenim spomeničkimskupinama zbog njihove nedovoljne istraženosti nije moguće točnije određivanje njihovog vremenskogkoda, budući da su one po arhitektonskom slogu gotovo identična pa ih zbog nedostatka databilnihnalaza nije moguće jasno vremenski lučiti.Nalazi koji se sigurno datiraju u raniju fazu je keramika iz Viline i Močiljske pećine, dok se ostavapronađena podno gradine Obod-Cavtat datira se u kasnu fazu brončanog doba.Željeznodobne nalaze s ovoga prostora potrebno je sagledati u širem kontekstu južnojadranskogpodručja od Neretve do Albanije. Arheološki materijal izdvojen je u tri skupine: specifičan materijalovog područja, utjecaji iz šireg ilirskog prostora (glasinačka skupina i Liburni), utjecaji iz Grčke i sašireg helenističkog svijeta. od 5. do 1. stoljeća pr. Krista.Metalni nakit pronađen u grobovima na Prevlaci kod Stona pokazuje stilske lokalne specifičnosti iutjecaje iz Glasinca, datiraju se u starije željezno razdobljem. Nalazi iz Cavtata za razliku od stonskihpokazuju grčko-helenističke utjecaje i datiraju od 6. do 1. stoljeća pr. Krista. U jednoj komori pećineSpile kod Gornje Nakovane pronađeno jedo danas jedino ilirsko svetište. U njegovom središtu istaliranje središnji kultni simbol stalagmit u obliku falusa. Oko njega pronađeno je mnoštvo keramičkihulomaka raznih importiranih posuda italske i grčke provenijencije od 4. do 1. stoljeća prije Krista kojeukazuju na obredne svečanosti još neimenovanog božanstva, najvjerojatnije iz kruga Dionizijevakruga.Stanovništvo ovog prostor nastavali su Plereji (područje od Boke kotorske do Neretve). Oni u 3.stoljeću pr. Krista dolaze pod vlast Ardijejaca koji utemeljuju ilirsku državu od Vojuše u Albaniji pa svedo Neretve.Čitav niz pojava u životu Ilira govore o praskozorju povijesti. Posebice se to odnosi na stvaranjuorganiziranih utvrđenih naselja-gradova, državnoj organizaciji, kovanju novca. Uz navedeno, izuzetanvažan čimbenik je osnivanje grčkih kolonija i emporija na istočnoj obali Jadrana s kraja 6. ili početkom5. stoljeća prije Krista ( na o. Korčuli osniva se knidska kolonija još ne utvrđene lokacije). U 4 st. pr.Krista povijesni izvori navode emporij Naron na mjestu antičke (Narone). Krajem 4. stoljeća ilipočetkom 3. pr. Krista u Lumbardi na lokalitetu Kolodrt na o. Korčuli Issejci osnivaju subkolonijuzasvjedočenoj lumbardskom psefizmom. Svakako, naznačeni se proces ubrzava penetracijom Rimana Istočnu obalu, koji pod motom zaštite svojih i grčkih trgovaca počam od vojne 229. godine pr.Krista pa do vladavine Augusta koji je pacifizirao sva ilirska plemenima 9. godine.Procesom romanizacije ovaj prostor teritorijalno je podijeljen između kolonija Narona (Vid kodMetkovića) i Epidauruma (Cavtat).Za dominacije Rima, koja traju više od pola milenija, baštinjeno je mnoštvo spomenika, koje jenapredna rimska civilizacija inaugurirala na nekadašnjem ilirskom području ne samo u dvije navedenekolonije nego i diljem ovog prostora. Osim ladanjsko-gospodarskih sklopova: Sustjepan – Cavtat,Majsan, Bare – Ston, svakako je potrebno navesti limitacije plodnih polja (Konavosko, Stonsko,Janjinsko, Neretvansko i Korčulu s njezinim poljima). Ostaci magistralnih i vicinalnilnih cestapronađeni su diljem ovog prostora kao i ostatke trasa vodovoda (izvorište u Vodovađi Konavle).Također, su pronađeni arhitektonski ostatci koji oblikuju forum u Naroni, njegove zidine i sve ostalearhitektonske čimbenike imanetne urbanističkom ustroju kolonija, nažalost za Epidaurum suzasvjedočene samo na epegrafskim spomenicima.Rimsko carstvo imalo je politeističku religiju, pa je stoga priznavalo i lokalna božanstva (Mitrej uMočićima rječito potkrepljuje prethodno navedeno, budući da se sučelice Mitrina reljefa vide ostatciilirskog boga Vidasusa) premda je i dalje vrijedilo prvenstvo kapitolijske trijade i careva ( Agusteum uNaroni).Gospodarska kriza s kraja 3. kojoj još pridonose provale barbara potkraj 4. i 5. stoljeća uzrokujukonačni pad Zapadnog Rimskog Carstva. Nakon kratkotrajne vladavine Gota ovim krajevimaDalmacije ovladao je istočni rimski car Justinijan. Naznačeni povijesni procesi odredili su razvojZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije112

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEkasnoantičke baštine. Jedan od najvažnijih čimbenika u vezi s kasnoantičkom umjetnošću svakako jekršćanstvo. Na ovom području naglo se razvija crkvena organizacija. Prema predaji, u 3. stoljećuosnovana je biskupija u Epidaurumu, ali prvi povijesni podatak o tome potječe iz 530. godine, kada sespominje epidaurski biskup na crkvenom saboru u Saloni. Oni su više zasvjedočeni u naranitanskomageru Narona (crkva sv. Vida, Erešove bare, Njive). Na stonskom područje u sastavu istog agrea(ostatci crkava, sv. Stjepana, Mandaljene, sv. Ivana i sv. Petra, a u Slanome uz samostana Sv.Jerolima kao i Majsan u Korčulanskom kanalu. Mnoštvo spomenika pripisane naronitanskom ageruizdvajaju se Polače s antičkim slojem, a poglavito sa kasnoantičkim: palača u Polačama kao i dvijecrkve te veliko skladište. Na području epidaurskog agera potrebno je izdvojiti kasnoantičke lokalitete(Sustjepan - Cavtat, Spilan, V. Gradac - Župa dubrovačka i Dubrovnik).– Tijekom 7. stoljeća dolazi do znatnijih društveno-političkih promjena Velikom seobom naroda uzrokujući uništenje gotovovećine kasnoantičkih gradova diljem Dalmacije, pa tako Narone i Epidaura. Danas se nalazima gotovo u potpunostizasvjedočuje da naselje Dubrovnik preuzima primat od Epidaura, dobivši dignitet njegovog biskupskog trona; tim činomdobiva rang ranosrednjovjekovnog grada. Ekvacija Epidaurum id est Ragusium u djelu Anonima iz Ravene potkrepljujenavedeno na mijeni 6./7. stoljeća.– Tada se postupno uspostavlja suživot novopridošlih Hrvata i romanskih strarosjedilaca. Na obali se oblikujusrednjovjekovni gradovi-komune pod patronatom Bizanta, a u njihovom zaleđu oblikuju se nove državne zajednice na ovimprostorima Pagania, Zahumlje Travunija i Konavle u čijem se okruženju uskrisio Dubrovnik prvotno kao komuna, a potomdržava.– Opstanak novoutemeljenih država isključivo je ukotvljen na prihvaćanju kršćanstva. Od trenutka njihovog pokrštavanjazapočinje postupno prodirati predromanika u sakralno graditeljstvo. Doduše, ta pojava ne započinje na svim crkvamaodmah, ali, bez svake sumnje, one se grade krajem 8. i početkom 9. stoljeća. Odčitavajući korpus starokršćanskih crkavaovog prostora, jasno se u njihovu tlocrtu uočava predromanička adaptacija prethodno navedenih kasnoantičkih sakralnihmatrica. Poradi toga valja ih valorizirati kao sakralne građevine preuređene radi obreda obraćanja naših predaka nakršćanstvo.– Nakon navedenih adaptacija započinje izgradnja izvornih predromaničkih crkava specifičnog arhitektonskog izričaja. Iziznimnog bogatog korpusa predromaničkih crkava iskristalizirao se osebujni tip, nazvan južnodalmatinski jednobrodnokupolni tip. Njega karakterizira jednobrodna građevina s kvadritičnom apsidom iznutra i izvana, ili pak polukružnom iznutra.Jednobrodni prostor presvođen je bačvastim svodom koji s dva para pojasnica i njima pripadajućim lezenama dijele u tripolja. Nad središnjim poljem oblikuje se kupola sustavom trompa ili, rjeđe pandativa. Vanjske zidne stjenke većini sugrađevina artikulirane nišana lučnog nadvoja. Tip je zasvjedočen od Boke kotorske do srednje Dalmacije s najvećimbrojem na dubrovačkom prostoru ( Sv. Mihajlo Ston, Sv. Mihajlo Pećinski – Šipan, Sv. Mihajlo Koločep, Dubrovnik –Katedrala, Sv. Petar, sv. Mihajlo – otok Mrkan.) On se ne samo manifestira navedenim nego i kamenim namještajem kojimse one opremaju. Osnovni uresni motiv je troprutnica u geometrijskim prepletima, a potom se uvode biljni motivi ukombinaciji s geometrijskima. Pred kraj 11. stoljeća, buđenjem romaničke skulpture, postupno se uvode figuralni motivi(svetački, ljudski i animalni) u kombinaciji s naznačenom motivikom.– Zapadni dio Županije od 1102. godine nalazi se u sastavu ugarsko-hrvatske sve do smrti ugarskohrvatskoga kraljaLudovika (1382.). Nakon toga, za Tvrtka I. (1353. -1391.) ovo područje dolazi u sastav bosanskog kraljevstva sve do 1494.godine. Od tada dolazi pod tursku vlast koja traje do 1685. kad ga osvajaju Mlečani.– Istočni dio Županije prostor je nekadašnje Dubrovačke Republike. Nakon poraza u sukobu s ugarsko-hrvatskim kraljemLudovikom I., Venecija s mirom u Zadru (1358.) morala odreći cijele istočne obale Jadrana. Tada se Dubrovnik, jedini odhrvatskih priobalnih gradova, trajno oslobađa mletačke dominacije. Godina 1358. prijelomnica je u dubrovačkoj povijesti.Višegradskim ugovorom s Ludovikom I., sklopljen 27. svibnja 1358., Dubrovnik je stekao zaštitu ugarsko-hrvatske krune ipostao dijelom Kraljevstva Dalmacije i Hrvatske. U novom državno pravnom okviru Dubrovnik je stekao punu političkusamostalnost koju je uspio zadržati i nakon sloma ugarsko-hrvatske države 1526. godine.– Stekavši potpuno sve atribute državnosti: teritorij, grb, zastavu i vlastiti monetarni sustav, dubrovačka se komuna odpolovice 14. stoljeća počinje nazivati republikom (Republica Ragusina).– Tijekom 19. stoljeća čitavo područje Županije doživljava korjenite promjene kada francuzi osvajaju Veneciju i DubrovačkuRepubliku. Međutim, mirovni Bečki kongres dodjeljuje naše područje Austriji.– Nakon poraza Austro-ugarske carevine i njezinoga raspada 1918. godine, stvara se Jugoslavija u različitim inačicama kojatraje do njezinog raspada odnosno do utemeljena neovisne Republike HrvatskeZaštita spomenika kulture u ŽupanijiDanas brigu o kulturnim dobrima na području Županije vodi Konzervatorski odjel U Dubrovnikutemeljem Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, NN 151/03; NN 157/03 Ispravak).Brojne povijesne graditeljske cjeline u prostoru Dubrovačko-neretvanske županije zbog svoje iznimnevrijednosti postaju jako zanimljive za gradnju i druge vrste čovjekovih posezanja, te se moraju zaštititiznatno učinkovitije.Nisu sve povijesne cjeline jednako ugrožene planiranom izgradnjom, ali općenito za sve vrijedi da jeplanovima deklarirana zaštita u suprotnosti s planiranom izgradnjom i namjenom. Planiran rast i razvojtako postaju stalno izvorište nesporazuma, umjesto da prostorno-planski dokumenti budu glavniinstrumenti očuvanja kulturno-povijesne baštine.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije113

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEZbog svoje privlačivosti ali i brojnosti, kulturno-povijesni spomenici, cjeline i utvrđeni gradovipredstavljaju ograničenje u planiranju razvitka.Novim bi se planovima bezuvjetno moralo ugraditi učinkovite mehanizme za izravnu provedbu zaštitegraditeljske baštine, a interdisciplinarnim načinom provesti sintezu planskih prognoza i tako posrednoomogućiti očuvanje graditeljskih cjelina kao kulturno-povijesnih repera u prostoru Županije.Prema podacima i evidenciji Ministarstva kulture - Uprave za zaštitu kulturne baštine -Konzervatorskog odjela u Dubrovniku na dijelu Dubrovačko-neretvanske županije koji obuhvaćapodručje cijele Županije, u Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske upisano je 448 zaštićenihnepokretnih kulturnih dobara. Pod režimom preventivne zaštite još ih je 425, a Prostornim jeplanovima evidentirano 1184 kulturnih dobara.Odnos zaštićenih, preventivno zaštićenih i evidentiranih objekata kulturne baštine uŽupanijiZaštićeni22%Evidentirani57%Preventivno zaštićeni21%Polazišta, načela i obveze zaštite graditeljska baštinaBriga oko zaštite graditeljske baštine kao dobra od općeg interesa, temelji se na brizi države i stručnihinstitucija, jedinica lokalne samouprave i udruga.Polazišta zaštite kulturne baštine su:1. utvrđeno stanje,2. zakonski propisi na kojima se temelji zaštita kulturne baštine(međunarodne konvencije, preporuke: UNESCO, međunarodne nevladine organizacije, Vijeće Europe, Europska Zajednica)Zakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti podvodne kulturne baštine , Narodne novine , Međunarodni ugovori, 10/04Konvencija o zaštiti kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba i Protokol u vezi sa zabranom izvoza kulturnih dobara sokupiranih teritorija, Narodne novine, Međunarodni ugovori, 12/93 i 6/02 objavaKonvencija Vijeća Europe o zaštiti arhitektonskog blaga Europe, Narodne novine, Međunarodni ugovori, 6/94Zakon o potvrđivanju UNIDROIT-ove Konvencije o ukradenim ili nezakonito izvezenim kulturnim dobrima, sklopljen u Rimu24. lipnja 1995, Narodne novine ,Međunarodni ugovori, 5/00, 6/02 objavaZakon o ratifikaciji Europske konvencije o zaštiti arheološke baštine (revidirana) iz 1992. godine sastavljene u Valetti 16.siječnja 1992. godine, Narodne novine , Međunarodni ugovori, 4/04 i 9/04 objavaZakon o potvrđivanju Konvencije o zaštiti nematerijalne kulturne baštine, Narodne novine, Međunarodni ugovori br.5/05,5/07-objavaUNESCO-va Konvencija o mjerama zabrane i sprečavanju nedozvoljenog uvoza, izvoza i prijenosu vlasništva kulturnihdobra Narodne novine, Međunarodni ugovori, 12/93Konvencija o zaštiti svjetske kulturne i prirodne baštine, Narodne novine Međunarodni ugovori 12/93 Usvojena: PARIZ,1972. Republika Hrvatska stranka Konvencije na temelju notifikacije o sukcesiji od 8. listopada 1991. Stupila na snagu uodnosu na Republiku Hrvatsku: 8. listopada 1991Uredba o objavi Sporazuma između Vlade Republike Hrvatske i Vlade Sjedinjenih Američkih Država o zaštiti i očuvanjuodređenih kulturnih dobara Narodne novine, Međunarodni ugovori 9/06, 2/07-objavaZakon o potvrđivanju drugog Protokola uz Konvenciju za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba (NNMeđunarodni ugovori, br.11/05)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije114

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEZakon o potvrđivanju Okvirne konvencije Vijeća Europe o vrijednosti kulturne baštine za društvo (NN Međunarodni ugovori5/07)3. stručna načela (načela niza stručnjaka u procesu prostornog planiranja s posebnim osvrtom nazaštitu kulturnih dobara) i rezolucija o obnovi hrvatske kulturne baštine (NN, 34/92).4. Obveze iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske zaštite graditeljske baštine su:− Uspostavljanje cjelovitog i usklađenog pravnog sustava zaštite integralnih prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora krozusklađivanje propisa u srodnim i drugim djelatnostima - prostornom uređenju, graditeljstvu, turizmu, financiranju,porezima, carinama, obrazovanju itd., kako bi se ostvario ispravan odnos države, društva i pojedinaca prema kulturnoj iprirodnoj baštini, a sve kroz ovaj Prostorni plan.− Sveobuhvatna obnova i sanacija graditeljske baštine razorene i oštećene tijekom Domovinskog rata, prema Rezoluciji oobnovi hrvatske kulturne baštine (NN, 34/92) uz osiguranje očuvanja nacionalnog identiteta kroz poštivanje zatečenihvrijednosti prostora u procesu obnove i njegova uređenja.− Neprekidno istraživanje i vrednovanje graditeljske baštine u kontekstu stalnih promjena kako društvenih, tako kulturnih igospodarskih, također poticanje temeljne stručne i znanstvene obrade područja značajnih povijesnih cjelina naselja, teprostora izrazitih krajobraznih, kulturno-povijesnih i estetskih vrijednosti kako bi u svakom trenutku bili spremni naoptimalno uključivanje u pojedine razvojne programe. U tom smislu potrebna je izgradnja informatičke osnove iuspostavljanje informacijsko-dokumentacijskog sustava povezanog s informacijskim sustavom prostornog planiranja isrodnim informacijskim sustavima u zemlji i svijetu.− Zaštita arheoloških zona i lokaliteta− Revizija postojećih konzervatorskih studija za zaštićene povijesne cjeline, kroz prizmu novih uvjeta, a koja trebaobuhvatiti stupnjevanu konzervatorsku zaštitu, kojim će se odrediti konzervatorski uvjeti uređenja i očuvanja povijesnogidentiteta pojedinih dijelova te cjeline i njihova neposrednog okružja.− Uspostava uravnoteženog odnosa između osnovnih izvornih oblika graditeljske baštine i suvremenih graditeljskihpojava osobito na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, radi očuvanja njihovih povijesnih vrijednosti kojesvjedoče o identitetu područja i naroda kojem pripadaju.− U sklopu modela revitalizacije ruralnih cjelina primjena integralnih oblika zaštite radi odgojno obrazovnih, ekoloških iturističkih učinaka, te poticanje brige za nacionalnu baštinu kod lokalnog stanovništva.− Stalna suradnja stručnih organizacija za zaštitu kulturne baštine s nositeljima izrade dokumenata prostornog uređenja,kao i integracija stručnih opredjeljenja zaštite graditeljske baštine u te dokumente te povezanost i komplementarnostistraživanja pojedinih znanstvenoistraživačkih i obrazovnih institucija u projektima koji obrađuju problematiku zaštitekulturne baštine.− Daljnja intenzivna suradnja sa specijaliziranim međunarodnim vladinim organizacijama i zajednicama.− Prioritetne zadaće - uska veza sa strateškim opredjeljenjima razvoja gospodarstva i mogućnošću osiguranja financijskihsredstava.U okviru planiranja treba prvenstveno osigurati zaštitu i primjereno uređenje:- područja s karakterističnim uzorcima naselja- područja uz naselja- područja s naglašenim značenjem kulturnih krajolika (tradicionalni oblici poljodjelstva, suhozidi, voćnjaci, vinogradi naterasama itd.)- područja izuzetnih, svojstvenih vizualnih oblika s velikom raznolikošću prirodnih i kulturnih elemenata- područja većeg značenja za zaštitu prirode (morska obala, prirodni vodotoci, šume, itd.)- područja prirodnih biotopa (posebna staništa, močvare, itd.)- područja podvrgnutih spontanim prirodnim procesima (poplave, erozija, potresi, klizišta).Planirani zahvati u prostor morali bi što manje mijenjati krajobraz, kako bi se očuvale lokalneposebnosti (pažljivo planirani i vrijednostima krajolika ograničeni hidroenergetski i agromelioracijskizahvati, izbjegavanje geometrijskih regulacija vodotoka, itd.); također je potrebno pri planiranjusmještaja velikih gospodarskih i infrastrukturnih građevina (državnog značenja), te pri projektiranjutrasa infrastrukturnih mreža voditi računa o njihovu uklapanju u krajobraz, i gdje god je to moguće,uspostavljati zajedničke koridore.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije115

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEb) Prirodna baštinaU Dubrovačko-neretvanskoj županiji postoji ukupno 69 prirodnih vrijednosti, 44 prirodne vrijednosti većsu zaštićene Zakonom o zaštiti prirode, a 25 ih je evidentirano za zaštitu temeljem istoga Zakona.U Izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti prirode (NN 138/08) propisane su mjere zaštite područjaNacionalne ekološke mreže. U listopadu 2007. donesena je Uredba o proglašenju ekološke mreže, sasustavom ekološki značajnih područja i ekoloških koridora s ciljevima očuvanja i smjernicama zamjere zaštite, koje su namijenjene održavanju ili uspostavljanju povoljnog stanja ugroženih i rijetkihstanišnih tipova i/ili divljih svojti. U Županiji je ekološkom mrežom obuhvaćeno 167 područja bitnih zaočuvanje divljih svojti i stanišnih tipova, s ukupnom površinom od 212.268,52 ha i 5 međunarodnovažnih područja za ptice površine 190.906,31 ha. Ekološka mreža rakođer obuhvaća i dužobalnikoridor za morske kornjače, te koridor za ptice.Prema kategoriji zaštite (Zakon o zaštiti prirode: NN 70/05, 138/08) u Županiji je zaštićeno:nacionalni park 1park prirode 1posebni rezervat 10park šuma 8značajni krajobraz 7spomenik prirode 7spomenik parkovne arhitekture 10Površina zaštićenih dijelova prirode zajedno s pripadajućim morem u Županiji je 32.950,23 ha.KategorijeZaštićeniDUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJAPovršinaPovršina Evidentirano potencijalnozaštićenih* (ha) za zaštitu vrijednih zazaštitu (ha)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije116Zaštićeni ievidentirani zazaštituNacionalni park 1 5.375,00 0 - 1Park prirode 1 19.583,00 1 24.870,91 2Regionalni park 0 0 1 6.921,27 1Posebni rezervat 10 6.184,37 8 4.203,74 18Park šuma 8 221,95 1 16,96 9Značajni krajobraz 7 1.497,31 7 2.260,68 14Spomenik prirode 7 2 10Spomenik parkovne arhitekture 10 88,60 5 13UKUPNO 44 32.950,23 25 38.256,60 69* Odnosi se na kopno i more.Za zaštićene dijelove prirode u Dubrovačko-neretvanskoj županiji postoji znakovita razlika izmeđuAkta o proglašenju zaštićenog područja i realne situacije na terenu, gdje se prirodna baština devastirabez kontrole.Uz zaštićene dijelove prirode u prostorno-planskim dokumentima bivših općina, u sastavuDubrovačko-neretvanske županije, predlaže se veći broj potencijalno vrijednih područja za zaštitu,koja nisu zaštićena prema Zakonu o zaštiti prirode te je potrebno izraditi stručne podloge koje ćepotaknuti postupak za proglašenje zaštite.Kao naznaka početka tih aktivnosti koja će rezultirati revizijom ranga i opsega zaštite prirodnihvrednota u Dubrovačko-neretvanskoj županiji izrađena je sektorska studija za potrebe Prostornogplana Dubrovačko-neretvanske županije “Korištenje i zaštita mora” Oceanografskog instituta Split -Laboratorij Dubrovnik, koja je temeljito obradila čitavo obalno područje Županije, te za potrebe izmjenai dopuna PP DNŽ „Prirodoslovna podloga“ Državnog zavoda za zaštitu prirode.Navedene probleme, uočene prilikom izrade Izmjena i dopuna Prostornoga plana Dubrovačkoneretvanskežupanije, nadležne će službe riješiti u okviru svojih budućih aktivnosti.Županijska skupština Dubrovačko-neretvanske županije je sukladno Zakonu o ustanovama ("Narodnenovine", broj 76/93, 23/97 i 47/99), Zakonu o zaštiti prirode ("Narodne novine" broj 162/03), Zakonu olokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi ("Narodne novine", broj 33/01) i Statutu Dubrovačko-

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEneretvanske županije, ("Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije", broj 6/01) na 26. sjedniciodržanoj 10. prosinca 2004. godine, donijela je odluku o osnivanju Javne ustanove za upravljanjezaštićenim prirodnim vrijednostima na području Dubrovačko-netervanske županije.Djelatnost Javne ustanove je zaštita, održavanje i promicanje zaštićenog područja u cilju zaštite iočuvanja izvornosti prirode, osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i održivog korištenjaprirodnih dobara, te nadzor nad provođenjem uvjeta i mjera zaštite prirode za područje kojim upravlja.Javna ustanova obavlja slijedeće poslove:1. zaštite– provodi postupak proglašavanja zaštićenih prirodnih vrijednosti– provodi privremenu zaštitu zaštićenih prirodnih vrijednosti– vodi upisnik zaštićenih prirodnih vrijednosti– upravlja zaštićenim prirodnim vrijednostima– sprovodi sve potrebne mjere osiguranja i spriječavanja od oštećenja i uništenja zaštićenih dijelova prirode– vodi katastar zaštićenih dijelova prirode2. održavanja– brine se o zaštiti izvornih vrijednosti zaštićenih dijelova prirode– osigurava šumarske i agrotehničke mjere koje se provode radi održavanja prirodnih staništa u zaštićenimpodručjima– kroz korištenje prirodnih resursa zajedno s vlasnicima i posjednicima provodi predviđene mjere po planovimazaštite3. promicanja– promiče, organizira i koordinira stručna i znanstvena istraživanja vezana za probleme zaštite pojedinih dijelovaprirodnih vrijednosti od značaja za Dubrovačko-neretvansku županiju, te brine i osigurava materijalne osnove zaobavljanje tih poslova– promiče postupke i radnje za analizu postojećeg i budućeg stanja prirode– predlaže za proglašenje novih dijelova prirode u kategoriju zaštićenih dijelova prirode– publicira podatke, izvješća i radove o zaštićenim dijelovima prirode– priprema i sudjeluje u organizaciji turističkog predstavljanja zaštićenih dijelova prirode– razmatra ponude i daje prijedloge za prvokup zemljišta na zaštićenom dijelu prirode4. neposrednog nadzora– nadzire zaštićeno područje neposrednim nadzorom– neposredni nadzor obavljaju osobe predviđene Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji i načinu rada Javne ustanoveza upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području kojim upravlja.Za zaštićene dijelove prirode u Dubrovačko-neretvanskoj županiji postoji znakovita razlika izmeđuAkta o proglašenju zaštićenog područja i realne situacije na terenu, gdje se prirodna baština devastirabez kontrole.Znatno su oštećeni ili potpuno uništeni neki zaštićeni dijelovi prirode tijekom srpsko-crnogorskeagresije na južni dio Hrvatske, osobito od 1991. do 1993., te u požarima ili devastacijama (zaštićenkrajobraz - uvala Prapratno i spomenik prirode - skupina šmrikovih stabala u Platu i dr.). Stoga jeneophodno provesti reviziju oštećenih objekata, jer nekima je potrebno ukinuti status zaštite, a zaneke moguću promjenu motiva zaštite. Za nepovratno uništene zaštićene dijelove prirode, budući dasu nestala čak i sama obilježja zbog kojih su zaštićeni, mora se pokrenuti postupak za donošenje aktao prestanku zaštite, prema Zakonu o zaštiti prirode.Uz zaštićene dijelove prirode u prostorno-planskim dokumentima bivših općina, u sastavuDubrovačko-neretvanske županije, predlaže se veći broj potencijalno vrijednih područja za zaštitu,koja nisu zaštićena prema Zakonu o zaštiti prirode te je potrebno izraditi stručne podloge koje ćepotaknuti postupak za proglašenje zaštite.Kao naznaka početka tih aktivnosti koja će revizijom ranga i opsega zaštite prirodnih vrednota uDubrovačko-neretvanskoj županiji izrađena je sektorska studija za potrebe Prostornog planaDubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije br 6/03)“Korištenje i zaštita mora” Oceanografskog instituta Split - Laboratorij Dubrovnik, koja je temeljitoobradila čitavo obalno područje Županije.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije117

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE1.1.3. OBVEZE IZ PROGRAMA PROSTORNOG UREĐENJADRŽAVE I OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVA1.1.3.1. OBVEZE IZ PROGRAMA I STRATEGIJE PROSTORNOG UREĐENJADRŽAVEStrategija prostornog uređenja Republike Hrvatske i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske(NN, 50/99) na razini države čine zajednički dokument prostornog uređenja na načelima održivograzvitka i obvezno se primjenjuju na sve prostorne planove i sektorske razvojne programe, čime suispunjeni preduvjeti i za izradu i donošenje prostornih planova županija.Pojedina područja Strategija razmatra kao prostorno funkcionalne cjeline. Tako Dubrovačkoneretvanskužupaniju svrstava u županije jadranske Hrvatske, kojima je zajedničko da se planskielementi razvojnih sustava osobito odnose na:− turističku komponentu područja kao glavnu strateško-razvojnu odrednicu (kriteriji korištenja obalnog područja, mjerepoboljšanja kvalitete prostora i okoliša)− rješenje prometno-gospodarskog sustava Jadrana kao dijela Mediterana, u sklopu povezivanja područja unutar Hrvatske,Srednje Europe i Mediterana, Europe i Istoka (cestovni i željeznički prometni pravci, sustav luka hrvatskog Jadrana,pomorski promet)− gospodarenje hrvatskim Jadranom (s planom namjene mora, površine i podmorja - koje obuhvaća obalu, odnosnoepikontinetalni pojas - nacionalne teritorijalne vode i pomorsku granicu Hrvatske− uređenje područja uz državnu granicu s Federacijom Bosne i Hercegovine.Područje Županije obuhvaća i dvije velike problemske cjeline. To su razvoj otoka i zaobalnog, brdskogorskogprostora (otežani uvjeti zbog ratnih razaranja) uvjetuju kompleksan obuhvat da bi seuspostavilo integralno gospodarenje i revitalizacija.Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske predviđa za područje Dubrovačko-neretvanskežupanije prioritetne mjere i aktivnosti na prostoru Županije:− “Zbog svog posebnog i izdvojenog položaja na krajnjem jugoistoku zemlje, šire područje Dubrovnika (Dubrovačko priobalje)zahtjeva i zaslužuje posebnu i prioritetnu pažnju i tretman u prostornom povezivanju s drugim dijelovima Hrvatske, umeđusobnom povezivanju dijelova Europe (iz pravca Italije u pravcu Crne Gore, Albanije i Grčke), ali i sa svijetom. Potrebnoje uspostaviti brojne brze i kvalitetne brodske, trajektne i zračne veze, izgraditi suvremenu jadransku autocestu, moderanmeđunarodni aerodrom, te suvremeni i funkcionalni sustav telekomunikacijskih veza.”− Grad Dubrovnik razviti kao “regionalno središte” do 2005. kako bi se stvorio potencijal za prelazak u višu kategoriju“regionalnog središta” (Rijeka, Osijek, Split)− Grad Metković razviti kao “grad sa značajnim urbanim područjem" i kao drugi po centralitetu iza Dubrovnika u Županiji− Ploče, Opuzen, Korčulu, Blato, Vela Luka, Cavtat razviti do 2005. kao mrežu manjih gradova tercijarnih županijskih središta− obnovu i završetak izgradnje Opće bolnice u Dubrovniku i izgradnja Centra za radno-proizvodne aktivnosti invalidnih osoba,za dnevno zbrinjavanje djece i odraslih osoba s umjerenom, težom i teškom mentalnom retardacijom i rekonstrukcijupostojećeg centra− izgradnju studentskog doma− izgradnju veleučilišta u Dubrovniku− izgradnju TV-centra Dubrovnik− izgradnju Opće bolnice u Metkoviću− rekonstrukciju rehabilitacijskog centra i lječilišta u Vela Luci− izgradnju brze ceste Dubrovnik - zračna luka Čilipi kao prve faze autoceste kroz Županiju (od 2005. do 2015.)− kopneno povezivanje otoka Korčule sa Pelješcem (mostom, podmorskim tunelom), rekonstrukcija Pelješke ceste (do 2015.)− izgradnju uzdužjadranske brze pruge za Albaniju (od 2005. do 2015.)− rekonstrukciju luke Dubrovnik kao sekundarne po značenju, te luke Ploče kao tercijarne po značenju u mreži jadranskih luka(poticajne mjere za rekonstrukciju luka Vela Luka, Cavtat,..)− “luka Ploče se treba razvijati prvenstveno za potrebe susjedne Republike Bosne i Hercegovine, ali i za nešto šire nacionalnoi međunarodno zaleđe. Ostale važnije luke (Pula, Zadar, Šibenik, Split, Dubrovnik) trebaju svoj razvitak temeljiti prvenstvenona odgovarajućoj sistematizaciji”− rekonstrukciju zračnih luka Ploče, Čilipi, izgradnju zračne luke/uzletišta/helidroma Lastovo, Korčula, Mljet, Pelješac (do2005.)− autonomizaciju elektroenergetskog sustava (do 2010.)− spajanje Korčule, Mljeta, Lastova na regionalni vodovod Neretva-Pelješac-Korčula sa primarnim razvodom mreže− vodoopskrbu Elafita− rješavanje zbrinjavanja otpada za šire Dubrovačko područje, Korčulu, Mljet− rješavanje navodnjavanja Konavoskog polja− odvodnju otpadnih voda Cavtata, Vela Luke, Korčule− izgradnju marine u Gružu, Jurjevoj luci, Vela LuciZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije118

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE− rješenje unutar gradskog prometnog sustava Dubrovnika− program ekološke sanacije, revitalizacije, obnove i zaštite prirodne i graditeljske baštine za šire područje Dubrovnika− proglašenje otoka Lastova, Elafita i donjeg toka Neretve Parkovima prirodeProgramom su pobliže određeni osnovni ciljevi razvoja u prostoru, kriteriji i smjernice za uređenjeprostornih i drugih cjelina, te prijedlozi prioriteta za ostvarivanje ciljeva prostornog uređenja. Nadalje,Programom su određene i osnove za organizaciju, zaštitu, korištenje i namjenu prostora, sustavsredišnjih naselja i sustav razvojne državne infrastrukture, te mjere i smjernice za zaštitu iunaprjeđenje okoliša.Određene razlike u Programu u odnosu na Strategiju ne dovode u pitanje dugoročne odredbeStrategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, već ih prezentiraju s većim naglaskom naprioritete njihovog ostvarivanja.Ciljevima prostornog uređenja, gospodarsko-razvojni okvir određen je težnjom Hrvatske da povećakvalitetu i uravnoteži razvoj svih područja Države, da unaprijedi učinkovitost gospodarstvaprilagođenog tržišnim uvjetima te se tako uključi u europske razvojne sustave i svjetsku razmjenu.Prema tome, osnovni prostorno-razvojni ciljevi i usmjerenja prostornog razvoja Hrvatske su:− osnažiti prostorno razvojnu strukturu Države− povećati vrijednost i kvalitetu prostora i okoliša− racionalno koristiti i zaštititi nacionalna dobra− uvažiti zajednička obilježja i osobitosti područja− razvijati infrastrukturne sustave− osigurati učinkovitost sustava prostornog uređenja− usmjeriti prostorno-razvojne prioritetePri odabiru prioritetnih razvojnih programa mora se uvažiti višeznačnost učinaka i što svrhovitijeiskorištavanje prostora s motrišta postizanja razvojnih ciljeva i ostvarenja uvjeta za privođenjeplaniranoj namjeni. To su uvođenje infrastrukture i mjera zaštite prostora i okoliša, te sanacijarazvojem opterećenih i ugroženih prostora. Pojedinačni aspekti prostornog razvitka su:1. Planiranjem razvoja naselja težiti smanjenju rasta velikih gradova, funkcionalno osposobljavati srednje i manje gradove, kao ilokalna središta2. Uz izgradnju glavnih cesta visokog ranga, novih trasa željeznice na glavnim pravcima, i drugih velikih zahvata, naglašava sevažnost aktiviranja i modernizacije morskih i riječnih luka i kombiniranog prometa, te poboljšanje kvalitete postojećihregionalnih mreža3. U razvoju energetike polazi se od procjene da Hrvatska do 2010. mora nadoknaditi predviđeni manjak energije4. Na području vodnog gospodarstva predviđa se povećanje pokrivenosti Hrvatske vodoopskrbom sa 63% na 81-90%.5. Utvrđuje se obveza utvrđivanja prioritetnih djelatnosti područja kroz uvažavanje predodređenosti prostora za neke djelatnosti6. Predviđeno je povećanje područja zaštite prirode na ukupno 15% državnog teritorija7. Izdvojene su cjeline koje zahtijevaju posebnu pažnju, intenzivnije istraživanje i posebne programeProvedba Strategije i Programa prostornog uređenja treba osobito pratiti razvojne procese i uređenjeprostora za slijedeće cjeline:− grupe županija: jadranske, sjeverozapadne i sjeveroistočne Hrvatske− područja posebnog značenja i problemska područja: jadransko obalno, podunavsko i granično− zaštićena područja: nacionalne parkove i parkove prirode, povijesne graditeljske cjeline− sustave infrastrukture.Na razini županija treba iskazati podatke i pokazatelje za dijelove koji pripadaju većim prostornim iproblemskim cjelinama kao što su obala, otoci, granično područje, područja obnove ratom zahvaćenihprostora i druga.Organizacija prostora prema Programu temelji se na podjeli prostora na osnovne kategorije korištenja:poljoprivredne, šumske i vodne površine te površine naselja (za izgrađeni i neizgrađeni dio) na kojimase planovima uređenja prostora utvrđuju namjena i uvjeti uređenja i korištenja prostora, ovisno oprostornim i razvojnim značajkama prostora.Osnove za racionalno korištenje i namjenu prostora odnose se prvenstveno na namjenu prostora zaizgradnju kojeg treba određivati tako da se ne smanjuju šumske i kvalitetne poljoprivredne površine,da se omogući uređenje, korištenje i zaštita mora i voda (podzemnih i nadzemnih) te tako da sepoveća zaštita osobitih vrijednosti prostora i gospodarenje resursima na održiv i štedljiv način.Formiranje ili proširenje građevinskih područja treba temeljiti na stručnim argumentima, uz iskazgustoće naseljenosti te zauzetosti prostora po stanovniku koja orijentacijski treba biti 300m 2 /st i manjaza ukupnu uređenu površinu naselja.Obalno područje hrvatskog Jadrana s podsustavima i posebnim cjelinama pripada većoj prostornorazvojnojcjelini države. Glavne planske sastavnice su uži obalni pojas, akvatorij, zaobalje i otoci.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije119

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJENjihovu izgradnju i uređenje treba planirati tako da se očuvaju prirodne, kulturne i tradicijskevrijednosti zaobalnog krajobraza i provode mjere sanacije i revitalizacije ugroženih i vrijednih područjaprirodne i graditeljske baštine, s naglaskom na uklanjanje štetnih posljedica bespravne gradnje uznajoštrije mjere sprečavanja takve izgradnje u budućnosti.Strategija i Program prostornog uređenja Republike Hrvatske daju u planskom obuhvatu pojedinihprostornih cjelina ključnu ulogu Prostornim planovima županija i donošenju Prostornih planovapodručja posebnih obilježja, upućujući na osiguranje potrebnih prethodnih stručnih i znanstvenihraščlambi i studija.a) Stanovništvo i naseljaOpći ciljevi demografskog razvitka Županije unutar prostora Republike Hrvatske:− ublažavati i ispravljati negativne demografske tendencije, što pretpostavlja osigurati optimalno opće kretanje stanovništva,uključujući povoljnije prirodno kretanje i prihvatljive migracijske tijekove− osigurati ravnomjerniji razmještaj stanovništva unutar Županije− stalno poboljšavati strukturna i ostala obilježja stanovništva− što prije osigurati povratak svim prognanicima koji se žele vratiti u svoje obnovljene domove (stanove i kuće) i naseljaodakle su prognani, kako bi zajedno s drugima nastavili obnavljati, oživljavati i unapređivati svoj zavičaj− smanjiti interes, osobito kod mlađeg i zrelog stanovništva, za odlaskom na rad i trajno iseljenje u inozemstvo i u drugapodručja Hrvatske, te poticati povratak iseljenog lokalnog i drugog hrvatskog stanovništva iz drugih zemalja (hrvatskoiseljeništvo) i drugih krajeva u domovini u ovaj kraj− program obnove i dugoročnog razvitka ovog područja mora oživljavati i optimalno aktivirati komparativne vrijednosti iprednosti ovog prostora za ubrzani razvitak njegovog gospodarstva, osiguravati djelovanje potrebnih javnih društvenihsadržaja− utvrditi posebne interese zemlje i definirati područja od posebnog strateškog interesa države, županije, gradova i općine temora predložiti kako treba racionalno i funkcionalno gospodariti prostorom da se uspostavi ekološka i razvojna ravnoteža utom prostoru− revitalizirati demografski najugroženije i strateški značajne dijelove Dubrovačko- neretvanske županije (granična područja,dijelovi zaleđa, otoci i poluotok Pelješac)− osigurati uvjete za pozitivne učinke širenja procesa urbanizacije u svim dijelovima županije− poticati umjereni rast Dubrovnika i brži rast stanovništva u drugim gradovima, gradićima, općinskim, lokalnim i radnimsredištima podržavajući tako policentrični razvitak− demografski obnavljati ruralna naselja u svim dijelovima županije, gdje za to postoje objektivne potrebe i mogućnosti,podrazumijevajući pod tim osiguranje zaposlenja za rad sposobnom stanovništvu, skrb prema starom stanovništvu tenastojati stvarno poboljšati standard i kvalitetu življenja stanovništva− kao i u drugim hrvatskim krajevima, potrebno je provesti korjenitu preobrazbu društva, izvršiti kvalitetne strukturnepromjene, kako bi se i ovaj kraj mogao integrirati u hrvatske, mediteranske i europske sustavePrema Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske definiraju se slijedeća razvojna središta,odnosno mjesto pojedinih naselja u sustavu naselja Republike Hrvatske:Dubrovnik- važnije regionalno središte (razvojno središte), veći srednji gradovi, kriterij - urbana područja s više od 30.000 st.1991.Metković - regionalno središte (razvojno središte), srednji gradovi, kriterij - urbana područja s 15.000-30.000 st. 1991. sprigradskim naseljimaKorčula - manje regionalno središte (manje razvojno središte - jače i slabije razvijenosti), srednji gradovi, kriterij - urbanapodručja s 15.000-30.000 st. 1991. s prigradskim naseljimaPloče* - manje regionalno središte (manje razvojno središte - jače i slabije razvijenosti), manji srednji gradovi, kriterij -urbana područja s 7.000-15.000 st. 1991. s prigradskim naseljimaOpuzen, Cavtat, Ston, Blato, Vela Luka - područno središte (malo razvojno središte), ostali gradovi i naselja s gradskimobilježjimaLastovo, Babino Polje, Orebić, Slano, Smokvica, Lumbarda, Janjina, Otrić, Seoci, Kula Norinska, Mlinište, Trpanj,Zaton, Srebreno - lokalno središte (inicijalno razvojno***središte - sva ostala općinska sjedišta).* Napomena:U svezi statusa grada Ploča, Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja kao nositelj izrade Strategije i Programaprostornog uređenja Republike Hrvatske je dopisom Klasa: 350-02/02-04/021, Urbroj: 531-09-03-4 od 29. listopada 2003. dalosuglasnost za dodjelu gradu Ploče statusa «regionalnog središta».Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije120

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEb) Infrastrukturni sustaviStrategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, zbog posebnog i izdvojenog položaja na krajnjemjugoistoku zemlje, posebno izdvaja šire područje Dubrovnika (Dubrovačko priobalje). Ono zahtijeva izaslužuje posebnu i prioritetnu pažnju i brigu u prostornom povezivanju s drugim dijelovima Hrvatske,međusobnom povezivanju dijelova Europe (iz pravca Italije u pravcu Crne Gore, Albanije i Grčke), te upovezivanju sa svijetom. Na tom području potrebno je uspostaviti brze i kvalitetne brodske, trajektne izračne veze, izgraditi suvremenu jadransku auto cestu (ispitati opravdanost izgradnje uzduž jadranskeželjeznice), te uspostaviti suvremeni sustav telekomunikacijskih veza.Prema Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, održivi i gospodarski opravdan razvojprometnog sustava u države može se postići programskim usmjerenjem u kojem je prvi razvojni korakprimjena tehnologija i sustava kombiniranog prometa, a drugi uvođenje integralnog prometa.Cestovni prometProgram razvoja cestovne mreže obuhvaća aspekte cjelovitoga prometnog sustava, u svimkomponentama djelovanja te planiranja novih trasa na temelju gospodarskih parametara i drugihrelevantnih pokazatelja opravdanosti i realnosti izvedbe u odnosu na:− izgradnju autocesta i brzih cesta na osnovnim državnim prometnim pravcima, s pripremama za izgradnju alternativnih−−−−−suvremenih cestovnih veza i u ostalim prometnim koridorimazadržavanje dominacije cestovnog prometa u prostoru Hrvatskeintenziviranje ulaganja u održavanje cestovne infrastrukture kako bi se osigurao puni standard služnostiprimjenu strožih kriterija zaštite okolišaizgradnju i modernizaciju cesta na otocimapoboljšavanje i omogućavanje što lakših ulaganja svim subjektima u održavanje cesta.Prioriteti do 2005. utvrđeni su s gledišta globalnih ciljeva i aktualnosti stanja i to su:−−−−poboljšanje postojeće mreže, osobito na kritičnim dionicama (uvođenje treće trake, poboljšanje tehničko-tehnološkihobilježja kolničke konstrukcije i drugo),rekonstrukcije i reorganizacije prometa prema sadašnjem rangu prometnice kao prijelazno razdoblje do puštanja u prometplaniranih autocesta i brzih cesta, a pri tom koristiti postojeće koridoreizgradnja obilaznica svih većih mjesta na državnim cestama i povezivanje prometno izoliranih područja u državiizgradnja započetih i novih dionica autocesta i brzih cesta.Autoceste: Osijek-Ploče (dionice: Metković-Ploče)Ostale mjere i aktivnosti obuhvaćaju radove kojima će se:−−−završiti zaobilaznice većih mjestaistražiti potrebu za novim cestovnim prostornim koridorima u pograničnim i područjima od posebnog interesa za RepublikuHrvatskuistražiti, u suradnji s Republikom Bosnom i Hercegovinom, zajedničke cestovne prometne koridore.U prostornim planovima za državne ceste mora se utvrditi zaštitni pojas zabrane izgradnje u skladu spropisima i zahtjevima nadležnih institucija za promet, prostorno uređenje i zaštitu okoliša.Željeznički prometPlaniranje razvoja željezničkog prometa vodi se na dvije razine: povezivanje unutar države ipovezivanje na Europski željeznički sustav.U odnosu na ciljeve razvoja programska usmjerenja su:− unutarnja konsolidacija željezničkog prometa kojom će se istražiti i obrazložiti plan razvoja željezničkog prometa (sa−−stajališta rentabilnosti i korištenja prostora)povezivanje s europskim sustavomracionalno korištenje i zaštita prostora.Prioriteti do 2005. odnose se na:−−−izvođenje generalnog remonta i rekonstrukciju pojedinih kritičnih dionica prugauvođenje novih tehnologija/tehnika kombiniranog prometa na izgrađenoj i rekonstruiranoj željezničkoj mreži, kao i upostojećim koridorimakorištenje, gdje je to moguće, postojeće mreže javnog gradskog i prigradskog prometaPomorski prometU novim uvjetima u kojima se nalazi Hrvatska, razvoj pomorskog prometa treba se osloniti naprednosti koje Hrvatska ima, uz osobitu potrebu boljeg povezivanja otoka, a temeljeno na sustavnompristupu u sljedećim segmentima:− uređenje lukaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije121

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE−−uređenje prostora pomorskog prometaizgradnja i rekonstrukcija postojećih pristana za brze brodske linije.Prioriteti u izradi dokumenata su:−−−−strateški plan razvoja svih lukaopći razvojni plan za sustav luke Pločeopći razvojni plan za ostale veće luke (Dubrovnik)opći razvojni plan trajektne mreže (prostorni aspekti).Zračni prometProjekcija sustava zračnog prometa obuhvaća jednu, po opremljenosti i prometu, primarnu zračnuluku Zagreb (klase 4E) i 6 sekundarnih (sve 4E klase), te mrežu tercijarnih (2C) i ostalih zračnihpristaništa (1A) ili zračnih pristaništa bez kategorije.Planira se izgradnja zrakoplovnih luka 2C/1A klase/kategorije/ ili helidroma na posebno osjetljivimpodručjima, na priobalju i otocima. Razmatraju se mogući lokaliteti za izgradnju zračnih luka (2Ckategorije) na otocima Korčula i Lastovo.Predlaže se razmotriti mogućnost izgradnje jedne zračne luke za posluživanje više otokakombiniranim prometom (npr. skupine otoka: Korčula-Mljet-Lastovo).Potrebno je osigurati mogućnost i uvjete za planiranje i izgradnju zračnih luka nižih klasa/kategorija nažupanijskoj ili u nekim slučajevima i na općinskoj razini (1A kategorije), uz uvjet da su utemeljeni narelevantnim gospodarskim programima i opravdani sa svih gledišta (za sezonske potrebepoljodjelstva, sporta i turizma) te zagovaraju otvoreni pristup - odnosno određenu slobodu izgradnje iprivatnim kapitalom.Prioriteti obuhvaćaju modernizaciju postojećih kapaciteta i sigurnosne opreme zračnih luka, izraduopćeg razvojnog plana zračnih luka te verifikaciju prostornih zahtjeva za zrakoplovnim lukama upriobalju i otocima.U izgradnji klasičnih zračnih luka na otocima mora se uzeti u obzir da je riječ o površinama važnimaza gospodarske djelatnosti i time zadržavanje otočnog stanovništva, te stoga prvenstveno trebarazmotriti mogućnost izgradnje helidroma ili hidrodroma. Osiguranje prostora za interventne helidromeodnosi se prvenstveno na naseljene otoke i prometno izolirana područja države gdje treba utvrditioptimalne lokacije i druge potrebne elemente uređenja.Telekomunikacijski prometTreba osigurati kontinuitet dosadašnjih programa i mjera te i dalje primjenjivati i pratiti nove tehnologijekomuniciranja uz sljedeće smjernice:−−−−−promijeniti neke odredbe regulative koje onemogućavaju istovremeno izgradnju kabelskih mreža i cestovne i željezničkeinfrastrukturepojačati koridore koji Hrvatsku kabelski povezuju sa susjednim zemljama, ponajprije s Mađarskom, Italijomistražiti lokaciju zemaljske satelitske stanice (TT i RTV komunikacije)izgraditi preostalu mrežu odašiljača kako bi se pokrivenost teritorija države što više približila 100% pokrivanjukod izvođenja rekonstrukcija ili zamjena postrojenja, zahvate izvoditi po najvišim tehnološkim, ekonomskim i ekološkimkriterijima.Prioriteti se odnose na obnovu ratom uništenih mreža i integriranje u sustav Republike Hrvatske, zatimna priključenje mjesta koja još nisu u sustavu, odnosno povećanje i modernizaciju postojećihkapaciteta. Treba dovršiti magistralnu mrežu svjetlovodnih komunikacija te istražiti i izgraditi mrežuRTV odašiljača za pokrivanje cijelog područja Republike Hrvatske.Energetski sustavProgram prostornog uređenja Republike Hrvatske predviđa:− prioritet za povećanje proizvodnje dati rekonstrukciji, modernizaciji i proširenju postojećih kapaciteta (HE “Dubrovnik - IIfaza)− novi objekti moraju biti utemeljeni na gospodarskoj, sigurnosnoj i ekološkoj opravdanosti - prednost u lociranju imajudevastirani prostori i prostori bez drugih djelatnosti− istražiti mogućnosti opskrbe plinom (satelitska plinska opskrba, plan plinifikacije Dalmacije)− na temelju već pokrenutih Nacionalnih programa energetske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora: izgradnja malihhidroelektrana (MAHE), sunčeva energija (SUEN), bioenergija (BIEN), energija vjetra (ENWIND), korištenje plina(PLINCRO), uvođenje centralnih toplinskih sustava u naselja (KUEN-CTS), unapređenje toplinske izolacije objekata (KUENzgrada),povećanje energetske efikasnosti (MIEE) ocijeniti mogućnost primjene obnovljivih izvora energije i novihtehnologija− smjernice za uspostavu sustava malih hidroelektrana potrebno je ugraditi u Prostorni plan Županije− kod planiranja novih energetskih prijenosnih postrojenja koristiti postojeće koridore (DV 2 X 400(220) kV Plat-Zagvozd)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije122

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEVodoopskrba− potrebno je utvrditi prioritete izgradnje vodoopskrbnih objekata s ciljem što brže opskrbe vodom velikih područja koja nisuobuhvaćena vodoopskrbnim sustavima− s obzirom na ograničenost vodnih resursa potrebno je uspostaviti učinkovitije korištenje sadašnjih izvorišta vode i nalokalnim razinama dati potrebnu pozornost zaštitnim zonama izvorištaUređenje režima voda i zaštita od bujica−−−zadržati postojeći koncept zaštite od poplava (regulacija korita, izgradnja nasipa i objekata za prihvat i redukciju velikihvoda)intenzivirati radove na zaštiti slijevnih površina od erozije i uređenju bujičnih tokova (biološke i tehničke mjere zaštite oderozije). U tom smislu se utvrđuje potreba izrade vodnogospodarskih osnova za slijevna područja Dubrovačko primorje iNeretva-Korčula, te usklađeno rješavanje s šumarstvom, poljodjelstvom i drugim zainteresiranim institucijamas obzirom na značajne promjene u poljodjelstvu zbog transformacije društvenog vlasništva postavke razvitka i uređenjapoljodjelskih površina treba izraditi u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstvaZaštita voda i mora od zagađivanjaU cilju očuvanja kvalitete nezagađenih voda koje zadovoljavaju propisane kriterije, te zaustavljanjatrenda pogoršanja kvalitete podzemnih i površinskih voda, kao i njihovog poboljšanja, utvrditi sljedećemjere:−−−−uklanjati izvore i uzroke zagađivanja vodaspriječiti nastajanje zagađenja na postojećim i potencijalnim izvorištima voda za vodoopskrbuu svrhu očuvanja kvalitete vode potrebno je utvrditi zone sanitarne zaštite izvorišta, kako bi se moglo uspostaviti utvrđenemjere zaštite na osnovi provedenih hidrogeoloških i drugih istraživanjatežiti izgradnji centralnih uređaja za zajedničko pročišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda, te inicirati izgradnjuindividualnih uređaja gdje nema opravdanja za izgradnju zajedničkog kanalizacijskog sustavaZaštita moraMore kao najznačajniji obnovljivi prirodni resurs Hrvatske traži sustavnu skrb u planiranju korištenja igospodarenja, a zaštita mora ima strateško značenje te kao velik, cjelovit eko-sustav osigurava uvjetekvalitetnog življenja:−−−−gospodarenje i zaštita područja hrvatskog Jadrana obuhvaća obalu, epikontinentalni pojas - nacionalne teritorijalne vode dopomorske granice Republike Hrvatskeod osobite važnosti je međunarodna suradnja u vođenju aktivne politike zaštite putem bilateralnih i multilateralnih ugovorapotrebno je izraditi planove zaštite mora radi očuvanja propisane kvalitete i planove sanacije pojedinih ugroženih dionicaobalnog mora od zagađenja s kopna, a posebno na nekoliko kritičnih točaka povećana zagađenja registriranih uMalostonskom zaljevu, na području većih gradova, ispred luke Ploče, te ispred Gruža i Župe Dubrovačkeprioriteti posebne hitnosti podrazumijevaju uklanjanje opasnih zagađenja i definiranje jedinstvenog monitoringa o kakvoćimora.Zbrinjavanje otpadaMjere za organizirano i kontrolirano postupanje s otpadom obuhvaćaju:−−−smanjenje nastanka otpadarecikliranje otpadasigurno odlaganje neiskoristivog otpadaPrioritet predstavlja izgradnja sanitarnih odlagališta s primjenom propisanih mjera sigurnosti i zaštiteod štetnog djelovanja na okoliš. Za odlagališta otpada prednost imaju lokacije na područjima gdje većpostoji veći izvor otpada, na područjima gdje je moguće skupa riješiti prikupljanje, skladištenje iodlaganje otpada, te koje udovoljavaju hidrogeološkim i drugim zahtjevima zaštite okoliša. Napodručju Županije treba utvrditi 4-5 lokacija za prikupljanje i najmanje jednu za skladištenje opasnogotpada.c) Gospodarske djelatnosti u prostoruŠumarstvoOkvir gospodarenju šumama određen je novom šumskogospodarskom osnovom za RepublikuHrvatsku i njime se predviđa da se ukupna godišnja sječa temelji na načelu trajnosti i obnovljivostišumskog resursa.Treba jačati ekološku komponentu održivog gospodarenja šumama i pošumljivati nove šumskepovršine u primorskoj Hrvatskoj, posebno područje krša i područja devastirana tijekom Domovinskograta. Pri tome treba:−svaku uništenu šumsku površinu obnoviti pošumljavanjem te utvrditi područja koja se pošumljuju i to na temelju odnosapoljodjelstvo-šumarstvo-izgrađeni prostor (osobito na prostoru primorske Hrvatske)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije123

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE−−−poticati razvoj urbanog šumarstva ozelenjivanja gradskih, rubnih gradskih, seoskih naselja, turističkih područja namijenjenihuljepšavanju izgleda krajolika, rekreaciji i proizvodnjiosigurati preventivne mjere radi sprječavanja šumskih požara organiziranjem gašenja vatre u začetkukontinuirano pratiti stanje šuma te ih kartirati.PoljodjelstvoU svrhu zaštite i očuvanja poljodjelskog resursa treba poduzeti slijedeće:− u dokumente prostornog uređenja uključiti racionalno korištenje poljoprivrednog zemljišta te smanjiti korištenje kvalitetnogzemljišta izvan poljodjelstva− usmjeravati i poticati proizvodnju zdrave hrane− zaustaviti degradaciju malih seoskih gospodarstava i depopulaciju vrijednih agrarnih prostora te poticati povećanjezemljišnog posjeda− bolje iskorištavati postojeće te privoditi do sada neobrađene i zapuštene poljodjelske površine, što se posebno odnosi napodručja od posebnog interesa za državu (ratom razorena područja, obalno područje mora i otoci, pogranična područja).Industrija i rudarstvoU cilju unapređenja industrije i rudarstva prioritet je preobrazba velikih kompleksa u skladu s tržišnimuvjetima te racionalnije korištenje prostora, a osobito poboljšanje opreme komunalnom infrastrukturomi unapređenje stanja okoliša. U planovima treba prioritetno koristiti postojeće zone, a tek poiskorištenju raspoloživog postojećeg prostora planirati nove. Posebnu važnost imaju:−−−uređenje i osposobljavanje radno prometnih zona za funkcije slobodnih zona i snažniji udjel u međunarodnoj razmjenidobara, osobito na glavnim međunarodnim prometnim pravcima te u sklopu lukaprilagođavanje gospodarske strukture gradova prostornim uvjetima, osobito premiještanje pogona iz užih urbanih jezgri i svrijednih obalnih prostora, uz potrebne prenamjene za primjerenije sadržajezahvati kojima će se sanirati postojeće stanje, unaprijediti okoliš, te doprinijeti revitalizaciji područja i pokretanjugospodarske dinamike (zapošljavanje, poticajni učinci na razvoj drugih djelatnosti, uređenje i komunalno opremanjezemljišta).Pomorsko gospodarstvoPomorsku orijentaciju zemlje treba posebno unapređivati s osloncem na:−−−−pomorski promet i brodarstvolučko gospodarstvo uključivši prateće gospodarske djelatnosti i slobodne zone)brodogradnjurazvoj marikultura (ribarstvo, školjkarstvo).TurizamHrvatska će svoj turistički ugled i razvoj usmjeravati i oblikovati na svim područjima:−−Jadran kao najsnažnije turističko područje sa specifičnostima obalnog pojasa, otoka, akvatorija u cjelini oslonjen na ukupnukvalitetu okoliša (osobito čisto more)kontinentalni turizam oslonjen na prirodne uvjete: šume, jezera, vodotoci, termalni izvori, graditeljska baština, lovna područjaPrioriteti razvoja s gledišta uređenja prostora su:− dati prednost obnovi u ratu porušenih turističkih objekata− dati prednost rekonstrukciji postojećih na razini europske potražnje− dati prednost revitalizaciji zapuštenih objekata i čitavih naselja, stavljajući ih u turističku funkciju ponude kvalitetneizvansezonske potrošnje− ukoliko se grade novi objekti, dati prednost gradnji na područjima gdje je potrebna sanacija terena svake vrste, a ne naatraktivnim lokacijama− kod izgradnje nautičkih centara treba spriječiti veće promjene obalne konfiguracije nasipavanjem i otkopavanjem obale,osim na njenim izrazito degradiranim dijelovima− nužno je odmah započeti sa izradom cjelovite studije i programske osnove nautičkog turizma− u svrhu oblikovanja kvalitetnije i bogatije turističke ponude treba izraditi program razvitka i izgradnje golf igrališta kaoposeban segment obogaćenja turističke ponude− građenje turističkih smještajnih kapaciteta za potrebe nacionalnih parkova usmjeriti na njihovo rubno područje, izvan granicazaštite.d) Zaštita posebno vrijednih prostora i okolišaZaštita okolišaKljučna područja djelovanja zaštite okoliša su područja koncentracije gospodarstva, korištenjaprirodnih izvora, područja sukobljenih interesa u korištenju prostora naselja, osobito gradova sprioritetima:Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije124

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE− energetika i industrija: prioritet je modernizacija i uvođenje suvremenih tehnologija koje će smanjiti ieliminirati štetne utjecaje, a u daljnjem razvoju treba vršiti pažljiv izbor lokacija i tehnologija teprovođenje svih mjera koje će osigurati funkcioniranje u granicama dopustivih opterećenja okoliša− Infrastruktura i komunalne djelatnosti: modernizacija infrastrukturnih mreža - rješavanje prometnihproblema gradova i problema pročišćavanja otpadnih voda, te izvedba sustava odvodnje kojigarantiraju nepropusnost, sustavno zbrinjavanje otpada− Krajobraz: provođenje mjera zaštite prirodne i kulturne baštine te očuvanja kulturne i prirodnefizionomije krajobraza u cjelini− Poljoprivreda: smanjenje upotrebe štetnih kemijskih sredstava, očuvanje cjelovitosti i kvalitetepoljoprivrednog zemljišta− Vodno gospodarstvo: provedba mjera zaštite voda i suvremenih načela korištenja voda stendencijom očuvanja prirodne strukture− Rudarstvo: sanacija i rekultivacija eksploatacijskih polja mineralnih sirovina.Prirodna baštinaDosadašnjom zaštitom, na temelju Zakona o zaštiti prirode, u svih osam kategorija prostorne zaštite(nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park-šuma, zaštićeni krajobraz,spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture) obuhvaćeno je 8 % državnog teritorija od čega naDubrovačko-neretvansku županiju otpada 0,2 % državnog teritorija, odnosno 131,75 km 2 . To ujednopredstavlja oko 7 % teritorija Županije.S ciljem sustavne skrbi o zaštiti prirodnih vrijednosti, napose najznačajnijih prostornih objekata zaštite,smjernice i opredjeljenja su:- Uspostava cjelovite zaštite prirodnih vrijednosti koju treba provoditi kroz istraživanje i sustavno vrednovanje prostora,određivanje zaštićenih dijelova prirode, donošenje i provođenje odgovarajućih dokumenata prostornog uređenja iunapređenje pravne osnovice zaštite.- Donošenje Zakona o proglašenju parkova prirode “Donja Neretva”, “Lastovo”, “Elafiti”, te izrada i donošenje prostornihplanova parkova prirode- Proširenje zaštite na još 14 predjela i lokaliteta u odgovarajućim kategorijama: posebni rezervat (Sv. Ilija iznad Orebića,Delta Neretve (Ploče Parila), jezero Kuti - Opuzen, lokve kod Gornjih Majkova i Konavoske stijene; park-šuma, šumaalepskog bora - Bat-Zaton, zaštićeni krajolik poluotok Molunat, predjel od uvale Divna do uvale Duba na Pelješcu, uvalaPupnatska luka, poluotok Ražnjić - Lumbarda), spomenik prirode (spilja Samograd Račišće), spomenik parkovne arhitekture(park oko dvorca Skočibuha Šipan, skupina čempresa Kuna Pelješka i stari park u središtu Metkovića)- U okviru zaštite prirode izvan zaštićenih područja i korištenja prirodnih dobara potrebno je: sprečavati degradaciju biljnog iživotinjskog svijeta, sačuvati što gušću mrežu očuvanih biotopa, umanjiti štetne posljedice velikih graditeljskih zahvata, privodnogospodarskim zahvatima predvidjeti mjere ublažavanja negativnih posljedica- Praćenje stanja zaštićenih dijelova prirode oštećenih tijekom Domovinskog rata- Praćenje i provedba međunarodnih konvencija o zaštiti prirode.Graditeljska baštinaBriga oko zaštite graditeljske baštine kao dobra od općeg interesa, temelji se na brizi države i stručnihinstitucija.Polazišta zaštite kulturne baštine su: utvrđeno stanje, zakonski propisi na kojima se temelji zaštitakulturne baštine (međunarodne konvencije, preporuke: UNESCO, međunarodne nevladineorganizacije, Vijeće Europe, Europska Zajednica) stručna načela (načela niza stručnjaka u procesuprostornog planiranja s posebnim osvrtom na zaštitu kulturnih dobara) i rezolucija o obnovi hrvatskekulturne baštine (NN, 34/92).Obveze iz Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske zaštite graditeljske baštine su:− Uspostavljanje cjelovitog i usklađenog pravnog sustava zaštite integralnih prirodnih i kulturnih vrijednosti prostora krozusklađivanje propisa u srodnim i drugim djelatnostima - prostornom uređenju, graditeljstvu, turizmu, financiranju, porezima,carinama, obrazovanju itd., kako bi se ostvario ispravan odnos države, društva i pojedinaca prema kulturnoj i prirodnoj−−−baštini, a sve kroz ovaj Prostorni plan.Sveobuhvatna obnova i sanacija graditeljske baštine razorene i oštećene tijekom Domovinskog rata, prema Rezoluciji oobnovi hrvatske kulturne baštine (NN, 34/92) uz osiguranje očuvanja nacionalnog identiteta kroz poštivanje zatečenihvrijednosti prostora u procesu obnove i njegova uređenja.Neprekidno istraživanje i vrednovanje graditeljske baštine u kontekstu stalnih promjena kako društvenih, tako kulturnih igospodarskih, također poticanje temeljne stručne i znanstvene obrade područja značajnih povijesnih cjelina naselja, teprostora izrazitih krajobraznih, kulturno-povijesnih i estetskih vrijednosti kako bi u svakom trenutku bili spremni na optimalnouključivanje u pojedine razvojne programe. U tom smislu potrebna je izgradnja informatičke osnove i uspostavljanjeinformacijsko-dokumentacijskog sustava povezanog s informacijskim sustavom prostornog planiranja i srodniminformacijskim sustavima u zemlji i svijetu.Zaštita arheoloških zona i lokalitetaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije125

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE− Revizija postojećih konzervatorskih studija za zaštićene povijesne cjeline, kroz prizmu novih uvjeta, a koja treba obuhvatitistupnjevanu konzervatorsku zaštitu, kojim će se odrediti konzervatorski uvjeti uređenja i očuvanja povijesnog identitetapojedinih dijelova te cjeline i njihova neposrednog okružja.− Uspostava uravnoteženog odnosa između osnovnih izvornih oblika graditeljske baštine i suvremenih graditeljskih pojavaosobito na području povijesnih urbanih i ruralnih cjelina, radi očuvanja njihovih povijesnih vrijednosti koje svjedoče oidentitetu područja i naroda kojem pripadaju.− U sklopu modela revitalizacije ruralnih cjelina primjena integralnih oblika zaštite radi odgojno obrazovnih, ekoloških iturističkih učinaka, te poticanje brige za nacionalnu baštinu kod lokalnog stanovništva.− Stalna suradnja stručnih organizacija za zaštitu kulturne baštine s nositeljima izrade dokumenata prostornog uređenja, kao iintegracija stručnih opredjeljenja zaštite graditeljske baštine u te dokumente te povezanost i komplementarnost istraživanjapojedinih znanstvenoistraživačkih i obrazovnih institucija u projektima koji obrađuju problematiku zaštite kulturne baštine.− Daljnja intenzivna suradnja sa specijaliziranim međunarodnim vladinim organizacijama i zajednicama.− Prioritetne zadaće - uska veza sa strateškim opredjeljenjima razvoja gospodarstva i mogućnošću osiguranja financijskihsredstava.KrajobrazU razvijenim europskim zemljama u tijeku je stvaranje instrumentarija usmjerenog na zaštitu,upravljanje i planiranje krajobraza, kroz različite metode identificiranja, vrednovanja i procjeneugroženosti.Strategijom prostornog uređenja Republike Hrvatske zacrtana je u tom smislu uspostava Krajobrazneosnove Hrvatske, kao dugoročni projekt, pri čemu je nužna suradnja nadležnih službi za prostornouređenje, zaštitu prirode i zaštitu kulturne baštine.Do donošenja cjelovite krajobrazne osnove, potrebno je obaviti prethodna istraživanja i vrednovanjakrajobraza (prema postojećim i dopunjenim podacima, studijama i podlogama) na razini većihpodručja i pojedinih cjelina utvrđenih Strategijom, te na županijskoj razini kao polazište za izraduprostornih planova.Smjernice za očuvanje i unapređenje krajobrazne raznolikosti zacrtane su za tri prirodno-geografskeregije, pri čemu svaka od tih regija obuhvaća odgovarajuće osnovne krajobrazne jedinice izdvojeneStrategijom prostornog uređenja: panonska Hrvatska, gorska Hrvatska i jadranska Hrvatska.Za područje Županije koje pripada jadranskoj Hrvatskoj vrijede slijedeće smjernice:−−−−−prostorno-planskim mjerama strogo ograničiti i nadzirati daljnje građevinsko zauzimanje neposredne obale, posebno nakrajobrazno osjetljivim lokacijama (rtovi, slikovite uvale i sl.)očuvati mediteransku fizionomiju starih naselja, kako pažljivim smještajem novih naselja, kao pažljivim smještajem novihobjekata tako i poštivanjem lokalne tradicijske arhitekturepoticati prirodnu regeneraciju šuma, a na pojedinim lokacijama obogatiti krajolik podizanjem novih šumaodgovarajućim mjerama u prvom redu prevencijom sprečavati šumske požareuskladiti i prostorno organizirati različite interese u krajobrazno i biološko jedinstvenom području donje Neretve.U okviru planiranja treba prvenstveno osigurati zaštitu i primjereno uređenje:- područja s karakterističnim uzorcima naselja- područja uz naselja- područja s naglašenim značenjem kulturnih krajolika (tradicionalni oblici poljodjelstva, suhozidi, voćnjaci, vinogradi naterasama itd.)- područja izuzetnih, svojstvenih vizualnih oblika s velikom raznolikošću prirodnih i kulturnih elemenata- područja većeg značenja za zaštitu prirode (morska obala, prirodni vodotoci, šume, itd.)- područja prirodnih biotopa (posebna staništa, močvare, itd.)- područja podvrgnutih spontanim prirodnim procesima (poplave, erozija, potresi, klizišta).Planirani zahvati u prostor morali bi što manje mijenjati krajobraz, kako bi se očuvale lokalneposebnosti (pažljivo planirani i vrijednostima krajolika ograničeni hidroenergetski i agromelioracijskizahvati, izbjegavanje geometrijskih regulacija vodotoka, itd.); također je potrebno pri planiranjusmještaja velikih gospodarskih i infrastrukturnih građevina (državnog značenja), te pri projektiranjutrasa infrastrukturnih mreža voditi računa o njihovu uklapanju u krajobraz, i gdje god je to moguće,uspostavljati zajedničke koridore.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije126

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE1.1.3.2. OCJENA POSTOJEĆIH PROSTORNIH PLANOVAProstor Dubrovačko-neretvanske županije, površine 1780,86 km 2 u cijelosti su pokrivali prostorniplanovi bivših Općina Dubrovnik, Korčula, Metković, Ploče i Lastovo. Okosnica izrade svih prostornihplanova bio je Prostorni plan Republike Hrvatske iz 1974., koji je prema novim zakonskim propisimaizmijenjen 1989.Prostor Županije bio je obuhvaćen Prostornim planom zajednice općina Split, kao osnovnimstrateškim dokumentom uređenja razvitka. Ukidanjem Zajednice općina, Prostorni plan zajedniceopćina je prestao važiti, ali su ostali na snazi Prostorni planovi općina Dubrovnik, Korčula, Metković iPloče, dok je Prostorni plan općina Lastovo bio izvan snage .Ovi prostorni planovi su do donošenja Prostornog plana Županije (Službeni glasnik Dubrovačkoneretvanskežupanije 6/ 2003.) bili prostorno-planski dokumenti najvišeg reda u Županiji i primjenjivalisu se kao osnovna dokumentacija za izradu planova užeg područja.Za današnji prostorni obuhvat Dubrovačko-neretvanske županije, planirana izgrađenost prostoraprema Prostornim planovima bivših općina, strukturirana po namjenama, iskazana je u tablici.OPĆINANaselja iturizamProizvodne iservisnezonePLANIRANA GRAĐEVINSKA PODRUČJA PO PPO 2.000. u haPosebneturist. zoneZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije127Sportskorekreac.zoneUkupnoPovršinaopćinaPlaniranaizgrađenost u %Dubrovnik 3.240 256 1.545 340,0 5.381 97.906 5,5%Korčula 1.365 108,5 301,2 1.774,7 33.615 5,3%Lastovo 55,0 55,0 5.302 1,0%Metković 1.228,3 156,2 191,3 1.575,8 28.391 5,6%Ploče 1.260,6 (395,2) (43,6) 1.699,4 13.282 12,8% (9,5%)Ukupno Županija 7.148,9 915,9 2.080,1 340 10 484,9 178.496 5,8%Za prostor Dubrovačko-neretvanske županije je kroz pet prostornih planova planirana prosječnaizgrađenost teritorija 5,8%, što je unutar 6% planirane vrijednosti prosječne izgrađenosti prostoraprema Prostornom planu Republike Hrvatske. Prosječna izgrađenost teritorija je planirana približnoujednačeno za bivše Općine Dubrovnik, Korčula i Metković, dok je znatno veća (12,8%) od prosječneza Grad Ploče i vrlo mala (1%) za Općinu Lastovo.Postojeći razvojni planovi za područja bivših Općina na području Dubrovačko-neretvanske županije,zastarjeli su i ne odgovaraju novoj teritorijalnoj podjeli i novim društveno-ekonomskim i političkimodnosima.Prostorno-planska dokumentacija koja je pokrivala područje Dubrovačko-neretvanske županije je slijedeća:Grad/Općina Naziv plana Donošenje IzrađivačProstorni plan Općine DubrovnikZavod za prostornoSl. Glasnik Općine Dubrovnik,(Izmjene i dopune Prostornog planaplaniranje i urbanizam12/86,10/87, 3/89,13/89, 8/91Općine Dubrovnik)Zajednice općina OsijekDubrovnikSl. Glasnik Općine Dubrovnik,Urbanistički plan Dubrovnika za uže6/80, 13/83, 9/84, 1/85, 11/85, 10/87,gradsko područje Dubrovnika13/89, 3/91, 2/98.PUP Stara gradska jezgra, 1986. Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 8/86.PUP Pile-Ploče-Sv. Jakov, 1990. Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 1/90.Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 6/74,PUP Giman (sjever i istok), 1987.11/87.PUP Sportsko rekreativni park “18.listopada”, 1988.Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 13/88.PUP Servisno industrijska zonaKomolac, 1987.Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 7/87.Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 9/86,PUP Soderini, 1986.14/88.PUP Babin Kuk s otokom Daksa zapodručje NTC-aSl. Glasnik Općine Dubrovnik, 8/91.Izmjene i dopune PUP-a Pile-Ploče-Sv.Jakov - blok 10 (Garaža na Ilijinojglavici)Sl. Glasnik Grada Dubrovnika, 8/2001od 29.10.2001.PUP Medarevo-Hladnica, 1985. Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 11/85.PUP Centar-Uvala Lapad, 1983. Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 8/83.Zavod za izgrađivanjeDubrovnika, listopad, 1981.

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEKorčulaIzmjene i dopune Prostornog plana(bivše) Općine Korčula do 2000.Sl. Glasnik Općine Korčula, 6/88, 3/91Generalni urbanistički plan Korčula Sl. Glasnik Općine Korčula, 1/89PUP Korčula, 1989. Sl. Glasnik Općine Korčula, 1/89,5/91.PUP Zavalatica, 1989. Sl. Glasnik Općine Korčula, 3/89.PUP “Luka” K.o. Žrnovo, 1988. Sl. Glasnik Općine Korčula, 6/88.PUP Medvinjak, 1987. Sl. Glasnik Općine Korčula, 6/87.PUP Oštri rat-Tri žala, 1985. Sl. Glasnik Općine Korčula, 6/85.Lastovo Prostorni plan (bivše) Općine Lastovo Sl. Glasnik Općine Lastovo 3/79MetkovićPločeBlatoDubrovačkoprimorjeJanjinaProstorni plan (bivše) OpćineMetkovićNeretvanski glasnik, 5/89Prostorni plan (bivše) Općine Ploče(Kardeljevo)Sl. Glasnik Općine Ploče, 11/87Generalni urbanistički plan (bivše)Ploče (Kardeljevo)Općinski glasnik Kardeljevo, 11/87PUP “Stražnica-Mali Milosavac”,1987.Sl. Glasnik Općine Kardeljevo, 11/87.PUP Peračko blatoPUP Prišnica, 1988.PUP Birina, 1973. Sl. Glasnik Općine Kardeljevo, 11/87.Sl. Glasnik Općine Korčula, 2/89, Prov.Generalni urbanistički plan Blato-Velaodredbe objavljene u Sl. Glasnik O.lukaVela Luka, 1 od 20. 04. 1999.PUP Servisne zone “Lučica”Blato,1990.Sl. Glasnik Općine Korčula, 6/90.PUP “Ratak” Prižba, 1990. Sl. Glasnik Općine Korčula, 6/90.PUP dijela centra Prižbe, 1990. Sl. Glasnik Općine Korčula, 6/90.PUP dijela skladišno-servisne zone uBlatuSl. Glasnik Općine Korčula, 9/10/92.Izmjene i dopune Prostornog planaOpćine Dubrovnik za područje OpćineDubrovačko PrimorjeUrbanistički plan uređenja naseljaSlanoSl. Glasnik Dubr -neret. županije,7/2000Sl. Glasnik Du, -neret. županije, 5/01Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 10/79,PUP Slano, 1979.8/85.Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 10/79,PUP Slano, 1979.8/85.PUP Žuljana, 1985. Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 11/85.PUP Sreser, 1975. Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 5/75.Generalni urbanistički plan Cavtata Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 2/82KonavlePUP Rajkov do, 1983. Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 10/83.PUP Obod Poluganje, 1984. Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 5/84.PUP Epidaurus-Cavtat, 1984. Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 9/84.UP Aerodrom Čilipi Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 8/89.Generalni urbanistički plan Orebić -Izmjene i dopuneSl. Glasnik Općine Orebić, 2/89 (1/92)PUP Trstenik, 1989. Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 3/89.OrebićPUP Orebić - komercijalno turističkazona, 1985.Sl. Glasnik Općine Korčula, 6/85.PUP Turistička zona Smojevica, 1989. Sl. Glasnik Općine Korčula, 6/90.PUP Turistička zona Liberan, 1989. Sl. Glasnik Općine Korčula, 5/89.PUMN Lovište, 1976.Smokvica PUP Brna, 1989. Sl. Glasnik Općine Korčula, 5/89.PUP Ston-Stari grad, 1988. Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 14/88.StonPlan uređenje manjeg naselja Luka,1977.PUP Blace Sl. Glasnik Općine Metković, 5/88.SlivnoPlan uređenja manjeg naseljaKomarna, 1988Sl. Glasnik Općine Metković, 3/91.Vela LukaSl. Glasnik Općine Korčula, 2/89, Prov.Generalni urbanistički plan Blato-Velaodredbe objavljene u Sl. Glasnik O.lukaVela Luka, 1 od 20. 04. 1999.PUP Industrijsko servisne zone, 1989. Sl. Glasnik Općine Korčula, 6/90.Urbanistički zavodDalmacije, SplitUrbanistički institut Rijeka,1989.Urbanistički zavodDalmacije, SplitUrbanistički zavodDalmacije, SplitUrbanistički zavodDalmacije, SplitUrbanistički zavodDalmacije, 1987.Urbanistički institut Rijeka,1989.Urbing d.o.o. ZagrebADS d.o. za arhitekt.,projekt., savjetovanje,urbanizam i prost. uređenjeZavod za izgrađivanjeDubrovnika, 1982.Urbanistički institut Rijeka,1988.Urbanistički institut Rijeka,1989.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije128

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŽupa dubrovačkaPUP Obalnog pojasa naselja VelaSl. Glasnik Općine Korčula, 5/89.Luka, 1989.PUP Stambenog naselja “Knežinski Sl. Glasnik Općine Korčula, 6/90.Lazi” 1989.PUP Srebreno, 1988. Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 13/88.UP Kostur, 1989. Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 11/89.PUP Plat-Soline, 1989. Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 14/89.PUP Donji Brgat, 1982. Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 15/82.PUP Servisna zona Dubac, 1985. Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 6/85.PUP Novo gradsko groblje 1985. Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 8/85.UP Školski centar Župa, 1985. Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 1/85.Sl. Glasnik Općine Dubrovnik, 11/82,PUP Gaj Beterina, 1982.10/83.Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji („Narodne novine“ 76/2007, članak 346.) Prostorniplanovi (bivših) općina su važili do 31. prosinca 2007.g. nakon čega su stavljeni van snage.Generalni urbanistički planovi ostaju na snazi najdulje deset godina od stupanja na snagu Zakona oprostornom uređenju i gradnji.Međutim, ukoliko se radi o prostornim planovima unutar ZOP-a i onima čiji su dijelovi unutar ZOP-a,ukoliko nemaju suglasnost Ministarstva na usklađenje s Zakonom o prostornom uređenju i gradnji,prestali su važiti 1. travnja 2008. (članak 348.).Sukladno tome na snazi su ostali samo slijedeći usklađeni prostorni planovi:Grad/Općina Naziv plana Donošenje IzrađivačKorčulaGeneralni urbanistički plan Korčula Sl. Glasnik Općine Korčula, 1/89,Urbanistički institut Rijeka,1989.PUP Korčula, 1989. Sl. Glasnik Općine Korčula, 1/89, 5/91.te Prostorni plan područja posebnih obilježjaNaziv Obuhvat Površina Izrađivač DonošenjeProstorni plan NacionalnogŽupanijski zavod za prostornoNacionalni park Mljet 53,01 km²Narodne novine 23/01parka Mljetuređenje, DubrovnikOcjena realizacije prostornih planova do donošenja Prostornog plana Županije (Službeniglasnik Dubrovačko-neretvanske županije 6/ 2003.)Analizirajući prostorni potencijal malih i srednjih gradova, putem raščlambe postotka izgrađenostiutvrđenih građevinskih područja naselja, utvrđeno je da u većini naselja još i danas nije izgrađeno 30-40 % dokumentima prostornog uređenja utvrđenih prostora koji su predviđeni za razvitak stambenih idrugih funkcija u naselju.Na primjeru većih gradova, čiji je razvoj određen u Generalnim urbanističkim planovima, također jošuvijek postoji dostatna rezerva prostora za nesmetan razvitak.Ograničavajući čimbenici prostornog razvoja pojedinog naselja očituju se u značajnim zonamaočuvanja identiteta naselja, ali ujedno su to i razvojni potencijali pojedinog naselja koji posebnoukazuju na atraktivnost naselja za razvitak turizma i ostalih uslužnih djelatnosti.Gustoća stanovanja (G bst ) - odnos broja stanovnika i zbroja površina građevinskih čestica i širih stambenih funkcijaGustoća stanovništva (G nst ) - odnos broja stanovnika i površine obuhvata plana (građevinsko područje naselja)Cjelovita raščlamba koncepcijskih postavki dosadašnjih prostornih planova, uz ocjenu dosadašnjegstanja u prostoru Županije (s naglaskom na obalni pojas), pokazuje koje su postavke i danas aktualneuz nužnu prilagodbu, a koji su planski elementi precijenjeni ili podcijenjeni:a) Demografski razvitak i visoka zaposlenost, kao učinak planiranog razvitka gospodarstva,definitivno su precijenjeni i nerealni u svim dosadašnjim prostornim planovima. Planiran razvitakturizma i gospodarstva općenito alimentira se planiranim imigracijama u obalno područje, bezistraživanja demografskog okvira šireg područja iz kojega bi se stanovništvo doseljavalo.Poticanje izgradnje turističkih kapaciteta u longitudinalnom obalnom pojasu, te pretovarnih iindustrijsko-servisnih kapaciteta u delti Neretve (luka Ploče), otvorili su proces koncentracijestanovništva i gospodarskih aktivnosti u uskom obalnom pojasu, uz pad broja stanovnika iZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije129

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEfunkcionalno osiromašenje gotovo svih naselja osim Metkovića u Županiji. Time je zaoštrenproblem razvijenih i nerazvijenih područja unutar Županije.Planiran broj stanovnika pod znakom je pitanja, jer sve raščlambe ukazuju da će upravodemografski potencijal područja u daljnjem planiranju razvitka biti ograničavajući čimbenik.U budućnosti će biti razumno temeljiti razvitak na autohtonom demografskom potencijalu uzvođenje stabilne populacijske politike.b) Građevinska područja, ponajprije za razvitak turizma izvan naselja, planirana pomoćudemografskih prognoza i prognoza gospodarskog razvitka također su precijenjena. Od planiranih1.669,6 ha u obalnom području Županije, do danas izgrađeno je tek 89,6 ha ili 5,4%, dok su 38,8%izgrađena građevinska područja za razvitak naselja s turizmom. Ipak, od ukupno planiranihturističkih smještajnih kapaciteta do 1990. ostvareno je 67,6%. To nedvosmisleno dokazuje kako jeprognozirana dinamika razvitka i gradnje precijenjena i da su planirana građevinska područjapredimenzionirana.Zna li se još da se 74% ukupno planiranih građevinskih područja nalazi u obalnom području i da jeprosječna planirana izgrađenost obalnog područja 30% (prema prostornim planovima bivšihopćina) uz prosječnu zauzetost obalne crte 21%, postaje jasno u kojoj je mjeri planiranaangažiranost prostora obalnog pojasa ugrozila sam taj prostor kao razvojni resurs.Često se planiralo na uštrb poljoprivrednih površina (kulturni krajobraz s maslinicima i vinogradimana sjevernim obalama otoka Korčule i poluotoka Pelješca, Lastova i Mljeta) i šumskih površina(južne obale otoka Korčule, Mljeta i Lastova, zatim Pelješca i Elafita), a brojni su lokaliteti gdje suplanirana brojna obimna građevinska područja unutar registriranih ili evidentiranih spomenikaprirode.U tom je segmentu nužno preispitati planske postavke, revidirati sva građevinska područja uzaštićenim spomenicima prirode, i u njihove planove ugraditi realne i učinkovite mehanizmeprovedbe deklarirane zaštite prirode.Posebno se mora preispitati planske postavke o koncentraciji stanovnika, gospodarskih kapacitetai izgradnje u urbanim središtima i drugim obalnim naseljima, koja su se skoro sva razvila uz manjeili veće povijesne jezgre posebne ljepote i kulturno-povijesne vrijednosti.Sva povijesna urbana središta nisu jednako ugrožena planiranom izgradnjom, ali se općenito možereći kako je planovima deklarirana zaštita kontradiktorna planiranoj izgradnji i namjenama.Planirani rast i razvoj tako postaju pokretači konflikata, umjesto da prostorno-planski dokumentipostanu glavni instrumenti korištenja kulturno-povijesne baštine u svrhu budućeg razvoja.Brojnost kulturno-povijesnih spomenika, cjelina i utvrđenih gradova na relativno malom prostoruobalnog pojasa, ugroženih baš zbog svoje privlačnosti, svakako predstavlja ograničenje uplaniranju razvitka.U nove planove treba bezuvjetno ugraditi efikasne mehanizme za direktnu provedbu zaštitegraditeljske baštine, a transdisciplinarnim načinom provesti sintezu planskih prognoza tako daposredno omogući očuvanje graditeljskih cjelina kao kulturno-povijesnih repera u prostoru obalnogpojasa.Budući da je proteklih godina od donošenja Zakona o prostornom uređenju (NN, 30/94 i 68/98) naovim prostorima ukupan potencijal bio usmjeren na poslove obnavljanja u ratu oštećenog područja,cjelokupno se planiranje, uz usporedno ustrojavanje službi koje djeluju u ovoj oblasti, u prvoj fazinakon završetka ratnih djelovanja, svodilo zapravo na obnovu prometne i komunalne infrastrukture, azatim uništenog stambenog fonda, kako bi se život na ovom području normalizirao što brže. Zbogsporih promjena proces planiranja nije mogao pratiti proces obnove. Usporedo s tim procesom,odvijao se proces planiranja novih sadržaja prema interesima potencijalnih graditelja, za što nijepostojala ni odgovarajuća prostorno-planska dokumentacija ni prava koncepcija razvitka, što je ukonačnici dovelo do proizvoljne primjene postojećih planova i nedostatne discipline u građenju ikorištenju prostora uz veliku opasnost trajne devastacije pojedinih područja.Od donošenja zadnjih prostornih planova dogodile su se bitne promjene koje utječu na prostornirazvoj. U prvom redu su to političke promjene, koje omogućavaju novi način gospodarenja izapošljavanja, a u urbanističkom smislu postavljaju nove zahtjeve. Političke promjene dovele su i donovog administrativno-teritorijalnog ustroja, neusklađenog s postojećom prostorno- planskomdokumentacijom, što stvara znatne poteškoće i otežava realizaciju nužnih prostornih, urbanističkih igraditeljskih zahvata.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije130

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEKriteriji zaštite okoliša, zaštite kulturne i prirodne baštine, te zaštite identiteta prostora znatno supooštreni slijedom europskih i svjetskih trendova. To je rezultat novih spoznaja, ali i pojačane svijesti opotrebi veće skrbi za naslijeđeni prostor i očuvanje tradicionalne slike krajolika. U dosadašnjojprostorno-planskoj dokumentaciji ta skrb je više deklarativno izrečena nego je u praksi stvarnoprovođena. Posljedica pooštrenih kriterija zaštite prostora je potreba korigiranja dosadašnjemetodologije izrade dokumenata prostornog uređenja.Pojedine koncepcijske postavke postojećih planova i danas su aktualne i zadržat će se uz određenepromjene. Neki planski elementi su precijenjeni (potencijal prostora, demografski razvitak i prikladangospodarski razvitak itd.) ili podcijenjeni (vrijednosti šuma, poljoprivrednih površina, vodenih tokova,morske obale, otoka), što se sve ogleda u svrhovitom gospodarenju prostorom i zaštiti prostora iokoliša.U međuvremenu je izrađena nova generacije prostornih planova i to:Prostorni plan ŽupanijeNazivDonošenjeProstorni plan Dubrovačko-neretvanske županije (Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 6/ 2003.)Usklađenje Prostornog plana Dubrovačko-neretvanskežupanije s Uredbom republike hrvatskeIzmjene i dopune Prostornog plana Dubrovačkoneretvanskežupanije(Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 3/ 2005.)(Službeni glasnik Dubrovačko-neretvanske županije 3/ 2006.)Prostorni planovi uređenja Grada/Općine:NazivDonošenjePPU Grada DubrovnikaSlužbeni glasnik GradaSlužbeni glasnik GradaID PPUG DubrovnikaDubrovnika br. 07/05Dubrovnika br. 06/07PPU Grada KorčuleSlužbeni glasnik Grada Korčule Usklađenje PPUG Službeni glasnik Gradabr.02/03KorčulaKorčule br.03/08PPU Grada Metković Neretvanski glasnik br. 06/04PPU Grada Opuzena Neretvanski glasnik br. 02/04 ID PPUG Opuzen Neretvanski glasnik br. 03/08PPU Grada PločaSlužbeni glasnik Grada Ploče Ispravak greške PPUG Službeni glasnik Grada Ploče07/07Ploče02/07PPU Općine BlatoSlužbeni glasnik Općine BlatoSlužbeni glasnik Općine BlatoID PPUO Blatobr. 04/03br. 03/07PPU Općine Dubrovačko Službeni glasnik Dubrovačkoneretvanskeprimorježupanije br. 06/07PPU Općine JanjinaSlužbeni glasnik Dubrovačkoneretvanskežupanije br. 03/07PPU Općine KonavleSlužbeni glasnik OpćineKonavle br. 09/07, Ispravak 1/08PPU Općine Kula Norinska Neretvanski glasnik br. 7/07PPU Općine LastovoSlužbeni glasnik OpćineLastovo br. 3/98PPU Općine Lastovo PrijedlogPPU Općine LumbardaSlužbeni glasnik OpćineSlužbeni glasnik OpćineID PPUO LumbardaLumbarda br. 01/03Lumbarda br. 02/08PPU Općine MljetSlužbeni glasnik Općine MljetSlužbeni glasnik Općine MljetID PPUO Mljetbr. 03/02br. 04/07PPU Općine OrebićSlužbeni glasnik Općine Orebićbr. 02/08PPU Općine Pojezerje Konačni prijedlogPPU Općine SlivnoSlužbeni glasnik Dubrovačkoneretvanskežupanije br. 05/02PPUO Slivno Neretvanski glasnik br. 05/08PPU Općine SmokvicaSlužbeni glasnik OpćineSmokvica br. 16/07PPU Općine StonKonačni prijedlogPPU Općine TrpanjSlužbeni glasnik Dubrovačkoneretvanskežupanije br. 1/09PPU Općine Vela LukaSlužbeni glasnik Općine VelaLuka br. 02/07PPU Općine Zažablje Neretvanski glasnik br. 03/07PPU Općine ŽupaSlužbeni glasnik Općine ŽupaDubrovačkadubrovačka br. 06/08Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije131Izmjene i dopunePPUG/ODonošenje

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEGeneralni urbanistički planovi, Urbanistički planovi uređenjaIzmjene i dopuneNazivDonošenjeGUP-aGUP DubrovnikaUPU SlanoUPU Turističke zone Orašac –Vrtovi suncaUPU Babin KukSlužbeni glasnik GradaDubrovnika br. 10/05Službeni glasnik Dubrovačkoneretvanskežupanije br.05/01Službeni glasnik GradaDubrovnika br. 09/06Službeni glasnik GradaDubrovnika br. x/09ID GUP dubrovnikaID UPU SlanoDonošenjeSlužbeni glasnik GradaDubrovnika br. 10/07SlužbeniglasnikDubrovačko-neretvanskežupanije br. 06/07Prostorne planove nove generacije ili Usklađenje Prostornih planova uređenja Grada/Općine saUredbom o uređenju i zaštiti zaštićenog obalnog područja mora (NN 128/04) još nisu donijele 4jedinica lokalne samouprave i to: Općina Lastovo, Općina Pojezerje, Općina Ston i OpćinaTrpanj takoda one trenutno nemaju prostorno-plansku dokumentaciju koja je na snazi.Također sve općine i gradove koji su donijeli Prostorni plan uređenja Grada/Općine prije stupanja nasnagu novog Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN br. 76/07) još očekuje i usklađenje sa novimZakonom kroz izradu novih Izmjena i dopuna.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije132

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE1.1.4. OCJENA STANJA, MOGUĆNOSTI I OGRANIČENJA RAZVOJAU ODNOSU NA DEMOGRAFSKE I GOSPODARSKE PODATKETE PROSTORNE POKAZATELJEPrema posljednjem službenom popisu stanovništva iz 2001. ovdje je živjelo 122870 stanovnika.Predstavljajući demografsku valorizaciju naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji naglašeno je dasu već 1991. neka naselja došla u ozbiljnu fazu postupnog izumiranja, a nekolicina su već izumrla iliim to uskoro predstoji. Taj je proces inače postupan i dosta spor, ali vrlo često neizbježan i provodi sedo kraja. Tako je istaknuto kako su naselja Brečići i Dubrave u Općini Pojezerje već ostala bezstanovnika, da je proces izumiranja jako napredovao kod naselja Nakovanj na Pelješcu i naseljaVidonje u Općini Zažablje, ali je on postupno u tijeku i kod nekih drugih samostalnih naselja, kao štosu Kuna u Konavlima, Lisac i Točionik u Dubrovačkom primorju, Duba Pelješka i Gornja Vručica napoluotoku Pelješcu, naselja Maranovići i Prožura na otoku Mljetu, te naselja Borovci, Raba, SlivnoRavno i Dobranje u Donjo-neretvanskom kraju, ali i kod nekih drugih naselja.Sve nedaće koje su sa sobom donijeli Domovinski rat, pa kasnije i katastrofalni potres, posebno u jošvećem narušavanju demografskih prilika, a negdje i do fizičkog i demografskog opustošenja, ubrzalisu ove negativne procese u nekim područjima. U tom pogledu najteža i najozbiljnija je situacija u tzv.istočnom dijelu brdovitog zaleđa Dubrovačkog primorja, gdje je nekoliko naselja (Čepikuće, Lisac,Mravinca, Podgora, Podimoć, Točionik, Trnova i Trnovica) gotovo ostalo bez stanovnika. Bez obzirakako su ocijenjene njihove demografske prilike prema popisu iz 1991. ona se danas već nalaze uuznapredovalu stadiju izumiranja. Kako se tu, kao i u još nekim ugroženim područjima (Konavle, rubnagranična područja u Donjo-neretvanskom kraju, neki dijelovi poluotoka Pelješca i otoka Mljeta iLastova), radi o graničnom području i o otocima/poluotoku od posebnog državnog interesa, onda ćese samo organiziranom državnom intervencijom, pa i državnom skrbi, moći spasiti i popraviti bar neštood svega toga, dok ostala naselja najvjerojatnije očekuje daljnje spontano izumiranje.Neujednačeno demografsko stanje i nepovoljni demografski procesi u dijelu Dubrovačko-neretvanskežupanije, koji mogu ili su već postali ograničavajući čimbenik budućeg razvitka, nalažu usmjerenuaktivnost svih razina društva prema ostvarenju poželjnog kretanja stanovništva u okviru provođenjaaktivne populacijske politike, vodeći računa o značenju razvitka priobalnog područja, o posebnostiotočnog razvitka, o strateškom značenju doline Neretve, pripadnosti dijela zaleđa nerazvijenom igraničnom području, o potrebi revitalizacije ruralnog prostora te o težnji prema održivom razvitku izaštiti okoliša.Gospodarski kapaciteti, a time i ukupna gospodarska aktivnost, neravnomjerno su raspoređeni popodručju Županije. Glavna središta rada su mali i srednji gradovi Županije u kojima je evidentirannajveći broj zaposlenih, gospodarskih kapaciteta i u kojima je demografska slika stanovništva znatnopovoljnija od ostalih područja i centara Županije, s posebnim naglaskom na Grad Dubrovnik u kojemuje evidentirano 46,05% aktivnog stanovništva Županije (prema popisu 1991.) u kojemu je 49,4%ukupno zaposlenih Županije, i koji raspolaže sa 25% ukupnih smještajnih kapaciteta u turizmuŽupanije. Dio gospodarske aktivnosti lociran je u općinskim središtima, ali sa znatno manjim udjelom ugospodarskim kapacitetima i financijskim rezultatima.Mali i srednji gradovi su se u svom dosadašnjem razvoju uglavnom funkcionalno specijalizirali.Tako je Dubrovnik postao središte sa visokom zastupljenošću tercijarnih djelatnosti, 79,8% od čega51,7% otpada na udjel ugostiteljstva i turizma.U strukturi gospodarstva Korčule dominantno mjesto zauzima djelatnost prometa i veza, 60,45%, akod Opuzena dominira djelatnost građevinarstva sa 30,5 % zaposlenih u njoj.U Gradu Metkoviću najznačajniji udio u strukturi gospodarstva ima djelatnost trgovine sa 40,7%ukupnog broja zaposlenosti. Prerađivačka industrija sa 30,7% zaposlenosti slijedi prethodnipokazatelj.Ploče su grad u kojem dominira djelatnost prometa i veza sa 56% udjelom zaposlenosti.Od ostalih općinskih središta kao središta rada se ističu: Vela Luka sa 72,7% udjela industrije uukupnim prihodima, Blato sa 54,32% udjelom industrije u ukupnim prihodima i 20,70% udjelompoljoprivrede i ribarstva u ukupnim prihodima. Orebić ima dominantnu djelatnost trgovine sa 41,7%zaposlenih od ukupno zaposlenih. Cavtat je orijentiran prema udjelu zaposlenih na djelatnostiZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije133

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEugostiteljstva i turizma (46,3% ukupnog broja). Kula Norinska zapošljava 53,7% djelatnika u djelatnostitrgovine .Iz prethodnog se može zaključiti, grubo govoreći, da je mikroregija neretvanskog kraja bila pretežitousmjerena prema djelatnosti trgovine i prometa i veza, da centri dubrovačke mikroregije imajupretežitu orijentaciju na ugostiteljstvo i turizam a da usmjerenost ka industriji odnosno poljoprivredi,ribarstvu te prometu i vezama pokazuju centri otoka Korčule, prirodnog predvodnika otočkemikroregije.Najznačajniji udio u ukupnoj zaposlenosti u 1990. imala je djelatnost ugostiteljstva i turizma (25,5%).Na drugom mjestu po važnosti u ukupnoj zaposlenosti Županije bila je industrija (19,5%), zatimpromet i veze (19,5%) i trgovina (17%). Struktura zaposlenosti Županije u 1997. ukazuje na velikepromjene u značaju pojedinih djelatnosti – uočljiv je pad udjela industrije, ugostiteljstva i prometa iveza te značajan porast udjela trgovine (25,3% ukupnog broja zaposlenosti). Porast udjela trgovine uukupnoj zaposlenosti posljedica je s jedne strane opadanja broja zaposlenosti u proizvodnimdjelatnostima, neadekvatne razine turističkog prometa a time i broja sezonskih djelatnika.Prikazana struktura zaposlenih logična je za poslijeratno tranzicijsko razdoblje, ali je u potpunomnesuglasju s potencijalima ovog područja.Temeljem gospodarskih pokazatelja vidljivo je da se naselja Dubrovnik, Metković, Korčula i Pločenalaze u skupinama razvojnih središta kojima pripadaju i prema demografskim pokazateljima s tim daim se kao razvojno središte višeg ranga može pridružiti i konurbacija Blato-Vela Luka (više od 2.000radnih mjesta).Opuzen i Cavtat s pravom se nalaze u skupini razvojnih središta, dok je Ston kao naselje deficitaranobzirom na gospodarski potencijal.Mali gradovi i ostala središnja naselja jedini izraziti gospodarski potencijal pokazuju kroz potencijalturističkih kapaciteta i to naročito Srebreno, Trpanj, Slano i Orebić.Najnoviji podaci o zaposlenosti pokazuju izraziti pad zaposlenosti u svim naseljima s tim da su Korčulai Opuzen izrazito izgubili svoju razvojnu vitalnost.Prirodne datosti prostora ukazuju na velike razvojne mogućnosti turizma, te vrlo značajne mogućnostipoljoprivrede.Po poljoprivrednoj proizvodnji Dubrovačko-neretvanska županija ima raznovrstan sadržaj u kojem semogu naći vrlo različiti i jako interesantni proizvodi značajni kako za domaće tako i za inozemnotržište. Široki mozaik tipova tala, mikroklime, te zemljopisni smještaj, daje mogućnosti uzgoja svihvrsta poljoprivrednih biljaka kao nigdje na području Republike Hrvatske. Na prostoru Županije uzgajajuse najosjetljivije vrste voćaka kao što su agrumi, povrće i cvijeće na otvorenim površinama, vinovaloza s vrhunskim bijelim i crnim vinima zaštićenog podrijetla do maslina koje izdržavaju višemjesečneljetne suše, a da se ne spominje uzgoj ribe i školjkaša.U strukturi obradivog tla najzastupljenije su oranice s 10.112 ha ili 48,18% zatim maslinici, voćnjaci s6,027 ha ili 28,72%, vinogradi s 4,420 ha ili 21,05% te livade s 429 ha ili 2,05%. Na temelju takvestrukture može se reći kako je po karakteru poljoprivredne proizvodnje Dubrovačko-neretvanskažupanija povrtlarsko-voćarsko-vinogradarsko područje.Poljoprivrednici ubiru prihode jednako iz svih triju grana proizvodnje, dakle po jednu trećinu, pa se poznačaju sve tri izjednačavaju. Uzgoj stoke je uglavnom sporedna grana proizvodnje na obiteljskimgospodarstvima. Isto je i s proizvodnjom meda i sakupljanjem aromatičnog i ljekovitog bilja. Odukupno 20.988 ha obradivog tla oko 10.000 ha ili 50% tla su prikladna za poljoprivrednu proizvodnju,što znači da ta tla nemaju značajnijih ograničenja upotrebe.Ostalih 2.900 ha ili oko 10% spadaju u tla neprikladna za poljoprivrednu proizvodnju zbog nagibaterena, kamenitosti, plitkog profila, nemogućnosti primjene mehanizacije u obradi tla, ili pak radi slabedrenaže i dr. Istodobno se na području Županije nalazi oko 4 - 5.000 ha neplodnog tla (zamočvarenogpodručja Neretve, koje bi se hidromelioracijama moglo prevesti u prikladna tla za poljoprivrednuproizvodnju. Istina, radi se o velikim investicijskim zahvatima.Iz svega naprijed spomenutog može se zaključiti da pitanje prikladnosti tala za poljoprivrednuproizvodnju leži u vodi za natapanje koje na nekim područjima nema ili je na drugim ima u višku, štoznači da bi je trebalo ravnomjerno rasporediti. Na kraju se može reći da ukoliko bude više vode zanatapanje u tijeku proljetno-ljetnog sušnog razdoblje, utoliko će poljoprivredna proizvodnja uDubrovačko-neretvanskoj županiji biti veća, rentabilnija, kvalitetnija, raznolikija i privlačnija. U takvojproizvodnji mladi naraštaji mogu vidjeti svoj profesionalni i životni put te biti čvrsto vezani zapoljoprivredu i selo.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije134

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEDaljnji problem tla kao temelja svake proizvodnje, je usitnjenost parcela - čestica zemljišta.Poseban problem u očuvanju poljoprivrednih tala čine požari, osobito na otočnom dijelu Županije.Nakon požara ostaju gola tla pa se javljaju bujice vode koje plodno tlo najčešće odnose u more.Erozije tla se posebno javljaju na nagnutim terenima gdje je rasla i nestajala borova šuma.U nastojanjima da se plodno poljoprivredno tlo što bolje i trajno očuva pogodnim za proizvodnjuekološki čiste hrane, treba stalno voditi brigu da se ono ne zagađuje, onečišćava prevelikom inekontroliranom uporabom pesticida, mineralnih gnojiva i drugih štetnih sastojaka, posebno teškihkovina. Današnje stanje tla u tom pogledu dostatno zadovoljava.Analizom dosadašnjih prostornih planova uočeno je da su demografski razvitak i visoka zaposlenost,kao učinak planiranog razvitka gospodarstva definitivno precijenjeni i nerealni. Planirani razvitakturizma, i gospodarstva općenito, iz planiranih se imigracija alimentirao u obalno područje, bezistraživanja demografskog okvira šireg područja iz kojeg bi se stanovništvo doseljavalo.Poticanje izgradnje turističkih kapaciteta u longitudinalnom obalnom pojasu, te pretovarnih iindustrijsko servisnih kapaciteta u delti Neretve (luka Ploče), otvorili su proces koncentracijestanovništva i gospodarskih aktivnosti u uskom obalnom pojasu, uz pad broja stanovnika ifunkcionalno osiromašenje gotovo svih ostalih naselja (osim Metkovića) u obalnom području, tj.Županiji. Time je zaoštren problem razvijenih i nerazvijenih područja unutar Županije, tj. izmeđuobalnog pojasa i obalnog područja tj. zaleđa.U budućnosti će biti razumno temeljiti razvitak na autohtonom demografskom potencijalu uz vođenjestabilne populacijske politike.Sva povijesna urbana središta nisu jednako ugrožena planiranom izgradnjom, ali za sva se generalnomože reći da je planovima deklarirana zaštita u suprotnosti s planiranom izgradnjom i namjenom.Planirani rast i razvoj tako postaju generatori konflikata, umjesto da prostorno-planski dokumentipostanu glavni instrumenti kulturno-povijesne baštine.Brojnost kulturno-povijesnih spomenika, cjelina i utvrđenih gradova koji su ugroženi zbog svojeprivlačnosti svakako predstavlja ograničenje u planiranju razvitka.U nove planove treba bezuvjetno ugraditi efikasne mehanizme za direktnu provedbu zaštitegraditeljske baštine, a transdisciplinarnim načinom sintezu planskih prognoza provesti tako daposredno omogući očuvanje graditeljskih cjelina kao kulturno-povijesnih repera u prostoru Županije.Na temelju razvijenosti i razmještaja središnjih funkcija u naseljima Dubrovačko-neretvanske županijei drugih kriterija može se utvrditi da na tom području postoji sustav središnjih naselja čiji dosadašnjirazmještaj i razvitak središnjih funkcija i s tim u vezi uspostavljeni sustav središnjih naselja u prostoruDubrovačko-neretvanske županije ne zadovoljava u cijelosti, ali je uglavnom u skladu s dostignutimstupnjem društveno-gospodarskog i kulturnog razvitka tog dijela zemlje.Novim državnim ustrojem došlo je do potpune promjene geoprometnog položaja Dubrovačkoneretvanskežupanije u odnosu na njeno okružje. Njen položaj na krajnjem jugu Hrvatske uzneadekvatno duge cestovne i pomorske longitudinalne veze sa ostalim dijelom Hrvatske rezultirale suprometnom izoliranošću. Stanje postojeće cestovne prometne mreže na području cijele Županije jejako loše i trebalo bi se pristupiti njenoj što bržoj rekonstrukciji, modernizaciji i pojačanom održavanju.Jedino zračni promet preko zračne luke “Dubrovnik” u Čilipima predstavlja pravi način za brzo iudobno povezivanje naše Županije sa širim i užim okruženjem. Glede željezničkog prometa postojisamo jedna željeznička pruga i to ona koja dolazi u Ploče iz pravca Srednje Europe preko Slavonije iBosne i Hercegovine. Od brodsko-trajektnih linija imamo veze: Dubrovnik-Split-Rijeka, Dubrovnik-Barii Vela Luka-Ancona. Brodska veza Dubrovnik-Split-Rijeka ne zadovoljava ni brzinom, ni intenzitetom.Prometnu izoliranost moguće je u budućnosti riješiti samo izgradnjom Jadranske autoceste odnosnorekonstrukcijom postojeće Jadranske turističke ceste do realizacije autoceste. Važno je izgraditiobilaznice naselja koja sada imaju problema pri svom funkcioniranju (Metković, Dubrovnik, Župadubrovačka itd.) U oblasti pomorskog prometa potrebito je uvođenje brzih uzdužjadranskih linija, kao ilongitudinalnih trajektnih i brodskih veza sa zapadno-jadranskom obalom. Luka Ploče bi nakonnormalizacije prometa na željezničkoj pruzi sa Bosnom i Hercegovinom i Srednjom Europom ponovnodobila na važnosti kao druga teretna luka u Hrvatskoj, dok bi luka Dubrovnik bila u funkciji putničkogprometa, poglavito turističkog.Zračna luka u Čilipima ima kapacitet od 1,5 milijuna putnika godišnje. Planira se izgradnja manjihzračnih luka na otocima Korčuli i Lastovu koje će na najbrži način povezati otoke u domaći imeđunarodni promet.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije135

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEZa prometno povezivanje unutar Županije potrebna je u prvom redu rekonstrukcija državnih cestaD414 (D8-Ston-Orebić) i D118 (Korčula-Smokvica-Vela Luka). Uz zahvate na cestovnoj prometnojmreži jedan od načina za razrješenje prometne izoliranosti otoka je uvođenje čestih brodskih itrajektnih linija sa znatno bržim plovilima od sadašnjih, kako između otoka i kopna, tako i između otoka(brzina plovila morala bi iznositi preko 30 čvorova).Neriješena vodoopskrba može postati ograničavajući čimbenik razvitka na području Županije.Opskrbljenost je vezana za gradove i veća naselja, te na taj način iako opskrbljenost stanovništvadostiže 80-90%, velika područja nisu pokrivena vodoopskrbnom mrežom. Opskrba se osigurava saregionalnog vodovoda (Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo) i grupnih vodovoda vezanih za glavneizvore na ovom području. Potrebito je u prvom redu nastaviti radove na započetim vodoopskrbnimsustavima koji će osigurati dovoljne količine vode poluotoku Pelješcu, otocima Korčuli, Lastovu, Mljetui Elafitima, te Konavlima i Dubrovačkom primorju.More i vodotoci su na ovom području ugroženi zbog nepostojanja kanalizacijskih sustava sa uređajimaza čišćenje otpadnih voda naselja, turističkih objekata i industrije, što se potvrđuje redovitomkontrolom mora na morskim plažama. Onečišćenja su posebice vezana za donjo-neretvanskopodručje s rijekom Neretvom i Malom Neretvom, kanalima i jezerima, te zatvorene morske uvaleugrožene otpadnim vodama naselja (Dubrovnik, Cavtat, Župa dubrovačka, Korčula, Vela Luka, Ploče).Smjernicama zaštite voda planira se izgradnja kanalizacijskih sustava: Korčula, Vela Luka, Cavtat,Župa dubrovačka, Nacionalni park Mljet, Ploče, Metković, Opuzen, te nastavak radova nakanalizacijskom sustavu Neum-Mljetski kanal u cilju priključenja otpadnih voda naselja Ston, Mali Stoni ostalih naselja u Malostonskom zaljevu, te naselja Klek, Duboka, Komarna i Kremena.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije136

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE1.1.4.1. TIPIZACIJA PROSTORA ŽUPANIJEU elaboratu “Mali i srednji gradovi kao nositelji razvoja u prostoru” je izvršena tipizacija prostoraŽupanije prema stupnju urbanizacije i tipizacija žarišta razvitka s obzirom na razvojnu osjetljivost.Uzimajući u obzir da je Dubrovačko-neretvanska županija uzak i izdužen hrvatski primorski prostor, daje teritorijem susjedne države Bosne i Hercegovine prekinut kopneni kontinuitet ove županije, da serazlikuju tri različite geografske cjeline, da je grad Dubrovnik najvažnije gradsko središte u ovomžupanijskom prostoru, da se razvio i znatan broj drugih srednje velikih, manjih ili sasvim malih središtai inicijalnih središta razvitka, da su turizam, pomorske djelatnosti i neke druge djelatnosti utjecale napreobražaj ovog hrvatskog prostora u kontekstu razvijanja i širenja procesa dubrovačkog primjeraurbanizacije, može se zaključiti da se od grada Dubrovnika prema sjeverozapadu i prema jugoistokustvorila uska i uzdužna dubrovačka primorska okosnica urbanizacije, prostorno-strukturni oblikurbanizacije i razvitka, kojim se međusobno povezuju brojna središta i druga urbanizirana naselja utom prostoru.Slično je i u donjo-neretvanskom kraju, gdje se stvorila također uska i uzdužna okosnica urbanizacije irazvojno područje Ploče-Opuzen-Metković, spajajući u jednu razvojnu cjelinu jadranski i neretvanskirazvojni pravac s ta tri istaknuta razvojna središta.Neke nove pozitivne tendencije u do sada slabijem razvitku procesa urbanizacije i izgradnje razvojnihsredišta duž poluotoka Pelješca i jači razvitak ovih procesa na otoku Korčuli ukazuju da se i na tomizduženom i uskom poluotočno-otočnom području zbivaju suvremene pozitivne promjene u preobrazbipodručja unutar kojega jačaju središta poput Stona i Orebića na Pelješcu, te Korčule, Blata i VelaLuke na otoku Korčuli.Ove uzdužne i uske okosnice urbanizacije i razvitka u Dubrovačko-neretvanskoj županiji spontano sunastale, za sada su još isprekidane, nejednako urbanizirane, nedovoljno razvijene i slabo međusobnopovezane, ali u svakom slučaju to je pozitivna novija tendencija širenja procesa urbanizacije idruštveno-gospodarskog razvitka u ovom najjužnijem hrvatskom prostoru.Kao prostor istraživanja u prvoj grani istraživanja pojavljuje se cjelokupni prostor Županije i susjednihprostora Republike Hrvatske, a osnovni nosilac podataka za istraživanje je naselje. Cjelokupanprostor dijeli se u šesterokutnu mrežu kod koje osnovna jedinica - šesterokut - pokriva oko 21 km²površine. Navedena podjela izrađena je zbog promatranja pojava u prostoru, neovisno oadministrativnoj, statističkoj i sličnim podjelama. Podaci koji se iskazuju na razini naselja, kumulirajuse u tu prostornu jedinicu unutar koje se nalaze.Izabrani su pokazatelji i određeni kriteriji pomoću kojih se izradila valorizacija cjelokupnog prostora ucilju razdiobe u pet osnovnih tipova područja:- područja pretežno gradskih obilježja- područje koje ima prijelazna obilježja između grada i urbaniziranog prostora- područja koja imaju prijelazna obilježja između urbaniziranog prostora i sela- područja koja imaju pretežno seoska obilježja- ostala, pretežno seoska područja, odnosno prostori s manje od 100 stanovnika u osnovnoj prostornoj jedinici.Kompleksno sagledavanje procesa urbane i razvojne preobrazbe prostora i naselja jedno je od nizaistraživanja provedenih u okviru izrade Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske ∗ . Predmetistraživanja je proces urbanizacije kao kompleksan, sveobuhvatan proces koji uz demografskeaspekte sadrži i sociokulturne i prostorno-razvojne aspekte. Istraživan je prostor Republike Hrvatskena način da se odrede potencijali i predispozicije pojedinih područja i naselja za razvoj, kao i područjai naselja s teškoćama u razvoju. Dobiveni rezultati korišteni su u izradi Strategije prostornog uređenjaRepublike Hrvatske. Istraživanje je nastavljeno tijekom 1998. kroz detaljniju analizu područja s većomkoncentracijom stanovništva.U okviru izrade sektorskih studija za Prostorni plan Dubrovačko-neretvanske županije pokušalo se poistom metodološkom predlošku, ali na drugoj prostornoj skali, primijenjene algoritme aplicirati na raziniŽupanije.∗ Kompleksno sagledavanje procesa urbanizacije u Hrvatskoj - urbana i razvojna preobrazba prostora i naselja; Urbanističkiinstitut Hrvatske - Zagreb, Miroslav Villi, Ratko Cimerman, Darko Martinec, Prof. dr. Ivan Rogić, Mr. Stjepan Šterc, Zagreb 1996.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije137

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEBudući da istraživanje prostora Županije čini metodološku cjelinu s prethodnim studijama u ovomizvještaju dan je i osnovni komentar prethodnih istraživanja na razini Hrvatske.Metodološki pristupOsnovni ciljevi prijašnjih istraživanja bili su određivanje stupnja urbanizacije i regionalizacija RepublikeHrvatske prema različitim stupnjevima razvojne transformacije - osjetljivosti.Istraživanja su provedena u dva osnovna pravca:- Polazna tipizacija prostora kao prostor istraživanja uzima cjelokupni prostor Republike Hrvatske, a osnovni nosilac podatakaje naselje. Prostor Hrvatske podijeljen je u šesterokutnu mrežu u cilju promatranja pojava u prostoru neovisno oadministrativnoj, statističkoj i sličnim podjelama. Izabrani su pokazatelji i određeni kriteriji pomoću kojih se provodivalorizacija.- Područja s većom koncentracijom stanovništva - u drugoj grani istraživanja analiziraju se prostori oko izabranog brojanaselja, koja prema ranijim istraživanjima i/ili autorima studije, predstavljaju postojeća ili potencijalna žarišta razvitka. Podacikoji su iskazani na razini pojedinih naselja u neposrednom okružju, kumuliraju se u naselje koje je nositelj prostoraistraživanja.Raščlamba područja prema stupnju urbanizacijeCjelokupan prostor Hrvatske podijeljen je u šesterokutnu mrežu kod koje osnovna jedinica "grid"pokriva oko 21 km 2 površine. Mreža je neutralno postavljena, obuhvaća svih 6.694 statističkiodređenih naselja, a podaci koji se iskazuju na razini naselja, kumuliraju se u "grid" unutar kojeg senalaze.Određeni su pokazatelji i kriteriji pomoću kojih je provedena valorizacija. Korišteni su uglavnomizvedeni pokazatelji koji su i testirani na 11 skupina odabranih prema broju stanovnika. Provedena jepreliminarna analiza korelacije pojedinog pokazatelja u odnosu na veličinske razrede, kao podloge zaselektivan odabir kriterija.Ocijenjeno je da sva područja (gridovi) s više od 10.000 stanovnika imaju pretežno gradska obilježja.U cilju utvrđivanja polazne tipizacije prostora za ostale veličinske grupe primijenjeni su slijedećiizvedeni pokazatelji:- udio poljoprivrednog stanovništva u stanovništvu u zemlji- udio radnika u aktivnom poljoprivrednom stanovništvu- udio radnika u stanovništvu u zemlji- udio radnika koji rade u mjestu stanovanja u ukupnom broju radnika- udio domaćinstava s gospodarstvom manjim od 0,1 ha u ukupnom broju domaćinstava.Na osnovi kriterija za svaki pokazatelj usvojen je sustav bodovanja u odnosu na određene veličinskeskupine. Ukupna ocjena za svaki promatran "grid" dobivena je tako da se zbroje pojedinačne ocjeneza promatrani "grid", oduzme najlošija ocjena koju je dobio promatrani prostor, a od ostalih seizračunava prosjek koji predstavlja konačnu ocjenu prema kojoj se pojedini "grid" svrstava u slijedećeosnovne tipove:- područja pretežno gradskih obilježja (G)- područje koje ima prijelazna obilježja između grada i urbaniziranog prostora (P-GU)- područja koja imaju prijelazna obilježja između urbaniziranog prostora i sela (P-US)- područja koja imaju pretežno seoska obilježja (S)Primjenom odabranih kriterija ukupan prostor Hrvatske razdijeljen je u pet osnovnih tipova. U tablici ipripadajućem kartogramu navode se zbirni rezultati u rasteru od 2240 osnovnih gridova (šesterokuta).Prostor Republike Hrvatske je prema tako izdvojenim područjima primarno ruralan. Preko 3/5 (ili61,2%) su seoska područja, manje od 1/5 (17,1%) prijelazna selo-urbanizirani prostor, i samo 1/5(21,7%) gradska ili prijelazno gradsko-urbanizirana.Potpuno suprotan je raspored stanovništva po područjima. Skoro 2/3 stanovništva (63,1%) živi ugradskim područjima, 1/6 (15,8%) u prijelaznim i 1/5 (21,1%) u seoskim područjima.Te spoznaje potvrđuju nužnost planskog usmjeravanja i selektiranja demografskih procesa te posebnooživljavanja i funkcionalnog osmišljavanja cijelog ruralnog prostora. Daljnja koncentracija stanovništva(primarno imigracijom) u gradska naselja još će više povećati nesklad dvije osnovne kategorije, pa jejasno da ključ rješenje leži u vraćanju osnovnih funkcija ruralnim područjima kroz oživljavanje prostorusvojstvenih djelatnosti na višoj tehnološkoj razini, razvoju industrijske proizvodnje na temeljuautohtonih resursa, poticanju trgovačkih žarišta robom funkcionalne namjene, dislokacijomodgovarajućih granskih državnih službi, stimulativnom vrednovanju rada u ruralnom području iopćenito javnom afirmacijom kvalitete i načina života ruralnih područja.Prostorna distribucija pet tipova područja pokazuje određene zakonitosti prema kojima je mogućeutvrditi područja veće koncentracije stanovništva, proizvodnje i svega popratnog što ide uz to i jasnoZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije138

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEpodručja tzv. "urbane sjene" u kojima nema ni gradskih ni prijelaznih gradsko-urbanih ni urbanoruralnihobilježja.Velika makroregionalna središta, jača regionalna središta i skoro cijela priobalna zona (osimVelebitske primorske padine i Pelješke priobalne crte) imaju primarno gradsko obilježje, zatim cijeliunutrašnji kontinentalni prostor s primarno ruralnim obilježjem tek približno pravilno raspoređenimizdvojenim točkama uglavnom prijelaznih gradsko-urbaniziranih osobina.Cijela Gorska Hrvatska, Kordunsko-Banijsko pobrđe, Podravska fasada, osobito Bjelovarsko-Ilovska iBosutska zavala i cijeli istočni dio Središnje Hrvatske i zapadni dio Istočne Hrvatske izrazito su seoskapodručja sa svim popratnim negativnim obilježjima koja iz toga slijede.Prostor Dubrovačko-neretvanske županije pokazuje sličnu distribuciju. Područja Pretežito gradskapodručja zauzimaju 15%, prijelazna područja grad-urbanizirani prostor 10% odnosno ukupno 1/4analiziranih područja. Kao i u prostoru Hrvatske, prijelazna područja urbanizirani prostor-selo sudjeluju17%. Skoro 58% zauzimaju područja s pretežito seoskim obilježjima, pri čemu 23% zauzimajupodručja s manje od 100 stanovnika.Preporuke i smjernice za ponašanje u pojedinim tipovima urbanizacijePodaci upozoravaju da je razdoblje druge hrvatske modernizacije od 1945. do 1990. proizvelopretežno kaotičnu i, s obzirom na općenita mjerila kakvoće razvitka, neselektivnu urbanizaciju.Hrvatska nije nikakva posebna iznimka jer se u nizu zemalja, pod srodnim strukturnim okolnostima,ponovila slična civilizacijska situacija. Ono po čemu se Hrvatska razlikuje od slično gospodarskirazvijenih demokratskih država, a što je svojstveno svim socijalističko-komunističkim društvenimsustavima, je slijedeće.Tradicionalna poticajna podloga te urbanizacije svodi se, uglavnom, na dva skupa postupaka. Ciljprvog skupa postupaka je dugoročno razvojno iscrpljivanje sela. Cilj drugog skupa postupaka jezadovoljiti legitimacijsku potrebu globalnog poretka da u najkraćem roku stvori kritičnu veličinuradničkog sloja jer se bez njega poredak ne može primjereno legitimirati. Obje skupine postupakaprimjenjivale su se tijesno svezane, kao dva lica iste i jedinstvene strategije. Glavna posljedica testrategije je mehaničko premještanje najvitalnijih razvojnih skupina i dobara u gradsko područje teslabljenje seoskog načina života neovisno o tomu koliko to slabljenje umanjuje općenitu razvojnuotpornost globalnog društva.Središnji motor opisane preobrazbe je, dakako, država, ali obvezana utopijskim zadaćama realsocijalističkepolitičke elite. Povlašten sektor gospodarstva kojemu je povjerena uloga izvršitelja tihzadaća je, kako je znano, paleoindustrija. Zbog strukturnih ograničenja izazvanih samim poretkom teočekivane nesposobnosti države i industrije da dugoročno upravljaju urbanom preobrazbom, razvilase izrazito proturječna urbana preobrazba, s nizom "divljih" učinaka i aktera (paleoindustrijskopoduzeće, zagađenost, "divlje" izgrađivanje, slaba tehnička i društvena infrastruktura, itd.). Daljnjemehaničko nastavljanje istog, ili sličnog, modela urbane preobrazbe radikaliziralo bi postojećekonflikte i učvrstilo zapreke koje bi bilo teško ukloniti.Zbog toga je nužno promijeniti razvojnu osnovicu urbanizacije. Izgrađivanje te osnovice bit će,nesumnjivo, zamršen posao i u koncepcijskom i u institucionalnom smislu. Na temelju raspoloživihpodataka vidljivo je da bi se pri oblikovanju te osnovice, pokraj ostalih moralo voditi računa oslijedećim činjenicama:- nije dopušteno neovisno o stvarnim tokovima, nametnuti jedan sektor gospodarenja kao povlaštenirazvojni sektor na kojega se urbana preobrazba strukturno isključivo naslanja- demokratska legitimacija društva nije nužno ovisna o tomu koliko je ono uspješno u mehaničkojakumulaciji stanovnika i dobara na gradskom području- država je samo jedan od aktera razvojne preobrazbe, koji mora nužno surađivati s nizom drugih,također, autonomnih aktera.Svaki tip područja, globalno promatran, zahtijeva specifičan pravac preobrazbe.Gradska područjaPodručja su to na kojima su proturječja i "divlji" učinci prijašnjeg urbanizacijskog modela najočitiji.Premda je udio hrvatskog stanovništva na gradskim područjima manji od udjela u razvijenijimeuropskim zemljama (63%), sam podatak još ne implicira nikakvu buduću plansku obvezu. Naime,puko mehaničko gomilanje stanovništva na gradska područja, kao, uostalom i mehaničko smanjivanjetoga broja, ne može samo po sebi imati vrijednost usmjerenog razvojnog procesa.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije139

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJESmanjenje ili povećanje broja, osim ako nisu posrijedi kritične vrijednosti, da bi imalo vrijednostrazvojne činjenice, mora biti odmjereno tako da je uočljiva veza između smanjenja/povećanja ikakvoće života, na jednoj strani, te smanjenja/povećanja i razvojne otpornosti društva, kao cjeline, nadrugoj. Budući da ta veza u hrvatskom slučaju nije vidljiva, i nije moguće preporučiti kao razvojniprioritet daljnje kvantitativno povećavanje ili smanjivanje gradskog područja u odnosu na drugarazvojna područja, posebno ruralno.Zbog toga držimo da je ključni pravac preobrazbe gradskih područja urbana obnova ili reurbanizacija.To je preobrazba u kojoj su glavni ciljevi izvedeni iz potrebe za odgovarajućom kakvoćom uvjeta inačina života na gradskom području; poznati kvantitativni odnos samo su posljedica promijenjenihmjerila. Nema sumnje da urbana obnova ili reurbanizacija povećava privlačnost gradskog područja. Aliako se programi reurbanizacije budu ostvarivali i razvijali na svim razinama i bude li se pokazalavlastita vrijednost, onda je opasnost od propadanja tih drugih područja mala.Prijelazna područjaNeovisno jesu li to područja koja su srodnija gradskoj (P-GU) ili seoskoj strukturi (P-US) i načinuživota, zajedničko obilježje je oskudna opremljenost i tehnološkom i društvenom infrastrukturom. Zbogtoga bi opća označnica daljnjeg pravca preobrazbe morala biti: infrastrukturna rekonstrukcija. Programbi tada imao četiri glavna cilja:- olakšati tamošnjem pučanstvu pristup društvenim dobrima i institucijama- povećati svakodnevnu ekološku i funkcionalnu sigurnost područja- poduprijeti i poboljšati osobnu i obiteljsku perspektivu stanovnika tih područja- proširiti mogućnost individualizacije lokalnog načina života.Budući da su hrvatska prijelazna područja u teritorijalnom pogledu prostrana, poboljšanje općihcivilizacijskih uvjeta života, te mogućnost učvršćivanja osnovnih elemenata građanskog načina životana njima, moglo bi imati veliku privlačnu snagu i za skupine koje s tih područja sada žele migrirati nagradsko područje i za skupine koje su na gradskom području ostale marginalne i koje na prijelaznimpodručjima vide privlačniji i prihvatljiviji okvir za život.Spomenuta opća odrednica podrazumijeva da se pojam urbanizacije, na prijelaznom područjuprimjenjuje samo u jednom značenju: kao ime za proces širenja i učvršćivanja građanskog načinaživota na područjima izvan gradova.Budući da taj proces bitno ovisi u izgrađivanju tehničke i društvene infrastrukture, njegova brzinaizravno ovisi o sposobnosti razvojnih čimbenika za dugoročna ulaganja. Ta okolnost bitno utječe nasve druge strategijske odluke i predodžbe.Ruralna područjaNajopćenitije, ruralna područja moraju se revitalizirati. Uporaba riječi revitalizacija, opravdana je zbogukupne civilizacijske, kao i zbog demografske i socijalne iscrpljenosti. Budući da je seosko područje uHrvatskoj prostrano i, osim na nekoliko manjih odsječaka, uglavnom rijetko naseljeno, napose saskupinama i pojedincima sposobnim za odgovorniji i poduzetniji razvitak, teško je zahtijevati da serevitalizira odjednom cijelo područje. Kojim posebnim područjima treba dati prioritet ovisi o nekolikookolnosti. Među njima su najvažnije ove:- prisutnost posebno vrijednih, nacionalnih ili regionalnih, resursa na području- vrijednost područja u obrambenoj strategiji zemlje- infrastrukturna opremljenost područja- prisutnost posebnih društvenih skupina ili aktera navlastito zainteresiranih za revitalizacijupojedinog lokalnog područja- vrijednost područja u nacionalnom pamćenju i nacionalnoj tradiciji.Budući da je seosko područje uglavnom ostalo bez autonomnih razvojnih aktera koji bi bili sposobnisamostalno organizirati program revitalizacije, uloga države ovdje je prirodno važnija nego li u prvedvije strategijske preobrazbe.Tipizacija žarišta razvitkaPodručja s većom koncentracijom stanovništva - u ovom dijelu istraživanja naglasak je na širimprostorima odabranog broja naselja, koja već jesu ili će postati žarišta razvitka. Istraživanje jeusmjereno na šira područja naselja slijedećih osnovnih obilježja:- sva naselja s više od 1.000 stanovnika po popisu 1991.- sva općinska središta prema teritorijalnom ustrojstvu Republike Hrvatske u vrijeme izrade studijeZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije140

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEIstraživanje je i u ovom dijelu Studije provedeno u tri osnovna koraka:- Polazna tipizacija prostora Hrvatske - u prvoj fazi rada, pristupilo se određivanju: osnovne tipizacije širih područjanaselja. Analiziraju se prostori oko izabranog broja naselja, koja prema ranijim istraživanjima i/ili autorima ove studije,predstavljaju postojeća ili potencijalna žarišta razvitka. Podaci koji su iskazani na razini pojedinih naselja u neposrednomokružju, kumuliraju se u naselje koje je nositelj prostora istraživanja. Na osnovi provedenih prostornih i drugih analiza,naselja se grupiraju u skupine prema određenim polumjerima, odnosno udaljenosti unutar kojih se kumuliraju podacipojedinih naselja u naselje-nositelja.- Kvalitativna analiza procesa - na polazno diferenciranim područjima analizira se i ocjenjuje razvojna osjetljivost tihpodručja, odnosno analiziraju se pojedini procesi koji se pojavljuju u razdoblju 1981-1991. na tim područjima.Pojam razvojne osjetljivosti podrazumijeva stanje i promjene koje su se dogodile na analiziranom području, promatranekao jedan od resursa koji naselju ili području omogućuje određenu sposobnost prilagodbe očekivanim i/ili planiranimpromjenama.- Tipizacija razvojnih promjena - daljnja se analiza orijentira prema zadaći da pokaže koji tipovi promjena dominiraju upojedinim tipovima područja s većom koncentracijom stanovništva. Budući da je posrijedi model rada koji se ponajvišeoslanja na sintetične uvide, stavove, ocjene, prirodna je dominacija ekspertnih postupaka. To znači da se dobivenianalitički podaci koriste u kontekstu cjelovitog ekspertnog iskustva i jedne vrsti ekspertnog vrijednosnog shematizma.Cijelom poslu to osigurava, kada ga se promatra epistemologijski, "samo" hipotetični karakter. Njegova funkcija tomokolnošću nije posebno oštećena, budući da olakšava orijentiranje planerskog tima prilikom skiciranja očekivanih ilivjerojatnih budućnosti određenih područja ili skupina naselja, s obzirom na ukupnu nacionalnu sposobnost za razvitak.a) Tipizacija područjaU ovom dijelu istraživanja analiziraju se prostori oko izabranog broja naselja, koja prema ranijimistraživanjima i/ili autorima ove studije, predstavljaju postojeća ili potencijalna žarišta razvitka. Podaciiskazani na razini pojedinih naselja u neposrednom okružju, kumuliraju se u područje naselja koje jenositelj prostora istraživanja (oko kojega se prostire krug polumjera određenog u nastavku).Istraživanje se usmjerava na područja naselja s više od 1.000 stanovnika prema Popisu 1991. i svaopćinska središta prema Teritorijalnom ustrojstvu Republike Hrvatske bez obzira na broj stanovnika.Kako bi se dobilo što reprezentativnije područje istraživanja oko pojedinih naselja, potrebno jeempirijskim putem odrediti radijus prostor oko njih. Udaljenosti od naselja određene su akumuliranimpraktičnim iskustvom tijekom izrade brojnih prostorno-planskih dokumenata Hrvatske, kao i naosnovama brojnih drugih sektorskih istraživanja (npr. dnevne migracije radne snage, linije prigradskogautobusnog prometa, ispitivanje o korištenju središnjih urbanih objekata i sadržaja od okolnogstanovništva i sl.).Na osnovi provedenih prostornih i drugih raščlambi, naselja su grupirana u skupine premaudaljenostima unutar kojih se kumuliraju podaci pojedinih naselja u naselje-nositelj. Ukupno jeidentificirano 695 kružnih područja, odnosno naselja-nositelja podataka.polumjer područja:T1 Zagreb 10.000 mT2 Osijek, Rijeka, Split 7.000 mT3 17 područja s više od 20.000 stanovnika 4.500 mT4 45 područja s više od 7.500 stanovnika 3.500 mT5 Sva naselja koja imaju više od 5.000 st. po popisu 1991., a nisu u gornjim skupinama (36 područja) 3.000 mT6 Sva naselja koja imaju 2.000-5.000 stanovnika po popisu 1991. (207 područja) 2.500 mT7 Sva naselja koja imaju 1.000-2.000 stanovnika po popisu 1991. (219 područja) 2.500 mT8 Središta općina koja nisu u gornjim skupinama (167) 2.500 mPrema tako usvojenoj polaznoj tipizaciji na području Županije identificirani su slijedeći tipovi žarišta:Broj stanovnika područja 1991.T3 područja s više od 20.000 stanovnika DUBROVNIK* 49728T4 područja s više od 7.500 stanovnika METKOVIĆ 12108T5 naselja s više od 5.000 stanovnika PLOČE 6846T6 naselja s više od 2.000 stanovnikaVELA LUKA 4464BLATO 4093KORČULA 3232OPUZEN 2778CAVTAT 2449T7 naselja s više od 1.000 stanovnikaOREBIĆ 1821KOMIN 1770ŽRNOVO 1267Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije141

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJESMOKVICA 1125STAŠEVICA 1112LUMBARDA 1102T8 središta općina koja nisu u gornjim skupinamaKULA NORINSKA 1436STON 934OTRIĆ-SEOCI 850VLAKA 838SLANO 785TRPANJ 739LASTOVO 734MLINIŠTE 564JANJINA 437BABINO POLJE 398* ŽUPA DUBROVAČKA pripada također analiziranim tipovima žarišta. Zbog nemogućnosti izdvajanja potrebnih statističkih podataka obrađena jeu naselju Dubrovnik.b) Raščlamba razvojnih promjena prema demografskim pokazateljimaNa primjeru odabranih "naselja" raščlanjuje se i ocjenjuje razvojna osjetljivost područja, te pojediniprocesi koji su se pojavili u razdoblju 1981-1991. Pojam razvojne osjetljivosti podrazumijeva stanje ipromjene koje su se na tim područjima dogodile, u svjetlu resursa koji naselju ili području omogućujeodređenu sposobnost prilagodbe očekivanim i/ili planiranim promjenama. Izrazita polariziranostdemografskog razvoja na razini cijele Republike Hrvatske i posebno njezinih većih i manjih regionalnihcjelina u analitičkom smislu, determinira usporedbu međupopisnih promjena i prirodnog kretanjastanovništva, kako bi se dobila složena razvojna slika prema kojoj bi se mogle procijeniti budućepromjene pa i uloga pojedinih prostornih jedinica u globalnom prostorno-organizacijskom sustavuRepublike Hrvatske. Druga važna skupina pokazatelja su podaci o starosnoj strukturi stanovništva.Stoga su u daljnjoj analizi korišteni slijedeći pokazatelji:Osnovni podaci:- broj stanovnika 1981. i 1991. po naseljima- stanovništvo u zemlji 1991.- ukupni 7-godišnji prirodni prirast po naseljima u razdoblju 1984-1990.- struktura stanovništva prema starosti 1991.Izvedeni podaci:- međupopisna promjena 1981-1991. 1- ukupni 10-godišnji prirodni prirast po naseljima u razdoblju 1981.-1990. - (projiciran na temelju podataka DZS za razdoblje1984.-1990.) 2- migracijska bilanca po naseljima apsolutna i relativna (1981.-1990.) 3- tip općeg kretanja stanovništva po naseljima 1981.-91. (imigracijski i emigracijski tipovi) 4- indeks starosti 1991. po naseljima (staro/mlado stanovništvo)- tip dobnog sastava stanovništva 1991. (udio osnovnih starosnih skupina mlado/zrelo/staro stanovništvo u ukupnomstanovništvu).Međupopisna promjena 1981.-1991. - raščlamba relativne međupopisne promjene pokazuje da jeindeks porasta stanovništva Županije iznad prosjeka Hrvatske. U tome se posebno izdvajaju užapodručja Opuzena, Cavtata i Metkovića, odnosno Dubrovnika. S druge strane Babino Polje, Mlinište iJanjina bilježe znatan međupopisni gubitak stanovništva.1 Analiza Popisa '91. pokazuje značajnu razliku između Ukupno popisanog stanovništva i Stanovništva u zemlji koja zapojedina naselja iznosi do 50%. Obzirom da se podatak o ukupno popisanom stanovništvu koristi za čitav niz izvedenihpokazatelja uveden je (prema autorima Studije aproksimiran) podatak Ukupno '91 (korigirano) koji donekle umanjujenerealne razlike2 U Studiji su korišteni podaci o prirodnom prirastu na nivou naselja na način da su službeni podaci Državnog ureda zastatistiku po autorskom timu ujednačeni (razdoblje 1984-1990), odnosno zbog potreba studije, linearno aproksimirani nameđupopisno razdoblje (1981-1990).3 Migracijska bilanca po naseljima izrađena je uz prema korekcijama podataka navedenim u gornjim komentarima.4 U Studiji je korištena metoda Dr. Friganovića, putem koje su područja razvrstana prema tipu kretanja stanovništva(Prirodoslovno matematički fakultet; Geografski zavod; Radovi 17-18, 21-38; 1982/83., str.38).Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije142

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEUkupan 10-godišnji prirodni prirast po naseljima u razdoblju 1981.-1990. Iako Županija imapozitivan prirodni prirast (oko 4000 stanovnika), odnosi se to prvenstveno na Dubrovnik, Metković,Ploče i Cavtat. Nekoliko naselja ima zanemariv a većina naselja negativan, ili izrazito negativanprirast.Migracijska bilanca po naseljima rezultat je ustanovljene međupopisne promjene i prirodnog prirastastanovništva. Stoga je ona pozitivna prvenstveno u Dubrovniku, odnosno Cavtatu, Metkoviću iOpuzenu. Pozitivnu migracijsku bilancu bilježe i Blato, Korčula, Žrnovo i Orebić, dok je u ostalimnaseljima minimalna ili negativna.Tip općeg kretanja stanovništva po imigracijskim i emigracijskim obilježjima svrstava Županiju upodručje "ekspanzije imigracijom". Međutim analiza po područjima pokazuje da toj slici prvenstvenopridonose Dubrovnik, Cavtat, Metković, Opuzen, Orebić i Korčula. Slabu regeneraciju imigracijompokazuju uz Ston, naselja na Korčuli. Ostala moguća žarišta razvoja, ali i gotovo sva ostala naselja urazličitim su stupnjevima depopulacije, odnosno izumiranja.Indeks starosti (staro/mlado stanovništvo) Županiju svrstava u grupu definiranu kao zrelostanovništvo. I ovaj pokazatelj na razini žarišta pokazuje značajnu polarizaciju prostora Županije. DokCavtat, Metković i Ploče označuje izrazita mladost stanovništva, ili Dubrovnik, Opuzen, i Orebić mladostanovništvo, ostala žarišta, posebno manja naselja su u različitim kategorijama starosti, ili izrazitestarosti stanovništva.Tip dobnog sastava stanovništva (odnosi osnovnih starosnih skupina mlado/zrelo/starostanovništvo u ukupnom stanovništvu) potvrđuje ranije navedene nalaze.c) Zaključna razmatranja - tipologija razvojnih promjenaNa osnovi odabranih demografskih pokazatelja oblikovani su kriteriji pomoću kojih se valorizirajupolazna područja, te svrstavaju u pet uvjetnih tipova. Predloženo tipološko razlikovanje procesarazvitka, naslanja se na stav da je najkorisnije razgraničiti tipove prema hipotetskoj kontinuiranojljestvici intenziteta promjena.Tako je nastao odabir pet osnovnih tipova razvitka:- ekspanzija- uravnotežen razvoj- stagnacija procesa- zaostajanje u razvoju- izrazito nazadovanje u razvoju.Kombinirajući nekoliko osnovnih pokazatelja iz različitih skupina kroz signifikantnost parametara,nastojalo se dobiti sintetski pokazatelj razvojnih promjena. Korištenjem takve kvantitativno-kvalitativneanalize i testiranjem značenja pojedinih pokazatelja u tijeku raščlambe pokazalo se da je osnovnisintetski pokazatelj moguće dobiti već na temelju osnovnih demografskih pokazatelja svrstanih premarelevantnim statističkim skupinama. Ostali pokazatelji izvan demografske skupine (socio-kulturni iprostorno-planerski) u velikoj su mjeri potvrdili razdiobu prostora u osnovne razvojne skupine.Spomenutim su postupcima izdvojena tri pokazatelja (dijelom i zbog funkcionalnih razloga, ovisnih omogućnostima državne statistike na razini naselja), odnosno:- relativna međupopisna promjena na područjima u razdoblju 1981-1991.- ukupan relativni prirodni prirast u razdoblju 1981-1990.- koeficijent starosti 1991. (staro/mlado stanovništvo).Sva su tri pokazatelja statistički svrstana u razrede ili skupine, uvažavajući osnovna pravila grupiranja(okrugle granice razreda i relativno podjednak raspored područja i žarišta) prema navedenoj tablici:Bodovi Indeks promjene Prirodni prirast Indeks starosti2 >125 >10,0%

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE-1.5 75 - 85 -10.0 - (-5.0) 1.5 - 2.5-2 1Za tako dobivene tipove razvojne osjetljivosti izračunata je raspodjela žarišta, te njihov brojstanovnika. Uz priložene tablice i odgovarajuće kartograme te na osnovi prethodno izložene parcijalneanalize pojedine skupine parametara moguće je uočiti niz stanja, veza, procesa i odnosa tezakonitosti, trendova i preporuka. Uspoređujući dobivene tipove razvojne osjetljivosti tablično ikartografski s pojedinim sintetskim pokazateljima iz parcijalne demografske raščlambe (naposepomoću tipizacije općeg kretanja stanovništva - tipovi od I 1 do E 4 ) uočljiva je skoro funkcionalnapovezanost, što je dokaz da je postupak određivanja tipova razvojne osjetljivosti ispravan.Prema osnovnim obilježjima razvojne osjetljivosti Županija pripada prostorima u ekspanziji. Nažalostprostorna diferencijacija pokazuje značajne razlike, odnosno:Izrazito zaostajanje u razvojuPodručja (naselja) su to sa svim demografskim i ostalim izrazito negativnim pokazateljima. Mahom suto ruralna i prometno izolirana područja velike demografske starosti s velikim udjelom staračkog iženskog stanovništva, duboko zahvaćena procesom izumiranja. To su Babino polje, Janjina, Trpanj,ali i značajan dio ostalih naselja u općinama Dubrovačko primorje, Kula Norinska, Trpanj i Janjina.Nepovoljan trend još više zabrinjava jer je riječ o pograničnim inače strateški važnim područjima zakoja država iz niza razloga mora biti zainteresirana.Zaostajanje u razvojuTo su područja s uglavnom negativnim demografskim trendovima, posjedujući izdvojene prostornetočke realno mogućeg funkcionalnog okupljanja i oživljavanja prostora. Međutim, nastavi li se većpostojeći trend bez skorog odlučnog i jasnog zahvata šire zajednice, ta će se područja relativno brzopribližiti prethodno opisanomu tipu izrazitog zaostajanja u razvoju. Od analiziranih žarišta ovoj skupinipripadaju Slano, Mlinište, Ston i Blato. Zabrinjava činjenica da su u ovoj skupini i preostali prostorigradova/općina Dubrovnika, Konavala, Slivna, Zažablja, Orebića, Stona, Korčule i Mljeta.Stagnacija procesaProsječan je to tip u okvirima ukupnog državnog prostora koji ipak ne može biti strateški cilj uređenjaprostora, ali s nizom povoljnih pretpostavki za brže, lakše i racionalnije usmjeravanje procesa iodnosa. Ništa nije tako negativno da se konkretnijim mjerama gospodarske i demografske politike nemože dovesti u stupanj uravnoteženog razvoja. Ukupni su trendovi, međutim, takvi da u prosjeku tajtip više teži zaostaju nego uravnoteženom razvoju. Taj proces odvija se u Kominu, Kuli Norinskoj,Vela Luci, Žrnovu, Smokvici i Lastovu.Uravnotežen razvojPodručja i središta u tom tipu po našim procjenama mogu biti zadovoljavajući okvir kojem bi moralitežiti prethodni tipovi, ali i sama ekspanzija. Za globalnu je državnu strategiju bitna prostornaraspodjela takvih područja i središta i u tom bi se smjeru moralo graditi razvojne planove. Riječ je orelativno mladoj, biodinamički postojanoj, aktivnijoj, ali i mobilnijoj populaciji s jasnim međupopisnimporastom i prirodnim rastom stanovništva. Ključ je zadržati postojeće procese i odnose, napose tajmodel primijeniti na strateški važna područja.Taj uravnotežen razvoj iskazuju samo manja žarišta kao što su Lumbarda, Buk Vlaka i Otrić Seoci.EkspanzijaSvi su parametri izrazito pozitivni, međutim takav tip područja i središta pridonosi i zapravo determiniraizrazitu urbanu koncentraciju stanovništva i djelatnosti što pojačava inače negativnu prostornuZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije144

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEpolarizaciju ukupnog državnog prostora. Ukupnu negativnost ovog tipa ublažava činjenica da se taj tipmahom javlja u prigradskim urbanim zonama velikih gradova i pridonosi širenju urbanog načina života,ali zato prazni i to intenzivno, neposredno ruralno područje. U cjelini, ekspanzija ovoga tipa ima svojodraz i određenu negativnu demografsku sliku ukupnog državnog prostora i u biti ne predstavlja modelkojemu bi Hrvatska morala težiti. Za razliku od navedenog, u ovoj skupini žarišta ističu se gradoviDubrovnik, Cavtat, Metković, Ploče, Opuzen, Orebić, i Korčula. Oni ujedno čine i osnovnurazvojnu matricu Županije. Nažalost, značajni dijelovi Županije su bez razvojno identificiranih ipromoviranih žarišta što se negativno odražava na razvojnu propulzivnost tih prostora.Prema postojećem prostornom razmještaju stanovništva, gospodarskih kapaciteta i središta rada, uzprateću izgrađenost prostora obalnog područja i zauzetost obalne crte, prema racionalnosti iintenzitetu korištenja prostora, mogu se definirati slijedeći prostori (koji se odnose na građevinskapodručja unutar navedenih poteza):1. Prostori visokog intenziteta korištenjaTo su naseljena i izgrađena područja s koncentracijom gospodarskih kapaciteta i zaposlenih:a) od Cavtata do OrašcaU ovom dijelu, izgrađenost teritorija građevinskih područja obalnog područja je veća odprosječne (10%). Prema Popisu 1991., ovo područje naseljava 50.979 stanovnika ili 66,3%ukupnog stanovništva obalnog područja, s tim da je 1990. u tom području registrirano 45.000turističkih postelja ili 54% ukupnih turističkih smještajnih kapaciteta u Županiji. Tim prostorimasvojstvena je monofunkcionalna gospodarska orijentacija na turizam i komplementarneuslužne djelatnosti, uz najveći postotak obalne crte obuhvaćene izgradnjom: 37% u OpćiniŽupa Dubrovačka i 18,8% u Gradu Dubrovniku (u čiju obalu pripadaju i Elafitski otoci).b) od Ploča uz Neretvu (dalje od Opuzena do Metkovića)Po karakteru korištenja prostora ova je zona specifična, iako po intenzitetu iskorištavanjaprostora spada u vrlo aktivne. Postojeća izgrađenost prostora je 15%, veća je od prosječne uobalnom području Županije, a zauzetost obalne crte je 19%. Više od 10% stanovnika obalnogpodručja nastanjuje ove prostore uz proporcionalno učešće aktivnog stanovništva (Popis1991.) i broja zaposlenih 1995. U luci Ploče su koncentrirani svi lučki pretovarni kapaciteti uŽupaniji i to je važno prometno središte uz prateće industrijsko-servisne kapacitete.2. Prostori srednjeg intenziteta korištenjaPodručja su to izgrađena više od prosjeka (10%), što općenito ukazuje na značajnu zastupljenostizgradnje za sekundarno stanovanje i turizam. Pri tome visoka zauzetost obalne crte (prosječno16%) ukazuje na relativno slabu racionalnost korištenja prostora. Tu spadaju:a) područje od Račišća do Lumbarde na otoku Korčuli i od Orebića do Lovišta na poluotokuPelješcub) obalno područje Općine Slivnoc) obalno područje Općine Vela Luka, poglavito onaj dio u zaljevu Vela Luka.3. Prostori niskog intenziteta korištenjaTo su ekstenzivno izgrađeni prostori s malim brojem ili bez stalnog stanovništva, vrlo niskog ilinikakvog standarda komunalne infrastrukture i opreme, u većini slučajeva bez valjane prostorneorganizacije cjelina koje bi odredile identitet naselja ili barem zametka budućeg naselja. Uz to,zauzetost obalne crte je nerazmjerno visoka (22% u Općini Blato) što u odnosu s drugimpokazateljima govori o izrazito neracionalnom zaposjedanju obale. U Općini Ston su, npr. iskazanipovoljniji pokazatelji jer je duljina obale gotovo dvostruko veća, iako na dijelu od Malog Stona doSresera imamo jednako nerazumno zaposjedanje obale kao u Općini Blato, a preostali je dioneizgrađen. Na takav ili sličan način izgrađena su područja:− sjeverna obala otoka Korčule, zapadno od Račišća pa do Vele Luke− južna obala otoka Korčule i to obalni pojas Općine Blato i Zavalatica− obalni pojas Općine Ston, posebice u Malostonskom zaljevu i Malom moru− sjeverna obala otoka Mljeta od Pomene do Okuklja i otoka Lastova od Lučice na zapad pa doSkrivene Luke− uvala Gornji Molunat.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije145

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOstale dijelove obalnog područja također odlikuje nizak postotak zaposjedanja obale, uz relativnoveliku gustoću naseljenosti aglomeracija, što govori da se gradilo uglavnom unutar ili uokolopostojećih tradicionalnih aglomeracija što je razumno, ali kao princip nije bilo jako zastupljeno. Tose odnosi na Elafitske otoke Lopud i Šipan, te Slano u Općini Dubrovačko primorje.Za ostala, brdsko-planinska područja u Općinama Pojezerje, Kula Norinska i Zažablje se možemosamo podsjetiti konstatacija spomenutih u prethodnim pasusima: depopulacija, izumiranje,iseljavanje.Generalno se može reći da će u okviru malih i srednjih gradova i ostalih građevinskih područja trebatiosigurati prostor za veće površine za raznovrsne poslovne prostore i kvalitetne gospodarske sadržaje.Također će trebati pri prostornom reguliranju naselja Županije poticati očuvanje njihovog identiteta iindividualnosti.U okviru planerskog procesa neophodno je pri određivanju zona za razne namjene i oblike građenja,respektirati potrebu zaštite prostora s motrišta razvijanja drugih namjena. Pri tome se misli navisokovrijedno poljoprivredno zemljište te objekte prirodne i kulturne baštine.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije146

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA I UREĐENJAZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije147

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije148

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE2.1. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA REGIONALNOG,DRŽAVNOG I MEĐUNARODNOG ZNAČAJAPrema Zakonu o prostornom uređenju (NN, 30/94 i 68/98), Strategija prostornog uređenja RepublikeHrvatske predstavlja temeljni dokument prostornog uređenja i osnovu za donošenje odluka ozahvatima u prostoru te za izradu užih prostornih cjelina i planova na lokalnoj razini. U cilju utvrđivanjaciljeva i smjernica prostornog razvitka države ona daje podatke o prostoru Republike koji su polazištaza utvrđivanje smjernica razvoja."Hrvatski prostor sadrži sve elemente potrebne za kvalitetan razvitak i uključivanje u europskerazvojne sustave:− povoljan prometno-geografski položaj− povoljnu strukturu temeljnih kategorija korištenja prostora− 31068 km 2 morskog akvatorija, 5834,9 km morske obale, 1185 otoka i otočića, 3500 km rijeka, 10 000 m 3 obnovljivihkoličina pitke vode po stanovniku− prostorno uravnoteženu mrežu većih, srednjih i manjih gradova− bogatstvo i raznolikost prirodnih datosti− očuvan prostor i velikim dijelom kvalitetan okoliš, sa 7,5 % površina pod zaštitom te bogatu graditeljsku baštinu svjetskevrijednosti.”S gustoćom naseljenosti od 84,3 st/km 2 , Hrvatska se ubraja u rjeđe naseljena područja Europe. Toizaziva određene poteškoće za racionalan infrastrukturni sustav, ali predstavlja i prednost očuvanog ineopterećenog prostora. Dužina granice iznosi 2028 km, pri čemu 1100 km granicu čine riječni tokovi.Iako Hrvatska nema značajnijih količina ni jednog strateškoga prirodnog resursa, hrvatski prostorsvojom kvalitetom i raznolikošću predstavlja u cjelini osobit i vrijedan resurs u Europi.Ocjenjuje se da stupanj razvijenosti Hrvatske ne odgovara objektivnim razvojnim mogućnostima, dagospodarski učinci ne odgovaraju korištenom prostoru, a nedostatna gospodarsko-prometna dinamikapojačana posljedicama ratnih razaranja smanjuje promet unutar zemlje i prometne veze Hrvatske sdrugim zemljama.Najvažniji prostorno-razvojni problemi su neracionalnost korištenja prostora, nekontrolirani rast velikihgradova, zapuštanje ruralnih područja i područja uz državnu granicu, pojave zauzimanja velikihpovršina za nekvalitetnu i masovnu gradnju na obali mora s prevelikim udjelom bespravne gradnje,zaostajanje u nekim segmentima infrastrukture, te sustavno neriješena pitanja zbrinjavanja otpada.U sklopu općeg cilja postizanja višeg stupnja sigurnosti i razvijenosti države, povećanja kvaliteteživota stanovništva, povećanja vrijednosti hrvatskog prostora te uključivanja u europske razvojnesustave, ističu se glavni prostorno-razvojni ciljevi:− ubrzan ali održiv razvoj prema svjetskim mjerilima gospodarske učinkovitosti i zaštite okoliša u skladu s nacionalniminteresima;− osnaživanje prostorno-razvojne strukture države kroz uravnotežen i realno policentričan razvitak, uspostavu snažnihokosnica i težišta razvitka temeljenih na definiranim i potencijalnim prometnim pravcima, mreži gradova (osobito srednjih imalih) i unapređenje opremljenosti infrastrukturom kao uvjetom za kvalitetan razvoj− kvalitetna preobrazba prostornog razvoja koja će uvažiti svjetska mjerila ali i osobitosti hrvatskog prostora, posebnoprirodnu i kulturnu baštinu, smatrajući ih razvojnim potencijalom i ključnim čimbenikom postizanja nacionalnog prostornogidentiteta.Prioritet je modernizacija, rekonstrukcija i poboljšanje postojećih kapaciteta i prostornih sustava tenadoknađivanje zaostataka u pojedinim segmentima kao što su dijelovi prometne i energetske mreže.Jednako tako, prioritet je obnova i uspostava svih životnih funkcija na ratom zahvaćenim područjima tezaustavljanje negativnih demografskih procesa s posljedicama zapuštanja nekih područja.Neophodno je poduzeti sve potrebne mjere u svrhu konačnog definiranja granica Županije kao igranica teritorija jedinica lokalne uprave i samouprave unutar Županije. Pojedinačni aspekti prostornograzvitka su:−−−Planiranjem razvoja naselja mora se težiti smanjenju rasta velikih gradova, funkcionalno osposobljavati srednje i manjegradove kao i lokalna središta uz kvalitetnije uređenje naseljaU razvoju prometa Hrvatska mora biti dobro povezana iznutra i u sustavu europskih pravaca. Osobito poboljšati povezanostjužne Hrvatske s kontinentalnim dijelom i dalje s europskim pravcimaU razvoju energetike polazi se od procjene da Hrvatska mora do 2010. nadoknaditi predviđen manjak energije i osiguratinovih 1500 MW snage, zatim uravnotežiti i modernizirati proizvodnju te osigurati prijenos i distribuciju koji će omogućitisigurnost opskrbe kao i učinkovito unutarnje i vanjsko povezivanjeZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije149

