Strategija zaposljavanja FBIH .pdf - Federalno ministarstvo rada i ...

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Popis skraćenicaALMP Aktivni programi tržišta radaBiH Bosna i HercegovinaACS Agencija za civilnu službuCVT Trajno stručno obrazovanjeRPRaseljene osobeEAFRD Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (European Agricultural Fund forRural Development)EES Europska strategija zapošljavanja (European Employment Strategy)EFF Europski fond za ribogojstvo (European Fisheries Fund)ETF Europska fondacija za obuku (European Training Foundation)EUEuropska unijaEU10 Belgija, Danska, Grčka, Velika Britanija, Francuska, Njemačka, Nizozemska,Irska, LuksemburgEU15 EU10 + Austrija, Poljska, Finska, Portugal, Španjolska, ŠvedskaEU27 Sve zemlje članice EUEURES Europske službe zapošljavanja (European Employment Services)EUROSTAT Statistički ured Europske zajednice (Statistical Office of the EuropeanCommunities)FBiH Federacija Bosne i HercegovineBDP Bruto domaći proizvodBDA Bruto dodana vrijednostGTZ German Technical CooperationBDV Bruto dodana vrijednostHRLjudski resursiHRD Razvoj ljudskih resursaHRM Upravljanje ljudskim resursimaMOR Međunarodna organizacija rada (International Labour Organisation- ILO)ICT Informacijska i komunikacijska tehnologijaITInformacijska tehnologijaLFS Anketa radne snageLSMS Studija mjerenja standarda života (Living Standards Measurement Study)NVO Nevladine organizacijeNHDR Nacionalni izvještaj o humanom razvojuJSZ Javne službe zapošljavanjaR&D Istraživanje i razvojRSRepublika SrpskaSEE Jugoistočna EuropaSEED Razvoj poduzeća u Jugoistočnoj Europi (Southeast Europe EnterpriseDevelopment)SME Mala i srednja poduzećaUN CEDAW Konvencija Ujedinjenih Nacija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena(United Nations Convention on the Elimination of All Forms of Discriminationagainst Women)UNDP Razvojni program Ujedinjenih nacija (United Nations Development Programme)UNHCR Visoki komesar Ujedinjenih Nacija za izbjeglice (United Nations HighCommissioner for Refugees)USAID Agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih Država (United States Agency forInternational Development)VET Stručno obrazovanje i obuka (Vocational Education and Training)SBSvjetska banka4

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________UvodIznimno visoka visoka stopa registrirane nezaposlenosti koja se skoro kontinuirano povećava uposljednjih 10 godina predstavlja jedan od najznačajnijih ekonomskih i socijalnih problema iizazova u Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH). Iako prepoznat kao jedan od najvažnijihproblema, nezaposlenost i zapošljavanje su uglavnom razmatrani u kontekstu drugih politikakao što su politike vezane za smanjenje siromaštva, razvoj malih i srednjih poduzeća (MSP) ipoduzetništva.Ovaj dokument predstavlja struktuiran i strategijski pristup Vlade FBiH problemunezaposlenosti i u potpunosti je usaglašen sa politikom djelovanja i strategijskim ciljevimaVlade FBiH gdje povećanje zaposlenosti zauzima značajno mjesto. Pri izradi strategijezapošljavanja vodilo se računa o usaglašenosti ciljeva sa EU smjernicama u politikamazapošljavanja. Pri izradi ove strategije konsultovan je niz institucija i organizacija koje sepitanjima vezanim za tržište rada i zapošljavanje u FBiH (aneks 6).Problem nezaposlenosti i visokih stopa registrirane nezaposlenosti, koje se u posljednjih šestgodina iznosile preko 40% (47% u 2007. godini), je dobrim dijelom naslijeđen iz prethodnogsustava 1 te dodatno uvećan ratnim razaranjima proizvodnih kapaciteta. Procjene štete govoreo uništenju oko 70% prijeratnih industrijskih kapaciteta i padu bruto društvenog proizvoda(BDP) sa 8,2 milijardi američkih dolara (USD) u 1992. godini na procijenjenih 2,2 milijarde1996. godine.Usprkos činjenici da se u FBiH, u postratnom periodu, bilježi stalan rast bruto društvenogproizvoda (BDP-a), ekonomski rast nije propraćen adekvatnim rastom zaposlenosti. Razlogetreba tražiti, kako je već napomenuto, u naslijeđenoj nepovoljnoj strukturu privrede baziranojna sektorima niske dodatne vrijednosti i karakteriziranoj dominacijom bazno-sirovinskihprivrednih grana. Pored naslijeđene nepovoljne industrijske strukture, uništenih proizvodnihkapaciteta, spor rast zaposlenosti je uzrokovan i tranzicijskim procesima te sporimimplementiranjem strukturalnih reformi. Velika državna poduzeća, koja su predstavljala glavniizvor zapošljavanja, su ili prestala raditi ili rade sa 20% prijeratnih kapaciteta čekajući iliprivatizaciju i/ili proces restruktuiranja. Sa druge strane procesi osnivanja novih poduzeća irazvoj poduzetništva nisu bili dovoljni snažni za ublažavanje velikog gubitka radnih mjestaprouzrokovanog zatvaranjem predratnih velikih poduzeća.Problem niskog rasta stope zaposlenosti poslovno okruženje je pogodovalo kreiranju dualizmana tržištu rada (formalno i neformalno tržište rada) i situaciji gdje se najveći broj novih radnihmjesta generira u neformalnom sektoru (siva ekonomija).1 1991. godine stopa nezaposlenosti je iznosila 24%.5

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________opao za 6,6%, udio zaposlenih u proizvodnji je opao za 5,9%, dok je udio zaposlenih usektroru usluga značajno porastao. S obzirom da razvoj poljoprivrede podrazumijeva uvođenjenovih metoda proizvodnje i mehanizacije, te ukrupnjavanje posjeda, za predvidjeti je da će ubudućem periodu (kratkoročno i dugoročno) potražnja za radnom snagom u poljoprivredi bitiveoma mala.Prerađivačka industrija tokom proteklih pet godina bilježi značajan rast indeksa proizvodnje od10% na godišnjem nivou. U isto vrijeme, dolazi do smanjenja broja zaposlenih u industriji (saizuzetkom malog rasta 2007.), što se može pripisati uvođenju modernijih proizvodnih metoda,nove tehnologije, te povećanjem produktivnosti rada. Sektor prerađivačke industrije će imatinisku potražnju za radnom snagom u kratkom roku, a očekivati je povećanje potražnje udugom roku, kako različiti pod-sektori završavaju proces restrukturiranja.Značajna potražnja za radnom snagom se očekuje u sektoru usluga, ukoliko FBiH bude slijedilaeuropski model razvoja tržišta rada. Sektor usluga (posebno kada se radi o trgovini iugostiteljstvu) je poznat po visokom nivou neregistrirane zaposlenosti, a za očekivati je daneće doći do značajnog smanjenja neprijavljenog rada u narednim godinama.Sektor poljoprivrede ima značajnu ulogu na tržištu rada i u njemu je zaposlen veliki dio radnesnage, a u većini slučajeva ova radna mjesta nisu u sustavu formalnog zapošljavanja (sivaekonomija).Obrazovni sustav u Federaciji ne prati potrebe tržišta rada. Očigledan je nesklad strukturezanimanja učenika koji završavaju srednje škole i strukture potražnje radne snage. Također,sličan nesklad se odnosi i na sustav viskog obrazovanja, podjednako s aspekta profiladiplomaca i samog broja visokobrazovanog kadra, te potražnje za tom vrstom radne snage.Analiza regionalnih različitosti tržišta rada u FBiH ukazuje na značajne razlike u ponudi ipotražnji za radnom snagom, samoj struktruri i obimu poslovnih aktivnosti, obrazovnomsustavu, te različitoj strukturi populacije u kantonima, što uvjetuje potrebu za segmentiranim iselektivnim pristupima zapošljavanja na regionalnim – kantonalnom nivou. Politikezapošljavanja trebaju biti prilagođene situaciji u određenoj regiji, čak lokalnom području iciljnim skupinama, kako bi se postigao optimalan efekat.Osnova za izradu strategije zapošljavanja je analiza stanja na tržišta rada, te identificiranjenajvažnijih karakteristika i problema i njihovog utjecaja na zapošljavanje. Najvažniji faktorikoji utiču na tržište rada su promjene u strukturi stanovništva, stanje ponude i potražnje,radne snage, produktivnost rada itd.Demografsku sliku FBiH karakterizira smanjenje ukupnog broja stanovništva, posebno mlađepopulacije, gdje je smanjen broj onih mlađih od 15 godina za 8.9% od 2006. do 2007. Brojstanovnika se smanjuje u svim dobnim skupinama, osim u dobnoj skupini 50-64 godine, gdjese bilježi rast od 5.1%. Posljedice toga su starenje radne snage i manji broj mladih koji će sepridružiti radnoj snazi u narednim godinama.Trend smanjenja broja mladih dobne skupine 0-14 je uobičajan za većinu europskih zemalja.Ovakav trend za ekonomiju u razvoju dodatno naglašava potrebu da se usvoje mjere koje ćezadržati stariju radnu snagu duže na tržištu rada.Prema podacima iz ankete radne snage, vidljiv je trend smanjenja ukupnog broja stanovništvau FBiH, a posebno mlađeg stanovništva (do 15 godina). Broj stanovnika se smanjuje u svimdobnim skupinama, osim u dobnoj skupini 50-64 godina, čiji se broj u istom razdoblju povećaoza 5.1%. Posljedica je da će radna snaga sve više stariti, a mladi će imati manju uključivatanjana tržište rada. Smanjenja broja pripadnika dobne skupine 0-15 je uobičajan tend u većinieuropskih zemalja, te se javlja potreba za zadržavanjem starijih radnika na tržištu rada ipomjeranje starosne granice za odalazak u mirovinu.Veliki dio radno sposobnog stanovništva nije aktivan na tržištu rada, tj. oko 57% radnosposobnog stanovništva je ekonomski neaktivno, što direktno utječe na vrlo niske stope7

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________2. Međunarodni okvir za izradu strategije zapošljavanja2.1 Europska strategija zapošljavanjaOd usvajanja stategije 1997. godine, Europska strategija zapošljavanja (European EmploymentStrategy – EES) ima centralnu ulogu u koordiniranju EU politika sa ciljem stvaranja posla zasve. Značaj ove strategije je više puta naglašen od strane Europskog vijeće. Europskastrategija zapošljavanja je ključni instrument koji daje odgovor na najvažnije izazove unutarEU: više radnih mjesta i kvalitetnija radna mjesta.EES je kreirana da usmjerava i osigurava koordinaciju prioriteta politika zapošljavanja kojepreuzima svaka zemlja članica na nivou EU. Ova koordinacija nacionalnih politika zapošljavanjase dešava u jednogodišnjim ciklusima na osnovu EU Ugovora iz 1998. godine, koja jeintegrirana u obnovljivi trogodišnji ciklus od ponovnog pokretanja Lisabonske strategije 2005.godine.Izvještaj radne grupe „Posao, posao, posao – stvaranje veće zaposlenosti u Europi“ jepredstavio najveće izazove i prioritete za povećanje zaposlenosti u Europi: (i) povećanjeprilagodljivosti radnika i poduzeća; (ii) omogućavanje uvjeta da zaposlenje postane realnaopcija za sve kroz jačanje aktivnih politika tržišta rada i ciljanjem na ugrožene skupine, kao štosu žene, stariji ljudi i etničke manjine; (iii) ulaganje u ljudski kapital, posebno u sustavcjeloživotnog učenje; (iv) te povećanje zaposlenosti kroz aktivni angažman svih zainteresiranihstrana, posebno socijalnih partnera, u upravljanju dinamikom tržišta rada.Od kraja 1990-tih, zadatak Komisije je da osigura da zemlje kandidati definiraju politikezapošljavanja koje ih pripremaju za članstvo u Uniji. Namjera je da ove zemlje progresivnoprilagode svoje institucije i politike Europskoj strategiji zapošljavanja, čime će omogućiti punuimplementaciju dijela Ugovora koji se odnosi na zapošljavanje od samog prijema u Uniju. Kodproširenja na 25 zemalja (2004.) a potom na 27 (2007.), široke i razrađene pripreme za punočlanstvo u EES preko zajedničkih Planova akcije su pomogle osiguranju nesmetane integracijenovih zemalja članica. 6Smjernice za politike zapošljavanja Europske unije navode da, polazeći od Lisabonskestrategije, politike zapošljavanja u EU za konačan cilj imaju:• Punu zaposlenost: Dostizanje pune zaposlenosti, smanjenje nezaposlenosti ineaktivnosti kroz povećanje potražnje i ponude radne snage je od vitalnog značaja zaodržanje ekonomskog rasta i socijalne kohezije;• Unaprjeđenje kvalitete i produktivnosti na radu: Napori na povećanju zaposlenostitrebaju biti praćeni unaprjeđenjem atraktivnosti radnih mjesta, povećanjem kvaliteteradnih mjesta i rastom produktivnosti rada, te smanjenjem udjela siromašnih međuzaposlenima. Potrebno je postići maksimalnu sinergiju između kvalitete na radu,produktivnosti i zaposlenosti;• Ojačati socijalnu i teritorijalnu koheziju: Potrebno je ojačati socijalnu inkluziju, spriječitiisključivanje sa tržišta rada i podržati integraciju na tržište pripadnika ugroženihskupina, te smanjiti regionalne disparitete u smislu zapošljavanja, nezaposlenosti iproduktivnosti rada, posebno u manje razvijenim regijama.Kod poduzimanja ovih aktivnosti važno je osigurati dobro upravljanje politikama zapošljavanja.Zemlje članice trebaju uspostaviti široke partnerske odnose sa ciljem postizanja spomenutih6 Deset godina Europske strategije zapošljavanja (European Employment Strategy - EES), Europska komisija,Generalna direkcija za zapošljavanje, socijalne poslove i jednake mogućnosti, Jedinica D.2. Rukopis završen u julu2007. godine.12

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________ciljeva kroz uključivanje parlamentarnih tijela i ostalih aktera, posebno socijalnih partnera,kako na nacionalnom tako na regionalnom i lokalnom nivou.Europska unija predlaže osam smjernica za politike zapošljavanja.• Smjernica br. 17: Implementirati politike zapošljavanja čiji je cilj postizanje punezaposlenosti, unaprjeđenje kvalitete i produktivnosti rada, i jačanje socijalne iteritorijalne kohezije.• Smjernica br. 18: Promovirati cjeloživotni pristup radu.• Smjernica br. 19: Osigurati inkluzivna tržišta rada, unaprijediti atraktivnost rada, ipostići da se rad isplati za osobe koje traže posao, uključujući tu pripadnike ugroženihskupina i neaktivne.• Smjernica br. 20: Unaprijediti usklađenost ponude i potražnje na tržištu rada.• Smjernica br. 21: Promovirati fleksibilnost u kombinaciji sa sigurnošću radnog mjestai smanjiti segmentiranost tržišta, uz uvažavanje uloge socijalnih partnera.• Smjernica br. 22: Osigurati da troškovi rada i mehanizmi utvrđivanja plaća budu takvida doprinose zapošljavanju.• Smjernica br. 23: Povećati i unaprijediti ulaganja u ljudski kapital.• Smjernica br. 24: Prilagoditi sustave obrazovanja i obuke da odgovore na novezahtjeve na tržištu rada.2.2 SAA i Europski sporazum o partnerstvuProces stabilizacije i pridruživanja (Stabilization and Association Process – SAP) predstavljaokvir za BiH na putu pridruživanja EU. U tom procesu, BiH je stimulisana da unaprijedidemokraciju i poboljša suradnju, te promovira održiv ekonomski rast u cilju ostvarenja trajneekonomske, socijalne i političke stabilnosti koja se garantira kroz bliže veze sa Europom, i ukonačnici, članstvom u EU. SAP proces ima zadatak da: ... „Održi stabilne demokratskeinstitucije; osigura primjenu vladavine prava; i održava otvorenu, prosperitetnu ekonomijuzasnovanu na europskim praksama i standardima. Između svake pojedine zemlje i EUuspostavljaju se snažne veze kroz tri najvažnija mehanizma: (i) trgovinu; (ii) financijskupomoć; i (iii) ugovorne odnose. Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju je nedavno potpisanizmeđu BiH i zemalja članica EU. On promovira suradnju u slijedećim područjima:• Promoviranje slobode kretanja roba;• Stvaranje efikasnih institucija;• Razvoj tržišne ekonomije;• Smanjenje kriminala i korupcije;• Promoviranje reforme visokog obrazovanja;• Razvoj demokracije, ljudskih prava i neovisnih medija; i• Unaprjeđenje transportne infrastrukture u regiji.U vezi sa zapošljavanjem i tržištem rada, uspostava područja slobodne trgovine i uzajamnekoncesije za slobodu kretanja roba, usluga i radnika predstavljaju aspekte koji će u budućnostiimati utjecaje na tržište rada u BiH.• Uspostava industrijske suradnje ima za cilj promoviranje, modernizaciju irestrukturiranje industrije i jačanje privatnog sektora, te podržavanje razvoja malih isrednjih poduzeća;13

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________• Restrukturiranje i modernizacija transportnih sustava, unaprjeđenje slobode kretanjaputnika i roba, unaprjeđenje pristupa tržištu i poboljšanje transportnih veza, uključujućienergetski sektor;• Sigurnost socijalnih i osobnih prava radnika, koji rade u zemljama članicama, teobezbijeđenje socijalne zaštite radnika sa državljanstvom Bosne i Hercegovine krozmehanizme koordinacije i međusobnih transfera;• Sporazum obavezuje BiH da uspostavi efikasan i održiv sustav statistike u cilju pružanjausporedivih, pouzdanih, objektivnih i preciznih podataka potrebnih za planiranje ipraćenje procesa tranzicije i reforme u Bosni i Hercegovini. Statistički sustav moraslijediti UN, Europski statistički kodeks prakse;• Razvoj politike zapošljavanja i prilagodbe sustava socijalne zaštite sa ciljem daodgovore na nove ekonomske i socijalne zahtjeve, a radi ubrzanja procesa ekonomskihreformi i socijalne inkluzije;• Unaprijediti nivo općeg obrazovanja, a posebno sustava stručnog obrazovanja i obuke,te unaprijeđenje politika mladih i politika zapošljavanja mladih, uključujući i sustavneformalnog obrazovanja. Ostvarenje ciljeva Bolonjske deklaracije predstavlja prioritetza poboljšanje sustava visokog obrazovanja u zemlji;• Ulaganje i priprema društva za digitalno doba, unaprijeđenje sektora naučnogistraživanja i podsticanje tehnološkog razvoja;• Implementacija reforme javne uprave radi postizanja efikasne i odgovorne javneuprave.2.3 Sporazum o europskom partnerstvuSporazum o partnerstvu između BiH i zemalja članica EU je sastavni dio SAP-a, a ima zadatakda pripremi BiH za veću integraciju sa EU. Sporazum definiše kratkoročne i srednjoročnepriortite saradnje između BiH i EU. Sporazum je revidiran 2007. godine, a novi prioriteti suprilagođeni specifičnim potrebama zemlje u ovoj fazi pristupanja EU.U tom pogledu, BIH je napravila plan ispunjenja prioriteta iz europskog partnerstva, zajednosa rokovima i specifičnim mjerama. Ključni prioriteti za Partnerski sporazum su:• Usvojiti zakone o reformi policije na nivou države i entiteta u skladu sa tri principa EU ipočeti sa implementacijom reforme policije;• Ostvariti punu suradnju sa Međunarodnim krivičnim tribunalom za zemlje bivšeJugoslavije (ICTY), između ostalog i time što će preuzeti aktivnu ulogu u lišavanjuslobode svih optuženih od strane ICTY koji su još na slobodi;• Usvojiti potrebne zakone o javnim emiterima na nivou Federacije Bosne i Hercegovine.Implementacija reforme javnih emitera;• Implementirati strategiju reforme javne uprave iz 2006. i osigurati adekvatnofinansiranje ministarstava i institucija na državnom nivou, da su operativne i propisnoopremljene, posebno u smislu prostorija i osoblja;• Jačanje administrativnih kapaciteta u pripremi za implementaciju obaveza iz Sporazumao stabilizaciji i pridruživanju (Stabilisation and Association Agreement – SAA) iPrivremenog sporazuma (Interim Agreement - IA);• Nastaviti napore čiji je cilj pomirenje građana zemalja u regiji i unaprjeđenje napora naiznalaženju definitivnih rješenja za aktualne bilateralne probleme, posebno one koji seodnose na granice;• Postići značajan napredak na stvaranju jedinstvenog ekonomskog prostora u Bosni iHercegovini, koji će podržati slobodu kretanja roba, kapitala, usluga i osoba;14

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________• Smanjiti strukturalnu nefleksibilnost koja remeti funkcioniranje tržišta rada, posebnooporezivanje rada, nivoa socijalnih davanja i mehanizama utvrđivanja plaća u ciljupovećanja učešća i stopa zaposlenosti;• Poduzeti mjere za postizanje funkcionalnijih i održivijih institucionalnih struktura i boljepoštivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, uključujući i dogovaranje i usvajanjepromjena ustava Bosne i Hercegovine, prema potrebama.15

