Izvješće o realizaciji programa - Korcula.NET

ZAVOD ZA PALEONTOLOGIJU I GEOLOGIJU KVARTARAHRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTIGEOLOŠKO - PALEONTOLOŠKA OBRADA I ZAŠTITAKVARTARNOG LOKALITETA RASOHATICE (KATIĆA KRIŽ)NA KORČULIIzvješće o terenskom istraživanjuZagreb, rujan 2006.

HRVATSKA AKADEMIJAZNANOSTI I UMJETNOSTICROATIAN ACADEMYOF SCIENCES AND ARTSZAVOD ZA PALEONTOLOGIJUI GEOLOGIJU KVARTARAHR – 10 000 Zagreb, A. Kovačića 5Tel. +385+1+46 98 252; Fax. +385+1+48 56 211; E-pošta: zpgkvartar@hazu.hr; Web: www.hazu.hrUr. broj: 01- 96/2006Zagreb, 22. rujna 2006.DUBROVAČKO-NERETVANSKA ŽUPANIJAŽUPANIJSKO POGLAVARSTVOUpravni odio za komunane djelatnosti i zaštitu okolišaPred Dvorom 120 000 DUBROVNIKIzvješće o realizaciji ProgramaGEOLOŠKO – PALEONTOLOŠKA OBRADA I ZAŠTITAKVARTARNOG LOKALITETA RASOHATICE (KATIĆA KRIŽ) NA KORČULIŽupanijsko poglavarstvo Dubrovačko-neretvanske županije na 72. sjedniciodržanoj 20. prosinca 2004. godine (Zaključak; Kl.: 351-01/04-01/52; Ur.br.: 2117/1-03-04-22), dodijelilo je Zavodu za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatskeakademije znanosti i umjetnosti sredstva u iznosu od 10.000 Kn, namijenjenazaštitnim geološko-paleontološkim istraživanjima kvartarnog lokaliteta Rasohatice(Katića križ) na Korčuli.Sukladno prihvaćenom Programu, uz dogoverno odstupanje (Dopis Ur.br.:01-102/2005 od 5.12. 2005.) prouzročeno klimatski nepovoljnim uvjetima, terenskaistraživanja u trajanju od 10 dana, proveli su mr.sc. Kazimir Miculinić, znanstveninovak i Vedran Jalžić, geološki tehničar u svibnju 2006. godine.Laboratorijska obrada i priprema za znanstveno istraživanje, koje u okvirudogovorenog Programa realizira Zavod, je u tijeku.Izvješće sastavila dr.sc. Dejana Brajković.

Geološko-paleontološka obrada i zaštita kvartarnog lokaliteta Rasohatice (Katića križ) na KorčuliINVESTITOR: DUBROVAČKO - NERETVANSKA ŽUPANIJAIZVOĐAČ: HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTIZAVOD ZA PALEONTOLOGIJU I GEOLOGIJU KVARTARAAnte Kovačića 5, ZAGREBAUTOR: dr.sc. Dejana Brajković1

Geološko-paleontološka obrada i zaštita kvartarnog lokaliteta Rasohatice (Katića križ) na KorčuliSadržaj1. Uvod………………………………………………………………32. Geološka obilježja…………………………………………….43. Geomorfološka obilježja i geneza nalazišta…………..64. Paleontološka istraživanja…………………………………85. Metode rada……………………………………………………106. Laboratorijska obrada………………………………………………127. Zaključno izvješće…………………………………………………..138. Literatura………………………………………………………………142

Geološko-paleontološka obrada i zaštita kvartarnog lokaliteta Rasohatice (Katića križ) na Korčuli1. UvodPod vodstvom Zavoda za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademijeznanosti i umjetnosti i uz financijsku potporu DUBROVAČKO-NERETVANSKEŽUPANIJE na lokalitetu Katića Križ istočno od uvale Rasohatica, nedaleko Žrnova (Sl. 2.)na južnoj strani Korčule (42º54'27''N, 17º8'16''E), provedena su zaštitna geološko –paleontološka istraživanja.Prije nekoliko godina djelatnici Zavoda učestvovali su u terenskim istraživanjimaVele spile u Veloj luci na Korčuli. Po naputku mještana izvršena je prospekcija lokalitetaKatića križ i utvrđeno kako se radi o tipičnom kvartarnom paleontološkom nalazištu,lociranom u zoni valova i izloženom intenzivnim procesima erozije i time neposrednom iubrzanom propadanju fosilnog sadržaja (Sl. 1.).Slika 1. Položaj izdanka koštanih brečaprekriven vodom.3