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE− Na području vodnog gospodarstva predviđa se povećanje pokrivenosti Hrvatske vodoopskrbom sa 63% na 81-90%. Nužnasu znatna ulaganja u izgradnju kanalizacijske mreže, posebno sustava za pročišćavanje otpadnih voda− Prostorna komponenta gospodarskog razvoja morala bi slijediti modele smanjenja koncentracija i poticati prostornurazvijenost mreža manjih, čistih jedinica suvremene tehnologije− Uz uvažavanje općih načela razvitka suvremenog gospodarstva, Strategija kod utvrđivanja prioritetnih djelatnosti određujepomorske djelatnosti na jadranskoj obali− Velikim prostornim rezervama smatraju se industrijske zone s ugaslom proizvodnjom uz potrebnu sanaciju i transformaciju− Turizam kao gospodarsku granu potrebno je razvijati u granicama prihvatljivog opterećenja i prepoznatljivih obilježjaprostora. Stoga se moraju ponajprije kvalitetno preobraziti postojeći potencijali, te proširiti ponudu u kontinentalnompodručju i to kroz zdravstveni, lovni, ruralni i rekreacijski turizam− Gospodarenje prirodnim i stvorenim resursima usmjerava se prvenstveno kroz smjernice za korištenje, namjenu i zaštituprostora. Ključne odrednice su očuvanje fizičke cjelovitosti i kakvoće resursa. Jednako tako korištenje prostora mora setemeljiti na ukupnom pažljivom gospodarenju, a ne samo stavljanjem pod zaštitu.Infrastrukturu potrebno je planirati tako da se ne gube vrijedne šumske i druge površine, kao i da se prioritetno ispitajumogućnost korištenja postojećih koridora za vođenje novih trasa.Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske prioritetne smjernice razvoja na razinidržave, koje se odnose na prostor Dubrovačko-neretvanske Županije su:1. pokrenuti inicijativu da grad Dubrovnik dobije status grada s višim ovlastima;2. gradove stradale tijekom Domovinskog rata, a bitne za harmoničan sustav razvojnih središta, u graničnom području poticatimjerama državne politike;3. spriječiti daljnje neopravdano širenje građevinskih područja i stimulirati optimalno korištenje postojećih građevinskihpodručja;4. obnova i razvoj ruralnog prostora i sela;5. policentričan razvitak tj. razvitak središnjih naselja poticati investicijskom politikom i decentralizacijom gospodarskihstruktura;6. osigurati prostorne uvjete za ravnomjerniji i usklađeniji razvitak i razmještaj stanovništva;7. utvrđivati realne troškove uređivanja građevinskog zemljišta;8. usmjeravati novu stambenu i drugu gradnju u prostorne cjeline gradova i naselja koja su već opremljena infrastrukturom te unedostatno ili neracionalno izgrađene dijelove gradova;9. turističke zone u kojima su već djelomično ili u cjelini izgrađeni planirani smještajni i drugi kapaciteti kvalitativnoprestrukturirati i dograđivati. Turističke zone bez izgrađenih objekata, gdje god je to moguće, ne graditi do vremena izradenove generacije prostornih planova.Sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07), zaštićeno obalno područje mora (ZOP),zaštićene prirodne vrijednosti i kulturnopovijesne cjeline su područja od posebnog interesa za Državu.Opći ciljevi prostornog uređenjaOpći ciljevi koji se moraju postići Prostornim planom Dubrovačko-neretvanske županije su:- inventarizacija i ocjena potencijala i ograničenja u prostoru u svrhu preciznijeg profiliranja budućeg prostornog razvojaŽupanije- stvaranje podloge za dugoročno efikasno upravljanje prostornim dobrima Županije- koncipiranje instrumentarija sukladnog postojećoj društveno-političkoj situaciji u svrhu korištenja i unapređenja prostornihdobara, poštujući načela dugoročne zaštite svih elemenata životne sredine- stvaranje preduvjeta za integrirano upravljanje obalnim područjem sukladno Protokolu o integriranom upravljanju obalnimpodručjima Sredozemlja.Osnovni cilj izrade ovog Plana je načelo definirano u Strategiji prostornog uređenja RepublikeHrvatske: (donesena na Zastupničkom domu Sabora Republike Hrvatske, na sjednici 27. lipnja 1997.,na temelju članka 17. Zakona o prostornom uređenju (NN, 30/94):“Hrvatski prostor treba prilagoditi novim geostrateškim, geopolitičkim, geografsko-prometnim,gospodarsko-razvojnim i kulturno-civilizacijskim odnosima i integracijama u susjednimsrednjoeuropskim zemljama i cijelom europskom zajednicom. Potpuno i čvrsto treba integriraticjelokupni hrvatski državni i nacionalni teritorij, te kvalitetno i djelotvorno međusobno povezati svenjegove sastavne dijelove.”Posebni i pojedinačni ciljeviU prostoru Dubrovačko-neretvanske županije potrebno je respektirati i naglašavati fizionomskeznačajke tri, za Županiju, velike mikroregionalne cjeline i to: neretvansko područje, priobalnopodručje, i otočno područje, odnosno zagorski, priobalni i otočni dio. Mora se uspostaviti primjerenpolicentrični razvitak svih gradskih i seoskih naselja, kako bi se osiguralo približno ravnomjerne uvjetei standard življenja stanovništva u svim dijelovima Županije.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije150

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPosebni i pojedinačni ciljevi predloženi su na osnovi spoznaja o postojećoj organizaciji prostornoguređenja Županije. Pri definiranju brižno su se usuglašavale želje, potrebe i mogućnosti stanovništva(djelatnosti) s gospodarskom snagom prostora kako bi se postigla tako potrebna dugoročnaravnoteža.U svrhu definiranja ciljeva i zadaća uređenja prostora Dubrovačko-neretvanske županije izvedene suširoke raščlambe. Raščlambama se obuhvatilo povijesni geoprometno-politički ustroj prostora,prostorno-plansku dokumentaciju koja je usmjeravala dosadašnji prostorni razvoj, poglavito unazadnekoliko desetljeća. Rezultat poduzetih raščlambi je otkrivanje i utvrđivanje resursa i konflikata uprostoru Županije i otklanjanja ograničavajućih elemenata ubuduće.Novi Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN br.76/07),Zakon o prostornom uređenju i gradnji (NN br.76/07), osim što povezuje upravna područja prostornoguređenja u jedinstven sustav kao i određene postupke iz područja zaštite okoliša, stvara preduvjete zarazvoj i djelovanje novih instrumenata zaštite okoliša kao što su strateška procjena zaštite okoliša,bitnih elemenata zaštite okoliša u donošenju odluka te objedinjeno sprječavanje i kontrola onečišćenjazraka, tla i voda od strane velikih industrijskih postrojenja i uspostava objedinjenog pristupaprostornog uređenja i gradnje praćenjem i poticanjem uporabe novih, najboljih tehnologija.Također to je značajan korak k europskom usklađivanju nacionalnog zakonodavstva u područjuprostornog uređenja i gradnje.Definiranje granica ŽupanijeNeophodno je poduzeti sve potrebne mjere radi konačnog definiranja granica Županije kao i granicateritorija jedinica lokalne uprave i samouprave unutar Županije.Ovoj temi mora se posvetiti posebna pozornost zbog činjenice da je u dosadašnjem planerskomprocesu predstavljala velik ograničavajući čimbenik, pogotovo u postupku donošenja prostornihplanova. Odnosi se to i na međunarodne granice, i na granicu sa susjednom Splitsko-dalmatinskomžupanijom.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije151

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE2.1.1. RAZVOJ GRADOVA I NASELJA POSEBNIH FUNKCIJA IZNAČAJNIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA2.1.1.1. RAZVOJ GRADOVA I NASELJA OPĆENITOStrategija prostornog uređenja Republike Hrvatske određuje sustav središnjih naselja, odnosnoizdvaja naselja u skupine bitne za prepoznavanje skupa “manjih i srednjih“ gradova kao nositeljarazvoja u prostoru Dubrovačko-neretvanske županije.Model izdvajanja gradskih naselja ima četiri međuzavisne varijable. Jedna je broj stanovnika naselja(veličina - više od 2000 ljudi), a tri su socioekonomskog karaktera (postotak poljoprivrednog odukupnog stanovništva; postotak radnika u mjestu stanovanja i postotak domaćinstava bezpoljodjelskog gospodarstva). Parametri njihove međuzavisnosti dobiveni su korelacijskom analizom.Primjenom navedenog modela u Hrvatskoj je 1991. godine izdvojeno 117 gradskih naselja, kojimapripadaju se slijedeći gradovi na području Dubrovačko-neretvanske županije:- Dubrovnik, Metković, Ploče, Vela Luka, Blato, Korčula, Opuzen i Cavtat.Za svaki tip grada/naselja potrebno je odrediti primjeren pravac preobrazbe.Grad Dubrovnik pripada većim gradovima čiji je opći cilj preobrazbe reurbanizacija i razvojnoosposobljavanje za ulogu većeg regionalnog središta.Ostali gradovi Metković, Ploče, Vela Luka, Blato, Korčula, Opuzen i Cavtat spadaju u srednje i malegradove i oni se u idućim razdobljima trebaju potvrditi u ulozi glavnih središta i nositelja daljnjeurbanizacije.Za ostala općinska središta u Županiji, osnovica transformacije je primjerena kombinacija postupakakarakterističnih za programe reurbanizacije, revitalizacije i infrastrukturne rekonstrukcije.U cilju zaustavljanja negativnih demografskih kretanja u pojedinim naseljima potrebno je predložitiodgovarajuće mjere, jer nedostatak stanovništva u Županiji, napose u regijama u kojim se nalazenavedena naselja predstavlja ograničavajući čimbenik razvitka. Poseban problem predstavlja resurspoljoprivrednih površina i napuštenih fizičkih struktura naselja koja tako postaju mrtav kapital.Neophodno je stalno poboljšavati strukturna i ostala obilježja stanovništva.Demografska obnova ruralnih naselja neophodna je u svim dijelovima Županije, podrazumijevajućipod tim osiguranje zaposlenja, skrb prema starom stanovništvu te stvarno poboljšanje standarda ikvalitete življenja stanovništva.Nadalje, potrebno je predložiti prostore za rješavanje pitanja stanovanja i stanogradnje s aspektaodgovaranja na potrebe za rješavanjem stambenih potreba stanovništva. Pri tome treba udovoljiti igospodarskoj dimenziji stanogradnje kao elementu oživljavanja gospodarstva, ali i potrebi revitalizacijevrijednih graditeljskih i spomeničkih cjelina iz ranijih epoha u Županiji. Pri tom svim sredstvima trebadestimulirati sve oblike stanogradnje sekundarnog tipa.Sustav središnjih naselja mora optimalno zadovoljiti potrebe svih stanovnika Županije i šireggravitacijskog područja.U svrhu približno iste mogućnosti korištenja sadržaja javnih funkcija centraliteta svih stanovnikaŽupanije i njenog gravitacijskog područja, potrebno je predložiti određenu strukturu, sastav, kvalitetuobjekata društvenog standarda koji će pomoći da se u prostoru razvije takva mreža malih i srednjihgradova Županije koja će nuditi suvremene i optimalno vrlo visoke uvjete ugodnog života i rada uŽupaniji.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije152

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE2.1.1.2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVIPrometni sustaviPrema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske i Strategiji prometnog razvoja RepublikeHrvatske za područje Dubrovačko-neretvanske županije poseban naglasak stavljen je na koridore uvezi s Transeuropskim prometnim koridorima. Transeuropski prometni koridor koji se odnosi na našepodručje ima smjer sjever-jug (Srednja Europa - Mediteran), vezu na smjer zapad-istok, te saZapadnom Europom i Južnim Jadranom.Prometni koridori Državne i međudržavne razine, koji povezuju velika središta i područja Hrvatske tekoji nadopunjuju ili su dio europske mreže, na području Županije su Jadranski (obalni i zaobalni)koridor te veza sjeverne i južne Hrvatske preko područja Bosne i Hercegovine.Složeni prometno-gospodarski i infrastrukturni kompleksi s elementima funkcije koridora na područjuŽupanije pojavljuju se kroz kompleks luke Ploče kao poveznice s Bosnom i Hercegovinom.Zbog svoga posebnog i izdvojenog položaja na krajnjem jugoistoku zemlje, šire područje Dubrovnikazahtjeva posebnu pozornost i brigu u prostornom povezivanju s drugim dijelovima Hrvatske i Europe.Na tom području potrebno je uspostaviti brze i kvalitetne brodske, trajektne i zračne veze, izgraditisuvremenu Jadransku auto cestu te uspostaviti suvremen sustav telekomunikacijskih veza.Na razini Županije potrebno je predložiti racionalnu, ekonomičnu i funkcionalnu prometnu mrežu,usklađenu s prostorno-gospodarskim razvitkom.U pomorskom prometu nužno je poduzeti korake obnove postojeće infrastrukture i suprastrukture snaglaskom na uređenje luka državnog značaja (Dubrovnik i Ploče). Također mora se povećati brojalinija uzduž-obalne pruge Rijeka-Dubrovnik uz uvođenje brzih brodova, te pristupiti povećanju brojalinija između luka U Županiji s lukama na talijanskoj obali (Bari, Ancona). Povrh toga potrebno jeotpočeti optimizaciju na području povezivanja otoka Županije s kopnom i međusobno, radi otklanjanjatrenutačne prometne izoliranosti otoka, osigurati obnovu postojećih luka županijske važnosti (osobitoVela Luka, Korčula, Gradska luka Dubrovnik) te izgradnju nove trajektne luke u Orebiću.U zračnom prometu nužno je osigurati uvjete za :- stvaranje mreže malih zračnih luka- stvaranje mreže helidroma na otocima Županije radi poboljšanja zdravstvene zaštite stanovništva,te radi povećanja sigurnosti življenja na otocimaU željezničkom prometu potrebno je stvoriti uvjete za modernizaciju postojećih kapaciteta te ispitatiopravdanost izgradnje uzdužjadranske željeznice.Telekomunikacijski sustav vezaProgram razvoja telekomunikacijske mreže temelji se na unapređenju već postignutog, relativnovisokog stupnja razvijenosti i pratit će dostignuća razvijenih država Zapada. Na području našeŽupanije telekomunikacijski sustav veza je na visokoj razini s već položenim podzemnim i podmorskimsvjetlovodnim kabelima (Adria 1 i Jadranko). Planira se dodatno povezivanje svjetlovodnim kabelima stelekomunikacijskim sustavima susjednih zapadnih zemalja (poglavito s Italijom). Neophodno je dokraja izgraditi mrežu odašiljača i tako ostvariti 100-postotnu pokrivenost.Planirati razvoj elektroničke komunikacijske infrstrukture na samostojećim stupovima.Vodnogospodarski sustavKorištenje vodaStrateški cilj razvoja vodoopskrbe je osigurati dovoljne količine vode za stanovništvo i razvitakgospodarstva. Potrebno je uspostaviti učinkovitije korištenje izvorišta uključenih u vodoopskrbu, tepunu pozornost dati sanitarnoj zaštiti izvorišta. Velike gubitke na loše izvedenim ili zastarjelimsustavima potrebno je smanjiti. U cilju što bržeg postizanja ravnomjernosti vodoopskrbe utvrdit će seprioriteti izgradnje vodoopskrbnih građevina.Hidroenergetski potencijal voda iskorišten je djelomice izgradnjom HE “Dubrovnik” u Platu. U planu jeizgradnja II faze HE “Dubrovnik”, te realizacija HE “Ombla” korištenjem podzemne akumulacije.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije153

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEUređenje režima vodaPrioritet predstavlja zaštita od poplavnih voda uz intenziviranje radova na zaštiti slijevnih površina oderozije i uređenje bujica. Zadržava se postojeći koncept zaštite od poplava, uz uvjet očuvati prirodnevrijednosti. U skladu sa zakonskom obvezom izradit će se vodnogospodarske osnove za slijevnapodručja Dubrovačko primorje i Neretva-Korčula.Daljnji radovi na melioracijskoj odvodnji (dolina Neretve) moraju se uskladiti sa zahtjevima zaštiteprirode. Zbog promjena u poljodjelstvu, nastalih transformacijom društvenog vlasništva, uređenjepoljodjelskih površina utvrdit će se u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede i šumarstva.Zaštita voda i mora od onečišćenjaZaštita voda i mora kojom se osiguravaju uvjeti kvalitetnog življenja od strateške je važnosti i zaodrživi razvitak gospodarstva.Glavni onečišćivači su otpadne vode naselja i industrije, promet, uporaba pesticida i herbicida upoljodjelstvu, te povremena i izvanredna onečišćenja.Zaštita od onečišćenja podrazumijeva:- izgrađivati kanalizacijske sustave za prikupljanje gradskih (komunalnih) i industrijskih otpadnihvoda s centralnim uređajem za zajedničko pročišćavanje- utvrditi zone sanitarne zaštite izvorišta i uspostaviti mjere zaštite u odnosu na pojedine zone- izraditi planove zaštite voda i mora od onečišćenja, planove za hitne intervencije kao i planovesanacije ugroženih područja (luka Ploče, luka Gruž, rijeka Neretva)- utvrditi koridore za međunarodni pomorski promet vanjskom stranom otoka Mljeta, Lastova iKorčuleBudući da je velik dio Županije granično područje, pozornost se mora usmjeriti prema suzbijanjuonečišćenja s ishodištem na teritoriju susjednih zemalja (morski akvatorij, podzemne vode).Energetski sustavProizvodnja električne energije u HE "Dubrovnik" nadmašuje potrebe Dubrovačko-neretvanskežupanije. Gotovo polovica ukupno proizvedene električne energije isporučuje se u energetski sustavHrvatske za potrebe drugih županija. Međutim, zbog nedostatnih 110 kV veza javljaju se problemi uopskrbi ovog područja. Stoga je potrebno otpočeti izgradnju dalekovoda DV 2 x 220 kV Plat-NovaSela i DV 2 x 400 kV Nova Sela - Zagvozd, utvrđenog u razvojnim programima Hrvatskeelektroprivrede i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske, da bi se trajno osiguralokvalitetnije i sigurnije napajanje ne samo dubrovačkog područja, nego i usmjeravanje viška električneenergije proizvedene u HE Dubrovnik" u elektroenergetski sustav Hrvatske.Pri povećanju proizvodnje električne energije prednost se daje proširenju kapaciteta HE "Dubrovnik".Izgradnja HE "Ombla" s obzirom na energetski potencijal i visinu investicije otpočela bi tek iza 2015.S gospodarskog i ekološkog motrišta potrebno je uključenje Županije u projekt plinifikacije Dalmacije, imeđunarodni projekt Jonsko-Jadranskog plinovoda.Potrebno je dati prioritet korištenju obnovljivih izvora energije – vjetroelektrane.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije154

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE2.1.2. RACIONALNO KORIŠTENJE PRIRODNIH IZVORARacionalnim korištenjem prostora mora se postići učinkovitija funkcionalna organizacija i štednjaresursa. S motrišta temeljnih odrednica prostornog planiranja, ponajviše se to odnosi na zaustavljanjenepotrebnog zauzimanja prostora za izgradnju naselja, industrijskih kapaciteta (formiranjegrađevinskih područja) te na gradnju, obnovu, rekonstrukciju i modernizaciju infrastrukturnih mreža.Gospodarske djelatnosti se prioritetno moraju smjestiti u već postojeće gospodarske zone (uz mogućeproširenje) i tamo gdje to infrastruktura omogućuje, bez zauzimanja novih površina šuma, obale,vrijednih poljodjelskih površina, osobito prostora namijenjenog rekreaciji i turizmu.Postojeće djelatnosti koje, prema kriterijima i usmjerenjima za sanaciju okoliša, ne odgovarajuprostoru na kojem su sada, moraju se postupno premjestiti a kamoli planirati proširenja na istojlokaciji. Prioritetno se to odnosi na prljavu industriju obalnog područja i na industriju u zaštićenimcjelinama.U planiranju trasa velike infrastrukture mora se ponajprije ispitati mogućnost korištenja postojećihkoridora i izbjegavati zauzimanje novih vrijednih površina.Strateški cilj je da se značajnije ne mijenja bilanca osnovnih kategorija korištenja prostora,pogotovu ne na štetu osobito važnih i vrijednih prirodnih resursa, nego se moraju poboljšavatikvalitativne značajke i racionalno koristiti već obuhvaćen prostor.Prirodne vrednote Županije moraju se osmisliti u smjeru mogućeg gospodarskog korištenja, alisukladno Zakonu (nacionalni park, parkovi prirode, posebni/strogi rezervati) bez narušavanja njihovebiološke raznovrsnosti i ekološke ravnoteže - turizam, marikultura, ribarstvo, promet i veze.Površine za razvoj poljodjelstva, stočarstva, ribarstva i marikulture treba aktivirati sukladno klimatskimi drugim pogodnostima područja. Neophodno je predložiti potrebne mjere i zahvate koji će omogućitipoboljšanje uvjeta zaštite i korištenja poljodjelskog zemljišta, posebno na najboljim kategorijama tla, tena velikim kompleksima.Prikladnosti tla za poljoprivrednu proizvodnju leži u vodi za natapanje koje na nekim područjima nemaa na drugima je ima previše, što znači da bi je trebalo ravnomjerno rasporediti.Rješenje problema nedostatka kadra u poljoprivrednoj proizvodnji je vrlo složeno i dugotrajno. Bezjasne zakonske intervencije države taj se problem ne može riješiti.Postojeće i planirane zahvate mineralnih sirovina, i na kopnu i u moru moraju se prilagoditistandardima i normativima u zaštiti okoliša.Dovršiti realizaciju magistralnih vodovoda kojim bi se osigurala konačna kvaliteta opskrbe vodom iodvodnja svih otoka/poluotoka u Županiji (osobito Korčule, Mljeta, Lastova, Pelješca) kao i bezvodnihpodručja u zaleđu. Pri odvodnji poštovati i primijeniti visoke standarde u zaštiti okoliša, osobito mora ivoda.Raspoložive zalihe podzemnih voda mogu podmiriti potrebe dugoročnog razvitka vodoopskrbe, s timda njihovo korištenje zahtjeva značajne zahvate kako na izgradnji vodoopskrbnih sustava tako i naplanu potrebne zaštite. Zaštita podzemnih zaliha vode je od strateškog i državnog značenja.Opskrbu električnom i drugom energijom mora se uklopiti u energetske sustave zemlje nanajekonomičniji način. Sukladno visokim zahtjevima zaštite okoliša, pri tome moraju se iskoristiti sviprirodni/alternativni energetski potencijali područja: podzemne vode, more, rijeke i dr.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije155

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE2.1.3. OČUVANJE EKOLOŠKE STABILNOSTI I VRIJEDNIHDIJELOVA OKOLIŠAGlavni cilj zaštite okoliša u Strategiji prostornog uređenja je učinkovito očuvanje prostora.Prostorno planiranje, koje sadrži planiranje zaštite prostora, postat će ključni čimbenik preventivezaštite okoliša. Jadransko područje u cjelini zaslužuje posebnu zaštitu i skrb.Najvažnije je unapređenje postojeće kakvoće okoliša, te u daljnjem razvoju otklanjati uzrokeonečišćenja i skrbiti da se budući razvoj uskladi s ciljevima postizanja ukupne kvalitete življenja.Narušavanje čovjekova prirodnog okoliša prouzročeno je pojačanom urbanizacijom većih naselja idisperzijom stambene izgradnje koju nije pratila izgradnja komunalne infrastrukture, te izgradnjomindustrijskih pogona kod kojih nisu poštivani zahtjevi zaštite okoliša. To je vezano za lučke akvatorije(Ploče, Dubrovnik, Korčula, Vela Luka) i zatvorene uvale ugrožene komunalnim otpadnim vodama,izvorišta pitke vode i vodotoke. Posebice je konfliktno donjoneretvansko područje gdje se sukobljavajuplanirane aktivnosti (daljnje melioracije, širenje luke Ploče na područje zaštićenog ornitološkoihtiološkogrezervata “Parile” predviđeno Prostornim planom Općine Ploče, gradnja zračnih luka,vođenje trase Jadranske autoceste deltom Neretve) sa zaštitom prirodnih vrijednosti područja.Ugroženost tla potiče od:− otpadnih voda naselja i industrije− eksploatacije kamena u kamenolomima (Dubac, Mironja, Visočani, Glavice)− odlaganja krutog otpada na nesanitarnim odlagalištima− kemijskih sredstava koja se koriste u poljodjelstvu− erozijskih djelovanja bujičnih tokova− šumskih požara koji uništavaju šume i poljodjelske površine.Ugroženost površinskih i podzemnih voda na području Dubrovačko-neretvanske županije posljedica jenekontroliranog ispuštanja fekalnih otpadnih voda u podzemlje i vodotoke, odlaganja otpada nanesanitarnim i divljim odlagalištima, te intenzivnog korištenja kemijskih sredstava u poljodjelstvu.Onečišćena područja u ekosustavu mora nastala su kao posljedica utjecaja fekalnih otpadnih voda(Gruški zaljev, Ploče, luka Uš, Vela Luka i dijelom Rijeka Dubrovačka), zatrpavanja obale, izgradnjelučica i drugih objekata te melioracijskih radova (jezero Modrič).Primjena načela zaštite okoliša u prostornom planiranju temelji se na suvremenim načelima istandardima zaštite okoliša, a kvaliteta okoliša mora biti osnovni kriterij prostornog planiranja. U svrhuučinkovitog planiranja nužno je utvrditi polazne okolnosti:− opterećenost i dosadašnja ugroženost prostora, odnosno stupanj očuvane kvalitete te prihvatljivi (nosivi) kapaciteti− stanje, nedostaci i potreba opremljenosti tehničkom infrastrukturom− prirodne i stvorene vrijednosti koje treba zaštititi uvođenjem određene kategorije zaštite i planskim mjerama korištenjaprostora− propisi, sporazumi i konvencije koji vrijede za određeno područje i određeni tip prostora-resursa.Ključna područja djelovanja su područja koncentriranoga gospodarstva, korištenja prirodnih izvora,područja sukobljenih interesa u korištenju prostora naselja, osobito gradova, s prioritetima:− energetika i industrija: prioritet je modernizacija i uvođenje suvremenih tehnologija− infrastruktura i komunalne djelatnosti: modernizacija infrastrukturnih mreža - rješavanje prometnih problema gradova iproblema pročišćavanja otpadnih voda te sustavno zbrinjavanje otpada− krajobraz: provođenje mjera zaštite prirodne i kulturne baštine− poljoprivreda: smanjenjem uporabe štetnih kemijskih sredstava te očuvanje cjelovitosti i kvalitete poljoprivrednog zemljišta− vodnogospodarstvo: provedba mjera zaštite voda i suvremenih načela korištenja voda s tendencijom očuvanja prirodnestrukture− rudarstvo: sanacija i rekultivacija eksploatacijskih polja mineralnih sirovina.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije156

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE2.2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVOJA ŽUPANIJSKOG ZNAČAJAU svrhu definiranja ciljeva i zadaća uređenja prostora Dubrovačko-neretvanske županije provedene suopsežne raščlambe. Obuhvaćene su i raščlambe povijesnog geoprometnog-političkog ustroja, iraščlambe prostorno-planske dokumentacije. Rezultat je utvrđivanje resursa i konflikata u prostoru, tepotrebe pretvaranja prvih u razvojne elemente, i otklanjanja drugih kao ograničavajućih elemenata ubudućoj prostornoj organizaciji Županije.Uočeni resursi na području Dubrovačko-neretvanske županije su:1. blaga klima - visokovrijedno poljoprivredno zemljište2. konfiguracija obale pogodna za kupanje, sidrenje, marikulturu, ribolov3. dovoljne količine kvalitetne vode za piće i za druge svrhe (naročito energetske ihidromelioracijske)4. visokovalorizirani kulturni krajolici, očuvani zdravi okoliš (nacionalni parkovi, objekti prirode)5. visokovalorizirana spomenička baština6. gospodarski kapaciteti (Ploče, Dubrovnik, Metković, Otok Korčula) - u turizmu, prometu i vezama,trgovini7. započeta izgradnja magistralnih regionalnih vodovoda8. započeta izgradnja regionalnih dalekovoda9. marljivost stanovništva10. neiskorišteni kapaciteti pomorske prometne infrastrukture11. položaj u kontaktnoj zoni Balkana, Srednje Europe i Mediterana12. bogata državotvorna prošlost ukorijenjena u svijest stanovništva (naročito na prostoru bivšeDubrovačke Republike)13. more i priobalje kao nedovoljno valorizirani resurs u gospodarskom smisluTe resurse neophodno je potaknuti a uočena bogatstva unaprijediti u okviru nositelja razvitkaŽupanije.Konfliktni procesi na prostoru Dubrovačko-neretvanske županije su:1. Prirodne datosti prostora− visok stupanj seizmičnosti (Dubrovnik)− erodirana područja (Župa dubrovačka, Konavoska brda)− opožarena područja− klizišta, uvjetno stabilni tereni za građenje (Župa dubrovačka, Rijeka dubrovačka…)− ugroženost poljoprivrednog zemljišta gradnjom (Župa dubrovačka, Konavosko polje, dolinaNeretve…)− štetne emisije i vizualna devastacija prostora eksploatacijom mineralnih sirovina (kamenolomi:Dubac, Mironja, Lumbarda, šljunak u koritu Neretve)− hidromelioracijski zahvati i lučko-industrijska postrojenja koji ugrožavaju ornitološko-i hidrološkirezervat u dolini Neretve− kanalizacijski ispusti duž cijele obale bez predtretmana otpadnih voda, a naročito u Korčulanskomkanalu, na ušću Neretve i u užoj okolini Dubrovnika trajno narušavaju ekološku ravnotežu morakao svog recipijenta (naročito izražena ugroženost Malostonskog zaljeva)− neobrađena polja i opožarena šumska zemljišta trajno mijenjaju izgled svih kulturnih krajolika uŽupaniji.2. Geoprometni položaj Županije− prostorna izoliranost od ostalog korpusa države u svim vidovima prometa− gubitak gravitacijskog područja na moru i kopnu− nedostatna valorizacija mora kao medija koji povezuje− nedefinirane granice− nejasne veze s kopnenim zaleđemZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije157

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3. Stanovništvo− zone odumiranja i depopulacije (Zagorski dio Županije, Dubrovačko primorje, dijelovi Pelješca,Kuna Konavoska, Lisac, Točionik, Mravinca, Trnova, Podgora, Popova Luka, Osobjava, Dubapelješka, Gornja Vručica, Donja Vručica, Nakovanj, Prožura, Maranovići, Korita, Kozarica, Blato(na Mljetu), Dobranje, Vidonje, Mislina, Raba, Slivno, Borovci, Nova sela, Plina jezero)− nizak standard življenja na otocima i u zagorskom dijelu, loša međusobna prometna povezanostunutar Županije (Lastovo, Elafiti, Pelješac, Mljet)− slaba infrastrukturna opremljenost Županije a naročito otoka i zagorskog dijela− nizak stupanj obrazovanja populacije (naročito u okviru bivše Općine Dubrovnik)4. Gospodarski i prirodni potencijali− neriješene servisne i proizvodne zone u odnosu na ostale namjene (Dubrovnik, Ploče, Metković)− predimenzionirane zone za turističku izgradnju (šire dubrovačko područje, poluotok Pelješac)− neriješeni problemi odvodnje postojećih servisnih i industrijskih zona bez izuzetaka u Županiji.5. Naselja− neopremljenost infrastrukturom malih i srednjih gradova (bez izuzetka)− neopremljenost suprastrukturom malih i srednjih gradova (bez izuzetka u Županiji)− nejasni prostori buduće stanogradnje po tipu/vrsti i intenzitetu (Dubrovnik, Cavtat, Korčula, Blato,Vela Luka, Metković, Slano, Ston-Mali Ston)− ugrožena graditeljska baština obnovom od rata i potresa te prenamjenom (Dubrovnik, Ston, Slano,Točionik, Korčula, Cavtat, gornja sela Dubrovačkog primorja)− ugroženost akvatorija mora nekvalitetnom gradnjom (naročito južna obala Malostonskog zaljeva)− “divlja gradnja” (cijela obala otoka Korčule, obala Župe dubrovačke, obala Dubrovačkog primorja,obala Općine Slivno)− nekvalitetno rješavanje deponiranja (komunalnog) otpada (sva registrirana smetlišta i deponiji)− nedefiniran status najveće luke u Županiji (Ploče)− necjelovitost teritorija ŽupanijeZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije158

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE2.2.1. DEMOGRAFSKI RAZVOJSa svrhom ublažavanja demografskih poremećaja i popravljanja demografskih prilika u Dubrovačkoneretvanskojžupaniji, potrebno je utvrditi ciljeve demografskog razvitka, kako bi se demografskasastavnica kvalitetno integrirala u kontekst politike cjelokupnog održivog prostornog i društvenogospodarskograzvitka u ovoj županiji.Opći ciljevi demografskog razvitka Županije su:– ublažavati i ispravljati negativne demografske tendencije, što pretpostavlja osigurati optimalnoopće kretanje stanovništva, uključujući povoljnije prirodno kretanje i prihvatljive migracijsketijekove,– osigurati ravnomjerniji razmještaj stanovništva i gustoću naseljenosti unutar županije,– stalno poboljšavati strukturna i ostala obilježja stanovništva u jedinicama lokalne samouprave,– zaustaviti ili bar smanjiti interes, osobito kod mlađeg i zrelog stanovništva, za odlaskom na rad itrajno iseljenje u inozemstvo i u druga područja Hrvatske, te poticati povratak iseljenog lokalnog idrugog hrvatskog stanovništva iz drugih zemalja i drugih područja u domovini u ovaj kraj,– pokušati revitalizirati demografski najugroženije i strateški značajne dijelove Dubrovačko -neretvanske županije (granična područja, dijelovi zaleđa, otoci i poluotok Pelješac), tedemografski obnavljati ruralna naselja u svim dijelovima županije, gdje za to postoje objektivnepotrebe i mogućnosti, podrazumijevajući pod tim osigurati zaposlenje za rad sposobnomstanovništvu, skrb prema starom i nemoćnom stanovništvu te nastojati stvarno poboljšati standardi kvalitetu življenja stanovništva,– osigurati uvjete za pozitivne učinke širenja procesa urbanizacije u svim dijelovima županije, tepoticati umjereni rast Dubrovnika i drugih gradova, a brži rast stanovništva u drugim gradićima,općinskim, lokalnim i radnim središtima podržavajući tako policentrični razvitak u ovoj županiji,– planom dugoročnog prostornog razvitka ovog područja treba osigurati uvjete da se racionalno ifunkcionalno gospodari prostorom, te se moraju optimalno aktivirati komparativne vrijednosti iprednosti ovog prostora za ubrzani održivi razvitak njegovog gospodarstva kako bi se uspostavilaekološka i razvojna ravnoteža u tom prostoru.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije159

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE2.2.2. ODABIR PROSTORNE I GOSPODARSKE STRUKTURETemeljne odrednice prostornog razvitkaU cilju odabira optimalne prostorne i gospodarske strukture potrebno je predložiti pravcegospodarskog razvitka u odnosu na prirodne uvjete i komparativne prednosti pojedinih područja takoda se prilagodi razvitak proizvodnih procesa novonastalim uvjetima. Moraju se zaustaviti uočeniprocesi koji nisu u suglasju s iznimno vrijednim resursima područja Županije, a to je značajan padudjela ugostiteljstva i turizma u gospodarskoj strukturi, odumiranje obrta te izrazit rast trgovine.Potrebno je spriječiti erozivne procese (požare, poplave, klizišta) koji svake godine odnose plodno tlo išire krševito, kamenito i neplodno tlo, odnosno poduzeti potrebne korake za razvoj komplementarnogodnosa poljoprivrede i turizma, kao osnovnih gospodarskih grana Županije. Potrebno je takođerpredložiti strukturu, veličinu, specifična obilježja, (kvalitetom i kapacitetom) turističke ponude kaoosnovnog pokretača gospodarskog razvitka i društvene preobrazbe Županije. Nužno je poticati razvojmalih privrednih pogona radi smanjenja turističke jednoznačne orijentacije i to u prostorima malih isrednjih gradova kao nositelja razvoja u prostoru Županije. Mora se računati s lokalnom radnomsnagom, ekološkim standardima u nenarušavanju ekološke ravnoteže i s malim i srednjim ulaganjimapojedinaca putem poslovnih banaka.Za otočni dio Županije pokušati primijeniti model prema kojem su ciljevi upravljanja gospodarskompolitikom:1. Glavni cilj gospodarskog razvoja je održivi razvitak.2. Daljnji cilj upravljanja razvitkom je društveno zadovoljavajuća naseljenost.3. Demografski ciljevi su ostanak sadašnjeg stanovništva, poticaji obiteljima da imaju više djece ipovratak mlađeg radno-aktivnog stanovništva.4. Izjednačavanje uvjeta otočnih ulaganja s uvjetima u kojima se ulaže na hrvatskom kopnu.5. Raznovrsnija struktura gospodarstva6. Gospodarski i mikrosocijalno stabilna, polivalentna domaćinstava7. Potpuna fizička dostupnost resursa predstavlja kratkoročni cilj upravljanja razvitkom.8. Dostupnost vrijednosti u pravnom prometu je cilj koji će biti ostvaren kad promet zemljištem inekretninama na cijelom prostoru bude pravno moguć.Temeljne odrednice gospodarskog razvitkaBudući da je infrastruktura preduvjet kvalitetnog gospodarskog razvitka, neophodno je prevladatiprometnu izoliranost ovog područja.Moguće je reafirmirati i pomorsku trgovinu uspostavom linijske plovidbe manjih specijaliziranih teretnihi RO-RO brodova s Italijom i ostalim zemljama Mediterana.Ostala infrastruktura, posebice vodoprivreda razvijat će se sukladno materijalnim mogućnostima iinteresima područja kroz koja prolazi.Temeljne odrednice razvitka gospodarskih djelatnosti definirat će tržište i poduzetničke interesetako da je realno očekivati nove, dosad u gospodarskoj strukturi nezastupljene gospodarske graneiako će budući gospodarski razvitak biti usmjeren na razvitak tradicionalno važne i tržišno potvrđenedjelatnosti - poljoprivrede, posebice vinogradarstva, zatim ribarstva i marikulture, ugostiteljstva iturizma te ekološki besprijekorne proizvodnje. Trgovina, građevinarstvo, financijske usluge, obrtništvo- prateće djelatnosti svoj razvoj temeljit će na razvitku gospodarskih djelatnosti-nositelja razvitkaŽupanije.Poljoprivredu je zbog polustoljetne zapostavljenosti neophodno reafirmirati i revitalizirati.Vinogradarstvo, maslinarstvo, povrtlarstvo su grane poljoprivrede koje imaju velike pogodnostiintenzivnijeg razvitka kao i razvoj stočarstva.Intenzivirat će se razvitak općenito marikulture i ribarstva, izgradnja i modernizacija ribolovne flote iribarskih luka sa pratećim sadržajima.Posebna pažnja poklonit će se obnovi i razvitku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kao temeljahrvatske poljoprivrede.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije160

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPostojeća struktura i proizvodni program industrije s ekološkog i prostornog stajališta, posebice naužem području Dubrovnika nije prihvatljiva i ograničavajuće djeluje na razvitak većih industrijskihkapaciteta te je realno predvidjeti dislokaciju postojećih pogona, tržišno restrukturiranje, te izgradnjumanjih ekološki prihvatljivih proizvodnih pogona, na cijelom području Županije ali izvan užih gradskih iopćinskih središta.Djelatnost građevinarstva razvijat će se kroz tržišnu i financijsku afirmaciju, manjih, opremljenih istručno osposobljenih građevinskih tvrtki za specijalizirane poslove obnove graditeljskog nasljeđa iobjekata niskogradnje.Ugostiteljstvo i turizam će i u budućnosti biti nositelji gospodarskog razvitka Županije s naglaskomna kontinuirano podizanje kvalitete ukupnog turističkog proizvoda i na konkurentnost nameđunarodnom turističkom tržištu. Realno je predvidjeti razvoj Dubrovnika kao ekskluzivne turističkedestinacije, razvitak novih oblika turizma, nautički turizam, ruralni turizam, izletnički turizam,zdravstveni turizam uz zadržavanje dijela smještajnih kapaciteta namijenjenih masovnom turizmu.Vizija razvitka turizma u Županiji temelji se na načelu "održivog razvoja", odnosno „novi meki turizam“,čime se naglašava temeljna razlika u odnosu na dosadašnju koncepciju koja se temeljila na načelu"razvitka masovnog turizma".Brodarstvo, cestovni promet, lučki promet, luke Ploče i Dubrovnik imaju dugoročnu perspektivurazvitka.Razvitak trgovine ogleda se u modernizaciji i specijalizaciji prodajne mreže, obogaćivanju ponude ipovećanju kvalitete turističke usluge.Koncepciju gospodarskog razvitka potrebno je postaviti na regionalno usklađenom, gospodarskiuravnoteženom razvoju pojedinih područja kako bi se postupno ublažile desetljećima kumuliranenegativne posljedice prostorno neusklađenog i neravnomjernog razvitka i gospodarske monokulture iuspostavila održiva gospodarska, demografska i ekološka struktura Županije.Vlada Republike Hrvatske utvrdila je potrebu definiranja koherentne regionalne razvojne politike zbogsve većeg produbljivanja društveno-gospodarskih razlika i razvojnih mogućnosti u različitim dijelovimazemlje te među različitim društvenim skupinama i u tom smislu je krenula u izradu Strategijeregionalnog razvoja Republike Hrvatske (SRR RH).Dodatni čimbenik koji utječe na porast značaja regionalne razvojne politike je pristupanje Europskojuniji. U tom smislu iznimno je važno biti dobro pripremljen za korištenje fondova Europske unije koji sunamijenjeni regionalnom razvoju, odnosno ključno je da nacionalna i EU regionalna politikapredstavljaju konzistentnu, integriranu i učinkovitu osnovu za korištenje nacionalnih i EU sredstavanamijenjenih jačanju kohezije, a u cilju smanjenja unutarnjih regionalnih razvojnih razlika te stvaranjauvjeta koji će omogućiti Hrvatskoj da se što brže približi prosječnoj razini društveno gospodarskograzvoja u Europskoj uniji.Strategijom regionalnog razvoja Republike Hrvatske (SRR RH) nastoji se osigurati koordinirani pristupodrživom društveno-gospodarskom razvoju svih dijelova zemlje te povezati upravljanje razvojemodozgo i upravljanje razvojem odozdo (“top-down – bottom-up”), putem povezivanja različitihministarstava te drugih središnjih državnih institucija s ostalim sudionicima u društveno-gospodarskomrazvoju zemlje (s nacionalne, regionalne i lokalne razine), a u cilju postizanja ravnomjernijeg razvojazemlje i smanjenja društveno-gospodarskih razlika.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije161

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE2.2.3. RAZVOJ NASELJA, DRUŠTVENE, PROMETNE I OSTALEINFRASTRUKTURE2.2.3.1. RAZVOJ NASELJAZa optimalan razvoj naselja neophodno je odrediti optimalan stupanj urbanizacije primjerendruštvenoj i gospodarskoj razvijenosti Dubrovačko-neretvanske županije, te nov sustav središnjihnaselja/razvojnih žarišta koji mora biti sukladan teritorijalnom ustrojstvu. Potrebno je iskoristiti sveprirodne i radom stvorene vrijednosti i ljudske potencijale za ravnomjerniji regionalni razvitak kao uvjetza optimalan ukupni razvoj i prostornu organizaciju županije. To opredjeljenje pretpostavljapolicentričan razvoj, koji se ostvaruje alokacijom investicija u proizvodne i infrastrukturne objekte kojipridonose razvitku manjih urbanih i razvojnih središta u žarišta razvoja.U razvoju gradova osobitu pažnju usmjeriti na njihovu funkcionalnu strukturu. Skladnapolifunkcionalna struktura svakako je najpoželjnija.Osobito mora se poticati razvoj manjih gradova-naselja, do 2.000 stanovnika, čiji se manjak ilinedovoljna razvijenost osjeća osobito u ruralnim područjima. Ovi gradići moraju postati nositeljisvekolikog razvitka svojih gravitacijskih područja.Dnevne migracije se mogu i moraju koristiti kao planska mjera u usmjeravanju razvoja gradaDubrovnika. Jačanje dnevnih migracija ima za posljedicu porast vrijednosti okolica gradova i processuburbanizacije. Uređenjem i organizacijom prigradskog prometa oko većih gradova moguće jeublažavati preseljavanje u gradove, te poticati razvoj i urbanizaciju okolica.Gradskim regijama trebalo bi posvetiti veću pažnju. Socioekonomske gradske regije trebalo biobrađivati kao više prostorne oblike urbanizacije, te njihov razvoj kao cjeline regulirati Prostornimplanovima i Generalnim planovima uređenja.Demografski se moraju obnavljati ruralna naselja u svim dijelovima Županije, gdje za to postojeobjektivne potrebe i mogućnostiZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije162

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE2.2.3.2. RAZVOJ PROMETNE I OSTALE INFRASTRUKTURECestovni prometGospodarski razvoj Republike Hrvatske nije moguć bez nastavka razvoja cestovnog prometa.Naglašava se veliko značenje cestovnog prometa u prostoru Hrvatske zbog prostorne razvedenostimreže i najprikladnijeg približavanja korisnicima.Radi toga osnovne smjernice razvitka cestovne infrastrukture u Hrvatskoj su:− postupno rješavati kritične dionice i objekte, prvenstveno na mreži postojećih državnih cesta te naprilazima i obilaznicama većih gradova− intenzivirati ulaganja u održavanje cestovne infrastrukture− ubrzati izgradnju autocesta, poluautocesta i brzih cesta na osnovnim međudržavnim magistralnimpravcima− u izgradnji cesta primjenjivati stroge kriterije zaštite− izgraditi i modernizirati ceste na otocima.Pomorski prometRevitalizacija pomorskog prometa u Hrvatskoj, zbog velike razvedenosti i dužine obale, velika jepotreba Hrvatske i to na međunarodnoj i domaćoj razini. Daljnji razvoj luka i pomorskih veza mora setemeljiti na potrebama Hrvatske, a unutar zemlje o potrebama pojedinih područja, ponajprije otoka igospodarskih aktivnosti zemlje.Luka Ploče morat će se ponajprije razvijati za potrebe susjedne Bosne i Hercegovine, ali i za širenacionalno i međunarodno zaleđe. Ostale važnije luke u zemlji, među koje spada i luka Dubrovnik,trebaju svoj razvitak prvenstveno temeljiti na odgovarajućoj specijalizaciji.Uzduž cjelokupne obale Hrvatskog primorja potrebno je osigurati gušću mrežu bržih, većih, udobnijih iučestalijih međunarodnih i domaćih trajekata. Tako bi se prekinula izoliranost otoka i područja, te bi seaktivirali njihovi gospodarski i prostorni potencijali.Glavni ciljevi i pravci razvitka pomorskog prometa su:− revalorizirati prometnu vrijednost Jadrana i vrednovati izuzetne geoprometne prednosti jadranskogprometnog pravca,− reorganizirati i tehnološki unaprijediti hrvatske luke, te ih bolje povezati sa svijetom/zaobaljem ikontinentom−−poboljšati praćenje tehničkih i tehnoloških promjena u pomorskom prometu,poboljšati pravnu regulativu radi bržeg pristizanja svježeg kapitala u luke i cijeli sektor pomorskogprometa.Riječni prometPotrebno je naglasiti da riječni promet ima svoju obalnu alternaciju, a to je riječna luka Metković kojaima status pomorske luke, koja uz pravilno uklapanje u sustav luke Ploče može imati značajnu ulogu urazvoju intermodalnog transporta na prometnom pravcu TER i TEM.Zračni prometStrategija prostornog uređenja Republike Hrvatske, Program prostornog uređenja Republike Hrvatskei Strategija prometnog razvoja Republike Hrvatske predviđaju optimizaciju mreža zrakoplovnih lukanacionalnog, međunarodnog i međukontinentalnog značenja te manjih i drugih specijaliziranih zračnihluka, ponajprije u turističkim područjima, na većim otocima, u blizini većih gradskih i razvojnih središtai u nekim drugim područjima, zbog gospodarskih i drugih potreba. Obim i vrsta postojećeg kao iplaniranog prometa bit će osnovni element pri donošenju odluke za proširivanje ili rekonstrukcijuglavnih zrakoplovnih luka. Predložit će se prostori za proširenje djelatnosti izgrađenih zračnih luka. Zasada je prioritetno poboljšanje opreme i kvalitete usluga u postojećim zrakoplovnim lukamaPredviđena je izgradnja još nekih zrakoplovnih luka na priobalju. Zbog predviđenog poboljšanjagospodarskih prilika, osobito zbog pojačanja turističkog prometa, predviđa se izgradnja manjih(tercijarnih) zračnih luka na većim otocima Korčuli i Lastovu.Važno je planirati povezivanje zračnog prometa i zrakoplovnih luka s ostalim vidovima prometa,posebno s pomorskim na otocima i u priobalju te s cestovnim u ostalim dijelovima zemlje.Na području Županije planira se izgraditi i mreža helidroma koja bi povezivala naše otoke sa sjedištemŽupanije. Tako se planira izgradnja helidroma na Lastovu, na Mljetu, na području Općine Orebić iZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije163

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEDubrovačko primorje, Grada Dubrovnika te doline Neretve. Svi ovi helidromi bi trebali biti opremljeniza noćno slijetanje helikoptera.Željeznički prometGlede željezničkog prometa gospodarska uvjetovanost Republike Hrvatske upućuje na selektivanpristup i to na dvije razine: povezivanje s europskim željezničkim mrežama, i konsolidacija preostaleželjezničke mreže u zemlji.Reafirmacija hrvatskog željezničkog prometnog sustava zahtijeva znatno bolje vezivanje smeđunarodnom željezničkom mrežom izgradnjom novih (u pravilu dvokolosječnih) željezničkih prugavelikih brzina, prvenstveno na uzdužnim i poprečnim europskim i nacionalnim tranzitnim prometnimpravcima.Jadranska orijentacija Hrvatske podrazumijeva da se i u željezničkom prometu osiguraju optimalniprometni koridori koji iz Europe vode prema hrvatskim jadranskim lukama. Na području Dubrovačkoneretvanskežupanije to se očituje planiranom izgradnjom brze uzdužjadranske željeznice, početakizgradnje planira se iza 2020., koja bi trebala ići od Istre preko Hrvatskog Primorja i Dalmacije premaCrnoj Gori i Albaniji. Brza uzdužjadranska željeznica bi morala imati elemente brze dvokolosječneželjeznice od 250 km/h.Poštanski i telekomunikacijski sustavU poštanskom i telekomunikacijskom sustavu veza potrebno je uspostaviti gušći, sigurniji, suvremenijii raznovrsniji sustav (mreže), unutar Hrvatske, na otocima, i prema drugim zemljama. To nalažezahtjev civilizacijskog načina života stanovništva i potreba gospodarstva.Na našem području već postoje magistralni svjetlovodni kabeli “Adria 1” i “Jadranko” koji su okosnicaza daljnju izgradnju i poboljšanje sustava telekomunikacija na području Dubrovačko-neretvanskežupanije.U svrhu brže i kvalitetnije izgradnje kabelske mreže potrebno je redefinirati odnos prometneinfrastrukture te osigurati koridore, uz ceste i željezničke pruge, uz koje će se polagati cijevi zauvlačenje TK kabela.U svrhu još boljeg povezivanja sa svijetom, treba pojačati telekomunikacijsku mrežu prema zapadnojEuropi (vezama preko Mađarske i Jadranskog mora/dio sustava je izgrađen, Adria 1) te izgraditizemaljsku satelitsku stanicu (TT i RTV veze).VodoopskrbaProgramom prostornog uređenja Republike Hrvatske postoje dvije varijante razvitka vodoopskrbeHrvatske do 2000.: prva varijanta ima za cilj 90 % opskrbljenost stanovništva iz javnih vodoopskrbnihsustava i zadovoljenje potreba gospodarstva i druga realnija varijanta predmnijeva 81 % opskrbljenoststanovništva.Opskrbljenost stanovništva Županije je velika i sada dostiže 85-90 %. Međutim vodoopskrbni sustavisu vezani za gradove i veća naselja, dok su velika područja Županije nepokrivena vodoopskrbnommrežom.Stoga prioritet u Dubrovačko-neretvanskoj županiji na razvitku vodoopskrbe predstavlja izgradnjazapočetih i dijelom izgrađenih sustava radi širenja vodovodne mreže na bezvodna područja.Usporedo provoditi će se sanitarna zaštita izvorišta. Potrebno je izvršiti hidrogeološke radove zautvrđivanje zona sanitarne zaštite i na razini Županije donijeti odluke o zonama sanitarne zaštite.Energetsko korištenje vodaUz izgradnju II. faze HE “Dubrovnik” i HE “Ombla” planira se energetsko korištenje svih raspoloživihvoda rijeke Ljute, Kopačice i Konavočice u Konavoskom polju koja je uvrštena u nacionalni energetskiprogram izgradnje malih hidroelektrana (Program MAHE).NavodnjavanjeBez osiguranja dovoljnih količina vode za navodnjavanje nije moguće ostvariti ideju o intenzivnojpoljoprivredi koja se u sadašnjim uvjetima većim dijelom svodi na suho ratarenje.Korištenje voda za navodnjavanje obrađeno je u studiji “Vodnogospodarsko rješenje i uređenje slivadonje Neretve”, Građevinski fakultet Split, 1996. i Idejnim rješenjem “Melioracijsko uređenjeKonavoskog polja” VRO za vodno područje dalmatinskih slivova Split, 1987. s navedenimsmjernicama za realiziranje sustava navodnjavanja.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije164

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE- Na donjoneretvanskom području potrebno je rekonstruirati magistralni natapni kanal i saniratinatapne mreže, te nastaviti radove na kanalskoj distribucijskoj mreži za navodnjavanje. Potrebnoje deffinirati budući sustav navodnjavanja.- U Konavoskom polju i Župskom polju se planira izgraditi sustave za navodnjavanje svodozahvatom na vodnoj komori HE “Dubrovnik”.- U Vrgorskom polju koristiti će se voda s izvora lociranih po sjevernom rubu polja i s natapnogsustava polja Rastok s kojega će se voda dovoditi kroz tunel polje Rastok-Vrgorsko polje- Na ostalim područjima navodnjavanje će se temeljiti na crpljenju vode iz podzemlja (Blatsko polje,Stonsko polje) ili korištenjem vode iz vodoopskrbnih sustavaIzrađen je Plan navodnjavanja Dubrovačko-neretvanske županije „Službeni glasnik Dubrovačkoneretvanskežupanije“ br. 2/07.Uređenje režima vodaU oblasti uređenja režima voda ističu se sljedeći ciljevi:- zaštita od poplava na donjoneretvanskom području, Konavoskom polju i Vrgorskom polju- melioracijska odvodnja na donjoneretvanskom području, u Konavoskom polju, Blatskom polju iDonjem blatu na otoku Korčuli i Vino polju na otoku Lastovu- zaštitu od erozije i uređenje bujica na bujičnim i erozijskim površinama koja će obuhvaćatibiološke i hidrotehničke radove.Radove je potrebno uskladiti s poljodjelskom i šumarskom djelatnosti i sa zahtjevima zaštite prirode.Energetski sustavRazvitak distribucijske mreže, čime će se poboljšati naponske prilike u srednjenaponskoj mrežiDubrovačko-neretvanske županije, temeljit će se na uvođenju izravne transformacije 110/10(20) kV iodumiranju 35 kV mreže, što je u skladu i s praksom europskih zemalja. Postojeći 10 kV dalekovodiće se postupno zamjenjivati 20 kV vodovima.Strateški cilj na nivou Županije je razvitak energetike u kojem bi se promovirale čiste tehnologije,plinifikacija, energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, razvitak poduzetništva izaštita okoliša.Podrčje Županije će se uključiti u projekt plinifikacije Dalmacije, te u projekt Jonsko-jadranskogplinovoda. Do realizacije projekta predlaže se plinifikacija većih urbanih središta miješanim odnosnoisparenim ukapljenim naftnim plinom (tzv. “satelitska plinska opskrba” - za veća konzumna područja).Prema programu izgradnje malih hidroelektrana (Program MAHE) planira se izgradnja malehidroelektrane “Ljuta” u Konavlima.U korištenju potencijala obnovljivih izvora energije naglasak se daje na korištenje energije vjetra isunčeve energije. U sklopu programa ENWIND utvrđeno je na području Županije 19 potencijalnihmakrolokacija na kopnu i otocima za izgradnju vjetroelektrana na kojima je moguće instalirati 160 do220 MW, korištenjem vjetroturbina klase 500 do 750 kW.Programom korištenja sunčeve energije (Program SUNEN) ocijenjene su realne mogućnosti primjenesunčeve energije za pripremu potrošne tople vode, te za grijanje i hlađenje većih sustava.Fotonaponska primjena, osobito nakon uvođenja nove generacije solarnih ćelija, bit će od praktičnogznačenja kod samostojnih FN sustava, koji nisu priključeni na mrežu, a mogu se pokazati kao jeftinija ipouzdanija opcija za pojedine lokacije na otocima.Mjerama državne politike potrebno je stvoriti pozitivno okruženje (razvitak energetskog tržišta, većeuključivanje privatnog kapitala i lokalne samouprave) koje bi poticalo veće korištenje obnovljivih izvoraenergije. U tom smislu predviđa se osnivanje energetskih ureda u svakoj županiji kako bi županijepreuzele aktivniju ulogu u rješavanju vlastitih energetskih problema. Energetski planovi se morajuraditi po konceptu integralnog planiranja uvažavanjem svih raspoloživih resursa, uključujući potrošnjuenergije, obnovljive izvore i okoliš kao resurse (tzv. Integrated Resource Planning - IRP).Zbrinjavanje otpadaSmanjenje količine i zbrinjavanje otpada mora postati neodgodiva zadaća u zaštiti i unapređenjustanja okoliša i zaštiti zdravlja ljudi. Unapređenje odnosa prema problemu otpada na svim razinama,može imati i veliko edukativno značenje u ukupnoj zaštiti okoliša. Izbor lokacija i tehnologija uređajaza trajno odlaganje otpada mora imati za cilj zaštitu i racionalno korištenje prostora.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije165

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJENačin zbrinjavanja otpada u Županiji je nezadovoljavajući. Otpad iz gradskih naselja se organiziranoprikuplja, međutim odlaže se na nesanitanim odlagalištima koja potom predstavljaju požarnu opasnosti ugrožavaju podzemne vode, tlo i zrak. U cilju optimalnog rješenja zbrinjavanja otpada donesen jePlan gospodarenja otpadom Dubrovačko-neretvanske županije. Potrebno je odrediti makrolokacijebudućih sanitarnih odlagališta i objekata u sustavu gospodarenja otpadom.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije166

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE2.2.4. ZAŠTITA KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTIKrajobraz je definiran kao dio područja izgled kojega je određen djelovanjem i međudjelovanjemprirodnih i ljudskih čimbenika, kakvim ga opaža stanovništvo kroz perspektivu različitih lokalnih,regionalnih i nacionalnih kultura.Uloga zaštite, upravljanja i planiranja nije samo u osiguravanju zadovoljavajuće pojavnosti krajobraza,već je to i stvaranje preduvjeta za postojanje ekološke funkcije krajobraza kojom se garantira očuvanjeprirodnih bogatstava za sadašnje i buduće generacije.Zaštita krajobraza predstavlja niz postupaka i mjera koje se provode uslijed pojave ugroženostikrajobraza. Sadržaj joj možemo opisati kao ograničenje promjena ili njihovo potpuno otklanjanjeporadi društvenog interesa za održavanjem određenog strukturnog stanja krajobraza.Djelovanje vezano za zaštitu krajobraza mora biti shvaćeno u dinamičnom i dugoročnom obliku, a imatri načina provođenja:- aktivna zaštita- dinamično upravljanje- krajobrazno planiranjeAktivna zaštita je predviđena samo za krajobraze iznimnih obilježja i ugrožene novim pritiscima. Tajtip zaštite trebao bi biti praćen održavanjem i mjerama ograničenog pristupa.Dinamično upravljanje se sastoji od više stupnjeva i mjera kojima je cilj podržavanje promjenauzrokovanih ekonomskim i socijalnim potrebama. Mjere se mogu baviti: organizacijom krajobraza injegovih komponenata i one uvijek moraju poboljšavati kvalitetu krajobraza prema željama lokalnogstanovništva.Krajobrazno planiranje bi se trebalo sagledati kroz izradu prostornih i urbanističkih planova tekrajobraznih planova koji uzimaju u obzir postojeće krajobrazne vrijednosti. Posebno se to odnosi napodručja koja su pod utjecajem današnjih ekonomskih i socijalnih promjena postala značajnooštećena i socijalno neprihvatljiva (predgrađa, obalna područja) pa su takovi planovi neophodni kakobi se radikalno restrukturirali njihovi oštećeni krajobrazi. Zadatak krajobraznog planiranja prvenstvenovezan uz zaštitu postojećih krajobrazno-ekoloških i kulturnih vrijednosti.Instrumenti zaštite krajobraza, prema iskustvima europskih zemalja su:- uključivanje krajobraza u planove namjene površina urbanističkih i prostornih planova i programa- klasifikacija krajobraza u zaštićene cjeline- uključivanje krajobraza u odluke o namjeni površine- specifični krajobrazni planovi.Osnovni cilj zaštite krajobraznih vrijednosti Dubrovačko-neretvanske županije je osigurati vitalnikvalitetni krajobraz sa što većom uravnoteženošću i skladnošću s gospodarskog, socijalnog,prostornog, ekološkog i kulturnog gledišta, uz istodobno čuvanje i naglašavanje identiteta pojedinihpodručja. Neophodno je:- Po donošenju planirane Krajobrazne osnove Hrvatske ,potrebno je izvršiti cjelovito vrednovanje krajobraza na regionalnojrazini te prema potrebi revidirati prostorno-plansku dokumentaciju. Sukladno Zakonu o zaštiti prirode (članak 84.) potrebno jeutvrditi krajobrazne tipove za DNŽ i osobito vrijedne krajobraze kao zaštićene prirodne vrijednosti te osigurati praćenje stanjaznačajnih i karakterističnih obilježja krajobraza.- prostorno-planskim mjerama strogo ograničiti i nadzirati daljnje građevinsko zauzimanje neposredne obale, posebno nakrajobrazno osjetljivim lokacijama- očuvati mediteransku fizionomiju starih naselja, kako pažljivim smještanjem novih objekata, tako i poštivanjem lokalnetradicijske arhitekture,- poticati regeneraciju šuma, a na pojedinim lokacijama obogatiti krajolik podizanjem novih šuma, u skladu sa prirodnimuvjetima i osobitostima, (revitalizirati krajobrazno vrijedne zapuštene objekte)- odgovarajućim mjerama, u prvom redu prevencijom sprječavati šumske požare uskladiti i prostorno organizirati različiteinterese u krajobrazno i biološki jedinstvenom području donje Neretve.- Poticati košnju zapuštenih travnjaka i ekstenzivno stočarstvou cilju sprječavanja zaraštavanja travnjaka- Pri planiranju vodnogospodarskih zahvata voditi računa o krajobrazu i vodama kao krajobraznom elementu- Poticati obnovu tradicijskih gospodarskih djelatnosti i razvoj ekoturizmaOvim prostornim planom proglašavaju se osobito vrijedni predjeli – prirodni krajobrazi. Neki od njih suveć zaštićeni temeljem Zakona o zaštiti prirode, a ostale je potrebno dodatno vrednovati i ovisno otome eventualno provesti zaštitu.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije167

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE2.2.5. ZAŠTITA PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I POSEBNOSTI IKULTURNO-POVIJESNIH CJELINAZaštita prirodne baštineDosadašnjom zaštitom na temelju Zakona o zaštiti prirode (NN 70/05, 138/08) obuhvaćeno je 11,32%državnog kopnenog teritorija, odnosno oko 8,51% ukupne površine državnog prostora (uključujući iakvatorij), prema podacima iz Upisnika zaštićenih prirodnih vrijednosti, stanje 23. lipnja 2008.Prema odrednicama Strategije prostornog uređenja Republike Hrvatske, u perspektivi bi se zaštićenapovršina temeljem Zakona o zaštiti prirode morala udvostručiti. Nacionalni parkovi i parkovi prirodezauzimaju bitno mjesto u međunarodnoj promidžbi Hrvatske i oni predstavljaju područja vrhunskihvrijednosti i potencijala unutar države, pa ih ne treba tretirati kao poluge lokalnog razvitka. U središtupažnje jest održivost njihova korištenja. Na području Dubrovačko-neretvanske županije, Strategijaplanira proglašenje Donjeg toka Neretve Parkom prirode, te Elafitskog otočja Regionalnim parkom.Također, predviđa se proširenje zaštite na druge predjele i lokalitete u odgovarajućim kategorijama.U listopadu 2007. donesena je Uredba o proglašenju ekološke mreže, sa sustavom ekološki značajnihpodručja i ekoloških koridora s ciljevima očuvanja i smjernicama za mjere zaštite, koje su namijenjeneodržavanju ili uspostavljanju povoljnog stanja ugroženih i rijetkih stanišnih tipova i/ili divljih svojti. UŽupaniji je ekološkom mrežom obuhvaćeno 167 područja bitnih za očuvanje divljih svojti i stanišnihtipova, s ukupnom površinom od 212.268,52 ha i 5 međunarodno važnih područja za ptice površine190.906,31 ha. Ekološka mreža rakođer obuhvaća i dužobalni koridor za morske kornjače, te koridorza ptice.Na području DNŽ zaštićena su 44 područja/prirodne vrijednosti od kojih se dva štite na nacionalnojrazini te njima upravljaju posebne javne ustanove koje je osnovala Vlada RH (Nacionalni park Mljet iPark prirode Lastovo) dok ostalima upravlja Javna ustanova za upravljanje zaštićenim prirodnimvrijednostima DNŽ. Budući je ova JU osnovana tek 2006.godine, nužno je jačati njezine kapacitete iosigurati potrebno financiranje njezinoga rada. Uredbom o proglašenje ekološke mreže (109/07) unadležnost županijskih JU stavljeno je i upravljanje područjima ekološke mreže. Za zaštićena područjai područja ekološke mreže potrebno je donijeti planove/mjere upravljanja te osigurati njihovuprovedbu.Također je na prostoru DNŽ evidentiran niz drugih vrijednih područja prirode za koje se predlažezaštita u odgovarajućim kategorijama temeljem Zakona o zaštiti prirode. Potrebno je izraditi propisanestručne podloge te provesti postupak zaštite ovih područja. Za nekoliko potencijalno vrijednih područjapredlaže se provesti vrednovanje te ovisno o rezultatima eventualno ih zaštititi.Većina područja koja se predlažu za zaštitu ne nalazi se u 'strogim' kategorijama zaštite kojepodrazumijevaju značajna ograničenja. Zaštita prirode u kategorijama poput parka prirode,regionalnog parka ili značajnog krajobraza, uz puno uvažavanje razvojnih nužnosti pokušava očuvatiprostor od pretjerane gospodarske eksploatacije i izgradnje. Ljudske djelatnosti postavljaju se u okvireodređenih općih uvjeta i smjernica, u svrhu očuvanja temeljnih prirodnih vrijednosti koje predstavljajuosnovu za razvoj područja.Prema tome, u svrhu što učinkovitije zaštite objekata prirodne baštine neophodno je ostvariti sljedeće:- temeljita analiza stanja postojećih objekata prirode- trajno osiguranje financijskih sredstava za aktivnu zaštitu i gospodarenje objektima prirode- izrada stručne i znanstvene podloge za svaki objekt- izrada geoloških, pedoloških i vegetacijskih karata za objekte prirode- kvalitetna fotodokumentacija- provođenje Nacionalne strategije i akcijskog plana zaštite biološke i krajobrazne raznolikosti (NN 143/08)- provođenje cjelovite inventarizacije vrsta i staništa županije- utvrđivanje stanja očuvanosti i osiguravanje praćanja stanja (monitoring) u cilju izvješćivanja na nacionalnoj (Zakon ozaštiti prirode, Zakon o zaštiti okoliša) i europskoj razini (Direktiva o pticama, Direktiva o staništima)- donošenje i provedba odgovarajućih planova i mjera upravljanja- provođenje ocjene prihvatljivosti zahvata za prirodu (OPZP) za sve zahvate koji mogu negativno utjecati na područjaekološke mreže te koristeći propisane smjernice za mjere očuvanja.- Korištenje propisanih smjernica za mjere očuvanjaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije168

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEZaštita kulturne baštineTemeljno načelo suvremene teorije zaštite kulturne baštine je spoznaja da je arhitektonski spomenik,bilo koje vrste i značenja, nedjeljivo povezan s okolinom i sa širim regionalnim prostorom. Tako jedefiniran i novi segment zaštite kulturne baštine, a to je pojam krajobraza i prostorne baštine.Smatrajući da kulturno i prirodno nasljeđe predstavlja harmoničnu cjelinu, čiji su elementi nedjeljivi,nameće se potreba integralnog pristupa raščlambi i vrednovanju prostora.Načela zaštite kulturne baštine su:− kulturna i prirodna baština predstavlja temelj identiteta i dokaz kontinuiteta sredine i stoga potrebno je zaštititi njenetemeljne vrijednosti od svake devastacije i degradacije− osim pojedinačnih građevina, kulturnu baštinu čini i prostorna baština, bilo da je rezultat ljudskog djelovanja kroz povijest, ilije djelo prirode− osim vrednovanih građevina - reprezentativnih primjera određenog stila, kulturnu baštinu čine i skromna ostvarenjatradicijske stambene izgradnje− prirodni krajolik je neponovljiv, a svako novo širenje građevinskih zona u kvalitetne pejzažne prostore znači osiromašenje igubitak za cijelu zajednicu.Povijesne cjeline i ambijenti, kao i pojedinačne građevine sa spomeničkim obilježjima, zajedno sasvojim okolišem, moraju biti na kvalitetan način, sukladno prostornim, arhitektonskim, etnološkim ipovijesnim značajkama, uključeni u budući razvoj.Inventarizacija i vrednovanje kulturnih dobara prema predloženim vrstama temelji se, i usklađena je svažećim međunarodnim dokumentima: poveljama, konvencijama i preporukama zaštite kulturnebaštine (UNESCO, ICOMOS, Vijeće Europe).Ciljevi i opredjeljenja za zaštitu graditeljske baštine su:−−−−−−−−−−uspostavljanje cjelovitog i usklađenog pravnog sustava zaštite integralnih prirodnih i kulturnih vrijednosti prostorasveobuhvatna obnova i sanacija graditeljske baštine razorene i oštećene tijekom Domovinskog rata i potresa,neprekidno istraživanje i vrednovanje graditeljske baštinezaštita arheoloških zona i lokalitetarevizija postojećih konzervatorskih studijauspostava uravnoteženog odnosa između osnovnih izvornih oblika graditeljske baštine i suvremenih graditeljskih pojavaU sklopu modela revitalizacije ruralnih cjelina primjena integralnih oblika zaštite radi odgojno obrazovnih, ekoloških iturističkih učinaka, te poticanje brige za nacionalnu baštinu kod lokalnog stanovništvaStalna suradnja stručnih organizacija za zaštitu kulturne baštine s nositeljima izrade dokumenata prostornog uređenjasuradnja sa specijaliziranim međunarodnim vladinim organizacijama i zajednicamauska veza sa strateškim opredjeljenjima razvoja gospodarstva i mogućnošću osiguranja financijskih sredstavaSa stručnog aspekta ciljevi su:– usklađivanje i donošenje odgovarajućih propisa u području zaštite kulturne baštine, te osiguranje uvjeta za njihovu provedbu– poticanje istraživanja, osobito arheoloških zona i lokaliteta, na područjima koja se namjenjuju intenzivnom razvojuinfrastrukturnih sustava ili određenih djelatnosti– izrada urbanističko-arhitektonske konzervatorske studije za povijesnu jezgru Dubrovnika i njezine sastavne dijelove scjelovitom valorizacijom i smjernicama za izradu programa, planova i projekata– Intenzivirati inventarizaciju te provesti vrednovanje i kategorizaciju dobara graditeljske baštine– razvijati metodologiju planiranja u zaštićenim područjima, temeljeno na jedinstvenim osnovama vrednovanja, kategorizacije irežima zaštite– osigurati kontinuitet dopunjavanja i izrade konzervatorske dokumentacije za naselja (ili dijelove naselja) registrirana kaopovijesne urbanističke cjeline kroz mrežu službe zaštite,– izgraditi programe obnove i revitalizacije najznačajnijih ugroženih spomenika kulture– dovršiti realizaciju programa obnove i revitalizacije prema utvrđenim prioritetima– nastaviti s pripremom odgovarajućih materijala za predlaganje odabranih spomenika kulture za upis u Listu svjetskekulturne baštine UNESCO-a (Ston)Posebni ciljevi prostornog uređenja na području aktivne zaštite graditeljskog nasljeđa su:−−−−stvaranje institucionalnog kompleksa koji uključuje cjelokupni postupak integralne obrade graditeljskog nasljeđa ododređivanja pravno-normativnog okvira do završno investicijskog okvira i upravljanja kulturnim dobrimapokretanje prostorno-planerske, projektantske, nadzorno-inspekcijske i izvođačke prakse koja se temelji na svim gorenavedenim načelima, uz strogo poštivanje detaljne metodologije obrade graditeljskog nasljeđa utvrđene ovim planomkoordinirano djelovanje svih subjekata u obradi graditeljskog nasljeđa od formuliranja investicijskih programa, izradekonzervatorskih studija i podloga, planova i projekata, postupaka provedbe natječaja u sferi javnih investicija, građenja inadzora nad gradnjom te naposljetku do upravljanja dobrimapromidžba i upravljanje dobrima na načelima županijske solidarnosti, prioriteta u intervencijama, stimulacije za dobrogospodarenje i marketinške penalizacije uporabe dobara suprotno ili na štetu svojstva spomenikaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije169

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE2.3. CILJEVI PROSTORNOG UREĐENJA NASELJA NA PODRUČJUŽUPANIJE2.3.1. RACIONALNO KORIŠTENJE I ZAŠTITA PROSTORARacionalno korištenje i namjena prostora odnose se prvenstveno na određivanje prostora zaizgradnju, kako bi se izbjeglo smanjivanje šumskih i vrijednih poljoprivrednih površina, i kako bi seomogućilo uređenje, korištenje i zaštita mora i voda (podzemnih i površinskih). Tako bi se povećalazaštita osobitih vrijednosti prostora i gospodarenje resursima na održiv-štedljiv način.Uređenje prostora naselja mora se planirati i provoditi na temelju utvrđenih prostornih mogućnosti ioptimalnog iskorištenja prostora uz osiguranje prostora javne namjene i opremanja infrastrukturom, aprostor za razvoj infrastrukture i uvjete realizacije treba planirati po najvišim standardima zaštiteokoliša uz ugrađen interes lokalnog stanovništva.Planiranje uređenja naselja mora se temeljiti na racionalnom planiranju prostornih obuhvatagrađevinskih područja svih tipova i veličina naselja, sukladno potrebama smještaja stanovništva igospodarskih djelatnosti.Prioritet zadovoljenja potreba konsolidacije prostora gradova je urbana obnova postojećih struktura(rekonstrukcijom, sanacijom i sl.) čime treba očuvati graditeljski identitet povijesnih središta naselja, adati prioritet održavanju ili uređenju postojećeg stambenog fonda, posebno u vrijednim povijesnimjezgrama i planski izgrađenim područjima.Prioritetne smjernice su:−−−−policentrični razvitak tj. razvitak središnjih naselja poticati investicijskom politikom i decentralizacijom gospodarskihstruktura, a temeljiti ga, pored prethodno osiguranih prostornih preduvjeta, na izgradnji kvalitetnog prometnog,vodoopskrbnog i energetskog sustavasvim instrumentima politike uređenja prostora spriječiti svako daljnje neopravdano širenje građevinskih područja naselja istimulirati optimalno korištenje postojećih građevinskih područjaiznimno od prethodnog stavka, kada je nužno povećati tj. proširiti građevinska područja gradova i naselja smještenih uobalnom području, uz morsku obalu ili obalu osobito vrijednih voda, to treba činiti u pravilu na prostorima udaljenijim odobala, a samo u opravdanim slučajevima i uz obalu. Takvim planskim pristupom čuvanja što više prirodnih neizgrađenihprostora, između izgrađenih područja obalnih naselja, istodobno se i štiti javni interes i osigurava različitim subjektimavišenamjensko i optimalno korištenje toga najvrjednijeg dijela nacionalnog teritorijaza novu stambenu gradnju i drugu gradnju, prioritetno koristiti dijelove građevinskih područja naselja koja su većopremljena komunalnom infrastrukturom.Zaštita vodnih resursaUgroženost površinskih i podzemnih voda na obalnom području Dubrovačko-neretvanske županijeposljedica je nekontroliranog ispuštanja industrijskih i fekalnih otpadnih voda u podzemlje i vodotoke,odlaganja otpada na nesanitarnim i divljim odlagalištima, te intenzivnog korištenja kemijskih sredstavau poljodjelstvu.U cilju sanacije postojećeg stanja i zaštite voda potrebno je osigurati sljedeće:−−−−−−−−−−−izgradnja zajedničkih kanalizacijskih sustava naselja, gospodarskih objekata i hotela sa uređajima za čišćenje i ispustimakojima će se ispuštati pročišćene otpadne vode u more odnosno rijeke i vodotokeizgradnja uređaja za predtretman otpadnih voda industrijskih pogona, servisa, hotela i restorana prije upuštanja u gradskukanalizacijuzbrinjavanje mulja sa uređaja za čišćenjezbrinjavanje otpadnih ulja od tehnološkog procesa u kamenolomima i drugim zonama gospodarske namjenesanacija postojećih odlagalištauređenje novih sanitarnih odlagališta sa primijenjenim sustavom zaštite okolišaograničenje uporabe umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu biljazabrana izgradnje gospodarskih objekata koji ispuštaju štetne i opasne tvarizabrana korištenja otpadnih voda u poljodjelstvu i upuštanja otpadnih voda u tlozabrana odlaganja otpada na odlagalištima smještenih u užoj vodozaštitnoj zoni izvorišta koja se koriste u vodoopskrbiredovita kontrola kakvoće vode na vodotocima i izvorima.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije170

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEZaštita šumaU cilju zaštite šuma potrebno je jačati ekološku komponentu održivog gospodarenja šumama ipošumljivati šumske površine u obalnom području, posebno područja devastirana tijekomdomovinskog rata.Zaštita tlaAnaliza stanja ugroženosti okoliša u Županiji nije mogla biti sustavno provedena jer ne postojisustavno praćenje stanja svih segmenata biosfere, što se mora ispraviti. Današnje stanje obradivihtala s aspekta zaštite od onečišćenja nekontroliranom upotrebom pesticida, mineralnih gnojiva i drugihštetnih sastojaka, a naročito teških kovina, uglavnom zadovoljava.Za rješenje deponiranja otpada i pored niza dosadašnjih napora ne zadovoljava. Potrebno je pristupitisanaciji zatvaranja i napuštanja slijedećih lokacija odlagališta otpada:Dubravica (Metković), Osičine i Podvlaštica (Orebić), Vinošte (Trpanj), Dubravica (Mljet), Krućica(Lastovo), Sitnica (Blato) i Ugrinovica (Smokvica). Na ostalim lokacijama treba izvršiti analizu utjecajana okoliš iz koje bi se vidjelo postoji li mogućnost ostanka na lokaciji do realizacije regionalnog centra.Za odlagalište Grabovicu (Dubrovnik) trebalo bi načiniti izmjenu/dopunu postojećeg projekta sanacijeprema kojem bi se odlagalište u potpunosti saniralo, te izraditi studiju o utjecaju na okoliš koja će datiodgovor o mogućnosti ostanka na sanitarnoj lokaciji sve do iskorištenja kapaciteta.Onečišćenje tla uzrokuju otpadne vode naselja i industrije; eksploatacija kamena u kamenolomima,odlaganje krutog otpada na nesanitarnim odlagalištima, kemijska sredstva koja se koriste upoljodjelstvu, erozijske djelovanje bujičnih tokova, šumski požari koji uništavaju šume i poljodjelskepovršine. Predlažu se sljedeće mjere zaštite i sanacije:−−−−−−−−izgradnja kanalizacijskih sustava za komunalne i industrijske otpadne vodesaniranjeugradnja otprašivača i zbrinjavanje otpadnih ulja u kamenolomima;otvaranje novih kamenoloma što dalje od obale, naselja, spomenika kulture i vrijednih krajobraza;uređenje sanitarnih deponija;ograničenje upotrebe umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja;pošumljavanje opožarenih površinamotrenje, obilaženje, te čišćenje šuma, gradnja šumskih putova i prosjeka zbog zaštite od požara.Današnje stanje obradivih tala sa aspekta eolske erozije prvenstveno površina uz more (npr. područjaOpuzen-ušće, ali i drugih površina) nije zadovoljavajuće. Upravo radi navedenog trebalo bi izučiti ovupojavu i u cilju zaštite tla predvidjeti sadnju vjetrozaštitnih pojaseva, čime bi se pojava erozije svela naminimalnu mjeru.Zaštita zrakaIzvori onečišćenja zraka u Županiji su postojeće gospodarske aktivnosti i svi vidovi prometa. Napodručju Dubrovačko-neretvanske županije ne postoji područna mreža za praćenje kakvoće zraka, teje o ugroženosti zraka moguće zaključivati samo posredno temeljem podataka iz Katastra emisija uokoliš/zrak, emisijskih mjerenja, subjektivnim opažanjima i praćenjem onečišćenja zraka nameteorološkoj postaji u Dubrovniku. Stoga je potrebno sukladno zakonskoj obvezi uspostavitipodručnu mrežu za praćenje kakvoće zraka.Zaštita zraka će se ostvariti ugradnjom otprašivača u kamenolomima, ugradnjom filtra zapročišćavanje zraka na industrijskim pogonima, te usmjeravanjem na tzv. čistu industriju.Kamenolomi često predstavljaju značajne stacionarno-difuzne izvore onečišćenja zraka, te je u svezinjihovog otvaranja i/ili rada potrebno predvidjeti i ocijeniti moguće nepovoljne utjecaje na okoliš.Zaštita voda i moraMore kao najznačajniji obnovljivi prirodni resurs Hrvatske traži sustavnu skrb u planiranju korištenja igospodarenja, a zaštita mora ima strateško značenje za održivi razvitak gospodarstva, te kao velik,cjelovit eko-sustav osigurava uvjete kvalitetnog življenja.Gospodarenje i zaštita područja hrvatskog Jadrana obuhvaća obalu, epikontinentalni pojas-nacionalneteritorijalne vode do pomorske granice Hrvatske.Sveobuhvatni, ali isto tako i djelotvorni program zaštite mora od neodgovarajućeg korištenja može senačiniti jedino u okviru integralnog programa upravljanja obalnim područjem i morem koji treba načinitiZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije171

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEna državnoj razini, temeljen na principima održivog razvitka, a koji treba sadržavati i elemente zaštitemora.Zbog neriješene odvodnje javljaju se onečišćenja morskog akvatorija u zaljevima kao što su lukaPloče, zaljev Gruž i zaljev Vela Luka, te na rijeci Neretvi, koje predstavlja ograničenje za razvitaknaselja.Prioritet predstavljaju radovi na odvodnim sustavima za otpadne i oborinske vode Dubrovnika, Župedubrovačke, Cavtata, Elafita, Nacionalnog parka Mljet, Malostonskog zaljeva, Korčule, Vela Luke,Orebića, Trpnja, Blata, Metkovića, Ploča i Opuzena.Za grad Dubrovnik prioritetno je rekonstruirati kanalizacijsku mrežu povijesne jezgre i priključiti je naglavnu gradsku mrežu, te proširiti kanalizacijsku mrežu na još nepovezana područja. Također jepotrebno izgraditi oborinsku kanalizaciju budući oborinske vode otežavaju funkcioniranje sustava zafekalne vode.Izgradnja sustava za odvodnju trebala bi pratiti izgradnju vodoopskrbnih sustava.Ocjena stanja kvalitete mora, te djelatnosti i izvori zagađenja koji degradiraju obalni pojas i more, zapotrebe zaštite mora na području Županije, u okviru sadašnjih nadležnosti Županije, gradova/općina,prioritetno je ostvariti sljedeće mjere:−−−−−−−−−−−Uspostaviti katastar zagađivača mora i obalnog pojasa, redovito pratiti opterećenje mora otpadnim tvarima.Uspostaviti cjeloviti sustav praćenja stanja onečišćenja mora i podmorja na području Županije i osigurati sredstva zanjegovo provođenje; osobito u urbaniziranim područjima Županije.Organizirati program istraživanja područja za koja se očekuje da su ekološki vrijedna, a koja bi mogla biti ugroženaplaniranim aktivnostima, te osigurati potrebna sredstva.Saniranje i izgradnja kanalizacijskih sustava s odgovarajućim uređajima za pročišćavanje i dugačkim podmorskimispustima.Izgradnja uređaja za pročišćavanje industrijskih otpadnih voda i njihovim upuštanjem u gradski kanalizacijski sustavspriječiti ispuštanje industrijskih otpadnih voda u obalno more.Poduzeti mjere za zaštitu područja koja su navedena kao ekološki vrijedna i osjetljiva.Treba zabraniti odlaganje građevinskog otpada u morePrije dodjele koncesija za izgradnju budućih marina, osim ekonomske opravdanosti, primarno bi se moralo uzeti u obzirznačaj odabranog lokaliteta, zaštite područja, važnosti za život lokalnog stanovništva, moguće nepoželjne posljediceizgradnje i kapaciteta marine na šire područje kopna i mora.Na nekoliko lokaliteta niske obale koju karakterizira posebna vegetacija slaništa treba zabraniti bilo kakvu aktivnost koja biih ugrozila.Sanacijom i pravilnim rješenjem odvodnje i sistemom pročišćavanja ukloniti oštećenja na pridnenim zajednicama nastaladjelovanjem divlje i nekontrolirane odvodnje. Utvrditi stanje bentoskih zajednica na propisanim sidrištima turističkih iteretnih brodova.Poduzeti mjere zaštitite područja koja su značajna za mrijest i zadržavanje mlađi gospodarski značajnih vrsta organizama.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije172

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE2.3.2. UNAPREĐENJE UREĐENJA NASELJA I KOMUNALNEINFRASTRUKTUREUnapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture podrazumijeva za svaki tip grada /naseljaodrediti primjeren pravac preobrazbe. Tom prilikom mora se voditi računa o općoj strukturnojokolnosti. Ugrubo može se opisati na slijedeći način: prema stvarno razvojnoj sposobnosti i životnojponudi svaki grad ili važnije naselje nalazi se barem na jednom stupnju niže nego što pokazuje iotkriva njegovo formalno mjesto u hijerarhiji središta.Važnije nacionalno središte - DubrovnikOpći cilj preobrazbe je razvojno osposobljavanje za stvarnu ulogu važnijeg nacionalnog središta. Toznači da bi se preobrazbom morala potvrditi njegova sposobnost bez nužne potpore države iparadržavnih aktera; sposobnost što se naslanja prvenstveno na razvojne saveze između realnihaktera društvenog razvitka.Metković, PločeU idućim razvojnim razdobljima mora se potvrditi u ulozi glavnog središta i nositelja daljnjeurbanizacije. Njegovu privlačivost smanjuje oskudna ponuda životnih mogućnosti i nerazvijeneinstitucije. Ali, prioriteti izvedeni iz strategije reurbanizacije, te učvršćivanje niza posebnih pogodnosti,kao posljedice specifičnih lokalnih uvjeta života, mogu poslužiti kao izvor posebne privlačivosti.mali gradovi - Korčula, Blato-Vela Luka, Opuzen, Ston, Cavtat, Lastovoopćinska središta - Babino Polje, Orebić, Vlaka, Slano, Trpanj, Srebreno, Janjina, Smokvica, KulaNorinska, Otrić- Seoci, Mliništeprijelazna naselja - Gruda, Orašac, ZatonPremda su u fizionomijskom i morfološkom pogledu posrijedi različite skupine gradića, trgovišta idrugih naselja, nositelja razvitka ili inicijalnih žarišta razvitka, zajednička im je odlika otežanost ili čaknesposobnost da budu organizatori razvojnih promjena na većim lokalnim područjima. Zbog toga, kaoosnovica njihove transformacije, predlaže se primjerena kombinacija postupaka značajnih zaprograme reurbanizacije, revitalizacije i infrastrukturne rekonstrukcije. Opći cilj postupaka jepoboljšavanje uvjeta života, učvršćivanje građanskog životnog stila te osposobljavanje tih naselja zaulogu lokalnih središta.Strateški ciljevi i usmjerenja za unapređenje uređenja naselja su:- utvrditi kriterije i mjere za racionalno planiranje prostornih obuhvata građevinskih područja svih tipova i veličina naselja,sukladno potrebama smještaja stanovništva i gospodarskih djelatnosti u njima- utvrditi nužan broj i strukturu stalnih stanovnika važnijih naselja (vodeći računa o elitnim razvojnim skupinama i osociološkim, kulturološkim, psihološkim i gospodarstvenim uvjetovanostima i zakonitostima), koja jesu ili trebaju postati, uurbanoj mreži županije, inicijalna žarišta razvitka svoga područja- povećati udio u broju i veličini stambenih, radnih, uslužnih i rekreacijskih funkcija u malim i manjim gradskim središtima,kako bi utjecali na povoljnija demografska kretanja i cjelokupni razvitak svojeg područja- voditi djelatnu politiku uređenja seoskih naselja s povećanjem stambenih, komunalnih i drugih standarda- obnoviti i/ili uređivati povijesna središta gradova i ostalih naselja, kao jedinih mjesta tradicijskog graditeljskog identiteta sfunkcijama usluga, kulture, kvartarnih djelatnosti i stanovanja- pratiti organizacijom prostora izgradnju stambenih objekata i objekata društvenog standarda, te komunalnomopremljenošću dinamiku gospodarskog rasta u smislu stalnog i stabilnog rasta životnog standarda- usmjeravati stambenu novogradnju u naselja opremljena komunalnom infrastrukturom i objektima društvenog standarda- osigurati čuvanje i obnovu postojećeg stambenog fonda, posebno u vrijednim povijesnim jezgrama i naslijeđenim planskiizgrađenim gradovima i naseljima.Smjernice za daljnju izgradnju su:−−−izgradnja stambenih objekata i objekata društvenog standarda mora biti rezultat organizacije prostora, te programakomunalnog opremanja sukladno dinamici gospodarskog rasta u smislu stalnog i stabilnog rasta životnog standarda ipotpunijeg zadovoljavanja osobnih i zajedničkih potreba;osiguranje prostora za izgradnju obiteljskih kuća mora se temeljiti na racionalnim gustoćama naseljenosti i primjerenetipovima naselja i regionalnim značajkama, a u skladu s psihološkim, sociološkim, ekološkim i ekonomskim zakonitostima ičiniocima;aktivnostima očuvanja i obnove (rekonstrukcija, sanacija) postojećeg stambenog fonda treba davati isto značenje kao inovim stambenim gradnjama (osobito u povijesnim urbanim cjelinama) i treba ih razvijati kao kontinuiranu i programiranudjelatnost;Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije173

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE−−utvrđivati realne troškove uređivanja građevinskog zemljišta, osobito u gradovima, i ostvarivati objektivnu ekonomskunaknadu za uređeno zemljište i položajnu rentu. Intenzivirati sređivanje i ažuriranje evidencija o zemljištu, osobito ugrađevinskim područjima, s ciljem omogućavanja izrade kvalitetnih generalnih planova uređenja za gradove i ostala važnijanaselja;obnovi oštećenih povijesnih urbanih cjelina pristupiti revizijom postojećih konzervatorskih studija za razvojne i provedbeneplanove područja i cjelina. U postupku revizije za svaku pojedinu urbanu cjelinu i njezino neposredno okružje nužno je utvrditiobvezujući stupnjevani režim zaštite, kao i uvjete uređenja i korištenja prostora. Obnovi ratom oštećenih i razorenih povijesnihruralnih naselja treba pristupiti definiranjem tipologije njihova prostornog identiteta, te utvrđivanjem smjernica i uvjeta u razvojnimi provedbenim planovima.Društvena infrastrukturaZa razvitak društvene infrastrukture neophodno je osigurati približno iste mogućnosti korištenjasadržaja javnih funkcija centraliteta svih stanovnika Županije i gravitacijskog područja. Stoga mora sepredložiti određena struktura, sastav, kvaliteta objekata društvenog standarda za razvitak mreže malihi srednjih gradova Županije, koji će nuditi suvremene i optimalne vrlo visoke uvjete ugodnog života irada u Županiji.Za sadržaje javnih službi državne uprave, lokalne samouprave i uprave na županijskoj, gradskoj,općinskoj i mjesnoj razini te djelatnost ostalih općih službi i institucija potrebno je osigurati prostorneuvjete rada i razvoja.Na temelju raščlambe postojeće mreže sadržaja javnih funkcija, razmatranja nekih teoretskih postavki,te standarda i normativa koji proizlaze iz nove zakonske regulative i dokumenata prostornog uređenja,kao i prijedloga utjecajnih područja središnje funkcije treba klasificirati u veći broj temeljnih djelatnosti,a njih opet u više stupnjeva prema značenju i utjecaju u prostoru. Shodno tomu predložena je novaoptimalna klasifikacija središnjih funkcija sukladna predloženom sustavu središnjih naselja uDubrovačko-neretvanskoj županiji.Uslužne funkcije podižu obrazovnu i kulturnu razinu, zdravstvenu kulturu i standard cjelokupnogstanovništva, pridonose povećanju socijalne sigurnosti i skrbi stanovništva, ostvaruju kvalitetnijeustrojstvo opskrbe, servisa i drugih usluga, te osiguravaju nesmetanu rekreaciju i odmor stanovništva.Kod svega toga treba predviđati ekonomičniji, racionalniji i funkcionalniji razvitak, razmještaj i strukturusredišnjih uslužnih funkcija.U sustavu odgoja i obrazovanja potrebno je provesti program organizacije nastave u jednojsmjeni/cjelodnevna nastava za škole kojima je osnivač Dubrovačko-neretvanske županija.Posebnu je pažnju potrebno usmjeriti prema razvoju društvene infrastrukture županijskih otoka.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije174

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJAZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije175

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije176

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.1. PRIKAZ PROSTORNIH STRUKTURA ŽUPANIJE U ODNOSU NASTANJE I RAZVOJNA OPREDJELJENJA ŽUPANIJE I DRŽAVE3.1.1. PROGNOZE BUDUĆE DEMOGRAFSKE SLIKEDUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStanovništvo je značajan čimbenik dugoročnog društveno-gospodarskog razvitka i korištenja prostora.Ono u stabilnim prilikama postupno mijenja svoje vitalne i strukturne značajke, pa odatle određenasporost demografskih tijekova. Na obilježja i razvitak stanovništva djeluju biološki, društvenogospodarski,kulturno - obrazovni, zdravstveno - socijalni, psihološki, politički, vjerski i drugi čimbenici.Samo njihovim pozitivnim mijenjanjem moguće je utjecati na zaustavljanje negativnih demografskihtijekova i ostvariti uvjete za postizavanje pozitivnih promjena i rezultata u razvitku stanovništva.U nekim prijelomnim vremenima ili uslijed prirodnih i društvenih kataklizmi (korijenita promjenadruštvenog uređenja, veoma složena i teška društvena i gospodarska kriza u zemlji i u svijetu,nemilosrdni rat, kao što je bio odbranbeni Domovinski rat u Hrvatskoj, velike elementarne nepogode –veliki potresi, požari, poplave i sl., pa razne epidemije i drugo) demografske promjene mogu biti punobrže i u kratkom vremenu u negativnom smislu bitno izmjeniti demografsku sliku nekog prostora. Tose u znatnoj mjeri posljednjih 20-tak godina dogodilo i u Republici Hrvatskoj, ali isto tako i uDubrovačko-neretvanskoj županiji. Iz tih razloga došlo je do znatnog stradanja stanovništva, do velikihmigracija vezanih za županiju, a onda i do negativnog prirodnog kretanja stanovništva u većem brojujedinica lokalne samouprave. Sve to pratile su i negativne promjene u demografskim strukturama.U takvoj situaciji, pozitivne demografske promjene mogu se očekivati tek u dužem vremenskomrazdoblju, nakon provedene obnove i korjenite preobrazbe društva, uključujući u tome donošenje iprimjenu mjera aktivne populacijske politike na državnoj razini, kao i provođenje odgovarajućihsmjernica, mjera i aktivnosti vezanih za populacijsku politiku na razini jedinica lokalne samouprave tj.na razini županije, gradova i općina.Nije jednostavno predvidjeti na duži rok demografske promjene u nekom prostoru. Prema tome, ostajeotvoreno pitanje kako prognozirati ili pretpostaviti buduće kretanje broja stanovnika u Dubrovačkoneretvanskojžupaniji. Moguće je predvidjeti veći broj scenarija. Svaka od mogućih prognoza mora sezasnivati na mogućim i vjerojatnim promjenama i tijekovima koji imaju dugoročne posljedice i tek setrebaju u budućnosti pokazati opravdanim i točnim.O tome se već razmatralo kod izrade i donošenja Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županijeiz 2003. godine. Posljednji popis stanovništva iz 2001.godine potvrdio je neke tada iznesene tvrdnje.On je pokazao da je još veća polarizacija, nego se pretpostavljalo, između pojedinih jedinica lokalnesamouprave unutar pojedinih pokazatelja koji obilježavaju demografske prilike.Pretpostavke o komponentama budućeg prirodnog kretanja idu od toga da se pogoršala dobnastruktura stanovništva, da će u nekim područjima još dugo vremena mortalitet biti veći od nataliteta, teda će i dalje rezultat toga biti prirodni pad stanovništva u pojedinim dijelovima ove županije.Dugoročno gledano, na večem dijelu teritorija ove županije, može se taj proces postepeno preokrenutiprema prirodnom priraštaju stanovništva, kako bi se ponovno njezin broj povečavao i prirodnim putem,većim natalitetom od mortaliteta.Pretpostavke o migracijama polaze od toga da će hrvatska državna vlast, kao i jedinice lokalnesamouprave, osigurati odgovarajuće pogodnosti u prostoru Dubrovačko-neretvanske županije kojimaće nastojati pozitivno utjecati na doseljavanje novog mlađeg i zrelog stanovništva iz drugih krajeva izemalja u ovaj prostor. U tom pogledu nameće se, među ostalim, i pitanje odakle će doći budućiimigranti, jer je u bližem, pa i daljem okruženju, stvarno bitno sužen njihov potencijal. U tom pogledumorat će se razmotriti problem da li će lokalno stanovništvo htjeti prihvatiti mogući priljev svih onihnovih stanovnika koji će se tada nuditi na tržištu.U skladu s time, može se očekivati u prvo vrijeme (do novog popisa 2011. godine) stagnacija ili blagirast broja stanovnika na području Dubrovačko-neretvanske županije. dok bi dugoročno optimističnijegledano ono moglo postepeno početi ponovno rasti sporijim ili bržim intenzitetom. U tom smislu seZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije177

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEmože prihvatiti prognoza, da bi u vrijeme sljedećeg popisa stanovništva 2011. godine na područjuDubrovačko-neretvanske županije mogli očekivati 120.000 – 125.000 stanovnika, dok bivjerojatnije do sljedećeg popisa stanovništva u 2021. godine imala 125.000 - 135.000stanovnika.Pretpostavke o promjenama demografskih struktura temelje se na mogućim pozitivnim učincimaaktivne populacijske politike i pozitivnog gospodarskog razvitka. Ako do toga dođe i zaustavi sedosadašnje negativno kretanje broja stanovnika i stagnacija u društveno-gospodarskom razvitku, ondase može očekivati izvjesno poboljšavanje odnosa među dobnim skupinama stanovništva, sve bolju ipovoljniju njegovu obrazovnu strukturu, povećanje njegove aktivnosti, te sve veće zapošljavanje,prvenstveno u tercijarnim i kvartarnim djelatnostima.Očekivane promjene u domaćinstvima/kućanstvima trebaju biti u blagom postepenom povećavanjunjihovog ukupnog broja, pa se procjenjuje da bi od oko 39.125 domaćinstava/kućanstava premapopisu iz 2001. godine do 2021. godine u Dubrovačko-neretvanskoj županiji moglo biti oko40.000 - 45.000 domaćinstava. Tako bi njihova prosječna veličina prema broju članova mogla bitinajviše 3,0 - 3,2 člana.Budući razmještaj stanovništva na prostoru Dubrovačko-neretvanske županije i revitalizacijademografski ugroženih područja zavisit će o teritorijalnom usmjeravanju razvitka gospodarstva, ali i oučinkovitosti populacijske politike države i jedinica lokalne samouprave na ovom području. Velikiuspjeh će se postići, ako se zaustavi stagnacija i demografsko propadanje nekih do sadanajugroženijih područja, a posebno Dubrovačkog primorja, poluotoka Pelješca i otoka Korčule,Lastova i Mljeta, te rubnih područja u Donjoneretvanskom kraju.Na temelju svega toga razmještaj stanovništva unutar prostora Dubrovačko-neretvanske županije bimogao biti takav da bi 2021. godine u Dubrovačkom priobalju živilo 63.000 - 70.000 stanovnika, napoluotoku Pelješcu i večim otocima Korčuili, Lastovu i Mljetu 23.000 - 27.000 stanovnika i uDonjoneretvanskom kraju 37.000 - 40.000 stanovnika.Veća prisutnost stanovništva i gušća naseljenost očekuje se i dalje unutar gospodarski najatraktivnijihurbaniziranih okosnica razvitka, gradske regije i gradske aglomeracije Dubrovnika, kao i drugihgradskih područja. Može se sa sigurnošću očekivati 2021. godine veća koncentracija stanovništva ugradskim i općinskim središtima (do 95.000 stanovnika ili oko 70% stanovnika u županiji), a od ostalihnaselja u nekim važnijim gospodarskim, odnosno turističkim središtima. U ostalim naseljima trebalo bitada živjeti svega 37.500 - 40.000 stanovnika ili oko 30% prognoziranog stanovništva ove županije.Smatra se da će se nastaviti daljnje smanjenje broja stanovnika u manjim, izoliranijim, ruralnim,emigracijskim i depopulacijskim naseljima. Neka dosadašnja samostalna naselja su u već ostala iligotovo ostala bez stanovnika, dok će neka najmanja naselja uskoro također spontano ostati bezstalnih stanovnika ili će samo povremeno u njima boraviti ljudi u svojim kućama za odmor. Uz pomoćodgovarajućih mjera i aktivnosti ima načina da se u dužem vremenskom razdoblju u pozitivnom smislupromjene prirodni i migracijski tijekovi i tako ponovo ožive neka područja i naselja.Demografski pokazatelji održivog društvenog, gospodarskog i prostornog razvitkaDemografski pokazatelji održivog društvenog, gospodarskog i prostornog razvitka skupno pokazujumogućnost pozitivnog demografskog razvitka u nekoj jedinici lokalne samouprave, što neizbježnomora pratiti njezin društveni, gospodarski i prostorni održivi razvitak, odnosno pozitivan demografskirazvitak je sastavni dio cjelokupnog održivog razvitka nekog područja.Da bi se ostvario pozitivan demografski razvitak u okviru cjelokupnog održivog razvitka nekogpodručja potrebno je da ta područja ostvare sljedeće demografske pokazatelje:Vitalni i dinamični demografski pokazatelji:- Prirodni prirast stanovništva (viši natalitet od mortaliteta, više živorođenih od umrlih).- Pozitivan migracijski saldo (više useljenih novih nego iseljenih domicilnih stanovnika).- Porast broja stanovnika.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije178

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE- Porast broja domaćinstava/kućanstava.Strukturni demografski pokazatelji:- Doseljenog stanovništva iz drugih naselja u mjesto stalnog stanovanja više od 50%, a ne manjeod 45%.- Indeks starenja obvezno manji od 100,00, a poželjno i manji od 60,00 (više mladog stanovništva0-19 godina nego starog stanovništva 60 i više godina).- Udio zrelog stanovništva 20-59 godina viši od 50% od ukupnog broja stanovnika.- Udio fertilnog ženskog stanovništva (15-49 godina) veći od 45%, a ne manji od 40% od ukupnogbroja ženskog stanovništva.- Udio radnog kontingenta stanovništva (žene 15-59 g. i muški 15-64 g.) veći od 60%, a ne manji od55% od ukupnog broja stanovnika.- Više od 80% homogene narodnosne strukture stanovništva, a ne manje od 70% od ukupnog brojastanovnika.- Među stanovništvom starim 15 i više godina više od 50% sa završenom srednjom školom, a nemanje od 40%.- Među stanovništvom starim 15 i više godina više od 10% sa stečenim višim ili visokimobrazovanjem, a ne manje od 5% u općinama, a više od 15%, a ne manje od 10% u gradovima.- Udio aktivnog stanovništva u ukupnom broju stanovnika viši od 45%, a ne manje od 40%.- Udio uzdržavanog stanovništva u ukupnom broju stanovnika viši od 35%, a ne manje od 30%.- Udio osoba s osobnim prihodima u ukupnom broju stanovnika manji od 25%, a ne viši od 30%.- U poljodjelskim područjima manje od 20% poljodjelskih stanovnika od ukupnog broja stanovnika, au deagrariziranim područjima manje od 5% poljodjelskih stanovnika od ukupnog broja stanovnika(radi se o stanovnicima koji žive isključivo od poljodjelstva)..- Prosječni broj članova domaćinstava/kućanstava trebao bi biti veći od 3,00.Smjernice, mjere i aktivnosti u okviru ostvarenja lokalne samoupravne populacijske politikeDa bi se ostvarila mogućnost pozitivnog demografskog razvitka i ispunili zadani kriteriji za pojedinevitalne i strukturne demografske pokazatelje u nekoj jedinici lokalne samouprave potrebno je, uz mjereaktivne populacijske politike na državnoj razini, provoditi i odgovarajuće smjernice, mjere iaktivnosti (političke, socijalne, gospodarske, porezne, stambene, agrarne, razvojne, kulturne,obrazovne, zdravstvene i dr.) na razini jedinica lokalne samouprave tj. na razini županije, gradova iopćina, vodeći računa o strateški važnom graničnom, otočnom i priobalnom karakteru dijelova ovogpodručja, o slabije razvijenom krškom području, o devastiranom području u proteklom ratu, te da suneki dijelovi ove županije od posebne državne skrbi. Uza sve to, treba ostvariti postavljene ciljeve oravnomjernijem i uravnoteženijem društvenom, gospodarskom, prostornom i demografskom ravitku stežnjom prema održivom razvitku i uspostavi ekološke ravnoteže u prostoru županije.Smatra se da bi među tim smjernicama, mjerama i aktivnostima lokalne samoupravne populacijskepolitike, koje bi doprinijetile popravljanju demografskih prilika i ostvarenju pozitivnih rezultata u razvitkustanovništva u jedinicama lokalne samouprave u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, mogle i trebalebiti sljedeće:– Potrebno je sprovesti korjenitu preobrazbu društva, izvršiti kvalitetne strukturne promjene, kako bise ova županija mogla integrirati u hrvatske, mediteranske, europske i svjetske sustave.– Stvarati pozitivno duhovno, kulturno i civilizacijsko ozračje u županiji radi zadržavanja postojećeg iprivlačenja novog stanovništva.– Raznim mjerama i aktivnostima maksimalno provoditi pronatalitetnu politiku (zaustaviti negativnoprirodno kretanje stanovništva, stimulirati rađanje što više djece, destimulirati izvršavanjepobačaja, podupirati obitelji s više djece, poticati mlade na sklapanje brakova, smanjiti intenzitetsvih vrsta smrtnosti, osobito kod dojenčadi i male djece, brinuti se o starijim i nemoćnim osobamate staračkim domaćinstvima i dr.).– Brojnim i raznovrsnim mjerama i aktivnostima privlačiti i naseljavati prvenstveno mlado i zrelostanovništvo hrvatske narodnosti iz drugih područja bivše države, doseliti razne hrvatske iseljenikeiz dijaspore, posebno stimulirati preseljavanje stanovništva iz prenaseljenih krajeva i većihgradova Hrvatske u ovo područje uključujući i ono iz pregusto naseljenih gradskih područja u ovojZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije179

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEžupaniji prema slabije naseljenim područjima, planski provodeći politiku ravnomjernije naseljenostii razvitka.– U slučaju potrebe doseljavanja mladog i zrelog radnog i fertilnog ženskog stanovništva iz drugihdržava, drugih narodnosti, vjera, jezika, rasa, kultura i dr. potrebno je prethodno dobiti mišljenjedomaćeg lokalnog stanovništva područja u koja bi se oni trebali dugoročno ili konačno naseliti,raditi i živjeti.– Osigurati punu zaposlenost stanovništva, radi smanjenja nezaposlenosti i zbog maksimalnogkorištenja postojećeg demografskog potencijala.– Stipendirati učenike i studente, a po potrebi doškolovati ili prekvalificirati nezaposlene iprekobrojne radnike, i tako osigurati potrebne školovane kadrove za rad u djelatnostima koje serazvijaju i djeluju u tim područjima, odnosno koje traže školovane radnike.– Otkupiti od sadašnjih vlasnika neobrađeno i napušteno plodno zemljište i pašnjake te dodijeliti gapostojećem i doseljenom poljodjelskom stanovništvo radi obrade i korištenja, kako bi oni na tajnačin osigurali zadovoljavajuću egzistenciju svojoj obitelji, a plodna zemlja bila u cjelostiobrađena.– Poticati obiteljski način života i rada putem obiteljskog poduzetništva, farmerskog i rančerskognačina života i tipa naseljavanja, posebno u nerazvijenom zaleđu i na otocima, gdje za to postojepogodni uvjeti.– Osloboditi od plaćanja poreza i drugih davanja na duže razdoblje poslodavce koji će razvijatigospodarske djelatnosti koje imaju komparativne prednosti u tim krajevima i zapošljavaju domaćeradno stanovništvo.– Stimulirati jeftiniju stambenu izgradnju, pojednostavniti proceduru za stambenu izgradnju iosigurati potrebne parcele za stambenu i poslovnu izgradnju, a po potrebi i stanove doseljenomstanovništvu.– Pomoći izgraditi svu potrebnu suvremenu županijsku i lokalnu infrastrukturu (izgraditi potrebne ikvalitetnije prometnice i druge prometne objekte - ceste, parkirališta, luke i lučice, osiguratikvalitetnu opskrbu električnom energijom, dovesti pitku vodu u svako naselje, osigurati odvodnjuotpadnih voda u najugroženijem priobalnom području i gradskim naseljima, stvoriti dobretelekomunikacijske veze, osigurati odlagališta otpadnih tvari, groblja i drugo).– Razviti mrežu potrebnih središnjih (uslužnih) funkcija za potrebe lokalnog stanovništva unutarodgovarajućeg sustava središnjih naselja (dječje vrtiće, osnovne i srednje škole, zdravstveneambulante, domove za umirovljenike, stare i nemoćne, trgovine, uslužne radionice i drugo).– Raznim mjerama i aktivnostima omogučiti podizanje standarda života u ovoj županiji.– Planskim mjerama razvijati i unapređivati gradska, općinska, radna i druga uslužna središta, aliomogučiti i revalorizaciju ruralnog prostora i sela, kako bi se zaustavilo pražnjenje i izumiranjepojedinih naselja, vodeći računa o zaštiti okoliša, ekološkoj ravnoteži i održivom razvitku.– Sagledavajući sve probleme, poteškoće, ograničenja te neke dosadašnje problematične spontanetendencije u razvitku ovog područja (nekontrilirana i „divlja“ izgradnja) treba prostorno planskimdokumentima ukazati put prema daljnjoj obnovi, izgradnji, razvitku i prostornom uređenju ovogpodručja.– Nastaviti obnavljati oštećene zaštićene objekte prirode i graditeljstva u skladu s osobinama itradicijom područja te ih što prije uključiti u gospodarski razvitak.– Predlagati i provoditi druge poticajne mjere vezane za populacijsku politiku i popravljenjedemografske slike županije i pojedinih jedinica lokalne samouprave.Temeljni dokumenti iz kojih treba crpsti usmjeravanje za izradu smjernica, te za razradu poticajnihmjera i djelotvornih akcija u promicanju demografskog razvitka trebaju biti “Nacionalni programdemografskog razvitka Republike Hrvatske”, “Nacionalni program razvitka otoka“, kao i novi zakoni izobiteljske, socijalne i zdravstvene zaštite obitelji kao sastavni dijelovi provođenja aktivne i stimulativnepronatalitetne populacijske politike u Republici Hrvatskoj.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije180

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.2. ORGANIZACIJA, OSNOVNA NAMJENA I KORIŠTENJEPROSTORAProstornim planom Dubrovačko-neretvanske županije definira se namjena i korištenje prostora,poštujući specifičnost prirodnih i geostrateških značajki prostora, naslijeđe, ograničavajuće vrijednostiprostora, u skladu sa smjernicama Strategije Prostornog uređenja Republike Hrvatske, te raščlambezatečenog stanja.Plansko opredjeljenje je da svojim rješenjima umanji posljedice procesa koji imaju dugoročan učinak(odumiranje i depopulacija pojedinih područja, prostorna izoliranost Županije, infrastrukturnaneopremljenost (odvodnja, vodoopskrba), neobrađene poljoprivredne površine, opožarena područja,nekvalitetno rješavanje deponija, ugroženost prirodne i graditeljske baštine uslijed neprimjerenogagospodarenja).Namjenu prostora Županijskog područja određuju prirodne i kulturno-povijesne vrijednosti, ali isto takoi gospodarski potencijali pojedinih prostora, kao i geoprometni položaj Županije. Racionalno korištenjeprostora uvjetuje usklađivanje razvojnih gospodarskih mjera i bogatih prirodnih resursa, te graditeljskebaštine kao ograničavajućih prostornih vrijednosti. Sustav središnjih naselja (poglavlje 3.3. Plana)njihov položaj, formiranje i gravitacijski odnosi, određuju pravce razvoja, a njihova policentričnastrategija organizaciju namjene površina. Prostor Županije razgraničen je na- I Razvoj i uređenje prostora/površina naselja- II Razvoj i uređenje prostora/površina izvan naseljaDubrovačko-neretvanska županija sastoji se iz tri prostorno odvojena i po problematici različitapodručja- Dubrovačko priobalje: grad Dubrovnik i općine Konavle, Župa dubrovačka, Dubrovačko primorje- otočno i poluotočno područje: Grad Korčula te općine Lastovo, Vela Luka, Blato, Smokvica,Lumbarda, Mljet, Orebić, Trpanj, Janjina i Ston- Donjoneretvanski kraj: Gradovi Metković, Ploče i Opuzen te općine Pojezerje, Slivno, KulaNorinska i ZažabljeSva tri područja razlikuju se prirodnim (klima, tlo, vrste poljoprivrednih kultura, proizvodnje),gospodarskim (tržište, udaljenost od većih gradskih središta, prometnice i dr.), kulturnim i drugimčimbenicima koji djeluju na opstojnost i brojnost ljudi na tim područjima. S obzirom na smještajpojedinih Gradova/Općina na teritoriju Države, prostor Županije pograničnom području pripadajuslijedeći gradovi/općine:- na kopnu: grad Metković te općine Pojezerje, Kula Norinska, Zažablje, Slivno- na kopnu i moru: grad Dubrovnik te općine Dubrovačko primorje, Konavle, Župa dubrovačka,- na moru: općine Lastovo, Mljet, Ston.Pored prostorno-funkcionalnih obilježja, u narednim poglavljima obradit će se i druge specifičnosti ovežupanije, poput obalnog područja.Obalno područje je krajobrazna cjelina sa statusom područja s posebnim ograničenjima u korištenju,sukladno posebnom propisu, kojim će se odrediti njegovo uređenje i zaštita.Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/07) određeno je obalno područjeprema sljedećim kriterijima:Zaštićeno obalno područje mora (ZOP) obuhvaća sve otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalnecrte i pojas mora u širini od 300 m od obalne crte. Granice i područje ZOP-a prikazani su na Hrvatskojosnovnoj karti (HOK) dopunjenoj ortofotokartama.Prostorni pokazateljiPovršina Dubrovačko-neretvanske županije iznosi ukupno 9288,69 km 2 , od čega kopneni dio iznosi1780,86 km 2 , dok je pripadajuće more 7507,83 km 2 . Na području županije prema posljednjemslužbenom Popisu stanovništva iz 2001. godine živjelo je 122870 stanovnika, te je gustoćastanovništva 68,99 st/km 2 . Na ovom području evidentirano je 235 naselja.Područje obuhvata Dubrovačkog priobalja su grad Dubrovnik i općine Konavle, Župa dubrovačka,Dubrovačko primorje ukupne površine 573,31 km 2 , odnosno 32,2 % od ukupne površine Županije. NaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije181

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEtom prostoru 2001. godine živjelo je 60899 stanovnika, odnosno 49,56% ukupnog broja stanovnika uŽupaniji, što rezultira gustoćom stanovništva od 106,22 st/km 2 .Na ovom području evidentirano je 101 naselja, a predviđanja za 2015. godinu su 63.000 - 70.000stanovnika koji bi živjeli u dubrovačkom priobalju. Okosnica razvitka ovog područja je prostorni potezCavtat-Dubrovnik-Slano.Područje obuhvata otočnog i poluotočnog područja su Grad Korčula te općine Lastovo, Vela Luka,Blato, Smokvica, Lumbarda, Mljet, Orebić, Trpanj, Janjina i Ston ukupne površine 94,99 km 2 , odnosno44,64 % od ukupne površine Županije. Na tom prostoru 2001. godine živjelo je 26362 stanovnika,odnosno 21,45% ukupnog broja stanovnika u Županiji, što rezultira malom gustoćom stanovništva od33,16 st/km 2 .Na ovom području evidentirano je 77 naselja, a predviđanja za 2015. godinu su 23.000 - 27.000stanovnika koji bi živjeli u ovom području.Koncentracija stanovništva je najveća na otoku Korčula na kojem bi na 34,76 % teritorije otočnogpodručja živjelo 61,38 otočnog stanovništva, od kojih 86,2 % u postojećim i planiranim gradskimnaseljima - Korčula, Vela Luka, Blato.Pored navedenih gradskih naselja policentričnim sustavom naselja omogućilo bi se osamostaljivanjenaselja s urbanim obilježjima za što najveće predispozicije imaju naselja Ston, Trpanj i Orebić.Popunjavanjem naselja, prvenstveno općinskih središta, osnovnim centralnim funkcijama i osnovnimjavnim i društvenim sadržajima omogućio bi se kvalitetniji način života lokalnog stanovništva, premaplaniranoj slici o rasporedu djelatnosti i gospodarskih kapaciteta.U područje obuhvata Donjoneretvanskog kraja ulaze gradovi Metković, Ploče i Opuzen te općinePojezerje, Slivno, Kula Norinska i Zažablje ukupne površine 412,56 km 2 , odnosno 23,17 % od ukupnepovršine Županije. Na tom prostoru 2001. godine živjelo je 35609 stanovnika, odnosno 28,98%ukupnog broja stanovnika u Županiji, što rezultira gustoćom stanovništva od 86,31 st/km 2 .Na ovom području evidentirano je 57 naselja, a predviđanja za 2015. godinu su 37.000 - 40.000stanovnika koji će živjeti u donjoneretvanskom kraju.Okosnica razvitka ovog područja je prostorni potez Ploče-Opuzen-Metković, odnosno razvoj gradovaMetkovića i Ploča kao regionalnih središta. Područje ima izrazito granična obilježja s važnošćuprometno-infrastrukturnog koridora. Mogućnosti područja su u razvoju poljoprivrede i industrije u službipoljoprivrede.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije182

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.2.1. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENUPOVRŠINA(naselja i izgrađene strukture, poljoprivredne, šumske, vodne tepovršine posebne namjene i ostale površine)Područje Županije ovim je Planom prema korištenju i namjeni površina razgraničeno za razvoj iuređenje na sljedeći način:Prostori / površine za razvoj i uređenje:I Razvoj i uređenje prostora/površina naseljaII Razvoj i uređenje prostora/površina izvan naseljaIRAZVOJ I UREĐENJE PROSTORA / POVRŠINA NASELJAIzgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja- Naselja površine veće od 25,0 ha- Naselja površine manje od 25,0 haII RAZVOJ I UREĐENJE PROSTORA/POVRŠINA IZVAN NASELJAa) Građevinska područja izdvojene namjene:- Gospodarska namjena – proizvodna Io pretežito industrijska I1o pretežito zanatska I2o pretežito prehrambeno-prerađivačka I3o pretežito građevinarska (asfaltna baza) I4- Gospodarska namjena – površine za iskorištavanje mineralnih sirovina Eo kamen E3o sol E5- Gospodarska namjena – površine uzgajališta (akvakultura) Ho uzgajalište školjkaša H1o kavezni uzgoj riba H2o kavezni uzgoj riba i školjkaša H3o otpremni centar H4- Gospodarska namjena – poslovna namjena Ko pretežito uslužna K1o pretežito trgovačka K2o komunalno-servisna K3o pretežito reciklažna K4o mješovito zone pretežito poslovne K5- Gospodarska namjena – ugostiteljsko-turistička To hotel T1o turističko naselje T2o auto-kamp T3o konačište i sl. T4o luka nautičkog turizma LN- Športsko-rekreacijska namjena Ro golf R1o vodeni sportovi R2o športska dvorana R3o športska igrališta R4o rekreacijski park R5- Posebna namjena N- Groblja GZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije183

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEb) Prostori / površine izvan građevinskih područja- Poljoprivredne, šumske i vodene površineo Poljoprivredno tlo – osobito vrijedno obradivo tlo P1o Poljoprivredno tlo – vrijedno obradivo tlo P2o Poljoprivredno tlo – vrijedno obradivo tlo P2 (istražno područje melioracije)o Poljoprivredno tlo – ostalo obradivo tlo P3o Šume – gospodarske i zaštitne Š1o Šume – posebne i rekreativne Š3o Ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište PŠ, te kamenjari i goletio Vodene površine V – vodotoci, jezera i moreo Retencije- Površine infrastrukturnih sustavao Energetski sustavio Prometni sustavio Vodnogospodarski sustavio Obrada, skladištenje i odlaganje otpadaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije184

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.2.1.1. RAZVOJ I UREĐENJE PROSTORA/POVRŠINA NASELJAProstori/površine za razvoj i uređenje naselja obuhvaćaju slijedeće kategorije:Izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja– Naselja površine veće od 25,0 ha– Naselja površine manje od 25,0 haPovršine za razvoj naselja zauzimaju 6577,91 1 ha što iznosi 3,69 % ukupne površine Županije.Zauzetost prostora Županije u odnosu na postojeću izgrađenost iznosi 358,62 m 2 /st, dok je planiranazauzetost u prosjeku 690 – 639 m 2 /st. Gustoća stanovništva (Gnst) * * iznosi 14,48-15,64 st/ha, dok jegustoća stanovanja (G bst ) * ** ovog područja prema planiranim pokazateljima 19,00 – 20,52 st/ha.Postojeća izgrađenost (4406,47 2 ha) iznosi 51 % ukupne površine planirane za razvoj naselja.Planirana izgradnja formirana je na način da se zadovolje potrebe stanovništva i prirodne mogućnosti,te već postojeća usmjerenja pojedinih općina/gradova.Planirana građevinska područja sadrže površine za stanovanje u ovisnosti o prostorno-planskojobradi koje možemo definirati kao- zone za stambenu namjenu - za naselja u kojima su definirane ostale namjene (naselja za kojase rade GUP-ovi - Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Blato-Vela Luka, Orebić, gradMetković)- zone za mješovitu namjenu - u naseljima u kojima su ostale namjene interpolirane u funkcijustanovanja (sva ostala naselja)Kriteriji za određivanje normativa zauzetosti prostoraPredviđene površine za razvoj naselja planirane su prema načelu racionalnog korištenja prostora- prostori visokog intenziteta korištenja- područje od Cavtata do Orašca, s odlikama monofunkcionalnoga gospodarstva (turizam ikomplementarne uslužne djelatnosti)- područje od Ploča uz rijeku Neretvu do Opuzena i Metkovića, koje obilježava koncentracija svihlučkih pretovarnih kapaciteta u Županiji i važnih prometnih središta uz prateće industrijskouslužnekapacitetePrema predviđanjima na tom području živi 66% stanovništva Županije i gustoćastanovanja(G nst ) ** iznosi 15,8-16,7 st/ha.Prema gospodarskom usmjerenju prvu zonu označuje turizam i uslužne djelatnosti dok jedruga, izrazito industrijsko-servisna, prvenstveno u službi poljoprivrede i infrastrukturnogznačaja same regije. Takvo usmjerenje, a i sama procjena racionalnog korištenja prostoraomogućavaju daljnji razvitak tih područja, odnosno koncentraciju funkcija i namjena. Planiranimpolicentričnim razvojem naselja osnovne javne i društvene djelatnosti moraju biti zadovoljene usvim tipovima razvojnih žarišta budući da kao takvi rasterećuju veća i manja gradska središta(Orašac-Zaton, Kupari-Srebreno-Mlini) i omogućuju kvalitetniji život lokalnom stanovništvu.U gore navedenim područjima predviđa se nastavak koncentracije stanovništva i djelatnosti,nastavak gradnje i koncentracija svih namjena, s mogućnošću proširenja građevinskih područja,odnosno razrjeđivanja, ako su infra/suprastrukturno substandardna.- uz rijeku Neretvu - područje Općine Kula Norinska i Grada Metkovića)1 u površinu nisu uključene površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (E) i športsko-rekreacijska namjena (R)* *Gustoća stanovništva - G nst - odnos broja stanovnika i površine obuhvata plana (građevna područja)* **Gustoća stanovanja - G bst - odnos broja stanovnika i građevnih površina predviđenih za stanovanje2 u površinu nisu uključene površine za iskorištavanje mineralnih sirovina (E) i športsko-rekreacijska namjena (R)** Gustoća stanovništva - G nst - odnos broja stanovnika i površine obuhvata plana (građevna područja)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije185

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE- Predviđene površine za razvoj naselja otočnog područja planirane su na načelu racionalnogkorištenja prostora tako da može utvrditi kako nijedno područje otočnog prostora nije uprostoru visokog intenziteta korištenja- prostori srednjeg intenziteta korištenja- obalni pojas Općine SlivnoU ovim potezima se predviđa nastavak gradnje i koncentracije svih namjena prema kriterijunajveće zauzetosti prostora od 450 m 2 /st neto, unutar područja označenih (na Kartografskomprikazu 1: Korištenje i namjena prostora, “Raspored građevinskih područja naselja ikoncentracije sekundarnog stanovanja”) obalnom crtom koja je trajno izmijenila osobine.Proširenja građevinskih područja su dozvoljena samo u slučaju da ne postoje rezerveneizgrađenog prostora veće od 10% ukupne površine unutar postojećeg građevinskogpodručja. Prema postojećim narušenim vrijednostima prostora predlaže se smještaj planiranihsadržaja na području naselja Klek, Duboka.- područja od naselja Račišća do naselja Lumbarda (naselja Račišća, dijelovi naselja Pupnat iŽrnovo u obalnom dijelu, Lumbarda, Grad Korčula), obalno područje Općine Vela Luka(naselje Vela Luka) na otoku Korčuli, te od naselja Orebić do naselja Lovišta (naselja Orebić,Kučišta, Viganj, Lovišta) na poluotoku Pelješcu pripadaju prostoru srednjeg intenzitetakorištenja za koje se predviđa proširenje građevinskog područja samo u slučaju da ne postojerezerve neizgrađenog prostora veće od 10% unutar postojećeg građevinskog područja,odnosno područja označenih obalnom linijom koja su trajno izmijenila osobine po kriterijumaksimalne zauzetosti prostora od 450 m 2 /st neto. Postojeća izgrađenost navedenog područjaiznosi između 40-50%.- prostori niskog intenziteta korištenja- uvala Gornji MolunatNe predviđa se povećanje građevinskih područja osim za područja gdje su se postojećomizgradnjom narušile prirodne vrijednosti.- sjeverna obala otoka Korčule zapadno od naselja Račišće do naselja Vela Luka, obalni pojasOpćine Blato i Zavalatica, obalni pojas Općine Ston, posebice u Malostonskom zaljevu i Malommoru, sjeverna obala otoka Mljeta od naselja Pomene do naselja Okuklja, na otoku Lastovo odnaselja Lučice na zapadu pa do Skrivene Luke. Zabranjuje se daljnje proširenje građevinskihpodručja osim na područjima gdje su se postojećom izgradnjom narušile prirodne vrijednosti itrajno izmijenile osobine obale, te se za koncentraciju planiranih namjena predviđa korištenjesljedećih prostora:Ostali dijelovi Županije pripadaju prostoru niskog intenziteta korištenja u kojima se zadržavapostojeće stanje izgrađenosti bez mogućnosti proširenja, osobito u dijelu obalnog područja i napodručjima unutar zaštite prirodne ili spomeničke baštine.U usporedbi s izgrađenošću prostora Republike Hrvatske, kao i ostalih Županija, proizlazi daDubrovačko-neretvanska županija 2015. odgovorno i racionalno koristi prostor i za izgradnju, kako touostalom već pokazuje usporedna raščlamba postojećeg stanja.Izgrađenost Dubrovačko-neretvanske županije od 4,8% pod građevinskim područjima u odnosu naizgrađenost Republike Hrvatske od 7,9%, odnosno ukupne izgrađenosti jadranske Hrvatske od 5,5%(tablični prikaz) govori o prosječno vrlo racionalnom sveukupnom tretiranju Županije. Međutim, poredtih prosječnih pokazatelja uočljive su razlike pojedinih gradova i općina. Veću racionalnost korištenjaprostora pokazuje pet gradova nego sedamnaest općina i takav se odnos nastavlja kroz konceptprostornog uređenja (2015.).Potrebno je naglasiti da u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Grad Dubrovnik jedini zadovoljavakriterije zauzetosti prostora do maksimalno 300 m 2 /st i to specifično zbog svog položaja inemogućnosti daljnjeg širenja, te policentričnog načina urbanizacije, što će biti objašnjeno u narednimpoglavljima.Kriteriji za određivanje normativa zauzetosti prostora za sekundarno stanovanjeDubrovačko priobalje je područje racionalnog korištenja prostora. Pojedinačni pokazatelji ukazuju napreveliku zauzetost prostora u općini Dubrovačko primorje u kojoj je prisutna izgradnja sekundarnogZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije186

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEstanovanja kako u postojećem tako i u planiranom stanju. Lociranje takve gradnje je na način- formiranjem nestatističkih naseljaOpćina Dubrovačko primorje - Ratac, SlađenovićiOtočno i poluotočno područje obilježeno je neracionalnim korištenjem prostora (osim GradaKorčule). Razlozi su nerazvijenost (zaostalost razvoja pojedinih općina Ston, Janjina, Trpanj, Lastovo,Mljet, dio Općine Orebić), depopulacija, ujedno i izrazita iskorištenost tih prostora za izgradnjusekundarnog stanovanja (povremenog stanovanja - vikend naselja). Evidentno je da se prisustvomtakve vrste izgradnje znatno povećava građevinsko područje, broj stvarnih stanovnika ili stagnira ili, naovom području, opada, a u razdoblju oko 3 mjeseca godišnje uvećava se dvostruko, pa čak i trostruko.Takvim vidom turističke izgradnje došlo je do formiranja naselja koja većim dijelom godine imajuminimalan broj stanovnika, a izgradnjom infrastrukturnih elemenata dobivaju izgled naselja. To supodručjaGrad Korčula - Zavalatica, Vrnik, Žrnovska BanjaOpćina Blato - Prigradica, PrižbaOpćina Orebić - Crkvice, MokaloOpćina Smokvica - BrnaOpćina Ston - Luka-Dubrava, PrapratnoOpćina Vela Luka - Gradina, TriportaTakav vid izgradnje zastupljen je i u statističkim naseljima s već postojećom velikom zauzetošćuprostora i to u naseljima ispod 50 ili 100 stalnih stanovnikaOpćina Janjina - Drače, Osobjava, SreserOpćina Lastovo - Pasadur, Skrivena luka;Općina Mljet - Okuklje, Prožurska luka, Saplunara, SobraOpćina Orebić - PodobučeOpćina Ston - Duba StonskaVelik dio obalnog područja, koji nije infrastrukturno opremljen, zauzet je sekundarnom izgradnjom kojaje velikim dijelom i divlja gradnjaGrad Korčula - uvale Rasohatica, Vrbovica, Koromačina, Kneža, Pavija luka, Orlanduša, Bačve, Ćavića vala, Pupnatska lukaOpćina Blato - Garma, Karbuni, Prišćapac, Rasoha, Babina, Žukova, Bristva, Črnja lukaOpćina Janjina - potez uvala Bratkovica - uvale SutvidOpćina Mljet - uvala Sutmiholjska, SaplunaraOpćina Orebić - Borak, Velika PrapratnaOpćina Smokvica - VinašacOpćina Ston - potez Mali Kabo - Žuronja, BlaževoOpćina Vela Luka - uvala Prapratna, Prihonja, Žukova, Tankaraca, Stračinčica, Pelegrin, Tudorovica, Mikulina luka, Gabrica,PoplatU donjoneretvanskom kraju pojedinačni pokazatelji ukazuju na preveliku zauzetost prostora u općiniSlivno u kojoj je prisutna izgradnja sekundarnog stanovanja kako u postojećem tako i u planiranomstanju. Lociranje takve gradnje je na dva načina- interpolacijom u već postojeća statistička naselja (do 50 ili 100 stanovnika)Općina Slivno - Duboka, Klek, Komarna, Raba- zaposjedanje obalnog pojasa na područjima koja nisu infrastrukturno uređenaOpćina Slivno - uvala Soline - KremenaU dijelovima općina Kula Norinska i Pojezerje prisutan je način izgradnje stambenih objekata napoljoprivrednom zemljištu veće površine, pa su te površine obračunate kao dio građevinskog područja- okućnica, a uvjetovalo je povećanje stvarne zauzetosti prostora u tim Općinama. Ukupna ocjenakorištenja ovog prostora je racionalnost.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije187

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJETablični prikaz zauzetosti prostora županijskih područja 2021.Građevinsko područje (ha)PodručjeBrojstanovnikaGP naselja(ha)GP izdvojenihnamjena izvan naselja(T+I+K)(ha)GP+T+I+K(ha)Zauzetost prostora m 2 /stu odnosu nau odnosu na ukupno predviđ.građ. područje izgrađenostnaselja (m 2 /st) /GP+I+K+T/-(m 2 /ha)Dubrovačkopriobalje63000-70000 2704,98 79,35 2784,33 429 - 386 442 - 398Otočno ipoluotočno23000-27000 2259,38 1150,35 3409,73 982 -837 1482 - 1263Donjoneretvanskikraj37000-40000 1613,55 821,7 2435,25 436 -403 658 - 609Županija 125000-135000 6577,91 2051,4 8629,07 526 - 487 690 - 639Prema priloženim pokazateljima možemo reći da normativ zauzetosti prostora od 300m 2 nije primjenjivza sva područja ove Županije, zbog raznolikosti načina organizacije prostora i razmještajastanovništva.Zadovoljenje potreba prostora i stanovništva, ujedno i razjašnjenje korištenja prostora, nalažedefiniciju kategorije sekundarno stanovanje - izgradnja vikend objekata ili naselja, dosad uklopljenihu stambenu izgradnju naselja, koja čine bilancu površina općine/grada. Zastupljenost toga vidaizgradnje naglašena je u većini općina otočnog područja, te u Općini Dubrovačko primorje. Pored tekategorije potrebno je i definirati i izgradnju na poljoprivrednom zemljištu.Analiza izgradnje u prostoru pokazala je četiri (4) različita tretmana prostora- interpolaciju sekundarnog stanovanja u postojeća naselja u svim općinama obalnog područja- formiranje novih naselja izrazito za potrebe sekundarnog stanovanja s već provedenim osnovniminfrastrukturnim elementima (cesta, elektroopskrba, vodoopskrba, telekomunikacije)- izgradnja pojedinačnih objekata u dijelovima obalnog područja koja nisu infrastrukturnoopremljena, pa čak ni osnovnom adekvatnom cestovnom komunikacijom- izgradnja stambenih objekata na velikim poljoprivrednim površinama.Interpolacija sekundarnog stanovanja u postojeća naselja u svim općinama/gradovima obalnogpodručja- zauzetost prostora kod naselja ovog tipa iznosi 400-450 m 2 /st, u netto obračunu (u odnosu nagrađevinska područja stambene izgradnje), odnosno 670-750 m 2 /st u brutto obračunu (u odnosuna ukupna građevinska područja - zbroj ukupne stambene izgradnje, industrijskih kapaciteta,rekreativnih zona, poslovne izgradnje i turističkih kapaciteta), prema prosječnom učešću ostaleizgradnje u građevinskom području od 40%.Ovakav kriterij možemo primijeniti na naselja definirana kao naselja u ekspanziji, uuravnoteženom razvoju, te u stagnacijskom procesu Cavtat, Orebić, Vela Luka, Korčula,Smokvica, Lumbarda, Opuzen, Ploče, te sva ostala naselja preko 1000 stanovnika za koja se,Prostornim planom pojedinih općina/gradova dokaže da pripadaju ovoj kategoriji.Formiranje novih naselja za potrebe sekundarnog stanovanja s već provedenim osnovniminfrastrukturnim elementima (cesta, elektroopskrba, vodoopskrba, telekomunikacije)Površine prethodno navedenih lokaliteta ulaze u prostorne pokazatelje statističkih naselja kojimapripadaju i uvećavaju njihovu izgrađenost, pa se predlaže sljedeće- izradom prostorno-planske dokumentacije pojedinih općina/gradova, prvenstveno GradKorčula, Općine Smokvica, Blato, Vela Luka, Orebić, Ston i Dubrovačko primorje, potrebno jedefinirati takva područja kao zasebnu zonu i vid izgradnje,- za statistička naselja u kojima se pojavljuju ovakve zone zauzetost prostora prema prosječnimpokazateljima predlaže se 400-450m 2 /st u netto obračunu, a 800-900 m 2 u brutto obračunuGrad Korčula - Čara, Korčula, Žrnovo,Općina Blato – Blato,Općina Orebić - Kuna Pelješka, Stankovići, Dubrava,Općina Smokvica - SmokvicaOpćina Ston - StonOpćina Vela Luka - Vela LukaZa naselja definirana prvim kriterijem, a evidentirana drugim, primjenjuje se drugi kriterij.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije188

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEIzgradnja za sekundarno stanovanje u statističkim naseljima ispod 100 stanovnika i u dijeluobalnog područja, koji nije infrastrukturno opremljenOvoj kategoriji pripadaju tipovi naselja u kojima je najzastupljeniji tip izgradnje za sekundarnostanovanje, ujedno se nalaze u područjima zaostalim ili izrazito zaostalim u razvoju. Sekundarnaizgradnja zauzima veliku građevinsku površinu tih naselja što je vidljivo prema postojećoj zauzetostiprostora, izrazito visokoj u Općinama Orebić, Trpanj i posebno Janjina (1160 m 2 /st). Kod određivanjaparametra zauzetosti prostora za ova područja treba uzeti u obzir da je ovakav tip izgradnje jedan vidturističke ponude i jedan izvor prihoda već ionako zaostalih krajeva. Međutim, činjenica je da je takavvid izgradnje ujedno infrastrukturno opterećenje pojedine općine, pa se predlaže sljedeće- kod izrade prostorno-planske dokumentacije navedenih općina potrebno je definirati i urediti zonesekundarnog tipa stanovanja, na način da se Prostornim planom uređenja Općina propišu izradeUrbanističkih planova uređenja ili Detaljnih planova uređenja pojedinih dijelova naselja sasekundarnim stanovanjem;- izgradnju infrastrukturnih elemenata preuzimaju sami korisnici objekata, ali uz obavezu nadoknadematičnoj općini, na izoliranim područjima, u opustošenim uvalama prema pravilima koje bipropisala Općina odnosno navedeni plan te zone (rokovi, način izrade ili priključenja);- nakon određivanja i definiranja zona možemo primijeniti kriterije iz prethodnog navoda, odnosno,gdje neto zauzetost iznosi 400-450 m 2 /st, a bruto predviđa maksimalno trostruko opterećenjeprostora odnosno 1200-1350 m 2 /st;Potrebno je naglasiti da se ovaj kriterij specifično odnosi na navedene općine, te Općinu Dubrovačkoprimorje koja svojim planskim usmjerenjima podržava taj vid obnove turizma.Izgradnja stambenih objekata na velikim poljoprivrednim površinamaU dijelovima općina Kula Norinska i Pojezerje pojavljuje se specifičan način izgradnje stambenihobjekata, smještenih uz samu prometnicu, ali na svom poljoprivrednom zemljištu velike površine.Prostorno-planskom dokumentacijom Općina Kula Norinska i Pojezerje potrebno je uspostaviti kriterijenačina izgradnje stambenih i gospodarskih objekata na poljoprivrednom zemljištu, a da zadovoljekriterije zauzetosti prostora neto 400 do 450m 2 /st, odnosno bruto 670-750m 2 /st.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije189

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.2.1.2. RAZVOJ I UREĐENJE PROSTORA / POVRŠINA IZVAN NASELJA3.2.1.2.1. GRAĐEVINSKA PODRUČJA IZDVOJENE NAMJENEa) Gospodarska namjena – proizvodna IKategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izvan naselja za proizvodnu namjenu su sljedeće:o pretežito industrijska I1o pretežito zanatska I2o pretežito prehrambeno-prerađivačka I3o pretežito građevinarska (asfaltna baza) I4Građevinska područja izdvojene gospodarske namjene izvan naselja pretežito I – industrijske ilimješovite industrijsko-poslovne (I,K)Općina/Grad Naselje Lokalitet Vrsta OPZPDubrovnikKorčulaOpuzenZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije190Površina(ha)Postojeće/planiranoMokošicaPetrovo selo-PobrežjeI1, I2 14,0 pl daTrsteno Trsteno I1, I2 7,0 pl neDominče Dominče 1, 2, 3 I1, K1 i K3 12,00 pt/pl daČara Čara 1 I3 2,0 pt/pl neOpuzenRadna zona Opuzen(II faza poslovnezone Opuzen)I2, K1, K2,K3,ZOPDa/ne5,5 pl nePloče Luka Ploče I1 235,0 pt/pl daPločeVranjak2, Vranjak3,Vranjak4I1 OPZP 57,0 pl daPločeStaševica Staševica I3 9,0 pl deRogotin/Banja/Šarić StrugaRogotin I3 31,0 pt/pl nePlina jezero Karamatići-Eraci I1, I3 6,00 pl neMetković Glušci Bijeli vir I4 5,0 pt neBlatoBlato Bristva I1 4,0 pt daBlato Radež-Trikop I1, I2 16,0 pt daImotica Imotica I2 1,0 pt neŠtedrica Štedrica I3 8,0 pt/pl neDubrovačkoSmokovljani-VisočaniSmokovljani-Visočani I2 16,0 pt/pl nePrimorje Visočani Visočani I2 4,0 pt/pl neVisočani II Visočani I2 4,0 pt/pl nePodimoč Rudine I1 + K5 70,0 pl nePodimoč Mironja I4 3,0 pt neJanjina Sreser Vardište I1, K4 5,0 pl neGruda Gruda I3 24,0 pt/pl neKonavle Popovići Popovići I3, K3 2,0 pt neZvekovica Zvekovica I1, K1, K2 3,0 pt/pl neLumbarda Lumbarda Humac- Pudarica I2 9,0 pl neLovište Lovište I3 i K3 12,0 pl daStankovići PodvlašticaI3,K1,K2,K37,0 pl daPrizdrina Donja Banda I3 1,0 pt nePotomje Potomje 2 I3 1,0 pt nePotomje Potomje 1 I3 2,0 pt nePotomje Potomje 4 I3 1,0 pt neOrebić Kuna Kuna 1 I3 3,0 pt/pl nePrizdrina Zakotarac I3 i K3 2,0 pl neKuna Kuna 3 I3 2,0 pl neKuna Kuna 4 I3 i K3 1,0 pl nePijavičino Pijavičino 1 I3 1,0 pt nePijavičino Pijavičino 2 I3 2,0 pt nePijavičino Pijavičino 3 I3 1,0 pl neTrstenik Trstenik I3 1,0 pt da

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPojezerje Pozla goraIndustrijska zona uzD62I2 25,00 pl neSlivnoRaba Raba I2 3,0 pl nePodgradina Glavice I4 1,0 pt neSmokvica Smokvica Smokvica I3 1,0 pt neTrpanj Trpanj Gornja Vručica I2 i I3 1,0 pl neVela Luka Vela Luka Industrijska zonaI1, I2, K3,K222,0 pt daŽupadubrovačkaDubac Dočine I4 5,0 pl daUKUPNO 686,00OPZP – Ocjena prihvatljivosti zahvata za priroduLuke posebne namjeneBrodogradilišne luke državnog i županijskog značajaOPĆINA/GRAD naselje naziv/lokalitetVeličina navozaD preko 50mŽ do 50mVeličina dokaD Veće od 1000t nosivostiŽ do 1000t nosivostiPostojeće/planiranoDubrovnik Mokošica Mokošica Ž Ž ptKorčula Korčula Dominče/Koromačna D D Pt/plVela Luka Vela Luka Greben Ž Ž ptIndustrijske luke županijskog značajaOPĆINA/GRAD naselje naziv/lokalitetMogu uploviti brodovi preko1000 GTPostojeće/planiranoBlato Blato Bristva D ptRibarske luke državnog i županijskog značajaOPĆINA/GRAD naselje naziv/lokalitetDužina obalepreko 50mDubina većaod 3mPostojeće/planiranoDubrovnik Sustjepan Sustjepan D D plVela Luka Vela Luka Vela Luka D D plZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije191

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEb) Gospodarska namjena – površine za iskorištavanje mineralnih sirovina EKategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izdvojene namjene izvan naselja za iskorištavanjemineralnih sirovina su sljedeće:o kamen E3o sol E5Izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske namjene E – eksploatacija mineralnihsirovinaOpćina/Grad Naselje Lokalitet Vrsta OPZPPovršina(ha)Postojeće/planiranoDubrovnik Osojnik Osojnik E3 12,54 pl neKorčulaPupnat Piske* E3 1,50 pt daKorčula Vrnik* E3 2,93 pt daPloče Plina jezero Oblićevac E3 19,00 pl neDubrovačkoVisočani Visočani E3 25,82 pt/pl nePrimorjePodimoč Mironja E3 28,72 pt/pl neMravinca Mironja II E3 12,46 pl neLumbarda LumbardaHumac* E3 1,89 pt/pl daHumac II* E3 3,60 pt/pl daOrebić Stankovići Podvlaštica E3 7,00 pt neSlivno Podgradina Glavice E3 22,10 pt neSmokvica Smokvica Kotavca E3 6,70 pt neSton Ston Ston E5 60,0 pt daZažablje Bijeli Vir Bijeli Vir E3 25,74 pt neUKUPNO 230,00* izuzetno se dopušta u svrhu nastavljanja tradicijske djelatnosti eksploatacije i obrade arhitektonsko-građevnog kamena, teobnove vrijedne graditeljske baštine, uz zaštitu krajobraza i primjenu podzemne eksploatacijeZOPDa/nePovršina rezervirana za eksploatacijska polja u Županiji iznosi 230,00 ha podrazumijevajući područjaeksploatacije kamena i soli.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije192

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEc) Gospodarska namjena – površine uzgajališta (akvakultura) HKategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izvan naselja za akvakulturu su sljedeće:Gospodarska namjena – površine uzgajališta (akvakultura)o uzgajalište školjkaša H1o kavezni uzgoj riba H2o kavezni uzgoj riba i školjkaša H3o otpremni centar H4Potencijalna područja pogodna za potrebe razvoja uzgoja su:Općina/GradNaselje Lokalitet Vrsta OPZPPovršina(ha)Post./plan.ZOPDa/neDubrovnikBrsečine/Trsteno Brsečine/Trsteno H2 37,01 pl daVrbica/Lozica Vrbica/Lozica H2 33,05 pl daKorčula Babina H2 35,73 pl daPloče Rogotin Sestrun H2 OPZP 10,0 pt/pl daDubrovačkBistrina (MalostonskiStupaIC H1 225,80 pt dao Primorjezaljev)Stupa Bistrina IC H4 na kopnu pt/pl daSreser, DračeMalostonski zaljev, Malomore (s uvalom Sutvid)H1 OPZP 929,14 pl daJanjinaSreser- Osobjava.OsobjavaNeretvanski kanalH2 270,44 pl daPopova luka Mljetski kanal H2 OPZP 146,54 pl daKonavle Prevlaka Prevlaka H2 172,34 pl daSobra Sobra H2 9,00 pt/pl daMljetSjeverna obala otoka Sjeverna obala otokaizmeđu naseljaizmeđu naselja Kozarica i H2 OPZP 222,80 pl daKozarica i Sobra SobraOrebićSjeverna obala, istočnidio O. Orebić: odgranice s O.Trpanj dogranice s O. JanjinaSjeverna obala, istočnidio O. Orebić: od granices O.Trpanj do granice sO. JanjinaH2 343,55 pl daPopova luka Mljetski kanal H2 OPZP 8,94 pl daNakovana Uvala Bezdija H2 687,38 pt daBlace Blace-Osinj H1 49,90 pl daSlivnoBlace Uvala Vinogradina H3 OPZP 66,37 pl daUvala Soline (MalostonskiKomarnaH1 1204,95 pl dazaljev)Malostonski kanalMalostonski kanal(Malostonski zaljev)H1 OPZP pt/pl daDuba StonskaBjejevica (Malostonskizaljev)H2 4232,03 pt daStonBrijesta- DračeBrijesta- Drače(Malostonski zaljev)H2pt/pl daBrijestaBrijesta (Malostonskizaljev)H4 na kopnu plPopova luka Mljetski kanal H2 OPZP 15,13 pl daDuba StonskaBjejevica (Malostonskizaljev)H4 na kopnu plTrpanj TrpanjOd granice općine douvale Perna (Jarišta)H2 512,21 pl daOd uvale Jelinska douvaleMostH“ 134,14 pl daVela Luka Vela Luka Česminova-Žukova H2 40,96 pl daUKUPNO 9387,41OPZP – Ocjena prihvatljivosti zahvata za priroduZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije193

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEAkvakulturne površine u Županiji zauzimaju 9387,41 ha. Eksploatacijsko područje mora iznosi 1,28 %ukupne morske površine Županije.Današnja tehnologija izrade i montaže uzgojnih instalacija omogućava uzgoj riba na širim morskimprostorima i to u zaštićenim zonama (“in shore”), poluotvorenim zonama (“semi off-shore”) i naotvorenom moru (“off shore”). Zone uzgoja na otvorenom moru ovom prilikom nije potrebno planirati, onjihovim mogućim uspostavama i kapacitetima odlučivati će se pojedinačno prema interesu ipotrebama ulagača.U ZOP-u se ne može planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenihza uzgoj plave ribe.Pojedinačni uvjeti i kapaciteti planiranih zona utvrdit će se u prostornim planovima uređenjaopćina/gradova. U područjima predviđenima za zaštitu u kategoriji parka prirode, u Prostornimplanovima područja posebnih obilježja ispitat će se mogućnost obavljanja djelatnosti ribarstva imarikulture/akvakulture.Pored navedenih lokaliteta, na ostaloj površini mora omogućen je ribolov na sljedeći način:– Gospodarska namjena - ribolov izuzev kočom O– Gospodarska namjena – ribolov kočom F– Gospodarska namjena –područja ribarenja ludrom, zagonicom i fružatom– Gospodarska namjena područja lovišta ribarenja kočicom“U ribolovnom moru obavljanje ribolova pridnenom koćom zabranjeno je1. u priobalnom pojasu od jedne (1) morske milje od obale kopna ili otoka, grebena i hridi do položaja mreže u lovu2. u priobalnom pojasu od dvije (2) morske molje od otoka Lastovo, Lastovnjaka, Vrhovnjaka, Glavat, Kopište, Mljet11. u Neretvanskom kanalu, Malom moru, unutar akvatorija do spojnice između točaka A i B- točka A - Rt Višnjica na kopnu- točka B - uvala Vela Prapratna na poluotoku Pelješcu;12. u Koločepskom kanalu, unutar akvatorija koji je unutar spojnica između točaka A i B, te C i D, te E i F, prolazomizmeđu otoka Jakljan i Šipan, te spojnicama između točaka G i H - točka A - Rt Petka na kopnu- točka B - Rt Bezdanj na otoku Koločep- točka C - Rt Čavalika na otoku Koločep- točka D - Rt Poluge na otoku Lopud- točka E - Benešin rat na otoku Lopud- točka F- Rt Prtuša na otoku Šipan- točka G - sjeverozapadni rt otoka Jakljen- točka H - Rt Vratnik na poluotoku PelješcuRibolov obalnom povlačnom mrežom (kočicom) (NN, 83/00)- u ribolovnoj zoni D ribolov kočicom smije se obavljati samo na lovištu od istočnog rta uvale Smokova do istočnog rta uvalePržina na jugoistočnoj strani otoka Korčule- u ribolovnoj zoni G lovište od županijske granice do rta Tanki na obali kopna u Neretvanskom kanalu- od zapadnog rta uvale Tankaraca do zapadnog rta uvale Crna luka na sjeverozapadnoj obali otoka Korčule- od rta Sreser do sjevernog rta uvale Perna na sjeverozapadnoj obali poluotoka Pelješac”Ribolov ludrom, zagonicom i fružatom (NN, 83/00) - južna i sjeverna obala KorčuleZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije194

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEd) Gospodarska namjena – poslovna namjena KKategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izdvojene namjene izvan naselja za poslovnunamjenu su sljedeće:o pretežito uslužna K1o pretežito trgovačka K2o komunalno-servisna K3o pretežito reciklažna K4o mješovito zone pretežito poslovne K5Izdvojena građevinska područja izvan naselja gospodarske namjene pretežito K – poslovne;Općina/Grad Naselje Lokalitet Vrsta OPZPZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije195Površina(ha)Korčula Lokva K1, K2 2,0 pl neKorčulaŽrnovo Žrnovo K1, K2, K3 20,00 pl nePupnat Pupnat K1, K2, K3 2,0 pl neČara Čara 2 K1, K2,K3 4,0 pl neZona Konzum K2 5,7 pt/pl neNeretva sjever K1 2,5 pt/pl neNeretva jug K1 11,3 pt/pl neK1 16,1 pt/pl neD8-zapad IIOpuzenOpuzenD8-zapad I (Poslovnazona 2)K2 18,0 pl neRadna zona Opuzen(Jugozapadni dio zone K1, K2, K3, I2 12,1 pt/pl neurbanih funkcija)Rogotin K2 Istočno odmostaK2 6,0 pl daPločeRogotinRogotin K5 zapadno odmostaK5 6,0 pl daRogotin K2 zapadno odmostaK2 6,0 pl NeKomin Marinuša K 6,0 pl neKomin Kozjak K 20,0 pl daMetković Metković-Vid K2,3 11,0 pt/pl neMetkovićDubravica DubravicaK2, K3, K3,I1, I29,0 pl neMetković (zonaMetkovićK2 5,0 pl neveletržnice)Blato Blato Blato uz D118 K3 3,0 pt/pl neDubrovačkoPrimorjeBanići Banići K5 31,0 pt/pl daPoslovna zona – ZračnaČilipi/ MočićiK1; K2; K3 106,0 pl neLuka Dubrovnik- sjeverKonavleKomaji Poslovna zona Komaji K1 1,0 pl neČilipi Zračna luka K5 22,24 pl neKula norinska Nova Sela Nova Sela K1, K2 170,00 pl neLumbardaLumbarda-MindelKokojevica K1 10,0 pt/pl neBabino polje Babino polje-Žukovac K1, K2 i K3 2,0 pl daMljetSobra Zaglavac K1 1,0 pl daProžura Crnac kok K1 i K2 1,0 pl daStankovići !Dubravica 1 K2 2,0 pl daOrebićDubravica 2 K3 1,0 pl daPotomje Potomje 3 K1 i K2 1,0 pt neKuna Kuna 2 K3 i K2 3,0 pl nePozla Gora Poslovna zona uz D62 K1, K2, K3 32,0 pl nePojezerjeZona uz D222 – graničniMali PrologprijelazK1 5,0 Pl neStonPost/planČesvinica Česvinica K1 i K2 19,0 pt/pl neZamaslina Zamaslina K1 7,0 pl daZabrđe Ponikve/Zabrđe K1 15,0 pl neZOPDa/ne

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEVela Luka Vela Luka Poslovna zona K1, K2 6,0 pl daMlinište K5 5,00 pl neZažablje MliništePostoliče K5 11,0 pl neŽupaGornji Brgat Poslovna zona 2 K1 3,0 pl nedubrovačka Čibaća Poslovna zona 1 K1 18,0 pt neUKUPNO 615,7OPZP – Ocjena prihvatljivosti zahvata za priroduUkupna površina izdvojenih namjene izvan naselja u Županiji predviđena za poslovnu namjenu iznosi615,70.Poslovne zone se moraju utvrditi u Prostornim planovima uređenja Općina/Gradova. Površina zona ćese definirati ovisno o terenskim prilikama, maksimalno do 200 ha, a temeljem Urbanističkog planauređenja ili Detaljnog plana uređenja što treba biti određeno prostornim planom šireg područja.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije196

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEe) Gospodarska namjena – ugostiteljsko-turistička namjena TKategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izdvojene namjene izvan naselja za ugostiteljskoturističkunamjenu su sljedeće:o hotel T1o turističko naselje T2o auto-kamp T3o konačište i sl. T4o luka nautičkog turizma LNo golf R1Izdvojena građevinska područja (izvan naselja) ugostiteljsko-turističke namjene u DNŽ, T1 – hotel; T2– turističko naselje; T3 – kamp i auto-kamp; T4 - pojedinačne ugostiteljsko-turističke građevine(konačište i sl.) koje mogu formirati i zasebne cjelineOpćina/GradNaselje Lokalitet Vrsta OPZPZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije197Površina(ha)KapacitetBosanka Jug T2 OPZP 10,0 800 pl daBosanka Sjever T2 OPZP 10,0 800 pl daOrašac Konjevac T3 + T2 14,0 750 pl daZaton Auto kamp - rt Gaj T3 1,0 70 pl daBrsečine Zapadno od naselja T2 6,0 510 pl daDubrovnikŠipanskaLukaJakljan T4 1,0 80 pt daLopud Skalini T2 3,0 300 pl daDubrovnik/310,00Srđ (golf) R1 OPZPBosanka(gp 31,0 ha)1200 pl da/neOrašac Vrtovi sunca T1 i T2 30,0 1700 pt/pl daSuđurađ Za orsanom T2 1,7 130 pl daŠipanskaLukaČempljesi T2 OPZP 15,0 1500 pl daKorčula Žrnovo Devet hliba T2 7,59 450 pl daRačišće Kneža T2 7,7 750 pl daPupnat Koromačna T2 6,1 600 pl daKorčula Dominče T1 i T2 12,0 500 pl daOpuzen Pižinovac Plaža T1 OPZP 5,0 400 pl daKomin Galičak T1 OPZP 8,0 400 pl daKomin Ušće T3 1,0 100 pt daPloče Baćina Željugrad T1 OPZP 0,5 80 Pl neBaćina Željugrad T3 OPZP 0,5 100 pl neBačina Dobrogošće T1 12,0 1100 pl daBlato Blato Prižba-Ravno T1 6,6 380 pl daBlato Izmeta T1 3,8 220 pl daBlato Žukova T1 3,7 200 pl daSlano Hotel Osmine T1 11,0 900 pt/pl daPodimoč Uvala Smokvina T3 4,0 300 pt/pl daŠtedrica Planikovac T2 5,0 400 pl daDubrovačkoprimorjePodimoč-BanićiBudima T1 i T2 21,0 1700 pl daBanići Rat T1 i T2 27,0 2200 pl daDoli Sestrice* T* Zona u istraživanju pl daDoli Rudine R196,15 (gp10ha)500 pl neJanjina Sreser Palat T1 11,0 900 pl daVitaljina Prevlaka T1 i T2 OPZP 27,0 1800 pl daKonavleZastolje/110,00 (gpGnjile R1 OPZPLjuta11ha)1100 pl neMikulići Canavia T* Zona u istraživanju pl nePasadur Jurjeva luka T1 30,0 250 pl daLastovo Uble Ex vojna zona T2 15,0 1500 pl daUble Zaglav T3 3,0 150 pl daLumbarda Lumbarda Berkovica T2 OPZP 15,0 1200 pl daPt/plZOPDa/ne

