GPZ-Bulletin_02 - Prirodoslovno - matematički fakultet

OBRAZOVANJE I ISTRAIVANJE OD 1875.GPZBulletinIZ SADRAJA OVOG BROJAStudij geologije po bolonjskom modelu .................... 1Dva predavanja brazilskih znanstvenika ................... 2Znanstveni boravak u Norveškoj ................................. 3Osvrt na ud¿benik "Geologija le¿išta nafte i plina" . 3U potrazi za geološkim korijenima (2) ......................... 4Geološka pismenost (1) ................................................ 7STUDENI 2007. BROJ 2. http://www.geol.pmf.hr/gpz/Dragi èitatelji,proteklih mjesec dana prošlo jegotovo preko noæi. Onima koji suproveli veæi ili manji dio vremena naterenu, ovaj æe mjesec ostati usjeæanju po ugodnom vremenu za rad,a onima koji su proveli sve to vrijeme uprostorijama Zavoda, mjesec studeniprošao je u rutinskom ciklusu nastave,kolokvija, ispita i sastanaka.Naizgled miran mjesec ipak suobiljeila zanimljiva zbivanja; uprostorijama Zavoda odrana supredavanja stranih predavaèa o èemuvas obavještava prof. VladimirBermanec, odrana su predavanja sdojmovima s nedavno odranih workshopaiz ihnologije i o evaporitima (oèemu ste mogli èitati u prošlom brojuBulletina), a odrana je i promocijanovog udbenika iz naftne geologije okojem piše prof. Jasenka Sremac.Bili smo i aktivni u analizi provoðenjastudija po tzv. "bolonjskom modelu", aopsene primjedbe studenata usaetom obliku ovdje prikazuje prof.Jasenka Sremac. Vjerujem da ovatema zasluuje opseniju analizu ikomentar, pa pozivam i sve ostalenastavnike i studente da se ukljuèe uraspravu. Oèito je da je nedostatakinformacija glavni problem! Zato sustranice GPZ Bulletina otvorenesvima, a poeljno je i da meðuèitateljima bude i što veæi brojstudenata.Naravno, bio je ovo i mjesec u kojemsmo odraðivali i dio terenske nastave,pa i dio postdiplomske nastave koji jeodran u cijelosti na terenu.Na kraju ovog mjeseca studenog,elim vam svima ugodne radnetrenutke i uspješan rad u preostalom(kratkom) dijelu godine. Slijedeæi brojBulletina planiramo dovršiti do Boiæa,pa vas sve pozivam da pripremitesvoje priloge za novi broj!Srdaèno, vaš urednikStudij GEOLOGIJE poBOLONJSKOMMODELU – što namporuèuju studentiJasenka SremacPrva generacija „bolonjaca" upisalaje treæu godinu studija geologije i njihovse preddiplomski studij blii kraju. Nanaše traenje dobili smo od njih nizprimjedbi i pitanja o kojima bismo trebaliozbiljno razmisliti i ponuditi im jasneodgovore.Studenti su se poalili nenelogiènosti u slijedu slušanja nekihkolegija, poteškoæe kod usklaðivanjaispita za kolegije s više nastavnika,potrebu za jasnijim uputama kodpisanja seminara, probleme s pojedinimnastavnicima …Ipak, njihove glavne zamjerkeodnose se na nedostatak informacija ijasne koncepcije studija, o èemugovore sljedeæi izvatci iz njihovogpisma. Analizirajuæi prvu godinu studijastudenti navode:„…Jako smo bili nezadovoljni èinjenicomda do samog kraja akademskegodine nismo znali koji su nam uvjeti za2.godinu. Cijelo vrijeme nam segovorilo da æemo najvjerojatnije moæiprenijeti jedan ispit, da bismo 15. 9.saznali da to nije tako i da moramo datisve ispite za uvjet. Smatramo da namse to moralo reæi najkasnije poèetkomljetnog semestra, tako da si znamoplanirati davanje ispita."U drugoj je godini glavni problembila terenska nastava. Studenti se neale na obvezne terene, jer smatraju dasu vani za njihov studij, ali nisu bili navrijeme informirani da mogu iæi na terensamo ako imaju upisana sva tri kolegijaiz kojih se terenska nastava obavlja.Njihov je komentar sljedeæi:„Da su studenti na poèetku godine biliupoznati s tim uvjetima, onda ne biupisivali te kolegije nego bi se odluèiliza npr. Petrologiju sedimenata za kojune treba teren za ocjenu ili za kolegijMikropaleontologija ili Seminar.Ogroman nedostatak, jer znaèi da jošuvijek nisu