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________3. Makroekonomski i društveni okvir i tržište rada3.1 Opći ekonomski indikatoriTijekom prethodnih pet godina, FBiH je bilježila relativno stabilan rast BDP-a, sa prosječnomgodišnjom stopom rasta od 5%. Kumulativno, BDP je povećan za 41.2% u petogodišnjemvremenskom razdoblju. FBiH bilježi bitno veći rast BDP-a od EU prosjeka (1.8% prosječnigodišnji rast). Međutim, kada se rast BDP u FBiH usporedi sa odabranim novim zemljamačlanicama i zemljama kandidatima za prijem u EU (koje su prošle tranziciju na tržišnuekonomiju i velike ekonomske reforme u prethodnoj deceniji), može se zaključiti da je rastBDP u FBiH relativno umjeren. Prosječni rast BDP-a od 5% u prethodnih pet godina, kao i vrloniska polazna osnova BDP-a, još uvijek BDP nije doveo na predratni nivo.Tabela 3.1.1 Ključni ekonomski pokazatelji 2003 – 2007 FBiHFBIH 2003 2004 2005 2006 2007Nominalni BDP (milioni KM), tekuće cijene 9,689 10,321 10,831 12,146 13,735*Nominalni rast BDP (%) - 6.5 4.9 12.1 13.1Stopa inflacije (CPI) 0.2 -0.3 3 6.9 7.7*Realni BDP (%) - 6.8 1.9 5.2 6.4BDP po glavi stanovnika (KM) 3,413 3,625 3,808 4,269 4,821*Indeks industrijske proizvodnje 104.8 113.2 106.1 110.4 108.6Trgovinska bilanca (% BDP-a) -44.3 -44.6 -51.7 -37.6 -35.3*Prosječna neto plaća (u KM) 524.2 533.5 557.5 603.2 662Prosječna bruto plaća (u KM) 770.9 784.6 819.9 887.1 973.6Stopa zaposlenosti (službena) 56.6 55.3 53.5 52.3 52.8Stopa zaposlenosti (LFS) - - - 29.1 29.2Stopa nezaposlenosti (službena) 43.4 44.7 46.5 47.7 47.2Stopa nezaposlenosti (LFS) - - - 32.4 31.2Produktivnost (službena) 25,012 26,579 27,885 31,175 33,202Produktivnost (LFS) - - - 24,273 27,580Izvori: Federalni zavod za statistiku, Centralna banka BiH, Anketa radne snage 2006, 2007, IMF, vlastiti izračun.Napomena: *Projekcija, ** I-IX 2007Industrijska proizvodnja bilježila je prosječnu stopu rasta od 8.6% u razdoblju od pet godina.Ovaj relativno snažan rast je uglavnom pod utjecajem rasta proizvodnje u metaloprerađivačkojindustriji, građevinarstvu, i prerađivačkoj industriji. Na nivou kompanija, najvažniji generatorirasta indeksa proizvodnje su Mittal Steel, Aluminum, Volkswagen, Prevent, TMD Gradacac, ijoš nekoliko privatiziranih i restrukturiranih kompanija u FBiH.Tabela 3.1.2 Godišnje stope rasta BDP u odabranim zemljama (%)2003 2004 2005 2006 2007FBIH - 6.8 1.9 5.2 6.4EU (27 zemalja) 2 1.2 1.3 2.5 1.9Bugarska 4.1 4.5 5 6.6 6.2Latvija 8 6.5 7.2 8.7 10.6Litvanija 6.6 6.9 10.3 7.3 7.9Rumunjska 5.7 5.1 5.2 8.5 4.2Slovenija 3.1 3.7 2.8 4.4 4.1Slovačka 3.4 4.8 4.8 5.2 6.6Hrvatska 4.4 5.6 5.3 4.3 4.3 (f)BJRM -4.5 0.9 2.8 4.1 4.1 (f)Izvor: Eurostat; Napomena: (f) Predviđanje16

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Visok trgovinski deficit FBiH je uobičajan problem ekonomija u tranziciji. Ipak, izvoz roba iusluga povećan je sa nekih 20% BDP-a na nekih 30% u proteklih šest godina, dok izvoz bilježistabilan nivo od 67% BDP-a, uz jedan izuzetak – 2005. godine, kada je uvoz zabilježioiznenadan skok na 77% BDP-a. Očigledno, gotovo sve nove tržišne ekonomije imaju trgovinskideficit, mada niti jedna to ne ostvaruje u istoj mjeri kao FBiH, osim dvije nove EU zemlječlanice – Rumunjska i Bugarska.Tabela 3.1.3 Izvoz i uvoz i trgovinski bilans roba i usluga u procentima BDP-a, 20001-2006.2001 2002 2003 2004 2005 2006IZVOZ 20.5% 17.5% 20.1% 22.2% 25.5% 29.1%UVOZ 67.2% 64.7% 64.4% 66.8% 77.2% 66.8%TRGOVINSKI BILANS -46.7% -47.2% -44.3% -44.6% -51.7% -37.6%Izvor: “REGIONALNA I LOKALNA ANALIZA ZA FEDERACIJU BOSNE I HERCEGOVINE”, June 2008, na osnovustatističkog godišnjaka/ljetopisa 2007.U cilju smanjenja trgovinskog deficita, protekcionizam domaće proizvodnje obično nepredstavlja dobro rješenje, jer to predstavlja dodatnu kočnicu u procesu tranzicije. Umjestotoga, fokus ekonomskih politika treba biti na osiguranje ekonomskog rasta, kroz jačanjeizvozno orijentiranih sektora povećanjem konkurentnosti proizvoda, boljom komunikacijskom itehnološkom infrastrukturom, te ne generalnim povećanjem nivoa znanja i vještina radnesnage.U razmatranju strateškog razvoja tržišta rada potrebno je uzeti u obzir sljedeća dva aspekta:1. Povećanje izvoza se može postići korištenjem boljih izvoznih strategija kroz intenzivnekampanje podrške i promocije izvoza. Naravno, ove strategije mogu proizvesti željeneefekte, samo ako postoji adekvatan nivo znanja i vještina koje mogu podržati samproces. Na primjer, što strategija više cilja na otvaranje stranih tržišta za domaćeproizvode i usluge, to će se više povećati potražnja za kvalificiranijom radnom snagomsa određenim sposobnostima usmjerenim na izvoz; npr. Poznavanje stranih jezika (svazanimanja), pravnici koji poznaju međunarodna trgovinska ograničenja, ekonomisti kojisu stručnjaci za prodaju u inozemstvu, itd.2. Konkurentnost i spoljna trgovina su usko vezani sa nivoom produktivnosti rada. Niskaproduktivnost utječe na rast troškova, jer se radi o relativno visokim jediničnimtroškovima proizvoda, te čini ekonomiju osjetljivijom na ekonomske poremećaje išokove. Ekonomska osjetljivost je još izraženija ako se radi o izvozno orjentisanimsektorima.Tabela 3.1.4 pokazuje da su prosječne neto plaće mnogo niže od europskog prosjeka. Od svihzemalja članica, samo Bugarska ima niže plaće od FBiH.Tabela 3.1.4 Prosječne mjesečne neto plaće 2002. do 2005. u FBiH i prosječni mjesečnitroškovi rada u odabranim europskim zemljama 2005 (Index EU27=100)2002 2003 2004 2005FBiH 8.9 9.6 9.4 9.6EU (27 zemalja) 100.0 100.0 100.0 100.0Bugarska 7.0 7.2 7.3 7.7Češka 27.7 27.7 28.9 32.0Mađarska 26.3 27.3 28.8 31.7Rumunjska 9.0 8.8 9.3 12.0Slovenija 51.8 53.4 52.3 53.8Slovačka 18.7 20.2 21.9 23.5Izvor: EUROSTAT, Statistički godišnjak/ljetopis 2006 i 2007 Statistički godišnjaci i vlastiti izračunNizak nivo plaća u FBiH treba dati izvozno orijentiranim sektorima komparativnu prednost,ukoliko bi ostali aspekti koji utječu na konkurentnost bili povoljni. Međutim, na žalost, to uFBiH nije slučaj. Razlog se može naći u analizi produktivnosti.17

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Tabela 3.1.5 ilustrira potencijal FBiH, kao i probleme sa kojima se suočava jer ona daje grubumjeru produktivnosti odabranih zemalja Europe 2005. godine u odnosu na EU prosjek.Očigledno je da FBiH mora povećati nivo produktivnosti, ako želi ubrzati proces tranzicije iolakšati opterećenje tranzicijom. Fedracija Bosne i Hercegovine se suočava sa istimopterećenjem kao i zemlje poput Rumunjske, Turske, Slovačke, Mađarske i baltičkih država,koje prolaze kroz značajne reforme u sektorima obrazovanja i tržišta rada. Iste te zemlje sudavno provele reforme financijskog sektora, što je još uvijek otvoreno pitanje u FBiH.Tabela 3.1.5 Produktivnost: Indeksi produktivnosti u širim ekonomskim sektorima u odabranimeuropskim zemljama 2005 (Index EU25=100)Sektor 7A-B C-D-E F G-H-I J-K L-P UKUPNOFBiH 158 16 22 30 54 28 26RS 248 11 26 26 37 20 22Belgija 205 151 143 134 112 118 131Danska 283 160 144 134 120 129 130Francuska - - - - - - 127Njemačka 0 120 103 98 108 116 115Nizozemska 209 145 122 119 82 105 111Italija 157 89 97 119 101 102 104EU25 100 100 100 100 100 100 100Slovenija 34 49 51 59 49 73 54Mađarska 106 29 25 30 41 33 32Estonija 43 23 28 43 45 21 31Češka Republika. 66 29 25 39 22 28 31Poljska 18 30 51 45 34 33 31Turska - - - - - - 29Slovačka 105 31 33 24 22 19 26Latvija 19 20 27 38 40 21 25Rumunjska - - - - - - 13Izvor: Zavod za statistiku Republike Srpske; EUROSTAT i vlastiti izračun. Napominjemo da su gore navedenekalkulacije zasnovane na vrlo grubim mjerama i važnim razlikama u META podacima.Analiza produktivnosti po sektorima ukazuje na urgentnu potrebu za novim i boljim vještinamakod radne snage koji je trebaju učiniti produktivnijom.Očigledan razlog za visoku produktivnost sektora poljoprivrede predstavlja enorman udioneformalne zaposlenosti u ovom sektoru, koja nije uključena u kalkulacije. Stoga je zapretpostaviti da je realna produktivnost u sektoru poljoprivrede u skladu sa logičnousporedivim zemljama i prema tome, negdje ispod 30% EU prosjeka.Zanimljiviji je (i u određenoj mjeri pozitivno) relativno nizak nivo produktivnosti u financijskomsektoru. Iskustvo pokazuje da je moderni financijski sektor prvo polazište za tranziciju jeromogućuje financijske tokove za ostatak ekonomije. Mnogo veću zabrinutost izaziva izuzetnoniska produktivnost u sektoru proizvodnje, koja predstavlja temelj ekonomije, a time i osnovza povećanje izvoza. Isto se odnosi na nisku produktivnost u sektoru graditeljstva, s obziromna potrebu modernizacije infrastrukture - niskogradnje i visokogradnje.Tabela 3.1.6 prikazuje porast indeksa bruto dodane vrijednosti (BDV), zaposlenosti,produktivnosti i nivoa plaća po sektorima za 2005. i 2006., u odnosu na baznu 2004 godinu 8 .7 A: Poljoprivreda, lov i šumarstvo, B: Ribogojstvo, C: Rudarstvo, D: Proizvodnja, E: Opskrba strujom, gasom ivodom, F: Građevinarstvo, G: Trgovina; određene popravke motora i robe, H: Ugostiteljstvo, I: Transport, skladištenjei komunikacije, J: Financijsko posredovanje, K: Nekretnine, najam i poslovne djelatnosti, L: Javna administracija iodbrana, obavezno socijalno osiguranje, M: Obrazovanje, N: Zdravstvo i socijalna zaštita, O: Ostale socijalne i osobneusluge, P: Privatna domaćinstva koja zapošljavaju radnike.8 Zbog nepostojanja podataka o BDV u konstantnim cijenama kroz duži vremenski period, i pošto BDV predstavljagrubu procjenu produktivnosti, ova tabela ne može više ići unatrag u vremenu. Osim toga, napominjemo da podaci ozapošljavanju daju samo prikaz formalne zaposlenosti; odnosno pošto neformalna ekonomija, čini se, ima značajnumagnitudu koja nije ravnomjerno raspodijeljena po sektorima, tabela lako može sadržavati pogrešne procjene18

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Rast BDP-a i zapošljavanje su usko vezani sa rastom plaća i produktivnosti. Rast troškova radaje prihvatljiv, ako ne utječe negativno na konkurentnu prednost. Ako je tako, proizvođači suprinuđeni iznaći druge načine povećanja obrta i profita – povećanje produktivnosti, novetehnologije, tržišta i sl. Tranzicione ekonomije su obično veoma osjetljive na nagla povećanjaplaća čime se negativno utječe na konkurentnost, te produžava proces ozdravljenja ekonomije.Tabela 3.1.6 Sumarna tabela: Indeksi BDV, Zaposlenost, Produktivnost i Plaće u sektorimaekonomije (NACE31) 2005. i 2006. (Index 2004=100)BDV ZAPOSLENOST PRODUKTIVNOST PLAĆESektor 2005 2006 2005 2006 2005 2006 2005 2006A 94.8 102.1 98.3 97.8 96.5 99.0 99.2 108.4B 138.4 122.9 92.6 79.9 149.4 212.8 123.2 110.9C 111.8 98.7 100.2 100.6 111.6 109.7 104.7 121.0D 103.7 114.9 95.6 93.1 108.5 128.0 105.7 111.0E 102.0 103.1 104.2 102.7 97.8 102.3 108.7 124.7F 109.3 105.3 97.4 101.3 112.2 113.6 103.1 112.5G 106.4 113.8 103.8 106.8 102.4 113.4 104.0 112.2H 101.5 110.7 101.7 93.5 99.9 120.2 101.9 111.4I 101.5 106.3 99.1 99.6 102.5 108.4 106.0 110.1J 112.1 119.3 104.1 109.0 107.7 122.7 103.4 105.6K 102.2 115.2 112.6 122.8 90.7 95.9 110.7 118.6L 104.6 105.6 97.3 96.9 107.4 114.0 104.8 117.0M 110.4 102.7 102.1 104.4 108.2 108.7 102.4 114.9N 106.7 104.9 102.5 102.1 104.1 109.7 102.7 107.5O 106.8 120.0 105.7 110.5 101.1 116.0 109.5 111.5UKUPNO 104.3 109.5 100.0 100.3 104.2 113.8 104.5 113.1Izvor: Statistički godišnjak/ljetopis 2006 i 2007 Statistički godišnjaci i vlastiti izračunNapomena: Vidi fusnotu za kodove ekonomskih sektoraTabela 3.1.6 prikazuje da je u ukupnoj ekonomiji došlo do povećanja produktivnosti za gotovo14% u periodu od 2004. do 2006. godine Razlog tome je brži porast BDV u odnosu nazaposlenost. U istom periodu, porast plata bilježi skoro jednak nivo rasta. (13%), što utječe nazanemariv rast konkurentnosti.Sektor E (energetika) bilježi rast produktivnosti od 2.3% (od 2004. godine), dok su plaće uenergetskom sektoru povećane za 24.7%, što negativno utječe na konkurentnost u ovomsektoru. Sektor F (graditeljstvo) bilježi povećanje produktivnosti od 13.6%, dok su plaćepovećane za 12.5%. Sličan rast se primjećuje za Sektor G (trgovina). Sektor J (financijskoposredovanje) bilježi rast produktivnosti od 22.7% u odnosu na rast plaća od 5.6%, dok sektorN (zdravstvena i socijalna zaštita) bilježi povećanje produktivnosti od 9.7% u odnosu na porastplaća od 7.5%.U ostalim sektorima, ribogojstvo, proizvodnja i ugostiteljstvo (hotelijerstvo i restorani), čini seda ne postoji potražnja na tržištu rada, pošto ne postoji rast broja zaposlenih u ovimsektorima. U proizvodnji je rast zaposlenosti od gotovo 10% viši nego rast plaća koji iznosi21%.U pojedinim sektorima plaće bilježe veći rast nego što je rast produktivnosti, što negativnoutječe na ekonomske pokazatelje, jer smanjuje povrat na uloženi kapital, što opet usporavarast zaposlenosti. Da bi se stimulirao rast zaposlenosti, a istovremeno borilo sa visokomnezaposlenošću, rast produktivnosti postaje ključni faktor. Bez značajno većeg rastaproduktivnosti teško je otvoriti nova radna mjesta za nezaposlene na tržištu, jer u sadašnjimuslovima većina poduzeća ne maksimalizira svoj radni kontigent.zaposlenosti i produktivnosti. Da bismo prihvatili tabelu, moramo pretpostaviti da trendovi formalne zaposlenostiodražavaju trendove u neformalnom sektoru.19

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Prema tome, jasna je potreba za povećanjem produktivnosti. Očigledno, potrebno je izvršitiulaganja u fizički kapital, uključujući investicije u infrastrukturu i tehnologiju. Ulaganja u fizičkikapital su potrebna sa stanovišta modernizacije proizvodnje i ekonomije, što onda poziva namodernizaciju javne uprave.Ulaganja u infrastrukturu i fizički kapital moraju biti praćena adekvatnim ulaganjem u ljudskeresurse. Ukoliko FBiH treba želi osigurati održiv rast, izvozni sektori trebaju biti agresivniji ucilju izlaska na strana tržišta. U tom pogledu, ekonomska podrška izvozno orijentiranimsektorima se treba fokusirati na strategije usmjerene na povećanje znanja o tome kako seizvozi (zahtjevi, studije ekonomskog ponašanja stranih potrošača, zakonska ograničenja itd. ukombinaciji sa poznavanjem jezika i poznavanjem logističkih aspekata), što bi stvorilopotražnju na tržištu za strukama koje su specijalizirane za vanjsku trgovinu.Ulaganja u vještine su neophodna kako bi se ubrzao proces. Evidentno je da se ove strateškeprednosti trebaju naglasiti u strategijama zapošljavanja i u pogledu strategije cjeloživotnogučenja i pre-kvalifikacije nezaposlenih za one struke i za one sposobnosti koje traže izvoznisektori.PrivatizacijaPrema Izvještaju Sindikata o zapošljavanju i smanjenju siromaštva u Bosni i Hercegovini,Preporuke Sindikata BiH iz 2005. godine, privatizacija u BiH nije do sada ostvarila optimalnerezultate. Prema izvještaju sindikata, privatizacijom je stvorena nova vlasnička struktura savelikim brojem malih dioničara koji nisu u situaciji da pokrenu proizvodne procese upoduzećima zbog nedostatka kapitala i nedostatka poznavanja suvremenog menadžmenta,slabog pristupa međunarodnim tržištima, kao i negativnog poslovnog okruženja.Još jedno otvoreno pitanje je uloga privatizacijskih investicijskih fondova (PIF-ova), koji sunastali kao rezultat privatizacije kroz certifikate. Mogućnost PIF-ova da pokrenu cikluseulaganja u privatiziranim kompanijama je ograničena zbog nedostatka kapitala, nedostatkapoznavanja suvremenog menadžmenta, kao i kompliciranim pravnim propisima koji suograničavali djelovanje ovih institucija, navode sindikati.Do kraja 2004. godine, preko 88% poduzeća je privatizirano, u nominalnoj vrijednosti od 8.8milijardi kapitala 9 (većinom plaćeno certifikatima). Kreditni projekti Svjetske banke sudjelomično pomogli razvoj privatnog sektora: od 1850 državnih poduzeća, više od 1000 ih jeprodano. Odabrano je još 440 velikih poduzeća za privatizaciju kroz tendere za stranestrateške investitore, a jedna trećina njih su privatizirane uz pomoć međunarodne zajednice,uključujući Svjetsku banku. Do kraja 2005. godine, samo 15% ovih kompanija su bile prodaneu FBiH, a 4% u RS. Odjel Svjetske banke za evaluaciju operacija je proglasio napore Banke urazvoju privatnog sektora nezadovoljavajućim 10 .Prema podacima iz Europske banke za obnovu i razvoj 11 , udio privatnog sektora u BDP-upovećao se sa 35 procenata 1998. godine na 50 procenata 2002. godine. Iako ovo predstavljaznačajan pomak u udjelu privatnog sektora u BDP-u, on je i dalj najniži od svih zemalja utranziciji. EBRD-ova analiza napretka u zemljama u tranziciji pokazuje da od 27 evaluiranihzemalja, BiH je jedna od 5 zemalja koja je postigla najlošije rezultate u privatizaciji irestrukturiranju poduzeća.Neformalna ekonomijaNeformalna ekonomija u FBiH doseže značajne razmjere, posebno u poljoprivredi,graditeljstvu, trgovini i ugostiteljstvu (turizmu). Ako se službene brojke formalnenezaposlenosti usporede sa nalazima LFS-a, jasno je da, na primjer, u poljoprivredi,9 Prema podacima dostavljenim iz Agencije za privatizaciju FBiH, Direkcije za privatizaciju RS i Agencije za privatizacijuDistrikta Brčko.10 Bosna i Hercegovina, Post-konfliktna rekonstrukcija i tranzicija na tržišnu ekonomiju; OED evaluacija podrškeSvjetske banke; Odjel za evaluaciju operacija; Washington D.C., Septembar 200411 Europska banka za obnovu i razvoj, Izvještaj o tranziciji 200320