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJESaplunara Gornja pinjevica 1 T2 OPZP 9,2 400 pl daSaplunara Gornja Pinjevica 2 T2 OPZP 4,5 300 pl daMljetProžurska Prožurska luka 2lukaT2 6,0 325 pl daKorita Zaglavac T1 10,0 300 pl daKučišteHotel Komodor,PernaT1 11,0 900 pt daKučište Zamošće T3 3,0 300 pt daLovište Bili dvori T1 6,0 500 pt daViganj Liberan T3 10,0 800 pl daT1, T2 iStanković Dubravica 2OrebićT325,1 2898 pl daStankovićDonja Banda/Kujevan MokaloT2 0,42 50 pl daStanković Rivijera T1 1,5 180 pl daPodgorje Orebić TZ Hoteli T1 10,5 1100 pt daDonja PratniceBandaT3 5,0 500 pl/pt daKuna Kuna T1 5,0 400 pl neSlivno Klek Moračna T3 6,0 500 pl daRaba Uvala Soline T1 15,0 1200 pl daSmokvica Smokvica Prihodišća T1 10,0 500 pl daMetohija Prapratno T3 6,0 600 pl daBrijesta Brijesta T1 5,0 500 pl daStonKobaš Kobaš T2 0,5 50 pl daŽuljana Vučina T2 10,0 250 pl daDubrava Sutvid T3 3,0 300 pt daMetohija Prapratno T2 15,0 1000 pl daDonja DivnaVručicaT2 3,0 300 pl daTrpanj Trpanj Luka T1 i T3 4,5 250 pl daDuba Javić-ZaglavPelješkaT2 6,0 480 pl daVela LukaVela Luka Tankaraca-Tečar T3 1,0 100 pt daVela Luka Gradina T2 5,0 400 pl daVela Luka Gabrica T2 10,0 600 pl daVela Luka Martina Bok-Požar T3 8,0 600 pl daVela Luka Poplat T3 1,0 100 pl daSoline Gaj Beterina T1 i T2 5,6 400 pl daKupari Kupari IV T1 i T2 15,3 300 pl daŽupaGornji Brgat Žarkovica T1 12,0 200 pl dadubrovačkaPlat Zona hotela Plat T1 i T2 11,0 1500 pt daMlini Astarea T1 7,0 1100 pt daKupari Kupari I T1 14,0 1500 pt daKupari Kupari II - villa T2 (N) 5,0 200 pt daUKUPNO 749,46T4 – pojedinačne ugostiteljsko-turističke građevine (konačište i sl.) koje mogu formirati i zasebne cjeline* Lokacija u istraživanjuOPZP – Ocjena prihvatljivosti zahvata za priroduN – posebna namjenaLuke nautičkog turizma državnog značajaOPĆINA/GRAD naselje naziv/lokalitetKapacitet(broj vezova)Postojeće/planiranoDubrovnikDubrovnik Marina Gruž - Lapad do 400 Pt plKomolac ACI Marina Miho Pracat do 450 ptDubrovačko primorje Kručica Luka – suha marina do 400 plPloče Ploče Pod cestom do 400 plLastovo Pasadur Jurjeva Luka-Kremena do 400 plZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije198

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJELuke nautičkog turizma županijskog značajaOPĆINA/GRAD naselje naziv/lokalitetKapacitet(broj vezova)Postojeće/planiranoDo 200 vezovaKorčulaKorčula ACI marina Korčula do 200 ptKorčula Korčula (Dominče - Inkobrod) do 200 plBlato Blato Otočac do 200 plDubrovačko Primorje Slano Slano do 200 plKonavleCavtat Prahivac do 200 plVitaljina Prevlaka do 200 plSton Žuljana Žuljana do 200 plTrpanj Trpanj Trpanj do 200 plVela Luka Vela Luka Vela Luka do 200 plDo 100 vezovaZaton Zaton do 100 plŠipanska luka Jakljan do 100 plDubrovnikŠipanska luka Šipanska luka do 100 plSuđurađ Suđurađ do 100 plLopud Lopud do 100 plKoločep Donje Čelo do 100 plKorčulaKorčula Korčula (Badija) do 100 plRačišće Račišće do 100 plPloče Rogotin Jezero Vlaška do 100 plOpuzen Opuzen Opuzen do 100 plMetković Metković Metković do 100 plDubrovačko primorje Kručica Luka-Kručica do 100 plKonavle Molunat Gornji Molunat do 100 plLastovo Skrivena luka Skrivena luka do 100 plLumbarda Lumbarda Lumbarda do 100 plProžurska luka Prožurska luka do 100 plMljetPolače Polače * do 100 plSobra stara riva u naselju do 50 plTrstenik Trstenik do 100 plOrebićLovište Lovište do 50 plKučište Hotel «Komodor» do 100 plOrebić Orebić do 100 plSmokvica Brna Brna do 100 plSton Kobaš Kobaš do 100 plVela Luka Vela Luka Gradina do 100 plOgraničenja zahvata u prostoru ZOP-aSukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/2007), čl. 51., u ZOP-u se nemože planirati, niti se može izdavati lokacijska dozvola ili rješenje o uvjetima građenja za građevinenamijenjene za:– privez i luke nautičkog turizma te nasipavanje obale i/ili mora izvan građevinskog područja,– sidrenje, ako smještaj sidrišta nije objavljen u službenim pomorskim publikacijama.U izdvojenom građevinskom području izvan naselja u pojasu najmanje 100 m od obalne crte ne možese planirati niti se može graditi nova pojedinačna ili više građevina osim građevina komunalneinfrastrukture i podzemnih energetskih vodova, pratećih sadržaja ugostiteljsko-turističke namjene,građevina koje po svojoj prirodi zahtijevaju smještaj na obali (brodogradilišta, luke i sl.) te uređenjejavnih površina.U izdvojenom građevinskom području izvan naselja prostornim planom županije može se odrediti većibroj prostornih cjelina jedinstvenog urbanističkog koncepta, tako da pojedina cjelina ima:– površinu do 15 ha,– osiguran najmanje jedan javni cestovno-pješački pristup do obale širine najmanje 15 m, ako jecjelina dužobalne širine veća od 500 m,– osiguran pripadajući broj parkirališnih mjesta unutar svake cjeline i pristup na prometnu površinu.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije199

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPrema članku 52. Zakona, izdvojena građevinska područja izvan naselja i površine unutar naseljaugostiteljsko-turističke namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobraznevrijednosti tako da:– smještajne građevine i prateći sadržaji (otvoreni športski, rekreacijski, ugostiteljski, uslužni,zabavni i sl.) budu, uz mjere poboljšanja komunalne infrastrukture i zaštite okoliša, više kategorijete položajem, veličinom, osobito visinom u skladu s obilježjem prirodnog krajolika,– smještajne građevine, organizirane kao turističko naselje budu oblikovanjem sukladne s izvornimurbanim i arhitektonskim obilježjima,– smještajne jedinice u autokampu i kampu nisu povezane s tlom na čvrsti način,– vrsta i kapacitet pratećih sadržaja i javnih površina budu određeni razmjerno svakoj fazi građenjasmještajnih građevina,– gustoća korištenja iznosi najviše 120 kreveta/ha,– izgrađenost pojedinačne građevne čestice nije veća od 30%, a koeficijent iskoristivosti nije veći od0,8,– najmanje 40% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodnozelenilo,– odvodnja otpadnih voda bude riješena zatvorenim kanalizacijskim sustavom s pročišćavanjem,– ima osiguran priključak na javnu vodoopskrbnu mrežu,– površina (auto) kampa iznosi najviše 15 ha uz poštivanje zatečene prirodne vegetacije i dijelovaobale,– unutar golf igrališta bude osiguran pojas od najmanje 25 m od obalne crte uređen kao javnozelenilo,– broj vezova jednog ili više priveza plovila iznosi najviše 20% ukupnog broja smještajnih jedinica.U ZOP-u u građevinskom području naselja ugostiteljsko-turistička namjena planira se tako da:– ukupna površina takve namjene iznosi najviše 20% građevinskog područja tog naselja,– kapacitet pojedinačne smještajne građevine (hotel, pansion, prenoćište i sl.) ako se nalazi unutarpovršine mješovite namjene iznosi do 80 kreveta,– smještajna građevina s pripadajućim zemljištem bude izvan postojećih javnih površina uz obalu.Luka nautičkog turizma u građevinskom području naselja i izdvojenom građevinskom području izvannaselja može se prostornim planom županije proširiti ili planirati nova s površinom akvatorija odnajviše 10 ha. U luci nautičkog turizma mogu se planirati ugostiteljski, trgovački, uslužni, športski irekreacijski sadržaji.Iznimno od stavka 1. podstavka 5. i 6. ovoga članka rekonstrukcija postojećih građevina ugostiteljskoturističkenamjene planira se tako da se ne povećava postojeća gustoća korištenja, izgrađenostgrađevne čestice i koeficijent iskoristivosti, ako su te veličine veće od onih određenih u stavku 1.ovoga Zakona.Sukladno članku 71. Zakona, u prostornom planu županije osobito se određuju područja ugostiteljskoturističkenamjene izvan naselja (položaj, vrsta, te najveći kapacitet i veličina) i smjernice zautvrđivanje izdvojenih građevinskih područja te namjene i to:– (T1) – za hotele sa 70% i vile s 30% smještajnog kapaciteta,– (T2) – za turističko naselje u kojem će hoteli imati 30% i vile 70% smještajnog kapaciteta,– (T3) – autokamp i kamp,– luke nautičkog turizma,– golf igrališta,– područja za marikulturu i ribarsku infrastrukturu.U prostornom planu županije mogu se odrediti nova izdvojena građevinska područja izvan naseljaugostiteljsko-turističke namjene samo ako su postojeća područja te namjene izgrađena 80% i višesvoje površine.Ugostiteljsko-turističke građevine namijenjene smještaju i pratećim sadržajima trgovačke, uslužne,ugostiteljske, športske, rekreacijske, zabavne i slične namjene u izdvojenim građevinskim područjimaugostiteljsko-turističke namjene izvan naselja ne mogu se etažirati.Turizam kao gospodarska djelatnost na području Županije se predviđa u zonama izdvojene namjeneizvan naselja na površini od 749,46 ha, od čega je 99,8 % izgradnje u obalnom pojasu.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije200

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEGore navedene luke posebne namjene detaljnije će se planirati u PPUO/G.Luka nautičkog turizma planira se u naseljima i izdvojenim građevinskim područjima ugostiteljskoturističkenamjene s najviše 400 vezova.Broj vezova postojeće luke nautičkog turizma ne može se povećati ako to nije predviđeno uprostornom planu županije.U luci nautičkog turizma mogu se planirati sadržaji ugostiteljske, trgovačke, uslužne i športskorekreacijskenamjene.U ZOP-u izvan građevinskog područja nije dopušteno planirati luke nautičkog turizma niti planirati iliizvoditi radove nasipavanja obale.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije201

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEf) Športsko-rekreacijska namjena RKategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izdvojene namjene izvan naselja za športskorekreacijskunamjenu su sljedeće:- Športsko-rekreacijska namjenao golf R1o vodeni sportovi R2o športska dvorana R3o športska igrališta R4o rekreacijski park R5- Prirodne plažeIzdvojena građevinska područja izvan naselja sportske namjene – R: R1-golf; R2-vodeni sportovi; R3 -sportske dvorane, ŠRC; R4- sportska igrališta; R5 – rekreacijski parkOpćina/Grad Naselje Lokalitet Vrsta OPZPPovršina (ha)Postojeće/planiranoZOPDa/neDubrovnikDubrovnik/ Bosanka Srđ (golf) R1 310,00 pl da/ neOrašac Vrtovi sunca R2 1,0 pl daKorčula Čara Zavalatica R3 6,0 pl daMale Bare R3 1,0 pl nePloče BaćinaDobrogošće R2 5,0 pl daBaćinska jezera R5 270,0 pl da/neBaćina, igrališta R4 1,0 pl neMetković Dubravica 1 R4 1,0 pl neMetković Dubravica Dubravica 2 R4 1,0 pl neMetković Luka Metković R3 1,0 pl neDubrovačkoPodimoč-Doli-Lisac Rudine R1 96,0 pl nePrimorjeSlađenovići R4 23,0 pl daSlanoMješnice R4 4,0 pl daKonavleGruda/ Zastolje Zastolje/Ljuta R1 i R3110,056,0pl nePopovići Lokvice R4 6,0 pl daKulaDesne, Momići Podrujnica R4 3,0 pl nenorinska Krvavac-Kula norinska Livade R4 0,5 pl neLumbardaLumbarda Pržina R2 0,2 pt daLumbarda Prvi Žal R2 0,2 pt daMljetBabino Polje ŠRC Omani R5 3,0 pl daRopa ŠRC Ropa R5 1,0 pl daOrebić Podgorje ŠRC Podgorje R3 9,0 pl daBlace Blace R3 9,00 pl daSlivnoKlek Moračna R5 1,0 pl daLovorje Lovorje R3 7,0 pl daOtok-Duba Otok-Duba R3 6,0 pl daSmokvica Smokvica ŠRC Smokvica R3 3,0 pl daSton Ston Prapratno Metohija R2 1,0 pl daVela Luka Vela luka Tri porte R5 1,0 pl daZažablje Bijeli vir Bobovište R4 1,0 pl neŽupaČibača SRC Čibača R3 4,0 pl nedubrovačkaKupari Kupari IV R2 13,0 pl daSoline Soline R2 8,0 pl daUkupno 986,9Planirana površina za rekreacijske potrebe iznosi 986,9 ha.Sukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (Narodne novine 76/2007) izdvojena građevinskapodručja izvan naselja športske namjene mogu se planirati na predjelima manje prirodne i krajobraznevrijednosti tako daZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije202

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE– ukupna tlocrtna bruto površina zatvorenih i natkrivenih građevina može iznositi najviše 10%površine sportskih terena i sadržaja,– najmanje 60% površine svake građevne čestice bude uređeno kao parkovni nasadi i prirodnozelenilo.Sportske luke županijskog značajaOPĆINA/GRAD naselje naziv/lokalitetKapacitet(broj vezova)Postojeće/planiranoDubrovnikDubrovnik Orsan do 200 ptDubrovnik Solitudo (LS i centar za vodene sportove) do 200 plKorčulaKorčula Korčula do 200 plPupnat Kneža do 100 plMetković Metković Metković do 200 ploOrebić Orebić Orebić do 200 ptTrpanj Trpanj Trpanj do 100 plMorske plažeSukladno Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07, čl. 53) u. ZOP-u se površina za plažeodređuje kao uređena i prirodna morska plaža.Uređena morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna svima pod jednakim uvjetimas kopnene i morske strane uključivo i osobama smanjene pokretljivosti, većim dijelom uređenog iizmijenjenog prirodnog obilježja, te infrastrukturno i sadržajno (tuševi, kabine i sanitarni uređaji)uređen kopneni prostor neposredno povezan s morem, označen i zaštićen s morske strane.Prirodna morska plaža unutar ili izvan naselja je nadzirana i pristupačna s kopnene i/ili morske straneinfrastrukturno neopremljena, potpuno očuvanoga zatečenoga prirodnog obilježja.Morske plaže se moraju utvrditi u Prostornim planovima uređenja Općina/Gradova.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije203

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEg) Posebna namjena NKategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izdvojene namjene izvan naselja za posebnunamjenu su sljedeće:- Posebna namjena N- Vojne luke državnog značajaPodručja posebne namjene u županiji su sljedeća:Općina/Grad ZOP Naselje Vojna lokacija NapomenaDubrovačko primorjea. Pržinadab. Pržina (Marčuleti)Stonc. ŽukovaPB Jugpotencijalne lokacijed. Kupinova *da Ploče „Neretva“ privremeno perspektivnoPločesamo ograničenje civilne gradnje uda Baćina „Male Bare“prostoru bez vojnih objekatada Baćina „Pločica“ privremeno perspektivnoda Baćina „Tatinje“ privremeno perspektivnoda Baćina „Sidrište“ privremeno perspektivnone Čilipi „Čilipi“da Molunat „Lastavica“da Vitaljina „Glavica“ne Jasenice „Jasenice“Konavleda Mikulići „Straža“da Poljice Tt 561 Ilijin vrhdaPopovićiTt 230 Suvarevina i ttKomaji240 Velje brdoda Mikulići/Đurinići „Resnica“samo ograničenje civilne gradnje uCavtat da Župski zaljev Župski zaljevprostoru bez vojnih objekatasamo ograničenje civilne gradnje uLumbarda da Lumbarda „Ražnjić“prostoru bez vojnih objekatada Uble „Velo more“ privremeno perspektivnoLastovoda Uble / Zaklopatica „Pleševo brdo“da Pasadur „Sita“ potkopda Pasadur „Kremena“ potkopda Saplunara „Gruj“da Korita „Planjak vrh“ Helidrom MljetMljetda Pomena „rt Goli“samo ograničenje civilne gradnje uprostoru bez vojnih objekata,Ustupljeno JU NP Mljetda Pomena „Pomena“ Ustupljeno JU NP Mljetda Babino polje „Veliki grad“Orebić ne Kuna pelješka„Rota 1“„Rota 2“Ston da Brijesta „Brijesta“ potkopSlivnoda Duba „Duba“ potkopda Raba „Soline“ „potkopTrpanj ne Duba trpanjska Tt 961 „Sveti Ilija“Vela Lukada Vela Luka „Privala“samo ograničenje civilne gradnje uda Vela Luka „Velo dance“prostoru bez vojnih objekataŽupa dubrovačka da Kupari „Kupari“Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije204

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEi) GrobljaPostojeći lokaliteti groblja uglavnom zadovoljavaju kapacitete ili imaju mogućnost proširenja terena.Zbog nemogućnosti proširenja postojećih grobnih kapaciteta na područjima Grada Dubrovnika iČibače (Općina Župa dubrovačka) predlažu se novi lokaliteti: Nuncijata za Grad Dubrovnik, te Dubacza Općinu Župa Dubrovačka. U svrhu zadovoljenja potreba stanovnika naselja Zvekovica i šire okolicenaselja Cavtat u Općini Konavle, predložena je lokacija novog grobnog kompleksa uz naseljeZvekovica. Postojeća groblja su smještena u sljedećim naseljimaU otočnom području i poluotočnom području zbog dosad neadekvatne planske obrade ove oblasti, svremenom se pojavila potreba stanovništva za proširenjem prvobitnih lokacija, tako da je veći diolokaliteta proširen odgovarajućim ili neodgovarajućim dogradnjama, ovisno o pojedinom području.Većina lokaliteta ima mogućnost proširenja, pa potrebe za novoplaniranim površinama nema.Postojeća groblja su smještena u sljedećim naseljima:Postojeće lokacije groblja u Donjoneretvanskom kraju svojim kapacitetima zadovoljavaju potrebedomicilnog stanovništva.Mjesna groblja u Županiji su slijedeća:Općina/Grad Lokacija U naseljugradsko katoličko groblje BoninovodaSv.MihajladaDančedagradsko pravoslavno groblje Boninovo,dagradsko muslimansko groblje Boninovo,dastaro vojno groblje u Gospinu polju, židovsko groblje),daBosanka (Sv.Spasitelj),daBrsečine (Sv.Ana),neDubravica (Sv.Ivan),neGromača (Mala Gospa),daKliševo (Sv.Mihovil),daKnežica (Sv.Kuzma i Damjan),neKoločep (Sv.Nikola),neKomolac (Duh Sveti),daGrad DubrovnikLopud (Gospe od Šunja),neLjubač (Sv.Đurđe),neMokošica (Sv.Spasitelj),daMravinjac (Sv.Ivan),neMrčevo (Sv.Šimun),daOrašac (Sv.Đurđe),daOsojnik (Kamenice),nePetrovo Selo (Gospa od Zdravlja),neRožat (Velika Gospa),daRiđica (Sv.Stjepan),neSuđurađ (Sv.Duh),daSustjepan (Sv.Stjepan),daŠipanska Luka (Sv.Stjepan),daŠumet (Sv.Martin),)neTrsteno (Luncijata),daZaton (Bunica u Malom Zatonudagradsko groblje Sv.LukeneČara (Čara),neGrad KorčulaPupnat (Plišivac - Kneže, Sv.Juraj u Pupnatu),neRačišće (Sv.Vlaho),neŽrnovo (Sv.Vid)negradsko groblje Sv.Ivana,neGrad MetkovićDubravica (van funkcije),neGlušci (pravoslavno groblje Sv.Đorđa),neVid (Sv.Vid)daGrad Opuzenkorištenje mjesnog groblja u susjednoj Općini Slivno- Podgradina (crkva Sv.Roka)Grad Pločegradsko groblje na Lanzinštini,neBaćina (u Baćini kod Sv.Jure),neBanja (Mali Gaj),daKomin (Sv.Rok),daPeračko Blato,nePlina Jezero (Velika Gospa),neMarijino uznesenja u OblićevcuneSv.Ivan u ZavalineZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije205

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJERogotin (Sv.Nikola),neStaševica (Međublace),neStaševica (Grebine)neBlace na SpilicamaneŠarić StruganeOpćina Blato Blato (Sveti Križ) neBanići (Sv.Magdalena)daČepikuće (Sv.Martin),neDoli (Velika Gospa),daImotica (Sv.Ana),daKručica (Svi Sveti)neLisac (Gospa od Rozarija),neLisac (Kotezi)neMajkovi (Sv.Trojstvo, Sv.Stjepan, Sv.Petar),neMravinca (Mala Gospa),daOšlje (Sv.Petar),neOpćina DubrovačkoPodgora (Sv.Mihovil),neprimorjePodimoč (Sv.Ana),daSlano (Gospa od Karmena),neSmokovljani (Sv.Vid),daSmokovljani (Sv.Ivan)neŠtedrica (Sv.Trojstvo),neTočionik (Sv.Kuzma i Damjan),neTopolo (Mala Gospa),neTrnova (Sv.Ivan),neTrnovica (Sv.Nikola),neVisočani (Sv.Ivan)neJanjina (Sv.Stjepan),neOpćina JanjinaOsobjava (Gospe od Zdravlja u “Dočiću”),neSreser (Velika Gospa)neOpćina Lastovo Lastovo (na “Lužu”-Gospa u polju) neOpćina Lumbarda Lumbarda (Sv.Ivan) neBrotnice (Sv.Luka),neCavtat (Sv.Rok i Sv.Đurđe),daČilipi (Sv.Nedjelja),neDuba Konavoska (Sv.Stjepan),neDubravka (Sv.Antun, Sv.Mihovil, Sv.Križ)neDunave (Mala Gospa),neĐurinići (Sv.Križ),neGabrile (Sv.Dimitar, Sv.Martin),neGruda (Sv.Trojstvo, Sv.Ivan, Sv.Nedjelja),daJasenice (Sv.Spas),neKomaji (Sv.Luka),neKuna Konavoska (Sv.Toma),neLovorno (Sv.Ana, Velika Gospa),neLjuta (Sv.Ivan),neOpćina KonavleMihanići (Sv.Mihovil),neMikulići (Sv.Juraj),neMočići (Sv.Đurđe),neMolunat (Sv.Ivan),daPalje Brdo (Sv.Petar i Pavao, Sv.Ivan),nePločice (Sv.Lazar),nePoljice (Sv.Ana),nePopovići (Sv.Đurđe),nePridvorje (Sv.Srđ i Bak, Sv.Vlaho),neRadovčići (Sv.Luka),neStravča (Sv.Spas),neUskoplje (Sv.Ilija),daVitaljina (Sv.Spas),neVodovađa (Sv.Ivan, Sv.Vid, Sv.Andrija),neZastolje (Sv.Roko, Velika Gospa, Sv.Nikola)neZvekovicaplaniranoBorovci (Sv.Nikole),neDesne (Sv.Juraj),neOpćina Kula Norinska Kula Norinska (Bagalović, Gospa od Karmena),neMomići (Gospa Fatimska),neNova Sela (Sv.Ante)neZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije206

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEBabino Polje (Sv.Vlaho, Mirogoj),daBlato (Sv.Petar i Pavao),daGoveđari (Sladin Gradac, Sv.Marija),neOpćina MljetKorita (Sv.Vid),neKozaricadaRopaneMaranovići (Sv.Antun),neProžura (Sv.Martin)neGrad Orebić (Velika Gospa, Sv.Juraj),neOskorušno (Sv.Trojstvo),nePijavičino (Sv.Matija),nePodgorje (Velika Gospa),nePodobuče (Sv.Andrija, Gospa od Sniga u Borju),nePotomje (Sv.Petar, Sv. Vid),neOpćina OrebićStankovići (Sv.Juraj, Mokalo (sv. Jakov i Kristofor)),neTrstenik (Sv.Mihovil),neViganj (Sv.Mihovil),neDonja Banda (Sv.Ivan u Prizdrini),neKučište (Sv.Luka),neKuna Pelješka (Sv.Spas),neLovište (Gospa od Karmena)neKobiljača (Gospa Jezerska),neMali Prolog (Ćiril i Metod),neOpćina PojezerjeOtrić-Seoci (Sv.Nikola),nePozla Gora (Mala Gospa),neDominikovićineBlace (Sv.Ivan na Meterizima),neKomarna (pravosl. groblje Sv.Spiridona na Kremeni),neOpćina SlivnoPodgradina (Sv.Rok),neRaba (Sv.Ante),neSlivno Ravno (Sv.Stjepan)neOpćina Smokvica Smokvica (Sv.Ciprijan) neBoljenovići (Sv.Ciprijan),neBrijesta (Sv.Liberan),neBroce (Svi Sveti),neČesvinica (Sv.Nikola)neDančanje (Sv.Mihajlo),neDuba Stonska (Sv.Nikola),neOpćina StonDubrava (Sv.Mihovil),neHodilje (Sv.Vid),neMali Ston (Sv.Ana),nePutniković (Gospa od Rozarija),neSparagovići (Sv.Ivan),neSton (Sv.Kate),neZaton Doli (Sv.Petar-Zamaslina, Sv.Mihajlo),neŽuljana (Sv.Martin)neDonja Vrućica (Sv.Kuzma i Damjana),neOpćina TrpanjDuba Pelješka (Sv.Margarita, Sv.Ilija),neGornja Vrućica (Gospe od Milosrđa),neTrpanj (Sv.Gospa od Milosrđa)neOpćina Vela Luka Vela Luka (Sv.Rok) daBijeli Vir (Srce Isusovo),neOpćina ZažabljeDobranje (Mala Gospa),neMlinište (Sv.Josip),neVidonje (Sv.Ivan Pod Svjetlinom)neČibača (Sv.Luka i Sv.Matej),neKupari (Sv.Stjepan),neMartinovići (Velika Gospa),neOpćina Župa dubrovačkaMlini (Sv.Ilar),nePetrača (Sv.Trojstvo),nePlat (Velika Gospa),neDubacplaniranoGornji Brgat (Sv.Ana)neZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije207

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.2.1.2.2. PROSTORI /POVRŠINE IZVAN GRAĐEVINSKIH PODRUČJAa) Poljoprivredne, šumske i vodene površineKategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izvan naselja za poljoprivredne, šumske i vodnepovršine su sljedeće:o poljoprivredno tlo – osobito vrijedno obradivo tlo P1o poljoprivredno tlo – vrijedno obradivo tlo P2o poljoprivredno tlo – vrijedno obradivo tlo P2 (istražno područje melioracije)o poljoprivredno tlo – ostalo obradivo tlo P3o šume – gospodarske i zaštitne Š1o šume – posebne i rekreativne Š3o ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište PŠ, te kamenjari i goletio vodene površine V – vodotoci, jezera i moreo retencijePoljoprivredne, šumske i ostale površine sadrže 11784,38-11681,4 ha obradivog tla ili 14,9-15,1%ukupne površine priobalnog područja.Priobalno područje Županije njeguje povrtlarsko-ratarski uzgoj kulturnih biljaka, jer se na tom područjunalaze najveće ravničarske površine (Konavosko polje, Župsko polje, dolina donjeg toka rijekeNeretve). To područje ima dostatne količine vode za natapanje (nekorisne za poljoprivrednuproizvodnju), blagu klimu i prikladna tla za poljoprivrednu proizvodnju, zbog čega predstavljaju velikproizvodni potencijal za proizvodnju povrća tijekom cijele godine, s mogućnošću proizvodnje uzatvorenim prostorima (plastenici, staklenici). To područje ujedno je i najveći mogući proizvođačzimskog povrća u našoj državi, s mogućnošću izvoza i u inozemstvo.Na priobalnom dijelu Županije uz tradicionalne voćke (maslinu, smokvu, badem, šipak i dr.) uzgajajuse različite vrste agruma, posebno japanske mandarine unšiu, od vrlo ranih do kasnih sorti. Ujedno jeto i najznačajnija otvorena površina u Republici Hrvatskoj gdje se na više od 2000 ha proizvodi oko3.000 vagona agruma. Kako mogućnosti takvog uzgoja nisu u potpunosti iskorištene, površine pod timvoćkama mogle bi se povećati i do 4000 ha, uz uvjet boljeg i dugoročnijeg rješenja plasmana i preradeplodova.Uz uzgoj agruma postoje velike mogućnosti uzgoja i drugih u doba turističke sezone vrlo traženih vrstavoćaka, kao što su: breskve, kajsije, trešnje, jabuke i dr..Uzgoj maslina na padinama brežuljaka i brda nakon glavne turističke sezone s mogućnošćuvišekratnog natapanja tla tijekom najsušnijih ljetnih mjeseci, može postati vrlo značajna djelatnost.Uzgoj vinove loze za proizvodnju vina uglavnom će se zadržati na postojećim površinama, jer se uravničarskom dijelu tog područja ne može postići kakvoća vina koja bi se isticala svojim posebnimsvojstvima. Proizvodnja stolnog grožđa kojeg nedostaje u obližnjem turističkom području, bila bi jednaod interesantnih grana obiteljskih gospodarstava.Prostrane pašnjačke površine velikim dijelom obrasle samoniklim aromatičnim i ljekovitim biljem(posebno kaduljom), dobra su osnova za korištenje toga bilja u trgovačke svrhe (za izvoz), ali i zarazvoj pčelarstva i proizvodnju kvalitetnog meda zaštićenog podrijetla. Usporedo s takvim načinomkorištenja pašnjaka s dopunom stočne hrane s oranica i povrtnjaka, moguć je i odgovarajući uzgoj idržanje različitih vrsta stoke (ovaca, koza, krava, svinja), te proizvodnja prvenstveno mesa i sira.Manje obiteljske farme (npr. farma Banići) trebalo bi posebno oživjeti i bolje organizirati proizvodnjukokošjih jaja.Dakle, priobalno područje Županije raspolaže velikim prirodnim resursima za raznoliku i velikuproizvodnju vrlo traženih specifičnih poljoprivrednih proizvoda, od kojih se neki mogu najviše iproizvoditi u nas jedino na tom području. Zbog toga bi takvom perspektivnom razvoju poljoprivredneproizvodnje trebalo dati puni značaj i poticati ga svim raspoloživim mjerama.Prema navedenim mogućnostima razvoja poljoprivrede u priobalnom dijelu Županije, potrebno jedugoročno i dobro čuvati prikladna tla za poljoprivrednu proizvodnju od uništavanja, zagađivanja ioštećenja.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije208

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJESpomenutu mogućnost proizvodnje voća, povrća i cvijeća u okolici Dubrovnika mora pratitiodgovarajuća izgradnja i modernizacija pogona za preradu, doradu, čuvanje, skladištenje, sortiranje ipakiranje u skladu s europskim normama.Bez spomenute preradbene industrije i objekata za pripremu roba za tržište, razvoj poljoprivredneproizvodnje na tom području neće biti uspješan. Proizvodnja vezana isključivo za dnevnu opskrbuhirovitog, nestalnog i promjenljivog tržišta, poljoprivrednim proizvođačima ne može pružiti sigurnost ivisoke prihode. Zbog svega je toga prijeko potrebno na području Neretve izgraditi i organiziratisuvremenu veletržnicu kao značajan čimbenik za povezivanje proizvođača i tržišta u čvrsti lanac.Koliko je god na cijelom tom području potrebna bolja i veća organiziranost poljoprivrednihproizvođača, još je važnija bolja i veća organiziranost u načinu plasmana roba. Prepuštanjepropadanju ili uništavanju proizvoda, nedostatak a potom posezanje za uvozom, moraju se što prijeizbjeći. Činjenica jest da su krize pojedinih poljoprivrednih proizvoda neizbježne na suvremenom iotvorenom tržištu, ali se tako nastale štete moraju ublažiti i kanalizirati. Kako se velik dio priobalnogpodručja Županije prostire neposredno uz državnu granicu, mora se voditi računa o svim prednostimai nedostacima malograničnog prometa koji će se razvijati u oba pravca. Utjecat će to na potrebu boljeorganizacije proizvođača i plasmana proizvoda.Šumske površine zastupljene su na ovom području u jednoj kategoriji - gospodarske i zaštitne (Š1).Ukupna površina šumskog pokrova iznosi 11871,44 - 12086,04 ha što iznosi 15,2-15,5% ukupnepovršine priobalnog područja.Ostale poljoprivredne i šumske površine zauzimaju 53,3-53,7% ukupne površine priobalnog područja.Na otočnom području nalazi se 9331,29 ha obradivog tla ili 38,92-39,3% ukupno obradivog tlaŽupanije. Prema strukturi obradivog tla (maslinjaci, vinogradi, oranice, livade) može se zaključiti da jeotočni dio Županije maslinarsko-vinogradarski po vrsti poljoprivredne proizvodnje, te da postojedovoljne površine oranica i livada na kojima bi se i dalje moglo razvijati posebno vinogradarstvo,osjetno smanjene površine (u posljednjih 40 godina za 1520 ha ili za 40%). No ono je i danas najveći inajvažniji prihod pučanstvu. Uostalom, vina iz otočnog dijela Županije spadaju u naša najkvalitetnijavrhunska bijela, posebno crna vina u našoj državi (od bijelih Pošip, Rukatac, Grk, Sv. Ana, a od crnihDingač, Postup, Orebić itd.)Vinogradarstvo i vinarstvo i u budućnosti će predstavljati najvažnije grane poljoprivredne proizvodnje uotočnom dijelu Županije, zbog čega i dalje treba podržavati premiju od 700DEM/ha koju država dajepo ha vinograda.Kao vrlo vrijedne površine na poluotoku Pelješcu (10% ukupne obradive površine otočnog područja),posebno treba zaštititi one na kojima se sada uzgaja vinova loza ili gdje bi se mogla uzgajati radiproizvodnje vrhunskih, ekoloških vina, a to su- pjeskovita tla (pržine) u okolici mjesta Lumbarde, Čarsko polje, polja oko mjesta Smokvice naotoku Korčuli, područje Dingača, Trstenika, Postupa, predjeli na potezu iznad Orebića do Bilogpolja, Dranče kraj Janjine, okolina crkve sv. Ane u Putnikoviću, te predjeli Ponikve-Mili.Jedan od pravaca razvoja otočnog dijela Županije na predjelima gdje je moguće interventno natapanjevodom (dio Stonskog polja i Blatskog polja) proizvodnja je stolnog grožđa radi potreba tijekomturističke sezone.Maslinarstvo, iako po površini zauzima prvo mjesto, nema najveći ekonomski značaj. Naime, uzgojmaslina, bolje reći berba plodova, traži veliki broj radne snage u kojoj se oskudijeva, a u samom semaslinarstvu postiže mala dobit. Iz tih razloga su u zadnje 42 godine površine pod maslinamasmanjene za 2200 ha odnosno za 42,32%.Teško je očekivati porast površina pod maslinicima, ali se može očekivati porast uroda i proizvodnjemaslinovog ulja, jer se pomlađivanjem starih, a posebno u požarima stradalih stabala, boljimagrotehničkim mjerama i racionalnijom preradom mogu postići veći urodi i bolja kakvoća ulja što jeosnova opstanka i razvoja te grane proizvodnje. Posebno treba istaknuti da je samo u ljetu 1998. naotočnom dijelu Županije od požara stradalo oko 50000 stabala maslina (najviše u okolici Smokvice naotoku Korčuli) što je ne samo nanijelo velike štete tamošnjem stanovništvu, nego i jako oštetilo cijelikrajolik. Požari na otocima, a i drugdje, vrlo poticajno djeluju na pojavu erozije i ogoljivanjapoljoprivrednog i šumskog zemljišta.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije209

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJETakođer treba istaknuti kako je prijeko potrebno svim ekonomskim i agrarnim mjerama poticatiproizvodnju maslinovog ulja visoke kakvoće, zaštićenog geografskog podrijetla, kao posebnogekološkog proizvoda otoka Županije. Iz tog razloga treba i dalje podržavati premiju u iznosu od 0,89kuna koju država daje na kilogram proizvedenog ploda masline, uz istodobno nastojanje da se premijadobiva i na plasman ulja visoke kakvoće na domaćem i inozemnom tržištu. U svrhu spomenutogzadatka potrebito je na otoku Mljetu, Šipanu i dijelu poluotoka Pelješca pripomoći izgradnji postrojenjaza preradu ploda masline, jer se to sada obavlja na vrlo zastarjeli i neracionalan način.Položaji na kojima se uzgajaju masline uglavnom su padine brežuljaka i obodi polja u kojima senalaze vinogradi, što posebno obilježava ta područja. No, oko tih obradivih tala, maslinika i vinogradapotrebno je smanjiti neracionalan i divlji rast borove šume koja je jedan od velikih neprijatelja obradivihi kultiviranih tala. Naime, borova šuma u neposrednoj blizini maslinika i vinograda stalna je opasnostod katastrofalnih požara kao onih iz ljeta 1998.Na poljima s mogućnošću natapanje (Blatsko polje, Stonsko polje i dr.) i dalje treba podržavati iusmjeravati uzgoj raznovrsnog povrća na otvorenim površinama i plastenicima, radi potrebatamošnjeg pučanstva, ali i potreba tijekom turističke sezone.Na jednom dijelu otočnog dijela Županije, na manjim zaravnima ili terasama potrebno je podržavatiuzgoj raznovrsnih južnih voćaka, posebno agruma, bajama, trešanja i rogača (premda za njegov plodnema velikog zanimanja). (Npr. uzgoj agruma u Trpanjskom polju, polje iznad sela Sreser, u poljuBrijesta, na dijelu Stonskog polja, niz cijelu Orebićku rivijeru Orebić-Viganj.) Postoje povoljni klimatskiuvjeti za razvoj južnog voćarstva, što je ujedno tradicija i posebnost tog područja postoje na velikomdijelu otočnog dijela Županije.Uzgoj stoke sitnog zuba na dijelu otočnog dijela Županije nije se održao zbog nedostatka radnesnage, ali i radi suša koje onemogućavaju proizvodnju dodatne stočne hrane tijekom kišnih i hladnihzimskih mjeseci. No, trebalo bi održati i razvijati obiteljska gospodarstva koja uzgajaju perad zaproizvodnju jaja i mesa. Na velikom dijelu poluotoka Pelješca moguće je razvijati pčelarstvo iproizvodnju meda.Svakako da o razvoju turizma na otočnom dijelu jako ovisi razvoj cjelokupne poljoprivredneproizvodnje. Ne samo zato što zbog turizma dolazi do velike potrošnje poljoprivrednih proizvoda, već izato što je na cijelom području dopunski ili glavni izvor prihoda obiteljskih gospodarstava. Beznjegovog razvoja nema boljeg i većeg porasta osobnog i društvenog standarda. Isto tako turizam jeusko povezan s razvojem ribarstva kao dopunske djelatnosti na tom području. Čista poljoprivrednagospodarstva koja bi trebala imati najmanje oko 3 do 4 ha vinograda za svoj održivi opstanak moguizrazitije djelovati jedino na dijelu poluotoka Pelješca (Pelješka župa) i otoku Korčuli (Čara-Smokvica)te na otoku Lastovo.Opskrba vodom ne samo za piće i potrebe turizma, nego i za potrebita natapanja poljoprivrednihpovršina, jedan je od bitnih čimbenika razvoja otočnog dijela. Jedino vodom za natapanje može seučiniti korjeniti preokret u uzgoju poljoprivrednih kultura i stjecanju prihoda obiteljskih gospodarstava.Prometna povezanost s kopnom, kao i unutar tog područja, također je jedan od bitnih životnih uvjetaopstanka mlađih naraštaja u otočnim uvjetima življenja.Šumske površine zastupljene su u dvije kategorije:- gospodarske i zaštitne (Š1)- šume posebne i rekreativne namjene (Š3)Ukupna površina šumskog pokrova iznosi 27624,58 ha, što je 34,7% ukupne površine otočnogpodručja, od toga 89,1 % gospodarske i zaštitne šume s dalmatinskim obilježjem.Ostale poljoprivredne i šumske površine zauzimaju površinu od 45,3 % ukupne površine otočnogpodručja.Zagorski dio Županije čine 4 jedinice lokalne samouprave i uprave ukupne poljoprivredne površine od3299,08-3364 ha, što je 16,3% ukupnih površina zagorskog područja. Najveći dio obradivog tla čineoranice, zatim vinogradi, te voćnjaci i maslinici.Po strukturi obradivog tla, odnosno vrsti poljoprivredne proizvodnje može se reći da je zagorski dioŽupanije povrtlarsko-ratarsko i vinogradarsko područje. Tijekom ljeta i jeseni najviše se proizvodizimsko-proljetno povrće jer su klimatski uvjeti za njegovu proizvodnju povoljniji u odnosu na priobalnidio. Skoro sve se površine vinograda nalaze na ravničarskom dijelu Općine Pojezerje, dok se u okoliciMetkovića i Kule Norinske nalaze voćnjaci. Uvjeti klime i tla uvjetovat će i u budućnosti isto obilježjeZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije210

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEproizvodnje. Spomenuta struktura obradivog tla i pašnjačke površine omogućuju uzgoj i držanje kravaza proizvodnju mesa i mlijeka, ali i uzgoj ovaca, koza, svinja i peradi, te držanje pčela.Skoro cijelo zagorsko područje Županije ima dostatne količine vode koje bi se regulacijom njenihtokova mogle znatno bolje i više koristiti za natapanje tla i rentabilniji uzgoj poljoprivrednih kultura.Za najveći dio toga područja značajna je koncentracija stanovništva u Metkoviću ili njegovoj okolini,gdje su uvjeti življenja i zapošljavanja povoljniji. Brdski dio na kojem se ranije uzgajala stoka, znatno jeopustio, jer se iz te proizvodnje nije mogao stjecati potrebit dohodak, zbog čega je nekoliko selapotpuno napušteno (primjerice Vidonje, i dr.).Takva populacijska kretanja nameću potrebu boljeg čuvanja obradivog tla od prenamjene u okoliniMetkovića.Na zagorskom dijelu Županije i dalje će se održavati mješovita poljoprivredna obiteljska gospodarstvau kojima će poljoprivreda biti osnova stjecanja prihoda, a zaposlenje izvan poljoprivrede davati ćedopunske prihode. Međutim, na dijelu Općine Pojezerje razvit će se najveći dio obiteljskihgospodarstava koji će se isključivo baviti poljoprivrednom proizvodnjom (okolina sela Otrići). Uzgojvinove loze, povrća i držanja stoke bit će glavne grane proizvodnje uz uvjet dostatnih količina vode zanatapanje, povećanja obradivih površina po gospodarstvu i primjenom novih tehnologija.Šumske površine na ovom području su:- gospodarske, zaštitne (Š1),- posebne i rekreativne (Š3).Ukupna površina šumskog pokrova iznosi 3802,15 - 3556,82 ha što je 17,3-18,4% ukupne površinezagorskog područja.Ostale poljoprivredne i šumske površine zauzimaju površinu od 9216,87 - 9283,78 ha, što zauzima44,8-45,1% ukupne površine zagorskog područja.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije211

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEb) Površina infrastrukturnih sustavaKategorije za razvoj i uređenje prostora/površina izvan naselja za infrastrukturne sustave su sljedeće:o Energetski sustavio Prometni sustavio Vodnogospodarski sustavio Obrada, skladištenje i odlaganje otpadaPlanirana površina iznosi 15264,71 ha što iznosi 8,57 % ukupne površine Županije.Potrebno je naglasiti da je infrastruktura zastupljena u 48,5%-49% ukupne izgradnje Županije. Budućida su infrastrukturni sustavi (cestovni promet, željeznički promet) prikazani u varijantnim rješenjimatakvi su i dobiveni odnosi.Elektroenergetski koridori, površine posebne namjene, te infrastrukturni sustavi smješteni su uizvangrađevinskom području.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije212

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.2.1.4. Iskaz prostornih pokazatelja Dubrovačko-neretvanske županije 2015.red. DUBROVAČKO-NERETVANSKAUkupnoOznakabroj ŽUPANIJAha1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA1.1.1.2.Građev. područjaukupnoizgrađeni dio građ. područja ukupno- dubrovačko priobalje - planirano- otočno i poluotočno područje - planirano- donjoneretvanski kraj - planiranoIzgrađene strukture izvan građevinskogpodručjaukupnoIEHKTRPP1P2P3Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije2136577,914062,52704,982259,381613,55686,0230,010,00615,7749,46910,9019875,95535,5617774,911565,48% od površ.Županije3,692,281,511,260,900,380,130,350,350,420,5111,160,309,980,87stan/haha/stan*19,00-20.52190,5-196,8543,5-58712500-13500203,0-219,3164,8-180,1137,22-148,20Poljoprivredne površine- ukupno1.3.osobito vrijedno obradivo tlo0,16- 0,15*vrijedno obradivo tloostala obradiva tlaŠumske površine- ukupno Š67236,30 37,750,54-0,50*1.4. gospodarske i zaštitneŠ1+Š263321,49 35,55posebne namjeneŠ33914,812,201.5.Ostale poljoprivredne i šumske površine- ukupno PŠ 64756,16 36,36 0,54-0,48*1.6. Vodne površine /kopno/ - ukupno V 704,17 0,39 0,006-0,005*1.71.8.2.1.Ostale površineNISG456,3415264,7112,40,258,570,0060.004- 0,003*0,12-0,11*0,0001-0,00009*Županija ukupno – kopno 178086,0 100 1,42-1,32*Korištenje moraakvakulturaribarenje kočomribarenje izuzev kočomHFO9261,699645,58731875,730.010,8097,480,08-0,07*0.08-0,07*5,85-5,42*Županija ukupno – more 750783,0 100 6,00-5,56*2.0. ZAŠTIĆENE CJELINEZaštićena prirodna baština ukupno0,36-0,34*kopno0,18-1,7*more0,19-0,17*2.2.- nacionalni park ukupnokopnomore- parkovi prirode ukupnokopnomore- ostali zaštićeni dijelovi prirode ukupnokopnomoreZaštićena graditeljska baština ukupno- arheološka područja ukupno- povijesne graditeljske cjeline ukupno- krajobrazi……............................ ...ukupnoZaštićena područja u županiji ukupnoNPPP46128,9222424,8423704,085291,862883,352408,5119583,765251,9814331,7821253,3014289,516963,7937660,0936677,98982,1145500,61*Kopno 60084,93more 23704,080,412,53,150,561,610,322,102,941,902,288,020,9221,133,74%kopna3,16% mora0,30-0,28*0,48-0,44*0,18-0,18*U usporedbi s izgrađenošću prostora Republike Hrvatske, kao i ostalih Županija, Dubrovačkoneretvanskažupanija 2015. odgovorno i racionalno koristi prostor i za izgradnju, kako to uostalom većpokazuje usporedna raščlamba postojećeg stanja. Izgrađenost Dubrovačko-neretvanske županije od4,8% pod građevinskim područjima u odnosu na izgrađenost Republike Hrvatske od 7,9%, odnosnoukupne izgrađenosti jadranske Hrvatske od 5,5% (tablični prikaz) govori o prosječno vrlo racionalnomsveukupnom tretiranju Županije. Međutim, pored tih prosječnih pokazatelja uočljive su razlikepojedinih gradova i općina. Veću racionalnost korištenja prostora pokazuje pet gradova negosedamnaest općina i takav se odnos nastavlja kroz koncept prostornog uređenja (2015.).Potrebno je naglasiti da u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, Grad Dubrovnik jedini zadovoljavakriterije zauzetosti prostora do maksimalno 300 m 2 /st i to specifično zbog svog položaja inemogućnosti daljnjeg širenja, te policentričnog načina urbanizacije.

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.3. SUSTAV SREDIŠNJIH NASELJA3.3.1. MALI I SREDNJI GRADOVI U SUSTAVU SREDIŠNJIHNASELJASredišnje naselje pripada kategoriji središnjih naselja ako udovoljava većini postavljenih kriterija i imaveći broj različitih središnjih funkcija, koje se odnose na tu kategoriju. Mora se razlikovati barem tripodvrste unutar svake kategorije središnjih naselja, ovisno je li u prosjeku ispunjava postavljenekriterije, odnosno jesu li razvijeni iznad ili ispod tog prosjeka, a nisu ili ne trebaju prijeći u drugu višu ilinižu kategoriju središnjih naselja. U nekim središnjim naseljima jače razvijene mogu biti samo ponekeuslužne djelatnosti (primjerice promet, turizam, vjerske funkcije, zdravstvene i druge funkcije), pa ćenjihovo dimenzioniranje zavisiti od razvijenosti te dominantne djelatnosti i potreba njezinogagravitacijskog područja, a ne o veličini i središnjem značenju tog središnjeg naselja. Isto tako mora seuzeti u obzir utjecaj drugih različitih čimbenika (reljef, gustoća naseljenosti, raspored i veličina naselja,prometna pristupačnost, razvitak novih procesa u prostoru, utjecaji iz udaljenijih područja i drugi), kojina različite načine djeluju na razvitak i razmještaj pojedinih središnjih naselja i uspostavljanje sustavasredišnjih naselja u nekom prostoru.Poslovi državne uprave i pravo na lokalnu samoupravu u Republici Hrvatskoj znatno su se približiligrađanima i tako se osiguralo njihovo pravo odlučivanja o potrebama i interesima lokalnog značenja.Zato za njima slijedi razvitak i razmještaj drugih potrebnih središnjih funkcija. Nova središta/sjedištagradova i općina čine osnovu nove hijerarhijske mreže središnjih naselja u Dubrovačko-neretvanskojžupaniji, Južnom hrvatskom primorju i Republici Hrvatskoj, bez obzira da li u cijelosti ispunjavajupotrebne i zadane kriterije optimalnog djelovanja, bilo da se radi o razvitku drugih središnjih funkcija utim središnjim naseljima, broju njihovih stanovnika i veličini teritorija, gospodarskoj razvijenosti iizvorima prihoda, dobroj prometnoj povezanosti i udaljenosti od susjednih središta nižeg, istog ili višegranga i drugo.Razvitak središnjih naselja i njihova hijerarhijska diferencijacija nisu statički već izrazito dinamičkiproces podložan stalnim promjenama pod utjecajem društvenog, gospodarskog, političkog,demografskog, prometnog i prostornog razvitka. Iako se proces promjena središnje-funkcionalnihodnosa unutar mreže središnjih naselja odvija relativno sporo, ipak se pod utjecajem društvenihpromjena, razvitka ili nazadovanja središnjih funkcija, jačanja ili slabljenja gospodarske snagesredišnjih naselja i njihovog demografskog rasta ili pada kao i zbog promjena zakonske regulative,stalno razvija i mijenja njihov sustav, stvarajući povezanu cjelinu na određenom prostoru.Na temelju analize stanja skupa malih i srednjih gradova kao i ostalih središnjih naselja (putem nizapokazatelja i kriterija) te prema Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske dolazi se do ocjenei prijedloga sustava središnjih naselja i uspostavljanja sljedećih hijerarhijskih odnosa između pojedinihstupnjeva (kategorija) središnjih naseljaI. Veće regionalno središte - veće razvojno središte (Dubrovnik)II. Regionalno središte - srednje razvojno središte (Metković, Ploče)III. Manje regionalno središte - manje razvojno središte (Korčula)IV. Područno središte - malo razvojno središte (Opuzen, Cavtat, Ston, Blato, Vela Luka)V. Lokalno središte - inicijalno razvojno središte (Babino Polje, Slano, Trpanj, Janjina, Smokvica,Kula Norinska, Otrić-Seoci, Mlinište, Lumbarda, Srebreno, Lastovo, Orebić, Zaton)U Prostornom planu Županije se predlaže poticajima razvoja središnjih funkcija ostvariti uvjete za- uspostavu konurbacijskih odnosa podjelom funkcija između naselja Vela Luka i Blato, te naseljaMetković i Ploče, i sukladno tome i njihov razmještaj u manja regionalna središta, odnosnoregionalna središta- razmještaj naselja Orebić i Lastovo u područno središte posebno zbog zadaća otočnog razvoja,- razmještaj naselja Vlaka u lokalno središte- razmještaj naselja Orašac i Gruda u pomoćno središnje naselje, koja prema svojim obilježjima nepripadaju skupini gradskih naselja, ali svojim središnjim funkcijama mogu biti inicijalna razvojnažarišta osobito kao središta u jedinicama lokalne samouprave.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije214

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.3.2. OPTIMALNE VELIČINE SREDIŠNJIH NASELJANa temelju demografskih pokazatelja te kriterija razvijenosti i razmještaja središnjih funkcija unaseljima Dubrovačko-neretvanske županije, te drugih pokazatelja koji utječu na budući razvitaksvakog od središnjih naselja mogu se utvrditi sljedeće optimalne veličine središnjih naselja za planskivremenski horizontDefinicija središtaNaseljeOptimalna veličina naselja 2015.(broj stanovnika)Veće regionalno središte Dubrovnik 45.000 - 50.000Regionalno središteMetković 15.000 - 20.000Ploče 8.000 - 10.000Manje regionalno središte Korčula 5.000 - 8.000Vela Luka-Blato 8.000 - 10.000Cavtat 3.000 - 5.000Područno središteOpuzen 3.000 - 5.000Ston 1.000 - 2.000Orebić 1.000 - 2.000Lastovo 1.000 - 2.000Babino Polje 500 - 1.000Smokvica 500 - 1.000Lumbarda 1.000 - 1.500Trpanj 500 - 1.000Janjina 500 - 1.000Lokalno središteOtrić-Seoci 500 - 1.000Kula Norinska 500 - 1.000Mlinište 500 - 1.000Slano 1.000 - 1.500Zaton 1.000 - 1.500Srebreno 1.000 - 1.500Vlaka 500 - 1.000Pomoćna središnja naseljaOrašac 1.000 - 1.500Gruda 1.000 - 1.500U Prostornom planu Županije predlaže se poticajima razvoja središnjih funkcija ostvariti uvjete za- uspostavu konurbacijskih odnosa podjelom funkcija između naselja Vela Luka i Blato, te naseljaMetković i Ploče, i sukladno tome i njihov razmještaj u manja regionalna središta, odnosnoregionalna središta- razmještaj naselja Orebić i Lastovo u područno središte posebno zbog zadaća otočnog razvoja,- razmještaj naselja Vlaka u lokalno središte- razmještaj naselja Orašac i Gruda u pomoćno središnje naselje, koja prema svojim obilježjimane pripadaju skupini gradskih naselja, ali svojim središnjim funkcijama mogu biti inicijalnarazvojna žarišta osobito kao središta jedinica lokalne samouprave.Optimalne-ciljane veličine pojedinih naselja određene su na temelju analiza postojećih podataka kojisu pomogli da se utvrdi postojeće stanje u navedenim središnjim naseljima, kao i trendovi i tendencijevidljivi iz niza podataka i procjena. Važno je napomenuti da se planirane brojke ne odnose isključivona statističke granice naselja već na uža gravitacijska područja koja okružuje pojedino središnjenaselje.Naznačene ciljane veličine središnjih naselja osnova su za planiranje na nižim razinama kao i zadimenzioniranje pojedinih sadržaja javnih funkcija.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije215

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.3.3. CILJANE GUSTOĆE SREDIŠNJIH NASELJANa temelju pokazatelja prostornog potencijala pojedinih naselja, te pokazatelja gustoće stanovništva istanovanja u naseljima Dubrovačko-neretvanske županije, te kriterija i pokazatelja koji utječu nabudući razvitak svakoga središnjeg naselja mogu se utvrditi sljedeće ciljane gustoće stanovništva,odnosno stanovanja u središnjim naseljimaDefinicija središtaNaseljegustoća stanovništva2015. (stanovnika/ha)gustoća stanovanja(stanovnika / ha)Veće regionalno središte Dubrovnik 25 - 50 do 150Regionalno središteMetković 25 - 50 50 - 100Ploče 25 - 50 * 50 - 100Manje regionalno središte Korčula 25 - 50 50 - 100Vela Luka-Blato 15 - 25 25 - 50Cavtat 15 - 25 25 - 50Područno središteOpuzen 15 - 25 25 - 50Ston 15 - 25 25 - 50Orebić 15 - 25 25 - 50Lastovo 15 - 25 25 - 50Babino Polje 10 - 15 15 - 25Smokvica 10 - 15 15 - 25Lumbarda 10 - 15 15 - 25Trpanj 10 - 15 15 - 25Janjina 10 - 15 15 - 25Lokalno središteOtrić-Seoci 10 - 15 15 - 25Kula Norinska 10 - 15 15 - 25Mlinište 10 - 15 15 - 25Slano 10 - 15 15 - 25Zaton do 10 10 - 15Srebreno 10 - 15 15 - 25Vlaka 10 - 15 10 - 15Pomoćna središnja naseljaOrašac do 10 10 - 15Gruda do 10 10 - 15Gustoća stanovništva (G nst ) - odnos broja stanovnika i površine obuhvata plana (građevinsko područje naselja)Specifičnost grada Ploča je u velikom lučko-gospodarstvenom kompleksu unutar građevinskog područja naseljaU Prostornom planu Županije predlaže se poticajima razvoja središnjih funkcija ostvariti uvjete za- uspostavu konurbacijskih odnosa podjelom funkcija između naselja Vela Luka i Blato, te naseljaMetković i Ploče, i sukladno tome i njihov razmještaj u manja regionalna središta, odnosnoregionalna središta- razmještaj naselja Orebić i Lastovo u područno središte posebno zbog zadaća otočnog razvoja,- razmještaj naselja Vlaka u lokalno središte- razmještaj naselja Orašac i Gruda u pomoćno središnje naselje, koja prema svojim obilježjimane pripadaju skupini gradskih naselja, ali svojim središnjim funkcijama mogu biti inicijalnarazvojna žarišta osobito kao središta u jedinicama lokalne samouprave.Optimalne-ciljane gustoće stanovništva, odnosno stanovanja pojedinih naselja određene su temeljemanaliza postojećih podataka iz dokumenata prostornog uređenja (granice građevinskog područja,generalni urbanistički planovi, detaljni planovi za pojedina naselja) te analiza postojećeg stanja unutarizgrađenih struktura koji su pomogli da se utvrdi postojeće stanje izgrađenosti u navedenim središnjimnaseljima, kao i trendovi i tendencije koji su vidljivi iz niza podataka i procjena.Naznačene ciljane gustoće stanovništva i stanovanja središnjih naselja osnova su za planiranje nanižim razinama.Gustoća stanovništva (G nst ) - odnos broja stanovnika i površine obuhvata plana (građevinsko područje naselja)Gustoća stanovanja (G bst ) (bruto) - odnos broja stanovnika i zbroja površina građevinskih čestica i širih stambenih funkcija)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije216

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.3.4. OSNOVNE I POSEBNE FUNKCIJE SREDIŠNJIH NASELJAOsnovne funkcije gradova uz dominantno stanovanje obuhvaćaju još i usluge, opskrbu, obrazovanje,socijalne i zdravstvene djelatnosti, komunalne i infrastrukturne uređaje i rekreacijske prostore. Teosnovne funkcije moraju sadržavati svi gradovi koji čine sustav razvojnih središta i koji su temeljorganizacije prostora Županije.Posebne funkcije naselja-gradova temelje se na prirodnim datostima pojedinih prostora naselja kao ina naslijeđenom razvojnom potencijalu koji se očituje u demografskom, kulturološkom, tehnološkom igospodarskom potencijalu pojedinog naselja.Veće regionalno središte - DubrovnikDubrovnik kao dominantno središte Županije razvijat će brojne posebne funkcije sukladno svojimpotencijalima. Budući razvitak nužno je temeljiti na intenzivnijem razvitku ekološki prihvatljivih manjihproizvodnih pogona u područjima servisnih zona, izgrađenih prema strogim ekološkim standardima,intenzivnijem razvitku obrtništva, otvaranju manjih pogona i radionica, te razvitku visokog turizma ipromocije Dubrovnika kao ekskluzivne turističke destinacije.Potreban je razvitak novih oblika turizma - nautički turizam, specijalnih aranžmana prilagođenihindividualnim sklonostima pojedinih segmenata potražnje značajnih za valorizaciju ambijentalnih ikulturnih vrijednosti i osobitosti područja, razvitka kongresnog i poslovnog turizma, raznovrsnihmanifestacija.Pomorstvo kao tradicionalna orijentacija ovog područja ima realne pretpostavke da i u budućnostizadrži svoje mjesto u gospodarskoj strukturi područja, a graditeljstvo, trgovina i komunalna djelatnostkoristit će pogodnosti koje će nastati razvitkom gospodarskih kapaciteta ovog područja i rasta potrebaopćenito.Razvitak Dubrovnika kao središta Županije odvijat će se sporijim intenzitetom, a povećani gospodarskiučinci ostvarit će se potpunijom valorizacijom visokih, ali nužnih investicijskih ulaganja u sadržajeneophodne za proces prerastanja Dubrovnika u ekskluzivnu turističku destinaciju.Regionalna središta - Metković, PločeMetkovićPreduvjeti daljnjeg razvitka Grada Metkovića su u njegovom istaknutom geoprometnom igeostrateškom položaju kao graničnog područja na važnom međudržavnom prometnom pravcu.Posebnosti prirodnih resursa, izuzetno vrijedna močvarna tla, stanište ptica i riba, kulturno-povijesnonaslijeđe, osobito arheološke zone Narona predstavljat će temelj buduće gospodarske orijentacijeovog područja.Intenzivan razvitak poljoprivrede, trgovine i prometa bit će nositelj razvitka gospodarstva GradaMetkovića, a očekuje se i razvitak industrije vezane uz preradu poljoprivrednih proizvoda. Realno jepredvidjeti da će Grad Metković preuzeti neke županijske funkcije osobito u djelatnosti poljoprivrede ivodoprivrede. Dijeli središnje funkcije s Pločama.PločeRazvoj gospodarstva Grada Ploča odvijat će se u pravcu intenzivnijeg razvitka poljoprivrede, razvitkamanjih proizvodnih pogona, razvitka djelatnosti prometa i veza (lučka djelatnost) sukladno novimgeopolitičkim okolnostima, razvitku obrtništva i ugostiteljstva i turizma kao pratećih djelatnosti.Poljodjelstvo kao jedan od temeljnih nositelja razvoja ovog područja ima iznimno velike mogućnostidaljnjeg razvoja (klimatske, pedagoške, tradicijske) i realno je predvidjeti njegov gubitak statusadopunske djelatnosti i intenzivniju valorizaciju izuzetno vrijednih resursa i potencijala ovog područja, atime i značajnije mjesto u gospodarskoj strukturi. Razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva, minifarmipredstavlja temeljni organizacijski oblik razvoja poljodjelstva na ovom području.Lučka djelatnost - djelatnost prometa i veza, temeljni nositelj razvoja ovog područja razvijat će sedijelom u skladu s razvojem gospodarstva Bosne i Hercegovine, a dijelom i s novonastalimgeopolitičkim i strateškim okolnostima na longitudinalnim pravcima - preko orijentacije na pojedinevrste tereta potrebne gospodarstvu Republike Hrvatske i susjedne zemlje koja gravitira luci Ploče.Ugostiteljstvo i turizam imaju velike razvojne perspektive na lokalitetu Baćine gdje je realno očekivatiizgradnju kapaciteta visokog nivoa usluge (objekt visokog turizma, lovno-rekreacijskog turizma).Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije217

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOstale gospodarske djelatnosti - graditeljstvo, trgovina, komunalna djelatnost, obrtništvo, poslovne,financijske usluge, svoj razvoj temeljit će korištenjem pogodnosti koje će nastati razvojemgospodarskih djelatnosti - nositelja razvoja. Dijeli središnje funkcije s Metkovićem.Manja regionalna središta - Korčula, Vela Luka - BlatoKorčulaGospodarstvo Grada Korčule razvijat će se u pravcu razvitka turističko-ugostiteljske djelatnosti i torazvitka stacionarnog turizma visoke kvalitetne razine, razvitku nautičkog turizma, izletničkog turizma,kulturno-edukativnog turizma, restrukturiranja postojećih industrijskih pogona i otvaranja novih iekološki prihvatljivih manjih pogona u utvrđenim servisno-industrijskim zonama, u očuvanju iaktiviranju tradicionalnih zanata (kamenoklesari, drveni brodograditelji i sl.), razvitka brodarstvasukladno postignutom ugledu i tradiciji i kretanju na međunarodnom tržištu brodskog prostora irazvitka ostalih pratećih djelatnosti sukladno tržišnim zakonitostima i prostornim odrednicama.Blato - Vela LukaVela Luka razvitak gospodarstva sagledava u prvom redu kroz temeljitu sanaciju postojećih hotelskihkapaciteta (devastiranih dugotrajnim boravkom prognanika i izbjeglica), podizanja razine kvaliteteizvanpansionske usluge.Buduću izgradnju novih smještajnih kapaciteta i svih oblika turističke ponude realno je locirati nalokalitetima koji udovoljavaju prostornim, ekološkim i ekonomskim standardima, a u skladu sutvrđenom namjenom površina.Izgradnja manjeg nautičkog sekundarnog centra logičan je preduvjet razvitka nautičkog turizma naovom području.Ne predviđa se intenzivniji razvitak industrije već održavanje postojećih objekata i opreme i eventualnootvaranje manjih pogona sukladno zahtjevima tržišta i interesu kapitala.Razvitak gospodarstva Općine Blato odvijat će se daljnjim razvitkom industrije zadržavanjem ipostupnim restrukturiranjem postojećih industrijskih pogona i otvaranjem novih prema zahtjevimatržišta te intenziviranju poljodjelstva (vinogradarstvo, povrtlarstvo).Područno središte - Opuzen, Cavtat, Ston, Orebić, LastovoOpuzenBudući razvitak gospodarstva Grada Opuzena odvijat će se u pravcu razvitka poljoprivrede itercijarnog sektora (ugostiteljstvo i trgovina) i postupne disperzije pojedinih funkcija koje su danaskoncentrirane u Gradu Metkoviću.Temeljni razvojni resurs Grada Opuzena su poljoprivredne površine koje svojom kvalitetom,stvaranjem novih plodnih površina pokazuju da ova djelatnost može biti značajan izvor egzistenciježitelja Grada i znatno veći udio u gospodarskoj strukturi.Paralelno s razvitkom poljoprivrede realno je očekivati otvaranje čitavog niza manjih pogona zapreradu poljoprivrednih proizvoda.Budući razvitak Grada Opuzena i nadalje će se zasnivati na korištenju, ali i čuvanju prirodnih resursa istvaranju okruženja za održiv i zdrav život.CavtatNaselje Cavtat - središte Općine Konavle svoj daljnji razvitak temeljit će na podizanju standardaizgrađenih smještajnih kapaciteta, njihovoj prilagodbi kategorije i razvitku novih oblika turizma.Djelatnost prometa i veza promatrana u cjelini razvijat će se u skladu s potrebama žitelja ovogpodručja u odnosu na važan prometni položaj područja. Zacrtanim načinom obnove zračna luka uĆilipima u potpunosti će se funkcionalno opremiti svim uređajima i opremom za kvalitetan prihvatputnika, osobito za vrijeme trajanja turističke sezone. Mogućnost valorizacije 4500 m 2 kargo prostorazračne luke vidi se u osnivanju slobodne zone za koju se očekuje Odluka Vlade Republike Hrvatske.Time bi se dao novi impuls razvitku zračne luke u pravcu razvitka teretnog zračnog prometa iformiranju niza proizvodno-prerađivačkih kapaciteta u ovom području, a unutar njenog prostornogobuhvata. Djelatnost graditeljstva, trgovine i komunalna djelatnost imat će i dalje status i funkcijupomoćnih djelatnosti bez čijeg kvalitetnog funkcioniranja nije moguće odvijanje života na ovompodručju. Temeljni organizacijski oblik razvitka i funkcioniranja poljodjelstva na ovom područjuZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije218

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEpredstavlja upravo razvitak mini-farmi, obiteljskih gospodarstava i manjih prerađivačkih kapaciteta,smještenih po čitavom području.Ugostiteljsko-turistička djelatnost razvijat će se na bitno drukčiji način od dosadašnjeg. Ulaganjima unove sadržaje podignut će se razina usluge izgrađenih kapaciteta i jedan dio prilagoditi klijenteli visokeplatežne moći, a eventualna izgradnja novih kapaciteta bit će izgradnja manjih privatnih pansiona imini-hotela "austrijskog" tipa.StonNaselje Ston - centar istoimene općine na poluotoku Pelješcu s industrijom soli, građevinarstvom,trgovinom i kapacitetima stacionarnog i izletničkog turizma, daljnjim će razvitkom proizvodnihdjelatnosti, osobito proizvodnje morske soli, obrtništva, marikulture i izletničkog turizma postatiprepoznatljivo središte rada s kvalitetnom gastronomskom ponudom, smještajnim jedinicama visokekategorije i razvijenim obrtništvom. Naznačeni trendovi intenzivirat će se budući da je Ston postaosjedište 4. zbornog područja Hrvatske vojske.Predviđa se i intenzivniji razvitak naselja Slano - centra općine Dubrovačko primorje i naseljaSton - centra općine Ston i dobivanje uloge i značaja središta rada. Naselje Slano s velikimmogućnostima razvitka stacionarnog, nautičkog, izletničkog turizma i razvitka manjih proizvodnihpogona za preradu aromatskog bilja, prerade kamena i maslina uz izuzetno povoljni prometni položajprimjenom dijela naznačenih mjera postat će središte rada.OrebićRazvitak turističko-ugostiteljske privrede odvijat će se u prvom redu podizanjem razine kvaliteteizgrađenih smještajnih kapaciteta, uključivanjem jedinica malog ugostiteljstva, uključivanjem starihobiteljskih kapetanskih kuća velike ambijentalne vrijednosti u turističku ponudu područja, otvaranjemvećeg broja restorana i konoba sa specijaliziranom ponudom. Čitavo priobalno područje općineOrebić, a osobito uže područje naselja Orebić ima velike mogućnosti za razvitak nautičkog, izletničkogi športsko-rekreativnog turizma (jedrenje, ribolov, škola ronjenja).Intenzivniji razvitak poljodjelstva očekuje se u unutrašnjem kopnenom dijelu općine na plodnim poljimaPelješke župe gdje će se uz uzgoj vinove loze čuvene sorte "plavac mali" i proizvodnju čuvenih izaštićenih vina "dingač" i "postup" velika pažnja pokloniti gradnji kapaciteta za punjenje, zaštitu ičuvanje vina, proširenju pogona prehrambene industrije, pogona za proizvodnju metalnih proizvoda(bačve od inox-a) itd.LastovoLastovo također temelji svoj razvitak na daljnjem podizanju kvalitete smještajnih kapaciteta iugostiteljske ponude unutar starog naselja, kao i na intenziviranju poljodjelstva na otoku, odnosnorazvoju servisnih, savjetodavnih i uslužnih funkcija koje su u službi poljodjelstva (servisi zapoljoprivrednu mehanizaciju, poljoprivredne i veterinarske apoteke, sjedište poljoprivrednesavjetodavne službe, veterinarska služba, otkupne stanice, hladnjače, sortirnice, pakirnice, prerada idorada poljoprivrednih proizvoda i dr.).Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije219

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.3.5. GRAVITACIJSKI ODNOSIZa definiranje prijedloga mreže sadržaja javnih funkcija nužno je odrediti gravitacijska i utjecajnapodručja određenih kategorija središnjih naselja i središnjih funkcija. U organizaciji prostora, kojauključuje regionalnu pripadnost, geografske specifičnosti pojedinih područja, administrativnoteritorijalnupodjelu, demografska i prostorno-fizička obilježja i ograničenja te mogućnosti prometnepovezanosti, u Dubrovačko-neretvanskoj županiji razlikuju se sljedeće planirane optimalne temeljneustrojstvene i prostorne planerske cjeline s pripadajućim utjecajnim i gravitacijskim područjima te spostojećim i planiranim brojem stanovnikaGrad/Općina Broj stanovnika 1991. Broj stanovnika 2001. Prognoza 2015.Grad Dubrovnik 46.274 43.770 49.300 - 49.500Općina Mljet 1.237 1.111 1.000 - 1.100Općina Župa dubrovačka 6.486 6.663 7.000 - 8.000PODRUČJE DUBROVNIKA 55.988 51.544 57.300 - 58.600Općina KonavlePODRUČJE KONAVALA9.074 8.250 8.500 - 9.000Općina Ston 2.802 2.605 2.300 - 2.500Općina Dubrovačko primorje 2.378 2.216 1.800 - 2.200Općina Janjina 555 593 400 - 500Općina Trpanj 871 871 600 - 800Dio općine Orebić (Župa pelješka) 1.242 1200 1.100 - 1.200PODRUČJE STONA 128.898 7.485 6.200 - 7.200SUBREGIONALNO PODRUČJEDUBROVNIKA71.419 67.279 72.400 -75.300Grad Korčula 6.240 5.889 6.000 - 6.500Općina Lumbarda 1.102 1.221 900 - 1.100Dio općine Orebić (primorje) 2.613 2.965 2.200 - 2.500PODRUČJE KORČULE 9.955 10.075 9.100 - 10.100Općina Blato 4.107 3.680 3.000 - 3.500Općina Vela Luka 4.464 4.380 4.000 - 4.200Općina Smokvica 1.125 1.012 800 - 1.000Općina Lastovo 1.221 835 700 - 900PODRUČJE BLATO - VELA LUKA 10.917 9.907 8.500 - 9.600SUBREGIONALNO PODRUČJEKORČULE20.872 19.982 17.600 -19.700Grad MetkovićPODRUČJE METKOVIĆA13.370 15.384 15.500 - 18.000Grad Opuzen 3.216 3.242 4.000 - 5.000Općina Slivno 1.907 2.078 1.600 - 1.800Općina Kula Norinska 1.866 1.926 1.300 - 1.500Općina Pojezerje 1.394 1.233 800 - 850Općina Zažablje 1.065 912 800 - 850PODRUČJE OPUZENA 9.448 9.391 8.500-10.000Grad PločePODRUČJE PLOČA11.220 10.834 11.000 - 12.000SUBREGIONALNO PODRUČJEMETKOVIĆA34.038 35.609 35.000 - 40.000DUBROVAČKO-NERETVANSKAŽUPANIJA126.329 122.870 125.000 -135.000Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije220

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.3.6. CENTRALITET NASELJANa području Dubrovačko-neretvanske županije nalazi se 225 samostalnih, među kojima se ističe 60-ak važnijih ili manje važnih naselja. Među njima se svojom veličinom i ulogom ističu gradsko naseljeDubrovnik, zatim gradovi Korčula, Metković i Ploče, kao bivša općinska središta, te Cavtat, Ston,Blato-Vela Luka i Opuzen, kao novoplanirana središta gradova, 13 današnjih središta općina te 40-akdrugih više ili manje važnih naselja. Unutar tih naselja razmještene su pojedine djelatnosti, ali isredišnje funkcije.U više slučajeva, zbog ekonomičnosti mreže, dolazi i ubuduće će dolaziti do podjele središnjihfunkcija, time i do podjele uloge središnjeg naselja između dva ili više naselja. Još ima nekolikodesetaka naselja s pojedinačnim središnjim ili uslužnim funkcijama nižeg reda, dok je ostalih stotinjaksamostalnih naselja bez ikakvih radnih i uslužnih funkcija, kao i bez utjecaja u prostoru.Dosadašnji razmještaj i razvitak središnjih funkcija i s tim u svezi uspostavljen sustav središnjihnaselja u prostoru Županije ne zadovoljava u cijelosti, ali je uglavnom u skladu s dostignutim stupnjemdruštveno-gospodarskog i kulturnog razvitka. Njihov će se budući razvitak temeljiti na zahtjevimanovog društvenog uređenja i političko-teritorijalnog ustrojstva Republike Hrvatske, na postavljenimciljevima razvitka u prostoru, na politici izbjegavanja prevelikih koncentracija stanovništva i težnjom zaboljom disperzijom stanovništva u prostoru, odnosno sprječavanja negativnih demografskih trendova,ravnomjernijeg regionalnog razvitka i razvitka policentričnog urbanog sustava, na osiguranju boljemeđusobne prometne povezanosti te na težnji za podizanjem kvalitete života lokalnog stanovništva.Poslovi državne uprave i pravo na lokalnu samoupravu u Republici Hrvatskoj znatno su se približiligrađanima i tako se osiguralo njihovo pravo odlučivanja o potrebama i interesima lokalnog značenja.Središta gradova i općina čine temeljni dio nove hijerarhijske mreže središnjih naselja u Dubrovačkoneretvanskojžupaniji, ispunjavaju potrebne i zadane kriterije za optimalno djelovanje i to brojem svojihstanovnika i veličinom teritorija jedinica lokalne samouprave, gospodarskom razvijenošću i izvorimaprihoda, dobrom prometnom povezanošću i udaljenošću od susjednih središta nižeg, istog ili višegranga. To se ustrojstvo i u buduće po potrebi može i treba nadopunjavati i usavršavati.Logično je očekivati porast broja stanovnika u zemlji u Županiji u odnosu na sadašnje stanje, kao i upojedinim središnjim naseljima, dok će broj stanovnika u drugim naseljima, posebno u onima bezodređenih funkcija, stagnirati ili opadati. I dalje se mora računati s useljavanjem novog stanovništva izdrugih područja, ali znatno umjerenije nego je to bilo u proteklim razdobljima.Razvitak središnjih funkcija i središnjih naselja podložan je stalnim promjenama i usavršavanju. Totraži od prostornih planera neprestano pratiti u prostoru zemlje odvijanje društvenih, gospodarskih iprostorno-planskih procesa, zatim predlagati odgovarajuća nova rješenja i mjere, stalno vodeći računao potrebama i mogućnostima zemlje, o stupnju društveno-gospodarske razvijenosti i o prihvaćenimstandardima i kvaliteti života stanovništva, domaćinstava i naselja u Republici Hrvatskoj, i u manjimteritorijalnim cjelinama.Prema tome, određene prostorno-planske tendencije i pretpostavke (demografske prognoze, nastavakprocesa urbanizacije, razvitak pojedinih gospodarskih djelatnosti, suvremenije planirana prometnamreža, ekonomičnija mreža središnjih funkcija, rast središnjih naselja) utječu na koncipiranje sustavasredišnjih naselja koji će najviše odgovarati potrebama stanovništva i drugim korisnicima uDubrovačko-neretvanskoj županiji i pojedinim njezinim dijelovima te će se tako na najbolji mogućinačin uklopiti u cjelokupnu koncepciju prostornog razvitka i uređenja novih općina, gradova icjelokupne Dubrovačko-neretvanske županije.U skladu s tako planiranim razmještajem stanovništva, njihovim potrebama, gospodarskimmogućnostima i prethodno postavljenim kriterijima, predviđa se do 2015. na sljedeći način razvijanjenovog planiranog optimalnog sustava središnjih naselja u Dubrovačko-neretvanskoj županiji:Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije221

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEsustav naseljaveće regionalno središteregionalno središtemanje regionalno središtepodručno središtelokalno središtesustav Republike HrvatskeDUBROVNIK, sjedište Županije, važnije regionalno središte u sustavu RH, većigrad, veće razvojno središteMETKOVIĆ, važnije regionalno središte u sustavu RH (kao konurbacijsko područje- sociogospodarska gradska regija), srednji grad, manje razvojno središtePLOČE - podjela središnjih funkcija s Metkovićem, manje razvojno središte, srednjigradKORČULA - manje razvojno središte slabije razvijenosti, mali gradCAVTAT - Ćilipi i ZvekovicaSTON - dijeli funkcije s Malim StonomVELA LUKABLATOOPUZENpodručna i lokalna središta u sustavu Republike Hrvatske, općinska središta iostala žarišta, mala razvojna žarišta, mali gradoviLASTOVOBABINO POLJESMOKVICALUMBARDAOREBIĆTRPANJJANJINAOTRIĆ-SEOCIKULA NORINSKAMLINIŠTESLANOZATONSREBRENO - Kupari, Mlini, Petrača i Čibačamala lokalna središta u sustavu Republike Hrvatske, inicijalna razvojna žarištaU Prostornom planu Županije predlaže se poticajima razvoja središnjih funkcija ostvariti uvjete za- uspostavu konurbacijskih odnosa podjelom funkcija između naselja Vela Luka i Blato, te naseljaMetković i Ploče, i sukladno tome i njihov razmještaj u manja regionalna središta, odnosnoregionalna središta- razmještaj naselja Orebić i Lastovo u područno središte posebno zbog zadaća otočnog razvoja- razmještaj naselja Vlaka u lokalno središte- razmještaj naselja Orašac i Gruda u pomoćno središnje naselje, koja prema svojim obilježjimane pripadaju skupini gradskih naselja, ali svojim središnjim funkcijama mogu biti inicijalnarazvojna žarišta osobito kao središta u jedinicama lokalne samouprave.Tako ustrojen sustav središnjih naselja na teritoriju Dubrovačko-neretvanske županije zahtijevat ćebolju prometnu povezanost između pojedinih samostalnih naselja i manjih lokalnih središta, bitnopoboljšanje veza prema važnijim lokalnim i gradskim/općinskim središtima, kao i naročito premagradskim i nadlokalnim središtima. U tom smislu posebno će razvitak i funkcije Opuzena ovisiti i oizgradnji cestovnog mosta preko rijeke Neretve u neposrednoj blizini tog gradskog naselja, ali će većeznačenje imati izgradnja cestovnog mosta preko Rijeke dubrovačke, Jadranska autocesta i nekedruge potrebne prometnice.Razmještaj i razvitak središnjih funkcija u pojedinim središtima mora biti primjeren njihovoj izvršenojklasifikaciji za pojedine kategorije središnjih naselja. Sve funkcije u gradovima Dubrovniku, Cavtatu,Stonu, Korčuli, Blatu-Vela Luci, Metkoviću, Opuzenu i Pločama, ali i u drugim središnjim naseljima,potrebno je razvijati i dimenzionirati u skladu s razvitkom ovog kraja povezano s njegovim brojemstanovnika, koji gravitira i koristi te usluge. Ovakav sustav središnjih naselja na ovom prostoru naracionalan način približava središnje i druge funkcije stanovništvu i drugim korisnicima, osobito onekoje su im potrebne češće ili u svakodnevnom životu, pružajući im približno jednake uvjete života, patako doprinosi porastu kvalitete i standarda njihova življenja.U okviru uređenja naselja radi neracionalnosti potrebno je preispitati (smanjiti) građevinska područjabrojnih naselja u odnosu na prostorne planove bivših općina. Povećanje građevinskih područja bit ćeopravdano samo u naseljima koja preuzimaju veće funkcije nego li su ih dosad imale u tom prostoru.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije222

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.3.7. PROCES URBANIZACIJEU okviru razmatranja budućega društvenog, gospodarskog, demografskog i prostornog razvitkaRepublike Hrvatske i njezinih pojedinih područja mora se predvidjeti daljnje širenje procesaurbanizacije u prostoru Dubrovačko-neretvanske županije. Potrebno je nastaviti dubrovačkiprimjer preobrazbe prostora, ponajprije pod utjecajem turizma i drugih tercijarnih i kvartarnihdjelatnosti.Uzdužna razvučenost relativno uskog primorskog područja jugoistočnog dijela Južnog Hrvatskogprimorja, odnosno Dubrovačko-neretvanske županije, s posebnim obilježjem užeg dijela dubrovačkogpodručja, zbog neposredne blizine državne granice, nameće izbor prostornog modela u usmjeravanjuprocesa urbanizacije i razvitka naselja, odnosno oblik uzdužnog policentričnog urbanog razvitka. Taj jeprostor međusobno povezan važnom i vitalnom cestovnom prometnicom Jadranskom turističkomcestom i državnim cestama preko poluotoka Pelješca i otoka Korčule, čije će buduće prometnopovezivanje s drugim hrvatskim i susjednim područjima biti kvalitetno upotpunjeno izgradnjomJadransko-jonske autoceste, a dijelom i TEM autoceste te brzom cestom preko Pelješca. Zato trebane samo očekivati nego i poticati daljnje razvijanje i jačanje uzdužne dubrovačke okosnice(osovine) urbanizacije od Dubrovnika prema sjeverozapadu preko Zatona-Orašca-Trstenog doSlanog s Banićima, a i dalje preko Dola prema Metkoviću-Opuzenu-Pločama, odnosno drugim krakomprema Stonu-Janjini-Kuni Pelješkoj-Trpnju-Orebiću-Korčuli-Lumbardi-Žrnovu-Čari-Smokvici-Blatu-Velaluci te prema jugoistoku preko novog gradskog središta oko Srebrenog i nešto dalje Mlina i Plata uŽupi dubrovačkoj prema Cavtatu-Čilipima-Popovićima-Grudi u Konavlima.Decentralizacijom stanovništva i nekih funkcija iz Dubrovnika prema većem broju gradskih ilokalnih središta u tom prostoru, poticat će se njihov razvitak. Pod njihovim utjecajem i pokretačkimdjelovanjem moraju se ponajprije ublažiti ili zaustaviti negativni demografski i gospodarski procesi uokolnom području. Postupno, uz preobrazbu pojedinih samostalnih naselja, moraju se zajedničkirazvijati Grad Dubrovnik i okolica, odnosno sva ostala urbana središta i njihova gravitacijska područja.U tom kontekstu razvijat će se Dubrovačko-neretvanska županija i nastaviti postupno mijenjatipojedine dijelove.Gradsko naselje Dubrovnik kao izrazito turističko središte, i dalje će biti pokretač cjelokupnogdruštveno-gospodarskog razvitka i života u okolici. Kao središte bivše istoimene općine, danasžupanije i Grada, on je administrativno-upravno, gospodarsko, obrazovno-kulturno, zdravstvenosocijalno,uslužno i športsko središte ovog kraja i treba se razvijati kao regionalno i više nadlokalnosredište s mogućnostima razvitka brojnih radnih i uslužnih funkcija, potrebnih Županiji, Gradu iodgovarajućem gravitacijskom području na udaljenosti i većoj od 100 km, dok su one turističke,pomorske, kulturne i neke druge globalnog značenja.U neposrednoj blizini treba očekivati, da će pod daljnjim nastavljanjem procesa urbanizacije, doći dovećeg osamostaljivanja prigradskog područja Rijeke dubrovačke.Planira se osamostaljivanje i Oraškog područja s mogućnošću njegove transformacije u prigradskourbanizirano područje, posebno nakon izgradnje cestovnog mosta preko Rijeke dubrovačke. Sličnovrijedi i za susjedna središta Zaton i Trsteno.Na Elafitskim otocima treba podržavati samostalni razvitak naselja, dok racionaliziranje iekonomiziranje zahtijevaju razvitak Lopuda i Šipanske luke u pomoćna lokalna središta.Širenje utjecaja Dubrovnika na preobražaj okolice treba se odraziti i na stvaranje novog gradskogsredišta oko Srebrenog u Župi dubrovačkoj, na prerastanje Cavtata u središte višeg ranga, terazvijanje Slanog u Dubrovačkom primorju u lokalno središte primjereno mjestu u sustavu naselja.Uz takav način širenja procesa urbanizacije i preobrazbe u okolici Dubrovnika očekuje se proširenjeteritorija gradske regije Dubrovnika u Konavlima do Cavtata, aerodroma i Čilipa i u Dubrovačkomprimorju do Slanoga i Banića. U tako proširenoj gradskoj regiji Dubrovnika moglo bi 2015. živjeti do65.000 stanovnika u zemlji.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije223

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEU nastavku prema sjeverozapadu, na Pelješcu mora se osigurati potrebne uvjete i poduzeti svepotrebne korake da se snažnije razvijaju funkcije Stona i on postane područno središte, danas jednogod najnerazvijenijih dijelova Županije, čiji su dijelovi dosta udaljeni od Dubrovnika i drugih većihsredišta, odnosno da se osigura daljnji razvitak Orebića, Janjine i Trpnja te trojnog naselja KunaPelješka - Potomje - Pijavičino i dvojnog naselja Kučište-Viganj, kao i manjih lokalnih središta na ovomizduženom poluotoku.Na krajnjim dijelovima otoka Korčule moraju se razvijati snažna žarišta i nadlokalna središta. Razvijatće se manje regionalno središte - gradsko središte Korčula te područna središta Blato i Vela Luka,međusobno povezana lokalnim središtima Lumbardom i Smokvicom.U Donjoneretvanskom kraju i središnjem razvojnom području i okosnici razvitka očekuje se daljnjerazvijanje procesa urbanizacije u kojem dominiraju važna gradska (regionalna) i nadlokalna (manjaregionalna) središta Metković, Ploče i Opuzen dok se unutar te okosnice ili izvan nje predviđa daljnjejačanje lokalnih središta Kule Norinske-Krvavca, Otrić-Seoca, Mliništa i Vlake-Podgradine, odnosnomanjih lokalnih središta Staševice, Rogotina, Komina, Bijelog Vira, kao i Blaca i Kleka u priobalju ovogpodručja.Na izdvojenim vanjskim otocima Mljetu i Lastovu, koji su izvan glavne okosnice razvitka i glavnihtijekova procesa urbanizacije, kao i do sada, isticat će se lokalna središta Babino polje i Lastovo,odnosno manja lokalna središta Polače i Saplunara, te Ubli.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije224

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.4. PRIKAZ GOSPODARSKIH I DRUŠTVENIH DJELATNOSTI ODZNAČAJA ZA ŽUPANIJU I DRŽAVU3.4.1. GOSPODARSKA SLIKA ŽUPANIJE1. Bruto domaći proizvodDubrovačko neretvanska županija zauzima visoko četvrto mjesto na ljestvici županija RH prema BDPom.Bruto domaći proizvod po županijama 2005. godineBruto domaćiproizvod postanovniku, EURBruto domaći proizvodpo stanovniku,(RH=100)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije225BDP postanovniku 2005 uPPSBDP postanovniku 2005,PPS (EU-27=100)Grad Zagreb 12.908 183 20.524 92Istarska 9.126 130 14.510 65Primorsko-goranska 8.376 119 13.318 59Dubrovačko-neretvanska 6.615 94 10.518 47Koprivničko-križevačka 6.452 92 10.259 46Ličko-senjska 6.363 90 10.117 45Varaždinska 5.928 84 9.426 42Zadarska 5.526 79 8.786 39Sisačko-moslavačka 5.525 79 8.785 39Zagrebačka 5.446 77 8.659 39Splitsko-dalmatinska 5.395 77 8.578 38Karlovačka 5.335 76 8.483 38Međimurska 5.323 76 8.464 38Osječko-baranjska 5.313 75 8.448 38Šibensko-kninska 5.299 75 8.425 38Krapinsko-zagorska 5.172 73 8.223 37Bjelovarsko-bilogorska 5.149 73 8.187 37Požeško-slavonska 4.834 69 7.686 34Virovitičko-podravska 4.803 68 7.637 34Vukovarsko-srijemska 4.028 57 6.405 29Brodsko-posavska 3.785 54 6.018 27Republika Hrvatska 7.038 100 11.191 50Izvor: DZS, EurostatOd svih županija koje su pretrpjele znatna ratna stradanja DNŽ bilježi najvišu razinu BDP-a postanovniku i sustiže vodeće županije u jadranskoj NUTS II regiji. U europskim okvirima županija,međutim, spada u slabo razvijene. Za prosjekom EU-27 zaostaje više od 50%. Dominira uslužni sektoru kojem se stvara čak 75% ukupnog BDP-a, daleko više nego u ostalim županijama. S druge stane,DNŽ ima najmanji udjel industrije u ukupnom BDP-u.2. Poslovanje poduzećaPoduzeća s područja županije prijavila su 2007. godine ukupne prihode u visini od 10,9 milijardi kuna,što predstavlja 1,65% ukupnih prihoda poduzeća u Republici Hrvatskoj.Razvijenost županijskog gospodarstva u 2007. (RH=100)Prihodi po Aktiva postan. u stan. u2007. 2007.Dobit prijeoporez. postan. 2005.-2007.Gubitak prijeoporez. postan. 2005.-2007.Investicijepo stan.2005-2007Izvoz postan. u2007.Dubrovačko-neretvanska 60 77 83 103 154 114Splitsko-dalmatinska 68 63 56 138 58 62

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠibensko-kninska 45 42 50 83 27 45Zadarska 50 55 63 87 69 71Primorsko-goranska 81 76 68 116 73 94Istarska 102 121 153 181 127 174Izvor: IMO, na osnovu podataka FINA-eNajbolje rezultate županijsko gospodarstvo bilježi u investicijama poduzeća koje za gotovo 50%nadmašuju državni prosjek. Izvoz je, uz to, visok (brodarstvo i turizam). S druge strane, prihodi suzabrinjavajuće niski, a gubici poduzeća nadmašuje nacionalni prosjek (Tablica 3.).Učinkovitost poduzeća u 2007.g. (RH=100)Prihod pozaposlenomAktiva pozaposlenomDobit po zaposlenomprije oporez.Investicije pozaposlenomIzvoz pozaposlenomDubrovačko-neretvanska 70 90 87 126 133Splitsko-dalmatinska 85 78 80 76 78Šibensko-kninska 83 78 148 42 83Zadarska 87 94 94 121 122Primorsko-goranska 80 74 65 77 92Istarska 90 107 136 96 153Izvor: IMO, na osnovu podataka FINA-eNadprosječno investiranje i izvoz po zaposlenom, praćeno je najmanjom dohodovnošću međupromatranim županijama (Tablica 3.). Dinamički pokazatelji poslovanja poduzeća su, međutim, dobrišto znači da se jaz razvijenosti i učinkovitosti poduzeća smanjuje.Godišnje stope rasta pokazatelja poslovanja poduzeća 2000.-2007.(u %)PrihodiBrojDobit prije Gubici prijeAktivazaposlenihoporez.oporez.Dubrovačko-neretvanska 12,0 3,8 10,3 26,7 1,7Splitsko-dalmatinska 12,1 4,4 13,0 28,7 4,8Šibensko-kninska 12,9 0,0 8,5 29,4 -11,3Zadarska 8,9 3,2 10,7 8,1 -6,9Primorsko-goranska 10,2 3,5 10,0 16,3 -0,5Istarska 6,4 2,1 8,9 15,6 10,4Republika Hrvatska 11,5 3,1 12,7 20,2 -1,2Izvor: IMO, na osnovu podataka FINA-eProfitabilnost poduzeća u DNŽ se poboljšava, a relativno sve slabija trgovina i jačanje drugih sektoraukazuje na postupno diverzificiranje gospodarstva.3. Inovacije, patenti i informacijsko-tehnološki (IT) sektorIT sektor županije ima jedva 200 zaposlenih i 70 mil. kn godišnjeg prihoda Njegov rast međutimzadovoljava. S druge strane, priznatih patenata je malo: svega 4 u razdoblju 2002 – 2007. U istomrazdoblju registrirano je 10 industrijskih dizajna.4. Mala i srednjih poduzećaGodine 2007. malo i srednje gospodarstvo ostvarilo je 75% ukupnih prihoda gospodarstva županije izapošljavalo 86% zaposlenih. Mala i srednja poduzeća su u 2007. realizirala više od 90% ukupnihinvesticija poduzeća. Na njih, međutim, otpada tek 55% ukupne dobiti i čak 97,5% ukupnih gubitakažupanijskog gospodarstva. Ova poduzeća premalo ulažu u opremu i nove tehnologije.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije226

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEUsporedba važnosti malog i srednjeg gospodarstva za DNŽ i RH u 2007. Izvor: FINA100%90%80%70%60%50%40%30%20%10%0%DNŽ RH DNŽ RH DNŽ RH DNŽ RH DNŽ RHZaposleni Prihodi Dobit Izvoz InvesticijeMali Srednji Veliki5. Regionalni indeks konkurentnostiČesto korištena studija UNDP-a i Nacionalnog vijeća za konkurentnost„Regionalni indeks konkurentnosti“ iz 2007. godine svrstala je gospodarstvo DNŽ na zabrinjavajuće 9.mjesto među hrvatskim županijama. Posebno je loše ocijenjeno korištenje najmodernijih tehnologija uposlovnim procesima, licence kao način stjecanja tehnologije, delegiranje ovlasti nižim menadžerima,nagrađivanje menadžera prema rezultatima, kvaliteta opskrbe električnom energijom, strogoćastandarda kvalitete te strogoća ekoloških propisa. Pozitivno su ocijenjeni kvaliteta poslovnih škola užupaniji, raspoloživost znanstvenika i inženjera, razvijenost zrakoplovnog prijevoza, kvalitet pravnogokvira, razina korupcije, kvalitet luka, lokalna raspoloživosti strojeva i opreme i zahtjevnost kupaca.Ispitanici se kritičniji prema čimbenicima konkurentnosti, nego što to pokazuju statistički podaci.Rezultati analize poslovnog sektora DNŽ iz studije „Regionalni indeks konkurentnosti“Pozitivni aspekti Dinamika broja poduzeća Razina i dinamika investicija Vlastita kontrola izvozne distribucije i marketinga Visoka zapošljivost osoba sa evidencije HZZ-a Dinamika izvozaNegativni aspekti Slaba prerađivačka industrija Niska razina investicija u opremu Slabo korištenje najmodernijih tehnologija Slabo korištenje licenci kao načina za stjecanje novihtehnologija Značajan udjel visokoobrazovanih među nezaposlenima6. Položaj lokalnih gospodarstavaGrad Dubrovnik, Konavle, Metković i Ploče najveća su gospodarska središta županije. Njihovapoduzeća ostvaruju 83% ukupnih prihoda i zapošljavaju 77,8% svih zaposlenih u pravnim i fizičkimosobama županije. Konavle se posebno ističu visokom razinom gospodarske razvijenosti. Premarazini prihoda poduzeća po stanovniku nalaze se na prvom mjestu, a bilježe i najveće isplaćene plaćekod pravnih osoba. S druge strane, čak 6 jedinica bilježi prihode lokalnih poduzeća manje od 10milijuna kuna u 2007.g. Većina najslabijih lokalnih gospodarstava je smještena na Pelješcu i uneretvanskoj dolini.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije227

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEUsporedba gospodarskih rezultata na lokalnoj razini u 2007.g.Prihodi pravnih Prihodi pravnihosobaosoba perGrad/općinacapitaProsječna netoplaća kodpravnih osobaBrojzaposlenihkod pravnihosobaBrojzaposlenihkod fizičkihosobaDubrovnik 6.041.649.930 138.032 4.413 17.558 2.567Konavle 1.518.395.607 184.048 5.242 2.278 497Metković 988.802.093 64.275 3.032 3.092 1.424Ploče 484.274.251 44.699 3.717 3.028 572Župa dubrovačka 387.841.143 58.208 3.686 745 339Korčula 313.893.153 53.302 3.924 1.370 492Opuzen 268.346.095 82.772 2.995 752 211Orebić 228.846.036 54.945 3.402 453 287Blato 228.100.585 61.984 3.934 911 265Vela Luka 136.560.141 31.178 3.344 803 267Ston 52.356.326 20.098 2.595 259 203Mljet 42.955.642 38.664 3.112 221 46Smokvica 42.836.559 42.329 2.950 129 109Dubrovačko primorje 41.334.631 18.653 3.131 135 123Lastovo 36.844.717 44.125 3.462 142 46Lumbarda 17.992.909 14.736 3.110 53 55Trpanj 9.432.207 10.829 2.727 71 61Janjina 9.172.688 15.468 3.072 35 45Slivno 8.719.007 4.196 2.560 30 41Kula Norinska 5.954.665 3.092 2.321 38 40Zažablje 5.750.875 6.306 3.865 19 18Pojezerje - - - 13 29Županija 10.870.059.260 88.468 4.115 32.122 7.737Izvor: FINA za podatke o prihodima i neto plaći kod pravnih osoba, MIORH za podatke o broju zaposlenih kod pravnih i fizičkihosobaUnutar-županijske razlike u uspješnosti lokalnih poduzeća su vrlo velike. Posebno niske plaće bilježejedinice u zapadnom dijelu županije kao što su Kula Norinska, Slivno, Ston, itd. Jedino Dubrovnik iKonavle bilježe razinu plaća kod pravnih osoba iznad županijskog (4.115 kn) i državnog prosjeka(4.228 kn). Značajan dio radne snage (20%) zaposlen je kod fizičkih osoba.7. Poduzetničke zone i izravna inozemna ulaganjaPrema broju osnovanih zona DNŽ se nalazi na pretposljednjem mjestu u Hrvatskoj. Riječ je o malim isrednjim zonama koje još uvijek nemaju posebno značajnu ulogu u ukupnom gospodarstvu županije.Poduzetničke zone u županiji u 2008.Površina Broj aktivnih Broj Broj zonazemljišta (ha) poduzetnika zaposlenihDNŽ 128,2 35 663 7Općina Blato (Pod. zona Krtinja) 5 6 9Općina Vela Luka (Industrijsko servisna zonaVela Luka)21,2 10 254Općina Lumbarda (Servisna zona HumacPudarica)8 0 0Općina Dubrovačko primorje (Poduzetničkazona Banići)29,6 2 25Grad Opuzen (Poduzetnička zona Opuzen) 5 0 0Općina Župa Dubrovačka (servisna zona 21 5 222Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije228

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEČibaća)Grad Ploče (Poduzetnička zona Vranjak) 38,4 12 143Slobodna zona u DNŽ Broj korisnika Broj zaposlenihSlobodna zona luke Ploče 6 133Izvor: MINGORP.Odnos od 1000 stanovnika na 1,04 hektara zone, gotovo je dvostruko slabije od nacionalnog prosjeka(1,84 hektara na 1000 stanovnika). Udjel zaposlenosti u zonama u zaposlenosti županije je 2,0%, ahrvatski prosjek je 2,5%.Veća strana ulaganja zabilježena su tek u razdoblju 2004 - 2007. kad je na području županije uloženooko 108 milijuna eura, uglavnom u sektor hotela i restorana i poslovanja nekretnina. Obzirom nasvjetsku financijsku krizu treba očekivati usporavanje inozemnih investicija u narednih nekolikogodina.Dubrovačko-neretvanskoj županiji je 2008. godine dodijeljena diploma Programa certifikacije regija zaulaganja (ICPR) čiji je cilj unapređenje komunikacije, suradnje i koordinacije ustanova u promicanjuulaganja.Dubrovačko-neretvanska županija je zajedno sa Splitsko-dalmatinskom županijom ovim certifikatompotvrđena kao još jedna hrvatska regija prijateljska za ulaganja. Njen službeni naziv je Regija JužnaDalmacija. Naime, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva (MINGORP) je uz podrškuprograma CARDS Europske komisije, a u suradnji sa hrvatskom Agencijom za promicanje izvoza iulaganja – APIU (Investment and Export Promotion Agency), razvilo ICPR kako bi osiguralo daulagači budu upoznati sa svim mogućnostima pri odlučivanju o tome koje regije će uzeti u obzir zaulaganje.Sudjelovanje u ovom programu regijama i županijama daje brojne prednosti, a izmeđuostalog omogućuje podršku i savjetovanje za pregovaranje sa stranim ulagačima, kao i otvaranjenovih radnih mjesta.U županiji je u sklopu ovog projekta obrađeno 6 poslovnih zona i to:– gospodarska zona Vranjak u Gradu Ploče,– industrijsko-servisna zona Vela Luka u Općini Vela Luka– poslovna zona zona Banići u Općini Dubrovačko primorje– poslovno-servisna zona u Mliništu u Općini Zažablje– gospodarska zona Pobrežje u Gradu Dubrovniku– poslovna pretežito uslužna i trgovačka zona Nova Sela u Općini Kula Norinska.U budućnosti se predviđa obrada svih ostalih gospodarskih zona u Županiji na sličan način, kako bi sebudućim investitorima na adekvatan način moglo prezentirati potencijale zona te im olakšati ulaganja.8. Zaposlenost i nezaposlenostStopa nezaposlenosti u DNŽ smanjivala se od 19,82 u 2001. do 14,72 u 2007. godini. Zaposlenost upoljoprivredi povećala se pri tom za 62%, dok se na razini RH smanjivala. Industrijska zaposlenostporasla je za 21, a u RH za samo 4 %. Rast zaposlenosti u privatnom sektoru bio je sličan onom narazini RH. U županiji je porastao za 9, a u RH za 10%.Zaposleni, nezaposleni i stopa nezaposlenosti u 2007.Nezaposleni prijavljenina HZZ 2007.Broj zaposlenih31.12.2007.Stopa nezaposlenosti2007.Županija 7159 41466 14,72Dubrovnik 2109 20943 9,15Korčula 393 1911 17,06Metković 1142 4619 19,82Opuzen 282 1133 19,93Ploče 711 3663 16,26Blato 236 1189 16,56Dubrovačko primorje 88 279 23,98Janjina 34 85 28,57Konavle 527 2951 15,15Kula Norinska 123 81 60,29Lastovo 57 189 23,17Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije229

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJELumbarda 111 121 47,84Mljet 37 282 11,60Orebić 189 808 18,96Pojezerje 41 46 47,13Slivno 112 82 57,73Smokvica 57 228 20,00Ston 164 476 25,63Trpanj 31 132 19,02Vela Luka 298 1075 21,70Zažablje 55 33 62,50Župa dubrovačka 362 1140 24,10Izvor: DZS i HZZ.9. ObrazovanjeDNŽ je područje relativno visoke obrazovanosti i naglašene brige o obrazovanju, što uz naglašenoinvestiranje dugoročno jamči gospodarski razvoj. O tome govori porast broja zaposlenih u vrtićima, teporast broja učitelja u srednjim školama. Upis studenata je i stalan a broj upisanih zadovoljavajućevisok.Predškolsko obrazovanje u pedagoškoj godini 2003/2004 i 2006/2007Dječji vrtići i druge pravne osobe Djeca Zaposleni2003/2004 2006/2007 2003/2004 2006/2007 2003/2004 2006/2007DNŽ 40 43 3 004 3 129 351 368Državni 37 39 2 898 3 011 338 352Vjerskih zajednica 3 2 106 81 13 11Privatni - 2 - 37 - 5Izvor: DZS.Osnovno i srednje obrazovanje u DNŽ u školskoj godini 2003/2004 i 2006/2007Škole Učenici Učitelji2003/2004 2006/2007 2003/2004 2006/2007 2003/2004 2006/2007Osnovnoobrazovanje 76 76 11720 11215 878 994Srednje obrazovanje 28 29 5638 5729 648 833Izvor: DZS.Visoko obrazovanje u DNŽ u akademskoj godini 2003/2004 i 2006/2007Visoka učilišta Ukupno upisani studentiu zimski semestarStudenti upisani ustručni studijStudenti upisani usveučilišni studij2003/2004 3 4353 2306 20482006/2007 2 4243 1185 305810. TurizamGospodarski sektor hotela i restorana ispodprosječno je profitabilan u odnosu na nacionalni prosjek.Sektor zaostaje i za županijskim prosjekom profitabilnosti na razini svih djelatnosti. Turističkapoduzeća sve više ulažu (1,06 milijardi kuna u 2007) ali je fizički obujam turističkog prometa svejednousporio rast u 2006. i 2007. godini.Dolasci turista u Dubrovačko-neretvanskoj županijiDolasci turista Godišnjaukupno (u 000) promjenaDolasci stranihturista (u 000)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije230GodišnjapromjenaDolasci domaćihturista (u 000)Godišnjapromjena2000 507,7 - 399,4 - 108,6 -2001 563,6 11% 459,4 15% 104,2 -4%2002 597,2 6% 500,9 9% 96,4 -7,6%2003 697,0 16,7% 593,3 18,5% 103,6 7,5%2004 796,8 14,3% 698,3 17,7% 98,5 -4,9%

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE2005 909,4 14,1% 806,9 15,6% 102,4 3,9%2006 928,6 2,1% 819,4 1,5% 109,2 6,6%2007 978,4 5,4% 859,2 5,0% 119,2 9,2%Izvor: DZSPodaci o broju noćenja potvrđuju zaključak o stagnaciji u protekle dvije godine. U 2006. godini kodnoćenja je zabilježen i pad.Noćenja turista u Dubrovačko-neretvanskoj županijiDubrovačkoneretvanskažupanijaNoćenja turistaukupno (u 000)GodišnjapromjenaNoćenja stranihturista (u 000)GodišnjapromjenaUdjel noćenjastranih turistaUdjel noćenjadomaćihturista2000 2.844,4 2.380,2 83,7% 16,2%2001 3.128,8 10% 2.737,2 15% 87,5% 12,5%2002 3.260,1 4,2% 2.897,6 5,9% 88,9% 11,1%2003 3.657,0 12,2% 3.280,3 13,2% 89,7% 10,3%2004 3.944,6 7,9% 3.613,2 10,1% 91,6% 8,4%2005 4.478,5 13,5% 4.117,4 14% 91,9% 8,1%2006 4.385,3 -2,0% 3.985,7 -3,2% 90,8% 9,2%2007 4.414,0 0,7% 3.983,2 -0,01% 90,2% 9,8%Privatne sobe i apartmani tri (38%) i dvije zvjezdice (29,7%) još uvijek su dominantni oblik ponude.Objekti s 5 zvjezdica zauzimaju, međutim, značajnih 21,8% ukupnog broja kreveta. Po tome je DNŽ,uz grad Zagreb, vodeća u Hrvatskoj. U pogledu broja kreveta u objektima sa 5 zvjezdica, Županija jeapsolutni lider. Nedostatak sadašnje strukture jest izostanak visoko-kategoriziranih objekata kodturističkih naselja i apartmana.U Županiji ima svega 5 luka za nautički turizam s 664 veza što je značajno manje nego u ostalimobalnim županijama. S druge strane, DNŽ vodi u broja posjeta brodova na kružnim putovanjima(46,5% svih posjeta Hrvatskoj).Dubrovačko-neretvanske županija još uvijek nema razvijen sustav strateškog upravljanja razvojemturizma (master plan) niti potrebne institucionalne kapacitete za provedbu strateških nakana. Ciljevirazvoja turizma nisu dovoljno artikulirani.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije231

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.4.1.1. GOSPODARSKI POKAZATELJI POTENCIJALA MALIH I SREDNJIHGRADOVA (NASELJA) I OSTALIH RAZVOJNIH SREDIŠTAOpći gospodarski pokazateljiime naseljastanovnici uzemljizaposlenistanovnici1981.aktivnistanovnici uzemlji 1991.dominantnedjelatnostibroj radnika umjesturadnici kojirade u mjesturadnici kojiodlaze izmjestaradnici kojidolaze umjestoukupan brojradnika –radna mjestarazvojnaosjetljivost1 2 3 4 5 6 7 8 9 10Dubrovnik 48150 16200 20366 nema 19217 18565 323 1259 19824 A1Metković 11211 2830 4134 7,1,6 3836 3235 479 762 3997 A1Korčula 3095 1027 1237 8,6,7,1,14 1122 1092 8 839 1931 A1Lumbarda 1088 199 390 8,1 360 139 201 2 141 A2ŽRNOVO-samostalno naselje 1210 254 407 1,8,6,14 357 32 304 1 33 B1Korčula 5393 1480 2034 1839 1263 513 842 2105 A1Ploče 6170 2312 2721 6,14,1,7 2618 2379 118 2061 4440 A1Opuzen 2614 824 1002 1,2,7 941 790 123 479 1269 A1Vela Luka 4295 147 1723 1,8,13,7,6 1626 1532 54 479 1630 B1Blato 3702 1195 1506 1,8,2 1382 1276 85 123 1399 C1Ston 537 138 199 1,5,7 188 142 26 153 295 C1Mali Ston 138 33 46 1 40 8 28 4 12 C1Ston 675 171 245 228 150 54 157 307 C1Cavtat 1863 478 769 8,7,13 672 478 182 522 1000 A1Ćilipi 821 132 334 6,8,7 316 158 151 389 547 (A1)Zvekovica 510 103 211 8 200 10 189 34 44 (A1)Cavtat 3194 713 1314 1188 646 522 945 1591 A1Lastovo 513 129 168 14,8,9 146 138 0 19 157 B1Babino Polje 390 82 116 2,6,7,8 84 47 15 10 57 D2Orebić 1374 422 8,7,6,1 353 272 56 47 319 A1Vlaka 815 302 2 217 194 19 1 195 A2Slano 475 106 160 8,1,7,14 138 95 34 84 179 C1Gruda 847 165 309 7,8,6,1 267 109 142 173 282 (C1)Orašac 483 105 187 8,7,6,1 174 52 111 88 140 (C1)Trpanj 622 135 166 8,7,2 153 128 4 10 138 D1Zaton 654 117 231 8,7,2 182 71 97 6 77 (C1)Srebreno(A1)Janjina 322 39 169 14,2 84 68 11 5 73 D1Smokvica 1015 126 359 1,2 347 206 119 12 218 B1Kula Norinska 376 126 133 6,7,1 129 9 119 5 14 B1Otrić-Seoci 625 88 188 1,2 147 67 66 25 92 A2Mlinište 442 142 1,2 140 7 120 0 7 C1U gornjoj tablici “Opći gospodarski pokazatelji” prikazani su podaci iz Popisa 1991., pri čemu jepotrebno objasniti stupac koji obrađuje dominantne djelatnosti po naseljima01 - industrija i rudarstvo02 - poljoprivreda i ribarstvo03 - šumarstvo04 - vodoprivreda05 - građevinarstvo06 - promet i veze07 - trgovina08 - ugostiteljstvo i turizam09 - obrtništvo i osobne usluge10 - stambeno komunalne , uređenje naselja i prostora11 - financijske, tehničke i poslovne usluge12 - obrazovanje, znanost, kultura i informacije13 - zdravstvena zaštita i socijalna skrb14 - tijela državne vlasti, lokalne samouprave, fondovi,udruženja i organizacijeU tomu stupcu iskazana je redoslijedom funkcionalna usmjerenost pojedinog grada ili naselja premabroju zaposlenih u pojedinoj djelatnosti u mjestu. Iskazane su dominantne djelatnosti prema brojuzaposlenih do pet djelatnosti.Cjelokupna tablica poslužit će kao određen pokazatelj gospodarskog potencijala pojedinih naselja,odnosno skupina središta, zbog izrazito promijenjene sadašnje situacije iz tablice “Pokazateljizaposlenosti po djelatnostima” u kojoj se prikazuju podaci prikupljeni za ovo istraživanje, a odnose sena 1997.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije232

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOg PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPokazatelji zaposlenosti po djelatnostimaime naseljastanovnici uzemljibroj stanovnika1998.- procjenabroj zaposlenih1997.proizvodnedjelatnostineproizvodnedjelatnostiugostiteljstvo iturizamtrgovinapromet i vezegrađevinarstvoindustrijapoljoprivreda iribarstvoposlovneuslugeobrtnici1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13Dubrovnik 48150 44000 8809 1776 7033 1847 2586 1661 670 720 396 783Metković 11211 13000 1522 603 919 620 92 81 468 133 431Korčula 3095 3500Lumbarda 1088 1000ŽRNOVO-samost. naselje 1210 1200Korčula 5393 5700 988 357 629 292 84 260 111Ploče 6170 6000 4088 855 3233 2290 750 70 250 433Opuzen 2614 3000 525 398 127 39 92 160Vela Luka 4295 4200 828 624 204 100 86 595 53Blato 3702 3500 1150 925 225 159 756 153Ston 537 500Mali Ston 138 100Ston 675 600Cavtat 1863 2000Ćilipi 821 800Zvekovica 510 500Cavtat 3194 3300 1129 144 985 520 190 210 48 70 26 48 271Lastovo 513 500Babino Polje 390 300Orebić 1374 1500 516 107 409 175 215 19 38Vlaka 815 800Slano 475 400Gruda 847 800Orašac 483 400Trpanj 622 600Zaton 654 600Srebreno 2300Janjina 322 300Smokvica 1015 1000Kula Norinska 376 300 51 14 22 4 8 11Otrić-Seoci 625 600Mlinište 442 400Djelatnost Zaposleni po područjima NKD-a 2007.A. Poljoprivreda, lov i šumarstvo 603B. Ribarstvo 70C. Rudarstvo i vađenje 325D. Prerađivačka industrija 2074E. Opskrba električnom energijom 774F. Građevinarstvo 3112G. Trgovina, popravak motornih vozila i predmeta za kućanstvo 5510H. Hoteli i restorani 4241I. Prijevoz, skladištenje i veze 3861J. Financijsko poslovanje 753K. Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge 1488L. Javna uprava, obrana, obvezno socijalno osiguranje 3109M. Obrazovanje 2717N. Zdravstvena zaštita i socijalna skrb 1917O. Ostale društvene, socijalne i osobne uslužne djelatnosti 1464P. privatna kućanstva sa zaposlenim osobljem 0Q. Izvanteritorijalne organizacije i tijela 0Vlasnici i radnici kod njih zaposleni u obrtu i djelatnostima slobodnih profesija 6805SVEUKUPNO 38823Ukupno pravne osobe 32018Grad/ Općina Broj stanovnika 2001.Broj zaposlenih osoba prema područjima Broj nezaposlenihdjelatnosti NKD-a 20072008.1. Dubrovnik 43770 14581 15742. Korčula 5889 1457 305Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije232

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOg PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3. Metković 15384 2892 9864. Opuzen 3242 749 2335. Ploče 10834 3096 5436. Blato 3680 969 2217. Dubrovačko primorje 2216 230 598. Janjina 593 43 329. Konavle 8250 2052 26410. Kula Norinska 1926 60 10111. Lastovo 835 147 4312. Lumbarda 1221 69 7613. Mljet 1111 198 2514. Orebić 4165 594 14515. Pojezerje 1233 206 3116. Slivno 2078 59 7617. Smokvica 1012 103 4218. Ston 2605 302 14419. Trpanj 871 81 2420. Vela Luka 4380 844 21821. Zažablje 912 11 5622. Župa dubrovačka 6663 936 240UKUPNO (bez obrtnika): 122 870 29679 5438U tablici koja slijedi navode se pokazatelji turističkih kapaciteta, odnosno prikazan je gospodarskipotencijal pojedinog naselja kroz prikaz stanja turističkih kapaciteta u odnosu na 1990.Pokazatelji turističkih kapacitetaime naseljastanovnici uzemljibroj stanovnika1998.- procjenabroj zaposlenih 1997ugostiteljstvo iturizamturističkikapaciteti –ukupan broj1990.TURISTIČKI KAPACITETIosnovnikapaciteti 1997.komplementarnikapaciteti 1997.turističkikapaciteti -1997.g.turističkikapaciteti –planirani broj2001. po PPO1 2 3 4 5 6 7 8 9Dubrovnik 48150 44000 8809 1847 17061 5612 2965 8577 18300Metković 11211 13000 1522Korčula 3095 3500 5446 1508 4770 6278 7720Lumbarda 1088 1000 1685 564 1015 1579 1122ŽRNOVO-samost. naselje 1210 1200Korčula 5393 5700 988 292 7131 2072 5785 7857 8842Ploče 6170 6000 4088 86 86 44 130 **Opuzen 2614 3000 525 39Vela Luka 4295 4200 828 100 2719 750 1805 2555 6845Blato 3702 3500 1150 159Ston 537 500Mali Ston 138 100Ston 675 600 1506 0 131 131 3500Cavtat 1863 2000Ćilipi 821 800Zvekovica 510 500Cavtat 3194 3300 1129 520 4578 1105 685 1790 5550Lastovo 513 500Babino Polje 390 300Orebić 1374 1500 516 175 8360 900 3000 3900 10068Vlaka 815 800Slano 475 400 3976 0 500 500 4950Gruda 847 800Orašac 483 400Trpanj 622 600 3341 265 800 1065 3000Zaton 654 600Srebreno 2300 1019 0 0 0 3800Janjina 322 300Smokvica 1015 1000Kula Norinska 376 300 51 14Otrić-Seoci 625 600Mlinište 442 400Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije233

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOg PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJESintezna ocjena stanjaTemeljem prikazanih gospodarskih pokazatelja vidljivo je da se naselja Dubrovnik, Metković,Korčula i Ploče nalaze u skupinama razvojnih središta koja im pripadaju i prema demografskimpokazateljima. Kao razvojno središte višeg ranga može im se pridružiti i konurbacija Blato-Vela Luka(više od 2000 radnih mjesta).Opuzen i Cavtat s pravom se nalaze u skupini razvojnih središta, dok je Ston deficitaran u odnosu nagospodarski potencijal naselja.Mali gradovi i ostala središnja naselja jedini izraziti gospodarski potencijal pokazuju kroz potencijalturističkih kapaciteta, osobito Srebreno, Trpanj, Slano i Orebić.Najnoviji podaci o zaposlenosti pokazuju izrazit pad zaposlenosti u svim naseljima, no svoju surazvojnu vitalnost izrazito izgubili Korčula i Opuzen.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije234

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOg PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.4.1.2. POŽELJAN RAZVITAK GOSPODARSTVAMogućnosti daljnjeg razvitka gospodarstva Dubrovačko-neretvanske županije temelje se na- iznimno povoljnim i najvećim dijelom očuvanim prirodnim resursima (more, plodno tlo, voda,povoljna klima, prirodne ljepote)- bogatom graditeljskom, kulturno-povijesnom i tradicijskom naslijeđu- razini izgrađenih gospodarskih kapaciteta osobito u turističko-ugostiteljskom gospodarstvu,pomorstvu i trgovini- očekivanju poticajnih mjera i makrogospodarske politike općenito, koja će objektivno valoriziratisve raspoložive gospodarske potencijale i pridonijeti optimalnom korištenju u gospodarskom,socijalnom i ekološkom značenju.Ograničenja gospodarskog razvitka su- prometna udaljenost i odsječenost područja od većih proizvodnih, trgovačkih i emitivnihturističkih središta- velike izravne i posredne ratne štete, posebice u infrastrukturi i turističko-ugostiteljskoj djelatnostikoje se ne mogu kratkoročno sanirati, niti brzo vratiti izgubljenu poziciju na tržištu ili izgubljenatržišta- nedovoljna ulaganja za provedbu tržišne prilagodbe, restrukturiranja, obnove i modernizacijegospodarskih kapaciteta- neravnomjerna rasprostranjenost stanovništva.Gospodarski potencijalOdabrani pokazatelji za ocjenu gospodarskog razvitka:1. Bruto domaći proizvod- Broj stanovnika prema Popisu 2001 122.870- Broj poduzetnika/1000 st u 2007. = 25 (RH = 19)- BDP, mil. Kn, tekuće cijene u 2005 6.109- Udio DNŽ u RH 2,6%- BDP po stanovniku, kn, tekuće cijene 48.951- Indeks RH = 100 94,0- BDP u EUR po stanovniku (u tekućim cijenama u razdoblju 2001. - 2005.):Godina DNŽ RH Indeks (R =100)2001 4.504 4.998 902002 4.783 5.507 872003 5.225 5.909 882004 6.104 6.461 942005 6.615 7.038 942. Registrirana poduzećaGodina DNŽ RH2002 4.775 197.4162003 4.488 206.6372004 4.849 215.6822005 5.258 226.5722006 5.690 239.1312007 6.121 252.645Indeks 2007/2002 128 1283. Poduzetničke zone- 8 poduzetničkih zonaPodručje Površina (ha) Broj aktivnih poduzetnika Broj zaposlenihGrad Opuzen 5 0 0Grad Ploče 38,4 12 143Slobodna zona luke Ploče 214 4 (ili 50?) 1064Općina Blato 5 6 9Općina Dubrovačko primorje 29,6 2 25Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije235

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOg PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOpćina Lumbarda 8 0 0Općina Vela Luka 21,2 10 254Općina Župa Dubrovačka 21 5 222DNŽ 128,2 35 6634. Potpore malom i srednjem poduzetništvu 2004 – 2007DNŽIznos u kn: 15.655.598 593.705.630(udjel u ukupnim potporama u RH = 2,6%)Potpore po stanovniku 127,4 133,8indeks 95 100RH5. IT poduzeća 2002-2007 (informatičke tehnologije)Godina IT poduzeća na tisuć. st. Zaposleni u IT na tisuć..st Prosječan prihod (mil. kn)2002 0,24 1,11 1,452003 0,30 1,28 1,332004 0,35 1,45 1,272005 0,38 1,53 1,252006 0,39 1,59 1,422007 0,48 1,59 1,186. Patenti 2002.-2007.Podneseni Priznati patenti Registrirani patenti Industrijski dizajn2002 3 1 22003 6 22004 62005 52006 3 2 22007 3 1 4Ukupno 26 4 107. Zaposlenost i nezaposlenost u DNŽ u 2007.RednibrojGrad/OpćinaNezaposleni prijavljenina HZZ 2007Broj zaposlenih31.12.2007Stopa nezaposlenosti(nezaposleni/zaposleni+ nezaposleni )20071 Dubrovnik 2109 20943 9,152 Korčula 393 1911 17,063 Opuzen 282 1133 19,934 Metković 1142 4619 19,825 Ploče 711 3663 16,266 Blato 236 1189 16,567 Dubrovačko primorje 88 279 23,988 Janjina 34 85 28,579 Konavle 527 2951 15,1510 Kula Norinska 123 81 60,2911 Lastovo 57 189 23,1712 Lumbarda 111 121 47,8413 Mljet 37 282 11,6014 Orebić 189 808 18,9615 Pojezerje 41 46 47,1316 Smokvica 57 228 20,0017 Slivno 112 82 57,7318 Ston 164 476 25,6319 Trpanj 31 132 19,0220 Vela Luka 298 1075 21,7021 Zažablje 55 33 62,5022 Župa dubrovačka 362 1140 24,10DNŽ 7159 41466 14,72Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije236

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOg PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE8. Stopa nezaposlenosti u DNŽ 2001.-2005.2001 2002 2003 2004 2005Dubrovačko-neretvanska županija 19,82 20,59 17,40 15,64 15,04Republika Hrvatska 19,47 19,96 16,89 15,87 15,81Procjena se zasnivaju na godišnjim prosjecima i aktivnom stanovništvu prema Popisu iz 2001. godine.9. Zaposleni u poljoprivredi (stanje u ožujku)DNŽRHpoljoprivreda, lov i šumarstvo 301 29.0262003.ribarstvo 57 1.669Ukupno 358 30.695poljoprivreda, lov i šumarstvo 317 27.1372004.ribarstvo 71 1.442Ukupno 388 28.579poljoprivreda, lov i šumarstvo 497 26.1052005.ribarstvo 75 1.470Ukupno 572 27.575poljoprivreda, lov i šumarstvo 521 25.8762006.ribarstvo 58 1.521Ukupno 579 27.397Indeks 2006/2003 162 8910. Zaposleni u industriji (stanje u ožujku)DNŽRHrudarstvo 183 7.661prerađivačka industrija 2.075 249.1442003.opskrba energijom i vodom 789 26.720građevinarstvo. 1.842 76.687Ukupno 4.889 360.212rudarstvo 242 8.054prerađivačka industrija 2.053 246.7522004.opskrba energijom i vodom 793 26.962građevinarstvo. 2.219 82.024Ukupno 5.307 363.792rudarstvo 238 8.245prerađivačka industrija 2.045 243.3252005.opskrba energijom i vodom 782 27.093građevinarstvo. 2.465 83.403Ukupno 5.530 362.066rudarstvo 294 8.413prerađivačka industrija 2.045 247.8062006.opskrba energijom i vodom 773 27.111građevinarstvo. 2.824 91.845Ukupno 5.936 375.175Indeks 2006/2003 121,42 104,1511. Zaposleni u sektoru privatnih usluga (stanje u ožujku)2003.20042005.DNŽRHtrgovina na veliko i malo 5.162 174.189hoteli i restorani 3.471 33.742prijevoz, skladištenje i veze 3.542 81.686financijsko posredovanje 862 29.931poslovne usluge 962 962Ukupno 13.999 320.510trgovina na veliko i malo 4.844 185.362hoteli i restorani 3.693 35.188prijevoz, skladištenje i veze 3.445 80.234financijsko posredovanje 867 30.080poslovne usluge 1.234 1.234Ukupno 14.083 330.864trgovina na veliko i malo 4.754 187.077hoteli i restorani 4.038 35.036prijevoz, skladištenje i vez 3.539 79.187financijsko posredovanje 816 31.006Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije237

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOg PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEposlovne usluge 1.256 1.256Ukupno 14.403 333.562trgovina na veliko i malo 5.096 198.321hoteli i restorani 4.215 37.3222006.prijevoz, skladištenje i veze 3.694 80.955financijsko posredovanje 805 33.150poslovne usluge 1.389 1.389Ukupno 15.199 351.137Indeks 2006/2003 108,57 109,5612. Korisnici naknada za nezaposlenost u DNŽ i RH 2003 – 20072003 2004 2005 2006 2007Korisnici naknade zanezaposlenost u DNŽKorisnici naknade zanezaposlenost u RHKorisnici naknade ustanovništvu DNŽ (u %)Korisnici naknade ustanovništvu RH (u %)2542 2658 2571 2496 224768584 76710 72332 64902 597522,07 2,16 2,09 2,03 1,831,55 1,73 1,63 1,46 1,3513. Smještaj, dolasci i noćenja u DNŽ u razdoblju 2002-2006.Smještajni kapaciteti, stanje 31. VIII. Dolasci Noćenjasobe, vezovi uposteljeapartmani lucidomaćih stranihdomaćih stranihu kolektivnim ukupnoukupnoi mjesta za nautičkog ukupnoturista turistaturista turistaobjektimakampiranje turizma2002 21.539 765 55.388 27.248 597.215 96.352 500.863 3.260.121 362.556 2.897.5652003 22.269 765 58.018 28.811 696.960 103.626 593.334 3.656 995 376.684 3.280 3112004 22.568 795 61.784 30.978 796.795 98.539 698.256 3.944.584 331.424 3.613.1602005 23.424 765 63.322 31.578 909.374 102.425 806.949 4.478.495 361.078 4.117.4172006 23.833 765 64.440 31.594 928.604 109.175 819.429 4.385.321 399.580 3.985.74114. Osnovno i srednje obrazovanje u DNŽ u školskoj godini 2003/04 i 2006/07Škole Učenici Učitelji2003/2004 2006/2007 2003/2004 2006/2007 2003/2004 2006/2007Osnovnoobrazovanje 76 76 11720 11215 878 994Srednjeobrazovanje 28 29 5638 5729 648 83315. Visoko obrazovanje u DNŽ u akademskoj godini 2003/2004 i 2006/2007Školska godinaVisoka Ukupno upisani studenti u Studenti upisani u Studenti upisani uučilištazimski semestarstručni studij sveučilišni studij2003/2004 3 4353 2306 20482006/2007 2 4243 1185 305816. Broj nevladinih udruga u DNŽGlavna grupa djelatnostiBrojDuhovna 5Ekološka 43Etnička 6Gospodarska 138Hobistička 14Humanitarna 32Informacijska 4Kulturna 224Nacionalna 15Okupljanje i zaštita djece, mladeži i obitelji 43Okupljanje i zaštita žena 3Ostale 83Prosvjetna 8Socijalna 36Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije238

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOg PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJETehnička 94Udruge domovinskog rata 49Zaštita prava 9Zdravstvena 30Znanstvena 15Športska 520Ukupno 137117. Investicije u zaštitu okoliša u DNŽ u razdoblju 2003.-2006. (u 000 kn)GodinaInvesticije na koncu Investicije u integriraneproizvodnog procesatehnologijeUkupno2003 - - 26332004 5775 40 58152005 3724 484 42082006 13417 2058 15475a) Temeljne odrednice gospodarskog razvitkaGospodarski kapaciteti i ukupna gospodarska aktivnost su po području Županije raspoređenineravnomjerno.Glavna središta rada su gradovi Županije u kojima je evidentiran najveći broj zaposlenih, najvišegospodarskih kapaciteta i u kojima je demografska slika stanovništva znatno povoljnija od ostalihpodručja i središta Županije, s posebnim naglaskom na Grad Dubrovnik u kojemu živi 46,05%aktivnog stanovništva Županije (prema popisu 1991.) u kojemu je 49,4% ukupno zaposlenih Županije,i koji raspolaže s 25% ukupnih smještajnih kapaciteta Županije.Dio gospodarske aktivnosti lociran je u općinskim središtima, ali sa znatno manjim udjelom ugospodarskim kapacitetima i financijskim rezultatima.Temeljne odrednice razvitka gospodarskih djelatnosti definirat će tržište i poduzetnički interesi takoda je realno očekivati nove, dosad u gospodarskoj strukturi nezastupljene gospodarske grane, iako ćebudući gospodarski razvitak biti usmjeren na razvitak tradicionalno važnih i tržišno potvrđenihdjelatnosti - poljoprivrede, posebice vinogradarstva, zatim ribarstva i marikulture, ugostiteljstva iturizma te ekološki besprijekorne proizvodnje. Trgovina, građevinarstvo, financijske usluge, obrtništvokao prateće djelatnosti svoj razvoj temeljit će na razvitku gospodarskih djelatnosti - nositelja razvitkaŽupanije.Poljoprivredu je, zbog polustoljetne zapostavljenosti neophodno reafirmirati i revitalizirati i učiniti jejednom od najznačajnijih gospodarskih djelatnosti s ciljem postizanja usklađenog i ravnomjernogprostornog razvitka i suzbijanja depopulacijskih trendova.Vinogradarstvo, maslinarstvo i povrtlarstvo su grane poljoprivrede koje imaju velike pogodnostiintenzivnijeg razvitka.Intenzivirat će se razvitak marikulture i ribarstva općenito kao i razvoj stočarstva.Posebna pažnja poklonit će se obnovi i razvitku obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava kao temeljahrvatske poljoprivrede.Postojeća struktura i proizvodni program industrije s ekološkog i prostornog stajališta, posebice naužem području Dubrovnika nije prihvatljiva i ograničavajuće djeluje na razvitak većih industrijskihkapaciteta, te je realno predvidjeti dislokaciju postojećih pogona, tržišno restrukturiranje, te izgradnjumanjih ekološki prihvatljivih proizvodnih pogona na cijelom području Županije, ali izvan užih gradskih iopćinskih središta.Budući da je infrastruktura preduvjet kvalitetnog gospodarskog razvitka, neophodno je prevladavanjeprometne izoliranosti. U tom je smislu neophodna nakon modernizacije zračne luke u Čilipima ipuštanja u rad zračne luke Ploče intenzivirati pripremne radove na izgradnji manjih zračnih luka(Korčula).Jednako važno je i poboljšanje prometne povezanosti morskim putem, brzom prugom od Dubrovnikado Rijeke u zimskom razdoblju više puta tjedno, a ljeti i svakodnevno.Moguće je reafirnirati i pomorsku trgovinu uspostavom linijske plovidbe manjih specijaliziranih teretnihi RO-RO brodova s Italijom i ostalim zemljama Mediterana.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije239

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOg PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJENeophodno je poticati izgradnju suvremene brze ceste od Dubrovnika prema Opuzenu do Ploča idalje.Što se ostale prometne infrastrukture tiče, prioritetan tretman unutar Županije treba imatirekonstrukcija i proširenje državne ceste D-118 (Pelješka cesta).Ostala infrastruktura, posebice vodoprivreda razvijat će se sukladno materijalnim mogućnostima iinteresima područja kroz koja prolazi. U ovom segmentu nerealno je određivati prioritete bezprethodne cost-benefit analize za svaki konkretan projekt.Djelatnost građevinarstva razvijat će se kroz tržišnu i financijsku afirmaciju, manjih, opremljenih istručno osposobljenih građevinskih tvrtki za specijalizirane poslove obnove graditeljskog naslijeđa iobjekata niskogradnje.Stanovanje, odnosno izgradnja stanova čini važnu komponentu socijalnog i gospodarskog razvitka,organizacije i uređenja prostora, te podizanja životnog standarda stanovništva. Županija u cjelini imavišak stanova (6162 stana), odnosno sva naselja u Županiji, a posebno Dubrovnik, Korčula,Lumbarda, Vela Luka, Blato, Cavtat, Orebić, Trpanj, Zaton, Smokvica pokazuju višak stambenogfonda u odnosu na broj domaćinstava, što predstavlja veliki potencijal koji u budućnosti treba iskoristitina način da se potakne tržište nekretnina (koje ima velike mogućnosti budući da je u prethodnimrazdobljima privatno vlasništvo bilo zapostavljeno). Krupne radno intenzivne gospodarske investicijene bi više trebalo locirati u velika gradska središta i opterećivati ih gradnjom novog stambenog fondaza novouposlene ili gradnjom skupe komunalne infrastrukture samo za te potrebe. Prostornirazmještaj novih gospodarskih poduzeća trebao bi se osloniti, barem u ovoj fazi gospodarskograzvoja, na postojeći (uglavnom novoizgrađeni) stambeni fond manjih gradskih središta i naselja injihovim tehnologijama primjerenu kvalifikacijsku strukturu stanovništva takvih područja. Stogapostojeći stambeni fond, kao jedan od najvažnijih početnih razvojnih resursa naselja, postaje poticajza jačanje postojećih i stvaranje novih žarišta razvitka u funkciji ostvarivanja policentričnog razvoja.Ugostiteljstvo i turizam će i u budućnosti biti nositelji gospodarskog razvitka Županije s naglaskomna kontinuirano podizanje kvalitete ukupnog turističkog proizvoda i na konkurentnost nameđunarodnom turističkom tržištu. Realno je predvidjeti razvoj Dubrovnika kao ekskluzivne turističkedestinacije, razvitak novih oblika turizma nautičkog, ruralnog, izletničkog i zdravstvenog uzzadržavanje dijela smještajnih kapaciteta namijenjenih masovnom turizmu.Brodarstvo, cestovni promet, lučki promet, luke Ploče i Dubrovnik imaju dugoročnu perspektivurazvitka.Razvitak trgovine vidi se u modernizaciji i specijalizaciji prodajne mreže, obogaćivanju ponude ipovećanju kvalitete turističke usluge.Koncepciju gospodarskog razvitka potrebno je postaviti na regionalno usklađenom i gospodarskiuravnoteženom razvoju pojedinih područja kako bi se postupno ublažile desetljećima kumuliranenegativne posljedice prostorno neusklađenog i neravnomjernog razvitka i gospodarske monokulture iuspostavila održiva gospodarska, demografska i ekološka struktura Županije.b) Program poticaja razvoja poljoprivrede kao nositelja gospodarskog razvitkaObnova i razvoj poljoprivrede pojedinačno je obrađena za svaku jedinicu lokalne samouprave uposebnom separatu gdje je definirano postojeće stanje djelatnosti, prirodni resursi obnove, mogućipravci obnove i putovi i načini obnove i razvoja ove djelatnosti.U ovom dijelu prikazat će se način obnove poljoprivrede po jedinicama lokalne samouprave i nužnipoticaji.Posebno vrijedna područja s gospodarskog motrišta suPodručje Postup-Dingač - prostire se od Mokala na zapadu do luke Trstenik na istoku. Izrazitopovoljni klimatski uvjeti, plodno tlo veoma dobre strukture i nagib terena koji omogućava velikuosunčanost daju ovom području istaknuto mjesto ne samo u granicama Županije u proizvodnjikvalitetnih vina. Ovo je rigolano tlo na kvartarnim brečama.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije240

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOg PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE- Područje Trstenik-Žuljana - terase su nagnute prema moru, tla su povoljnih fizikalnih osobina, aklimatske prilike su dosta povoljne i omogućavaju proizvodnju visokokvalitetnih vina. Područjepredstavlja uglavnom rendzine na dolomitu ili smeđe tlo na dolomitu.- Područje Sreser polje - odlikuje ga rigolano tlo iz koluvija, dolomita i vapnenca. To je duboko tlodobrih kemijskih i fizikalnih osobina. Povoljna klima omogućava uzgoj mandarina i ranog povrća.- Područje Brijesta polje - to je plodno tlo, dobrih fizikalnih osobina, kategorizirano kao rigolano tloterasasto na vapnencu. Povoljni klimatski uvjeti omogućavaju uzgoj mandarina.- Stonsko polje - bogato tlo dobrih fizikalnih osobina, veoma povoljna klima i voda zanavodnjavanje omogućavaju uzgoj osjetljivog južnog voća, drugih voćnih vrsta i povrća. Tlopredstavlja rigolano tlo polja iz crvenice i smeđeg tla.- Područje Brsečine-Trsteno - povoljne klimatske prilike, uz kvalitetno rigolano tlo terasirano navapnencu (koluvijalno i skeletno), pogoduju uzgoju velikog broja osjetljivih južnih kultura.- Područje Župskog polja u Župi dubrovačkoj - odlikuje se povoljnim klimatskim čimbenicima iduboko plodnim rigolanim tlom polja iz lapora i vapnenačkog koluvija. Na ovim tlima moguće jeuzgajati vrlo veliki broj povrtlarskih kultura na otvorenim površinama, te u staklenicima iplastenicima. Moguće je postizati 2-3 žetve tijekom godine. Pored povrća može se uspješnouzgajati zimsko rezano cvijeće, veliki broj voćaka kao što su breskve, jabuke, smokve, dijelomjapanske mandarine i sl.- Polje ispod naselja Obod - tlo ovog polja je duboko, plodno, rigolano iz crvenice i smeđeg tla.Radi male nadmorske visine spada u "topla polja", gdje vladaju jako povoljni klimatski uvjeti. Napolju se sada uzgaja povrće i cvijeće na otvorenim površinama i plastenicima, te južno voće kaošto su agrumi, rogač i smokva.- Zapadna strana otoka Lopuda - ovo područje odlikuje se vrijednim fizikalno-kemijskim sastavomtla, a ubraja se u rigolano tlo terasasto na dolomitu, flišu i vapnencu s prevagom pijeska. Područjeima jako povoljne klimatske prilike i prikladno je za uzgoj najosjetljivijih južnih voćaka kao što sulimuni, naranče i osjetljive vrste mandarina.Podaci u nastavku prikazuju distribuciju gospodarske aktivnosti prema središtima rada Županije.Grad Dubrovnik - potreba jačanja mješovitih poljoprivrednih gospodarstava na svim dijelovima GradaDubrovnika. Voda za natapanje i poljski putovi odredit će intenzitet razvitka. Na Šipanu i u Orašcupotrebno je izraditi moderne uljare za preradu ploda masline uz finalizaciju ulja pakiranjem. Naotocima razvijat će se uzgoj vinskog i stolnog grožđa, na priobalnom dijelu uzgoj južnog voća, povrća,cvijeća. Poljoprivredne površine od Šumeta do Brsečina prikladne su za razvoj specifičnepoljoprivredne proizvodnje - ekološka poljoprivreda. Potrebno je razviti mrežu plasmanapoljoprivrednih proizvoda (udruge, zadruge i sl.).Grad Korčula - na području Čare uzgajat će se vinova loza (bijela vina Pošip i Rukatac) i proizvoditirakija, uzgajat će se masline i proizvoditi ulje koje će se zaštititi kao ekološki proizvod. Na ostalimpodručjima (Račište, Pupnat) također će se uzgajati masline i vinova loza.Grad Metković - ima dobre uvjete za proizvodnju kvalitetnog povrća tijekom cijele godine naotvorenim površinama i pod plastikom. Također postoje dobri uvjeti za proizvodnju voća, a pogotovomandarina. Uzgoj stoke sporadičan. Dobri uvjeti za držanje pčela i proizvodnju meda.Izgradnja veletržnice u Metkoviću unijela bi stabilnost i veće povjerenje u poljoprivrednu proizvodnjučitavog područja Neretve.Grad Opuzen - najveća proizvodna površina Županije s dubokim, humusom bogatim tlima, daljnjirazvitak poljoprivrede vidi u plantažama mandarina i ostalog voća (breskve, šljive, jabuke) kao i uzgojusvih povrtlarskih kultura (kupušnjače, rajčice, cikla).Neophodno je poslovno povezivanje proizvođača i organizirani nastup na tržištu.Grad Ploče - razvitak poljoprivrede moguć je putem proizvodnje raznovrsnog povrća uz rijekuNeretvu, a na zaštićenim površinama oko Rogotina, Šarić Struge moguć je uzgoj mandarina i voća.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije241

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOg PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJENa području Staševice vinova loza će i dalje biti glavna kultura, a uzgoj stoke i držanje pčela mogućeje na velikim pašnjačkim površinama.Općina Blato - sukladno tradiciji i vrijednim površinama predviđen je razvoj vinogradarstva i vinarstva,maslinarstva i uljarstva, te uzgoj stoke u funkciji podmirenja najnužnijih potreba stanovništva.Općina Dubrovačko primorje - razvitak poljoprivrede temeljit će na uzgoju vinove loze, maslina,povrća i na skupljanju aromatskog i ljekovitog bilja. Velike su mogućnosti uzgoja stoke i podizanjamanjih stočnih farmi, kao i razvoja pčelarstva. Očita je potreba iznalaženja najboljih oblika povezanostiproizvođača i potrošača, jer bez toga nije moguće pokrenuti kvalitetne i dugoročne mjere razvojapoljoprivrede.Općina Janjina - vinogradarstvo (u Janjini, Dračama, Popovoj Luci i na potez Osobljava - Sreser),maslinarstvo, kao i skupljanje aromatskog bilja i držanje pčela.Općina Konavle - u priobalnom dijelu intenzivirati proizvodnju visokokvalitetnih vina, maslinovog ulja,povrća i cvijeća. U središnjem dijelu polja intenzivirati proizvodnju voća, stočnog bilja, a na sjevernimterasastim stranama iznad konavoskog polja uzgajat će se voće, povrće, masline i skupljati searomatsko i ljekovito bilje.Općina Kula Norinska - uzgoj povrtlarskih kultura i na zaštićenim područjima uzgoj mandarina.Povoljni uvjeti za sezonski uzgoj stoke i peradi kao i za uzgoj pčela.Općina Lastovo - uzgoj maslina, vinove loze i ostalih autohtonih kultura.Općina Lumbarda - proizvodnja grožđa za čuveno vino “Grk”, maslinarstvo i ograničen uzgoj povrća.Općina Mljet - poljoprivredna proizvodnja uglavnom u funkciji turizma i to u zapadnom dijelu otoka, usredišnjem dijelu otoka uzgoj bijelih sorti vinove loze i maslina, a na istočnom dijelu otoka uzgojmaslina i proizvodnja ulja visoke kakvoće.Općina Orebić - vinogradarstvo na području Pelješke župe, Dingača i Postupa, proizvodnja čuvenihvina Dingač, Postup i Orebić, uzgoj maslina oko Lovišta, uzgoj južnog voća na potezu Viganj -Kućište, ekstenzivan uzgoj stoke i držanje pčela. Obiteljska gospodarstva temeljni su organizacijskioblik uz korištenje postojećih zadruga u plasmanu.Općina Pojezerje - perspektiva je u uzgoju vinove loze, proizvodnji vina, uzgoju jabuka te stočnogbilja uz uzgoj stoke. Moguća je kvalitetna proizvodnja sadnica vinove loze za potrebe šireg područja.Općina Slivno - uzgoj kvalitetnog povrća na melioriranim tlima uz Malu Neretvu, uzgoj mandarina iuzgoj maslina na zemljištima uz more od Kleka do Blaca, uz uzgoj stoke sitnog zuba na pašnjačkimpovršinama.Općina Smokvica - vinogradarstvo, vinarstvo – proizvodnja vrhunskih vina, Pošip i Rukatac,maslinarstvo i ostale grane u funkciji podmirenja dijela potreba lokalnog stanovništva.Općina Ston - vinova loza u središnjem dijelu poluotoka Pelješca (Ponikve - Ston). Područje okoBrijeste pogodan za uzgoj mandarina, a ostala područja će razvijati maslinarstvo i dijelom povrtlarstvo(Mali Ston, Luka, Broce). U priobalnom dijelu potrebno je intenzivirati ribarsko-školjkarsku proizvodnju.Općina Trpanj - uzgoj agruma osobito mandarina u Trpanjskom polju, uzgoj vinove loze i maslina naostalim područjima.Općina Vela Luka - orijentacija na očuvanje i razvoj maslinarstva i uljarstva proizvodnjom visokokvalitetnog maslinovog ulja, ostale grane slabije zastupljene. Mješovito domaćinstvo bit će i daljejedina perspektiva privređivanja i opstanka gospodarstva.Općina Zažablje - uzgoj povrća i voća, uzgoj stoke i proizvodnja meda uz mogućnost sakupljanjaaromatskog bilja.Općina Župa dubrovačka - razvitak poljoprivrede temeljit će na uzgoju voća i povrća, stolnog ivinskog grožđa i cvijeća (staklenici) u župskom polju.Na višim područjima uzgajat će se masline i povrće. Potrebno je organizirati mrežu plasmana.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije242

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOg PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPoljoprivredna središta na području ŽupanijeBudući da ni jedno poljoprivredno obiteljsko gospodarstvo nije samo sebi dostatno, upućena su nakorištenje pojedinih zajedničkih servisa ili djelatnosti u svojoj najbližoj okolini. Iz toga razloga će se nasvakom poljoprivrednom proizvodnom području pojaviti određena središta koja će za bližu i širuokolinu opsluživati poljoprivredna obiteljska gospodarstva.U spomenutim središtima se servisi za poljoprivrednu mehanizaciju, poljoprivredne i veterinarskeapoteke, sjedišta poljoprivredne savjetodavne službe, veterinarske službe, laboratorije za analizepojedinih proizvoda, otkupne stanice, hladnjače, sortirnice voća i povrća, pakirnice, objekti za preradui doradu poljoprivrednih proizvoda (uljare, vinarije, mljekare i sl.), a sve ovisno od količine i kakvoćeproizvodnje u njihovoj okolini. Ta poljoprivredna središta se uglavnom i često podudaraju sasredištima u kojima djeluju i druge službe i djelatnosti škole, zdravstvene stanice, banke, veletrgovine,kulturne ustanove i dr. Dakle, poljoprivredna središta na pojedinom području skoro se uvijekpodudaraju sa središtima dugih proizvodnih i uslužnih djelatnosti i zajednički predstavljaju urbanasredišta s brojnim obilježjima gradske sredine.Raščlanjujući stanje i potrebe te mogući i održivi razvitak pojedinih područja Dubrovačko-neretvanskežupanije mogu se označiti i predvidjeti sljedeća poljoprivredna središta i njihov rang1. Za Grad Opuzen, naselje Opuzen2. Za Grad Dubrovnik, naselja Orašac i Šipanska Luka3. Za Grad Korčula, naselje Čara4. Za Grad Metković, grad Metković5. Za Grad Ploče, naselje Komin i Staševica6. Za Općinu Blato, naselje Blato7. Za Općinu Dubrovačko primorje, naselje Slano8. Za Općinu Janjina, naselje Janjina9. Za Općinu Konavle, naselja Gruda i Pridvorje10. Za Općinu Kula Norinska, naselja Norin i Metković11. Za Općinu Lastovo, naselje Lastovo12. Za Općinu Lumbarda, djelomično naselje Lumbarda, a najvećim dijelom ostala središta na otokuKorčuli (Smokvica, Blato, Vela Luka)13. Za Općinu Mljet, naselje Babino polje14. Za Općinu Orebić, naselje Potomje15. Za Općinu Pojezerje, naselje Otrići16. Za Općinu Slivno, naselja Podgradina i Opuzen17. Za Općinu Smokvica, naselje Smokvica18. Za Općinu Ston, naselja Putnikovići, Ston19. Za Općinu Trpanj, naselje Potomje20. Za Općinu Vela Luka, naselje Vela Luka21. Za Općinu Zažablje, naselje Metković22. Za Općinu Župa dubrovačka, naselje Mandaljenaa) Središta I. reda (ranga) na području Županije su Blato, Potomje, Gruda, Metković, Opuzen.b) Središta II. reda (ranga) su Lastovo, Ston, Slano.c) Središta III. reda (ranga) su sva ostala već spomenutaPodaci o poljoprivrednom i šumskom zemljištu u ŽupanijiPodatke o poljoprivrednom zemljištu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji vode Županijski ured zakatastarsko-geodetske poslove, Županijski ured za statistiku te Državni zavod za statistiku RepublikeHrvatske. Ustanovljeno je da se podaci razlikuju što pokazuju sljedeće tablicePregled površina poljoprivrednog zemljišta u RH (stanje po DSZ 1997.) i površina poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Državeprema oblicima raspolaganja na dan 25. 09. 2001. (sklopljeni ugovori)Ukupna površina stanja 1999.Zakup poljop. Prodaja poljop.ŽUPANIJAdarovanje ukupno %Vlasništvo poljop.zem u ha % površ. u ha površ. u haRH 28.323 33Dubrovačkoneretvanskaprivatno 56.626 67 69,90 0,15 9,08 79,13 0,3Ukupno 84.949 100Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije243

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOg PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPregled - struktura površina Županije iz studije "Obnova i razvoj poljoprivrede i sela" Stanice za južne kulturePovršine (ha) Podaci prema Županijskom zavodu za statistiku *1 Oranice i vrtovi 10 1822 Voćnjaci 6 0273 Vinogradi 4 4204 Livade 4295 Obradive površine (1+2+3+4) 21 0586 Pašnjaci 43 8757 Ribnjaci 08 Tršćaci i bare 3 4079 Neobradive površine (6+7+8) 47 28210 Poljoprivredne površine (5+9) 68 34011 Neplodno zemljište 19 19012 Ukupno poljoprivredno zemljište (10+11) 87 53013 Šumsko zemljište 58 59314 UKUPNO (12+13) 146 083Raspored po katastarskim kulturama zemljišta u Dubrovačko-neretvanskoj županijiKulturazemljištaIspostavaPločeIspostavaMetkovićIspostavaKorčulaIspostavaBlatoIspostavaDubrovnikUkupno(m 2 )Ukupno(ha)Oranice 14.017.956 22.340.548 8.434.009 14.187.774 27.763.206 86.743.492 8.674Vrtovi 238.455 4.260.390 0 0 385.901 4.884.746 488Voćnjaci/ Maslinici 1.112.597 3.634.819 10.033.041 12.059.827 29.014.492 55.854.776 5.585Vinogradi 2.672.037 7.463.669 10.445.583 8.570.111 12.903.190 40.054.590 4.005Livade 0 0 0 0 4.406.010 4.406.010 441Obradive površine 18.041.044 37.699.426 28.912.633 32.817.712 74.472.799 191.943.614 19.194Pašnjaci 41.215.932 79.882.859 68.152.249 50.199.167 305.973.402 543.423.609 54.342Ribnjaci 0 0 0 0 0 0 0Trstici i bare 7.203.772 39.294.811 0 0 541.209 47.039.792 4.704Neobradivepovršine48.419.704 119.177.670 66.152.249 50.199.167 306.514.611 590.463.401 59.046POLJ. POVŠINE 66.460.748 156.877.096 95.064.882 83.016.879 380.987.410 782.407.015 78.241Neplodno zemljište 22.962.547 68.597.633 40.111.888 8.970.844 127.075.618 267.718.530 26.772Ukupno poljopr.zemljište66.460.748 156.877.096 95.064.882 83.016.879 380.987.410 782.407.015 78.241Šumsko zemljište 43.406.382 68.436.413 164.632.021 113.910.079 364.318.547 734.705.442 73.471UKUPNO 132.829.677 283.913.142 289.808.791 205.897.802 872.381.575 1.784.830.987 178.488U odnosu na raznorodnost podataka, zbog točne evidencije zemljišta u Županiji, smatramo potrebnimprovođenje sustavne brige o poljoprivrednom i šumskom zemljištu od strane nadležnih tijela, organa,organizacija sustava te javnih poduzeća. Ta briga bi se prvenstveno morala odnositi na utvrđivanjestanja i praćenje korištenja poljoprivrednog i šumskog zemljišta.Lovna područjaNa području Dubrovačko-neretvanske županije su postoji 9 državnih i 22 zajednička lovišta.Zajednička lovišta objavljena su u Službenom glasniku Dubrovačko-neretvanske županije br. 7/2006 i1/2007.Državna lovištaRednibrojBroj Naziv Tip lovištaVrstalovištaVrsta divljačiPovršina (ha)1 XIX/2Mala Žabazec obični, jarebica kamenjarka – 3830,00otvoreno državnoMetkovićgrivna2 XIX/3 Mrčara - Prežba uzgajalište državno jelen lopatar, muflon, 537,003 XIX/4 Primorje otvoreno državno zec obični 3960,004 XIX/7 Rujnica otvoreno državnozec obični, jarebica kamenjarka –grivna muflon, prepelica pućpura5061,005 XIX/8 Slivno Metković otvoreno državnozec obični, jarebica kamenjarka –grivna4744,006 XIX/9 Striževo otvoreno državno muflon 1153,007 XIX/10 Sv. Ilija Orebić otvoreno državno muflon 3749,008 XIX/11 Šaknja Rat uzgajalište državno 430,009 XIX/12 Zagorje otvoreno državnozec obični, jarebica kamenjarka –grivna muflon,3536,00UKUPNO 27000,00Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije244

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOg PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEZajednička lovištaRednibrojBrojNazivTiplovištaVrstalovištaVrsta divljačiPovršina(ha)1 XIX/101 Konavle otvoreno zajedničkosvinja divlja, zec obični, fazan –gnjetlovi, jarebica kamenjarka –grivna, muflon, prepelica20931,00pućpura2 XIX/102 Župa Dubrovačka otvoreno zajedničkozec obični, fazan – gnjetlovi,jarebica kamenjarka – grivna2136,003 XIX/103 Dubrava otvoreno zajedničkozec obični, jarebica kamenjarka– grivna7009,004 XIX/104 Slano otvoreno zajedničkozec obični, jarebica kamenjarka– grivna10273,005 XIX/105 Rudine otvoreno zajedničkozec obični, jarebica kamenjarka– grivna9262,006 XIX/106 Elafiti otvoreno zajedničko 2332,007 XIX/107 Mljet otvoreno zajedničkojelen lopatar, muflon, svinjadivlja, zec obični7046,008 XIX/108 Lastovo otvoreno zajedničko zec obični, fazan – gnjetlovi, 4277,009 XIX/109 Vela Luka otvoreno zajedničko zec obični, fazan – gnjetlovi, 3929,0010 XIX/110 Blato otvoreno zajedničko 6298,0011 XIX/111 Smokvica otvoreno zajedničko zec obični, fazan – gnjetlovi, 4371,0012 XIX/112 Korčula otvoreno zajedničko zec obični, fazan – gnjetlovi 12099,0013 XIX/113 Pelisac otvoreno zajedničkozec obični, fazan – gnjetlovi,jarebica kamenjarka – grivna3180,0014 XIX/114 Kuna otvoreno zajedničkomuflon, zec obični, fazan –gnjetlovi, jarebica kamenjarka – 8808,00grivna15 XIX/115 Ston otvoreno zajedničkozec obični, fazan – gnjetlovi,jarebica kamenjarka – grivna10004,0016 XIX/116 Opuzen otvoreno zajedničko prepelica pućpura 3343,0017 XIX/117 Metković otvoreno zajedničkozec obični, jarebica kamenjarka– grivna, prepelica pućpura, 4255,00patka divlja kržulja, liska crna18 XIX/118 Norin otvoreno zajedničko zec obični 4045,0019 XIX/119 Prolog - Dubrave otvoreno zajedničkozec obični, jarebica kamenjarka– grivna4341,0020 XIX/120 Ploče otvoreno zajedničkozec obični, jarebica kamenjarka– grivna6580,0021 XIX/121 Trpanj otvoreno zajedničkomuflon, zec obični, fazan –gnjetlovi, jarebica kamenjarka – 2971,00grivna22 XIX/122 Potomje otvoreno zajedničkomuflon, zec obični, fazan –gnjetlovi, jarebica kamenjarka – 4542,00grivnaUKUPNO 142032,00Park prirode Lastovo te parkovi prirode predlženi za zaštitu na području Dubrovačko-neretvanskežupanije Elafitski otoci te Delta Neretve, poklapaju se s područjima postojećih lovišta koja ne bi moralapromijeniti način korištenja, osim ako to ne bude određeno posebnim aktom o proglašenju.Prilikom izrade Izmjena i dopuna Prostornih planova uređenja gradova/općina potrebno je definiratigranice lovnih područja, budući da lovište ne obuhvaća:- neizgrađeno i izgrađeno građevinsko zemljište te površine na udaljenosti do 300 m od naselja- javne prometnice i druge javne površine uključivši i zaštitni pojas- određene dijelove prirode koji su proglašeni posebno zaštićenim objektima prirode- more i privredne ribnjake s obalnim zemljištem koje služi za korištenje ribnjaka- rasadnike, voćne i nasade loze namijenjene intenzivnoj proizvodnji u površini do 100 ha, ako su ograđeni ogradom kojasprečava prirodnu migraciju sve dlakave divljači- druge površine na kojima je aktom o proglašenju njihove namjene zabranjen lov.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije245

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEc) Program poticaja razvoja turizma kao nositelja gospodarskog razvitkaTuristička polarizacija županije(dijelovi Stručne ekspertize gospodarskog razvitka Dubrovačko-neretvanske županije s naglaskom na turizam: Urbing d.o.o.dr.sc. Kušen, dipl.ing.arh.SADRŽAJ1. PRISTUP (UVOD)2. TURISTIČKA POLARIZACIJA ŽUPANIJE3. GLAVNE VRSTE TURIZMA4. PRELIMINARNA UVJETNA KLASTERIZACIJA5. TRENDOVI6. TURISTIČKA ATRAKCIJSKA OSNOVA PO UVJETNIM KLASTERIMA7. PROCJENA REDOSLJEDA ZASTUPLJENOSTI POJEDINIH VRSTA TURIZMA U ODREĐENOMUVJETNOM KLASTERU8. TURISTIČKA SINTEZA9. ZAKLJUČAK1. PRISTUP (UVOD)Dubrovačko-neretvanska županija (dalje (DNŽ) je turistički vrlo privlačna županija, a po Dubrovniku, usvijetu najpoznatija hrvatska turistička destinacija. Međutim, po svojoj atrakcijskoj osnovici ona je vrloheterogena kako fizionomski tako i po različitosti turističkih motiva i vrsta turizma s kojima onakorespondira. Neujednačena je po svojoj turističkoj razvijenosti, a velike su razlike u značajkamanjenih turističkih proizvoda koji se nude na europskom pa i svjetskom tržištu. Također, velike sulokalne razlike u iskorištenosti turističkih razvojnih potencijala pojedinih dijelova Županije.Za ujednačavanje ovih razlika, u planskom smislu, na raspolaganju stoje dvije razine, županijska tegradska odnosno općinska. Ovom prigodom će se koristiti županijska razina, što znači da će seanalizirati samo sastavnice koje su od županijske važnosti (međunarodne, nacionalne i regionalne).To će se poglavito odnositi na ključne potencijalne i realne turističke atrakcije te na ključne vrsteturizma koje se mogu razviti na ovim turističkim atrakcijama, a koji zajedno određuju okvir zaoptimalni, uravnoteženi i održivi razvoj turizma u DNŽ putem turističke polarizacije Županije iutvrđivanja uvjetnih turističkih klastera u Županiji.Detaljni, operativni parametri utvrditi će se kasnije na drugoj razini, pojedinačno za svaki uvjetniklaster (turističku prostorno-funkcionalnu cjelinu) detaljnim analiziranjem cjelokupne resursne svakoguvjetnog klastera te zasebnim kreiranjem njegove autonomne koncepcije turističke prostorneorganizacije u skladu sa županijskim konceptom.Odmah, u nastavku će se sažeto izložiti cjelokupno obrazloženje pristupa i sadržaja konceptaodrživog razvoja turizma DNŽ, dok će se u sljedećim poglavljima podrobno argumentirati iznesenistavovi.2. TURISTIČKA POLARIZACIJA ŽUPANIJEDanašnja turistička ponuda i učinci turizma pokazuju određenu prostornu turističku polarizaciju DNŽ.Dubrovnik, s Cavtatom i Župom Dubrovačkom, čak ako se mjeri samo po broju noćenja turista,predstavlja neupitni županijski turistički pol razvoja I. kategorije, kako po broju noćenja tako i poturističkim centralnim funkcijama i integrativnim turističkim svojstvima.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije245