poloili te kolegije sve dosljedeæeg ljeta kada je termin za teren,a znamo da æe mnogi studentizaboraviti nauèeno u tih godinu dana, teda teren neæe biti kvalitetan kao ovajkoji su imali studenti koji su odmahnakon odslušanog kolegija bili naterenu."U treæoj godini studente najvišebrine nastavak školovanja, tj. diplomskistudij, te nam upuæuju niz pitanja:„Drugi najveæi problem je 4. i 5. godina,tj. poslijediplomski studij. Koji æe uvjetibiti za te dvije godine?? Hoæe li se ištaplaæati, da li je potreban prosjek prve 3godine ili ne?? Da li na kraju 3. godinetreba napisati kakav rad ili ne?? Da li jemoguæe otiæi na neki drugi fakultetzavršiti te dvije godine i ako da, ( atrebali bi to jer bolonja bi nam to trebalaomoguæavati ), na koje fakultete se jemoguæe premjestiti ili ako se nijemoguæe u potpunosti premjestiti, da li jemoguæe slušati neke kolegije s drugihfakulteta?? Znamo da je jedan naškolega htio slušati jezik na Filozofskomfakultetu i procedura za to je bilastvarno muèenje, što je najgore svi suGPZ Bulletin je glasiloGeološko-paleontološkog zavodaGeološkog odsjekaPrirodoslovno-matematièkog fakultetaSveuèilišta u Zagrebu, 10.000Zagreb, Horvatovac 102a.Izlazi mjeseènoUrednk: dr.sc. Tihomir MarjanacNaklada: 100 kom i u PDF.on-line izdanje na:http://www.geol.pmf.hr/gpz/ISSN xxxx-xxxx-xxxx-1-

GPZ Bulletin br. 2 , studeni 2007.se iznenadili da uopæe to trai i da mu jepalo na pamet, ali to bi trebalo namabolonjcima biti omoguæeno, zar ne?Treba li polagati razliku, ako seprebacimo na drugi fakultet ili neki drugismjer na PMF-u??? Koji smjerovi uopæepostoje tj. hoæe li biti arheologije usuradnji s Filozofskim i modaspomenute Oceanologiije??? Što je sonima koji se odluèe stati sa svojimvisokim obrazovanjem nakon 3.godine??"Do kraja godine nije ostalo još punovremena. Studenti s pravom trae hitneodgovore na svoja pitanja i poruèujunam da su „spremni i dovoljno ozbiljni zazajednièku sjednicu na kojoj bi dobiliodgovore i informacije o poslijediplomskomstudiju."Studentska prava i obveze trebala bibiti tiskana u Redu predavanja, paupuæujemo studente da pogledajuneku od tih knjiica. U Redovimapredavanja za akademske godine2005./2006. i 2004./2005. nalazi seStatut fakulteta, a u PMF Novostimabr.1i2nalaze se informacije vezaneza ECTS i mobilnost studenata.Potraite ih u našoj knjinici.Dva predavanjabrazilskih znanstvenikaVladimir BermanecDana 7. studenog 2007. godine uorganizaciji Geokemijskog odboraHAZU i Mineraloškog odjela Hrvatskoggeološkog društva u prostorijamaGeološko-paleontološkog zavoda Geološkogodsjeka Prirodoslovno-matematièkogfakulteta na Horvatovcu 102aodrana su dva zanimljiva predavanja.Iskorišten je dolazak dvaznanstvenika iz Brazila u Zagreb, gdjedue vrijeme suraðuju na znanstvenimistraivanjima u okviru mineraloškogprojekta koji financira MZOŠ, a koji vodiprof. dr. sc. Vladimir Bermanec. S obapredavaèa naši kolege imaju višeznaèajnih publikacija, a mlaði je i izradiodoktorat pod komentorstvom sadašnjegvoditelja znanstvenog projekta. Tijekomnjihovog boravka u Hrvatskoj posjetili sui nekoliko terena na kojima su seupoznali s nekim mineraloškimpojavama koje su tema zajednièkogznanstvenog istraivanja. Veliko suzanimanje pokazali za pojave ilnihasocijacija minerala u granitimaMoslavaèke gore.Prvo predavanje odrao je ReinhardWegner, profesor mineralogije igemologije sa Federalnog Sveuèilištasavezne drave Paraiba (UFP) uBrazilu. Njegovo predavanje je saelogolemo iskustvo u prouèavanjusvojstava i nastanka granitskihpegmatita posebno u sjeveroistoènomBrazilu. Pri tome je posebno vrijednonjegovo terensko iskustvo, kao ilaboratorijski rad. To je dovelo do nizaopaanja i zakljuèaka, koji stavljaju nakušnju dosadašnje poglede nanastanak granitskih pegmatita kaostijena nastalih tijekom kristalizacijegranitske magme. Èitav