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________neregistrirana zaposlenost čini oko 85 posto ukupne zaposlenosti u sektoru. Iste usporedbenije moguće učiniti u drugim sektorima, pošto je LFS registrirao samo glavne sektore -poljoprivredu, industriju i usluge 12 .Prema izvještaju Svjetske banke iz 2002. godine, udio neformalnog sektora u ukupnojzaposlenosti u BiH se povećao sa 37% na 42% u periodu 2001-2004 godina, rastući sa 41%na 49% u RS i sa 33% na 36% u FBiH 13 . Izraženo brojevima, neto zaposlenost u neformalnomsektoru povećana je za oko 111,000 radnih mjesta ukupno – oko 70,000 novih radnih mjesta uneformalnom sektoru u FBiH i skoro 40,000 u RS.Udio žena u ukupnoj (muškoj i ženskoj) neregistriranoj nezaposlenosti kretao se oko jednetrećine, a to je jednako udjelu žena u ukupnoj formalnoj zaposlenosti 2001. godine. Mladiradnici, međutim, su neproporcionalno zaposleni u neformalnom sektoru. Godine 2001., udioneprijavljenih radnika koji su bili mladi (ispod 25 godina starosti) iznosio je gotovo 20%, uodnosu na udio ove skupine u registriranoj zaposlenosti, gdje on iznosi manje od 6%. Istotako, nisko-kvalificirani radnici imaju veći udio u neformalnoj ekonomiji u odnosu na formalnuzaposlenost. Udio žena, mladih i niže-kvalificiranih u regisitriranoj zaposlenosti je ostaopraktično nepromijenjen u razdoblju na koje se odnosi LSMS.Neregistrirana zaposlenost u Bosni i Hercegovini je koncentrirana u sektoru poljoprivrede, gdjesu mnogi radnici samo-zaposleni, odnosno članovi obitelji koji pomažu u radu. Godine 2001.,sektor poljoprivrede zapošljavao je 40% svih neregistriranih radnika, a pratio ga je sektorgraditeljstva (19%) i proizvodnje i trgovine (9%). Do 2004., udio poljoprivrede u ukupnojneformalnoj zaposlenosti povećao se na 50%. U 2001. godini većina neregistriranih radnika suradili za privatne poslodavce (52%), dok ih je oko 25% bilo samo-zaposleno, ostatak su biličlanovi obitelji koji daju svoj doprinos. U 2002. i 2003. godini, udio neregistirianih zaposlenih uprivatnom sektoru smanjio se na 42%. Udio neregistriranih samo-zaposlenih se povećao,posebno 2002. godine, dok je udio članova obitelji koji daju doprinos u radu povećan 2003.godine.U graditeljstvu i prerađivačkoj industriji, udio neregistrirane zaposlenosti je smanjen za 15%odnosno 8% u zadnje tri godine (prema WB 2005). Međutim usporedbom podatakaregistrirane zaposlenosti i podataka o zaposlenosti proizašlih iz ankete o radnoj snazi vidimo dau djelatnostima graditeljstva i prerađivačke industrije imamo preko 40,000 neregistriranihzaposlenih radnika.Prema nalazima Prism Research istraživanja, 5.7% intervjuiranih građana tvrdilo je da suneformalno radno angažirani (7.5% u FBiH i 3.3% u RS) 14 . Najveće grupe, kad se radi oneformalnoj zaposlenosti, čine mlađe osobe (9.3%) i osobe sa srednjom školom (9.1%).Istraživanje pokazuje da je 68.7% onih koji rade u neformalnom sektoru prijavljeno na biroeza zapošljavanje kao nezaposleni. Istraživanje također ukazuje da 87.1% onih koji neformalnorade smatraju da bi bili posvećeniji radnom mjestu i bolje radili da su prijavljeni. Među onimakoji trenutno rade u formalnom sektoru 12.3% je nekada radilo neformalno; uglavnom se radio mlađim ljudima starosti 18 do 23 godine (20.1%). Skoro svaka deseta intervjuirana osoba(9.6%) ima nekog člana obitelji koji je zaposlen u neformalnom sektoru.Prosječni obim neformalne zaposlenosti u Bosni i Hercegovini, prema navodima UN BiHzajedničke procjene zemlje (CCA) 15 , 2001. godine iznosio je 33.28%. Neformalna zaposlenostje bila veća u RS (34.4%) nego u FBiH (32.64%).U svjetlu kompleksnosti i heterogenosti neprijavljenog rada, ne postoji jednostavno rješenje zaborbu protiv njega. Uravnotežen pristup ovom problemu treba obuhvatiti mjere za ograničenje12 Nažalost, LFS podaci ne daju konačanu procjenu neformalne zaposlenosti zbog nedosljednosti serija u 2006. i 2007.godine, čak i u ovako široko definiranim sektorima..13 Izvještaj SB Br. 32650-BA, Aktualno tržište rada (Labour Market Update), Dec. 2005. Vidi također Zapošljavanje ismanjenje siromaštva u Bosni i Hercegovini, Preporuke Sindikata BiH, 200514 Prism anketa o neformalnom radu, Dec. 2006. Vidi također Opću analizu izazova neformalne ekonomije i njenpregled u Bosni i Hercegovini, autora Suada Muhibića, 200715 UN BiH, Indikatori zajedničke procjene zemlje (CCA indikatori), Dec. 2004, str.6721

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________ili sprječavanje njenog pojavljivanja i provođenje tih mjera, uz uključivanje socijalnih partnera.EU predlaže slijedeće aktivnosti u borbi protiv neprijavljenog rada 16 :• Smanjenje financijske atraktivnosti neprijavljenog rada, koju potiče postojeći poreznisustav, sustav doprinisa na plaće i sustav socijalne zaštite;• Administrativna reforma i pojednostavljenje administrativnih procedura, sa namjeromda se smanji trošak i kompikovanost poštivanja propisa;• Jačanje mehanizama praćenja i sankcioniranja neprijavljenog rada, uz uključivanjeinspekcija rada, poreznih ureda i socijalnih partnera;• Aktivnosti na jačanju svijesti.Međunarodna organizacija rada (ILO) daje poseban značaj razvoju ljudskih resursa i očekujeda zemlje članice trebaju identificirati politike razvoja ljudskih resursa, obrazovanja, obuke icjeloživotnog učenja koje će izmđu ostaloga i odgovoriti na izazove vezane za rad ¨na crno¨.Glavni izazov vezan za veliki obim sive ekonomije je vezan za transformiranje poslova / radnihmjesta unutar sive ekonomije u ¨kvalitetna¨ radna mjesta i integriranje radnika koji rade ¨nacrno¨ u tokove formalne ekonomije. Zbog toga politike na tržištu rada se trebaju fokusirati nastvaranje ¨kvalitetnih¨ radnih mjesta i otvaranje mogućnosti za obrazovanje i obuku, kao ivalidaciju prethodno stečenih znanja i vještina kako bi se pomoglo radnicima i poslodavcima dapređu u formalnu ekonomiju. 173.2 Strukturalne promjene u ekonomiji FBiHBosna i Hercegovina, a samim tim i FBiH, prošla je kroz dramatičnu promjenu ekonomskestrukture u posljednje dvije decenije. Predratna ekonomija BiH generirala je oko 50% BDP-a usektoru industrije, ali industrijska struktura je bila evidentno nepovoljna i karakterizirali su jeslijedeći faktori:• Visok udio bazične metalne industrije i energetike u ukupnoj industrijskoj proizvodnji;• Visok udio energetski intenzivnih sektora unutar industrije;• Visok udio proizvodnje sa relativno niskom dodanom vrijednošću;• Visoka koncentracija resursa u nekoliko velikih kompanija tipa konglomerata (od 10najvećih kompanija u bivšoj Jugoslaviji, četiri su bile locirane u BiH, a te četirikompanije zapošljavale su oko 50% svih zaposlenih u industriji u to vrijeme);• Visoka ovisnost o uvozu;• Visoka integracija proizvodnje metala, sirovina i energetike i vojne industrije uekonomiji bivše Jugoslavije 18 .Tokom rata, industrija BiH (i FBiH) je doživjela kolaps, velika većina industrijskih kapaciteta bilisu ozbiljno ili potpuno oštećeni. Sporost i nedovoljna efikasnost post-ratne rekonstrukcije iprivatizacije su očigledno utjecali na sadašnju strukturu ekonomije u FBiH.Ako se podaci o zaposlenosti iz 1991. godine usporede sa podacima o registrirane zaposlenostiiz 2008. godine za FBiH, može se primijetiti da je izgubljeno oko 180,000 radnih mjesta usektoru proizvodnje (ili oko 135,000 radnih mjesta ako poredimo podatke iz ankete o radnojsnazi). U isto vrijeme, broj zaposlenih u sektoru poljoprivrede povećan je za više od tri puta(vidi tabelu 3.2.1).16 Rezolucija Vijeća iz 2003. o transformiranju neprijavljenog rada u redovnu zaposlenost17 MOR, R195 Preporuka o razvoju ljudskih resursa, 200418 Program zapošljavanja u FBiH 2006 – 201022

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Tabela 3.2.1 Promjena strukture zaposlenosti po najvažnijim sektorima u FBiH1991 2006 2007 2008Regist.19ARS Regist. 20 ARS Regist. 21 ARSUkupno 631,020 22 389,601 500,000413,676 498,000425,000 527,519Poljoprivreda, lov i 21,000 10,044 72,000 9,624 61,000 9,523 72,274šumarstvo i ribarstvoRudarstvo, prerađivačka 325,000 137,353 166,000 126,616 178,000 142,248 189,390industrija, energija igrađevinarstvoUslužne i ostale292,000 242,000 263,000 277,376 259,000 273,299 265,855djelatnostiIzvor: Statistički godišnjak/ljetopis 2006 i 2007 Statistički godišnjaci, LFS, Program zapošljavanja FBiH 2006/2010Iz tabele 3.2.1. vidimo da u FBiH, u 2008. godini ima oko 200,000 radnih mjesta manje upoređenju sa 1991. godinom (manje oko 100,000 radnih mjesta ako koristimo podatke izankete o radnoj snazi). Također možemo vidjeti da su se najveće strukturne promjene desile upoljoprivredi i prerađivačkoj industriji, dok su uslužne i ostale djelatnosti skoro na istom nivoukao 1991. Razlika između registrirane zaposlenosti i zaposlenosti po anketi o radnoj snaziukazuje na oko 100,000 radnih mjesta u sivoj ekonomiji. Također možemo vidjeti da je većinaradnih mjesta koja se mogu smatrati dijelom sive ekonomije unutar sektora poljoprivrede, lovai šumarstva (oko 60,000) i u sektorima prerađivačke industrije i građevinarstva.Prema iskustvima istočnoeuropskih ekonomija u procesu tranzicije 23 , ključni faktori uspjeha seodnose na sposobnost poduzeća da formuliraju kvalitetne poslovne planove, značajno povećajuulaganja u razvoj ljudskih resursa, te značajno povećaju ulaganja u istraživanje i razvoj novihproizvoda 24 . Pokazalo se da poduzeća u državnoj svojini u zemljama u tranziciji ne raspolažusa dovoljno efikasnim i profesionalnim menadžmentom, koji je sposoban zadržati postojećepozicije na domaćem tržištu, te proširiti poslovanje na strana tržišta.Privlačenje stranih investicija se često smatra najbitnijom formulom za uspješan razvojekonomije i poduzeća međutim postoje brojni primjeri stranih ulagača bez ozbiljne dugoročneposlovne strategije i koji su se fokusirali na izvlačenje brze financijske koristi kroz kupovinujeftinih proizvodnih resura i iskorištavanje jeftine i kvalificirane radne snage. Ovaj tip stranihulagača se po pravilu povlači sa tržišta čim ekonomija postane značajnije integrirana u tržišteEU.Obrasci ponašanja poduzeća u spomenutim procesima, vrlo često ovise od veličine poduzeća:19 Izvor: Federacija u brojkama 2007; Federalni zavod za statistiku20 Izvor: Federacija u brojkama 2008; Federalni zavod za statistiku21 Mjesečni statistički bilten FBiH br. 5; maj/svibanj 2008. god.; Federalni zavod za statistiku. Podaci se odnose nadrugi kvartal 2008. godine i usporedivi su sa podacima Ankete o radnoj snazi koja je provedena u aprilu / travnju2008. godine.22 Program zapošljavanja u FBiH 2006 – 201023 Studije zasnovane na izvještajima istraživanja i finalnim izvještajima donatorskih programa.24 Proučavanje istočnoeuropske tranzicije koju su pažljivo pratili programi EU i Svjetske banke, kako se čini, sugerirajuda je proces deindustrijalizacije težak, i nije tako pravolinijski kako se pretpostavljalo pošto nastojanja poduzeća da sistvore poziciju tržištu ometa nekoliko faktora, osim samog procesa privatizacije. Studije ukazuju da je fokalna tačkasam proces tranzicije, koji nikad nije predstavljao pravolinijsko kretanje od A do B. Uprkos nekoliko programa reformi,podrške zemalja donatora u izgradnji kapaciteta i zakonodavnih okvira i administrativnih procedura, i različiti naporipostizanja učenja-kroz-rad u vidu razmjene programa i projekata „bratimljenja“, niti jedan prijelaz sa industrijsketradicije i normi planske ekonomije nikad nije bio bez problema. Nekako, radna kultura ostaje nefleksibilna, i ilipodsjeća na pristup strateškom razmišljanju, ili se čini da su norme za izgradnju ekonomije zasnovane na servisnompristupu.Naravno, postoje priče o uspjehu, i to uglavnom u sektorima gdje su temelji bili solidni i konkretni (prirodniresursi, prirodna opskrba obučenom radnom snagom, itd.) ili zasnovani na novom, inovativnom duhu koji nastoji izaćina strana tržišta. Čak i promjena na više servisno-orijentirani javni sektor društva znanja je bio mnogo više opterećenproblemima nego što se predviđalo.23

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Veća poduzeća imaju loša iskustva u prodiranju na strana tržišta, zbog nedostatka kapitala,neodgovarajućih vještina menadžmenta i nedostatkom iskustva u pravljenju poslovnihplanova, uključujući strategije razvoja ljudskih resursa. U tom segmentu, pojavljuju seodređene specifične karakteristike:• Većina velikih poduzeća sa povoljnom tržišnom pozicijom na domaćem tržištu su uvećini slučajeva preuzeta od strane stranih kompanija. Izgledi ovih poduzeća da preživetranziciju na potpuno integriranu tržišnu ekonomiju, posebno u pred-pristupnimzemljama, ostaju velikim dijelom upitni;• Većina velikih poduzeća u domaćem vlasništvu, sa određenim potencijalimaostvarivanja povoljne tržišne pozicije na domaćem tržištu, boje se neprijateljskogpreuzimanja od strane stranih kompanija, što smanjuje njihovu sposobnost postizanjaodrživosti i eventualnu ekspanziju čini nesigurnom;• Veća poduzeća koja imaju ograničenu sposobnost postizanja povoljne tržišne pozicijekoja će im omogućiti da ostvare adekvatnu maržu profita kako bi uložili resurse ustrategije razvoja poslovanja, često čekaju odluke o smanjenju obima, restrukturiranjuili preuzimanju od strane stranih investitora. Iskustva pokazuju da se ove kompanijevrlo nevoljno uključuju u procese i inicijative koje vodi javni sektor (ESF, strategijerazvoja ljudskih resursa, akcije zapošljavanja, planovi obrazovanja).Sve veći broj SME postaju svjesni potrebe ulaganja u poslovne strategije i strategije razvojaljudskih resursa, a na što ih uglavnom inspiriraju informacije o poslovanju sličnih inostranihpoduzeća. Ova poduzeća su spremna ulagati u tržišno pozicioniranje, mada strah odneprijateljskog preuzimanja ili nedostatak znanja o radu na stranim tržištima predstavlja velikiproblem. Za ekspanziju SME očigledno je potrebna snažna podrška socijalnih partnera, kao iinstitucija javnog sektora. Uobičajni procesi unutar SME sektora u zemljama u tranziciji su:• Dijelom SME sektora se često upravlja preko ulagača stranog kapitala. U slučaju dastrani investitori vide potencijal ulaganja u poslovne planove na lokalnom tržištu, oni tomogu uraditi ukoliko strani investitori i uprava kompanije prepoznaju interes, te se utakvim slučajevima može očekivati značajnije ulaganje u razvoj ljudskih resursa. Uslučaju neprijateljskog preuzimanja, najčešće motiviranog nižim nivoom plaća u zemljidomaćinu i u manjoj mjeri samim tržištem, te kompanije su rijetko spremne naulaganja u strategiju razvoja ljudskih resursa;• Nekim SME se upravlja tvrdokornom ideologijom ostvarivanja profita, koju, generirajutrenutačni profitini uspjesi na domaćem tržištu. Ove kompanije, najčešće u vlasništvudomaćih poduzetnika, su manje svjesne potencijala za ekspanziju na strana tržištaunutar EU i stoga manje svjesne načina pravljenja poslovnih planova i planiranjaljudskih resursa kako bi se osigurala zarada u budućnosti;• Na kraju, dio SME operiraju na nereguliranom tržištu.U nekim slučajevima se SME ponašaju se slično velikim poduzećima (opisano u gornjem dijeluteksta) npr. strah od neprijateljskog preuzimanja, nedostatak kapitala, osjetljiva tržišta i uskaprofitna margina. Dalje, vrlo rijetko SME u zemljama u tranziciji posjeduju potrebna znanjaodnosno kapacitete da naprave strategije u skladu sa različitim EU propisima, uključujućizaštitu okoliša i sigurnost na radu i zdravstvenu zaštitu na radu. Na kraju, stupanj ulaganja uistraživanje i razvoj je vrlo nizak u ovim kompanijama (u odnosu na SME u razvijenimzemljama-članicama EU), što ima tendenciju da njihovu poziciju na tržištu na duže staze učiniranjivom.Gore spomenute karakteristike važe i za mikro-poduzeća, od čega su posebno izraženinedostatak znanja o propisima u EU, nedostatak znanja o načinima prodiranja na strano tržištei nedostatak svijesti o potrebi ulaganja u poslovne planove i strategije razvoja ljudskih resursa.Generalno, interes poslodavaca da ulaže u poslovne planove i strategije razvoja ljudskihresursa često nije dovoljan. Sve u svemu, jasna je potreba za informisanjem i edukaovanjem24

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________poslodavaca u cilju poimanja neophodnosti osiguranja ekonomske konsolidacije i održivostikroz osvajanje noivh tržišta i ulaganja u ljudske resurse.3.3 Obrazovanje i cjeloživotno učenjeObrazovanjeBruto stopa upisa djece u osnovne škole je povećana zadnjih godina, i danas iznosi oko 96% 25 .U 2005/2006. školskoj godini, u osnovne škole je upisano ukupno 248.775 djece.Tabela 3.3.1 Upis učenika u osnovne škole po vrsti školeBr. škola Ukupno Djevojčice Završili školovanjeRedovne osnovne škole 1.089 218.338 106.294 29.890Devetogodišnji program školovanja... 29.754 14.500 -Specijalne osnovne škole 35 798 318 125Izvor: Statistički godišnjak Bosne i Hercegovine 2007U osnovnom obrazovanju, stopa prekida školovanja prije završrtka škole je vrlo niska. Uškolskoj godini 2006/2007, na primjer, samo 885 učenika nije završilo razred uosmogodišnjem školovanju, a svi koji pohađaju devetogodišnje školovanje uspješno su završilirazred.Godine 2006, broj učenika upisanih u srednje škole iznosio je 110,672, od čega je većina(79,143) upisana u tehničke škole, dok ih je 28.298 upisano u gimnazije. Samo 25% učenikakoji su upisali srednje škole opredjeljuje se za opće srednje obrazovanje. Preostalih 75% biratrogodišnje ili četverogodišnje tehničko srednje obrazovanje. Broj učenika upisanih utrogodišnje ili četverogodišnje tehničko obrazovanje je gotovo jednak (3-godišnje: 10.000/ 4-godišnje 11.000, vidi statistički aneks 3 tabela 3.2)Tabela 3.3.2 Upis u srednje škole, godina 2005/2006Ukupno 3 godišnje 4 godišnjeUkupno Učenice Ukupno Učenice Ukupno UčeniceUKUPNO 28.784 14.047 10.098 3.645 18.686 10.402Gimnazije 6.531 4.292 - - 6.531 4.292Škole za obuku nastavnogosoblja 125 107 - - 125 107Umjetničke škole 224 137 - - 224 137Tehničke i srodne škole 21.473 9.310 10.010 3.611 11.463 5.699Izvor: Federacija Bosne i Hercegovine u brojkama 2007Omjer učenika i učenica u srednjem tehničkom obrazovanju je gotovo jednak, ali većina učenikau trogodišnjem srednjem obrazovanju su muškarci (64%). U četverogodišnjem srednjemtehničkom obrazovanju, nalazi se jednak broj učenika i učenica, a djevojke predstavljajuvećinu u općim srednjim školama. Ukupno 28.885 mladih ljudi je 2005/2006 završilo srednješkole. Velika većina ih je završila tehničke škole (trogodišnje ili četverogodišnje). Mnogi nećenastavljati obrazovanje, nego će stupiti na tržište rada. (Vidi 3.3.2)Tabela 3.3.3 Završeni učenici srednjih škola 2005/2006Tip školeBroj završenih učenikaUkupno 28.865Gimnazije 6531Tehničke škole 21.55425 Više informacija se može naći u „Peer Review Svjetske banke u Bosni i Hercegovini, 2006, i Nacionalni izvještaj ohumanom razvoju – socijalna inkluzija, UNDP 200725