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEZnatno manji, ali drugi po važnosti u Županiji je turistički pol razvoja II. kategorije koji čini tandemKorčula-Orebić, s Trpnjem i Lumbardom.Turističkih polova razvoja III. kategorije ima više, to su: Mljet, Vela Luka, Blato, Slivno, Ston iDubrovačko Primorje (Slano).Na kraju, kao turistički polovi razvoja IV. kategorije, javljaju se Lastovo, Smokvica, Janjina, Opuzen iPloče.Stvarno rasprostiranje navedenih turističkih sadržaja ponekad se razlikuje od granica općinskeadministrativne podjele, međutim, to ne umanjuje vjerodostojnost iznesene „armature“ shematskogprikaza postojeće turističke prostorne polarizacije DNŽ. Ovakva shema prikazuje sliku spontanonastale turističke polarizacije, koja je u bitnim dijelovima bila objektivno neizbježna a koju će ubudućnosti biti moći i potrebno optimalno nadograditi.Procjenjuje se da bi se polu II. kategorije trebali približi Ston, tandem Blato – Vela Luka te definiratitakav pol u Delti Neretve, a polu III..kategorije trebalo bi se približiti Lastovo, dok bi polu između III. iIV. kategorije valjalo pridružiti prostor Vitaljina-Prevlaka, kao južnu turističku fasadu, južni morski(nautički) prilaz Konavlima i Županiji.U nastavku se utvrđuju žarišta dosadašnjeg turističkog razvoja Županije, svrstana u četiri kategorijeprema broju ostvarenih noćenja turista, Međutim, ovakva polarizacija je nefunkcionalna, a nije ni uskladu s turističkim potencijalima Županije pa ju treba racionalno mijenjati.a. Postojeća polarizacijaa. I. KATEGORIJAi. Skupina: Dubrovnik, Cavtat, Župa Dubrovačkab. II. KATEGORIJAi. Skupina: Korčula, Orebić, Trpanj, Lumbardac. III. KATEGORIJAZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije246

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEi. Dubrovačko primorjeii. Stoniii. Mljetiv. Slivnov. Vela Lukavi. Blatod. IV. KATEGORIJAi. Lastovoii. Smokvicaiii. Janjinaiv. Opuzenv. Pločeb. Prijedlog nove polarizacijea. I. KATEGORIJAi. Skupina: Dubrovnik, Cavtat, Župa Dubrovačkab. II. KATEGORIJAi. Skupina: Korčula, Orebić, Trpanj, Lumbardaii. Stoniii. Blato – Vela Lukaiv. Slivno – Opuzen (Delta Neretve)c. III. KATEGORIJAi. Dubrovačko primorjeii. Mljetiii. Lastovod. IV. KATEGORIJAi. Smokvicaii. Janjinaiii. Pločeiv. Vitaljina - PrevlakaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije247

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3. GLAVNE VRSTE TURIZMA U ŽUPANIJINa području Županije su se, osim ljetnog odmorišnog (kupališnog) turizma, tzv. masovnog turizma,poglavito temeljenog na privlačnosti sunca i mora, razvile i neke druge vrste turizma: veliki kulturniturizam, temeljen na privlačnosti vrlo vrijedne kulturno-povijesne baštine, poglavito one s popisaUNESCO-a, nautički turizam, blizak ljetnom odmorišnom turizma koji se oslanja na atraktivnost mora imorske obale, kongresni turizam, koji u posezoni i predsezoni koristi privlačno okruženje i smještajneobjekte s raspoloživim kongresnim dvoranama, kruzing turizam , koji se je razvio u novije vrijeme, atemelji se na mediteranskom geoprometnom položaju Dubrovnika, njegovoj kulturno-povijesnoj baštinii odgovarajućim lučkim kapacitetima, te tranzitni turizam, poglavito oslonjen na postojeću prometnuinfrastrukturu (zračna luka, putnička luka i sustav magistralnih cesta).S obzirom na značajke potencijalnih, a neiskorištenih turističkih atrakcija DNŽ, mogle bi se razviti ineke nove vrste turizma: primorski jesensko-proljetni odmorišni turizam kao komplementarni korisniksmještajnih kapaciteta ljetnog odmorišnog turizma izvan kupališne sezone, ruralni turizam, temeljenna ruralnim atraktivnim značajkama zaleđa morske obale te unutrašnjosti otoka i poluotoka, bogatostrukturiran od mnogih oblika turizma (turizam na seljačkom gospodarstvu, seoski turizam, turizamzaštićene prirode, eko-turizam, kulturni turizam, vjerski turizam, zdravstveni turizam, planinarstvo,avanturistički turizam i sl.), zdravstveni turizam, temeljen na umjerenoj ili jakoj insolaciji i drugimznačajkama mediteranske klime, moru i morskom aerosolu, eteričnom bilju, šumama i privlačnomkrajobrazu, te određeni oblici ekskluzivnog turizma, primjerice, ekskluzivni golf turizam (18 ili 27 rupa),ekskluzivni konjički turizam (hipodrom i kladionica), mondeni turizam i sl..Izbor glavnih vrsta turizma u Županiji je neophodan za njenu podjelu na prostorno funkcionalneturističke jedinice – uvjetne klastere. Za izbor glavnih vrsta turizma koje bi se trebale razvijati u DNŽodabrani su slijedeći pokazatelji:- Razvijenost određene vrste turizma- Glavne vrste turističkih atrakcija na kojima ona počiva- Stacionarno/vizitacijske značajke te vrste turizma- Njena sezonalnost- Njena raspoređenost po Županiji- Posebne značajkeNa osnovi dostupnih ključnih pokazatelja za Županiju utvrđene su najznačajnije postojeće vrsteturizma i one koje je potrebno u budućnosti razvijati.A. Postojeće vrste turizmaA1. LJETNI ODMORIŠNI TURIZAMA2 NAUTIČKI TURIZAM (BLIZAK LJETNOM ODMORIŠNOM TURIZMU)A3. VELIKI KULTURNI TURIZAMA4 KRUZING TURIZAM (BLIZAK VELIKOM KULTURNOM TURIZMU)A5 KONGRESNI TURIZAMA6 TRANZITNI TURIZAMB. Potencijalne vrsteB1. PRIMORSKI JESENSKO-PROLJETNI ODMORIŠNI TURIZAM (KOMPLEMENTARANLJETNOM ODMORIŠNOM TURIZMU)B2. RURALNI TURIZAMB3. ZDRAVSTVENI TURIZAMB4. ODABRANI OBLICI ELITNOG TURIZMAZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije248

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEA. Postojeće vrste turizma(A1)(A2)(A3)(A4)(A5)LJETNI (KUPALIŠNI) ODMORIŠNI TURIZAM- najrazvijenija vrsta turizma- plaže, more, mediteranska klima, šume, mediteranska kuhinja (jelo+vino)- stacionarni- sezona 01. VI. do 15. IX.- relativno ravnomjerno raspoređen po cijeloj Županiji s obzirom na prirodne (kupališne)uvjete.- najslabije razvijen u strukturi turizma na području grada DubrovnikaNAUTIČKI TURIZAM (BLIZAK LJETNOM ODMORIŠNOM TURIZMU)- slabo razvijen na ostale primorske županije- more- otvoreno more, morska obala (osobito kanali, otoci i hridi), morsko dno, podmorski živisvijet.- Nautička infrastruktura (marine, luke nautičkog turizma)- Pretežito stacionarni- Sezona 01. IV. do 30. X.- Dubrovnik, Korčula, LumbardaVELIKI KULTURNI TURIZAM- Izolirano vrlo razvijena vrsta turizma (Grad Dubrovnik)- Stari grad Dubrovnik (povijesna gradska jezgra – Stari grad, kulturne institucije, kulturnemanifestacije – Dubrovačke ljetne igre), Korčula (povijesna gradska jezgra, kulturnemanifestacije): Cavtat; u tragovima Sv. Vid (Narona), Mali Ston (zidine, antička solana),otok Šipan (ljetnikovci), Lastovo (povijesna jezgra)- Vizitacijsko-stacionarni- Sezona od 01. IV. do 30. 10.- Dubrovnik, Korčula, Cavtat.KRUZING TURIZAM (BLIZAK VELIKOM KULTURNOM TURIZMU)- U gradu Dubrovniku razvijen na razini Mediterana- Dubrovačka kulturna baština svjetskog glasa te putnička luka (luke) za prihvat kruzera(ekspoziture Korčula i Cavtat)- Vizitacijski- Sezona cijele godine, a glavna od 01. IV. do 30. X.- Dubrovnik, Korčula, CavtatKONGRESNI TURIZAM- Kongresni turizam na trećem mjestu u Hrvatskoj (iza Zagreba i Opatije)- Dubrovački hoteli i kongresne dvorane- Stacionarni- Sezona 15. IX. do 30. XI. i 01. II. do 15. VI.- Dubrovnik, Cavtat(A6) TRANZITNI TURIZAM- Slabo razvijen- Putničke luke: Dubrovnik, Korčula i Cavtat, (potencijalno Ploče i Vela Luka); Zračna lukaČilipi, glavni jadranski dužobalni cestovni pravac (u planu Jadransko-Jonska autocesta)- vizitacijski- Naglašeno vezano uz ljetnu odmorišnu sezonu- Dubrovnik s okruženjem, KorčulaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije249

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEB. Potencijalne vrste turizma(B1) PRIMORSKI JESENSKO-PROLJETNI ODMORIŠNI TURIZAM (KOMPLEMENTARANLJETNOM ODMORIŠNOM TURIZMU)- Gotovo nerazvijena vrsta turizma- More, morski aerosol, mediteranska klima (tada blaga), eterično bilje, šume, smještajnikapaciteti- stacionarni- Sezona 15. IX. do 30. XI. i 25. 12. do 01. VI.- U tragovima na području Grada Dubrovnika i Cavtata(B2)RURALNI TURIZAM- Nerazvijen- Atraktivan ruralni prostor- Pretežito stacionarni- Cijelu godinu- Područje Županije izvan gradova i centara masovnog turizma- Oblici ruralnog turizma:- Turizam na seljačkom gospodarstvu- Seoski turizam- Turizam zaštićenih dijelova prirode- Eko-turizam- Kulturni turizam- Vjerski turizam- Zdravstveni turizam- Planinarstvo- Avanturistički turizam(B3) ZDRAVSTVENI TURIZAM (BLIZAK PRIMORSKOM JESENSKO-PROLJETNOMODMORIŠNOM TURIZMU- Nerazvijen- Morski aerosol, mediteranska klima, eterična ulja, aromatično bilje, postojeći smještajniobjekti- Stacionarni- Cijelu godinu- Turistički razvijeni dio Županije.(B4)ODREĐENE VRSTE ELITNOG TURIZMA- ELITNI GOLF TURIZAM (TERENI S 18 ILI 27 RUPA)- Nerazvijen- Mediteranska klima – Dubrovnik (svjetsko mondeno središte)- Pretežito stacionarni- Cijelu godinu- Gravitacija Dubrovnika- ELITNI KONJIČKI TURIZAM (HIPODROM I KLADIONICA)- Nerazvijen- Mediteranska klima – Dubrovnik (svjetsko mondeno središte- Pretežito stacionarni- Cijelu godinu- Gravitacija Dubrovnika- MONDENI TURIZAM (ELITNI NAUTIČKI TURIZAM, KOCKANJE I SLIČNO)- Slabo razvijen- Uvjeti za skupljanje svjetske elite- Stacionarno-vizitacijski- Cijele godine- Gravitacija DubrovnikaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije250

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE4. PRELIMINARNA UVJETNA KLASTERIZCIJAPut do održivog razvoja turizma DNŽ ne može se tražiti u stereotipima plošnog, jednostranogpristupa, temeljenog samo na zasadama masovnog kupališnog turizma (ljetni odmorišni turizam), kojise procjenjuje isključivo kroz broj dolazaka i broj noćenja turista u kupališnoj sezoni. Da je takavpristup neprihvatljiv, zorno pokazuju neki etablirani turistički proizvodi u Županiji, osobito veliki kulturniturizam Grada Dubrovnika, koji gotovo cijelo stoljeće natkriljuje njegovu kupališnu komponentu, dase i ne govori o kruzing turizmu, njegovom najnovijem derivatu, čiji sudionici uopće ne ostvarujunoćenja.Područje Cavtata, i područje što ga čine Korčula i Orebić zajedno, osim tipično kupališne ponudesadrže i naglašenu ponudu velikog kulturnog turizma i afirmiraju se kao središta susreta različitihoblika turizma u relativno jednoličnom okruženju kupališnog turizma. U tom kontekstu se namećepitanje kako to da istu razvojnu sudbinu nije doživio prostor Stona (najveće zidine u Europi, druge nasvijetu, povijesna jezgra Velog i Malog Stona, antička solana te Malostonski zaljev s prepoznatljivomgastronomskom osnovom i ponudom).Pojedini turistički prepoznatljivi dijelovi Županije, kao što su Delta Neretve i Konavle, u svompretežitom dijelu ne raspolažu sa značajnim kupališnim (plažnim) potencijalima koji bi bili razmjerninjihovoj ukupnoj površini i atraktivnosti, međutim, upravo taj preostali prostor predstavlja osnovicu zarazvoj drugih vrsta i oblika turizma te za oblikovanje njihove prepoznatljivosti. Nasuprot tome,područje Župe Dubrovačke te zapadni izvangradski prostor Grada Dubrovnika imajukarakteristične značajke masovnog kupališnog turizma sa znakovima mjestimične saturacije.Poluotok Pelješac i otok Korčula najbliži su stereotipi hrvatske ponude masovnog kupališnogturizma, dovoljno raskošni po svojim prirodnim datostima, a bez izričitih i prevelikih zaštitarskihograničenja, za razliku od otoka Mljeta, čiji je dio proglašen nacionalnim parkom, Lastovskogarhipelaga, koji je cijeli proglašen parkom prirode i Elafitskih otoka, osobito vrijednog prirodnogkrajobraza i kandidata za park prirode. Negdje postrance je ostalo područje Dubrovačkog primorja,koje ima turistički slabo razvijen obalni prostor, a potpuno zapušteno zaleđe, tipično ruralno područje sočuvanim tradicijskim morfološkim značajkama.Dane naznake za turističko-funkcionalnu mikro-regionalizaciju područja Županije sadrže njihovutipologiju glede pretežite vrste turizma koje bi se optimalno u njima razvijale, osobito u odnosu naprimorski ljetni odmorišni turizam. Međutim, ova podjela ne zagovara niti jednu vrstu turističkemonostrukture. U svakoj od ovih mikroregija (osnovnih turističkih destinacija) uvijek će se javljati viševrsta i oblika turizma, ovisno o pripadajućoj atrakcijskoj osnovi. Stoga se u ovom slučaju može govoritisamo o uvjetnoj klasterizaciji budući da se ona ne temelji na homogenim već na polariziranim mikroregijama,čiji se destinacijski turistički proizvodi razlikuju po suptilnoj turističkoj prepoznatljivosti a nepo isključivosti istovrsnih turističkih proizvoda. Tu se nalazi ključ za mikro-regionalizaciju područjaŽupanije na načelima polarizirane a ne homogene regije kakvu zagovara standardna klasterijzacija.Stoga svaki takav uvjetni klaster, nije moguće pojednostavljeno prikazati kroz monostrukturnipojedinačni turistički proizvod, već samo kroz specifični turistički destinacijski proizvod, izbalansiranosastavljen od parcijalnih turističkih proizvoda s obzirom na raspoložive atrakcijske značajke. Zaprovedbu ovakvog pristupa, s jedne strane, na županjskoj razini je potrebno osigurati minimalnedirektivne (programske) podatke za svaki uvjetni klaster, a s duge strane dati naputke (metodološke)za detaljno turističko planiranje takve polarizirane mikro-regije.Izvan i iznad ovakve podjele, valja podsjetiti na gravitacijsku silu Dubrovnika koja prelaziadministrativne granice, a koja će djelovati zaključno s Konavlima, na istoku, i Dubrovačkimprimorjem, na zapadu. U gravitacijskom prostoru Dubrovnika afirmirati će se sadržaji vezani uzizravni utjecaj Dubrovnika, što se poglavito odnosi na odabrane oblike ekskluzivnog turizma.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije251

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJETuristička prepoznatljivost izražena u destinacijskom proizvodu sastavljenom od specifičnih parcijalnihtursitičkih proizvoda te pretežitost pojedinih vrsta turizma, ali nikako njihova monostruktura, osobito neklasičnog «masovnog turizma», određuju podjelu područja Županije na uvjetne turističke klastere. Njih14 razvrstano je u 7 karakterističnih tipova.a. Tip I. PROSTOR SVJETSKE KULTURNE BAŠTINEa) Dubrovnik (1)b. Tip II. PROSTOR MARITIMNOG TURIZMA S NAZNAKAMA SVJETSKE ILINACIONALNE KULTURNE BAŠTINEa) Cavtat (2)b) Korčula-Orebić (3)c) Ston (4)c. Tip III. PROSTOR LJETNOG ODMORIŠNOG TURIZMA INTENZUIVNO KORIŠTEN,OSOBITO ZBOG BLIZINE GRADA DUBNORVNIKAa) Župa Dubrovačka (5)b) Dubrovnik-zapad (6)d. Tip IV. ATRAKTIVNI RURALNI PROSTOR S MALI UDJELOM MORSKE OBALEPODOBNE ZA LJETNI ODMORIŠNI TURIZAMa) Konavle (7)b) Delta Neretve (8)e. Tip V. TIPIČAN PROSTOR LJETNOG KUPALIŠNOG TURIZMA, VELIKIH MARITIMNOHPOGOTNOSTI I RELATIVNO MALIH OKOLIŠNIH OGRANIČENJAZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije252

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEa) Otok Korčula (9)b) Pelješac (10)f. Tip VI. TURISTIČKI SLABO RAZVIJEN PROSTOR S VELIKIM MARITIMNIMPOTENCIJALOM I OČUVANIM RURALNIM PROSTOROM U ZALEĐUa) Dubrovačko Primorje (11)g. Tip VII. ATRAKTIVNI MARITIMNI PROSTOR S VELIKIM OKOLIŠNIM OGRANIČENJIMA(ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE)a) Mljet (12)b) Lastovo (13)c) Elafiti (14)5. TRENDOVIZa promišljanje dugoročnog razvoja turizma DNŽ, od osobite je važnosti njen geoprometni položaj uodnosu na europska emitivna tržišta. Aktualnu bitnu novost predstavlja produžetak kraka europskogsustava autocesta do Ploča i njegovo daljnje produženje do Dubrovnika, ali i dalje, do Crne Gore,Albanije i Grčke, čime se stvaraju novi uvjeti za individualni posjet turista automobilom ovoj Županiji.Nadalje, sadašnja slaba pomorska povezanost hrvatske i talijanske obale te beznačajna nautičkaaktivnost na Jadranskom moru u odnosu na Tirensko i Ligursko more, mogu se relativno brzoizmijeniti u korist novih mogućnosti razvoja turizma na ovim prostorima. Za vremenski najdaljeprojekcije razvoja turizma treba uzeti u obzir i mogućnost izgradnje dužobalne željezničke pruge odTrsta, preko Dubrovnika do gradova uz Jonsko more.Trendovi, koji se u razvoju turizma javljaju od 80-ih godina prošlog stoljeća, imaju duboke prostornookolišneimplikacije. U preko trideset identificiranih razlika između «masovnog» i «novog» turizma, utom smislu, valja izdvojiti tek neke. Na osnovi toga se i u turističkom prostoru očekuje odgovor naneke od tih zahtjeva, kao primjerice:- sveukupno turističko planiranje (integralno planiranje),- prepoznavanje važnosti kompleksa faktora (političkih, socijalnih, ekonomskih, kulturnih,obrazovnih okolišnih),- optimalizacija ekonomskih rezultata plus nematerijalne dobiti, emancipirani turist, zaštita okoliša,integracija s lokalnom populacijom,- pravodobno uzimanje u obzir prihvatnog (nosivog) kapaciteta turističke destinacije,- kreiranje prirodnih rezervata, konzervacijske aktivnosti i spašavanje poljoprivrede,- individualni turizam podređen potrebama svakog pojedinog turista (različiti segmenti),- Individualne spontane odluke, prethodno zanimanje za zemlju koja se posjećuje, upoznavanjejezika, običaja i kulture, uz jedan glavni i nekoliko kraćih tematskih putovanja (sport, kultura,rekreacija, zabavni parkovi),- avantura, zabava, hobi, zdravlje, uživanje, porast kvalitete života,- zbog promjene vrste putovanja i profila turista sezona se produžuje, koriste se odgovarajućaprijevozna sredstva koja mogu biti i spora,- aktivan i naporan odmor,- težnja prema upoznavanju i stjecanju prijatelja među lokalnim stanovništvom i veća pozornostzaštiti okoliša,- prednost se daje obiteljskim pansionima i iznimno kvalitetnim hotelima visoke razine usluga.U prethodnoj turističkoj polarizaciji, utvrđivanju glavnih vrsta turizma i uvjetnoj klasterizaciji Županjeveć su anticipirani trendovi u razvoju turizma, koji će se u nastavku podrobnije razraditi.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije253

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJETrendovi u razvoju turizma naglašeno se prate za segment ljetnog odmorišnog turizma, dok je to zadruge vrste turizma znatno rjeđe. Međutim, znakovito je da je raslojavanje tradicijskog «masovnogturizma», koji je nastao nakon Drugog svjetskog rata, započelo u osamdesetim godinama prošlogstoljeća. Suptilnu ekonomsku, političku, tehničko-tehnološku, komunikacijsku, prostorno-okolišnu,socio-demografsku i kulturnu polarizaciju između «masovnog» i «novog» turizma, iskazuje čitav nizrazlika u njihovim značajkama.Masovni „tvrdi“ turizamNovi „meki“ turizamSpontani razvoj međunarodnog turizma (sektorskoplaniranje)01 Sveukupno turističko planiranje (integralno planiranje)Strategija poduzeća 02 Turistička politika na nacionalnoj raziniNaglasak na ekonomskom aspektu turizma 03Prepoznavanje važnosti kompleksa faktora (političkih,socijalnih, ekonomskih, kulturnih, obrazovnih okolišnih)Naglasak na materijalnim aspektima turizma 04 Naglasak na nematerijalnim aspektima turizmaMaksimiranje profita 05Optimalizacija ekonomskih rezultata plus nematerijalnedobitiKvantitativni pristup 06 Kvalitativni pristupCjenovna orijentacija 07 Vrijednosna orijentacijaRast 08 RazvojOdmor 09 Odmor plus izleti i vikend putovanjaPasivnost 10 AktivnostVodiči 11 Animatori, osoblje za organizaciju rekreacijeStereotipni proizvodi (paket-ture zasnovane na «suncu imoru»)12 Diferencirani proizvodi (pojedinac određuje putovanje)Reklamiranje i promocija 13 Informacija i obrazovanjeZapošljavanje osoblja iz drugih sektora 14 Specijalizirano osobljeObrazovanje uz rad 15 Razvoj sustava za obrazovanje i vježbeManipulirani turist 16 Emancipirani turistNepoznavanje stranih jezika i kultura 17 Poznavanje stranih jezika i kulturaDegradacija okoliša 18 Zaštita okolišaTuristička geta i enklave 19 Integracija s lokalnom populacijomSaturacija 20Pravodobno uzimanje u obzir nosivog (prihvatnog)kapaciteta turističke destinacijeEksploatacija najatraktivnijih turističkih destinacja 21Kreiranje prirodnih rezervata, konzervacijske aktivnosti ispašavanje poljoprivredeMasovni (grupni turizam) 22Individualni turizam podređen potrebama svakogpojedinog turista (različiti segmenti)Unaprijed isplanirani, čvrsti paket aranžmani 23 Individualne spontane odlukePripreme za putovanje minimalne ili nikakve iPrethodno zanimanje za zemlju koja se posjećuje,24nepoznavanje jezikaupoznavanje jezika, običaja i kultureCilj putovanja «sunce i more» 25Osim «sunca i mora» dodatni sadržaji: glavni gradovi,egzotične zemlje i zabavni parkoviGodišnje jedan glavni odmor 26Uz jedan glavni i nekoliko kraćih tematskih putovanja(sport, kultura, rekreacija, zabavni parkovi)Motivi putovanja: odmor, kupanje, sunčanje 27Avantura, zabava, hobi, zdravlje, uživanje, porast kvaliteteživotaPutovanje isključivo u «špici» sezone 28Zbog promjene vrste putovanja i profila turista sezona seprodužujeKoriste se isključivo brza prijevozna sredstva 29Koriste se odgovarajuća prijevozna sredstva koja mogubiti i sporaMirno, pasivno i udobno provođenje odmora 30 Aktivan i naporan odmorPonašanje na odmoru u turističkoj destinaciji:nadmoćnost u odnosu na lokalno stanovništvo, nemaranodnos prema zaštiti okoliša31Težnja prema upoznavanju i stjecanju prijatelja međulokalnim stanovništvom i veća pozornost zaštiti okolišaDodatne aktivnosti: kupovina (suveniri), 32 Donošenje poklona i prenošenje impresijaVeliki gigantski hoteli (neboderi) 33Obiteljski pansioni i iznimno kvalitetni hoteli visoke razineuslugaUnificirani paket aranžman zadovoljstva 34 Traži se «value for money» (vrijednost za novac)Također, veliki otklon u turističkim trendovima su izazvali zdravstveni razlozi vezani uz pojavu«ozonske rupe», jer se dnevni boravak na plaži i suncu prepolovio. To je afirmiralo druge turističkeatrakcije u primorskim mjestima i u njihovu zaleđu, proširilo motive boravka i turističke aktivnosti.Turističke destinacije koje nisu pripremile ovakvu komplementarnu ponudu, ostale su beznajkvalitetnije klijentele ljetnog odmorišnog turizma.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije254

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE6. TURISTIČKA ATRAKCIJSKA OSNOVA PO UVJETNIM KLASTERIMAZa svaki klaster je izvučen i analiziran onaj dio njegove atrakcijske osnove koji može najbolje odreditinjegovu turističku fizionomiju. Načelno su razmatrane sve vrste turističkih atrakcija (1. geološkeznačajke prostora, 2. klima, 3. voda, 4. biljni svijet, 5. životinjski svijet, 6. zaštićena prirodna baština, 7.zaštićena kulturno-povijesna baština, 8. kultura života i rada, 9. znamenite osobe i povijesni događaji,10. manifestacije, 11. kulturne i vjerske ustanove, 12. prirodna lječilišta, 13. sportsko-rekreacijskegrađevine i tereni, 14. turističke staze, putovi i ceste, 15. atrakcije zbog atrakcija, 16. turističkeparaatrakcije.).Izdvojene su potencijalne i realne turističke atrakcije međunarodne, nacionalne i regionalne važnosti.Označen je stupanj njihove iskorištenosti u glavnoj sezoni i izvan nje. Za procjenjivanje atraktivnostiuvjetnog klastera u Županiji, od osobite važnosti su bili klima, zaštićena prirodna i kulturno-povijesnabaština, a prije svega voda, konkretno more (zbog kupanja, sportova na vodi, inhalacije aerosola,plovidbe, sidrenja i vezivanja plovila) te u obalnom dijelu, geološke značajke prostora (prirodne plaže).Budući da za područje Županije ne postoji cjelovita dokumentacija o potencijalnim i realnim turističkimatrakcijama (katastar i atlas turističkih atrakcija ili slično), to je bilo potrebno pribjeći raspoloživimpalijativnim rješenjima, koja su dovoljna za izvršenje konkretne zadaće.Utvrđivanje cjelokupne turističke atrakcijske osnove za svaki uvjetni klaster, moći će se i trebati obavitikasnije.a. PristupZbog mjerila i zadaće promišljanja ovog osvrta, u nastavku će se za svaki uvjetni klaster obuhvatitireferentne, samo autorski procijenjene potencijalne i realne turističke atrakcije međunarodne inacionalne, iznimno regionalne kategorije, često kao zbirne atrakcije. Osim toga, one će sevrednovati i prema procjeni njihove iskorištenosti. Kriteriji:• Kategorijao Međunarodna važnost – (MV)o Nacionalna važnost – (NV)o Regionalna važnost – (RV)• Iskorištenosto U kupališnoj sezoni – ISo Izvan kupališne sezone – IISo Opisna kvantifikacija• Nikakva – n• Slaba – s• Prosječna – p• Visoka – v• Cjelovita - cb. Vrednovanje po turističkim prostorno-funkcionalnim cjelinama1. DUROVNIK (I.)a. Geološke značajke prostorai. Prirodne plaže (RV), IS - cii. Vidikovci (Srđ) (RV), IS – s, IIS – nb. KlimaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije255

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEi. Mediteranska klima, međunarodna važnost (MV), IS – p, IIS - sc. Vodai. More, (MV),1. za kupanje, IS - v2. za sportove na vodi, IS – p, IIS - s3. za inhalaciju morskog aerosola, IS – p, IIS - s4. za plovidbu, IS - v5. za sidrenje i vezove, IS – c, IIS - pd. Zaštićena prirodna baštinai. Posebni rezervat šumske vegetacije: otok Lokrum, (NV), IS – v, IIS - sii. Značajni krajobraz: Rijeka Dubrovačka (RV), IS – s, IIS – ne. Zaštićena kulturno-povijesna baštinai. Urbana cjelina Dubrovnika – UNESCO (MV), IS – c, IIS - s,ii. Određene pojedinačne građevine, (MV) i (NV), IS – p do cf. Kultura života i radai. Luksuzni povijesni turistički objekti (MV), IS – v, IIS - sii. Mondeni sadržaji i brend, IS – p, IIS - ng. Znamenite osobe i povijesni događajii. Ruđer Bošković (MV) i Marin Držić (NV) IS – s, IIS – nh. Kulturne manifestacijei. Dubrovačke ljetne igre (MV), IS – c, IIS – n,i. Kulturne i vjerske ustanovei. Muzeji, galerije (NV), IS – c, IIS - sj. Turističke paraatrakcijei. Putnička luka (MV), IS – c, IIS – sii. Međunarodni cestovni pravac (MV). IS – p, IIS – siii. Kongresne dvorane i smještaj (NV), IS – p, IIS - n2. CAVTAT (II.)a. Geološke značajke prostorai. Prirodne plaže (NV), IS - vb. Klimai. Mediteranska klima, međunarodna važnost (MV), IS – v, IIS - sc. Vodai. More, (MV),1. za kupanje, IS - v2. za sportove na vodi, IS – p, IIS - s3. za inhalaciju morskog aerosola, IS – p, IIS - s4. za plovidbu, IS - p5. za sidrenje i vezove, IS – p, IIS - pd. Zaštićena prirodna baštinai. Đurovića špilja Čilipi (prijedlog) (RV), IS – n, IIS - ne. Zaštićena kulturno-povijesna baštinai. Urbana cjelina Cavtataf. Turističke paraatrakcijei. Zračna luka Čilipi (MV), IS – v, IIS – sii. Međunarodni cestovni pravac (MV). IS – p, IIS – siii. Kongresne dvorane i smještaj – hotel Croatia (NV), IS – p, IIS - n3. KORČULA-OREBIĆ (II.)a. Geološke značajke prostorai. Prirodne plaže (RV), IS - vb. Klimai. Mediteranska klima, međunarodna važnost (MV), IS – p, IIS - sc. Vodai. More, (MV),Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije256

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE1. za kupanje, IS - v2. za sportove na vodi, IS – p, IIS - s3. za inhalaciju morskog aerosola, IS – p, IIS - s4. za plovidbu, IS - v5. za sidrenje i vezove, IS – v, IIS – pd. Zaštićena prirodna baštinai. Značajni krajobraz otok Badija (NV), IS –s, IIS - ne. Zaštićena kulturno-povijesna baštinai. Povijesna urbana cjelina Korčule (NV), IS – v, IIS - s,f. Znamenite osobe i povijesni događajii. Marco Polo (MV) IS – s, IIS – ng. Turističke paraatrakcijei. Putnička luka (MV), IS – p, IIS – s4. STON (IV.)a. Geološke značajke prostorai. Prirodne plaže (RV), IS - pb. Klimai. Mediteranska klima, međunarodna važnost (MV), IS – p, IIS - sc. Vodai. More, (MV),1. za kupanje, IS - v2. za sportove na vodi, IS – p, IIS - s3. za inhalaciju morskog aerosola, IS – p, IIS - s4. za plovidbu, IS - v5. za sidrenje i vezove, IS – c, IIS – p6. izvor plodova mora, IS – v, IIS - vd. Zaštićena prirodna baštinai. Posebni rezervat u moru: Malostonski zaljev i Malo more, (NV), IS – v, IIS - se. Zaštićena kulturno-povijesna baštinai. Povijesna urbana cjelina Velog i Malog Stonaii. Zidine iznad Velog i Malog Stona – Najveće u Europi (MV), IS – s, IIS - s,f. Kultura života i radai. Solana (NV), IS – s, IIS - s5. ŽUPA DUBROVAČKA (III.)a. Geološke značajke prostorai. Prirodne plaže (NV), IS - cb. Klimai. Mediteranska klima, međunarodna važnost (MV), IS – v, IIS - sc. Vodai. More, (MV),1. za kupanje, IS - v2. za sportove na vodi, IS – p, IIS - s3. za inhalaciju morskog aerosola, IS – p, IIS - s4. za plovidbu, IS - v5. za sidrenje i vezove, IS – c, IIS - p6. DUROVNIK ZAPAD (III.)a. Geološke značajke prostorai. Prirodne plaže (RV), IS - pb. Klimai. Mediteranska klima, međunarodna važnost (MV), IS – p, IIS - sc. Vodai. More, (MV),1. za kupanje, IS - pZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije257

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE2. za sportove na vodi, IS – p, IIS - s3. za inhalaciju morskog aerosola, IS – p, IIS - s4. za plovidbu, IS - p5. za sidrenje i vezove, IS – p, IIS - sd. Zaštićena prirodna baštinai. Arboretum Trsteno (NV), IS – v, IIS – s7. KONAVLE (IV.)a. Geološke značajke prostorai. Prirodne plaže (RV), IS - cii. Vidikovci (Sniježnica) (RV), IS – s, IIS – niii. Klifovi (NV), IS – s, IIS - nb. Klimai. Mediteranska klima, (MV), IS – s, IIS - nc. Vodai. More, (MV),1. za kupanje, IS - v2. za sportove na vodi, IS – s, IIS - s3. za inhalaciju morskog aerosola, IS – s, IIS - n4. za plovidbu, IS - s5. za sidrenje i vezove, IS – s, IIS - nd. Zaštićena prirodna baštinai. Značajni krajobraz Konavoski Dvori (NV), IS – s, IIS – nii. Značajni krajobraz poluotok Molunat – prijedlog (RV), IS – v, IIS – siii. Značajni krajobraz Prevlaka – prijedlog (NV), IS – s, IIS -niv. Posebni geološko-hidrografski rezervat Konavoske stijene – prijedlog (NV), IS – s,IIS - ne. Kultura života i radai. Konavoska narodna nošnja (NV), SI - sii. Ruralna arhitektura (RV), SI - niii. Kultivirani krajobraz (RV), SI - niv. Poljoprivredna proizvodnja (RV), SI - sv. Muzeji (RV), IS – p, IIS - s8. DELTA NERETVE (IV)a. Geološke značajke prostorai. Prirodne plaže (RV), IS - pb. Klimai. Mediteranska klima, (MV), IS – p, IIS - nc. Vodai. More, (MV),1. za kupanje, IS - p2. za sportove na vodi, IS – p, IIS - s3. za inhalaciju morskog aerosola, IS – p, IIS - n4. za plovidbu, IS - p5. za sidrenje i vezove, IS – p, IIS – sii. Rijeka Neretva (NV)1. za sportove na vodi, IS – p, IIS – s2. za plovidbu, IS – p, IIS – p3. za sidrenje i vezove, IS – p, IIS - pd. Zaštićena prirodna baštinai. Park prirode Delta Neretve (NP) – prijedlog, IS – s, IIS - nii. Značajni krajobraz Modro oko i jezero kod Ploča (RV), IS – s, IIS – niii. Posebni ornitološki rezervat Močvarno područje Orepak i Prud kod Metkovića (NV),IS – s, IIS – niv. Posebni ornitološki rezervat JI dio delte Neretve, (NV), IS – s, IIS - nZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije258

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEv. Posebni ornitološki rezervat Jezero Kuti – Opuzen (NV) – prijedlog, IS – s, IIS – nvi. Posebni ornitološki rezervat Delta Neretve (Ploče-Parila) (RV) – prijedlog, IS – s, IIS– ne. Zaštićena kulturna baštinai. Narona (Vid) (MV), IS – p, ISS - sf. Kultura života i radai. Neretvanske lađe i trupice (NV), SI - pii. Ruralna arhitektura (RV), SI - niii. Kultivirani krajobraz (RV), SI - niv. Poljoprivredna proizvodnja – agrumi (RV), SI – sg. Manifestacijei. Utrka neretvanskih lađa (NV), SI – v, IIS - nh. Kulturne i vjerske ustanovei. Muzeji Narona i Metković (RV), IS – p, IIS – si. Turističke paraatrakcijei. Lukaii. Željenički (zaglavni) kolodvoriii. Jadranski cestovni pravac9. OTOK KORČULA (V)a. Geološke značajke prostorai. Prirodne plaže (RV), IS - pb. Klimai. Mediteranska klima, (MV), IS – p, IIS - nc. Vodai. More, (MV),1. za kupanje, IS - p2. za sportove na vodi, IS – p, IIS - s3. za inhalaciju morskog aerosola, IS – p, IIS - n4. za plovidbu, IS - p5. za sidrenje i vezove, IS – p, IIS – sd. Zaštićena prirodna baštinai. Park šuma – otočić Ošjak (RV), SI - ve. Kultura života i radai. Vinogradarstvo i maslinarstvo (RV), SI - pii. Ruralna arhitektura (RV), SI - niii. Kultivirani krajobraz (RV), SI - n10. PELJEŠAC (V)a. Geološke značajke prostorai. Prirodne plaže (RV), IS – pii. Vidikovci (RV), IS – p, IIS - nb. Klimai. Mediteranska klima, (MV), IS – p, IIS - nc. Vodai. More, (MV),1. za kupanje, IS - p2. za sportove na vodi, IS – p, IIS - s3. za inhalaciju morskog aerosola, IS – p, IIS - n4. za plovidbu, IS - p5. za sidrenje i vezove, IS – p, IIS – sd. Zaštićena prirodna baštinai. Značajni krajobraz obala Vučina (RV), SI – pii. Značajni krajobraz uvala Prapratno (RV), SI – viii. Značajni krajobraz šuma Šaknjarat – Vela Luka (RV), SI – p, SII - se. Kultura života i radaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije259

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEi. Vinogradarstvo i maslinarstvo (RV), SI - pii. Ruralna arhitektura (RV), SI - niii. Kultivirani krajobraz (RV), SI - n11. DUBROVAČKO PRIMORJE (VI.)a. Geološke značajke prostorai. Prirodne plaže (RV), IS – pb. Klimai. Mediteranska klima, međunarodna važnost (MV), IS – p, IIS - sc. Vodai. More, (MV),1. za kupanje, IS - p2. za sportove na vodi, IS – p, IIS - s3. za inhalaciju morskog aerosola, IS – p, IIS - s4. za plovidbu, IS - p5. za sidrenje i vezove, IS – p, IIS – sd. Kultura života i radai. Očuvana ruralna arhitektura (RV), IS – s, IIS - nii. Očuvan kultivirani krajobraz (RV), IS – s, IIS – n12. MLJET (VII)a. Geološke značajke prostorai. Prirodne plaže (RV), IS - pb. Klimai. Mediteranska klima, (MV), IS – p, IIS - nc. Vodai. More, (MV),1. za kupanje, IS - p2. za sportove na vodi, IS – p, IIS - s3. za inhalaciju morskog aerosola, IS – p, IIS - n4. za plovidbu, IS - p5. za sidrenje i vezove, IS – p, IIS – sd. Zaštićena prirodna baštinai. Nacionalni park Mljet (MV), IS – v, IIS – sii. Značajni krajobraz Splunara (RV), IS – v, II - se. Kultura života i radai. Ribarstvo (RV), SI - pii. Ruralna arhitektura (RV), SI - n13. LASTOVO (VII)a. Geološke značajke prostorai. Prirodne plaže (RV), IS - pb. Klimai. Mediteranska klima, (MV), IS – p, IIS - nc. Vodai. More, (MV),1. za kupanje, IS - p2. za sportove na vodi, IS – p, IIS - s3. za inhalaciju morskog aerosola, IS – p, IIS - n4. za plovidbu, IS - p5. za sidrenje i vezove, IS – p, IIS – sd. Zaštićena prirodna baštinai. Park prirode Lastovsko otočje (NV), IS – p, IIS – nii. Značajni krajobraz Splunara (RV), IS – v, II - se. Zaštićena kulturno-povijesna baštinai. Povijesna jezgra LastovaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije260

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEf. Kultura života i radai. Ribarstvo i maslinarstvo (RV), SI - p14. ELAFITI (VII)a. Geološke značajke prostorai. Prirodne plaže (RV), IS - pb. Klimai. Mediteranska klima, (MV), IS – p, IIS - nc. Vodai. More, (MV),1. za kupanje, IS - p2. za sportove na vodi, IS – p, IIS - s3. za inhalaciju morskog aerosola, IS – p, IIS - n4. za plovidbu, IS - p5. za sidrenje i vezove, IS – p, IIS – sd. Zaštićena prirodna baštinai. Park prirode Elafitsko otočje (NV), IS – p, IIS – ne. Zaštićena kulturno-povijesna baštinai. Ljetnikovci (NV), IS – p, IIS - nf. Kultura života i radai. Ruralna arhitektura (RV), IS – p, IIS - nii. Kultivirani krajobraz (RV), IS – p, IIS - n7. PROCJENA REDOSLJEDA ZASTUPLJENOSTI POJEDINIH VRSTA TURIZMA UODREĐENOM UVJETNOM KLASTERUIz ukriženih odabranih vrsta turizma i uvjetnih klastera može se vidjeti struktura bogatstva turističkeponude koju može kreirati DNŽ.Dubrovnik (1) ima najbogatiju paletu vrsta turizma, a na prvom mu je veliki kulturni turizam, a nadrugom mjestu ljetni odmorišni turizam, a na trećem mjestu kruzing turizam i na četvrtom mjestukongresni turizam. Cavtat (2) na prvom mjestu ima ljetni odmorišni turizam, ali odmah na drugommjestu ima uvjete za razvoj jesensko-proljetnog odmorišnog turizma, a na trećem mjestu za razvojzdravstvenog turizma. Korčula-Orebić (3) također na prvom mjestu imaju ljetni odmorišni turizam, alina drugom mjestu imaju nautički turizam, dok je na trećem mjestu mogući jesensko-proljetni odmorišniturizam. Ston (4) ima na prvom mjestu ljetni odmorišni turizam, a na drugom mjestu veliki kulturniturizam, a na trećem mjestu jesensko-proljetni turizam. Župa Dubrovačka (5) također ima na prvommjestu ljetni odmorišni turizam, na drugom mjestu jesensko-proljetni odmorišni turizam, a na trećemmjestu zdravstveni turizam. Dubrovnik – zapad (6) ima istu hijerarhiju kao i prethodni uvjetni klaster.Konavle (7) odskaču i na prvom mjestu imaju ruralni turizam, na drugom mjestu ljetni kupališniturizam, a na trećem mjestu jesensko-proljetni turizam. Delta Neretve (8) započinje slično kao iprethodni klaster, ruralni turizam, pa ljetni odmorišni turizam, ali na treće mjesto dolazi nautičkiturizam. Otok Korčula (9) na prvom mjestu ima ljetni odmorišni turizam, a na drugom mjestu ruralniturizam, a na trećem mjestu nautički turizam. Pelješac (10) ima iste značajke kao i prethodni uvjetniklaster, ali isto tako i Dubrovačko Primorje (11), Mljet (12) i Lastovo (13). Elafiti (14) na prvom mjestuimaju ljetni odmorišni turizam, na drugom mjestu nautički turizam i na trećem mjestu ruralni turizam.Gledajući na vrste turizma, bez premca je ljetni odmorišni turizam, koji samo u tri uvjetna klastera(Dubrovnik, Konavle i Delta Neretve) nije na prvom mjestu, ali je i u njima na drugom mjestu. Velikikulturni turizam je samo jednom na prvom mjestu (Dubrovnik), a u trgovima se javlja samo još u petuvjetnih klastera. Ruralni turizam zauzima prvo mjesto u dva uvjetna klastera (Konavle i DeltaNeretve), a u pet drugo mjesto a ukupno je zastupljen u 11 klastera. Nautički turizam je takođerzastupljen u 11 uvjetnih klastera od čega s 2 druga mjesta i s 6 trećih mjesta. Kruzing i kngresniturizam su ograničeni na mali broj uvjetnih klastera, 3 odnosno 2. Jesensko-proljetni turizam je uzZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije261

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEljetni odmorišni turizam je jedini zastupljen i svim uvjetnim klasterima. U svega jednom manje jezastupljen i zdravstveni turizam. Tranzitni turizam se javlja u tragovima u četiri uvjetna klastera(Dubrovnik, Cavtat, Korčula-Orebić i Delta Neretve). Elitni turizam iako s relativno niskim pozicijama jezastupljen u šest uvjetnih klastera (Dubrovnik, Cavtat, Župa Dubrovačka, Dubrovnik – zapad, Konavlei Dubrovačko Primorje), sve u obalnoj Utjecajnoj zoni Grada Dubrovnika.a. PristupNa osnovi odabira i vrednovanja ključnih turističkih atrakcija te utvrđivanja glavnih vrsta turizma uodređenom turističkom uvjetnom klasteru, procijenjena je važnost pojedine vrste turizma za razvojpojedinog uvjetnog klastera, i na taj način utvrđena hijerarhija pojedinih vrsta turizma u tom uvjetnomklasteru.b. Turističke prostorno-funkcionalne cjeline1. Dubrovnik (I)a. Razvoj po vrstama turizma i važnostii. Veliki kulturni turizam - natpolovičniii. Ljetni odmorišni turizamiii. Kruzing turizam (dolasci bez noćenja)iv. Kongresni turizamv. Nautički turizamvi. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamvii. Tranzitni turizamviii. Određene vrste elitnog turizma2. Cavtat (II)a. Razvoj po vrstama turizma i važnostii. Ljetni odmorišni turizam - natpolovičniii. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamiii. Zdravstveni turizamiv. Kongresni turizamv. Nautički turizamvi. Veliki kulturni turizamvii. Kruzing turizamviii. Tranzitni turizamix. Određeni oblici elitnog turizma – u funkciji Dubrovnika (gravitacja Dibrovnika)3. Korčula-Orebić (II)a. Razvoj po vrstama turizma i važnostii. Ljetni odmorišni turizam - natpolovičniii. Nautički turizamiii. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamiv. Zdravstveni turizamv. Veliki kulturni turizamvi. Kruzing turizamvii. Tranzitni turizam4. Ston (II)a. Razvoj po vrstama turizma i važnostii. Ljetni odmorišni turizam - natpolovičniii. Veliki kulturni turizamiii. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamiv. Zdravstveni turizamv. Ruralni turizamZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije262

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEvi. Nautički turizam5. Župa Dubrovačka (III)a. Razvoj po vrstama turizma i važnostii. Ljetni odmorišni - natpolovičniii. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamiii. Zdravstveni turizamiv. Ruralni turizam6. Dubrovnik zapad (III)a. Razvoj po vrstama turizma i važnostii. Ljetni odmorišni turizam - natpolovičniii. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamiii. Zdravstveni turizamiv. Ruralni turizamv. Određeni oblici elitnog turizma – u funkciji Dubrovnika (gravitacijaDubrovnika)7. Konavle (IV)a. Razvoj po vrstama turizma i važnostii. Ruralni turizam - natpolovičniii. Ljetni odmorišni turizamiii. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamiv. Zdravstveni turizamv. Određeni oblici elitnog turizma – u funkciji Dubrovnika (gravitacija Dubrovnik)8. Delta Neretve (IV)a. Razvoj po vrstama turizma i važnostii. Ruralni turizam – natpolovičniii. Ljetni odmorišni turizamiii. Nautički turizamiv. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamv. Zdravstveni turizamvi. Tranzitni turizamvii. Veliki kulturni turizam9. Otok Korčula (V)a. Razvoj po vrstama turizma i važnostii. Ljetni odmorišni turizam - natpolovičniii. Ruralni turizamiii. Nautički turizamiv. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamv. Zdravstveni turizam10. Pelješac (V)a. Razvoj po vrstama turizma i važnostii. Ljetni odmorišni turizam - natpolovičniii. Ruralni turizamiii. Nautički turizamiv. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamv. Zdravstveni turizam11. Dubrovčko Primorje (VI)a. Razvoj po vrstama turizma i važnostii. Ljetni odmorišni turizam - natpolovičniii. Ruralni turizamZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije263

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEiii. Nautički turizamiv. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamv. Zdravstveni turizamvi. Određeni oblici elitnog turizma – u funkciji Dubrovnika (Dubrovačka gavitacija)12. Mljet (VII)a. Razvoj po vrstama turizma i važnostii. Ljetni odmorišni turizam - natpolovičanii. Ruralni turizamiii. Nautički turizamiv. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamv. Zdravstveni turizam13. Lastovo (VII)a. Razvoj po vrstama turizma i važnostii. Ljetni odmorišni turizam - natpolovičanii. Ruralni turizamiii. Nautički turizamiv. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamv. Zdravstveni turizam14. Elafiti (VII)a. Razvoj po vrstama turizma i važnostii. Ljetni odmorišni turizam - natpolovičanii. Nautički turizamiii. Ruralni turizamiv. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizamv. Zdravstveni turizamvi. Veliki kulturni turizamZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije264

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE8. TURISTIČKA SINTEZATuristička sinteza se iskazuje kao mozaik od tri vrste pokazatelja:(1) kao optimalni odnos turističkih uvjetnih klastera i pojedinih vrsta turizma koje su se već ranijeafirmirale i onih koje tek treba razviti na području Županije,(2) kao posebna načela za razvoj turizma na području Županije i(3) kao niz naglasaka bitnih za razvoj turizma u određenom uvjetnom turističkom klasteru.Turistička sinteza se svodi na tri parametra koji okvirno određuju jedinstvo optimalnog županijskogturističkog proizvoda. To su:- Tabelarno prikazani razmještaj pojedinih vrsta turizma i putem njih iskazana strukturaturističkih uvjetnih klastera- Posebna načela za planiranje održivog razvoja turizma na području cijele Županije- Pojedini naputci za detaljno planiranje turizma pojedinih uvjetnih klastera.Na razini Županije optimalni odnos turističkih uvjetnih klastera i vrsta turizma iskazan je putemgrafičkog prikaza, po zastupljenosti vrste turizma i s oznakom hijerarhije pojedine vrste turizma uodređenom klasteru.Svim uobičajenim načelima održivog razvoja turizma treba pridodati i slijedeća posebna načela zarazvoj turizma DNŽ.1. U svjetskim i europskim mjerilima DNŽ posjeduje vrlo atraktivnu biološku i krajobraznu raznolikostte iznimno kulturno nasljeđe, koje zajedno u turizmu treba optimalno koristiti kao višeznačnoatraktivno okruženje i gospodarski ga turistički drugačije vrednovati nego li se to čini putem«diveloperskog» neoliberalističkog modela, preko kojeg se brzi profit izvlači poglavito krozgrađevinski sektor ili promet nekretnina.2. Hrvatska, osobito njeno priobalje, ima razvijeni milenijski funkcionalni sustav naselja, kojipredstavlja iznimnu pogodnost za razvijanje kompleksne turističke ponude po modeluuravnotežene i održive osnovne turističke destinacije - po modelu polarizirane mikroregije, što jeosobito u skladu s novim turističkim trendovima. Stoga valja izbjegavati monostrukturnu ponudusamodovoljnih resorta, koja, fizičkom ili drugom perfidnom ogradom, tako uspješno dijeli turiste odlokalnog stanovništva i obrnuto. Valja podsjetiti da se model resorta mora objektivno koristiti uslučaju turističkih kompleksa smještenih u prirodno ili društveno negostoljubivom okruženju, štoDNŽ i cijela Hrvatska zasigurno nisu.3. Razvoj turizma u ruralnom prostoru DNŽ je neodrživ ako se ne odvija u okviru održivog ruralnograzvoja, što poglavito podrazumijeva održivi razvoj poljoprivrede (vinogradarstvo, maslinarstvo,voćarstvo i ekološka proizvodnja povrća i voća) i ribarstva u harmoniji s turizmom.4. U ruralnom prostoru posebnu pozornost treba posvetiti razvoju mreže (sustava) posjetiteljskihcentara (zavičajni muzeji i zbirke te druge tematske zbirke) i tematskih putova (vinske ceste, cestemaslina, putovi tradicijskih obrta, hodočasnički putovi, biciklističke staze, planinarske staze,konjičke staze, tematske staze i putovi te slično) i drugoj interpretacijskoj infrastrukturi pojedinihturističkih atrakcija na mježi.Iako su pretežitim dijelom sadržani već u prethodnom tekstu, ovdje se izdvajaju važni naglasci bitniza turistički razvoj pojedinih uvjetnih klastera. Nazivi tipova ovih prostornih jedinica, u koje surazvrstani pojedini uvjetni klasteri, sami za sebe sažeto ukazuju na njihove osnovne značajke. Istotako procijenjene vrste turizma i njihov položaj u hijerarhiji pojedinog uvjetnog klastera uvelikeodređuje parametre turističkog razvoja tog prostora.U nastavku će se opisno dati određene natuknice za razvoj turizma u svakom tipu odnosno uvjetnomklasteru koji mogu biti važne kod detaljne prostorne razrade svakog od njih.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije265

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJETip I.PROSTOR SVJETSKE KULTURNE BAŠTINEDubrovnik (1)U ovom slučaju nema sadržajne razlike između tipa i uvjetnog klastera, pa se u nastavkunavode zajednički naglasci.• Ne samo zbog zaštite kulturno-povijesne baštine, nego, prije svega, zbog optimalnograzvoja turizma u Dubrovniku, u ovom prostoru se ne smije ugroziti primat velikogkulturnog turizma, bez obzira ugrožavala ga bilo koja druga vrsta turizma ili djelatnost izdrugog sektora. U tom smislu osobito valja biti oprezan s prekomjernim bujanjem ljetnogodmorišnog turizma.• Kruzing turizam predstavlja komplementarnu vrstu turizma velikom kulturnom turizmu pamu na gradskoj razini treba posvetiti posebnu pozornost, kako ga se ne bi bezrazložnokompromitiralo i ometalo prepuštanjem stihijskom razvoju. Prije svega treba osmislitioptimalni sustav posjećivanja svih turista, pa tako i posjetitelja s kruzera, te utvrditi nosivikapacitet (carrying capacity) najposjećenijih dijelova grada prema tako utvrđenomsustavu.• Za komplementarno korištenje slobodnih turističkih kapaciteta ljetnog odmorišnog turizmaizvan kupališne sezone, valja razvijati proljetno-jesenski odmorišni turizam.Tip II. PROSTOR MARITIMNOG TURIZMA S NAZNAKAMA SVJETSKE ILI NACIONALNEKULTURNE BAŠTINEIako je riječ o tipičnim prostorima ljetnog odmorišnog turizma i relativno maloj zastupljenostivelikog kulturnog turizma, zbog iznimne destinacijske prepoznatljivosti osobito treba njegovatii održavati veliki kulturni turizam, njegovu osnovicu i značajke turističkih polova Županije.Cavtat (2)Zbog svojeg povijesnog nasljeđa, prirodnog okruženja i strukture izgrađene turističkougostiteljskestrukture, u Cavtatu i najbližem okruženju, uz ljetni odmorišni turizam poglavitovalja razvijati primorski jesensko-proljetni odmorišni turizam, zdravstveni turizam i kongresni tetranzitni turizam (zračna luka, putnička luka i buduća autocesta).Korčula-Orebić (3)Uz ljetni odmorišni turizam osobito valja razvijati nautički turizam, primorski jesensko-proljetni izdravstveni turizam.Ston (4)Ston i njegovo okruženju su po svojim turističkim potencijalima za stupanj rafiniraniji i osjetljivijiod drugih sličnih uvjetnih klastera, pa zbog toga i manje operativno valorizirani. Oni čineprostornu cjelinu koju vrijedi s nekoliko aspekata proglasiti zaštićenim područjem (povijesnejezgre i pripadajuće zidine Stona i Malog Stona, antička solana, Malostonski zaljev i okolnipripadajući krajobraz), slično nacionalnom parku, parku prirode, kulturno-prirodnom rezervatuili slično, ali ne kao prepreku turističkom korištenju i razvoju, već kao instrument zausmjeravanje na stvaranje vrednije turističke ponude kakvu zaslužuje takav kulturno-povijesnii prirodni potencijal. U tom kontekstu bi trebalo rješavati ukupni, poglavito turistički razvoj iočuvanje ovog područja.Tip III. PROSTOR LJETNOG ODMORIŠNOG TURIZMA INTENZIVNO KORIŠTEN, OSOBITOZBOG BLIZINE GRADA DUBNORVNIKATo je prostor naglašeno usmjeren na razvoj ljetnog odmorišnog turizma, a pod utjecajemvelikog grada sa skromnim kupališnim resursima.Župa Dubrovačka (5)Ovo područje je u cijelosti turistički saturirano sa smještajnim objektima, a sada mu prijeti iprekogranični pritisak s novim objektima u izravnom susjedstvu (Ivanica). Za razvoj preostajesamo unutrašnja prostorna reorganizacija i zaštita od daljnjeg pritiska iz susjedstva.Dubrovnik-zapad (6)Simetrično položeno zapadno susjedstvo grada Dubrovnika, pod sličnim je utjecajem grada,ali s dovoljno prostora za razvoj ljetnog odmorišnog turizma. Ipak, zbog konfiguracije terena ivrijednih područja prirode, osobito Arboretuma Trsteno i njegova okruženja, potrebno jeprostorno jasno definirati daljnji razvoj ljetnog odmorišnog turizma (manji i rastresiti objekti sZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije266

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEviše zelenila), ali i zdravstvenog turizma, primorskog jesenko-proljetnog odmorišnog turizma iruralnog turizma. Tu je moguće, doduše u manjem opsegu, razvijati i neke vrste elitnogturizma u funkciji grada Dubrovnika.Tip IV. ATRAKTIVNI RURALNI PROSTOR S MALIM UDJELOM MORSKE OBALE PODOBNE ZALJETNI ODMORIŠNI TURIZAMU ovim uvjetnim klasterima, razvoj turizma treba osobito vezati uz razvoj tradicijskepoljoprivrede s naglaskom na razvoj ruralnog turizma.Konavle (7)Razvoj turizma ostvarivati putem smještajnih kapacitete malog mjerila, najuže naslonjene natradicijski sustav konavoskih naselja.- U Moluntu je već došlo do saturacije i manjka slobodnog kupališnog prostora, pa se u tomsmislu traže odgovarajuća planska rješenja- Prevlaku treba osmisliti kao visoko vrijedan turistički proizvod (pet zvjezdica) te planirati,projektirati i oblikovati na tragovima uređenja Velog Brijuna- Obalni prostor između Prevlake i crnogorske granice, valja detaljno programirati iprojektirati kao potpuno novo naselje te osmišljeno realizirati po unaprijed utvrđenojdinamici, sve na tragu sadržaja i iskustva kod osnivanja Opatije. Ovdje nije riječ oosnivanju kupališnog resorta ili kupališnog turističkog mjesta, već turističkog mjestaposebnih zadaća:- Osnovna zadaća - «južna nautička (pomorska) porta» Konavala i DNŽ.- Obavezni sadržaji- Putnička luka bez trajekta- Lučica za vezove jahti i izletničkih brodica- Mediteranska riva s palmama- Lungo mare- Ugostiteljski, trgovački i drugi čisti uslužni sadržaji poglavito duž rive.- Sustav javnog prijevoza (autobusna stajališta)- Smještaj – isključivo obiteljski hoteli- Promet u mirovanju, u drugom redu iza rive parkirališta/podzemne garaže.- Bogato i reprezentativno, hortikulturno osmišljeno gradsko zelenilo- Prepoznatljivo i atraktivno oblikovanje novog naselja potrebno je osigurati putemarhitektonsko-urbanističkog natječaja.- U preostalom dijelu Konavala razvijati bogato strukturirani ruralni turizam.Delta Neretve (8)Turistički kapaciteti i ovdje moraju biti malog mjerila ali osobito usklađeni s prirodnim ikulturnim značajkama svake karakteristične zone a da istovremeno čine prepoznatljivu,uravnoteženu i dobro organiziranu turističku destinaciju uvjetnog klastera Delta Neretve.- Karakteristične zone uvjetnog klastera su: morska obala, rijeka Neretva, prirodni rezervati –vlažna područja, tradicijska naselja, grad Metković, povijesno područje Narone (Vid),plodno poljoprivredno zemljište) i grad Ploče- Razvijanje gospodarskog sadržaja Vezanog uz luku i grad Ploče te vođenje i križanje velikeinfrastrukture na tom području treba biti znalački vođeno kako se ne bi ugrozila atrakcijskaosnova ovog uvjetnog klastera.Tip V.TIPIČAN PROSTOR LJETNOG KUPALIŠNOG TURIZMA, VELIKIH MARITIMNOHPOGOTNOSTI I RELATIVNO MALIH OKOLIŠNIH OGRANIČENJANa otoku Korčuli i Pelješcu nalaze se veliki potencijali za razvoj turizma, poglavito ljetnogodmorišnog turizma, i ruralnog turizma, te nautičkog turizma. Ograničenja za razvoj turizmasu standardna na razini DNŽ.Otok Korčula (9)Pelješac (10)Tip VI. TURISTIČKI SLABO RAZVIJEN PROSTOR S VELIKIM MARITIMNIM POTENCIJALOM IOČUVANIM RURALNIM PROSTOROM U ZALEĐUZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije267

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOvaj će se uvjetni klaster turistički razvijati nastavno na Dubrovnik – zapad, sa istim značajkakao i spomenuti, s tim da će dio još netaknutog ruralnog prostora moći razviti s naglašenimznačajkama turizma na seljačkim gospodarstvima i seoskog turizma. Valja podsjetiti da bi se iovdje mogla pojaviti ponuda određenih oblika ekskluzivnog turizma u funkciji gradaDubrovnika.Dubrovačko Primorje (11)Tip VII. ATRAKTIVNI MARITIMNI PROSTOR S VELIKIM OKOLIŠNIM OGRANIČENJIMA(ZAŠTIĆENI DIJELOVI PRIRODE)Na Mljetu, Lastovu, i Elafitima također se nalaze velike mogućnosti za razvoj ljetnogodmorišnog turizma, međutim, u okviru ruralnog turizma, u ovom tipu će dominirati turizamzaštićenih dijelova prirode. Osim toga, za razvoj turizma ovdje postoje mnoga ograničenjabolje rečeno usmjerenja, određena dokumentima o zaštićenim dijelovima prirode (nacionalnipark, park prirode, zaštićeni krajobraz) što će imati konkretnog utjecaja na njihovu prostornuorganizaciju.Mljet (12)Lastovo (13)Elafiti (14)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije268

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEProstorno-planerska analizaGOSPODARSKI RAZVITAK DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE S NAGLASKOM NATURIZAMKako su prostorni planovi dužni osigurati najbolje uvjete i ustrojstvo života u okviru održivog razvitkana nekom području, oni moraju odgovoriti sa zadovoljavajućim rješenjima na brojne aktualneprostorne i razvojne probleme koji karakteriziraju pojedine prostorne cjeline. Radi boljeg i detaljnijegupoznavanja nekog prostora veoma je potrebno, korisno i značajno istraživati stanje međusobnihodnosa prirodnih uvjeta i rezultata društvenog djelovanja na nekom prostoru, kroz uzročno iposljedično objašnjenje značenja tih pojava i procesa. Tako treba proučiti demografske, geostrateške,prirodno – geografske, prometno – geografske, društveno – političke i društveno – gospodarske prilikekako bi se izradile racionalne smjernice i mjere za razvoj u prostoru.Gospodarski razvitak DNŽ s naglaskom na turizam promatran je na tri razine.Na razini cjelokupne župnije prikazana je demografska slika, turistička valorizacija i generalna slikastanja gospodarstva kao i osnovni rezultat sintezne valorizacije primjenom višekriterijalne analize.IProstor županije podijeljen je u skladu s prirodno - geografskim, društveno-gospodarskim ifunkcionalno-gravitacijskim obilježjima na fizički gotovo odjeljene tri veće geografske cjeline(subregije):1. Dubrovačko priobalje (gradska aglomeracija Dubrovnika, koju čine uže gradsko područjeDubrovnika, Rijeka dubrovačka i Župa dubrovačka, zatim Konavle, Dubrovačko primorje i Elafitskiotoci),2. Poluotok Pelješac i otoci Korčula, Mljet i Lastovo,3. Donjoneretvanski kraj.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije269

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEIINavedena podijela još je detaljnije razrađena tako da se na drugoj razini prikazuju rezultati ekspertizena područjima sedam homogenih prostorno – razvojnih cjelina:1. Konavle2. Dubrovnik3. Dubrovačko primorje4. Neretvanski kraj5. Poluotok pelješac6. Otok Korčula7. Vanjski otoci (Lastovo i Mljet)IIIPrema Zakonu o području županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj Dubrovačko - neretvanskažupanija se sastoji od 5 gradova (Dubrovnik, Korčula, Metković, Opuzen i Ploče) i 17 općina(Dubrovačko primorje (Slano), Župa dubrovačka (Srebreno), Konavle (Cavtat), Ston (Ston), Janjina(Janjina), Trpanj (Trpanj), Orebić (Orebić), Lumbarda (Lumbarda), Smokvica (Smokvica), Blato(Blato), Vela luka (Vela Luka), Mljet (Babino polje), Lastovo (Lastovo), Kula Norinska (Kula Norinska),Pojezerje (Otrić-Seoci), Slivno (Vlaka) i Zažablje (Mlinište).Rezultati ekspertize se na trećoj razini prikazuju na temelju 22 homogene razvojne cjeline koje senužno ne poklapaju s teritorijalo-administrativnom podjelom, ali obuhvaćaju sve turističke igospodarske zone koje su evidentirane izvan područja naselja. To su slijedeće cjeline:1. Ubli (Lastovo)2. Vela Luka (Vela Luka)3. Prižba (Blato)4. Prihodišće (Blato, Smokvica)5. Korčula (Korčula, Lumbarda)6. Lovište (Orebić)7. Trpanj (Trpanj)8. Orebić (Orebić)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije270

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE9. Kuna (Orebić)10. Janjina (Orebić, Janjina, Ston)11. Prapratno (Ston)12. Ploče (Ploče)13. Klek (Ploče, Opuzen, Klek)14. Planikovac (Dubrovačko primorje)15. Slano (Dubrovačko primorje)16. Prožura (Mljet)17. Šipan (Dubrovnik)18. Zaton (Dubrovnik)19. Srđ (Dubrovnik)20. Kupari – Cavtat (Župa dubrovačka, Konavle)21. Gruda (Konavle)22. Prevlaka (Konavle)Prostor koji je ostao izvan ovih homogenih razvojnih cjelina obrađen je kroz komentar o pojedinimizdvojenim gospodarskim zonama prema jedinicama lokalne samouprave. Prije svega se to odnosi najedinice lokalne samouprave u neretvanskom kraju (Kula Norinska, Pojezerje, Metković i Zažablje).Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije271

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJENačin i rezultati vrednovanja razvojnog potencijalaVIŠEKRITERIJALNA VALORIZACIJA TURISTIČKIH PODRUČJA S PROSTORNO PLANSKIHGLEDIŠTAPokazatelji i kriterijiOdabrana su 23 pokazatelja, odnosno kriterija pomoću kojih je izvršeno vrednovanje 22 razvojnapodručja unutar kojih se očekuje određeni razvoj turističkih kapaciteta, odnosno formiranjeugostiteljsko-turističkih zona različitih (hotel, turističko naselje, auto-kamp) struktura, odnosnokapaciteta.Pokazatelji o stanovnicima, stanovima i komunalnoj opremljenosti naselja uz koja se planira razvijatiturističke zone:Stanovništvo - 20% Stanovi - 10% Komun. infrastr. - 20%1234567891011Odnos broja stalnih stanovnikai ukupno kreveta (sociološkimeđuodnosi)Udio stanovnika do 50 godinastarosti (moguće zapošljavanje)Udio visokoobrazovanihstanovnika (nositelji razvoja)Demografski potencijal - sinteznipokazateljiBroj svih vrsta stanova i dinamikaizgradnje (sintezni pokazateljkvalitete življenja-boravka)Odnos vikend stanova i stalnonastanjenih stanova (turističkaprivlačnost)Opremljenost svih stanovakomunalnom infrastrukturomOpremljenost područjakvalitetnom cestovnom mrežom(automobilski pristup)Opremljenost područjavodovodnom mrežomOpremljenost područjakanalizacijskom mrežomOpremljenost područjaelektro mrežomPokazatelji o urbaniziranom i prirodnom okružju područja ili lokacije te prometna dostupnost:Urbanizirano okružje - 25%Prirodno okr. - 10% Promet. dost. - 15%Blizina regionalnog središta -Dubrovnika (svjetska kulturnavrijednost)Blizina većeg urbanog središta(regionalna vrijednost)121314151617Blizina tradicijskog manjeg mjesta(lokalna vrijednost)Gustoća graditeljske baštine(kulturna vrijednost)Blizina postojeće turističke zone ilinautičkog centra (uslužnavrijednost)Blizina Nacionalnog parka(vrlo velika prirodna vrijednost)Blizina Parka prirode(velika prirodna vrijednost)Gustoća ostalih prirodnihvrijednosti (vrijednost krajolika)Područja erozije požarom(umanjena vrijednost krajolika)Cestovna dostupnostiz smjerova Rijeka i Zagreb(samostalnost putovanja)Zrakoplovna dostupnosts aerodroma Čilipi(brzina putovanja)Pomorska dostupnostiz trajektnih i drugih luka(varijantnost putovanja)VIŠEKRITERIJALNA VALORIZACIJA UGOSTITELJSKO-TURISTIČKIH RAZVOJNIH PODRUČJA(ZONA) S PROSTORNO PLANSKIH GLEDIŠTA181920Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije272212223

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE1. PokazateljStanovništvoOdnos broja stalnih stanovnika i ukupno planiranih kreveta(sociološko kulturni odnosi)Način računanjaBroj stalno nastanjenih stanovnika u analiziranom području-----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------Broj ukupno planiranih (postojeći + planirani) kreveta turističkih zona (1 ili više) u analiziranom područjuObrazloženjePolazno je stajalište da je buduća situacija u nekom području povoljnija ako je broj lokalnog, stalnog stanovništva u odnosu napovremene posjetitelje, turiste veći. Pri tome prvenstveno mislimo na sociološko kulturni odnos u kojem broj stranaca neće uvećoj mjeri poremetiti lukalni društveni odnos a s druge strane će turisti biti u boljoj prilici upoznati obilježja lokalnogstanovništva. Snošljivost i gostoljubivost je navišoj razini ako je brojčani odnos domaćina i stranaca prihvatljiv (ovdje trebanapomenuti da to nije veličina koju je moguće točno izračunati i zavisi od obilježja socio-kulturnih lokalnih zajednica).KriterijProsječna situacija je broj koji se dobije računanjem podataka za cijelu županiju (2,47) i za 22 analizirana područja (1,81).Povoljnija je situacija u područjima koja pripadaju gornjoj trećini izračunatih brojeva, prosječna je koja pripada srednjoj trećiniizračunatih brojeva i nepovoljnija je koja pripada donjoj trećini izračunatih brojeva za analizirana područja. Proračun je korigiranocjenom za tri područja da su u neposrednoj blizini većih urbanih mjesta (koji su i česti povremeni posjetitelji analiziranihpodručja).2. PokazateljStanovništvo Udio stanovnika do 50 godina starosti (moguće zapošljavanje)Način računanjaBroj stalno nastanjenih stanovnika do 50 godina starosti;------------------------------------------------------------------------------Broj ukupno stalno nastanjenih stanovnikaObrazloženje:Polazno je stajalište da je buduća situacija u nekom području povoljnija ako je broj stalnog stanovništva do 50 godina starostiveći. Za očekivati je da je iz kontingenta mlađeg stanovništva moguće pridobiti i nužni broj odgovarajućih zaposlenika zaturističku djelatnost.KriterijProsječna situacija je broj koji je dobiven računanjem podataka za 22 analizirana područja. On iznosi 77,7%. Povoljnija jesituacija u područjima gdje je taj broj veći od 76,2%, prosječna je gdje su izračunati brojevi od 72,3% do 75,4% i nepovoljnija jegdje su izračunati brojevi manji od 69,4% u analiziranom području.3. PokazateljStanovništvo Udio visokoobrazovanih stanovnikaNačin računanjaBroj visoko obrazovanih stanovnika (s višom školom, fakultetom i mr.sc. i dr.sc.)----------------------------------------------------------------------------------------------------------------Broj stalno nastanjenih stanovnikaObrazloženjeBuduća situacija u nekom području je povoljnija ako je broj visokoobrazovanih stanovnika veći. Pri tome mislimo na dokazanesituacije da je poduzetnička klima u takvim sredinamapovoljnija odnosno da su visokoobrazovani stručnjaci nužni preduvjet svekolikog razvitka nekog područja.Ulaganje u obrazovanje daje najbrži povrat uloženih sredstava.KriterijProsječna situacija je broj koji je dobiven računanjem podataka za 22 analizirana područja. On iznosi 13,2%. Povoljnija jesituacija u područjima gdje je taj broj 10,2% i više, prosječna je gdje su izračunati brojevi od 8,2% do 10,1% i nepovoljnija jegdje su izračunati brojevi manji od 7,7% u analiziranom području. Proračun je korigiran ocjenom za dva područja da su uneposrednoj blizini većih urbanih mjesta, pa je za očekivati da se dnevnim migracijama može optimizirati potreba zavisokoobrazovanim kadrovima.4. PokazateljStanovništvo Demografski potencijal - sintezni pokazateljiNačin računanjaDemografski potencijal kao sintezni pokazatelj je preuzet iz Izvješća o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2003. - gdje jeprikazama metoda računanja.ObrazloženjeSituacija u nekom području je povoljnija ako je demografski potencijal iskazan višom zbirnom ocjenom.Demografski potencijal se izračunava primjenom slijedećih demografskih kriterija i ocjena: (1) indeks stanovništva 2001/1991. iZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije273

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE(2) 1991/1981., (3) udio osoba starijih od 60 godina u ukupnom stanovništvu, (4) područja koncentracije stanovništva i (5) tipoviopćeg kretanja stanovništva. Izvor: Izvješće o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2003.KriterijPovoljnija je situacija u područjima gdje je demografski potencijal iskazan zbirnom ocjenom kao jači razvojni uvjeti i izrazitirazvojni uvjeti, prosječna je gdje su slabi razvojni uvjeti i stagnacija (to je i prosjek Hrvatske) i nepovoljnija je gdje su slabi uvjetiu analiziranom području.5. PokazateljStanoviBroj svih vrsta stanova i dinamika izgradnje (sintezni pokazateljkvalitete življenja - boravka)Način računanjaBroj svih vrsta stanova na 1 km2 u analiziranom području i udio stanova izgrađenih od 1961. do 2000. godine u ukupnomstambenom fonduObrazloženjeStajalište je da je situacija u nekom području povoljnija ako je veći broj svih vrsta stanova na 1 km2 analiziranog područja kao iako je udio izgrađenih stanova od 1960-2000. godine veći. Držimo da je broj i dinamika gradnje stanova u nekom urbanompodručju sintezni pokazatelj privlačnosti tog prostora za naseljavanje kao i visoke kvalitete boravka i življenja. Takva obilježjaurbanih prostora sukladna su s potrebama i obilježjima turističkih zona.KriterijProsječna situacija je broj koji se dobije računanjem podataka za cijelu županiju. Povoljnija je situacija u područjima kojapripadaju gornjoj trećini izračunatih brojeva, prosječna je koja pripada srednjoj trećini izračunatih brojeva i nepovoljnija je kojapripada donjoj trećini izračunatih brojeva za analizirana područja.6. PokazateljStanoviOdnos stanova za odmo i stalno nastanjenih stanova (turističkaprivlačnost)Način računanjaBroj stanova za odmor i privremeno nenastanjenih stanova---------------------------------------------------------------------------------Broj svih vrsta stanova u analiziranom područjuObrazloženjeSituacija u nekom području je bolja ako je udio povremeno nastanjenih stanova u ukupnom stambenom fondu analiziranogpodručja veći. Mišljenja smo da to pokazuje privlačnost područja za povremeni boravak tj. turistički boravak u klimatskipovoljnijem razdoblju u godini. Ako je područje privlačno "vikend" korisnicima zasigurno će biti i ostalim turistima, korisnicimaplaniranih turističkih zona.KriterijProsječna situacija je broj koji je dobiven računanjem podataka za 22 analizirana područja. On iznosi 0,34. Povoljnija je situacijau područjima gdje je udio povremeno nastanjenih stanova (stanovi za odmor i privremeno nenastanjeni stanovi) u odnosu nabroj stalno nastanjenih stanova veći od 0,80, prosječna je gdje je udio 0,40 - 0,79 i nepovoljnija je gdje su izračunati brojevimanji od 0,34.7. PokazateljStanoviOpremljenost svih vrsta stanova komunalnom infrastrukturom(kvaliteta urbanog okoliša)Način računanjaOpremljenost stanova komunalnom infrastrukturom preuzet je iz Izvješća o stanju u prostoru Republike Hrvatske 2003. - gdje jeprikazama metoda računanjaObrazloženjeSituacija u nekom području je povoljnija ako je broj bodova veći. Više bodova znači da je u tom području bolja opremljenoststanova komunalnim instalacijama te da stanovi imaju sve nužne pomoćne prostorije. Skupni naziv tog vrednovanja jeutvrđivanje higijenskog standarda stanovanja u nekom području. Taj pokazatelj posredno iskazuje i kvalitetu ubranog okolišanaselja ili područja što je posebno poželjno kod razvoja novih turističkih zona.KriterijPovoljnija je situacija u područjima gdje je izračunati broj 96 ili veći, prosječna je kod brojeva 80-95 i nepovoljnija je uanaliziranim područjima s manje od 80 bodova.8. PokazateljKomunalnainfrastrukturaOpremljenost područja kvalitetnom cestovnom mrežom(automobilski pristup)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije274

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJENačin računanjaProstorni odnos turističkih zona analiziranog područjaprema kvalitetnim cestovnim prometnicamaObrazloženje:Polazno je stajalište da je buduća situacija u nekom području povoljnija ako postoji cestovna mreža, osobito kvalitetna, ili ako jerealno očekivati skoru gradnju istih (srednjoročno oko 5-7 godina). U vrednovanju nisu razmatrane situacije gdje se planirajuznačajni prometni objekti kojih je vrijeme izgradnje neizvjesno. Držimo da cestovni pristup turističkim zonama treba već sada bitimoguć kako bi se s realizacijom zone započelo u neko prihvatljivo vrijeme. Nepostojanje kvalitetnih cesta znatno otežavarealizaciju turističkih zona.KriterijPovoljnija je situacija u područjima koja se nalaze neposredno uz kvalitetne (tehnička obilježja i značaj: državne, županijske)cestovne prometnice s kojih je pristup do turističkih zona lak i jednostavan. Prosječna je situacija gdje je cestovne prometnicelošijih prometnih obilježja (lokalne, kolnik, širina, usponi, zavoji) i nepovoljnija u područjima gdje su prometnice izuzetno loše iliih uopće nema, pa je nužna njihova gradnja koja ima visoku cijenu.9. PokazateljKomunalna Opremljenost područja vodovodnom mrežom (olakšava razvoj)infrastrukturaNačin računanjaProstorni odnos turističkih zona analiziranog područja prema kvalitetnoj vodoopskrbnoj mrežiObrazloženjeStajalište je da je situacija u nekom području povoljnija ako postoji vodoopskrbna mreža, osobito kvalitetna, ili ako je realnoočekivati skoru gradnju iste (srednjoročno oko 5-7 godina). U vrednovanju nisu razmatrane situacije gdje se planiraju značajnivodoopskrbni objekti kojih je vrijeme izgradnje neizvjesno. Osobit problem su otoci do kojih nisu položeni magistralni vodovi.Bez kvalitetne vodoopskrbe u blizini turističkih zona neće biti moguće započeti s realizacijom zone u neko prihvatljivo vrijeme.Nepostojanje kvalitetne vodoopskrbne mreže, ili vrlo udaljene, znatno otežava realizaciju turističkih zonajer je voda nužni uvjet.KriterijPovoljnija je situacija u područjima koja se nalaze neposredno uz kvalitetne (tehnička obilježja, kapaciteti) vodoopskrbne mrežedo kojih je pristup iz turističkih zona lak i jednostavan. Prosječna je situacija gdje je vodoopskrbna mreža lošijih tehničkihobilježja (nedovoljni kapacitet) i nepovoljnija u područjima gdje je vodoopskrbna mreža izuzetno loša ili je uopće nema, pa jenužna njena gradnja.10. PokazateljKomunalnainfrastrukturaOpremljenost područja kanalizacijskom mrežom (olakšavarazvoj)Način računanjaProstorni odnos turističkih zona analiziranog područja prema kvalitetnoj vodoopskrbnoj mrežiObrazloženjeSituacija je u nekom području povoljnija ako postoji kanalizacijska mreža, osobito kvalitetna s primjerenim uređajima zapročišćavanje, ili ako je realno očekivati skoru gradnju iste (srednjoročno oko 5-7 godina). U vrednovanju nisu razmatranesituacije gdje se planiraju značajni kanalizacijski sustavi kojih je vrijeme izgradnje neizvjesno. Bez kvalitetne kanalizacijskemreže u blizini turističkih zona neće biti moguće započeti s brzom realizacijom zone. Nepostojanje kanalizacijske mreže znatnootežava-poskupljuje realizaciju turističkih zona jer je ona nužni ekološki uvjet gradnje.KriterijPovoljnija je situacija u područjima koja se nalaze neposredno uz kvalitetne (tehnička obilježja, kapaciteti, uređaji zapročišćavanje) kanalizacijske mreže do kojih je pristup iz turističkih zona lak i jednostavan. Prosječna je situacija gdje jekanalizacijska mreža lošijih tehničkih obilježja (nema uređaja za pročišćavanje) i nepovoljnija u područjima gdje je kanalizacijskemreža uopće nema, pa je nužna njena gradnja koja ima visoku cijenu.11. PokazateljKomunalna Opremljenost područja elektro mrežom (olakšava razvoj)infrastrukturaNačin računanjaProstorni odnos turističkih zona analiziranog područja prema kvalitetnoj elektro opskrbnoj mrežiObrazloženjeSituacija je u nekom području povoljnija ako postoji elektro mreža, primjerenih tehničkih obilježja, za planirane turističkekapacitete ili ako je realno očekivati njenu skoru gradnju. Nepostojanje takve elektro mreže otežava realizaciju turističkih zona.KriterijPovoljnija je situacija u područjima koja se nalaze neposredno uz kvalitetnu (tehnička obilježja, kapaciteti, uređaji) elektro mrežuod koje je dovod do turističkih zona jednostavan. Prosječna je situacija gdje je elektro mreža lošijih tehničkih obilježja (nemadovoljne kapacitete) i nepovoljna u područjima gdje je elektro mreže uopće nema, pa je nužna njena gradnja.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije275

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE12. PokazateljUrbaniziranookružjeBlizina većeg regionalnog središta Dubrovnika (svjetskavrijednost)Način računanjaProstorni odnos turističkih zona analiziranog područja prema većem regionalnom središtu DubrovnikuObrazloženjeSituacija je u nekom području (lokaciji) povoljnija ako je moguće brzo i jednostavno otputovati u grad Dubrovnik koji svojimsadržajima bitno obogaćuje turističku ponudu analiziranog područja. Područje ili lokacija time značajno dobiva na položajnojvrijednosti i atraktivnosti.KriterijPovoljnija je situacija u područjima koja su prostorno i vremenski bliža gradu Dubrovniku i gdje je putovanje moguće i osobnimautomobilom tj. individualno. Prosječna je situacija gdje su ta putovanja vremenski duža ili prostorno dalja a nepovoljna jesituacija kada je putovanje do Dubrovnika uvjetovano brodskom ili trajektnom vezom i traje znatno duže i najdalje je.13. PokazateljUrbaniziranookružjeBlizina većeg urbanog središta - regionalno i manje regionalnosredište (regionalna vrijednost)Način računanjaProstorni odnos turističkih zona analiziranog područjaprema regionalnom središtu Metkoviću i manjim regionalnim središtima Korčuli i PločamaObrazloženjeSituacija je u nekom području (lokaciji) povoljnija ako je moguće brzo i jednostavno otputovati u gradove Metković, Korčulu iliPloče koji svojim sadržajima znatno obogaćuje turističku ponudu analiziranog područja. Područje ili lokacija time znatno dobivana položajnoj vrijednosti i atraktivnosti.KriterijPovoljnija je situacija u područjima koja su prostorno i vremenski bliža gradovima Metkoviću, Korčuli i Pločama i gdje jeputovanje moguće i osobnim automobilom tj. individualno. Prosječna je situacija gdje su ta putovanja vremenski duža iliprostorno dalja a nepovoljna je situacija kada je putovanje uvjetovano brodskom ili trajektnom vezom i traje znatno duže.14. PokazateljUrbaniziranookružjeBlizina važnijeg tradicijskog mjesta - područno središte i lokalnosredište (lokalna vrijednost)Način računanjaProstorni odnos turističkih zona prema važnijim tradicijskim mjestima - blizina područnog središta i lokalnog središtaObrazloženjeSituacija je u nekom području (lokaciji) povoljnija ako je moguće brzo i jednostavno posjetiti (vozilom pa čak i šetnjom) važnijetradicijsko mjesto koje svojim sadržajima obogaćuje turističku ponudu analiziranog područja. Područje ili lokacija time dobiva navrijednosti i atraktivnosti. Kontakti s lokalnom društvenom zajednicom mogu biti svakodnevni, ako je turistička zona neposrednouz područje naselja.KriterijPovoljnija je situacija u područjima koja su prostorno i vremenski najbliža takvim naseljima i gdje je putovanje brzo i kratko.Prosječna je situacija gdje su ta putovanja vremenski duža ili prostorno dalja a nepovoljna je situacija kada je putovanjeuvjetovano brodskom ili trajektnom vezom.15. PokazateljUrbaniziranookružjeGustoća graditeljske baštine - povijesnih cjelina, sklopova iarheol. Zona (kulturna vrijednost)Način računanjaProstorni odnos turističkih zona prema graditeljskoj baštini i njenoj brojnosti na nekom područjuObrazloženjeSituacija je u nekom području (lokaciji) povoljnija ako se uz njega nalazi veći broj objekata graditeljske baštine, prvenstvenopovijesne cjeline, sklopovi i arheološke zone. Gustoća-brojnost graditeljske baštine omogućava razvijanje kvalitetne turističkekulturne ponude što povećava atraktivnost i vrijednost i novoplanirane zone.KriterijPovoljnija je situacija u područjima koja su prostorno-vremenski najbliža takvim objektima graditeljske baštine i gdje je njihovabrojnost najveća. Prosječna je situacija gdje su ta putovanja vremenski duža ili prostorno dalja a nepovoljna je situacija kadatakvih sadržaja ima malo ili uopće nema.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije276

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE16. PokazateljUrbaniziranookružjeBlizina postojeće turističke zone ili nautičkog centra (uslužnavrijednost)Način računanjaProstorni odnos turističkih zona prema postojećoj turističkoj zoni ili nautičkom centruObrazloženjeSituacija je u nekom području (lokaciji) povoljnija ako se uz njega nalazi već aktivna turistička zona ili nautički centar jer njihoviuslužni sadržaji i društveno okružje povećavaju atraktivnost i vrijednost i novoplanirane zone.KriterijPovoljnija je situacija u područjima koja su prostorno-vremenski najbliža takvim već izgrađenim sadržaji. Prosječna je situacijagdje su ta putovanja vremenski duža ili prostorno dalja a nepovoljna je situacija kada takvih sadržaja nema.17. PokazateljPrirodno Blizina nacionalnog parka Mljet (vrlo velika prirodna vrijednost)okružjeNačin računanjaProstorni odnos turističkih zona prema Nacionalnom parku MljetObrazloženjeSituacija je u nekom području (lokaciji) povoljnija ako se u njegovoj blizini nalazi nacionalni park, koji je na skali turističkihatrakcija jako visoko vrednovan. U ovoj županiji to je NP Mljet.KriterijPovoljnija je situacija u područjima koja su prostorno-vremenski najbliža takvim objektima vrlo velike prirodne vrijednosti, pa jeposjećivanje brzo i lako dostupno. Prosječna je situacija gdje su ta putovanja vremenski duža ili prostorno dalja a nepovoljna jesituacija kada je putovanje do nacionalnog parka znatno duže ili je uvjetovano brodskom ili trajektnom vezom.18. PokazateljPrirodnookružjeBlizina Parka prirode Lastovo i (Elafiti i Donja Neretva) (velikaprirodna vrijednost)Način računanjaProstorni odnos turističkih zona prema Parku prirode Lastovo i budućim parkovima prirodeObrazloženjeSituacija je u nekom području (lokaciji) povoljnija ako se u njegovoj blizini nalazi Park prirode, koji je na skali turističkih atrakcijavisoko vrednovan. U ovoj županiji to je park prirode Lastovo i budući parkovi prirode Elafiti i Donja Neretva. Treba naglasiti da uovom vrednovanju nisu analizirani budući parkovi prirode jer je to dijelom učinjeno u 19. pokazateljuKriterijPovoljnija je situacija u područjima koja su prostorno-vremenski najbliža takvim objektima velike prirodne vrijednosti, pa jeposjećivanje brzo i lako dostupno. Prosječna je situacija gdje su ta putovanja vremenski duža ili prostorno dalja a nepovoljna jesituacija kada je putovanje do nacionalnog parka znatno duže ili je uvjetovano brodskom ili trajektnom vezom.19. PokazateljPrirodnookružjeGustoća ostalih prirodnih vrijednosti - veće zaštićene prirodnecjeline (krijednost krajolika)Način računanjaProstorni odnos turističkih zona prema ostalim prirodnim vrijednostima - većim zaštićenim prirodnim cjelinamaObrazloženjeSituacija je u nekom području (lokaciji) povoljnija ako se u njegovoj blizini budući Park prirode, koji je na skali turističkih atrakcijavisoko vrednovan. U ovoj županiji to su budući parkovi prirode Elafiti i Donja Neretva. Nadalje bitan je i broj ostalih zaštićenihprirodnih cjelina, tj. njihova gustoća na nekom području. To su krajolici, arboretumi, park šume, spomenici prirode i drugo.KriterijPovoljnija je situacija u područjima koja su prostorno-vremenski najbliža takvim objektima zaštićenih prirodnih vrijednosti, pa jeposjećivanje brzo i lako dostupno, a ti brojni objekti ukazuju na uvečanu vrijednost prirodnog okružja, općenito krajolika.Prosječna je situacija gdje takvih objekata ima u znatnom broju te pridonose kvaliteti prirodnog okružja a nepovoljna je situacijagdje takvih zaštićenih prirodnih cjelima ima veoma malo ili uopće nema.20. PokazateljPrirodnookružjeNačin računanjaPodručje erozije požarom, erozija tla i devastirana obala(bespravno) gradnjom (umanjena vrijednost krajolika)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije277

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEProstorni odnos planiranih turističkih zona prema opožarenim područjima, erozijama tla i devastiranoj obaliObrazloženjeSituacija je u nekom području (lokaciji) povoljnija ako se u njegovoj blizini nema opožarenih područja, erodiranih tala idevastirane obale prekomjernom ili neplanskom ili bespravnom gradnjom ili je ta povava manje zastupljena. Navedene pojaveumanjuju vrijednost prirodnog okružja i krajolika - koji su bitan sadržaj turističke ponude.KriterijPovoljnija je situacija u područjima gdje navedenih pojava nema, prosječna je gdje se javljaju neke od pojava a nepovoljna jesituacija gdje svih navedenih pojava ima u znatnoj mjeri.21. PokazateljPrometnadostupnostCestovna (autoceste) dostupnost područja iz smjerova Rijeke iZagreba (samostalnost putovanja)Način računanjaProstorni odnos turističkih zona analiziranog područja prema autocestama iz smjerova Rijeke i ZagrebaObrazloženjeU područje županije strani turisti najčešće (preko 2/3) dolaze osobnim automobilima, tj. putuju samostalno. Držimo da je zatojako bitno kakav je prostorni odnos turističkih područja (lokacija-zona) prema autocestovnoj mreži, posebno izgrađenoj. Uvrednovanju nisu razmatrane situacije gdje se planiraju značajni prometni objekti kojih je vrijeme izgradnje neizvjesno (Pelješkimost).KriterijPovoljnija je situacija u područjima koja se nalaze neposredno uz autocestovne prometnice s kojih je pristup do turističkih zonajednostavan i brz. Prosječna je situacija gdje je ta dostupnost otežana znatnim udaljenostima od autocete a nepovoljnija upodručjima gdje je dostupnost s autoceste izuzetno loša jer su udaljenosti velike a nužno je i korištenje trajektnih linija.22. PokazateljPrometnadostupnostZrakoplovna dostupnost područja s aerodroma Dubrovnik (idrugih manjih) (brzina putovanja)Način računanjaProstorni odnos turističkih zona analiziranog područja prema aerodromu Dubrovbnik (Čilipi)ObrazloženjeU područje županije strani turisti u znatnom broju dolaze i avionom, zbog udaljenosti i/ili brzine putovanja. Držimo da je zatobitno kakav je prostorni odnos turističkih područja (lokacija-zona) prema aerodromu Dubrovnik, U vrednovanju je uvažena isituacije o planiranom manjem aerodromu (Smokvica).KriterijPovoljnija je situacija u područjima koja se nalaze neposredno uz aerodrom Dubrovnik od kojeg je pristup do turističkih zonajednostavan i brz. Prosječna je situacija gdje je ta dostupnost otežana znatnim udaljenostima od aerodroma a nepovoljnija upodručjima gdje je dostupnost izuzetno loša jer su udaljenosti velike a nužno je i korištenje trajektnih linija.23. PokazateljPrometnadostupnostPomorska dostupnost iz trajektnih i drugih putničnih luka(varijante načina putovanja)Način računanjaProstorni odnos turističkih zona analiziranog područja prema trajektnim i putničkim lukamaObrazloženjeU područje županije strani turisti dolaze i svojim plovilima ili ih imaju pored automobila. Držimo da je zato bitno kakav jeprostorni odnos turističkih područja (lokacija-zona) prema lukama nautičkog turizma, trajektnim i putničkim lukama. Držimo da jevrijednost nekog turističkog područja (lokacije) veća ako u blizini postoji neka od navedenih luka. Takva situacija obogaćujeturističku ponudu i omogućuje više načina putovanja korisnicima turističke zone.KriterijPovoljnija je situacija u područjima (lokacijama) koja se nalaze neposredno uz takve luke iz kojih je pristup do turističkih zonajednostavan i brz. Prosječna je situacija gdje je ta dostupnost otežana udaljenostima a nepovoljnija u područjima gdje jedostupnost izuzetno loša jer su udaljenosti velike.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije278

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEVIŠEKRITERIJALNA VALORIZACIJA GOSPODARSKIH RAZVOJNIH PODRUČJA (ZONA) SPROSTORNO PLANSKIH GLEDIŠTA1. PokazateljStanovništvo Udio stanovnika do 50 godina starosti (moguće zapošljavanje)Način računanjaBroj stalno nastanjenih stanovnika do 50 godina starosti-----------------------------------------------------------------------------Broj ukupno stalno nastanjenih stanovnikaObrazloženjePolazno je stajalište da je buduća situacija u nekom području povoljnija ako je broj stalnog stanovništva do 50 godina starostiveći. Za očekivati je da je iz kontingenta mlađeg stanovništva moguće pridobiti i nužni broj odgovarajućih zaposlenika zaplanirane gospodarske djelatnosti.KriterijProsječna situacija je broj koji je dobiven računanjem podataka za 22 analizirana područja. On iznosi 77,7%. Povoljnija jesituacija u područjima gdje je taj broj veći od 76,2%, prosječna je gdje su izračunati brojevi od 72,3% do 75,4% i nepovoljnija jegdje su izračunati brojevi manji od 69,4% u analiziranom području.2. PokazateljStanovništvo Udio visokoobrazovanih stanovnika (nositelji razvitka)Način računanjaBroj visoko obrazovanih stanovnika (s višom školom, fakultetom i mr.sc. i dr.sc.)---------------------------------------------------------------------------------------------------------Broj stalno nastanjenih stanovnikaObrazloženjeBuduća situacija u nekom području je povoljnija ako je broj visokoobrazovanih stanovnika veći. Pri tome mislimo na dokazanesituacije da je poduzetnička klima u takvim sredinama povoljnija odnosno da su visokoobrazovani stručnjaci nužni preduvjetsvekolikog razvitka nekog područja. Ulaganje u obrazovanje daje najbrži povrat uloženih sredstava.KriterijProsječna situacija je broj koji je dobiven računanjem podataka za 22 analizirana područja. On iznosi 13,2%. Povoljnija jesituacija u područjima gdje je taj broj 10,2% i više, prosječna je gdje su izračunati brojevi od 8,2% do 10,1% i nepovoljnija jegdje su izračunati brojevi manji od 7,7% u analiziranom području. Proračun je korigiran ocjenom za dva područja da su uneposrednoj blizini većih urbanih mjesta, pa je za očekivati da se dnevnim migracijama može optimizirati potreba zavisokoobrazovanim kadrovima.3. PokazateljStanoviOdnos stanova za odmor i stalno nastanjenih stanova (većamogućnost doseljavanja radne snage)Način računanjaBroj stanova za odmor i privremeno nenastanjenih stanova-----------------------------------------------------------------------------Broj svih vrsta stanova u analiziranom područjuObrazloženjeSituacija u nekom području je bolja ako je udio povremeno nastanjenih stanova u ukupnom stambenom fondu analiziranogpodručja veći. Za očekivati je da se dio povremeno nastanjenih stanova može prenamijeniti u stanove za stalno stanovanje kojisu nužni uvjet za brzo doseljavanje novih zaposlenika u gospodarskim zonama.KriterijProsječna situacija je broj koji je dobiven računanjem podataka za 22 analizirana područja. On iznosi 0,34. Povoljnija je situacijau područjima gdje je udio povremeno nastanjenih stanova (stanovi za odmor i privremeno nenastanjeni stanovi) u odnosu nabroj stalno nastanjenih stanova veći od 0,80, prosječna je gdje je udio 0,40 - 0,79 i nepovoljnija je gdje su izračunati brojevimanji od 0,34.4. PokazateljKomunalnainfrastrukturaOpremljenost područja kvalitetnom cestovnom mrežom (olakšavai/ili ubrzava razvoj)Način računanjaProstorni odnos gospodarskih zona analiziranog područja prema kvalitetnim cestovnim prometnicamaObrazloženjePolazno je stajalište da je buduća situacija u nekom području povoljnija ako postoji cestovna mreža, osobito kvalitetna, ili ako jeZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije279

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJErealno očekivati skoru gradnju istih (srednjoročno oko 5-7 godina). U vrednovanju nisu razmatrane situacije gdje se planirajuznačajni prometni objekti kojih je vrijeme izgradnje neizvjesno. Držimo da cestovni pristup gospodarskim zonama treba biti većsada moguć kako bi se s ubrzala realizacija zone. Nepostojanje kvalitetnih cesta znatno otežava brže aktiviranje gospodarskihzona.KriterijPovoljnija je situacija u područjima koja se nalaze neposredno uz kvalitetne (tehnička obilježja i značaj: državne, županijske)cestovne prometnice s kojih je pristup do turističkih zona lak i jednostavan. Prosječna je situacija gdje je cestovne prometnicelošijih prometnih obilježja (lokalne, kolnik, širina, usponi, zavoji) i nepovoljnija u područjima gdje su prometnice izuzetno loše iliih uopće nema, pa je nužna njihova gradnja koja ima visoku cijenu.5. PokazateljKomunalnainfrastrukturaOpremljenost područja vodovodnom mrežom (olakšava i/iliubrzava razvoj)Način računanjaProstorni odnos gospodarskih zona analiziranog područja prema kvalitetnoj vodoopskrbnoj mrežiObrazloženjeSituacija u nekom području je povoljnija ako postoji vodoopskrbna mreža, osobito kvalitetna, ili ako je realno očekivati skorugradnju iste (srednjoročno oko 5-7 godina). U vrednovanju nisu razmatrane situacije gdje se planiraju značajni vodoopskrbniobjekti kojih je vrijeme izgradnje neizvjesno. Osobit problem su otoci do kojih nisu položeni magistralni vodovi. Nepostojanjekvalitetne vodoopskrbne mreže, ili vrlo udaljene, znatno otežava realizaciju gospodarskih zona.KriterijPovoljnija je situacija u područjima koja se nalaze neposredno uz kvalitetne (tehnička obilježja, kapaciteti) vodoopskrbne mrežedo kojih je pristup iz turističkih zona lak i jednostavan. Prosječna je situacija gdje je vodoopskrbna mreža lošijih tehničkihobilježja (nedovoljni kapacitet) i nepovoljnija u područjima gdje je vodoopskrbna mreža izuzetno loša ili je uopće nema, pa jenužna njena gradnja.6. PokazateljKomunalnainfrastrukturaOpremljenost područja elektro mrežom (olakšava i/ili ubrzavarazvoj)Način računanjaProstorni odnos gospodarskih zona analiziranog područja prema kvalitetnoj elektro opskrbnoj mrežiObrazloženjeSituacija je u nekom području povoljnija ako postoji elektro mreža, primjerenih tehničkih obilježja, za planirane gospodarskekapacitete ili ako je realno očekivati njenu skoru gradnju. Nepostojanje takve elektro mreže otežava realizaciju turističkih zona.KriterijPovoljnija je situacija u područjima koja se nalaze neposredno uz kvalitetnu (tehnička obilježja, kapaciteti, uređaji) elektro mrežuod koje je dovod do turističkih zona jednostavan. Prosječna je situacija gdje je elektro mreža lošijih tehničkih obilježja (nemadovoljne kapacitete) i nepovoljna u područjima gdje je elektro mreže uopće nema, pa je nužna njena gradnja.7. PokazateljUrbaniziranookružjeBlizina većeg regionalnog središta Dubrovnika (višestruki povoljniučinci u oba smjera, zona-grad-zona)Način računanjaProstorni odnos gospodarskih zona analiziranog područja prema većem regionalnom središtu DubrovnikuObrazloženjeSituacija je u nekom području (lokaciji) povoljnija ako je moguće brzo i jednostavno otputovati u grad Dubrovnik koji svojimsadržajima i višestrukim povoljnim učincima u oba smjera (zona-grad-zona) bitno olakšava razvoj i poslovanje gospodarskihzona u analiziranog područja. Područje ili lokacija time značajno dobiva na položajnoj vrijednosti i poslovnoj atraktivnosti.KriterijPovoljnija je situacija u područjima koja su prostorno i vremenski bliža gradu Dubrovniku i gdje je putovanje moguće i osobnimautomobilom tj. individualno. Prosječna je situacija gdje su ta putovanja vremenski duža ili prostorno dalja a nepovoljna jesituacija kada je putovanje do Dubrovnika uvjetovano brodskom ili trajektnom vezom i traje znatno duže i najdalje je.8. PokazateljUrbaniziranookružjeBlizina većeg urbanog središta - regionalno i manje regionalnosredište (povoljni učinci u oba smjera, zona-grad)Način računanjaProstorni odnos gospodarskih zona analiziranog područja prema regionalnom središtu Metkoviću i manjim regionalnimsredištima Korčuli i PločamaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije280

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEObrazloženjeSituacija je u nekom području (lokaciji) povoljnija ako je moguće brzo i jednostavno otputovati u gradove Metković, Korčulu iliPloče koji svojim sadržajima i povoljnim učincima u oba smjera (zona-grad-zona) olakšava razvoj i poslovanje gospodarskihzona u analiziranog područja. Područje ili lokacija time dobiva na položajnoj vrijednosti i atraktivnosti.KriterijPovoljnija je situacija u područjima koja su prostorno i vremenski bliža gradovima Metkoviću, Korčuli i Pločama i gdje jeputovanje moguće i osobnim automobilom tj. individualno. Prosječna je situacija gdje su ta putovanja vremenski duža iliprostorno dalja a nepovoljna je situacija kada je putovanje uvjetovano brodskom ili trajektnom vezom i traje znatno duže.09. PokazateljUrbaniziranookružjeGustoća zaštićenih kulturnih-graditeljskih vrijednosti - većecjeline (udovoljavanje uvjetima zaštite okoliša i kultiviranogkrajolika)Način računanjaGospodarske zone u odnosu na brojnost zaštićenih objekata graditeljske baštine u bližem okružjuObrazloženjeSituacija je u nekom području (lokaciji) nepovoljnija ako se u njegovoj blizini nalazi veći broj zaštićenih objekata graditeljskebaštine ili su one višeg stupnja zaštite ili značaja (povijesne cjeline, kompleksi, zone)KriterijNepovoljnija je situacija u područjima koja su prostorno najbliža brojnim objektima graditeljske baštine, pa su nužne strožemjere zaštite prigodom aktiviranja gospodarskih zona. Prosječna je situacija gdje je brojnost zaštićenih spomenika kultureumjerena a povoljna je situacija kada u okružju gospodarske zone nema takvih kulturnih vrijednosti.10. PokazateljUrbaniziranookružjeBlizina većih turističkih zona i/ili nautičkih centara (mogućiposlovni odnosi - uslužna vrijednost)Način računanjaProstorni odnos gospodarskih zona prema većim postojećim turističkim zonama ili nautičkom centruObrazloženjeSituacija je u nekom području (lokaciji) povoljnija ako se uz njega nalazi već aktivna veća turistička zona ili nautički centar jernjihove potrebe za uslugama i servisima povećavaju poslovnu atraktivnost i vrijednost i novo planirane zone.KriterijPovoljnija je situacija u područjima koja su prostorno-vremenski vrlo blizu takvim već izgrađenim sadržaji. Prosječna je situacijagdje su putovanja do tih sadržaja vremenski dulja a nepovoljna je situacija kada takvih sadržaja u bližem okružju uopće nema.11. PokazateljPrirodnookružjeGustoća zaštićenih prirodnih vrijednosti -veće cjeline(udovoljavanje uvjetima zaštite okoliša i krajolika)Način računanjaGospodarske zone u odnosu na brojnost zaštićenih prirodnih vrijednosti u bližem okružjuObrazloženjeSituacija je u nekom području (lokaciji) nepovoljnija ako se u njegovoj blizini nalazi veći broj zaštićenih prirodnih vrijednosti ili suone višeg stupnja zaštite (NP, PP, PRKriterijNepovoljnija je situacija u područjima koja su prostorno najbliža brojnim objektima velike prirodne vrijednosti, pa su nužnestrože mjere zaštite prigodom aktiviranja gospodarskih zona. Prosječna je situacija gdje je brojnost zaštićenih prirodnihvrijednosti umjerena a povoljna je situacija kada u okružju gospodarske zone nema takvih vrijednosti.12. PokazateljPrometnadostupnostCestovna dostupnost područja s autoceste iz smjera Split, Rijeka,Zagreb (za izvozno orijentirane gospodarske djelatnosti)Način računanjaProstorni odnos gospodarskih zona analiziranog područja prema autocesti iz smjera Splita, Rijeke i ZagrebaObrazloženjeDovoz i/ili odvoz sirovina i produkata iz gospodarskih zona najčešće se odvija cestovnim vozilima. Držimo da je zato jako bitnokakav je prostorni odnos gospodarskih područja (lokacija-zona) prema autocestovnoj mreži, posebno izgrađenoj. U vrednovanjunisu razmatrane situacije gdje se planiraju značajni prometni objekti kojih je vrijeme izgradnje neizvjesno (Pelješki most).KriterijZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije281

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPovoljnija je situacija u područjima koja se nalaze neposredno uz autocestu s koje je pristup do gospodarskih zona jednostavani brz. Prosječna je situacija gdje je ta dostupnost otežana znatnim udaljenostima od autoceste a nepovoljnija u područjima gdjeje dostupnost s autoceste izuzetno loša jer su udaljenosti velike i/ili je nužno korištenje i trajektnih linija.13. PokazateljPrometnadostupnostPomorska dostupnost iz trajektnih i drugih luka (varijanta dovozai odvoza sirovina i proizvoda)Način računanjaProstorni odnos gospodarskih zona analiziranog područja prema trajektnim i drugim lukama posebne namjeneObrazloženjeSirovine i proizvodi mogu se dovoziti i/ili odvoziti iz gospodarskih zona i morskim putem korištenjem luka posebne namjene,brodovima ili cestovnim vozilima. Držimo da je vrijednost nekog gospodarskog područja (lokacije-zone) veća ako u blizini postojii neka od navedenih luka. Takva situacija obogaćuje prometnu ponudu i omogućuje više načina prijevoza korisnicimagospodarske zone.KriterijPovoljnija je situacija u područjima (lokacijama) koja se nalaze neposredno uz takve luke iz kojih je pristup do gospodarskihzona jednostavan i brz. Prosječna je situacija gdje je ta dostupnost otežana većim udaljenostima a nepovoljnija u područjimagdje je dostupnost izuzetno loša jer su udaljenosti velike.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije282

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEIIRezultati ekspertize na područjima sedam homogenih prostorno – razvojnih cjelina:1. Konavle2. Dubrovnik3. Dubrovačko primorje4. Neretvanski kraj5. Poluotok pelješac6. Otok Korčula7. Vanjski otoci (Lastovo i Mljet)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije283

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)OPĆINA KONAVLESintezna ocjena i smjernice za homogenu prostorno razvojnu cjelinu:1 – KONAVLEStanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 8.250Udio stanovnika do 50 god. starosti 76,9%Udio visoko obrazovanih stanovnika 8,8%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 2.396Ukupno sezonski nastanjenih stanova 613Udio stanova izgrađenih od 1960. do 2000Turističke zone (bez Cavtata)Površina turističkih zona izvan GP naselja38,0 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan) 2.900Hoteli (T1)2.100 krevetaTuristička naselja (T2)800 krevetaKampovi (T3)0 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 700Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zone165,0 ha135,1 ha3,9 ha107,5 haZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije28422PrevlakaOcjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazatelja21GrudaUtvrđeno je da ova homogena cjelina – područje ima slijedeće karakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnjirazvoj gospodarskih djelatnosti:demografske prilike su u cjelini zadovoljavajuće odnosno demografski potencijal je negdje u prosjeku županije 0demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je također zadovoljavajuć ukoliko se područje gleda u cjelini 0turistička privlačnost područja u cjelini je ocjenjena u prosjeku županije 0područje je u odnosu na urbanizirano okružje izrazito povoljno +opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je povoljna, odnosno iznad je prosjeka u odnosu nacjelinu županijaskog prostora0/+rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine je u prosjeku županije, odnosno manjaod prosjeka županije0/-prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transporta iznad je prosjeka županije +Prema rezultatima višekriterijalne analize razvojni potencijal područja je u prosjeku županije. Međutim, sam prostor Cavtatagotovo po svim pokazateljima je iznad prosjeka županije.Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni prostorni i društveni „potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da se prioriteti za daljni razvojgospodarskih djelatnosti, prije svega turizma, nalaze unutar manjeg razvojnog područja Kupari – Cavtat (20) koji ima izrazitopovoljne razvojne potencijale, dok se za planirane turističke zone i kapacitete u razvojnim područjima Gruda (21) i Prevlaka(22) trebaju dodatno preispitati prostorne mogućnosti i društvena prihvatljivost kroz izradu prostornih planova uređenja teostalih detaljnijih planova prostornog uređenja.Što se tiče planiranja razvoja po vrstama turizma unutar područjarazlikujemo manje razvojno područje Kupari –Cavtat u kojem je potrebnorazvijati po važnosti:1. Ljetni odmorišni - natpolovični2. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizam3. Zdravstveni turizam4. Kongresni turizam5. Nautički turizam6. Kulturni turizam7. Kruzing turizam8. Tranzitni turizam9. Određeni oblici elitnog turizma – u funkciji Dubrovnika (gravitacja Dibrovnika)GospodarstvoPlanovima određeni prostori za razvoj gospodarstva realno su postavljeni.i ostala dva razvojna područja unutar općineKonavle gdje je potrebno razvijati po važnosti:1. Ruralni turizam - natpolovični2. Ljetni odmorišni turizam3. Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizam4. Zdravstveni turizam5. Određeni oblici elitnog turizma – u funkcijiDubrovnika (gravitacija Dubrovnik)

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)GRAD DUBROVNIKSintezna ocjena i smjernice za homogenu prostorno razvojnu cjelinu:2 – DUBROVNIKStanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 50.434Udio stanovnika do 50 god. starosti 79,0%Udio visoko obrazovanih stanovnika 15,2%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 16.035Ukupno sezonski nastanjenih stanova 3.082Turističke zone (bez Dubrovnika)Površina turističkih zona izvan GP naselja178,9 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan) 14.030Hoteli (T1)6.300 krevetaTuristička naselja (T2)6.530 krevetaKampovi (T3)1.200 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 2.000Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zone313,5 ha49,4 ha0 ha25,2 ha24,2 haOcjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaUtvrđeno je da ova homogena cjelina – područje ima slijedeće karakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnjirazvoj gospodarskih djelatnosti:demografske prilike su izrazito povoljne za razvoj gospodarskih djelatnosti +demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je također povoljan ukoliko se područje gleda u cjelini +turistička privlačnost područja je izrazito povoljna +područje je u odnosu na urbanizirano okružje izrazito povoljno +opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je iznad prosjeka u odnosu na cjelinu žup. prostora +rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine je iznad prosjeka županije +prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transporta iznad je prosjeka županije +Prema rezultatima višekriterijalne analize razvojni potencijal područja je prema očekivanju najbolji u županiji.Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni prostorni i društveni „potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da se prioriteti za daljni razvojgospodarskih djelatnosti, prije svega turizma, nalaze unutar razvojnih područja Srđ-Dubrovnik (19) i Zaton (18) koji imajuizrazito povoljne razvojne potencijale, dok se za planirane turističke zone i kapacitete u razvojnom području Šipan (17) trebajudodatno preispitati prostorne mogućnosti i društvena prihvatljivost kroz izradu prostornih planova uređenja te ostalih detaljnijihplanova prostornog uređenja.Što se tiče planiranja razvoja po vrstama turizma unutarpodručja razlikujemo tri uvjertna klastera u kojim je potrebnorazvijati po vrstama turizma i važnosti slijedeće:Dubrovnik(1) Veliki kulturni turizam - natpolovični(2) Ljetni odmorišni turizam(3) Kruzing turizam (dolasci bez noćenja)(4) Kongresni turizam(5) Nautički turizam(6) Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizam(7) Tranzitni turizam(8) Određene vrste elitnog turizmaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije28517 Šipan(Lopud)19 Srđ(Dubrovnik)Dubrovnik zapad (Zaton)(1) Ljetni odmorišni turizam – natpolovični(2) Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizam(3) Zdravstveni turizam(4) Ruralni turizam(5) Određeni oblici elitnog turizma – u funkcijiDubrovnika (gravitacija DubrovnikaElafiti (Šipan)(1) Ljetni odmorišni turizam – natpolovičan(2) Nautički turizam(3) Ruralni turizam(4) Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizam(5) Zdravstveni turizam(6) Veliki kulturni turizamGospodarstvoPlanovima određeni prostori za razvoj gospodarstva (izvan građevinskih područja naselja) realno su postavljeni.18 Zaton(Koločep)20 Kupari(Cavtat)

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)OPĆINA DUBROVAČKO PRIMORJESintezna ocjena i smjernice za homogenu prostorno razvojnu cjelinu:3 – DUBROVAČKO PRIMORJEStanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 2.216Udio stanovnika do 50 god. starosti 66,1%Udio visoko obrazovanih stanovnika 6,1%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 1.799Ukupno sezonski nastanjenih stanova 1.509Turističke zone (bez naselja)Površina turističkih zona izvan GP naselja93,0 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan) 6.800Hoteli (T1)3.500 krevetaTuristička naselja (T2)3.000 krevetaKampovi (T3)300 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 700Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zone123,1 ha160,4 ha0 ha31,0 ha130,7 ha(i kamenolomi)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije286114 Planikovac(Ston)Ocjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaUtvrđeno je da ova homogena cjelina – područje ima slijedeće karakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnjirazvoj gospodarskih djelatnosti:demografske prilike su zadovoljavajuće odnosno demografski potencijal područja je negdje u prosjeku županije 0demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je ispod prosjeka županije -turistička privlačnost područja u cjelini je ocjenjena ispod prosjeka županije -područje je u odnosu na urbanizirano okružje ocjenjeno u prosjeku te nešto iznad prosjeka županije 0/+opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je povoljna, odnosno iznad je prosjeka u odnosuna cjelinu županijaskog prostora0/+rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine je u prosjeku županije, odnosnomanja od prosjeka županije0/-prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transporta u prosjeku je ili iznad prosjekažupanije0/+Prema rezultatima višekriterijalne analize razvojni potencijal područja je u prosjeku županije.Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni prostorni i društveni „potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da se prioriteti za daljni razvojturizma nalaze unutar manjeg razvojnog područja Slano (15), dok se za planiranu turističku zonu u razvojnom područjuPlanikovac (14) treba dodatno preispitati prostorne mogućnosti i društvenu prihvatljivost kroz izradu prostornih planovauređenja te ostalih detaljnijih planova prostornog uređenja.Posebnu pažnju treba posvetiti prostoru na kontaktu između razvojnog područja (15) i područja Pelješca, odnosno manjegrazvojnog područja Ston-Prapratno (11) gdje bi se moglo planirati i značajnije kapacitete, a sve u cilju pozicioniranja Stona kaojednog od županijskih turističkih polova razvoja II. kategorije.Što se tiče planiranja razvoja po vrstama turizma unutar ovog područja potrebno je razvijati po važnosti:(1) Ljetni odmorišni turizam – natpolovični(2) Ruralni turizam(3) Nautički turizam(4) Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizam(5) Zdravstveni turizam(6) Određeni oblici elitnog turizma – u funkciji Dubrovnika (Dubrovačka gravitacija)GospodarstvoPlanovima određeni prostori za razvoj gospodarstva realno su postavljeni. Mora se međutim naglasiti izrazito nepovoljnademografska struktura koja bi mogla otežati daljnji razvoj unutar određenih zona.

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)GRAD PLOČE, OPUZEN I OPĆINA SLIVNOSintezna ocjena i smjernice za homogenu prostorno razvojnu cjelinu:4 – NERETVANSKI KRAJStanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 35.610Udio stanovnika do 50 god. starosti 81,0%Udio visoko obrazovanih stanovnika 10,5%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 9.562Ukupno sezonski nastanjenih stanova 2.425Turističke zone (bez naselja)Površina turističkih zona izvan GP naselja48,5 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan) 3.930Hoteli (T1)2.030 krevetaTuristička naselja (T2)1.200 krevetaKampovi (T3)700 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 900Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zone309,8 ha738,8 ha271,6 ha75,9 ha391,3ha(i kamenolomi)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije28712Ploče13Klek (Blace)Ocjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaUtvrđeno je da ova homogena cjelina – područje ima slijedeće karakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnjirazvoj gospodarskih djelatnosti:demografske prilike su izrazito povoljne za razvoj gospodarskih djelatnosti +demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je također povoljan ukoliko se područje gleda u cjelini +turistička privlačnost područja je ocjenjena u prosjeku županije 0područje je u odnosu na urbanizirano okružje u prosjeku županije, odnosno izrazito povoljno 0/+opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je u prosjeka u odnosu na cjelinu županijaskog prostora 0rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine je djelomično ispod, odnosno iznadprosjeka županije+/-prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transporta iznad je prosjeka županije +Prema rezultatima višekriterijalne analize razvojni potencijal ovog područja je prema očekivanju iznad prosjeka, odnosnoizmeđu najboljih u županiji.Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni prostorni i društveni „potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da se prioriteti za daljni razvojgospodarskih djelatnosti, prije svega turizma, nalaze unutar razvojnih područja Ploče (12) i Klek (13) koji imaju izrazito povoljnerazvojne potencijale. Unutar ovih područja moglo bi se planirati i značajnije kapacitete, a sve u cilju pozicioniranja ovogpodručja kao jednog od županijskih turističkih polova razvoja II. kategorije.Što se tiče planiranja razvoja po vrstama turizma, unutar ovog područja potrebno je razvijati po vrstama turizma i važnostislijedeće:(1) Ruralni turizam – natpolovični(2) Ljetni odmorišni turizam(3) Nautički turizam(4) Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizam(5) Zdravstveni turizam(6) Tranzitni turizam(7) Veliki kulturni turizamGospodarstvoPlanovima određeni prostori za razvoj gospodarstva (izvan građevinskih područja naselja) realno su postavljeni. Navedeno seodnosi i na zone koje su planirane izvan homogenih razvojnih područja. To se odnosi na poslovne, odnosno višenamjenskezone kao i zone eksploatacije mineralnih sirovinama u općinama Pojezerje, Kula Norinska, Zažablje kao i u gradu Metkoviću.

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)OPĆINE OREBIĆ, TRPANJ, JANJINA I STONSintezna ocjena i smjernice za homogenu prostorno razvojnu cjelinu:5 – PELJEŠACStanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 8.234Udio stanovnika do 50 god. starosti 70,4%Udio visoko obrazovanih stanovnika 9,6%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 2.824Ukupno sezonski nastanjenih stanova 2.951Turističke zone (bez naselja)Površina turističkih zona izvan GP naselja144,1 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan) 12.960Hoteli (T1)5.630 krevetaTuristička naselja (T2)3.380 krevetaKampovi (T3)3.950 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 1.650Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zone11,5 ha139,5 ha45,3 ha23,6 ha70,6 ha(i kamenolomi)28867Trpa10Janjin879Ku11PrapratOcjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaIako je ova prostorna cjelina – područje homogeno u pogledu svojeg položaja i geografskih karakteristika, unutar njega jeizdvojeno nekoliko manjih homogenih razvojnih područja koji su nakon vrednovanja imali izrazito različite ocjene „razvojnogpotencijala“ od iznad prosječnog potencijala manjeg razvojnog područja Orebića (8) i Ston-Prapratno (11) do ispod prosječnogpotencijala područja Kune (9) i Lovišta (6), tako da je nemoguće odrediti razvojni potencijal za područje u cjelini.Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni prostorni i društveni „potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da se prvi prioriteti za daljnirazvoj turizma nalaze unutar manjih razvojnih područja Orebić (8) i Ston-Prapratno (11), da se drugi prioriteti razvoja turizmanalaze unutar manjih razvojnih područja Janjina (10) i Trpanj (7), dok se za planirane turističke zone i kapacitete u manjimrazvojnim područima Kuna (9) i Lovište (6) trebaju dodatno preispitati prostorne mogućnosti i društvena prihvatljivost krozizradu prostornih planova uređenja te ostalih detaljnijih planova prostornog uređenja.Posebnu pažnju treba posvetiti prostoru na kontaktu između manjeg razvojnog područja Ston-Prapratno (11) i većeg razvojnogpodručja Dubrovačkog primorja gdje bi se moglo planirati i značajnije kapacitete, a sve u cilju pozicioniranja Stona kao jednogod županijskih turističkih polova razvoja II. kategorije.Što se tiče planiranja razvoja po vrstama turizma unutar područja razlikujemo tri uvjetna klastera u kojim je potrebno razvijati povrstama turizma i važnosti slijedeće:PelješacKorčula-Orebić(1) Ljetni odmorišni turizam - natpolovični(1) Ljetni odmorišni - natpolovični(2) Ruralni turizam(2) Nautički turizam(3) Nautički turizam(3) Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizam(4) Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizam (4) Zdravstveni turizam(5) Zdravstveni turizam(5) Veliki kulturni turizam(6) Kruzing turizam(7) Tranzitni turizamSton(1) Ljetni odmorišni - natpolovični(2) Veliki kulturni turizam(3) Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizam(4) Zdravstveni turizam(5) Ruralni turizam(6) Nautički turizamGospodarstvoPlanovima određeni prostori za razvoj gospodarstva realno su postavljeni. Mora se međutim naglasiti izrazito nepovoljnademografska struktura koja bi mogla otežati daljnji razvoj unutar pojedinih zona.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije10Janji

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)GRAD KORČULA, OPĆINE VELA LUKA, BLATO, SMOKVICA ILUMBARDASintezna ocjena i smjernice za homogenu prostorno razvojnu cjelinu:6 – KORČULAStanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 16.183Udio stanovnika do 50 god. starosti 74,9%Udio visoko obrazovanih stanovnika 9,6%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 5.121Ukupno sezonski nastanjenih stanova 4.495Turističke zone (bez naselja)Površina turističkih zona izvan GP naselja99,7 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan) 5.600Hoteli (T1)1.450 krevetaTuristička naselja (T2)3.350 krevetaKampovi (T3)800 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 2.100Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zone19,1 ha115,2 ha75,7 ha13,1 ha26,4 ha(i kamenolomi)5 Korčula(Lumbarda)Ocjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaIako je ova prostorna cjelina – područje homogeno u pogledu svojeg položaja i geografskih karakteristika, unutar njega je u ovojstručnoj ekspertizi izdvojeno nekoliko manjih homogenih razvojnih područja koji su nakon vrednovanja imali izrazito različiteocjene „razvojnog potencijala“ od iznad prosječnog potencijala manjeg razvojnog područja Korčule (5) do ispod prosječnogpotencijala područja Prihodišće (4) i Prižba (3), tako da je nemoguće odrediti razvojni potencijal za područje u cjelini.Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni prostorni i društveni „potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da se prvi prioriteti za daljnirazvoj turizma nalaze unutar manjeg razvojnog područja Korčula (5), da se drugi prioriteti razvoja turizma nalaze unutar manjegrazvojnog područja Vela Luka (2), dok se za planirane turističke zone i kapacitete u manjim razvojnim područima Prihodišće (4)i Prižba (3) trebaju dodatno preispitati prostorne mogućnosti i društvena prihvatljivost kroz izradu prostornih planova uređenja teostalih detaljnijih planova prostornog uređenja.Posebnu pažnju trebalo bi posvetiti prostoru Vela Luka – Blato u cilju pozicioniranja ovog dijela otoka Korčule kao jednog odžupanijskih turističkih polova razvoja II. kategorije.Što se tiče planiranja razvoja po vrstama turizma unutar ovog područja razlikujemo dva uvjetna klastera u kojim je potrebnorazvijati po vrstama turizma i važnosti slijedeće:Korčula-Orebić(1) Ljetni odmorišni - natpolovični(2) Nautički turizam(3) Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizam(4) Zdravstveni turizam(5) Veliki kulturni turizam(6) Kruzing turizam(7) Tranzitni turizamGospodarstvoPlanovima određeni prostori za razvoj gospodarstva realno su postavljeni.23Otok Korčula(1) Ljetni odmorišni turizam - natpolovični(2) Ruralni turizam(3) Nautički turizam(4) Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizam(5) Zdravstveni turiza4Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije289

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)OPĆINA LASTOVO I MLJETSintezna ocjena i smjernice za homogenu prostorno razvojnu cjelinu:7 – LASTOVO I MLJETStanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 1.946Udio stanovnika do 50 god. starosti 67,7%Udio visoko obrazovanih stanovnika 7,5%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 700Ukupno sezonski nastanjenih stanova 834Turističke zone (bez naselja)Površina turističkih zona izvan GP naselja65,6 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan) 3.425Hoteli (T1)250 krevetaTuristička naselja (T2)3.025 krevetaKampovi (T3)150 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 850Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zone2,9 ha2,7 ha0 ha2,7 ha0 ha1 Ubli(Lastovo)16 Prožura(Saplunara)Ocjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaIako se radi o dvije prostorne cjeline – otoka, može se utvrditi da ovo razvojno područje ima slične karakteristike, odnosnoprostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnosti:demografske prilike su zadovoljavajuće odnosno demografski potencijal područja je negdje u prosjeku županije 0demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je ispod prosjeka županije -turistička privlačnost područja u cjelini je ocjenjena ispod prosjeka županije, odnosno u prosjeku -/0područje je u odnosu na urbanizirano okružje ocjenjeno kao izrazito nepovoljno -opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je ispod prosjeka u županiji -rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine je u prosjeku županije, odnosnomanja od prosjeka županije0/-prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transporta ispod je prosjeka županije -Prema rezultatima višekriterijalne analize razvojni potencijal područja je ispod prosjeka županije.Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni prostorni i društveni „potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da se za planirane turističkezone i kapacitete u manjim razvojnim područima Ubli (1) i Prožura (16) trebaju dodatno preispitati prostorne mogućnosti idruštvena prihvatljivost kroz izradu prostornih planova uređenja te ostalih detaljnijih planova prostornog uređenja.Što se tiče planiranja razvoja po vrstama turizma unutar ovog područja potrebno je razvijati po važnosti:Lastovo(1) Ljetni odmorišni turizam - natpolovičan(2) Ruralni turizam(3) Nautički turizam(4) Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizam(5) Zdravstveni turizamMljet(1) Ljetni odmorišni turizam - natpolovičan(2) Ruralni turizam(3) Nautički turizam(4) Primorski jesensko-proljetni odmorišni turizam(5) Zdravstveni turizamGospodarstvoPlanovima određeni prostori za razvoj gospodarstva realno su postavljeni.Planovima određeni prostori za razvoj gospodarstva realno su postavljeni. Mora se međutim naglasiti izrazito nepovoljnademografska struktura koja bi mogla otežati daljnji razvoj unutar određenih zona.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije290

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEIIIRezultati ekspertize se na trećoj razini prikazuju na temelju 22 homogene razvojne cjeline koje senužno ne poklapaju s teritorijalo-administrativnom podjelom, ali obuhvaćaju sve turističke igospodarske zone koje su evidentirane izvan područja naselja. To su slijedeće cjeline:1. Ubli (Lastovo)2. Vela Luka (Vela Luka)3. Prižba (Blato)4. Prihodišće (Blato, Smokvica)5. Korčula (Korčula, Lumbarda)6. Lovište (Orebić)7. Trpanj (Trpanj)8. Orebić (Orebić)9. Kuna (Orebić)10. Janjina (Orebić, Janjina, Ston)11. Prapratno (Ston)12. Ploče (Ploče)13. Klek (Ploče, Opuzen, Klek)14. Planikovac (Dubrovačko primorje)15. Slano (Dubrovačko primorje)16. Prožura (Mljet)17. Šipan (Dubrovnik)18. Zaton (Dubrovnik)19. Srđ (Dubrovnik)20. Kupari – Cavtat (Župa dubrovačka, Konavle)21. Gruda (Konavle)22. Prevlaka (Konavle)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije291

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)OPĆINA LASTOVOSintezna ocjena i smjernice za područje:01 – Ubli (Lastovo)StanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 295Udio stanovnika do 50 god. starosti 80,7%Udio visoko obrazovanih stanovnika 12,5%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 99Ukupno sezonski nastanjenih stanova 121Udio stanova izgrađenih od 1960. do 2000 77,8%Turističke zonePovršina turističkih zona izvan GP naselja48,0 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan) 1.900Hoteli (T1)250 krevetaTuristička naselja (T2)1.500 krevetaKampovi (T3)150 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 500Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zoneOcjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zonu koja se nalazi unutar ovog područja moguće je realizirati ali postoji realna bojazanda sama realizacija može narušiti princip održivog razvoja, prije svega socijalne održivosti. Stoga je potrebno pažljivo odreditisadržaje i kapacitet zone u daljnjem postupku realizacije, prije svega kroz postupak procjene utjecaja na okoliš.Višekriterijalnim vrednovanjem putem odabranih pokazatelja utvrđeno je da ova cjelina – područje ima slijedećekarakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnostidemografske prilike su u prosjeku županije 0demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je također u prosjeku županije 0turistička privlačnost područja je ocjenjena ispod prosjeka županije, odnosno u prosjekužupanije-/0područje je u odnosu na urbanizirano okružje ispod je prosjeka u županiji -opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je ocjenjena u prosjekužupanije0rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine je uprosjeku županije0prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transporta u prosjeku ježupanije, odnosno nešto ispod prosjeka0/-Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirana zona ima znatnih ograničenjaprilikom realizacije, te da se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zone u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 109 radnika, od čega minimalno 5% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 59.750 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 1.910.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 230.000 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.0 ha0 ha0 ha0 ha0 haZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije292

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)OPĆINA VELA LUKASintezna ocjena i smjernice za područje:02 – Vela LukaStanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 4.380Udio stanovnika do 50 god. starosti 73,9%Udio visoko obrazovanih stanovnika 8,2%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 1.468Ukupno sezonski nastanjenih stanova 1.046Udio stanova izgrađenih od 1960. do 2000 60,6%Turističke zonePovršina turističkih zona izvan GP naselja25,0 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan) 1.800Hoteli (T1)0 krevetaTuristička naselja (T2)1.000 krevetaKampovi (T3)800 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 300Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zone0 ha21,1 ha21,1 ha0 ha0 haOcjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, turističke zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće je realizirati bez većihporemećaja.Višekriterijalnim vrednovanjem putem odabranih pokazatelja utvrđeno je da ova cjelina – područje ima slijedećekarakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnostidemografske prilike su u prosjeku županije, (0) 0demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je također u prosjeku županije 0turistička privlačnost područja je ocjenjena iznad prosjeka županije, odnosno u prosjekužupanije+/0područje je u odnosu na urbanizirano okružje u prosjeku u županiji 0opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je ocjenjena u prosjekužupanije, odnosno nešto iznad prosjeka0/+rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine je uprosjeku županije0prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transporta u prosjeku ježupanije, odnosno nešto iznad prosjeka0/+Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirane zone nemaju značajnijihograničenja prilikom realizacije, ali da se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 63 radnika, od čega minimalno 5% visokoobrazovanih te 20-30% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 42.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 1.320.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 280.000 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.GospodarstvoIndustrijska/ poslovna zona u Veloj Luci određena je u skladu s razvojnim potencijalom općineZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije293

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)OPĆINA BLATOSintezna ocjena i smjernice za područje:03 - Prižba (Blato)StanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 3.659Udio stanovnika do 50 god. starosti 74,4%Udio visoko obrazovanih stanovnika 7,7%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 1.082Ukupno sezonski nastanjenih stanova 915Udio stanova izgrađenih od 1960. do 2000 50,6%Turističke zonePovršina turističkih zona izvan GP naselja10,4 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan)600 krevetaHoteli (T1)500 krevetaTuristička naselja (T2)100 krevetaKampovi (T3)0 haLuke nautičkog turizma - broj vezova 200Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zoneOcjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće je realizirati ali postoji realnabojazan da sama realizacija može narušiti princip održivog razvoja, prije svega socijalne održivosti (potreba za radnomsnagom). Stoga je potrebno pažljivo odrediti sadržaje i kapacitete zona u daljnjem postupku realizacije.Višekriterijalnim vrednovanjem putem odabranih pokazatelja utvrđeno je da ova cjelina – područje ima slijedećekarakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnostidemografski potencijal za gospodarski razvoj područja je također ispod prosjekažupanije--turistička privlačnost područja je ocjenjena u prosjeku, odnosno nešto iznad prosjekažupanije0-područje je u odnosu na urbanizirano okružje ispod prosjeka u županiji --opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je ocjenjena u prosjekužupanije, odnosno nešto ispod prosjeka0/--rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine je ispodprosjeka županij--prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transporta ispod jeprosjeka županije--Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da zone koje su planirane u ovom područjuimaju velikih ograničenja koja se mogu očitovati prilikom realizacije, te da je potrebno obratiti pažnju na slijedeće posljedicerealizacije zone u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 66 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 27.800 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 796.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 111.200 kg otpada godišnje- potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.0 ha0 ha0 ha0 ha0 haZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije294

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)OPĆINA BLATO - SMOKVICASintezna ocjena i smjernice za područje:04 - Prihodišće (Smokvica)StanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 1.012Udio stanovnika do 50 god. starosti 72,3%Udio visoko obrazovanih stanovnika 8,2%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 320Ukupno sezonski nastanjenih stanova 146Udio stanova izgrađenih od 1960. do 2000 56,9%Turističke zonePovršina turističkih zona izvan GP naselja13,7 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan) 700Hoteli (T1)700 krevetaTuristička naselja (T2)0 krevetaKampovi (T3)0 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 0Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zoneOcjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće je realizirati ali postoji realnabojazan da sama realizacija može narušiti princip održivog razvoja, prije svega socijalne održivosti (potreba za radnomsnagom). Stoga je potrebno pažljivo odrediti sadržaje i kapacitete zona u daljnjem postupku realizacije.Višekriterijalnim vrednovanjem putem odabranih pokazatelja utvrđeno je da ova cjelina – područje ima slijedećekarakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnostidemografske prilike su ispod prosjeka županije -demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je također ispod prosjekažupanije-turistička privlačnost područja je ocjenjena u prosjeku, odnosno nešto iznad prosjekažupanije0/+područje je u odnosu na urbanizirano okružje ispod prosjeka u županiji -opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je ocjenjena u prosjekužupanije0rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine je ispodprosjeka županije-prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transporta ispod jeprosjeka županije-Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da zone koje su planirane u ovom područjuimaju velikih ograničenja koja se mogu očitovati prilikom realizacije, te da je potrebno obratiti pažnju na slijedeće posljedicerealizacije zone u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 88 radnika, od čega minimalno 30% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 35.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 980.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 140.000 kg otpada godišnje- potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.0 ha0 ha0 ha0 ha0 haZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije295

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)GRAD KORČULA OPĆINA LUMBARDASintezna ocjena i smjernice za područje:05 - Korčula (Lumbarda)StanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 6.545Udio stanovnika do 50 god. starosti 76,4%Udio visoko obrazovanih stanovnika 12,3%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 2.057Ukupno sezonski nastanjenih stanova 1.026Udio stanova izgrađenih od 1960. do 2000 58,2%Turističke zonePovršina turističkih zona izvan GP naselja50,6 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan) 3.500Hoteli (T1)250 krevetaTuristička naselja (T2)3250 krevetaKampovi (T3)0 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 1.500Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zone7,6 ha52,3 ha34,0 ha9,7 ha8,6 haOcjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, turističke zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće je realizirati bez značajnijihporemećaja.Višekriterijalnim vrednovanjem putem odabranih pokazatelja utvrđeno je da ova cjelina – područje ima slijedećekarakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnostidemografske prilike su u prosjeku županije 0demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je u prosjeku županije, odnosnonešto iznad prosjeka0/+turistička privlačnost područja je ocjenjena u prosjeku županije 0područje je u odnosu na urbanizirano okružje iznad prosjeka u županiji +opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je ocjenjena iznadprosjeka+rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine je iznadprosjeka županije+prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transporta u prosjeku ježupanije, odnosno nešto iznad prosjeka0/+Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirane zone nemaju značajnijihograničenja prilikom realizacije, ali se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 192 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 110.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 3.600.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 410.000 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.GospodarstvoIndustrijske/ poslovne zone Žrnovo i Dominče određene su u skladu s razvojnim potencijalom područja.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije296

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)OPĆINA OREBIĆSintezna ocjena i smjernice za područje:06 - LovišteStanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 248Udio stanovnika do 50 god. starosti 69,0%Udio visoko obrazovanih stanovnika 9,7%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 80Ukupno sezonski nastanjenih stanova 66Udio stanova izgrađenih od 1960. do 2000 77,5%Turističke zonePovršina turističkih zona izvan GP naselja5,0 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan) 400Hoteli (T1)400 krevetaTuristička naselja (T2)0 krevetaKampovi (T3)0 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 250Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zoneZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije2970 ha12,1 ha12,1 ha0 ha0 haOcjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće je realizirati ali postoji realnabojazan da sama realizacija može narušiti princip održivog razvoja, prije svega socijalne održivosti (potreba za radnomsnagom). Stoga je potrebno pažljivo odrediti sadržaje i kapacitete zona u daljnjem postupku realizacije.Višekriterijalnim vrednovanjem putem odabranih pokazatelja utvrđeno je da ova cjelina – područje ima slijedećekarakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnostidemografske prilike su u prosjeku županije 0demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je također ispod prosjekažupanije-turistička privlačnost područja je ocjenjena u prosjeku, odnosno nešto iznad prosjekažupanije0/+područje je u odnosu na urbanizirano okružje u prosjeku je, odnosno nešto ispodprosjeka u županiji0/-opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je ocjenjena u prosjekužupanije0rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine je uprosjeku, odnosno nešto ispod prosjeka županije0/-prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transporta ispod jeprosjeka županije-Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da zona koja je planirana u ovom područjuima značajnih ograničenja koja se mogu očitovati prilikom realizacije, te da je potrebno obratiti pažnju na slijedeće posljedicerealizacije zone u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 50 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 20.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 560.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 80.000 kg otpada godišnje- potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacije.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEGospodarstvoIndustrijske/ poslovne zone određena je u skladu s razvojnim potencijalom područja.Stručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)OPĆINA TRPANJSintezna ocjena i smjernice za područje:07 - TrpanjStanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 871Udio stanovnika do 50 god. starosti 65,6%Udio visoko obrazovanih stanovnika 13,9%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 336Ukupno sezonski nastanjenih stanova 413Udio stanova izgrađenih od 1960. do 2000 53,9%Turističke zonePovršina turističkih zona izvan GP naselja13,5 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan)1.030 krevetaHoteli (T1)100 krevetaTuristička naselja (T2)780 krevetaKampovi (T3)150 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 400Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zone2,4 haOcjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, turističke zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće je realizirati bez većihporemećaja.Višekriterijalnim vrednovanjem putem odabranih pokazatelja utvrđeno je da ova cjelina – područje ima slijedećekarakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnostidemografske prilike su u prosjeku županije 0demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je također u prosjeku županije 0turistička privlačnost područja je ocjenjena iznad prosjeka županije, odnosno u prosjekužupanije+/0područje je u odnosu na urbanizirano okružje u prosjeku u županiji 0opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je ocjenjena u prosjekužupanije0rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine je uprosjeku županije0prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transporta u prosjeku ježupanije0Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirane zone nemaju značajnijihograničenja prilikom realizacije, ali da se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 52 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 29.650 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 955.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 112.050 kg otpada godišnje- potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.0 ha0 ha0 ha0 haZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije298

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)OPĆINA OREBIĆSintezna ocjena i smjernice za područje:08 - OrebićStanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 2.832Udio stanovnika do 50 god. starosti 76,9%Udio visoko obrazovanih stanovnika 11,7%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 956Ukupno sezonski nastanjenih stanova 801Udio stanova izgrađenih od 1960. do 2000 70,8%Turističke zonePovršina turističkih zona izvan GP naselja66,6 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan) 7480Hoteli (T1)3.580 krevetaTuristička naselja (T2)1.300 krevetaKampovi (T3)2.600 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 400Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zone9,1 ha9,1 ha6,4 ha4,6 ha1,1 haOcjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, turističke zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće je realizirati bez značajnijihporemećaja.Višekriterijalnim vrednovanjem putem odabranih pokazatelja utvrđeno je da ova cjelina – područje ima slijedećekarakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnostidemografske prilike su iznad prosjeka županije +demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je u prosjeku županije 0turistička privlačnost područja je ocjenjena u prosjeku županije 0područje je u odnosu na urbanizirano okružje iznad prosjeka u županiji +opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je ocjenjena iznadprosjeka+rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine jeocjenjena u prosjeku županije0prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transporta u prosjeku ježupanije, odnosno nešto iznad prosjeka0/+Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirane zone nemaju značajnijihograničenja prilikom realizacije, ali se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 514 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 252.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 7.552.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 1.039.000 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije299

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)OPĆINA OREBIĆSintezna ocjena i smjernice za područje:09 - KunaStanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 820Udio stanovnika do 50 god. starosti 67,6%Udio visoko obrazovanih stanovnika 9,4%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 287Ukupno sezonski nastanjenih stanova 177Udio stanova izgrađenih od 1960. do 2000 28,2%Turističke zonePovršina turističkih zona izvan GP naselja5,0 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan) 400Hoteli (T1)400 krevetaTuristička naselja (T2)0 krevetaKampovi (T3)0 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 0Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zone0 ha7,7 ha0,6 ha2,1 ha4,0 haOcjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće je realizirati ali postoji realnabojazan da sama realizacija može narušiti princip održivog razvoja. Stoga je potrebno pažljivo odrediti sadržaje i kapacitetezona u daljnjem postupku realizacije.Višekriterijalnim vrednovanjem putem odabranih pokazatelja utvrđeno je da ova cjelina – područje ima slijedećekarakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnostiprostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnosti: demografskeprilike su ispod prosjeka županije-demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je također ispod prosjekažupanije-turistička privlačnost područja je ocjenjena u prosjeku županije 0područje je u odnosu na urbanizirano okružje u prosjeku je u županiji 0opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je ocjenjena u prosjekužupanije0rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine je uprosjeku županije0prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transporta ispod jeprosjeka županije-Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da zona koja je planirana u ovom područjuima značajnih ograničenja koja se mogu očitovati prilikom realizacije, te da je potrebno obratiti pažnju na slijedeće posljedicerealizacije zone u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 50 radnika, od čega minimalno 30% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 560.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati minimalno 20.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 80.000 kg otpada godišnje- potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacije.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije300

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)OPĆINA JANJINA - STONSintezna ocjena i smjernice za područje:10 - Janjina (Žuljana)StanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 1.094Udio stanovnika do 50 god. starosti 60,3%Udio visoko obrazovanih stanovnika 9,0%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 433Ukupno sezonski nastanjenih stanova 412Udio stanova izgrađenih od 1960. do 2000 48,7%Turističke zonePovršina turističkih zona izvan GP naselja32,5 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan)2.000 krevetaHoteli (T1)1.150 krevetaTuristička naselja (T2)250 krevetaKampovi (T3)600 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 300Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zone0 ha4,5 ha4,3 ha0 ha0,2 haOcjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, turističke zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće je realizirati bez većihporemećaja.Višekriterijalnim vrednovanjem putem odabranih pokazatelja utvrđeno je da ova cjelina – područje ima slijedećekarakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnostidemografske prilike su u prosjeku županije 0demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je nešto ispod prosjeka županije -turistička privlačnost područja je ocjenjena u prosjeku županije 0područje je u odnosu na urbanizirano okružje u prosjeku u županiji 0opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je ocjenjena u prosjekužupanije, odnosno nešto iznad prosjeka0/+rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine je uprosjeku županije, odnosno nešto iznad prosjeka0/+prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transporta u prosjeku ježupanije0Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirane zone nemaju značajnijihograničenja prilikom realizacije, ali da se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 161 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 74.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 2.100.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 317.000 kg otpada godišnje- potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete zona) u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.GospodarstvoVeliki broj rezerviranih prostora za akvakulturu karakterizira ovo razvojno područje. Potrebno je prilikom realizacije te djelatnostipreispitati odnos turističkih kapaciteta i zona za razvoj akvakulture.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije301

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)OPĆINA STONSintezna ocjena i smjernice za područje:11 – Prapratno (Ston)StanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 693Udio stanovnika do 50 god. starosti 76,2%Udio visoko obrazovanih stanovnika 10,1%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 218Ukupno sezonski nastanjenih stanova 89Udio stanova izgrađenih od 1960. do 2000 47,2%Turističke zonePovršina turističkih zona izvan GP naselja21,5 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan) 1.650Hoteli (T1)0 krevetaTuristička naselja (T2)1.050 krevetaKampovi (T3)600 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 300Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zone0 ha78,9 ha18,9 ha0 ha60,0 haOcjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, turističke zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće je realizirati bez značajnijihporemećaja.Višekriterijalnim vrednovanjem putem odabranih pokazatelja utvrđeno je da ova cjelina – područje ima slijedećekarakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnosti:demografske prilike su ispod prosjeka županije -demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je u prosjeku županije 0turistička privlačnost područja je ocjenjena u prosjeku, odnosno nešto ispod prosjekažupanije0/-područje je u odnosu na urbanizirano okružje iznad prosjeka u županiji +opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je ocjenjena iznadprosjeka+rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine jeocjenjena u prosjeku županije, odnosno nešto iznad prosjeka0/+prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transporta u prosjeku ježupanije0Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirane zone nemaju značajnijihograničenja prilikom realizacije, ali se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 63 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 40.500 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 1.290.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 175.500 kg otpada godišnje- potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.GospodarstvoPoslovna zona Česvinica određena je u skladu s razvojnim potencijalom područja.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije302

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)GRAD PLOČESintezna ocjena i smjernice za područje:12 – PločeStanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 7.115Udio stanovnika do 50 god. starosti 84,0%Udio visoko obrazovanih stanovnika 13,0%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 2.013Ukupno sezonski nastanjenih stanova 288Udio stanova izgrađenih od 1960. do 2000 78,0%Turističke zonePovršina turističkih zona izvan GP naselja13,5 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan) 1.330Hoteli (T1)630 krevetaTuristička naselja (T2)600 krevetaKampovi (T3)100 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 500Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zone309,8ha400,3 ha0 ha44,0 ha356,3 ha(i kamenolom)Ocjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, turističke zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće je realizirati bez značajnijihporemećaja.Višekriterijalnim vrednovanjem putem odabranih pokazatelja utvrđeno je da ova cjelina – područje ima slijedećekarakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnosti:demografske prilike su iznad prosjeka županije +demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je iznad prosjeka županije +turistička privlačnost područja je ocjenjena u prosjeku, odnosno nešto ispod prosjekažupanije0/-područje je u odnosu na urbanizirano okružje u prosjeku županiji 0opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je ocjenjena iznadprosjeka županije+rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine jeocjenjena ispod prosjeka županije-prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transporta u prosjeku ježupanije0Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirane zone nemaju značajnijihograničenja prilikom realizacije, ali se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 110 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 53.500 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 1.542.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 212.000 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.GospodarstvoIndustrijske zone Ploče i Rogotin svojim značajem premašuju čak i županijske okvire te su određene u skladu s razvojnimpotencijalom područja.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije303

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)GRAD OPUZEN - OPĆINA SLIVNOSintezna ocjena i smjernice za područje:13 – Klek (Blace)StanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 2.277Udio stanovnika do 50 god. starosti 73,3%Udio visoko obrazovanih stanovnika 6,8%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 682Ukupno sezonski nastanjenih stanova 541Udio stanova izgrađenih od 1960. do 2000 79,8%Turističke zonePovršina turističkih zona izvan GP naselja35,0 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan)2.600 krevetaHoteli (T1)1.400 krevetaTuristička naselja (T2)600 krevetaKampovi (T3)600 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 0Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zone22,2 ha3,0 ha0 ha0 ha3,0 haOcjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, turističke zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće je realizirati bez značajnijihporemećaja.Višekriterijalnim vrednovanjem putem odabranih pokazatelja utvrđeno je da ova cjelina – područje ima slijedećekarakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnosti:demografske prilike su iznad prosjeka županije +demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je u prosjeku županije, odnosnonešto iznad prosjeka0/+turistička privlačnost područja je ocjenjena u prosjeku županije odnosno nešto iznadprosjeka0/+područje je u odnosu na urbanizirano okružje u prosjeku u županiji 0opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je ocjenjena u prosjekužupanije0rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine jeocjenjena u prosjeku županije0prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transporta u prosjeku ježupanije0Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirane zone nemaju značajnijihograničenja prilikom realizicije, ali se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 213 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 97.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 2.800.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 408.000 kg otpada godišnje- potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.GospodarstvoVeći broj rezerviranih prostora za akvakulturu karakterizira i ovo razvojno područje. Potrebno je prilikom realizacije te djelatnostipreispitati odnos turističkih kapaciteta i zona za razvoj akvakulture.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije304

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)OPĆINA DUBROVAČKO PRIMORJE / STONSintezna ocjena i smjernice za područje:14 – Planikovac - StonStanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 298Udio stanovnika do 50 god. starosti 74,5%Udio visoko obrazovanih stanovnika 5,0%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 73Ukupno sezonski nastanjenih stanova 17Udio stanova izgrađenih od 1960. do 2000 43,8%Turističke zonePovršina turističkih zona izvan GP naselja5,0 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan) 400Hoteli (T1)0 krevetaTuristička naselja (T2)400 krevetaKampovi (T3)0 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 0Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zone0 ha8,8 ha0 ha0 ha8,8 ha(i kamenolom)Ocjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, turističku zonu koje se nalazi unutar ovog područja moguće je realizirati bez većihporemećaja. Međutim, obzirom na specifičnost same lokacije, treba dodatno preispitati prostorne mogućnosti i društvenuprihvatljivost same lokacije kroz izradu prostornih planova nižeg reda.Višekriterijalnim vrednovanjem putem odabranih pokazatelja utvrđeno je da ova cjelina – područje ima slijedećekarakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnosti:demografske prilike su iznad prosjeka županije +demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je ispod prosjeka županije -turistička privlačnost područja je ocjenjena ispod prosjeka županije -područje je u odnosu na urbanizirano okružje u prosjeku u županiji 0opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je ocjenjena u prosjekužupanije0rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine je uprosjeku županije0prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transporta u prosjeku ježupanije, odnosno nešto ispod prosjeka0/-Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirane zone nemaju značajnijihograničenja prilikom realizacije, ali da se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zone u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 20 radnika, od čega minimalno 10% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 12.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 400.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 44.000 kg otpada godišnje- potrebno izgraditi pristupnu cestu do lokacije.Prilikom detaljne razrade zone, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigirati odlukuo samoj lokaciji u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave, ali obzirom na specifičnosti lokacije ove zone, trebadodatno preispitati i prostorne mogućnosti kroz izradu prostornih planova nižeg reda.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije305

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)OPĆINA DUBROVAČKO PRIMORJESintezna ocjena i smjernice za područje:15 - SlanoStanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 1.323Udio stanovnika do 50 god. starosti 67,0%Udio visoko obrazovanih stanovnika 8,6%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 462Ukupno sezonski nastanjenih stanova 183Udio stanova izgrađenih od 1960. do 2000 48,7%Turističke zonePovršina turističkih zona izvan GP naselja88,0 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan) 6.400Hoteli (T1)3.500 krevetaTuristička naselja (T2)2.600 krevetaKampovi (T3)300 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 700Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zone123,1 ha151,6 ha0 ha29,7 ha121,9 ha(i kamenolomi)Ocjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, turističke zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće je realizirati bez većihporemećaja. Međutim, obzirom na iskazane kapacitete zona postoji realna bojazan da sama realizacija može narušiti principodrživog razvoja, prije svega socijalne održivosti (potreba za radnom snagom). Stoga je potrebno pažljivo odrediti sadržaje ikapacitete zona u daljnjem postupku realizacije.Višekriterijalnim vrednovanjem putem odabranih pokazatelja utvrđeno je da ova cjelina – područje ima slijedećekarakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnosti:demografske prilike su u prosjeku županije 0demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je ispod prosjeka županije -turistička privlačnost područja je ocjenjena u prosjeku županije odnosno nešto ispodprosjeka županije0/-područje je u odnosu na urbanizirano okružje u nešto iznad prosjeka u županiji +opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je ocjenjena u prosjekužupanije, odnosno nešto iznad prosjeka0/+rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine je ispodprosjeka, odnosno u prosjeku županije-/0prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transporta u prosjeku ježupanije, odnosno nešto iznad prosjeka0/+Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirane zone nemaju značajnijihograničenja prilikom realizacije, ali da se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 572 radnika, od čega minimalno 25% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 262.500 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 7.720.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 1.062.000 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.GospodarstvoIndustrijska zona Rudine, poslovna zona Banići te kamenolomi koji se nalaze unutar ovog razvojnog područja određeni su uskladu s razvojnim potencijalom općine. Manje zone akvakulture koje su planirane u ovom području mogu doći u koliziju splaniranim turističkim zonama tako da je to potrebno dodatno preispitati.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije306

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)OPĆINA MLJETSintezna ocjena i smjernice za područje:16 – Prožura (Saplunara)StanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 352Udio stanovnika do 50 god. starosti 63,1%Udio visoko obrazovanih stanovnika 5,4%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 144Ukupno sezonski nastanjenih stanova 189Udio stanova izgrađenih od 1960. do 2000 45,1%Turističke zonePovršina turističkih zona izvan GP naselja31,3 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan)1.525 krevetaHoteli (T1)0 krevetaTuristička naselja (T2)1.525 krevetaKampovi (T3)0 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 250Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zone0 ha1,6 ha0 ha1,6 ha0 haOcjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće je realizirati ali postoji realnabojazan da sama realizacija može narušiti princip održivog razvoja. Stoga je potrebno pažljivo odrediti sadržaje i kapacitetezona u daljnjem postupku realizacije.Višekriterijalnim vrednovanjem putem odabranih pokazatelja utvrđeno je da ova cjelina – područje ima slijedećekarakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnosti:demografske prilike su u prosjeku županije 0demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je ispod prosjeka županije -turistička privlačnost područja je ocjenjena u prosjeku županije, odnosno ispod prosjeka 0/-područje je u odnosu na urbanizirano okružje ispod prosjeka u županiji -opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je ocjenjena ispodprosjeka županije-rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine je uprosjeku županije0prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transportaispod je prosjeka županije, odnosno u prosjeku-/0Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da zona koja je planirana u ovom područjuima značajnih ograničenja koja se mogu očitovati prilikom realizacije, te da je potrebno obratiti pažnju na slijedeće posljedicerealizacije zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 76 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 45.750 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 1.525.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 167.750 kg otpada godišnje- potrebno izgraditi pristupne ceste do planiranih lokacija.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave. Obzirom na specifičnosti lokacija svake odplaniranih zona, treba dodatno preispitati prostorne mogućnosti i njihovu društvenu prihvatljivost kroz izradu prostornih planovanižeg reda.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije307

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)DUBROVNIKSintezna ocjena i smjernice za područje:17 – Šipan (Lopud)StanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 352Udio stanovnika do 50 god. starosti 63,1%Udio visoko obrazovanih stanovnika 5,4%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 144Ukupno sezonski nastanjenih stanova 189Udio stanova izgrađenih od 1960. do 2000 45,1%Turističke zonePovršina turističkih zona izvan GP naselja31,3 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan) 1.525Hoteli (T1)0 krevetaTuristička naselja (T2)1.525 krevetaKampovi (T3)0 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 400Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zoneOcjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće je realizirati ali postoji realnabojazan da sama realizacija može narušiti princip održivog razvoja, prije svega socijalne održivosti (potreba za radnomsnagom). Stoga je potrebno pažljivo odrediti sadržaje i kapacitete zona u daljnjem postupku realizacije.Višekriterijalnim vrednovanjem putem odabranih pokazatelja utvrđeno je da ova cjelina – područje ima slijedećekarakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnosti:demografske prilike su ispod prosjeka županije -demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je u prosjeku, odnosno neštoispod prosjeka županije0/-turistička privlačnost područja je ocjenjena iznad prosjeka županije +područje je u odnosu na urbanizirano okružje ispod prosjeka u županiji -opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je ocjenjenaispod prosjeka županije-rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine je uprosjeku županije0prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transporta u prosjeku ježupanije0Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da zona koja je planirana u ovom područjuima značajnih ograničenja koja se mogu očitovati prilikom realizacije, te da je potrebno obratiti pažnju na slijedeće posljedicerealizacije zone u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 94 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 56.400 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 1.880.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 206.800 kg otpada godišnje- potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave. Obzirom na specifičnosti lokacija svake odplaniranih zona, treba dodatno preispitati prostorne mogućnosti i njihovu društvenu prihvatljivost kroz izradu prostornih planovanižeg reda.0 ha0 ha0 ha0 ha0 haZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije308

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)DUBROVNIKSintezna ocjena i smjernice za područje:18 – ZatonStanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 352Udio stanovnika do 50 god. starosti 63,1%Udio visoko obrazovanih stanovnika 5,4%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 144Ukupno sezonski nastanjenih stanova 189Udio stanova izgrađenih od 1960. do 2000 45,1%Turističke zonePovršina turističkih zona izvan GP naselja31,3 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan) 1.525Hoteli (T1)0 krevetaTuristička naselja (T2)1.525 krevetaKampovi (T3)0 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 200Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zone0,7 ha6,3 ha0 ha0 ha6,3 haOcjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće je realizirati bez većih poremećaja.Višekriterijalnim vrednovanjem putem odabranih pokazatelja utvrđeno je da ova cjelina – područje ima slijedećekarakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnosti:demografske prilike su iznad prosjeka u županiji +demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je iznad prosjeka županije +turistička privlačnost područja je ocjenjena iznad prosjeka županije +područje je u odnosu na urbanizirano okružje iznad prosjeka u županiji +opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je povoljna, odnosnoiznad je prosjeka u odnosu na cjelinu županijaskog prostora+rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine je uprosjeku županije, odnosno nešto manja od prosjeka županije,0/-prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transportaiznad je prosjeka županije+Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da se planirane zone mogu realizirati, ali dase treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije navedenih zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 185 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 95.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 2.870.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 403.750 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije309