niz svojstava,kao što su teksture, poloaj u odnosu nastijene koji ih okruuju, starost i sastavukazuju na moguæe metamorfogenoporijeklo pegmatita. Predavanje je bilopopraæeno fotografijama s terena izsaveznih drava Paraiba i Rio Grandedel Norte u Brazilu na kojima su zornoprikazane dvojbe o ovom problemu.Reinhard Wegner za vrijemepredavanja u predavaoniciGPZ PMF-a na Horvatovcu.Drugo predavanje je odrao RicardoAugusto Cipriano Scholz s FederalnogSveuèilišta Minas Gerais (UFMG).Autor je u svojem predavanju saeoterenska iskustva s prospekcije zlata upodruèju Amazone iz Savezne draveAmapa. Amapa se nalazi u podruèjuušæa na sjevernoj strani Amazone.Teren je izrazito nizinski i prekrivengustim šumama. Predavanje je saelosloena istraivanja koja obuhvaæajugeofizièke metode, bušenja isakupljanje uzoraka po prethodnoodreðenoj mrei. Posebno zanimljivedetalje smo mogli èuti o financijskojstrani ovakvog istraivanja. Takoðer suprikazane brojne fotografije s terena nakojima se moglo steæi blagi osjeæaj skakvim se sve poteškoæama sustreæuistraivaèi u ovom podruèju.Ricardo Scholz pokazujedetalje prospekcije zlata sterena u Amazoni.Predavanjima je bilo prisutno okodvadesetak slušaèa, a osim slubenogdijela predavanja brojna pitanja suraspravljana i neformalno urazgovorima u kojima su sudjelovali istudenti starijih godišta studijageologije. Predavaèi su iznijeli svojaiskustva i zakljuèke, ali su i osnailisvoju suradnju s našim znanstvenicimakoji se bave istraivanjima u podruèjumineralogije, petrologije i geokemije.Reinhard Wegner za vrijeme boravkana Moslavaèkoj gori.-2-

GPZ Bulletin br. 2 , studeni 2007.Znanstveni boravak uNorveškojJelena VidoviæU okviru projekta NorwegianCooperation Program on Research andHigher Education with the countries onthe Western Balkans (http://westbalkan.akvaplan.com/) od 15. do 26.11.2007.bila sam na znanstvenom boravku kodprof. Elisabeth Alve, na Odsjeku zaGeoznanosti, Sveuèilišta u Oslu.Elisabeth Alve je profesor mikropaleontologije,a posebno istraujeekologiju bentièkih foraminifera, paleoekologijui tafonomiju. Objavila je oko 40radova o ekologiji i tafonomiji recentnihbentièkih foraminifera te o korištenjubentièkih foraminifera kao bioindikatorau zagaðenim podruèjima (http://folk.uio.no/ealve/index.html).Svrha posjeta profesorici Alve bila jerasprava o temi moje doktorskedisertacije, u kojoj se bavim recentnimbentièkim foraminiferama Jadrana. Prijesvega, raspravljali smo o odabirulokacija za istraivanje, te o odabirutoèaka za uzorkovanje unutar svakepojedine lokacije. Nekoliko dana smoposvetili metodologiji: uzorkovanju ilaboratorijskoj obadi uzoraka (posebno„flotation“ metodi za dobivanjeforaminifera iz sedimenata). Na kraju,usporeðivali smo metode interpretacijepodataka i programe za statistièkuanalizu podataka: past program(http://folk.uio.no/ohammer/past/download.html) i primer program.prof. Alve na terenuOsvrt na udŸbenikJosipe Veliæ„GEOLOGIJA LEIŠTANAFTE I PLINA“praktiènoj uporabi udbenika svakakodoprinosi i obimno „Kazalo pojmova“.širokom krugu struènjaka iznanstvenika, osobito onima koji sebave geologijom i geokemijom nafte iplina, te prateæih stijena“.Jedan je primjerak nabavljen i zanašu Središnju geološku knjinicu, te gatamo moete pogledati i posuditi.Jasenka SremacU petak, 16. studenog 2007.g., uvijeænici Rudarsko-geološko-naftnogfakulteta, predstavljen je novi udbenikSveuèilišta u Zagrebu autorice JosipeVeliæ pod naslovom „Geologija leištanafte i plina“, tiskan u nakladi Rudarskogeološko-naftnogfakulteta.Udbenik broji 342 stranice, a tekstje podijeljen u 8 poglavlja. U udbenikuse razmatraju svojstva stijena bitna zaleišta fluida (šupljikavost i propusnost),sastav i znaèajke leišta, te podrijetlo imigracija ugljikovodika. Osobito jezanimljivo poglavlje „Ugljikovodici uHrvatskoj“, u