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Tehničke i vjerske škole 673Škole za djecu sa posebnim potrebama 107Izvor: Federacija Bosne i Hercegovine u brojkama 2007Do kraja školske godine 2005/2006 i 2006/2007 od ukupnog broja upisanih učenika 98.29% jezavršio razred, a 95.5% je završilo školu.Tabela 3.4 u statističkom aneksu daje pregled upisa u tehničko srednje obrazovanje potipovima škola. Ona ukazuje na prilično rodno-stereotipan izbor škola među učenicimatehničkih srednjih škola. Dječaci, uglavnom, biraju zanimanja u mašinstvu, elektrotehnici,transportu, a djevojke biraju tekstilne, trgovačke i medicinske škole.Najzastupljenije struke u usmjerenom srednjem obrazovanju su mašinske (3,739), elektrotehničke(2,875), transport (1,389), ugostiteljstvo (1,490), ekonomija i trgovina (5,000) javnozdravstvo (2,048). Prema nalazima iz fokus grupa, postoji pretjerana produkcija novihnezaposlenih u nekim od ovih sektora, posebno u onima u kojim ne postoji potražnja zaradnom snagom.Postoji nesklad između broja upisanih učenika po strukturama zanimanja u srednjim školama sjedne; i budućih potreba tržišta rada sa druge strane, posebno za muškarce. Na primjer,očekuje se da će većina potreba za radnom snagom, i u kratkoročnom i u dugoročnomrazdoblju, potjecati u djelatnostima trgovine, financijskog posredovanja, nekretnina, poslovnihaktivnosti i drugih društvenih i personalnih usluga. Veliki broj muških učenika se upisuje ilidiplomira na tehničkim školama, kao što je mašinstvo (3.462), elektrotehnika (2.612), itransport (1.188), ali su nedovoljno zastupljeni u, na primjer, ekonomiji i trgovini (muškarci1.188, djevojke 3.581). Izbor obrazovanja djevojaka bolje odgovara sektorima gdje postojeočekivanja da će doći do nedostatka radne snage.Djevojke najčešće biraju da se obrazuju u ekonomiji i trgovini (3.581), javnom zdravstvu(1,415) i uslugama (932). Postoji gotovo jednaka zastupljenost momaka i djevojaka uhotelijerstvu i ugostiteljskim školama (muškaraca 801, žena 689).Procenat onih koji ne završe srednju školu veći je u odnosu na osnovne škole. U školskojgodini 2006/2007, ukupno 2349 od 106.793, odnosno ekvivalent od 2.1% nisu završili svojrazred. Ovaj broj je nizak. Smatra se da nije moguće dati precizan broj učenika koji napustesrednje obrazovanje bez formalnog zvanja, pošto ne postoji statistika koja bi pratila ukupanbroj onih koji odustanu od obrazovanja.Nisu na raspolaganju ni informacije o tome koliko treba učenicima da nađu posao nakon štozavrše školu, ili da li će nastaviti obrazovanje.Visoko obrazovanjeU FBiH postoji šest javnih institucija visokog obrazovanja 26 i četiri akreditirane privatne 27 . Trenutno,u okviru ovih univerziteta postoji 85 pojedinačnih fakulteta. Broj institucija je povećan za oko20% u posljednje tri godine. Godine 2006./2007. regitrovana su četiri privatna univerziteta(vidi tabelu 3.3.4).26 Univerzitet u Sarajevu (Sarajevo); , Univerzitet u Mostaru (Mostar); "Džemal Bijedić" univerzitet (Mostar);Univerzitet u Zenici (Zenica); Univerzitet u Bihaću (Bihać); Univerzitet u Tuzli (Tuzla);27 Međunarodni univerzitet u Sarajevu (Sarajevo); Fakultet nauke i tehnologije Sarajevo (Sarajevo); Međunarodniuniverzitet "Philip Noel Baker" (Sarajevo); Fakultet za javnu upravu (Sarajevo); Američki univerzitet u Bosni iHercegovini (Sarajevo); Visoka škola za poslovni menadžment "PRIMUS" (Gradiška)26

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Tabela 3.3.4 Broj institucija visokog obrazovanja u FBiH, po godinama2004/2005 2005/2006 2006/2007Ukupno 69 72 85Fakulteti 57 60 62Umjetničke akademije 5 5 5Teološki fakulteti 3 3 3Više škole (2-3 godine) 4 4 1Privatne institucije visokog obrazovanja 4Izvor: Federacija Bosne i Hercegovine u brojkama 2008Tokom školske godine 2006/2007, 65.630 studenata je upisalo visoko obrazovanje. Od njih,oko 30% su bili vanredni studenti. Većina studenata se upisala na fakultete. Broj upisanihstudenata povećan je za 11% u zadnje tri godine (vidi tabelu 3.3.5.)Tabela 3.3.5 Studenti upisani u institucije visokog obrazovanja u FBiH, po godinama2004/2005 2005/2006 2006/2007Ukupno 58.616 60.860 65.630Fakulteti 56.308 58.589 64.669Umjetničke akademije 592 576 624Teološki fakulteti 553 587 804Više škole (2-3 godine) 1163 1108 309Privatne institucije visokog obrazovanja 560Ukupno upisanih studenata na 1000stanovnika 25.22 26.14 28.22Izvor: Federacija Bosne i Hercegovine u brojkama 2008Broj studenata koji su završili fakultet je 2006/2007 bio oko 7,000, što predstavlja povećanjeod više od 2,000 u roku od tri godine.Tabela 3.3.6 Studenti koji su završili institucije visokog obrazovanja u FBiH, po godinama2004/2005 2005/2006 2006/2007Ukupno 4.730 5.941 6.967Fakulteti 4.373 5.625 6.743Umjetničke akademije 84 72 101Teološki fakulteti 49 82 667Više škole (2-3 godine) 224 162 62Izvor: Federaciae Bosne i Hercegovine u brojkama 2008Tabela 3.5 u statističkom aneksu nudi pregled upisanih studenata po tipu fakulteta, i rodu. Ovopokazuje da u visokom obrazovanju ima više žena nego muškaraca (žena: 3.927/muškaraca3.050).Postoji određeni nesklad između upisa studenata na fakultete, kao na primjer ekonomije(1,141) i filozofije (787) u odnosu na ono što bi tržište rada trebalo biti u stanju apsorbirati.Osim toga, tabela 3.4.4 u statističkom aneksu navodi da mnogi studenti biraju fakultete koji ćeih obrazovati za rad u javnom sektoru. Taj trend u situaciji kada dolazi do smanjenja javnogsektora, a rasta privatnog sektora može dovesti do ozbiljnog nepodudaranja profila posla kojeproizvodi visoko obrazovanje i potreba na tržištu rada.27

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Procenat odustajanja i nezavršavanja visokog obrazovanja je visok, i mnogim studentimatreba puno vremena da završe studij, zbog preopterećenosti nastavnog plana i preklapanjaobrazovnih programa 28 .Procenat zapošljavanja diplomiranih studenata je 40% od predratnog nivoa, i mnogi kojizavrše visoko obrazovanje završe na neadekvatnim radnim mjestima 29 , u odnosu na njihovnivo stečenih sposobnosti.Obuka i obrazovanje odraslihTržište obrazovanja za odrasle karakteriziraju mnogobrojni privatne i javne institucije kojizastupaju različite interese. Pružatelji usluga obrazovanja odraslih se mogu klasificirati uslijedeće kategorije:• Srednje škole koje nude programe druge šanse za odrasle;• Kurseve menadžmenta na nivou univerziteta, koji nude vanredne programe drugešanse za odrasle;• Kurseve menadžmenta na nivou univerziteta, servisi za razvoj poduzeća;• Ograničen broj Radničkih univerziteta su preživjeli u formi NVO 30 ;• Centri za obuku 31 ;• Komore nude obuku vezanu za poslovnu politiku;• Privatni (profitni i neprofitni) pružatelji nude ICT;• Učenje stranih jezika i obuka vezana za zanimanja za određene grupe zanimanja 32 .Službe za zapošljavanje nude obuku za nezaposlene i organiziraju obuku uz rad u samimfirmama. Generalno se može reći da kompanije rijetko i nedovoljno pružaju obuku svojimzaposlenima.3.4 Regionalni/teritorijalni disparitetiU FBiH postoje značajne regionalne demografske razlike 33 Čini se, na osnovu službenihstatističkih podataka, da se još nije zabilježio veliki pad ukupnog broja stanovnika u FBiH, i da,generalno, još nije došlo do velikih promjena starosne strukture, uglavnom u vidu smanjenjaudjela mladih. Ove karakteristike su se, na osnovu iskustava ostalih balkanskih ekonomija,mogle i očekivati 34 .Međutim, prisutne su velike regionalne varijacije. Službena statistika ukazuje na trendpreseljenja iz manje naseljenih područja u urbana područja. Demografska analiza, dalje,ukazuje da je ovaj trend, kako se čini, u korelaciji sa generalnim smanjenjem broja radnosposobnog stanovništva u manje naseljenim područjima, što bi ukazuje na postojanjepreseljenja zbog posla / migracije radne snage. U manje naseljenim područjima, povećava seudio starih – što ponegdje čak dobiva dramatične razmjere – čemu je, naravno, potrebnoposvetiti pažnju u pogledu regionalnih segmentiranih strategija tržišta rada. Npr. u područjimagdje raste procenat starih u stanovništvu (umirovljenika ili onih koji se na to spremaju) možese očekivati više potražnje za zdravstvenim uslugama, dok bi se u urbanim područjima fokus28 Za više informacija vidi izvještaj „Institucionalna evaluacija sedam univerziteta u Bosni i Hercegovini“; sumarniizvještaj koji je pripremila Asocijacija europskih univerziteta 200429 Bosna i Hercegovina, nacionalni izvještaj o visokom obrazovanju 2005- 200730 “Trajno stručno obrazovanje u kontekstu cjeloživotnog učenja u Bosni i Hercegovini ” ETF 200631 Sarajevo ICT, Gorazde metalurgija, Bihać za suradnju u gradnji.32 “Pregled tržišta rada za Bosnu i Hercegovinu ” ETF 200633 Vidi Aneks 2, Studija regionalnih/teritorijalnih dispariteta.34 Podaci zasnovani na Anketi radne snage 2006. i 2007. ukazuju na generalno smanjenje od 7.7 posto stanovništvamlađeg od 15 godina, što se treba promatrati zajedno sa umjerenim smanjenjem dijela stanovništva starijeg od 50godina koje iznosi 3.3 posto (dobna skupna 50 do 64 godina).28

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________trebao staviti na otvaranje radnih mjesta u formalnoj zaposlenosti, zajedno sa podrškomobiteljima sa malom djecom (vrtići, babice i sestre, na primjer).Studija regionalnih dispariteta u ekonomskim performansama u Aneksu 2 ukazuje dageneralno postoji pozitivna poslovna klima, što uglavnom pokazuje ukupni rast od 8.6% brojanovosnovanih poslovnih subjekata od 2005 do 2006. Ovaj trend se, srećom, odražava urelativno ravnomjerno u svim dijelovima FBiH. Ipak, postoje značajne regionalne varijacije univoima registirane zaposlenosti po pojedinim sektorima. Velike regionale razlike u registiranojzaposlenosti vide se u sektoru graditeljstva, javnoj upravi i odbrani i socijalnom sektoru.Registrinane zaposlenosti u poljoprivredi skoro da i nema, što je posljedica velikog udjelaneregistirane zaposlenosti. Međutim, čak i ovdje, postoje velike razlike između kantona /županija.Eksploatacija uglja i koksa se uglavnom odvija u Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu /županiji gdje s generira 86% ukupne zaposlenosti u sektoru rudarstva. Međutim,iskorištavanje ruda metala predstavlja relativno važnu djelatnost u Srednjobosanskom iZapadnohercegovačkom kantonu / županiji, dok je relativno mala zaposlenost uHercegovačko-neretvanskom i Sarajevskom kantonu / županiji uglavnom u drugim rudarskimdjelatnostima.Značajne regionalne razlike postoje u sektoru industrije. Analiza regionalnih dispariteta naosnovu pokazatelja tržišta rada ukazuje na neravnomjerno raspoređenu industrijskuinfrastrukturu u FBiH, sa visoko izdiferenciranim kantonalnim / županijskim tržištima rada. Iztoga proizilazi potreba za selektivnim regionalnim mjerama koje će odražavati razlike unutarekonomske strukture u FBiH.Studija indikatora regionalnih razlika u obrazovanju identifikuje razlike u obrazovanom sketorupo kantonima / županijama. Na žalost, statistika ne dopušta izvođenje čvrstih zaključaka ostupnju završenih učenika koji pronalaze posao u prihvatljivom vremenskom roku imogoćnostima tržišta da absorbiraju novopristiglu radnu snagu. 35 . Ipak, ključna je potreba dase regionalne razlike u pružanju obrazovanja uzmu u obzir u strategijama zapošljavanja;odnosno, strategije zapošljavanja bi trebale osigurati da kvalificirana radna snaga, na osnovukvalifikacija stečenih u školama ili fakulteta u jednom regionu, bude zainteresirana zageografsku mobilnost u regije gdje nema ponude traženih sposobnosti. Drugim riječima,regionalni model ističe potrebu za komunikacijskim platformama između onih koji upravljajutržištem rada i onih koji upravljaju sustavom obrazovanja.Važna lekcija koja se može naučiti iz kratke studije regionalnih dispariteta u FBiH je daregionalne razlike na tržištu rada, ekonomiji, u pružanju obrazovanja, kao i u strukturistanovništva samih kantona / županija poziva na usvajanje segmentiranih i selektivnihstrategija zapošljavanja. Strategija treba biti usklađena sa opisom regionalnih, pa čak ilokalnih ciljnih područja kako bi postigla očekivani efekt.35 Broj učenika koji napuste školovanje se razlikuju od broja onih koji ne završe školovanje na više načina. Oni kojinapuste školovanje su učenici koji se ispišu tokom studija, prije nego što su završili studij, dok stopa nezaposlenih,kao bruto mjera, može uključivati učenike koji su pali na ispitima, ali se nisu ispisali (možda idu na popravni). Dalje,ne-završavanje kao bruto mjera koja se izračunava kao upis minus završeni učenici nosi ozbiljan rizik duplog brojanja,pošto neki učenici koji nisu prošli mogu početi iz početka, ili barem pokušati još jednom naredne godine.29

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________4. Tržište rada – zaposlenost, nezaposlenost, ponuda ipotražnja za radnom snagomDemografsku situaciju u FBiH karakterizira smanjenje ukupnog broja stanovništva, što seposebno odnosi na mlade od 15 godina starosti, gdje se bilježi pad od 8.9% u periodu 2006-2007 36 . Broj stanovnika se smanjuje u svim starosnim skupinama, osim skupine 50-64 godina,čiji se broj u istom periodu povećao za 5.1%. Posljedica toga jeste da radna snaga stari, amanje mladih će se uključiti na tržište rada u narednim godinama.Situacija smanjenja broja pripadnika dobne skupine 0-14 je slična kao i u većini europskihzemalja, Ovaj trend ekonomiji u rastu naglašava potrebu za mjerama usmjerenim na to da sestarija radna snaga duže zadrži na tržištu.Tržište rada FBiH ima slijedeće glavne karakteristike:• Vrlo niska stope zaposlenosti, posebno žena i mladih (starosti 15-24 godine);• Vrlo visoka stopa nezaposlenosti generalno, ali posebno mlađe radne snage;• Vrlo visoka dugoročna nezaposlenost;• Vrlo visoka stopa neaktivnosti, posebno žena i mladih.Kombinacija niskih stopa zaposlenosti, visokih stopa nezaposlenosti, visokog procentadugoročno nezaposlenih, i vrlo visoke stope neaktivnosti kreira visok rizik od socijalnogisključenja i siromaštva u društvu. Što slabije ljudi osjećaju povezanost sa tržištem rada, to jeveći rizik nepostojanja socijalne kohezije u društvu.Slika 4.1 Status radno sposobnog stanovništva1,200,0001,000,000800,000600,000977,000 985,000 957,239500,000 498,000 527,550Radno sposobno stanovnistvo 2008Zaposleni32%400,000200,0000240,000 225,000175,8552006 2007 2008Neaktivni57%Nezaposleni11%Zaposleni Nezaposleni NeaktivniOvakve karakteristike tržišta rada mogu ograničiti kontinuiran ekonomski rast zemlje, jerradna snaga koja ne osjeća dovoljnu povezanost sa tržištem u manjoj mjeri raspolažepotrebnim kvalifikacijama, koje su u modernoj ekonomiji od ključnog značaja za ekonomskirazvoj.36 Vidi tabelu 4.7 u Aneksu 430

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________4.1 Zaposlenost u FBiHPrema Anketi o radnoj snazi iz 2008. godine od ukupnog broja zaposlenih u Bosni i Hercegovini32.5% radi u djelatnostima rudarstva, prerađivačke industrije i građevinarstvu, 20.6% upoljoprivredi (što je iznad EU prosjeka), dok 47% zaposlenih radi u sektoru usluga (što jeznačajno ispod EU prosjeka). Kada razmatramo situaciju u FBiH vidimo da od ukupnog brojazaposlenih u FBiH 35.9% radi u industriji i građevinarstvu, 13.7% u poljoprivredi (što je iznadEU prosjeka), dok 50.4% zaposlenih radi u sektoru usluga (što je značajno ispod EU prosjeka).Trendovi iz EU ukazuju da uvođenjem novih metoda u poljoprivrednu proizvodnju ovaj sektorpostaje sve manje radno intenzivan. Trend smanjenja broja zaposlenih u industriji je uvjetovanizmještanjem velikih proizvodnih kapaciteta u zemlje trećeg svijeta, gdje su troškovi radamnogo niži. Istovremeno sektor usluga generira sve više radnih mjesta u zemljama EU. Zaočekivati je će FBiH u narednim godinama slijediti trendove iz EU, te smanjiti udio stanovništvazaposlenog u poljoprivredi i industriji u korist povećanja broja zaposlenih u uslužnimdjelatnostima.Tabela 3.3.1 Zaposlenost po sektorima u FBiH2006 2007 2008 EU272006Svi Broj % Broj % Broj % %Zaposlenost u sektoru Usluga (% ukupne 263.000 52.5 259.000 52.0 265.855 50.4 68.6zaposlenosti)Zaposlenost u sektoru industrije (% 166.000 33.2 178.000 35.8 189.390 35.9 25.0ukupne zaposlenosti)Zaposlenost u poljoprivredi (% ukupne 72.000 14.3 61.000 12.2 72.274 13.7 6.4zaposlenosti)Izvor: LFS 2006 i 2007 FBiH i LFS 2006 EU 27Iskustvo iz drugih zemalja jugoistočne Europe ukazuje da će se nivo i struktura zaposlenostivremenom približiti EU prosjeku, što treba uzeti u obzir pri procjeni buduće ponude i potražnjena tržištu rada u FBiH. Pored očekivanog ekonomskog rasta na buduće potrebe za radnomsnagom često utheču i faktori kao što je razvoj tehnologije i proizvodnih metoda.Trend rasta registrirane zaposlenosti u petogodišnjem periodu (tabela 3.3.2) potvrđuje opisanetrendove razvoja tržišta rada. Zaposlenost u poljoprivredi je smanjena za 6.6%, u proizvodnjiza 5.9%, što je za posljedicu imalo značajno povećanje udjela zaposlenih u sektoru usluga.Tabela 3.3.2 Rast formalne zaposlenosti 2003-2007 po sektoruGodina Rast Stopa rasta Stopa rastaSektor 2003 2004 2005 2006 2007 2003-2007 2003-2007 2006-2007Aps. Pct pctA 10,134 10,265 10,089 10,044 9,468 -666 -6.6% -5.7%B 179 189 175 151 156 -23 -12.8% 3.3%C 16,288 16,132 1,617 16,232 15,343 -945 -5.8% -5.5%D 90,397 88,641 8,472 82,507 85,093 -5,304 -5.9% 3.1%E 14,558 14,299 14,906 14,691 13,346 -1,212 -8.3% -9.2%F 24,503 23,616 23,007 23,923 26,167 1,664 6.8% 9.4%G 5,123 51,163 53,124 54,633 68,689 63,566 34.1% 25.7%H 14,425 1,484 15,086 13,875 15,656 1,231 8.5% 12.8%I 28,752 27,784 27,525 27,662 28,434 -318 -1.1% 2.8%J 7,533 7,703 8,019 8,396 8,981 1,448 19.2% 7.0%K 9,362 8,667 9,761 10,642 14,581 5,219 55.7% 37.0%L 49,429 48,542 47,233 47,024 46,623 -2,806 -5.7% -0.9%M 32,915 33,079 33,773 34,526 34,751 1,836 5.6% 0.7%31

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________N 26,938 27,405 28,088 2,797 27,272 334 1.2% -2.5%O 10,738 12,856 13,588 14,206 15,917 8,378 48.2% 12.0%P - 72 90 75 58 - - -22.7%Q - 913 114 114 1,184 - - 3.9%00 - 2,114 1,924 1,904 1,957 - - 2.8%FBiH total 387,381 38,831 388,418 389,601 413,676 26,295 6.8% 6.2%Izvor: Statistički godišnjak 2006 FBiH i FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE U BROJKAMA, 2008Napomena: Vidi fusnotu gore za kodove ekonomskih sektoraZaposlenost u proizvodnji je po prvi put u pet godina značajno povećana u 2007. godini za3.1% (odnosno 2,586 zaposlenih). Sektori koji bilježe njaznačajini ji porast broja zaposlenih uproteklih pet godina su trgovina, financijsko posredovanje, nekretnine, najam i poslovnedjelatnosti, te druge društvene i osobne usluge. Očekivati je da će ovi sektori biti značajnigeneratori novih radnih mjesta i u budućem periodu. Vidljiv je i pozitivan trend u građevinarstu(posebno u 2007. godini), te u ugostiteljstvu. Registrirana zaposlenost je povećana za 6.8% uprošlih 5 godina, a posebno izrzito snažan rast bilježi u 2007. godini. To znači da se procestranzicije i restrukturiranja u nekim sektorima uspješano okončava. Kako se može vidjeti naslici 3.3.1, najvažniji sektori u formalnom zapošljavanju, kad se radi o korištenju radne snage,su proizvodnja (20.6%), trgovina (16.6%) i javni sektor, uključujući administraciju,obrazovanje i zdravstvo i socijalnu zaštitu (26.3%).Slika 4.2 Formalna zaposlenost, relativna, po najvažnijim sektorimaRegistrirana zaposlenost po sektorima - relativno252020.616.615%1052.3 3.73.26.33.86.92.23.511.38.46.63.80Izvor: Statistički godišnjak 2006 FBiH i FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE U BROJKAMA, 2008Najveći udio zaposlenih žena u odnosu na ukupan broj zaposlenih je u sektoru usluga, posebnotrgovini (42.8% žena), financijskom posredovanju, obrazovanju i zdravstvu i socijalnoj zaštiti.Pošto se u ovim sektorima očekuje porast potražnje za radnom snagom, to bi mogao biti važanfaktor koji će utjecati na porast zaposlenosti žena. To, također, potvrđuje da je tržište radapodijeljeno na tipično ženske i tipično muške profesije. Još uvijek su prisutni duboki stereotipio isključivo muškim, odnosno ženskim profesijama.32