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)DUBROVNIKSintezna ocjena i smjernice za područje:19 – Srđ (Dubrovnik)StanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 40.130Udio stanovnika do 50 god. starosti 78,5%Udio visoko obrazovanih stanovnika 16,9%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 13.112Ukupno sezonski nastanjenih stanova 1.933Udio stanova izgrađenih od 1960. do 2000 66,5%Turističke zonePovršina turističkih zona izvan GP naselja53,0 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan) 3.000Hoteli (T1)1.400 krevetaTuristička naselja (T2)1.600 krevetaKampovi (T3)0 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 1.400Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjene (R1)Gospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zone312,8 ha13,2 ha0 ha0 ha13,2 haOcjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće je realizirati bez većih poremećaja.Višekriterijalnim vrednovanjem putem odabranih pokazatelja utvrđeno je da ova cjelina – područje ima slijedećekarakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnosti:demografske prilike su iznad prosjeka u županiji +demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je iznad prosjeka županije +turistička privlačnost područja je ocjenjena iznad prosjeka županije +područje je u odnosu na urbanizirano okružje iznad prosjeka u županiji +opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je povoljna, odnosnoiznad je prosjeka u odnosu na cjelinu županijaskog prostora+rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine je uprosjeku županije, odnosno nešto manja od prosjeka županije0/-prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transportaiznad je prosjeka županije+Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da se planirane zone mogu realizirati, ali dase treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije navedenih zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 255 radnika, od čega minimalno 30% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 118.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 3.560.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 456.000 kg otpada godišnje- potrebno je izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditiračuna, te korigirati pojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije310

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)ŽUPA DUBROVAČKA - KONAVLESintezna ocjena i smjernice za područje:20 – Kupari - CavtatStanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 9.271Udio stanovnika do 50 god. starosti 84,4%Udio visoko obrazovanih stanovnika 9,8%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 2.576Ukupno sezonski nastanjenih stanova 541Udio stanova izgrađenih od 1960. do 2000 76,1%Turističke zonePovršina turističkih zona izvan GP naselja57,9 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan 5.000Hoteli (T1)3.900 krevetaTuristička naselja (T2)1.300 krevetaKampovi (T3)0 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 400Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjene (R1)Gospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zone24,3 ha31,8 ha2,1 ha25,2 ha4,5 haOcjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće jerealizirati bez većih poremećaja.Višekriterijalnim vrednovanjem putem odabranih pokazatelja utvrđeno je da ova cjelina – područje ima slijedećekarakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnosti:demografske prilike su u cjelini zadovoljavajuće odnosno demografski potencijal jenegdje u prosjeku županije0demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je iznad prosjeka županije +turistička privlačnost područja je ocjenjena iznad prosjeka županije +opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je povoljna, odnosnoiznad je prosjeka u odnosu na cjelinu županijaskog prostora+rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine je uprosjeku županije, odnosno nešto manja od prosjeka županije0/-prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transportau prosjeku je županije, odnosno nešto iznad prosjeka0/+područje je u odnosu na urbanizirano okružje iznad prosjeka u županiji +Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da se planirane zone mogu realizirati, ali dase treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije navedenih zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 518 radnika, od čega minimalno 30% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 224.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 6.480.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 894.000 kg otpada godišnjePrilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditiračuna, te korigirati pojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.GospodarstvoPoslovna zona Ćilipi određena je u skladu s razvojnim potencijalom općine.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije311

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)KONAVLESintezna ocjena i smjernice za područje:21 - GrudaStanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 1.641Udio stanovnika do 50 god. starosti 73,2%Udio visoko obrazovanih stanovnika 6,6%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 470Ukupno sezonski nastanjenih stanova 69Udio stanova izgrađenih od 1960. do 2000 45,5%Turističke zonePovršina turističkih zona izvan GP naseljaUkupno turističkih kreveta (stanje+planHoteli (T1)Turistička naselja (T2)Kampovi (T3)Luke nautičkog turizma - broj vezovaSportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjene (R1)Gospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zone11,0ha1100 kreveta1.100 kreveta0 kreveta0 kreveta165,0 ha23,7 ha0 ha0 ha23,7 haOcjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zone koje se nalaze unutar ovog područja moguće je realizirati bez većih poremećajapažljivo određujući kapacitet u daljnjem postupku realizacije prije svega kroz postupak procjene utjecaja na okoliš za golf.Višekriterijalnim vrednovanjem putem odabranih pokazatelja utvrđeno je da ova cjelina – područje ima slijedećekarakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnosti:demografske prilike su u cjelini zadovoljavajuće odnosno demografski potencijal jenegdje u prosjeku županije0demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je također zadovoljavajući 0turistička privlačnost područja je ocjenjena ispod prosjeka županije -područje je u odnosu na urbanizirano okružje iznad prosjeka u županiji +opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je povoljna, odnosnoiznad je prosjeka u odnosu na cjelinu županijaskog prostora+rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine je uprosjeku županije, odnosno nešto manja od prosjeka županije0/-prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transporta u prosjeku ježupanije0Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da se planirane zone mogu realizirati, ali dase treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije navedenih zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 138 radnika, od čega minimalno 30% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 55.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 1.540.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 220.000 kg otpada godišnjePrilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.GospodarstvoIndustrijska zona Gruda određena je u skladu s razvojnim potencijalom općine.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije312

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEStručna ekspertiza – zaključak (Višekriterijska analiza i vrednovanje)KONAVLESintezna ocjena i smjernice za područje:22 – KONAVLE - Prevlaka (Molunat)StanovništvoStanovnika ukupno (2001.g.) 242Udio stanovnika do 50 god. starosti 69,4%Udio visoko obrazovanih stanovnika 3,3%StanoviStalno nastanjenih stanova (2001.g.) 79Ukupno sezonski nastanjenih stanova 7Udio stanova izgrađenih od 1960. do 2000. 40,5%Turističke zonePovršina turističkih zona izvan GP naselja27,0 haUkupno turističkih kreveta (stanje+plan) 1.800Hoteli (T1)1.000 krevetaTuristička naselja (T2)800 krevetaKampovi (T3)0 krevetaLuke nautičkog turizma - broj vezova 500Sportsko rekreacijske zone u bliziniPovršina GP sportske namjeneGospodarske zone u području ili u bliziniPovršina GP svih vrsta gospodarskih zonaVišenamjenske zonePoslovne zoneIndustrijske zoneOstalo u području:Ocjena stanja i rezultat vrednovanja primjenom odabranih pokazateljaObzirom na utvrđeni razvojni potencijal, zonu koja se nalazi unutar ovog područja moguće je realizirati ali postoji realna bojazanda sama realizacija može narušiti princip održivog razvoja, prije svega socijalne održivosti. Stoga je potrebno pažljivo odreditisadržaje i kapacitet zone u daljnjem postupku realizacije, prije svega kroz postupak procjene utjecaja na okoliš.Višekriterijalnim vrednovanjem putem odabranih pokazatelja utvrđeno je da ova cjelina – područje ima slijedećekarakteristike, odnosno prostorni i društveni potencijal za daljnji razvoj gospodarskih djelatnosti:demografske prilike su ispod prosjeka županije, -demografski potencijal za gospodarski razvoj područja je također ispod prosjeka županije -turistička privlačnost područja je ocjenjena ispod prosjeka županije -područje je u odnosu na urbanizirano okružje u prosjeku u županiji 0opremljenost područja osnovnom komunalnom infrastrukturom je ocjenjena ispodprosjeka županije-rasprostranjenost i rang zaštite, odnosno očuvanja prirodne i kulturne baštine je ispodprosjeka županije-prometna dostupnost područja ukoliko se analiziraju svi vidovi transporta u prosjeku ježupanije0Smjernice i mjere za planiranje zonaTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirana zona ima velikih ograničenjaprilikom realizicije, tei da se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zone u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 150 radnika,- od čega minimalno 30% visokoobrazovanih te 40-50% srednje obrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 72.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 2.160.000 kWh električne energije- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 288.000 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.0 ha0 ha0 ha0 ha0 haZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije313

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPROSTORNO-PLANERSKA ANALIZAREZULTAT VIŠEKRITERIJALNE VALORIZACIJE TURISTIČKIH PODRUČJA S PROSTORNOPLANSKIH GLEDIŠTARazvojna područja su određena temeljem prethodne valorizacije razvojnih aspiracija jedinica lokalnesamouprave, u postupku predlaganja racionalnih, zakonski utemeljenih rješenja usklađenih sdokumentima prostornog uređenja Države.Ta razvojna područja su prostorno determinirana, na neki način su homogena i predstavljaju podloguza valorizaciju putem odabranih kriterija.Temeljem ekspertne valorizacije primjenom odabranih kriterija svako razvojno područje dobilo je svojuvrijednost te je okarakterizirano kao područje koje ima- najbolji razvojni potencijal (pozitivno okruženje za razvoj turizma),- prosječni potencijal za razvoj te kao područje koje primjenom odabranih kriterija ima- najlošije karakteristike za razvoj (negativno okruženje za razvoj turizma).Kako je Hrvatska još uvijek u procesu prijenosa odgovornosti za razvoj i investicije sa središnje naregionalnu/lokalnu razinu, Županija osim prostornih planova kao planova koji fizički određuju zone ikoličine turističkog razvitka, nema drugih instrumenata niti oruđa za upravljanje ili poticanje turizma sažupanijske ili lokalne razine. U tom kontekstu za sada ne postoji niti je moguća sveobuhvatnainvesticijska strategija za cjeloviti i integrirani turistički razvoj županije i to kako sa stajališta privlačenjavećih domaćih ili međunarodnih investitora, tako i sa stajališta privlačenja malih lokalnih poduzetnikainvestitora.Naime javne vlasti županije nemaju nadležnosti niti financijsku snagu za oblikovanjedjelotvorne investicijske strategije koja bi rezultirala brzim razvojnim ciklusom.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije314

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEUz to u ovoj županiji ima područja gdje postoje slijedeća ograničenja:(1) nepostojanje turizmu potrebne infrastrukture (lokalne ceste, vodoopskrba i odvodnja);(2) nedostatak mlađeg i poduzetnički obrazovanog stanovništva za male i srednje projekte;(3) nedostatak fondova za inicijalne investicije u turizmu;(4) nedostatak regionalnih ili lokalnih poduzetničkih središta za projekte održivog turizma;(5) neriješeno pitanje koncesija i korištenja atraktivnog zemljišta (plaža, uvala, zaljeva);(6) nedostatak kvalitetnih upravljačkih agencija specijaliziranih za turizam (osim naslijeđenihturističkih ureda).Upravo zbog navedenih ograničenja, razvoj je moguće ostvariti u svakoj planiranoj turističkoj zoni kojaće biti uvrštena u prostorni plan (on zavisi od investicijske odluke), ali je vjerojatniji samo na nekim odplaniranih turističkih zona koje su višekriterijskim vrednovanjem utvrđene kao optimalne. Razvoj,danas gospodarski manje razvijenih ili nerazvijenih područja, treba provoditi po konceptukoncentracije i prvenstva graditeljskih aktivnosti na nekoliko područja s najvećim potencijalima iz kojihće se kasnije razvoj širiti i u manja, udaljenija ili manje podobna područja - zone.Generalna je ocjena da broj i kapaciteti planiranih turističkih zona premašuju optimalne socijalne,gospodarske, infrastrukturne i druge mogućnosti Dubrovačko-neretvanske županje.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije315

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJESTANDARDI i POSLJEDICE RAZVOJNIH ODLUKA UKUPNO ZA ŽUPANIJU:ZAPOSLENINormativ: zaposleni po krevetu (sobi ilismještajnoj jedinici . kamp)Brojni izvori:Hoteli:1 zaposlen/3-12 kreveta4* zaposlen/3,5 kreveta3* zaposlen/8 krevetaTur.naselje i Kamp:1 zaposlen / 12,2-21,5 kreveta-noćenjaKamp:1 zaposlen/ 41-50-62-71 krevetaOdabrano:Hoteli: 1/8 krevetaTurNas: 1/20 krevetaKamp: 1/60 krevetaVODOVODNormativ: litara vode / krevetu / danBrojni izvori:Hoteli:290-440 lit. po krevetu/danTur.naselja:290-320 lit. po krevetu/danTur.naselje-Kamp:190-210 lit/krevetu/danKamp:146-180 lit./krevetu/danOdabrano:Hoteli: 50 m3 (za 120 dana godišnje)TurNas: 30 m3 (za 90 dana godišnje)Kamp: 15 m3 (za 75 dana godišnje)ELEKTRIČNA ENERGIJANormativ: KWh / krevetu / danBrojni izvori:Hoteli:9,1-20,0 KWh/krevetu/danTur.naselja:8,0-9,1 KWh/krevetu/danTur.naselje-Kamp:3,9 KWh/krevetu/danKamp:3,5-5,0-6,3 KWh/krevetu/danOdabrano:Hoteli: 1400 KWh (za 120 dana godišnje)TurNas: 1000 KWh (za 90 dana godišnje)Kamp: 400 KWh (za 75 dana godišnje)OTPADNormativ: kg otpada po krevetu / godišnjeBrojni izvori:Hoteli:0,7-1,9 kg po krevetu/danTur.naselja:09-1,5 kg po krevetu/danTur.naselje-Kamp:1,2 kg po krevetu/danKamp:1,1-1,5 kg po krevetu/danOdabrano:Hoteli: 200 kg (za 120 dana godišnje)TurNas: 110 kg (za 90 dana godišnje)Kamp: 100 kg (za 75 dana godišnje)Potreban broj zaposlenih u špici sezone -izračunUkupno:3.858 zaposlenih u turizmuPotrebna voda u m3 godišnje –izračunHoteli:71,4 m3/krevetu/godišnjeTur.naselja:49,0 m3/krevetu/godišnjeKamp:10,3-14,6-16,9-20,6-23,4 m3/krevetu/godišnjeUkupno:1.801.850 m3 vode godišnjePotrebna električna energija KWh godišnje -izračunHoteli:1350 KWh/krevetu/godišnjeTur.naselja:1360 KWh/krevetu/godišnjeKamp:165-204-356-393-440 KWh/krevetu/godišnjeUkupno:54.100.000 KWh električne energijegodišnjeStvoreno otpada tona/godišnje –izračunHoteli:200 kg/krevetu/godišnjeTur.naselja:110 kg/krevetu/godišnjeKamp:100 kg/krevetu/godišnjeUkupno:7.338.000 kg otpada godišnjeZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije316

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE1. UBLI - LASTOVOTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirana zona ima znatnih ograničenjaprilikom realizacije, te da se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zone u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 109 radnika, od čega minimalno 5% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 59.750 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 1.910.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 230.000 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.2. VELA LUKATurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirane zone nemaju značajnijihograničenja prilikom realizacije, ali da se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 63 radnika, od čega minimalno 5% visokoobrazovanih te 20-30% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 42.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 1.320.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 280.000 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.GospodarstvoIndustrijska/ poslovna zona u Veloj Luci određena je u skladu s razvojnim potencijalom općine.3. PRIŽBA –BLATOTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da zone koje su planirane u ovom područjuimaju velikih ograničenja koja se mogu očitovati prilikom realizacije, te da je potrebno obratiti pažnju na slijedeće posljedicerealizacije zone u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 66 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 27.800 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 796.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 111.200 kg otpada godišnje- potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.4. PRIHODIŠĆE – SMOKVICATurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da zone koje su planirane u ovom područjuimaju velikih ograničenja koja se mogu očitovati prilikom realizacije, te da je potrebno obratiti pažnju na slijedeće posljedicerealizacije zone u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 88 radnika, od čega minimalno 30% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 35.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 980.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 140.000 kg otpada godišnje- potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.5. KORČULA –LUMBARDATurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirane zone nemaju značajnijihograničenja prilikom realizacije, ali se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 192 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 110.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 3.600.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 410.000 kg otpada godišnje.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije317

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPrilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.GospodarstvoIndustrijske/ poslovne zone Žrnovo i Dominče određene su u skladu s razvojnim potencijalom područja.6. LOVIŠTETurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da zona koja je planirana u ovom područjuima značajnih ograničenja koja se mogu očitovati prilikom realizacije, te da je potrebno obratiti pažnju na slijedeće posljedicerealizacije zone u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 50 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 20.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 560.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 80.000 kg otpada godišnje- potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacije.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.GospodarstvoIndustrijske/ poslovne zone određena je u skladu s razvojnim potencijalom područja.7. TRPANJ – DUBATurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirane zone nemaju značajnijihograničenja prilikom realizacije, ali da se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 52 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 29.650 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 955.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 112.050 kg otpada godišnje- potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.8. OREBIĆTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirane zone nemaju značajnijihograničenja prilikom realizacije, ali se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 514 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 252.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 7.552.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 1.039.000 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.9. KUNATurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da zona koja je planirana u ovom područjuima značajnih ograničenja koja se mogu očitovati prilikom realizacije, te da je potrebno obratiti pažnju na slijedeće posljedicerealizacije zone u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 50 radnika, od čega minimalno 30% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 20.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 560.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 80.000 kg otpada godišnje- potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacije.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije318

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE10. JANJINA – ŽULJANATurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirane zone nemaju značajnijihograničenja prilikom realizacije, ali da se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 161 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 74.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 2.100.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 317.000 kg otpada godišnje- potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete zona) u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.GospodarstvoVeliki broj rezerviranih prostora za akvakulturu karakterizira ovo razvojno područje. Potrebno je prilikom realizacije te djelatnostipreispitati odnos turističkih kapaciteta i zona za razvoj akvakulture.11. PRAPRATNO – STONTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirane zone nemaju značajnijihograničenja prilikom realizacije, ali se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 63 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 40.500 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 1.290.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 175.500 kg otpada godišnje- potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.GospodarstvoPoslovna zona Česvinica određena je u skladu s razvojnim potencijalom područja.12. PLOČETurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirane zone nemaju značajnijihograničenja prilikom realizacije, ali se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 110 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 53.500 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 1.542.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 212.000 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.GospodarstvoIndustrijske zone Ploče i Rogotin svojim značajem premašuju čak i županijske okvire te su određene u skladu s razvojnimpotencijalom područja.13. KLEK – BLACETurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirane zone nemaju značajnijihograničenja prilikom realizicije, ali se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 213 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 97.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 2.800.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 408.000 kg otpada godišnje- potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.GospodarstvoVeći broj rezerviranih prostora za akvakulturu karakterizira i ovo razvojno područje. Potrebno je prilikom realizacije te djelatnostipreispitati odnos turističkih kapaciteta i zona za razvoj akvakulture.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije319

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE14. PLANIKOVAC – STONTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirane zone nemaju značajnijihograničenja prilikom realizacije, ali da se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zone u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 20 radnika, od čega minimalno 10% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 12.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 400.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 44.000 kg otpada godišnje- potrebno izgraditi pristupnu cestu do lokacije.Prilikom detaljne razrade zone, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigirati odlukuo samoj lokaciji u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave, ali obzirom na specifičnosti lokacije ove zone, trebadodatno preispitati i prostorne mogućnosti kroz izradu prostornih planova nižeg reda.15. SLANOTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirane zone nemaju značajnijihograničenja prilikom realizacije, ali da se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 572 radnika, od čega minimalno 25% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 262.500 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 7.720.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 1.062.000 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona, u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke (prije svega maksimalne kapacitete) u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.GospodarstvoIndustrijska zona Rudine, poslovna zona Banići te kamenolomi koji se nalaze unutar ovog razvojnog područja određeni su uskladu s razvojnim potencijalom općine. Manje zone akvakulture koje su planirane u ovom području mogu doći u koliziju splaniranim turističkim zonama tako da je to potrebno dodatno preispitati.16. PROŽURA – SAPLUNARATurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da zona koja je planirana u ovom područjuima značajnih ograničenja koja se mogu očitovati prilikom realizacije, te da je potrebno obratiti pažnju na slijedeće posljedicerealizacije zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 76 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 45.750 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 1.525.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 167.750 kg otpada godišnje- potrebno izgraditi pristupne ceste do planiranih lokacija.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave. Obzirom na specifičnosti lokacija svake odplaniranih zona, treba dodatno preispitati prostorne mogućnosti i njihovu društvenu prihvatljivost kroz izradu prostornih planovanižeg reda.17. ŠIPAN – LOPUDTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da zona koja je planirana u ovom područjuima značajnih ograničenja koja se mogu očitovati prilikom realizacije, te da je potrebno obratiti pažnju na slijedeće posljedicerealizacije zone u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 94 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 56.400 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 1.880.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 206.800 kg otpada godišnje- potrebno izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave. Obzirom na specifičnosti lokacija svake odplaniranih zona, treba dodatno preispitati prostorne mogućnosti i njihovu društvenu prihvatljivost kroz izradu prostornih planovanižeg reda.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije320

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE18. ZATONTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da se planirane zone mogu realizirati, ali dase treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije navedenih zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 185 radnika, od čega minimalno 20% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 95.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 2.870.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 403.750 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.19. SRĐ – DUBROVNIKTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da se planirane zone mogu realizirati, ali dase treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije navedenih zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 255 radnika, od čega minimalno 30% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 118.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 3.560.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 456.000 kg otpada godišnje- potrebno je izgraditi pristupne ceste do lokacija.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.20. KUPARI – CAVTATTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da se planirane zone mogu realizirati, ali dase treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije navedenih zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 518 radnika, od čega minimalno 30% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 224.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 6.480.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 894.000 kg otpada godišnjePrilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.GospodarstvoPoslovna zona Ćilipi određena je u skladu s razvojnim potencijalom općine.21. GRUDATurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da se planirane zone mogu realizirati, ali dase treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije navedenih zona u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 138 radnika, od čega minimalno 30% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 55.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 1.540.000 kWh električne energije godišnje- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 220.000 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.GospodarstvoIndustrijska zona Gruda određena je u skladu s razvojnim potencijalom općine.22. PREVLAKA – MOLUNATTurizamObzirom na utvrđeni „razvojni potencijal“ promatranog područja može se ustanoviti da planirana zona ima velikih ograničenjaprilikom realizicije, tei da se treba obratiti pažnja na slijedeće posljedice realizacije zone u planiranim kapacitetima:- potrebno je osigurati minimalno 150 radnika, od čega minimalno 30% visokoobrazovanih te 40-50% srednjeobrazovanih- potrebno je osigurati minimalno 72.000 m 3 pitke vode godišnje- potrebno je osigurati minimalno 2.160.000 kWh električne energije- potrebno je osigurati zbrinjavanje minimalno 288.000 kg otpada godišnje.Prilikom detaljne razrade zona u planovima nižeg reda potrebno je o navedenim posljedicama voditi računa, te korigiratipojedine razvojne odluke u skladu s mogućnostima jedinice lokalne samouprave.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije321

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEVALORIZACIJA RASPOREDA LUKA NAUTIČKOG TURIZMA I SPORTSKIH LUKA SPROSTORNO PLANSKIH GLEDIŠTANije izvršena detaljna valorizacija označenih lokacija za luke nautičkog turizma, ali je moguće ustvrditida pokazatelji kojima su valorizirana turistička razvojna područja svakako mogu poslužiti i zavalorizaciju ovih lokacija. Slijedom toga može se zaključiti da bi i ocijene kojima bi se valoriziralepojedine turističke zone/područja bile sukladne ocjenama za pojedine lokacije luka nautičkog turizma.Kao i kod ostalih gospodarskih zona/lokacija i kod lokacija za luke nautičkog turizma može se ustvrditida ne postoji sustavni način određivanja prioriteta realizacije pojedinih lokacija.Upravo zbog toga, luke nautičkog turizma moguće je realizirati na svakoj planiranoj lokaciji koja će bitiuvrštena u prostorni plan (što zavisi od investicijske odluke, ali i od rezultata procjene utjecaja naokoliš za svaku lokaciju), ali je vjerojatniji očekivati da će to biti na lokacijama koje se nalaze unutarrazvojnih područja koja su višekriterijskim vrednovanjem utvrđena kao povoljnija.Generalna je ocjena da broj i kapaciteti planiranih luka nautičkog turizma premašuju optimalnesocijalne, gospodarske, infrastrukturne i druge mogućnosti Dubrovačko-neretvanske županje.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije322

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEVALORIZACIJA RASPOREDA PROSTORA ZA SPORTSKE I REKREACIJSKE NAMJENE SPROSTORNO PLANSKIH GLEDIŠTANije izvršena detaljna valorizacija označenih lokacija za sportske i rekreacijske namjene, ali je mogućeustvrditi da pokazatelji kojima su valorizirana turistička razvojna područja svakako mogu poslužiti i zavalorizaciju ovih lokacija.Kao i kod ostalih zona/lokacija i kod ovih lokacija može se ustanoviti da ne postoje sustavna rješenjaoko utvrđivanja prioritetnih lokacija.Upravo zbog toga, moguće je na svakoj od planiranih lokacija koje će biti uvrštene u prostorni planžupanije realizirati planirane građevine/zahvate (što zavisi od investicijske odluke, ali i od rezultataprocjene utjecaja na okoliš za svaku lokaciju prije svega golfa), ali je vjerojatniji očekivati da će to bitina lokacijama koje se nalaze unutar razvojnih područja koja su višekriterijskim vrednovanjem utvrđenakao povoljnija.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije323

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEREZULTAT VIŠEKRITERIJALNE VALORIZACIJE GOSPODARSKIH RAZVOJNIH PODRUČJA(ZONA) S PROSTORNO PLANSKIH GLEDIŠTAUz navedena ograničenja u sustavu prostornog uređenja i sustavu investicijskog odlučivanja koja suprikazana za turističke zone, ograničenja gospodarskog razvitka su i:(1) prometna udaljenost i odsječenost područja od većih proizvodnih i trgovačkih središta,(2) nedovoljna ulaganja za provedbu tržišne prilagodbe, restrukturiranja, obnove i modernizacijegospodarskih kapaciteta,(3) neravnomjerna rasprostranjenost stanovništva.Upravo zbog navedenih strukturnih ograničenja, razvoj je moguće ostvariti u svakoj planiranojgospodarskoj zoni koja će biti uvrštena u prostorni plan (on zavisi od investicijske odluke), ali jevjerojatniji samo na nekim od planiranih gospodarskih zona koje su višekriterijskim vrednovanjemutvrđene kao povoljnije.Generalna je ocjena da broj i kapaciteti planiranih gospodarskih zona premašuju optimalne socijalne,gospodarske, infrastrukturne i druge mogućnosti Dubrovačko-neretvanske županje.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije324

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEZAKLJUČAKZbog svega navedenog, budući (održivi) razvoj moguće je prikazati kroz dva scenarija. Prvi je da ćepojedina područja ili lokacije koja se prva izgrade “potrošiti” sve sadašnje razvojne potencijale i timestvarno ili privremeno “eliminirati” razvojne mogućnosti ostalih susjednih područja i drugi je da će sepojaviti dovoljno snažni investitori koji će moći premostiti i takve brojne socijalne, infrastrukturne,razvojne i druge zapreke i time nametnuti svoju viziju “održivog“ razvoja ove regije.Uvrštavanje prekobrojnih i/ili prevelikih gospodarskih i turističko-ugostiteljskih zona u temeljniprostorno planski dokument županije nisu problem sam po sebi, jer u određenom razdoblju sprečavajudrugu neracionalnu namjenu.Proteklih desetljeća upravo su velike planirane i nikad realizirane turističke zone (kao i prostorirezervirani za posebnu namjenu - vojsku) ostale očuvane od gradnje svake vrste. Međutim, problemse može pojaviti tamo gdje bi neka druga optimalna-primjerena namjena donijela sveukupno punoveće razvojne učinke.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije325

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEd) Eksploatacija mineralnih sirovinaRudarsko-geološkom studijom Dubrovačko-neretvanske županije definirana je potencijalnost prostoraŽupanije za istraživanje i eksploataciju AG kamena i drugih mineralnih sirovina, dat je prijedloggospodarenja mineralnim sirovinama, te način sanacije tijekom korištenja i nakon zatvaranjaeksploatacijskih polja, odnosno uređenja prenamjenom napuštenih polja.Studijom je utvrđen ograničeni potencijal za istraživanje i eksploataciju mineralnih sirovina kojipredstavlja zone prirodnog prostiranja sirovina od kojih su izuzeti pojasevi uz prometnu infrastrukturu,vizuelno istaknute zone, zone naselja i planiranig građevinskih zona (2 km od naselja, odnosno 1 kmod stambenih građevina ili građevina u kojima se odvija poslovna djelatnost za eksploataciju kojauključuje miniranje i 200 - 500 m za aktivnost koja uključuju samo kopanje), zaštićeni i predloženi zazaštitu dijelovi prirode, prostori vrijednih visokih šuma i poljoprivrednog zemljišta,zone kulturne baštinei vodozaštitne zone.Najvrijednija mineralna sirovina na području Dubrovačko-neretvanske županije je arhitektonskograđevnikamen. Velike površine ocijenjene kao potencijalne za eksploataciju AGK s jedne strane, teveliki uvoz obrađenog kamena , kao i male investicije u objekte obrade s druge strane, dajemogućnosti za vrlo brzo i znatnije povećanje proizvodnje.Usporedba eksploatacijskih rezervi i proizvodnje AGK u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i Republici HrvatskojPodručjeEksploatacijskerezerve m 3Udio u eksploatacijskimrezervama RHZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije326Proizvedenom 3Udio u proizvodnjiRHDubrovačko-neretvanskažupanija558784 2,5 13377 16,4Republika Hrvatska 22541004 81378Prosječna godišnja stopa rasta eksploatacije blokova arhitektonsko-građevnog kamena u razdoblju od1997. -2006. u RH iznosila je preko 5 %. U Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama uzeta jeniža stopa rasta u visini od 4 % kao realna veličina u procjeni buduće proizvodnje do 2035. S obziromna geološki potencijal Županije i uz uvjet razvoja preradbenih kapaciteta i primjene novih tehnologija,te povećanja proizvodnje finalnih proizvoda više razine prerade za krajnju potrošnju i izvoz realno jepredvidjeti porast proizvodnje od 7-8 % godišnje.Ukupna površina sa ograničenim geološkim potencijalom AGK iznosi 563 km2. Kako niz geološkihformacija ima potencijal AGK načinjena je evaluacija na temelju litoloških karakteristika stijena ivjerojatnosti u svrhu izdvajanja formacija sa većim i manjim geološkim potencijalom AGK.Površine potencijalnosti (viša i niža) arhitektonsko građevnog kamenaProstori niže geološke Prostori više geološkeGradovi/OpćinepotencijalnostipotencijalnostiUkupnoPovršina (km²) Udio (%) Površina (km²) Udio (%) Površina (km²) Udio (%)Blato 0,92 0,16 19,42 3,45 20,34 3,61Dubrovačkoprimorje28,68 5,09 41,66 7,39 70,34 12,48Dubrovnik 3,76 0,67 35,04 6,21 38,80 6,88Janjina 7,27 1,29 8,40 1,49 15,68 2,78Konavle 27,03 4,80 44,83 7,95 71,86 12,57Korčula 23,49 4,17 37,42 6,64 60,90 10,80Kula Norinska 12,33 2,19 4,91 0,87 17,24 3,06Lumbarda 1,39 0,25 4,94 0,88 6,33 1,12Metković 0,66 0,12 0,28 0,05 0,94 0,17Mljet 2,69 0,48 2,69 0,48Orebić 55,63 9,87 20,69 3,67 76,32 13,54Ploče 26,13 4,63 16,34 2,90 42,27 7,53Pojezerje 7,09 1,26 2,36 0,42 9,45 1,68Slivno 0,08 0,01 0,08 0,01Smokvica 3,83 0,68 12,28 2,18 16,11 2,86Ston 47,80 8,48 9,51 1,69 57,31 10,17Trpanj 2,89 0,51 10,58 1,88 13,47 2,39Vela Luka 5,72 1,01 17,80 3,16 23,52 4,17Zažablje 2,13 0,38 16,43 2,91 18,56 3.29Župa dubrovačka 0,04 0,01 1,30 0,23 1,34 0,24256,78 45,56 306,96 54,45 563,75 100,00

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEUz AGK TGK ima najveći potencijal za eksploataciju. Površine ograničenog geološkog potencijala zaTGK iznosi 189 km 2 . Najveći ograničeni geološki potencijal vezan je za prostor Općine Dubrovačkoprimorje (22 %), Općine Konavle (19 %), Grada Korčule (16 %) i Općine Orebić (14 %). Pri tome trebauzeti u obzir da su sve zone potencijalnosti, a prvenstveno AGK, ujedno i potencijalni prostori zaeksploataciju TGK. Ukupna proizvodnja od 5,4 t po stanovniku TGK u Dubrovačko-neretvanskojžupaniji odgovara prosjeku RH za 2005. godinu, a prostorna distribucija eksploatacijskih poljazadovoljava potrebe urbanih prostora i potreba za izgradnju. Uz to je moguće koristiti otpadni materijalkod eksploatacije AGK koji iznosi oko 80 % za proizvodnju TGK. Nije zanemariva ni proizvodnjapolimramora-prerađevine čija je osnovna komponenta kamen, a koristi se kao izvorni AGK.Karbonatna sirovina za industrijsku preradu najčešće se koristi za proizvodnju vapna. Osnova zavapnarsku industriju su vapnenci sa sadržajem CaCO3 93 – 98 %. Na prostoru Županije sirovine zaproizvodnju vapna su neiscrpne. Ukupni ograničeni potencijal ove sirovine iznosi 18 km 2 , te je vezanza prostor Općine Dubrovačko primorje, Grada Dubrovnika, Općine Konavle i Općine Župadubrovačka.Ležišta šljunka i pijeska se nalaze uz morsku obalu i ušće Neretve gdje je zabranjena eksploatacija tenemaju perspektivu.Kao sirovina za ciglarsku sirovinu potencijalne su kvartarne gline u okolici naselja Mlini i Uskoplje.Ukupno je relativno mali prostor potencijalan za ovu sirovinu (2,63 km 2 ). Kompletna ciglarskagalanterija se dovozi iz karlovačke i zagorske regije, što stvara velike transportne troškove.Osim stonske solane drugi prostori nisu predviđeni kao perspektivni za eksploataciju morske soli, iakoih duž obale ima bezbroj. Niska cijena soli na svjetskom tržištu ne opravdava investiciju u novepogone solana na području Županije.Sva nalazišta peloida potrebno je kao i nalazište peloida koje koristi lječilište Kalos u Veloj Luci privestizdravstveno-turističkoj djelatnosti.Na području Dubrovačko-neetvanske županije ne mogu se očekivati značajnija nalazišta geotermalnihležišta. Ipak, moguć je pronalazak voda s temperaturama prikladnima za rekreativne i balneološkesvrhe. Za nalazišta Dubravka, Mokošica i Kalac potrebno je izraditi hidrogeološke studije saprijedlozima bušenja u svrhu povećanja kapaciteta.Na temelju dosadašnjih istraživanja prostor Županije ima uvjetni potencijal za ležišta nafte, a samokompleksna istraživanja (geološka, geofizička, naftno-geološka) cijelog prostora omogućit ćeeventualno nalaz ležišta ugljikovodika. Neki osnovni parametri koji upućuju na naftonosni sustav napodručju Dubrovačko-neretvanske županije su zadovoljeni tj. postoje matične stijene, kolektorskestijene i zaštitne stijene, te pojave bitumena.Prema podacima dobivenim iz bušotna i seizmičkih profila koje je provodila INA-Naftaplin moguća sunalazišta plina u podmorju, koja analogno sjevernom dijelu Jadrana mogu biti značajan energetskiresurs.U svrhu zaštite, te održivog korištenja određen je zaštićeno obalno područje mora (ZOP) kojiobuhvaća otoke, pojas kopna u širini od 1000 m od obalne crte i pojas mora u širini 300 m od obalnecrte unutar kojeg se zabranjuje istraživanje i eksploatacija mineralnih sirovina izuzev istraživanja iiskorištavanja morske soli, energetskih mineralnih sirovina (nafta i prirodni plin), mineralnih igeotermalnih voda, te iskorištavanja tehničko-građevnog kamena u svrhu građenja na otocimapovršine do 5,0 ha i godišnje proizvodnje do 5000 m 2 i arhitektonsko-građevnog kamena u svrhunastavljanja tradicijske djelatnosti na otoku Braču.Primjenom ZOP-a potencijalni prostor za iskorištavanje AGK kao najvrijednije mineralne sirovine napodručju Županije koji iznosi 563 km 2 se smanjio se na 323 km 2 . Ovim se na 239 km 2 potencijalnogprostora, od čega je 101 km 2 sa višom geološkom potencijalnošću, izgubila mogućnost za istraživanjei iskorištavanje AGK.Zbog primjene ZOP-a eksploatacijska polja unutar formacije „Korčulanskog vapnenca“ na otokuKorčuli na kojem je otvoreno u prošlosti niz pogona za eksploataciju AGK: Vaja, Piske, Oštri rat,Vrbovica, Korčula, Sv. Antun, Badija, Sestrice, Vrnik, Sutvara, Humac i Humac II, Orlanduša-Pavjaluka prestaju predstavljati prostore sa potencijalom za eksploataciju AGK.Primjenom ZOP-a ograničen je razvoj eksploatacije na postojećim eksploatacijskim poljima AGK naKorčuli: Piske, Vrnik, Humac i Humac II, a istražni prostori na Pelješcu: Ljut, Sreser i Sreser II koji suodobreni prije proglašenja ZOP-a također prestaju biti potencijalni prostori za eksploataciju AGK.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije327

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEU prošlosti kopovi AGK su zbog ekonomskih (transporta) i praktičnih razloga (geološke uvjetovanostipostojanja sirovine) otvarani u priobalnom pojasu u blizini urbanih sredina. Poštujući takve principe igeološka istraživanja u svrhu pronalaženja novih nalazišta kvalitetne stijenske mase provodila su sena prostorima koji su zadovoljavali ove ekonomske kriterije. Promjenom općedruštvenih uvjeta premaočuvanju prirode ekonomski kriteriji postaju sporedni,a težište zaštite prirodnih vrijednosti stavljaeksploataciju kamena u kategoriju ljudske djelatnosti koja devastira okoliš (ZOP) i to prvenstvenoizgled krajobraza.Prema Strategiji gospodarenja mineralnim sirovinama RH ograničenja zadana rudarskoj djelatnostiunutar zaštićenog obalnog područja mora rezultat su naslijeđenih slabosti u ovom području djelovanjakao i nepoznavanja izuzetnih mogućnosti oblikovanja i prenamjene završno otkopanih prostora.Problem eksploatacije u zaštićenom obalnom pojasu sa stajališta krajobrazne degradacije prostoravrlo efikasno bi se mogao riješiti podzemnom eksploatacijom koja se već provodi u Istri i u mnogimkamenolomima u Italiji i Srednjoj Europi. Općenito, podzemna je eksploatacija skuplja zbog radova naotvaranju i pripremi. Troškovi daljnje eksploatacije usporedivi su s troškovima površinskeeksploatacije.Stoga se predlaže posebni status pojedinih područja za eksploataciju AGK unutar ZOP-a (otokKorčula, poluotok Pelješac) po modelu izuzetka kao u slučaju otoka Brača. Pri tom se stavlja naglasakna izuzetnu vrijednost AGK kao gospodarske mogućnosti, višestoljetne tradicije eksploatacije i obradearhitektonsko-građevnog kamena, te obnove vrijedne graditeljske kulturne baštine kao i mali utjecaj naokoliš eksploatacije AGK osobito pri primjeni podzemne eksploatacije.e) Gospodarsko korištenje i zaštita moraPosebnim istraživanjima utvrđeni su lokaliteti na obalnom području pogodni za razvitak pojedinihgospodarskih djelatnosti.Lokaliteti pogodni za razvoj akvakultureDanašnja tehnologija izrade i montaže uzgojnih instalacija omogućava uzgoj riba na širim morskimprostorima i to u zaštićenim zonama (“in shore”), poluotvorenim zonama (“semi off-shore”) i naotvorenom moru (“off shore”). Zone uzgoja na otvorenom moru ovom prilikom nije potrebno planirati, onjihovim mogućim uspostavama i kapacitetima odlučivati će se pojedinačno prema interesu ipotrebama ulagača.Prema prirodnim obilježjima, razvijenosti infrastrukture, kompeticijskim ograničenjima (podmorskiispusti naselja i industrijskih kapaciteta, marine, hoteli, podmorski kablovi i dr.), utvrđene supotencijalne zone za potrebe razvoja uzgoja.U ZOP-u se ne može planirati gradnja, niti se može graditi pojedinačna ili više građevina namijenjenihza uzgoj plave ribe.Pojedinačni uvjeti i kapaciteti ovih zona utvrdit će se u prostornim planovima uređenja općina/gradova.U područjima predviđenima za zaštitu u kategoriji parka prirode, u Prostornim planovima područjaposebnih obilježja ispitat će se mogućnost obavljanja djelatnosti ribarstva i marikulture/akvakulture.Lokaliteti pogodni za turizam i rekreacijuLokaliteti pogodni za izgradnju za potrebe turizma i rekreacije nalaze se na cijelom području Županijeu već izgrađenim zonama, s veoma malom mogućnošću proširenja na još neizgrađena područja.Cijelo obalno područje pruža iznimne pogodnosti za rekreaciju na moru, kao što su jedrenje, jedrenjena dasci, ronjenje, podvodno fotografiranje, športski ribolov, kupanje, plivanje na kratke i duge staze,promatranje pridnenih biocenoza iz turističkih podmornica i brodova sa staklenim dnom.Za sve navedene djelatnosti obala i obalno more pogodni su u cjelini, a isključuju se luke, more ublizini kanalizacijskih, industrijskih ili hidroenergetskih ispusta s kružnom površinom od najmanje 500m polumjera od ispusta i zone s posebnim zaštitnim mjerama.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije328

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.4.1.3. VIZIJE RAZVITKA GOSPODARSTVA GRADOVA/OPĆINAVizije razvitka gospodarstva Grada DubrovnikaPromišljajući moguće pravce razvitka gospodarstva Grada Dubrovnika, utemeljene na novimpostavkama, potrebno je naglasiti da se budući razvitak mora zasnivati na intenzivnijem razvitkupoljodjelstva, razvitku ekološki prihvatljivih manjih proizvodnih pogona u područjima servisnih zonaizgrađenih prema strogim ekološkim standardima, intenzivnijem razvitku obrtništva, otvaranju manjihpogona i radionica, te razvitku visokog turizma i stvaranju Dubrovnika ekskluzivnom turističkomdestinacijom.Potreban je razvitak novih oblika turizma - nautički turizam, specijalnih aranžmana prilagođenihindividualnim sklonostima pojedinih segmenata potražnje značajnih za valorizaciju ambijentalnih ikulturnih vrijednosti i osobitosti područja, razvitka kongresnog i poslovnog turizma, raznovrsnihmanifestacija.Pomorstvo kao tradicionalna orijentacija ovog područja ima realne pretpostavke da i u budućnostizadrži svoje mjesto u gospodarskoj strukturi područja, a graditeljstvo, trgovina i komunalna djelatnostkoristit će pogodnosti koje će nastati razvitkom gospodarskih kapaciteta ovog područja i rasta potrebaopćenito.Razvitak Dubrovnika - središta Županije odvijat će se sporijim intenzitetom, a povećani gospodarskiučinci ostvarit će se potpunijom valorizacijom visokih, ali nužnih investicijskih ulaganja u sadržajeneophodne za proces prerastanja Dubrovnika u ekskluzivnu turističku destinaciju.Mjerama gospodarske politike intenzivnije će se poticati razvitak rubnog ruralnog područja GradaDubrovnika a osobito otočnog područja (Elafitsko otočje).Vizije razvitka gospodarstva Otoka KorčuleCjelokupan gospodarski razvitak otoka Korčula, temeljit će se na intenzivnijem razvitku ugostiteljskoturističkedjelatnosti, poljodjelstva, ribarstva i drugih djelatnosti utemeljenih na iskorištavanju bogatstvamora i po opsegu prilagođenih potrebama djelatnosti-nositelja razvitka i zadovoljavanju potrebapučanstva otoka uz obvezatno poštivanje i uklapanje u stroge ekološke standarde.Dinamika razvitka gospodarstva pojedinih jedinica lokalne samouprave - Općina bit će u uskoj vezi sdostignutom razinom razvitka infrastrukture i gospodarstva konkretne Općine i s opsegom i dinamikominvesticijskih ulaganja. Harmoničan razvitak mora se predvidjeti i osigurati i tako optimalno valoriziratisve iznimno vrijedne prirodne resurse i potencijale otoka.Moguće je naznačiti da će se budući razvitak industrije odvijati u pravcu konsolidacije irestrukturiranja, verificiranja postojećih, prihvatljivih industrijskih pogona, razvitka novih u funkcijiprerade poljodjelskih resursa i bogatstva mora ovog područja lociranih u određene industrijsko -servisne zone, opremljene svim infrastrukturnim objektima i instalacijama kako bi se izbjegli konflikti uprostoru i suboptimalno korištenje prostornih potencijala.S druge strane, realno je očekivati razvitak novih industrijskih grana i pogona, što će biti izravnaposljedica funkcioniranja tržišta i interesa kapitala.Razvitak poljodjelstva predviđen je u uskoj vezi sa sustavnom državnom pomoći putem poticajnihmjera (kredita, poreznih olakšica, sigurnosti plasmana poljodjelskih proizvoda, opskrbomreprodukcijskim materijalima, savjetodavne pomoći, stručnih savjeta i sl.).Podizanje i organizacija obiteljskih poljodjelskih gospodarstava, mini-farmi, predstavlja temeljniorganizacijski oblik razvitka poljodjelstva na ovom području. Intenzivirat će se ulaganja u obnovu irazvitak maslinarstva, vinogradarstva, ribarstva i povrtlarstva uz nužno podizanje manjih kapaciteta zapreradu poljodjelskih proizvoda, punjenje i doradu čuvenih, zaštićenih vina, preradu maslina iproizvodnju maslinovog ulja, proizvodnju agruma, a posebno zdrave hrane, punktova za preradu itrgovinu ribom. Svojim prirodnim resursima otok Korčula ima velike mogućnosti proširenja idiversifikacije turističke ponude, a time i osiguranja uloge vodeće djelatnosti ugostiteljsko-turističkojdjelatnosti kao nositelju razvitka.Razvitak stacionarnog turizma, jedinica smještajnih kapaciteta dimenzionirat će se sukladno rastuturističke potražnje i prostornim mogućnostima pojedine turističke zone, ali na višoj kvalitativnoj razini,usmjeren klijenteli veće platežne moći, uz istodobno osiguranje pojedinih punktova turističke ponudeklijenteli tzv. srednjeg staleža.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije329

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEUz razvitak stacionarnog turizma potrebno je predvidjeti razvitak novih, popularnih oblika turizmanautičkog, izletničkog, ruralnog i zdravstvenog.Ostale gospodarske djelatnosti - graditeljstvo, trgovina, komunalna djelatnost, obrtništvo, poslovne ifinancijske usluge imaju velike razvojne mogućnosti, a svoj daljnji razvitak temeljit će na korištenjupogodnosti koje će nastati razvitkom gospodarskih djelatnosti - nositelja razvitka, a osobitougostiteljsko-turističke djelatnosti - podizanja standarda pučanstva. U ovom segmentu nužno je velikupažnju pokloniti očuvanju i daljnjem djelovanju brojnih tradicionalnih zanata (kamenoklesari, drvenibrodograditelji i sl.).Razvitak društvenih djelatnosti mora podići svoje standarde prema standardima ostalih područjaHrvatske. Razvijat će se posebno tradicijski obogaćen kulturni amaterizam. Izgradit će se preventivansustav mjera za otklanjanje devijantnog ponašanja mladih, mjere za razvitak socijalne skrbi za stare inemoćne, za šport i rekreaciju.Grad KorčulaGrad Korčula je kulturno i urbano najočuvaniji otočni grad Republike Hrvatske s visoko razvijenomekološkom sviješću, razvijenom infrastrukturom i jakim gospodarstvom te razvijenim oblicimaselektivnog turizma, odnosno to je grad turizma, kulture, sporta i mladih.Gospodarstvo će se razvijati u pravcu razvitka turističko-ugostiteljske djelatnosti i to razvitkastacionarnog turizma visoke razine, razvitku nautičkog, izletničkog i kulturno-edukativnog turizma,restrukturiranja postojećih industrijskih pogona i otvaranja novih i ekološki prihvatljivih manjih pogonalociranih u utvrđene servisno-industrijske zone, u očuvanju i aktiviranju tradicionalnih zanata(kamenoklesari, drveni brodograditelji i sl.), razvitka brodarstva sukladno postignutom ugledu, tradiciji ikretanju na međunarodnom tržištu brodskog prostora i razvitka ostalih pratećih djelatnosti sukladnotržišnim zakonitostima i prostornim odrednicama.Općina Vela LukaOpćina Vela Luka je razvijena gospodarsko-turistička destinacija sa svim oblicima turizma, teproizvodnjom kompatibilnom turizmu uz dobru prometnu povezanost sa glavnim središtima testvorenom prepoznatljivošću kroz kreiranje branda.Razvitak gospodarstva sagledava se u prvom redu kroz temeljitu sanaciju postojećih hotelskihkapaciteta (devastiranih dugotrajnim boravkom prognanika i izbjeglica) i podizanju razine kvalitetevanpansionske usluge. Buduću izgradnju novih smještajnih kapaciteta i svih oblika turističke ponuderealno je locirati na lokalitetima koji udovoljavaju prostornim, ekološkim i gospodarskim standardima, uskladu s utvrđenom namjenom površina.Izgradnja manjeg nautičkog središta sekundarnog značenja logičan je preduvjet razvitka nautičkogturizma na ovom području.Razvitak poljodjelstva odvijat će se u pravcu intenzivnog razvitka maslinarstva obnovom starihmaslinika i podizanja novih, izgradnjom pogona za preradu i uskladištenje maslinovog ulja i drugihpoljodjelskih proizvoda (planira se 5000-10000 m² zatvorenog i otvorenog prostora).U odnosu na činjenicu da će burza ribe biti locirana u Veloj Luci, predviđeno je 100 m operativneobale.Ne predviđa se intenzivniji razvitak industrije već održavanje postojećih objekata i opreme i eventualnootvaranje manjih pogona sukladno zahtjevima tržišta i interesu kapitala.Općina Smokvica svoj daljnji gospodarski razvitak predviđa intenzivnijim razvitkom poljodjelstva(osobito vinogradarstva i maslinarstva) i razvitkom ugostiteljsko-turističke djelatnosti.Predviđenim proširenjem kapaciteta vinarije i opremanjem uljare pogona za konzerviranje maslina iproizvodnju bezalkoholnih pića poljodjelstvo će ostvariti značajne efekte povećavajući time udjel ugospodarskoj strukturi Općine.Općina BlatoGospodarski najsnažnija otočna općina Republike Hrvatske sa visoko razvijenom ekološkompoljoprivrednom proizvodnjom, izvoznom prerađivačkom industrijom kompatibilnoj turizmuutemeljenom na kulturnom nasljeđu i tradicionalnim vrijednostima. To je zajednica koja uspješnointegrira tradicionalno sa suvremenim.Razvitak gospodarstva odvijat će se daljnjim razvitkom industrije zadržavanjem i postupnimrestrukturiranjem postojećih industrijskih pogona i otvaranjem novih prema zahtjevima tržišta teintenziviranju poljodjelstva (vinogradarstvo, povrtlarstvo).Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije330

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPredložene vizije razvitka gospodarstva otoka Korčule mogu se realizirati u potpunosti samo nakonrješavanja svih infrastrukturnih ograničenja, osobito povezanosti otoka s kopnom, elektroopskrbe,kanalizacije, PTT veza i sl.Sve navedeno pokazuje da se očekuje intenzivan gospodarski razvitak naselja Vela Luka i naseljaBlato i umjereniji razvitak gospodarstva Grada Korčule.Vizije razvitka gospodarstva Grada OpuzenaBudući razvitak gospodarstva Grada Opuzena odvijat će se u pravcu razvitka poljoprivrede itercijarnog sektora (ugostiteljstvo i trgovina), te postupnom disperzijom pojedinih funkcija koje sudanas koncentrirane u Gradu Metkoviću.Temeljni razvojni resurs Grada Opuzena su poljoprivredne površine koje svojom kvalitetom,stvaranjem novih plodnih površina pokazuju da ova djelatnost može biti značajan izvor egzistenciježitelja Grada i znatno veći udio gospodarske strukture.Paralelno s razvitkom poljoprivrede realno je očekivati otvaranje čitavog niza manjih pogona zapreradu poljoprivrednih proizvoda.Tercijarne i kvartarne djelatnosti intenzivnije će se razvijati u ovom gradu.Budući razvitak Grada Opuzena i nadalje će se zasnivati na korištenju, ali i čuvanju prirodnih resursa istvaranju okruženja za održiv, zdrav život.Vizije razvitka gospodarstva Grada MetkovićaPreduvjeti daljnjeg razvitka Grada Metkovića su u njegovom istaknutom geoprometnom igeostrateškom položaju kao graničnog područja na važnom međudržavnom prometnom pravcu.Posebnosti prirodnih resursa, izuzetno vrijedna močvarna tla, stanište ptica i riba, kulturno-povijesnonaslijeđe, osobito arheološke zone Narona, predstavljat će temelj buduće gospodarske orijentacijeovog područja.Intenzivan razvitak poljoprivrede, trgovine i prometa bit će nositelj razvitka gospodarstva GradaMetkovića, a očekuje se i razvitak industrije vezane uz preradu poljoprivrednih proizvoda.Realno je predvidjeti da će Grad Metković preuzeti neke županijske funkcije osobito u djelatnostipoljoprivrede i vodoprivrede.Vizije razvitka gospodarstva Grada PločaGrad Ploče je infrastrukturno najrazvijeniji grad Dubrovačko-neretvanske županije s visoko razvijenomsocijalnom i zdravstvenom skrbi, uz valorizaciju svih raspoloživih prostorno-prometnih, strateških igospodarskih potencijala u svrhu postizanja pune zaposlenosti.Razvoj gospodarstva odvijat će se u pravcu intenzivnijeg razvitka poljoprivrede, razvitka manjihproizvodnih pogona, razvitka djelatnosti prometa i veza (lučka djelatnost) sukladno novimgeopolitičkim okolnostima, razvitku obrtništva i ugostiteljstva i turizma kao pratećih djelatnosti.Kako u ovom trenutku privatizacija nije do kraja završena, vlasnička struktura nije konačna, a time nirazvojni programi nositelja kapitala, nije oportuno pisati o budućoj strukturi industrije ovog područja.Pouzdano se, međutim, može naznačiti da budući razvoj industrije mora potvrditi postojeće,prihvatljive industrijske pogone i razvijati nove sa zadaćom prerade poljoprivrednih proizvoda s ovogpodručja. S druge strane, realno je očekivati razvoj novih industrijskih grana, koje dosad nisu bilezastupljene (povezano s interesom kapitala).Temeljni nositelj razvoja ovog područja, poljodjelstvo ima izuzetno velike mogućnosti daljnjeg razvoja(klimatske, pedagoške, tradicijske) i realno je predvidjeti njegov gubitak statusa dopunske djelatnosti iintenzivniju valorizaciju izuzetno vrijednih resursa i potencijala ovog područja, a time i značajnijemjesto u gospodarskoj strukturi.Intenzivirat će se ulaganja u razvoj ratarstva i povrtlarstva, voćarstva (obnova smokovnika ivinograda), ribarstva (realizacija projekta uzgoja jegulja kojim bi se osiguralo 250 tona jeguljagodišnje), te lova u dva otvorena lovišta s osobitim interesom za lov muflona i ptica močvarica.Razvoj poljodjelstva u uskoj je vezi sa sustavnom državnom pomoći putem poticajnih mjera (kredita,poreskih olakšica, sigurnosti plasmana gotovih proizvoda, opskrbom reprodukcijskim materijalima,mogućnosti davanja u zakup zemlje velikih poljoprivrednih kombinata bivšim vlasnicima, savjetodavnepomoći).Razvoj obiteljskih poljoprivrednih gospodarstva i mini-farmi predstavlja temeljni organizacijski oblikrazvoja poljodjelstva na ovom području.Lučka djelatnost - djelatnost prometa i veza, temeljni nositelj razvoja ovog područja.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije331

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOstale gospodarske djelatnosti - graditeljstvo, trgovina, komunalna djelatnost, obrtništvo, poslovne,financijske usluge, kao nositelji razvoja - svoj će razvoj temeljiti korištenjem pogodnosti koje će nastatirazvojem gospodarskih djelatnosti.Za sve navedeno preduvjet je razvoj infrastrukture koja na pojedinim područjima predstavlja usko grlo.Vizije razvitka gospodarstva Općine OrebićRazvitak gospodarstva Općine Orebić odvijat će se kroz- razvitak turističko-ugostiteljske privrede- intenzivan razvitak poljoprivrede- zadržavanje postojećih manjih proizvodnih pogona i otvaranje novih u područjima servisnoproizvodnihzona.Razvitak turističko-ugostiteljske privrede odvijat će se u prvom redu putem podizanja razine kvaliteteizgrađenih smještajnih kapaciteta, uključivanjem jedinica malog ugostiteljstva, uključivanjem starihobiteljskih kapetanskih kuća velike ambijentalne vrijednosti u turističku ponudu područja, otvaranjemvećeg broja restorana i konoba sa specijaliziranom ponudom. Čitavo priobalno područje OpćineOrebić, a osobito uže područje naselja Orebić ima velike mogućnosti za razvitak nautičkog, izletničkogi športsko-rekreativnog turizma (jedrenje, ribolov, škola ronjenja).Intenzivniji razvitak poljodjelstva očekuje se u unutrašnjem kopnenom dijelu Općine na plodnimpoljima Pelješke župe gdje će se uz uzgoj vinove loze čuvene sorte “plavac mali” i proizvodnjučuvenih i zaštićenih vina “dingač” i “postup” velika pažnja pokloniti gradnji kapaciteta za punjenje,zaštitu i čuvanje vina, proširenju pogona prehrambene industrije, pogona za proizvodnju metalnihproizvoda (bačve od inox-a) itd.Vizije razvitka gospodarstva Općine KonavleBudući razvitak gospodarstva Općine Konavle odvijat će se u pravcu- intenzivnijeg razvitka poljodjelstva- stvaranja manjih ekološki prihvatljivih industrijskih i obrtničkih pogona- razvitka djelatnosti prometa- podizanja standarda izgrađenih ugostiteljsko-turističkih kapaciteta i razvitka novih oblika turizma.Djelatnost graditeljstva, trgovine i komunalna djelatnost imat će i dalje status i ulogu pomoćnihdjelatnosti bez čijeg kvalitetnog funkcioniranja nije moguće odvijanje života.Gospodarski je opravdano potvrditi dio postojećih, tržišno i ekološki prihvatljivih industrijskih pogona.Sukladno resursima područja otvarat će se novi pogoni za preradu poljoprivrednih proizvoda kojimaobiluje ovo područje. Realno je očekivati i razvitak novih industrijskih grana koje će obogatiti strukturuindustrije. S tim u svezi potrebno je postaviti stroge ekološke standarde i sukladno planovima namjenepovršina prioritet dati ulaganjima u očuvanje gospodarske aktivnosti na rubnim dijelovima područja,zapošljavanju mlađeg dijela populacije i manjim narušavanjima ambijentalnih vrijednosti i prirodneravnoteže ovog kraja.Poljodjelstvo kao temeljni nositelj razvitka Općine Konavle ima iznimno velike pedološke, klimatske itradicijske mogućnosti i perspektive razvitka. Potrebno je intenzivirati ulaganja u granu povrtlarstva,ratarstva, maslinarstva, voćarstva i stočarstva i ostvariti primjereniju valorizaciju visokovrijednihprirodnih resursa i potencijala, a time i značajniji udjel poljodjelstva u gospodarskoj strukturi Općine.Temeljni organizacijski oblik razvitka i funkcioniranja poljodjelstva na ovom području predstavljaupravo razvitak mini-farmi, obiteljskih gospodarstava i manjih prerađivačkih kapaciteta, smještenih počitavom području.Potrebno je naglasiti da je intenzivniji razvitak poljodjelstva u uskoj korelacijskoj vezi sa sustavnomdržavnom pomoći putem poticajnih mjera (povoljnih kredita, poreznih olakšica, premija, sigurnostiplasmana gotovih poljodjelskih proizvoda, opskrbom potrebnim reprodukcijskim materijalima,mogućnosti davanja u zakup zemlje bivšim vlasnicima, savjetodavne pomoći, stručnogosposobljavanja pučanstva, kontrole kvalitete proizvoda).S obzirom na izuzetno vrijedne prirodne resurse i potencijale ovog područja, predlaže se detaljnijeobrada mogućnosti razvitka poljodjelstva s naglaskom na konkretne programe sukladno značajkamapojedinih mikrolokacija.Djelatnost prometa i veza promatran u cjelini razvijat će se u skladu s potrebama žitelja ovog područjas obzirom na važan prometni položaj područja. Zračna luka u Čilipima u potpunosti je obnovljena iZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije332

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEopremljena svim uređajima i opremom za kvalitetan prihvat putnika, osobito za vrijeme trajanjaturističke sezone.Ugostiteljsko-turistička djelatnost razvijat će se na bitno drukčiji način od dosadašnjeg. Ulaganjima unove sadržaje podignut će se razina usluge izgrađenih kapaciteta i jedan dio prilagoditi klijenteli visokeplatežne moći, a eventualna izgradnja novih kapaciteta bit će izgradnja manjih privatnih pansiona imini-hotela.Širom čitavog područja, sukladno utvrđenoj namjeni površina, razvijat će se “novi” oblici turizma -ruralni, športsko-rekreacijski, izletnički i nautički turizam.Bilo koje konavosko naselje formiranjem odgovarajuće turističke ponude može poprimiti odliketurističkog odredišta (izleti, berba naranči, grožđa i sl., boravak turista treće dobi u konavoskimobiteljima, iznajmljivanje praznih napuštenih kuća turistima, promocija kulturno-spomeničke baštine isl.).Naselje Cavtat - središte rada Općine Konavle svoj daljnji razvitak temeljit će na podizanju standardaizgrađenih smještajnih kapaciteta, njihovoj prilagodbi kategorizaciji, razvitku novih oblika turizma.Intenzivan razvitak planira se u naseljima Gruda, Čilipi i Pridvorje, kao i na čitavom rubnom dijeluOpćine Konavle.Vizije razvitka gospodarstva Općine Kula NorinskaGospodarstvo Općine Kula Norinska razvijat će se u pravcu jačanja djelatnosti poljoprivrede, trgovine iugostiteljstva koje će osigurati zaposlenost lokalnom stanovništvu.Intenzivan razvitak gospodarstva će uz povoljan prometni položaj ovog područja formirati naselje KulaNorinska kao manje lokalno središte.Vizije razvitka gospodarstva ostalih područja ŽupanijePotrebno je istaknuti da će se ostala područja Županije razvijati sukladno svojim resursima, razinirazvijenosti i smjernicama razvitka s temeljnim ciljem - zadržati i zaposliti lokalno stanovništvo iostvariti policentrični razvitak područja.Razvitak gospodarstva u otočnim naseljima intenzivnije će se poticati sukladno odredbama Zakona ootocima, koji bi na ovim područjima trebao postići punu primjenu.Budući razvitak gospodarstva Općine Dubrovačko primorje ogleda se u razvitku određenih vrstaindustrije (u zaleđu), turizma i poljodjelstva koje su u dosadašnjem razdoblju imale značajan udio ugospodarskoj strukturi ovog područja.Zbog sirovinske osnove područja, realno je očekivati razvitak prerađivačkih kapaciteta - preraduaromatskog i ljekovitog bilja, proizvodnju eteričnih ulja, preradu maslina i proizvodnju maslinovog ulja,preradu i konzerviranje ribe i ostalih morskih proizvoda (marikultura), obnovu proizvodnje vađenja iobrade kamena (Visočani - Smokovljani) i otvaranje pogona građevinske industrije.Predviđa se jačanje gospodarske važnosti općinskog središta Slano i dobivanja statusa jačeg središtarada i naselja gradskog obilježja, naselja Banići s naglašenom proizvodnjom i značajkama lokalnoguslužnog središta (poljodjelstvo, eksploatacija i prerada građevinskog kamena - Mironje) dok ćepodručje Majkovi postati poljodjelsko proizvodno i prerađivačko središte (maslinarstvo, voćarstvo).Komparativne prednosti Dubrovačkog primorja kao preduvjet intenzivnijeg gospodarskog razvitka odprosjeka Županije su u povoljnom geoprometnom položaju, graničnom položaju i u postojanjuslobodnih nenaseljenih površina pogodnih za razvitak proizvodnih pogona u funkciji turizma, smještajservisnih zona itd.Općina Janjina svoj daljnji gospodarski razvitak temeljit će na razvitku poljodjelstva, malogpoduzetništva, ugostiteljsko-turističkog gospodarstva i ribarstva, a pogotovo marikulture za kojupostoje povoljni prirodni uvjeti.Otok Lastovo svoj daljnji gospodarski razvitak temeljit će na razvitku poljoprivrede i turizma u odnosuna prirodne resurse. Čitavo područje bit će turistički valorizirano na više lokaliteta (Priježba, Pasadur,Skrivena Luka, Jurjeva Luka).Općina Lumbarda svoj budući gospodarski razvitak temeljit će na razvitku turističko- ugostiteljskoggospodarstva, osobito podizanjem manjih obiteljskih hotela, poljoprivrednoj proizvodnji(vinogradarstvo, proizvodnja čuvenih vina), revitalizaciji tradicijskih obrta i intenzivnijem razvitkuribarstva.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije333

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOpćina MljetTuristički najatraktivnija otočna općina Dubrovačko-neretvanske županije sa visokim stupnjemkvalitete života, očuvanim i valoriziranim prirodnim, kulturnim i povijesnim resursima te razvijenompoljoprivrednom proizvodnjom u funkciji održivog turizma. Otok Mljet je najpoželjniji otočni prostor zadjelovanje i život budućih generacija.Budući razvitak Općine Mljet, temeljeći se na načelima održivog razvitka, a avalorizirajući položajotoka, klimatske pogodnost, kulturno-spomeničku baštinu i izvornu prirodu, prvenstveno će bititemeljen na razvitku turizma u najširem smislu praćenim ograničenim razvojem poljodjelstva(vinogradarstvo, maslinarstvo, voćarstvo i povrtlarstvo) i ribarstva koji trebaju biti u funkciji turizma.Na otoku treba valorizirati velike postojeće mogućnosti za rekreaciju na moru, jedrenje, športskiribolov, ribolov na slatinama i blatinama, ronjenje, biciklističke i pješačke staze, pripremu sportaša,lovni turizam i određene programske oblike ruralnog turizma uz revitalizaciju starih seoskih kuća.Posebno je potrebno valorizirati postojenje Nacionalnog parka Mljet na zapadnoj strani otoka na čijempodručju treba planirati i osigurati, uz stacionarni i izletnički boravak.Radi ravnomjernog razvitka otoka i podizanja turističke ponude na kvalitetniju razinu, potrebno je nasredišnjem dijelu otoka i njegovom istočnom dijelu izgraditi veće, zadovoljavajuće turističke kapacitetes pratećim sadržajima.Posebni naglasak treba dati povezanosti otoka s kopnom i unutarotočnoj povezanosti, te izgradnjiukupne komunalne infrastrukture sve u unkciji podizanja kvalitete života na otoku radi demografskeobnove i u funkciji podizanja kvalitete ukupne turističke ponude.Sve ostale gospodarske djelatnosti imat će značaj pratećih djelatnosti s blažim intenzitetom razvitka.Temeljni razvojni resurs Općine Pojezerje je plodno kraško polje s tradicionalnom proizvodnjomgrožđa i jednim od najvećih vinogorja na hrvatskom jugu.Logično je stoga da će i u budućnosti poljoprivreda biti temeljna gospodarska djelatnost uz neophodanrazvitak prerađivačkih kapaciteta za poljoprivredne proizvode. Obiteljska gospodarstva, produktivna itržišno konkurentna, bit će najbolji model valorizacije iznimno vrijednih poljoprivrednih resursa. Nužnoje revitalizirati maslinarstvo, razvijati vinogradarstvo i uzgoj voća (smokva, jabuka, šljiva, raznopovrće). Predviđeno je podizanje manjih stočnih farmi (svinje, koze, perad).Područje Općine Pojezerje u odnosu na očuvani prirodni potencijal i čovjekov okoliš pogodno je zaproizvodnju zdrave hrane.Gospodarski razvitak Općine Slivno bit će utemeljen na intenzivnijem korištenju i valorizaciji prirodnihresursa (masline, voće, vinova loza), kroz intenzivniji razvitak poljodjelstva i otvaranja manjih pogonau funkciji prerade poljoprivrednih proizvoda s jedne strane te diversifikaciji i disperziji sadržajaturističke ponude u cilju postizanja većeg udjela ugostiteljsko-turističke ponude u gospodarskojstrukturi područja.Gospodarski razvitak Općine Ston ići će u pravcu optimalnog korištenja raspoloživih prirodnihbogatstava i potencijala prvenstveno kroz intenzivan razvitak marikulture, ribarstva i školjkarstva tespecifične ugostiteljsko-turističke ponude (gastronomija, izletnički turizam, novi oblici turizma).Razvitak postojeće industrijske djelatnosti (proizvodnja morske soli, kemijska industrija) odvijat će seuz primjenu suvremenih tehnoloških dostignuća i uz poštivanja najstrožih ekoloških kriterija u odnosuna stupanj zaštite Malostonskog zaljeva.Intenzivnije će se koristiti poljoprivredne površine Stonskog polja i realno je očekivati veći gospodarskiznačaj poljoprivrede u gospodarskoj strukturi ovog područja.Predviđena je revitalizacija obrtništva, a građevinarstvo i trgovina, i danas prisutni u gospodarstvupodručja, svoj daljnji razvitak temeljit će na razvitku temeljnih gospodarskih djelatnosti Općine Ston ina primjerenoj valorizaciji tranzitnog obilježja područja (distributivna središta, veleprodaja, opskrbašireg područja itd.).Naselje Ston predviđenim intenzitetom razvitka uz određene poticajne mjere trebalo bi dobiti značaj ifunkciju središta rada značajnog za šire područje.Daljnji razvitak gospodarstva Općine Trpanj odvijat će se u pravcu razvitka ugostiteljsko-turističkoggospodarstva, prometa, ribarstva i maslinarstva. Vrijedni, neizgrađeni lokaliteti pogodni su za razvitaknovih oblika turizma (nautički, robinzonski, izletnički).Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije334

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEMogućnosti razvitka Općine Zažablje vide se u intenzivnijem razvitku poljoprivrede (voćarstvo,vinogradarstvo, maslinarstvo), manjih proizvodnih prerađivačkih kapaciteta organiziranih u okviruobiteljskih gospodarstava, razvitku trgovine i turizma (ruralni i izletnički turizam).Općina Župa dubrovačka je razvijena turistička destinacija sa optimalno rješenom društvenominfrastrukturom kao atraktivno turističko-rekreativno središte šireg područja Dubrovnika, odnosno to jePodručje koje pruža najvišu razinu kvalitete življenja lokalnom stanovništvu. Općina će valoriziratsvoje vrijedne resurse ulaganjima u razvitak turističko-ugostiteljeske privrede, i to putem rekonstrukcijeunuštenih smještajnih kapaciteta, dijelom i najviše kategorije, kao i razvojem novih smještajnih ipratećih sadržaja (turističke vile, kongresni centar i drugo), što je jedan od ključnih elemenatastrategije prerastanja Dubrovnika u jednu od vodećih svjetskih turističkih destinacija.Intenzivan razvitak poljoprivrede u Župskom polju predstavlja prioritet u gospodarskoj strukturi ovogpodručja, osobito u sklopu otvaranja manjih kapaciteta za preradu poljoprivrednih proizvoda.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije335

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.4.2. OCJENA STANJA ZASTUPLJENOSTI JAVNIH FUNKCIJAVelike i nove društvene promjene u Hrvatskoj utjecale su na promjenu sadržaja i klasifikacijesredišnjih funkcija, potom i na kategorizaciju središnjih naselja. Središnje funkcije potrebno klasificiratiu više temeljnih djelatnosti prema važnosti i utjecaju. Predlaže se izmijenjena klasifikacija središnjihfunkcija u Hrvatskoj i stupnjevi sadržaja koji odgovaraju skupinama središnjih naselja. Temeljnedjelatnosti:1 Uprava2 Pravosuđe3 Udruge građana, političke stranke i druge organizacije4 Vjerske zajednice5 Prosvjeta (obrazovanje, školstvo)6 Visoko školstvo i znanost7 Kultura, umjetnost i tehnička kulturaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije3368 Šport, rekreacija, zabava i odmor9 Zdravstvo10 Socijalna skrb11 Financijske i druge slične uslužne djelatnosti12 Prometne usluge13 Trgovina i ugostiteljstvo14 Obrt i druge usluge.Na području Dubrovačko-neretvanske županije sažeto se može razmotriti zastupljenost i razvitakpojedinih skupina djelatnosti na sljedeći načinUpravne i pravosudne funkcije odgovaraju novom političko-teritorijalnom ustrojstvu u zemlji.U skladu s novim zakonskim odredba djeluje više stotina različitih udruga građana, podružnicapolitičkih stranaka, sindikata, komora, strukovnih udruženja, saveza, turističkih zajednica, zaklada ifondacija i drugih društvenih organizacija na svim razinama središta.Djeluje više vjerskih zajednica, ali najviše je zastupljena katolička crkva s brojnim institucijama nabiskupijskoj, dekanatskoj i župnoj razini, podrazumijevajući i njezine socijalne i dobrotvorne ustanove.Obrazovno-prosvjetne, visokoškolske i znanstvene, kulturne i umjetničke aktivnosti razvijaju sekroz veći broj institucija, također raznih razina, već prema tome da li su namijenjene djecipredškolskog uzrasta, mlađoj ili starijoj školskoj djeci, studentima ili odraslim stanovnicima ovogpodručja, ali i onim povremenim posjetiteljima pojedinih naselja u ovoj županiji.U ovom prostoru već djeluju nekoliko stotina športskih društava i klubova raznih športskih granadržavnog, županijskog i lokalnog ranga natjecanja, održavaju se međunarodne, regionalne i lokalnešportske priredbe, izgrađeni su odgovarajući športski objekti i igrališta te neki sadržaji vezani zarekreaciju, zabavu i odmor svih uzrasta stanovništva i posjetitelja ovog područja.Zdravstvena zaštita i socijalna skrb su od posebnog interesa za RH, pa tako i za Županiju, stogatemeljem utvrđenih potreba i prioriteta potrebno je stalno razvijati, jačati i ulagati u sve oblike resursa,kako u ljudske tako i u infrastrukturne kapacitete, odnosno ustanove iz područja zdravstva i socijalneskrbi.Među financijskim, prometnim, trgovinskim, obrtničkim, ugostiteljskim, turističkim,komunalnim i drugim poslovnim i uslužnim institucijama djeluju one koje imaju veće i manjenadlokalno značenje, kao i one koje imaju lokalno obilježje zbog čega se moraju približiti stanovništvu.Dosadašnji razmještaj i razvitak središnjih funkcija i s tim u vezi uspostavljen sustav središnjih naseljau prostoru Dubrovačko-neretvanske županije ne zadovoljava u cijelosti, ali je uglavnom u skladu sdostignutim stupnjem društveno-gospodarskog i kulturnog razvitka tog dijela zemlje.Županijsko i gradsko središte Dubrovnik, kao regionalno i više nadlokalno središte, te najveće inajvažnije središte rada i usluga u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, ima razvijen najveći brojsredišnjih funkcija, koje bi trebalo imati takvo središte. Gotovo sve institucije višeg i srednjeg redavezane za djelovanje gradskog i međuopćinskog, odnosno županijskog središta nalaze se uDubrovniku. Tu se nalaze i brojne središnje funkcije nižeg reda potrebne stanovništvu tog gradskogsredišta, a djelomično i za potrebe nekih njegovih prigradskih urbaniziranih naselja u neposrednomsusjedstvu. Turizam, pomorstvo i kultura su djelatnosti u Dubrovniku po kojima je on dobio šireznačenje (hrvatsko, mediteransko, europsko).Središta gradova Korčula, Metković i Ploče, kao međuopćinska i nadlokalna središta, već su ranijekao bivša općinska središta imala i razvijala brojne središnje funkcije srednjeg reda, koje su služile ne

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEsamo tim naseljima u kojima su se one nalazile, nego i drugim naseljima na području bivših općina.Stvaranjem novih manjih jedinica lokalne samouprave ova su središta nastavila razvijati svoje funkcijei tako dobila međuopćinsko značenje. Povoljan geografski položaj ovih središta podržava razvitaknjihovih funkcija.Najraznorodnija je skupina središta općina ili lokalnih središta, jer su velike njihove međusobne razlikeu zastupljenosti i razvijenosti njihovih središnjih funkcija, što je, među ostalim, posljedica i nedostatkačvrstih kriterija kod uspostavljanja sustava novih jedinica lokalne samouprave. Tako se među njimasvojim središnjim i drugim funkcijama ističu (iznad prosjeka) gradska naselja Blato, Vela Luka isredište Grada Opuzen, a onda i gradići Cavtat, Ston i Orebić te bivše i sadašnje općinsko središteLastovo na istoimenom srednje velikom otoku. Većina od njih već danas obavljaju neke funkcije i zasusjedne jedinice lokalne samouprave ili za neka susjedna naselja, pa će neki od njih daljnjimrazvitkom svojih funkcija najvjerojatnije prerasti u središnje naselje više kategorije.Druga je skupina središta općina čije središnje funkcije danas zadovoljavaju prosjek potreba u tojkategoriji središnjih naselja. Među njima se nalaze Srebreno (zajedno s dijelovima naselja Kupari,Mlini, Brašina, Petrača i Čibača), Slano, Trpanj, Smokvica i Babino polje. Ova središta imaju jošmogućnosti razvijanja svojih središnjih i drugih funkcija te jačanja svoje uloge unutar sustavasredišnjih naselja na području Dubrovačko-neretvanske županije.Posljednja skupina (ispod prosjeka) obuhvaća središta općina Janjina u središnjem dijelu poluotokaPelješca, Lumbarda na krajnjem jugoistoku otoka Korčula, dok su to u Donjoneretvanskom prostoruKula Norinska (zajedno s naseljem Krvavac), Otrić - Seoci, Mlinište i Vlaka (zajedno s naseljemPodgradina). To su novoosnovana sjedišta općina u kojima još nisu zastupljene i razvijene svetemeljne središnje funkcije, potrebne stanovništvu jedinica lokalne samouprave u svakodnevnomživotu.Razlozi su vrlo raznovrsni. Janjina je bitno nazadovala u razvitku svojih središnjih funkcija zboggospodarskog nazadovanja i depopulacije. Lumbarda se nalazi pod velikim utjecajem središnjih idrugih funkcija znatno razvijenije Korčule. Ona prema stručnim kriterijima čak nije ni trebala postatinovoosnovana općina. Kula Norinska, Otrić-Seoci i Mlinište su lokalna središta novoosnovanih općinau gospodarski nerazvijenom području i sve do danas su bili vezani na razvijenije središnje i drugefunkcije Metkovića. Područje novoosnovane općine Slivno je u stvari dugogodišnje gravitacijskopodručje Opuzena i u njemu zadovoljavaju svakodnevne potrebe za nekim uslugama ili središnjimfunkcijama. Zato je Vlaka utvrđena samo kao sjedište (a ne i središte) ove nove jedinice lokalnesamouprave. Da li će se u toj novoj općini razviti neko središte tek treba pokazati vrijeme. Ovaskupina središta općina ili lokalnih središta ima još velike mogućnosti u razvijanju svojih središnjihfunkcija potrebnih svom okolnom lokalnom okruženju.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije337

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.4.2.1. OSNOVE MREŽE DRUŠTVENIH DJELATNOSTI - PROCJENA DO 2015.Raščlambom postojeće mreže sadržaja javnih funkcija, razmatranja teorijskih postavki, te standarda inormativa koji proizlaze iz nove zakonske regulative i dokumenata prostornog uređenja, kao iprijedloga utjecajnih područja, dakle zbog svih tih nastalih promjena u razvijanju središnjih funkcija,smatra se da središnje funkcije treba klasificirati u veći broj temeljnih djelatnosti, a njih opet u višestupnjeva prema značenju i utjecaju u prostoru. U skladu s tim postavkama, predložena je sljedećanova optimalna klasifikacija središnjih funkcija sukladna predloženom sustavu središnjih naselja uDubrovačko-neretvanskoj županiji uz napomenu da je u zagradi iskazana moguća i poželjna, ali ne iobvezna središnja funkcijaSredište Županije (veće regionalnosredište) DUBROVNIK1. UPRAVAžupanijsko administrativno središte- samoupravni organi- upravni odjeli- županijski uredimatični uredžupanijska služba motrenja iobavješćivanjapolicijska uprava (uključujući specijalnupoliciju, prometnu policiju i graničnupoliciju)županijske postrojbe i stožer civilne zaštitežupanijska vatrogasna zajednicaprofesionalna vatrogasna postrojbažupanijski područni ured porezne upravecarinarnicapostaja financijske policijeispostava državne revizijelučka kapetanijaregionalni zavod za zaštitu spomenikakulture i prirodedopisništvo HINAsinoptička hidrometeorološka postaja2. PRAVOSUĐEžupanijski sud s okružnim zatvoromtrgovački sudžupanijsko državno odvjetništvodržavni pravobranilac županijeviše odvjetničkih uredaviše javnobilježničkih mjesta-ureda3. UDRUGE GRAĐANA POLITIČKESTRANKE DRUGE ORGANIZACIJEHGK - županijska regionaln. komoraHOK - područna obrtnička komoraudruženje obrtnikažupanijska turistička zajednicažupanijska razina raznih udruga., klubova,liga, sekcija i dr.udruženja građanažupanijska razina političkihstranaka isindikalnih organizacijažupanijske razine zaklada i fondacijažup. razina organizacije crvenog križaHAK - više autoklubovaviše auto školastrana dipl. predstavništva- konzulatiSkupine središnjih funkcija (djelatnosti) i sadržajiSredište grada(regionalno i manje regionalnosredište)METKOVIĆ, PLOČE, KORČULAVELA LUKA, BLATO1. UPRAVAgradsko administrativno središte- samoupravni organi- upravni odjeli(ispostave županijskih ureda) matičniuredgrad. služba motrenja i obavješćivanjapolicijska postajagrad. postrojbe i stožer civilne zaštitegrad.vatrogasna zajednica(profesionalne.vatrogasne postrojbe)ispostava porezne upravecarin. ispostava ili carinski referati(postaja finan. polic.); (ispostavedržavne revizije)lučka ispostavareg.zavod za zaštitu spomenika kulture iprirode.(dopisništvo HINA)(sinoptička hidrometeorološka postaja)2. PRAVOSUĐEopćinski sud s gruntovnicomprekršajni sudopććinsko državno odvjetništvoviše odvjet. uredajavnobilježničko mjesto-ured3. UDRUGE GRAĐANA, POLITIČKESTRANKE I DR. ORGANIZ.gradska razina raznih udruga, klubova,liga, sekcijai drugih udruženja građanagradska razina političkih stranaka isindikalnih organizacija(gradska razina zaklada i fondacija)gradska razina organizacije crvenogkrižaHAK - autoklub; auto školaSredište grada/općine (područnosredište -važnije lokalno središte)CAVTAT, STON, OPUZENOREBIĆ, LASTOVO1. UPRAVA- gradsko/općinsko administrativnosredište- samoupravni organi- upravni odjeli(ispostave županijskih ureda);(ispostave gradskih ureda) (matičniured)gradska/općinska služba motrenja iobavješćivanja(policijska postaja)gradske/općinske postrojbe i stožercivilne zaštitegradska/općinska vatrogasnazajednica; udruga dobrovoljnihvatrogasaca(ispostava porezne uprave)(carinski referati) (lučka ispostava)(ured za spomenike kulture i prirode)(dopisništvo HINA) (klimatološkameteorološka postaja)2. PRAVOSUĐE(općinski sud s gruntovnicom)(prekršajni sud); (općinsko državnoodvjetništvo)odvjetnički uredjavnobilježničko mjesto-ured3. UDRUGE GRAĐANA,POLITIČKE STRANKE I DRUGEORGANIZACIJE(HGK - ispostava županijskeregionalne komore)(područna obrtnička komora)udruženje obrtnika;gradska/općinska turistička zajnicagradska/općinska razina udruga,klubova, liga, sekc.i drugihudruženja građanagradska/općinska razina političkihstranaka i sindikalnih organizacija(gradska razina zaklada i fundacija)grad. razina org. crvenog križaHAK - autoklub; auto školaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije338

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJESredište Županije(veće regionalno središte) DUBROVNIK4. VJERSKE ZAJEDNICEžupanijaka komisija za odnose s vjer.zajedicama (rimokatolička biskupija)više muških i ženskih samostanaostale vjerske zajednice5. PROSVJETA - ŠKOLSTVO-OBRAZOVANJEžup.razina društvene brige o djecipredškolske dobiviše osnovnih škola(vježbaon. nastavn. ili više učitj. šk)srednja umjet.škola -glazba, ples, likovniviše srednjih i strukovnih školasrednjoškolsko obrazov. odraslihmuški i ženski učenički domovi6. VISOKO ŠKOLSTVO I ZNANOSTpojedina visoka učilišta fakulteti, umj.akademije, sveučilište, visoke školeznanstvenoistražni instituti (središta)(interuniverzitetski studij sveučilišta)(znanstvena biblioteka)Hrvatski studentski zbor - podružnica(studentski centar)7. KULTURA, UMJETNOST I TEHNIČKAKULTURAjavne ustanove u kulturi kojima su osnivačiili vlasnici županijefestivaligalerije i izložbespecijaliz. muzejidržavni arhiv - regionalni arhivjavno kazališteHRT-lokalni studio i postajalokalni radio i TVlokalne tjedne novinefolklorni ansamblsimfonijski orkestarpjevački zbor, klape, manji glazb.sast.više KUD sa sekcijamaotvoreno pučko učilišteviše kinematografaumj. organiz. i zajed. samost.umjetnikaogranak Matice hrvatskezajednica i savez tehničke kulture8. ŠPORT, REKREACIJA, ZABAVA IODMORžupanijski športski savezi i županijskazajednica športskih udruga i savezaveći broj šport. društava i klubova drž/žup.,grad/op. razina natjecjecanjadržavna i župan. športska natjecanja imeđunarodne priredbeotvoreni športski objekti stadion snogometnim igral. i atletskom stazom, stad.iza male športove tenis, boćanjezatvoreni športski objekti dvorane, bazen,kuglana, streljana, hangarveći broj objekata za rekreaciju, zabavu iodmor rekreacijski centri, zabavišta i dr.Skupine središnjih funkcija (djelatnosti) i sadržajiSredište grada(regionalno i manje regionalnosredište)METKOVIĆ, PLOČE, KORČULAVELA LUKA, BLATO4. VJERSKE ZAJEDNICEgradska komisija za odnose s vjerskimzajednicama(rimokatolički dekanat), samostan(ostale vjerske zajednice)5. PROSVJETA-ŠKOLSTVO-OBRAZOVANJEdječji vrtićviše osnovnih školaosnovno školovanje odraslihosnovna umjetnička škola-glazba,plessrednje škole i strukovne škole(srednjoškolsko obrazov. odraslih)(učenički dom)6. VISOKO ŠKOLSTVO I ZNANOST(pojedinačne znanstv. instituc.)(pojedini stručni zavodi)7. KULTURA, UMJETNOST ITEHNIČKA KULTURAjavne ustanove u kulturi kojima suosnivači ili vlasnici gradovidom kulturegalerija, muzej, gradska knjižnicaamatersko kazalištelokalna postajadvotjedne novine(gradski orkestar); (pjevački zbor)klape; gradska limena glazba; KUD sasekcijimaotvoreno pučko učilište1-2 kinematografasamostalni umjetnici; ogranak Maticehrvatskezajednica saveza udruženja zatehničku kulturu8. ŠPORT,REKREACIJA, ZABAVA IODMORzajednice športskih udrugašportska društva i klubovi -predstavnici raznih športovadržavna, županijska i gradskanatjecanja i priredbeotvoreni športski objekti športskaigrališta za razne vrste športova sizgrađenim gledalištemzatvoreni športski objekti, dvorana,bazen, kuglana i dr.pojedinačni objekti za rekreaciju,zabavu i odmorSredište grada/općine (područnosredište -važnije lokalno središte)CAVTAT, STON, OPUZENOREBIĆ, LASTOVO4. VJERSKE ZAJEDNICEgrad. komis. za odnose s vjerskimzajedicama(rimokatolički dekanat), samostan(ostale vjerske zajednice)5. PROSVJETA-ŠKOLSTVO-OBRAZOVANJEdječji vrtićosnovna škola(osnovno školovanje odraslih)(osnovna umjetnička škola-glazba,ples)srednje škole i strukovne škole(srednjoškolsko obrazov. odraslih)(učenički dom)6. VISOKO ŠKOLSTVO IZNANOST(pojedinačne znanstv. instituc.)(pojedini stručni zavodi)7. KULTURA, UMJETNOST ITEHNIČKA KULTURAjavne ustanove u kulturi kojima suosnivači ili vlasnici gradovi/općinedom kulture ; narodna knjižnica ičitaonica(muzej);(amatersko kazalište)amaterska radio postaja(klape); (limena glazba)KUD; (otvoreno pučko učilište);(kinematograf)(samostalni umjetnici); (ogranakMatice hrvatske)(udruge tehn.kult.)8. ŠPORT, REKREACIJA, ZABAVAI ODMOR(zajednice športskih udruga)športska društva i klubovižupanijska i gradska/općinskašportska natjecanja i priredbeotvoreni športski objekti športskaigrališta za nogomet i mali šport sgledalištem(zatvoreni športski objekti školskadvorana)(pojedinačni objekti za rekreaciju,zabavu i odmor)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije339

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJESkupine središnjih funkcija (djelatnosti) i sadržajiSredište ŽupanijeSredište grada(veće regionalno središte) DUBROVNIK (regionalno i manje regionalnosredište)METKOVIĆ, PLOČE, KORČULA9. ZDRAVSTVOprimarna zdravstvena zaštitaDom zdravlja, Ustanova za hitnu medicinskupomoćUstanova za zdravstvenu njegu u kućiLjekarnesekundarna zdravstvena zaštitaPoliklinike, specijalističke ordinacijeOpća bolnica (veća, sa svim odjelima)razina zdravstvenih zavodaZavod za javno zdravstvoboln.transf.jedinica je dio OB Dbk ne zavoda zatransfuziju10. SOCIJALNA SKRBObiteljski centarCentar za socijalnu skrbDom za djecu i mlađe punoljetne osobeDom za starije i nemoćne osobeCentar za pomoć i njegu11. FINANCIJSKE I DRUGE SLIČNEUSLUŽNE DJELATNOSTIzavod za platni prometveći broj poslovnih banaka, štedionica imjenjačnica (sjedište ili ispostava)sjedište ili ispostava osigurav. .zavodaispostava hrvatske lutrijeturist. agencija - sjedište ili ispostavaintelektelek. usluge, knjigovodstvene, uslužneprojektanstke usluge12. PROMETNE USLUGEzračna luka - aerodrom - terminal zračne lukeveća luka, veći željeznički kolodvor, većiautobusni kolodvorrentacar taxi služba, transp. špedit. poduzeće,putn. autobusno poduzećeglavni poštanski ured - glavna telefonskacentrala13. TRGOVINA I UGOSTITELJSTVOrazna trgovinska predstavništva i zastupstvainozemnih firmiveći broj specij. veletrgov. i trgov. tvrtkiviše robnih kuća, tržnica, specijalna skladišta,stovarišta, veća hladnjačahoteli, restaurant-kavana, zabava diskoclub14. OBRT I DRUGE USLUGEveći broj uslužnih središta (remontni centar zamotorna vozilai dr.) tiskara i knjigovodstvoveći broj spec.obrtn.-tehničkih uslugaspec. servisi za popravak i održavanje kućnih iuredskih strojevausluge prerade i servisa u poljoprivrediVELA LUKA, BLATO9. ZDRAVSTVOprimarna zdravstvena zaštitaDom zdravljahitna medicinska služba, laboratorijska iradiološka dijagnostikaLjekarnesekundarna zdravstvena zaštitaPoliklinike, specijalističke ordinacijerazina zdravstvenih zavodaIspostava Zavoda za javno zdravstvoŽupanije10. SOCIJALNA SKRBPodružnica obiteljskog centraCentar za socijalnu skrbDom socijalne skrbi:Dom za starije i nemoćne osobeDom za starije i nemoćne osobe i tjelesnoili mentalno oštećene osobeDom za psihički bolesne odrasle osobeCentar za pomoć i njegu11. FINANCIJSKE I DRUGE SLIČNEUSLUŽNE DJELATNOSTI(zavod za platni promet)nekoliko ispostav.poslov.banaka,štedionica i mjenjačnica; ispostavaosiguravajućeg zavoda; poslovnicahrvatske lutrijeposlovnica turističke agencijepojedine uslužne poslovne tvrtke12. PROMETNE USLUGEmanja zračna luka - aerodrom - terminalzr.lukemanja lukamanji željeznički kolodvormanji autobusni kolodvor, (rent-a-car);(taxi služba) (transp.špedit. poduzeće);(putničko autobusno poduzeće)veći poštanski ured-čvorna telef.centrala13. TRGOVINA I UGOSTITITELJSTVOviše trg.tvrtki na veliko i malo, exportimport,robna kućaskladišta, specijalne trgovine, manjahladnjačamanja tržnicahotel-prenoćište, restaurant-kavanadisko klub14. OBRT I DRUGE USLUGEautomehaničarska radionicamanja tiskaraneki specijalni tehnički servisiveći broj obrtničkih radionicausluge prerade i servisa u poljoprivrediSredište grada/općine(područno središte -važnije lokalno središte)CAVTAT, STON, OPUZENOREBIĆ, LASTOVO9. ZDRAVSTVOprimarna zdravstvena zaštitaZdravstvstvena stanica(opća/obiteljska medicina,stomatološka zaštita,patronaža, njega u kući)Ljekarna10. SOCIJALNA SKRBDom socijalne skrbi (za starijei nemoćne osobe)Centar za pomoć i njegu11. FINANCIJSKE I DRUGESLIČNE USLUŽNEDJELATNOSTIposlovna banka ilimjenjačnicazastupstvo osiguravajućegzavoda;prodajno mjesto hrvatskelutrije(poslovna turistička agencija)(pojedinačne uslužneposlovne tvrtke)12. PROMETNE USLUGEmanja putnička luka;željeznička stanicaautobusna stanicapoštanski ured - izvršnatelefonska centrala13. TRGOVINA IUGOSTITELJSTVOtrgovina na veliko i malo,export-importspecijalističke trgovine(hotel-prenoćište); gostionicasnack;bar14. OBRT I DRUGEUSLUGE(automehaničars. radionica)(neki specijalni tehničkiservisi)više obrtničkih radionica iuslužnih radnjiusluge prerade i servisa upoljoprivrediZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije340

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJESkupine središnjih funkcija (djelatnosti) i sadržajiSredište općine (lokalno središte)LASTOVO, BABINO POLJE, SMOKVICA, LUMBARDA,OREBIĆ, TRPANJ, JANJINA, OTRIĆ-SEOCI, KULANORINSKA, MLINIŠTE, SLANO, ZATON, SREBRENOVLAKA1. UPRAVAopćinsko administrativno središte- samoupravni organi- upravni odjeli(ispostava porezne uprave)(ispos.žup.ured.); (općinska služba motrenja i obavješćivanja)(policijska postaja); (općininske postrojbe i stožer civilne zaštite)općinska vatrogasna zajednica, udruga dobrovoljnih vatrogasaca.(carinski referati), (lučka ispostava)(klimatološka meteorološka postaja)2. PRAVOSUĐE(javni bilježnik)3. UDRUGE GRAĐANA, POLITIČKE STRANKE I DR.ORGANIZACIJE(udruženje obrtnika);općinska turistička .zajednicaopćinska razina udruga, klubova, liga, sekcija i drugih udruženjagrađanaopćinska razina političkihstranaka i sindikalnih orgizacijaopćinska razina organizacija crvenog križa(HAK - autoklub); (auto škola)4. VJERSKE ZAJEDNICEopćinska komisija za odnose s vjerskim zajednicamarimokatolička župa - župni ured i crkva(samostan); (ostale vjerske zajednice)5. PROSVJETA-ŠKOLSTVO- OBRAZOVANJEdječji vrtićmatična osnovna škola(osnovna umjetnička škola-glazba, ples)(strukovna škola ili odjeli srednje škole)Pomoćno središnje naselje(važnija prigradska središtaGRUDA, ORAŠAC1. UPRAVAmjesni odbor; (vjeće mjesnog odbora); (mjesni zborgrađana) gradski kotar; (tijela gradskog kotara)(ispostave općinskih ureda); (policijska postaja)udruga dobrovoljnihvatrogasaca (carinski referati) (lučkaispostava)(kišomjerna meteorološka postaja)2. PRAVOSUĐE3. UDRUGE GRAĐANA, POLITIČKE STRANKE IDRUGE ORGANIZACIJE(turističko društvo) (pojedinačne udruge građana -ispostave) (političke stranke-osnovne jedinice, sindikalneorgizacije)4. VJERSKE ZAJEDNICErimokatolička župa - kapelica - ured i crkva; (samostan)(ostale vjerske zajnice)5. PROSVJETA-ŠKOLSTVO- OBRAZOVANJEdječji vrtićpodručni razredni odjeli osnovne škole6. VISOKO ŠKOLSTVO I ZNANOST 6. VISOKO ŠKOLSTVO I ZNANOST7. KULTURA, UMJETNOST I TEHN. KULTURA7. KULTURA, UMJETNOST I TEHN.KULTURA(javne ustanove u kulturi kojima su osnivači ili vlasnici općine) dvorana za kulturne i druge potrebe; čitaonicadom kulture;(muzej); narodna knjižnica i čitaonica; (amatersko (KUD)kazalište)(amaterska radio postaja); (klape); (limena glazba), KUD(otvoreno pučko učilište); (kinematograf)(samostalni umjetici); (ogranak Matice hrvatske) (udruge tehničkekulture)8. ŠPORT, REKREACIJA, ZABAVA I ODMOR(zajednice športskih udruga) športskih društva i klubovi(županijska i općinska športska natjecanja i priredbe)otvoreni športski objekti športska igrališta za nogomet i mali šports gledalištem(zatvoreni športski objekti školska dvorana)(pojedinačni objekti za rekreaciju, zabavu i odmor)9. ZDRAVSTVOprimarna zdravstvena zaštitaAmbulanta opće/obiteljske medicine, stomatološke zaštite,patronaža, (s ili bez stalnog liječnika), patronažna sestra, Depolijekova10. SOCIJALNA SKRBCentar za pomoć i njegu8. ŠPORT, REKREACIJA, ZABAVA I ODMORpojedini športski klubovi; općinska natjec.jedno ili više otvorenih športskih igrališta(školska dvorana)9. ZDRAVSTVOprimarna zdravstvena zaštitaAmbulanta opće/obiteljske medicine; stomatološkezaštite, patronaža (Ambulanta opće medicine-bezstalnog liječnika-izbrisati jer imaju stalnog liječnika,stalna patronažna sestra); (Depo lijekova)10. SOCIJALNA SKRBDom socijalne skrbi - Centar za rehabilitacijuZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije341

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJESkupine središnjih funkcija (djelatnosti) i sadržajiSredište općine (lokalno središte)LASTOVO, BABINO POLJE, SMOKVICA, LUMBARDA, OREBIĆ,TRPANJ, JANJINA, OTRIĆ-SEOCI, KULA NORINSKA,MLINIŠTE, SLANO, ZATON, SREBRENOVLAKA11. FINANCIJSKE I DRUGE SLIČNE USLUŽNE DJELATNOSTI(poslovna banka ili mjenjačnica)(zastupstvo osiguravajućeg zavoda); (prodajno mjesto hrvatskelutrije); (poslovna turistička agencija) (pojedinačne uslužneposlovne tvrtke)12. PROMETNE USLUGEpomoćni poštanski ured; (automatska telefonska centrala)13. TRGOVINA I UGOSTITELJSTVOtrgovina mješovitom robom(hotel-prenoćište)gostionica14. OBRT I DRUGE USLUGEobrtničke radionice i usluge(usluge prerade i servisa u poljoprivredi)Pomoćno središnje naselje(važnija prigradska središtaGRUDA, ORAŠAC11. FINANCIJSKE I DRUGE SLIČNE USLUŽNEDJELATNOSTI(mjenjačnica)12. PROMETNE USLUGEmanje prist.; (pomoćni poštanski ured-telefonskagovornica)13. TRGOVINA I UGOSTITELJSTVOtrgovina mješovitom robom; gostionica14. OBRT I DRUGE USLUGE(pojedinačni obrti)(usluge prerade i servisa u poljoprivredi)U Prostornom planu Županije predlaže se poticajima razvoja središnjih funkcija ostvariti uvjete za- uspostavu konurbacijskih odnosa podjelom funkcija između naselja Vela Luka i Blato te sukladnotome i njihov razmještaj u manja regionalna središta- razmještaj naselja Orebić i Lastovo u područna središta posebno zbog zadaća otočnog razvoja- razmještaj naselja Vlaka u lokalna središta- razmještaj naselja Orašac i Gruda u pomoćna središnja naselja, koja prema svojim obilježjima nepripadaju skupini gradskih naselja, ali svojim središnjim funkcijama mogu biti inicijalna razvojnažarišta osobito kao središta u jedinicama lokalne samouprave.Značajke temeljnih skupina središnjih naseljaTemeljne skupine središnjihfunkcija (djelatnosti)Broj stanovnika u utjecajnom igravitacijskom područjuBroj stanovnika središnjihnaseljaBroj zaposlenih u uslužnimdjel.Radius utjecaja središnjihnaselja u kmSredište županijeSredište gradaSredište grada/općineSredište općineviše od 100.000 više od 8.000 više od 2.000 više od 1.000Pomoćnosredišnjenaseljeviše od 40.000 više od 2.000 više od 1.000 više od 500 više od 500više od 10.000 više od 1.000 više od 200 više od 100 više od 10050 - 120 20 - 50 10 - 30 10 manje od 10Uslužne funkcije podižu obrazovnu i kulturnu razinu, zdravstvenu kulturu i standard cjelokupnogstanovništva, pridonose povećanju socijalne sigurnosti i skrbi stanovništva, ostvaruju kvalitetnijeustrojstvo opskrbe, servisa, te osiguravaju nesmetanu rekreaciju i odmor stanovništva. Uza svenavedeno potrebno je predviđati ekonomičniji, racionalniji i funkcionalniji razvitak, razmještaj istrukturu središnjih uslužnih funkcija.a) Uprava i pravosuđePrijedlog mreže uprave i pravosuđa zasniva se na standardima i normativima iz zakonske regulative,na smjernicama iz dokumenata prostornog uređenja i stanje postojeće mreže.Svi ti elementi mreža prisutni su u Dubrovniku, sjedištu Županije.U sjedištima gradova-sjedišta bivših općina (Korčula, Metković i Ploče) u prethodnom ustroju, kao i unovim predviđenim središtima (Cavtat, Ston, Blato-Vela Luka i Opuzen), koja su ovim prijedlogomujedno i središta optimalnih temeljnih prostorno-planerskih cjelina i gravitacijskih područja unutarŽupanije, moraju se nalaziti ispostave županijskih službi, reduciran broj matičnih ureda, gradski organivlasti, kao i sudbena vlast s pratećim službama. U mreži sadržaja pravosuđa, neovisno o teritorijalnojpodjeli, određuju se sjedišta javnih bilježnika. Poštujući kriterije osnivanja na svakih 20.000Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije342

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEstanovnika, odnosno 200 pravnih subjekata, javnobilježničke službe u pravilu nalaze se u mjestimasjedištimaopćinskih sudova, slično kao i odvjetnička služba.U svim sjedištima jedinica lokalne samouprave nalaze se institucije lokalne samouprave kao iinstitucije policije - policijske postaje. Vidljivo je da se mreža koja se predlaže znatno podudara spostojećom mrežom definiranom zakonskom regulativom. Sama mreža je slika stare, ali i noveadministrativno-teritorijalne podjele prostora.Jedini su sadržaji unutar uprave, koji se ne poklapaju s teritorijalnim ustrojem, sadržaji koji sepojavljuju uslijed specifičnosti položaja ove županije. To su međunarodni granični prijelazi s prijekopotrebnim osnivanjem granične policije, carinskih ispostava i referata, kao i lučke kapetanije i lučkeispostave koje se osnivaju u primorskim mjestima na kopnu i na otocima.Upravaime naseljaoptimalni brojstanovnikažupanijskiuredispostave žup.uredamatični urediuprava zaobranuuprava zaobranu – uredza obranupolicijskaupravapolicijskauprava – polic.postajacarinarnicacarinarnica –carinskeispostaveporeznaupravaporez. uprava– ispostavaporez. upravedržavni uredza revizijulučka uprava -kapetanijaDubrovnik 50.000Metković 20.000Ploče 10.000Korčula 5.000Vela Luka 5.000Blato 5.000Opuzen 5.000Cavtat 3.000Ston 2.000Orebić 2.000Lastovo 1.000Babino Polje 500Vlaka 1.000Janjina 1.000Kula Norinska 500Lumbarda 1.500Mliništa 500Otrić-Seoci 500Slano 1.500Smokvica 1.000Srebreno 1.500Trpanj 1.000Gruda 1.500Orašac 1.500Zaton 1.500Pravosuđeime naseljaoptimalni brojstanovnikažupanijski sudopćinski sudtrgovački sudprekršajni sudžupanijsko državnoodvjetništvoopćinsko državnoodvjetništvodržavnopravobraniteljstvoispostavesjedište javnogbilježnikaDubrovnik 50.000Metković 20.000Ploče 10.000Korčula 5.000Vela Luka 5.000Blato 5.000Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije343

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOpuzen 5.000Cavtat 3.000Ston 2.000Orebić 2.000Lastovo 1.000Babino Polje 500Vlaka 1.000Janjina 1.000Kula Norinska 500Lumbarda 1.500Mliništa 500Otrić-Seoci 500Slano 1.500Smokvica 1.000Srebreno 1.500Trpanj 1.000Gruda 1.500Orašac 1.500Zaton 1.500b) Udruge građana i vjerske zajedniceRiječ je o sadržajima koji su odraz interesa svake pojedine lokalne zajednice, odnosno posebnihstrukovnih organiziranja ili raznih humanitarnih nastojanja. Ovisno o aktivnostima, potrebama iprijedlozima takvih institucija, potrebno im je osigurati prostor u lokalnim središtima i u odgovarajućimdokumentima prostornog uređenja.Planiranje vjerskih sadržaja i objekata u ovlasti je Katoličke crkve i drugih vjerskih zajednica prisutnihna ovom prostoru. Sukladno tomu očekuje se njihovo sustavno uključivanje u procese planiranjaprostora na lokalnim razinama. Odnosi se to napose na suradnju s urbanistima i prostornim planerimaprilikom određivanja prostornih i demografskih kriterija za pribavljanje lokacija za vjerske objekteraznih vjerskih zajednica.c) ProsvjetaMreža institucija i ustanova prosvjetne djelatnosti dijeli se na tri osnovne razine.Planiranje mreže predškolskih ustanova nesporno je u nadležnosti lokalne samouprave. U ovom seradu predstavljaju samo osnovne postavke za planiranje mreže na nižim razinama, te pregledpotrebnih središta tih ustanova.Dubrovačko-neretanska županija je osnivač 25 osnovnih, 14 srednjih škola te 2 učenička doma, atemeljem zakonskih odredbi skrbi o još dvije odgojno-obrazovne ustanove s pravom javnosti, i toBiskupskoj klasičnoj gimnaziji Ruđera Boškovića i Učeničkom domu Svete Marije Krucifikse, čiji jeosnivač Dubrovačka biskupija. U školskoj godini 2006/2007 osnovne škole je pohađalo 11240, asrednje 5684 učenika.Skupština Dubrovačko-neretvanske županije je usvojila 13. srpnja 2007. godine Program uvođenjanastave u jednoj smjeni za osnovne i srednje škole kojima je osnivač Županija. Njime je određeno dase- stvore pretpostavke za prelazak osnovnih i srednjih škola na rad u jednoj smjeni ili nacjelodnevnu nastavu- uskladi veličina osnovnih škola sa pedagoškim standardom- provedu strukturalne promjene u srednjem školstvu sukladno nacionalnom Planu razvitkasustava odgoja i obrazovanja 2005.- 2010.Temeljem postavljenih kriterija potrebno je proširiti mrežu osnovnih škola novim ustanovama i to: dvijenove škole u Metkoviću te nova škola u Pločama i nova škola u Župi dubrovačkoj. U Veloj Lucipotrebno je izgraditi novu školu na drugoj lokaciji, a također i u Cavtatu.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije344

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJETakođer je predviđeno osnivanje još jedne gimnazije na području Dubrovnika te u Pločama, apredviđa se pokretanje posebnog srednjoškolskog programa vezanog za razvoj marikulture, a koji bibio lociran u Stonu.ime naseljaoptimalni brojstanovnikapredšk.ustanovedječjivrtićosnovnaškolaosnovno školstvopodručnirazredniodjeliglazbenaškolasrednješkolesrednje školstvođačkidomDubrovnik 50.000Metković 20.000Ploče 10.000Korčula 5.000Vela Luka 5.000Blato 5.000Opuzen 5.000Cavtat 3.000Ston 2.000Orebić 2.000Lastovo 1.000Babino Polje 500Vlaka 1.000Janjina 1.000Kula Norinska 500Lumbarda 1.500Mliništa 500Otrić-Seoci 500Slano 1.500Smokvica 1.000Srebreno 1.500Trpanj 1.000Gruda 1.500Orašac 1.500Zaton 1.500Nužno je planirati središta organizirane brige za predškolsku populaciju u svim središtimaopćina/gradova, te veći broj ustanova u gradu Dubrovniku. Velika većina predškolskih ustanova umanjim središtima, naročito na otocima i u neposrednom zaleđu, nalazi se u sklopu građevinaosnovnih škola.Mreža predškolskih ustanova nužno sadrži demografske pokazatelje o kontingentu predškolskepopulacije (dobna skupina 0-6 godina, podaci o natalitetu i ostalo). Potreban broj ustanova, kao iveličina skupina-jedinica ovisit će o podacima za taj kontingent. Državni pedagoški standardpredškolskog odgoja i naobrazbe, koji tek treba donijeti Hrvatski državni sabor, definirat će minimalnibroj skupina u dječjim vrtićima, kao i broj potrebnih djelatnika za rad s djecom kao i druge standarde inormative.Temeljem uvida u postojeću mrežu i ocjene demografske slike županije, kao i primjenom donesenihstandarda i normativa, predlaže se mreža samostalnih osnovnih škola u svim općinskim/gradskimsredištima, dok se područni razredni odjeli samostalnih osnovnih škola osnivaju sukladno potrebamalokalnih zajednica na teritoriju jedinica lokalne samouprave, te u središtima jedinica lokalnesamouprave gdje nisu objektivno mogle biti osnovane samostalne osnovne škole.Predloženu sliku mreže osnovnih škola potrebno je na nižim razinama planiranja dimenzioniratitemeljem odgovarajućih demografskih pokazatelja te na osnovi sljedećih standarda i normativa: zapotpunu samostalnu osnovnu školu potrebno je u načelu imati najmanje 240 učenika (po jedanrazredni odjel od 1. do 8. razreda), Optimalan je broj učenika u razrednom odjelu 20, a najmanji 14,najviši 28 učenika. Razredni odjel ustrojava se od učenika istog razreda, a kombinirani razredni odjelod učenika dvaju ili iznimno više razreda, za provedbu redovite nastave po redovitome ili posebnomnastavnom planu i programu.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije345

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPravilnikom o osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju definiraju seoblici školovanja u redovitim osnovnim školama kao i u posebnim organizacijama odgoja iobrazovanja za učenike sa znatnijim teškoćama u razvoju.Uz redovite osnovne škole u sustavu osnovnog školstva organiziraju se i posebne osnovne škole uskladu s posebnim programima osnovnog glazbenog i plesnog školovanja.Djelatnost srednjeg školstva obavljaju srednjoškolske ustanove (srednje škole i učenički domovi) tedruge pravne osobe. U skladu s demografskom slikom jedinica lokalne samouprave, podacima opostojećem stanju u srednjem školstvu i donesenim standardima i normativima, ovom studijom sepredlaže sljedeća slika buduće mreže: u gradu Dubrovniku više srednjih škola, a u središtima gradovaCavtat, Ston, Korčula, Blato-Vela Luka, Metković, Opuzen i Ploče, sukladno broju stanovnikagravitacijskog područja, određeni broj srednjih škola primjenjujući kriterije i standarde da svakaprostorna cjelina s 8.000 - 30.000 stanovnika treba imati bar jednu srednju školu, da je optimalnasrednja škola u većim središtima s 16-24 razredna odjela, odnosno s 480-720 učenika, odnosnomaksimalno 30 učenika u razrednom odjelu.U Županiji je školske godine 2006/2007 evidentirano ukupno 15 srednjih škola, od čega 4 državne,jedna od vjerskih zajednica, 3 gimnazije, 2 strukovne 4-erogodišnje te 10 mješovitih.Ukupno je bilo 5653 učenika raspoređenih u 232 odjela, što je za 344 učenika manje nego prethodneškolske godine.Prilikom reforme školstva, može se očekivati preseljenje odnosno osnivanje nekih škola i u još ponekom gradskom/općinskom središtu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.Mreža srednjih škola upotpunjuje se učeničkim domovima lociranima u mjestima u kojima je nužansmještaj učenika iz udaljenijih prostora Županije. U učeničkim domovima organiziraju se odgojnegrupe od 25 učenika.Visoko školstvoGrad Dubrovnik se zadržava kao jedino sveučilišno i znanstveno središte Dubrovnik uz očekivanjejačanja njegove međunarodne reputacije.Sveučilište u Dubrovniku je osnovano 2003. godine na temeljima vrlo duge tradicije, koja seže do 17.stoljeća. Tad je, naime, započeo s radom Collegium Ragusinum, prva javna visokoobrazovnaustanova u Dubrovniku, koju je završio i Ruđer Bošković.Moderno visoko obrazovanje počinje s Višom pomorskom školom, potom Fakultetom za vanjskutrgovinu i turizam, Pomorskim fakultetom te Veleučilištem u Dubrovniku. Sljednik svih njih jeSveučilište u Dubrovniku. Ono je po svojim programima, po svojoj organizaciji i tehničkoj opremljenostivrlo suvremena visokoškolska ustanova.Sveučilište u Dubrovniku započelo je s radom sa šest odjela: Odjel za ekonomiju i poslovnuekonomije, Pomorski odjel, Elektrotehničko-računarski odjel, Strojarski odjel, Odjel za akvakulturu iOdjel za komunikologiju. Na tim su odjelima organizirani novi preddiplomski i stručni studiji, ali jednakotako i studiji koji su akademske 2003./2004. godine i prije toga bili upisani na ex Veleučilištu uDubrovniku i ex Fakultetu za turizam i vanjsku trgovinu, a koji će se završiti na Sveučilištu premanastavnim planovima i programima tih bivših visokih učilišta. Od 1. listopada 2005. na Sveučilištu jeosnovan još jedan, sedmi odjel - Odjel za umjetnost i restauraciju s njegovim prvim preddiplomskimstudijem „Restauracija i konzervacija umjetničkih dobara: drvo, papir i tekstil“ u suradnji s InstitutomPalazzo Spinelli iz Firence. Također, u lipnju 2006. godine na Sveučilištu je počeo s nastavom prviposlijediplomski doktorski studij „Povijest stanovništva“ što ga je Sveučilište pokrenulo u suradnji saSveučilištem u Zagrebu i Zavodom za povijesne znanosti HAZU iz Dubrovnika.U sklopu Sveučilišta u Dubrovniku osnovan je i Tehnološko-poslovno-inovacijski centar za marikulturu- MARIBIC u uvali Bistrina - Mali Ston.U okviru svoga Odjela za stručne studije, Sveučilište će razvijati stručne studije na čitavom prostoruŽupanije, sukladno razvojnim potrebama pojedinih područja: u Pločama, Opuzenu, Metkoviću, Korčuli,Stonu, Dubrovniku, Župi dubrvačkoj i u Konavlima.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije346

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEd) Kultura i športPrijedlog mreže kulture i športa osniva se na postavkama (standardima i normativima) iz zakonskeregulative kao i nekim usmjerenjima iz dokumenata prostornog uređenja. Prilikom određivanjaprijedloga uveliko je respektirano i postojeće stanje mreže, ali i turističke, kulturne i športske potrebe uovom području.Svi segmenti mreža prisutni su u sjedištu županije gradu Dubrovniku. U sjedištima gradova Cavtat,Ston, Korčula, Blato-Vela luka, Metković, Opuzen i Ploče, od kojih su neki u prethodnom ustroju bilisjedišta bivših Općina, koja su ovim prijedlogom ujedno i središta temeljnih gravitacijskih područjaunutar županije, nalazi se većina kulturnih, odnosno športskih sadržaja. U svim sjedištima jedinicalokalne samouprave nalaze se inicijalni sadržaji kulture i športa.Lociranje školsko-športskih dvorana direktno je povezano uz lokacije samostalnih osnovnih i srednjihškola. Povezivanje tih dvaju funkcija racionalizira velike troškove izgradnje i održavanja tih građevina.Nužno je istaknuti i potrebu izgradnje zatvorenih bazena i drugih športskih objekata na prostoruŽupanije.ime naseljaoptimalnibrojstanovnikaotvorena ilipučkaučilištaknjižnice ičitaonicemuzej,umjetničkezbirke,galerijekazalištekinematografidom kulture –kino dvoranaHRT – radio iTV postajaradio postajaDubrovnik 50.000Metković 20.000Ploče 10.000Korčula 5.000Vela Luka 5.000Blato 5.000Opuzen 5.000Cavtat 3.000Ston 2.000Orebić 2.000Lastovo 1.000Babino Polje 500Vlaka 1.000Janjina 1.000Kula norinska 500Lumbarda 1.500Mliništa 500Otrić-Seoci 500Slano 1.500Smokvica 1.000Srebreno 1.500Trpanj 1.000Gruda 1.500Orašac 1.500Zaton 1.500e) ZdravstvoNačela, način provođenja i organizacija zdravstvene zaštite utvrđuju se Zakonom o zdravstvenojzaštiti. Zdravstvena djelatnost je djelatnost od važnosti za Republiku Hrvatsku koja se obavlja kaojavna služba i koju obavljaju zdravstveni radnici pod uvjetima i na način propisan zakonom.Zdravstvena djelatnost se obavlja na primarnoj, sekundarnoj i tercijarnoj razini, te na razinizdravstvenih zavoda.Temeljem Zakona o zdravstvenoj zaštiti, Županija ostvaruje svoje zadaće i ciljeve na područjuzdravstvene zaštite tako da osigurava sredstva za:- provođenje epidemiološke, zdravstveno-statističke, socijalno-medicinske i zdravstvenoekološkedjelatnosti te promicanje zdravlja i prevenciju bolesti na svom području,Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije347

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE- hitnu medicinsku pomoć ukoliko to ne osigurava Republika Hrvatska,- organizaciju i rad mrtvozorničke službe.Županija, temeljem Vladine odluke, osigurava sredstva za održavanje, izgradnju i opremanjezdravstvenih ustanova u njenom vlasništvu te inforamtizaciju zdravstvene djelatnosti, te osnivanjezdravstvene ustanove na primarnoj i sekundarnoj razini zdravstvene zaštiteZdravstvenu djelatnost obavljaju zdravstvene ustanove u državnom vlasništvu, vlasništvu županija tezdravstvene ustanove u vlasništvu domaćih i stranih fizičkih i pravnih osoba, trgovačka društva iprivatni zdravstveni radnici.U državnom vlasništvu su: klinike, kliničke bolnice, klinički bolnički centri te državni zdravstveni zavodi.Županija može osnovati kliniku, dom zdravlja, opću bolnicu, specijalnu bolnicu, ustanovu za hitnumedicinsku pomoć te zavod za javno zdravstvo.Polikliniku, lječilište, ustanovu za zdravstvenu njegu i ljekarničku ustanovu mogu osnovati županija idruga pravna i fizička osoba.Zdravstvena djelatnost obavlja se u skladu s osnovnom mrežom zdravstvene djelatnosti koju donosinadležni ministar i izvan osnovne mreže u skladu sa zakonskim odredbama. Osnovnom se mrežomodređuje za područje RH, za područja županija, odnosno gradova i općina, potreban broj zdravstvenihustanova, privatnih zdravstvenih radnika odnosno, najveći mogući broj timova primarne zdravstvenezaštite, specijalističko-konzilijarne zdravstvene zaštite i specijalističke dijagnostike po djelatnostima,potreban broj postelja po bolničkim zdravstvenim ustanovama i stacionarima. Mjerila za određivanjeosnovne mreže zdravstvene djelatnosti utvrđuju se planom zdravstvene zaštite Republike Hrvatskekojeg donosi Vlada Republike Hrvatske, uvažavajući:- zdravstveno stanje, broj, starosnu i socijalnu strukturu pučanstva- jednake uvjete/mogućnosti za korištenje zdravstvenih usluga- potreban opseg djelatnosti pojedinih razina (primarna, sekundarna i tercijarna)- stupanj urbanizacije područja, prometnu povezanost, specifičnosti naseljenosti te dostupnost nademografski ugroženim područjima, osobito na otocima- gospodarske mogućnosti.Zdravstvena djelatnost mora biti organizirana tako da je pučanstvu Republike Hrvatske uvijekosigurana i dostupna hitna medicinska pomoć.Prilikom utvrđivanja prijedloga mreže za Županiju, kao i za dimenzioniranje mreže, koriste se slijedećiopći normativi i standardi:- 1 tim opće/obiteljske medicine – 1.700 osiguranika- 1 tim zdravstvene zaštite predškolske djece – 1.000 osiguranika- 1 tim zdravstvene zaštite žena – 6.000 osiguranika- 1 tim stomatološke zdravstvene zaštite (polivalentna) – 2.200 osiguranika- 1 tim patronažne zdravstvene zaštite – 5.100 stanovnika- 1 tim zdravstvene njege – 3.500 osiguranika- 1 tim higijensko-epidemiološke zdravstvene zaštite – 40.000 stanovnika- 1 tim preventivno odgojnih mjera za zdrav.zaštitu školske djece i studenata – 5.000 osiguranika- 1 standardni tim HMP – od 35.000 stanovnika nadalje, do 35.000 stanovnika ustrojava se dežurstvo ili pripravnost popunktu- uvjeti za osnivanje ljekarni uređeni su Pravilnikom o uvjetima za određivanje područja na kojem će se osnivati ljekarne.Za provođenje primarne zdravstvene zaštite primjenjuju se posebni standardi na timove u slučajevimateže zemljopisne i prometne izoliranosti u odnosu na udaljenost od sjedišta doma zdravlja, odnosnoorganizacijske jedinice doma zdravlja (npr. na otocima):- na timove u djelatnosti opće/obiteljske medicine za područja gdje gravitira do 1.200 osiguranih osoba,- na timove u zdravstvenoj zaštiti predškolske djece kojima gravitira manje od 700 osiguranih osoba predškolskoguzrasta,- na timove u zdravstvenoj zaštiti žena kojima gravitira manje od 4.200 osiguranih žena ili od 4.200 do 6.000 osiguranihžena starijih od 15 godina,- na timove polivalentne stomatološke zdravstvene zaštite kojima gravitira do 1.400 osiguranih osoba,- i drugi posebni standardi sukladno zakonskim aktima.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije348

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEf) Socijalna skrbSocijalna skrb je djelatnost od posebnog interesa za Republiku Hrvatsku. Djelatnost i ostvarivanjeprava iz područja socijalne skrbi regulirane su Zakonom o socijalnoj skrbi, njegovim Izmjenama idopunama, te drugim podzakonskim aktima usklađenim na osnovama temeljnog Zakona. Tomdjelatnošću osigurava se i ostvaruje pomoć u podmirivanju osnovnih životnih potreba za socijalnougrožene, nemoćne i druge osobe kada ih nisu u mogućnosti zadovoljiti sami ili uz pomoć članovaobitelji, bilo zbog nepovoljnih osobnih, bilo zbog gospodarskih, socijalnih ili drugih okolnosti. Sredstvaza obavljanje djelatnosti i ostvarivanje prava socijalne skrbi utvrđenih navedenim Zakonom osiguravaRepublika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave pod uvjetima i na načinpropisan navedenim Zakonom. Rad Obiteljskog centra nadzire nadležno ministarstvo za obitelj.Prijedlog mreže ustanova socijalne skrbi na prostoru Županije obuhvaća sljedeće ustanove:Ustanove socijalne skrbi:- Obiteljski centar- Centar za socijalnu skrb- Dom socijalne skrbi: dom za djecu i mlađe punoljetne osobe, dom za odrasle osobe, dom za djecu i odrasle – žrtveobiteljskog nasilja- Centar za pomoć i njegu.Standardi i normativi za lociranje ustanova socijalne skrbi su slijedeći:1.OBITELJSKI CENTAR je u nadležnosti ministarstva nadležnog za obitelj. Osniva se za područje jedne županije. Može seustrojiti jedna ili više podružnica.2.CENTAR ZA SOCIJALNU SKRBSjedište centra mora biti u gradu ili općini. Sjedište podružnice u pravilu treba biti u naselju koje je povezano javnim prijevozoms ostalim područjem mjesne nadležnosti. Prilaz objektima treba biti bez arhitektonskih prepreka za nesmetani ulazak osoba sinvaliditetom.Broj i vrsta stručnih djelatnika u centru ovisi o broju stanovnika i njihovoj gustoći na odrađenom području, broju i vrsti korisnikate njihovom udjelu u ukupnom stanovništvu, vrsti i opsegu specifičnih problema i poteškoća koje prevladavaju na tom području,zemljopisnim obilježjima područja mjesne nadležnosti centra, odnosno vrsti poslova utvrđenih statutom centra.3.DOM SOCIJALNE SKRBIOpće karakteristike doma socijalne skrbi su: prostorije moraju biti smještene u čvrstom građevinskom objektu; lokacija domasocijalne skrbi treba biti u naselju ili njegovoj blizini, u pravilu, treba biti odvojen od drugih zgrada, a oko objekta treba osiguratiodređenu površinu neizgrađenog zemljišta za prilaz objektu, dvorište, park, igralište, parkiralište i sl., po 1 korisniku trebaosigurati najmanje 20 m 2 neizgrađenog zemljišta, a od toga 5 m 2 zelene površine.3a.Dom za djecu i mlađe punoljetne osobeUvjeti glede prostora, opreme I potrebnih stručnih i drugih djelatnika ovise o dobnim skupinama djece, usluzi koja se pruža(stalni, cjelodnevni ili poludnevni smještaj), mogućem tjelesnom ili mentalnom oštećenju. Djelatnost se može organizirati odmanjih odgojnih skupina do najviše 200 korisnika. Mlađa punoljetna, mentalno zrela osoba može biti smještena i u stambenojjedinici.3.b. Dom za odrasle osobe (za tjelesno, mentalno ili višestruko oštećene ili psihički bolesne odrasle osobe, ovisnike o alkoholu,drogama ili drugim opojnim sredstvima, osobe kojima je potrebna dugotrajna zdravstvena zaštita i njega, odnosno stacionarnaskrb, te starije i nemoćne osobe).Dom za starije i nemoćne osobe može pružati smještaj za najviše 200 osoba. Spavaonice u stambenom dijelu moraju imatinajmanje 8m 2 po korisniku. Najmanje 50% kapaciteta mora biti namijenjeno za pojačanu njegu korisnika.3.c. Dom za djecu i odrasle – žrtve obiteljskog nasilja, mora ispunjavati opće uvjete za djecu i članove obitelji izloženeobiteljskom nasilju dok potreba traje, u pravilu do 6 mjeseci, a izuzetno do godinu dana.ime naseljaoptimalnibrojstanovnikacentar zasocijalnuskrbdom zadjecu imlađepunoljetneosobedom zaodrasleObiteljskicentar spodružnicamaCentar zapomoć injeguzavod zazapošljavanjerepubličkifondMIORHDubrovnik 50.000 1 1 3 1 1Metković 20.000 1 1 1 podruž 1Ploče 10.000 1 podruž 1Korčula 5.000 1 1 podruž 1Vela Luka 5.000 1Blato 5.000 2Opuzen 5.000Cavtat 3.000 1Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije349

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJESton 2.000Orebić 2.000Lastovo 1.000 1Babino Polje 500Vlaka 1.000Janjina 1.000Kula Norinska 500Lumbarda 1.500Mlinište 500Otrić-Seoci 500Slano 1.500 1Smokvica 1.000Srebreno 1.500Trpanj 1.000Gruda 1.500Orašac 1.500Zaton 1.500Josipovac 1Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije350

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.5. UVJETI KORIŠTENJA, UREĐENJA I ZAŠTITE PROSTORA3.5.1. PRIRODNA BAŠTINA - ZAŠTIĆENA I OSTALA VRIJEDNAPODRUČJA3.5.1.1. ZAŠTIĆENA PODRUČJA I PODRUČJA POTENCIJALNO VRIJEDNA ZAZAŠTITUNa području Dubrovačko-neretvanske županije zaštićeno je i potencijalno vrijedno za zaštitu 69područja prirodne baštine. Prema stupnju zaštite (Zakon o zaštiti prirode, NN, 70/08. VI. 2005.), dosada su zaštićena 44 prirodno vrijedna područja i to: 1 nacionalni park (Mljet), 1 park prirode 10posebnih rezervata, 8 park šuma, 7 značajnih krajobraza, 7 spomenika prirode te 10 spomenikaparkovne arhitekture.Potencijalno vrijednih za zaštitu je 25 prirodnih područja i to: 1 park prirode, 1 park šuma, 1 regionalnipark, 8 posebnih rezervata, 7 značajna krajobraza, 2 spomenika prirode i 5 spomenika parkovnearhitekture. Strategija prostornog uređenja Republike Hrvatske planira proglašenje donjeg toka rijekeNeretve te otočja Elafiti parkovima prirode.S ciljem sustavne skrbi o svim prirodnim vrijednostima, a posebno zaštićenim i evidentiranimprirodnim vrijednostima te područjima ekološke mreže, potrebno je uspostaviti propisanu zaštitu idonijeti određene prostorne planove.Na području DNŽ temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštićene su sljedeće prirodne vrijednosti:a) nacionalni park (1) Nacionalni park Mljetb) park prirode (1) Lastovsko otočjec) posebni rezervat (10)šumskevegetacijeornitološkiihtiološkoornitološkiu moruZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije351Lokrum - DubrovnikŠuma Kočje na otoku Korčuli - ŽrnovoŠumski predjel Velika dolina u NP MljetČempresada Pod Gospu - OrebićMrkan, Bobara i Supetar - CavtatPod Gredom - VidPrud - MetkovićMočvarno područje Orepak - MetkovićJugoistočni dio delte rijeke NeretveMalostonski zaljev i Malo mored) park šuma (8) Velika i Mala Petka - DubrovnikŠuma alepskog bora (Pinus halepensis Mill.)na poluotoku Osmolišu kraj BrsečinaŠumski predjel na obalnom pojasu Trsteno –Brsečine kod DubrovnikaMakija na Donjem Čelu na otoku KoločepŠuma alepskog bora (Pinus halepensis Mill.)na Gornjem Čelu na otoku KoločepuPark Hober u KorčuliPredolac-Šibanica kod MetkovićaOtočić Ošljak kod Vela Lukee) značajni krajobraz (7) Rijeka Dubrovačka,

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE,f) spomenik prirode (7)geomorfološkirijetki primjerakdrvećarijetki primjerakdrveća - skupinaPredjel Saplunara na otoku MljetuUvala Vučina s obalnim pojasom na PelješcuUvala Prapratno na PelješcuKonavoski dvori - KonavleOtok Badija - KorčulaModro oko i jezero uz naselje Desne - PločeMočiljska spilja kod sela PodbrežjaŠipun - CavtatGromačka spilja - GromačaŠpilja Rača na LastovuVela spilja kod Vele LukeHrast crnika (Quercus ilex L.) na predjeluKlokolina u Žrnovu na KorčuliSkupina šmrikovih stabala (Juniperusoxycedrus L.) na predjelu „Plat“ kodDubrovnikag) spomenik parkovnearhitekture(10) arboretum Arboretum TrstenoparkpojedinačnostabloPark Foretić u KorčuliPlatana (Platanus orientalis L.) u Trstenu -1Platana (Platanus orientalis L.) u Trstenu -2Stablo azijske platane (Platanus orientalisL.) u Dubrovniku (preventivna zaštita)Čempres (Cupressus sempervirens var.pyramidalis Nym.) u selu Čara na KorčuliČempres (Cupressus sempervirens var.pyramidalis Nym.) u Metkovićuskupina stabala Skupina čempresa (Cupressussempervirens var. pyramidalis Nym.) iznadOrebića na PelješcuDrvored čempresa (Cupressussempervirens var. pyramidalis Nym.) iznadOrebića na PelješcuDrvored čempresa (Cupressus sempervirensvar. pyramidalis Nym.) na KorčuliNa području Županije predlaže se temeljem Zakona o zaštiti prirode zaštititi sljedeće prirodnevrijednosti:a) park prirode (1) Delta Neretveb) regionalni park (1) Elafitski otoci i sv. Andrijac) posebni rezervat (5)šumskeSv. Ilija iznad Orebićavegetacijeornitološki Jezero Kuti - OpuzenstanišniOleandri kod Slanogherpetološki Lokve kod Gornjih Majkovageomorfološki Konavoske stijened) značajni krajobraz (4) poluotok Molunatpredjel od uvale Divna do uvale Duba -Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije352

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPelješacuvala Pupnatska lukapoluotok Ražnjić - Lumbardae) spomenik prirode (1) špilja Samograd - Račišćef) spomenik parkovnearhitekture(1) skupina čempresa - Kuna PelješkaPredlaže se proširenje ornitološko-ihtiološkog rezervata Ušće Neretve na način da se obuhvaticjelovito ušće, uključujući lagunu Parila kao i proširenje značajnog krajobraza uvala Vučina s obalnimpojasom na Pelješcu na način da obuhvati okolni akvatorij i otočić Lirica.Predlaže se dodatno vrednovati te ovisno o rezultatima eventualno zaštititi potencijalno vrijednapodručja:a) Posebni rezervat u moru Akvatorij otoka LokrumaAkvatorij otoka Mrkan, Bobara i Supetarb) značajni krajobraz PrevlakaŠuma Šaknjrat – Vela Lukac) park šuma Bat - Zatond) spomenik prirode Đurovićeva špilja - Ćilipie) spomenik parkovne arhitekture park oko dvorca Skočibuha - Šipanstari park u centru Metkovića.Perivoj Gjorgjić-Mayneri na LopuduKompleks vrtnog prostora Pile-BoninovoPredlaže se zbog nestanka obilježja zbog kojih su zaštićeni, donijeti akt o prestanku zaštite sljedećihprirodnih vrijednosti:značajni krajobrazpark šumarijetki primjerak drveća – skupinauvala Prapratno na PelješcuRijeka DubrovačkaŠuma alepskog bora (Pinus halepensis Mill.) na poluotokuOsmolišu kraj BrsečinaŠumski predjel na obalnom pojasu Trsteno – Brsečine kodDubrovnikaSkupina šmrikovih stabala (Juniperus oxycedrus L.) na predjelu„Plat“ kod Dubrovnika- Predlaže se izvršiti ponovno vrednovanje područja Konavoski dvori – Konavle te ovisno orezultatima vrednovanja razmotriti eventualnu promjenu obuhvata ili ukidanje zaštite.- Predlaže se prekategorizirati zaštićeni rezervat šumske vegetacije Čempresada Pod Gospu u parkšumu.- Predlaže se Odlukom Županijske skupštine uz suglasnost ministarstva nadležnog za zaštituprirode revidirati, odnosno detaljno utvrditi granice zaštićenih područja za koje su u postojećimodlukama o zaštiti utvrđene vjerojatne pogreške: Velika i mala Petka – Dubrovnik; ArboretumTrsteno; Gradski park Hober – Korčula; Park Foretić, Korčula; park-šuma Predolac-Šibanica kodMetkovića; značajni krajobraz predjel Saplunara na otoku Mljetu.- Nastaviti rad na vrednovanju prirode u Županiji radi eventualnog utvrđivanja novih područjavrijednih zaštite.- Po donošenju Prostornog plana Parka prirode Lastovsko otočje, uskladiti sve sadržaje u PPDNŽ sprostornim planom Parka prirode- S obzirom na obveze DNŽ u zaštiti prirodnih vrijednosti, nužno je jačati kapacitete Javne ustanoveza upravljanje zaštićenim prirodnim vrijednostima na području DNŽ te osigurati potrebna sredstvaza provedbu propisane zaštite.- Za zaštićena područja i područja ekološke mreže potrebno je izraditi planove upravljanja sukladnoZakonu o zaštiti prirode i Uredbi o proglašenju ekološke mreže.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije353

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE- Temeljem članka 36. Zakona o zaštiti prirode, za svaki planirani zahvat koji sam ili s drugimzahvatima može imati značajan utjecaj na ciljeve očuvanja i cjelovitost područja ekološke mreže,potrebno je provesti ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu .- Prije odobravanja lokacija za vjetroelektrane, sagledati pojedinačni i zbirni utjecaj na ekološkumrežu i krajobrazne vrijednosti; sa stanovišta zaštite prirode nije prihvatljivo planirati lokacije VE narubnom području Delte Neretve (područje važno za ptice), na poluotoku Pelješcu (koridor zaselidbu ptica) i na Snježnici.- Lokacije svih planiranih zahvata na ušću Neretve, izuzetno osjetljivom području ekološke mreže iplaniranog parka prirode Delta Neretve, smatraju se potencijalnim (istražnim) lokacijama za koje jepotrebno kroz postupak ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu i ostale propisanepostupke sagledati njihov zbirni utjecaj te ovisno o tome utvrditi koji su zahvati i u kojemu opseguprihvatljivi; sa stanovišta zaštite prirode na ušću Neretve nije prihvatljivo planirati hotele, marine nitiakvakulturu.- Sustavno suzbijati divlju gradnju u područjima prirodnih vrijednosti i uklanjati bespravne objekte- Do donošenja općih i pojedinačnih upravnih akata sukladno Zakonu o zaštiti prirode, unutarprostora područja predloženih za zaštitu, potrebno je ograničiti izgradnju novih objekata izvanpodručja namijenjenih izgradnji naselja i drugim zonama izgradnje objekata.- Kamenolome u zaštićenim područjima zadržati u postojećim okvirima i ne otvarati novaeksploatacijska polja.- Osigurati poticaje za aktivnosti u područjima prirodnih vrijednosti koje doprinose očuvanju biološkeraznolikosti (tradicionalna poljoprivreda, ekstenzivno stočarstvo, ekološka poljoprivreda i dr.) kroz usuradnju nadležnih tijela državne i županijske uprave;- Načiniti i provoditi programe razvoja održivog (ekološkog) turizma u područjima prirodnih vrijednostite ograničiti razvoj masovnog turizma i popratnih objekata u tim područjima.- Osigurati inventarizaciju i monitoring kvalifikacijskih vrsta i stanišnih tipova u pojedinim područjimaekološke mreže.- Određuje se obveza postupka Ocjene prihvatljivosti zahvata za ekološku mrežu, uključujućisagledavanje kumulativnih efekata s ostalim postojećim i planiranim zahvatima koji mogu imatinegativan utjecaj na područja ekološke mreže, za sljedeće planirane zahvate:- Planirane industrijske zone Vranjak u luci Ploče na granici s planiranim Parkom prirode DeltaNeretve (terminali za: za ukapljeni naftni plin, za rasute terete, za tekuće terete te kontejnerskiterminal)- Planirani sadržaji na ušću Neretve – prije nego se odobri bilo koji pojedinačni zahvat, potrebno jesagledati zbirni utjecaj svih planiranih zahvata i sadržaja u tom prostoru na područje ekološkemreže- Premještanje zračne luke Ploče na novu lokaciju u planiranom Parku prirode Delta Neretve- Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovski vodovod – potrebno je ocijeniti kako će značajnopovećanje kapaciteta vodocrpilišta Prud i Modro oko, uzimajući u obzir i Nacionalni programnavodnjavanja, zbirno utjecati na vodni režim Donjeg toka Neretve i posljedično na ciljeveočuvanja ekološke mreže- Planirani projekt Obrana od poplave Metkovića- Dodatna odvodnja Vrgorskog polja planiranim novim kanalom Krotuša-Birina- Planirane hidroelektrane na izvoru Omble i u Konavoskom polju- Planirane lokacije za vjetroelektrane – prije odabira konačnih lokacija potrebno je sagledati zbirniutjecaj svih predloženih lokacija i utvrditi koliko ih je, koje i pod kojim uvjetima su prihvatljive- Planirane regulacije vodotoka Ljute, Konavočice i Kopačice- Planirana marikulturu na području posebnog rezervata Malostonski zaljev i Malo more, uvale DonjiMolunat te na području Mljetskog kanala (područja ekološke mreže)- Planirane turističke zone u posebno osjetljivim područjima kao što su Baćinska jezera, Saplunara(Gornja Pinjevica), Prevlaka, Lumbarda (Berkovica), Šipan i Divna (D.Vručica)- Utvrđivanje sa stanovišta zaštite prirode spornih trasa za sljedeće prometnice: cesta čvor Slivno –spoj s brzom cestom preko Pelješca; brza cesta Osojnik – Župa Dubrovačka – Konavle – Debelibrijeg; uzdužnojadranska željeznica velikih brzina: SDŽ- Opuzen-Rudine-Osojnik-granica BiH(brza transeuropska željeznička pruga)- Planirani most kopno-Pelješac te most/tunel Pelješac-KorčulaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije354

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJENavedeni zahvati označavaju se u PPDNŽ kao istražne lokacije koje su sporne sa stanovišta zaštiteprirode te ih nije moguće konačno utvrditi bez provedenog postupka ocjene prihvatljivosti zahvata zaekološku mrežu.Sukladno Zakonu o zaštiti prirode svi prostorni planovi općina i gradova koji na svom teritoriju sadržepodručje ekološke mreže moraju prije donošenja ishoditi suglasnost Ministarstva kulture.Površina zaštićenih dijelova prirode zajedno s pripadajućim morem u Županiji je 32.950,23 ha.KategorijeZaštićeniDUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJAPovršinaPovršina Evidentirano potencijalnozaštićenih* (ha) za zaštitu vrijednih zazaštitu (ha)Zaštićeni ievidentirani zazaštituNacionalni park 1 5.375,00 0 - 1Park prirode 1 19.583,00 1 24.870,91 2Regionalni park 0 0 1 6.921,27 1Posebni rezervat 10 6.184,37 8 4.203,74 18Park šuma 8 221,95 1 16,96 9Značajni krajobraz 7 1.497,31 7 2.260,68 14Spomenik prirode 7 2 10Spomenik parkovne arhitekture 10 88,60 5 13UKUPNO 44 32.950,23 25 38.256,60 69* Odnosi se na kopno i more.Vidljivo je da su u raznim kategorijama zaštite do sada zaštićena 44 objekta prirodne baštine, apotencijalno vrijednih za zaštitu je još 25 objekata prirodne baštine, odnosno ukupno 69. Oniobuhvaćaju 29,90% od ukupnog prostora kopna u Županiji, odnosno 7,75% mora Županije.U tijeku je digitalizacija granica svih zaštićenih područja na podlozi 1:5000, odnosno 1:25 000, ovisnoo dostupnosti.Tablica zaštićenih područja županijiRedni brojGrad/ Općina1 Dubrovnik2 Dubrovnik3 Dubrovnik4 Dubrovnik5 Dubrovnik6 DubrovnikKategorija,Podkategorija,IUCNposebni rezervatšumskevegetacijeI/IVpark šumaN/Apark šumaN/Apark šumaN/Apark šumaN/ANaziv_upis Opis osnove AktLokrumVelika i MalaPetkaŠuma alepskogbora (Pinushalepensis Mill.)na poluotokuOsmolišu krajBrsečinaŠumski predjelna obalnompojasu Trsteno -Brsečine kodDubrovnikaMakija naDonjem čelu naotoku KoločepuAutohtona šuma crnikeŠuma alepskog bora spodstojnim elementimamakije, te pojedinačnimpiramidalnim čempresom naistoimenom poluotočiću krajBrsečina, (Dubrovnik). UvalaBrsečine s pješćanomplažom je sjeverno od ovogpoluotoka, a s južne strane jeuvala Osmoliš.Šumski obalni pojas sjevernood arboretuma Trsteno doBrsečina. Autohtona makija salepskim borom, tepojedinačnim piramidalnimčempresima koji okružuju triplaže (uvala Brsečine, uvalaOsmoliš, uvala Smokovača).Šuma alepskog bora smakijom nasjeverozapadnom dijeluotoka Koločepa.Šuma alepskogbora (Pinus Šuma alepskog bora smakijom nahalepensis Mill.)sjeverozapadnom dijeluna Gornjem čelu otoka Koločepa.na otokuZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županijepark šumaN/AOdluka Zemaljskogzavoda za zaštituprirodnih rijetkosti br.221/4827.2. 1948RješenjeKonzervatorskogzavoda br 109-II-195122.1. 1951Rješenje o zaštiti iupisu u Registar br.23/1-1965.8.1. 1965RješenjeKonzervatorskogzavoda br 106-II-195123.1. 1951RješenjeKonzervatorskogzavoda br 106-II-195123.1. 1951Površina haReg.broj72,37 460 85411,91 3240 2035,292134911,51 48355

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEKoločepu7 Dubrovnik8 Dubrovnik9 Dubrovnik10 Dubrovnik11 Dubrovnik12 Dubrovnik13 Dubrovnik14 Dubrovnik15 Korčula16 Korčula17 Korčula18 KorčulaznačajnikrajobrazVspomenik prirodegeomorfološkiIIIspomenik prirodegeomorfološkiIIIspomenik priroderijetki primjerakdrveća - skupinaIIIsp. park.arhitekturearboretumN/Asp. park.arhitekturepojedinačnostabloN/Asp. park.arhitekturepojedinačnostabloN/Asp. park.arhitektureskupina stabalaposebni rezervatšumskevegetacijeI/IVpark šumaN/AznačajnikrajobrazVspomenik priroderijetki primjerakdrvećaIIIRijekaDubrovačkaMočiljska spiljakod selaPodbrežjaGromačka spiljaSkupinašmrikovih stabala(Juniperusoksycedrus L.)na predjelu "Plat" kodDubrovnika.ArboretumTrstenoDvije platane(Platanusorientalis L.) uTrstenuStablo azijskeplatane (Platanusorientalis L.) uDubrovnikuPlatana(Platanusorientalis L.) uTrstenuŠuma Kočje naotoku KorčuliPark "Hober" uKorčuliOtok BadijaHrast crnika(Quercus ilex L.)na predjeluKlokolina uŽrnovu na KorčuliZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije356Potopljena riječna dolina sastrmim, do 600 m visokimdolinskim stranama. Brojnistari ljetnikovci i parkovi.Suhi, vodoravni speleološkiobjekt kod sela Podbrežje.Spilja s jamskim ulazom,razvijena mreža kanala unekoliko nivoa. Pronađeniotisci stopala pračovjeka.Skupina šmrikovih stabala(Juniperus oksycedrus L.)kod kapele Sv. Ivana povišesela Plata kod Dubrovnika.Arboretum Trsteno kodDubrovnika, razvio se izparka oblikovanog okoljetnikovca obitelji Gučetić -Gozze 1502. g. Sadrži lijeporazvijena stabla lovora, stablokamforovca, mnogo vrstapalmi, razne vrsteeukaliptusa, kaktusa, grmlja idr.Dvije platane (Platanusorientalis L.), stare oko 450godinaPreventivna zaštitaPlatana (Platanus orientalisL.) u TrstenuPredjel nedaleko sela Žrnovana Korčuli, jedinstvenihgeomorfološkihkarakteristika, gromadastestijene, ponori, poluspilje,kanjoni, poput labirinta.Pokriveno starom šumomcrnike s podstojnim slojemvazdazelenih grmova,paprati, mahovina i lišaja.Južno od grada Korčulenalazi se šuma alepskogbora i pinija s podstojnometažom makije, tepojedinačnim piramidalnim ihorizontalnim čempresima,cedrovima, kanadskimborom, te agavama.Najveći otok u arhipelaguistočne Korčule. Glavnevrijednosti: bujna makija,borovi i samostan sa crkvomiz 15. stoljeća.Crnika ili česvina (Quercusilex L.) u ŽrnovuRješenje o zaštiti iupisu u Registar br.164/2-1964.19.12. 1964Rješenje o zaštiti iupisu u Registar br.49/4-1963.18.3. 1963Odluka SODubrovnik 01-1740/1-865.6. 1986Rješenje o zaštiti iupisu u Registar br.74/7-196222.5. 1962Odluka Zemaljskogzavoda za zaštituprirodnih rijetkosti br195/4820.1. 1948Rješenjekonzervatorskogzavoda br 29-II-195124.1. 1951Rješenje opreventivnoj zaštitiUrBr 532-08-01-04/1-07-12007Rješenje o zaštiti iupisu u Registar br.91/5-196216.5. 1962Odluka SO Korčulabr. Os-1104/VI-27/196914.8. 1969Odluka SO Korčulabr. OS-1104/VI-28/196914.8. 1969RješenjeKonzervatorskogzavoda br 22-II-19523.7. 195226 1940 930,03 8030,1 7128,55 780 17,180 P0044,62 6625 606100 6070 1919 Korčula sp. park. Park Foretić u Barokni perivoj 18. st. (obitelj 29.1. 1949 0,6 133

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE20 Korčula21 Korčula22 Korčula23 Korčula24 Metković25 Metković26 Metković27 Metković28 Metković29Dubr.primorje,Ston, Janjina,Slivno30 Konavle31 KonavlearhitektureparkN/Asp. park.arhitekturepojedinačnostabloN/Asp. park.arhitektureskupina stabalaN/Asp. park.arhitektureskupina stabalaN/Asp. park.arhitektureskupina stabalaN/Aposebni rezervatornitološkiI/IVposebni rezervatornitološkiI/IVposebni rezervatornitološkiI/IVpark šumaN/Asp. park.arhitekturepojedinačnostabloIIIposebni rezervatu moruI/IVposebni rezervatornitološkiI/IVznačajnikrajobrazVKorčuliČempres(Cupressussempervirensvar. pyramidalisNym.) u seluČara na KorčuliDrvoredčempresa(Cupressussempervirensvar. pyramidalisNym.) iznadOrebića naPelješcuSkupinačempresa(Cupressussempervirensvar. pyramidalisNym.) iznadOrebića naPelješcuDrvoredčempresa(Cupressussempervirensvar. pyramidalisNym.) na KorčuliPod GredomPrudMočvarnopodručje"Orepak" kodMetkovićaPredolac -Šibenica kodMetkovićaČempres(Cupressussempervirensvar. PyramidalisNym.) uMetkovićuMalostonskizaljev i MalomoreMrkan, Bobara iSupetarKonavoski dvoriZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije357Foretić)Čempres u selu Čara naotoku Korčuli.Drvored od deset čempresana Pelješcu iznad Orebićakod crkve Velike GospeSkupina čempresa uz crkvuGospe od Karmena iznadOrebićaDrvored čempresa na o.KorčuliOstaci mediteranskogmočvarnog područja udonjem toku Neretve, kodmjesta Vid. Značajno zaseobe i zimovanje ptica.Ostaci mediteranskogmočvarnog područja udonjem toku Neretve kodmjesta Prud. Značajno zaseobe i zimovanje ptica.Ostaci mediteranskogmočvarnog područja udonjem toku Neretve.Značajno za seobe izimovanje ptica.Šuma istočno od Metkovića,sačuvani šumski kompleksalepskog bora i piramidalnogčempresa s elementimamakije. Vidikovac na dolinuNeretve.Čempres (Cupressussempervirens var.pyramidalis (Nym.) Asch. &Gr.) u MetkovićuObuhvaća cjelokupni morskiambijent jugoistočno od crteSreser-Duba te okolni obalnipojas. Zbog posebnihhidrografskih svojstava teprirodnog dotoka hranjivihsoli sa kopna, akvatorij jevisoke bioprodukcije.Poznato uzgajalište školjaka.Otoci kod Dubrovnika,gnjezdilište galeba klaukavca(Larus cachinnans Pall.)Izvorišno područje rijekeLjute u Konavlima, pejzažno ihidrološki vrijedna zona, snizom vodenica kojepredstavljaju kulturnoOdluka Zemaljskogzavoda za zaštituprirodnih rijetkosti br.395/4813.11. 1948.RješenjeKonzervatorskogzavoda br 01-149/2-196011.4. 1960RješenjeKonzervatorskogzavoda br 01-146/2-196012.4. 1960Odluka Zemaljskogzavoda za zaštituprirodnih rijetkosti br394/4813.11. 1948.Rješenje o zaštiti iupisu u Registar br.21/9-1965.17.3. 1965Rješenje o zaštiti iupisu u Registar br.21/10-1965.17.3. 1965Odluka SO Metkovićbr. 787/1-19747.10. 1974Odluka SO Metkovićbr. 159/1-196823.5. 1968Rješenje o zaštiti iupisu u Registar br.43/2-1965.25.2. 1965Odluka SODubrovnik br. 01-4408/1-82 i SOMetković br. 348/1-198331.3. 1983Odluka SODubrovnik br. 01-3100/1-758.7. 1975Odluka SODubrovnik br. 01-3097/1-758.7. 19750 650 420 410 50587 696250 219100 69667 7120 2114821,4 78237,95 701525,81 698

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEpovijesnu vrijednost.32 Konavle33 Lastovospomenik prirodegeomorfološkiIIIpark prirodeV/VIŠipun u CavtatuLastovsko otočjeSpilja kod Cavtata, zanimljivazbog gotovo u potpunostizacrnjenih stijena, pronađenidijelovi keramičkog posuđa.Unutar spilje nalazi se malojezero.Rješenje o zaštiti iupisu u Registar br.153/1-1963.22.5. 1963Zakon o proglašenjuparka prirodeLastovsko otočje; NN111/063.10. 20060 960 93534 Lastovospomenik prirodegeomorfološkiIIISpilja Rača naLastovuPećina Rača na Lastovu,arheološko nalazište.Rješenje o zaštiti iupisu u Registar br.186/6-1964.6.1. 19650 20135 Mljet36 Mljet37 Mljet38 Orebić39 Ston40 Ston41 Ploče, Opuzen42 Pločenacionalni parkIIposebni rezervatšumskevegetacijeI/IVznačajnikrajobrazVposebni rezervatšumskevegetacijeI/IVznačajnikrajobrazVznačajnikrajobrazVposebni rezervatihtiološkoornitološkiI/IVznačajnikrajobrazVMljetŠumski predjel"Velika dolina" uNacionalnomparku MljetPredjelSaplunara naotoku MljetuČempresada"Pod Gospu" kodOrebićaUvala "Vučina" sobalnim pojasomna PelješcuUvala Prapratnona Pelješcuušće NeretveModro oko ijezero uz naseljeDesneSpecifična razvedenost obale sdva "jezera" (potopljene krškedepresije); šume alepskogbora, crnike i bujna makija.Kulturna baština: ostaci antičkepalače i kompleksbenediktinskog samostana iz12. stoljeća.Šuma crnike u Nacionalnomparku "Mljet"Na podlozi diluvijalnihpijesaka otoka Mljeta dobrosačuvana makija i borovašuma (pinj i alepski bor).Razvedena obala spoznatom pješčanom plažomBlace.Šuma piramidalnogčempresa na padini uz moreispod franjevačkogsamostana Velike Gospe.unutar zaljeva Žuljana sotočićem KosmačŠljunkovita plaža okruženašumom JZ od StonaŠljunkovita plaža okruženašumom JZ od StonaJugoistočni dio delte rijekeNeretve, mrijestilište brojnihribljih vrsta. Značajan zaseobu, gnježđenje izimovanje ptica.Ovo područje je jedno odreprezentativnih u donjemtoku Neretve. Karakterizirajuga naplavljene krškedepresije s obiljem vode imočvarnih biotopa.Zakon o proglašenjuZapadnog dijela Mljetanacionalnim parkom12.11.1960Rješenje o zaštiti iupisu u Registar br.140/7-1965.21.7. 1965Rješenje o zaštiti iupisu u Registar br.18/3-1965.15.4. 1965Rješenje o zaštiti iupisu u Registar br.19/1-196423.1. 1964Odluka SODubrovnik br. 01-3099/1-758.7. 1975Odluka SODubrovnik br. 01-3098/1-758.7. 1975Odluka SO Metkovićbr. 785/1-19747.10. 1974Odluka SO Metkovićbr. 786/1-19747.10. 19745375 415 22766,5 22146 143160 700249 699250 694370 69543 Vela Lukapark šumaN/AOtočić Ošjak kodVele lukeOtočić u zaljevu Vele Luke,šuma alepskog boraRješenjeKonzervatorskogzavoda za DalmacijuSplit br 337/5427.4. 195418,5 8144 Vela Lukaspomenik prirodegeomorfološkiIIIVela spilja kodVele lukeVela špilja kod Vele LukeRješenje o zaštiti iupisu u registar br.91/2-1966.21.5. 19660 234Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije358

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJETablica predloženih za zaštitu dijelova prirode temeljem Zakona o zaštiti prirode (Područjaprirode evidentirana za zaštitu):RednibrojGrad/OpćinaKategorijaPodkatategorijaNaziv God Podloga Površina1 Dubrovnik Regionalni park Elafiti i Sveti Andrija2 Dubrovnik3 Dubrovnik4 Dubrovnik5 Dubrovnik6 KorčulaPosebni rezervatu moruSpomenik parkovnearhitehtureSpomenik parkovnearhitehtureSpomenik parkovnearhitehtureSpomenik prirode –geomorfološkiAkvatorij otokaLokrumaPark oko dvorcaSkočibuha – Šipan*Perivoj Gjorgjić-Mayneri na otokuLopudu*Kompleks vrtnogprostora Pile-Boninovo*Špilja Samograd –Račišće*7 Korčula Značajni krajobraz Pupnatska luka nema 588,578 Metković9Metković, Ploče,Opuzen, Slivno,Zažablje, KulaNorinskaSpomenik parkovnearhitehtureStari park u centruMetkovića*Park prirode Delta Neretve 2007.10 Dubr. primorje Posebni rezervat stanišni Oleandri - Slano 2004.11 Dubr. primorje12 Konavle13 Konavle14 KonavlePosebni rezervat +utjecajno područjeherpetološkiPosebni rezervatgeomorfološkiPosebni rezervatu moruSpomenik prirode –geomorfološkiGornji Majkovi 2006.stručna podlogaza zaštitustručna podlogaza zaštitustručna podlogaza zaštitu24870,9114,0250,996 +12,389Konavoske stijene nema 1080,13Akvatorij otokaMrkan, Bobara iSupetarĐurovićeva špilja –Čilipi*15 Konavle Značajni krajobraz Poluotok Molunat nema 79,6516 Konavle Značajni krajobraz Prevlaka*17 Lumbarda Značajni krajobraz Poluotok Ražnjić nema 103,2918 Orebić19 Orebić20 PločePosebni rezervat šumskeve getacijeSpomenik parkovnearhitehturePosebni rezervatornitološko-ihtiološki21 Ston Značajni krajobraz22 Trpanj Značajni krajobraz23 Vela Luka Značajni krajobraz24 ZažabljePosebni rezervatornitološkiŠumska vegetacijaSv.IlijeSkupina čempresa– Kuna Pelješka*Ušće NeretveAkvatorij uvalaŽuljana, Vučina iKupinovaUvala Divna douvale DubaŠuma Šaknjarat uVela Luci*nema 134,02nema 125,07Jezero Kuti nema 1377Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije359