Geološko-paleontološka obrada i zaštita kvartarnog lokaliteta Rasohatice (Katića križ) na KorčuliObzirom da su fosilni ostaci (čeljusti sa zubima) velikih sisavaca bili još dovoljnouščuvani, pristupilo se, u svrhu zaštite, njihovoj ekstrakciji iz matriksa, što je i izvršenotijekom svibnja 2006. godine. Blokovi koštane breče (kršnika) različitih dimenzija,dopremljeni su u Zavod za paleontologiju i geologiju kvartara, gdje je započeto sdugotrajnom laboratorijskom obradom.2. Geološka obilježjaNa južnom priobalnom dijelu otoka Korčule (OGK - list Korčula, Tumač listaKorčula K 33-47, B. Korolija et al. 1968-1977), superpozicijski na turonskim vapnencimaistaložene su gornjokredne naslage senona (K 3 2 ) debele oko 700 metara. Prema litološkomsastavu u uslojenim vapnencima zastupljeni su i dolomiti. Dijagenetski procesi u različitimsu stupnjevima dolomitizirali primarno istaložene vapnence, «pa se susreću svi litološkiprelazi od vapnovitih dolomita i dolomitičnih vapnenaca» (B. Korolija et al. 1968-1977).Senonska starost naslaga, uz mikrofosile, primarno je utvrđena temeljem zajedniceprovodnih rodova i vrsta rudista.4

Geološko-paleontološka obrada i zaštita kvartarnog lokaliteta Rasohatice (Katića križ) na Korčuli3. Geomorfološka obilježja i geneza nalazištaIzdanak vrlo fosilifernih koštanih breča nepravilnog je oblika i ukupne površine oko10 m 2 , a na zapadnoj lateralnoj strani okomito se izdiže (Sl. 4.) uz matičnu stijenu. Fosili sukoncentrirani na (Sl. 4.) na oko 4 m 2 . Koštana breča locirana je, u odnosu na okolnugornjokrednu stijensku masu, u udubini raspona od -10 do -200 centimetara. Ovakvapozicija izdanka dopušta povremenu dugotrajniju akumulaciju atmosferske i morske vode,što je i mogući uzrok njenog bržeg trošenja.Slika 4. Shematski prikaz izdanka breče s označenim fosiliferenim područjem i mjestimaekstrakcije (I, II) fosilnog materijala.U neposrednom okolišu pronađeni su izdanci breča istovrsnog matriksa (2,5YR4/6,boja prema Munsell-u) s istovjetnim vapnenim ili dolomitiziranim oštrobridnim kršjem ibez fosilnog sadržaja. Ulomci speleotema uklopljeni su u matriks na svim izdancima, a uobliku kore prekrivaju i dio matične stijene u nastavku koštanih breča. Sedimentološka,mineraloška, morfološka obilježja ovih taložina i distribucija fosilnih ostataka, sugerirajuakumulaciju materijala u paleokaverni neodređena oblika, koja je egzistirala najvjerojatnijetijekom starijeg pleistocena. Sukladno genezom sličnim nalazištima našeg priobalja, zapretpostaviti je kako je šupljina barem većim dijelom bila u podzemlju.Komunikaciju s površinom potvrđuju fosilni ostaci životinja koje su preminule insitu, najvjerojatnije uhvaćene u prirodnu stupicu. Međusobni položaj osteoloških elemenata6