kojem se mogu naæipovijesni podaci o eksploataciji nafte iplina u nas i temeljne znaèajke svihvanijih leišta ugljikovodika, kako uPanonskom bazenu, tako i u Dinaridimai Jadranskom podmorju.Autorica je prouèila i sintetièkiobradila niz radova o ovoj problematici,što je vidljivo iz popisa literature, aPremda je u pripremi udbenikaprof.dr.sc. Josipi Veliæ pomogao nizkolegica i kolega, kojima se ona u svomuvodnom tekstu od srca i zahvaljuje,knjiga nepobitno nosi njen autorskipeèat, poèevši od odabira i organizacijeteksta, sve do grafièkih priloga koje je unajveæoj mjeri sama osmislila, a dijelomi izradila.I na kraju, posluit æu se rijeèimajednog od recenzenata, dr.sc. VladimiraVeselog, te zakljuèiti da æe ova knjigapostati „…nezaobilazan udbenikstudentima geologije, ali i priruènik-3-

U POTRAZI ZAGEOLOŠKIMKORJENIMA (2)Strani geolozi na hrvatskomtluEnio JungwirthPremda se Hrvatska ne moepohvaliti nekim rudnim bogatstvomnemali broj inozemnih istraivaèa (ovdjegeologa ili srodnih zanimanja) koji sudolazili u Hrvatsku bavio se njenomgeološkom raznolikošæu, bilo da su tokrški fenomeni, fosilna flora i fauna,poneki bi došao poradi boksita ili drugihmineralnih pojava, i sl. Meðu njima su ièesto ugledna imena koja æe sepredstaviti u narednim stranicamanašega GPZ Bulletina.ABSOLON, Karel (Boskovice, 16.lipanj 1877. - Brno, 6. rujan 1960.) èeškigeograf, geomorfolog, speleolog iarheolog - vrstan pedagog i profesorgeografije na Karlove sveuèilištu (od1926.). U Brnu je završio klasiènugimnaziju, a 1904. zoologiju u Pragu.Radio kao docent na Odjelu zageologiju (1904.-1911.). Bio je i docentFizièke geografije (1907.), a èitav je nizgodina radio i vodio Zoološki odjelMoravskog zemaljskog muzeja u Brnu(1908.-1938.). Proslavio se speleološkimistraivanjima krša Moravske iDinarskog podruèja (1908.-1922.).Iskartirao je i opisao sjeverni dio krša uMoravskoj. U našem kršu prouèavao jejamsku faunu i hidrografiju rijeka Omblei Bune (Die unterirdische Flüse Omblaund Buna, 1932.). Sudjelovao je priKarel AbsolonGPZ Bulletin br. 2 , studeni 2007.geološkom kartiranju Èeške(Geologická, apa zemí koruny Èeské,1907.).ANDREÁNSZKY, Gábor (Alsópetény,1. kolovoz 1895. – Budapest, 20.studeni 1967.) madarski botanièar ipaleobotanièar - sveuèilišni profesor uBudimpešti i redoviti èlan Maðarskeakademije znanosti. Tijekom I.svjetskog rata bio je na talijanskom iruskom ratištu. Od 1941. bio je kustos(1941.-1943.) na Botanièkom odjeluMaðarskog prirodoslovnog muzeja injegov direktor (1943.-1945.). Profesorna institutu za morfologiju i taksonomijubiljaka postao je 1945., a od 1953. bio jevoditelj odjela. Za vrijeme staljinizma nasilu je umirovljen. Bavio se problemimaalpske flore Europe, tercijarnom floromMadarske, ekologijom, klimatologijom ipaleosociologijom. Predavao jepaleontologiju i za tu priliku napisaoudbenik iz Paleobotanike (1954.).Osim Maðarske obilazio je obaleSredozemlja (Hrvatsku), Siciliju iKorziku, alpske prostore, Transilvaniju iPoljsku. Posebice se posvetiomaðarskoj paleoflori o kojoj se do tadaznalo vrlo malo, posebice sarmatskojflori o kojoj je napisao velikumonografiju Die Flora der sarmatischenStufe in Ungarn (1959.) i niz drugihradova. Nekoliko je uradaka posvetiooligocenskoj flori Egera.Gábor AndreánszkyBERG, Georg (Dresden, 13. kolovoz1876. – Berlin, 13. studeni 1946.)njemaèki geolog - nakon škole uDresdenu (1896) završio je rudarskuakademiju i Friebergu (1986.-1900.).Bio je na kratko asistent profesoru F. J.H. Becku (1850.