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.5.1.2. PODRUČJA EKOLOŠKE MREŽE RHEkološka mreža je sustav funkcionalno povezanih područja važnih za ugrožene vrste i staništa.Funkcionalnost ekološke mreže osigurana je zastupljenošću njezinih sastavnica. Područja ekološkemreže sukladno EU ekološkoj mreži NATURA 2000 podijeljena su na područja važna za ptice tepodručja važna za divlje svojte osim ptica i stanišne tipove. Unutar ekološke mreže njezini dijelovipovezuju se prirodnim ili umjetnim ekološkim koridorima. Ekološki koridor je ekološka sastavnica ili niztakvih sastavnica koje omogućuju kretanje populacijama živih organizama od jednog lokaliteta dodrugog.U Hrvatskoj je ekološka mreža propisana Zakonom o zaštiti prirode, a obuhvaća tzv. ekološki važnapodručja od međunarodne i nacionalne važnosti koja su međusobno povezana koridorima. Ekološkamreža proglašena je Uredbom Vlade Republike Hrvatske u listopadu 2007. (NN 109/07).Sukladno mehanizmu EU Direktive o staništima, Zakon propisuje da se dijelovi ekološke mreže moguštititi kao posebno zaštićena područja ili provedbom planova upravljanja, kao i kroz postupak ocjeneprihvatljivosti za prirodu svakog ugrožavajućeg zahvata. Negativno ocijenjen zahvat se može odobritisamo u slučajevima prevladavajućeg javnog interesa i uz Zakonom utvrđene kompenzacijske uvjete.Važan mehanizam je i mogućnost sklapanja ugovora s vlasnicima i ovlaštenicima prava na područjimaekološke mreže, uz osiguranje poticaja za one djelatnosti koje doprinose očuvanju biološkeraznolikosti.Područje obuhvata Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županije preklapa se s 167 područjavažnih za divlje svojte i staništa te 5 međunarodno važnih područja za ptice:Važna područja za divlje svojte i stanišne tipoveGrad/OpćinaDubrovnikVažna područja za divlje svojte i stanišne tipoveNaselje NazivŠifra Površina/područja haOčuvanjeSmjerniceGrebenjača savitljive mrižice,Zajednica gorostasne šašike ikalabrijske pogačine, Strmcimediteranskih obala obrasliendemičnim vrstama LimoniumDubrovnik Lokrum HR4000017 70,7spp., Karbonatne stijene s29,121,124,126,hazmofitskom vegetacijom, 128,129,17Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia, Čista vazdazelenašuma i makija crnike s mirtom,Mješovita šuma alepskog bora icrnikeDubrovnik Srđ HR2000813 točkaEumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia18,30,120Dubrovnik Mrtvo more (špilja) HR3000387 točka Morske špilje11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjeteDubrovnikŠpilja kodDubrovnikaHR2000138točkaDubrovnik Srđ - Dubrave HR2000493 točka Šuma i šikara medunca i bjelograbaGromačaKoločep,Lopud,Suđurađ,ŠipanskaLukaKomolacKomolacŠpilja zaGromačkom vlakomHR2000169točkaElafiti HR4000014 6785,3Vilina špilja - Omblaizvor sustavMala špilja izmeđuDubrovnika iKomolcaHR2000186HR2000081točkatočkaEndemične svojte; Kraške špilje i6000jame121,123,126,127,128,129Endemične svojte; Kraške špilje i6000jameŽivotne zajednice podmorja; Strmcimediteranskih obala obrasliendemičnim vrstama Limonium spp.Morske špilje, Pjeskovita morska17,22,23,25,30,31,32,132obala, Pješčana dna, Muljevite i,133,135; za morskepješčane plićine, Naselja posidonije,špilje - 11, održatiGrebeni, Eumediteranski travnjacipovoljne stanišne uvjeteThero-Brachypodietalia, Čistavazdazelena šuma i makija crnike smirtom, Makija velike resike ikapinikeEndemične svojte; Kraške špilje i6000jameEndemične svojte; Kraške špilje ijameLokrum Lokrum - I HR3000168 18,4 Naselja posidonije 25,31,32,132,133Lokrum Lokrum - II HR3000169 30,5 Grebeni 132,1336000Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije360

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEKorčulaPločeLopudSveti Andrija -podmorjeHR3000164 27,5 Morske špilje, GrebeniLopudMorska špilja naSvetom AndrijiHR3000371 točka Morske špiljeMokošicaSumporna špilja uMokošiciHR3000388 točka Morske špiljeOrašac Orašac - kanjon HR2001007 65,3Oleandar, Nerium oleander;Sastojine oleandra33Orašac Akumulacija Orašac HR2000560 točka Riječna kornjača, Mauremys rivulata 100,107Osojnik Močiljska špilja HR2000090 točkaEndemične svojte; Kraške špilje ijame6000Popovska gaovica, Delminichthys(Phoxinellus) ghetaldii, ČovječjaPrijevor-Ombla HR2001010 156,6 ribica, Proteus anguinus,ČajkovicaPretnerova špiljska kozica,100,107Speleocaris pretneriRožat Vilina špilja HR2000187 točkaŠipanskaLukaVilinska jama; Šipan HR2000188točkaTrsteno Trsteno HR2000745 točkaKorčulaBadija i otoci okoKorčuleHR4000007 1064,1Korčula Pišurka špilja HR2000101 točkaEndemične svojte, Dugokrili pršnjak,Miniopteris schreibersi, Južni i Velikipotkovnjak, Rhinolophus euryale iR. ferrumequinum; Kraške špilje ijameEndemične svojte; Kraške špilje ijameTermo-mediteranske grmolikeformacije s EuphorbiaSredozemni galeb, Larus audouinii;Naselja posidonijeEndemične svojte; Kraške špilje ijameKorčula Jama na Badiji HR3000196 točka Endemične svojtePupnat Klupca HR2000939 617,8Pupnat Pupnatska luka HR3000154 14,8PupnatOtok Korčula -travnjaciHR2000808točkaPupnat Samograd špilja HR2000116 točkaPupnat Pupnat HR2000228 točkaŽrnovo Uvala Orlanduša HR3000155 6,0Žrnovo Pavja luka HR3000156 8,7Žrnovo Uvala Rasohatica HR3000157 10,9Žrnovo Kočje HR2000996 točkaŽrnovo Jakasova špilja HR2000042 točkaLastovski i MljetskikanalŠuma dalmatinskog crnog bora icrnikeZajednica piramidalnog zvončića imodrog lasinja, Pješčana dna,Muljevite i pješčane plićine,Pjeskovita morska obala, Velikeplitke uvaleEumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia, Kamenjareraščice i dlakave oštre vlaskeEndemične svojte; Kraške špilje ijameBušik pršljenaste resike idalmatinske žutilovkePješčana dna, Muljevite i pješčaneplićine, Pjeskovita morska obalaPješčana dna, Muljevite i pješčaneplićine, Pjeskovita morska obalaPješčana dna, Muljevite i pješčaneplićine, Pjeskovita morska obalaMješovita šuma i makija crnike scrnim jasenom, Karbomatne stijenes hazmofitskom vegetacijomEndemične svojte; Kraške špilje ijame11,132,133, Ostalo:očuvati povoljne stanišneuvjete11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjete11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjete600060002623,25,29,132,133, Ostalo:zabrana gradnje izvanveć postojećih naselja600011, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjete124,126,127,12922,23,132,133,13518,26,30,116,12060002622,23,29,132,13322,23,29,132,13322,23,29,132,13329,121,124,126,1286000HR3000426 12590,3 Dubri dupin, Tursiops truncatus 28,132,133Endemične svojte riba jadranskogslijeva, Primorska uklija, Alburnusalbidus, Čepa, Alosa fallax, Imotskagaovica, Delminichthys(Phoxinellus) adspersus, Popovskagaovica Delminichthys (Phoxinellus)Baćina Baćinska jezera HR2000945 142,1ghetaldii, Barska kornjača, Emysorbicularis, Glavočić crnotrus,Pomatoschistus canestrini,Kopnena kornjača, Testudohermanni; Amfibijska staništaIsoeto-Nanojuncetalia, Vode bogatebazama s dnom obraslimparožinama, Amfibijske zajednicePtice močvarice, Prehrana ribljeKomin Laguna Parila HR3000160 139,8 mađi, Mrijestilištre riba; ObalalagunaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije100,107, Ostalo: izgraditii održavati prolaze zaanadromnu migraciju;zabrana gradnje izvannaseljaOstalo: regulirati ribolov361

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEMetkovićKomin,RogotinPeračkoBlatoUšće NeretvePukotina u tunelupolje JezeroHR4000012k: 284,5m: 610,5Plina Jezero Krotuša HR2000951 138,4PlinaJezero,StaševicaPloče,RogotinMatica-VrgoračkopoljeObalne lagune, Sprudovi koji sudjelomično pod morem, Estuarij,Muljevite i pječćane plićine,Termofilne poplavne šikare,Salicornia i drugi jednogodišnjihalofiti na muljevitim obalamaHR2000751 točka Špiljska kongerija, Congeria kusceri 6000HR2001046 148,2Sastojine Artemisia paniculata,Vodena i močvarna staništaEndemične svojte riba jadranskogslijeva, Rak kamenjar,Austropotamobius pallipes,Neretvanski vijun, Cobitisnarentana, Imotska gaovica,Delminichthys (Phoxinellus)adspersus, Vrgoračka gaovica,Knipowitschia croatica, Primorskapaklara, Lethenteron zanandreai;Vodeni tokovi s vegetacijomRanunculion fluitantis i Callitricho-BatrachionJezero Vlaška HR4000013 80,8 Mrijestilište riba; Obalna lagunaStaševica Polje Jezero HR2000636 993,3Sva naselja,osimStaševiceDelta NeretveHR5000031k: 4754,9m: 610,6Sva naselja Delta Neretve HR5000031 4633,9Endemične svojte riba jadranskogslijeva, Neretvanski vijun, Cobitisnarentana, Špiljska kongerija,Congeria kusceri, Imotska gaovica,Delminichthys adspersus,Vrgoračka gaovica, Knipowitschiacroatica, Primorska paklara,Lethenteron zanandreai, Čovječjaribica, Proteus anguinus, Špiljskakozica, Troglocaris anophthalamus;Kraške špilje i jame, IzvoriMrijestilište riba i prehrana mlađi,Podzemna fauna, Ptice močvarice,Endemične svojte riba jadranskogslijeva; Primorska uklija, Alburnusalbidus, Čepa, Alosa fallax,Neretvanski vijun, Cobitisnarentana, Radovićev glavoč,Knipowitschia radovici, Primorskapaklara, Lethenetron zanandreai,Morska paklara, Petromyzonmarius, Glavočić crnotrus,Pomatoschistus canestrinii; Površ.kopnene vode i močvarna staništa,Obalne lagune, Salicornia i drjednogod. halofiti na muljevitimobalama, Tršćaci, rogozici, visokišiljevi i visoki šaševi, Izvori, Kraškešpilje i jame, Sprudovi koji sudjelomično pod vodomMrijestilište riba i prehrana mlađi,Podzemna fauna, Ptice močvarice,Endemične svojte riba jadranskogslijeva; Primorska uklija, Alburnusalbidus, Čepa, Alosa fallax,Neretvanski vijun, Cobitisnarentana, Radovićev glavoč,Knipowitschia radovici, Primorskapaklara, Lethenetron zanandreai,Morska paklara, Petromyzonmarius, Glavočić crnotrus,Pomatoschistus canestrinii; Površ.kopnene vode i močvarna staništa,Obalne lagune, Salicornia i drjednogod. halofiti na muljevitimobalama, Tršćaci, rogozici, visokišiljevi i visoki šaševi, Izvori, Kraškešpilje i jame, Sprudovi koji sudjelomično pod vodomGlušciIzvor - špilja kodbunkeraHR2000749 točka Špiljska kongerija, Congeria kusceri 6000Metković Jama u Predolcu HR2000748 točka Špiljska kongerija, Congeria kusceri 6000Metković Jama u Predolcu HR2001134 točkaŠpiljski cjevaš, Marifugia cavatica;Kraške špilje i jame60004,23, Ostalo: zabranagradnje26,100,101,102, 103,108100,104,106,107, Ostalo:zabrana gradnje izvannaselja107, Ostalo: reguliratiribolov100,104,106,107,6000,Ostalo: zabrana gradnjeizvan naselja4,6,7,8,10,11,22,23,28,30,100,101,102,103,107,109,119,5000,6000,Ostalo:prolazi zaanadromnu migraciju,zaštiti mrijesna staništa,dio područja posebniornito-ihtiološki rez.4,6,7,8,10,11,22,23,28,30,100,101,102,103,107,109,119,5000,6000,Ostalo:prolazi zaanadromnu migraciju.,zaštiti mrijesna staništa,dio područja posebniornito-ihtiološki rez.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije362

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOpuzenBlatoSva naselja Delta Neretve HR5000031Pržinovac Ušće Neretve HR4000012k: 2405,9m: 77,8k: 6,3m: 77,8Blato Otočić Kosor HR2001055 5,2Blato Zvirnovik HR3000374 točka Morske špiljeBlato,PotirnaOd uvale Poplat doVrhovnjakaHR3000153 1513,9Mrijestilište riba i prehrana mlađi,Podzemna fauna, Ptice močvarice,Endemične svojte riba jadranskogslijeva; Primorska uklija, Alburnusalbidus, Čepa, Alosa fallax,Neretvanski vijun, Cobitisnarentana, Radovićev glavoč,Knipowitschia radovici, Primorskapaklara, Lethenetron zanandreai,Morska paklara, Petromyzonmarius, Glavočić crnotrus,Pomatoschistus canestrinii; Površ.kopnene vode i močvarna staništa,Obalne lagune, Salicornia i drjednogod. halofiti na muljevitimobalama, Tršćaci, rogozici, visokišiljevi i visoki šaševi, Izvori, Kraškešpilje i jame, Sprudovi koji sudjelomično pod vodomObalne lagune, Sprudovi koji sudjelomično pod morem, Estuarij,Muljevite i pječćane plićine,Termofilne poplavne šikare,Salicornia i drugi jednogodišnjihalofiti na muljevitim obalamaMakija divlje masline i drvenastemlječikeGrebeni, Naselja posidonije, MorskešpiljePotirna Otočić Veli Pržnjak HR2001010 20,8 Makija tršlje i somine 174,6,7,8,10,11,22,23,28,30,100,101,102,103,107,109,119,5000,6000,Ostalo:prolazi zaanadromnu migraciju.,zaštiti mrijesna staništa,dio područja posebniornito-ihtiološki rez.4,23, Ostalo: zabranagradnje1711, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjete11,21,23,25,31,32,132,133, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjetePotirna Otočić Trstenik HR2001057 28,3 Šuma alepskog bora sa sominom 121,124,126,129Potirna Veliki Pržnjak HR2001056 točka Morske špilje11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjeteLastovski i MljetskikanalHR3000426 8692,1 Dubri dupin, Tursiops truncatus 28,132,133Doli Stonski kanal HR3000164 136,2 Velike plitke uvale 23,132,133,135MajkoviGornji Majkovi -lokveHR2000947 13,4 Riječna kornjača, Mauremys rivulata 33,100,107,108Majkovi Lokva u Prljevićima HR2000555 točka Riječna kornjača, Mauremys rivulata 100,107,108Dubr.PrimorjeJanjinaKonavlePodimoćLokva u seluPodimoćSlano Uvala Slano HR3000165 130,5Slano,MajkoviHR2000552 točka Riječna kornjača, Mauremys rivulata 100,107,108Velike plitke uvale, NaseljaposidonijeSlano - oleandri HR2000950 114,0 Sastojine oleandra 33Imotica-Doli Malostonski zaljev HR4000015Lastovski i Mljetskikanalk: 3249,0m: 239,9Janjina Špilja kod Janjine HR2000141 točkaSreser Pelješac - travnjaci HR2000807 točkaSreser,Janjina,PopovaLuka, DračeMalostonski zaljevŽivotne zajednice podmorja; Velikeplitke uvale, Mješovita šuma imakija crnike s crnim jasenom23,25,31,32,132,133HR3000426 2633,2 Dubri dupin, Tursiops truncatus 28,132,133HR4000015k: 528,6m: 930,4Cavtat Bobara HR2001047 7,3Cavtat Šipun špilja HR2001135 točkaCavtat-VitaljinaAkvatorij uzKonavoske stijeneHR3000170 1386,5Čilipi Đurovića špilja HR2000029 točkaEndemične svojte; Kraške špilje ijameEumediteranski travnjaci Thero-BrachypodietaliaŽivotne zajednice podmorja; Velikeplitke uvale, Mješovita šuma imakija crnike s crnim jasenomKarbonatne stijene s hazmofitskomvegetacijom, Zajednica busine idubrovačke zečineEndemične svojte; Kraške špilje ijameCrveni koralj, Corallium rubrum;Naselja posidonije, GrebeniEndemične svojte; Kraške špilje ijame121,122,124,126,128,129Ostalo: rezervat u moru600030,115,116,120121,122,124,126,128,129, Ostalo: rezervat u moru29,113,114600025,29,31,32,132,1336000Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije363

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEKulaNorinskaLastovoJasenice,Stravča,DubaKonavoskaKuna K.,Dunave,BrotniceKomaji,Popovići,Radovčići,LovornoKomaji-PoljiceSnježnica iKonavosko poljeHR2000946 11059,0Ljuta HR2000949 65,8Konavoske stijene HR4000016 377,1KunaKonavoskaGlogova jama HR2001114 točkaKunaKonavoskaJezero špilja HR2000060 točkaKunaKonavoskaŠkrabuljica špilja HR2000133 točkaMolunat Poluotok Molunat HR2000948 78,3 Strmci (Klifovi)MolunatMolunatMorska špilja kodMolunata 2Morska špilja kodMolunata 1HR3000390 točka Morske špiljeHR3000389 točka Morske špiljeSva naselja Delta Neretve HR5000031 3401,8Nova sela Čoćina jama HR2000019 točkaEndemične i ugrožene divlje svojte,Rak kamenjar, Austopotamobiuspallipes, Riječna kornjača,Mauremys rivulata, Dinarskivoluhar, Dinaromys bogdanovi,Prionotropis hystrix hystrix,Tachytrachis bosniacusRak kamenjar, Austopotamobiuspallipes, Riječna kornjača,Mauremys rivulataUgrožena i endemična flora;Zajednica busine i dubrovačkezečine, Termo-mediteranskegrmolike formacije s Euphorbia,Grebenjača savitljive mrižiceOštrouhi šišmiš, Myotis blythii;Kraške špilje i jameEndemične svojte; Kraške špilje ijameEndemične svojte; Kraške špilje ijameMrijestilište riba i prehrana mlađi,Podzemna fauna, Ptice močvarice,Endemične svojte riba jadranskogslijeva; Primorska uklija, Alburnusalbidus, Čepa, Alosa fallax,Neretvanski vijun, Cobitisnarentana, Radovićev glavoč,Knipowitschia radovici, Primorskapaklara, Lethenetron zanandreai,Morska paklara, Petromyzonmarius, Glavočić crnotrus,Pomatoschistus canestrinii; Površ.kopnene vode i močvarna staništa,Obalne lagune, Salicornia i drjednogod. halofiti na muljevitimobalama, Tršćaci, rogozici, visokišiljevi i visoki šaševi, Izvori, Kraškešpilje i jame, Sprudovi koji sudjelomično pod vodomEndemične svojte; Kraške špilje ijameOstalo: zabrana gradnjeizvan naselja5,100,101,105,106,107Lastovski i MljetskikanalHR3000426 26075,7 Dubri dupin, Tursiops truncatus 28,132,133Glavat Saplun HR2000363 točka Kraške špilje i jame 6000GlavatGlavatGlavatLastovoLastovoLastovoMorska špilja naotoku KručicaMorska špilja naotoku PetrovacSaplun - podmorskašpiljaDubrova-ispodCrvene gržeJama izmeđuZegova i HumaJama u brdu Straža(Forteca)HR3000385 točka Morske špiljeHR3000188 točka Morske špiljeHR3000193 točka Morske špilje2960006000600029, Ostalo: zabranagradnje11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjete11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjete4,6,7,8,10,11,22,23,28,30,100,101,102,103,107,109,119,5000,6000,Ostalo:prolazi zaanadromnu migraciju,zaštiti mrijesna staništa,dio područja posebniornito-ihtiološki rez.6000HR2000222 točka Kraške špilje i jame 6000HR2000235 točka Kraške špilje i jame 6000HR2000283 točka Kraške špilje i jame 6000Lastovo Kukurna HR2000300 točka Kraške špilje i jame 6000LastovoLastovoLastovoMorska špilja - uvalaZace i rt Nori HumMorska špilja ispodbrda SozanjMorska špilja u uvaliZaprageHR3000191 točka Morske špiljeHR3000186 točka Morske špiljeHR3000190 točka Morske špilje11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjete11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjete11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjete11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjete11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjete11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjeteLastovo Pod Kaštelom špilja HR2000329 točka Kraške špilje i jame 6000Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije364

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJELastovo Pod Veji Vrh špilja HR2000331 točka Kraške špilje i jame 6000Lastovo Puzalica - špilja HR2000337 točka Kraške špilje i jame 6000Lastovo Rača - špilja HR2000338 točka Kraške špilje i jame 6000LastovoLastovoLastovoRopa Medvjedinakod rta BusovačaŠpilja u ŽupnikovojkućiZlepolje - podnožjeGlaviceHR3000213točkaDugokrili pršnjak, Miniopterisschreibersi, Riđi šišmiš, Myotiseuryale, Južni i Veliki potkovnjak,Rhinolophus euryale i R.ferrumequinum; Kraške špilje i jameHR2000353 točka Kraške špilje i jame 6000HR2000359 točka Kraške špilje i jame 600011, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjeteLastovoZlepolje - podnožjeMalog HumaHR2000360 točka Kraške špilje i jame 6000Pasadur Usidrena jama HR3000210 točka Morske špiljeSkrivenaLukaSkrivenaLukaSkrivenaLukaSkrivenaLukaPod Spilnikom špilja HR2000330 točka Kraške špilje i jame 6000Morska špilja podStrugomRopa Medvjedinakod rta SkriževaHR3000189 točka Morske špiljeHR3000214 točka Morske špiljeŠpilja sa tri sifona HR3000384 točka Morske špilje11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjete11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjete11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjete11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjeteSušacKopist - podmorskašpiljaHR3000183 točka Morske špilje11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjeteLumbardaMljetSušacSušacUbliPodmorski prolaz naotočiću BijelacŠpilja u uvaliMeđedinaDragovode-iznaduvaleHR3000192 točka Morske špiljeHR3000194 točka Morske špiljeHR2000221 točka Kraške špilje i jame 6000Ubli Kručica - iznad uvale HR3000212 točka Morske špiljeZaklopaticaMorska špilja kod rtaZaklopaticaHR3000187 točka Morske špiljeSva naselja Lastovsko otočje HR500038 19583,4Životne zajednice podmorja, Morskeptice, Fauna šišmiša, Gušteri,Smičalina, Dolichophis caspius,Morska staništa, Mješovta šumacrnike i medunca "duba", Makijadivlje masline i tršlje, Makija velikeresike i planike, Stalne stajaćice,Kraške špilje i jame, Makija divljemasline i somineLumbarda Poluotok Ražnjić HR2000940 168,1 Travnjak sitoliste pirike i ježikeLumbardaAkvatorij J od uvalePržina i S od uvaleBilin žal uz poluotokRažnjićLastovski i MljetskikanalLastovski i MljetskikanalHR3000431 122,2Babino polje Ostaševica špilja HR2000092 točkaBabino polje Movrica špilja HR2000091 točkaBabino poljePolušpilja 1 km SI odBabinog poljaNaselja posidonije, Pješčana dna,Muljevite i pješčane plićine,Pjeskovita morska obalaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjete11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjete11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjete11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjete9,11,13,17,28,29,30,31,32,100023,26, Ostalo: zabranagradnje22,25,31,32,132,133HR3000426 9000,2 Dubri dupin, Tursiops truncatus 28,132,133HR3000426 19347,6 Dubri dupin, Tursiops truncatus 28,132,133HR2000103točkaBlato Blatina kod Blata HR2000944 21,1BlatoVelika špilja kodBlataHR2000180točkaEndemične svojte; Kraške špilje i6000jameEndemične svojte; Kraške špilje i6000jameEndemične svojte; Kraške špilje i6000jamePtice močvarice; Bočata jezerajužnog Jadrana, Vode bogatebazama s dnom obraslim33,108parožinama, Submerzna vegetacijaparožinaEndemične svojte; Kraške špilje i6000jame365

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOrebićGoveđari Jezero Mljet - Veliko HR3000425 147,2GoveđariŠpilja kod NerezinogdolaHR2000144točkaGoveđari Špilja na Mljetu HR2000159 točkaGoveđari Jama Bjejaka HR3000379 točka Morske špiljeGoveđari-SaplunaraObalna linija od lukeGonoturska do rtaVratničkiHR3000172 8462,1Špiljska mljećanka, Meledellawerneri, Mljetski rakušac Niphargusmiljeticus; Obalna lagunaEndemične svojte; Kraške špilje ijameEndemične svojte; Kraške špilje ijameGrebeni, Facijasi s vrstom Coralliumrubrum29,1336000600011, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjete23,132,133, Ostalo:regulirati izlov koraljaKorita Mljet 4 HR2000786 točkaKarbonatne stijene s hazmofitskomvegetacijom, Zajednica pirimidalnog 113,114zvončića i modrog lasinjaKorita Jama Zaglavica HR3000381 točka Morske špilje11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjeteKozarica Slatina na Mljetu HR2001138 3,2 Ptice močvarice 26,33,108KozaricaŠpilja kod brdaEndemične svojte; Kraške špilje iHR2000137 točkaGrabova glavajame6000MaranovićiBočata jama ispodMaranovićaMaranovići Mljet 3 HR2000785 točkaPolače Jama na rtu Lenga HR3000380 točka Morske špiljePolačeŠpilja 40m na rtuLengaPomena Jezero Mljet - Malo HR3000424 23,2Pomena,Goveđari,PolačeHR3000413 točka Morske špilje11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjeteEumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia, Kamenjare 18,30,120raščice i zvjezdaste djeteline11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjeteHR3000382 točka Morske špilje11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjeteŠpiljska mljećanka, Meledellawerneri, Mljetski rakušac Niphargus 29,133miljeticus; Obalna lagunaŽivotne zajednice podmorja, Ostaledivlje svojte ugrožene na europskoj inacionalnoj razini; Veliki i Malivečernjak, Nyctalus lasiopterus i N.leisleri, Dobri dupin, Tursiops 11,28, Ostalo: nacionalnitruncatus; Termomediteranske parkgrmolike formacije s Euphorbiadendroides, Mješovita šumaalepskog bora i crnike, ObalnelagunePtice močvarice; Bočata jezerajužnog Jadrana33,108Eumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia, Kamenjare 18,30,120raščice i zvjezdaste djetelineStrmci mediteranskih obala obrasliendemičnim vrstama Limonium 113,114spp., Grebenjača savitljive mrižiceUgrožene gljive pijesaka; Travnjacisitolisne pitike i ježike, Embrionskeobalne sipine - prvi stupanj22,23,26,29stvaranja sipinaPtice močvarice; Bočata jezerajužnog Jadrana, Vode bogatebazama s dnom obraslim33,108parožinamaEumediteranski travnjaci Thero-Brachypodietalia, Kamenjare 18,30,120raščice i zvjezdaste djetelineEndemične svojte; Kraške špilje ijame6000HR2000109 točkaEndemične svojte; Kraške špilje ijame6000Nacionalni park Mljet HR500037 5291,9Prožura Blatina kraj Prožure HR2001008 2,2Prožura Mljet 2 HR2000784 točkaProžura Mljet 5 HR2000787 točkaSaplunara Saplunara HR4000010 129,6Sobra Blatina kraj Sobre HR2001009 16,4Sobra Mljet 1 HR2000783 točkaSobra Polušpilja kod Sobre HR2000104 točkaSobraSobra-OkukljeLovišteLovištePukotina u stijenikod SobreSjeverna obala odrta Pusta u uvaliSobra do rta Stobakod uvale Okuklje sotocima i akvatorijemHR3000166 262,0Pelješac - od uvaleRasoka do rta HR3000150 1015,6OsičacPelješac - uvalaPržinaHR2000736točkaVelike plitke uvale, NaseljaposidonijeVelike plitke uvale, NaseljaposidonijeEmbrionske obalne sipine - prvistadij stvaranja sipina, Travnjacisitolisne pirike i ježike25,32,132,13323,25,31,32,132,13311,29,116Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije366

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJENakovanj Uvala v. Bezdija HR3000151 9,6 Velike plitke uvale 23,132,133Orebić Orebić-Ruskovići HR2000524 točkaMješovita šuma i makija oštrike icrnog jasena17OskorušnoPelješac - Orebić -Bušik pršljenaste resike iHR2000290 točkaTrpanjdalmatinske žutilovke26Podgorje Sv. Ilija HR2000232 točkaBušik pršljenaste resike idalmatinske žutilovke26Viganj Orebić - Osirac HR2000525 točkaMakija divlje masline i drvenastemlječike17Lastovski i MljetskikanalHR3000426 10237,5 Dubri dupin, Tursiops truncatus 28,132,133Pojezerje Dubrave Ponor Crni Vir HR2000747 točkaŠpiljska kongerija, Congeria kusceri,Imotska gaovica, Delminichthysadspersus, Primorska paklara,Lethentheron zanandrei, Špiljski6000cjevaš, Marifugia cavatica, Čovječjaribica, Proteus anguinusKlek-DubaŽivotne zajednice podmorja; VelikeMalostonski121,122,124,126,128,129HR4000015 m: 1211,3 plitke uvale, Mješovita šuma izaljev, Ostalo: rezervat u morumakija crnike s crnim jasenomSlivnoSmokvicaStonTrpanjVela LukaBlace Ušće Neretve HR4000013k: 50,2m: 58,8Podgradina Vištičina jama HR2000189 točkaSva naselja Delta Neretve HR5000031k: 5277,4m: 132,5Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije367Obalne lagune, Sprudovi koji sudjelomično pod morem, Estuarij,Muljevite i pječćane plićine,Termofilne poplavne šikare,Salicornia i drugi jednogodišnjihalofiti na muljevitim obalamaDugokrili pršnjak, Miniopterisschreibersi, Dugonogi šišmiš,Myotis capaccinii, Veliki potkovnjak,Rhinolophus ferrumequinumMrijestilište riba i prehrana mlađi,Podzemna fauna, Ptice močvarice,Endemične svojte riba jadranskogslijeva; Primorska uklija, Alburnusalbidus, Čepa, Alosa fallax,Neretvanski vijun, Cobitisnarentana, Radovićev glavoč,Knipowitschia radovici, Primorskapaklara, Lethenetron zanandreai,Morska paklara, Petromyzonmarius, Glavočić crnotrus,Pomatoschistus canestrinii; Površ.kopnene vode i močvarna staništa,Obalne lagune, Salicornia i drjednogod. halofiti na muljevitimobalama, Tršćaci, rogozici, visokišiljevi i visoki šaševi, Izvori, Kraškešpilje i jame, Sprudovi koji sudjelomično pod vodom4,23, Ostalo: zabranagradnje60004,6,7,8,10,11,22,23,28,30,100,101,102,103,107,109,119,5000,6000,Ostalo:prolazi zaanadromnu migraciju.,zaštiti mrijesna staništa,dio područja posebniornito-ihtiološki rez.SmokvicaLastovski i MljetskikanalHR3000426 5389,3 Dubri dupin, Tursiops truncatus 28,132,133Lastovski i MljetskikanalHR3000426 14896,3 Dubri dupin, Tursiops truncatus 28,132,133Broce Uvala Priježba HR3000162 174,6 Naselja posidonije 25,32,132,133,135Ston Solana Ston HR3000167 38,0Ptice močvarice, Obrvan, Aphaniusfasciatus24StonKanal Stonsko polje1HR2000556 točka Riječna kornjača, Mauremys rivulata 100,101,107StonKanal Stonsko polje2HR2000557 točka Riječna kornjača, Mauremys rivulata 100,101,107Zamaslina,Ston, BroceStonski kanal HR3000163 430,1 Velike plitke uvale 23,132,133,135Zaton Doli-k: 5628,6 Životne zajednice podmorja; Velike121,122,124,126,128,129Malostonski zaljev HR4000015Dubravaplitke uvale, Mješovita šuma im: 4265,1 , Ostalo: rezervat u morumakija crnike s crnim jasenomDonja Špilja ispod Velikog11, Ostalo: očuvatiHR3000378 točka Morske špiljeVrućica Gradcapovoljne stanišne uvjeteTrpanjJama kod Dubokog11, Ostalo: očuvatiHR3000377 točka Morske špiljedocapovoljne stanišne uvjeteLastovski i MljetskikanalHR3000426 126,8 Dubri dupin, Tursiops truncatus 28,132,133Vela Luka Otok Proizd i Privala HR3000152 643,8 Grebeni, Naselja posidonije 25,31,32,132,133,135Vela Luka Jama Stračinćica HR3000376 točka Morske špiljeVela Luka Ključ HR3000373 točka Morske špilje11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjete11, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjete

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEZažabljeŽupaDubrovačkaVela LukaOd uvale Poplat doVrhovnjakaHR3000153 388,0Vela Luka Šakanj rat HR2000529 točkaVela Luka Špilja na Korčuli HR2000157 točkaVela Luka Tabaina špilja HR2000171 točkaGrebeni, Naselja posidonije, MorskešpiljeMješovita šuma alepskog bora icrnikeEndemične svojte; Kraške špilje ijameEndemične svojte; Kraške špilje ijameVela Luka Vela špilja HR2000355 točka Kraške špilje i jame 6000Vela Luka Zaklopatica HR3000372 točka Morske špiljeSva naselja Delta Neretve HR5000031 3567,8Mrijestilište riba i prehrana mlađi,Podzemna fauna, Ptice močvarice,Endemične svojte riba jadranskogslijeva; Primorska uklija, Alburnusalbidus, Čepa, Alosa fallax,Neretvanski vijun, Cobitisnarentana, Radovićev glavoč,Knipowitschia radovici, Primorskapaklara, Lethenetron zanandreai,Morska paklara, Petromyzonmarius, Glavočić crnotrus,Pomatoschistus canestrinii; Površ.kopnene vode i močvarna staništa,Obalne lagune, Salicornia i drjednogod. halofiti na muljevitimobalama, Tršćaci, rogozici, visokišiljevi i visoki šaševi, Izvori, Kraškešpilje i jame, Sprudovi koji sudjelomično pod vodomBijeli Vir Izvor Bijeli Vir HR2000750 točka Špiljska kongerija, Congeria kusceri 6000MliništeIzvor - špilja kodkapele Sv. MihovilaHR2000752 točka Špiljska kongerija, Congeria kusceri 6000Mlinište Špilja na Maloj Žabi HR2000158 točkaEndemične svojte; Kraške špilje ijame6000Vidonje Jama na Maloj Žabi HR2000049 točkaEndemične svojte; Kraške špilje ijame6000GrbavacGolubov kamen -BrgatHR2000527 točka Makija velike resike i kapinike 17PetračaŠpilja kod Brašine-Endemične svojte; Kraške špilje iHR2000136 točkaPetračejame600011,21,23,25,31,32,132,133, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjete121,124,126,128,1296000600011, Ostalo: očuvatipovoljne stanišne uvjete4,6,7,8,10,11,22,23,28,30,100,101,102,103,107,109,119,5000,6000,Ostalo:prolazi zaanadromnu migraciju.,zaštiti mrijesna staništa,dio područja posebniornito-ihtiološki rez.Međunarodno važna područja za pticeGrad/ OpćinaMetković, Ploče,Kula Norinska,Opuzen, Slivno,ZažabljeKorčula, Blato,Janjina,Lumbarda,Orebić,Smokvica, Ston,Trpanj,MljetVažna područja za divlje svojte i stanišne tipoveNazivŠifra Površina/područja haOčuvanjeBukavac, čapljica voljak, eja močvarica,Delta Neretve HR1000031 24870,9riđa štijoka, siva štijoka, mala štijoka,oštrigar, crnoprugasti trstenjak, morskikulik, sivi svračak, brkata sjenicaSrednjedalmatinski otocii PelješacNacionalni parkMljetHR1000036 141160,1sredozemni galeb, leganj, jarebicakamenjarka, ušara, zmijar, sivi sokol,voljić maslina,r eja strnjarica,HR1000037 5291,9 sredozemni galeb, sredozemni galebLastovo Lastovsko otočje HR1000038 19583,4 Kaukal, gregula,Dijelom Lastovo Pučinski otoci HR1000039 -Kaukal, eleonorin sokol, sivi sokol,gregula,Smjernice4; 5; 6; 7; 8; 9; 11; 22; 23; 287; 9; 11; 27; 2811; 28; ostalo: zabranaizgradnje objekata nagnijezdećim kolonijama injihovoj neposrednoj blizini11; 28; ostalo: sprječavanjeizgradnje objekata nagnijezdećim kolonijama i unjihovoj neposrednoj blizini11; 28; ostalo: sprječavanjeizgradnje objekata nagnijezdećim kolonijama i unjihovoj neposrednoj bliziniZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije368

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPrilog:BrojSmjernice za mjere zaštite za područja ekološke mreže1 Osigurati poticaje šaranskim ribnjacima za očuvanje ornitološke vrijednosti2 U pravilu zadržati razinu vode potrebnu za biološki minimum i očuvati stanište3 Provoditi mjere očuvanja biološke raznolikosti u šumama (P)4 Pažljivo provoditi melioraciju5 Pažljivo provoditi regulaciju vodotoka6 Revitalizirati vlažna staništa uz rijeke7 Regulirati lov i sprječavati krivolov8 Ograničiti širenje područja pod intenzivnim poljodjelstvom9 Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stočarstvo10 Osigurati pročišćavanje otpadnih voda11 Pažljivo provoditi turističko rekreativne aktivnosti12 Restaurirati vlažne travnjake13 Prilagoditi rad HE zbog ubalažavanja velikih dnevnih kolebanja vodostaja14 Restaurirati stepske travnjake i reintroducirati stepske vrste15 Održavati pašnjake16 Očuvati seoske mozaične krajobrazeMoguće je provoditi šumske zahvate uključujući i sanitarnu sječu uz posebno dopuštenje Ministarstva zaduženog17 za zaštitu prirode18 Sprječavati zaraštavanje travnjaka19 Osigurati poticaje za načine košnje koji ne ugrožavaju kosce (Crex crex)20 Zabrana penjanja na liticama na kojima se gnijezde značajne vrste21 Zaštititi područje temeljem Zakona o zaštiti prirode22 Kontrolirati ili ograničiti gradnju objekata i lučica na muljevitim i pjeskovitim morskim obalama23 Sprječavati nasipavanje i betonizaciju obala24 Osigurati poticaje solanama za očuvanje ornitološke vrijednosti25 Ograničiti sidrenje26 Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljišta27 Pažljivo planirati izgradnju visokih objekata (osobito dalekovoda i vjetroelektrana)28 Prilagoditi ribolov i sprječavati prelov ribe29 Odrediti kapacitet posjećivanja područja30 Osigurati poticaje za očuvanje biološke raznolikosti (POP)31 Regulirati akvakulturu32 Regulirati ribolov povlačnim ribolovnim alatima33 Zaštititi područje u kategoriji posebnog rezervataSmjernice za mjere zaštite u svrhu očuvanja stanišnih tipova, propisanih Pravilnikom o vrstama stanišnih tipova,karti staništa, ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima te o mjerama za očuvanje stanišnih tipova1000 A. Površinske kopnene vode i močvarna staništa100 Očuvati vodena i močvarna staništa u što prirodnijem stanju, a prema potrebi izvršiti revitalizacijuOsigurati povoljnu količinu vode u vodenim i močvarnim staništima koja je nužna za opstanak staništa i njihovih101 značajnih bioloških vrstaOčuvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljšati, ukoliko su nepovoljna za opstanak staništa i102 njihovih značajnih bioloških vrsta103 Održavati povoljni režim voda za očuvanje močvarnih staništa104 Očuvati povoljni sastav mineralnih i hranjivih tvari u vodi i tlu močvarnih staništaOčuvati raznolikost staništa na vodotocima (neutvrđene obale, sprudovi, brzaci, slapovi i dr.) i povoljnu dinamiku105 voda (meandriranje, prenošenje i odlaganje nanosa, povremeno prirodno poplavljivanje rukavaca i dr)106 Očuvati povezanost vodnoga toka107 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme108 Sprječavati zaraštavanje preostalih malih močvarnih staništa u priobaljuIzbjegavati regulaciju vodotoka i promjene vodnog režima vodenih i močvarnih staništa ukoliko to nije neophodno109 za zaštitu života ljudi i naseljaU zaštiti od štetnog djelovanja voda dati prednost korištenju prirodnih retencija i vodotoka kao prostore za110 zadržavanje poplavnih voda odnosno njihovu odvodnjuVađenje šljunka provoditi na povišenim terasama ili u neaktivnom poplavnom području a izbjegavati vađenje111 šljunka u aktivnim riječnim koritima i poplavnim ravnicama112 Ne iskorištavati sedimente iz riječnih sprudova2000 B. Neobrasle i slabo obrasle kopnene površine113 Očuvati povoljnu strukturu i konfiguraciju te dopustiti prirodne procese, uključujući erozijuZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije369

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE114 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme3000 C-D. Travnjaci, cretovi, visoke zeleni i šikareGospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje, prilagođenim stanišnom tipu, uz prihvatljivo korištenje115 sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva116 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizmeOčuvati povoljni omjer između travnjaka i šikare, uključujući i sprječavanje procesa sukcesije (sprječavanje117 zaraštavanja travnjaka i cretova i dr.)118 Očuvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlažnih travnjakaOčuvati povoljni vodni režim, uključujući visoku razinu podzemne vode na područjima cretova, vlažnih travnjaka i119 zajednica visokih zeleni120 Poticati oživljavanje ekstenzivnog stočarstva u brdskim, planinskim, otočnim i primorskim travnjačkim područjima4000 E. Šume121 Gospodarenje šumama provoditi sukladno načelima certifikacije šumaPrilikom dovršnoga sijeka većih šumskih površina, gdje god je to moguće i prikladno, ostavljati manje neposječene122 površine123 U gospodarenju šumama očuvati u najvećoj mjeri šumske čistine (livade, pašnjaci i dr.) i šumske ruboveU gospodarenju šumama osigurati produljenje sječive zrelosti zavičajnih vrsta drveća s obzirom na fiziološki vijek124 pojedine vrste i zdravstveno stanje šumske zajedniceU gospodarenju šumama izbjegavati uporabu kemijskih sredstava za zaštitu bilja i bioloških kontrolnih sredstava125 ('control agents'); ne koristiti genetski modificirane organizme126 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizmeU svim šumama osigurati stalan postotak zrelih, starih i suhih (stojećih i oborenih) stabala, osobito stabala s127 dupljamaU gospodarenju šumama osigurati prikladnu brigu za očuvanje ugroženih i rijetkih divljih svojti te sustavno praćenje128 njihova stanja (monitoring)Pošumljavanje, gdje to dopuštaju uvjeti staništa, obavljati autohtonim vrstama drveća u sastavu koji odražavaprirodni sastav, koristeći prirodi bliske metode; pošumljavanje nešumskih površina obavljati samo gdje je129 opravdano uz uvjet da se ne ugrožavaju ugroženi i rijetki nešumski stanišni tipovi5000 F.-G. More i morska obala130 Očuvati povoljna fizikalna i kemijska svojstva morske vode ili ih poboljšati tamo gdje su pogoršana131 Osigurati pročišćavanje gradskih i industrijskih voda koje se ulijevaju u more132 Očuvati povoljnu građu i strukturu morskoga dna, obale, priobalnih područja i riječnih ušća133 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizmeProvoditi prikladni sustav upravljanja i nadzora nad balastnim vodama brodova, radi sprječavanja širenja invazivnih134 stranih vrsta putem balastnih voda135 Sanirati oštećene djelove morske obale gdje god je to moguće136 Ne iskorištavati sedimente iz sprudova u priobalju6000 H. Podzemlje137 Očuvati biološke vrste značajne za stanišni tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme138 Očuvati sigovine, živi svijet speleoloških objekata, fosilne, arheološke i druge nalaze139 Ne mijenjati stanišne uvjete u speleološkim objektima, njihovom nadzemlju i neposrednoj blizini140 Sanirati izvore onečišćenja koji ugrožavaju nadzemne i podzemne krške vode141 Sanirati odlagališta otpada na slivnim područjima speleoloških objekataOčuvati povoljne uvjete (tama, vlažnost, prozračnost) i mir (bez posjeta i drugih ljudskih utjecaja) u speleološkim142 objektima143 Očuvati povoljne fizikalne i kemijske uvjete, količinu vode i vodni režim ili ih poboljšati ako su nepovoljniZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije370

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.5.1.3. OSOBITO VRIJEDNA PODRUČJA - PRIRODNI KRAJOBRAZINa području Županije predlaže se temeljem Prostornog plana Dubrovačko-neretvanske županijeočuvati 46 osobito vrijedan predjel - prirodni krajobraz, te nakon razmatranja mogućnosti kroz stručnestudije nadležne službe zaštite prirode u budućnosti pojedine zaštititi u odgovarajućim kategorijama pozakonu. To su:1. Elafitski otoci (Grad Dubrovnik, Općina Dubrovačko primorje)2. estuarij Rijeke dubrovačke (Grad Dubrovnik)3. akvatorij južno od uvale Pržina i akvatorij sjeverno od uvale Bili žal uz poluotok Ražnjić u Lumbardi (OpćinaLumbarda)4. akvatorij delte Neretve (Grad Ploče, Grad Opuzen, Općina Slivno)5. Blatina kod Blata na Mljetu (Općina Mljet)6. Slatina na Mljetu (Općina Mljet)7. Blatine kod Sobre na Mlljetu (Općina Mljet)8. Prožura na Mljetu (Općina Mljet)9. jezero Vlaška kod Ploča (Grad Ploče)10. otočić Daksa (Grad Dubrovnik)11. Srđ (Grad Dubrovnik)12. zapadni dio poluotoka Lapad (Grad Dubrovnik)13. poluotok Sustjepan kod Cavtata (Općina Konavle)14. potez šume “Dubac-Kupari” (Općina Župa dubrovačka)15. šuma “pod Mokalo” (Općina Orebić)16. šuma “Bori” (Grad Korčula)17. šuma “Fortezza” (Grad Korčula)18. šuma “Banja” na istočnom rubu uvale Banja na Korčuli (Grad Korčula)19. šuma “Carevića glava” kod hotela Bon Repos na Korčuli (Grad Korčula)20. šumoviti gaj alepskog bora s nešto čempresa uz crkvu Sv Nikole u Račišću (Grad Korčula)21. Trstenik (Općina Orebić)22. Korčulansko-pelješki arhipelag (Grad Korčula)23. krajolik u Pupnatu (Grad Korčula)24. Blato - područje južno od Male Neretve (Općina Slivno)25. Baćinska jezera (Grad Ploče)26. područje Vrgorskog polja (jezera) kod Ploča (Grad Ploče)27. Višnjica kod Ploča (Grad Ploče)28. Paganettijeva pećina na Korčuli (Grad Korčula)29. špilja Pišurka na Korčuli (Grad Korčula)30. špilja Zaglav na Korčuli (Grad Korčula)31. skupina starih stabala kod kuće starog kapetana u Lapadu Dubrovnik (Grad Dubrovnik)32. hrast medunac u Orebiću (Općina Orebić)33. tri stabla košćele u Stankovićima Orebić (Općina Orebić)34. vrtovi pomorskih kapetana u Orebiću (Općina Orebić)35. zona od rta Ratac do rta Pologrina na poluotoku Grbljava, te uvale Hodobije i Klobučara (područje Dola)(Općina Dubrovačko primorje)36. akvatorij u zapadnom dijelu poluotoka Pelješca (Općina Orebić)37. akvatorij Vele Luke i Blata (Općina Vela Luka, Općina Blato)38. zeleni pojas od rta Mlinac do Orsule, uključujući akvatorij (Grad Dubrovnik)39. širi prostor zaljeva Budima (Općina Dubrovačko primorje)40. uvale Zaton, Slano, Lopud i Šipan, kao i cijeli akvatorij zaljeva Budima (Grad Dubrovnik, Općina Dubrovačkoprimorje)41. akvatorij od spojnice Cavtat-otok Mrkan do uvale Donji Molunat (rt Lokvica) (Općina Konavle)42. cijela južna obala od uvale Orlanduša do uvale Pržina (Grad Korčula)43. Vela Spilja kod Blata, špilja kod Grabove glave, Movrica, Ostaševica, polušpilja kod Sobre; bočate jame:jama na rtu Lenga ispod Stupe, jama ispod Maranovića; izvori bočate i slatke vode, izvor Vodice (OpćinaMljet)44. potez od obalne linije od luke Gonoturska do rta Zaglavac (Općina Mljet)45. sjeverna obala od Pustog rta u uvali Sobra do rta Stoba kod uvale Okuklje sa svim otocima i akvatorijem(Općina Mljet)46. Jama Kom na lokalitetu Kom (Općina Smokvica)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije371

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.5.2. KULTURNA DOBRA - GRADITELJSKA, ARHITEKTONSKABAŠTINA I POVIJESNE GRADITELJSKE CJELINESuvremeni, kompleksan pristup graditeljskom naslijeđu polazi od principa aktivne zaštite, znači da tajpostupak ne obuhvaća samo konzervatorske postavke, obradu i intervencije, već cjelovit društveniproces vrednovanja i revitalizacije kulturno-povijesnog naslijeđa.Suvremen odnos spram graditeljskog naslijeđa donosi bitne promjene i u pristupu očuvanju baštine,uvodeći sasvim novu metodologiju, primjerenu razvitku suvremenih znanosti općenito, a posebno onihpodručja i disciplina koje su usko vezane na zaštitu, kao što su: urbanizam, arhitektura,građevinarstvo, historiografija, teorija likovnih umjetnosti, arheologija i druge, no koristeći istodobnosva, dobrim dijelom i zaboravljena, tradicijska znanja, tehnologije pa i način života.Osnovno obilježje aktivne zaštite naslijeđa u prostoru je provedba zaštite kroz prostorne planove iprojektnu dokumentaciju, temeljem valorizacije zatečenih i prepoznatih povijesnih vrijednostiprimjenjujući pritom prihvatljive metode konzervacije, adaptacije, revitalizacije, restauracije,rekompozicije, tipološke rekonstrukcije i interpolacije na svim razinama zaštite naslijeđa.Budući da je prostorno planiranje u jedinstvenom sustavu društvenog i gospodarskog planiranja, valjatežiti da u taj sustav bude što više integrirana i zaštita i obnova kulturne baštine kroz integralni procesrada.Kulturna dobra upisana su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske na temelju rješenja outvrđivanju svojstva kulturnog dobra, u skladu sa Zakonom o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NNbr.69/99) na način:ZPZEZaštićeno kulturno dobro (nadležan pomoćnik ministra kulture)Preventivno zaštićeno kulturno dobro (nadležan Konzervatorski odjel na području na kojem sepretpostavljeno kulturno dobro nalazi)Kulturna doba od nacionalnog značaja (nadležan ministar kulture)Evidentirano kulturno dobro (sukladno čl. 17 Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99) kojimje pružena mogućnost tijelima lokalne uprave i samouprave proglašenje zaštićenog dobra od lokalnogznačenja)Nepokretna kulturna dobra su pojedinačne građevine, kompleksi građevina i kulturno povijesnecjeline, cjelovito sačuvane ili u arheološkom sloju i to:1. Pojedinačne građevine, kompleksi građevinaa Memorijalne građevine i kompleksib Civilne građevine i kompleksic Vojne građevine i kompleksid Sakralne građevine i kompleksie Urbana oprema2. Kulturno-povijesne cjelinea Povijesno-memorijalna područjab Povijesna naselja i dijelovi naselja3. Kulturni krajolikRješenjem o utvrđivanju svojstva kulturnog dobra obavezno se, u skladu s člankom 12. stavak 4.Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, za građevinu ili kulturno-povijesnu cjelinu, za koju seutvrđuje svojstvo kulturnog dobra, utvrđuje sustav mjera zaštite.POJEDINAČNE GRAĐEVINE, KOMPLEKSI GRAĐEVINAZaštićena i preventivno zaštićena kulturna dobra- potpuno očuvanje izvornosti kulturnog dobra, njegovog povijesnog i prostornog okoliša. Mogućnostrekonstrukcije na temelju istražnih radova i detaljne konzervatorske dokumentacije.Evidentirana dobra- način njihove zaštite utvrditi uz prethodnu suglasnost nadležnog tijela (Konzervatorski odjel uDubrovniku).Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije372

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEKULTURNO POVIJESNE CJELINEZaštićene i preventivno zaštićene kulturno povijesne cjeline1. Potpuna zaštita povijesnih struktura (zona A)- uvjetovati će se mjere cjelovite zaštite i očuvanja svih kulturno povijesnih vrijednosti uz najvećemoguće poštivanje tradicije i funkcija prostora i sadržaja. Na području ove zone strogo se kontroliraunošenje novih struktura i sadržaja stranih ili neprikladnih sačuvanim kulturno - povijesnimvrijednostima. Prilagođavanje postojećih povijesnih funkcija i sadržaja suvremenim potrebamamože se prihvatiti uz minimalne fizičke intervencije u povijesne strukture. Prihvatljive su metodesanacije, konzervacije, restauracije, konzervatorske rekonstrukcije i prezentacije.2. Djelomična zaštita povijesnih struktura (zoni B)- uvjetovati će se zaštita osnovnih elemenata povijesne planske matrice i karakterističnih skupinagrađevina, pojedinih posebno zaštićenih građevina i drugih, za ukupnost određene kulturno-povijesnecjeline važnih vrijednosti, a prije svega oblika građevina i sklopova, gabarita i povijesnih sadržaja. Napodručju ove zone uvjetovati će se intervencije u smislu prilagođavanja funkcija i sadržaja suvremenimpotrebama, ali bez bitnih fizičkih izmjena sačuvanih elemenata povijesnih struktura. Prihvatljive su metodekonzervacije, rekonstrukcije, interpolacije, rekompozicije i integracije u cilju povezivanja povijesnih s novimstrukturama i sadržajima koji proizlaze iz suvremenih potreba. Na području ove zone sve intervencije uprostoru uvjetovane su prethodnim arheološkim i konzervatorskim istraživanjima, a svaka je podređenarezultatima provedenih istraživanja.3. Ambijentalna zaštita uvjetuje se u djelovima kulturno povijesne cjeline (zona C)- na ovom području prihvatljive su sve intervencije uz pridržavanje osnovnih načela zaštite kulturnopovijesnecjeline. Pri radovima na uređenju prostora prihvatljive su metode obnove postojećih struktura iizgradnja novih uz uvjet očuvanja ambijentalnih karakteristika kulturno-povijesne cjeline, naposetradicijskih oblika, krajobraznog karaktera i harmoničnog sklada cjeline.Evidentirane povijesne cjeline- očuvanje osnovne povijesne matrice cjeline, temeljem valorizacije i razrade stupnjeva zaštite kroz planskedokumente nižih redova.ARHEOLOŠKI LOKALITETIZaštićeni, preventivno zaštićeni i evidentirani arheološki lokalitetiKopneni arheološki lokaliteti – obveza provedbe prethodnih zaštitnih arheoloških istraživanja, konzervacijanalaza, te osiguravanje uvijeta za njihovu prezentaciju.Podvodni arheološki lokaliteti – sustav mjera zaštiteKULTURNI KRAJOLIKEvidentirani kulturni krajolik- ograničavanje intervencija unutar navedenog područja, te daljnje provođenje postupka valorizacije,temeljem čega bi se utvrdile mjere očuvanja i rekultivacije.Grad DubrovnikZaštićena kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA ZDU* VRSTAPovijesna cjelina grada Dubrovnika i njena neposrednaokolinaDubrovnik - Grad V/A ZOtok Lokrum Dubrovnik - Grad V/B ZGradske zidine i utvrde Dubrovnik - Grad ZTvrđava Revelin Dubrovnik - Grad ZSamostan sv. Katarine Sijenske Dubrovnik – Grad ZFranjevački samostan i crkva Male braće Dubrovnik - Grad ZRuševine ženskog samostana sv: Marka, na Andriji Dubrovnik - Grad ZBivši samostan sv. Klare Dubrovnik - Grad ZDominikanski samosatn s crkvom sv. Dominika Dubrovnik - Grad ZRuševine samostana sv. Tome Dubrovnik - Grad ZRuševine samostana sv. Andrije, na Andriji Dubrovnik - Grad ZKatedrala Gospe Velike Dubrovnik - Grad ZCrkva sv. Vlaha Dubrovnik - Grad ZCrkva Sv. Spasa Dubrovnik - Grad VI/14 ZCrkva Svih Svetih – „Domino“ Dubrovnik - Grad ZCrkva Sv. Roka Dubrovnik - Grad ZZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije373

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA ZDU* VRSTACrkva sv. Margarite Dubrovnik - Grad ZCrkva Gospe od Karmena Dubrovnik - Grad ZCrkva sv. Luke Dubrovnik - Grad ZCrkva Sv. Ignacija Dubrovnik - Grad ZCrkva Sv. Jakova Dubrovnik - Grad ZCrkva Sv. Sebastijana Dubrovnik - Grad ZCrkva Rozario Dubrovnik - Grad ZCrkva Sv. Nikole na Prijekome Dubrovnik - Grad ZRuševine crkve Sv. Lucije Dubrovnik - Grad ZCrkva Sigurata Dubrovnik - Grad ZRuševine crkve Sv. Stjepana Dubrovnik - Grad ZPalača Sponza (Divona) Dubrovnik - Grad ZKnežev dvor Dubrovnik - Grad ZSoba u Kneževu dvoru Dubrovnik - Grad ZDubrovački kolegij (Collegium Ragusinum) Dubrovnik - Grad ZOrlandov stup Dubrovnik - Grad ZGlavna straža Dubrovnik - Grad ZGradski zvonik Dubrovnik - Grad ZLuža – zvonara Dubrovnik - Grad ZŽitnica Rupe Dubrovnik - Grad ZMala Onofrijeva česma Dubrovnik - Grad ZVelika Onofrijeva česma Dubrovnik - Grad ZMali arsenal Dubrovnik - Grad ZPalača Sorkočević – Biskupska palača Dubrovnik - Grad ZPalača Frana Gundulića Dubrovnik - Grad ZPalača Stay (Aletin) Dubrovnik - Grad ZPalača Gozze- Basegli- Katić na Gundulićevoj poljani Dubrovnik - Grad ZPalača Skočibuha – Bizzaro Dubrovnik - Grad ZPalača Ranjina Dubrovnik - Grad ZKuća rektora kompleksa Domino Dubrovnik - Grad ZZgrada nekadašnjeg ureda Blaga djela (Opera pia) Dubrovnik - Grad ZCrkva i samostan Sv. Jakova na Višnjici Dubrovnik - Grad ZOstaci ladanjskog kompleksa s kapelom Sv. Križa naGornjem KonaluDubrovnik - Grad IV/37 ZLjetnikovac Petra Sorkočevića - Sorgo Dubrovnik - Lapad I/12 ZLjetnikovac Pucić – Kosor Dubrovnik - Lapad I/14 ZKulturno povijesna cjelina otoka Dakse Dubrovnik - Lapad: otok Daksa I/17 ZBaterija – južna na otoku Daksi Daksa ZBaterija – sjeverna na otoku Daksi Daksa ZLjetnikovac Zuzorić - Bizzaro Brsečine D - C/2 ZLjetnikovac Ohmučević-Bizzaro s kapelom sv. Ane Brsečine D - C/1 ZLjetnikovac Bozdari – Škaprlenda Čajkovići R - G/1 ZLjetnikovac Crijević - Pucić (Nerun)s kapelicom sv.Elizabete na PilamaDubrovnik - Grad IV/13 ZLjetnikovac Rešetar – Jakovljević- Miš na Gornjem Konalu Dubrovnik - Grad IV/30 ZLjetnikovac Natali - Ćurlica Dubrovnik - Grad IV/58 ZLjetnikovac Bete na Gornjem Konalu Dubrovnik - Grad ZBarokna kuća, pokraj „Tri crkve“ , na Boninovu Dubrovnik - Grad IV/53 ZStambena zgrada Špindler Dubrovnik - Grad IV/40 ZStambeni kompleks Jelić na Donjem Konalu Dubrovnik - Grad IV/38 ZKuća Šimić – Žarak na Srednjem Konalu Dubrovnik - Grad IV/25 ZVila Rusalka Dubrovnik - Grad IV/51 ZCrkva Navještenja Marijinog na Nuncijati Dubrovnik - Gruž III/7 ZKompleks Košta Dubrovnik - Gruž III/15 ZLjetnikovac Junija Bunića ( Gradi –Pozza - Cobenzl) Dubrovnik - Gruž III/9 ZLjetnikovac Paladina Gundulića (Kesterčanek – Lasić) Dubrovnik - Gruž III/11 ZLjetnikovac Kaboga – Zec Dubrovnik - Gruž III/14 ZLjetnikovac Natali (Sorgo) Dubrovnik - Gruž III/1 ZLjetnikovac Bobali-Pucić na Kantafigu Dubrovnik - Gruž III/3 ZLjetnikovac Vuić Dubrovnik - Gruž III/8 ZKuća Sandri Dubrovnik - Gruž ZVilla Roma Dubrovnik - Gruž ZSolska baza Dubrovnik - Gruž ZLjetnikovac Skočibuha - Rašica Dubrovnik - Lapad I/4 ZLjetnikovac Beneša (Benešino) Dubrovnik - Lapad ZCrkva Gospe od Milosrđa Dubrovnik - Montovjerna II/3 ZCrkva Sv. Ane na Gorici Dubrovnik - Montovjerna II/5 ZCrkva Sv. Vlaha na Gorici Dubrovnik - Montovjerna II/4 ZLjetnikovac Bonda - Majstorović Dubrovnik - Batala II/1 ZLjetnikovac Gundulić - Zago Dubrovnik - Batala II/2 ZLjetnikovac dubrovačkog nadbiskupa „Biskupija“ Dubrovnik – Ploče, Sv. Jakov VI/11 ZVila Banac, Umjetnička galerija Dubrovnik Dubrovnik - Ploče VI/5 ZLjetnikovac Antuna Sorkočevića – „Skala“ Komolac R - D/9 ZKnežev Dvor Lopud O - B/4 ZLjetnikovac Gučetić-Vodnica-Posljednje Vijeće Mokošica R - I/3 ZLjetnikovac Bunić Mokošica R - I/1 ZZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije374

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA ZDU* VRSTALjetnikovac Klementa Gučetića – Zbutega - Lazarević Obuljeno R - H/2 ZLjetnikovac Arapovo-Soderini Orašac D - G/6 ZCrkva Sv. Nikole Orašac D - G/11 ZCrkva Sv. Đurđa s grobljem Orašac D - G/10 ZLjetnikovac Đona Restića na Tenturiji – „Đonovina“ Rožat R - E/1 ZKula Koločep, Donje Čelo O - A/1 ZKaštio, Donje Čelo Koločep O - A/2 ZLjetnikovac Tome Stjepovića – Skočibuhe Suđurađ O - C/3 ZLjetnikovac Stay Batahovina R - J/2 ZLjetnikovac Bona - Kaboga Batahovina R - J/1 ZStambeno-gospodarski kompleks Tor Knežica R - B/1 ZLjetnikovac Restić Sustjepan R - J/5 ZStambena zgrada Kusinovo Sustjepan R - J/3 ZLjetnikovac Sorgo - Selem Šipanska Luka O - C/1 ZKnežev Dvor Šipanska Luka O - C/19 ZLjetnikovac Gučetić -Gozze s kapelom Sv. Jeronima (Arboretum) Trsteno D - E/1 ZLjetnikovac Gradić-Restić-Benešić Trsteno D - E/2 ZVila Nardelli Trsteno D - E/3 ZLjetnikovac Puljizević Zaton D - J/2 ZTvrđava Imperijal na Srđu Dubrovnik - Grad IV/66 ZTvrđava Lovrijenac Dubrovnik - Grad IV/4 ZUtvrda Gnjilište Dubrovnik - Lapad I/3 ZTvrđava Sutvrač Lopud O - B/11 ZLazareti Dubrovnik - Ploče VI/4 ZVilla Bartunek Dubrovnik - Ploče VI/1 ZCrkva Navještenja Dubrovnik - Grad V/6 ZSamostan sv. Marije od Kaštela Dubrovnik - Grad V/5 ZCrkva i groblje Sv. Mihajla, „Na Mihajlu“ sa župnim dvorom Dubrovnik - Lapad I/1 ZLjetnikovac Ranjina – Zamanja - Podić Mokošica R - I/4 ZLjetnikovac Gradić Mokošica R - I/6 ZLjetnikovac Zamanja - Kravarević Obuljeno R - H/1 ZCrkva Navještenja Marijinog Komolac R - D/14 ZCrkva Sv. Tripuna Komolac R - D/13 ZLjetnikovac Getaldić - Kolić Komolac R - D/6 ZLjetnikovac Bizzaro – Facenda, Čempresata Komolac R - D/2 ZStambena zgrada Budmani - Violić s mlinicom Zaton - Soline D - J/7 ZLjetnikovac Gundulić Zaton D - J/6 ZCrkva Sv. Stjepana s grobljem Zaton D - J/19 ZCrkva Navještenja Marijinog, Lozica Zaton ZCrkva Sv. Nikole Trsteno D - E/7 ZCrkva Sv. Mihajla Trsteno D - E/8 ZDominikanski samostan s crkvom Sv. Nikole Lopud O - B/9 ZCrkva Gospe od Šunja s grobljem Lopud O - B/16 ZCrkva Sv. Ivana Krstitelja Lopud O - B/17 ZCrkva sv. Leonarda Lopud ZFranjevački samostan i crkva Blažene Djevice Marije –Gospa od ŠpilicaLopud O - B/8 ZCrkva i kula Sv. Katarine Lopud O - B/12 ZCrkva Sv. Trojstva Lopud O - B/15 ZCrkva Sv. Križa Lopud O - B/10 ZCrkva Sv. Gaetana Lopud O - B/20 ZLjetnikovac Beneša Lopud ZGotičko-renesansni sklop uzduž obale Iva Kuljevana Lopud O - B/5 ZLjetnikovac Zamanja Lopud O - B/2 ZLadanjsko-gospodarski sklop Giorgi Lopud O - B/3 ZStambena zgrada Taljeran (Buconić) Lopud O - B/1 ZVilla Vesna Lopud O - B/7 ZHotel "Grand" Lopud O - B/6 ZOstaci crkve Sv. Petra Lopud O - B/18 ZCrkva Sv. Nikole Grčkog Lopud O - B/22 ZCrkva Sv. Ilije, Sutionik Lopud O - B/14 ZCrkva Sv. Križa (Sv. Đurđa) Ljubač D - I/1 ZCrkva Sv. Nikole Prijevor R - F/3 ZFranjevački Samostan s crkvom Pohođenja Marijinog Rožat R - F/2 ZCrkva Velike Gospe s grobljem Rožat R - E/2 ZCrkva Gospe od Zdravlja-Gospe od Vodica Petrovo Selo R - K/2 ZLjetnikovac Vice Stjepovića Suđurađ O - C/4 ZOstaci crkve Sv. Stjepana Suđurađ O - C/18 ZCrkva - Tvrđava Sv. Duha Suđurađ O - C/8 ZCrkva Sv. Đurđa i Sv. Nikole Suđurađ O - C ZCrkva Sv. Trojice Suđurađ O - C/14 ZCrkva Sv. Đurđa i Nikole Suđurađ O - C/10 ZCrkva Gospe od Milosrđa, Čempljesi Suđurađ O - C/12 ZCrkva Sv. Barbare Suđurađ O - C/13 ZOstaci crkve Sv. Marije Suđurađ O - C/17 ZCrkva Sv. Ivana Krstitelja, Šilovo selo Suđurađ O - C/11 ZZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije375

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA ZDU* VRSTABenediktinski samostan s crkvama Velike Gospe i sv.Mihajla pećinskog u PakljenojSuđurađ O - C/9 ZCrkva Sv. Stjepana Sustjepan R - J/7 ZCrkva Sv. Stjepana Prvomučenika Šipanska Luka O - C/2 ZCrkva Sv. Spasa Šipanska Luka O - C/6 ZCrkva Sv. Mihajla nad morem Šipanska Luka O - C/15 ZŽidovsko groblje na Boninovu Dubrovnik - Grad IV/55 ZMočiljska špilja Osojnik R - K/3 ZOstaci novovjekovnog brodoloma uz rt Ratac na sjevernojstrani otoka KoločepaKoločepski kanalZPartizansko spremište Pobrežje ZTalijanski bunker kota 211 Pobrežje ZPreventivno zaštićena kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTAOtok Ruda Otok Ruda PZCjelina naselja Suđurađ Suđurađ PZCrkva Sv. Vlaha Luka Šipanska PZKuća Krivonosović-Sagroević zvana Pracatovo Luka Šipanska PZOstaci ruševne prizemne građevine, Šipansko polje Suđurađ PZOstaci ruševne građevine, Šipansko polje Suđurađ PZStambeno-gospodarski kompleks na lokalitetu Šipun,Šipansko poljeSuđurađPZGospodarski kompleks, Šipansko polje Suđurađ PZStambeno-gospodarski kompleks s mlinicom Miš,Šipansko poljeSuđurađPZGospodarska zgrada, Šipansko polje Suđurađ PZStambeno-gospodarski kompleks Bjelan, Šipansko polje Suđurađ PZOstaci stambeno-gospodarskog sklopa, Šipansko polje Suđurađ PZStambeno-gospodarski kompleks Blus-Dadić, Šilovo selo Suđurađ PZCrkva Sv. Izidora na otoku Jakljanu (Lakljan) Otok Jakljan PZUrbana cjelina Lopud Otok Lopud PZSpomneik Viktoru Dyku na Lopudu Otok Lopud PZKuća Glavović i kapela Sv. Jeronima Otok Lopud PZLadanjsko-gospodarski kompleks Sabovo Otok Lopud PZPosjed Biskupija Otok Lopud PZCjelina otoka Koločepa Otok Koločep PZPodmorsko arheološko nalazište kod rta Bulinak kod uvaleGornje ČeloOtok KoločepPZPodmorsko arheološko nalazište kod rta Gumanci,sjeverno iod BrsečinaBrsečinePZCrkva Sv. Nikole Mravinjac PZStambeno-gospodarski sklop Vlajki Orašac PZSklop mlinova u Zatonu Malom Zaton PZLjetnikovac Pehovac Mokošica PZOstaci crkve Sv. Mihajla na lokalitetu pod Gredom Čajkovica PZKuća Rendić-Miočević Dubrovnik - Gruž PZKuća Srinčić s kapelicom Dubrovnik - Gruž PZKuća u Čilipskoj ulici br. 5 Dubrovnik - Gruž PZUpravna zgrada Dubrovačke električne željeznice(tramvaja)Dubrovnik - GružPZKuća Račić, Jakljanska 7 Dubrovnik - Gruž PZKuća Iva Zadjelovića Dubrovnik - Gruž PZKuća Miloš Dubrovnik - Gruž PZDuhanska stanica ( upravna zgrada sa skladištem) Dubrovnik - Gruž PZNekadašnja austrijska vojarna u Gružu Dubrovnik - Gruž PZLjetnikovac Bassegli-Gozze Dubrovnik - Gruž PZDom narodnog zdravlja Dubrovnik - Gruž PZLjetnikovac Sorkočević- Jordan Dubrovnik - Lapad PZKompleks ljetnikovca Marinović-Miletić Dubrovnik - Lapad PZKapelica Mater Dolorosa Dubrovnik - Lapad PZFlorin dom Dubrovnik - Lapad PZKuća Muratti Dubrovnik - Lapad PZKuća Njirić Dubrovnik - Lapad PZLjetnikovac Marina de Pozza - Bijelić Dubrovnik - Boninovo PZLjetnikovac Hoppe Dubrovnik - Kono PZLadanjsko-stambeno-gospodarski kompleks Bijelić Dubrovnik – Gornji Kono PZVilla Adonis Dubrovnik – Srednji kono PZKuća u ulici Đura Puljića 5 Dubrovnik - Srednji Kono PZKompleks Vidaković-De Giulli-Andjus Dubrovnik - Pile PZStambena zgrada Opera Pia, ulica Balda Bogišića Dubrovnik – Srednji Kono PZLjetnikovac Gracić Dubrovnik - Pile D PZPalača Vlajki u Dubrovniku Dubrovnik - Grad PZGradaski predjel Svetoga Jakova Dubrovnik – Ploče/ Sv. Jakov PZKompleks Đivović Dubrovnik – Sv. Jakov PZUtvrda Delgorgue Dubrovnik - Žarkovica PZZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije376

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTAStreljački poligon na Bosanki – „streljana“ Dubrovnik - Bosanka PZCrkva Sv. Spasa - Uzašašća Gospodinova Dubrovnik - Bosanka PZKuća Miloslavić Dubrovnik - Bosanka PZKompleks Ruskovina Dubrovnik - Bosanka PZKompleks ljetnikovca Pucić - Pitarević Dubrovnik - Lapad I/13 PZRuševine crkvice sv. Foske i ljetnikovac Gozze - Baković Dubrovnik - Giman PZStambeno-gospodarski kompleks Đanović - Savonara Orašac D - G/7 PZCrkva Sv. Vida i Modesta sa stećcima Trsteno D - E/6 PZStambeno-gospodarski kompleks Sorgo u ŠipanskompoljuŠipanska Luka O - C/31 PZLadanjsko-gospodarski kompleks Sorkočević s kapelomsv. JeronimaŠipanska Luka O - C/21 PZLadanjsko-gospodarski kompleks Beccadelli Suđurađ O - C/25 PZStambeno-gospodarski kompleks Lazarević Suđurađ O - C/24 PZLadanjsko-gospodarski kompleks Zamanja - Gradi Šipanska Luka O - C/23 PZLadanjsko-gospodarski kompleks Aleta-Cvjetković Šipanska Luka O - C/22 PZStambeno-gospodarski kompleks Stulli Šumet R - A/1 PZKatoličko groblje s kapelom sv. Križa na Boninovu Dubrovnik - Grad IV PZPravoslavno groblje na Boninovu Dubrovnik - Grad IV PZVojničko groblje u Gospinom polju Dubrovnik - Montovjerna II PZStambeni kompleks Mandić - Štakula Dubrovnik - Grad IV/18 PZVilla Dubravka, zgrada Radio Dubrovnika Dubrovnik - Grad IV/11 PZLjetnikovac Zuzorić s kapelom Dubrovnik - Grad IV/63 PZLjetnikovac Pucić na Brsaljama - upravna zgrada Atlasa Dubrovnik - Grad IV/14 PZLjetnikovac Gracić na Pilama Dubrovnik - Grad IV/15 PZTabakarija i Kolorina na predjelu Pila Dubrovnik - Grad IV/5 PZLjetnikovac Dražić s kapelicom na Pilama Dubrovnik - Grad IV/9 PZLjetnikovac Nikšić – Miletić na Srednjem Konalu Dubrovnik - Grad IV/19 PZStambena zgrada s kapelom Sv. Antuna na Konalu Dubrovnik - Grad IV/22 PZKuća Bartulović na Srednjem Konalu Dubrovnik - Grad IV/21 PZKuća Matković – Donatović na Srednjem Konalu Dubrovnik - Grad IV/24 PZKuća Bošnjak – Kutleša na Konalu Dubrovnik - Grad IV/23 PZStambeni kompleks Kukuljica – Akmadžić na SrednjemKonaluDubrovnik - Grad IV/26 PZLjetnikovac Vukota na Gornjem Konalu Dubrovnik - Grad IV/62 PZLjetnikovac Stjepović - Skočibuha na Boninovu Dubrovnik - Grad IV/52 PZStambena zgrada Kovačić na Gornjem Konalu Dubrovnik - Grad IV/59 PZLjetnikovac Bjelokosić - Kristović s kapelom Sv. Stjepana Dubrovnik - Grad IV/57 PZLjetnikovac Bjelokosić Dubrovnik - Grad IV/56 PZLjetnikovac Budisalić s kapelom Sv. Antuna Dubrovnik - Grad IV/36 PZZgrada Rusko na Boninovu Dubrovnik - Grad IV/48 PZKuće Ucović na Boninovu Dubrovnik - Grad IV/47 PZKuća Kulušić na Donjem Konalu Dubrovnik - Grad IV/43 PZLjetnikovac Rubrizius – Galjuf – Doršner na Pilama Dubrovnik - Grad IV/16 PZKuća Ljubimir na Donjem Konalu Dubrovnik - Grad IV/45 PZKompleks Ercegović na Pilama Dubrovnik - Grad IV/12 PZLadanjski kompleks Bošković, Ilijina Glavica Dubrovnik - Grad IV/46 PZLjetnikovac Rešetar – Abramović na Gornjem Konalu Dubrovnik - Grad IV/29 PZLjetnikovac Kelez na Gornjem Konalu Dubrovnik - Grad IV/32 PZLjetnikovac Radmili -Gjivoje- Rešetar-Svilokos na GornjemKonaluDubrovnik - Grad IV/31 PZStambeni kompleks Derikuska na Gornjem Konalu Dubrovnik - Grad IV/42 PZStambena zgrada Vilenik- Martinović-Krtić-Škaljić Dubrovnik - Gruž III/5 PZDubrovnik - Gruž III/4 PZLjetnikovac Marina Bunića - Bona Dubrovnik - Gruž III/10 PZKuća Banac Dubrovnik - Gruž III/12 PZKuća Jakšić Dubrovnik - Lapad I/6 PZVilla Elita Dubrovnik - Lapad I/7 PZStambeni kompleks Marinović-Jakšić Dubrovnik - Lapad PZLjetnikovac Getaldi (Gundulić) Solitudo Dubrovnik - Lapad I/5 PZLadanjski kompleks Saraca na Pločama Dubrovnik - Ploče VI/6 PZStambena zgrada Villa Šeherezada Dubrovnik - Ploče VI/7 PZLadanjski sklop Wagner na Pločama Dubrovnik - Ploče VI/8 PZKuća Miličević Dubrovnik - Ploče PZStambena zgrada Benković - Bumbić Dubrovnik - Ploče VI/2 PZLjetnikovac Kaboga - Kušt Komolac R - D/8 PZLjetnikovac Kisić Komolac R - D/4 PZLjetnikovac Martola Pozze Komolac, Tenturija R - D/5 PZOstaci ljetnikovca Gundulić Komolac R - D/10 PZLjetnikovac Kravarević Mokošica R - I/2 PZLjetnikovac Bobali na Mirinovu Mokošica R - I/7 PZLjetnikovac nepoznatog vlasnika s kapelicom Obuljeno R - H/3 PZLjetnikovac Crijević - Fouque Obuljeno R - H/4 PZLjetnikovac Getaldić Suđurađ O - C/5 PZLjetnikovac Sorkočević s kapelom Sv. Kuzme i Damjana Suđurađ O - C/20 PZKompleks Hanza Sustjepan R - J/6 PZZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije377

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTALjetnikovac Natali – Pozze – Sorkočević - Katić Zaton D - J/11 PZLjetnikovac Lonza Zaton D - J/12 PZLjetnikovac Sorgo Zaton D - J/1 PZStambeni niz tri sestrice Lozica D - J/18 PZLjetnikovac Zamanja s crkvom Male Gospee Zaton Mali D - J/8 PZLjetnikovac Saracca Zaton Veliki D - J/5 PZOstaci stambene zgrade s cisternom Zaton D - J/16 PZLjetnikovac Dubrovačkog tajnika, na Barbarovu Zaton D - J/13 PZVila Svid - Saracca Zaton D - J/9 PZStambena zgrada Ferri Zaton D - J/3 PZToreta Koločep O - A/3 PZŠiškov Orsan - Babin Kuk Dubrovnik - Lapad I/15 PZTrasa dubrovačkog vodovoda Šumet R - A/2 PZCrkva Male Gospe Čajkovica R - C/2 PZCrkva Sv. Petra Čajkovići R - G/2 PZCrkva Sv. Ivana Krstitelja Dubravica D - A/1 PZCrkva Sv. Đurđa u Pilama Dubrovnik - Grad IV/2 PZCrkva Srca Isusova sa samostanom Milosrdnih sestara Dubrovnik - Grad IV/10 PZCrkva Sv. Roka na Boninovu Dubrovnik - Grad IV/49 PZCrkva Sv. Ivana Krstitelja na Srednjem Konalu Dubrovnik - Grad IV/27 PZŽupna Crkva Sv. Andrije na Pilama Dubrovnik - Grad IV/17 PZKompleks crkve sv. Marije od Milosti na Dančama (Gospaod Danača) sa samostanom i grobljemDubrovnik - Grad IV/7 PZCrkva Sv. Nikole (od Škara) na Kantafigu Dubrovnik - Gruž III/6 PZCkva Sv. Križa s dominikanskim samostanom Dubrovnik - Gruž III/13 PZCrkva i samostan sv. Jakova na Višnjici Dubrovnik - Ploče VI/13 PZCrkva Sv. Lazara Dubrovnik - Ploče VI/3 PZKapelica u sklopu ex ladanjskog kompleksa - Dječjegdoma „Maslina“Dubrovnik - Ploče VI/10 PZŽupna Crkva Male Gospe s nekropolom stećaka Gromača D - H/1 PZCrkva Sv. Mihajla Kliševo D - F/1 PZCrkva Sv. Nikole na groblju Koločep O - A/11 PZCrkva Sv. Antuna Opata Koločep, Gornje Čelo O - A/5 PZOstaci crkve Sv. Srđa Koločep O - A/16 PZOstaci crkve Sv. Barbare - Anuncijate Koločep O - A/14 PZOstaci crkve Sv. Mihajla Koločep O - A/12 PZŽupna crkva Gospe od Uznesenja Koločep O - A/6 PZOstaci crkve Sv. Frana Koločep O - A/15 PZCrkva Sv. Duha s grobljem Komolac R - D/12 PZCrkva Sv. Spasa Mokošica D - I/8 PZCrkva Blažene Djevice Marije od Milosrđa Osojnik D - K/2 PZCrkva Sv. Đurđa Osojnik D - K/1 PZCrkva Sv. Petra Šipanska Luka O - C/7 PZCrkva Sv. Kuzme i Damjana Šumet R - A/5 PZCrkva Navještenja Marijinog, Blagovijesti Zaton D - J/20 PZCrkva Male Gospe Zaton D - J/22 PZCrkva Sv. Antuna Zaton D - J/21 PZCrkva Velike Gospe, Vrbica Zaton D - J/24 PZCrkva Velike Gospe s grobljem Zaton D - J/23 PZPotencijalna arheološka zona Dubrovnik - Grad V PZPotencijalna arheološka zona Dubrovnik - Grad IV PZPotencijalna arheološka zona Dubrovnik - Grad IV PZPotencijalna arheološka zona Dubrovnik - Grad IV PZPotencijalna arheološka zona Dubrovnik - Grad IV PZPotencijalna arheološka zona Dubrovnik - Grad IV PZPotencijalna arheološka zona Dubrovnik - Gruž III PZPotencijalna arheološka zona Dubrovnik - Lapad I PZPotencijalna arheološka zona Dubrovnik - Lapad I PZPotencijalna arheološka zona Dubrovnik - Lapad I PZPotencijalna arheološka zona Dubrovnik - Lapad I PZPotencijalna arheološka zona Dubrovnik - Montovjerna II PZOstaci crkve Sv. Pankracija Petrovo Selo R - K/4 PZVilina Špilja Rožat R - E/3 PZEvidentirana kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTAUrbana cjelina Lopuda Lopud ev - O - B/I ExRuralna cjelina Brsečine Brsečine ev - D - C ERuralna cjelina Čajkovica Čajkovica ev - R - C ERuralna cjelina Čajkovići Čajkovići ev - R - G ERuralna cjelina Dubravica Dubravica ev - D - A ERuralna cjelina Bare Dubravice ev ERuralna cjelina Bosanka Dubrovnik - Ploče ev - VI/53 ExRuralna cjelina Gromača Gromača ev - D - H ERuralna cjelina Kliševo Kliševo ev - D - F ERuralna cjelina Knežica Knežica ev - R - B EZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije378

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTARuralna cjelina Donje Čelo Koločep ev - O - A/I ERuralna cjelina Gornje Čelo Koločep ev - O -A/II ERuralna cjelina Komolac Komolac ev - R - D ExRuralna cjelina Ljubač Ljubač ev - D - I ERuralna cjelina Mravinjac Mravinjac ev - D - B ERuralna cjelina Riđica Mravinjac ev - D - B ERuralna cjelina Mrčevo Mrčevo ev - D - D ERuralna cjelina Obuljeno Obuljeno ev - R - H ERuralna cjelina Orašac Orašac ev - D - G ExRuralna cjelina Osojnik Osojnik ev - D - K ERuralna cjelina Petrovo Selo Petrovo Selo ev - R - K ERuralna cjelina Dračevo Selo Prijevor ev - R -F/b ERuralna cjelina Prijevor Prijevor ev - R -F/a ERuralna cjelina Rožat Rožat ev - R - E ERuralna cjelina Suđurađ Suđurađ ev - O -C/II ExRuralna cjelina Boljenovići Sustjepan ev - R - J/1 ExRuralna cjelina Sustjepan Sustjepan ev - R - J ERuralna cjelina Luka Šipanska Šipanska Luka ev - O - C/I ExRuralna cjelina Šumet Šumet ev - R - A EPoluurbana cjelina Trsteno Trsteno ev - D - E ERuralna cjelina Zaton (Veliki I Mali) Zaton ev - D - J ELjetnikovac Lulić - Maškarić Zaton D - J/10 ERuralna cjelina Čelopeci Donji Petrovo Selo R - K/III ERuralna cjelina Čelopeci Gornji Petrovo Selo R - K/II ERuralna cjelina Pobrežje Pobrežje R - K/IV EStambeno-gospodarski kompleks Gjivović Brsečine D - C/3 EStambeno.gospodarski kompleks Bušlje-Pavlović Čajkovica R - C/1 ETermoterapija Mokošica R - I/5 EKompleks Dubrovnik - Grad ev - IV/12 ExKompleks Dubrovnik - Grad ev - IV/118 ExStambeni kompleks Ogresta Dubrovnik - Grad ev - IV/209 ExStambeno - poslovna zgrada, Zagrebačka 9 Dubrovnik - Grad ev - IV/147 ExKompleks stare bolnice,A. Starlevića Dubrovnik - Grad ev - IV/66 ExStambena zgrada Barkiđija-Tikvica Dubrovnik - Grad IV/60 EStambena zgrada Kapurso-Stošić Dubrovnik - Grad IV/28 EStambena zgrada Špero-Popović Dubrovnik - Grad IV/41 ECrkva Sv. Križa (kapelica) Dubrovnik - Grad IV/34 EKuća Kojaković Dubrovnik - Ploče VI/12 EKompleks Dubrovnik - Gruž ev - III/27 ExKompleks Kasarna Dubrovnik - Gruž ev - III/12 ExKompleks Kazbek Dubrovnik - Lapad ev - I/51 ExKompleks ljetnikovca Orsan Dubrovnik - Lapad ev - I/54 ExLadanjsko - gospodarski sklop Sabovo Lopud O - B/18 EKompleks Skalini Lopud ev -O-B/15 ExKompleks na Lopudu Lopud O - B ELjetnikovac Šoletić - Baburica Koločep O - A/21 EVilla Ruža Koločep O - A/23 ELjetnikovac kraj crkve Sv. Nikole Koločep O - A/8 EVilla Lovor Koločep O - A/22 EOstaci crkve Sv. Ivana Krstitelja Koločep O - A/17 EOstaci kapele Sv. Vlaha Koločep O - A/20 ECrkva Sv. Trojice Koločep O - A/4 EOstaci crkve Sv. Petra Koločep O - A/13 EOstaci crkve Sv. Roka Koločep O - A/19 ECrkva Sv. Spasa Koločep O - A/18 EStambena zgrada Drndarski Komolac, Čajkovići R - D/11 EStambena zgrada Zec Komolac R - D/3 EStambena zgrada Domijan Sustjepan R - J/4 EKompleks u Orašcu Orašac D - G EStambeno-gospodarski kompleks Miloslavić Orašac D - G/1 EStambeno-gospodarski kompleks Karalić-Markovina Orašac D - G/3 EStambeno-gospodarski kompleks Mozara Orašac D - G/2 EOstaci mlinice Orašac D - G/4 EStambeno - gospodarski kompleks Petrovo Selo ev - R -K/1 ExStambeno - gospodarski kompleks Petrovo Selo ev - R -K/2 ExStambeno - gospodarski kompleks Mirina Petrovo Selo ev - R -K/3 ExStambeno - gospodarski kompleks Prtuša Suđurađ ev -O-C/13 ExGospodarski kompleks Paljevo Brdo Suđurađ ev -O-C/17 ExStambeno - gospodarski kompleks Suđurađ ev -O-C/12 ExStambeno - gospodarski kompleks Polače Suđurađ ev -O-C/16 ExLadanjsko - gospodarski kompleks Getaldić Suđurađ ev -O-C/15 ExStambeno - gospodarski Kompleks Prtuša Suđurađ O - C/46 EGospodarski kompleks Suđurađ O - C/40 EStambeno - gospodarski kompleks Šipun Suđurađ O - C/38 ELadanjsko - gospodarski kompleks Sorkočević Suđurađ ev -O-C/14 ExStambeno - gospodarski kompleks Šipanska Luka ev -O-C/11 ExZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije379

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTACrkva Sv. Mihajla Arkanđela Šipanska Luka O - C/13 EKuća Lugara na otoku Lokrum Dubrovnik - Grad V/1 EFort Royal na otoku Lokrum Dubrovnik - Grad V/2 ELazareti na otoku Lokrum Dubrovnik - Grad V/3 EStambena zgrada Haller Dubrovnik - Grad ev - IV/114 ExStambena zgrada, Između vrta 8 Dubrovnik - Grad ev - IV/115 ExStambena zgrada Pastuović Dubrovnik - Grad ev - IV/116 ExStambena zgrada Orlić-Miljanić Dubrovnik - Grad ev - IV/117 ExStambena zgrada Murati (Gjivić ) Dubrovnik - Grad ev - IV/91 ExStambena zgrada, A.Starčevića 28 Dubrovnik - Grad ev - IV/90 ExStambena zgrada Lucijanović Dubrovnik - Grad ev - IV/119 ExStambena zgrada, A.Starčevića 26 Dubrovnik - Grad ev - IV/89 ExStambena zgrada, Srednji kono 7 Dubrovnik - Grad ev - IV/113 ExStambena zgrada, Izvijačica 14 Dubrovnik - Grad ev - IV/121 ExStambena zgrada Miović - Knežević Dubrovnik - Grad ev - IV/109 ExStambena zgrada Perić Dubrovnik - Grad ev - IV/88 ExStambena zgrada, M. Klaića 5 Dubrovnik - Grad ev - IV/87 ExStambena zgrada Miličić- Jurišić Dubrovnik - Grad ev - IV/86 ExStambena zgrada Mulić Dubrovnik - Grad ev - IV/122 ExStambena zgrada, Izvijačica 7 Dubrovnik - Grad ev - IV/120 ExStambena zgrada Tioco - Petković Dubrovnik - Grad ev - IV/93 ExStambena zgrada Svilokos (Pavlilo) Dubrovnik - Grad ev - IV/95 ExStambena zgrada, Istarska 4 I 6 Dubrovnik - Grad ev - IV/96 ExStambena zgrada, Izvijačica 8 Dubrovnik - Grad ev - IV/123 ExStambeni niz A.Starčevića 36 Dubrovnik - Grad ev - IV/97 ExStambena zgrada Hladilo Istarska 3 Dubrovnik - Grad ev - IV/98 ExStambena zgrada Ucović, A. Starčevića 40 Dubrovnik - Grad ev - IV/99 ExStambena zgrada Drašković (Belotti) Dubrovnik - Grad ev - IV/100 ExStambena zgrada, Uz Posat 11 Dubrovnik - Grad ev - IV/111 ExStambena zgrada, Villa Radojka Dubrovnik - Grad ev - IV/102 ExStambena zgrada, Villa Sunčanica Matijević- Kala Dubrovnik - Grad ev - IV/94 ExStambena zgrada Kolić Dubrovnik - Grad ev - IV/103 ExStambena zgrada Ucović Dubrovnik - Grad ev - IV/104 ExStambena zgrada Pitarević (Amerling) Dubrovnik - Grad ev - IV/105 ExStambena zgrada Richter - Ratković - Salatić Dubrovnik - Grad ev - IV/106 ExStambena zgrada Kisić - Vrenko Dubrovnik - Grad ev - IV/107 ExStambena zgrada, Đ.Pulić 4 Dubrovnik - Grad ev - IV/108 ExStambena zgrada, Anice Bošković Dubrovnik - Grad ev - IV/92 ExStambena zgrada Škero Dubrovnik - Grad ev - IV/101 ExStambeni niz, B.Bogišića 33 Dubrovnik - Grad ev - IV/154 ExStambena zgrada Vragolov Dubrovnik - Grad ev - IV/141 ExStambena zgrada, P. Budmani 22 Dubrovnik - Grad ev - IV/145 ExStambena zgrada Katičić Dubrovnik - Grad ev - IV/146 ExStambena zgrada Tripalo Dubrovnik - Grad ev - IV/148 ExStambena zgrada Ferrera Dubrovnik - Grad ev - IV/149 ExStambena zgrada Marinović Dubrovnik - Grad ev - IV/150 ExStambena zgrada Tomšić Dubrovnik - Grad ev - IV/151 ExStambeni niz, P. Budmani 16 Dubrovnik - Grad ev - IV/143 ExStambena zgrada Menegelo - Alimović Dubrovnik - Grad ev - IV/153 ExStambena zgrada, Od Graca 10 Dubrovnik - Grad ev - IV/59 ExStambena zgrada Ristić Dubrovnik - Grad ev - IV/155 ExStambena zgrada Gjaja s kapelom Dubrovnik - Grad ev - IV/156 ExStambena zgrada Janlić - Mratović Dubrovnik - Grad ev - IV/157 ExStambena zgrada Prnjatović -Gojević Dubrovnik - Grad ev - IV/158 ExStambena zgrada Jurica Dubrovnik - Grad ev - IV/159 ExStambena zgrada, F.Antice 6 Dubrovnik - Grad ev - IV/160 ExDvojna stambena zgrada Đuratović Dubrovnik - Grad ev - IV/161 ExDvojna stambena zgrada Burđelez Dubrovnik - Grad ev - IV/162 ExStambena zgrada Lujak Dubrovnik - Grad ev - IV/152 ExStambena zgrada Sesa Dubrovnik - Grad ev - IV/134 ExStambena zgrada Šikić Dubrovnik - Grad ev - IV/125 ExStambena zgrada Regjo Dubrovnik - Grad ev - IV/126 ExStambena zgrada Brangiolica Dubrovnik - Grad ev - IV/127 ExStambena zgrada Kušec Dubrovnik - Grad ev - IV/128 ExStambena zgrada Katić Dubrovnik - Grad ev - IV/129 ExStambena zgrada Butigan Dubrovnik - Grad ev - IV/130 ExStambena zgrada Sokolović Dubrovnik - Grad ev - IV/131 ExStambena zgrada Kolovrat Dubrovnik - Grad ev - IV/144 ExStambena zgrada Vidlilka Dubrovnik - Grad ev - IV/133 ExStambena zgrada Berdović - Barbić Dubrovnik - Grad ev - IV/124 ExStambena zgrada Iveta Dubrovnik - Grad ev - IV/135 ExStambena zgrada Baral - Radić Dubrovnik - Grad ev - IV/136 ExStambena zgrada Brbora Dubrovnik - Grad ev - IV/137 ExStambena zgrada Stanilić - Garić Dubrovnik - Grad ev - IV/138 ExStambena zgrada Capurso Dubrovnik - Grad ev - IV/139 ExStambena zgrada Baral Dubrovnik - Grad ev - IV/140 ExZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije380

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTAStambena zgrada Škrabalo Dubrovnik - Grad ev - IV/85 ExStambena zgrada Stjepović - Kesovija Dubrovnik - Grad ev - IV/142 ExStambena zgrada Kulušić , Klepo Dubrovnik - Grad ev - IV/132 ExStambena zgrada Dulić - Milostić Dubrovnik - Grad ev - IV/36 ExStambena zgrada, F.Bulića 1 Dubrovnik - Grad ev - IV/45 ExStambena zgrada Martić, od Tabakarije Dubrovnik - Grad ev - IV/29 ExStambena zgrada Bronzan, Sv. Đurđa 2 Dubrovnik - Grad ev - IV/3 ExStambena zgrada, Od Tabakarije 2 Dubrovnik - Grad ev - IV/30 ExStambena zgrada, Od Tabakarije Dubrovnik - Grad ev - IV/31 ExStambena zgrada, Od Tabakarije Dubrovnik - Grad ev - IV/32 ExStambena zgrada Ivanović - Roter, Od Tabakarije Dubrovnik - Grad ev - IV/33 ExStambena zgrada Žiškar, F. Antice 4 Dubrovnik - Grad ev - IV/27 ExStambena zgrada Likato - Juvančić Dubrovnik - Grad ev - IV/35 ExStambena zgrada Svilokos - Matić, F. Antice 2 Dubrovnik - Grad ev - V/26 ExStambena zgrada Lovrenc - Marić Dubrovnik - Grad ev - IV/37 ExStambena zgrada Alković Dubrovnik - Grad ev - IV/38 ExStambena zgrada Derikuska - Sambrailo Dubrovnik - Grad ev - IV/39 ExStambena zgrada Gjenero Dubrovnik - Grad ev - IV/4 ExStambena zgrada Demović- Šulić Dubrovnik - Grad ev - IV/40 ExStambena zgrada Marević Dubrovnik - Grad ev - IV/41 ExStambena zgrada Ivanović Dubrovnik - Grad ev - IV/42 ExStambena zgrada, od Graca 4 Dubrovnik - Grad ev - IV/60 ExStambena zgrada Likato, od Tabakarije Dubrovnik - Grad ev - IV/34 ExStambena zgrada Brunsko, od Tabakarije Dubrovnik - Grad ev - IV/18 ExStambena zgrada Marčinko, Sv. Đurđa 9 Dubrovnik - Grad ev - IV/9 ExStambena zgrada Matić,Sv. Đurđa 3 Dubrovnik - Grad ev - IV/1 ExStambena zgrada Marić, Sv. Đurđa 18 Dubrovnik - Grad ev - IV/10 ExStambena zgrada, Sv. Đurđa 16 Dubrovnik - Grad ev - IV/11 ExStambena zgrada Arsete, Sv. Đurđa 5 i 7 Dubrovnik - Grad ev - IV/13 ExStambena zgrada, Sv. Đurđa 9 Dubrovnik - Grad ev - IV/14 ExStambena zgrada Zeuc, Sv. Đurđa 11 Dubrovnik - Grad ev - IV/15 ExStambena zgrada Bresler, Od Tabakarije Dubrovnik - Grad ev - IV/28 ExStambena zgrada, Od Tabakarije Dubrovnik - Grad ev - IV/17 ExStambena zgrada Pehovac - Kelez - Ivanović Dubrovnik - Grad ev - IV/46 ExStambena zgrada Berdović, Od Tabakarije Dubrovnik - Grad ev - IV/19 ExStambena zgrada Božović - Benusi, Sv. Đurđa 4 Dubrovnik - Grad ev - IV/2 ExStambena zgrada Sentić - Bogdanović Dubrovnik - Grad ev - IV/20 ExStambena zgrada Mihaljević, Od Tabakarije Dubrovnik - Grad ev - IV/21 ExStambena zgrada Kralj, Od Tabakarije Dubrovnik - Grad ev - IV/22 ExStambena zgrada Kosmaj, Od Tabakarije Dubrovnik - Grad ev - IV/23 ExStambeni niz, I.Kukuljevića 9 Dubrovnik - Grad ev - IV/24 ExStambeni niz, I.Kukuljevića 3 Dubrovnik - Grad ev - IV/25 ExStambena zgrada, F.Antice 6 Dubrovnik - Grad ev - IV/16 ExZgrada pošte, A.Starčevića Dubrovnik - Grad ev - IV/76 ExStambena zgrada, F.Bulića 7 i 9 Dubrovnik - Grad ev - IV/43 ExZgrada bivšeg suda F. Bulića 6 Dubrovnik - Grad ev - IV/68 ExStambena zgrada, na Pilama Dubrovnik - Grad ev - IV/69 ExStambena zgrada Obradović, Sv. Đurđa 5 Dubrovnik - Grad ev - IV/7 ExStambena zgrada Restoran Ocean, na Pilama Dubrovnik - Grad ev - IV/70 ExStambena zgrada Krekić - Matičević Dubrovnik - Grad ev - IV/71 ExStambeni objekt Ralić Dubrovnik - Grad ev - IV/72 ExStambena zgrada, A.Starčevića Dubrovnik - Grad ev - IV/65 ExStambena zgrada Pedrini - Menšik, Između vrta 17 Dubrovnik - Grad ev - IV/75 ExStambena zgrada, A.Starčevića Dubrovnik - Grad ev - IV/64 ExStambena zgrada Dubrovnik - Grad ev - IV/77 ExZgrada dječjeg vrtića Dubrovnik - Grad ev - IV/78 ExStambena zgrada Barišić Dubrovnik - Grad ev - IV/79 ExStambena zgrada Žuvela - Đurković Dubrovnik - Grad ev - IV/8 ExStambena zgrada, B.Bogišića 7 Dubrovnik - Grad ev - IV/80 ExStambena zgrada Kovačević Dubrovnik - Grad ev - IV/81 ExStambena zgrada, M. Klaića 6 Dubrovnik - Grad ev - IV/82 ExStambena zgrada, M. Klaića Dubrovnik - Grad ev - IV/83 ExStambeni niz, Između vrta 1 Dubrovnik - Grad ev - IV/73 ExStambena zgrada Gjuka Dubrovnik - Grad ev - IV/56 ExPoslovna zgrada, A. Starčevića 21 Dubrovnik - Grad ev - IV/47 ExStambena zgrada, A.Starčevića 15 Dubrovnik - Grad ev - IV/48 ExStambeni niz, A.Starčevića 9 Dubrovnik - Grad ev - IV/49 ExStambena zgrada Kljunak-Ivanković Dubrovnik - Grad ev - IV/5 ExStambena zgrada, U Pilama 8 Dubrovnik - Grad ev - IV/50 ExStambena zgrada, U Pilama 6 Dubrovnik - Grad ev - IV/52 ExStambena zgrada, U Pilama 8 Dubrovnik - Grad ev - IV/53 ExUčiteljska škola, Preparandija, F. Bulića 6 Dubrovnik - Grad ev - IV/67 ExStambena Zgrada, I.Kukuljevića 2 Dubrovnik - Grad ev - IV/55 ExStara zgrada rodilišta, Ex Sanatorij Mladinov Dubrovnik - Grad ev - IV/84 ExStambena zgrada, Dječji vrtić, I.Kukuljevića 12 Dubrovnik - Grad ev - IV/57 ExStambena zgrada, Ženski đački dom, A. Starčevića Dubrovnik - Grad ev - IV/58 ExZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije381

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTAStambena zgrada, Uz Posat Dubrovnik - Grad ev - IV/112 ExStambena zgrada Carević - Novak - Cvitan, A. Starčević Dubrovnik - Grad ev - IV/6 ExStambena zgrada Tušup - Brailo Dubrovnik - Grad ev - IV/163 ExStambena zgrada, Od Graca 2 Dubrovnik - Grad ev - IV/61 ExStambena zgrada, A. Starčevića Dubrovnik - Grad ev - IV/62 ExStambena zgrada Brković, A. Starčevića Dubrovnik - Grad ev - IV/63 ExStambena zgrada, I.Kukuljevića 4 Dubrovnik - Grad ev - IV/54 ExStambena zgrada Perović Dubrovnik - Grad ev - IV/206 ExStambena zgrada, Zagrebačka Dubrovnik - Grad ev - IV/198 ExStambena zgrada, A.Boškovića 22 Dubrovnik - Grad ev - IV/214 ExStambena zgrada, Villa Lucija Dubrovnik - Grad ev - IV/213 ExStambena zgrada Kurajica Dubrovnik - Grad ev - IV/212 ExStambena zgrada Mekišić Dubrovnik - Grad ev - IV/211 ExStambena zgrada, Od Križa 2 Dubrovnik - Grad ev - IV/210 ExOstaci ljetnikovca Bete I Dubrovnik - Grad ev - IV/216 ExStambena zgrada Vuletić Dubrovnik - Grad ev - IV/207 ExLjetnikovac Bete II Dubrovnik - Grad ev - IV/217 ExStambena zgrada Radeljević Dubrovnik - Grad ev - IV/205 ExStambena zgrada Jakobušić Dubrovnik - Grad ev - IV/203 ExStambena zgrada Gornji Kono16 Dubrovnik - Grad ev - IV/202 ExStambena zgrada Zvone Dubrovnik - Grad ev - IV/201 ExStambena zgrada Surić - Roglić Dubrovnik - Grad ev - IV/200 ExStambena zgrada Jančić Dubrovnik - Grad ev - IV/199 ExStambena zgrada Kovačević Dubrovnik - Grad ev - IV/208 ExStambena zgrada Natali - Bona Dubrovnik - Grad ev - IV/227 ExStambena zgrada Otašević Dubrovnik - Grad ev - IV/164 ExStambena zgrada Mikulić Dubrovnik - Grad ev - IV/234 ExStambena zgrada Job Dubrovnik - Grad ev - IV/233 ExStambena zgrada Bacelj Dubrovnik - Grad ev - IV/232 ExStambena zgrada Zerdo Dubrovnik - Grad ev - IV/231 ExStambena zgrada s kapelom Ivanišević Dubrovnik - Grad ev - IV/230 ExStambena zgrada Stulli - Mašera Dubrovnik - Grad ev - IV/215 ExStambena zgrada Bijelić - Klajić Dubrovnik - Grad ev - IV/228 ExStambena zgrada, Kolin - Dabrović Dubrovnik - Grad ev - IV/110 ExStambena zgrada samostana "Službenica Milosrđa" Dubrovnik - Grad ev - IV/226 ExStambena zgarada Vranac - Magdić Dubrovnik - Grad ev - IV/222 ExStambena zgrada Monić Dubrovnik - Grad ev - IV/221 ExStambena zgrada Zaninović Dubrovnik - Grad ev - IV/220 ExStambena zgrada Nadramija Dubrovnik - Grad ev - IV/219 ExStambena zgrada Hope Dubrovnik - Grad ev - IV/218 ExStambena zgrada, I.Matijaševića Dubrovnik - Grad ev - IV/229 ExStambena zgrada Matijašević Dubrovnik - Grad ev - IV/170 ExStambena zgrada Pende Dubrovnik - Grad ev - IV/180 ExStambena zgrada Ciganović Dubrovnik - Grad ev - IV/179 ExStambena zgrada, Strma 7 Dubrovnik - Grad ev - IV/178 ExStambena zgrada Ivušić Dubrovnik - Grad ev - IV/177 ExStambena zgrada Grgurević Dubrovnik - Grad ev - IV/176 ExStambena zgrada Belin Dubrovnik - Grad ev - IV/175 ExStambena zgrada Kristović Dubrovnik - Grad ev - IV/181 ExStambena zgrada Perić Dubrovnik - Grad ev - IV/172 ExStambena zgrada Mašanović Dubrovnik - Grad ev - IV/173 ExStambena zgrada Matković Dubrovnik - Grad ev - IV/169 ExStambena zgrada Đukić - Pejović Dubrovnik - Grad ev - IV/168 ExStambena zgrada, Plješka 5.7 Dubrovnik - Grad ev - IV/167 ExStambena zgrada, Ulica Obodska Dubrovnik - Grad ev - IV/44 ExStambena zgrada Zlošilo Dubrovnik - Grad ev - IV/165 ExStambena zgrada Dražić Dubrovnik - Grad ev - IV/197 ExStambena zgrada, B.Shawa 4 Dubrovnik - Grad ev - IV/174 ExStambena zgrada Perović - Barzut Dubrovnik - Grad ev - IV/190 ExStambena zgrada Urban Dubrovnik - Grad ev - IV/195 ExStambena zgrada Bragulin Dubrovnik - Grad ev - IV/171 ExDvojna stambena zgrada, B.Shawa 1 i 11 Dubrovnik - Grad ev - IV/182 ExStambena zgrada Dominković Dubrovnik - Grad ev - IV/194 ExStambena zgrada Lovrić Dubrovnik - Grad ev - IV/193 ExStambena zgrada Vukić - Jakopljan Dubrovnik - Grad ev - IV/192 ExStambena zgrada Dadić Dubrovnik - Grad ev - IV/191 ExStambena zgrada Kulušić Dubrovnik - Grad ev - IV/189 ExStambena zgrada Milovčić Dubrovnik - Grad ev - IV/186 ExStambena zgrada Fabris Dubrovnik - Grad ev - IV/183 ExStambena zgrada, Gornji Kono Dubrovnik - Grad ev - IV/185 ExStambena zgrada Polanda Dubrovnik - Grad ev - IV/187 ExStambena zgrada Lazo Dubrovnik - Grad ev - IV/188 ExStambena zgrada Lampara Dubrovnik - Grad ev - IV/196 ExStambena zgrada, Gornji Kono Dubrovnik - Grad ev - IV/184 ExZgrada lučke kapetanije, Gruška Obala 32 Dubrovnik - Gruž ev - III/38 ExStambena zrada, S.Radića 18 Dubrovnik - Gruž ev - III/30 ExZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije382

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTAEx ljetnikovac, Upravna zgrada Radeljević Dubrovnik - Gruž ev - III/24 ExStambena zgrada, S.S.Kranjčevića 10 Dubrovnik - Gruž ev - III/22 ExUpravna zgrada J. P. Libertas Dubrovnik - Gruž ev - III/20 ExStambena zgrada S.Kranjčevića Dubrovnik - Gruž ev - III/23 ExStambena zgrada, S.Radića 13 Dubrovnik - Gruž ev - III/25 ExStambena zgrada Lilipska Ulica Dubrovnik - Gruž ev - III/21 ExStambena zgrada Bogdanović Dubrovnik - Gruž ev - III/26 ExStambena zgrada Krtica Dubrovnik - Gruž ev - III/2 ExZgrada Osnovne škole "Ivan Gundulić" Dubrovnik - Gruž ev - III/28 ExStambena zgrada, Gruž Dubrovnik - Gruž ev - III/29 ExStambena zgrada Lonza, Šipanska Ulica 6 Dubrovnik - Gruž ev - III/3 ExStambena zgrada, S.Radića 19 Dubrovnik - Gruž ev - III/31 ExStambena zgrada, S.Radića 20 Dubrovnik - Gruž ev - III/32 ExStambena zgrada Korda, S. Radića 22 Dubrovnik - Gruž ev - III/33 ExStambena zgrada Kljunak, Od Škara 3 Dubrovnik - Gruž ev - III/34 ExStambena zgrada, S.Radića 25 Dubrovnik - Gruž ev - III/35 ExStambeni niz, Gruška Obala 26, 27, 28, 29 Dubrovnik - Gruž ev - III/37 ExStambena zgrada, Šipanska 11 Dubrovnik - Gruž ev - III/7 ExStambena zgrada, Gruž Dubrovnik - Gruž ev - III/19 ExStambena zgrada Lukšić Dubrovnik - Gruž ev - III/17 ExStambena zgrada, Gruška Obala 38, Uz ljetnikovac Dubrovnik - Gruž ev - III/39 ExStambena zgrada Lešević, Kantafig Dubrovnik - Gruž ev - III/4 ExStambena zgrada Vekarić - Miš, Jakljanska Dubrovnik - Gruž ev - III/5 ExStambena zgrada, Koritska Dubrovnik - Gruž ev - III/6 ExStambena zgrada, Radnilka1 Dubrovnik - Gruž ev - III/36 ExStambena zgrada, Od Gale 5 Dubrovnik - Gruž ev - III/10 ExStambena zgrada, A.Hebranga 45 Dubrovnik - Gruž ev - III/18 ExStambeni niz, Šipčine 16, 18, 20, 22 Dubrovnik - Gruž ev - III/16 ExStambena zgrada Šoletić Dubrovnik - Gruž ev - III/1 ExStambena zgrada, Šipčine 2 I 4 Dubrovnik - Gruž ev - III/14 ExStambena zgrada, Put Republike Dubrovnik - Gruž ev - III/13 ExStambena zgrada, Od Gale 17 Dubrovnik - Gruž ev - III/11 ExStambena zgrada na Lapadskoj obali Dubrovnik - Lapad ev - I/28 ExStambena zgrada u Dalmatinskoj ulici Dubrovnik - Lapad ev - I/28 ExStambena zgrada Murati Dubrovnik - Lapad ev - I/27 ExStambena zgrada Bukvić - Kolumbić Dubrovnik - Lapad ev - I/26 ExHotel Komodor Dubrovnik - Lapad ev - I/24 ExStambena zgrada iza hotela Komodor Dubrovnik - Lapad ev - I/23 ExStambena zgrada HAZ-U Dubrovnik - Lapad ev - I/30 ExLjetnikovac Beneša, Benešino Dubrovnik - Lapad ev - I/4 ExLjetnikovac Miletić Dubrovnik - Lapad ev - I/35 ExStambena zgrada Jarak Dubrovnik - Lapad ev - I/21 ExStambena zgrada Matijević - Bilić Dubrovnik - Lapad ev - I/20 ExStambena zgrada Njirić Dubrovnik - Lapad ev - I/22 ExStambena zgrada Mitrović Dubrovnik - Lapad ev - I/31 ExStambena zgrada Gjivoje - Hanlević Dubrovnik - Lapad ev - I/19 ExStambena zgrada Svilokos Dubrovnik - Lapad ev - I/33 ExStambena zgrada južno od ljetnikovca Benessa Dubrovnik - Lapad ev - I/6 ExStambena zgrada - Lapadska obala 10 Dubrovnik - Lapad ev - I/36 ExStambeni niz na Lapadskoj obali 12, 13, 14 I 15 Dubrovnik - Lapad ev - I/37 ExStambena zgrada Krile na Lapadskoj obali 17 Dubrovnik - Lapad ev - I/38 ExStambena zgrada Krile na Lapadskoj obali 20 Dubrovnik - Lapad ev - I/39 ExStambena zgrada Antunica Dubrovnik - Lapad ev - I/40 ExLjetnikovac Giorgi Dubrovnik - Lapad ev - I/41 ExHotel Lapad Dubrovnik - Lapad ev - I/42 ExLjetnikovac Kapelana (Pucić-Pitarević) Dubrovnik - Lapad ev - I/43 ExVilla Eliza Dubrovnik - Lapad ev - I/32 ExLjetnikovac Pitarević Dubrovnik - Lapad ev - I/44 ExVilla New Zeland Dubrovnik - Lapad ev - I/8 ExVilla Erica Dubrovnik - Lapad ev - I/9 ExStambena zgrada Putica Dubrovnik - Lapad ev - I/7 ExStambena zgrada Ban Dubrovnik - Lapad ev - I/16 ExZgrada Pomorske škole Dubrovnik - Lapad ev - I/58 ExStambena zgrada Bravalić Dubrovnik - Lapad ev - I/46 ExStambena zgrada Krampus Dubrovnik - Lapad ev - I/47 ExStambena zgrada Trojanović Dubrovnik - Lapad ev - I/48 ExStambena zgrada Oberster Dubrovnik - Lapad ev - I/45 ExStambena zgrada u ulici Između Ribnjaka 9 Dubrovnik - Lapad ev - I/49 ExVilla Banac Dubrovnik - Lapad ev - I/11 ExStambena zgrada Zajec Dubrovnik - Lapad ev - I/52 ExVilla Flora Dubrovnik - Lapad ev - I/10 ExHotel Zagreb Dubrovnik - Lapad ev - I/55 ExStambena zgrada Šumenković Dubrovnik - Lapad ev - I/17 ExHotel Sumartin Dubrovnik - Lapad ev - I/56 ExStambena zgrada Frka Dubrovnik - Lapad ev - I/57 ExPansion Dalmacija Dubrovnik - Lapad ev - I/14 ExZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije383

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTAStambena zgrada Gjik Dubrovnik - Lapad ev - I/13 ExZgrada Jedriličarskog kluba "Orsan" Dubrovnik - Lapad ev - I/53 ExVilla Wolf Dubrovnik - Lapad ev - I/12 ExStambeni niz Putica - Dragičević Dubrovnik - Lapad ev - I/15 ExStambena zgrada Miličić Dubrovnik - Lapad ev - I/18 ExStambena zgrada na Lapadskoj obali 24 i E.Kumilića Dubrovnik - Lapad ev - I/50 ExDom zdravlja Dubrovnik Dubrovnik - Montovjerna ev - II/2 ExStambena zgrada Begović Dubrovnik - Montovjerna ev - II/13 ExStambena zgrada A.Starčevića 79 Dubrovnik - Montovjerna ev - II/12 ExStambena zgrada A.Starčevića 71 Dubrovnik - Montovjerna ev - II/11 ExStambena zgrada Ružier - Stanović Dubrovnik - Montovjerna ev - II/10 ExVila Ružica Dubrovnik - Montovjerna ev - II/9 ExStambena zgrada P.Rudenjaka 4 Dubrovnik - Montovjerna ev - II/8 ExVilla Šipan Dubrovnik - Montovjerna ev - II/7 ExVilla Palma, zgrada Policijske Uprave Dubrovnik - Montovjerna ev - II/6 ExStambena zgrada A.Starlevića 72 I 74 Dubrovnik - Montovjerna ev - II/5 ExStambena zgrada na Putu Republike 1 Dubrovnik - Montovjerna ev - II/4 ExStambena zgrada Cvinar Dubrovnik - Montovjerna ev - II/3 ExStambena zgrada N.Tesle 14 Dubrovnik - Montovjerna ev - II/14 ExStambena zgrada Pešević - Đurđević Dubrovnik - Ploče ev - VI/36 ExStambena zgrada Ex Hotel Victorija Dubrovnik - Ploče ev - VI/12 ExZgrada Gimnazije Dubrovnik - Ploče ev - VI/38 ExStambena zgrada Svilokos Dubrovnik - Ploče ev - VI/23 ExStambena zgrada Šutić Dubrovnik - Ploče ev - VI/22 ExStambena zgrada Linardović Dubrovnik - Ploče ev - VI/21 ExStambena zgrada Lonza - Sessa Dubrovnik - Ploče ev - VI/20 ExStambena zgrada Radulović Dubrovnik - Ploče ev - VI/19 ExUgostiteljska škola Dubrovnik - Ploče ev - VI/18 ExDepadance hotela Argentina Dubrovnik - Ploče ev - VI/17 ExStambena zgrada Kara - Lipanovič - Legeny Dubrovnik - Ploče ev - VI/16 ExStambena zgrada Pavića - Ivanković Dubrovnik - Ploče ev - VI/15 ExStambena zgrada Dubrovnik - Ploče ev - VI/25 ExDječiji Dom "Maslina" Dubrovnik - Ploče ev - VI/13 ExStambena zgrada Šačić - Martinić Dubrovnik - Ploče ev - VI/26 ExStambena zgrada Aleksić Dubrovnik - Ploče ev - VI/11 ExStambena zgrada Dubrovnik - Ploče ev - VI/10 ExVilla Dubrovnik Dubrovnik - Ploče ev - VI/9 ExHotel Argentina Dubrovnik - Ploče ev - VI/8 ExStambena zgrada Villa Orsula Dubrovnik - Ploče ev - VI/7 ExHotel Excelsior, Stari Dio Dubrovnik - Ploče ev - VI/6 ExStambena zgrada "Glasija" Dubrovnik - Ploče ev -VI/5 ExStambena zgrada Škobalj Dubrovnik - Ploče ev - VI/4 ExStambena zgrada, Ploče - Sv. Jakov - Bosanka Dubrovnik - Ploče ev - VI/3 ExStambena zgrada Burđelez Dubrovnik - Ploče ev - VI/2 ExStambena zgrada Kojaković Dubrovnik - Ploče ev - VI/1 ExStambena zgrada Luve Dubrovnik - Ploče ev - VI/14 ExStambena zgrada Škerlj Dubrovnik - Ploče ev - VI/40 ExStambena zgrada Villa Jadranka Dubrovnik - Ploče ev - VI/52 ExStambena zgrada Villa Regenhart Dubrovnik - Ploče ev - VI/51 ExStambena zgrada Dubrovnik - Ploče ev - VI/50 ExStambeni niz Dubrovnik - Ploče ev - VI/49 ExStambeni niz Dubrovnik - Ploče ev - VI/48 ExStambeni niz Dubrovnik - Ploče ev - VI/47 ExStambena zgrada Dubrovnik - Ploče ev - VI/46 ExStambena zgrada Dubrovnik - Ploče ev - VI/43 ExStambena zgrada Berničević - Mrlais Dubrovnik - Ploče ev - VI/24 ExStambeni niz Dubrovnik - Ploče ev - VI/41 ExStambena zgrada Duper Dubrovnik - Ploče ev - VI/39 ExDvojna stambena zgrada Kalaš Dubrovnik - Ploče ev - VI/37 ExStambena zgrada Invernizzi - Vidak Dubrovnik - Ploče ev - VI/35 ExStambena zgrada Hope - Šundrica Dubrovnik - Ploče ev - VI/34 ExStambena zgrada Račić Dubrovnik - Ploče ev - VI/32 ExStambena zgrada Dubrovnik - Ploče ev - VI/31 ExStambena zgrada Grbić Dubrovnik - Ploče ev - VI/30 ExStambena zgrada Roxy Dubrovnik - Ploče ev - VI/29 ExStambena zgrada Poković Dubrovnik - Ploče ev - VI/28 ExStambena zgrada Villa Martechini Dubrovnik - Ploče ev - VI/27 ExDvojna stambena zgrada Bruer - Knego Dubrovnik - Ploče ev - VI/42 ExStambeno-gospodarski kompleks Đorđi Knežica R - B/2 ECrkva Sv. Trojstva Šumet R - A3 ECrkva Sv. Martina Šumet R - A4 ECrkva Gospe od snijega Trsteno D - E/9 EOstaci ljetnikovca Gundulić Kliševo ev - D -F/1 ExStambena kuća Lisičić Lopud ev -O-B/12 ExStambena kuća Kohn Lopud ev -O-B/13 ExStambena zgrada Divjak s kulom Lopud ev -O-B/1 ExZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije384

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTAStambena kuća Krstelj Lopud ev -O-B/11 ExPalača Mayneri - Đorđić Lopud ev -O - B/2 ExKuća Brautić Lopud ev -O - B/3 ExLadanjsko - gospodarski objekt Sabovo Lopud ev -O - B/5 ExStambena zgrada Maretić Orašac ev -D - G/1 ExStambena zgrada Katić - Natali Orašac ev -D - G/2 ExStambeno-gospodarski kompleks Marteletti (Domaćin) Orašac D - G/5 ECrkva gospe od snijega Orašac D - G/12 ECrkva Pohođenja Blažene Djevice Marije Orašac D - G/13 ECrkva Sv. Roka Orašac D - G/9 ECrkva Sv. Ivan Krstitelj Orašac D - G/8 ECrkva Sv. Roka Trsteno D - E/10 EStambeno-gospodarski kompleks s mlinicom Prijevor R - F/1 ECrkva Sv. Šimuna Jude Mrčevo D - D/1 EStambeni kompleks Suđurađ O - C/29 ELjetnikovac Kaboga s crkvom Sv. Marije od navještenja Suđurađ - Otok Ruda ev -O - D/1 ExLjetnikovac Gradi Šipanska Luka ev -O - C/2 ExLjetnikovac Gradi Šipanska Luka O - C/3 ELjetnikovac Sorkočević Šipanska Luka O - C/21 ELjetnikovac Lucari Šipanska Luka ev -O - C/1 ExStambena zgrada Fiorenini Zaton ev - D - J/1 ExLjetnikovac dubrovačkog kancelara Zaton D - J/15 ELjetnikovac Hiđa Zaton D - J/14 ELjetnikovac nepoznatog vlasnika Zaton D - J/17 EStambena zgrada Basegli - Gozze Zaton Veliki D - J/4 EKula na Benešinom rtu Lopud ev -O-B/17 ExBaterija Olipa Broce-O.Olipa ev -O - E/2 ExSvjetionik Broce-O.Olipa ev -O - E/1 ExPomoćna zgrada, U Pilama 4 Dubrovnik - Grad ev - IV/51 ExSolska Baza, Gruška obala 41 Dubrovnik - Gruž ev - III/40 ExDuhanska stanica Dubrovnik - Gruž ev - III/15 ExOrsan ljetnikovca Miletić Dubrovnik - Lapad ev - I/34 ExPoslovna prizemna zgrada Dubrovnik - Ploče ev - VI/33 ExGospodarski objekt, Polače Suđurađ O - C/49 EBaterija Ruda Suđurađ - O.Ruda ev -O - D/3 ExCrkva Sv. Đurđa Brsečine ev -D - C/1 ECrkva Sv. Spasa s grobljem Brsečine ev -D - C/2 ESamostan milosrdnih sestara, I. Kukuljevića 15 Dubrovnik - Grad ev - IV/44 ExSakralni kompleks Muslimanskog groblja Dubrovnik - Grad ev - IV/225 ExKapela Sv. Ane Dubrovnik - Grad ev - IV/204 ExPravoslavna crkva Sv. Đurđa s grobljem Dubrovnik - Grad ev - IV/166 ExSakralni kompleks pravoslav. roblja s crkvom Sv. Arhanđela Mihajla Dubrovnik - Grad ev - IV/224 ExSakralni kompleks Tri crkve Dubrovnik - Grad ev - IV/223 ExCrkva Sv. Feliksa sa stambenom zgradom, Između vrta Dubrovnik - Grad ev - IV/74 ExOstaci crkve, Kod pekare Kisić Dubrovnik - Gruž ev - III/9 ExCrkva Sv. Marije Lurdske Dubrovnik - Gruž ev - III/8 ExCrkvica "Mater Dolorosa" Dubrovnik - Lapad ev - I/25 ExKapelica Sv. Nikole u sklopu kompleksa Benessa Dubrovnik - Lapad ev - I/5 ExOstaci crkve Sv. Ivana U uvali Dubrovnik - Lapad ev - I/3 ExOstaci crkve Sv. Martina Dubrovnik - Lapad ev - I/1 ExOstaci crkve Sv. Marije Magdalene Dubrovnik - Lapad ev - I/2 ExCrkva Gospinog porođenja Gromača ev -D - H/1 ECrkva Lopud O - B/34 ECrkva Sv. Vida Lopud ev -O - B/9 ExCrkva Sv. Leonarda Lopud ev -O - B/8 ExOstaci crkve Sv. Maura Lopud ev -O - B/7 ExCrkva - Kula Sv. Roka Lopud ev -O - B/6 ExCrkva Sv. Duha Lopud ev -O-B/14 ExCrkva Lopud O - B/33 ECrkva Lopud O - B/26 EKapela Sv. Jeronima Lopud ev -O - B/4 ECrkva Sv. Luke Lopud ev -O-B/10 ExCrkva Lopud O - B/27 ECrkva Sv. Stjepana u Riđici Mravinjac ev -D - B/3 ECrkva Sv. Nikole Mravinjac ev -D - B/2 ECrkva Sv. Ivana Krstitelja sa stećcima Mravinjac ev -D - B/1 ECrkva Sv. Ilije Osojnik ev -D - K/2 ECrkva Sv. Ane Osojnik ev -D - K/1 ERuševine Dominikanskog samostana Suđurađ D/2 ECrkva Sv. Antuna Suđurađ ev -O - C/6 ExOstaci Crkve Sv. Ilije Suđurađ ev -O - C/7 ExOstaci Crkve Sv. Andrije Suđurađ ev -O - C/9 ExCrkva Sv. Mandaljene, Polje Suđurađ O - C/16 ERuševina Dominikanskog samostana Suđurađ - O.Ruda ev -O - D/2 ExCrkva Sv. Marka Šipanska Luka O - C/11 ECrkva Sv. Izidora Šipanska Luka O - C/54 EZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije385

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTACrkva Sv. Antuna Šipanska Luka ev -O - C/3 ExCrkva Sv. Marka Šipanska Luka ev -O - C/5 ExCrkva Sv. Izidora Šipanska Luka - Otok Jakljan ev -O-C/10 ExCrkva Sv. Pankracija Šipanska Luka - Otok Jakljan ev -O - C/8 ExOstaci crkve Sv. Trojice Zaton ev - D - J/3 ECrkva Sv. Rafaela Zaton ev - D - J/2 ExVojno groblje Dubrovnik - Montovjerna ev - II/1 ExKameni Križ - Granični kameni Orašac ev -D - G/3 ExKasnoantički lokalitet Brsečine ev -D - C/3 EPotencijalna arheološka zona Čajkovica R -C EGradina Dubravice ev -D - A/1 EArheološki lokalitet, Tumuli Gromača ev -D - H/2 ExPotencijalna arheološka zona Lopud O - B/11 EPotencijalna arheološka zona Lopud O - B/30 EPotencijalna arheološka zona Lopud O - B/32 EArheološki lokalitet - Polačice Lopud ev -O-B/16 ExArheološka zona u Tumuli Mravinjac ev -D - B/4 ExArheološka zona, Tumuli Mrčevo ev -D - D/1 ExArheološka zona,Tumuli Osojnik ev -D - K/3 ExArheološki lokalitet Mirinovo Petrovo Selo ev -R - K/4 ExArheološki lokalitet Mirinovo Pobrežje ev - R - K/ EArheološki lokalitet Gradina Suđurađ O - C/52 EArheološki lokalitet Gradina Suđurađ O - C/52 EArheološki lokalitet Sv. Andrija Suđurađ O - C/29 EPotencijalna arheološka zona Šipanska Luka O - C/23 EArheološki lokalitet - Sv. Pankracije Šipanska Luka O - C/28 EArheološki lokalitet Fratija Šipanska Luka ev -O-C/18 ExArheološki lokalitet Gradina Šipanska Luka ev -O-C/19 ExPotencijalna arheološka zona Šipanska Luka O - C/52 EPotencijalna arheološka zona Šipanska Luka O - C/52 EPotencijalna arheološka zona Šipanska Luka O - C/52 EPotencijalna arheološka zona Šipanska Luka O - C/52 EArheološki lokalitet Fratija Šipanska Luka O - C/51 EKasnoantički hidroarheološki lokalitet Brsečine ev -D - C/4 EHidroarheološki lokalitet - Prtuša Suđurađ O - C/53 EHidroarheološki lokalitet - Prtuša Suđurađ ev -O-C/20 ExGrad KorčulaZaštićena kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTAUrbana cjelina Korčule Korčula ZSpomenik palim vojnicima u I. Svjetskom ratu Korčula ZSpomen ploča u trijemu gradske vijećnice Korčula ZPalača Ismaeli-Gabrielis – Muzej grada Korčule Korčula ZKompleks palače Arneri Korčula ZKuća gotičko-renesansna ( čest. zgr. 12 k.o. Korčula) Korčula ZKuća Jeričević Žrnovo ZLjetnikovac Cviličević Korčula ZRenesansni gospodarski sklop Šegedin Žrnovo ZDvokatna renesansno-barokna kuća u povijesnoj jezgri grada Korčula ZKuća Palčok Korčula ZGradske zidine Korčula ZKastel Španic Čara ZUtvrda Globalovo Orebić Z"Engleska tvrđava", Forteca Sv. Vlaho Korčula ZSvjetionik sestrice Korčula ZOstaci ranokršćanske bazilike Sv. Luke, otočić Lučnjak Korčula ZOstaci starokršćanske crkve Sv. Barbare, otočić Sutvara Korčula ZBiskupska palača (Opatski dvor) Korčula ZDominikanski samostan i crkva sv. Nikole Korčula ZKatedrala Sv. Marka Korčula ZOstaci ranokršćanske bazilike na Majsanu Korčula ZCrkvica Sv. Stjepana Čara ZCrkva Sv. Petra Čara ZCrkva Sv. Jurja Pupnat ZFranjevački samostan i crkva Gospe od Milosrđa na otoku Badiji Korčula ZKuća bratovštine Sv. Mihovila Korčula ZCrkva gospe od Čarskoga Polja Čara ZCrkva pomoćnice kršćana Račišće ZCrkva Sv. Antuna na Glavici sv. Antuna Korčula ZCrkva Sv. Križa Žrnovo ZCrkva Sv. Jakova Žrnovo ZCrkva Blagovijesti Korčula ZCrkva Sv. Vida s grobljem Žrnovo ZKapela Gospe kraj gradskih vrata Korčula ZZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije386

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJECrkva Sv. Mihovila Žrnovo ZKuća bratovština Sv. Mihovila Korčula ZCrkva Gospojina Korčula ZCrkva Sv. Mihovila Korčula ZCrkva Sv. Petra Korčula ZCrkva i kuća bratovštine Svih Svetih Korčula ZŽupna crkva Sv. Nikole Račićše ZOtok Gubavac Korčula ZOtok Majsan Korčula ZPreventivno zaštićena kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE VRSTACjelina otoka Vrnika Otok Vrnik PZŽupna crkva sv. Martina Žrnovo PZCrkva Gospe od Snijega Pupnat PZEvidentirana kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTAPoluurbana cjelina naselja Račišće Račišće ERuralna cjelina Žrnovo Žrnovo ERuralna cjelina Pupnat Pupnat ERuralna cjelina Čara Čara EBorić-Tvrdeićev kaštel Žrnovo EKaštel Fabris Korčula EDimitrijev kaštel Žrnovo ECuraćev kaštel Žrnovo EDidovićev kaštel Žrnovo EKanavelićev kaštel Čara ECrkva Male Gospe Žrnovo EKorčulanski arhipelag u Pelješkom kanalu Korčula EPodmorje uz istočni rub otoka KorčuleEPodmorje otoka Pelješkog kanala Korčula EPodmorje središnjeg dijela južne obale otoka KorčuleEKulturni agrarni krajolik Žrnova, vinogradi Orlanduša vala Žrnovo EKulturni krajolik Korčule - područje od Korčule do Lumbarde uz obalu Korčula EKulturni agrarni krajolik Korčule - područje sjevernih i južnih obala KorčuleEGrad MetkovićZaštićena kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTAKuća Bukovac-Šiljeg, čest. zgr. 154, 155, 156 k.o. Vid Vid ZKuća Markota u Vidu, čest. zgr. 150, 151,152, 153 k.o. Vid Vid ZErešova kula, čest. zgr 38/1, 38/2, 39, 40 k.o. Vid Vid ZCrkva Sv. Vida, čest. zem. 2053 k.o. Vid Vid ZRimsko naselje Narona – Vid, RST 496 Vid ZSpomen park u Metkoviću, čest. zem. 9/1, 9/4, 9/7, 9/8, 9/9 k.o. Metković Metković ZPreventivno zaštićena kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTAKompleks Duhanske stanice „Vaga“, čest. zgr. 725, 698/1, čest. zem. 726/1, 726/2,726/4 k.o. Metković Metković PZArheološki lokalitet uz crkvu Male Gospe, kat. čest. 195 k.o. Dobranje Dobranje PZEvidentirana kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTAUrbana jezgra Metkovića Metković ERuralna cjelina Vid Vid EDelta Neretve s visovima unaokoloELučki dio antičke Narone na NeretviEGrad OpuzenZaštićena kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTARodna kuća Matić, čest. zgr. 73 k.o. Opuzen Opuzen ZRodna kuća Stjepana Filipovića, čest. zgr. 191/1, 191/2 k.o. Opuzen Opuzen ZPreventivno zaštićena kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTAMramorna skulptura rimske carice Livije Drusille Opuzen PZEvidentirana kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTAUrbana cjelina centar Opuzena Opuzen EZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije387

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEGrad PločeZaštićena kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTAZaseok Tomaševići, Podmeđine, RST 489 Baćina ZStarokršćanska bazilika Sv. Andrije, čest. zgr. 391, 393 k.o. Baćina Baćina ZCrkva Sv. Luke, čest. zgr. 134, čest. zem. 2681 k.o. Baćina Baćina ZCrkva Sv. Jurja, RST 1136 Baćina ZVila rustika, čest. zem. 1991, 1990/1, 773/4, 1990/4, 1990/2, 773/3, 773/2, 773/5,1990/3, 773/1, 773/6, 774, 1990/5, 770, 769/2, 769/1, 1989, 757, 758, 759, 760, 756k.o. BaćinaBaćinaArheološka zona Zaod, Čest. zem. 22, 23, 21, 85, 83/1, 83/2, 17, 19, 20, 2973/1,čest. zgr. 2, 3 k.o. BaćinaBaćinaZZadružni dom Baćina, kat. čest. 4031/1, 4034/2 k.o. Baćina Baćina ZSpomenik NOB, čest. zem. 3974 k.o. Baćina Baćina ZSpomen park, čest. zem. 915, 916, 913, 914 k.o. Baćina Ploče ZKuća u Gradcu, RST 1351 Ploče ZCrkva Velike Gospe u Oblićevcu, RST 1403 Ploče ZCrkva sv. Ivana na Osinju, RST 376 Ploče ZEvidentirana kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTARuralna cjelina Plina Plina ERuralna cjelina Komin Komin EProstor uz obale Baćinskih jezeraEKulturni krajolik doline Neretve područje oko Neretve uz deltuEZOpćina BlatoZaštićena kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTASpomenik palim borcima, kat. čest. 22115/1 k.o. Blato Blato ZLoža u Blatu, čest. zgr. 3114 k.o. Blato Blato ZKuća renesansna-barokna, kat. čest. 1583 k.o. Blato Blato ZKuća Mirošević, kat. čest. 2364/2, 2364/3, 2364/1 k.o. Blato Blato ZKaštel Arneri, kat. čest. 1647/2 k.o. Blato Blato ZKaštel Verzotti, kat. čest. 2361, 2364/3, 2359, 2360/4, 2360/1, 2360/3 k.o. Blato Blato ZKaštel Petković, čest. zgr. 1710/1, čest. zem. 22051/1 k.o. Blato Blato ZCrkva Sv. Kuzme i Damjana, čest. zgr. Blato ZCrkva Gospe od Polja, čest. zgr. 1117, čest. zem. 16322 k.o. Blato Blato ZŽupna crkva Svih Svetih, čest. zgr. 3113/1 k.o. Blato Blato ZCrkva Sv. Jerolima, čest. zgr. 3192 k.o. Blato Blato ZCrkva Sv. Križa, čest. zgr. 3358 k.o. Blato Blato ZCrkva Sv. Lucije - Sv. Trojstvo, čest. zgr. 1719 k.o. Blato Blato ZCrkva Sv. Jurja, čest. zgr. 1004 k.o. Blato Potirna ZRimska villa rustica, čest. zem. 16320/1, 16320/2, 16320/3, 16325/1 k.o. Blato Blato ZSvjetionik Pločice, RST 1425 Prigradica ZPreventivno zaštićena kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE VRSTAPovijesna cjelina naselja Blato, Klasa: UP/I-612-08/03-07/292 Blato PZSklop gospodarskih zgrada Arneri, čest. zgr. 1647/1, 1647/3, 1647/4, čest. zem.21625, 21634/1, 21634/8, 21634/9, 21626/4, 21626/5, 21686/1 k.o. BlatoBlatoPZOstaci brodskog topa iz 17./18. st., uvala Gršćica, Klasa: UP/I-612-08/02-07/41 Blato PZPodmorsko arheološko nalazište novovjekovnog broda kod otočića Otočca, predBrnom, Klasa: UP/I-612-08/04-07/57PrižbaPZEvidentirana kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTACrkva Sv. Mihovila Blato ECrkva sv. IvanaECrkva Gospina NavještenjaECrkva sv. BarbareECrkva sv. LiberalaECrkva sv. VidaECrkva Gospe od ZdravljaECrkva sv. MartinaEOpćina Dubrovačko PrimorjeZaštićena kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTAKompleks Knežić Slano DP - B/6 ZKnežev dvor Slano DP - B/4 ZLjetnikovac Ohmučević Slano DP - B/5 ZGospodarski kompleks Milić - Ljuban Doli DP - E/2 ZSeoska lokva Pojilište Trnovica DP - M/4 ZCrkva Sv. Marije Magdalene Banići DP - C/1 ZCrkva Sv. Roka Čepikuća DP - J/2 ZZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije388

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTACrkva Sv. Martina s grobljem Čepikuće DP - J/1 ZCrkva Sv. Ane s grobljem Imotica DP - T/1 ZCrkva Sv. Petra i Pavla Ošlje DP - P/1 ZCrkva Sv. Nikole Ošlje DP - O/2 ZCrkva Sv. Križa s grobljem Podgora DP - H/1 ZCrkva Sv. Ane sa stećcima Podimoć DP - D/1 ZCrkva Sv. Petra Slano DP - B/7 ZCrkva Sv. Ivana Krstitelja Slađenovići DP - B/13 ZCrkva Sv. Vlaha Slano DP - B/2 ZCrkva Sv. Mihajla sa stećcima Imotica DP - T/2 ZCrkva Sv. Stjepana Topolo DP - S/1 ZCrkva Sv. Ivana Krstitelja Trnova DP - F/1 ZCrkva Sv. Ivana s grobljem i stećcima Trnovica DP - M/2 ZCrkva Sv. Nikole Trnovica DP - M/1 ZNekropola stećaka uz crkvu sv. Martina Čepikuće DP - J/8 ZNekropola stećaka (Vlaško Groblje) Smokovljani DP - N/4 ZPreventivno zaštićena kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTARuralna cjelina Gornje selo Banići Banići ev - DP- C/I PZRuralna cjelina Kotezi, Klasa: UP/I-197/2-88 Lisac DP - I/I PZStambeno - gospodarski kompleks Kola, čest. zgr. 22/1, 22/2, 24,25, 26/1, 26/2, 28/3, 28/4, 28/5, 78, 79, čest. zem. 444/1, 444/2,Banići DP - C/2 PZ444/3, 452, 453, 454, 532, 536/9 k.o. BanićiKompleks gospodarskih zgrada Hrdalo, čest. zgr. 41, 42, 43, 44,45 k.o. ČepikućeČepikuće DP - J/6 PZKompleks kula Pasarić, čest. zgr. 113, 114, 115, 116, 117, 118,119, 120, 121, čest. zem. 1061, 1062, 1063, 1073, 1075 k.o.Čepikuće DP - J/4 PZČepikućeStambeno - gospodarski kompleks Andrijašević Čepikuće DP - J/5 PZStambeno - gospodarski kompleks Goga Čepikuće DP - J/7 PZStambeno - gospodarski kompleks Butigan - Božinović Topolo DP - S/7 PZRuralni kompleks Mozara Mravinca DP - G/2 PZStambeno - gospodarski kompleks Šotrić Ošlje DP - O/3 PZKompleks Knežić Slano DP - B/6 PZStambeno - gospodarski kompleks Jerković - Mrnar Grgurići DP - B/12 PZStambeno - gospodarski kompleks Vlahović Smokovljani DP - N/2 PZKompleks - gospodarskog objekta Vojvoda Visočani DP - K/2 PZGospodarski kompleks Konsuo Topolo DP - S/5 PZStambeno - gospodarski kompleks Konsuo Topolo DP - S/4 PZKompleks pojata s gumnom (Božinović) Topolo DP - S/6 PZKuća Konjuh Doli DP - E/4 PZGraničnik Imotica DP - T/3 PZBunar Butijer Podgora DP - H/2 PZKomin Grošeta Trnovica DP - M/3 PZCrkva Sv. Ilije Čepikuće DP - J/3 PZCrkva Gospe Velike s grobljem Doli DP - E/1 PZCrkva Sv. Petra i Pavla Doli DP - E/3 PZCrkva Gospe od Rozarija Lisac DP - I/1 PZCrkva Svih Svetih sa stećcima Lisac DP - I/2 PZCrkva Sv. Stjepana s grobljem Majkovi DP - A/1 PZCrkva Sv. Trojstva Majkovi DP - A/4 PZCrkva Sv. Frana Majkovi DP - A/2 PZCrkva Sv. Petra s grobljem Majkovi DP - A/3 PZCrkva Male Gospe s grobljem Mravinca DP - G/1 PZRotonda Ošlje DP - O/1 PZCrkva Navještenja Banja DP - P/9 PZCrkva Sv. Roka Grgurići DP - B/11 PZFranjevački samostan sv. Jerolima Slano DP - B/1 PZCrkva Sv. Vida i Modesta Smokovljani DP - N/1 PZCrkva Gospe od Rozarija Stupa DP - P/2 PZCrkva Sv. Trojstva s grobljem Štedrica DP - R/1 PZCrkva Sv. Kuzme i Damjana Točionik DP - L/1 PZCrkva Male Gospe sa stećcima Topolo DP - S/2 PZCrkva Sv. Luke sa stećcima Topolo DP - S/3 PZCrkva Sv. Ivana Krstitelja s grobljem i stećcima Visočani DP - K/1 PZNekropola stećaka "Novakovo greblje" Čepikuće DP - J/9 PZStambeno - gospodarski kompleks Karlić Lisac DP - I/3 PZOstaci Crkve Sv. Petra i Pavla Banja DP - B/8 PZCrkva Gospe od Karmena s grobljem Slano DP - B/3 PZEvidentirana kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTAPoluurbana cjelina Slađenovići Slano DP - B/III ERuralna cjelina Kručica Banići ev - DP-C/II ERuralna cjelina Čepikuće Čepikuće ev - DP - J/I EZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije389

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTARuralna cjelina Lisac Lisac ev - DP - I/I ERuralna cjelina Majkovi Donji Majkovi ev - DP - A/II ERuralna cjelina Majkovi Gornji Majkovi ev - DP - A/I ERuralna cjelina Mravinca Mravinca ev - DP - G/I ERuralna cjelina Ošlje Ošlje ev - DP -O/I ERuralna cjelina Podimoč Podimoć ev - DP - D/I ExPoluurbana cjelina Grgurići Slano ev - DP - B/II EPoluurbana cjelina Slano Slano ev - DP - B/I ERuralna cjelina Smokovljani Smokovljani ev - DP - N/I ERuralna cjelina Stupa Stupa ev - DP - P/I ERuralna cjelina Topolo Topolo ev - DP - S/I ERuralna cjelina Trnova Trnova ev - DP - F/I ERuralna cjelina Trnovica Trnovica ev - DP - M/I ERuralna cjelina Visočani Visočani ev - DP - K/I EStambeno - gospodarski kompleks Morđin Smokovljani DP - N/3 EStambeno - gospodarski kompleks Gašpar Gjenero Banići ev - DP - C/2 ExKompleks gospodarskih zgrada - Karlić Lisac ev - DP - I/1 ExStambeno – gospodarski kompleks Karlić - Rabadžija Lisac EGotička kuća Banja DP - B/10 EStambeni kompleks Knežić Podgora ev - DP - H/5 ExStambeno - gospodarski kompleks Matić Podgora ev - DP - H/4 ExStambeni kompleks Lepeš - Crijević Smokovljani ev - DP - N/2 ExStambeno - gospodarski kompleks Jahud Točionik ev - DP - L/2 ExKuća Botica Čepikuće ev - DP - J/2 ExEx Stambeni kompleks "Kapetanova Kuća" Čepikuće ev - DP - J/1 ExStambena zgrada Vodočić Imotica ev - DP - T/1 ExStambeni objekt Kunić Ošlje ev - DP - O/4 ExStambena zgrada sa kominom Ošlje ev - DP - O/3 ExStambeni objekt Betondić Ošlje ev - DP - O/5 ExLjetnikovac Saraka Slano ev - DP - B/2 ExMlinica i Pojata Ošlje ev - DP - O/2 ExKosarica Podgora ev - DP - H/1 ExSvjetionik Slano ev - DP - B/3 ExGospodarska zgrada Slade Smokovljani ev - DP - N/1 ExCrkva Svih Svetih s grobljem Banići ev - DP - C/1 ExCrkva Sv. Nikole Majkovi Donji ev - DP - A/5 ExŽupni Stan s kapelicom Majkovi Donji ev - DP - A/4 ExCrkva Sv. Ilije Majkovi Donji ev - DP - A/3 ExCrkva Sv. Liberana Majkovi Donji ev - DP - A/1 ExCrkva Gospe od zdravlja Majkovi Donji ev - DP - A/2 ExOstaci crkve Sv. Ursule Slano ev - DP - B/1 ExŽupna kuća s ugrađenim stećcima Smokovljani ev - DP - N/3 ExCrkva Sv. Ivana Krstitelja Štedrica ev - DP - R/1 ExOstaci Crkve Sv. Đurđa Točionik ev - DP - L/1 ExOstaci Crkve Sv. Ilije sa stećkom Visočani ev - DP - K/1 ExNekropola s 8 stećaka iza groblja Čepikuće ev - DP - J/3 ExNekropola stećaka Podgora ev - DP - H/3 ExCemetrijalni kompleks Slano ev - DP - B/7 ExStećci Slano ev - DP - B/5 ExGrob obitelji Djonović s kapelom Visočani ev - DP - K/2 ExMiholj Krst Podgora ev - DP - H/2 ExRimska cisterna Banići ev - DP - C/6 ExLokalitet sa dva stećka Banići ev - DP - C/5 ExVilla Rustica Banići ev - DP - C/4 ExGradina Banići ev - DP - C/3 ExGradina - Vukova glava Čepikuće ev - DP - J/4 ExLokalitet Mirine Čepikuće ev - DP - J/5 ExGradine Doli ev - DP - E/1 ExPrapovijesne gomile Imotica ev - DP - T/3 ExNeljet Grad Imotica ev - DP - T/2 ExTumuli Lisac ev - DP - I/2 ExGomile - Gradina Ošlje ev - DP - O/7 ExLokalitet oko Rotonde Ošlje ev - DP - O/6 ExLisačke Rudine Podimoć ev - DP - D/2 ExTumuli Podimoć ev - DP - D/1 ExGradina na kulama Slano ev - DP - B/6 ExGradina na gomilama Slano ev - DP - B/8 ExVilla Rustica Slano ev - DP-B/10 ExVilla Rustica Slano ev - DP-B/11 ExKasnoantički cementrijalni kompleks s oktogonalnom krstionicom Slano ev - DP - B/4 ExGradina Slano ev - DP-B/12 ExKasnoantička grobnica Slano ev - DP - B/9 ExGradac Smokovljani ev - DP - N/7 ExPredhistorijski antički lokalitet Pošćenje Smokovljani ev - DP - N/6 ExPredhistorijski antički lokalitet Sutvid Smokovljani ev - DP - N/5 ExPredhistorijske gomile Smokovljani ev - DP - N/4 ExZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije390

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTATumuli Štedrica ev - DP - R/2 ExTumul Trnovica ev - DP- M/1 ExOpćina JanjinaPreventivno zaštićena kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTAPovijesna cjelina naselja JanjinaPZKnežev dvor Janjina JA - A/1 PZPrapovijesni lokalitet Mala stražica Sreser PZCrkva Sv. Stjepana s grobljem Janjina ev - JA - A/1 PZKuća Bjelovučić Drače PZLjetnikovac Pucić Janjina JA - A/2 PZEvidentirana kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTARuralna cjelina Popova Luka Popova Luka ev - JA - C/I ExRuralna cjelina Jurković Sreser ev - JA - B/I ERuralna cjelina Sreser Sreser ev - JA - D/I EStambeno - gospodarski kompleks "Magazini" Sreser ev - JA - D/4 ExUtvrda Sitnjiva Osobjava ev - JA - B/1 ExUtvrda Farleta Sreser ev - JA - D/1 ExCrkva Sv. Vlaha Janjina ev - JA - A/2 ExCrkva rođenja Blažene Djevice Marije Janjina ev - JA - A/3 ExOstaci crkve Sv. Ivana Glavosjeka Osobjava ev - JA - B/5 ExCrkva Gospe od zdravlja Osobjava ev - JA - B/2 ExOstaci crkve Sv.Martina (Stećci) Osobjava ev - JA - B/3 ExOstaci Sv. Đurđa Popova Luka ev - JA - C/2 ExCrkva Sv. Trojstva Popova Luka ev - JA - C/3 ExCrkva Sv. Stjepana Popova Luka ev - JA - C/1 ExCrkva Male Gospe s grobljem Sreser ev - JA - D/2 ExCrkva Sv. Đurđa Sreser ev - JA - D/3 ExGradina Janjina ev - JA - J/5 ExArheološki lokalitet Dumanjsko Janjina ev - JA - A/4 ExVilla Rustica Osobjava ev - JA - B/4 ExGradine Popova Luka ev - JA - C/4 ExGomile Popova Luka ev - JA - C/5 ExVilla Rustica Popova Luka ev - JA - C/6 ExGomile - Mali Prinos Sreser ev - JA - D/5 ExVilla Rustica Sreser ev - JA - D/6 ExOpćina KonavleZaštićena kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTAUrbana cjelina Cavtat Cavtat K - A/I ZTvrđava Sokol Dunave ZZidine Molunat ZLadanjski sklop ljetnikovca Pucić s kapelom sv. Lucije(Navještenja- „Stara škola“) Beroje-RešetarČilipi K - AG/4 ZSklop mlinica, stupa s akveduktom na rijeci Ljutoj Ljuta K - O/1 PZ + ZStambeno - gospodarski sklop Glavić Poljice K - AA/1 ZGradske zidine, čest. zgr. 6/1, 6/2, 6/7, 6/9,7, 420/3 k.o.CavtatCavtatZKnežev Dvor, čest. zgr.2, 3/1, 3/2, čest. zem. 419/1, 419/2,419/3, 419/4 k.o. CavtatCavtat K - A/3 ZKnežev dvor u Pridvorju Pridvorje K - M/1 ZCrkva Sv. Luke s nekropolom stećaka Brotnice K - E/1 ZFranjevački samostan i crkva Gospe od snijega, čest. zgr.399, 400, 401, 402/1, 402/2, 402/3, čest. zem. 56, 57, 59Cavtat K - A/1 Zk.o. CavtatMauzolej obitelji Račić sa grobljem sv. Roka, čest. zgr.398, čest. zem. 144 k.o. CavtatCavtatZCrkva Sv. Dmitra s grobljem Gabrili K - I/1 ZFranjevački samostan Svetog Vlaha Pridvorje K - M/2 ZCrkva Presvetog Trojstva Pridvorje K - M/3 ZSakralno - grobljanski kompleks Sv. Spasa Vitaljina K - AC/1 ZCrkva Sv. Nikole, Mitrovići Vitaljina K - AC/2 ZArheološki lokalitet s ostatcima antičke građevine Cavtat K - A/11 ZPodmorska arheološka zona Cavtat Cavtat ZAntički brodolom s teretom amfora kod pličine Velikanedaleko CavtataCavtatZPodmorsko nalazište antičkih dolia (pitosa) kraj otokaSupetraCavtatZZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije391

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPreventivno zaštićena kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTAPoluurbana cjelina Čilipi Čilipi K - AG/I PZRuralna cjelina Selaci-Jasenice Jasenice K - D/I PZUtvrda na Prevlaci, Punta Oštro Vitaljina PZStambeno - gospodarski kompleks Bjelokosić Čilipi K - AG/14 PZStambeno - gospodarski kompleks Krilanović Čilipi K - AG/12 PZKompleks Dunave K - P/1 PZKompleks Đurinići K - AB/1 PZStambeno - gospodarski kompleks Korda Gruda K - V/7 PZSklop Magud Gruda K - V/9 PZStambeno gospodarski kompleks Bušković, Bačev do Gruda PZStambeno - gospodarski kompleks Čupić Gruda K - V/5 PZSklop Drašković Gruda K - V/10 PZStupa ĐivanovićLjutaKompleks Župne crkve Sv. Lazara Pločice K - Z/1 PZStambeno - gospodarski kompleks Banac Popovići K - AE/3 PZStambeno - gospodarski kompleks Klaić Popovići K - AE/4 PZStambeno - gospodarski kompleks Vujičić, zaselak Kokoti Popovići K - AE/4 PZLadanjsko gospodarski kompleks Cerva s kapelom MaleGospeRadovčićiPZLjetnikovac Gučetić-Supilo,čest. zgr. 1,2,3,4/1. 4/2, 5, čest.zem.. 492/2, 49373 k.o.CavtatCavtat K - A/6 PZKuća Bukovac, Cavtat K - A/4 PZGospodarsko – ladanjski kompleks Ranjina –Capor, stranj Komaji PZKuća Krilanović Čilipi K - AG/9 PZKuća Rešetar Čilipi K - AG/5 PZKuća Kostopeč Gruda K - V/3 PZKuća Gira (Betica) Gruda K - V/8 PZKuća Brajković Gruda K - V/4 PZKuća Glavić – Bačev do Gruda K - V/6 PZKuća Smišljan Popovići K - AE/2 PZKominata Grbić Čilipi K - AG/11 PZKominata Krilanović Čilipi K - AG/13 PZCrkva Sv. Đurđa Brotnice PZCrkva Sv. Nikole Cavtat K - A/2 PZOstaci Crkve Sv. Ilije Obod K - B/1 PZCrkva Sv. Nikole Čilipi K - AG/1 PZCrkva Sv. Martina Drvenik K - J/2 PZCrkva Sv. Nikole Dubravka K - R/1 PZCrkva pohođenja Blažene Djevice Marije Popovići PZCrkva Gabrili K - I/2 PZCrkva Sv. Ivana, u sklopu „Vinarije“ Gruda K - V/1 PZCrkva Presvetog Trojstva s grobljem Gruda K - V/2 PZCrkva Sv. Ane s grobljem - Grota Lovorno K - N/1 PZCrkva Sv. Srđa i Bakha Pridvorje K - M/4 PZCrkva Sv. Luke s grobljem Radovlići K - AD/1 PZCrkva Blažene Gospe od Crna (Mala Gospa), Misletići Đurinići PZMitrej Močići PZVarino brdo, crkva sv. Barbare sa srednjovjekovnomnekropolomDubravkaPZArheološki lokalitet – otok Supetar Cavtat K - A/10 PZKasnoantički zid Cavtat K - A/13 PZPoluotok Sustjepan Cavtat K - A/8 PZGradina, Kasnoantička memorija, ostaci crkve Sv. Mihovil Cavtat K - A/12 PZŠpilja Šipun, čest. zem. 245/1, 248/1, 248/2, 249, 250, 251k.o. CavtatCavtatPZCrkva sv. Đurđa s grobljem, čest. zgr. 431, čest. zem. 695k.o. CavtatCavtatPZArheološki lokalitet – otok Mrkan (ostaci benediktinskogsamostana)CavtatPZEvidentirana kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTARuralna cjelina Brotnice Brotnice ev - K - E/I ERuralna cjelina Obod Cavtat ev - K - B/I ERuralna cjelina Valjali Dunave ev - K - P/I ERuralna cjelina Molunat Đurinići ev - K - AB/I ERuralna cjelina Drvenik Gabrili ev - K - J/I ERuralna cjelina Gabrili Gabrili ev - K - I/I EPoluurbana cjelina Gruda Gruda ev - K - V/I ERuralna cjelina Bačev Do Gruda ev - K - V/II ERuralna cjelina Jasenice Jasenica ev - K - D/II ERuralna cjelina Velji Dol Jasenice ev - K - D/III EZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije392

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTARuralna cjelina Komaji Komaji ev - K - AF/I ERuralna cjelina Kuna Konavoska Kuna Konavoska ev - K - L/I EPoluurbana cjelina Kuna Konavoska Kuna Konavoska ev - K- L/I ERuralna cjelina Lovorno Lovorno ev - K - N/I ERuralni zaselak na Kapi Ljuta ev - K - O/3 ERuralna cjelina Ljuta Ljuta ev - K - O/I ERuralna cjelina Močići Močići ev - K - AH/I ERuralna cjelina Pločice Pločice ev - K - Z/I ERuralna cjelina Poljice Poljice ev - K - AA/I ERuralna cjelina Popovići Popovići ev - K - AE/I ERuralna cjelina Pridvorje Pridvorje ev - K - M/I ERuralna cjelina Radovčići Radovčići ev - K - AD/I ERuralna cjelina Jagnjilo - Njivice Stravča ev - K - F/III ERuralna cjelina Stravča Stravča ev - K - F/I ERuralna cjelina Njivice Stravča ev - K - F/III ERuralna cjelina Kolići - Jagnjilo Stravča ev - K - F/II ERuralna cjelina Šilješci Šilješki ev - K - H/I ERuralna cjelina Uskoplje Uskoplje ev - K - C/I ERuralna cjelina Vitaljina Vitaljina ev - K - AC/I ERuralna cjelina Vodovađa Vodovađa ev - K - S/I ERuralni kompleks Guljermović Cavtat ev - K - B/5 ERuralni kompleks Anič - Klečković Cavtat ev - K - B/4 ELadanjski kompleks Vezilić Čilipi ev - K-AG/11 ELadanjski kompleks "Diklićeva Taraca" Čilipi ev - K-AG/12 ELadanjski kompleks "Frančesko" Čilipi ev - K-AG/13 EUtvrđeni ladanjsko - gospodarski posjed Saraka Dubravka ev - K - R/6 EStambeno - gospodarski kompleks Kukuljice Komaji ev - K - AF/3 ERuralni kompleks Grote Lovorno ev - K - N/1 ELadanjski kompleks Sorkočević - Kocelj Močići ev - K - AH/3 EStambeno - gospodarski kompleks Bronzan Popovići ev - K - AE/2 ERuralni kompleks Drašković - Dalmatin Popovići ev - K - AE/4 EStambeno - gospodarski kompleks Radić Popovići ev - K - AE/3 EKompleks Gumna Vitaljina ev - K - AC/1 EKuća Moretti - Velner Cavtat ev - K - A/4 ELadanjski kompleks Bakić - Korda Čilipi ev - K-AG/10 EKuća Stanković Čilipi ev - K - AG/8 EKominata Džuho Čilipi ev - K - AG/5 EKuća Perić Čilipi ev - K - AG/7 EKominata Kalačić Čilipi ev - K - AG/6 EKominata Bjelokosić Masješi EKuća Hidža Komaji ev - K - AF/4 ELadanjska kuća Dragić Ljuta ev - K - O/2 EOstaci ljetnikovca Sorgo Pločice ev - K - Z/1 ELadanjska kuća Gradi - Gozze Pridvorje ev - K - M/3 ELadanjska kuća Stella Pridvorje ev - K - M/2 ELadanjska kuća Sorgo Pridvorje ev - K - M/4 ELadanjska kuća Giorgi Pridvorje ev - K - M/5 ELadanjska kuća Gozze Pridvorje ev - K - M/6 ELadanjska kuća Orsata Bonde Pridvorje ev - K - M/1 EGospodarska zgrada Arčanin Cavtat ev - K - B/6 EOstaci Vodovoda Cavtat ev - K - A/7 EStari kameni most Cavtat ev - K - B/3 EGospodarska zgrada Miljanović Čilipi ev - K - AG/9 EGospodarske zgrade Perović Dubravka ev - K - R/7 EKaštio Vodovađa ev - K - S/4 ECrkva Gospe od Rozarija Cavtat ev - K - A/1 EOstaci crkve Sv. Ivana Cavtat ev - K - B/2 ECrkva Sv. Ane Cavtat ev - K - B/1 ECrkva Sv. Nedjelje sa grobljem Čilipi ev - K - AG/2 ECrkva Sv. Frana Čilipi ev - K - AG/3 ECrkva Sv. Ivana sa nekropolom stećaka Čilipi ev - K - AG/1 EKapelica u sklopu Ex ljetnikovca Kaboga Čilipi ev - K - AG/4 ECrkva Sv. Stjepana s grobljem Duba Konavoska ev - K - G/1 ECrkva Sv. Križa sa grobljem Dubravka ev - K - R/5 ECrkva Sv. Dimitrija Dubravka ev - K - R/4 ECrkva Sv. Antuna sa grobljem Dubravka ev - K - R/3 ECrkva Sv. Mihajla sa grobljem Dubravka ev - K - R/2 ECrkva Male Gospe Dunave ev - K - P/1 ECrkva Sv. Roka sa nekropolom stećaka Đurinići ev - K - AB/1 ECrkva Sv. Martina - Mratinja crkva Gabrili ev - K - I/1 ECrkva Sv. Ivana Krstitelja Gruda ev - K - V/1 ECrkva Sv. Spasa s grobljem Jasenice ev - K - D/1 ECrkva Sv. Ivana Krstitelja Komaji ev - K - AF/2 ECrkva Sv. Luke s grobljem Komaji ev - K - AF/1 ECrkva Sv. Tome Kuna Konavoska ev - K - L/1 ECrkva Sv. Nikole Kuna Konavoska ev - K - L/2 EZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije393