Geološko-paleontološka obrada i zaštita kvartarnog lokaliteta Rasohatice (Katića križ) na Korčuli(Sl. 5.), cjelovitost velikih kostiju (donja i gornja čeljust sa zubima), i superpozicijskarelacija ne ukazuju na pretaloženost fosilnog materijala, već indiciraju tanatocenozu(većinom prouzročenu prirodnim katastrofama, primjerice šumskim požarima).Slika 5. Površina izdanka prije ekstrakcije - dio donje čeljusti nosoroga sa zubima okruženrazlomljenim skeletnim ostacima.Slika 6. Fosilni ostaci lubanje nosoroga u sedimentu se nalaze ispod površine.7

Geološko-paleontološka obrada i zaštita kvartarnog lokaliteta Rasohatice (Katića križ) na Korčuli4. Paleontološka istraživanjaPreliminarnim paleontološkim istraživanjem utvrđeno je da u sakupljenommaterijalu dominiraju ostaci velike forme pripadnika porodice Rhinocerotidae (nosorozi).Obzirom na veličinu skeletnih elemenata i utvrđena relevantna dentalna obilježja (Sl. 5. i6.), nađeni su ostaci pripadali jednoj od izumrlih vrsta toplodobnog roda Stephanorhinus (=Dicerorhinus) (Sl. 7.), čiji su predstavnici fosilno dokazani na našim prostorima.Potpuna taksonomska odredba uslijediti će po ekstrakciji iz sedimenta. Uz ostatkenosoroga utvrđeni su i ostaci skeleta zvijeri i pripadnika ungulata (kopitari i papkari).Analizom anatomske strukture sakupljenih skeletnih ostataka nosorogadeterminirani su elementi :1. blok s razlomljenim dijelovima lubanje i dijelovima gornje čeljusti, te zubima2. drugi blok s također razlomljenim dijelovima lubanje, dijelovima gornje čeljusti izubima3. jedna gotovo cjelovita donja čeljust bez zubnih kruna s ostacima korijena zuba4. ulomci (posteriorni dio) druge donje čeljusti bez zuba5. treća i četvrta donja čeljust sa zubima (u drugom bloku) zajedno s gornjom čeljusti,gornjim zubima i razlomljenim dijelovima lubanje6. blok s najmanje tri fragmentirana kralješka i dijelom lopatice7. cjeloviti humerus.Provedenom analizom utvrđeno je prisustvo najmanje dvije jedinke koje pripadajuistom rodu porodice Rhinocerotidae.Potpuna laboratorijska obrada, ekstrakcija iz sedimenta i preparacija fosilnih ostatakapreduvjet su za relevantnu znanstvenu obradu i potpunu valorizaciju ovih nalaza.8

Geološko-paleontološka obrada i zaštita kvartarnog lokaliteta Rasohatice (Katića križ) na KorčuliKVARTAR MLAĐI TERCIJAR OLIGOCEN EOCENSlika 7. Shematski prikaz filogenetskih relacija rodova i vrsta nosoroga od eocena do danas (prilagođenoprema: Thenius 1980, str. 293).9

Geološko-paleontološka obrada i zaštita kvartarnog lokaliteta Rasohatice (Katića križ) na Korčuli5. Metode radaTipologija nalazišta i veličina fosilnih ostataka sisavaca zahtijevali su određenuprilagodbu klasičnih paleontoloških metoda. Primijenjene su tehničke metode izdvajanjasukladno položaju fosilnih ostataka u matriksu. Neki površinski vidljivi skeletni ostaci(dvije donje čeljusti i dio lubanje) samostalno su izdvojeni uporabom različitih dlijeta,dubila i čekića. (Sl. 8. i 9.).Slika 8. Izdvajanjedonje čeljusti izmatriksa.Slika 9. Izdvojenskeletni element izmatriksa.10

Geološko-paleontološka obrada i zaštita kvartarnog lokaliteta Rasohatice (Katića križ) na KorčuliVeći dio materijala bilo je potrebno izdvojiti u obliku blokova različite veličine. Priovim radovima rabljena je i akumulatorska bušilica (Sl. 10.).Slika 10. Oblikovanje bloka uporabom bušilice.Blokovi su oblikovani tako, da su desetak centimetara od fosila izdubljeni kanalidubine oko 15 cm i varijabilne širine potrebne za lateralno odvajanje. Donji dio blokaizdvajan je iz sedimenta horizontalnim bušenjem uz dodatnu uporabu dubila. (Sl. 11.).Ukupno su oblikovana i ekstrahirana tri bloka.Slika 11. Odvajanje bloka od matičnog sedimenta pomoću dlijeta i dubila.11