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Slika 4.3. Udio žena u najvažnijim sektorimaUdio žena u ukupnoj registiranoj zaposlenosti posektorima%8070605040302010019.7 27.2 10.233.720.512.442.8 39.822.361.638.3 31.362.4 68.7Izvor: Statistički godišnjak 2006 FBiH i FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE U BROJKAMA, 2008Stope zaposlenosti su u svim područjima niže od prosječne stope za EU 27, te kao takve,mnogo su niže od ciljeva zapošljavanja EU za 2010 od 70% radne snage ukupno, 60% postožena i 50% starijih radnika (55-64).Slika 4.4 Stope zaposlenosti u FBiH u odnosu na EU27Stope zaposlenosti9080787064.36055.9%50403034.136.346.528.4FBiHEU27201011.60dobna skupina15-64dobna skupina15-24dobna skupina25–49dobna skupina50-65Stopa zaposlenosti ženske radne snage iznosi 21.8% (EU27 57.1%) dok stopa zaposlenosti zamuškarce iznosi 46.9% (EU27 71.6%).Usporedbe u dužem vremenskom periodu pokazuju da zaposlenost, generalno, opada. PremaLSMS 2001, ukupno je bilo 551.000 zaposlenih, dok je ta brojka 2007. godine iznosila490,000, zapolsenih muškarca je bilo 356.000 u 2001. godini, u odnosu na 330.000 u 2007.godini, a žena 194.000 u 2001 godini, u odnosu na 160.000 u 2007 godini.U FBiH oko 50% (330.000) muškog radno sposobnog stanovništva radi, dok samo 20% ženaje zaposleno (160.000) i samo 10% (38.000) mladih starosti 15 do 24 godine. Cilj strategijezapošljavanja FBiH je da poveća stope zaposlenosti žena i mladih.33

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________4.2 Nezaposlenost i neaktivnost u FBiHNezaposlenost i neaktivnost mogu imati velike posljedice na društvo jer se pojavljuju velikegrupe ljudi koje imaju nisku ili nikakvu povezanost sa tržištem rada. Ovakva situacijaograničava potencijale za rast ekonomije te dovodi do socijalne isključenosti i siromaštvavelikog dijela stanovništva.Slika 4.5 Stope nezaposlenosti FBiH u usporedbi sa EU27Stope nezaposlenosti7063.66050403031.328FBiHEU272017.517107.97.2 6.20dobna skupina15-64dobna skupina15-24dobna skupina25–49dobna skupina50-65Stope nezaposlenosti u svim dobnim skupinama su mnogo više nego što je to EU prosjek.Osim toga, stopa nezaposlenosti među ženama (36.7%) je značajno viša nego međumuškarcima (28.4%).Značajan element nezaposlenosti je dugoročna nezaposlenost. Stopa dugoročne nezaposlenostije mnogo viša nego u EU, i u 2007. godini je iznosila 27% u odnosu na 3.6% u EU za 2006.godinu. Ova stopa je viša kada se radi o ženama (31.6%), u odnosu na muškarce (24.6%).Strategija zapošljavanja za FBiH ima cilj da smanji nezaposlenost, posebno međuženama i mladima, gdje je trenutno stanje vrlo nepovoljno i moglo bi dovesti do velikesocijalne isključenosti u društvu.Slika 4.6 Stope neaktivnosti u FBiH u usporedbi sa EU27Stope neaktivnosti807068.165.7605050.35653.7%403029.935.3FBiHEU272015.9100dobna skupina15-64dobna skupina15-24dobna skupina25–49dobna skupina50-65Značajan problem je što oko pola radno sposobnog stanovništva nije radno aktivno, Stopaneaktivnosti je visoka, na 50.3%, što znači da je 772.000 radno sposobnog stanovništvaneaktivno. Stopa neaktivnosti je značajno veća kod ženske populacije - 65.4% (479.000) nego34

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________kod muškaraca – 34.5% (243.000). Stopa neaktivnosti je posebno visoka među mladomradnom snagom (15 do 24 godina), ženskom radnom snagom i starijom radnom snagom.Može postojati više razloga za neaktivnost na tržištu rada. Među mladima, najčešći razlogjeste pohađanje škole, među ženama brak i vođenje domaćinstva, među starijom populacijomumirovljenje. Ipak ostaje jedna velika grupa koja ima niske ili nikakve kvalifikacije i koja nemanikakve povezanosti sa tržištem rada, a nisu uključeni nisu onemogućeni da rade. Ova grupaje izložena ozbiljnom riziku socijalnog isključenja i siromaštva, i sa druge strane, ta grupa nijespremna stupiti na tržište rada ako se pojavi potražnja, što može ograničiva potencijale zaekonomski rast.Strategija zapošljavanja za FBiH ima za cilj da neaktivne privuče da se radnoangažiraju, posebno žene, mlade i stariju radnu snagu.Oko polovice od ukupnog radno sposobnog stanovništva ima nizak nivo obrazovanja (osnovnaškola ili manje). Nizak nivo obrazovanja je posebno izražen među ženama (58%) (vidi Tabelu4.5 u statističkom aneksu). Prema tome, strategija zapošljavanja ima cilj povećatiprosječan nivo obrazovanja radno sposobnog stanovništva, a posebno ženskepopulacije.Osim toga, postoji vrlo niska geografska mobilnost i mobilnost između zanimanja u svimdobnim skupinama, dok je strukturalna mobilnost relativno visoka. Niska geografska imobilnost između zanimanja bi u budućnosti mogla ugroziti ponudu radne snage kojaraspolaže adekvatnim sposobnostima u određenim sektorima i određenim geografskimpodručima (Više informacija nalazi se u Aneksu 5).Ključni problemi na tržištu rada u FBiH:• Vrlo niska stopa zaposlenosti mladih, visoke stope neaktivnosti i nezaposlenosti mladih,posebno među mlađim ženama;• Niska stopa zaposlenosti, posebno žena i mladih;• Visoka stopa neaktivnosti, posebno žena;• Visok stopa neaktivnosti starije radne snage;• Vrlo visoka stopa dugoročne nezaposlenosti;• Ugrožene skupine, poput Roma i osoba sa posebnim potrebama, suočene su sa teškoćamapri integraciji na tržište rada.4.3 Potražnja za radnom snagomBitan preduvjet za ekonomski rast je da poduzeća imaju na raspolaganju radnu snagu sapotrebnim kvalifikacijama. Ukoliko poduzeća imaju problema sa pronalaženjem kvalificiraneradne snage, to može ugroziti ili usporiti razvoj poduzeća, što opet može usporiti ekonomskirast. Stoga je neophodno konstantno pratiti potražnju za radnom snagom, kako bi se mogloučiniti nešto na strani ponude.U narednim odjeljcima, predstavljena su predviđanja potreba za radnom snagom, u sektorimapoljoprivrede, industrije i usluga. Predviđanja se zasnivaju na trendovima ekonomskog rasta usvakom pojedinom sektoru, procesu restrukturiranja unutar sektora i drugim faktorima koji bimogli imati utjecaja na razvoj sektora, a uzimajući u obzir potražnju za radnom snagom uprethodnih pet godina (što se, na žalost, može učiniti samo za registriranu zaposlenost). Naosnovu tih spoznaja, napravit će se predviđanja očekivanih nedostataka radne snage u obliku35

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________niskog, srednjeg ili visokog. Na slici 3.4.1 prikazan je generalni pregled nedostataka radnesnage na kratkoročnoj osnovi u najvažnijim sektorima 37 .Slika 4.7 Nedostatak radne snage na kratkoročnoj osnoviPoljoprivredaRibarstvoRudarstvoProizvodnjaOopskrba strujom, gasom ivodomTransport, skladištenje ikomunikacijeJavna uprava i odbrana;obavezno zdravstvenoosiguranjeZdravstvo i socijalnazaštitaGraditeljstvoUgostiteljstvoObrazovanjeTrgovina; određenepopravke motora i robaFinansijsko posredovanjeNekretnine, najam iposlovne djelatnostiOstale društvene i osobneuslugeNizak Srednji VisokSlijedeća tabela daje predviđanja potražnje za radnom snagom u pjedinim sektorima nadugoročnoj osnovi. Osim toga u daljem tekstu je predstavljeno kratkoročno predviđanjepotražnje za pojedine pod-sektore proizvodnje.Slika 4.8 Nedostatak radne snage na dugoročnoj osnoviPoljoprivredaRibarstvoRudarstvoJavna uprava i odbrana;Obavezno zdravstvenoosiguranjeProizvodnjaOpskrba strujom, gasom ivodomGraditeljstvoTransport, skladištenje ikomunikacijeTrgovina; određenepopravke motora i robaUgostiteljstvoFinansijsko posredovanjeNekretnine, najam iposlovne djelatnostiOstale društvene iosobne uslugeNizak Srednji VisokPoljoprivredaPrema LFS 2008, od ukupnog broja zaposlenih u FBiH, 13.7% radnika radi u sektorupoljoprivrede, što je gotovo dvostruko više od europskog prosjeka, ali ne i tako kritično ako sepromatra u balkanskom kontekstu (gdje poljoprivreda čini i do 40% procijenjene ukupnezaposlenosti). Analizirajući registriranu zaposlenost (tabela 5.2.5), indikativno je da je samo2.3% od ukupnog broja registriranih kao zaposleni u poljoprivredi što, naravno, ukazuje napostojanje velike neregistrirane zaposlenosti u tom sektoru. U isto vrijeme, registriranazaposlenost se smanjila za 6.6% u proteklih pet godina.37 Analiza se dalje poziva na najnoviju analizu tržišta rada i zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, Federalnizavod za zapošljavanje, 200736

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Udio poljoprivrede, lova i šumarstva se smanjuje u odnosu na ukupnu ekonomiju FBiH. Ovajtrend je očigledan ako se posmatra udio poljoprivrede u BDV, koji je smanjen sa 5.95 na5.27% u periodu 2003. do 2007. godine (vidi tabelu 5.2.2).Tabela 4.3.1 Starosna struktura zaposlenihu poljoprivredi i ribarstvu u FBiH u odnosuna ukupnu zaposlenostUkupno Starosne skupine19-24 25-49 50-55/60FBiH 11.45% 13.85% 10.23% 15.65%Izvor LSMS (2004)Napominjemo da su procenti jednaki udjelu koji svakastarosna skupina ima u ukupnoj zaposlenosti.Ipak, poljoprivreda ima veliki značaj ukontekstu ekonomskih i socijalnih kretanja uFBiH, obezbjeđujući prehranu za značajan dioruralnog i siromašnog stanovništva. Pogotovo,nakon destrukcije velikog broja radnih mjestau ne-poljoprivrednim djelatnostima tokom ratai u postratnom periodu, veliki procenatzaposlenih u industriji je ostao nezaposlen ilisvoj dohodak ostvaruje kroz poljoprivredneaktivnosti. Veliki procenat formalnonezaposenih živi unutar domaćinstava koje se bave poljoprivredom. Prema nekim procjenama,skoro svako poljoprivredno domaćinstvo u BiH ima barem jednog člana koji u stvari traži posaoizvan poljoprivrednog domaćinstva 38 .Prema LSMS-u iz 2004. godine 36,000 ljudi starosti 25-49 godina rade u sektoru poljoprivrede.Anlizirajući starosnu strukturu zaplsenih, jasno je da je najveći udio u poljoprivredi otpada nastariju (preko 50 godina), dok je najniži udio osoba starosti 25 do 49 godina. Ovakvastarnosna struktura radnika u poljoprivredi je uobičajna za tranzicione zemlje, gdje stariji iradnici sa niskim nivoom vještina, kad bivaju otpušteni, prelaze iz statusa nezaposlenosti upoljoprivrednu proizvodnju. Pošto je nezaposlenost visoka, nezaposleni su izloženi pritisku daprihvate svaki dostupan posao. Pošto je broj radnih mjesta u FBiH ograničen, samozaposlenostili skrivena zaposlenost u poljoprivrednom domaćinstvu se povećala velikombrzinom 39 .Prema tome, sektor poljoprivrede u FBiH igra važnu društveno-ekonomsku ulogu uneformalnoj, sivoj ekonomiji, osiguravajući zaposlenost i sigurnost ishrane za nezaposlenemlade i starije ljude u ruralnim područjima, te za one koji su izgubili posao i prihod u drugimdjelatnostima, uključujući i one iz urbanih područja. Međutim, najveći udio zaposenosti upoljoprivredni čini neregistriran rad. Ministarstvo poljoprivrede FBiH smatra da jepoljoprivreda puno veći genrator radnih nego što se statistički evidentira. Procjenjuje se da seoko 18 posto od ukupnog stanovništva bavi poljoprivrednom proizvodnjom 40 .Kanton / županija 10 bilježi natprosječno učešće zaposlenih u djelatnosti poljoprivrede, lova išumarstva. Ipak, dominantan dio zaposlenih u ovom sektoru se nalaze u tuzlanskom izeničko-dobojskom kantonu / županiji, i na njih otpada više od 44 posto ukupno zaposlenih udjlatnosti poljoprivrede, lova i šumarstva u FBiH.LFS 2006 i 2007 ukazuje na smanjenje stope zaposlenosti u sektoru poljoprivrede sa 14.3% na12.2%. Tabela 5.2.4 daje pregled registrirane zaposlenosti u poljoprivredi, koja bilježismanjenje od 6.5% u periodu 2003-2007. godina. Uzimajući u obzir opća kretanja u sektorupoljoprivrede u drugim europskim zemljama, može se predvidjeti da će u poljoprivredi, i ukratkoročnoj i u dugoročnoj budućnosti, postojati niska potražnja za radnom snagom.IndustrijaIndustrijska proizvodnja tokom posljednjih pet godina bilježi značajan rast od nekih 6 do 10%na godišnjem nivou. U pojedinim industrijskim pod-sektorima mogu se vidjeti različiti trendoviu rastu i zaposlenosti. U nastavku teksta, daju se pretpostavke za rast zaposlenosti posektorima u kratkom roku.38 Ovaj opis se zasniva na POLJOPRIVREDA U POSTRATNOJ BOSNI I HERCEGOVINI: SOCIJALNI AMORTIZER VS.RAZVOJ, Štefan Bojnec, 200539 Ibid40 Ibid37

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Rudarstvo bilježi rast produktivnosti u prethodne tri godine. Istovremeno, rudarstvo ostvarujerelativni rast BDV, pa tako i raste značaj ovog sektora u cjelokupnoj ekonomiji, dok se brojzaposlenih smanjuje za 5.8% u protekilh pet godina. Ovo smanjenje je posljedicamodernizacije proizvodnje i uvođenja novih tehnologija. U ovom sektoru se ne očekujeznačajna potražnja za radnom snagom u narednim godinama.Rudarstvo je uglavnom koncentrirano u Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu, i u tu senalazi 86% zaposlenih u ovom sektoru prevenstveno u eksploataciji uglja i koksa. Korištenjemetalne rude je, sa druge strane, relativno važna djelatnost u Srednjobosanskom iZapadnohercegovačkom kantonu, dok u Hercegovačko-neretvanskom i Sarajevskom kantonu,zaposlenost u rudarstvu se koncentrira u drugim rudarskim djelatnostima.Sektori opskrbe strujom, gasom i vodom su stagnirali tokom zadnjih par godina, što seočituje kroz smanjenje broja zaposlenih za 8% u zadnjih pet godina. Međutim, to je sektorgdje postoje značajni razvojni potencijali, pošto pozitivni trendovi u prerađivačkoj industriji nadugoročnoj osnovi dovode do povećane potražnje za strujom, gasom, vodom, pa stoga ipotrebe za novim ulaganjima i dodatnim zapošljavanjem.Prerađivačka industrija je tokom poljednjih pet godina zabilježila značajan rast od oko 10%na godišnjem nivou. U isto vrijeme, došlo je do značajnog smanjenja broja zaposlenih (saizuzetkom manjeg rasta 2007. godine), što se može pripisati boljim proizvodnim metodama,novim tehnologijama i povećanoj produktivnosti.Predviđa se da će sektor u cjelini imati nisku potražnju za radnom snagom u kratkoročnomperiodu i povećanu potražnju na dugoročnoj osnovi, u skladu sa odvijanjem restrukturiranja upojedinim pod-sektorima. Naravno postoje značajne razlike izmjeđu pojedinih podsektora štoje prikazano u tabeli 3.4.2.38

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Tabela 4.3.2 Predviđanje zaposlenosti u proizvodnji.SektorZaposleni2007Stoparasta2003-2007Stoparasta2006-2007Hrana i piće

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Ostali ne-metalni mineralniproizvodi4.861 17.2% 5.6%Osnovni metali 3.481 -35.1% -7.4%Metalni proizvodi, ne mašine 10.747 2.1% 10.3%Mehanizacija i oprema n.e.c. 4.345 2.4% 8.8%Uredska oprema, kompjuteri 524 217.6% 53.2%Električna mehanizacija i aparatin.e.c.1.521 -4.0% 25.2%Radio, TV i oprema 59 -70.5% -62.7%Medicinski i precizni instrumenti 595 -10.8% 32.8%Motorna vozila, prikolice itd. 1.763 -13.4% -20.8%Ostala transportna oprema 410 -44.2% -55.4%Namještaj, proizvodnja n.e.c. 5.609 18.1% 17.1%Recikliranje 541 171.9% 26.1%Bilježi pad proizvodnje prošle godine, ali povećane zahtjeve za radnom snagom. Poštoova industrija ugovara graditeljstvo, može se predvidjeti povećanje potražnje zaradnom snagom u narednim godinama.Visoki rast proizvodnje u zadnje tri godine, ali nasuprot, na primjer, sektoru gume iplastike, ovdje dolazi do velikog smanjenja broja zaposlenih. To je posljedica velikogrestrukturiranja proizvodnje, i u kratkoročnom periodu se ne predviđa značajnapotražnja za radnom snagom.Određeni rast proizvodnje, i skroman rast zaposlenosti. Predviđa se da će se skromanrasta zaposlenosti nastaviti u kratkoročnom periodu. Važan sektoru u BosanskopodrinjskomkantonuBilježi skroman rast zaposlenosti u zadnjih pet godina. Kako se prošle godinepotražnja ubrzala, očekuje se da se taj trend nastavi i u narednim godinama.Ova grana bilježi veliki rast broja zaposlenih. To daje osnova za pretpostavku da će setakav trend u rastu poslovanja nastaviti u narednim godinamaBilježi skromno smanjenje zaposlenosti u petogodišnjem periodu, ali i veliki rast uzadnjoj godini. To bi moglo navesti na pretpostavku da postoje određeni potencijali zapovećanje zaposlenosti u ovom sektoru u narednim godinama.Mali sektor, koji bilježi smanjenje zaposlenosti. Za ovaj sektor se ne predviđa da ćeimati bilo kakve značajne potrebe za radnom snagom u narednim godinama.Iako industrija bilježi povećanje zaposlenosti tokom prošle godine, tokom zadnjih petgodina bilježi se stabilno smanjenje. Ne očekuje se da će ovaj sektor imati značajnupotražnju za radnom snagom u narednim godinama.U ovom sektoru došlo je do manjeg rasta proizvodnje 2006. godine. Ovaj rast se nijeodrazio na potražnju za radnom snagom. Predviđa se da će se ovaj trend nastaviti i ukratkoročnom razdoblju.Ovo je vrlo mala grana, koja je gotovo prepolovila broj svojih zaposlenih nakon 2003.godine. Ne predviđa se da će ovaj sektor imati potražnju za radnom snagom unarednim godinama koja bi bila vrijedna spomena. Važan sektor u Hercegovačkoneretvanskomkantonu / županiji.Proizvodnja ovdje je prošle godine opala. Ali u isto vrijeme, u sektoru se bilježi gotovokontinuiran rast zaposlenosti. Predviđa se da će se ovaj trend nastaviti.Veliki rast potražnje za radnom snagom se, uz opći rast i zaštitu okoliša, će senastaviti u narednim godinama.40