-1825.), no uskoro jepoèeo studirati geologiju na sveuèilištuu Leipzigu i tu je doktorirao. Nakon togapoèeo je raditi u Pruskom pokrajinskomgeološkom institutu. Godine 1924.imenovan je za profesora i rudarskog-4-savjetnika, 1927. imenovan je zapokrajinskog geologa, a 1940. zadravnog geologa. Sudjelovao je unastanku mineraloške zbirke u Pruskomgeološkom institutu i zbirke mineralaDonje Šleske. Jedan je od prvih koji jevršio rudarsko mikroskopiranje i isticaovanost ekonomske geologije.Poèetkom I. svjetskog rata posvetio sepetrologiji sedimenata (oolitiène rudeeljeza i ostale sedimentne rude).Mineralne je naslage istraivao uSkandinaviji, Tirolu, Dalmaciji, CrnojGori, Turskoj, i posjetio je mineralnaleišta u SAD. Za podruèje našeg kršazanimljiv je njegov rad NeuereAnschauungen über Karstphänomen(1905.).Georg BergBITTNER, Alexander (1850.-1902.)njemaèki geolog (roðen u Èeškoj) –uspješnu karijeru zapoèinje kao asistentE. Suessa (1831.-1914.). Bio jedjelatnik Geološkog Dravnog Zavoda uBeèu (od 1877.) napredovao do “šefgeologa”.Volju za radom iskoristio je zaprouèavanje sjevernih i junihVapnenaèkih Alpa, posebnoposveèujuæi panju stratigrafiji ipaleontologiji trijasa (brahiopodi iškoljkaši), postavši u tome podruèjuneosporivim autoritetom. Takoðer trebaimati na umu i njegove vrijednepaleontološke radove o tercijaru. Upovijesti geologije Bosne i Hercegovinenjegovo ime uvijek ima svoje èasnomjesto. Sudjelovao je pri preglednomsnimanju Bosne i Hercegovine (uz E.Mojsisovicsa i E. Tietzea), što muomoguæuje odliène rekonstrukcijeterena i brojne geološke i paleontološkerasprave. Pri geološkom snimanjuBosne i Hercegovine (1879.) kartirao jejugoistoèni dio Bosne i Hercegovine.Raspravljao je o mostarskim kopnenim

GPZ Bulletin br. 2 , studeni 2007.sedimentima (1883.), te o fosilima izblagajskog i mostarskog eocena(1884.). Dao je shemu razvoja tercijarau Posavskim borama (1884.). Takoðerje potrebno istaknuti dvije vrijednerasprave, i to: Decapoden despannonischen Tertiärs. II Brachyurenaus Tertiäbildungen von Kroatien(1893.) i Brachiopoden und Lamellibranchiatenaus der Trias von Bosnien,Dalmatien und Venetien (1903.).BOUÉ, Ami ili Amedeé (Hamburg, 1.oujak 1794. – Wien, 21. studeni 1881.)austrijski lijeènik i geolog - vodipodrijetlo iz bogate francuskeemigrantske porodice koja se bilanastanila u Hamburgu. Studirao jemedicinu, ali se prvenstveno posvetioprirodnim znanostima, posebnogeologiji i botanici. Svoj prvi geološkirad, a to je bio pregled geoloških prilikau Škotskoj (1820.), objavio je u svojoj26. g. Iza toga slijedi èitav niz vrijednihradova proizašlih iz njegovih putovanjapo Francuskoj, Italiji, Turskoj (europskidio), Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini,Srbiji. U Beè se preselio 1835. g., pa iznjega poduzima putovanja na Balkanskipoluotok (1836.-1938.), koja su ga takodva puta dovela u Bosnu i Hercegovinu,te mu dala graðu za njegovo veliko djeloLa Turquie d´Europe (1840.). Boué jevelikodušno ostavio Akademiji znanostiu Beèu, èiji je bio redovni èlan, znatnobogatstvo u svrhu unapreðenja znanostikojoj je posvetio cjelokupni ivot. Jedanje od rijetkih koji je znao cijeniti geološkukartu, pa se veæ 1827. odvaio naèinitigeološku kartu Europe, a 1843. i svijeta.Autor je brojnih radova, od kojihspomenimo npr. Geologija Ilirije, Istre,june Štajerske i jednog dijela Hrvatske(Géologie de l`Illyrie, de l`Istrie, de laStyrie méridionale et d`une partie de laCroatie, 1836.), zatim Bilješke ogeologiji Hercegovine, Bosne i TurskeHrvatske (Note Sur la géologie del`Herzegovine, de la Bosnie et laCroatie-turque, 1859.). Dobitnik jeWollaston nagrade (1847.). Bio je èlanJAZU u Zagrebu.BUKOWSKI, Gejza von Stolzenburg(Eltern /Galicija/ 28. studeni 1858. -/Èeška/ 1937.) poljsko/austrijski geolog- kod profesora M. Neumayera(1845.-1890.) na sveuèilištu u Beèu bioje asistent (1885.-1889.), geolog uDravnom geološkom institutu u Beèu(1889.