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTACrkva Sv. Ilije sa nekropolom stećaka Lovorno ev - K - N/2 ECrkva Sv. Ivana Ljuta ev - K - O/1 ECrkva Sv. Mihajla sa nekropolom stećaka Mihanići ev - K - K/1 ECrkva Male Gospe Mihanići ev - K - K/2 ECrkva Sv. Đurđa Močići ev - K - AH/1 ECrkva Male Gospe Močići ev - K - AH/2 ECrkva Sv. Petra sa nekropolom stećaka Palje Brdo ev - K - U/2 ECrkva Sv. Pavla sa grobljem Palje Brdo ev - K - U/1 ECrkva Sv. Ane s grobljem Poljice ev - K - AA/1 ECrkva Sv. Đurđa sa nekropolom stećaka Popovići ev - K - AE/1 ECrkva Sv. Nikole - Nikolja crkva Radovlići ev - K - AD/1 ECrkva Sv. Spasa s grobljem Stravča ev - K - F/2 ECrkva Sv. Đurđa Stravča ev - K - F/1 ECrkva Sv. Andrije Šilješki ev - K - H/1 ECrkva Sv. Petra Uskoplje ev - K - C/2 ECrkva Sv. Ilije sa grobljem Uskoplje ev - K - C/1 ECrkva Sv. Ivana s nekropolom stećaka Vodovađa ev - K - S/2 ECrkva Sv. Vida sa nekropolom stećaka Vodovađa ev - K - S/3 ECrkva Sv. Andrije Vodovađa ev - K - S/1 ECrkva Velike Gospe Zastolje ev - K - T/1 ECrkva Sv. Nikole Zastolje ev - K - T/2 ECrkva Sv. Roka sa nekropolom stećaka Zastolje ev - K - T/3 ECrkva Sv. Tome sa nekropolom stećaka Zastolje ev - K - T/4 EStaro srednjovjekovno groblje Stravča ev - K - F/4 EGomile - Vukasova, Vandišta Brotnice ev - K - E/3 EGradina, Velika Gradina, Mala Gradina, Gradinja Brotnice ev - K - E/2 EArheološka Zona - Uvala Tiha Cavtat ev - K - A/6 EGradina Cavtat ev - K - B/7 EAntički Lokalitet Sutivan Cavtat ev - K - B/8 EPotencijalne arheološke zone Čilipi ev - K-AG/14 EGradina Čilipi ev - K-AG/15 EGradina - Gradac Drvenik ev - K - J/1 EMiri Drvenik ev - K - J/3 EGomila Drvenik ev - K - J/2 EGradine Dubravka ev - K - R/9 EGomile Dubravka ev - K - R/8 EGradine Dunave ev - K - P/2 EGomile Dunave ev - K - P/3 EPotencijalna arheološka zona Dunave ev - K - P/4 EArheološki lokalitet Đurinići ev - K - AB/6 EVilla Rustica Đurinići ev - K - AB/5 EGomile Đurinići ev - K - AB/2 EArheološki lokalitet Crkvine Đurinići ev - K - AB/3 EOstaci rimskog ziđa Đurinići ev - K - AB/4 EGomila Gabrili ev - K - I/3 EPotencijalna arheološka zona - Mirište Gabrili ev - K - I/2 EGradine Gruda ev- K - V/4 EGomile, Gomilice, Močića Gomila Gruda ev - K - V/2 EGradina Stražišće Jasenice ev - K - D/5 ELukova Gomila Jasenice ev - K - D/3 EGomile na Petrovoj stopi Jasenice ev - K - D/2 EGradina Jasenice ev - K - D/4 EGradina Lovorno ev - K - N/3 EGomila Lovorno ev - K - N/4 ELokalitet uz rijeku Ljutu Ljuta ev - K - O/4 EGradina Ljuta ev - K - O/5 EGomila - Nikšićka gomila Močići ev - K - AH/4 EGomila - Kobila Palje Brdo ev - K - U/3 EMirine - potencijalna arheološka zona Poljice ev - K - AA/4 EGomile Poljice ev - K - AA/3 EGradina Poljice ev - K - AA/2 EGradina Popovići ev - K - AE/7 EGomile Popovići ev - K - AE/5 EPotencijalni arheološki lokalitet ispod crkve Sv. Đurđa Popovići ev - K - AE/6 EGomile Pridvorje ev - K - M/7 EGradina Pridvorje ev - K - M/8 EGomila Radovčići ev - K - AD/3 EGradina Radovčići ev - K - AD/4 EGomile Stravča ev - K - F/6 EGradine Stravča ev - K - F/5 ELokalitet Ivanji križ Stravča ev - K - F/3 EGomile Šilješki ev - K - H/2 EGradina Šilješki ev - K - H/3 EGradina Uskoplje ev - K - C/4 EArheološka zona - ostaci vodovoda Uskoplje ev - K - C/3 EGradina Vitaljina ev - K - AC/3 EZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije394

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTAGomile Vitaljina ev - K - AC/4 EGradine Vodovađa ev - K - S/5 ERimski vodovod Vodovađa ev - K - S/6 EGomile Vodovađa ev - K - S/7 EPotencijalni arheološki lokalitet Vodovađa ev - K - S/8 EPotencijalna arheološka zona Vodovađa ev - K - S/9 EGradina Zastolje ev - K - T/5 EGradina - Stol Zastolje ev - K - T/6 ELokalitet Mirine Zastolje ev - K - T/7 EOpćina Kula NorinskaZaštićena kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTAKula u Kuli Norinskoj Kula Norinska ZEvidentirana kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTARuralna cjelina Kula Norinska Kula Norinska EOpćina LastovoZaštićena kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTACjelina sela Lastova Lastovo ZGotilko-renesansna kuća Kokot Lastovo ZKuća Antičević Lastovo ZBarokna kuća Antičević Lastovo ZRenesansna kuća Antica Lastovo ZLoža Lastovo ZTvrđava kaštio na Glavici Lastovo ZSvjetionik Glavat Glavat ZSvjetionik Sušac Sušac ZSvjetionik Struga Skrivena luka ZStarokršćanska bazilika Uble ZCrkva Sv. Luke Uble ZCrkva Sv. Ciprijana Lastovo ZCrkva Blažene Djevice Marije Pasadur ZŽupna crkva Sv. Kuzme i Damjana Lastovo ZCrkva Sv. Vlaha Lastovo ZCrkva Sv. Ivana Lastovo ZCrkva Sv. Lucije Lastovo ZCrkva Sv. Antuna Lastovo ZCrkva Gospe na Grži Lastovo ZCrkva Sv. Roka Lastovo ZCrkva Gospe od polja Lastovo ZCrkva Sv. Vicka (Vicenca) Lastovo ZCrkva Sv. Martina Lastovo ZCrkva Sv. Nikole Lastovo ZCrkva Sv. Spasa Lastovo ZCrkva Sv. Augustina Lastovo ZCrkva Sv. Jurja na Humu Uble ZCrkvica Sv. Barbare Lastovo ZCrkva Sv. Ilije Lastovo ZCrkva sv. Marka Lastovo ZCrkva sv. Mihajla Lastovo ZUtvrda Straža Lastovo ZPovijesni prostor otoka Sušca Otok Sušac ZRimska vila rustika Skrivena Luka ZArheološki ostaci rimske naseobine Uble ZArheološki ostaci Palagruža ZPreventivno zaštićena kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTACrkva sv. Rafaela, otok MakaracPZPodmorska arheološka zona otoka Lastova, Kopišta i Sušca, tesvih otoka arhipelaga Lastovnjaci (Donji škoji)PZArheološki lokalitet antičkog brodoloma pored otočića SaplunPZAntički brodolom nedaleko Lastova uz rt Novi HumPZAntički brodolom u uvali Presma otoka Kopište, nedaleko naseljaUble na LastovuPZAntički brodolom uz otok Mrčara, ispred ponte Borak poredLastovaPZAntički brodolom uz otočić LukovacPZAntički brodolom ispred uvale Gornja Planika nedaleko naseljaUble na LastovuPZAntički brodolom kod otoka Prežba, rt BorovaPZZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije395

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEAntički brodolom uz otok Prežba kraj Lastova, u prolazu MaliBrodNovovjekovni brodolom uz rt Cuf, nedaleko Ubla na LastovuAntički brodolom uz greben DrašanPZPZPZEvidentirana kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTACjelina naselja Uble Uble EPretpovijesni lokalitet na brdu Skozanj Lastovo EOpćina LumbardaZaštićena kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTARodna kuća kipara Lozice Lumbarda ZKuća Glasner Lumbarda ZGotički ljetnikovac na predjelu Bili žali Lumbarda ZKula Knežina Lumbarda ZKaštel Nobilo (Donji) Lumbarda ZKaštel Kršinić Lumbarda ZKaštela Nobilo (Gornji) Lumbarda ZKasnogotilka crkva Sv. Bartula Lumbarda ZCrkva Sv. Križa Lumbarda ZŽupna crkva Sv. Roka Lumbarda ZCrkva sv. Antuna Lumbarda ZCrkva Sv. Petra Lumbarda ZVilla rustica Lumbarda ZPreventivno zaštićena kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTAPredio Male glavice s ljetnikovcem Manola, kapelom Male Gospe i okolnimstambeno-gospodarskim sklopovimaLumbardaPZKuća Žilković Lumbarda PZAntički kompleks na predjelima Sutivan i Kosovo Lumbarda PZEvidentirana kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTAPoluurbana cjelina Lumbarda Lumbarda EArheološka zona - Lumbarda s vrhovima uokolo Lumbarda EArheološka zona – podmorje oko LumbardeZadružni dom u Lumbardi Lumbarda EOpćina MljetZaštićena kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTASjeverni kompleks u Polačama Polače M - F/5 ZCrkva sv. Mihajla Babino Polje M - E/6 ZZapadna bazilika Polače M - F/2 ZRuševine starokršćanske crkve – Istočna bazilika Polače ZKasnoantička palača Polače M - F/4 ZBenediktinski samostan i crkva Sv. Marije Goveđari M - F/1 ZOstaci gospodarske zgrade Polače ZKaštio nedaleko od naselja Korita Korita ZCrkva Gospe od brijega Korita ZCrkva sv. Martina Prožura ZHidroarheološko nalazište – uvala LastovskaZHidroarheološko nalazište – jugozapadna strana otoka OvrataZHidroarheološko nalazište – jugozapadna strana otoka GlavataZAntički brodolom uz rt Glavat nedaleko PolačaZAntički brodolom u uvali Okuklje, između rta Stoba i rta MrkijenteZSrednjovjekovni brodolom kod rta Stoba, sjeveroistočno odZnaselja OkukljeAntički brodolom na položaju Klačine, nedaleko naselja OkukljeZAntički brodolom kod rta Maharac, sjeverozapadno od OkukljaZAntički brodolom u uvali Sobra kod rta PustiZAntički brodolom kod otočića Veli školj, nedaleko naselja KoritaZKasnoantička gradnja i pripadajući lučki uređaj pokraj PolačaZPreventivno zaštićena kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTACrkva Sv. Andrije Babino Polje M - E/1 PZOstaci Crkve Sv. Pankracija Babino Polje M - E/2 PZCrkva Sv. Vlaha Babino Polje M - E/3 PZBenediktinski samostan i crkva Sv. Marije Goveđari M - F/1 PZCrkva sv. Vida Korita PZCrkva sv. Ilije Korita PZKompleks kule Korita PZZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije396

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTAPodmorsko nalazište kod Velike dolinePZEvidentirana kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTARuralna cjelina Babino Polje Babino Polje ev - M -E/I ERuralna cjelina Blato Blato ev - M -D/I ERuralna cjelina Polače Goveđari ev - M - F/I ERuralna cjelina Goveđari Goveđari ev - M - F/II ERuralna cjelina Korita Korita ev - M - A/I ERuralna cjelina Maranovići Maranovići ev - M - B/I ERuralna cjelina Okuklje Okuklje ev - M - B/II ERuralna cjelina Prožura Prožura ev - M - C/I EKuća Hazdovac Babino Polje ev - M - E/6 ExKuća Ivana Hajdića - Kuzme Babino Polje ev - M - E/5 ExKuća Škapić Korita ev - M - A/7 ExKuća Kazilari - Franić Korita ev - M - A/6 ExLjetnikovac Peš Maranovići ev - M - B/2 ExOstaci Popove kuće Okuklje ev - M - B/5 ExOstaci Popove kuće Okuklje ev - O - G/12 ExSotnica Babino Polje ev - M - E/1 ExCrkva Sv. Spasa Babino Polje ev - M - E/10 ExCrkva Sv. Vida Korita ev - M - A/3 ExCrkva Sv. Antuna Maranovići ev - M - B/1 ExOstaci Crkve Svete Marije Od Brda Maranovići ev - M - B/3 ExCrkva Sv. Nikole Okuklje ev - O - G/13 ExCrkva Sv. Trojice Prožura ev - M - C/I ExNekropola Korita ev - M - A/9 ExPotencijalna arheološka zona Babino Polje ev - M - E/19 ExGomile Babina kuća Babino Polje ev - M - E/18 ExGradina - Gradac Babino Polje ev - M - E/18 ExGomila na Bijedu Blato ev - M - D/2 ExPotencijalne arheološke zone Blato ev - M - D/1 ExGradina Goveđari ev -M - F/6 ExGradina Korita ev - M - A/8 ExPotencijalna arheološka zona Korita ev - M - A/11 ExGomile Maranovići ev - M - B/4 ExGradina Polače ev - M - F/7 ExGradine Polače ev - M - F/3 ExArheološka zona Pomena ev - M - F/5 ExGomila Prožura ev - M - C/5 ExOpćina OrebićZaštićena kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTAPovijesna cjelina naselja OrebićaZUrbana cjelina Kučište Kučište ZCentar naselja Viganj Viganj ZPovijesni prostor Nakovana Nakovana ZOrsan franjevačkog samostana Podgorje ZKuća Lazarević Kučište ZNeoklasicistilka kuća i zbirka Fisković Orebić ZSvjetionik Lovište Lovište ZCrkva Gospe od Karmena i crkva sv. Roka Stankoviš ZCrkva Sv. Trojstva Kučište ZFranjevalki samostan Gospe od Anđela Podgorje ZCrkva Sv. Luke Kučište ZDominikanski samost.i crkva gospe od Ružarija Viganj ZCrkva Sv. Mihovila Viganj ZCrkva Navještenja Blažene Djevice Marije Kučište ZCrkva Navještenja Orebić ZCrkva Sv. Ane u Nakovani Nakovana ZCrkva sv. Lovrinca Kućište ZKapela Marije Djevice Pomoćnice kršćana Crkvice ZCrkva sv. Josipa Viganj ZČesma Orebić ZPodmorsko nalazište na punti sv. IvanaZPovijesni prostor Nakovana Gornja i Donja Nakovana Z-1423 ZPreventivno zaštićena kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE OZNAKA VRSTAPovijesna cjelina naselja Trstenik Trstenik PZCrkva Sv. Spasa Kuna Pelješka OR - D/3 PZFranjevački samostan i crkva Gospe Delorite Kuna Pelješka OR - D/2 PZPortal nekadašnjeg brodogradilišta Pelješkog pomprskog društva Orebić PZLokalitet Trstenica Orebić PZCrkva Gospe od snijega Borje PZZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije397

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠpilja Nakovana Nakovana PZKompleks kuće Kuće Kosić Viganj PZEvidentirana kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTARuralna cjelina Prizdrina Donja Banda ev - OR - F/I ERuralna cjelina Zakamenje Donja Banda ev - OR - F/2 ERuralna cjelina Županje Selo Donja Banda ev - OR - G/I ERuralna cjelina Košarni Do Donja Banda ev - OR-G/III ERuralna cjelina Golubinica Donja Banda ev - OR- G/II ERuralna cjelina Postup Donja Banda ev - OR-G/IV ECjelina naselja Kuna Pelješka Kuna Pelješka ev - OR - D/I ERuralna cjelina Oskorušno Oskorušno ev - OR - H/I ERuralna cjelina Orhanovići Oskorušno ev - OR- H/II ERuralna cjelina Pijavičino Pijavičino ev - OR - H/I ERuralna cjelina Podobuće Podobuće ev - OR - E/I ERuralna cjelina Borje Podobuće ev - OR - E/II EPoluurbana cjelina Potomje Potomje ev - OR - C/I ECrkvice Kuna Pelješka ev - OR- D/II ECjelina Kraljevića selo Kućište EČikatića selo Kućište ECrkva sv. Mihajla Trstenik ECrkva sv. Antuna Trstenik EKula Betondić Trstenik EKula Zlatarić Pijavičino ECrkva sv. Matije s grobljem Pijavičino ECrkva Gospe od Karmena Pijavičino ECrkva sv. Ane na brijegu Pijavičino ECrkva sv. Vida Pijavičino ECrkva sv. Petra Pijavičino ECrkva sv. Josipa Pijavičino ECrkva sv. Tome Pijavičino ECrkva sv. Petra s grobljem Potomlje EŽupna crkva sv. Tome Potomlje ECrkva sv. Vida i Modesta Potomlje ECrkva sv. Lucije Potomlje ECrkva sv. Josipa Potomlje ECrkva sv. Stjepana s grobljem Kuna Pelješka ECrkva Gospe Velike Kuna Pelješka ECrkva sv. Trojice Kuna Pelješka ECrkva sv. Andrije Podobuće ECrkva sv. Ivana Prizdrina ECrkva sv. Barnabe Županje selo ECrkva Gospe Velike Postup ECrkva sv. Katarine Oskorušno ECrkva sv. Trojstva s grobljem Oskorušno ECrkva sv. Nikole Oskorušno ECrkva Male Gospe u mjestu Gornja Nakovana EOpćina PojezerjePreventivno zaštićena kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTACrkva sv. Roka i arheološka zona na brdu GradinaPZOpćina SlivnoZaštićena kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTARuševine Smrdan Grada Slivno-Ravno ZTvrđava Brštanik Podgradina ZKula Nonković s okolnim kućama u Kleku Klek ZCrkva Sv. Ivana na otočiću Osinj Blace ZNekropola stećaka Slivno-Ravno ZSpomenik palim borcima i žrtvama fašizma Slivno-Ravno ZPreventivno zaštićena kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTAAustrijska utvrda, Glavica, KomamaPZEvidentirana kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTAPoluurbana cjelina Slivno-Ravno Slivno-Ravno ERuralna cjelina Klek Klek EProstori Općine SlivnoEZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije398

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOpćina SmokvicaZaštićena kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTALoža barokna Smokvica ZCrkva Sv. Ane Smokvica ZCrkva Sv. Mihovila Smokvica ZCrkva Sv. Andrije Smokvica ZCrkva Sv. Vida Smokvica ZCrkva Sv. Petra Smokvica ZCrkva Sv. Ivana Krstitelja Smokvica ZPreventivno zaštićena kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTAKaštel Arneri Smokvica PZArheološki lokalitet Sutvara Smokvica PZEvidentirana kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTARuralna cjelina Smokvica Smokvica EKaštel Ijunio-RozanovićEStambeno-gospodarski sklop BaničevićEStambeno-gospodarski sklop PecotićEStambeno-gospodarski sklop PeterlićELadanjski-gospodarski sklop KanavelićEOpćina StonZaštićena kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTAUrbana cjelina Mali Ston Mali Ston ST - B/I ZUrbana cjelina Ston Ston ST - C/I ZGradske zidine i utvrde Ston i Mali Ston ZKancelarija Dubrovačke Repuiblike – kuća Radić Ston ZOstaci crkve Sv. Martina, Stonsko polje Ston ST - C/6 ZCrkva Gospe od Lužina, Stonsko polje Ston ST - C/7 ZOstaci crkve Sv. Jeronima, Stonsko polje Ston ST - C/1 ZOstaci crkve Sv. Mandaljene, Stonsko polje Ston ST - C/2 ZOstaci crkve Sv. Petra, Stonsko polje Ston ST - C/5 ZCrkva Navještenja, Stonsko polje Ston ZOstaci crkve sv. Andrije, Stonsko polje Ston ZOstaci crkve Sv. Ivana, Stonsko polje Ston ST - C/4 ZOstaci Crkve Sv. Stjepana, lokalitet Bare Ston ST - C/3 ZCrkva Sv. Ivana Krstitelja Hodilje ST - E/1 ZŠpilja Gudnja Česvinica ZCrkva Svih Svetih s grobljem Broce ST - D/2 ZLjetnikovac Betondić Broce, Kobaš ST - D/6 ZPreventivno zaštićena kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTAKompleks samostana Sv. Kuzme i Damjana¸- Stonsko polje Ston ST - C/13 PZKompleks Roko - Jerković Zaton Doli ST - A/4 PZCrkva Imena Isusova (sv. Liberan) Ston PZPalača Sorgo Ston PZFranjevčaki samostan i crkva sv. Nikole Ston PZCrkva sv. Vlaha Ston PZGradska luža – Glavna straža Ston PZStup za zastavu, štandarac Ston PZKnežev dvor Ston PZBiskupska palača Ston PZSolana sa skladištima soli Ston ST - C/15 PZArsenal Mali Ston PZKaše Mali Ston PZCrkva Sv. Antuna opata Mali Ston PZCrkva sv. Mihajla Dančanje PZKula Kabužić Brijesta PZCrkva Sv. Đurđa Sparagovići, Boljenovići ST - K/1 PZPoluurbana cjelina Broca Broce PZKompleks Dominikanskog samostana Broce PZCrkva Sv. Antuna Broce ST - D/4 PZOstaci crkve Sv. Ivana Krstitelja, Jelinjak Broce ST - D/3 PZOstaci crkve Sv. Tome, Hrasno Broce ST - D/5 PZCrkva Sv. Matije, Stonsko polje Česvinica ST - C/11 PZCrkva Sv. Nikole Česvinica ST - H/1 PZCrkva Sv. Nikole Duba Stonska ST - G/2 PZCrkva gospe od Davila Metohija ST - I/2 PZCrkva Sv. Filipa i Jakova Metohija ST - I/1 PZŽupna crkva Sv. Ivana Sparagovići ST - K/3 PZZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije399

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTACrkva Sv. Nikole Sparagovići ST - K/2 PZCrkva Gospe od Zamirja Ston ST - C/8 PZCrkva Sv. Mihajla Ston ST - C/9 PZCrkva Sv. Trojice Ston ST - C/12 PZCrkva Svih Svetih, Mali voz Zaton Doli ST - A/3 PZCrkva Sv. Šimuna, Konštari Zaton Doli ST - A/1 PZCrkva Sv. Mihajla, Zamaslina Zaton Doli ST - A/2 PZCrkva Gospa od sedam žalosti Žuljana ST - S/1 PZPotonuli ratni brod (torpedni čamac) S- 57, jugoistočno odsvjetionika LiricaŽuljanaPZPodmorsko arheološko nalazište kod otočića Lirice Žuljana PZEvidentirana kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTARuralna cjelina Boljenovići Boljenovići ev - ST - J/I ERuševina srednjevjekovne ruralne cjeline Metohija ST - C/16 ERuralna cjelina Brijesta Brijesta ev - ST - O/I ERuralna cjelina Kobaš Broce ev - ST - D/II EPoluurbana cjelina Broce Broce ev - ST - D/I ERuralna cjelina Česvinica Česvinica ev - ST - H/I ERuralna cjelina Dančanje Dančanje ev - ST - M/I ERuralna cjelina Hodilje Hodilje ev - ST - E/I ERuralna cjelina Luka Luka ev - ST - F/II ERuralna cjelina Rusan Luka ev - ST - F/I ERuralna cjelina Metohija Metohija ev - ST - I/I ERuralna cjelina Zaradeže Putniković ev - ST - N/II ERuralna cjelina Prisoje Putniković ev - ST - N/I ERuralna cjelina Sparagovići Sparagovići ev - ST - K/I ERuralna cjelina Tomislavovac Tomislavovac ev - ST - P/I ERuralna cjelina Zabrđe Zabrđe ev - ST - L/I ERuralna cjelina Zaton Doli Zaton Doli ev - ST - A/I ERuralna cjelina Žuljana Žuljana ev - ST - S/I EStranj Gundulić Putniković ev - ST - N/1 ECrkva Sv. Petra Boljenovići ev - ST - J/1 ECrkva Sv. Liberana Brijesta ev - ST - O/1 ECrkva Sv. Jeronima, Kobaš Broce ev - ST - D/2 ECrkva Sv. Ivana, Kobaš Broce ev - ST - D/3 ECrkva Sv. Mihovila s grobljem Dubrava ev - ST - R/1 ECrkva Sv. Marije (Male Gospe) Hodilje ev - ST - E/1 ECrkva Sv. Marije Magdalene Putniković ev - ST - N/2 ECrkva Gospe od Rozarija s grobljem Putniković ev - ST - N/3 ECrkva Sv. Petra Sparagovići ev - ST - K/1 ECrkva Sv. Ane Tomislavovac ev - ST - P/1 ECrkva Sv. Martina Zabrđe ev - ST - L/1 ECrkva Sv. Marije Magdalene Zabrđe ev - ST - L/2 ECrkva navještenja Marijinog Zabrđe ev - ST - L/3 ECrkva Gospe od zdravlja Zaton Doli ev - ST - A/2 ECrkva Sv. Ilije Zaton Doli ev - ST - A/3 ECrkva Sv. Liberana Zaton Doli ev - ST - A/1 ECrkva Sv. Martina s grobljem Žuljana ev - ST - S/2 ECrkva Sv. Nikole Žuljana ev - ST - S/3 ECrkva Sv. Ane Žuljana ev - ST - S/5 ECrkva Gospe od Rozarija Žuljana ev - ST - S/6 ECrkva Sv. Magdalene Žuljana ev - ST - S/4 EGomile Brijesta ev - ST - O/2 EGomile Česvinica ev - ST - H/3 ESpilja Gudnja Česvinica ev - ST - H/2 EGomile Dančanje ev - ST - M/2 EGomila Dančanje ev - ST - M/3 EGomile Mali Ston ev - ST - B/5 EPotencijalna arheološka zona Mali Ston ev - ST - B/4 EPrapovijesni lokalitet Mali Ston ev - ST - B/3 EGradina Mali Ston ev - ST - B/2 EGradina Mali Ston ev - ST - B/1 ENiz Gomila Metohija ev - ST - I/1 EKasnoantička osmatračnica Ston ev - ST - C/1 ELimitacija Stonskog polja Ston ev - ST - C/3 EVilla Rustica Ston ev - ST - C/2 EGomila Tomislavovac ev - ST - P/5 EGomila Tomislavovac ev - ST - P/4 EGradina Zabrđe ev - ST - L/4 EGomila Zabrđe ev - ST - L/5 EKasnoantički zid, Tumuli Zaton Doli ev - ST - A/4 EVilla Rustica Žuljana ev - ST-S/10 EOstaci Vile Rustice Žuljana ev - ST-S/11 EGomile - Vrsi Žuljana ev - ST - S/9 EZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije400

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTAVilla Rustica Žuljana ev - ST - S/8 EOpćina TrpanjZaštićena kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTACrkva Sv. Margarite s grobljem Duba Pelješka TR - D/1 ZPreventivno zaštićena kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTAZgrada Kapetanije (Kuća Gundulić) Trpanj TR - A/4 PZŽupna Crkva Sv. Petra i Pavla (Nekada Sv. Mihovila) Trpanj TR - A/3 PZCrkva Sv. Roka s grobljem Trpanj TR - A/1 PZŽupna crkva Gospe od Milosrđa Trpanj TR - C/1 PZEvidentirana kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTAPoluurbana cjelina Trpanj Trpanj TR - A/I ERuralna cjelina Donja Vručica Donja Vručica ev - TR - B/I ERuralna cjelina Duba Pelješka Duba Pelješka ev - TR - D/I ERuralna cjelina Gornja Vrućica Gornja Vručica ev - TR - C/I EKompleks ljetnikovca Gundulić Trpanj ev - TR - A/6 ExOstaci ljetnikovca Bunić Donja Vručica ev - TR - B/3 ExOstaci ljetnikovca Ranjina s kapelom Donja Vručica ev - TR - B/2 ExLjetnikovac Dobroslavić Duba Pelješka ev - TR - D/2 ExOstaci ljetnikovca Zamanja Gornja Vručica ev - TR - C/4 ExBota - Stranj Gundulić(Ruševina) Trpanj ev - TR - A/7 ExLjetnikovac Ranjina (Ruševina) Trpanj ev - TR - A/5 ExStranj Duba Pelješka ev - TR - D/3 ExMagazin Gučetić Gornja Vručica ev - TR - C/5 ExCrkva Sv. Kuzme i Damjana Donja Vručica ev - TR - B/1 ExCrkva Sv. Spasitelja Gornja Vručica ev - TR - C/3 ExCrkva Gospe od Karmela Trpanj TR - A/2 EKapela Sv. Antuna Trpanj ev - TR - A/1 ExOstaci Sv. Petra Trpanj ev - TR-A/11 ExCrkva Sv. Križa s grobljem Trpanj ev - TR - A/2 ExCrkva Sv. Nikole, Trpanj Trpanj ev - TR - A/3 ExGomila Donja Vručica ev - TR - B/4 ExVilla Rustica Duba Pelješka ev - TR - D/4 ExRimski Castrum Duba Pelješka ev - TR - D/5 ExGomile na Muškatu Gornja Vručica ev - TR - C/7 ExGradina Gornja Vručica ev - TR - C/6 ExLokalitet Mrcine Trpanj ev - TR-A/13 ExVilla Rustica Trpanj ev - TR-A/12 ExGradina Trpanj ev - TR-A/10 ExŠpilje - Ferenčina, Vilina, Duboki Dolac Trpanj ev - TR - A/8 ExOpćina Vela LukaZaštićena zaštićena kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTARimska villa rustica Gudulija Vela Luka ZCrkva Sv. Vicenta Vela Luka ZCrkva Sv. Josipa Vela Luka ZCrkva Sv. Kuzme i Damjana Zablaće Vela Luka ZArheološki lokalitet i crkva Sv. Ivana na Gradini Vela Luka ZArheološki lokalitet Potirna Potirna ZVela spilja Vela Luka ZRimska villa rustica Bradat Vela Luka ZArheološki lokalitet Gubeša Vela Luka ZPreventivno zaštićena kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTAKaštel Kolović-Šantić Vela Luka PZAustrijska utvrda Fortezza - Hum Vela Luka PZEvidentirana kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTACjelina naselja Vela Luka Vela Luka EŠkola Vela Luka ECrkva Sv. Roka na groblju Vela Luka ECrkva Gospe od Karmena Vela Luka ECrkva Gospe od Zdravlja Vela Luka ECrkva Bezgrešnog začeća Blažene djevice Marije Vela Luka EGroblje Vela Luka EZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije401

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOpćina ZažabljeEvidentirana kulturna dobraVRSTA NAZIV SPOMENIKA NASELJE VRSTAEtnozona - prostori Općine ZažabljeEOpćina Župa DubrovačkaZaštićena kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTALjetnikovac Betera-Katić, čest.zgr. 85/2 k.o. Zavrelje Mlini Ž - J/3 ZMlinica Ivelja, čest. zgr. 10, 11 k.o. Zavrelje Mlini Ž - J/9 ZMlinica Duper, čest. zgr. 40, 41 k.o. Zavrelje Mlini Ž - J/8 ZGolubarda, čest.zgr. 84 k.o. Čibača Čelopeci ZToreta, čest. zgr. 116, 117, 118, čest. zem. 1276, 1277, 1278 i1279 k.o. BrašinaKupariZDominikanski samostan Sv. Vicenca, čest. zgr.18,19,čest.zem.299/4, 300, 30171, 301/2, 30173, 303, 304, 308, 309/11,Čelopeci Ž - D/1 Z309/2 k.o. ČelopeciCrkva Sv Križa (Sv. Vlaho), čest.zgr. 21 k.o. Čibača Dubac Ž - C/1 ZCrkva Sv. Stjepana (Svih Svetih), čest.zgr. 2 k.o. Čivača Dubac Ž - C/2 ZCrkva Sv. Stjepana s grobljem, čest.zgr. 106, čest. zem. 906/1k.o. BrašinaKupari Ž - K/1 ZCrkva Sv. Roko, čest. zgr. 3, 6, čest. zem. 336/2, 884, 885/1,885/2 k.o. ZavreljeMlini Ž - J/4 ZKapela Gospe od Rozarija u sklopu kompleksa Duper, čest.zgr. 38 k.o. ZavreljeMlini Ž - J/6 ZTumba – arheološki lokalitet, čest.zem. 457 k.o. Brgat Gornji Brgat Gornji ZCrkva Sv. Ivana Krstitelja, čest. zgr. 34, čest. zem. 647 k.o.PlatPlat Ž - M/1 RPreventivno zaštićena kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTALadanjski posjed Veseličić - Zavod Josipovac čest. zgr. 45, 46,47, 48, 49, 50, 51, 52, 54/1, 54/2, 54/3, čest. zem. 411/1, 411/2,412, 414, 415, 416, 425/1, 425/2, 425/3, 983 k.o. ČibačaČelopeci Ž - D/5 PZLjetnikovac Saba Đorđića – Sabovina, čest. zgr. 89 i 90, čest.zem.1051, 1032, 1033/1, 1033/2, 1034/9, 1125/1 k.o. Buići Buići Ž - H/1 PZOstaci ladansjko-gospodarskog Giorgi – Bona s kapelicom sv.Martina,, čest.zgr. 86, 87, čest. zem. 639/2, 640/4, 640/6, 641,642, 643/2, 644, 646/1, 647/1, 647/2, 648, 649, 650/1, 650/2,Čelopeci Ž - D/4 PZ650/3, 651/1, 651/2, 66172, k.o. ČelopeciStambeni objek Kesovija, čest. zgr. 3,4 čest. zem.24, 25, 26, k.o.PetračaPZLjetnikovac Bonda, čest. zgr. 85, čest. zem. 314/3 k.o. Čelopeci Čelopeci Ž – D/6 PZLjetnikovac Zuzorić - Remedelli – Kisić,čest. zgr. 70,71/1,71/2,72/1,72/2,73,92,93,čest.zem.771,772/1,772/3,772/4,773,777,777, Čibača Ž - C/8 PZ779,786,786/1,786/2 k.o.ČibačaLjetnikovac Bizzaro, čest.zgr. 137, 138, čest. zem. 1197 i 1198k.o. BrašinaKupari Ž - K/3 PZLadanjsko-gospodarski posjed Ranjina, čest.zgr. 91/1, 91/2, 91/3,91/4, 122, 123, čest. zem. 221/1, 221/2, 221/3, 221/4, 222/1 iMandaljenaPZ222/2 k.o. ČibačaVilla Srebrenka, čest. zgr. 58, čest. zem. 712, 713 k.o. Brašina Srebreno Ž - K/6 PZKuća Gundulić – Stay, čest. zgr. 56/1, čest. zem. 771/1 k.o.BrašinaMliniPZLjetnikovac Miloslavić, čest. zgr. 51, 52, čest. zem. 731, 732, 733,734, 735 i 736 k.o. BrašinaSrebreno Ž - K/7 PZVilla Naprstek, čest. zem. 683/1 k.o. Brašina Srebreno Ž - K/4 PZKaptaža Miholja voda, kat. čest. 393 k.o. Zavrelje Zavrelje Ž - J/2 PZStara crkva Sv. Ane, čest. zgr.3, čest. zem.176 k.o. Brgat Gornji Brgat Gornji Ž - A/2 PZCrkva Sv. Ane, nova,čest.zgr.96, čest.zem.147/3 k.o.Brgat Gornji Brgat Gornji Ž - A/3 PZCrkva Sv. Ivana Krstitelja,Rajčevica,čest. zgr.80, čest.zem.565k.o.Brgat GornjiBrgat Gornji Ž - A/1 PZLokalitet crkve Sv. Nedjelje, čest. zgr. 54, čest. zem. 605 k.o.BuićiBuići Ž - H/2 PZCrkva Gospe od obrane Dubac Ž - C/3 PZCrkva Sv. Nikole, čest. zgr. 39, čest. zem.376,529/10 k.o. Čibača Čibača Ž - C/4 PZCrkva Sv. Mateja – Mačela, Čibača,čest. zgr. 17, čest. zem. 361k.o. ČibačaČibača Ž - C/7 PZCrkva Sv. Luke s grobljem,čest. zgr. 78, čest. zem.733 k.o.ČibačaČibača Ž - C/5 PZCrkva Sv. Mihajla, Žitkovići ,čest. zgr. 55 k.o. Čibača Čibača Ž - C/6 PZCrkva Sv. Antuna,Kčz.36, 37 k.o. Makoše Makoše Ž - G/1 PZCrkva Velike Gospe s grobljem, čest. zgr. 1, čest. zem. 48 k.o.MartinovićiMartinovići Ž - G/2 PZZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije402

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTACrkva Sv. Ivana Krstitelja, kat. čest. 96 k.o. Martinovići Martinovići Ž - F/1 PZCrkva Sv. Ilara, čest. zgr. 1, 3, čest. zem. 1 k.o. Zavrelje Mlini Ž - J/5 PZCrkva Sv. Marije Magdalene, čest. zgr. 1,1/2, čest. zem.1/1 k.o.PetračaMandaljena Ž - I/1 PZCrkva Velike Gospe, čest. zgr. 1,2, čest. zem. 534, 535 k.o. Plat Plat Ž - M/2 PZCrkva Sv. Nikola, čest. zgr. 1, čest. zem. 2 k.o. Soline Soline Ž - L/1 PZCrkva Srca Isusovog, čest. zgr. 163, čest. zem. 731 k.o. Brašina Srebreno Ž - K/5 PZCrkva Sv. Nikole u kompleksu Madeško, čest.zgr. 48 k.o. Brašina Srebreno PZCrkva Sv. Mihajla na Kosturu, čest. zgr. 92/1, 92/2, čest. zem.785/1 i 793/1 k.o. ZavreljeZavrelje Ž - J/1 PZArheološki loklitet Barbara, čest.zem. 9, 10, 11 k.o. Brgat Gornji Brgat Gornji PZArheološki lokalitet Gradac kod Grbavca, čest. zem.424k.o.GrbavacPrapovijesni gradinski lokalitet Mitareva gomila, čest. zem. 529/9k.o. ČibačaProstor unutar i uokolo crkve sv. Đurđa, čest. zem. 1437, k.o.BuićiPodmorsko arheološko nalazište u luci Srebreno, na poziciji nakarti „MK 26 Dubrovni“ N=42°37´15,9´´, E=18°12´08,3´ u radijusuod 300 m oko naveden pozicijeOstaci srednjovjekovnog utvrđenja Lukovica, čest. zgr. 23, čest.zem. 178, 179 k.o. PlatVišeslojni arheološki lokalitet Spilan, čest. zem. 341, 342, 343,344/1, 344/2, 345/1, 345/2, 346, 347, 348, 349, 350/1, 350/2,350/3, 351/1, 351/2, 351/3, 351/4, 352 i 353 k.o. PlatGrbavacČibačaBuićiSrebrenoPlatPlatPZPZPZPZPZPZEvidentirana kulturna dobraŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTAZona Dubac, čest. zem. 2/1, 2/2, 2/3, 2/4, 2/5, 2/6, 2/7, 3/1, 3/2,DubacE3/3, 3/4, 3/5, 3/6, 3/7, 4, 5/1, 5/2, 5/3, 5/4, 6/1, 6/2, 6/3, 7/1, 7/2,7/3, 7/4, 7/5, 7/6, 7/7 sve k.o. ČibačaRuralna cjelina Makoše Makoše ev - Ž - G/I ERuralna cjelina Martinovići Martinovići ev - Ž - F/I ERuralna cjelina Krstac Mlini ev - Ž - II/1 EPoluurbana cjelina Mlini Mlini ev - Ž - J/III ERuralna cjelina Vrelo Zavrelje ev - Ž - J/I ERuralna cjelina Brgat Donji Župa Dubrovačka ev - Ž - B/I EStambeno - gospodarski kompleks "Meteriz" Brgat Donji ev - Ž - B/5 ERuralni kompleks Knego Brgat Donji ev - Ž - B/1 ERuralni kompleks Medo Brgat Donji ev - Ž - B/2 ERuralni kompleks Nadramija – Vojvodić Brgat Donji ev - Ž - B/3 ELadanjski posjed Božović – Ljevakovina Buići ev - Ž - H/3 ELadanjski posjed Flori – Miloslavić Buići ev - Ž - H/6 ELadanjski posjedi Leonardi Čelopeci ev - Ž - D/1 EStambeno - gospodarski sklop Srijemsi-Herco Kupari ev - Ž - K/11 EStambeno - gospodarski sklop Matičević - Salamoni Kupari ev - Ž - K/8 EStambeno - gospodarski sklop Vojvodić Kupari ev - Ž - K/9 EUtvrđeni sklop Đurović Soline ev - Ž - L/8 EKompleks Madeško Srebreno ev - Ž - K/9 EKompleks Vuković Zavrelje ev - Ž - J/2 EStambeno - gospodarski sklop Elezović, Perun, Filičić Zavrelje ev - Ž - J/3 EKuća Ljubimir Brgat Donji ev - Ž - B/4 EOstaci ljetnikovca Zamanja – Crijević Brgat Gornji ev - Ž - A/1 EKuća Kulišić Buići ev - Ž - H/5 EZgrada "Pavijun" Buići ev - Ž - H/2 ELjetnikovac Gučetić-Grbić Čelopeci ev - Ž - D/2 EKancelarova kuća Čibaća ev - Ž - C/1 ELjetnikovac Beusan Čibaća ev - Ž - C/4 ELjetnikovac Bizzaro – Kisić Čibaća ev - Ž - C/5 ELjetnikovac Obitelji Pucić Čibaća ev - Ž - C/3 EKuća obitelji Bucchia Čibaća ev - Ž - C/2 EOstaci ljetnikovca Menčetić Kupari ev - Ž - K/7 EKuća Đorđić – Račić Kupari ev - Ž - K/12 EKuća Dubravica Kupari ev - Ž - K/10 EKuća Bunić – Miletić Kupari ev - Ž - K/13 EStara kuća Glavić Mlini ev - Ž - J/12 ELjetnikovac Gučetić - Ex"Studenac" Mlini ev - Ž - J/11 EKuća Maškarić – Kesovija Petrača ev - Ž - I/3 ELjetnikovac Kerša-Kesovija Petrača ev - Ž - I/2 ELjetnikovac Getaldić – Grbić Petrača ev - Ž - H/4 ELjetnikovac Božidarević – Cumeljan Petrača ev - Ž - I/1 ELjetnikovac Ohmučević – Zec Petrača ev - Ž - I/5 EKuća Duplica Plat ev - Ž - M/5 EKuća Kljaković – Jerić Plat ev - Ž - M/1 EKuća Gorio Plat ev - Ž - M/8 EZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije403

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEŠIFRA NAZIV NASELJE OZNAKA VRSTAKuća Begović – Nevčić Plat ev - Ž - M/9 EOdmaralište hidroelektrane Plat ev - Ž - M/2 EKuća Kitin Soline ev - Ž - L/5 EKuća Božović Soline ev - Ž - L/6 EStambeni niz Kljaković - Kostić – Popović Soline ev - Ž - L/4 EStambeni niz Katić Soline ev - Ž - L/3 EKuća Kanjuo Srebreno ev - Ž - K/15 EKuća Klešković Srebreno ev - Ž - K/14 EStambeni niz Burin - Čatić – Bego Zavrelje ev - Ž - J/1 EKula – stražarnica Makoše ev - Ž - G/1 EKula – stražarnica Martinovići ev - Ž - F/2 EKula - stražarnica Brgat Donji ECrkva Sv. Ilije Čibaća ev - Ž - C/1 ECrkva Sv. Petra Kupari ev - Ž - K/6 ECrkva Sv. Spasa Mlini ev - Ž - J/10 ECrkva Sv. Trojice s grobljem Petrača ev - Ž - I/6 ECrkva Sv. Duha Plat ev - Ž - M/7 EAntička komunikacija ( rimski put) Kupari - Dubac ev - Ž - K/2 EGomila na brdu Zvijezda 1 Plat EGomila na vrdu Zvijezda 2 Plat EGomila kod Vidova groblja Plat EGomila uz Kkočinu ogradu Plat EGomila na vrhu brda Sovjak 1 Plat EGomila na vrhu brda Sovjak 2 Plat EVidovo groblje – nekropola stećaka Plat EGomila na Kosturu Zavrelje EGradina na Kosturu Zavrelje EGradina Kovačevica Donji Brgat EGradina Ruda Dubac EGomila u Gaju pod Kovačevicom Donji Brgat EGomila kod gradiene Kovačevica Donji Brgat EGomila uz stari put Gornji Brgat – Donji Brgat Donji Brgat EGomila u Rajčevićima 1 Gornji Brgat EGomila u Rajčevićima 2 - Klič Gornji Brgat EGomila u Rajčevićima 3 Gornji Brgat EGomila u Rajčevićima 4 Gornji Brgat EGomila u Rajčevićima 5 – kod Sv. Ivana Gornji Brgat EGomila u Rajčevićima 6 – Kneževa glava Gornji Brgat EGomila u Rajčevićima 7 – Kriješna gomila Gornji Brgat EGomila u Bratitovu 1 – talijanski bunker Gornji brgat EGomila u Bratitovu 2 Gornji Brgat EGomila u Bratitovu 3 Gornji Brgat EGomila u Bratitovu 4 Gornji Brgat EGomila u Bratitovu 5 Gornji Brgat EGradina na Trapitu - Subre Dubac EGradina Goričina Kupari EAntičko nalazište na brdu Goričina Srebrno EAntičko nalazište Gruda u Zagrudi Mandaljena ESrednjovjekovno groblje kod crkve sv. Ilara Mlini E„Grčka“ crkva – nepoznati titular Dubac ECrkva sv. Spasa na Trapitu Kupari ECrkva sv. Ivana u Rajčevićima Gornji Brgat ECrkva sv. Đurđa u Bratitovu Gornji Bragat ESutlazar, potencijalni ostaci crkve i groblja Grbavac EPrapovijesna i antička komunikacija Gradac - SpilanEPrema podacima i evidenciji Ministarstva kulture - Uprave za zaštitu kulturne baštine - Konzervatorskiodjel u Dubrovniku na području Županije nalazi se ukupno 2057 nepokretnih kulturnih dobara, od toga448 zaštićenih, 425 preventivno zaštićenih te 1184 evidentiranih kulturnih dobara.Ukupan broj zaštićenih, preventivno zaštićenih i evidentiranih kulturnih dobara poGradovima/Općinama:GRAD/OPĆINAZaštićeni i preventivno EvidentiraniUkupnozaštićeni1 Dubrovnik 364 578 9422 Korčula 47 18 653 Metković 8 4 124 Opuzen 3 1 45 Ploče 12 4 166 Blato 20 8 28Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije404

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE7 Dubrovačko primorje 69 81 1508 Janjina 6 24 309 Konavle 77 171 24810 Kula Norinska 1 1 211 Lastovo 49 2 5112 Lumbarda 16 4 2013 Mljet 29 36 6514 Orebić 31 43 7415 Pojezerje 1 0 116 Slivno 7 3 1017 Smokvica 9 6 1518 Ston 55 63 11819 Trpanj 5 29 3420 Vela Luka 11 7 1821 Zažablje 0 1 122 Župa Dubrovačka 53 100 153Sveukupno 873 1184 2057Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije405

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.5.2.1. Smjernice za prostorno uređenje kulturnih dobara nacionalnog ižupanijskog značenjaPovijesne graditeljske cjelinePlanski dokumenti niže razine moraju osigurati da se matrica povijesne jezgre naselja zadrži irevitalizira u najvećoj mogućoj mjeri. Na isti način izgradnja u neizgrađenim dijelovima jezgre rješavalabi se interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije.Pod tipološkom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koja je unutarnjom organizacijomprostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklađena s postojećim okolnimpovijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske smjerove unutarpovijesne jezgre.Ne preporuča se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u većeprostorne sklopove jer bi takvi zahvati mogli dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinihgrađevina.Neizgrađene dijelove povijesnih jezgri, koji se u posljednjih 80 godina nisu znatnije mijenjali, ili sukorišteni kao gradske zelene površine, moraju se uređivati kao javne zelene površine uz minimalneintervencije. Iznimno dozvolit će se izgradnja dijela već navedenih neizgrađenih prostora radirekompozicije i prostornog usklađenja volumena i silueta sklopova izgrađenih neprimjereno ambijentupovijesne jezgre, ali tek nakon pojedinačnih istraživanja i provedbe postupaka javnih urbanističkoarhitektonskihnatječaja. Održanje stambenog fonda unutar povijesnih jezgri od ključne je važnosti zafunkcioniranje povijesne jezgre. Zbog očekivanog djelovanja tržišta nekretninama i prenamjenistambenog u poslovne prostore, potrebno je u interpoliranim novim objektima predvidjeti više od 50%površine za stambenu namjenu, dok je izgradnju poslovnih prostora opće namjene (trgovina, obrt,ugostiteljstvo, usluge) potrebno osigurati u prizemnim dijelovima postojećih i novih objekata. Izuzetakod pravila odnosi se na objekte javne namjene (uprava, hoteli, financijske ustanove, ustanove kulture,prosvjete i znanosti). Režim prometa unutar povijesne jezgre mora se prilagoditi mjerilu povijesnejezgre te svrsi i opsegu poslovnih djelatnosti, osiguravajući posebne režime prometa u mirovanju zastanovnike povijesne jezgre, uz obvezu da se za svaku stambenu jedinicu osigura jedno parkirališnomjesto.Prostori povijesne jezgre koji se planiraju u režimu ograničenja prometa motornim vozilima (pješačkezone) ne smiju iznositi više od 30% povijesne jezgre, odnosno više od 5% izgrađene površine naselja,čemu je potrebno prilagoditi udaljenost najudaljenije stambene jedinice od osiguranog parkirališta.U povijesnim jezgrama kojima obuhvat graniči s morem potrebno je osigurati izgradnju i uređenjeobale (pomorskog dobra) na način sukladan urbanom ambijentu, te tako nastale površine koristitiisključivo kao javne površine.Za upravljanje graditeljskim nasljeđem u povijesnim jezgrama urbanih naselja potrebno je osnivatispecijalizirane ustanove, zaklade ili fondacije koje se financiraju temeljem propisa o zaštiti kulturnihdobara.Poluurbane i ruralne cjelinePlanski dokumenti niže razine moraju osigurati da se matrica povijesne jezgre naselja zadrži irevitalizira u najvećoj mogućoj mjeri. Na isti način izgradnja u neizgrađenim dijelovima jezgre rješavalabi se interpolacijama na načelima tipološke rekonstrukcije.Pod tipološkom rekonstrukcijom podrazumijeva se izgradnja koje je unutarnjom organizacijomprostora, komunikacijom s javnim površinama, gabaritima i namjenom usklađena s postojećim okolnimpovijesnim objektima, ne narušavajući siluetu i osnovne vizure te komunikacijske tijekove unutarpovijesne jezgre. Posebno je potrebno očuvati odnos izgrađenog dijela povijesnih poluurbanih iruralnih jezgri s neposrednim agrarnim okolišem i poljoprivrednim površinama unutar povijesnih jezgri.Ne preporuča se izmjena strukture i tipologije postojećih objekata radi funkcionalne fuzije u većeprostorne sklopove, jer bi takvi zahvati mogli dovesti do gubitka prostornog identiteta pojedinihgrađevina.Uređenje svih vanjskih ploha objekata unutar povijesnih poluurbanih i ruralnih cjelina mora se temeljitina korištenju isključivo lokalnih arhitektonskih izraza i građevinskih materijala.Za upravljanje graditeljskim naslijeđem u povijesnim jezgrama poluurbanih i ruralnih naselja potrebnoje osnivati specijalizirane ustanove, zaklade i fondacije koje se financiraju na temelju propisa o zaštitikulturnih dobara.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije406

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEFortifikacijeSustavi fortifikacija nacionalnog i županijskog značenja moraju se očuvati i održavati u naslijeđenomobliku, te nikakve intervencije kojima se mijenja svojstvo kulturnog dobra nisu dozvoljene. Pojedinačnidijelovi fortifikacija mogu se, u izuzetnim slučajevima, rekonstruirati po načelu anastiloze (ako jeistraženi materijal in situ dovoljan za primjenu navedene metode) ili tipološke rekonstrukcije (ako setemeljem povijesno-prostornih istraživanja može nedvojbeno utvrditi oblik i detalji fortifikacije).Navedene smjernice prostornog uređenja fortifikacija odnose se na dijelove struktura urbanih iliruralnih cjelina nastalih na nekadašnjim fortifikacijama, za koje se može nedvojbeno utvrditi daoblikom i volumenom podražavaju oblik fortifikacije na kojoj su nastale.Pomoću gore navedenih metoda rekonstrukcije dijelovi fortifikacija ili fortifikacijskih objekata (kule,bastioni, galerije, cisterne, skladišta) mogu se privesti namjeni (metoda revitalizacije). Ali, novom senamjenom ne bi smjelo utjecati na svojstvo kulturnog dobra, odnosno oštećivati izvorne dijelovekonstrukcije fortifikacija.Pojedinačni sakralni i civilni kompleksiSakralni i civilni kompleksi nacionalnog i županijskog značenja uređuju se isključivo na temeljupojedinačne planske dokumentacije i projekata, metodom i sadržajem utvrđenim ovim planom.Sakralni i civilni kompleksi mogu mijenjati namjenu (metoda revitalizacije) tek na temelju izvršenekonzervacije koja može uključivati metodu anastiloze, restauracije i tipološke rekonstrukcije, ukoliko setakve metode potvrde kao poželjne za očuvanje integriteta kulturnog dobra.Ukoliko se sakralni i civilni kompleksi nacionalnog i županijskog značenja nalaze unutar područjaurbanih, poluurbanih i ruralnih cjelina nacionalne i županijske važnosti, režime zaštite navedenihkulturnih dobara potrebno je uskladiti na razini detaljnog plana izrađenog metodom i sadržajemutvrđenim ovim planom.Arheološke i hidroarheološke zonePotrebno je podrobno istražiti šire arheološke i hidroarheološke zone, te planskim dokumentima nižegreda utvrditi način njihova korištenja. Unutar izgrađenih područja naselja preporuča se detalnjoistraživanje arheoloških zona do sterilnog sloja, te sukladno rezultatima valorizacije, prezentacijanalaza in situ koja može utjecati na izvedbene projekte planiranih građevina.Izvan izgrađenih područja, kao i u podmorju, preporuča se detaljno istraživanje i konzervacija nalazauz mogućnost korištenja metode anastiloze, a u ekstremnim i temeljito dokumentiranim slučajevima iparcijalne dislokacije, s time da se prethodno na razini prostornih planova općina i gradova detaljnoutvrdi obuhvat pojedinih izdvojenih arheoloških nalaza te režimi zaštite istih.U područjima kojim se ovim planom, kao i prostornim planovima općina i gradova, predviđa izgradnjaobjekata, a prostor nije izgrađen i priveden namjeni temeljem dosadašnjih prostornih planova,obvezuje se nositelj zahvata da tijekom izrade istražnih radova koji prethode procjeni utjecaja naokoliš osigura arheološko istraživanje rezultat kojeg mora biti detaljno pozicioniranje arheološkihnalaza u prostoru i njihova valorizacija. Tako istraženi prostori obvezno se prezentiraju in situ, aprojektu konzervacije i prezentacije nalaza moraju se prilagoditi i planovi i projekti izgradnje objekata iuređivanja zemljišta.EtnozoneEtnozone nacionalne i županijske razine uređuju se stvaranjem mreže naselja u kojima se planskirevitaliziraju lokalne tradicije. Budući da je očuvanje etnoloških vrijednosti neposredno vezano uzočuvanje vitaliteta naselja, potrebno je kroz djelovanje ustanova, zaklada ili fondacija promoviratielemente duhovnosti u kulturnom stvaralaštvu stanovnika etnozona, a razvoj gospodarskih djelatnostivezati za radne običaje stanovnika (poljoprivredna proizvodnja, obrt, turizam na seljačkimdomaćinstvima).Kultivirani agrarni krajobrazU kultiviranom agrarnom krajobrazu mora se u najvećoj mogućoj mjeri spriječiti daljnja izgradnja, teizgradnju usmjeravati interpolacijama unutar izgrađene strukture naselja. Iznimno dozvoljava seizgradnja pojedinačnih stambeno-gospodarskih cjelina u agrarnom prostoru ruralnih naselja, ali takoda izgradnja ne izmijeni tradicionalne osobitosti šireg prostora (terase, suhozidi, vegetacija). Mjerepošumljivanja u agrarnom krajoliku neautohtonim vrstama dopuštaju se samo u neposrednoj provedbimjera zaštite od erozije.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije407

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.6. RAZVOJ INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA3.6.1. PROMETNI INFRASTRUKTURNI SUSTAV3.6.1.1. CESTOVNI PROMETNI SUSTAVZa potrebe IDPPDNŽ izrađena je Stručna ekspertiza glavnih cestovnih koridora Dubrovačkoneretvanskežupanije (Izrađivač:Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagebu).Ekspertiza se temelji na mezoskopskom prometnom modelu individualnog prometa za Dubrovačkoneretvanskužupaniju.Područje istraživanja obuhvaća Dubrovačko-neretvansku županiju. Uspostavljeno je 235 zona nateritorijalnoj podjeli na naselja, 4 eksterne zone i jedna dodatna zona koja predstavlja aerodrom Čilipi.Model potražnjeDistribucija stanovništva po zonama DNŽ-e, distribucija radnih mjesta po zonama, te prosječan dnevnibroj dolazaka turista po zonama daju uvid u karakteristike, atribute zona pomoću kojih je izrađenaprometna potražnja.Prometni volumeni u modelu prikazuju prosječni ljetni dnevni promet (PLDP) na pojedinim cestovnimsegmentima za cijelu DNŽ.Faktori rasta prometa za Dubrovačko-neretvansku županiju predviđeni su kako slijedi:- Bazna godina 2008.- Planska godina 2018.- Individualni promet, rast od 2% godišnje.Faktor rasta prometa od 2008. na 2018. je 1,22.Model ponudeModel ponude opisuje se prometnom mrežom za pojedine transportne sustave. Kreirana je proimetnamreža podijeljena prema kategorijama cesta i to na autoceste, brze ceste, ostale državne ceste,županijske i lokalne ceste za postojeću i planiranu mrežu. Ukupna duljina postojeće i planirane mrežesa varijantama iznosi 1689 km, od čega je postojeća mreža dužine 1266 km.Atributi mrežeBROJ LINKAPOČETNI ČVORZAVRŠNI ČVORTIP LINKA (AC,BC,DC,ZC,LC)TRANSPORTNI SUSTAVDUŽINABROJ TRAKOVAPROPUSNA MOĆ PO TRAKUSLOBODNA BRZINATablica propusnih moći“Tip cesteNazivPropuna moć posmjeruBroj trakovapo smjeruUkupna propusnamoćSlobodnabrzina[osobnih vozila / dan] [osobnih vozila / dan] [km/h]Autocesta AC 30000 2 60000 130Brza cesta BC 20000 2 40000 100Državna cesta DC 8000 1 16000 60Županijska cesta ŽC 6000 1 12000 50Lokalna cesta LC 4000 1 8000 40Glavna gradska cesta GG 6000 1 12000 50Gradska cesta GC 6000 1 12000 50Sabirna ulica SU 5000 1 10000 40Planirana mreža je podijeljena na cestovne segmente (pakete), grupe dionica koje čine prometnucjelinu. Detaljna specifikacija pojedinih cestovnih paketa s njihovim osnovnim karakteristikama (npr.Tip ceste AC-autocesta, BC – brza cesta) prikazana je u tablici cestovnih “paketa”.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije408

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJETablica cestovnih „paketa“RedniPaketNazin čvorabr.J I HGFEDCB ARazmak[km]visina[m.n.m.]ProsječninagibZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije409Tip ceste Napomena Tekst1 Granica ST/DU 140 AC zapadni krak AC2 Ploče 4.958 100 -0,81% AC zapadni krak AC3 Karamatići 6.256 100 0,00% AC zapadni krak AC4 Kula Norinska 10.183 20 -0,79% AC zapadni krak AC5 Opuzen 2.511 20 0,00% AC zapadni krak AC most Neretva6 Slivno istok 2.539 150 5,12% AC26.4477 Granica ST/DU 140 AC istočni krak8 Ploče 4.958 100 -0,81% AC istočni krak9 Prolog 5.664 100 0,00% AC istočni krak, interegionalni10 Kula norinska 11.169 30 -0,63% AC istočni krak11 Opuzen 2.511 20 -0,40% AC istočni krak most Neretva kao A12 Slivno zapad 5.745 230 3,66% AC30.04713 Slivno istok 150 BC spoj na AC14 Čvor na Pelješcu 13.628 150 0,00% BC brza cesta Pelješac15 Zaradeže 6.169 260 1,78% BC16 Prapratno 10.275 80 -1,75% BC17 D8 7.490 60 -0,27% BC18 Doli 5.777 330 4,67% BC spoj na AC43.33919 Slivno zapad 230 BC spoj na AC20 Čvor na Pelješcu 9.796 150 -0,82% BC brza cesta Pelješac21 Zaradeže 6.169 260 1,78% BC22 Prapratno 10.275 80 -1,75% BC23 D8 7.490 60 -0,27% BC24 Doli 5.777 330 4,67% BC spoj na AC39.50725 Doli 330 AC26 Slano 6.018 390 1,00% AC27 Osojnik 20.426 300 -0,44% AC26.44428 Osojnik 300 BC29 Osojnik istok 1.344 330 2,23% BC30 Brgat 11.043 230 -0,91% BC31 Plat 6.477 150 -1,24% BC32 Cavtat 5.870 130 -0,34% BCSUO33 Čilipi 4.800 125 -0,10% BC34 Gruda 5.940 165 0,67% BC35 Karasovići 4.520 190 0,55% BC36 Granica HR/CG 3.308 180 -0,30% BC43.30237 Osojnik 300 BC38 Most Dubrovnik sjever 4.781 50 -5,23% BC4.78139 Most Dubrovnik jug 50 BC priključak D8 - Sustjepan40 Ilijina glavica 3.136 180 4,15% BC41 Orsula 1.988 200 1,01% BC priključak D8 (portal tunela)42 Sv. Ana 1.427 240 2,80% BC43 Brgat 1.725 230 -0,58% BC čvor D22344 Plat 7.867 150 -1,02% BCGF45 Cavtat 5.870 130 -0,34% BC46 Čilipi 4.819 100 -0,62% BC47 Gruda 5.828 165 1,12% BC48 Karasovići 4.520 190 0,55% BC49 Granica HR/CG 3.308 180 -0,30% BC40.48850 Slivno zapad 200 AC51 Neum 11.868 140 -0,51% AC52 Doli 18.047 330 1,05% AC29.91553 Granica BiH 100 AC54 Prolog 2.035 100 0,00% AC55 Ploče 5.664 100 0,00% AC7.699

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJESika Cestovni „paketi“ za vrednovanjeZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije410

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEKombinacijom segmenata (paketa) mreže formirani su scenariji.Scenarij Promet Sustav mreže80 2008. Postojeća mreža180 2018. Postojeća mreža181 2018. Zapadni krak AC-Pelješac-Most Dubrovnik182 2018. Istočni krak AC-Pelješac-Most Dubrovnik183 2018. SUO Osojnik-Debeli brijeg184 2018. GF Osojnik-Ilijina glavica-Debeli brijeg185 2018. AC – povrh NeumaVrednovanje za formirane scenarije mreže provedeno je izračunom ušteda koje nastaju u prometnomsustavu izgradnjom scenarija i njegovim puštanjem u promet.Na primjeru scenarija 184 prikazane su komponente ušteda i njihovi odnosi u ukupnim uštedama.Tablica ušteda u prometnom sustavu koju donosi izgradnja cestovnog sustava po scenariju 184Komponente troškovaScenario180Scenario184Razlika troškovaTroškovi održavanja 17,679 21,514 3,835Investicijski troškovi 0,000 0,000 0,000Ukupno TROŠKOVI 17,679 21,514 3,835Prometni učinciScenario180Scenario184Razlika prometnihučinakaUdjeli %Troškovi vozila 158,486 153,037 5,449 8,547Vremenski troškovi 131,934 95,005 36,929 57,921Troškovi nezgoda 64,993 44,471 20,522 32,187Troškovi štetnih tvari 0,491 0,525 -0,034 0,054Troškovi C02 17,812 18,635 -0,823 1,291UkupnoPROMETNI UČINCI373,716 311,673 62,043 100,000Sve vrijednosti u Mio. EUR/g.U tablici vrednovanja scenarija prikazane su uštede koje generiraju pojedini scenariji.Tablica vrednovanja scenarijaRednibrojScenarij Promet Sustav mreže NapomenaReferentnitrošakUštede cijelogsustavamilijuni EUR1 181 2018 A+C+E+G ZAPADNI KRAK AC - PELJEŠAC - MOST DUBROVNIK 373,72 48,12 T04 182 2018 B+D+E+G ISTOČNI KRAK AC - PELJEŠAC - MOST DUBROVNIK 373,72 56,13 T05 183 2018 B+D+E+F SUO OSOJNIK - DEBELI BRIJEG 373,72 59,29 3,16 T16 184 2018 B+D+E+G+H GF OSOJNIK - ILIJINA GLAVICA - DEBELI BRIJEG 373,72 62,04 5,91 T27 185 2018 B+D+E+G+H+I AC - POVRH NEUMA 373,72 73,11 16,98 T3RazlikeuštedaTumačenjeT0 Uštede do Dubrovačkog mostaT1 Uštede od Dubrovačkog mosta do Debelog Brijega (varijanta po SUO)T2 Uštede od Dubrovačkog mosta do Debelog Brijega (varijanta GF 12.2008.)T3 Uštede od AC povrh NeumaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije411

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEScenarij 181 (zapadni krak AC) i 182 (istočni krak AC) predstavljaju dva prometna koridora od graniceSplitsko dalmatinske županije na sjeveru do Dubrovačkog mosta. Kod njih su prometne uštededovoljno blizu da zahtijevaju pomnu usporedbu na razini tehničkih rješenja. Razine projekta dočvora Slivno zapad, odnosno Slivno istok nisu ravnopravne, te se oba prometna koridora južnood mosta preko Neretve uvrštavaju u IDPPDNZ.Scenarij 183 (brza cesta Osojnik – Debeli Brijeg po SUO) treba napustiti zbog• prostornog konflikta u zoni Omble• nedovoljnog kapaciteta postojeće D8 na spojnici Ilijina Glavica – Župa kojoj je zbognedostatka kapaciteta potrebno dograditi još jedan kolnik.Scenarij 184 (Brza cesta Osojnik - Ilijina Glavica – Debeli Brijeg) može u potpunosti zamijeniti scenarij183 zbog:a.) Ne prolazi uz izvor Ombleb.) Po prometnim uštedama dominantan je scenariju 183 (5,91/3,16=1,87) jer donosi 87% većeuštede u sustav u odnosu na scenarij 183.Scenarij 184 pretpostavlja i izgradnju ceste s dva vozna traka iza Srđa kao spojnicu Dubrovački most– Brgat. Na ovu vezu je moguće usmjeriti tranzitni promet oko Dubrovnika putem prometnih restrikcijaza teški promet (prometnom signalizacijom).Scenarij 185 (prolaz autoceste povrh Neuma) pokazuje najveće uštede u sustavu, s tim da segmentSlivno – Neum –Doli u dužini od 29,915 km čini (16,98/73,11) 23,22 % ušteda cijelog novoplaniranogcestovnog sustava. Realizacijom tog segmenta mreže pozitivni učinci mosta na Pelješac biti ćeminorizirani.Preko izračuna prometnih učinaka za pojedine scenarije planirane mreže za cestovni sustavDubrovačko-neretvanske županije utvrđeno je optimalno rješenje i određeni koridori za IDPPDNŽ.Područjem Županije prolazi dio osnovnog transverzalnog prometnog koridora u smjeru sjever-jug, kojiHrvatsku preko Bosne i Hercegovine spaja s dijelovima Sjeverne Europe na neretvansko-slavonskomsmjeru - TEM II u koridoru Vc (Budimpešta-Udvar)-Beli Manastir-Osijek-Slavonski Šamac-(Sarajevo-Mostar)-Ploče i longitudinalnog prometnog koridora u smjeru istok-zapad na Jadranskom smjeru -Jadranska auto-cesta (Trst)-Rijeka-Zadar-Split-Dubrovnik-(Tirana-Atena). Helsinškom inicijativom1997. na Konferenciji ministara transporta proklamirano je priključenje paneuropskih područja napaneuropske koridore s ciljem razvitka zajedničke prometne infrastrukture na područjima kojaokružuju morske bazene. Usvojen je i koridor koji će povezivati Jadransko i Jonsko more kroz državeItaliju, Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Jugoslaviju, Crnu Goru Albaniju i Grčku. Povezivanjeima za cilj suradnju na razvitku infrastrukturnih planova na tom području. U Hrvatskoj cestovnoj mrežito se odrazilo razlikovanjem jadranskog smjera kao ličko-dalmatinski cestovni smjer (autocesta A1Zagreb-Split-Dubrovnik) i Jadransko-jonski cestovni smjer (Rupa-Rijeka-Gospić-Zadar-Split-Dubrovnik), koji se podudaraju u dužini od 440 km.Sukladno Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, na području Županije planira se uosnovnim koridorima cestovnog prometa izgradnja dijelova dviju autocesta: Jadransko-jonskeautoceste i autoceste TEM II, koje će se spajati u interregionalnom čvoru Metković, planiranom napodručju Općine Pojezerje.1. Jadransko-jonska auto-cesta planirana je na teritoriju Republike Hrvatske, odnosno Dubrovačkoneretvanskežupanije, (osim na dijelu preko područja Neuma) kao koridor čitavom dužinom napotezu od granice sa Splitsko-dalmatinskom županijom do Dubrovnika na čvoru Osojnik, gdjenakon čvora Osojnik napušta teritorij Hrvatske te dalje prema Crnoj Gori, Albaniji i Grčkoj nastavljapodručjem Bosne i Hercegovine.Na koridoru Jadransko-jonske autoceste na području Županije (dionica granica Splitskodalmatinskežupanije - čvor Osojnik) razmatrani su sljedeći čvorovi za spoj na mrežu nižeg reda:- Čvor Metković - spoj s TEM II auto-cestom, smještaj predviđen na području Općine Pojezerje,lokalitet Pozla Gora- Čvor Ploče - spoj u funkciji sjevernog ulaza u grad Ploče i luku Ploče, predviđen na područjuOpćine Pojezerje, u blizini naselja Mali Prolog- Čvor Opuzen - spoj na cestovnu mrežu nižeg reda centralnog dijela doline Neretve odnosno nadržavne ceste D-9 i D-8Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije412

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE- Čvor Slivno – spoj sa brzom cestom preko Pelješca- Čvor Rudine – spoj na cestovnu mrežu nižeg reda- Čvor Doli - spoj sa brzom cestom preko Pelješca- Čvor Slano - spoj na cestovnu mrežu nižeg reda- Čvor Osojnik – spoj brze ceste Dubrovnik –Debeli brijeg i grada DubrovnikaOsim ovih čvorova u koridoru Jadransko-jonske autoceste, na ovoj dionici, potreban je i čvor napodručju Općine Neum u Bosni i Hercegovini za potrebe pristupa na prometnu mrežu nižeg redatog područja.2. Koridor trase autoceste TEM II u međunarodnom koridoru Vc ulazi na područje Republike Hrvatskeu zoni naselja Dominikovići odakle se pruža prema interegionalnom čvoru Metković.Za sve planirane čvorove na Jadransko-jonskoj autocesti treba izgraditi nove spojne prometnice kojebi povezivale mrežu nižeg reda ili dijelom rekonstruirati postojeću prometnu mrežu na mjestima gdjedolazi do preklapanja spojne i postojeće prometnice.Osim toga, na Jadransko-jonskoj autocesti treba izgraditi most preko rijeke Neretve kod Opuzena, ana cijeloj trasi ove prometnice radi konfiguracije terena izgradit će se i veći broj tunela i vijadukata.Uz navedene koridore autocesta okosnicu cestovne mreže Županije čine koridori brzih cesta i ostalihdržavnih cesta.Vezano za izgradnju Jadransko-jonske autoceste i autoceste TEM II planirana je trasa spojne brzeceste čvor Ploče – Ploče. Brza cesta je od presudne važnosti za razvoj luke Ploče, kao i za sam GradPloče, budući se preko nje vežu za Jadransko-jonsku autocestu, te nadalje preko interegionalnogčvora Metković na autocestu u koridoru Vc, kao dio Transeuropske magistrale. Na brzoj cesti planiranje na ulazu u Ploče čvor Čeveljuša koji prometno povezuje luku i grad Ploče s brzom cestom iautocestom, a ujedno omogućava pristup s državne ceste D8 luci Ploče i naselju Ploče, kao i brzojcesti i autocesti. Također je planiran silazak sa brze ceste na državnu cestu D8 kod Rogotina.U sklopu do sada provedenih istraživanja prometnog sustava na području Dubrovačko-neretvanskežupanije razmatrano je i pitanje boljeg povezivanja dubrovačkog područja, te Pelješca, Korčule,Lastova i Mljeta s ostalim područjem Županije i Hrvatske. U tu svrhu se u Prostornom planu Županijepredlaže koridor brze ceste preko Pelješca koji bi trebao priključiti to područje na Jadransko-jonskuautocestu, te distribuirati promet s autoceste tim područjem Županije.Trasa brze ceste od spoja na autocestu u čvoru Slivno vodi se potpuno novom trasom do mosta zaPelješac na poziciji Komarna. Na predjelu Komarna-Duboka, koridor prelazi preko Malostonskogzaljeva (novim mostom dužine oko 2200 m) do poluotoka Pelješca, sjevernije od naselja Brijesta. NaPelješcu cesta se vodi novom trasom neovisno od postojeće državne ceste D 414. Na trasi supredviđeni čvorovi: Brijesta za promet u pravcu zapadnog dijela poluotoka Pelješca te prema Korčuli,Zaradež u kojem se promet odvaja na postojeću D-414, Prapratno za promet prema Stonu i premauvali Prapratno u kojoj je trajektno pristanište za vezu Mljeta s kopnom. Nakon čvora Prapratno trasaprelazi mostom preko Stonskog kanala (most dužine oko 750m), te dalje vodi prema čvoru Zaton Dolina državnoj cesti D8 i čvoru Doli na Jadransko-jonskoj autocesti.U sklopu izgradnje ove komunikacije predviđa se izgradnja spojne prometnice od mosta prekoMalostonskog zaljeva do državne ceste D-414 i dalje u pravcu Orebića u funkciji skraćivanja putaprema zapadnom dijelu poluotoka Pelješca i Korčuli odnosno Lastovu.Brza cesta Osojnik (Dubrovnik) - Debeli Brijeg (granica Crne Gore) prema rješenju za koje jenapravljena Studija o utjecaju na okoliš od spoja s autocestom prolazi Rijekom dubrovačkom iznadnaselja Mokošica i iznad izvora rijeke Omble na nadmorskoj visini od oko 200 m.n.m., te dalje iznadKomolačke kotline prema čvoru Brgat u Župi dubrovačkoj. Na čvor Brgat povezala bi se prometnica(brza cesta) Dubrovnik (čvor Ilijina glavica)-Brgat (brza cesta) za vezu Dubrovnika sa zračnom lukom.Predlaže se u produžetku autoceste od Osojnika prema granici s BiH na udaljenosti oko 2 km izvestinovi čvor na koji bi se spojila brza cesta.Prema Stručnoj ekspertizi glavnih cestovnih koridora Dubrovačko-neretvanske županije rađene zapotrebe IDPPDNŽ da bi se izbjeglo područje značajnog krajobraza Rijeke dubrovačke, radi čega senije mogao provesti postupak procjene utjecaja na okoliš brza cesta od čvora Osojnik na autocestiZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije413

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEvodi prema mostu Dubrovnik, prelazi preko mosta, vodi iznad grada Dubrovnika do čvora Ilijina glavicai čvora Orsula, te zatim tunelom ispod Srđa prolazi prema naselju Brgat i dalje do čvora Brgat. Odmosta Dubrovnik do čvora Ilijina glavica izgradila bi se dva nova kolnika sa po dva prometna zrakakoja bi tunelom zaobišla naselje Nuncijatu, te nakon izlaska iz tunela vodila paralelno iznad postojećedržavne ceste D8. Od čvora Ilijina glavica do ulaza u tunel prema čvoru Brgat bi se izgradio još jedankolnik uz sadašnju trasu državne ceste D8.Sukladno zahtjevu Hrvatskih cesta u IDPPDNŽ su unesena oba koridora.Od čvora Brgat koridor se pruža iznad naselja u Župi dubrovačkoj (Grbavac, Makoše, Buići, itd.), Platai Cavtata, te dalje sjevernm rubom područja zračne luke Dubrovnik do Čilipi i dalje prema graničnomprijelazu Debeli brijeg. Iza Čilipa koridor vodi postojećom trasom Jadranske turističke ceste s tim dana području naselja Gruda postoje dvije varijante prolaska. Po prvoj varijanti planira se obilaznicanaselja južno od istog, dok se po drugoj koridor poklapa s postojećim koridorom D-8 i podvožnjakom(tzv. zatrpani tunel) se provodi kroz naselje.Na brzoj cesti uz navedene čvorove se još planiraju:- Čvor Plat - istočni spoj na postojeću prometnu mrežu nižeg reda odnosno Jadransku turističkucestu na tom dijelu Općine Župa dubrovačka- Čvor Cavtat - spoj za zračnu luku i područje zapadnog dijela Konavala- Čvor Čilipi I - spoj na zračnu luku i prometnu mrežu nižeg reda područja naselja Čilipi- Čvor Čilipi II - spoj na prometnu mrežu nižeg reda za središnji dio Konavala (početak obilaznicenaselja Gruda)- Čvor Gruda - spoj na prometnu mrežu nižeg reda za istočni dio Konavala (završetak obilaznicenaselja Gruda).Koridor brze ceste je od velike važnosti za Općinu Konavle, jer povezuje ovo područje sa sjedištemŽupanije, Dubrovnikom, odnosno prometnom mrežom Republike Hrvatske, a ujedno se njime rješavatranzitni promet iz pravca Crne Gore prema zračnoj luci u Čilipima bez ometanja života stanovnikaKonavala.Izgradnjom brze ceste rješava se jedan od važnijih prometnih problema u Županiji - povezivanjeDubrovnika sa Zračnom lukom u Čilipima odnosno vođenje tranzitnog prometa koji sada prolaziJadranskom turističkom cestom kroz područje Župe dubrovačke, budući da njena rekonstrukcija nijemoguća zbog obostrane gradnje objekata na području te općine.Rekonstrukcijom državnih cesta D-8, D-9, D-414, D-118 i D-120 obuhvaća se obilaženje naselja irješavanje prometno-tehničkih elemenata postojećih trasa.Na državnoj cesti D-8 planirane su dionice:- obilaznica Trstenog- od Sustjepana do Gruške luke (spust s mosta novom dionicom kroz tunel KabogaNa području Grada Dubrovnika prema zahtjevu Hrvatskih cesta još se predviđa nova cesta sjevernomstranom Srđa, od mosta Dubrovnik do čvora Brgat na brzoj cesti Dubrovnik-Debeli brijeg. Ova cesta bipreuzela tranzitni promet prema Konavlima i Crnoj Gori do realizacije dionice brze ceste Dubrovnik-Debeli brijeg na dionici oko grada Dubrovnika.U okviru radova iz Programa „Betterment“ predviđeni su radovi obnove za sljedeće dionice državneceste D-8:- dionica Čilipi – Karasovići, u duljini od 16,20 km- dionica Živogošće – Ploče, u duljini 28,81 km.Također se planira priključak s mosta Dubrovnik na županijsku cestu Ž6254 Lozica- Mokošica-Sustjepan sa spojem kod Stare Mokošice.Lokalna cesta L-69046 Ž6228-Mravinjac-Mrčevo-Kliševo-Ljubač bi se produžila do Osojnika. U tomslučaju bi bila potrebna prekategorizacija ove ceste u županijsku cestu.Na državnoj cesti D-9 planirana je južna obilaznica Metkovića na potezu od Kule Norinske do granices BIH.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije414

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJETrasu državne ceste D-414 treba rekonstruirati u cijeloj dužini, te se planira:- obilaznica Stona. Planira se izgradnja nove trase državne ceste D-414 na dionici Supavo-Solanazbog korekcija postojeće prometne mreže Stona- nova spojna cesta od čvora Brijesta na brzoj cesti preko Pelješca do D414 na lokaciji početkaobilaznice Janjine- obilaznica Janjine - rješava problem prolaza tranzitnog prometa kroz naselja Drače i Janjina terješava loše prometno-tehničke elemente kod naselja Popova Luka tzv. Kozje Ždrijelo- obilaznica Potomja- Obilaznica Kapetana i Orebića - izmicanje prometnice s problematičnog dijela trase s velikimnagibima i malim radijusima krivina odnosno teškim prometno-tehničkim elementima- Zaobilaznica Orebića neposredno uz sjeverni rub građevinskog područja naselja - rješava problemprolaza čitavog tranzitnog prometa za otok Korčulu kroz naselje Orebić.- Spojna cesta od planirane obilaznice Orebića do novog trajektnog pristaništa u Perni- Spojnica Pelješca i Korčule (most ili podmorski tunel)Na državnoj cesti D-118 potrebno je izgraditi obilaznicu Čara-Smokvica kojom se promet premještaizvan područja ovih naselja, jer se na postojećoj trasi ne može riješiti na zadovoljavajući način. Planirase produžetak trase u Veloj Luci do planiranog trajektog pristaništa na pozicije bivše tvornice“Jadranka“.U prostornom planu Županije predviđa se i obilaznica Vela Luke sa sjeverne strane rekonstrukcijom Ž-6221 područjem Pinskog rata.Planira se čvrsta veza između poluotoka Pelješca i otoka Korčule (odnosno državnih cesta D-414 i D-118), koja bi se ostvarila gradnjom mosta ili uronjenog tunela na poziciji rt Sv. Ivan na Pelješcu - uvalaKneža na Korčuli, odnosno na najužem dijelu Pelješkog kanala. Most mora svojom visinom omogućitineometan promet brodovima svih veličina (kojima je dozvoljeno plovljenje Pelješkim kanalom). Budućida je Korčula najnastanjeniji otok u Hrvatskoj s velikim gospodarskim potencijalom (turizam ipoljoprivreda), u Prostornom planu Županije ova se veza smatra optimalnim rješenjem prometnogpovezivanja Korčule s kopnom. Ona uključuje i izgradnju spojne prometnice od Kneže do državneceste D-118 kod Pupnata, koja bi optimalno povezala sve dijelove otoka Korčule bez stvaranjadodatnog i opasnog tranzitnog prometa na području grada Korčule, za čije se rješenje predviđarekonstrukcija državne ceste D-118 i nova dionica Ž-6224. Na Pelješkoj strani trebala bi se izgraditinova dionica županijske ceste Ž-6215 od Orebića do rta Sv. Ivan kao prilazna prometnica mostu, apredlaže se i njena prekategorizacija u državnu cestu. Ovaj cestovni prometni koridor predviđa se kaokoridor u istraživanju koji će po izradi potrebnih studija biti potvrđen kao planirani.Planirane državne ceste – autocesteBroj cesteA1A10DRŽAVNE CESTE - AUTOCESTEJadransko – Jonska autocesta, dionica gr. Splitsko – dalmatinskežupanije – čvor Ploče – čvor Metković – čvor Opuzen – čvor Slivno – čvor Rudine - čvor Doli – čvor Slano -čvor Osojnik (Dubrovnik) – gr. BiH.Transeuropska magistrala TEM II, koridor Vc, dionica gr. BiH (Dominikovići) – čvor MetkovićPlanirane državne ceste - brze cesteBroj cesteDRŽAVNE CESTE – BRZE CESTEBrza cesta čvor Slivno– Komarna – most Pelješac – Brijesta - Prapratno– Doli – čvor RudineBrza cesta Osojnik (Dubrovnik) – Debeli brijegBrza cesta Dubrovnik – Orsula – BrgatSpojna brza cesta čvor Ploče – PločeSpojna brza cesta čvor Opuzen – D9Spojna brza cesta čvor Osojnik – most dr Franjo Tuđman (Dubrovnik)Planirane ostale državne cesteBroj cesteD8D9D118OSTALE DRŽAVNE CESTEObilaznica Dubrovnika po sjevernoj strani Srđa, od mosta dr. Franje Tuđmana do spojne ceste čvora Brgat)Obilaznica TrstenogSustjepan-Gruška lukaNova trasa na sjevernoj strani Srđa, most-Dubrovnik-spojna cesta čvor Orsula-čvor Parež (Brgat)Obilaznica MetkovićaObilaznica Čara – SmokvicaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije415

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJED120D414D118D120Produžetak trase do planiranog trajektnog pristaništa u Veloj LuciObilaznica PolačaObilaznica SobreSpojna cesta čvor Brijesta (brza cesta Opuzen – Pelješac – Doli) – JanjinaObilaznica JanjineObilaznica PotomjaObilaznica Kapetana i OrebićaZaobilaznica Orebića rubom građevinskog područja naseljaSpojna cesta od zaobilaznice Orebića do novog trajeknog pristaništa u PerniSpojna cesta od zaobilaznice Vignja do Svetog Ivana (prijelaz za otok Korčulu)Spojnica Pelješca i Korčule (most ili podmorski tunel)Spojna cesta Kneža – Pupnat (D118)Produžetak državne ceste u Vela Luci do planiranog trajektnog pristaništaObilaznica PolačaPlanirane županijske cesteBroj cesteŽ6221Ž6224Ž6254ŽUPANIJSKE CESTEObilaznica naselja Vela LukaNova trasa na dionici Korčula – RačišćeDionica Most Dubrovnik – Stara MokošicaParalelni poljski put, uz koridor spojne brze ceste čvor Ploče1 – PločeVukov klanac – MoračnaPlanirane lokalne cesteBroj cesteL69046LOKALNE CESTEDionica Ljubač-OsojnikStankovići (naselje Orebić) – Vlaštica – TrpanjBrijestica - GoračićiD8-Raba-Duba-BlaceSaplunara (Podškoji) – D120 (serpentina)Cestovni granični prijelaziNa području Županije postoji dva stalna međunarodna granična cestovna prijelaza I. kategorije:Metković-Doljani i Karasovići - Sutorina. Granični prijelaz Metković – Doljani se mora premjestiti jer nasadašnjoj lokaciji na rubu Metkovića uzrokuje nepodnošljive gužve. Konačno rješenje je izgradnjagradske obilaznice.Na području Županije postoje pet granični cestovnih prijelaza II. kategorije i to:- Klek-Neum 1- Zaton Doli-Neum 2- Mali Prolog-Crveni Grm- Gornji Brgat-Ivanjica- Vitaljina-Njivice.Granični prijelazi Klek-Neum 1 i Zaton Doli-Neum 2 su nedavno uređeni, s tim da se granični prijelazZaton Doli-Neum 2 mora preseliti s postojećeg položaja u uvali Bistrina na područje granične crteizmeđu Hrvatske i Bosne i Hercegovine oko 5 km zapadnije. Granične prijelaze Mali Prolog-CrveniGrm, Gornji Brgat-Ivanjica i Vitaljina – Njivice tek treba urediti na postojećim lokacijama.Osim toga, planiraju se međunarodni cestovni granični prijelazi I. kategorije na Jadransko-jonskoj iTEM II auto-cesti.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije416

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.6.1.2. ŽELJEZNIČKI PROMETNI SUSTAVPlanirano stanje 2015.Normalizacijom stanja na području Bosne i Hercegovine, pokazat će se prava važnost pruge Ploče-Metković-Sarajevo-Republika Mađarska, koja sukladno Odluci o razvrstaju željezničkih pruga spada uželjezničke pruge od značaja za međunarodni promet – glavne (koridorske) pruge. Planirano je da ćepruga na sebe preuzeti glavninu prometa iz prekomorskih zemalja u navedenom pravcu sve dorubova Srednje i Istočne Europe. Područja su to koja su i prije rata bila usmjerena na luku Ploče.Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, nakon 2020. planira se izgradnjauzdužjadranske željeznice koja će povezati sva naselja na području Hrvatskog dijela Jadrana sa širimokruženjem, napose s ostalim dijelom Hrvatske te sa Zapadnom Europom. Buduća željeznička trasamorala bi, uz uzdužobalnu autocestu, biti prometna okosnica prema širem okruženju. Zbog već sadznanih osobina (mali uzdužni nagibi, veliki horizontalni i vertikalni radijusi koji su znatno zahtjevniji odonih pri projektiranju auto cesta) može se ustvrditi da je to investicija za dugoročne projekte. SukladnoStrategiji i Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske uzdužjadranska željeznica prolazipodručjem Hrvatske sve do graničnog prijelaza sa Crnom Gorom na Debelom Brijegu. Dionicu odOsojnika (željeznička postaja Dubrovnik) do Debelog Brijega potrebno je istražiti.Izmjenama i dopunama Prostornog plana Županije na toj pruzi planiraju se dvije željezničke postaje,jedne na području Grada Ploče, druge na području Grada Dubrovnika (naselja Osojnik). Predlaže seda koridor željezničke pruge nakon željezničke postaje Dubrovnik napusti područje RepublikeHrvatske i teće prema istoku bez povratka na hrvatski teritorij.Željezničke prugeNazivŽeljeznička pruga M3 u koridoru V.c.Mađarska-BiH-PločeUzdužjadranska željeznica velikihbrzinaDionicaOgranak V.c. paneuropskog koridora,dionica granica BiH – Metković – PločeGranica Splitsko-dalmatinske županije-Opuzen - Rudine-Osojnik - gr. BiHPostojeće/planiranoPostojećaPlaniranaNapomenaPlanira se izgradnjadrugog kolosijekaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije417

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.6.1.3. POMORSKI PROMETNI SUSTAVPlanirano stanje 2015.Luke osobitog (međunarodnog) gospodarskog značaja za Republiku HrvatskuZbog promjene geoprometnog položaja luka Gruž u odnosu na zaleđe (uspostava RepublikeHrvatske) se morala u potpunosti preusmjeriti na putnički promet, dok je teretni promet ostao samo zaciljno-izvorne potrebe Grada Dubrovnika i najbližih općina (Konavle, Župa dubrovačka i djelomDubrovačko primorje). Da bi luka Gruž postala prava putnička luka, potrebno je uložiti znatna sredstvau uređenje terminala za prijem putnika. Preporuča se prilikom uređenja pomorskog putničkogterminala u luci Gruž planirati i objedinjavanje svih prometnih terminala na jednom mjestu (uz putničkipomorski terminal trebalo bi urediti prigradski i međugradski autobusni kolodvor, turistički autobusniterminal te terminal za autobuse koji voze u zračnu luku u Čilipima) što bi bilo prometno optimalnorješenje.Luka Ploče bi morala ponovo zauzeti prijašnje mjesto u sustavu teretnih luka Hrvatske i ovoga dijelaEurope. Činjenica da su kapaciteti luke ostali neoštećeni znatno će ubrzati i pojednostavniti povratakluke Ploče na predratno stanje i u količinama pretovarenih roba i u količini prometa. U okviru lukePloče planira se izgradnja novog terminala za rasute terete, novog kontejnerskog terminala, novogterminala za tekuće terete te izdavanje koncesije za terminal za ukapljeni naftni plin. Svi ti planiranizahvati imaju za cilj znatno poboljšanje postojeće infrastrukture i suprastrukture luke koja bi moralapostati glavna teretna luka za područje Bosne i Hercegovine i za sjeveroistočno područje Hrvatske tedijela srednje Europe. Podsjetimo da u sastav luke Ploče ulazi i dio operativne obale u Metkoviću.Luke županijskog značajaNa području Županije postoji šest luka županijskog značaja, od kojih je pet putničkih (Gradska lukaDubrovnik, luka Korčula, luka Trpanj, luka Vela Luka i luka Orebić) te jedna teretna (luka Metković).Gradska luka Dubrovnik je proglašena spomenikom nulte kategorije i kao takva zahtijeva posebnupažnju.Od ostalih luka županijskog značaja potrebno je rekonstruirati dijelove operativne obale u lukamaKorčula i Vela Luka.U luci Vela Luka potrebno je izgraditi novi vrh mola na kojem pristaje brod na brodskoj liniji Split-VelaLuka-Ubli da bi se omogućilo normalno pristajanje broda s manjim i jednostavnijim manevrom koji jesada dosta problematičan po pitanju organizacije rada same luke.U luci Korčula planira se izgraditi novi vez za velike brodove koji će održavati brzu prugu Rijeka-Dubrovnik za što se sa službom zaštite spomenika kulture mora naći optimalno rješenje obzirom nablizinu stare gradske jezgre Korčule. Postojeće trajektno pristanište u Dominčama bi trebalo dodatnourediti (izgradnjom dodatnih traka za čekanje vozila na ukrcaj) da bi predstavljalo optimalan par strajektnim pristaništem na Pelješcu (predložena zona Zamošće-Perna). Za lokaciju je provedenaStudija za odabir lokacije od strane Županijske lučke uprave Korčula. Prema Studiji utvrđena je zaizgradnju pristaništa za velike brodove i novu trajektnu luku lokacija Polačišta u blizini Žrnovske Banje.Glavni problem luke Orebić jest smještaj trajektnog pristaništa u centru samog mjesta, čime se provodikompletan tranzitni promet za Korčulu kroz sam centar Orebića i stvaraju se dodatni problemi ufunkcioniranju prometa unutar naselja. Optimalna lokacija za smještaj trajektnog pristaništa naPelješkoj strani jest njegovo prebacivanje iz Orebića na lokalitetu Perna. Lociranjem trajektnogpristaništa na području zone Zamošće-Perna stvorila bi se optimalna trajektna veza između Pelješca iKorčule (veza koja bi išla između trajektnog pristaništa u ovoj zoni i Dominča) koja bi bila kraća odpostojeće trajektne veze s izbjegavanjem sadašnjih prometnih problema u okviru naselja Orebićbudući da bi se do tog novog trajektnog pristaništa gradila i pristupna prometnica s obilaznice Orebića.Luka Trpanj preko koje se održava trajektna linija Ploče-Trpanj u procesu je obnove. Nakon ovihzahvata luka Trpanj će moći primati i veće trajekte od onih koji sada održavaju tu liniju, pa se možereći da će biti na većoj operativnoj razini što znači u boljem stanju i s boljim prometnim uvjetima.Luka Metković koja je jedina teretna luka među svim lukama županijskog značaja trebala bi kao iostale luke ove kategorizacije biti pod tretmanom pojačanog održavanja obzirom na agresivni utjecajokoliša na njih te brodove koji koriste operativne obale (podlokavanje operativnih obala od stranemotora brodova koji pristaju).Po pitanju povezivanja poluotoka Pelješca i otoka Korčule čvrstom vezom razmatrale su se dvijevarijante rješenja ovog prometnog problema. Obje varijante locirane su na istom mjestu, između rtaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije418

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJESv. Ivan na Pelješcu i uvale Kneže na Korčuli. Prva varijanta je izgradnja mosta a druga izgradnjauronjenog tunela. Otok Korčula kao najvitalniji i najnaseljeniji otok u Republici Hrvatskoj imaneophodnu potrebu za čvrstom vezom s kopnom i tako bi se postojeće stanovništvo na njemuzadržalo i stvorili uvjeti za nesmetan gospodarski razvoj otoka.Luke lokalnog značajaOsim luka lokalnog značaja navedenih u Naredbi o razvrstaju luka otvorenih za javni promet uDubrovačko-neretvanskoj županiji, potrebno je dodati još dvije luke lokalnog značaja. To su: lukaŽrnovska Banja u Gradu Korčuli te luka Osobjava u Općini Janjina.Osim tog zahvata, potrebno je urediti pristaništa u lukama Brna, Sv. Mihovil i Polače radiuspostavljanja brze brodske veze koja bi poboljšala sadašnje stanje povezanosti otoka Županije sažupanijskim središtem. To će se realizirati ako se nabavi brže plovilo kapaciteta između 200 i 300putnika brzine kretanja veće od 30 nautičkih milja na sat, koje bi plovilo između luka Sv. Mihovil naLastovu (kada ta luka bude u potpunosti uređena, a do tada može polaziti i iz luke Ubli), Brne naKorčuli, Polača na Mljetu i Dubrovnika, najmanje dva puta dnevno. Takvom brodskom vezom riješilo bise goruće pitanje povezivanja otoka, posebno Lastova i Mljeta s Dubrovnikom, jer stanovnici Lastovakoristeći sredstva javnog prijevoza koja im sada stoje na raspolaganju, moraju utrošiti tri dana kako biu Dubrovniku obavili poslove i vratili se na Lastovo.Također, izgradnjom dodatnog lukobrana mora se zaštititi luka Prigradica u Općini Blato, u trajektnompristaništu Sobra i urediti rivu u uvali Gradina.Lučka područja luka otvorenih za javni promet mogu se proširiti na dijelu akvatorija i pripadajućegpomorskog dobra na mjestima u kojima je planovima nižeg reda predviđeno postojanje komunalnogprivezišta.Luke otvorene za javni prometOpćina/gradDubrovniknaseljeDubrovnikDubrovniknaziv/lokalitetGruž -PutničkaLukaGradskaLukaDubrovnikNazivi lukapremaNaredbi orazvrstajuluka...(96/96)Luka Gruž -putnička lukaGradska lukaDubrovnik -putnička lukaVrsta(PL,TR)Orašac Orašac Luka Orašac PL L 41 m0.5 -4.3Suđurađ Suđurađ Luka Suđurađ PL L 30 m0.5 -5.0Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije419Značaj(M, D,Ž, L)DužinaoperativneobalePL, TR M 1446 mPL Ž 141 mDubrovnik Gruž Luka Gruž PL L 374 mBrsečine Brsečine Luka Brsečine PL, TL L 75 mLukaŠipanskaDonjeČeloGornjeČeloJakljan Luka Jakljan PL LMuoGornjeČeloLuka DonjeČeloLuka GornjeČeloBezop.obalePL L 108 mPL L 29 mKomolac Komolac Luka Komolac PL L 16 mLokrum Lokrum Luka Lokrum PL L 18 mLopud Lopud Luka Lopud PL L 79 mLukaŠipanskaLukaŠipanskaLuka Luka(Šipanska)PL L 27 mMokošica Mokošica Luka Mokošica PL L 109 mGaz(m)3.5 -12.02.0 -4.02.5 -10.00.7 -4.00.3 -3.01.0 -2.50.6 -1.51.1 -1.41.5 -5.51.3 -4.00.5 -2.8Postojeće(Površinakopno/ akvatorijAkvatKopnoorij7780 31707344 1162451858 3105427 3678478 2405332 420329 23401168 11870400 56251517 19224802 17101400 13620Planiranoproširenje(površinaDA/NE)ProširenjeProširenje550 vezovaProširenje 50- 100 vezovaProširenje 50- 100 vezovaProširenje 50- 100 vezovaProširenje 50- 100 vezovaProširenje"Batala" 100vezova,Mokošica 500

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJESustjepan Naselje0.6 -PL L 33 mLuka1.0682 1855Sustjepan ShellSustjepan4.0 -PL L 15 m5.08184 14878Trsteno Trsteno Luka Trsteno PL L 67 m1.4 -3.81026 3596Zaton Zaton Luka Zaton PL L 108 m1.5 -Proširenje 502210 87824.0- 150 vezovaŽrnovskaBanjaPolačišta PL, TL ŽKorčula Korčula ELuka Korčula -4.0 -PL Ž 376 mputnička luka6.72454 1227573.0 -Korčula Korčula W PL L 210 m3584 1176984.0Luka KorčulaKorčula Uš PL L 912 59785 ProširenjeKorčula DominčePL L 3850 18705 ProširenjeKorčulaBezKorčula Badija Luka Badija PL L oper.118 511 ProširenjeobaleBezPupnat Kneža Luka Kneža PL L oper.161 969 ProširenjeobaleRačišće Račišće Luka Račišće PL L 60 m2.0 -3.5800 7192 ProširenjeČara ZavalaticaLuka1.0 -PL L 45 mZavalatica3.0468 3994 ProširenjeMetkovićMetković Metković Luka Metković3.2-TR Ž 850 m33782 48216- teretna luka5.0Metković MetkovićPL Ž 2077 7150Opuzen Opuzen Opuzen Luka Opuzen PL L 100 m 2.5 850 3247Ploče9.0 - 234,00 244,06Ploče Ploče Luka Ploče PL,TR M 2060 m13.5 ha haKomin Komin Luka Komin PL L 20 m 1.5 93 3100Komin Ušće novaBlato Bristva Luka Bristva LI L 147 m 5.0Ne fukcionirakao lukaotvorena zajavni promet,već samo kaoindustrijskaBlatolukaBlato Grščica Luka Gršćica PL L 17 m 4.0 529 1193Blato PrigradicaLuka1.3 -PL L 450 mPrigradica5.02237 11582Blato Prižba Luka Prižba PL L 28 m 1.0Dubr.PrimorjeJanjinaKonavleLastovoDoli Doli Luka Doli PL LBezoper.336 2540obaleKručica Janska Luka Janska PL L 35 m 3.6 240 2020 ProširenjeSlano Slano Luka Slano PL L 202 m1.5 –3.61170 25675 proširenjeDrače Drače Luka Drače PL L 196 m1.2 –2.72500 23000 ProširenjeSreser Sreser Luka Sreser PL L 5 m 2.2 424 3503 ProširenjeCavtat Tiha-Cavtat PL L 262 m0.3 -2820 5660 ProširenjeStara LukaCavtatLuka CavtatUbli Pasadur Luka Pasadur PL L 10 m 0,5 – 173 812 proširenjeZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije420PL L 485 mMolunat Molunat Luka Molunat PL L 136 mVitaljina Prevlaka Luka Prevlaka PL L 15 mLastovoLastovoLučica(Lastovo)SvetiMihovilLuka Lučica(Lastovo)Luka SvetiMihovilPLLBezoper.obalePL L 50 mUbli Ubli Luka Ubli PL L 130 m2.80.2 -6.80.3 -3.61.3 -2,02.0 –3.41.5 –4.51409 17386375 1165324 9803000 140002990 15471ProširenjeRekonstrukcija/proširenje

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE1.3ZaklopaticLuka1.0 –ZaklopaticaPL L 100 maZaklopatica2.01810 11120 proširenjeLumbarda Lumbarda NaseljeLuka1.0 –PL L 40 mLumbarda2.5Kozarica Kozarica Luka Kozarica PL L 61 m3.6 –3.8680 3310Okuklje Okuklje Luka Okuklje PL L 32 m 3.6 643 23300 ProširenjePolače Polače Luka Polače PL L 68 m1.2 -5.2674 712381 ProširenjePomena Pomena Luka Pomena PL L 136 m2.5 -4.71740 394600 ProširenjeMljetProžurskaLukaProžura Luka Prožura PL L 8 m 4.2 385 2470 ProširenjeSaplunara Podškoji PL L 37,5 m1,80-4,0500 2500 novaSaplunara SaplunaraLukaSaplunaraPL L 11 m 2.4 100 1225Sobra Naselje2.0 –Proširenje naPL L 60 mdio rive uLuka Sobra4.0naseljuSobra TrajektPL L 95 m 5.5 3661 8870 ProširenjeOrebićPutničkaLukaLuka Orebić -putnička lukaPodgorje Perna Luka Perna PL, TL ZTrpanj Trpanj Luka Trpanj PL L 133 m 2.6 - Ulazi u Ulazi uZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije421PL Z 100 mBezoper.obale3.0 –5.02296 17100PlaniranaKuna Kuna Luka Crkvice PL L 231 571Kuna0.7 -Crkvice Luka Kućište PL L 49 mPelješka3.6413 2915Kućište Kućište Luka Lovište PL L 100 m 3.5 229 3900OrebićLuka1.0 –Lovište LovištePL L 100 m156 3500 ProširenjePodobuče4.0Podobuće Podobuće Luka Trstenik PL L 28 m3.4 –4.7319 806Trstenik Trstenik Luka Viganj PL L 117 m1.5 -5.01144 8938Viganj Viganj Luka Perna PL L 55 m 2.5 937 3517OskorušnoVelikaPrapratnaPL LBlace Blace Luka Blace PL L 53 m0.7 -3.7606 2170Slivno0.5 –Duboka Duboka Luka Duboka PL L 25 m1.5Klek Klek Luka Klek PL L 30 m1.0 –2.0123 402Smokvica Brna Brna Luka Brna PL L 62 m2.0 –5.0831 4448 ProširenjeSton Ston Luka Ston PL L 50 m 2.0 ProširenjeBezSton Prapratno 1 PL L operat.345 4239Luka PrapratnoobaleSton Prapratno 2PL L 820 4000Mali Ston Mali Ston Luka Ston Mali PL LBezoper.726 4350obaleSton0.3 –Brijesta Brijesta Luka Brijesta PL L 128 m1.21544 11275Broce Broce Luka Broce PL L 72 m1.0 –2.4338 2587Hodilje Hodilje Luka Hodilje PL L 60 m0.3 –2.82228 6680Luka Luka Luka Luka PL L 65 m0.6 –1.51313 5592Žuljana Žuljana Luka Žuljana PL L 60 m1.0 –4.0874 13142TrpanjTrpanjPutničkaLukaLuka Trpanj -putnička lukaPL Z 100 m2.6 -4.446900 95000

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEVela LukaŽupaDubrovačkaDubaTrpanjskaVela LukaVela LukaDubaTrpanjskaPutničkaLukaVela LukaLuka Duba(Trpanjska)Luka VelaLuka - putničkalukaLuka VelaLukaPL L 97 mPL Z 196 m 7.0PL L 398 mKupari Kupari Luka Kupari PL L 60 mMlini Mlini Luka Mlini PL L 107 mPlatHidrocentralaLuka Plat PL L 153 mSrebreno Srebreno Luka Srebreno PL L 103 m3.2 gornju gornjupovršinu površinu1.8 –4.31800 123001.2 –4.81.6 –3.50.3 –3.30.5 -4.32.2 –4.7668 18861394 72851688 2854Ne fukcionirakao lukaotvorena zajavni prometNe fukcionirakao lukaotvorena zajavni promet,postavljenarampa2130 2812 ProširenjePlovni putovivrstaOpisTrasa plavemagistraleZnačaj(M, D, Ž, L)NapomenaGlavniuzdužniplovni putUzdužniplovni putUzdužniobalni plovniputoviVODI SREDIŠNJIM DIJELOMJADRANA OD Otranta premalukama u sjevernom JadranuOtvorenim morem uz vanjski rubotoka Mljeta, Lastova i SušcaOtvorenim morem vanjskimrubom Elafita, Mljetskim,Pelješkim i KorčulanskimkanalomLastovskim kanalom koji senastavlja na plovni put mljetskimkanalomIz pravca DubrovnikaKoločepskim kanalom koji prolazikroz Koločepska vrata, Lopudskavrata i Vratnik na otvoreno moreIz pravca Dubrovnika premaCavtatu, Molintu i PrevlaciIz pravca Splita i Hvara premaVeloj Luci i Lastovu UbliIz Dubrovnikaprema Hvaru iSplituMeđunarodniMeđunarodniMeđunarodniPreporuča se se brodovima kojiplove na glavnom plovedbineomsmjeru, posebno većim i sopasnim teretimapovoljanNa dijelu kroz Pelješki kanal jezabrana plovidbe za teretnebrodove iznad 500 GT i zabrodove s opasnim teretomNa dijelu kroz Koločepski kanalje zabrana plovidbe za teretnebrodove iznad 500 GT i zabrodove s opasnim teretomGlavnipoprečniplovni putoviIzmeđu međunarodnih luka naistočnoj i zapadnoj obali Jadrana(Dubrovnik-BariDubrovnik-BrindisiDubrovnik-PescaraMeđunarodniPrilazniplovni puteviPoprečniplovni putoviSa uzdužnih plovnih putova zaluke Dubrovnik, Ploče, Metković,Lastovo, Korčula, Vela LukaSa uzdužobalnih plovnih putovado svih luka u županijiPloče TrpanjBrna LastovoSobra - PrapratnoOrebić (Perna) – KorčulaDrvenik-Sućuraj-TrpanjKorčula -DrvenikMeđunarodniMeđunarodniDržavniZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije422

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEDržavne linije u javnom prijevozu u linijskom obalnom prometuDržavne trajektne, brzobrodske i klasične brodske linije na području dubrovačko neretvanske županijeBrojlinijeRelacijaLinije prema vrstibrodaKapacitet vozila/putnikaTrajektna 250 / 1200101-107RIJEKA-SPLIT-STARIGRAD-KORČULA-DUBROVNIK iobrnuto 1)9604 LASTOVO-VELA LUKA- (HVAR)-SPLIT i obrnuto 4) Brzobrodska 300604 LASTOVO-VELA LUKA-(HVAR)-SPLIT i obrnuto 4 Trajektna 160/1200 (2 trajekta)604a VELA LUKA - LASTOVO i obrnuto Trajektna 40/3009608 KORČULA- (PRIGRADICA) - HVAR-SPLIT i obrnuto 4) Brzobrodska 300633 PLOČE-TRPANJ i obrnuto Trajektna 25/200634 OREBIĆ-DOMINČE i obrnuto Trajektna 65/300 (2 trajekta)807 ŠIPAN - LOPUD-KOLOČEP-DUBROVNIK i obrnuto Brodska 300831 DUBROVNIK-SUĐURAĐ -(SOBRA) i obrnuto 4) Trajektna 40/400 (25/200)831a SOBRA-PRAPRATNO i obrnuto Trajektna 30/3509807DUBROVNIK-ŠIPAN LUKA- SOBRA-(POLAČE-KORČULA- Brzobrodska 200LASTOVO) i obrnuto 7)614 OREBIĆ-KORČULA i obrnuto Brodska 100641 DRVENIK-DOMINČE Trajektna 35/200Napomena:1.) Na linijama 101. - 107. brodar može kao nastavak linije održavati međunarodna putovanja.2.) Na pojedinim relacijama za luke koje su navedene u zagradi, ticanje je opcionalno.3.) Linija će se uspostaviti do Korčule i Lastova sukladno osiguranju sredstava Državnom proračunu RH i tehničkim karakteristikamabroda.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije423

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.6.1.4 ZRAČNI PROMETNI SUSTAVPlanirano stanje 2015.Sekundarne međunarodne zračne lukeZračna luka Dubrovnik će i ubuduće ostati jedan od najvažnijih prometnih objekata u povezivanjuŽupanije s ostalim dijelom Republike Hrvatske, Europom i Svijetom. O njenoj važnosti u prometnom iu gospodarskom smislu ponajviše govori podatak da na područje Županije upravo preko nje dolazi62% turista. Zračna je luka tijekom Domovinskog rata doživjela velika razaranja i otuđivanjesuprastrukture skoro u potpunosti. Glavna prijemna zgrada zračne luke do kraja je obnovljena 2000. idograđena pa sada ima kapacitet veći od predratnog. Istodobno pristupilo se izgradnji nove zgradekontrole leta koja je tijekom 1999. puštena u promet, a koja osigurava bolje radne uvjete i višu razinusigurnosti rada zračne luke. Završena je izgradnja aerodromskih svjetala za prilaz uzlijetno-slijetnojstazi iz pravca istoka, što će znatno smanjiti broj dana kada zračna luka ne radi zbog udara bočnogvjetra (bura) te će se ujedno smanjiti utjecaj buke zračne luke na naselje Cavtat i njemu okolnestambene zone. To će omogućiti da zračni promet zadrži vodeće mjesto u prometnom sustavuŽupanije i dalje bude, u ovom trenutku, jedini vid prometa koji pruža optimalne mogućnosti upovezivanju Županije sa svojim užim i širim okruženjem.Zbog problema bočnog vjetra, a u skladu s činjenicom da su udari vjetra značajno manji iz smjeraGrude (istok), rezervira se prostor za produljenje uzletno-slijetne staze u duljini od 500 m u smjeruistoka, kao i produljenje vozne staze prema istoku. Za osiguranje zaštitnog pojasa sjeverno oduzletno-slijetne staze sukladno međunarodnim regulativama osigurava se koridor od 150 m odsredišnjice uzletno-slijetne staze.Tercijarne zračne lukeSukladno Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske na području Dubrovačko-neretvanskežupanije planirana je izgradnja zračne luke na otoku Korčuli. Konačna studija utjecaja na okoliš zračneluke Korčula odredila je lokaciju za izgradnju zračne luke na području Općine Smokvice, iznad naseljaBrna. Ova zračna luka bi trebala imati uzlijetno-slijetnu stazu ukupne dužine 1200 m i trebala bi biti“2C” kategorije kao i ona u Pločama. Prema dosadašnjim istraživanjima, realno je očekivati da bi ovazračna luka trebala služiti povezivanju ovim vidom prometa, ne samo otoka Korčule i Pelješca već iLastova i Mljeta.Prema Strategiji prostornog uređenja Republike Hrvatske, na području otoka Lastova trebala se raditizračna luka istih karakteristika kao i ona na Korčuli. Stoga se prišlo izradi Prethodne studije utjecajana okoliš za zračnu luku na otoku Lastovo, kojom se utvrdilo da na području Lastova ne postoji nijedna lokacija za zračnu luku koja bi imala uzlijetno-slijetnu stazu dostatnu za primanje zrakoplovaATR 42, zrakoplova tipičnih za zračne luke “2C” kategorije. Najduža uzlijetno-slijetna staza na otokuLastovu mogla bi iznositi 1100 metara, što znači da ne bi mogla biti u istoj kategoriji u kojoj je i zračnaluka Korčula. Sukladno tome, te prijedlogu iz Programa prostornog uređenja Republike Hrvatske (gdjese navodi da bi zračna luka na Korčuli trebala preuzeti na sebe povezivanje otoka Korčule, Lastova iMljeta te poluotoka Pelješca obzirom na udaljenosti između zračne luke i svih tih otoka), mišljenja smoda je izgradnja na Korčuli zračne luke tipa “Zračna luka Brač” optimalno rješenje, dok bi se na Lastovulocirao samo helidrom. Izgradnjom zračne luke na Korčuli, kod Brne u Općini Smokvica, a obzirom nato da je od pomorske luke Brna, koja se nalazi ispod planirane zračne luke, pomorska luka Sv. Mihovilna Lastovu udaljena samo 10 Nm, a luka Polače na Mljetu 25 Nm, može se kvalitetno organiziratipovezivanje ovih otoka zračnim prometom s ostalim dijelom Hrvatske i šire, te tako djelomično smanjitinjihovu sadašnju prometnu izoliranost. Stoga smo mišljenja da bi se trebalo orijentirati na rješenjepredloženo Programom prostornog uređenja Republike Hrvatske i planirati samo zračnu luku naKorčuli.Pitanje opstanka zračne luke Ploče u okviru luke Ploče trebalo bi riješiti njenim premještanjem napodručje doline Neretve. Za premještaj se predviđa lokacija Modrič – Rogotin. Budući da se radi opodručju predviđenom za proglašenje u rangu parka prirode točna lokacija ove zračne luke bit ćeutvrđena tek kada se završi ukupan postupak propisan za određivanje lokacija za ovakvu vrstuobjekata, s tim da se zračna luka može naći na bilo kojoj primjerenoj lokaciji na području dolineNeretve.Na području Lisačkih Rudina u Općini Dubrovačko Primorje planira se izgradnja zračne luke kategorije«2C». Njena točna lokacija biti će utvrđena tek kada se završi ukupan postupak, propisan zaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije424

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEodređivanje lokacija za ovakvu vrstu objekata koji će odrediti točnu poziciju te eventualnu mogućnostsmještaja iste na predmetnom području obzirom na ostale planirane objekte i koridore smještene napodručju Lisačkih Rudina.Zračne lukeGrad/OpćinaLokacijaKategorijaDužina ŠirinaPostojeći/staze (m) staze (m)Prema Prema referent.Planiraniznačaju koduOpćina Konavle Čilipi 3300 45 Sekundarni 4E PostojećeGrad Ploče Modrić - Komin 1200 30 Tercijarni 2C PlaniranoOpćina Smokvica Brna 1200 30 Tercijarni 2C PlaniranoOpćina Dubrovačko Primorje Rudine 1200 30 Tercijarni 2C PlaniranoOpćina Lastovo Lastovo 800/1200 25 Tercijarni 2C/1A PlaniranoHelidromiNa području Županije planira se izgradnja i potpuno uređenje helidroma, odnosno njihovo opremanjeza noćno slijetanje na otocima Korčuli, Lastovu, Mljetu, poluotoku Pelješcu, te u dolini Neretve, uOpćini Dubrovačko primorje i u Gradu Dubrovniku. Oni bi bili prvenstveno u funkciji interventnogpovezivanja donjoneretvanskog područja i velikih otoka Županije sa svojim središtem Dubrovnikom.Pridonijeli bi i poboljšanju standarda života na otocima. Tako će se osigurati brza veza kojom bi sestanovnici otoka i poluotoka Pelješca mogli hitno dovesti u Dubrovačku bolnicu bez obzira navremenske uvjete, te bi se riješilo pitanje svih vrsta intervencija na otocima (npr. intervencijavatrogasaca i sl.). Na taj način djelomično će se smanjiti prometna izoliranost pojedinih dijelovaŽupanije, poglavito otoka Korčule, Lastova, Mljeta i poluotoka Pelješca.Lokacije za helidrome na otocima i poluotoku Pelješcu te u Dubrovniku i na području doline Neretvesu sljedeće:- na otoku Korčula zadržavaju se postojeće lokacije Blato u Blatskom polju i Korčula – dom zdravlja- otok Lastovo imat će helidrom u okviru bivše vojarne u naselju Ubli na lokaciji koja se i sada koristiu te svrhe,- Za otok Mljet planira se lokacija Planjak vrh iznad naselja Korita. Na traženje Općine Mljetdobivena je suglasnost od Ministarstva obrane da se na ovoj lokaciji pogodnoj za noćno slijetanjeizgradi helidrom;- poluotok Pelješac će imati uz postojeću lokaciju novu lokaciju za helidrom na području naseljaPerna kod Orebića- na području Grada Dubrovnika uz lokaciju Dubrovnik - bolnica planiraju se nove lokacije Orašac,te Šipan, Koločep i Lopud na Elafitima.- Na području Općine Dubrovačko primorje planira se helidrom na lokaciji kod naselja Slano- u dolini Neretve planiraju se lokacije u Pločama na lokaciji Vranjak i u Opuzenu u okviru poslovnezone Opuzen.HelidromiGrad/Općina Lokacija Postojeći/planiraniBolnica DubrovnikpostojećiOrašac, GlavicaPlaniraniGrad DubrovnikOtok LopudPlaniraniOtok KoločepPlaniraniŠipanska LukaPlaniraniGrad Korčula Korčula, dom zdravlja postojećiGrad Ploče Vranjak PlaniraniGrad Opuzen Poslovna zona PlaniraniOpćina Blato Blatsko polje PostojećiOpćina Dubrovačko primorje Slano planiraniOpćina Janjina Vardište PostojećiOpćina Lastovo Ubli, Zlepolje Postojeći – planirana rekonstrukcijaOpćina Mljet Planjak vrh u blizini Korita PostojećiNP MLJETUz naselje PolačePlaniraniNa brdu veliki PlanjakPlaniraniOpćina Orebić Perna - Kućište PlaniraniZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije425

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEHidroavionski prometU pomorskim lukama (na otocima) koje zbog maritimnih uvjeta pružaju mogućnost uspostavljanjahidroavionskih veza s kopnom i međusobno, potrebno je planirati izgradnju čvrste obale ili pontona nakoji bi mogli pristajati hidroavioni (u slučaju hidroaviona amfibija i preko njih izlazili na kopno).Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije426

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.6.1.5. POŠTANSKI I TELEKOMUNIKACIJSKI SUSTAV VEZAPoštanski sustav vezaPostojeća mreža poštanskog sustava veza na području Dubrovačko-neretvanske županije sastoji seod Centra pošta Dubrovnik s tri Organizacijske jedinice (Korčula, Metković i Ploče).Pod Centar pošta Dubrovnik sa sjedištem u Dubrovniku spada 35 poštanskih ureda. Organizacijskajedinica Korčula obuhvaća 26 poštanskih ureda, organizacijska jedinica Metković obuhvaća 8poštanskih ureda, dok organizacijska jedinica Ploče obuhvaća 5 poštanskih ureda.Mreža poštanskih ureda na području Dubrovačko-neretvanske županije je u potpunosti izgrađena ioptimalna za razmještaj stanovništva i postojeće i planirane potrebe. Na području Dubrovnika 1999.došlo je do preseljenja poštanskog ureda Dubrovnik 2 u nove prostore na Putu Republike 32 gdje sesada nalazi glavni poštanski ured i gdje je otvoren poštanski ured Dubrovnik 11. Ovaj poštanski uredsada je preuzeo funkcije koje je imao poštanski ured Dubrovnik 2 u Gružu.Telekomunikacijski sustav vezaRadi veće sigurnosti u odvijanju telekomunikacijskog prometa uz već izgrađenu međunarodnesvjetlovodne veze Adria 1 i Jadranko izgrađena je otočna svjetlovodna veza Dubrovnik-Elafiti-Mljet-Korčula-Hvar-Split. Položeni su podmorski kablovi između Lastova i Korčule, kao i između Korčule,Mljeta i Pelješca, te uzduž otoka Mljeta (među telefonskim centralama na otoku Goveđari, BabinoPolje i Maranovići).Telekomunikacijski sustavi doživjet će osjetna poboljšanja upotpunjenjem mreže podmorskih ipodzemnih svjetlovodnih kabela. Oni bi morali postati glavna veza među centralama, prema ostatkuHrvatske, Europe i svijeta.Razvitak telekomunikacija temelji se na dogradnji sustava i uvođenju nove digitalne komutacije srazličitim prijenosnim sustavima ovisno o tipu i kapacitetu komutacije, lokaciji u mreži i drugo, koje najednostavan način pružaju mogućnost buduće dogradnje i proširenja.Na području županije smo planirana su sljedeća nova telekomunikacijska čvorišta:1. Gradina, Vela Luka2. Korčula centar, Korčula3. Šipak, Ploče4. Ploče centar, Ploče5. Luka Ploče, Ploče6. Stablina, Ploče7. Metković Konzum, Metković8. Bočina, Metković9. Krvavac 2, Kula Norinska10. Umka,11. Gornja Vrućica, Trpanj12. Hodilje, Ston13. Saplunara, Mljet14. Sobra, Mljet15. Trnovica, Dubrovačko primorje16. Banići, Dubrovačko primorje17. Mokošica 2, Mokošica18. Orašac, Grad Dubrovnik19. Osojnik, Grad Dubrovnik20. Pobriježje, Grad Dubrovnik21. Komolac, Grad Dubrovnik22. Srđ (Bosanka), Dubrovnik23. Trgovište, Mlini24. Čibača, MliniZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije427

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJETakođer su u planu i slijedeće svjetlovodne trase:1. Pleševo brdo-Prometnica za Skrivenu luku, Lastovo2. Ulica Tina Ujevića-Centar Korčule, Korčula3. Prometnica D414 prema Trpnju-Gornja Vrućica, Trpanj4. Ston-Hodilje, Ston5. Cesta Čepikuće-Granični prijelaz – Trnovica6. Mokošica-Pobriježje-Osojnik7. Podmorski kabel Mlini – Cavtat8. Podmorski kabel Dubrovnik-Cavtat-Prevlaka-Crna Gora9. Bijeli Vir-Brestica-Vukov KlanacKada sustav svjetlovodnih kabela bude postavljen, sva će telefonska čvorišta biti povezanameđusobno i sa Dubrovnikom, odnosno ostalom državnom i međudržavnom telekomunikacijskommrežom, dok će postojeće radio relejne veze biti alternativa toj planiranoj mreži.Ovisno o budućim potrebama moguća su odstupanja na planiranoj mreži. Podržava se polaganjeelektroničkih komunikacijskih kabela (trasa) u koridorima cestovne i željezničke infrastrukture radizaštite i očuvanja prostora, te spriječavanja nepotrebnog zauzimanja novih površina, Zbog potreba zanovim uslugama u svim naseljima u novoplaniranim prometnicama potrebno je prostornim planovimaužih područja predvidjeti koridore za ugradnju elektroničke komunikacijske mreže .Radio i TV sustav vezaNa prostoru Dubrovačko-neretvanske županije utvrđene se lokacije radijskih i/ili TV odašiljača ipretvarača, kao i radijski koridori mikrovalnih veza.Odašiljači i TV pretvarači u funkcijiRed.brojGrad/Općina Lokacija NV (m)1. Dubrovnik Dubrovnik (Ploče) 85 6 C-zgr2. Kliševo 266 6 C-zgr3. Komolac 84 19 C-zat4. Lopud 66 20 C-zat5. Srđ 409 76 CIL6. Sustjepan (Mokošica) 9 2 C-crk7. Velika Petka 182 30 R8. Zaton 21 6 C-k9. Korčula Korčula 75 34 R10. Pupnat 370 20 R11. Smokvica 120 36 R12. Metković Metković 106 20 R13. Ploče Baćina 75 24 R14. Blato Blato 221 20 R15. Dubrovačko Primorje Čepikuće 281 6 C-k16. Kručica 38 12.5 C17. Lisac 248 6 C-k18. Majkovi 409 15 C-zat19. Slano 175 19 C-zat20. Smokovljani 185 6 C-k21. Točionik 220 12.5 C22. Trnovica 318 6 C-k23. Veleč 330 20 R24. Konavle Cavtat 80 15 C-zat25. Gruda II (Sv. Ilija) 560 20 R26. Molunat II 120 20 R27. Pločice 285 19 C-zat28. Vitaljina 149 6 C-k29. Kula Norinska Kula Norinska 9 6 C-kZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije428Visina stuba(m)Tip

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE30. Lastovo Lastovo 415 24 R31. Ubli 22 6 C-k32. Mljet Babino polje 186 10 R33. Goveđari 142 20 C-zat34. Maranovići 159 2 C-k35. Orebić Kuna 350 16 R36. Rota 710 22 R37. Trstenik 102 16 R38. Pojezerje Mali Prolog 137 12.5 C39. Slivno Trn-Mihalj 6 6 C-k40. Smokvica Brna 70 20 R41. Ston Mali Ston 350 16 R42. Ponikve 216 16 R43. Ston 0 19 C-zat44. Uljenje 414 20 R45. Žuljana 69 16 R46. Trpanj Vrućica 295 16 R47. Vela Luka Vela Luka 140 20 C-zat48. Župa Dubrovačka Župa Dubrovačka 120 14 C-zatTumač: R – rešetka, C-k – cijev sa zategama, C-z-cijev sa zategama, C-zgr-cijev na zgradi, C-crk-cijev na crkvi, CIL-cilindarPlanske nerealizirane lokacijeRed.brojGrad/OpćinaLokacijaAproksima -cija NV (m)Plan NV (m)NV (m)IzlociranoVS (m)1. Dubrovnik Ljubač (S.brdo 206 m) 200 207 242.Osojnik (ispod kote 443m)429 427 350 243. Šipanska Luka 126 50 244. Opuzen Opuzen (Gradina) 70 130 245. Ploče Ploče 129 129 246.Dubrovačko Doli (Rvač 127 m)primorje128 128 120 247. Šipača (Šipačanj 439) 435 440 248.Janjina Popova Luka (golet ispodvrha 217 m)202 249. Mljet Blato 220 170 2410. Sobra 80 5 2411. Ston Hodilje (Kulina) 160 166 2412.ŽupaKuparidubrovačka60 24Izlocirane nerealizirane lokacije (neplanske)Red.brojGrad/Općina Lokacija NV (m) VS1. Korčula Žrnovo 213 242. Blato Grščica 10 243. Prižba 20 244. Lastovo Pasadur 48 245. Mljet Korita 140 246. Prožurska Luka 15 247. Ropa 95 248. Orebić Prizdrina 300 249. Ston Zamaslina 20 24Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije429

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJERadijski koridori mikrovalnih vezaNaziv objekta 1 Nadm. visina Naziv objekta 2 Nadm. visinaVeza radi/u planuRota 702 Biokovo 1762 radiRota 702 Srđ 409 radiSv. Ilija (Gruda) 560 Spas (Crna Gora) 385 radiDubrovnik, Ćira Carića 4 19 Dubrovnik,Sustjepanske 4 27 radiDubrovnik, Ćira Carića 4 19 Srđ 409 radiSrđ 409 Dubrovnik, Pera Ćingrije 1 39 radiSrđ 409 Koločep, Donje Čelo 91 32 radiSrđ 409 Šipan, Velji vrh 234 radiRota 702 Velika Petka 192 u planuRota 702 Brač, Vidova gora 778 u planuRota 702 Dubrovnik-Hrvatski radio 10 u planuNapomena: Mikrovalna veza se ostvaruje između objekta 1 i objekta 2 (jedan redak = jedan koridor)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije430

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.6.2. ENERGETSKI SUSTAV3.6.2.1. ELEKTROENERGETSKA MREŽAKoncepcijom razvitka elektroprijenosne mreže u Prostornom planu osigurava se optimalnopovezivanje HE “Dubrovnik”, kao i budućih izvora električne energije, s konzumnim područjemŽupanije, te pouzdano povezuje elektroenergetske proizvodne objekte s elektroenergetskim sustavomHrvatske elektroprivrede preko 400, 220 i 110 kV-ne mreže.Sustavno rješenje osigurava potrošačima električne energije Županije visok stupanj pouzdanostiopskrbe iz elektroenergetskog sustava HEP-a, čime se osigurava pouzdana osnova za gospodarskirazvitak ovog područja.Građevine na elekroprijenosnom sustavuVrsta građevineNaziv građevinePostojeće/planiraneNapomenaRasklopno postrojenje 220 kV RP Plat PostojećeTransformatorska stanica220/110/35/20(10) kVTS PlatPlaniranoTransformatorska stanica400/220/110/20(10) kVTS Nova SelaPlaniranoDalekovod 2x220 kVD Plat – Pelješac - Nova Sela spodmorskom kabelskom dionicomPlanirano Alternativno preko BiHDalekovod 2x400 kV D Nova Sela – Zagvozd (Imotski) PlaniranoDalekovod 2x220 kV D HE Dubrovnik – Trebinje Postojeće Dva paralelna dalekovodaUvod dalekovoda 2x220 kV uUvod D HE Dubrovnik – Trebinje uUvod dva paralelnaPlaniranotransformatorsku stanicuTS PlatdalekovodaPodzemni kabel 3x220 kV K HE Dubrovnik – TS Plat Planirano Tri paralelna kabelaTransformatorska stanica 110/35 kVTS KomolacPostojeće/PlaniranoPlanirana rekonstrukcijaTransformatorska stanica 110/35 kV TS Ston Postojeće Planirana rekonstrukcijaTransformatorska stanica 110/35 kVTS BlatoPostojeće/PlaniranoPlanirana rekonstrukcijaTransformatorska stanica 110/35 kV TS Opuzen PostojećeTransformatorska stanica 110/20(10) kV TS Konavle PlaniranoTransformatorska stanica 110/20(10) kV TS Srđ PlaniranoTransformatorska stanica 110/20(10) kVTS LapadZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije431Postojeće/PlaniranoTransformatorska stanica 110/x kV TS Janjina PlaniranoTransformatorska stanica 110/x kV TS Orebić PlaniranoTransformatorska stanica 110/x kV TS Korčula PlaniranoTransformatorska stanica 110/x kV TS Imotica PlaniranoTransformatorska stanica 110/20(10) kV TS Ploče PlaniranoTransformatorska stanica 110/20(10) kV TS Slivno PlaniranoTransformatorska stanica 110/20(10) kV TS Slano PlaniranoTransformatorska stanica 110/20(10) kV TS Orašac PlaniranoDalekovod 110 kV D Makarska – Opuzen PostojećeDalekovod 110 kV D Čapljina - Opuzen PostojećeDalekovod 110 kV D Opuzen – Neum PostojećeDalekovod 110 kV D Neum – Ston PostojećeDalekovod 110 kV D Stari Grad – Blato PostojećeDalekovod 110 kV D Blato – Ston PostojećeDalekovod 110 kV D Ston – Komolac PostojećeDalekovod 110 kV D Trebinje – Komolac PostojećeDalekovod 2x110 kV D HE Dubrovnik – Komolac PostojećeDalekovod 110 kV D Plat – Herceg Novi PlaniranoDalekovod 2x110 kVUvod D Plat – Herceg Novi u TSKonavlePlaniranoDalekovod 2x110 kVUvod D HE Dubrovnik - Komolacu TS PlatPlaniranoDalekovod 2x110 kVUvod D HE Dubrovnik - Komolacu TS SrđPlaniranoPlanirana dogradnjapostojeće TS 35/10 kVLapadDio trase podmorski kabelHvar - KorčulaDio trase podmorski kabelKorčula – Pelješac

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEDalekovod 110 kV D Ploče-Vrgorac PlaniranoDalekovod 2x110 kVUvod D Ploče –Vrgorac u TSNova SelaPlaniranoDalekovod 2x110 kVUvod D Ploče - Opuzen u TSNova SelaPlaniranoDalekovod 2x110 kVUvod južne trojke D Plat – NovaSela u TS SlivnoPlaniranoDalekovod 2x110 kVUvod južne trojke D Plat – NovaSela u TS SlanoPlaniranoDalekovod 2x110 kVUvod južne trojke D Plat – NovaSela u TS OrašacPlaniranoDalekovod 2x110 kVUvod D Opuzen – Neum u TSSlivnoPlaniranoPodzemni kabel 110 kV K HE Dubrovnik – Plat PlaniranoPodzemni kabel 110 kV K Srđ – Lapad PlaniranoPodzemni kabel 2x110 kV K Komolac – Lapad PlaniranoPodzemni kabel 2x110 kVUvod D Komolac – Ston u TSLapadPlaniranoPodzemni kabel 2x110 kV K HE Ombla – Komolac PlaniranoDalekovod 2x110 kVUvod D 110 Blato – Ston u TSJanjinaPlaniranoPostojeće/Podmorski kabel 110 kVK Korčula – PelješacplaniranoDalekovod 2x110 kV D Imotica – Ston PlaniranoDalekovod 110 kV D Nova Sela – Vrgorac PlaniranoDalekovod 110 kV D Opuzen – Slivno PlaniranoPlanira se zamjenapostojećeg kabelaNovi dalekovod 2x220 kV Plat-Nova Sela graditi će se etapno i to prvo dionica Plat-Imotica, a potomdionica Imotica-Nova Sela. Međutim i na dionici Plat-Imotica (l. etapa) postoji mogućnost etapnegradnje koristeći predmetnu dionicu (jedne, i to južne trojke) za privremeni pogon pod naponom 110kV. Već izgradnjom te dionice dalekovoda s priključnim 110 kV vodom Imotica - TS 110 kV “Ston”postigla bi se znatna poboljšanja na elektroopskrbnom sustavu.Dugoročnom orijentacijom razvitka distribucijske mreže Hrvatske elektroprivrede, radovi nadistribucijskoj mreži temeljit će se na uvođenju izravne transformacije 110/10(20) kV i odumiranju 35kV-ne mreže, što je u skladu s praksom europskih država. Tako su predložene neke trafostanice kojeomogućavaju popravljanje naponskih prilika, iako zbog opterećenja nisu potrebne, dok su s drugestrane neke trafostanice 35/10(20) kV zamijenjene novima 110/10(20) kV, iako nisu u potpunostiiskorištene u odnosu na svoj kapacitet. Takav postupak se preporučuje u slučaju potreberekonstrukcije ili izgradnje dugačkih 35 kV vodova, kada se pokazuje da je izgradnja novepojednostavljene trafostanice 110/10(20) kV priključene na obližnji 110 kV vod isplativije rješenje.Građevine na distribucijskom sustavuVrsta građevineTransformatorske stanice35(20) kVTS CavtatTS PrevlakaTS MokošicaTS LapadTS Vela LukaTS LastovoNaziv građevinePostojeće/planiranePostojeće/PlaniranoplaniranoplaniranoPostojeće/PlaniranoplaniranoplaniranoNapomenaPlaniranarekonstrukcijaPlaniranarekonstrukcijaTS Blato (Mljet)planiranoPodmorski kabel 35(20) kV K 35(20) kV rt Goli (Mljet) – Ropa planiranoDalekovod + podmorski D+K 35(20) kV Ston – Prapratno – Sobra – Ropa planiranokabel 35(20) kV(Mljet)Dalekovod 35(20) kVD 35(20) Pločice - PrevlakaplaniranoDalekovod 35(20) kV D 35(20) kV Ploče – Brist planiranoZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije432

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.6.2.2. PROIZVODNI ELEKTROENERGETSKI OBJEKTIU cilju povećanja proizvodnje električne energije planira se realizacija II. faza HE „Dubrovnik“ u Platušto podrazumijeva ugradnju dvije dodatne proizvodne jedinice. Ovo bi zahtijevalo izgradnju još jednogtlačnog tunela s pripadnim pomoćnim građevinama. S obzirom na moguće utjecaje na vodni režim iekološke sustave potrebna je provedba procjene utjecaja zahvata na okoliš i ocjene prihvatljivostizahvata na prirodu.Druga varijanta je proširenje kapaciteta HE “Dubrovnik” ugradnjom trećeg agregata. U konačnici to biomogućilo povećanje moguće godišnje proizvodnje oko 120 GWh.Izgradnja HE “Ombla” u odnosu na energetski potencijal i potrebnu investiciju došla bi u obzir teknegdje iza 2015. Prema Idejnom projektu iz 1996., HE “Ombla” je zamišljena kao postrojenje zaenergetsko korištenje podzemne akumulacije u zaleđu izvora Rijeke dubrovačke. Uz instalirani protokod 60 m³/s i instaliranu snagu od 68,50 MW srednja godišnja proizvodnja električne energije bila bi223,10 GWh.U Prostornom planu Dubrovačko-neretvanske županije zadržava se obveza istraživanja iz Programaprostornog uređenja Republike Hrvatske radi određivanja najpovoljnije lokacije termoenergetskihobjekata (kombi elektrane) na obalnom području, tako da se za područje istraživanja utvrdi širepodručje Dalmacije južno od Zadra i sjeverno od Ploča.Strateški cilj na razini Županije je razvitak energetike u kojem bi se promovirale čiste tehnologije,plinifikacija, energetska učinkovitost, korištenje obnovljivih izvora energije, razvitak poduzetništva izaštita okoliša.Elektroenergetske građevineProizvodne građevineVrsta građevine Naziv građevine Postojeće /Planirano NapomenaHE Dubrovnik Postojeće /planirano Planira se II. faza izgradnjeHidroelektraneHE OmblaPlaniranoHE ZavreljePostojećeHE KonavlePlaniranoZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije433

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.6.2.3. PLINIFIKACIJAS gospodarskog i ekološkog motrišta potrebno predlaže se uključenje Županije u projekt plinifikacijeDalmacije, projekt GEA (Gas Energy Adria).Okosnicu budućeg plinskog sustava Hrvatske čini visokotlačni 75-barski plinovod Pula-Rijeka-Zagreb-Slavonski Brod, koji se veže na međunarodni plinovod Casalborsetti (Italija) – Pula, s plinovodimaOkoli - Gola i Slavonski Brod - Donji Miholjac za prihvat prirodnog plina iz pravca Italije, Norveške iRusije. Na tu bi se okosnicu kod Vrbovskog vezao i plinovod plinskog podsustava Like i Dalmacije.Ovaj plinovod će se do 2011. realizirati do Ploča i nastaviti do Dubrovnika. Zbog toga se nametnulaideja o povezivanju ovog plinovoda, odnosno hrvatskog plinskog transportnog sustava s projektomJonsko-jadranskog plinovoda.Jonsko-jadranski plinovod, koji bi se u albanskom Fieriju priključio na veliki dobavni plinovod TAP(Trans Adriatic Pipeline) preko Albanije i Crne Gore, pokrenut je u cilju dugoročne energetskesigurnosti Republike Hrvatske i dobave prirodnog plina iz novih izvora (srednoistočna, kaspijska iruska nalazišta plina). Projekt je još u studijskoj fazi, ali je već dobio veliku potporu, kako energetskiheuropskih institucija i javnosti, tako i država kroz koje bi trebao proći.Izmjenama i dopunama Prostornnog plana planirano je uključenje Dubrovačko-neretvanske županije uprojekt Jonsko-jadranskog plinovoda. S tim u vezi načelno je utvrđen koridor 75-barskog magistralnogplinovoda kroz područje Županije.S obzirom na elaborat “Smjernice energetskog razvitka Dubrovačko-neretvanske Županije",Energetski institut “Hrvoje Požar”, izrađene za potrebe izrade ovog Plana, predlaže se do realizacijeplinifikacije s međunarodne i državne magistralne mreže plinifikacija većih urbanih središta miješanimodnosno isparenim ukapljenim naftnim plinom (tzv. “satelitska plinska opskrba” - za veća konzumnapodručja).Plinoopskrbne građevineVrsta građevine Naziv građevine NapomenaMagistralni plinovod nazivnog promjera DN1000 mm, maksimalnog operativnog tlaka 75baraMagistralni plinovod nazivnog promjera DN1000 mm, maksimalnog operativnog tlaka 75baraMagistralni plinovodMagistralni plinovodMjerno-redukcijske staniceMagistralni plinovod Split-Ploče, dionica: granicaSplitsko/dalmatinske županije-čvor PločeJonsko-jadranski plinovod, dionica čvor Ploče-gradPloče-prijelaz ispod Malostonskog zaljeva-Pelješac-Dubrovnik-Župa dubrovačka-prijelaz ispodŽupskog zaljeva-Konavosko polje-PrevlakaOdvojni plinovod za BiH, dionica čvor PločegranicaBiHOdvojni plinovod za BiH, dionica Brgat-granica BiHMRS „Ploče“, „Janjina“, „Ston”, „Rudine“, „Slano”,„Dubrovnik“, „Cavtat”Alternativa prekodoline Neretve i BIHZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije434

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.6.2.4. KORIŠTENJE OBNOVLJIVIH IZVORA ENERGIJEPrema programu izgradnje malih hidroelektrana (Program MAHE) planira se izgradnja malehidroelektrane u Konavlima. IDPPDNŽ-om se planira izgradnja male hidroelektrane „Konavle“ naizlaznom dijelu odvodnog tunela Konavoskog polja, a koja bi koristila bujične vode i vode rijeke Ljutekoje se tunelom ispuštaju u more.U sklopu programa ENWIND na području Županije utvrđeno je 19 potencijalnih makrolokacija nakopnu i otocima za izgradnju vjetroelektrana. Korištenjem vjetroturbina klase 500 do 750 kW, mogućeje instalirati 160 do 220 MW. Prostornim planom predložene su lokacije na kopnenom dijelu Županije ito u zaleđu, te na manje izloženim vizurama na poluotoku Pelješcu.VE – vjetroelektraneOpćina/Grad Naselje Lokalitet Površina (ha) ZOP Da/neDubrovnik Riđica Glave 193,92 nePloče Plina Zapad i istok 92,79 neVisočani, Lisac, Podimoč Rudine 481,28 neTopolo, Stupa, Ošlje Vrtog 257,27 neDubrovačkoPrimorjeTočionik, Trnovica Grabova gruda 422,95 nePodgora Štrbina 185,77 neMravinca,Trnova Vjetreno 1 50,52 neMravinca,Trnova Vjetreno 2 40,48 neTrnovica Trštenovo 98,05 neMajkovi Glave 374,70 neKonavle Jasenice/ Stravča/ Duba Konavoska brda 672,56 neKula norinskaMomići Rujnica 301,40 neKula norinska Babine gomile 5,40 neOrebićTrstenik Čućin 195,76 neDonja banda Bila ploča 80,50 nePojezerje Otrić-Seoci, Kobiljača Zveč – Šubir – Raotina 188,00 neSton Sparagovići Ponikve 295,98 neZažablje Vidonje Čukovica 188,45 neUKUPNO 4125,78Kriteriji za smještaj vjetroelektrana:- lokacije izvan obalnog područja- lokacije izvan zaštićenih dijelova prirode- lokacije ne smiju biti unutar planiranih građevinskih zona, infrastrukturnih koridora, zone visokihšuma i poljoprivrednog zemljišta- izvan zona izloženih vizurama vrijednog krajolika, te s mora i zaštićenih kulturno-povijesnih cjelina- minimalna udaljenost zona vjetroelektrana od naselja i drugih objekata najmanje 500 m, dok nivobuke za najbliže objekte ne smije prelaziti 40 dB(A)- kod odabira lokacija vjetroelektrana, kao i odabira veličine jedinica, te boje lopatica i stupa trebavoditi računa o mogućoj vizualnoj degradaciji prostora- za karakteristične lokacije treba izraditi kompjutorsku vizualizaciju vjetroelektrana kako bi serazmotrio utjecaj na fizionomiju krajobraza- radi izbjegavanja elektromagnetskih smetnji mora se voditi računa o smještaju u odnosu natelekomunikacijske uređaje (radio i TV odašiljači, navigacijski uređaji).Planiranje i građenje građevina za iskorištavanje snage vjetra za električnu energiju u ZOP-u nijedopušteno.Konačne lokacije vjetroelektrana moguće je odrediti tek na temelju prethodnih istraživanja, studijapodobnosti i provedbe postupka procjene utjecaja na okoliš.Prirodni potencijal sunčeve energije Dubrovačko-neretvanske županije s prosječno 2500 sunčanih satigodišnje je visok i iznosi 3,4 PWth/god.Međutim, dosadašnja razmatranja pokazala su da pretvorba sunčeve energije, posebno u korisnuniskotemperaturnu (NT) toplinu, u današnjem ekonomskom okruženju nije konkurentnaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije435

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEkonvencionalnim (fosilnim) tehnologijama, primjerice u kućanstvima i obiteljskim kućama, u malimugostiteljskim i smještajnim objektima.Programom korištenja sunčeve energije (Program SUNEN) ocijenjene su realne mogućnosti primjenesunčeve energije za pripremu potrošne tople vode, te grijanje i hlađenje ukoliko se radi o većimsustavima (> 1 TJ/god., što odgovara potrošnji sanitarne tople vode za približno 50000 noćenja ugodini).Fotonaponska primjena, osobito nakon uvođenja nove generacije solarnih ćelija, bit će od praktičnogznačenja kod samostojnih FN sustava, koji nisu priključeni na mrežu, a mogu se pokazati kao jeftinija ipouzdanija opcija za pojedine lokacije na otocima.Potencijal za pasivno korištenje sunčeve energije je izuzetno velik, ali se praktički uopće ne koristi.Obnovom i rekonstrukcijom standardnih zgrada s ciljem povećanja energetske učinkovitosti moguće jepostići uštede od čak 70% u odnosu na sadašnje stanje, a jednako tako uštede u hlađenju mogu bitibarem 50%. Nešto drukčijom prostornom orijentacijom novih naselja i objekata u naselju, drukčijimoblikom objekta, vrstom i orijentacijom krova, te vrstom i kakvoćom prozora i vrata, kao i drugimizborom izolacijskih materijala, uz obvezno osiguranje prirodne ventilacije, ne bi se poskupilaizgradnja, a potrošnja energije bi se smanjila za 50-70%.Energetsko korištenje biomase Program (BIOEN) ima znatne prednosti sa stanovišta utjecaja naokoliš, što bi moglo predstavljati najvažniji poticaj za njeno korištenje u budućnosti. Moguća područjaiskorištavanja biomase u Županiji su:- iskorištavanje ostataka i otpada iz uljara u kogeneracijskim postrojenjima ili kotlovnicama- iskorištavanje drvne mase s opožarenih površina i od čišćenja šuma na otocima u malim sustavimapodručnog grijanja- male kotlovnice na drvo i poljoprivrednu biomasu s mogućnošću suizgaranje otpada na otocima i uunutrašnjosti.Kogeneracija je proizvodnja energije bez odbacivanja neiskorištene energije. U kogeneracijskimpostrojenjima se energija, odnosno toplina neiskorištena pri proizvodnji električne energije, koristi zaproizvodnju toplinske energije.Na području Županije najvjerojatniji objekti za moguću primjenu kogeneracije su unutar prehrambeneindustrije, te veći hotelski objekti. Posebno je potrebno promatrati izgradnju kogeneracijskihpostrojenja na otocima gdje bi znatno mogli podići kvalitetu opskrbe električnom energijom.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije436

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.6.3. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV3.6.3.1. KORIŠTENJE VODAa) VodoopskrbaUsporedo radovima na unapređenju vodoopskrbnih sustava provodit će se sanitarna zaštita izvorišta.Potrebno je izvršiti hidrogeološke radove za utvrđivanje zona sanitarne zaštite i na razini Županijedonijeti odluke o tim zonama.Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovski vodovodNeretvansko-pelješko-korčulansko-lastovski vodovod ostvarivat će se u etapama. U prvoj bi etapi bilopotrebno izvesti nezavršene dionice cjevovoda i vodoopskrbne objekte na otoku Korčuli i poluotokuPelješcu, čime bi se omogućilo dovođenje vode na još neopskrbljena područja (otoci Mljet i Lastovo,središnji dijelovi otoka Korčule i poluotoka Pelješca). U ovoj fazi bez povećanja kapaciteta crpnihpostaja u Prudu i Sreseru moguće je dovesti do svih područja Županije ukupnu količinu vode od 368l/s, od čega za dolinu Neretve 164 l/s, poluotok Pelješac 90 l/s, otok Korčulu 104 l/s, otok Mljet 5 l/s iotok Lastovo 5 l/s.U drugoj bi se etapi ovisno o potrebama ostvarilo povećanje kapaciteta vodovodnog sustava. Premarazvojnim planovima regionalnog vodovoda do 2025. kapacitet mu je planiran na 602 l/s od čega je zaneretvansko područje predviđeno 237,0 l/s, za otok Korčulu 215,00 l/s, Pelješac 111,00 l/s, otok Mljet22,00 l/s i otok Lastovo 17,0 l/s.U cilju sigurnosti opskrbe, osiguranja dodatnih kolišina vode i poboljšanja kakvoće vode planira seuključenje voda sa izvorišta Modro oko u vodoopskrbni sustav Neretvansko-pelješko-korčulanskolastovskogvodovoda.Da bi se cijelo područje kvalitetno opskrbilo vodom potrebno je na glavnom vodu izvesti:- uređenje i sanitarnu zaštitu izvorišta Prud- uređaj za pročišćavanje vode na vodozahvatu- sustav telemetrije- ogranak do vodospremnika „Metković“- crpnu postaju „Kula Norinska“- crpnu postaju “Blace” Q = 472,0 l/s- vodospremnik “Postinje” V = 500 m³- povećanje kapaciteta crpne postaje “Sreser” Q = 415 l/s- dogradnja vodospremnika „Sreser“ V = 2000 m³- cjevovod Janjina - Žuljana - ulaz u more podmorskog cjevovoda za Mljet- paralelni tlačni cjevovod od crpne postaje “Sreser” do vodospremnika “Janjina”- cjevovod prekidna komora “Dingač” - Mokalo- cjevovod prekidna komora “Mokalo” - Orebić (ulaz u more)- dogradnja vodospremnika „Korčula“ V = 2000 m³- cjevovod Brna – spoj za Lastovo- cjevovod odvojak za crpnu postaju “Smokvica” – Blato – Vela Luka- crpne postaje: “Babina” i “Smokvica”Potrebno je s obzirom na potrebe za vodom vodopskrbu gospodarskih zona Pozla Gora u OpćiniPojezerje i Nova Sela u Općini Kula Norinska vezati za ovaj sustav.Na poluotoku Pelješcu planiraju se ogranci s Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo vodovoda svodospremnicima za još nepriključena naselja u općinama Orebić, Trpanj, Janjina i Ston. Planiraniradovi:- cjevovod vodospremnik “Janjina” - Popova Luka- cjevovod vodospremnik “Sreser 2“ - vodospremnik “Stražica”- cjevovod vodospremnik „Stražica“ - Osobjava - Crkvice- cjevovod VS „Janjina“ - Putnikovići – Dančanje – Sparagovići – Metohija- cjevovod za Žuljanu i Mljet- cjevovod za Brijestu- cjevovod Gornja Vrućica - uvala Divna - DubaZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije437

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE- cjevovod Orebić - Viganj- podmorski cjevovod (paralelan postojećem) Račišće - Lovište- vodospremnici: “Orebić” V = 2000 m³; “Žuljana”, “Rožine”, “Stražica”, “Kućište”, “Kuna”,“Oskorušno” V = 500 m³; “Pijavičino”, “Putnikovići”, „ Dančanje“, “Brijesta”, “Divna”, “Postup” V=200 m³; “Popova Luka”, “Borje” V = 100 m³- crpne postaje: „Sreser 2, “Putnikovići”, „Dančanje“ Q = 3,0 l/sNa otoku Korčuli potrebno je dovršiti cjevovod za Lumbardu i vodospremnik u Lumbardi, te izvesti:- crpna postaja „Žrnovo“, “Potirna”,- vodospremnici: “Smokvica”, V = 1000 m³; “Prigradica”, V = 500 m³; “Žrnovska Banja”, “Žrnovo”;“Kneže”, “Račišće”, “Babina”, “Čara 2”, “Potirna”, V = 250 m³.Vodoopskrbni sustav Konavle-istokNa vodovodu Konavle-istok planiraju se radovi na izradi uz uređenje i sanitarnu zaštitu izvorištaKonavoska ljuta izradu kaptaže “Konavoska ljuta”, te izgradnju podsustava „Radovčići“, „Kuna“,„Đurinići,-Vitaljina-Prevlaka“, „Karasovići“ i „Zastolje-Crnjegovina“.Sustav će se realizirati prema izrađenoj projektnoj dokumentaciji “Vodoopskrbni sustav Konavle -istok” i “Vodovod Vitaljine” koju je izradio Građevinski fakultet u Zagrebu. Izdašnost izvora, koji prema“Hidrološkoj studiji malih voda na izvoru Ljute” - Elektroprojekt, 1975., iznosi 168 l/s, može zadovoljitidaleko veće potrebe u budućnosti.Vodoopskrbni podsustav „Vodovađa“ koji bi se vezao na zahvat Veliko vrelo obuhvatio bi vodoopskrbunaselja Palje Brdo i Dobruša, te Bane, Donju i Gornju Vodovađu i Vatase. Izvorište je moguće, ako bise uključilo u vodovodni sustav Konavoske ljute, koristiti u zimskom razdoblju, kada obiluje vodom, zaopskrbu Molunta, Đurinića, Vitaljine, Prevlake i Pločica i to gravitacijski, uz isključenje crpne postaje“Karasovići”.Vodoopskrbni sustav Konavle-zapadRadovi na vodoopskrbnim sustavima Konavle-zapad vezani su uglavnom za uređenje izvorištaDuboka ljuta, rekonstrukciju vodocrpilišta, uvođenje automatike i daljinskog upravljanja. Za naseljeCavtat potrebno je izgraditi vodoopskrbnu mrežu visoke zone. Na cjevovod koji vodi odvodospremnika „Rajčevići“ do naselja Mihanići vezati će se izgradnja podsustava za opskrbu vodomnaselja Jasenice, Šilješki, Brotnice, Stravča i Duba Konavoska. Podsustav će se spojiti na ovajcjevovod u naselju Gabrile.Vodoopskrni sustav Župa dubrovačkaŽupa dubrovačka je u potpunosti opskrbljena vodom. Daljnji radovi vezani su za sanitarnu zaštitu isanaciju kompletnog izvorišta kako bi se osigurala kakvoća i potrebne količine vode za vodoopskrbu,te radovi vezani za rekonstrukciju i dogradnju vodoopskrbnog sustava u cilju poboljšanja kakvoćeopskrbe.Predviđa se izgradnja vodoopskrbnog podsustava naselja Vrelo, Krstac, Klukurići i Trgovište kojiobuhvaća izgradnju crpne postaje „Zavrelje“, vodospremnika „Krstac“ sa pratećim cjevovodima.U cilju poboljšanja vodoopskrbe naselja Gornja Čibača i gospodarske zone Čibača potrebno jeizgraditi cjevovod od crpne postaje „Čelopeci“ do gospodarske zone i opremiti crpnu postaju.Prilagodbom sustava moglo bi se postići ekonomski povoljnije rješenje. Izvor Duboka ljuta, smještenna razini mora, koristio bi se u ljetnom razdoblju, uz izvor Zavrelje kao dopunu. U zimskom razdobljubi se koristilo izvorište Zavrelje locirano na višoj koti (78 m.n.m.).Vodoopskrbni sustav DubrovnikKapacitet vodoopskrbnog sustava Dubrovnik zadovoljava i buduće potrebe, te su budući radovi vezaniuz sanitarnu zaštitu izvora rijeke Omble, rekonstrukcije crpnih postaja na crpilištu, izvedbi filterskoguređaja za čišćenje vode u razdoblju povećane mutnoće, nabavi opreme za stalno praćenje kakvoćesirove i obrađene vode na izvoru Omble, uspostavljanje daljinskog nadzora i upravljanja sustavom,rekonstrukcije dotrajale vodovodne mreže i priključenje preostalih naselja bez javnog vodovoda nasustav. U okviru ovog sustava planiraju se daljnji radovi na podsustavu Mokošica-Pobrežje-Osojnikkoji obuhvaćaju izgradnju crpne postaje Pobrežje i vodospremnika Osojnik s pratećominfrastrukturom i lokalnim mrežama u naseljima. Na užem području Grad planira se izgradnjavodospremnika „Babin Kuk“ uz pripadajuću crpnu postaju i cjevovode.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije438

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEIzgradnjom planirane HE “Ombla” voda iz podzemne akumulacije hidroelektrane će se moći koristiti zaopskrbu Dubrovnika sa susjednim naseljima, te ovisno o potrebama, i šireg dubrovačkog područja,izbjegavajući pumpanje u crpnoj postaji “Komolac”. Kapacitet novog vodozahvata planiranog jekapaciteta 1500 l/s, što je tri puta više od postojećeg.Vodoopskrbni sustav Zaton-Orašac-Trsteno-Brsečine-ElafitiRealizacijom I etape vodoopskrbnog sustava Zaton-Orašac-Elafiti s kaptažom na izvorištu Palata uMalom Zatonu pokriveno je priobalno područje od Zatona do Brsečina, uključujući i Elafitske otoke.Radi poboljšanja vodoopskrbe obalnog područja istočno od Zatona do Lozice planira se izgradnjaprekidne komore u Vrbici i rekonstrukcija cjevovoda Zaton-Štikovica-Lozica.U II. etapi izgradnje sustav bi se proširio na područje u zaleđu s naseljima Ljubač, Kliševo, Mrčevo,Mravinjac i Riđica. Na sustav će se vezati i naselja Dubravica i Majkovi u Općini Dubrovačko primorje.Vodoopskrbni sustav SlanoNa crpilištu Nereze vodoopskrbnog sustava Slano nastavit će se radovi u cilju smanjenja klorida ipovećanja kapaciteta.U drugoj fazi pristupilo bi se realizaciji treće bušotine i njenom kaptiranju. Dosadašnja hidrogeološkaistraživanja pokazala su mogućnost dobivanja većih količina vode (oko 40 l/s), što bi zadovoljilo ibuduće potrebe ovog područja.Zbog osiguranja dovoljnih količina i poboljšanja kakvoće vode u naselju Slano trenutno je u izradiIdejno rješenje povezivanja sustava Orašac-Trsteno-Brsečine sa postojećim sustavom vodoopskrbe izcrpilišta Nereze. U okviru ovog projekta rješila bi se alternativno i vodoopskrba Majkova i Dubravice.Također se i opskrba naselja Doli alternativno planira riješti povezivanjem na vodoopskrbni sustavSlano. Druga mogućnost je vezivanje na vodoopskrbni sustav Stona. Ovisno o rezultatimavodoistražnih radova na području Dola postoji mogućnost uz desalinizaciju korištenja podzemnihzaliha vode za vodoopskrbu ovog područja.Vodoopskrbni sustav StonVodoopskrba će se temeljiti na zahvaćanju vode na području Stonskog polja.Prema zaključcima elaborata “Vodoistražni radovi na području Stona”, Geološki zavod – Zagreb,1985., u vodoopskrbu bi se moglo uključiti 45 l/s vode. U prvoj etapi će se u vodoopskrbni sustavuključiti bunar na lokalitetu “Oko” (15 l/s). U drugoj etapi bi se ovisno o rezultatima vodoistražnihradova (utjecaj crpljenja na bunaru “Oko” na nivo vode na lokalitetu Studenac-Palata) izveli radovi nabunaru Palata. Vodoopskrbni sustav će se proširiti za naselja Česvinica, Kobaš, Broce, Zamaslina,Konštari, Zaton Doli i Doli.Regionalni vodoopskrbni sustav Dubrovnik - zapadRegionalni vodoopskrbni sustav Dubrovnik - zapad bi zajedno sa vodoopskrbnim sustavima Zaton-Orašac-Elafiti, Slano, Ston opskrbljivao vodom područje zapadno od Dubrovnika do Stona, a temeljitće se na iskorištavanju izvorišta Ombla i Palata. O koridorima glavnih cjevovoda (obalni, zaleđem uztrasu autoceste) odlučiti će se temeljem daljnjih istraživanja.Sustav bi davao sigurnost u vodoopskrbi ovog područja s obzirom na izdašnost izvora Omble(minimalna izdašnost za 100 godišnje povratno razdoblje iznosi 2.4 m³/s).Vodoopskrbni sustav Neum-Dubrovačko primorjeNa sustavu Neum-dubrovačko primorje se planira nastavak radova na glavnom cjevovodu odVisočana do Trnovice i Trnove s vodospremnicima i ograncima za pojedina naselja čime će se zaopskrbu stanovništva i razvitak gospodarstva u zaleđu općine Dubrovačko primorje osigurati količinavode od 15 l/s.Izgradnjom vodospremnika u Visočanima i Topolom, te nadogradnjom već postojećeg cjevovodaMoševići-Visočani ostvarene su pretpostavke za vodoopskrbu naselja Štedrica, Topolo, Stupa, Ošlje,Smokovljani i Visočani. Na ovaj sustav planira se povezati zračna luka i gospodarska zona naRudinama za što je potrebno izvesti cjevovod od Visočana do Rudina sa odgovarajućim crpnimpostajama i vodospremnicima.Način vodoopskrbe naselja u sjeverozapadnom dijelu Općine Dubrovačko primorje alternativno sepredviđa iz potencijalnih nalazišta kao najoptimalnije i najekonomičnije rješenje (Trnovica, Lisac,Čepikuće, Podimoć, Trnova i Mravinica). Iz tehničkih razloga još ne postoji idejni projekt oveZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije439