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Sljedeći grafički prikaz predstavlja predviđene trendove potražnje za radnom snagom uproizvodnom sektoru. Iz analize trendova potražnje za radnom snagom u različitim podsektorimaproizvodnje, može se primijetiti da mnoga poduzeća još uvijek imaju zastarjeleproizvodne pogone, nisku produktivnost rada u usporedbi sa ostatkom Europe, te probleme uiznalaženju kvalificirane radne snage. Dalje, čini se da u svim sektorima nedostajuodgovarajući sustavi stručne obuke, što dovodi do poteškoća u maksimaliziranju produktvnostinovozaposlenih radnika, jer sama obuka dugo traje (što opet ne stimulira zapošljavanje mladihradnika).Slika 4.9 Nedostatak radne snage u proizvodnji, u kratkoročnom razdobljuHrana i pićeDuhanski proizvodiTekstilOdjeća, obrada bojenjekrznaKoža, galanterija i obućaDrvo, proizvodi od drvetaosim namještajaKemikalije i kemijskiproizvodiOsnovni metaliRadio, TV i opremaMedicinski i precizniinstrumentiMotorna vozila, prikoliceitd.Ostala transportnaopremaCeluloza, papir i papirniproizvodiOstali nemetalnimineralni proizvodiMetalni proizvodi, nemašineElektrična mehanizacijai aparati n.e.c.Mrhanizacija i opreman.e.c.Namještaj,proizvodnja, n.e.c.Izdavaštvo,štampanje i snimanimedijiKoks, naftni proizvodii nuklearno gorivoProizvodi od gume iplastikeUredska oprema,kompjuteriRecikliranjeNizak Srednji VisokGrađevinarstvo bilježi značajan rast u zadnje tri godine, kako se povećavaju ulaganja uizgradnju objekata i putne infrastrukture. Na žalost, radi se o sektoru sa značajnm udjelomsive ekonomije, tako da je teško procjeniti realan rast ove grane (prometa i zaposelnosti). Brojzaposlenih u sektoru graditeljstva bilježi velike varijacije među kantonima, pošto je gotovo 30posto radnika u graditeljstvu registrirano u kantonu Sarajevo.Iako u ovom sektoru postoji značajan udio sive ekonomije, bilježi se porast od 6.8 postoregistirane zaposlenosti u periodu 2003-2007. godina Uz potrebu za novom gradnjom irazovojem putne infrastrukturi, predviđa se srednji nivo potražnje za radnom snagom u ovomsektoru i na kratkoročnoj i na dugoročnoj osnovi.Usluge. Najveći porast zaposlenosti se očekuje u sektoru usluga, posebno ako će FBiH slijeditieuropski model razvoja tržišta rada. Analiza podsektora u okviru uslužnog sektora dodatnopotvrđuje ovu pretpostavku. Istovremeno, uslužni sektor karakterizira visok udioneprijavljenog rada, posebno u trgovini i ugostiteljstvu.41

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Trgovina je sektor koji se značajno razvija u proteklom periodu. Gotovo 70,000 ljudi suformalno zaposleni u ovom sektoru, što predstavlja porast za 34.1% od 2003 do 2007. godineOvaj sektor bilježi i veliki rast proizvodnje u istom razdoblju, a snažan rast se očekuje i unarednim godinama. za pretpostaviti da će u ovom sektoru postojati značajna potražnja zaradnom snagom, na kratkoročnoj i na dugoročnoj osnovi.Ugostiteljstvo i turizam predstavlja sektor sa značajnim razvojnim potencijalom. Sektorturizma ima značajan potencijal rasta (8-9%) i potencijal kreiranja novih radnih mjesta, odčega će nekih 50% biti u ruralnim dijelovima 42 . Ovaj sektor je karakterističan po visokomnivou neformalnih/neregistriranih poslovnih aktivnosti 43 , zbog čega je broj registriranih radnihmjesta porastao za skormnih 8.5% u petogodišnjem razdoblju. Očekuje se značajan rast brojaradnih mjesta u ovom sektoru u kratkom i dugom roku.Sektor transporta, skladištenja i komunikacija je posljednjih godina stagnirao (i ukontekstu ekonomskog rasta i u generiranju zaposlenosti). U periodu 2003-2007 došlo je dosmanjenja broja zaposlenih (1.1%). Ne očekuje se da će se ovaj trend nastaviti u budućnosti,s obzirom na razvoj infrastrukture i turizma. Nažalost, ovaj sektor je također karakterističanpo izraženoj sivoj ekonomiji 44 . Predviđa se da će ovaj sektor na kratkoročnoj osnovi imatinisku potražnju za radnom snagom, a srednji nivo potražnje na dugoročnoj osnovi.Financijsko posredovanje i nekretnine, najam i poslovne djelatnosti bilježe povećanupotražnju za radnom snagom od 2003. do 2007. godine, od 19.2% odnosno 55.7%. Kako seposlovno okruženje nastavlja razvijati u FBiH, očekuje se nastavak ovako visoke potražnje zaradnom snagom i u kratkoročnom i u dugoročnom periodu.Javna uprava i odbrana; obavezna socijalna zaštita – ovdje je došlo do smanjenjazaposlenosti u zadnjih pet godina za 5.7%. To je posljedica tekućih reformi čiji je cilj povećatiefikasnost javnog sektora, prvenstveno sektora odbrane 45 . Prema tome, može se očekivati daće potražnja za radnom snagom u ovoj oblasti ostati relativno niska na kratkoročnoj i nadugoročnoj osnovi.Obrazovanje bilježi skroman rast povećanja zaposlenosti od 5.6% u proteklih pet godina.Očekuje se da će se takav trend nastaviti na kratkoročnoj i na dugoročnoj osnovi, kako sepovećava potražnja za formalnim obrazovanjem i cjeloživotnim učenjem.Zdravstvo i socijalna zaštita su zabilježili vrlo mali porast zaposlenosti od samo 1.2% uproteklih pet godina. Ovaj trend, sa niskom potražnjom radne snage, mogao bi se nastaviti ukratkoročnom razdoblju, ali kako dolazi do ukupnog razvoja i poboljšanja socijalnih uvjeta uFBiH, dugoročno se može očekivati povećana potražnja za radnicima u zdravstvu i socijalnomsektoru.Ostale društvene i osobne usluge, za razliku od zdravstva i socijalne zaštite, zabilježile supovećanje zaposlenosti od 48.2% od 2003. godine. Očekuje se da će se ovaj trend nastaviti,sa velikom potražnjom za radnom snagom i na kratkoročnoj i na dugoročnoj osnovi.Na kraju, pošto se ova strategija dobrim dijelom fokusira na povećanje zaposlenosti žena,posebnu pažnju treba posvetiti sektoru usluga, i javnom i privatnom, posebno trgovini,turizmu, financijskom posredovanju, obrazovanju i zdravstvu i socijalnoj zaštiti, zbog toga štoudio ženske radne snage u ovim sektorima značajno veći od prosjeka.42 Izvještaj o preuzimanju, februar 2008- “Analiza lanca vrijednosti“ ( „Value Chain Mapping Analysis”)43 EPRU, Bosna i Hercegovina, Ekonomski trendovi, Godišnji izvještaj 200744 EPRU, Bosna i Hercegovina, Ekonomski trendovi, Godišnji izvještaj 200645 EPRU, Bosna i Hercegovina, Ekonomski trendovi, Godišnji izvještaj 200542

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Strateški cilj strategije zapošljavanja jeste da osigura da poduzeća u FBiH, ukratkoročnom i u dugoročnom razdoblju, imaju na raspolaganju potrebnu radnusnagu sa potrebnim kvalifikacijama.Strategija se u ovom dijelu fokusira i na pretpostavke potrebne za ostvarenje ovog strateškogcilja:• Uspostavu sustava prikupljanja podataka i monitoringa tržišta rada;• Uključivanje relevantnih aktera na tržištu rada;• Uspostavu sustava monitoringa nivoa kvalifikacija nezaposlene radne snage;• Uspostava efikasnog sustava posredovanja u zapošljavanju;• Uspostava sustava profesionalne orjetancije i savjetovanja.43

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________5. Strateški ciljevi, specifični ciljevi, programi i mjerezapošljavanjaStrategija zapošljavanja FBiH definira prioritete za politiku zapošljavanja u periodu 2009-2012. godina. Ona definira strateške ciljeve, specifične ciljeve, programe i očekivane rezultatekoje treba ostvariti u navedenom roku.Ukupan cilj strategije odgovara Smjernici br. 17 Europske strategije zapošljavanja -implementirati politike zapošljavanja čiji je cilj postizanje pune zaposlenosti, unaprjeđenjekvalitete i produktivnosti rada i jačanje socijalne i teritorijalne kohezije.Cilj Europske strategije zapošljavanja je doprinijeti postizanju prosječne stope zaposlenosti od70% ukupno, najmanje 60% stopa ženske zaposlenosti i 50% stopa zaposlenosti starijihradnika (55-65 godina) do 2010. godine; te smanjenju nezaposlenosti i neaktivnosti, gdjezemlje članice trebaju utvrditi nacionalne ciljeve za stope zaposlenosti.Ciljane stope za FBiH prikazane su u Tabeli 5.1Tabela 5.1 Kvantificirani očekivani rezultati po implementaciji strategije zapošljavanja FBiHFBiH 2008 46OčekivanirezultatiFBiH 2013EUciljevi 2010EU27 2006Ukupna stopa zaposlenosti 31.8% 50% 70% 64.3%Stopa zaposlenosti žena 21.1% 40% 60% 57.1%Stopa zaposlenosti starijih radnika 28.3% 35% 50% 43.5%Stopa nezaposlenosti 25% 15% 7.9%Stopa neaktivnosti 57.6% 35% 29.9%Izvor. ARS 2008 FBiH i ARS 2007.Šest strateških ciljeva strategije zapošljavanja FBiH su:Strateški cilj 1 – Stimulirati rast, zapošljavanje i poboljšanje kvaliteta radnih mjestaStrateški cilj 2 – Osigurati inkluzivna tržišta rada, kroz sprječavanje dugoročne nezaposlenosti,neaktivnosti, socijalne isključenosti i siromaštva radno sposobnog stanovništvaStrateški cilj 3 – Unaprijediti usklađenost ponude sa potrebama tržišta radaStrateški cilj 4 – Povećati i unaprijediti ulaganja u ljudski kapital i prilagoditi sustaveobrazovanja i obuke novim zahtjevima na tržištu rada za znanjima i vještinamaStrateški cilj 5 – Jačanje socijalne i teritorijalne kohezije kroz razvoj poduzetništvaStrateški cilj 6 – Jačanje institucionalnih kapaciteta i socio – ekonomskog dijaloga na planuzapošljavanja46 Izvor: Anketa o radnoj snazi 2008; Prethodni podaci; septembar – rujan 2008. godine; Agencija za statistiku Bosne iHercegovine.44

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________5.1 Stimulirati razvoj, zapošljavanje i unaprjeđivati kvalitetu radnihmjestaStrategija zapošljavanja se treba promatrati u kontekstu šire ekonomske strategije i razvojnihpolitika zemlje. Vizija je realizirati skup strategija razvoja ljudskih resursa koja će omogućitigrađanima Federacije da maksimiziraju svoj potencijal kroz stjecanje vještina i znanja koji ćeim omogućiti postizanje bolje kvalitete života za sve.Veze između razvoja ljudskih resursa izapošljavanja i politika tržišta rada prikazane su na niže navedenom dijagramu:Slika 5.1.1 Razvoj ljudskih resursa i druga područja politikeOdradbe o obrazovanju kroz formalno istručno obrazovanje i obuku icjeloživotno učenjeEkonomskapolitikaPorezi,istraž.irazvoj.politikaPolitikatržišta radaPolitikazapošljavanjaAktivnapolitikatržištaradaPasivnapolitikatržištaradaSocijalnapolitikaStrategija razvoja ljudskih resursaElementi ljudskih resursa u postizanju socio-ekonomskih ciljevaOvaj dijagram predstavlja koncept Razvoja ljudskih resursa (HRD). Koncept implicira da HRDobuhvaća cjeloživotno učenje, stručno obrazovanje i obuku, politike tržišta rada (uključujućiaktivne i pasivne mjere) i sve ostale aspekte politike zapošljavanja. HRD, prema tome, imafundamentalan značaj u razvoju FBiH.Kako bi se osigurala uspješnost strategije u rješavanju najvažnijih problema na tržištu radaFBiH, moraju se kombinirati različite strategije u različitim područjima djelovanja. Stoga je zauspješnu sprovedbu strategije potrebno:• Održati ekonomsku stabilnost i rast kao osnovu za rast zaposlenosti;• Osigurati koherentnost makro-ekonomskih, strukturalnih/sektorskih i politikazapošljavanja;• Osigurati održivost financijskih i drugih resursa koji stoje na raspolaganju za rast irazvoj;45

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________• Stvoriti konkurentnije poslovno okruženje i poticati privatnu inicijativu i bržepoduzetništvo i razvoj malih i srednjih poduzeća;• Osigurati da rast plaća doprinosi ekonomskom rastu;• Stimulirati i povećati ulaganja u inovacije, istraživanje i razvoj, i usvajanje novihtehnologija;• Boriti se sa sivom ekonomijom i neregistriranim zapošljavanjem.5.2 Osigurati inkluzivna tržišta rada kroz sprječavanje dugoročnenezaposlenosti, neaktivnost, socijalne isključenosti i siromaštva radnosposobnog stanovništva5.2.1 Smanjenje i sprječavanje dugoročne nezaposlenostiMnogobrojna istraživanja potvrđuju da, ako ljudi zapadnu u dugotrajni period nezaposlenosti,postaju sve manje motivirani da se vrate na tržište rada. Izgubit će stečena znanja i vještine iu samo par godina razvoja tržišta rada njihove kvalifikacije će zastariti. Prema tome, skupinadugoročno nezaposlenih je suočena sa rizikom da izgubi povezanost sa tržištem rada, da seosjeća društveno isključenom, da upadne u siromaštvo i na kraju završi u velikoj grupineaktivnih.Cilj strategije zapošljavanja je spriječavanje neaktivnosti, socijalne isključenosti isiromaštva radno sposobnog stanovništva kroz spriječavanje dugoročnanezaposlenosti.Strategija se prvenstveno fokusira na:• Uspostavu sustava za identificiranje potencijalno dugoročno nezaposlenih;• Program aktivnih mjera (stručna obuka ili obuka u osnovnim vještinama relevantnim zatržište, obuka uz rad, usmjeravanje, itd.) koje će povećati nivo vještina i praktičnog radnogiskustva. Ovakvi programi se trebaju usmjeriti na potrebe tržišta rada i sektore gdjepostoje povećane potrebe za zapošljavanjem;• Individualno savjetovanje i izrada individualnih planova zapošljavanja za dugoročnonezaposlene.a. Uspostava sustava koji će identificirati potencijalne dugoročno nezaposleneKako bi se identificirale potencijalne skupine (nezaposleni starosti 15-49 godina, koji sunezaposleni 6-11 mjeseci i nezaposleni starosti 15-49 godina koji su nezaposleni 12-23mjeseca i imaju nizak nivo obrazovanja), potrebno je uspostaviti sustav koji će automatskiidentificirati ljude po trajanju nezaposlenosti i nivou obrazovanja sa ciljem sprječavanjanjihove dugotrajne nezaposlenosti.b. Program aktivnih mjera usmjerenih za potencijalne dugoročno nezaposlenePotrebno je razviti programe za sprječavanje dugoročne nezaposlenosti. Programi aktivnihmjera trebaju uključivati:Mjere čiji je cilj unaprjeđenje zaposlivosti nezaposlenih, kroz obuku finansiranu od stranejavnih institucija. Ova grupa mjera bi trebala uključiti obuku u učionicama ili na radnommjestu.46

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Mjere čiji je cilj unaprjeđenje zaposlivosti nezaposlenih kroz obuku na radnom mjestu i kojedijelom financiraju javni organi. Ove mjere također trebaju olakšati zapošljavanje nezaposlenihosoba na ne-subvencionirana radna mjesta.Mjere usmjerene na unaprjeđenje tehnika traženja posla u ciljnim skupinama.c. Program za utvrđivanje plana akcije za dugoročno nezaposlene.Nakon identificiranja ciljne skupine, treba uspostaviti program redovnih intervjua potencijalnihdugoročno nezaposlenih osoba. Cilj intervjua bi trebao biti da se utvrdi kvalifikacijski profil iiskustva na tržištu rada, sa ciljem da se (zajedno sa nezaposlenom osobom) napraviindividualni plan zapošljavanja i ponovno integriranje nezaposlene osobe na tržište rada.Individualni plan zapošljavanja treba postaviti jasne ciljeve zapošljavanja koje odgovarajupotrebama tržišta rada i uključuju potrebne aktivne mjere za ispunjenje tog cilja.Ciljne skupineIskustvo pokazuje da kvalifikacije i sposobnosti stečene na poslu ili u obrazovanju devalvirajutokom dužeg odsustvovanja sa tržišta rada, Zbog toga je dugoročna nezaposlenost, jedan odnatežih oblika nezaposlenosti. Osim toga, dugoročno nezaposleni gube motivaciju za traženjeposla, a vremenom njihov stav prema radu postaje negativan.Tabela 4.2.1 Nezaposlenost muškaraca po trajanju i nivou Velikavećinaobrazovanjanezaposlenih imaju vrlomalu ili nikakvuNivo obrazovanjapovezanost sa tržištemTrajanje nezaposlenosti (mjes.) Ukupno Niski Srednji Visoki rada, pa stoga nisuManje od 6 (8.000) (2.000) (5.500) (500)iskoristili prednostiočuvanja ili povećavanja6-11 (8.000) (2.000) (5.500) (500)nivoa svojih sposobnosti12-23 (12.000) (3.000) (8.500) (500) kroz rad. Kao i drugi24-59 33.000 9.000 23.000 1.000nezaposleni, mogućnostiobuke su im vrlo60-119 30.000 8.000 21.000 1.000 ograničene. KaoPreko 120 39.000 10.500 27.000 1.500 posljedica toga, ovaDugoročno nezaposleni 115.000 30.500 79.500 4.000grupa, u odnosu nadruge grupe radneIzvor: LFS 2007 i LMS 2006snage, raspolažeTabela 4.2.2 Nezaposlenost žena po trajanju i nivou obrazovanjaNivo obrazovanjazastarjelimainepotrebnim vještinama,pa u situaciji kad tržišteTrajanje nezaposlenosti (mjes.) Ukupno Niski Srednji Visokirade iziskuje drugačije iveće vještine imati vrloManje od 6 (4.000) (1.000) (3.000) - nisku zaposlivost, kao i6-11 (7.000) (1.500) (5.000) (500) mobilnost između radnihmjesta.12-23 (11.000) (3.000) (7.500) (500)24-59 23.000 5.500 16.000 1.50060-119 22.000 5.500 15.500 1.000Preko 120 26.000 6.500 18.000 1.500Ukupno dugoročno nezaposlenih 81.000 20.500 57.000 4.500Izvor: LFS 2007 i LMS 2006Dugoročnanezaposlenost možedovesti direktno doneaktivnosti. Dugoročnanezaposlenost sedefinirakaonezaposlenost tokom47

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________više od 12 mjeseci, ali ako su ljudi nezaposlenosti 24 – 60 mjeseci ili više (2-5 godina), postojirizik da će se nakon nekog vremena početi smatrati neaktivnima i izgubiti svaku nadu da ćeuspostaviti nove veze sa tržištem rada.Specifične ciljne skupineMuškarci starosti 25 – 49 godina, koji su nezaposleni 6-24 mjeseca.Ukupan broj osoba koje spadaju u ovu kategoriju je 20.000. Posebnu pažnju treba posvetitionima sa niskim nivoom obrazovanja.Napominjemo da su žene obuhvaćene specifičnim inicijativama koje su usmjerene na ovegrupe.Muškarci i žene nezaposlene 15-49 mjeseci.Ukupan broj osoba koje spadaju u ovu kategoriju je 56.000 (muškaraca 33.000, žena 23.000).Prioritet je motivacija i povećanje mogućnosti zapošljavanja.Glavni razlozi za ciljanje muškaraca starosti 25-49 godina koji su nezaposleni od 6 do 24mjeseca su:• Ova dobna skupina raspolaže radnim iskustvom, a još nije došlo do značajne devalvacijeznanja, vještina i radnog iskustva. To povećava mogućnost njihovog zapošljavanja;• Od ove grupe se očekuje da aktivno traže posao, i da su motivirani da rade pošto nisu dugobez posla.Glavni razlozi za fokusiranje na muškarce i žene starosti 25 -49 godina, koji su nezaposleni 25-49 mjeseci (motivirani i imaju potencijal zapošljavanja) su:• Ova grupa će još uvijek imati dobar potencijal za zapošljavanje ako im se pomogne daunaprijedite vještine i nivo obrazovanja;• Aktivne mjere za ovu kategoriju trebaju biti usmjerene na sektore za koje seprocjenjuje da će u budućnosti značajno potraživati radnu snagu.Očekivani rezultatiStopa dugoročno nezaposlenih bi se trebala smanjiti sa 31.3% U 2007. godini na 20% do2013. godine.5.2.2 Povećati stope zaposlenosti fokusirajući se na skupinu ekonomski neaktivnihženaNeaktivnost vodi u socijalnu isključenost i siromaštvo. U isto vrijeme, grupa neaktivnihpredstavlja značajan potencijal za unaprijeđenje ponude na tržištu rada i osiguranjekontinuiranog ekonomskog razvoja. Neaktivni esu rezerva radne snage, ali i grupa koja jeveoma bilizu siromaštvu. Dalje, postojanje više grupa koje se osjećaju isključenima iz društvamože dovesti do socijalnih nemira. Neaktivnosti među ženama može biti prouzrokovanatradicionalnim obiteljskim životom. Da bi se smanjila stopa neaktivnosti žena, neophodno jepromovirati jednake mogućnosti i boriti se protiv diskriminacije. Grupa neaktivnih međustarijom radnom snagom je često bila udaljena sa tržišta rada dug vremenski period. U ovojse grupi nalaze i ljudi koji posjeduju kvalifikacije koje bi mogle biti od koristi za tržište rada,ali je tu osnovna prepreka nedostatak fleksibilnosti. Ukoliko bi se ovi ljudi ponovno zaposlili, tobi moglo donijeti koristi tržištu rada i društvu u cjelini.Cilj strategije zapošljavanja je povećanje stopa zaposlenosti sa posebnim fokusomna grupu neaktivnih žena.48