-1918.) i geolog u Poljskomgeološkom institutu u Varšavi (od1918.). Objavio je veliku monografiju(1886.) o paleontologiji i stratigrafijijurskih naslaga Czestochowa u Poljskoj(1886.). Geološka istraivanja izvodio jeputujuæi po Maloj Aziji i Grèkoj. Mnoge jegodine geološki je kartirao u Moravskoj,Poljskoj, na otocima kod Dubrovnika, teu Crnoj Gori kod Budve i Sutomora(nekada Spiè, izradio 2 karte mjerila1:25.000). Nakon 1918. bavio se flišem imiocenskim naslagama u junimdijelovima Poljske. Vaniji radovi:Geološka specijalna karta kraljevine izemalja Austro-Ugarske monarhije(1905.), Tumaè geološke specijalnekarte kraljevstva i drava koje tvoreAustro-Ugarsko carstvo (1905.), adodati se još mogu radovi: Reiseberichtaus dem südlichen Dalmatien (1893.),Cephalopodenfunde in dem Muschelkalkvon Braiæ in Süddalmatien (1895.),Zur Stratigraphie der süddalmatinischenTrias (1896.), Bemerkungen überden eozänen Flysch in dem südlichstenTeile Dalmatiens (1906.).Gejza Bukowskipodruèje istraivanja vezano je osim uzgeologiju i za paleontologiju, petrografijui fizièku geografiju. U Firenci jeradio tridesetak godina u institutumuzeja za geologiju i paleontologiju. Bioje èlan Akademije i njezin predsjednik.Obraðivao je i paleogensku faunusredišnje Dalmacije. Bio je i urednikFizièko-ekonomskog atlasa Italije(1940.), pisac mnogih putopisa imonumentalnog rada nazvanogGeologija dell’Africa Orientale (4 vol.,1943.), te paleontoloških radova poputL’Eocene Friuliano (1915.). Znaèajnijiradovi vezani za hrvatski prostor su: IlMiocene inferiore del Monte Promina inDalmazia (1901.), Contributo allo studiodell´Eocene medio dei dintori diOstroviza in Dalmazia (1904.), La faunaeocenica di Bribir in Dalmazia (1904.),Molluschi eocenici di Dalmazia (1906),Fosili eocenici della Croazia costiera(1919.).Giotto DainelliDANEŠ, Jiøi (1880.-1928.) èeškigeograf - profesor u Pragu i Bratislavi.Bavio se prouèavanjerm krša Australije,Jave, Jamajke, SAD. Istraivao je kršnaših i susjednih krajeva: Uvodí dolnyNeretvy (1905.), Die westherzegowinischenKryptodepression (1905.), Larégion de la Narenta inférieure (1906.),Ein Beiträge zur Kenntnis des Karstphänomens(1906.), Die Meertransgressionin der Narentaniederung(1909.), Notices sur la morphologie desenvirons des lacs de Plitvice (1913.).Ami BouéDAINELLI, Giotto (1878.-1949.)talijanski geograf, geolog i paleontolog -profesor geografije na sveuèilištu u Pizi iprofesor geologije na sveuèilištima uNapulju i Firenci. Organizirao je i vodiobrojne ekspedicije, posebice u Eritreju,središnju Aziju i na Tibet. Njegovo-5-

GPZ Bulletin br. 2 , studeni 2007.Struèni posjet naMINERALIENTAGE2007Ana Marija TomšaUdruga ProGEO-Hrvatska i ove jegodine organizirala jednodnevni posjetmeðunarodnom sajmu minerala i fosila uMünchenu, Mineralientage2007. Okoèetrdeset putnika, od kojih su veæina bilistudenti geologije s PMF-a, autobusomsu se uputili u Njemaèku u petak, 2.studenog.Mineralientage se po 44. put odraona Münchenskom velesajmu u razdobljuod 2. do 4. studenog ove godine. Sapreko 1.000 izlagaèa iz 56 drava (kolikoih je bilo ove godine), na 36.000 m 2 to jejedan od najveæih sajmova takve vrstena svijetu. Osim “obiènih” štandova bilesu postavljene i posebne izlobe:Gem-crystals from the roof of the world,“Monte” Bolca - The petrified lagoon iTreasures from the Trentino region, kojesu plijenile panju reprezentativnimuzorcima i vrhunskim, efektnimpostavom.Iznimni znaèaj Mineralientagea je utome što posjetioci dolaze u izravnikontakt sa izlošcima, što nije moguæe umuzejima gdje je veæina uzoraka uvitrinama. U kombinaciji s velièinomsajma, to ga èini nezamjenjivim,vrijednim iskustvom za sve ljubiteljegeologije, neovisno o dobi, te stupnju ivrsti obrazovanja.Posjet Sajmu, ukljuèujuæi i samoputovanje su prošli bez problema, te seovim putem elim zahvaliti putnicima naukazanom povjerenju i dobrom društvu,kao i svima koji su na bilo koji naèinpomogli u organizaciji i uèinili ovoputovanje ugodnijim za sve sudionike.Slike u prilogu su namijenjene onimakoji su bili na izlobi da se podsjete, ali ionima koji nisu, da vide što su moglividjeti da su nam se pridruili!Pogled na dio jedne od tri izlobene dvorane.Ovogodišnja Kraljica izlobe s povelikimizloškom!Eocenska fosilna riba Eoplataxpapilio iz podruèja Monte Bolca uItaliji. Široka je priblino je 0,5 m!Desno: Rekonstrukcija muzejske sobe sAgassizovom zbirkom fosilnih riba!-6-