Geološko-paleontološka obrada i zaštita kvartarnog lokaliteta Rasohatice (Katića križ) na KorčuliSlika 12. Jedan od izvađenih blokova.Za sedimentološke i mikropaleontološke analize uzorkovan je sediment s različitihizdanaka breča.6. Laboratorijska obradaOsnovni cilj laboratorijske obrade je kemijskim i mehaničkim postupcima izlučitifosilni materijal iz matriksa, preparirati ga, odnosno tretirati različitim kemijskimpostupcima (otopine epoksilnih smola), relevantnim za trajnu zaštitu i pripremu zaznanstvenu obradu.Laboratorijska obrada nalaza započela je postupkom desalinizacije.Kemijska obrada provodi se otopinama octene i mravlje kiseline različitihkoncentracija (10% - 25%) ovisno o ponašanju matriksa i stupnju mineralizacije fosilnogmaterijala. Ovaj je postupak dugotrajan i često se izmjenjuje s mehaničkom ekstrakcijom.Mehanička ekstrakcija provodi se zubarskom bušilicom vrlo pažljivo i precizno, pričemu je osobito zahtjevna obrada dentalnih ostataka.Tretiranje različitim koncentracijama otopina epoksilnih smola završni je stupanjpreparacije i trajne zaštite.Obzirom na status sakupljenog materijala navedene postupke neophodno jekontinuirano provoditi kroz više godina.12

Geološko-paleontološka obrada i zaštita kvartarnog lokaliteta Rasohatice (Katića križ) na Korčuli7. Zaključno izvješćeTerenskim istraživanjima koštanih breča na nalazištu Katića Križ istočno od uvaleRasohatica, nedaleko Žrnova na Korčuli, iz fosiliferne breče izdvojeni su sedimentniblokovi s ostacima velikih sisavaca, koji se nalaze na stručnoj i znanstvenoj obradi uZavodu za paleontologiju i geologiju kvartara Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti uZagrebu.Provedenom analizom tipoloških obilježja, pretpostavljena je kvartarna starostnalazišta.Specifičan status sakupljenog materijala zasad je omogućio preliminarnu idjelomičnu paleontološku obradu, kojom su anatomski determinirani pojedinačni ili ublokovima vidljivi skeletni i dentalni ostaci. Morfološka obilježja i veličina skeletnihdijelova potvrđuju prisustvo najmanje dvije jedinke izumrlih nosoroga (Rhinocerotidae)predstavnika neke od fosilnih vrsta toplodobnog roda Stephanorhinus.Sakupljeni materijal podvrgnut je dugotrajnoj laboratorijskoj obradi koja završavapreparacijom i trajnom zaštitom ostataka.Znanstvena obrada i puna valorizacija ovih nalaza svakako će nadopunitidosadašnje spoznaje o paleoreljefu, paleoklimi i ostalim segmentima paleobiotopa uvrijeme akumulacije fosilnog materijala, najvjerojatnije tijekom nekog od odsjeka kvartara.13

Geološko-paleontološka obrada i zaštita kvartarnog lokaliteta Rasohatice (Katića križ) na Korčuli8. LiteraturaKOROLIJA, B., BOROVIĆ, I., GRIMANI, I., MARNČIĆ, S. (1968): OGK, K 33-47,Tumač za list Korčula, str. 31, Beograd.MUNSELL SOIL COLOR CHARTS (1954) Ed. Munsell Color company, Inc., Marylend,USA.THENIUS, E. (1980): Grundzüge der Faunen- ind Verbreitungsgeschichte derSäugetiere.WEB Gustav Fischer Verlag Jena, str. 293. Jena.TIŠLJAR, J. (1994): Sedimentne stijene. Šk. Knjiga, str.108-110, Zagreb.14