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEmogućnosti, ali njegova realizacija bi uključivala izgradnju vodospremnika i crpne postaje uneposrednoj blizini zahvata (lokacija Lisac-Čepikuće). U naselju Imotica u kojemu također postojipotencijalni zahvat planira se mogućnost izgradnje vodospremnika i crpne postaje za potrebe naseljas mogućnošću alternativne opskrbe susjednih naselja.Vodoopskrbni sustav MetkovićBudući da opskrbni sustav s izvora Doljani ne zadovoljava ni kakvoćom ni kapacitetom rješenje jevezivanje vodoopskrbne mreže Metkovića preko novog vodospremnika na Neretvansko-pelješkokorčulansko-lastovskivodovod. Za naselja u Općini Zažablje čija vodoopskrba je vezana za ovajsustav daljnji radovi su vezani za izgradnju lokalnih mreža naslja i priključaka.Vodoopskrbni sustav PločeOpskrba vodom grada Ploča se planira s vodocrpilišta Modro oko i s vodocrpilišta Klokun, uz uvjetpoboljšanja kakvoće vode, s tim da se ovaj sustav može povezati na regionalni vodovod Makarska iregionalni vodovod Neretva-Pelješac-Korčula-Lastovo.Planirani radovi:- izgradnja vodozahvata “Modro oko” Q = 50 l/s- uređenje i sanitarna zaštita izvorišta Klokun i Modro oko- rekonstrukcija cjevovoda vodospremnik Ploče - Rogotin - Komin- izgradnja cjevovoda: vodozahvat Klokun-vodospremnik “Dobrogošće”, vodozahvat Modro oko -vodospremnik “Šarić Struga”- izgradnja cjevovoda vodospremnik „Šarić Struga“ – vodospremnik „Ploče“- izgradnja vodospremnika: “Dobrogošće”, “Stablina”, “Šarić Struga”, “Rogotin”, “Kozjak”, druga faza“Ploča“Vodoopskrbni sustav ButinaBudući radovi na vodoopskrbnom sustavu Butina vezani su za sanitarno uređenje izvorišta.Priključenjem na ovaj vodovodni sustav preko crpne postaje planirane kod naselja Kobiljača riješila bise vodoopskrba naselja Mali Prolog i Pozla Gora u općini Pojezerje. Alternativno se razmatravodopskrba gospodarskih zona Pozla Gora i Kula Norinska iz ovog sustava, međutim, to bi s obziromna potrebne količine vode zahtijevalo rekonstrukciju cjelokupnog sustava.Vodoopskrbni sustav MljetVodoopskrba svih naselja otoka Mljeta će se riješiti povezivanjem na regionalni Neretvansko-pelješkokorčulansko-lastovskivodovod preko već položenog podmornog cjevovoda uvala Kupjenova naPelješcu - uvala Zaklopita na Mljetu. Planira se izgradnja glavnog cjevovoda preko cijelog otoka sograncima i vodospremnicima za pojedina naselja. Razvod glavne mreže cjevovoda i smještajvodoopskrbnih objekata u Nacionalnom parku rješavati će se u skladu s Prostornim planomNacionalnog parka. U prijelaznom razdoblju do izgradnje kompletnog vodoopskrbnog sustava otokakroz povezivanje na regionalni NPKL(M) vodovod planira se opskrba naselja Maranovići, Okuklje,Prožura, Prožurska Luka, Sobra, Babino Polje, Blato, Ropa i Kozarica u središnjem dijelu otokakorištenjem podzemnih zaliha bočate vode na lokacijama Blatina kod Sobre, Blatsko polje i Slatinakod Kozarice preradom u vodopostrojenjima za desalinizaciju i provizornim razvodom alkatenskimcijevima koji omogućava punjenje postojećih gustijerni, te izgradnja vodopostrojenja za desalinizacijumorske vode na lokacijama Goveđari i Saplunara, a u funkciji provizornog razvoda za okolnapripadajuća naselja na zapadnoj i istočnoj strani otoka.Vodoopskrbni sustav BlatoBlatski vodovod s kapacitetom od 80 l/s bi u zimskom razdoblju mogao zadovoljiti potrebe zapadnogdijela otoka, dok bi se u ljetnom, sušnom razdoblju za vrijeme povećane potrošnje vode, potrebe zavodom zadovoljavale iz Blatskog vodovoda i Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovskog vodovoda.Vodovod Blato bi uzimao po potrebi dio vode iz Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovskogvodovoda i bio reverzibilan za potrebe distribucije vode prema istočnom dijelu otoka.Na vodoopskrbnom sustavu će se vršiti daljnja hidrogeološka ispitivanja u svrhu povećanja kapacitetacrpilišta.Uz to se planira izgradnja uređaja za kondicioniranje i sljedećih cjevovoda i vodospremnika navodoopskrbnoj mreži:- cjevovod Karbuni (uvala Zaglav) - Tri Luke - Poplat - Vela luka,Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije440

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE- cjevovod Blato – Potirna – Tri Luke,- cjevovod Vela Luka – Gradina - Stračinčica - Privala - Proizd,- cjevovod Bristva – Crna Luka - uvala Prapratna – uvala Tankaraca - uvala Stračinčica- cjevovod Naplovac – Blaca – Rasoha – Babina- vodospremnci: Gradina i PoplatVodoopskrbni sustav LastovoOpskrba vodom otoka Lastova će se osigurati u I. etapi povećanjem kapaciteta crpljenja i ugradnjomuređaja za desalinizaciju boćate vode u Prgovom polju kojim bi se omogućila isporuka potrebnihkoličina od oko 8 l/s. U II. etapi radovi su vezani za dovod vode s kopna iz Neretvansko-pelješkokorčulsko-lastovovskogvodovoda preko postojećeg podmorskog cjevovoda. Na ovaj način će seosigurati oko 15 l/s.Predviđaju se slijedeći radovi:I etapa- radovi na vodozahvatu Prgovo polje- sanacija postojećih vodospremnika- zamjena dotrajalih glavnih cjevovoda- izgradnja vodospremnika „Zaklopatica“- izgradnja prekidne komore „Pijevor“- izgradnja vodospremnika „Lastovo“- prekidna komora „Glavice“II etapa- izgradnja otočne dionice NPKL vodovoda- izgradnja vodospremnika „Sveti Luka“- cjevovod vodospremnik „Sveti Luka“-vodospremnik „Skrivena Luka“- vodospremnik „Skrivena Luka“- vodospremnik „Prehodišće“- cjevovod Vodospremnik „Prehodišće“ – Pasadurb) NavodnjavanjeU sklopu provedbe NAPNAV-a (Nacionalni program navodnjavanja) izrađen je i usvojen Plannavodnjavanja za područje Dubrovačko-neretvanske županije u kojem su na temelju analize prirodnihresursa (pedoloških i hidropedoloških podataka) i ograničenja s obzirom na potrebu zaštite prirodnihvrijednosti, a ponajviše biološke i krajobrazne raznolikosti definirana potencijalna i prioritetna područjaza navodnjavanje, utvrđeni zahvati vode, dat prijedlog koncepcije navodnjavanja, procijenjena veličinaobuhvata, te utvrđeni socio-ekonomski učinci izgradnje i primjene sustava za navodnjavanje.Ukupne površine pogodne za navodnjavanje obuhvaćaju 26 855 ha, od čega Općini Blato pripada3326 ha, Općini Dubrovačko primorje 1769 ha, Gradu Dubrovniku 1420 ha, Općini Janjina 517 ha,Općini Konavle 3336 ha, Gradu Korčuli 2164 ha, Općini Kula Norinska 258 ha, Općini Lastovo 261 ha,Općini Lumbarda 587 ha, Gradu Metkoviću 1093 ha, Općini Mljet 396 ha, Gradu Opuzenu 1824 ha,Općini Orebić 1992 ha, Gradu Ploče 1576 ha, Općini Pojezerje 253 ha, Općini Slivno 707 ha, OpćiniSmokvica 505 ha, Općini Ston 1482 ha, Općini Trpanj 312 ha, Općini Vela Luka 1870 ha, OpćiniZažablje 535 ha i Općini Župa dubrovačka 663 ha.Temeljem Plana navodnjavanja planirani su projekti navodnjavanja za pojedina melioracijskapodručja: Donja Neretva, Vrgorsko polje, Konavosko polje, Stonsko polje, Župa dubrovačka, Donjebato (Lumbarda), Desne (Kula Norinska), Raba (Slivno), Kuna (Pelješac), te Čarsko polje, Smokvičkopolje, Kruševo, Vrbovica i Brdat na otoku Korčuli.Donjoneretvansko područjeDanašnja izgrađenost sustava za navodnjavanje, koji je u zapuštenom stanju, omogućujenavodnjavanje tek dijela poljodjelskih površina, uz stalnu opasnost od zaslanjenja tla i gubitkapoljodjelskih površina. Stoga je potrebno osigurati dovoljne količina svježe nezaslanjene vode zanavodnjavanje koja će potisnuti more iz vodonosnika i površinskih vodotoka.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije441

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJETakođer je potrebno je u potpunosti rekonstruirati magistralni natapni kanal i sanirati natapne mreže,te nastaviti radove na kanalskoj distribucijskoj mreži za navodnjavanje.Studijom Navodnjavanje u Donjoj Neretvi, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2006., određenesu smjernice navodnjavanja u donjem toku Neretve, te date varijante rješenja glavnog dovoda vode doobradivih površina. Jedna od mogućnosti koja je detaljnije valorizirana idejnim rješenjemNavodnjavanje u Donjoj Neretvi, Projektni biro Split d.o.o., Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu iGrađevinsko-arhitektonski fakultet u Splitu, 2007, je pregradnja rijeke Neretve mobilnom pregradom usušnom razdoblju, čime bi se spriječio prodor morske vode uzvodno. U tom bi slučaju bilo mogućekvalitetnu nezaslanjenu vodu koristiti za navodnjavanje u neograničenim količinama. Izvan sezonenavodnjavanja pregrada bi bila stalno spuštena na dno, jer su tada znatno veći dotoci svježe vode suzvodnog dijela sliva. Ovim rješenjem bi se osigurali isti uvjeti plovnosti kakvi su i sada bez pregrade.Tijekom ljeta bilo bi moguće realizacijom pregrade osim osvježavanja voda Male Neretve,osvježavanje i ostalih vodotoka (Crna rijeka, kanal Vlaška, Desanska rijeka) i jezera (Birina, MihaljZa realizaciju sustava navodnjavanja potrebno je izgraditi mobilnu pregradu, crpne stanice sazahvatom izravno iz korita rijeke Neretve i Male Neretve, te mikroakumulaciju s gravitacijskommrežom za natapanje. Tijekom razrade idejnog projekta, podsustavi Opuzen i Luke su spojeni ujedinstveni podsustav Opuzen sifonskim prijelazom ispod Neretve, tako da bi se građevinama usustavu za navodnjavanje formirala dva podsustava.Na podsustav Koševo-Vrbovci i Mislina voda se gravitacijski dovodi iz Neretve do sadašnjeg glavnogdovodnog kanala iz kojeg se preko crpnih stanica izravno tlači u dovodne cjevovode i cjevovodesekundarne mreže.Za podsustav Opuzen koji uključuje područja Vidrice, Opuzen-ušće i Luke se svježa voda zanavodnjavanje preko ustave u Opuzenu upušta u Malu Neretvu. Za ovo područje se osim crpljenjaizravno u natapnu mrežu predviđa i crpljenje preko glavne crpne stanice Opuzen na Maloj Neretvi ujednu manju akumulaciju (Lađište), iz koje bi se omogućilo prilagodljivije i racionalnije navodnjavanje.Za navodnjavanje područja Luke je predviđen sifonski prijelaz ispod Neretve.Sustavom navodnjavanja bi se obuhvatilo ukupno 4280 ha, od čega u I. fazi 2820 ha (tzv. bivšedruštveno vlasništvo).Za predmetno rješenje razrađeno idejnim projektom treba izraditi Studiju o utjecaju na okoliš, teprovesti postupke procjene utjecaja na okoliš i sva potrebita daljnja istraživanja.Konavosko poljeNavodnjavanje Konavoskog polja obuhvaćeno je Idejnim projektom navodnjavanja Konavoskog polja(izradio: Institut građevinarstva Hrvatske d.d., Poslovni centar Split, 2008.). Temeljne postavke izelaborata prihvaćaju se smjernicama ovih Izmjena i dopuna Prostornog plana.Sustav za navodnjavanje temeljit će se na iskorištavanju vode s vodostana hidroelektrane “Dubrovnik”u Platu. Korištenje vode za navodnjavanje iz vodostana „Plat“, odnosno iz hidroenergetskog sustavaHE „Trebišnjica“ je definirano u vodoprivrednoj suglasnosti pod brojem 1996/57 od 12. 6, 1957.izdanoj od strane Uprave za vodoprivredu NR Hrvatske kojom je utvrđena obveza osiguranja količinevode od 3300 l/s za potrebe navodnjavanja Konavoskog i Župskog polja, te vodoopskrbe naselja odSlanog do Herceg Novog.Sustav ima kapacitet za navodnjavanje svih za poljoprivredu pogodnih zemljišta Konavoskog polja. Oddopuštena količine od 3300 l/s će se za potrebe navodnjavanja Konavoskog polja uzimati 2010 l/s.Ostatak će se odvojiti za vodoopskrbu Cavtata (110 l/s), vodoopskrbu Herceg Novog (620 l/s), tenavodnjavanje Župe dubrovačke (150 l/s).Ukupna površina područja obuhvata iznosi 2963 ha, od čega je prema agropedološkim analizama istupnju uređenosti i grupiranosti pojedinih poljoprivrednih parcela moguće navodnjavati 2315 hapoljoprivrednog zemljišta..Sustav će se sastojati od magistralnog dovodnog čeličnog cjevovoda, prekidnih komora radi sniženjatlaka u natapnoj mreži, vodospreme „Rajčevići za vodoopskrbu Cavtata i distribucijske cijevne mrežedo natapnih površina. Magistralni cjevovod Plat-Debeli Brijeg za dovod vode iz vodostana HEDubrovnik, zamišljen kao gravitacijski, će se položiti sredinom polja, uglavnom uz postojećeprometnice i vodotoke, u duljini od 22 940 m.Područje Konavoskog polja je podijeljeno u četiri cjeline odnosno podsustava s obzirom na prekidnekomore iz koje se opskrbljuje: podsustav I vezan za prekidnu komoru Uskoplje površine 175 ha,podsustav II vezan za prekidnu komoru Gabrile površine 255 ha, podsustav III vezan za prekidnuZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije442

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEkomoru Mihanići površine 460 ha i podsustav IV vezan za prekidnu komoru Pridvorje površine 1425ha.Predlaže se izgradnja zatvorene, tj, ukopane cijevne mreže. Na dionicama područnih cjevovoda seplanira ugradnja hidranata za opskrbljivanje uređaja za navodnjavanje potrebnom količinom vode.Navodnjavanje parcela se predviđa kišenjem i sustavom “kap po kap”.Planira se fazna izgradnja sustava. Prva faza obuhvaća izgradnju magistralnog cjevovoda sa svimprekidnim komorama i priključnim odvojcima od magistralnog cjevovoda do prekidne komore. Drugafaza obuhvaća izgradnju svih područnih cjevovoda i putne mreže podsustava i, II i III. Zadnja, III fazase sastoji od izgradnje IV podsustava za navodnjavanje.Izvor Ljute s Vodovađom i drugim izvorima manjeg kapaciteta predstavljaju još jedno rješenje zanavodnjavanje poljoprivrednih površina. Međutim, jedino sustav s vodostana hidroelektrane“Dubrovnik” može osigurati dovoljne količine vode za natapanje u sušnom razdoblju.Vrgorsko poljeUsporedo s izgradnjom melioracijskog odvodnog sustava potrebno je pristupiti rješenju navodnjavanjapolja. Dovod vode je moguć iz planirane akumulacije Klokun na Trebižatu u BiH kanalom kroz poljeRastok, tunelom Rastok i obodnim kanalom planiranim uz sjeverni rub Vrgorskog polja. Kroz poljeteče rijeka Matica koja u ljetnim mjesecima ima protok oko 2 m³/s, pa je i iz nje moguće zahvatiti vodu.Prikladnim zahvatima u rijeci Matici npr. izgradnjom mobilnih pregrada i stvaranjem uspora moguće jezahvatiti vodu na vrlo racionalan način uzduž cijelog toka rijeke. Vode za navodnjavanje ima dovoljno,naročito ukoliko se predvidi navodnjavanje parcela umjetnim kišenjem i sustavom “kap po kap”.Općina Župa dubrovačkaZa navodnjavanje poljoprivrednih površina Općine Župa dubrovačka planira se izgradnja sustava zanavodnjavanje s vodozahvatom na vodnoj komori HE “Dubrovnik”. Voda za navodnjevanje se savodostana putem glavnog cjevovoda dužine 5 860 m dovodi do pojedinih vodosprema smještenihneposredno uz glavni cjevovod sa kojih se putem distribucijskih cjevovoda odvodi do potrošača. Savodospreme Sv. Ivan će se navodnjavati poljoprivredne površine u naselju Plat, sa vodospremeKrastavac poljoprivredne površine u naselju Soline, sa vodospreme Zavrelje poljoprivredne površineistoimenog naselja, sa vodospreme Klokurići poljoprivredne površine na području naselja Brašina, dokće se sa vodospreme Suđurac pokrivati najveći dio površina, nizinski dio i padine Župskog polja.Ukupne površine koje će se navodnjavati zauzimaju oko 300 ha za što će se osigurati putem glavnogcjevovoda količina vode od 134 l/s. Navodnjavanje parcela predviđeno je mikrorasprskivačima ikapanjem.Dio površina bi se mogao pokriti skupljanjem izvorskih i oborinskih voda u površinske akumulacijetijekom vlažnog, jesensko-zimskog dijela godine, te korištenjem u ljetnom razdoblju.Donje blato – LumbardaZa navodnjavanje poljoprivrednih povšina planira se izgradnja akumulacije za sezonsko (ljetno)pokrivanje potreba za vodom na lokaciji nekadašnjeg kamenoloma Krkmača, te glavnih dovodihcjevovoda za dovođenje vode do vodosprema s distribucijom vode putem natapne mreže do pojedinihparcela. Akumulacija bi se punila zahvaćanjem podzemne vode na bušotinama predviđenima zbogproblema zaslanjivanja na višim horizontima dalje od mora npr. Gornje blato. Obuhvat poljoprivrednihpovršina koji bi se navodnjavao iznosi 100 ha, za što je potrebno osigurati količinu vode oko 10 l/s.Navodnjavanje površina je predviđeno mikrorasprskivačima i kapanjem.Dubrovačko primorjePovršine oko Slanog i u njegovom zaleđu od 1768 ha nalaze se na različitim nadmorskim visinama. Ublizini nema nekog većeg i stalnog vodotoka, akumulacije ili većeg izvora. Postoji niz manjih izvora skojih je moguće u zimskom razdoblju prikupiti dovoljnu količinu vode i spremiti je u više manjihakumulacija za navodnjavanje obradivih površina.DubrovnikOko Dubrovnika ima 1420 ha vrlo kvalitetnih obradivih površina. Budući da su vrlo blizu izvora rijekeOmble planira se zahvat vode za navodnjavanje upravo na tom izvoru u dogovoru sa ostalimkorisnicima.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije443

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPoluotok PelješacNa poluotoku Pelješcu postoji nekoliko lokacija sa površinama zemljišta pogodnim za navodnjavanje.Za navodnjavanje Stonskog polja moguće je zahvaćati podzemne vode iz karbonatne podloge poljakoja se nalazi ispod 10-tak metara površinskog, kvartarnog pokrivača. Kako su količine vodeograničene i koriste se za vodoopskrbu preostaje mogućnost hvatanja oborina i bujičnih voda ukišnom razdoblju, te akumuliranja u manjim akumulacijama.Na području Kune i ostalim područjima koje su na višim kotama nema većeg izvora vode, osimkišnice. Uz skupljanje kišnice moguće je korištenje podzemne vode što tek treba istražiti, te vode izNeretvansko-pelješko-korčulansko-lastovskog vodovoda spremanjem u manje akumulacije u zimskomrazdoblju. Isto vrijedi za nekoliko lokalnih izvora.OtociNa otocima nema vodotoka niti većih izvora. Manji izvori se prihranjuju s lokalnih slivova. Nešto vodekoje ima su leće slatke podzemne vode okružene morem koje se sada koriste na Lastovu (Prgovo,Duboka), Korčuli (Blatsko polje), na Mljetu i na Elafitima. Uz korištenje podzemnih voda postojimogućnost skupljanja kišnice u manje akumulacije ili akumuliranja iz regionalnog NPKLM vodovoda uzimskom razdoblju na području korčulanskih polja (Donje blato-Lumbarda, Čarsko, Smokvičko,Kruševo, Vrbovica i Bradat).Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije444

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.6.3.2. ODVODNJA OTPADNIH VODAZaštita voda i mora od onečišćenja otpadnim vodama osigurat će se izgradnjom kanalizacijskihsustava naselja, turističkih, poslovnih i proizvodnih objekata s uređajem za pročišćavanje i ispustom uprijamnik.Kanalizacijski sustavi se planiraju za sva veća naselja, naselja u obalnom području, naselja uzvodotoke i jezera, te naselja u vodozaštitnom području izvorišta koja se koriste u vodoopskrbi. Prioritetsu radovi na odvodnim sustavima Dubrovnika, Cavtata, Župe Dubrovačke, Zatona i Orašca, Slanog,Elafita, Nacionalnog parka Mljet, Malostonskog zaljeva, Orebića, Trpnja, Korčule, Lumbarde, Blata,Vela Luke, Ubla, Lastova, Metkovića, Opuzena i Ploča.Stupanj pročišćavanja na uređaju za čišćenje i duljina podmorskog ispusta moraju zadovoljiti zahtjevezaštite mora:- na morskim plažama sukladno zakonskoj regulativi o standardima kakvoće mora na morskimplažama;- II. vrste za ostalo obalno more.Stupanj pročišćavanja (prethodno pročišćavanje, I., II. i III. stupanj) otpadnih voda na uređajima zaproćišćavanje sukladno zakonskoj regulativi utvrđuje se u odnosu na veličinu uređaja (ES) i prijamnik(osjetljivost područja).Uređaji za pročišćavanje mogu se realizirati etapno odnosno fazno. Etapnost odnosno faznost uređajamože se odnositi na kapacitet uređaja za pročišćavanje i stupanj pročišćavanja otpadnih voda, adetaljnije se definira tehničkom dokumentacijom i vodopravnim uvjetima.Otpadne vode proizvodnih pogona i servisa moraju se prije ispuštanja u javnu kanalizaciju pročistiti navlastitim uređajima do stupnja komunalnih otpadnih voda.Za naselja izvan zaštićenog obalnog područja, koja se zbog topografskih uvjeta i male gustoćenaseljenosti, te relativno malog broja stanovnika neće obuhvatiti javnim kanalizacijskim sustavimapredviđa se individualno zbrinjavanje otpadnih voda sa septičkim jamama ili nepropusnim sabirnimjamama koje bi se praznile na uređajima za pročišćavanje.Ukoliko bude iskazan odgovarajući interes ova naselja mogu formirati izdvojene sustave odvodnje svlastitim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda i ispustom u prijamnik.Studijom zbrinjavanja mulja s uređaja za pročišćavanje mora se utvrditi način obrade mulja imogućnost njegova korištenja u poljoprivredi, cvjećarstvu i šumarstvu, kao i pitanje njegovogkonačnog zbrinjavanja kada ga nije moguće koristiti.Sukladno Studiji zaštite voda i mora Dubrovačko-neretvanske županije utvrđuje se obveza obrade izbrinjavanja mulja na području Dubrovačko-neretvanske županije na svim uređajajima zapročišćavanje otpadnih voda I stupnja, nazivnog kapaciteta večeg od 10 000 ES.Mulj koji nastaje na manjim uređajima za pročišćavanje otpadnih voda, te fekalni mulj iz septičkih jamakoji nastaje na područjima gdje se primjenjuju postupci individualnog zbrinjavanja otpadnih voda će seodvoziti i obrađivati na uređajima za pročišćavanje otpadnih voda opremljenim postrojenjem za obradumulja.U određenim slučajevima kao npr. za Elafite, Mljet, Lastovo i sl. predlaže se primjena manje složenihpostupaka kao što je obrada na biljnim gredicama.Općenito, obrađeni mulj će se odlagati na posebno uređena odlagališta, jer mu je zbog krškog terenaograničena uporaba.Sustavi odvodnje i pročišćavanja otpadnih vodaKonavleRješenje odvodnje otpadnih voda Cavtata temelji se se na idejnom projektu odvodnje “Fekalnakanalizacija Cavtat” što ju je izradio Inženjerski projektni zavod, Zagreb, 1990., te idejnom rješenju“Sustav odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda Cavtata”, IGH Zagreb, 1998., u kojem je izvršenaraščlamba za odabir optimalnog položaja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda i podmornogZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije445

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEispusta. Pročišćene otpadne vode Cavtata, Zvekovice i zračne luke “Dubrovnik” će se ispuštati dugimpodmorskim ispustom u otvoreno more s južne strane poluotoka Sustjepana. Uređaj za pročišćavanjeje izgrađen u tunelskoj galeriji, kako bi se na taj način spriječilo širenje neugodnih mirisa. Nakonizgradnje glavnog obalnog kolektora naselja Cavtat sa uređejem za pročišćavanje i podmorskimispustom na koji su priključeni svi hotelski objekti daljnji radovi su vezani za priključenje stambenihobjekata naselja Cavtat, te proširenje sustava prema naselju Zvekovica i zračnoj luci.Na ostalim područjima koja nisu do sada rješavala problem odvodnje otpadnih voda potrebno jeizvršiti istraživačke radove (geološke, hidrogeološke, oceanografske i dr.) i prići izradi projektnedokumentacije (Molunat, Gruda, Čilipi).Kanalizacijskim sustavom Gruda planira se obuhvatiti naselja Gruda, Ljuta i Lovorno. Prijamnikpročišćenih otpadnih voda je vodotok Konavočica.Župa dubrovačkaNajpovoljnije se za I. etapu ostvarenja kanalizacijskog sustava Župe dubrovačke pokazalo rješenje sobalnim kolektorom, na koji bi se vezala kanalizacijska mreža naselja i gospodarskih sadržaja,koristeći izgrađene dionice obalnog kolektora u Srebrenom, Mlinima i Kuparima, uređajem zapročišćavanje i podmorskim ispustom na rtu Pelegrin.U drugoj etapi izgradila bi se preostala dionica obalnog kolektora od pogona HE “Dubrovnik” do Mlinas interpoliranim crpnim postajama u Platu kod hotela “Plat” i kod rta Kostur. Radi potrebe većegstupnja zaštite obalnog mora uređaj za pročišćavanje i podmorski ispust bi se produženjem obalnogkolektora realizirao zapadnije, na izdvojenoj lokaciji, ispod brda Trapit.Kanalizacijskim sustavom će se obuhvatiti naselja Brašina, Čelopeci, Čibača, Kupari, Mlini, Petrača,Plat, Soline, Srebreno i Zavrelje.Grad DubrovnikKoncepcija buduće izgradnje kanalizacijskog sustava Dubrovnika će obuhvaćati dvije faze:- otklanjane nedostataka na sustavu temeljem raščlambe i ocjene postojećeg stanja za što će seuspostaviti monitoring sustava i priobalnog mora;- daljnji razvitak kanalizacijskog sustava u odnosu na potrebe prostornog razvitka Dubrovnika izahtjeve za zaštitom priobalnog mora.Planirani radovi:- rekonstrukcija kanalizacijske mreže povijesne jezgre grada Dubrovnika,- rekonstrukcija crpnih postaja, te premještanje crpnih postaja “Vila Dubrovnik” i “Belvedere”,- izgradnja kanalizacijske mreže za gradska područja Solitudo i Gospino polje,- povezivanje naselja Komolac, Rožat, Stara Mokošica, Lozica, Vrbica i Sustjepan na kanalizacijskisustav Dubrovnika,- izgradnja kanalizacijskog sustava otoka Lokruma,- izgradnja kanalizacijskog sustava Bosanka,- izgradnjom oborinske kanalizacije razdvojiti kanalizaciju za oborinske i otpadne vode,- premještanje uređaja za pročišćavanje u tunelsku galeriju,- uspostavljanje daljinskog nadzora i upravljanja kanalizacijskim sustavom,Za područje Rijeke dubrovačke uz mrežu gravitacijskih i tlačnih kolektora potrebna je izgradnja petcrpnih postaja (Stara Mokošica, Prijevor, Obuljeno, Komolac i Lozica), dok za Solitudo i Gospino poljepredviđena po jedna crpna postaja.Za naselje Bosanku i planirane turističke zone na Srđu predviđa se vlastiti kanalizacijski sustav sauređajem za proišćavanje i ispustom u prijamnik. Stupanj pročišćavanja će se definirati tehničkomdokumentacijom i vodopravnim uvjetima.Zaton - Orašac - Trsteno - BrsečineZa naselja Mali Zaton, Veliki Zaton i Orašac se planira kanalizacijski sustav, s jednim zajedničkimuređajem za pročišćavanje otpadnih voda, koji će se priključiti na podmorski ispust izgrađen u okviruturističkog naselja “Vrtovi sunca” u Orašcu.Prema projektu izgradnje naselje Orašac bi imalo jednu crpnu stanicu s pripadajućim gravitacijskim itlačnim kolektorima. Sustav odvodnje šireg područja Zatona (Veliki Zaton, Mali Zaton, Štikovica,Vrbica) sačinjavat će šest crpnih stanica sa pripadajućim cjevovodima.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije446

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEZa Trsteno i Brsečine se planiraju zasebni kanalizacijski sustavi s uređajima za čišćenje i podmorskimispustima.ElafitiZasebni kanalizacijski sustavi se planiraju za naselja Lopud, Suđurađ i Šipanska Luka s uređajima začišćenje i ispustima u otvoreno more s južne strane otoka. Za otok Koločep planira se rješenje sazajedničkim kanalizacijskim sustavom naselja Gornje i Donje Čelo i ispuštanjem pročišćenih otpadnihvoda u Koločepski kanal.Dubrovačko primorjeU naselju Slano je potrebno nastaviti radove na glavnom obalnom kolektoru kojeg treba produžiti naistočnu stranu zaljeva do naselja Banja i kanalizacijskoj mreži naselja. Radi se o zasebnom sustavukojega će sačinjavati četiri crpne stanice sa pripadajućim gravitacijskim kolektorima, tlačnimvodovima, uređajem za pročišćavanje i podmorskim ispustom u Koločepski kanal kod hotela Osmine.Uređaj za čišćenje sa svojim kapacitetom treba omogućiti i prihvaćanje otpadnih voda naseljaSlađenovići, Kručica i Banići, uključujući i novoplaniranu zonu u Banićima i uvali Budima.Ostala dva sustava odvodnje predstavljaju sustave za potrebe odvodnje otpadnih voda naselja Doli, tekampa i turističkog naselja u uvali Smokvina sa uređajem za pročišćavanje i podmorskim ispustom.Malostonski zaljevNaselja Malostonskog zaljeva (Mali Ston, Duba, Hodilje, Luka i Zamaslina),uključivo Ston i Broce uzStonski kanal, će rješavati odvodnju otpadnih voda vezivanjem na regionalnu kanalizaciju Neum -Mljetski kanal.Za građevinsko područje sa Razvojno-istraživačkim centrom u zaljevu Bistrina i turističko naseljePlanikovac predviđeno je također priključenje kanalizacijske mreže na regionalnu kanalizaciju. Uzaljevu Bistrina planira se izgradnja crpne stanice i tlačnog voda sa spojem na sustav odvodnje Neum– Mljetski kanal.Odvodnja obalnog dijela općine Slivno (Komarna, Duboka, Klek i buduća turistička zona u uvaliMoračna) predmnijeva izgradnju priključnog kolektora Komarna – Neum na regionalni sustav.Rješenje odvodnja otpadni voda naselja Brijesta, Drače i Sreser s Janjinom daje se u dvije varijante.Prema prvoj varijanti otpadne vode će se zajedničkim kanalizacijskim sustavom nakon tretmana nauređaju za pročišćavanje odvodnjavati s južne strane Pelješca, u otvoreno more Mljetskog kanala.Prema drugoj varijanti prikupljene otpadne vode bi se odvodile na uređaj za pročišćavanje i podmorskiispust zapadno od naselja Sreser i ispuštale u otvoreno more izvan akvatorija posebnog rezervataMalostonski zaljev i Malo more.izvan Međutim ovo predstavlja velik zahvat kojemu moraju prethoditiistražni radovi i studije.Otok MljetKanalizacijski sustavi s uređajem za pročišćavanje i podmorskim ispustima prvenstveno se planirajuza sva naselja čije otpadne vode zagađuju obalno more: Soline, Babine Kuće, Pomena, Polače,Goveđari, Kozarica, Ropa, dio naselja Babino Polje – Uvala Sutmiholjska, Sobra, Prožurska Luka,Okuklje i Saplunara.Pprioritet predstavlja odvodnja otpadnih voda Nacionalnog parka Mljet, a na način kako je to utvrđenoProstornim planom Nacionalnog parka Mljet.Odvodnja otpadnih voda priobalnih naselja izvan područja Nacionalnog parka Mljet rješavat će selokalnim kanalizacijskim sustavom svakog pojedinog naselja.Za Babino polje , najveće naselje otoka, je također planiran kanalizacijski sustav s uređajem zapročišćavanje i ispustom. Detaljnijom dokumentacijom i vodopravnim uvjetima će se utvrditi potrebanstupanj pročišćavanja otpadnih voda na uređaju. Također je potrebno ispitati i varijantu eventualnogdislociranja uređaja za pročišćavanje prema obali i ispuštanje pročišćenih otpadnih voda u moreputem podmorskog ispusta.Središnji i zapadni dio poluotoka PelješcaPlaniraju se zajednički sustavi odvodnje otpadnih voda građevinska područja naselja i gospodarskihzona u obalnom području:- za naselje Lovište sa TZ „Bili dvori“,- za naselja Perna, Kučište i Viganj,Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije447

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE- za naselje Orebić sa turističkim i poslovnim zonama i naseljima Podgorje i Stankovići,- za naseljeTrpanj,- za naselje Trstenik, te- za naselje Žuljana.Za kanalizacijski sustav Orebića izrađena je studija odvodnog sustava (Hrvatske vode VGO Split) iglavna tehnička dokumentacija („Hidroprojekt – ing“ d.o.o. iz Zagreba) prema kojoj će se zbrinjavatiotpadne vode. Prikupljene otpadne vode naselja i gospodarskih zona odvode se glavnim kolektorimapoloženim obalnom prometnicom i glavnom pelješkom cestom na uređaj za pročišćavanje i podmorskiispust smještenima kod hotela Orsan na istočnom kraju naselja, te se nakon pročišćavanja ispuštaju uPelješki kanal.Naselja Viganj, Kućište i Perna imaju zajednički sustav odvodnje sa uređajem za pročišćavanje ipodmorskim ispustom.Otok KorčulaPrikupljene otpadne vode Vela Luke zbog zatvorenosti velolučkog akvatorija, nakon pročišćavanjaprebacivat će se kroz planirani hidrotehnički tunel na sjevernu stranu otoka do Punte od Prapratne,odakle će se disponirati u podmorje Korčulanskog kanala.Dispozicija otpadnih voda naselja Blato je predviđena dugim podmorskim ispustom kod Bristve u moreKorčulanskog kanala. Otpadne vode će se odvoditi glavnim kolektorom kroz postojeći hidrotehničkitunel za odvodnju poplavnih voda iz Blatskog polja do uređaja za pročišćavanje i podmorskog ispustakoji se planiraju na istočnoj strani uvale Bristva.Za grad Korčulu treba prići rješavanju cjelokupne kanalizacije s uređajem za čišćenje i ispustomotpadnih voda u Pelješki kanal. Studijom upravljanja otpadnim vodama grada Korčule, koju je izradioGrađevinski fakultet u Zagrebu, utvrđeni su izvori onečišćenja, količina i sastav otpadnih voda, teplaniran najpodobniji način i mjesto čišćenja i ispuštanja otpadnih voda. Usvojenim rješenjemprikupljene će se otpadne vode iz podsustava “Grad” i “Dominče” odvoditi na zajednički uređaj zapročišćavanje planiran na lokaciji Carevića glavica i preko podmorskog ispusta na punti Borak upuštatiu podmorje Pelješkog kanala.Za naselje Žrnovo sa Žrnovskom Banjom planiran je zaseban sustav odvodnje, s tim da se u daljnjojrazradi kanalizacijskog sustava naselja Korčule ispita eventualna mogućnost priključenja na ovajsustav.Na kanalizacijskom sustavu Lumbarde potrebno je zbog nekvalitetne gradnje izvršiti rekonstrukcijuglavnog tlačnog kolektora, te izgraditi uređaj za pročišćavanje i kanalizacijsku mrežu naselja s crpnimpostajama kojima će se prikupljene otpadne vode potiskivati u postojeći glavni tlačni kolektor.Zbog pojave onečišćenja otpadnim vodama u zatvorenim uvalama Brne, Zavalatice i Račišća trebatće i za ova naselja izgraditi odvodne sustave. Naselje Smokvica sa Brnom i planiranom zračnomlukom rješavat će odvodnju zajedničkim kanalizacijskim sustavom s uređajem za čišćenje u Brni ipodmorskim ispustom na rtu Veliki Zaglav. Kanalizacija naselja Čare u Zavalatici će se priključiti nauređaj za čišćenje i podmorski ispust planiran na lokaciji Dugi rat.MetkovićOtpadne vode središnjeg dijela grada Metkovića na lijevoj obali Neretve za koji već postojikanalizacijska mreža će se zajedno s otpadnim vodama iz novih dijelova naselja (područje uz državnucestu Metković-Opuzen, Klade) prihvatiti lijevoobalnim obuhvatnim kolektorom i podvodnim sifonomprebaciti na desnu obalu odakle će se zajedno s otpadnim vodama naselja s desne obale iindustrijsko-trgovačke zone odvesti do uređaja za pročišćavanje koji bi se izgradio nizvodno odnaseljenog područja. Otpadne vode će se nakon obrade na uređaju za pročišćavanje ispuštati uNeretvu. Na kanalizacijski sustav bi se uključila i naselja Vid i Prud, čije otpadne vode sadaugrožavaju izvorište Prud koji se koristi za vodoopskrbu i rijeku Norin.Naselja Kula Norinska i Krvavac u općini Kula Norinska imati će vlastiti kanalizacijski sustav suređajem za pročišćavanje i ispustom u Neretvu.U općini Zažablje planira se izgradnja kanalizacijskih sustava naselja Mlinište i Bijeli Vir.OpuzenPlanira se nastavak radova na glavnoj i sekundarnoj kanalizacijskoj mreži naselja Opuzen.Kanalizacijskim sustavom obuhvatit će se uz naselje Opuzen i Podgradina i Buk Vlaka.Za naselje Blace planira se kanalizacijski sustav s uređajem za pročišćavanje i ispustom u otvorenomore. Na ovaj sustav će se vezati odvodnja uvala Soline i Duba.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije448

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPločePlaniranim sustavom će se skupljati otpadne vode grada Ploča, Rogotina i Šarić Struge. Za uži diograda planira se izgradnja razdjelnog kanalizacijskog sustava. Otpadne vode prikupljene sabirnommrežom će se tlačnim sifonom položenim ispod zaljeva luke Ploče prebacivati do uređaja zapročišćavanje na lokalitetu Višnjica i nakon pročišćavanja ispuštati u otvoreno more dugimpodmorskim ispustom. Oborinske vode će se odvojeno prikupljati i pročišćavati prije ispuštanja umore.Naselje Komin će imati zasebni sustav s uređajem za pročišćavanje i ispustom u Neretvu.Za naselje Staševicu, kao i druga veća naselja u Vrgorskom polju (Otrić Seoci, Kobiljača) potrebno jezapočeti radove na odvodnji posebice stoga jer su smještena na slijevnom području izvora Klokun iModro oko.Otok LastovoKanalizacijska mreža s uređajem za čišćenje i podmorskim ispustom planira se na otoku Lastovu zanaselja Ubli, Prižba, Pasadur, Prehodišće, Zaklopatica, Lastovo i Skrivena Luka. Prioritet se dajerješavanju odvodnje naselja Lastovo i Ubli, te Pasadura s Jurjevom lukom i hotelom “Solitudo” zbogugroženosti akvatorija Mali lago.Otpadne vode naselja Lastovo prikupljati će se na najnižoj koti naselja uz rub polja Lokavje, odakle bise gravitacijskim vodom kroz tunel ispod prijevoja odvodile do podmorskog ispusta kod pristaništa Sv.Mihovil.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije449

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.6.3.3. UREĐENJE REŽIMA VODAa) Zaštita od erozije i uređenje bujicaRadovi na zaštiti od štetnog djelovanja voda obuhvaćat će hidrotehničke i biološko-tehničke radove.Hidrotehničke radove čine čišćenje korita bujica, te izrada betonske obloge, stepenica i pregrada ukoritima. Biološki radovi na zaštiti od erozije obuhvaćat će pošumljivanje, uzgoj i održavanje zaštitnevegetacije, krčenje raslinja, terasiranje tla i izgradnju gradona. Zaštita tla postiže se i određenimmjerama, kao što su to zabrana sječe grmlja i drveća, zabrana odlaganja otpada, način korištenjapoljoprivrednog zemljišta.Radovi su predviđeni na bujičnim i erozijskim površinama Konavoskog polja, Župe dubrovačke, Srđa,Komolačke kotline, Mokošice, Orašca, Slanog, Stona, Trpnja, Orebića, Kleka i Pojezerja.Uz to je još potrebno izvršiti radove na čitavom nizu bujica od lokalnog značaja u koje spadajukopnene priobalne bujice, bujice poluotoka Pelješca, kao i bujice na otocima Korčuli, Lastovu, Mljetu iElafitima.Radove je potrebno uskladiti s poljodjelskom i šumarskom djelatnosti i sa zahtjevima zaštite prirode.b) Uređenje vodotoka i zaštita od poplavaNeretvansko područjeSanacijski radovi na uređenju vodotoka vezani su za rijeku Neretvu čije su obale ugrožene erozijomzbog naglih oscilacija vodostaja prouzročenih radom hidroenergetskih objekata s akumulacijama (HE“Jablanica”, HE “Rama”, HE “Grabovica”, HE “Salakovac”, HE “Mostar”, HE “Čapljina”).Prioritet u zaštiti od poplava predstavlja zaštita grada Metkovića na desnoj obali Neretve od velikihvoda Neretve. Branjenja površina će obuhvaćati 830ha, od čega bi na urbanizirane i poljodjelskepovršine u Republici Hrvatskoj otpadalo 450ha. Obrana od poplava se osigurava za 50-godišnjuvjerojatnost pojave. Donji stroj željezničke pruge predstavlja objekt obrane od poplava od straneNeretve. Za obranu od poplava s područja Vid-Norin, koje nastaju od izvora po njegovom sjevernomrubu i velikih voda Neretve koje prodiru kroz ušće Norina, planira se izgradnja nasipa trasompostojećeg nasipa za zaštitu Jerkovca, uz cestu Metković-Vid, lijevom obalom vodotoka Glibuša, tedalje kroz Gabela polje u Bosni i Hercegovini.Potrebno je nastaviti sa započetim radovima na zaštiti naselja, poljoprivrednih površina iinfrastrukturnih objekata prostora uz rijeku Neretvu. Zaštitu provesti na način da se sve velike vodeNeretve provede njenim koritom bez rasterećenja kroz korito Male Neretve, čime se stvara mogućnostzaštite od plavljenja i potpune urbanizacije već izgrađenog prostora uz Malu Neretvu.Planom se predviđa i izgradnja novog odvodnog tunela između Vrgorskog polja (u predjelu Krotuša) ijezera Birine u cilju smanjivanja veličine i vremena plavljenja Vrgorskog polja i stavljanja u funkcijuizgrađenih objekata za odvodnju polja Rastok.U sklopu ovih radova također se predviđaju radovi na zaštiti obala jezera Birina, kao i regulacijskiradovi na Crnoj rijeci i kanalu Vlaška.Također se predviđaju i ostali manje zahtjevni regulacijski radovi na rijeci Mala Neretva, spojnomkanalu Baćinski tunel-more i dr.Konavosko poljeIdejno rješenje “Melioracijsko uređenje Konavoskog polja”, Vodoprivreda Split, 1987., razmatra četirivarijante zaštite od poplavnih voda ovisno o načinu rekonstrukcije tunela i retenziranju poplavnih voda.Prostornim planom se prihvaća varijanta s retencijom koja bi se formirala između obrambenih nasipauz Ljutu i Kopačicu. Kota krune nasipa je 49,0 m.n.m. Povremena retencija će se formirati nanajnižem dijelu polja, neposredno uz tunel, odnosno uz vodotoke Ljutu i Kopačicu, za poplavne vodepovratnog perioda većeg od 25 godina.Tunel je visinski nepovoljno smješten, budući da mu se puni kapacitet ostvaruje tek iznad kote usporaod 46,50 m.n.m. kada je već preplavljeno 118 ha površine polja s zapremninom poplavne vode od1,23 x 10 6 m³. Stanje bi se poboljšalo spuštanjem nivelete na ulaznom dijelu tunela u dužini 115metara. Inače kapacitet tunela je 60 m³/s, a ponora 20 m³/s.Radi zaštite od brdskih voda poljodjelskih površina u nizinskom dijelu polja izgraditi će se obodni kanalpo sjevernim obroncima polja između Ljute i Gabrila po kotama između 75-85 m.n.m. Obodni kanal ćeZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije450

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEpresijecati bujične tokove i vododerine u slijevu Kopačice i Ljute, izuzevši tri najzapadnije, prihvaćatinjihove vode i vode sa slijeva, te putem odvodnih kanala najkraćim putem ih svesti do Kopačice iLjute.Na vodotoku Ljuta i bujicama Konavočici i Kopačici će se nastaviti s regulacijskim radovima. Vodotociće se dimenzionirati na 50-godišnje velike vode.Vrgorsko poljeZa rješenje problema evakuacije velikih voda iz Vrgorskog polja, kao i ostvarenje mogućnostiodvođenja poplavnih voda iz polja Rastok, kroz izgrađeni odvodni tunel Rastok, usvojena je varijantaprema kojoj se višak vode do maksimalno 60 m³/s odvodi novim tunelom Birina. Pri tome protok krozpostojeći tunel „Krotuša“ ostaje isti kao i do sada (maksimalno 48-50 m³/s). S obzirom da sustavodvodnje od jezera Birina do mora prolazi kroz gradsko područje Ploča i da je vrlo složen, to i na tomprostoru treba izgraditi čitav niz objekata. U tom smislu za konačno rješenje odvodnje predviđeni susljedeći građevinski zahvati:- izgradnja tunela „Birina“ od Krotuše do jezera Birina,- prokop spojnog kanala do tunela „Birina“ na području Krotuše,- betonska preljevna pregrada za povećanje taloženja u Vrgorskom polju oko 80 m uzvodno odulaznog portala tunela „Birina“,- prokop odvodnog kanala od tunela „Birina“ do jezera Birina,- regulacija Matice Vrgorske na području Prigon,- izgradnja obodnog kanala na području Vrgorskog polja od Stinjevca do korita rijeke MaticeVrgorske uzvodno od Prigona,- produbljenja i proširenja spojnih kanala jezera Birina-Crna rijeka-more, kao i osiguranje obalanasipima jezera Birina i spojnih kanala,- rekonstrukcija spojnog kanala odvodnog tunela Baćinska jezera s morem,- betonska preljevna pregrada za povećanje taloženja u Vrgorskom polju oko 80 m uzvodno odulaznog portala postojećeg tunela „Krotuša“c) Melioracijska odvodnjaNeretvansko područjeElaboratom “Vodnogospodarsko rješenje i uređenje sliva Donje Neretve - I. faza”, Građevinski fakultetSplit, 1996., predloženo je melioracijsko uređenje doline Neretve koje se oslanja na dosadašnjeprojekte.Dosadašnjim hidromelioracijskim radovima, od pedesetih do pred Domovinski rat, koji su imali za ciljisušivanje cjelokupnog područja delte Neretve i privođenje poljoprivrednoj proizvodnji, nepristupačna imalarična dolina postala je velikim dijelom suvremeno poljoprivredno područje.Međutim, intenzivnom melioracijom uništava se prirodni krajobraz i ugrožava se prirodna ravnoteža.Donjoneretvansko područje je, zbog raznolikosti ornitofaune koja ovdje prezimljuje ili je na preletuprema Africi, uvršteno u Ramsarski popis močvara od međunarodne važnosti, te u projekt "Bird LifeInternational: Important Bird Areas in Europe". Programom prostornog uređenja Republike Hrvatskepredlaže se zaštita cjelokupnog područja doline donje Neretve u rangu parka prirode.Netaknute značajne površine nalažu prilikom hidromelioracijskog uređivanja zemljišta oprez. Potrebnoje težiti održivom razvitku koji neće štetiti okolišu.Zbog neriješenih vlasničkih odnosa ne koriste se meliorirane i uređene površine bivšeg društvenogzemljišta, koje su sada u državnom vlasništvu, a koriste se još netaknuta područja i tako narušavaostali dio vrijedne izvorne prirode.Stoga se radovi u budućnosti moraju prije svega temeljiti na zaštiti i unapređenju postojećeg sustava.Potrebno je spriječiti sve nekontrolirane radnje na državnom zemljištu, zaustaviti devastiranje iuništavanje izgrađenih objekata melioracijskog sustava, te usvojiti model upravljanja cjelokupnimprostorom donje Neretve.Potrebno je provoditi interdisciplinarna istraživanja (biološka, ekološka, pedološka, hidrološkohidraulička,geomehanička i hidrogeološka) kojima će se, među ostalim, preispitivati mogućnostiproširenja melioracijskih zahvata, te utvrditi obuhvat i način korištenja zemljišta za poljoprivrednuZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije451

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEproizvodnju, a u cilju zaštite voda, tla i zemljišta, te očuvanja biološke raznolikosti (održivi razvoj upoljoprivredi).Pri samoj realizaciji vodnogospodarskih zahvata potrebno je predvidjeti mjere ublažavanja negativnihposljedica.U prvoj fazi potrebno je sanirati oštećenja na crpnim postajama i kanalizacijskoj mreži oštećenojslijeganjem zemljišta i zapuštenoj zbog neriješenih imovinskih odnosa nakon propadanja nekadašnjihdruštvenih poduzeća, tako da je gotovo potrebno graditi novu mrežu po starim trasama. U ciljuunapređenja stanja potrebno je u prvom redu uspostaviti kvalitetan monitoring i motrenje (vodostaji,kemizam - posebno slanost, meteorološki parametri). Potrebno je obnoviti piezometre radi praćenjapodzemne vode. Sve rezultate mjerenja potrebno je organizirati u jedinstvenu bazu podataka,uključujući i dostupna prijašnja mjerenja.Rješavati se mora zaslanjivanje površinskog sloja tla jer je to najveći problem. U tu svrhu će sekontrolirati dotok podvirne mineralizirane vode iz dubljih vodonosnih slojeva. Također će seorganizirati mjerenja kako bi se utvrdilo koje razine vode u kanalima treba održavati, odnosno pokojem režimu trebaju raditi crpne postaje. To je potrebno jer se pri nižim vodostajima povećava dotokiz aluvijalnog podzemlja, dok se pri višim vodostajima javlja zamočvarivanje niskog zemljišta.Na području Opuzen - ušće, gdje kote terena variraju od - 3,0 m.n.m do + 2,0 m.n.m., povoljno bi bilosustavom ustava kaskadno održavati razine vode po dijelovima mreže sukladno kotama terena.Prije rekonstrukcije postojeće kanalske mreže kao i postojećih crpnih stanica, treba izvršiti ocjenupotrebnih zahvata s obzirom na izmjene koje su od trenutka projektiranja do danas nastale na terenu(npr. na područje Opuzen ušće ne dolazi ranije projektirana drenirana voda iz Vidrica, koja se umjestosifonom u ovo područje izravno prepumpava u Malu Neretvu).Sanaciju melioracijskog sustava uz potrebne rekonstrukcije i dogradnje, potrebno je izvršiti namelioracijskim područjima Koševo-Vrbovci, Luke, Vidrice i Opuzen-ušće.Radi zaštite melioracijskog područja Vidrice potrebno je izvršiti rekonstrukciju zečjeg nasipa uz lijevuobalu Male Neretve.Također je potrebno predvidjeti minimalne melioracijske radove u današnjem inundacijskom prostoruMale Neretve, u novim uvjetima regulacijskih radova (bez rasterećenja velikih voda Neretve kroz koritoMale Neretve).Za melioracijsko područje Kuti, na kojem je izveden dio radova (izgrađen je lateralni kanal sa zaštitnimnasipom i dio glavne kanalske mreže) i dio područja Vid-Norin između rijeka Norin i Neretva treba prijenastavka bilo kakvih daljnjih aktivnosti provesti potrebna interdisciplinarna istraživanja (biološka,ekološka, pedološka) kojima će se definirati vrsta i veličina potrebnih zahvata.Povećana cijena energije zahtijevati će radove na kanalizacijskoj mreži i crpnim postajama.Kanalizacijski sustav mora biti racionalan što se tiče utroška energije i efikasan što se tiče odvodnjepoplavnih voda na melioracijskom sustavu. Kao i na ostalim vodnogospodarskim sustavima predviđase uvođenje automatizacije, daljinskog upravljanja i vođenja procesa.Konavosko poljeUnutrašnje odnosno vlastite vode melioracijskog područja će se odvesti gravitacijskim putemotvorenom kanalskom mrežom u glavne recipijente Kopačicu, Konavočicu i Ljutu. Kanalska mrežaprilagođena je zahtjevima oblikovanja poljoprivrednih tabli i putnoj mreži, zadržavajući postojećekanale. Sastojati će se od detaljnih kanala koji prikupljaju površinske vode s poljoprivrednih parcela ikanala višeg reda koje sprovode prikupljene vode u recipijent. Kanali su dimenzionirani da moguprihvatiti 25-godišnje velike vode. Podzemna drenažna mreža će se realizirati na najnižim kotamapolja gdje su tla sa slabom propusnošću. Površine pod podzemnom drenažom će iznositi oko 320 ha.Vrgorsko poljeParalelno s izvođenjem radova na zaštiti od poplavnih voda Vrgorskog polja potrebno je nastavitiradove na melioracijskoj odvodnji (odvodni kanali, sabirni kanali). Neodržavanu i oštećenu odvodnumrežu potrebno je rekonstruirati.Blatsko polje i Donje Blato na KorčuliBlatsko polje ima dosta uredan vodni režim, te nisu potrebni značajniji radovi na rekonstrukcijisustava. Međutim, potrebno je uvesti redovito održavanje kanala. Radi omogućavanja normalnogZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije452

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEotjecanja predlaže se što prije izvršiti rekonstrukciju prijelaza vodovoda preko glavnog odvodnogkanala.Planom se predviđa i melioracijsko uređenje polja Donje Blato u Općini Lumbarda.Vinopolje na LastovuBudući da veći zahvati na melioracijskom uređenju polja zahtijevaju provedbu komasacije, Planom sepredlažu samo manji radovi na održavanju kanala od Vinopolja do uvale Ubli.Postoji mogućnost izgradnje manje retencije u višem dijelu polja kojom bi se zadržavao vodni val isprječavalo poplavljivanje, a u vegetacijskom razdoblju bi omogućavala navodnjavanje polja.Stonsko poljePotrebno je nastaviti radove na regulaciji Perunskog potoka, izradi detaljne kanalske odvodne mreže,izradi natapnog sustava, te redovito obavljati radove na održavanju hidromelioracijskog sustava.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije453

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.7. POSTUPANJE S OTPADOMDubrovačko-neretvanska županija je temeljem Zakona o otpadu („Narodne novine“, broj 178/04.,111/06.) donijela Plan gospodarenja otpadom Dubrovačko-neretvanske županije („Službeni glasnikDubrovačko-neretvanske županije“, broj 8/08.) koji sadrži:- mjere izbjegavanja i smanjenja nastajanja otpada- mjere gospodarenja otpadom prema najboljoj dostupnoj tehnologiji koja ne zahtijeva visoketroškove- mjere iskorištavanja vrijednih svojstava otpada, odnosno program odvojenog skupljanja- plan gradnje građevina u sustavu gospodarenja otpadom- popis otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta s mjerama sanacije- mjere nadzora i praćenja gospodarenja otpadom- izvore i visinu financijskih sredstava za provedbu pojedinih mjera, te- rokove za izvršenje pojedinih mjera.Dubrovačko-neretvanska županija je usvojila također elaborat „Popis lokacija otpadom onečišćenogtla“ kao podlogu za izradu Plana sanacije otpadom onečišćenog tla i neuređenih odlagališta“.Na temelju ocjene pojedinih međuzavisnih elemenata izvedena je procjena kretanja, stvaranja iodlaganja otpada za razdoblje od 2008. do. 2030.g. Procjena je da će se ukupna količina komunalnogotpada koju treba zbrinuti, kretati od 61.251 t u 2008. do 104.717 t u 2030. Povećanje proizlazi izočekivanog povećanja specifične količine otpada po stanovniku, obima poslovanja turističke privrede,osobnog standarda, ukupne gospodarske aktivnosti, te drugih zavisnih faktora.Količine ostalih vrsta otpada nisu do sada sustavno praćene na području Dubrovačko-neretvanskežupanije. U nastavku se procjena prema temeljena na bazi podataka iz Plana gospodarenja otpadomRH i prijavljenih količina u Katastar emisija u okoliš.Procjena količina pojedinih vrsta otpada Dubrovačko-nertetvanske županije (u tonama)Vrsta otpada 2008. 2015.Građevinski otpad 78 000 117 000Poljoprivredni i šumarsko-drvni otpad 52 000 64 000Opasni otpad 310 350Ambalažni otpad 10 000 14 000Otpadna vozila 2 000 3 000Otpadne gume vozila 2 000 3 000Otpadna električna i elektronička oprema 2 000 4 000Komunalni mulj - -Otpad životinjskog porijekla 4 000 6 000Otpadna ulja i zauljeni otpad 1 700 2 500Otpadne baterije i akumulatori 0Postojana organska zagađivala 0Medicinski otpad 80 130Studijom “Zbrinjavanje komunalnog otpada u Dubrovačko-neretvanskoj županiji”, izrađenom zapotrebe Prostornog plana Županije, utvrđena je strategija postupanja s komunalnim otpadom, te jeizrađen prijedlog gospodarenja otpadom, koji podrazumjeva smanjenjivanje nastajanja otpada,smanjenjivanje količina otpada koji se odlaže na odlagališta – odvojeno skupljanje otpada,smanjivanje negativnog utjecaja na okoliš, klimu i ljudsko zdravlje, te oporabu (mehaničku, biološku,energetsku) otpada. Također su određene potencijalne makrolokacije za objekte u sustavugospodarenja otpadom. Projekt sustavnog zbrinjavanja komunalnog otpada planira se ostvaritinajkasnije do 2015., do kada bi se morao izgraditi županijski centar za gospodarenje otpadom.Projekt sustavnog zbrinavanja komunalnog otpada podrazumjeva uspostavu Županijskog centra zagospodarenje otpadom, Usporedo se provodi postupak zatvaranja i sanacije postojećih odlagalištakomunalnog i drugog otpada, te se na nivou lokalne samouprave uspostavljaju kontrolirana i uređenasanitarna odlagališta ili pretovarne stanice, kao dio mreže postrojenja i građevina nužnih zafunkcioniranje sustava gospodarenja otpadom.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije454

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJENa određenim lokacijama osim odlaganja otpada treba osigurati prostor i za druge aktivnosti, kao npr:- provođenje kompostiranja biorazgradivog otpada iz domaćinstva, ugostiteljstva, te zelenog otpadas javnih površina i sl.- skladištenje izdvojeno skupljenog ambalažnog stakla, papira i kartona, plastične ambalaže,metalnog glomaznog otpada, metala (iz npr. reciklažnih dvorišta i sabirnih punktova do otpremeobrađivaču i krajnjem potrošaču)- sakupljanje opasnog otpada u sabirnim punktovima. Na području gradova i općina predviđena suskladišta za prihvat opasnog otpada, ali bez predobrade- reciklažu građevinskog otpadnog materijala i dr.Na području Županije treba odrediti veći broj mogućih lokacija za skupljanje i obradu građevinskogotpada koje se mogu smjestiti uz sanirana odlagališta otpada. Na području većih naselja planirana jegradnja reciklažnih dvorišta, kao podsustava primarne reciklaže. U svim gradovima i općinama biti ćepostavljen veći broj spremnika za odvojeno prikupljanje otpada (papir, staklo i PET ambalaža), tzv.zelenih otoka.U sklopu županijskog centra za gospodarenje otpadom predviđaju se sljedeći sadržaji:- priprema, privremeno skladištenje, predobrada (čišćenje, baliranje, prešanje i sl.) izdvojenoskupljenog otpada na mjestu nastanka kao što su staklo, papir i karton, plastična ambalaža, metalii dr.- sortirnica otpada koji u svom sastavu nema biorazgradivog otpada, pastoznih i tekućih vrstaotpada. U sklopu sortirnice smješta se odgovarajući tip reciklažnog dvorišta- skladištenje opasnog otpada do njegove otpreme u centar za obradu i odlaganje (na područjuRepublike Hrvatske planira se izgradnja 4 centra za obradu i odlaganje opasnog otpada)- biološka obrada biorazgradivog otpada iz domaćinstva i ugostiteljstva s kompostiranjem;- pogon za termičku obradu ostatnog organskog otpada iz navedenih procesa predobrade isortiranja otpada, poželjno s iskorištenjem topline u obliku električne energije- pogon za obradu i sortiranje građevinskog otpada- odlagalište ostatka nakon obrade.Pregled građevina za odlaganje otpada na području Dubrovačko-neretvanske županijeOpćina/Grad Naselje Lokalitet VrstaPovršin Postojeće/ ZOPa (ha) planirano da/neDubrovnikOsojnik Osojnik OG plOsojnik Grabovica OK, OI 4,0 ptPloče Baćina Lovornik OK, OI,OG 2,3 pt neMetković Dubravica Dubravica OK, OI, OG 3,1 pt neBlato Blato Sitnica OK, OI, OG pt neDubrovačkoLisac-Čepikuće Banjevica OK, OI, OO, O = K4 20,00 pl nePrimorjeVisočani Visočani OG pl neSlano Kučalin do OG pl neLastovo Lastovo Kalac-Sv Luka OK, OI, OG plLumbarda Lumbarda Kokojevica OK, OI 3,6 pt daMljet Babino polje Babino polje-Žukovac K1, K2 i K3 1,13 pl daOK – odlagalište komunalnog otpada; OI – odlagalište inertnog otpada; OG– odlagalište građevinskog otpadaOO – građevina za obradu otpada; O – građevina za skladištenje opasnog otpada do otpreme u centar za obradu opasnogotpadaDinamički gledano, program gospodarenja otpadom se planira realizirati u sljedećih pet godina,najkasnije do 2015., u tri vremenske faze:Faza 1 - predstavlja prijelazno razdoblje – sanacija odlagališta- Lovornik (Ploče), Kokojevica (Lumbarda), Ugrinovica (Smokvica), Sitnica (Blato-Vela Luka),Sozanj (Lastovo), Vinošte (Trpanj), Vardište (Janjina)Faza 2 – uspostava funkcije saniranih odlagališta- Grabovica (Dubrovnik) - Dubrovnik i okolica sa otokom Mljetom, Lovornik (Ploče), Dubravica(Metković) - dolina Neretve, Kokojevica (Lumbarda), Sitnica (Blato-Vela Luka) - otok Korčulai Kalac (otok Lastovo)Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije455

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEFaza 3- 1 lokacija - Županijski centar sa pretovarnim stanicamaOsnovna zadaća u skladu sa zakonskom regulativom je sanacija i zatvaranje postojećih odlagališta iako je to moguće ponovna uporaba nakon sanacije kao sanitarnih odlagališta do otvaranjažupanijskog centra za gospodarenje otpadom. Smatramo da se sljedeće lokacije odmah nakonsanacije moraju zatvoriti i napustiti: Osičine i Podvlaštica (Orebić), Vinošte (Trpanj), Vardište (Janjina),Krućica (Lastovo) i Ugrinovica (Smokvica).Faza 2 obuhvaća proces uspostave funkcije sanitarnih odlagališta s pratećim sadržajima do otvaranjažupanijskog centraTijekom vremena otočka odlagališta bi se trebala prestati koristiti za odlaganje komunalnog otpada ikoristila bi se isključivo kao odlagališta inertnog otpada, te eventualno koristila za smještaj pretovarnestanice, odlagališta (skladišta) izdvojeno skupljenih vrsta otpada do otpreme na centralno mjesto užupaniji, moguće obrade i sl. Istu ulogu bi preuzela i kopnena odlagališta po izgradnji županijskogcentra za gospodarenje otpadom.Ovisno o dinamici izgradnje županijskog centra potrebno je razmotriti realizaciju sanitarnog odlagalištaza otok Lastovo gdje se otpad odlaže na nesanitaran način, na lokaciji Sozanj, iznad morske obale.Predlaže se lokacija Kalac u području Sv. Luke. Lokaciju je potrebno predvidjeti kao sanitarnoodlagalište komunalnog otpada, uz obvezu prethodnog odvajanja otpada.Na otoku Mljetu se zbog visokih troškova uređenja odlagališta ne preporuča realizacija odlagališta zakomunalni otpad. Eventualno je moguće zadržati odlaganje inertnog otpada. S područja otoka Mljetaotpad će se odlagati u press kontejnere i odvoziti na odlagalište na kopnu.Treća faza predstavlja izgradnju županijskog centra za gospodarenje otpadom. Županijski centar biosim reciklažnog centra sadržavao objekte za predobradu pojedinih vrsta otpada, te odlagalište zaotpad koji se više ne može materijalno i energetski iskoristiti (inertni otpad). U sklopu centra bi seskupljao i privremeno skladištio do otpreme opasni otpad. Kao zadnji i najskuplji objekt ove fazepredviđena je izgradnja spalionice.Za izgradnju Županijskog centa za gospodarenje otpadom predložena je makrolokacija Banjevica kojaobuhvaća šire područje naselja Trnovica-Ćepikuće-Točionik u Općini Dubrovačko primorje.Istraživanja na toj makrolokaciji su u tijeku i ukoliko pokažu da je gradnja centra moguća, potrebna jeizmjena općinskog prostornog plana, te pokretanje realizacije.Zbog sprječavanja mogućih negativnih utjecaja odlagališta na okoliš (podzemne i površinske vode, tlo,zrak) potrebno je provesti mjere zaštite koje podrazumijevaju: izradu nepropusnog dna odlagališta,izradu obodnog kanala za oborinske vode, prikupljanje i obradu procjednih voda, svakodnevnoprekrivanje otpada inertnim materijalom, kontrolu odlaganja otpada, zaštitu od požara i dr. Budući dase radi o inertnom stabiliziranom otpadu nije potrebno predvidjeti sustav za otplinjavanje.Proračun kapaciteta i potrebnog odlagališnog prostora županijskog centra se izveo na način kao da sesav proizvedeni otpad treba zbrinuti na odlagališta bez ikakve predobrade. tj. razdvajanja na određenepodsustave gospodarenja otpadom, npr. primarne reciklaže.Ukupno potreban prostor županijskog centra za provedbu mehaničko-biološke obrade (MBO) iodlaganje stabiliziranog komposta i sprešanog otpada, te prostora za obradu građevinskog otpada,sortirnicu i sl. iznosi oko 20 ha.Za izbor makrolokacija odlagališta otpada analiziran je cjelokupan prostor Županije. Među najbitnijeelemente pri izboru lokacija, odnosno eliminaciji nepovoljnih, je hidrogeologija. Budući da se radiuglavnom o kraškom terenu, obavljena je raščlamba cjelokupnog prostora. Na rekognosciranomterenu relativno jasno su određena područja koja mogu imati utjecaj na izvorišta. Ostala područja beztipičnih oblika kraškog reljefa vidljivih na površini ili bez značajnijih zaliha podzemnih voda su relativnopovoljnija.Za provedbu odvojenog skupljanja i iskorištavanja vrijednih svojstava otpada na području Županijepotrebno je osigurati oko 250 zelenih otoka, 23 reciklažna dvorišta, 17 lokacija sa rashladnimvitrinama za životinjski otpad, 7 lokacija za kompostiranje, 8 lokacija pogona za obradu građevinskogotpada. Najvažnija je izgradnja županijskog centra i 7 transfer stanica.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije456

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPlanirana realizacija opreme i objekata na poručju Županije u razdoblju 2008. – 2015.Jedinice lokalnesamouprave DNŽZeleni otociReciklažno dvorišteMini RDRashladnikontejneriKompostiranje -windrowPogon za obradugrađ. otpadaPretovarna stanicaŽupanijski centarGradoviDubrovnik 88 2 0 1 1 1 1 0Korčula 12 1 0 1 1 1 1 0Metković 31 1 0 1 1 1 1 0Opuzen 6 0 1 1 0 0 0 0Ploče 22 1 0 1 1 1 1 0OpćineBlato 7 0 1 0 0 0 1 0Dubrovačko primorje* 4 0* 1 0 0 0* 0 1Janjina 1 0 1 0 0 1 1 0Konavle 17 1 0 1 0 1 0 0Kula Norinska 4 0 1 1 0 0 0 0Lastovo 4 0 1 0 1 1 1 0Lumbarda 2 0 1 0 0 0 0 0Mljet 4 0 1 1 1 1 1 0Orebić 8 0 1 1 1 0 0 0Pojezerje 2 0 1 1 0 0 0 0Slivno 4 0 1 1 0 0 0 0Smokvica 2 0 1 1 0 0 0 0Ston 5 0 1 1 0 0 0 0Trpanj 2 0 1 1 0 0 0 0Vela Luka** 9** 0** 1** 1 0** 0** 0** 0Zažablje 2 0 1 1 0 0 0 0Župa dubrovačka 13 1 0 1 0 0 0 0UKUPNO 250 7 16 17 7 8 7 1* Općina Dubrovačko primorje je u OPGO predvidjela izgradnju 1 reciklažnog dvorišta za komunalni otpad i 1 reciklažnogdvorišta građevnog otpada. Istraživanja na potencijalnoj makrolokaciji za Županijski centar su u tijeku.** Općina Vela Luka predvidjela je na svom području ukupno 14 zelenih otoka, 2 reciklažna dvorišta, 2 mini RD, 1 kompostanu,1 reciklažno dvorište (pogon za obradu) građevnog otpada i 1 petovarnu stanicuGradnja Županijskog centra planirana je za 2011.-2012. godinu, ali se do tog razdoblja morarealizirati izgradnja sustava za izdvojeno prikupljanje i skladištenje, te dijelom i oporaba pojedinih vrstaotpada u Županiji. Gradovi i općine dužni su sukladno zakonskoj regulativi omogućiti odvojenoskupljanje otpada, te definirati lokacije spremnika (odnosno zelenih otoka), reciklažnih dvorišta ipogona (reciklažnih dvorišta) za građevinski otpad.U 2011. godini izvršit će se usklađivanje postavljenih ciljeva sa stvarnim stanjem i aktualizirati usvojeniPlan s novim aktivnostima za razdoblje od 2012. - 2015. godine (centar za obradu glomaznog otpada,opremanje kompostane s bioreaktorima, uvođenje odvojenog skupljanja biorazgradivog otpada izdomaćinstava i dr. objekti i aktivnosti).Plan gradnje građevina namjenjenih skladištenju, obradi i odlaganju otpada u razdoblju od 2008. –2015. godineObjekti/opremaGodine2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.-2015.Županijski centar x xZeleni otoci x x x xReciklažno dvorište x x xMini reciklažno dvorište x x xKompostana x x x xReciklažno dvorište za građevinski otpad x x x xRashladni kontejner x x x xZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije457

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPretovarna stanica x x xSanacije i zatvaranje službenih odlagališta x x x xSanacija divljih odlagališta x xProcjena ukupno potrebnih ulaganja u gospodarenje otpadom u razdoblju 2008. – 2015 na područjuDubrovačko-neretvanske županijeObjekti/opremaUkupno2013.-2008. 2009 2010. 2011. 2012.(kn)2015.Županijski centar 212,200.000 0 0 0 106.100.000 106.100.000 0Zeleni otoci 3.750.000 1.095.000 930.000 75.000 1.650.000 0 0Reciklažno dvorište 25.200.000 0 14.400.000 7.200.000 0 0 3.600.000Mini reciklaž.dvorište3.680.000 0 460.000 1.610.000 1.610.000 0 0Kompostana 17.500.000 0 1.250.000 5.000.000 7.500.000 3.750.000 0Pogon za građ.otpad33.200.000 0 4.150.000 12.450.000 14.525.000 2.075.000 0Rashladni kontejner 1.190.000 0 280.000 490.000 350.000 70.000 0Pretovarna stanica 33.600.000 0 4.800.000 12.000.000 16.800.000 0 0Sanacijaizatvaranje službenih 87.194.000 0 0 21.798.500 21.798.500 21.798.500 21.798.500odlagalištaSanacija divljihodlag.6.360.000 3.180.000 3.180.000 0 0 0 0Ukupno (kn) 423.874.000 4.275.000 29.450.000 60.623.500 170.333.500 133.793.500 25.398.500Procjena potrebnih ulaganja u sanaciju službenih odlagalištaGrad/općina Odlagalište komunalnog otpada Procijenjen iznos ukupne investicijeOpćina Mljet Dubravica* 4.870.000,00Općina Lastovo Sozanj 5.452.931,20Općina Blato Sitnica** 5.913.600,00Općina Janjina Vardište 2.470.680,00Općina Orebić Podvlaštica i Osičine 1.726.520,00Općina Trpanj Vinošte 2.620.664,00Grad Ploče Lovornik 17.920.000,00Grad Metković Dubravica*** 15.405.000,00Grad Dubrovnik Grabovica**** 18.315.000,00Općina Lumbarda Kokojevica 12.500.000,00UKUPNO: 87.194.395,20* sanirano** troškovi sanacije prema Studiji utjecaja na okoliš*** u fazi sanacije,**** potrebno proširenje, a investicija se odnosi na ukupne radove na sanacijiZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije458

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.8. SPRJEČAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA OKOLIŠOkoliš na većem dijelu obalnog pojasa nije značajnije narušen, zahvaljujući gospodarskoj orijentacijina turizam i druge uslužne djelatnosti. To je još naglašenije zbog velikoga kapaciteta ekosustava,zbog povoljnih oceanografskih prilika (duboka južnojadranska kotlina), vjetrovitosti, strujanja mora,velike insolacije i povoljnih reljefnih čimbenika.Narušavanje čovjekova prirodnog okoliša u obalnom pojasu, prouzročeno pojačanom urbanizacijomvećih naselja i disperzijom stambene izgradnje koju nije pratila izgradnja komunalne infrastrukture.Izgradnjom bez uvažavanja zahtjeva zaštite okoliša, napose su to lučki akvatoriji (Ploče, Dubrovnik,Korčula, Vela Luka) i zatvorene uvale ugrožene komunalnim otpadnim vodama. Posebice je konfliktnoDonjoneretvansko područje gdje se sukobljavaju planirane aktivnosti (daljnje melioracije, gradnjazračnih luka, vođenje trase Jadranske autoceste deltom Neretve) sa zaštitom prirodnih vrijednostipodručja.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije459

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.8.1. ZAŠTITA VODAUgroženost površinskih i podzemnih voda na obalnom području Dubrovačko-neretvanske županijeposljedica je nekontroliranog ispuštanja industrijskih i fekalnih otpadnih voda u podzemlje i vodotoke,odlaganja otpada na nesanitarnim i divljim odlagalištima, te intenzivnog korištenja kemijskih sredstavau poljodjelstvu.Vode Donje Neretve su onečišćene i dijelom ne zadovoljavaju zakonski predviđene kategorije. Uzbakteriološko onečišćenje značajno je povećanje organskih tvari, što se ogleda u povećanimvrijednostima amonijaka i fosfata, biološkoj (BPK-5) i biokemijskoj (KPK) potrebi kisika. Vode Neretveimaju nepovoljan kemijski sastav jer su opterećene kloridima, sulfatima i imaju veliku ukupnumagnezijevu tvrdoću. Izmjerene povećane koncentracije klorida rezultat su utjecaja mora.Koncentracija klorida smanjuje se prema Metkoviću, međutim kod niskih vodostaja Neretve i visokerazine mora ona je i tamo značajna. Izmjerene vrijednosti su se u rijeci Neretvi u razdoblju od 1986. do1994. kretale na mjernoj postaji Metković od 6 do 1292 mg/l, srednja vrijednost je 85 mg/l. U Kominuje u tom razdoblju izmjerena najveća vrijednost od 3000 mg/l, najmanja vrijednost 14 mg/l, a srednjavrijednost 440 mg/l.Najveći utjecaj na kakvoću voda rijeke Neretve, što utječe i na kakvoću priobalnog mora naneretvanskom području, imaju onečiščivaći uzvodno od Metkovića, s teritorija Bosne i Hercegovine.Stoga se neće moći riješiti problem onečišćenja voda ukoliko se uz naselja u delti Neretve, u zaštitune uključe i naselja s ostalog dijela njezina slijeva u Bosni i Hercegovini. Posebice je značajnaizgradnja uređaja za pročišćavanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda grada Mostara. Ratnadogađanja, posebice u Bosni i Hercegovini, smanjila su, dijelom i zaustavila, gospodarsku aktivnost uporječju Neretve. Međutim, nakon gospodarskog oporavaka bez poduzimanja mjera na zaštiti voda odonečišćenja, očekivati je pogoršano stanje.Lokalna onečišćenja potječu od komunalnih otpadnih voda naselja, posebice grada Metkovića i manjihpogona prehrambene industrije, što rezultira organskim onečišćenjem (povećane koncentracije dušikai fosfora) koje se stalno povećava idući prema ušću i bakteriološkim koje naglo raste na mjestimaispusta. Međutim, ostale vode Donje Neretve su pod dominantnim utjecajem lokalnih zagađivača ipodzemnih dotjecanja sa susjednih područja.Na hrvatskom dijelu slijeva jedino Metković i Ploče imaju izgrađenu kanalizaciju, i to samo za užegradsko područje, s ispuštanjem nepročišćenih otpadnih voda u Neretvu, odnosno u more. Ostalapodručja rješavaju odvodnju na neadekvatan način putem individualnih propusnih sabirnih jama ilidirektnim ispustom u rijeku i kanale. Neplansko širenje naselja uz kanale i rukavce rijeka (područjeMetkovića, naselje Vlaka) koju ne prati izgradnja kanalizacijske mreže još pogoršava situaciju.Rezultat je velika koncentracija organskog i bakteriološkog zagađenja, te kao posljedica razgradnjeorganske tvari povećane koncentracije hranjivih tvari što se pokazuje ispitivanjima kakvoće vode kojase obavljaju na Maloj Neretvi, jezeru Vlaška i vodotoku Prunjak. U zatvorenijim dijelovima sustava kaošto su primjerice melioracijski kanali dolazi do intenziviranja bioloških aktivnosti, eutrofikacije voda izarastanja kanala.Područje delte Neretve je prostor intenzivne melioracije kojom su znatno smanjene močvarne ivodene površine, ne vodeći računa o zaštiti ovog vrijednog i ekološki osjetljivog područja. Obradivepovršine sada iznose 4200 ha ili oko 33 % površine delte. Intenzivno poljodjelstvo na ovim prostorima,s neprimjerenom uporabom umjetnih gnojiva i zaštitnih sredstava dodatno opterećuje površinskevode. Stoga je potrebno kontrolom kakvoće voda obuhvatiti pesticide, herbicide kao i teške metale.Vode izvora s lijevog i desnog ruba doline Neretve budući su bolje kakvoće povoljno utječu nakakvoću površinskih voda. Međutim, na svom toku prema Neretvi onečišćuju se od strane lokalnihonečišćivača i poljodjelskih aktivnosti.Dodatno opterećenje za vode i općenito na okoliš na donjoneretvanskom području mogla bipredstavljati planirana Jadranska cesta na dionici kroz deltu (onečišćene oborinske vode, ispušniplinovi vozila).Obzirom na hidrogeološku građu kraškog zaleđa, slijevnog područja značajnih vrela u priobalnompojasu, podzemne vode su posebice osjetljive na izvore onečišćenja.U području doline Neretve postoji velik broj izvora raspoređenih uglavnom po desnom i lijevom rubudoline. Slijevno područje desnoobalnih izvora, od kojih su najinteresantniji Klokun, Prud i Modro oko,Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije460

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEznačajni zbog vodoopskrbe ovog područja, su viši dijelovi terena Hercegovine, preko Livanjskog,Duvanjskog i Imotskog polja, doline Tihaljine, polja Rastok i Vrgorskog polja.Slijevno područje priobalnih izvora u zoni od Kleka do Konavala čini neposredno obalno zaleđe, tedalje hercegovačko krško područje s kraškim poljima (Popovo polje, Ljubomirsko polje). Na izvorima uovoj zoni istječu ogromne količine vode koje se akumuliraju u prostranom karbonatno-kraškompodzemlju ili poniru u Popovom polju i drugim kraškim poljima. Intenzivno tektonski poremećeni iokršeni karbonatni kompleks zaleđa uz jake poprečne i dijagonalne rasjede uvjetovao je razvitakpovlaštenih putova podzemnih voda prema moru. Istjecanje se odvija u obalnoj zoni, na kontaktuvapnenca i drugih manje propusnih stijena.Na taj način bilo kakvo onečišćenje podzemnih voda u slijevnom području predstavlja opasnost zakakvoću vode na izvorima. Posebice treba naglasiti mogućnost onečišćenja mora u specijalnomrezervatu Malostonski zaljev preko brojnih vrulja koje utječu u zaljev.Najznačajniji izvori sa kojih se osigurava vodoopskrba ovog područja su Ombla kod Dubrovnika,Palata kod Malog Zatona, Zavrelje i Duboka ljuta u Župi dubrovačkoj i Ljuta u Konavlima, te crpilišteNereze kod Stona.Na poluotoku Pelješcu nailazimo na izvor Studenac koji se koristi za vodoopskrbu Stona sa okolicom,te lokalne izvore Orah kod Trpnja i Trstenica kod Orebića koji su manjeg kapaciteta, te se koriste kaonadopuna regionalnom NPKL vodovodu u jesensko-zimsko-proljetnom razdoblju, budući ljetipresušuju. Hidrogeološka istraživanja na području Putnikovića i Brijeste pokazuju da poluotok Pelješacima razvijen kvalitetan podzemni vodonosnik koji je do sada slabo istražen i korišten.Ovdje treba navesti i crpilišta podzemnih zaliha voda u Blatskom polju na otoku Korčuli, u Stonskompolju i u polju kod Žuljane na poluotoku Pelješcu, u polju Prgovo i Duboka na otoku Lastovu, te naotoku Mljetu Blatina kod Sobre, Blatsko polje i Slatina kod Kozarice.Onečišćenja podzemnih voda i izvora se javljaju od otpadnih voda naselja i proizvodnih pogona budućida naselja u njihovom slijevnom području nemaju izgrađenu odvodnu mrežu sa uređajima za čišćenje(Duvno, Livno, Imotski, Trebinje), te od kemijskih sredstava koji se koriste u poljodjelstvu u Imotskompolju, Vrgorskom polju, Popovom polju i drugim poljima u slijevnom području izvora.Naročito treba istaknuti problem odlaganja otpada na odlagalištima koja se nalaze u užimvodozaštitnim zonama izvora. Odlagalište grada Dubrovnika na Grabovici se nalazi u II zoni sanitarnezaštite izvora Omble, izvora pitke vode grada Dubrovnika. Na neretvanskom području je potrebnonaglasiti Dubravicu kod Metkovića i neuređeno odlagalište Lovornik kod Ploča, smješteno u prirodnojvrtači uz jadransku magistralnu cestu i u neposrednoj blizini Baćinskih jezera, zbog odlaganjatoksičnog otpada (azbest i sl.) i onečišćavanja podzemnih voda. Nesanitarno odlagalište otpadaSitnica za naselja Blato, Vela Luku i ostalo područje zapadnog dijela otoka Korčule ugrožavapodzemne vode u Blatskom polju koje se koriste u vodoopskrbi.Značajka svih izvorskih voda na području Donje Neretve, što se potvrđuje redovitom kontrolomzdravstvene ispravnosti voda na izvorima koja se koriste u vodoopskrbi (Klokun, Prud) i drugihznačajnijih izvora (Modro oko, Mislina, Kosa, Bijeli vir) je bakteriološko i organsko onečišćenje,onečišćenje nitritima, povremena zaslanjenost, nepovoljna temperatura vode, velika tvrdoća ipovećana mutnost.Redovitim ispitivanjima vode na izvorima i u javnoj vodovodnoj mreži na dubrovačkom području kojačine osnovne pretrage čiji su parametri temperatura, mutnoća, pH, amonijak, nitriti, nitrati, kloridi, boja,miris, okus, ukupni broj bakterija, ukupni koliformi, fekalni koliformi, streptokoki, te proširene pretrage ukoje spadaju tvrdoća, alkalitet, mineralna ulja, teški metali i pesticidi pokazuju zdravstvenu ispravnostvode. Odstupanja su vezana za bakteriološko onečišćenje koje se javlja na izvorima Ombla, Palata,Zavrelje, Duboka ljuta i Ljuta u Konavlima.Voda na lokacijama Nereze u Slanom, te Studenac i Oko u Stonu su bakterijski ispravne.Za izvorišta Ombla i Palata je tipična pojava mutnoće (> 10 mg/l SiO2) u razdoblju jakih kiša koja traje10-15 dana godišnje. Pojava predstavlja opasnost za zdravlje stanovništva jer se tada pogoršavabakteriološka slika vode i smanjuje se baktericidni efekt klorinacije. Na crpilištu Nereze izmjerene supovećane koncentracije klorida.Na izvorištu Omble uz povećanje mutnosti, sadržaja taloga i suspendirane tvari dolazi i do povećanjakoncentracije željeza, aluminija i u manjoj mjeri mangana. Prema “Izvješću o ispitivanju rijeke Ombleprije izgradnje HE Ombla”, Zavod za javno zdravstvo grada Zagreba, 1998. za vrijeme izrazito velikogvala 14/15 studenog 1997. mutnost se kretala do 169 NTU jedinica, koncentracija aluminija se kretalaod 294,0 do 3970 μg/l, željeza do 2770 μg/l i mangana do 105 μg/l.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije461

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEPodzemna voda koja se crpi u Blatskom polju ima visok sadržaj klorida koji se kreće od 100-200 mg/l iviše, te kao kraška voda ima visoku karbonatnu tvrdoću. Bakteriološki nalazi na uzorcima uzimanimaiz mreže su uredni, sadržaj nitrata je ispod dozvoljene granice. Voda sa crpilišta Prgovo polje na otokuLastovo, kao i podzemne vode na Mljetu sadrže višestruko više klorida od dozvoljenog. Stoga su naLastovu na crpilištu u Prgovom polju i crpilištima Sobra, Blatsko polje i Kozarica na otoku Mkjetuizgrađena postrojenja za desalinizaciju vode.Za slijevna područja izvorišta potrebno je izraditi hidrogeološke studije “Zone sanitarne zaštiteizvorišta” kojima će se utvrditi zaštitne zone i režimi zaštite.Na dubrovačkom području, iako su provođene aktivnosti na određivanju slijevnih područja, zaštitnezone izvora nisu utvrđene, što bi bilo od važnosti i kod izbora lokacija sanitarnih odlagališta. 1996. sunapravljena hidrogeološka istraživanja za prijedlog zona sanitarne zaštite izvora rijeke Norin u Prudu,Modrog oka i Klokuna. Također je izrađen hidrogeološki elaborat sa zonama sanitarne zaštite zavodocrpilišta u Stonskom polju i Blatskom polju, izvor Ljutu u Konavlima, te izvore Orah kod Trpnja iTrstenica kod Orebića. Na nivou Županije je potrebno donijeti Odluke o zaštitnim zonama ovihizvorišta. Područja koja su izdvojena kao preliminarne zone zaštite je potrebno štititi, te dalje istraživatis ciljem bolje definicije slijeva, a onečišćivaći u slijevu moraju se sanirati ili ukloniti.Sanacija postojećeg stanja i zaštita voda će se postići:- izgradnjom kanalizacijskih sustava naselja, gospodarskih objekata i hotela s uređajima za čišćenjei ispustima kojima će se ispuštati pročišćene otpadne vode u more odnosno rijeke i vodotokeuključujući i naselja koja su u slijevnom području izvorišta i rijeke Neretve, a nalaze se izvanprostora Dubrovačko-neretvanske županije ili Hrvatske (Mostar, Livno, Duvno, Imotski, Ljubuški,Bileća, Trebinje)- izgradnjom uređaja za predtretman otpadnih voda industrijskih pogona, servisa, hotela i restoranaprije upuštanja u gradsku kanalizaciju- zbrinjavanjem mulja sa uređaja za čišćenje- zbrinjavanjem otpadnih ulja od tehnološkog procesa u kamenolomima (Dubac, Visočani, Mironja,Glavice, Bijeli Vir, Kapja, Kotavca, Podvlaštica)- sanacijom postojećih odlagališta (odlagalište Lovornik u gradu Ploče, Kokojevica u OpćiniLumbarda, Sitnica za općine Blato i Vela Luka, i druga brojna divlja odlagališta)- uređenjem novih sanitarnih odlagališta, na lokacijama koje bi se utvrdile na temelju detaljnih,poglavito hidrogeoloških istražnih radova, s primijenjenim sustavom zaštite okoliša (izoliranje dna,prekrivanje zemljanim materijalom, prikupljanje i obrada procjednih voda, prikupljanje oslobođenihplinova u odlagalištu, protivpožarna zaštita, kontrola odlaganja otpada)- uspostavljanjem na nivou Županije cjelovitog sustava gospodarenja otpadom- ograničenjem uporabe umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja- zabranom izgradnje gospodarskih objekata koji ispuštaju štetne i opasne tvari- zabranom korištenja otpadnih voda u poljodjelstvu i upuštanja otpadnih voda u tlo- zabranom odlaganja otpada na nesanitarnim odlagalištima smještenih u užoj vodozaštitnoj zoniizvorišta koja se koriste u vodoopskrbi- redovitom kontrolom kakvoće vode na vodotocima i izvorima.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije462

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.8.2. ZAŠTITA MORA I PRIOBALJAUglavnom trajne promjene uske kopnene i morske zone nastale su zbog zatrpavanja obale, izgradnjemula, mulića, lučica i drugih objekata čime se promijenio prirodni pejzažni sklad i ekološka ravnoteža.Značajne promjene u životnim zajednicama morskog dna te u slobodnoj vodi nastale su zbog utjecajafekalnih otpadnih voda te drugih organskih i anorganskih zagađivala (Gruški zaljev, Ploče, luka Uš,Vela Luka i dijelom Rijeka dubrovačka. Te promjene, uz uvjet sprječavanja daljnjeg unosa alohtonogmaterijala, u određenom vremenskom razdoblju se mogu regenerirati.Na lokacijama glavnih kanalizacijskih ispusta prisutne su trajne promjene na dnu i u slobodnoj vodi ina tim točkama zahtijeva se stalan monitoring osnovnih kemijsko-bioloških parametara. Naodlagalištima građevinskog materijala dolazi do trajnih promjena na pridnenim zajednicama, te sepreporuča zabrana daljnjeg odlaganja.Na lokaciji sidrišta ispred luke Ploče također postoje značajna oštećenja bentoskih zajednica.Zbog melioracijskih radova potpuno je uništen nekada iznimno vrijedan ekosustav jezera Modrič.Stanje onečišćenja mora i promjene u ekosustavu mora kao posljedica onečišćenjaPregled onečišćenja mora i promjene u ekosustavu mora kao posljedica onečišćenja pogradovima/općinama u Županiji:Općina KonavleAkvatorij Općine Konavle je dobro očuvan, s izuzetkom nekoliko lokacija na kojima su vidljive promjene na bentoskimzajednicama. Oštećena područja su: sjeverna obala rta Oštro, južna uvala Prevlaka, uvala Gornji Molunat, odvod Konavoskogpolja, uvala Smrdeća, kanalizacijski ispust hotela Croatia. Posebno je devastirana obala u uvalama Cavtat i Tiha. Pjeskovitaobalna podloga i mulj u uvali Tiha su anoksični, a u obje uvale je zamijećeno prisustvo dosta krutog komunalnog otpada (staklo,nerazgrađena plastika, kućanski aparati i dr.). Na mjestima su prisutne zelene alge, kao indikatori fekalnog zagađenja. Napostaji D-8 ispred Cavtata, koja je bakteriološka postaja krstarenja istraživačkoga programa Vir -Konavle, u toplije doba godinepovećane su vrijednosti ukupnih koliforma i fekalnih streptokoka, što ukazuje na utjecaj kanalizacije na taj ekosustav.Općina Župa dubrovačkaNajveći dio obale u Župskom zaljevu je devastiran izgradnjom. U moru se nalaze izravni ispusti kanalizacije. Podmorski ispustiotpadnih voda su u Čistoj luci (Obod), Platu, Mlinima i Kuparima. Duž obalnog pojasa u Župskom zaljevu vidljive su promjenena bentoskim zajednicama, kao posljedica utjecaja kopna. Te promjene su naročito izražene u području ispusta HE Plat iispusta na rtu Pelegrin. Na planiranoj lokaciji glavnog ispusta za čitavu Župu na rtu Pelegrin postoji opasnost vraćanjakanalizacijske vode u Župski zaljev u vrijeme lebića i maestrala.Posebnu brigu treba voditi tijekom godišnjeg i ostalih remonta postrojenja HE, kako bi se izbjeglo izlijevanje ulja i drugih štetnihtvari-kemikalija u Župski zaljev. Naročita je opasnost od pirolena (transformatorsko ulje), te mogućih tvari koje dolaze izHercegovine. Poseban problem su ispusti centralne praonice koja se nalazi uz hotel Plat. Na dnu zaljeva stvaraju se naslagedetergenata čije površine mogu biti 100x100 metara.Bivši depo smeća na Dubcu uzrokovao je trajna oštećenja u pridnenim zajednicama uslijed velike količine stakla i drugogkomunalnog otpada.Grad DubrovnikIzgradnjom novog sustava odvodnje fekalnih voda Dubrovnika značajno je smanjeno zagađenje obalnih voda uključujući Gruškizaljev i estuarij Rijeke dubrovačke, međutim ne u potpunosti i na zadovoljavajućoj razini. Nažalost, cijeli sustav nije nikada bio ufunkciji, a također sva područja nisu obuhvaćena, kao npr. povijesna jezgra Dubrovnika, dio Gruža i Lapada, veći dio naselja uzRijeku dubrovačku, Lozica, uvala Zaton. Ni jedan dubrovački otok nema riješen problem odvodnje. Na temelju višegodišnjihpraćenja sanitarne kvalitete mora, na nekim područjima povremeno indikatori fekalnog zagađenja prelaze dozvoljenu granicukoja je prema Uredbi o standardima kakvoće mora na morskim plažama (NN br. 33/96) utvrđena za kupališne zone.Na području Orsule još su vidljivi tragovi oštećenja bentoskih zajednica iz stare deponije smeća, kao i iz deponije koja je bila uupotrebi do zauzimanja Žarkovice od strane srpskih okupatora. Za vrijeme ljetnih maestrala fekalno se zagađenje širi premahotelskoj kupališnoj zoni na Pločama. U cijelom akvatoriju u obalnoj zoni dominiraju nitrofilne alge što je znak opterećenjasustava. Velika oštećenja bentoskih zajednica (zajednice cvjetnice Posidonia oceanica) zabilježena su u područjima sidrištaizmeđu Lokruma i Orsule. U opterećena područja u tom akvatoriju mogu se još priključiti pojedini lokaliteti na otoku Lokrumu(Portoč i južna strana otoka u zoni kanalizacijskog ispusta).Zbog povremenog kvara na crpnoj stanici Pile, između Bokara i Lovrjenca, dolazi do ispusta fekalija u obalno more, što jeuvjetovalo potpune promjene bentoskih zajednica. Promjene su, također, utvrđene u kupališnoj zoni Šulić i u području uvaleDanče, od stare bolnice do hotela Libertas. Trajno su uništene zajednice čvrstog dna ispred hotela Libertasa, i to zbog unosavelike količine kamena nastalog iskopavanjem prilikom izgradnje hotela. Namjera je bila stvoriti umjetnu plažu. Međutim, zbogjakog udara vala, more kamenje nosi u zonu hotela Belevue. Tako je nastalo pomično dno koje klizi i ne dozvoljava razvojprirodnih populacija.Akvatorij ispod Opće bolnice u podnožju Male Petke je potpuno devastiran uslijed bacanja otpada tijekom domovinskog rata.Tamo su oštećenja trajna, a protežu se do ispusta kanalizacije zbog slabog rada difuzora. Onečišćena voda se zbog morskihstrujanja i vjetrova (maestrala) vraća u uvalu Lapad. Nekada bogati pijesci rijetkim i reliktnim organizmima u toj uvali su potpunouništeni.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije463

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJENa širokom području 2 Nm jugozapadno od Lokruma nastala su trajna oštećenja dna zbog nedopuštenog deponiranja velikekoličine građevinskog i drugog materijala iz stare gradske jezgre. Dugo nakon svakog deponiranja u planktonu se nalazi velikakoličina dispergiranih čestica, koje ugrožavaju filtratore na čvrstoj podlozi južno od Lokruma.More Gruškog zaljeva, pored fekalnog zagađenja, opterećena je i drugim zagađivalima porijeklom od lokalne industrije, servisa iprometa. Nisu zanemariva onečišćenja koja putem oborinskih voda dospijevaju u zaljev. Odvodnja oborinskih voda i fekalnihotpadnih voda u gornjem dijelu Rijeke dubrovačke nije riješena. Prelijevna stanica (kanalizacija) nije tehnološki ispravna, te sepovremeno sve otpadne vode ispuštaju u Rijeku dubrovačku, što zbog strujnog režima (pridnena ulazna struja u Rijekudubrovačku kod Komolca dospijeva na površinu i vraća se u površinskom sloju prema staroj Mokošici) onečišćuje cijeli akvatorij.U proljeće sa smirivanjem vremenskih prilika i smanjenjem protoka rijeke Omble nastupaju uvjeti koji vode do cvjetanjafitoplanktona i to u takvom intenzitetu koji nije zabilježen na nijednoj postaji akvatorija Županije.Prema podacima o koncentraciji teških kovina u površinskom sedimentu Gruškog zaljeva od 1983. do 1995. može se utvrditi daje ovo područje izrazito opterećeno kao na primjer Kaštelanski zaljev ili Šibenska luka. Utvrđeno je da se teške kovineakumuliraju u tkivu jestivih organizama u koncentracijama koje prelaze preporučene vrijednosti Svjetske zdravstveneorganizacije (WHO) za ljudsku ishranu. Prema tome postoji opasnost od konzumiranja riba i školjkaša ulovljenim unutar zaljeva.Klorirani ugljikovodici (DDT, DDE, TDE, dieldrin) ulaze u morski ekosustav iz atmosfere, ispiranjem poljoprivrednih površina ikanalizacijom, dok su poliklorirani bifenili (PCBs) siguran znak industrijskog zagađenja. Tijekom nekoliko godina monitoringa ubiološkom materijalu i sedimentima na 7 postaja u području Dubrovnika utvrđena je povremeno veća koncentracija ukupnogDDT u tkivu dagnje iz Gruža i Dubrovačke rijeke u usporedbi s drugim postajama dubrovačke obale. Međutim, i te vrijednosti suznatno niže nego u većem dijelu Sredozemnog mora. Koncentracija kloriranih bifenila je povećana zbog dotoka industrijskoservisnihotpadnih voda. Nakon ratnih razaranja i uništenja transformatorskog postrojenja, pogona TUP-a, i drugih objekata uKomolcu sigurno je došlo do kontaminacije okolnog tla i mora, rezultati nisu dostupni jer su istraživanja u tijeku.Cijela obala u Rijeci dubrovačkoj je zatrpavanjem devastirana. Otpad od marine, kao i drugi otpad nastao brušenjem brodova(plastika, staklena vuna i dr.) dospijeva u more. Zatrpan je dio obale u području brodogradilišta u Mokošici, a brodogradilištenema nikakvih uređaja kojim bi smanjio ili neutralizirao svoj štetni utjecaj na morski ekosustav. Dno u plićim dijelovima jeprekriveno nitrofilnim algama. U izvorišnom dijelu ugrožen je otok na kojem živi posebna vrsta kornjače. U Lozici i uvali Zatonnije riješena kanalizacija, postoje samo septičke jame. U dijelu Zatona Maloga, izgradnjom Palate protok se vode smanjio, pa jeintenzitet pročišćavanja uvale uvelike smanjen. U tom području prisutni su znaci eutrofikacije (zelene nitrofilne alge), a posebnoje opasno eksploatirati i konzumirati školjkaše u toj zoni. Velike količine otpadnog materijala, nastalog prokopom pristupne cesteza most, odložene su na lokaciji Tri brata. Time su trajno uništene bentoske zajednice na ulazu u Zatonsku uvalu.Preostalo obalno područje zapadno prema granici s općinom Dubrovačko primorje je očuvano, osim dijela kod uvale Brsečine.Nakon požara, ispiranjem tla, došlo je djelomično do prolaznog oštećenja životinjskih bentoskih zajednica, uglavnom filtratora.Trajno oštećenje obalne linije i užeg obalnog područja nastalo je zbog izgradnje hotelskog naselja Vrtovi sunca. Povećanaeutrofikacija, kao i sedimentacija detritusnog materijala, prisutna je u krajnjem dijelu difuzora kanalizacijskoga sustava toganaselja.Na Elafitima zaljevi su devastirani. Došlo je do promjene intersticijskih organizama pijesaka (Gornje i Donje Čelo, uvale Lopud,Suđurađ i Luka Šipanjska, uži akvatorij otočića Goleča-zbog spaljivanja komunalnog otpada). Na dnu tih vala nalazi seraznovrsni komunalni otpad.Općina Dubrovačko primorjePrisutna je devastacija obalne linije izgradnjom mulića, lučica i istezališta i stambenom izgradnjom, što je posebno izraženo unaselju Ratac, Slađenovićima, uvali Janska i Slanskoj uvali gdje je gotovo cijela obala nasuta.. Zbog neizgrađenostikanalizacijskih sustava za otpadne vode prisutna su onečišćenja mora u zatvorenim uvalama (zaljev Bistrina, uvala Janska,Smokvina). Kanalizacija je dijelom izgrađena samo za naselje Slano, međutim nije izgrađen uređaj za pročišćavanje, kao nikanalizacijska mreža područja sa istočne strane uvale, te su i dalje prisutna onečišćenja mora. Ispust hotela Osmine trebabakteriološki kontrolirati jer nije dosada uvršten u mrežu postaja.U uvalu Doli oborinskim vodama unesena su onečišćenja iz nekontrolirane deponije ljuštura školjkaša i drugih otpadnih tvaribivšega pogona Dalmacijabilja. U području Malostonskog zaljeva (Bistrina), prilikom prerade školjkaša nastaje mulj koji izravnoulazi u more jer ne postoje taložnice. Tako se neprimjerenim sedimentiranjem uništavaju bentoski filtratori u neposrednoj blizini.Općina StonU području Stonskog kanala i Malostonskog zaljeva nalazi se niz točaka na kojima je utvrđena devastacija obalne linije; užepodručje Broca, krajnji dio Stonskog kanala, uvala Malog Stona, Luka, Hodilje i Stonska Duba. Fekalna i oborinskaodvodnja iz svih naselja u Malostonskom zaljevu nije riješena, a sastav bentoske flore upućuje na povećano opterećenjeakvatorija.Posebno je uništen dio na samom ulazu u Mali Ston, neposredno uz pelješku cestu, gdje je došlo do zatrpavanja “livadegrmolike caklenjače” (ass. Arthrocnemetum fruticosae) građevinskim otpadom iz Stona. Miniranjem trase prilikom izgradnjekanalizacijskog sustava Neum-Prapratno u području Uskog, nastala su trajna oštećenja bentoskih zajednica. Inače, to jepodručje koje kontrolira funkcioniranje krajnjeg unutrašnjeg dijela Malostonskog zaljeva.Uvala Prapratno neplanski je izgrađena. Plaža je betonirana, a okolna šuma je više puta gorjela. Neprimjereno se u tompodručju nalazi deponij građevinskog materijala nastao sanacijom Stona od posljedica potresa. Južno od uvale Prapratno (1000m od južnog rta Prapratna) nalazi se ispust kanalizacijskog sustava Neum-Prapratno. Od same izgradnje sustava pa do danasnije se obavljao monitoring na ispustu.U Žuljani je obala opterećena zbog izgradnje i neriješene odvodnje oborinskih i fekalnih voda. Septičke jame posebnougrožavaju pješčane uvale. U samoj luci u Žuljani vidljivo je dosta smeća na morskom dnu.Postojeće uzgajalište ribe u uvali Bijejevica oštećuje okoliš dodatnim unosom organskog materijala, što dovodi do promjenesastava životnih zajednica tako da se povećava broj koprofagnih organizama.Iako autokamp u Luci (uvala Sutvid) nije u funkciji već nekoliko godina, nema adekvatno riješen kanalizacijski sustav.Izgrađenost u Luci, kao i u uvali Blaževo, devastiralo je obalnu liniju.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije464

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEOpćina JanjinaVeliki dio sjeverne obale općine Janjina devastiran je izgradnjom brojnih kuća, mulića i mandraća (Drače, Sreser). Tijekomizgradnje središnje pelješke trafostanice u Popovoj Luci, zemljom je nasuta obala u predjelu Bratkovice-Drače ukupne širine 4-5(10) metara i dužine 500-700 m. Također, u isto vrijeme zatrpano je pjeskovito dno u luci Drače.Cijelo područje nema riješenu odvodnju. Još uvijek nije zadovoljavajuće riješen ispust iz mrjestilišta u Dračama, što povremenodovodi do intenzivnog razmnožavanja zelene bentoske alge (Chaetomorpha capillaris).Općina TrpanjObalna linija uvale Luka, kao i uvale Trpanj je devastirana izgradnjom, što se negativno odrazilo na oštećenja životnih zajednicadna. Luka Trpanj je znatno opterećena trajektnim prometom, a u džepovima uvale postoje mrtve muljevite naslage zbog slabecirkulacije mora. Fekalna kanalizacija, uključujući kanalizacijski ispust hotela Faraon, na nekoliko mjesta dospijeva izravno umore. Kruti otpad odlaže se u uvali Mirca, a ispire se oborinskim vodama što opterećuje okolni akvatorij.U uvali Divna, u kojoj je nekada bio smješten autokamp, započeta je priprema terena za građevinsku izgradnju.Općina OrebićNa više mjesta uzduž obalne linije Općine Orebić uočena je devastacija toga prostora. Zbog izuzetno povoljnog režima strujanjau kanalu, bitna onečišćenja akvatorija uglavnom su prisutna samo u uskoj ograničenoj zoni plime i oseke.Obala je najjače napadnuta na prostoru od Orebića do Vignja. Zapadno od Orebića prema Perni, Kučišću i Vignju uočeno jezatrpavanje obale kao i već izgrađeni mulići i lučice. U bivšem vojnom kompleksu Perna dva su kanalizacijska ispusta kod kojihsu vidljive zelene bentoske alge - indikatori fekalnog onečišćenja. Uvala u Lovištu, krajnjem naselju na sjeverozapadupoluotoka, zbog neriješene kanalizacijske odvodnje je dijelom devastirana.Uvala Trstenik na krajnjem jugoistoku općine, uključujući zgradu bivše Karaule koja je određeno razdoblje služila kaoodmaralište, a sada je privatna vinarija i punionica vina, narušavaju taj prostor zbog direktnog ispusta fekalija i otpadnih voda umore.Grad KorčulaJužna strana teritorija koji pripada gradu Korčuli je nepristupačna i potpuno očuvana, izuzev uvale Zavalatica. Tendencijaurbanizacije bez ikakve postojeće infrastrukture uočena je u Pupnatskoj luci, te uvalama Smokova, Orlanduša i Bačvica.Uvala Račišće je tipična mala luka u kojoj se kanalizacijske vode ispuštaju izravno u more. Struktura bentoskih zajednica jepromijenjena (nitrofilne alge), a ima i dosta krutog otpada. U luci Banja obalna zona, s puno bespravno izgrađenih mula i mulića,je potpuno devastirana.Luka Uš koja se nalazi na području grada Korčule znatno je opterećena. U luci dominiraju zelene nitrofilne alge koje dokazujupojačanu eutrofikaciju. Također, jača degradacija je utvrđena na pridnenim životnim zajednicama. Pješčani nanosi ispred hotelasu anoksični. Komunalne ustanove koje tamo imaju svoje pogone, krutim i tekućim otpadnom dodatno opterećuju akvatorij.Veće opterećenje akvatorija zabilježeno je u samoj marini u Korčuli. Tamo je more smanjene prozirnosti, visoke koncentracijehranjivih soli (naročito nitratima i fosfatima), a floristički dominiraju zelene alge. Zasićenje kisikom u moru ponekad je ispod 50%. Po svemu sudeći u tom dijelu akvatorija cirkulacija vodenih masa je slaba. O utjecaju kanalizacijskog sustava Korčule na živisvijet dna nema pouzdanih podataka, ali se zna da su na toj lokaciji vrlo jaka pridnena strujanja.Šire područje brodogradilišta, trajektnog pristaništa i INA-e crpke je znatno devastirano. Brodogradilište tako nema taložnica,pjeskari se i ispire, dok nafta, ulje i boje dospijevaju u more što dodatno opterećuje područje. Opasnost po zdravlje ljudi prijetizbog moguće kontaminacije riba te drugih živih organizama koji se love u tom području. Uz bivšu acetilensku stanicu, zbogšljake koja je deponirana izravno u moru, šire područje dna je potpuno mrtvo.U obalnom području nalaze se nekoliko špilja bogatim endemičnom faunom. Izravno su ugrožene špilja Pišurka i Samograd tePaganettijeva špilja. Izvor slatke vode Vrbovica je, također, ugrožen.Općina LumbardaStrujni režim u uvali Prvi žal je znatno poremećen uslijed zatrpavanja i formiranja lukobrana prilikom izgradnje privezišta ilimarine. Stoga je došlo do promjena u zajednicama morskih cvjetnica. Posljednjih godina su primijećena veća područja nakojima je došlo do uginuća populacija vrste Posidonia oceanica. Također, povećanje organskog detritusa zamijećeno je napijescima u krajnjem dijelu uvale. Zbog još uvijek neriješene mjesne kanalizacijske mreže septičke se jame procjeđuju krozporozno tlo izravno u more. U većem dijelu unutrašnjega dijela zaljeva povećana je nazočnost zelenih alga. Nekada gustepopulacije cistozire i jadranskog bračića su nestale. Također, zabilježene su promjene u uvali Račišće, koja je posebnodevastirana izgradnjom.Kamenolom na Krkmači devastirao je pejzaž, a isto tako daljnje rudarenje moglo bi promijeniti mikroklimu u zoni Donjeg Blata.Na lokalitetima Pržina i Bili žal, neprimjerenim betoniranjem obale, zatrpavanjem i stvaranjem ceste, te parkirališta pejzažno iekološki je oštećen krajnji dio tih uvala. Tragovi oštećenja bentoskih zajednica uslijed nepropisnog završetka kanalizacijskogsustava hotelskog kompleksa Lumbarde još su uvijek vidljivi.Općina SmokvicaObalna linija je u Brni urbanističkom izgradnjom devastirana. Hotel ima septičku jamu s preljevom, te cijevi koja se nalazi 250 mod obale i pri dubini 65 m. U samoj uvali nedaleko od hotelske praonice uočava se prisustvo bentoskih zelenih alga.Na vanjskoj obali nastala su brojna oštećenja, posebno plitkih širokih stijena, uslijed uporabe dinamita u ribolovu salpi.Općina BlatoPridnene životne zajednice unutar same luke Prigradica su izmijenjene. Morsko dno u toj luci je prepuno različitoga kućanskogaotpada.U uvali Bristva nalazi se industrijski pogon Radež. Tamo je otpad koji nastaje pri obradi čeličnih brodskih konstrukcija, te zbogkorištenja temeljnih boja ozbiljni zagađivač mora. To ujedno može biti i ozbiljan zdravstveni problem zbog akumuliranja štetnihtvari u organizmima okolnog akvatorija. U samoj uvali na morskom dnu ima dosta čeličnoga otpada (trajno onečišćenje).Kako bi se zagađivanje mora u općini Blato spriječilo treba pravilno zbrinuti oborinske i otpadne vode, te osmisliti taložnike.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije465

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJENa južnoj obali koja pripada općini Blato u dijelu podmorja nisu zabilježena ozbiljna oštećenja. Međutim, posljedice ispiranja tla iučinak pepela na pričvršćene morske organizme nakon požara u kolovozu 1998. još uvijek nisu poznate. Obala je pejzažnodegradirana neplanskom izgradnjom ceste, kuća i vikendica. Zbog te izgradnje nije omogućen pristup obali zbog stvaranjaprivatnih posjeda koji zalaze u akvatorij. Daljnju urbanizacija otočića Trstenik i V. Pržnjak treba na bilo koji način zaustaviti.Divlji deponij smeća za općine Blato i Vela Luku smješten je na Sitnici, u području gdje je tlo vrlo porozno. Tamo se odlažeotpad iz bolnice i industrijskog pogona Radež, a oborinskim vodama taj se materijal ispire. U tom slučaju nije samo ugroženokolni akvatorij već i izvorište pitke vode u Blatskome polju.Općina Vela LukaCijela obalna linija u unutrašnjem dijelu zaljeva u Vela Luci je nasuta i izgrađena. Akvatorij je tamo znatno opterećen otpadnimvodama, poglavito fekalnim vodama iz više ispusta koji se izravno ulijevaju u akvatorij. Poseban problem predstavljajutehnološke otpadne vode iz tvornice sardina, kao i iz brodogradilišta Greben. Brušenjem i poliranjem staklo-plastike izotvorenog dijela brodogradilišta dio te vrlo opasne prašine ispiranjem, te taloženjem iz zraka dospijeva u akvatorij. To je ujedno ijavni zdravstveni problem. U samoj uvali povremeno se uočava povećana eutrofikacija, uključujući i anoksična stanja, auglavnom zbog slabe cirkulacije i male dubine zaljeva. Uz to, velika količina otpada nalazi se na samom dnu mora. Obala jetrajno devastirana, a akvatorij se može sanirati samo kompletnim rješenjem odvodnje oborinskih i kanalizacijskih voda.U tom području već je evidentiran plimni val tj. iznenadna kolebanja visine mora s kratkim vremenskim amplitudama (seši). Ulipnju 1978. godine u Veloj Luci je u vrlo kratkom vremenskom razdoblju amplituda iznosila preko 7 m. Ta pojava možeprouzročiti velike štete na infrastrukturnim i drugim objektima koji se nalaze neposredno u blizini mora.Uvala Gradina do otočića Sv. Ivan je neplanski izgrađivana, a pejzažno je devastirana. Isto tako, pejzažno je devastirana uvalaTri porta koja je puna smeća i prilično zapuštena.Općina MljetU uvali Sobra je, prema podacima istraživanja pridnenih biljnih zajednica, naročito izmijenjena zajednica alga do dubine 5 m,gdje zelene alge (Chlorophyta) dominiraju nad smeđim (Phaeophyta).U dijelu izvan Nacionalnoga Parka (NP) zamijećene su promjene u kvaliteti morske vode i bentosa u uvalama Sobra, Okuklje iProžura. Tamo se na samoj obalnoj crti odlažu velike količine krutog otpada. Brodice i jahte bez kontrole ulaze u te uvale, amogućnost organiziranog zbrinjavanja krutog otpada ne postoji. Otpadne vode se izravno ispuštaju u akvatorij što opterećujeekosustav. Nijedna septička jama nije propisno izgrađena.Na obalnom području Saplunare, uglavnom individualnom izgradnjom, devastirani su pješčani nanosi, a zbog ispusta otpadnihvoda izravno u more i akvatorij. Na pješčanim dinama zamijećene su grudvice mazuta koji se ne otklanja, nego i dalje ugrožavapješčanu podlogu. Mazutni noduli su, također, nađeni na pijescima u uvali Limuni. Neprimjerena eksploatacija pijesaka i daljenarušava ta staništa, a prostor je vizualno pejzažno narušen. Daljnje širenje građevinskog područja na tom dijelu otoka trebaspriječiti.Neprimjerenim povezivanjem Blatine kod Kozarice s morem potpuno su promijenjeni ekološki uvjeti na tim staništima. Zbognebrige prijeti opasnost svim blatinama i slatinama koje su od iznimne važnosti za ovaj “žedni” otok. Izgradnja desalinizatorakoji bi koristio blatine kao izvor vode je nedopustiva zbog mogućeg narušavanja ravnoteže prirodnih procesa. Blatine su važnastaništa u kojima preživljavaju mnoge ptičje vrste.Postoji tendencija ugrožavanja špilja Ostaševica, Movrica, Vela spilja kod Blata, špilja kod Grabove glave, polušpilja kod Sobre,jama ispod Maranovića i jama na rtu Lenga ispod Stupe. Ugrožen je, također, izvor Vodice.U samom dijelu NP utvrđene su promjene na bentoskim organizmima u užem akvatoriju oko otočića Sv. Marija, na Pristaništu, uGoveđarima, te u Solinama. Na istim lokacijama povremeno je povećan broj fekalnih parametara.Posljednjih godina zbog divljeg izlovljavanja koralja, degradirana su prirodna staništa, i to u dubokim klifovima na južnimpadinama NP.Obala je u dijelu Pomene degradirana, a kanalizacijski ispust hotela Odisej ulijeva se izravno u more.U cijelom području na dnu mora su opažene plastične vrećice i drugi otpad. To ujedno doprinosi da se u zatvorenim dijelovimatih uvala, tijekom ljeta uz visoku temperaturu, smanjuje koncentracija otopljenog kisika i ujedno povećava trofija ekosustava.Količina mulja se sve više povećava. Još uvijek su vidljive promjene u zoni plime i oseke zbog incidenta s izlijevanjem nafte nasjevernoj obali 1998. godine.Općina LastovoProstor od Ubla do Pasadura, uključujući Solitudo, je devastiran zbog uvođenja infrastrukture te proboja ceste. Na otoku Prežbau posljednje vrijeme uočava se sve veće osvajanje i zatrpavanje terena. U Jurjevoj luci u moru su razbacane željeznekonstrukcije, a luka je narušena izgradnjom sada napuštenih zgrada bivše jugoslavenske vojske. Otpadne vode izravno seulijevaju u luku Ubli. U području uvale Skrivena luka opažene su degradivne promjene na livadama morske cvjetnice. Zasadajoš uvijek nije poznato inače vrlo štetno djelovanje pepela na morske organizme nakon požara u kolovozu 1998.Prostor u Zaklopatici je pejzažno potpuno devastiran. Tamo ne postoji kanalizacija već samo septičke jame, a uz obalni rubzamijećena je promjena na bentoskim zajednicama. Divlji deponij nalazi se neposredno iznad rta Sozanj, otkuda se oborinskimvodama raznosi otpadni materijal k moru. Kod rta Žrvanj obala je narušena zbog velike količine nanesenog lomljenog kamena.Izvor Lokanj koji se nalazi u samim Ublima dobrim je dijelom zatrpan. U tom su izvoru nađeni neki reliktni organizmi (nalazištevodenih puževa i rakušaca).Neki su organizmi s otoka potpuno nestali, kao npr. sivi puh (Myoxus glis) i dalmatinski vrtni puh (Eliomys quercinus). Zbogpožara uništena su mnoga staništa, a pretpostavlja se da je stepski guž, jedina zmija na otoku, time vrlo ugrožena (Colubercaspius). Pećina Puzalica zatrpana je otpadom još 1997. godine.Općina SlivnoObala koja pripada općini Slivno je dosta očuvana osim uvala i mjesta Klek, Duboka i Blace. U uvale dospijevaju fekalne vode ito procjeđivanjem iz septičkih jama, pa se na taj način dodatno (antropogeno) povećava eutrofikacija. Klek i Duboka suopterećeni vodama iz gradskog naselja Neum. U uskoj obalnoj zoni vidljive su promjene bentoske vegetacije. Na morskom dnuje dosta krutog otpada (stakla, plastike, automobilskih guma i dr.). Luka Blace je zapuštena i dobrim dijelom devastirana, a uplićacima ima dosta komunalnog otpada. Dio neasfaltirane prometnice Blace-Ploče znatno otežava komunikaciju.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije466

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEGradovi Ploče i OpuzenU području luke Ploče odvodnja kanalizacijskih i otpadnih voda je loše riješena jer postoji samo jedna crpna stanica. Iz višeispusta, bez ikakvog pročišćavanja, otpadne vode ulijevaju se izravno u more. U samom gradu Ploče nalazi se silos glinice, tetvornica azbesta i staklene vune čije se otpadne vode izlijevaju u more. Postoje dva terminala za naftu; u Rogotinu se nafta ilužina istovaruju iz tankera, a u industrijskoj zoni postoji terminal za naftu i ukapljeni plin. Također, 25.000 m 3ukopanihrezervoara predstavlja potencijalnu bombu u slučaju incidenta. Tvornica glinice u Mostaru koja je ispuštala crveni talog uNeretvu bila je ozbiljan zagađivač toga prostora. Deponij krutog otpada iznad Baćinskih jezera komunalni je problem, jer postojiopasnost onečišćenja samih jezera prilikom ispiranja oborinskim vodama.Gustoće populacija heterotrofnih bakterija u obalnom području Ploča posljednjih 10 godina nisu znatnije oscilirale, ali su razlikeizmeđu minimalnih i maksimalnih vrijednosti vrlo male. Gustoće populacija bile su ujednačene tijekom cijelog istraživačkograzdoblja, pa je očito da su prirodne sezonske oscilacije poremećene. Veće vrijednosti utvrđene su u hladnijem dijelu godine,najvjerojatnije uvjetovane dotokom organske tvari rijekom Neretvom.Analize teških kovina u površinskim sedimentima ispred Ploča u posljednje vrijeme se približavaju vrijednostima sličnim zaopterećeno Splitsko područje. Utvrđeno je da su koncentracije teških kovina kod Ploča u odnosu na referentnu postaju,dvostruko veće za koncentraciju kadmija, pet puta veće za koncentraciju olova. Kako je to područje bogato školjkašima koji sečak eksploatiraju, rezultati monitoringa ozbiljno upozoravaju na moguće posljedice po ljudsko zdravlje.Do ušća Neretve izgrađena je cesta uz koju su nikle drvene barake, a do nekih se može stići isključivo barkom. Na samom ušćunalazi se divlji autokamp. Na ušću se iz utvrđene obale vadi kamen kako bi se utvrde srušile i pijesak nesmetano vadio.Vađenjem pijeska mijenjaju se kompletna ekološka svojstva Malostonskog zaljeva. Cijelo to područje je dosta zapušteno.Jezero Modrič je bilo jedno od najvažnijih mrjestilišta za mnoge vrste bijele ribe. Nerazumnom melioracijom jezero je uništeno, adanas potpuno zapušteno. Tlo na tom području nikada nije zadovoljavalo uvjete koje pretpostavlja poljoprivredna proizvodnja.Novim zahvatom jezero bi trebalo revitalizirati. Dio jezera Parila je relativno sačuvan, kao i jezero Vlaška gdje je utvrđeno stanjeprirodne eutrofikacije.Relativno veliko područje predviđeno je za sidrište brodova ispred Ploča. Tamo su degradirane životne zajednice pomičnogdna. Brodovi bez ikakve kontrole odlažu kruti otpad. Velika opasnost prijeti od balastnih voda jer se na taj način nekontroliranomogu unijeti organizmi koji mogu potpuno promijeniti biološku raznolikost šireg područja Malostonskog zaljeva. Posebanproblem se može stvoriti unošenjem toksičnih vrsta jednostaničnih alga. Njihov toksičan učinak iskazuje se na filtratore, aposredno i na čovjeka koji ih konzumira.Vode Neretve sa sobom donose onečišćenja iz Metkovića (fekalne vode gradske kanalizacije, tehnološke vode iz Mlina-Metković, Vinarije-Metković i Klaonice-Metković, te iz Opuzena (gradska kanalizacija i tehnološke vode PIK-a Neretve idestilerije Rogotin).Preporuke za uklanjanje negativnih pojava zagađenja mora i priobaljaU dosadašnjim prostornim planovima na području Županije more se nije obrađivalo posebno.Određene su bile namjene prostora samo na kopnu, bez posebnog razmatranja osobina i značenjapripadajućeg mora i njegove namjene. More se tako koristi prema određenoj namjeni pripadajućegkopna. Izuzetak je more u postojećim lukama, te u posebno zaštićenim područjima; područjenacionalnog parka Mljet i strogi rezervat Malostonski zaljev, gdje se more nalazi pod posebnimrežimom zaštite i korištenja. Općenito se može zaključiti da se more do sada koristi ne premaprostornim planovima koji tretiraju more kao kopnu ravnopravan dio prostora, već kao rezultatkorištenja pripadajućega kopna. Drugim riječima, namjena kopna je odredila i namjenu mora.Istovremeno, osobine i značaj mora na određenome području nisu određivale namjenu pripadajućegkopna. Rezultat takvog pristupa u korištenju mora su mnogobrojni konflikti koji su nastali izmeđupojedinih aktivnosti i “ekologije” mora, ali i između samih aktivnosti. U prethodnom tekstu su opisanipojedinačni negativni utjecaji pojedinih aktivnosti na stanje mora i promjene u ekosustavu do kojih jedošlo na području Županije kao posljedica onečišćenja. Mnogobrojni su primjeri nastalih konflikata.Istaknuti ćemo najznačajnije. Jezero Modrič u delti rijeke Neretve je bio značajan lokalitet za mrijest irazvoj ranih faza cipla i lubina. Isušeno je za potrebe poljoprivrede. Isušivanjem su izazvane velikeštete za ribarstvo a u poljoprivredi nisu postignuti očekivani rezultati. Izgradnja kanalizacijskih ispustana neodgovarajući način u Župi dubrovačkoj izazvala je značajnu degradaciju priobalnoga mora.Deponij otpadnog materijala koji se nalazio južno od grada Dubrovnika značajno utječe na južni obalnipojas otoka Lokruma. Uvala Prapratno koja je zaštićena kao značajan krajolik će izgradnjomplaniranoga trajektnoga pristaništa izgubiti takvu zaštitu.Za istaknuti je i pozitivan primjer zaštite Malostonskog zaljeva. Izgradnjom grada Neuma, istina tada udrugoj republici a danas drugoj državi, postojala je opasnost da otpadne vode grada ugrozeMalostonski zaljev. Posebnom aktivnošću znanstvenika i sredstava javnog informiranja Zaljev jezaštićen izgradnjom dugačkog kanalizacijskog kolektora kojim se otpadne vode odvode izvanpodručja zaljeva i ispuštaju u Mljetski kanal.Prioriteti u zaštiti mora i obalnoga područja na području ŽupanijeUzimajući u obzir ocjenu stanja kakvoće mora, te djelatnosti i izvore zagađenja koji degradiraju obalnipojas i more, za potrebe zaštite mora na području Županije, u okviru sadašnjih nadležnosti Županije,te gradova i općina, prioritetno je sljedeće:Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije467

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE- Uspostaviti katastar zagađivača mora i obalnog pojasa, i to u području Župe dubrovačke,Lokrumskog kanala, estuarija rijeke Omble i Gruškog zaljeva, uvale Vela Luka, uvale Bristva, u luciPloče i ušću Neretve. Redovito pratiti opterećenje mora otpadnim tvarima koje u more dolaze izrazličitih izvora, osobito tvarima koje su postojane, toksične i podložne bioakumuliranju.- Uspostaviti program praćenja stanja zagađenja mora na području Županije i osigurati sredstva zanjegovo provođenje; osobito na sadašnjim podvodnim kanalizacijskim ispustima kao i naplaniranim, kao što su odvodnja Konavoskog polja, kanalizacijski sustav Cavtata, Župedubrovačke, Dubrovnika (Petka), akvatorij estuarija rijeke Omble i Gruškog zaljeva, uvale Zaton,kanalizacijski ispust hotelskog kompleksa "Vrtovi sunca", budući kanalizacijski sustav Elafita, uvaluSlano, odvodnja u području uvale Prapratna tj. kanalizacijskog sustava Neum-Prapratno, uvaluSobra, zatim budući kanalizacijski ispust u NP Mljet, podvodni ispusti Lumbarde, Korčule, Orebićau Pelješkom kanalu, planirani ispust za područje Vela Luke i Ubla, te monitoring u obalnompodručju luke Ploče i delte Neretve. Za monitoring se predviđaju sezonska promatranja svih važnihfizikalno-kemijskih i bioloških parametara.- Organizirati program istraživanja područja koja su dosada nedovoljno istražena i za koja seočekuje da su ekološki vrijedna, a koja bi mogla biti ugrožena planiranim aktivnostima, te osiguratipotrebna sredstva za provedbu, i to:- osnovnih kemijskih parametara, biološke raznolikosti i bogatstva podmorja, s posebnim naglaskom na specifičnostipojedinih područja: uvala Donji Molunat i akvatorij poluotoka Molunat; Konavoske stijene (dodatno kartiranje biljnih iživotinjskih vrsta te geološka istraživanja); otoci Mrkan, Bobara i Supetar, špilja Šipun (dodatna istraživanja faune);Elafiti (vegetacijsko-faunističke značajke, s posebnim osvrtom na intersticijske organizme u pijescima, špilje naotočju te špilje u području između Zatona i Trstenoga; kartiranje bentoskih zajednica)- detaljna ekološka istraživanja zaljeva Budime, kanala Velikog Stona, uvale Zaton i uvale Slano- detaljna ekološka istraživanja kopnenog dijela i akvatorija istočnog dijela otoka Mljeta, osobito uvala Saplunara iBlace. Također, poseban naglasak dati istraživanju svih špilja, kao i blatina i slatina na otoku Mljetu, bentoskimzajednicama hridinastog dna na južnim klifovima otoka Mljeta- detaljna ekološka istraživanja južnih klifova otoka Korčule, a na kopnu sve špilje sa endemičnom faunom, teintersticijske organizme u pijescima korčulanskih pješčanih uvala- detaljna vegetacijsko-faunistička istraživanja cijelog otoka Lastova, kao i svih pripadajućih otoka. U smisluprodukcije istražiti šire područje Lastovskog akvatorija s detaljnom procjenom količine male plave ribe. Sličnaistraživanja bi trebalo sprovesti i u širem akvatoriju Neretvanskog i Korčulanskog kanala s posebnim osvrtom namrijest male plave ribe i migraciju mlađi prema zaštićenom unutrašnjem dijelu Malostonskog zaljeva.- Izgradnjom kanalizacijskih sustava s odgovarajućim uređajima za pročišćavanje i dugačkimpodmorskim ispustima spriječiti nekontrolirano ispuštanje gradskih otpadnih voda u obalno more ipoluzatvorene zaljeve (Molunat, zračna luka Dubrovnik, Cavtat, Župa dubrovačka, stara gradskajezgra Dubrovnika, Elafitsko otočje, izvorišni dio Rijeke dubrovačke, sva naselja zapadno od Rijekedubrovačke do uvale Doli, naselja na poluotoku Pelješcu, otocima Korčuli i Lastovu, naselja općinaSlivno i Ploče).- Izgradnjom uređaja za pročišćavanje industrijskih otpadnih voda na mjestu njihova nastanka injihovim upuštanjem u gradski kanalizacijski sustav spriječiti nekontrolirano ispuštanje industrijskihotpadnih voda u obalno more.- Poduzeti mjere za zaštitu područja koja su navedena kao osobito vrijedni predjeli - prirodnikrajobrazi.- Kako u Malostonskom zaljevu morski i kopneni dio čine jedinstvenu cjelinu, mišljenja smo da biMalostonski zaljev i Malo more u moru i na kopnu trebalo označiti kategorijom posebnog, a nestrogog rezervata. Zaštita kopnenog dijela je preduvjet potpune i djelotvorne zaštite akvatorija.Proceduru preregistracije i redefiniranja zaštite prostora Malostonskog zaljeva i Malog morapotrebno je podići s županijske razine na državnu. Na taj način olakšalo bi se potpisivanjebilateralnog sporazuma o iskorištavanju i zaštiti Malostonskog zaljeva i Malog mora s RepublikomBosnom i Hercegovinom, kao državom kojoj dijelom i pripada ovo područje.- Nasipavanjem i zatrpavanjem obale nastala su trajna oštećenja prirodne obalne crte. Zbog togatreba zabraniti daljnje uništavanje obale izgradnjom divljih mula, mulića i privezišta u obalnoj zoni(naročito na otoku Korčuli i poluotoku Pelješcu). Također, potrebito je zabraniti bacati zemlju umore.- Položaj Dubrovačko-neretvanske županije, te veliki broj naseljenih otoka, zahtjeva dobru i sigurnuorganizaciju pomorskih veza. U županiji su dvije luke osobitog (međunarodnog) gospodarskogznačaja za Republiku Hrvatsku (luka Gruž - putnička luka; luka Ploče), šest luka županijskogznačaja i čak 74 luke lokalnog značaja. Održavanje tolikog broja luka zahtjeva velika sredstva.Stoga bi razvoj luka trebao biti usmjeren prvenstveno na dogradnju i proširenje postojećihkapaciteta, te na poboljšanje sigurnosti pristana i vezivanja brodova. Prednost bi u svakom slučajuZavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije468

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJEtrebali dobiti otoci, prvenstveno Lastovo. Izgradnja novih luka u ovom trenutku ne bi bilaopravdana.- Prije dodjele koncesija za izgradnju budućih marina, osim ekonomske opravdanosti, primarno bi semoralo uzeti u obzir značaj odabranog lokaliteta, zaštite područja, važnosti za život lokalnogstanovništva, moguće nepoželjne posljedice izgradnje i kapaciteta marine na šire područje kopna imora.- Na nekoliko lokaliteta niske obale koju karakterizira posebna vegetacija slaništa (u dijelu MalogStona, Soline kod Lumbarde, Blace, i niz lokaliteta i posebnih mjesta označenih kao "soline") trebazabraniti bilo kakvu aktivnost koja bi ih ugrozila.- Oštećenja na pridnenim zajednicama nastala djelovanjem divlje i nekontrolirane odvodnje nisutrajnog karaktera. Sanacijom i pravilnim rješenjem odvodnje i sistemom pročišćavanja ta seoštećenja mogu ukloniti i postupno dovesti u prvobitno stanje. Utvrditi stanje bentoskih zajednicana propisanim sidrištima turističkih i teretnih brodova.- Poduzeti mjere zaštitite područja koja su značajna za mrijest i zadržavanje mlađi gospodarskiznačajnih vrsta organizama.- Dosljedno koristiti postupak procjene utjecaja na okoliš prilikom izdavanja dozvola za realizaciju zasve razvojne projekte čija se realizacija planira u obalnom području.- Prihvatiti predloženu namjenu mora na cijelom području Županije koja će biti temelj za izraduprostornih planova nižih razina.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije469

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.8.3. ZAŠTITA TLAZaštita tla ima mnogostruk učinak na druge dijelove okoliša. Tlo je s jedne strane važan životni igospodarski prostor za njegovo stanovništvo, dok je s druge strane kroz različite zahtjeve u pogledukorištenja tlo ugroženo u njegovoj funkciji. Također, tlo kao dugoročan pokazatelj zauzima posebanpoložaj unutar ekosustava, a stvaranje novog tla i obnavljanje tla odvija se vrlo sporo. Ugrožavanje tlaproizlazi iz: velikih površina zahvaćenih erozijom; korištenja zemljišta; velikog pritiska za proširenjemnaselja; infrastrukturnih mjera; industrije, obrta i dr.U smislu zaštite, tla imaju sljedeće funkcije:1. prirodne funkcije kao što su:a) životna osnova i životni prostor za ljude, biljke, životinje i organizme u tlub) sastavni dio prirodnog potencijala, osobito sa svojim kružnim tokovima vode i hranjivih tvaric) razgradnja, filtri, rezerve i pretvorbe tvari2. funkcija arhiva prirodne i kulturne povijesti3. gospodarske funkcije :a) ležište sirovinab) površina za naseljavanje i rekreacijuc) za biljnu proizvodnjud) za ostale načine gospodarskog i javnog korištenja, promet, opskrbu i odvodnju.Kod utjecaja na tlo potrebno je u najvećoj mogućoj mjeri izbjegavati oštećenje njegovih prirodnihfunkcija, te njegovih funkcija arhiviranja prirodne i kulturne povijesti.Oštećenja tla mogu biti mehanička, kemijska i biološka, a potječu od naselja, industrije, prometa ilipoljodjelstva. Tlo je na području Županije oštećeno:- otpadnim vodama naselja i industrije- eksploatacijom kamena u kamenolomima (Dubac, Mironja, Visočani, Bijeli vir, Kapja, Glavice)- odlaganjem krutog otpada na nesanitarnim odlagalištima- kemijskim sredstvima koja se koriste u poljodjelstvu- erozijskim djelovanjem bujičnih tokova- šumskim požarima koji uništavaju šume i poljodjelske površine- erozijskim djelovanjem vjetra.Osobito aktualan problem vezan za dolinu Neretve je pojava pretvaranja melioriranih obradivihpovršina u građevinsko zemljište: robno-aukcijska burza kod Opuzena, neplansko širenje naselja uzkanale i vodotoke (područje Metkovića i naselje Vlaka), turističke zone (obalna zona između naseljaBlace i rijeke Neretve), prometni koridori (dionica Jadranske autoceste kroz dolinu Neretve), dok sevodnogospodarski objekti na melioracijskom sustavu zapuštaju i propadaju.Još se više javlja zaslanjivanje tla zbog prodora slane vode rijekom Neretvom i kroz duboke aluvijalneslojeve u unutrašnjost, povećanima nakon izgradnje nekoliko brana i akumulacija za energetskokorištenje rijeke budući je skoro izostala pojava visokih voda na području ušća.Uz glavne prometnice prisutna su onečišćenja tla od ispušnih plinova automobila, ulja, goriva, trošenjakočnog sustava i pneumatika. Najštetnija su onečišćenja olovom i olovnim spojevima zbog svojepostojanosti. Opasan je za ljude i ostali živi svijet zbog kumulativnog toksičnog djelovanja naorganizme. Postoji i mogućnost od incidentnih zagađenja tla, posebice na glavnim cestama spovećanim prometom ili nepovoljnim prometnim elementima (D8 Jadranska turistička cesta, D414Pelješka cesta, D9 Metković-Opuzen).Značajan onečišćivač tla predstavljaju nesanitarna odlagališta otpada. U sljedećoj tablici navodi serezultat pedoloških istraživanja stanja teških kovina na odlagalištu Grabovica na temelju uzorkovanjatla u pojasu 50-100 metara od odlagališta.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije470

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJENaziv elementaGrabovica, onečišćeni kalcikambisol srednje duboki 0-10 cm (količina u ppm)cink ( Zn) 200krom (Cr) 188,5nikl (Ni) 166mangan (Mn) 1114kobalt (Co) 92,5olovo (Pb) 118bakar (Cu) 40kadmij (Cd) 5,1Izvor podataka Martinović, 1984.Erozijsko djelovanje bujica najviše je izraženo u Župi dubrovačkoj, Komolačkoj kotlini, kod Stona,Trpnja i Orebića.Onečišćivanje tla kemijskim sredstvima najveće je u dolini Neretve, a zbog ugrožavanja podzemnihvoda koje se koriste u vodoopskrbi korištenje kemijskih sredstava u poljodjelstvu predstavlja opasnostu Stonskom i Blatskom polju.U cilju utvrđivanja stanja onečišćenja tla i provođenja mjera zaštite potrebno je organizirati monitoringtla na poljodjelskim površinama (dolina Neretve, Konavosko polje, Blatsko polje), vodozaštitnimzonama i drugim ugroženim površinama posebice za teške metale: Pb, Cd, As, Ni, Cr, Cu, Zn, Fe,pesticide i herbicide.Predlažu se sljedeće mjere zaštite i sanacije:- izgradnja kanalizacijskih sustava za komunalne i industrijske otpadne vode naselja: Metković,Ploče, Opuzen, Dubrovnik, Blato- saniranje kamenoloma ublaživanjem padina iskopa i hortikulturnim uređenjem (Dubac,Visočani, Mironja, Bijeli vir, Kapja, Glavice, Vrnik)- ugradnja otprašivača i zbrinjavanje otpadnih ulja u kamenolomima- otvaranje novih kamenoloma što dalje od obale, naselja, spomenika kulture i vrijednihkrajobraza- uređenje sanitarnih deponija- ograničenje upotrebe umjetnih gnojiva i kemijskih sredstava za zaštitu bilja- pošumljavanje opožarenih površina, poglavito u blizini turističko-rekreacijskih zona,prometnica, na područjima zaštićene prirode i površinama izloženim eroziji (kod Trpnja, Stona,Slanog, Brsečina, Trstenog, padine Srđa kod Dubrovnika, Župa dubrovačka, područjeZvekovica - Mihanići u Konavlima, Lopud- motrenje, obilaženje, te čišćenje šuma, gradnja šumskih putova i prosjeka zbog zaštite odpožara.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije471

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.8.4. ZAŠTITA ZRAKAIndustrijski izvori onečišćenja su brodogradilišta na otoku Korčuli, luke u Pločama i Metkoviću, tekamenolomi Dubac kod Dubrovnika, Mironja i Visočani kod Slanog , Glavice kod Opuzena, Bijeli virkod Metkovića, Kapja u općini Smokvica (kamena prašina). Zaštita zraka će se ostvariti ugradnjomotprašivača u kamenolomima, ugradnjom filtra za pročišćavanje zraka od sagorjelih plinova i prašinena industrijskim pogonima, izborom goriva s malom količinom sumpora, te usmjeravanjem na izvornočistu tehnologiju.Onečišćenje zraka emisijama iz prometa prijeti posebice većim naseljima (Dubrovnik, Metković, Ploče,Korčula) i uz Jadransku cestu u turističkoj sezoni. Za onečišćenje od prometa je nepovoljno što naodređenim lokalitetima, u gradovima i najvrjednijim prirodnim, kulturnim i spomeničkim zonama, dolazido sučeljavanja najvećih emisija i najvećeg mogućeg broja potencijalno ugroženih osoba (Dubrovnik,Cavtat, Slano, Ston, Korčula). Onečišćenja zraka nastaju od emisije SO 2 , CO, CO 2 , dušikovih oksida(NO X ), hlapljivih organskih tvari (benzen, ksilen). Tu su još onečišćenja praškastim tvarima.Najznačajnije je onečišćenje olovom. Najviše se pridonosi smanjenju emisija postupnim prelaženjemna bezolovni benzin (ugradnja katalizatora) i diesel gorivo sa sadržajem sumpora manjim od 0,3 %,dugoročno 0,02 %.Onečišćenje se može smanjiti u naseljima ubrzanjem protoka vozila koje zahtijeva unapređenjegradske mreže prometnica, bolju regulaciju prometa i izgradnju obilaznica naselja. RealizacijomJadranske autoceste, čija bi trasa išla zaleđem obalnog pojasa, tranzitni promet s glavninomonečišćenja odmaknuli bi se u slabije naseljena područja.U zračnom prometu onečišćenja nastaju prilikom uzlijetanja i slijetanja zrakoplova (zračna lukaDubrovnik). Zračni promet pridonosi oštećenju stratosferskog ozona i globalnom zagrijavanju.Kamenolomi i asfaltne baze (Mironja, Bijeli vir) izvori su emisija dima i čestica (kamena prašina).Zaštita zraka bi se postigla ugradnjom otprašivača što je već učinjeno u kamenolomima Dubac,Mironja i Bijeli vir.Onečišćenje česticama nastaje i prilikom pretovara i transporta rastresitih i praškastih materijala u luciPloče. Naročito je opasna azbestna prašina koja je nastajala u procesu proizvodnje pogona “Plobest”u Pločama dok je bio u funkciji.Odlagališta otpada izvor su metana i neugodnih mirisa koji nastaju zbog biološke razgradnjeorganskog otpada i dima koji nastaje kod spaljivanja otpada. Pri spaljivanju otpada nastaju otrovniklorirani spojevi dioksini i furani. Onečišćenja će se spriječiti sanitarnim uređenjem odlagališta, saskupljanjem bioplina koji će se energetski koristiti.U Dubrovačko-neretvanskoj županiji ne postoji kontinuirano mjerenje kakvoće zraka. Jedino Državnihidrometeorološki zavod provodi mjerenje u sklopu Programa mjerenja kemijskih karakteristikaoborina na 20 postaja u Hrvatskoj.U sljedećoj tablici su prikazane težinski srednje vrijednosti mokrog taloženja na lokaciji Dubrovnik urazdoblju od 1981. do 1992.Postaja H + mg/m 2 SO 4 ª - - S (g/mª) NO 3 - N (g/mª) NH + 4 - N (g/mª)Dubrovnik 6,2 3,3 0,8 0,7Taloženje sulfata može se usporediti s “kritičnim” opterećenjem. Prema grubim procjenama u okviruLRTAP konvencije i Europskog centra za učinke “kritično” opterećenje iznosi 1,7-2,8g/mª.Taloženje nitrata (NO 3 -N) je također veliko. Granične vrijednosti su za većinu ekosustava između 0,3 i2,5 g/mª. Taloženje nitrata vezano je i za pojavu eutrofikacije, prekomjernog unošenja dušika upovršinske vode. Međutim, najveći dio dušika unosi se izravno otpadnim vodama i iz poljoprivrede.U gradovima obalnog područja gdje je insolacija intenzivna provode se povremena mjerenjaprizemnog ozona. Koncentracije ozona štetne po zdravlje dostižu se ovdje nekoliko sati dnevno uljetnom razdoblju. Ozon nastaje pod utjecajem sunčevog zračenja najviše reakcijama dušikovih oksida(NO, NOX) i hlapljivih organskih spojeva koji uglavnom nastaju od prometa. Kako se ovdje očekujeoporavkom turističke djelatnosti značajno povećanje prometa potrebno je uspostaviti monitoring unaseljima i izvan naselja.U svrhu zaštite i poboljšanja kakvoće zraka potrebno je uspostaviti katastar emisija onečišćujućih tvariu zrak i praćenje kakvoće zraka:Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije472

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE- u okviru državne mreže za praćenje kakvoće zraka pozadinskog onečišćenja, regionalnog iprekograničnog daljinskog prijenosa, te mjerenja u okviru međunarodnih obveza države, mjerenjakakvoće zraka u zaštićenim područjima i mjerenja kakvoće zraka u urbanim opterećenimpodručjima- u okviru jedinica lokalne samouprave (područna mreža) za praćenje kakvoće zraka u naseljenim iindustrijskim područjima, te posebne namjene radi praćenja utjecaja na okoliš nekog izvoraemisije.Na temelju mjerenja utvrdit će se kategorizacija područja s obzirom na preporučene (PV) i granične(GV) vrijednosti kakvoće zraka:- I. kategorija čist ili neznatno onečišćen zrak, nisu prekoračene PV- II. kategorija umjereno onečišćen zrak, prekoračene PV, a nisu dostignute GV- III. kategorija prekomjerno onečišćen zrak, prekoračene GVUz stacionarne postaje za praćenje kakvoće zraka utvrđene programom mjerenja kakvoće zraka,potrebno je za kontrolu onečišćenja od difuznih izvora (promet) uvesti i mobilne postaje s kompletnimopsegom mjerenja kakvoće zraka.Temeljem izrađene kategorizacije Županija, gradovi i općine će donositi programe zaštite i poboljšanjakakvoće zraka s ciljem da se gospodarskim razvitkom ne prekorači utvrđena kategorija kakvoće zrakanekog područja, odnosno da se sanacijskim mjerama dostigne veća kategorija kakvoće.Izvođenjem nekog zahvata ne smije se izazvati značajno povećanje opterećenja. U postupku procjeneutjecaja na okoliš treba utvrditi da zbog dodatnog opterećenja novog zahvata neće doći do prelaska unižu kategoriju kakvoće zraka u bilo kojoj točki okoline izvora.Temeljem Uredbe o graničnim vrijednostima emisije onečišćujućih tvari u zrak iz stacionarnih izvora -“Uredba o GVE” svi postojeći industrijski objekti moraju uskladiti svoje emisije s graničnimvrijednostima emisije kako je propisano navedenom Uredbom. Osim značaja ove obveze glede zaštiteokoliša i/ili zaštite zraka ista ima i širi gospodarski značaj, posebno obzirom na prioritetne pravcegospodarskog razvitka Dubrovačko-neretvanske županije kao i obzirom na činjenicu da se ističepotreba prilagođavanja gospodarstva uvjetima i osobitostima prostora i okoliša.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije473

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.8.5. ZAŠTITA OD BUKEUgroženost bukom najizraženija je u većim naseljima, te uz najopterećeniju Jadransku državnu cestu,državnu cestu Ploče-Opuzen-Metković i malo manje uz državnu cestu Ston-Orebić-Korčula-Vela Luka.Najproblematičnije su dionice gdje je cesta u ravnini ili iznad okolnog terena u naseljenim područjima(Ploče - Rogotin, Metković, Opuzen, Ston, Orebić, Korčula, Slano, Trsteno, Rijeka dubrovačka,Dubrovnik, Župa dubrovačka). Utjecaj buke bi se smanjio poduzimanjem mjera koje su navedene kodzaštite zraka: unaprjeđenjem gradske mreže prometnica, izgradnjom obilaznica naselja, tehortikulturnim mjerama.Uz cestovni promet najznačajniji izvor buke je zračni promet i to u okružju međunarodne zrakoplovneluke “Dubrovnik”u Čilipima.Sukladno Zakonu Županija, Gradovi i Općine su dužni izraditi karte buke i akcijske planove.Utjecaj zračnih lukaZračna luka DubrovnikPoložaj poletno-slijetne staze dubrovačke zračne luke je takav, da se točno u njenoj osovini u pravcusjeverozapada nalazi naselje Cavtat. Mjerenja jačine buke vršena za potrebe Projekta južnog Jadranaevidentirala su otisak buke: na samoj zračnoj luci i neposrednoj okolini stupnja 40 NNI i više (oznake“jako neugodna buka”) koja pokriva 1500 ha te u široj okolici koja obuhvaća sjeverozapadnu polovinuKonavala i Župski zaljev stupnja 25-40 NNI, na površini 4000 ha.Potrebno je izraditi novu kartu buke izrađenu u skladu s Pravilnikom o načinu izrade i sadržaju karatabuke i akcijskih planova, na temelju novih procedura slijetanja, očekivanog prometa i novih tipovazrakoplova, jer 1969. izrađena karta ne odgovara stvarnom stanju.Utjecaj buke moguće je smanjiti uvođenjem novih procedura slijetanja i polijetanja u smislu korekcijeputanje leta i namjenom prostora oko zračne luke.Zračna luka je opremljena pristupnim svjetlima iz smjera istok što omogućava slijetanje iz smjeraistoka. To će znatno poboljšati kakvoću življenja u Cavtatu. Znatno smanjenje utjecaja buke odzrakoplova ove zračne luke na urbanu cjelinu Cavtata koji je sada jedino naselje na području općineKonavle s izgrađenim objektima za prihvat turista i kao takvo od izuzetnog gospodarskog značenja zaopćinu Konavle, razriješilo bi velik problem na koji su se tužili gosti Cavtata.Drugi način je prostorno planerska intervencija. U zoni utjecaja zračne luke predlažu se namjenemanje osjetljive na buku kao što su: slobodna carinska zona, skladišta i parkirališta, veliki prodajnicentri, industrijsko-servisni pogoni, poljodjelske površine i zelenilo.Zračna luka PločeZračnu luku na lokaciji nekadašnjeg privremenog uzletišta unutar manipulativnih površina pomorskeluke Ploče, 1,5 km udaljenog od grada nije u funkciji i razmatra se njeno izmještanje na drugu lokacijuu dolini Neretve za što je potrebno provesti postupak procjene utjecaja zahvata na okoliš i ocjeneprihvatljivosti zahvata za prirodu.Zračna luka KorčulaU postupku procjene utjecaja na okoliš zračne luke Korčula, kao najpovoljnija za izgradnju zračne lukeodabrana je lokacija Brna. Studijom o utjecaju na okoliš izvršena je procjena prostiranja buke narazmatranim lokacijama za zračnu luku i ocjena moguće buke.Prema karti procijenjenog prostiranja buke na lokaciji Brna u ekstremnim uvjetima korištenja, vidljivo jeda je naselje Brna zahvaćeno bukom iznad zakonom dopuštene razine od 55 dB(A), što je nedostatakove lokacije. Naselje Smokvica ulazi u zonu buke čija je razina između 45 dB(A) i 55 dB(A) štopredstavlja veliku smetnju s obzirom na trenutnu izuzetno nisku razinu buke. Stoga će biti potrebnouvesti odgovarajuće prilazno-odletne procedure kako bi razina buke od zračne luke mogla bitiprihvatljiva za okolna naselja, te organizirati stalan monitoring kojim bi se spriječilo nepoštivanjepropisanih procedura.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije474

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.8.6. ZAŠTITA OD IZVANREDNIH DOGAĐAJASukladno Konvenciji o prekograničnim učincima industrijskih nesreća (NN, Međunarodni ugovori br.7), zatim Direktive vijeća br. 96/82/EC od 9. prosinca 1996. o nadzoru opasnosti od nesreća velikihrazmjera s opasnim tvarima kao i o Planu intervencija u zaštiti okoliša (NN, 82/99) i obvezama koje iztoga proizlaze, potrebno je, pri odlučivanju o lokaciji o opasnim djelatnostima, uzeti u obzir procjenurizika po okoliš, uključujući posljedice prekograničnih učinaka te ocjenu rizika uključujući fizičkeznačajke područja.U skladu s Planom intervencija u zaštiti okoliša pri izradi županijskog plana intervencija, potrebno jeutvrditi količinu i svojstva opasnih tvari, prirediti scenarij tipičnog uzroka industrijske nesreće,predvidjeti težinu nastalih posljedica po ljude i okoliš te poduzeti mjere za smanjenje vjerojatnostiproširenja štetnog djelovanja.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije475

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.8.7. PROCJENA UTJECAJA NA OKOLIŠZahvati za koje je potrebno provesti ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš su sljedeći:I. Prometne građevineCestovne građevine s pripadajućim objektima i uređajima:- javne garaže i poslovno-garažne građevine čiji kapacitet prelazi 400 parkirališnih mjesta zaosobna vozila,- garaže javnog prijevoza s 50 i više parkirališnih mjesta za autobuse.II. Vodne građevineGrađevine za korištenje voda:- radovi na vodozahvatima za vodoopskrbu: Ombla, Prud, Modro oko, Klokun, Duboka ljuta,Konavoska ljuta, Palata-Mali Zaton, Nereze-Slano, koji mogu utjecati na kakvoću vode ikapacitet vrela.III. Građevne cjeline- groblja za potrebe naselja Dubrovnik, Metković, Ploče, Korčula, Blato, Vela Luka Opuzen,Cavtat, Ston, Orebić i Lastovo.IV. Građevine u zaštićenom obalnom području- mrjestilišta riba i školjaka, uzgajališta školjkaša i drugih morskih organizamaU slučaju da se na relativno malom prostoru planira više istovrsnih zahvata (niz) čije su pojedinačneveličine tj. kapaciteti ispod, no ukupni kapacitet iznad granica propisanih Uredbom o procjeni utjecajazahvata na okoliš obvezna je provedba postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije476

IZMJENE I DOPUNE PROSTORNOG PLANA DUBROVAČKO-NERETVANSKE ŽUPANIJE3.8.8. OCJENA PRIHVATLJIVOSTI ZAHVATA ZA PRIRODUSukladno Zakonu o zažtiti prirode ocjena prihvatljivosti zahvata za prirodu (OPZP) je obvezna zaplan/zahvat u prirodu koji sam ili zajedno sa drugim planovima/zahvatima može imati bitan utjecaj naekološku mrežu.Na području Parka prirode Delta Neretve ne smije se planirati nikakva akvakultura osim mogući uzgojjegulje u postojećim bazenima na lokaciji Sestrun kod Rogortina. Za ovu zonu kao i zonu marikulture uuvali Vinogradna kod naselja Blace u Općini Slivno, koja je planirana u kontaktnoj zoni Parka prirodeDelta Neretve, odnosno postojećeg područja nacionalne ekološke mreže, obavezno je temeljemprovesti ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu (OPZP).Za novoplaniranu marikulturu na području posebnog rezervata Malostonski zaljev i Malo more i napodručju Mljetskog kanala (sve područja Nacionalne ekološke mreže) s obzirom na osjetljivostprostora i ciljeve očuvanja NEM-a, obavezno je provesti OPZP kojom će se utvrditi prihvatljivostlokacija i prihvatljivi kapaciteti proizvodnje, te utvrditi uvjete zaštite prirode u ugovore o koncesiji.Sukladno Zakonu o zaštiti prirode bilo bi nužno sagledati skupni (kumulativni) utjecaj svih planiranihprometnica na području ekološke mreže. Međutim, to onemogućuje činjenica da su glavni prometnipravci već ranije utvrđeni različiti strateškim i planskim dokumentima, a za neke su već i provedenipostupci procjene utjecaja na okoliš (PUO) koji nisu uključivali OPZP čija je proveba regulirana tek2007. godine. Stoga se za planirane prometnice prije prihvaćanja trase uvjetuje provedba OPZP,uključujući sagledavanje kumulativnog efekta svih postojećih i planiranih prometnica.To se posebno odnosi na sljedeće prometnice i prometne građevine:- Jadransko-jonsku autocestu čija trasa prolazi područjem planiranog PP Delta Neretve- brzu cestu preko Pelješca,- trasu brze ceste Osojnik-Župa dubrovačka-Konavle-Debeli brijeg koja prolazi iznad izvora Omble uneposrednoj blizini Viline špilje, staništa šišmiša i brojnih endemskih špiljskih svojti,- most kopno-Pelješac i most ili tunel Pelječac-Korčula, te- trasu uzdužjadranske željeznice velikih brzina na dionici gr. SDŽ-Opuzen-Rudine-Osojnik – gr. BiH.Uz ove zahvate postoji još niz planiranih sadržaja i infrastrukturnih zahvata koji su osjetljivi sastanovišta zaštite prirode za koje je potrebno provesti OPZP:- planirane proizvodne zone u Gradu Ploče (Vranjak 1, 2, 3) u kontaktnoj zoni sa planiranim PPDelta Neretve,- terminali za ukapljeni naftni plin, za rasute terete, za tekuće terete, te kontejnerski terminal u luciPloče – potrebno sagledati skupni utjecaj,- premještanje zračne luke Ploče na lokaciju Modrič-Komin ili neku drugu lokaciju u planiranom PPDelta Neretve- Jadransko-jonski plinovod – trasa kroz dolinu Neretve i ispod Malostonskog zaljeva,- HE Ombla na izvoru Omble,- MAHE Konavle u Konavoskom polju,- vjetroelektrane, uključujući lokacije na području delte Neretve ili neposredne kontaktne zone,sagledati zbirni utjecaj svih predloženih lokacija,- Neretvansko-pelješko-korčulansko-lastovski vodovod - povećanje kapaciteta vodocrpilišta Prud iModro oko,- navodnjavanje u Donjoj Neretvi sa planiranim pregrađivanjem Neretve mobilnom pregradom zasušnog razdoblja radi sprječavanja prodora slane vode uzvodno,- dodatna odvodnja Vrgorskog polja planiranim tunelom Krotuša – Birina,- obrana od poplava Metkovića, te- regulacija vodotoka Ljute, Konavočice i *Kopačice na području NEM Konavosko polje.Zavod za prostorno uređenje Dubrovačko-neretvanske županije477