Geološka pismenost -ŠTO JE TO ? (1)GPZ Bulletin br. 2 , studeni 2007.Èitati znanstveni rad ili struèni tekstje jedno, a napisati dobar tekst je neštosasvim drugo. Višegodišnje prevoðenjeznanstvenih i stuènih tekstova, tepregled brojnih studentskih radova(seminari, prediplomski, diplomski), temagistarskih i doktorskih disertacija,pruio mi je dobar uvid u naèin pisanjamnogih autora. Jedno od osnovnihpitanja koja sam si u mnogo prilikapostavio bilo je “a što je pisac htio reæi?”.Ne ulazeæi u pojedine primjere, kojih jetijekom svih ovih godina bilo zaistamnogo, moguæe je izdvojiti nekolikokarakteristiènih, ali i vrlo èestih grešakau pisanju:Tihomir MarjanacU posljednje vrijeme zatrpan samstudentskim seminarima. Na njihovoèitanje ponekad utrošim po nekoliko sati(po jednom autoru), a u jednomekstremnom sluèaju kada sam se"zainatio" utrošio sam punih 8 sati!Stjeèe se (pogrešan) dojam da studentinikada nisu pisali seminare niti bilokakve samostalne radove, pa u stvarinemaju pojma što se od njih oèekuje. Noistina je da su dobili iscrpne instrukcije iuputu da doðu na konzultacije u biloa) reèenice bez predikatab) reèenice bez objektakoje vrijeme. Što dakle ne valja? U tomrazmišljanju sjetio sam se teksta koji jebio objavljen davne 1997. godine uVijestima HGD 34/1, na str. 12-17.Pregledavši èlanak pomislio sam da bibio i danas koristan, i mogao bi baremnekima pomoæi da im tekstovi buduèitljiviji i razumljiviji. U ovom tekstunema uputa za pisanje seminara, jer jeto posve druga tema, ali nedvojbenomoe pomoæi zainteresiranima. Zato æuu nekoliko nastavaka i uz samoneznatne korekcije u odnosu na izvornitekst, prikazati ovaj problem, i ponuditinekoliko, nadam se korisnih, savjeta.S vremena na vrijeme u znanstvenimèasopisima mogu se proèitatiosvrti na problem strukovne pismenosti.U nas se o tome rijetko piše, osim što sepo kuloarima preprièavaju anagdote oovom ili onom profesoru sa studija ig) predugi tekstovinjegovim/njezinim komentarima na tutemu. Ne bi se reklo da našimgeolozima na treba savjeta gledejasnoæe pismenog izraaja, a mnogi bi i) tekstovi bez zakljuèkase našli uvrijeðeni kada bi im se bezuvijanja kazalo da im je tekstnepismenjaèki napisan. Na našemjeziku nema priruènika za pisanjestruènih i znanstvenih radova ugeoznanostima, a jedini slièan uðbenikkoji mi pada na pamet je Silobrèiæev"Kako sastaviti, objaviti i ocijenitiznanstveno djelo", koji je pisanprvenstveno za medicinsku struku. Naengleskome postoji više priruènika kojiuz ostale sadraje obraðuju iproblematiku jasnog pismenog izraaja(n.pr. Cochran, Fenner & Hill, 1979;Heron 1986), odnosno upute za pisanjeizvještaja koje je tiskao Amerièkigeološki institut (Bishop et al. 1978).c) posve nerazumljive reèenice koje seniti nakon višekratnog èitanja nije moglo“razmrsiti”, rastaviti na nekoliko jednostavnijihreèenica ili misao preprièatirazumljivijim rijeènikomd) preduge reèenice - u jednom ili dvasluèaja èak 19 redaka!e) izmješana terminologija - u istojreèenici novo-kovane hrvatske rijeèizajedno s tuðicama koje nisu bileuobièajene u dosadašnjem geološkompisanjuf) zamjenjeni termini, pogrešno korištenitermini koji èitaoce dovode u potpunuzabludu (èesta zamjene su: platforma =ploèa, ocean = bazen, rasjed =struktura, litostratigrafska jedinica =kronostratigrafska jedinica)h) okolišanje u izvoðenju zakljuèaka,nejasno izvedeni zakljuèci, pogrešnoizvedeni zakljuèci ili zakljuèci koji to