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Ovdje se strategija posebno fokusira na:• Provođenje kampanje usmjerene na poticanje neaktivnih žena da se registriraju u JSZ;• Aktivno uključivanje grupe neaktivnih žena;• Programe aktivnih mjera usmjerene na neaktivne žene;• Eliminiranje diskriminacije po osnovu spola u oblastima rada, zapošljavanja,obrazovanja i tržišta rada, i pružanje jednakih mogućnosti muškarcima i ženama natom planu;• Usklađivanje obaveza na poslu i prema obitelji.a. Provođenje kampanje čiji je cilj poticanje neaktivnih da se prijave u JSZKampanja ima za cilj prikupiti informacije o tačnom broju neaktivnih tražitelja posla i njihovimkvalifikacijama, što je neophodno za uspješno kreiranje i implementaciju mjera. Kampanjatreba ciljati na neaktivne obeshrabrene žene starosti 15-49 godina, domaćice 25-49 godinastarosti, i starije neaktivne radnike starosti 50-54 godina.b. Iinkluzija neaktivne grupeBolji pristup uslugama koje će omogućiti jednostavnije uključenje u glavne tokove društva,čime se podstiče i jednostavnije vraćanje na posao. Postoje različite vrste tih usluga, naprimjer, savjetovanje, zdravstvena zaštita, čuvanje djece, cjeloživotno učenje kojim će senadoknaditi nepovoljno obrazovanju, obuka u informatičkim tehnologijama. Ove usluge trebaposebno napraviti dostupnim za osobe sa posebnim potrebama, sa ciljem da ovladaju novimtehnologijama i uspostave fleksibilnije radne aranžmane, te psihološku i socijalnurehabilitaciju.c. Program aktivnih mjera za neaktivne ženeAktivne mjere trebaju uključiti obuku i treninige, kao subvencije na plaće. Ovakvi programi bitrebali osigurati fleksibilnost i biti prilagođeni potrebama žena. Također, potrebno je promoviratirad i informirati o tržištu rada.d. Eliminirati diskriminaciju po osnovu spola na radu, pri zapošljavanju, tokom obrazovanja, natržišta rada, te na taj način osigurati jednake mogućnosti za žene i muškarce u tim poljima.U FBiH postoji snažna sinergija između društvene uloge žena, njihovog stepena obrazovanja,dostupnih zanimanja i položaja na tržištu rada. Ponuda na tržištu rada je podijeljena natipično ženska i tipično muška zanimanja. Neki od razloga za takvo stanje se mogu naći ustaromodnom shvaćanju uloge žene u obitelji i društvu, nizak nivo obrazovanja i informiranostižena u ruralnim područjima, i davanje prednosti muškarcima na intervjuima za zapošljavanje.Iskustvo pokazuje da nizak nivo obrazovanja stavlja žene u nepovoljniji položaj u smislumogućnosti zapošljavanja i profesionalnog razvoja. Žene sa niskim nivoom obrazovanjasuočene su sa većim rizikom od isključivanja sa tržišta rada, zbog brzog zastarjevanja vještinai nedostatka mogućnosti i sposobnosti cjeloživotnog učenja. Potrebno je pokrenuti inicijative zaeliminiranje diskriminacije i smanjenje jazau sferama rada i zapošljavanja.e. Usklađivanje radnih obaveza sa obavezama prema obiteljiNajveća prepreka većem uključivanju žena na tržište rada su njihove obiteljske obaveze. Ženeimaju ograničene mogućnosti na tržištu rada zbog obaveza prema kući –npr. briga o djeci,starijima i bolesnim članovima domaćinstva i obitelji. Potrebno je poboljšati sustav i institucije zabrigu o djeci i starima, posebno u gradovima, a obiteljima sa niskim primanjima treba ponuditi49

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________uslugu besplatno ili po nižoj cijeni, ukoliko je takva usluga kako bi omogućila članovima obitelji daučestvuju na tržištu rada.Tržište rada u FBiH karakterizira visoka stopa nezaposlenosti žena, dok je stopa zaposlenostižena vrlo niska, a stopa neaktivnosti jako visoka. Žene u FBiH su u značajno nepovoljnijempoložaju na tržištu rada, kada se porede sa muškarcima ili sa položajem žena na tržištu rada uEU.Prema LFS 2007, 480.000 žena u radno sposobnoj dobi su neaktivne. Tabela 4 prikazujedistribuciju neaktivnih žena po starosnim skupinama i po nivou obrazovanja. Neaktivnost ženasa niskim obrazovnim nivoom je najveća. 347.000 neaktivnih žena, od kojih je 151.000starosti 25-49 godina, imaju nizak nivo obrazovanja, pa im je stoga jako teško stupiti natržište rada. Analiza subjektivnog statusa na tržištu rada ukazuje da oko polovica neaktivnihžena smatra sebe domaćicama (240.000).Tabela 5.2.3 Neaktivne žene po dobnimskupinama i nivou obrazovanjaNivo obrazovanjaDobna skup. Ukupno Niski Srednji VisokiOd ukupnog broja od 120.000 neaktivnihmladih žena, 99.000 su učenice ilistudentice, te se ne nalaze na tržištu rada.Više od 80% neaktivnih žena starostiizmeđu 15 i 24 godine se školuju.15-24 120.000 87.000 31.000 (2.000) Prema subjektivnom statusu na tržišturada, 76.000 žena koje pripadaju grupi25-49 209.000 151.000 55.000 (3.000)neaktivnih (uključujući i strarije od 6550-64 151.000 109.000 40.000 (2.000) godina) sebe smatraju nezaposlenima.Ukupno 480.000 347.000 126.000 (7.000) Ovaj se broj treba promatrati u odnosu naobeshrabrene, jer se samo 26.000 ljudi izIzvor: LFS 2007 I LMS 2006grupe neaktivnih smatra obeshrabrenim.Nažalost, ovaj pokazatelj se ne može podijeliti po dobnim skupinama, ali ipak ukazuje da senajmanje 26.000 ljudi smatra potencijalom za tržište rada, ali su istovremeno previšeobeshrabreni da bi pokušali naći posao.U FBiH postoji snažna sinergija između socijalne uloge žene, njenog obrazovanja, profesije ipoložaja na tržištu rada 47 .Ovi podaci ukazuju da u FBiH postoje tipično ženska i tipično muška zanimanja. Još uvijek suduboko usađeni stereotipi o tome koja su poželjna i prihvatljiva zanimanja za žene, a koja zamuškarce. Mogućnosti žena u BiH da odgovore na zahtjeve tržišta rada su značajnoograničene. Postoje brojni faktori koji utječu na to:• Staromodno shvaćanje uloge žene u obitelji i društvu;• Nizak nivo obrazovanja i informiranosti žena u ruralnim područjima;• Davanje prednosti muškarcima kod zapošljavanja;• Slab kreditni rejting (visoke kamate, nizak procenat žena koje su vlasnici nekretnina);• Neodgovarajuća legislativa.Iskustvo pokazuje da nizak nivo obrazovanja stavlja žene u nepovoljniji položaj kad se radi oprilikama za zapošljavanje i profesionalni napredak. Žene sa niskim nivoom obrazovanja susuočene sa većim rizikom nezapošljavanja zbog zastarjelosti svojih znanja i nedostatkamogućnosti cjeloživotnog učenja. U ekonomiji u tranziciji, nezaposlene i neaktivne žene sa47 RODNI AKCIONI PLAN ZA BOSNU I HERCEGOVINU, Poglavlje VI, Zapošljavanje i tržište rada, Uvod50

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________niskim nivoom obrazovanja izložene velikom riziku da izgube vezu sa tržištem rada, i često susuočene sa velikim preprekama kod pokušaja vraćanja na tržište rada.Specifične ciljne skupineNajvažniji razlozi za usmjeravanje posebnog fokusa na žene su:Tabela 5.2.4 Nezaposlene osobe starosti 50 – 64godina, po spolu, dobnim skupinama i stečenomobrazovanjuStarost Status Ukupno Nisko Srednje Visok.50-5455-5960-64Ukupno 12.000Muškarci 9.000 2.500 6.500 -Muškarci 3.000 1.000 2.000 -Ukupno 7.000Muškarci 5.500 1.500 4.000 -Muškarci 1.500 500 1.000 -Ukupno 2.000Muškarci 1.500 500 1.000 -Muškarci 500 - - -Izvor: LFS 2007 i FBiH, statistički godišnjak 2006Napomena: Procjena dobnih skupina zasniva se na kalkulacijipojedinih dobnih segmenata 50 – 54, 55- 59, i 60 – 64 godinaukupnog radno sposobnog stanovništva.Ciljne skupine• Niži nivo stečenog obrazovanja, nižastopa aktivnosti i zaposlenostiopćenito, nepovoljniji položaj ženana tržištu rada, ograničeniji izborzanimanja;• Žene se suočavaju preprekama uzapošljavanju kao što je pristranostkod zapošljavanja, tradicionalnoshvaćanje uloge žene u društvu,njena isključiva odgovornost za skrbo djeci i obavljanje obiteljskihdužnosti. Ovi faktori negativnoutječu na njihovu zaposlivost;• Zbog svog odsustva sa tržišta rada,žene su izložene riziku da njihovaznanja i vještine zastare, te takonalaze u situaciji težeg povratka natržište rada;• Posebno žene sa niskim nivoomobrazovanja su izložene rizikunezaposlenosti i marginalizacije natržištu rada zbog zastarjelih stručnihvještina, te nedostupnosticjeloživotnog učenja.Nezaposlene žene starosti 15-24 godina, sa niskim nivoom obrazovanja, koje su nezaposlene6-24 mjesecaProcjenjuje se da postoji 7.000 žena sa starosti 15-24 godina sa niskim nivoomobrazovanja. Ne postoji podjela tog broja po trajanju nezaposlenosti po dobnimskupinama. Na osnovu opće podjele po trajanju, može se samo pretpostaviti da je brojpripadnika ove grupe značajno manji od 7.000.Nezaposlene žene starosti 15-24 godine, sa srednjim nivoom obrazovanja, nezaposlene 6-24mjesecaProcjenjuje se da postoji 19.000 žena starosti 15-24 godine, sa srednjim nivoomobrazovanja. Ne postoji njihova podjela po trajanju nezaposlenosti po dobnimskupinama. Na osnovu opće distribucije trajanja, može se samo pretpostaviti da je ovaskupina značajno manja od 15.000.Nezaposlene žene starosti 25-49 sa niskim ili srednjim nivoom obrazovanja, koje sunezaposlene 6-24 mjeseca51

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Procjenjuje se da postoji 9.500 žena koje se nalaze u ovoj ciljnoj skupini. Ipak, ovaj brojtreba uzeti s oprezom jer je uzorak u LFS vrlo mali.Neaktivne obeshrabrene žene starosti 15-24 godinaNažalost, ne postoji distribucija po dobnim skupinama u statistici o obeshrabrenimženama. Ukupan broj je 26.000. Ukoliko se kao osnova uzme uobičajena dobnadistribucija neaktivnih žena, može se procijeniti da oko 6.500 žena spada u ovu ciljnuskupinu.Neaktivne obeshrabrene žene starosti 25-49 godinaNažalost, ne postoji distribucija po dobnim skupinama u statistici o obeshrabrenimženama. Ukupan broj je 26.000. Ukoliko sa za osnovu uzme uobičajena distribucijaneaktivnih žena, procjenjuje se da nekih 11.000 žena pripada u ovu ciljnu skupinuNeaktivne žene starosti 25-49 godina koje sebe smatraju domaćicamaNažalost, ne postoji distribucija po dobnim skupinama u statistici o subjektivnomstatusu na tržištu rada. Ukupan broj se procjenjuje na 240.000. Ukoliko se za osnovuuzme uobičajena distribucija neaktivnih žena, može se procijeniti da u ovu ciljnuskupinu spada nekih 105.000 žena.Očekivani rezultatiStopa zaposlenosti žena se treba povećati sa 21.1% iz 2008. godine na 40% do kraja 2013.godine5.2.3 Povećati stope zaposlenosti fokusirajući se na grupu neaktivnih, posebno nastariju radnu snaguKada se radi o starijoj radnoj snazi (50 – 64 godine), strategija se fokusira na pripadnikedobne skupine 50-54 starosti, pošto su oni najviše motivirani da se ponovno zaposle. Ukupanbroj nezaposlenih u dobi 50-64 godine iznosi 21.000 (M: 16.000/Ž: 5.000). Ovaj relativnonizak broj vjerojatno je uvjetovan time što je veliki broj ljudi u ovoj dobnoj skupini radnoneaktivan. Oni ne prepoznaju mogućnost da se ponovno zaposle, pa se stoga radijekarakteriziraju kao neaktivni, a ne više nezaposleni. Ne vide više nikakvu budućnost na tržišturada za sebe.Među neaktivnim stanovništvom (232.000) starosti 50-65 godina, 15.000 muškaraca i 18.000žena se smatraju nezaposlenima.Zbog promjena tehnologije i proizvodnih metoda, stariji nezaposleni radnici susreću se sapovećanim preprekama vraćanju na tržište rada, koje iziskuje nova i drugačija znanja ivještine. Osim toga, ovu starosnu skupinu karakterizira niska mobilnost među zanimanjimazbog vrlo uskog i specijaliziranog radnog iskustva, te nemogućnosti i nedovoljne motivacije zaunaprjeđenje svojih vještina. Ovu starosnu skupinu, osim toga, karakterizira ograničenafleksibilnost kod traženja posla i nespremnost da prihvate manje plaćena radna mjesta izvannjihove struke. Za starije radnike su smanjene mogućnosti zapošljavanja zbog toga štoposlodavci prirodno preferiraju mlađe radnike. Kao posljedica navedenog, grupa starijihradnika suočava se sa povećanim rizikom da postane dugoročno nezaposlena, u odnosu namlađe dobne skupine.52

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Grupa starijih radnika koji su de-facto otpušteni zbog tehnoloških promjena ili privatizaciječesto aktivno ne traže posao, nego ostaju „pasivni zaposlenici“ (radnici na čekanju“), kojičekaju da se oslobodi radno mjesto u njihovoj staroj kompaniji. Stariji radnici, otpušteni izTabela 5.2.5 Neaktivni koji se smatraju nezaposlenimastarosti 50– 64, po spolu, i nivou obrazovanjaStarost Status Ukupno Niski Srednji Visoki50-5455-5960-64Ukupno 19.000Muškarci 8.500 4.500 3.500 500Žene 10.500 8.000 2.500 -Ukupno 11.500Muškarci 5.000 2.500 2.000 500Žene 6.500 4.500 1.500 -Ukupno 3.500Muškarci 1.500 1.000 500 -Žene 2.000 1.500 500 -Izvor: LFS 2007 i FBiH Statistički godišnjak 2006Napomene. Procjena nivoa obrazovanja se zasniva, ne u vezi sastarosnom grupom, nego na osnovu općih brojki o stečenomobrazovanjuProcjena nezaposlenih neaktivnih osoba zasniva se na procentuneaktivnih osoba na predmetnom tržištu rada koje se smatrajunezaposlenima.državnih firmi, zbogprivatizacije ili racionalizacije,imaju potencijal da nađu posaozbog svog dugog radnog staža,ali im nedostaju odgovarajućevještine i stručna fleksibilnostda uzimaju u obzir i drugeposlove. To ih često dovodi dostatusa dugoročno neaktivnih ilinezaposlenih osoba.Cilj strategije zapošljavanjastarije radne snage jepromocija fleksibilnosti, tepre-kvalifikacija u skaldu sapotrebama tržišta rada, tetaj način povećati stopuzaposlenostistarijihradnika.Ovdje se strategija posebnofokusira na:• Aktivne mjere - obuka ustručnim i osnovnim znanjima i vještinama traženim na tržištu rada radi povećanjamogućnosti zapošljavanja;• Aktivne mjere koje ciljaju direktno na uključivanje na tržiše rada i zapošljavanje;• Aktivne mjere koje informišu o tržištu rada, te stimulišu traženja posla, kao obuka ometodama traženja posla;• Programi i mjere za „radnike na čekanju“.Promoviranje fleksibilnosti i dodatnog obrazovanja među starijim radnicimaStariji radnici često imaju vrlo ograničen interes za promijenu zanimanja. Potrebno je uložitinapore da se omogući veći nivo fleksibilnosti promjene struka za starije radnike. Stručnousmjeravanje predstavlja važnan instrument kojim se podržavaju stariji radnici da prođu krozstručnu obuku za sticanje novih vještina (koje odgovaraju zahtjevima tržišta rada). Starijimosobama, koje imaju potencijal i motivaciju da se vrate na formalno tržište rada, treba pružitipoticaje da učestvuju u unaprjeđenju svojih stručnih sposobnosti u sektorima gdje postojeveliki potencijali za zapošljavanje.Posebe podgrupe starijih radnika na koje se fokusira strategijaNezaposlene osobe starosti 50-54 godina, sa niskim ili srednjim obrazovanjemUkupan broj 12.000 ljudi, od čega ih 3.500 ima nizak nivo obrazovanja, a 8.500 imasrednje obrazovanje.Nezaposlene osobe 50-54 godina, nezaposlene 6-24 mjeseca53

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Za ovu dobnu skupinu ne postoje podaci o dužini trajanja nezaposlenosti. Zbognedostatka statističkih podataka, nije moguće dati preciznu procjenu ovih grupa. Možese samo utvrditi da ih je manje od 12.000.Neaktivni, starosti 50-54 godine koji se smatraju nezaposlenima, sa 6-24 mjesečnomneaktivnošću i niskim ili srednjim nivoom obrazovanjaUkupan broj ih je 19.000, od čega ih 12.500 sa niskim obrazovnim nivoom, a 7.000 ljudisa srednjom školom.Radnici koji su otpušteni u zadnje dvije godine.Nemoguće je procijeniti tačan broj otpuštenih radnika u zadnje dvije godine.Osnovni razlozi za fokusiranje na osobe starosti 50-54 godina su slijedeći:• Dobna skupina 50-54 godine starosti je još najmanje 10 godina radno sposobna, tako daduži period mogu biti finansijski nezavisni, te neće predstavlati ekonomski teret državi;• Ova dobna skupina ima dugo praktično radno iskustvo, što može biti prednost kodzapošljavanja;• Od njih se očekuje da budu više motivirani da se vrate na posao ili učestvuju u obuci, jerimaju bolje šanse za zapošljavanje u odnosu na dobnu skupinu 60-64 godina;• Dobna skupina 50-54 vjerojatno još uvijek ima obiteljske obaveze prema djeci, te suvjerovatno i dalje glavni hranitelji obitelji. Nezaposlenost, odnosno neaktivnost u tomživotnom dobu, sa vrlo ograničenim financijskim resursima na raspoalganju negativnoutječu na život uopće, na socijalnu i zdravstvenu situaciju. Za starije radnike sa obiteljskimobavezama, status nezaposlenosti odnosno neaktivnosti ne pogađa samo tog pojedinca,nego i cijelu njegovu obitelj;• Najvažniji razlog za fokusiranje na otpuštene radnike (50-54) je, osim gore navedenog, jeu tome što oni imaju veliko radno iskustvo i donedavno su bili aktivni na tržištu rada. Ovadva aspekta poboljšavaju njihove šanse za nalazak posla.Očekivani rezultatiStopa zaposlenosti starijih radnika se treba povećati sa 28.3% u 2007. godini na 35% do kraja2013.godine.54

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________5.2.4 Osigurati aktivno učešće na tržištu rada mladih starosti 15-24 godina krozpovećanje mogućnosti integracije na tržište rada.Tabela 5.2.6 Nezaposleni 15-24 po spolu i obrazovanjuNivo obrazovanjaSpol Ukupno Niski Srednji VisokiMuški 40.000 11.000 28.000 1.000Ženski 27.000 7.000 19.000 1.000Ukupno 67.000 18.000 47.000 2.000Izvor LFS 2007 i LFS 2006Procjena nivoa stečenog obrazovanja zasnovana je na kalkulacijamanivoa stečenog obrazovanja ukupno nezaposlenihTabela 5.2.7 Neaktivni 15-24 po spolu i učešću uobrazovanjuNivo obrazovanjaSpol Ukupno Nisko Srednje VisokoMuškiŽenskiU obrazovanju 73.000Nije uobrazovanjuMale total 103.000U obrazovanju 91.000Nije uobrazovanjuŽene ukupno 120.00030.000 17.000 12.500 1.50029.000 21.000 7.500 (500)Ukupno izvan obrazovanja 59.000 38.000 20.000 2.000Izvor: LFS 2007 i LMS 2006Napomena: očekuje se da su mladi koji su obuhvaćeni obrazovanjemmlađi od 25 godina. Brojevi preuzeti iz tabele koja se odnosi na statustržišta rada u FBiH. Vlastiti izvještaj sugerira postojanje ukupno163.000 u obrazovanju.Evidentna je vrlo visoka stopanezaposlenosti mladih ljudi, tevisoka stopa neaktivnosti,posebno mladih sa niskim isrednjim nivoom obrazovanja.Ukupan broj neaktivnih osobastarosti 15-24 godina je222.000, ali većina od njih jeuključena u obrazovni proces.Jedan od razloga zanezaposlenost mladih ljudi jestenesklad između znanja i vještinastečenih obrazovanjem i potrebatržišta rada.Nesklad postoji po dva osnova -nesklad između znana vještinamladih ljudi dobijenih krozobrazovanje i potreba tržištarada; i nesklad između izborabudućih zanimanja mladih ljudi isektora gdje su radna mjestadostupna.Važan uzrok neuravnoteženostiponude i potražnje na tržišturada je da je znanje koje sestječe u osnovnom, srednjem ivisokom obrazovanju još uvijekvisoko teoretsko. Obrazovnisustav stimuliše učenje koje sezasniva na memorisanju, nerazvija kritičko razmišljanje kodučenika, fokusirano je na nastavnika; i ne nudi dovoljno mogućnosti za praktičnu obuku. Osimtoga, obrazovanje ne potiče razvoj sposobnosti za cjeloživotno učenje, te nedovoljno razvijaosnovne vještine kao što je poznavanje informatičkih tehnologija i stranih jezika. Kaoposljedica toga, mladi ljudi stiču znanja i sposobnosti koje ne odgovaraju zahtjevima na tržišturada. Mladi ljudi u srednjim stručnim školama (75% od ukupnog broja srednjoškolaca) seškoluju za profesije koje su vrlo usko specijalizirane i za kojim ne postoji potražnja.Slijedeći razlog za nesklad između obrazovanja i raspoloživih radnih mjesta je da pri upisu usrednje škole i na fakultete, ne uzimaju se u obzir buduće potrebe za radnom snagom.Mladi,također, nisu mobilni u kontekstu promjene zanimanja i u geografskom smislu, štododatno utječe na visoke stope neaktivnosti i nezaposlenosti.Ograničena mobilnost između zanimanja i uska stručna osnova spriječavaju mlade da aplicirajuza širi spektar radnih mjesta i da traže posao u različitim sektorima. Vrlo ograničenemogućnosti obuke/prekvalifikacije odraslih dodatno sprječavaju mlade u pristupu radnim55