nisuOvaj pregled osnovnih grešakanikako nije potpun, nego prikazuje vrloèeste primjere bez elje da se stvori bilokakav dojam o njihovoj relativnojuèestalosti. U nekim tekstovimagrešaka je više, u drugima pak manje,bez obzira na dob autora (premda unekim sluèajevima iskustvo (ne)igraulogu). U našoj praksi mnogi su pojmovidobro (jednoznaèno) definirani, pazaèuðuje njihovo korištenje izvankonteksta definicije pojma (n.pr.navlaka, transport, rub ploèe, diskordancija,transgresija, itd.). U praksi sekoriste i široko uvrijeene izreke kojenemaju jasan geološki smisao, ili su paklogièki neprihvatljive:-7-Èesto se piše:“stijene dolaze”“fosili dolaze” isto !Komentar:Stijene izdanjuju (ilislièno), jer dolazitimoe samo onaj kojimoe i odlaziti!“fosili su ivjeli” Fosili sigurno nisuivjeli (!), ali su zatoorganizmi mogli ivjetiveæ kako zakljuèujemopo analogiji s recentnimorganizmima.“podleeæi”“nadleeæi”“sekvencijski”iValjda podinski ikrovinski!Sensu stricto to znaèi“svojstvo poput jednesekvencije” ili “ono štopripada jednoj sekvenciji”,analogno je“partijski” ili “radijski”,pa i “televizijski”. Usmislu “po sekvencijama”ispravno bi bilo“sekvencijalan”, što jeanalogno s “parcijalan”ili “komercijalan”Sliènih primjera ima mnogo, i kadase studentski rad ispravlja, znade sedogoditi da se pojedine stranice (anerijetko i cijeli tekst) crvene odispravaka. Zadaæa svakog mentora jeda pomogne autoru teksta da sroèi bolji,razumljiviji tekst, i da mu pomogne daunaprijedi svoj geološki izraaj.Meðutim, rijetkima je drago vidjeti kakoje netko njihov tekst “pocrvenio”ispravcima.Neki mentori, recenzenti èlanaka iurednici èasopisa dre kako je kvalitetaèlanaka i njihova odgovornost, pa sidaju mnogo truda kako bi tekstoveunaprijedili. Drugi pak dre da suiskljuèivo autori odgovorni za kvalitetusvojih tekstova, pa ih ne ispravljaju veæprepuštaju lektoru da tekstove uredi (ataj redovito nije geolog).Literatura:Bishop E.E., Edwin B.E. et al. (1978):Suggestions to authors of the reports ofthe US Geological Survey, 6. izd., USGovnt. Print. Office, Washington, 1-273.Cochran W., Fenner P. & Hill M. (1979):Geowriting: a guide to writing, editing, andprinting in earth sciences. Am. Geol. Inst.,Falls Church, 1-80.Heron D. (1986): Figuratively speaking.Techniques for preparing and presentinga slide talk. AAPG, Tulsa, 1-110.Silobrèiæ, V. (2003): Kako sastaviti, objaviti iocijeniti znanstveno djelo. 5. izd.Medicinska naklada, Zagreb, 1-220.

GPZ Bulletin br. 2 , studeni 2007.Djelatnici Geološko-palentološkog zavodaGeološkog odsjeka PMFnajsrdaènije èestitajuroðendannašem profesoruIvanu Gušiæu,spremaèiciNadi Klasan,i domaruMilanu Keseru!Upute autorima:priloge za Bulletin pišite u bilo kojemtekst-procesoru, ali mi vaš tekstdostavite u Word formatu 6.0/95 ili97/2002, ili u bilo kojoj verziji WordPerfecta (moguæi formati datoteka su:doc, wpd, rtf - ali nie verzije).Slike mi nastojte dostaviti u izvornojvelièini (ÈIM VEÆE), s rezolucijomnajmanje 600 dpi. Obrada loših slikamoe potrajati predugo, a neobraðeneslike su sramota i za autora i za èasopis.Nemojte zaboraviti naslov vašegpriloga, potpise pod slike, i nastojte da Slika 479x439 pixela, 600 dpiSlika 65x60 pixela, 300 dpivaš tekst nema tiskarskih grešaka("tipfelere").stranicu u Wordu, nego mi odvojeno Uoèavate li razliku u ove dvije identiènedostavite tekstualni fajl i slike, a njih slike? One su ovdje reproducirane uJedan stupac u GPZ Bulletinu obuhvaæaimenujte tako da se lakše snaðem. prirodnoj velièini (100 %). Još da jeoko 1900 znakova, odnosno 2200elim vam dobre tekstove i upeèatljive desna slika u ekranskoj rezoluciji od 72znakova s razmacima u fontu Arial 10slike!dpi, bila bi prava katastrofa, no i ovakopt. Planirajte svoje priloge da priblinoje neupotrebljiva!ispune stupac ili dva. Nemojte slagatiVaš urednik-8-