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________mjestima. Mladi su suočeni sa ograničenjima u smislu geografske mobilnosti, kako izmeđukantona, tako i između entiteta (Vidi Anekse o obrazovanju i mobilnosti), te sa nedovoljnimznanjem o tržištu rada i procesu traženja posla. Ovo, također, ograničava njihovu mobilnost.Kao posljedica toga, mladi ljudi sa ograničenim nivoom stečenog obrazovanja gube unatjecanju za radna mjesta od bolje obrazovanih mladih, ili od odraslih, a poslodavci najčešćetraže kandidate sa praktičnim radnim iskustvom ili višim nivoom obrazovanja. Drugimriječima, poslodavci će radije zaposliti odraslu osobu sa radnim iskustvom ili mladog čovjekasa visokim obrazovanjem, a onda mu omogućiti praktičnu obuku uz posao.Cilj strategije zapošljavanja je osiguranje aktivnog učešća mladih na tržištu krozpovećanje mogućnosti integracije na tržište rada.Strategija se stoga fokusira na:• Promoviranje lakše tranzicije iz škole na posao;• Uspostavljanje sustavima za pružanje informacija, stručnog usmjeravanja i podrške utraženju za mlade;• Razvoj programa aktivnih mjera usmjerenih na mlade nezaposlene ili neaktivne ljudekoji ne pohađaju škole;• Pružanje dodatne obuke mladim nezaposlenim odnosno mladim neaktivnim osobama,koje nisu u sustavu obrazovanja, a imaju niži ili srednji nivo obrazovanja;• Pružanje podrške poduzetništvu i samozapošljavanju mladih.a. Promoviranje lakšeg prijelaza iz škole na posaoZnačajan broj mladih ljudi nije siguran da će naći posao nakon što završi srednju školu.Potrebno je uspostaviti koherentan sustav praćenja mladih ljudi koji napuste školovanje, tekreirati programe kojima će se osigurati da mladi ljudi starosti 15-18 godina ili nastaveškolovanje, ili lakše nađu posao.b. Sustav za pružanje informacija, stručnog usmjeravanja i pomoći pri traženju posla mladimOvaj sustav treba omogućiti mladim stručno usmjeravanje, savjetovanje i informacije o tržišturada (i tokom obrazovanja i kroz službe za zapošljavanje za one koji su završili obrazovanje).Neaktivni i nezaposleni mladi bi trebali dobiti informacije o upražnjenim radnim mjestima, atrebalo bi ih i opremiti vještinama traženja posla u okviru inicijativa kojima se želi povećatinjihova zaposlivost.c. Program aktivnih mjera koje su usmjerene na mlade nezaposlene ili neaktivne osobe kojenisu u sustavu obrazovanjaMladim ljudima koji se ne obrazuju, niti rade (neaktivni i nezaposleni) treba ponuditi pomoć prizapošljavanju ili priliku za pre-kvalifikaciju/obuku, radi povećanja njihove zaposlivosti.Zapošljavanje se može podržati kroz programe socijalnog rada ili zapošljavanje uz subvencijuna plaću, a treba biti kombinirano sa odgovarajućom obukom u stručnim sposobnostima iosnovnim vještinama, te stručno usmjereno..d. Dodatna obuka za mlade nezaposlene, odnosno neaktivne koji nisu u obrazovnom sustavu,a imaju osnovni ili srednji novo obrazovanjaMlade nezaposlene ili neaktivne osobe sa niskim nivoom stručnih vještina i osnovnim ilisrednjim nivoom obrazovanja trebaju imati mogućnost pohađanja programa obuke u56

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________vještinama koje obećavaju visoki povrat, u kombinaciji sa drugim aktivnim mjerama koje ćeunaprijediti njihovu zaposlivost.e. Podrška za razvoj poduzetništva i samo-zapošljavanje mladih ljudiPoduzetništvo treba predstavljati realnu opciju za mlade. Mladima treba ponuditi višemogućnosti da uče o poduzetništvu dok su još uvijek u sustavu obrazovanja. To bi iziskujeuvođenje poduzetništva u nastavne programe i razvijanje modula poduzetništva. Dalje,nezaposleni ili neaktivni mladi ljudi koji imaju poduzetnički potencijal i relevantne vještinetrebali bi imati mogućnost da pohađaju obuku o poduzetništvu i dobiti podršku za pokretanjeposla (npr. mentorsko poslovno savjetovanje i povoljni krediti).Specifične ciljne skupine unutar madih su:Nezaposleni mladi starosti 15-24 godine, sa niskim nivoom obrazovanjaU ovu grupu spada ukupno 18,000 (11.000 muškaraca/7.000 žena) starosti 15-24godine, koji su nezaposleni između 6 i 24 mjeseca.Nezaposleni mladi ljudi sa srednjim nivoom obrazovanjaU obu grupu spada ukupno 47.000 mladih (muškaraca 28.000/žena 19.000).Neaktivni mladi ljudi starosti 15-24 godine, koji se smatraju nezaposlenima, sa niskim nivoomobrazovanjaUkupan broj mladih u ovoj grupi je 22.000 (muškaraca 7.000/žena 15.000).Neaktivni mladi ljudi sa srednjim nivoom obrazovanja koji se smatraju nezaposlenimaUkupan broj je 10.500 (muškaraca 5.000/žena 5.500)Razlozi za fokusiranje na mlade nezaposlene i neaktivne ljude (koji se smatrajunezaposlenima) sa niskim nivoom obrazovanja su slijedeći:• Oni su posebno osjetljivi na dugoročnu nezaposlenost, jer gube u natjecanju sa boljeobrazovanim mladim ljudima ili iskusnim starijim, zbog niskog nivoa obrazovanja;• Nezaposleni i neaktivni mladi ljudi brzo gube mogućnost zaposlenja („zaposlivost“),brzo gube vještine i znanja koja su stekli tokom obrazovanja, a imaju i umanjenemogućnosti brzog vraćanja na tržište zbog povećane i drugačije potražnje zavještinama;• Riskiraju da postanu doživotno nezaposleni, jer se radi o nezaposlenim osobama sa vrloniskom povezanošću sa tržištem rada, ili će biti uhvaćeni u zamku pod-zaposlenosti naniže plaćenim radnim mjestima u neformalnoj ekonomiji;• Neuspješna tranzicija iz obrazovanja na tržište rada ima negativan utjecaj i na drugaosobna i socijalna ponašanja, te postoji povećan rizik socijalne marginalizacije oveskupine;• Bez posebnog podsticaja, mladi ljudi sa niskim nivoom obrazovanja su u opasnosti dapostanu dugoročno nezaposleni; te tako postaju dugotrajni teret za društvo.Očekivani rezultatiStopa zaposlenosti mladih treba porasti sa 11.6% u 2007. godini na 25% do kraja 2013.godine.57

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________5.2.4 Veća povezanost sa tržištem rada posebno ugroženih skupina, kao što su osobesa posebnim potrebama i RomiOsobe sa posebnim potrebama i Romi su često diskriminairani na tržištu rada. Ove grupe sučesto izložene riziku od doživotne neaktivnosti, sa vrlo vjerojatnim posljedicama socijalneisključenosti i siromaštva. Fokus strategije za ove skupine je na socijalnoj koheziji. Cilj jepružiti ovim ljudima kvalitetniji život.Osobe sa posebnim potrebama imaju značajno manje mogućnosti za učešće na tržištu rada. UFBiH, 26.8% osoba sa posebnim potrebama su zaposleni, u odnosu na ukupnu stopuzaposlenosti od 42.3%.Osnovne prepreke za zapošljavanje osoba za posebnim potrebama su:• Osobe sa posebnim potrebama ne raspolažu adekvatnim znanjima i vještinama, zbogograničenog pristupa obrazovanju, obuci i poslu;• Radna mjesta nisu prilagođena potrebama osoba sa posebnim potrebama;• Poslodavci imaju negativan stav prema zapošljavaju osoba sa posebnim potrebama;• Zakonodavstvo koje se odnosi na penziono osiguranje i radno vrijeme je nefleksibilno i nedopušta prilagodbe potrebama osoba sa posebnim potrebama.Druga značajna ugrožena skupina na tržištu rada su Romi. 66% romskog stanovništva imamanje od osnovne škole, što ne samo da ih isključuje sa tržišta rada, nego stvara i negativnupercepciju njihove zaposlivosti kroz povećanje socijalne isključenosti. Romsko stanovništvo setradicionalno suočava sa socijalnom isključenošću. Sa jedne strane, to je uzrokovanosprječavanjem njihove inkluzije po osnovu rasne diskriminacije, a sa druge, objektivnimposljedicama dugoročne izoliranosti Roma unutar njihovih vlastitih zajednica.Cilj strategije zapošljavanja je povećanje povezanosti sa tržištem, posebnougroženih skupina poput osoba sa posebnim potrebama i Roma.Strategija se fokusira na slijedeće:• Anti-diskriminacijske politike i socijalnu inkluziju osoba sa posebnim potrebama i Roma;• Inicijative da se radna mjesta učine dostupnima za osobe sa posebnim potrebama;• Unaprjeđenje neadekvatnog nivoa obrazovanja, znanja i vještina koje su posljedicaograničenog pristupa obrazovanju i obuci;• Inkluzija i zadržavanje mladih, nezaposlenih Roma u osnovnim i stručnim školama.a. Razviti politike anti-diskriminacije i socijalne inkluzije osoba sa posebnim potrebama iRomimaPotrebno je kreirati mjere i programe za integraciju na tržištu rada osoba sa posebnimpotrebama i Roma. Nedostatak integracije često ima svoje korijene u diskriminaciji na radnommjestu. Kako bi se umanjio stepen diskriminacije treba postići aktivnu uključenostposlodavaca, sindikata, javnih institucija, civilnog društva i drugih relevantnih aktera. Kreatoripolitike i organizacije rada trebaju biti svjesni dvostruke diskriminacije žena sa posebnimpotrebama.58

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________b. Inicijative za povećanje dostupnosti radnih mjesta za osobe sa posebnim potrebamaBitna prepreka za zapošljavanje osoba sa posebnim potrebama je česta nemogućnost fizičkogpristupa na radno mjesto ili način organiziranja rada. Za osobe slabog vida, sluha ili malemobilnosti, to je često glavna prepreka za dobijanje posla. Neophodno je poduzeti mjere kakobi se ovakve prepreke eliminirale.c. Unaprjeđenje nedovoljnog nivoa obrazovanja i obuke, posljedice ograničenog pristupaobrazovanju i obuciZnačajna prepreka za zapošljavanje ove kategorije može biti neadekvatan nivo kvalifikacijazbog ograničenog pristupa obrazovanju i obuci. Potrebno je omogućiti unaprjeđenja znanja ivještina osoba sa posebnim potrebama kroz različite programe obuke, koje treba kombiniratisa programima obuke odraslih, a u skladu sa njihovim individualnim sposobnostima.d. Inkluzija i zadržavanje mladih nezaposlenih Roma u osnovnim i stručnim školamaVrlo veliki dio romske populacijenema završrnu ni osnovnu školu, što ne samo da ih isključujesa tržišta rada, nego i stvara negativnu percepciju njihove zaposlivosti, čime se produbljujenjihova socijalna isključenost. Stoga bi fokus trebalo usmjeriti na inicijative namijenjenemladim Romima kojima treba ponuditi drugu šansu u obrazovanju, zajedno sa stručnomobukom u sektorima gdje postoje dobri potencijali zapošljavanja. U vezi s tim, također će bitipotrebno fokusirati se na unaprjeđenje stope pismenosti unutar ove grupe.Ciljne skupineStrategija se fokusira na:Mlade osobe sa posebnim potrebama (15-24 godina) sa niskim, srednjim i visokim nivoomstečenog obrazovanja, koji imaju potencijal zapošljavanjaNe postoje statistički podaci koji bi ukazivali na veličinu ove skupineNepismene Rome starosti 15-24 godinaNe postoje statistički podaci o veličini ove grupeRazlozi za fokusiranje na ove grupe su:• Mlade osobe sa posebnim potrebama, koje imaju potencijal da se zaposle te takopostanu finansijski samoodrživi. Posao, osim toga, znači uključivanje u „glavne tokovedruštva“ i smanjuje njihovu društvenu marginalizaciju;• Mladi, nepismeni Romi suočavaju se sa povećanom stigmatizacijom i ozbiljnosmanjenim mogućnostima zapošljavanja zbog svoje nepismenosti, a osim toga, to imuskraćuje mogućnost učešća u društvenom i životu zajednice. Sve skupa, ove stvari ćedovesti do socijalne marginalizacije kao i marginalizacije na tržištu rada. Nije mogućeprocijeniti veličinu ovih grupa.59

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Očekivani rezultatiBroj zaposlenih osoba sa posebnim potrebama trebao bi se povećati sa 26.8% na 35% dokraja 2013. godine.Broj pripadnika romske populacije koji nisu završili osnovni školu se treba smanjiti sa 66% na60% do kraja 2012. GODINE5.3 Unaprijediti usklađenost ponude i potreba na tržištu radaPreduvjet za razvoj ekonomije jeste da poduzeća mogu doći do radne snage sa potrebnimkvalifikacijama. Ukoliko poduzeća imaju problema sa angažiranjem kvalificirane radne snage,to može ugroziti ili usporiti razvoj poduzeća, što opet može usporiti ekonomski rast zemlje.Prema tome, od suštinskog je značaja osigurati da poduzeća u FBiH na kratkoročnoj i nadugoročnoj osnovi imaju neophodnu radnu snagu u ponudi koja raspolaže odgovarajućimkvalifikacijama.5.3.1 Monitoring potražnje na tržištu radaa. Uspostaviti ustav monitoringa koji odražava kantonalne razlikeDa bi se osiguralo da ponuda radne snage zadovoljava potražnju na tržišta rada (u kratkom idugom roku), od krucijalnog je značaja imati stalno ažurirane informacije o potražnji na tržišturada. To je preduslov za kvalitetno posredovanje između kvalificirane radne snage iposlodavaca, te obuku radne snage u skladu sa budućom potražnjom na tržištu (na dugoročnojosnovi).Značajne su regionalne i kantonalne razlike na tržišta rada u FBiH. Svaki kanton ima vlastituposlovnu strukturu i razvojni put. Stoga je bitno uspostaviti sustav monitoringa u svakomkantonu koji će odražavati regionalne/kantonalne/lokalne zahtjeve za radnom snagom. (Vidiopis pod prioritet 5.6.1.3.)b. Uključivanje relevantnih aktera u monitoring tržišta radaU proces monitoringa i djelovanja po osnovu regionalnih/kantonalnih/lokalnih potreba zaradnom snagom potrebno je uključiti sve relevantne aktere. Akteri mogu dati svoj doprinos uanalizi situacije i procjeni postojećih i budućih potreba, poduzeti aktivnosti vezane zaeliminisanje nedostataka radne snage. Najvažniji akteri na tržištu rada su: socijalni partneri,odnosno poslodavci i organizacije poslodavaca, sindikati, javne službe za zapošljavanje,institucije za obrazovanje i obuku i lokalne/kantonalne administrativne vlasti.5.3.2 Monitoring i usmjeravanje potencijala radne snage u pravcu potražnje natržištu radaa. Uspostava sustava monitoringa nivoa kvalifikacije nezaposlene radne snageKako bi se povezale ponuda i potražnja za radnom snagom, bilo kroz posredovanje na tržištu iliobučavanja radne snage da zadovolji buduću potražnju, potrebno je imati sustav kojisveobuhvatno prati nivo i vrste kvalifikacija potencijalne radne snage.b. Povećavanje mobilnosti radne snage između zanimanjaJSZ bi trebao osobama koje traže posao dati informacije o potražnji i ponudi kako bi ih uvjerioda postoji neophodnost mobilnosti između zanimanja (promjene zanimanja) kako bi sezadovoljili zahtjevi tržišta rada.60

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________c. Povećana geografska mobilnostPotrebno je sprovesti aktivnosti za povećanje geografske mobilinosti radne snage, krozpodsticanje svakodnevnog putovanja na posao ili trajnog preseljenja.5.3.3 Pružanje potrebne obuke i obrazovanja sa ciljem usklađivanja ponude sazahtjevima tržišta radaa. Pružanje institucijama za obrazovanje i obuku informacije o potrebama na tržištu radaInstitucije za obuku i obrazovanje trebaju imati informacije o potrebama na tržištu rada iobrazovnim nedostacima radne snage kako bi se kreirali adekvatni programi obuke iusavršavanja. Pošto se moderno tržište rada brzo mijenja, informacije bi se trebale dostavljatina kvartalnoj ili polugodišnjoj osnovi.b. Uspostava sustava usmjeravanja mladihKako bi se zadovoljila buduća potražnja za radnom snagom, od kritičnog značaja je da mladibudu usmjereni u obrazovanju u skladu sa budućim potrebama tržišta rada. Stoga je potrebnorazraditi sustav koji će mladim ljudima pomoći tokom osnovnog il i srednjeg obrazovanja (ali inakon okončanja obrazovanja) da naprave izbor zanimanja u skladu sa zahtjevima za radnomsnagom na tržištu rada.5.3.4 Uspostava efikasnog sustava posredovanjaKako bi se osiguralo zadovoljavanje potreba tržišta rada za radnom snagom na kratkoročnojosnovi, neophodno je uspostaviti efikasan sustav posredovanja. U sustav su uključeniposlodavci, radnici, te agencije za posredovanje. Poslodavci trebaju kontinuirano pružatiinformacije o svojim potrebama i upražnjenim radnim mjestima, kako bi agencije moglepronaći radnu snagu sa traženim kvalifikacijama.Očekivani rezultatiManje od 5% poduzeća do 2013. godine imaju nedostatak radne snage na kratkoročnoj osnovi.5.4 Povećati i unaprijediti ulaganja u ljudski kapital i prilagoditisustave obrazovanja novim zahtjevima na tržištu radaJasan je trenutni nesklad između sustava obrazovanja i potreba tržišta rada u FBiH. Sa ciljemosiguranja kontinuiranog ekonomskog rasta i razvoja, bitno je postići da sustav obrazovanjaodgovara potrebama tržišta rada. Bitno je budućoj radnoj snazi omogućiti da stekne znanja,vještine i sposobnosti za kojima postoji potražnja na tržištu rada. Sustav obrazovanja mora bitisposoban da adekvatno odgovori na brze promjene na tržištu rada, te da promovira konceptcjeloživotnog učenja.5.4.1 Osigurati formalnu suradnju između vladinih institucija u pogledu unaprjeđenjakvalitete, efikasnosti i djelotvornosti obrazovanja, i postizanje da obrazovanjezadovoljava potrebe tržišta.a. Uspostaviti među-sektorsku radnu grupu koja će poslužiti kao forum za formalnu suradnju iprocedure.Trenutno, tržište rada igra ograničenu ulogu u unaprjeđenju kvalitete, efikasnosti idjelotvornosti i relevantnosti sustava obrazovanja. Važno je napomenuti da tržišta rada,zajedno sa socijalnim partnerima i sustavom obrazovanja, igra važnu i aktivnu ulogu u61

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________politikama zapošljavanja. Zadatak radne grupe je da razradi koncept formalnog foruma zasuradnju institucija obrazovanja, tržišta rada i socijalnih partnera.b. Omogućiti da reforma sustava obrazovanja mora naglasiti da obrazovanje na trajnoj osnovizadovoljava potrebe tržišta rada.Sustav tržišta rada, kao i socijalni partneri, trebaju davati aktivan doprinos tome da reformeobrazovanja zadovolje potrebe tržišta rada.Očekivani rezultatiMeđu-sektorska radna grupa je uspostavljena i počela se redovito sastajati do kraja 2009.godine, i ima utvrđene zadatke i plan akcije o tome kako će uspostaviti formalni forum zasuradnju, kao i sugestije za mandat, uloge i odgovornosti do 2010.Do 2012. godine, predstavnici sustava tržišta rada sa entitetskog i kantonalnog nivoa trebajubiti aktivni članovi irelevantnih radnih grupa i komiteta koji će raditi na unaprjeđenju kvalitete,efikasnosti i relevantnosti sustava obrazovanja.Do 2012. godine, predstavnici sa entitetskog i kantonalnog nivoa formiraju sustav tržišta rada iaktivni su članovi formalinih tripartitnih komiteta u srednjem i visokom obrazovanju, koji imajunadležnost da razgovaraju o relevantnosti obrazovnog sustava za tržište rada.5.4.2 Osigurati uspješnu tranziciju iz obrazovanja na tržište radaMnogi mladi ljudi su neuspješni u prelaženju iz obrazovanja na tržište rada. Osim nepoklapanjavještina, bitan razlog za to je nepostojanje sustava usmjeravanja, sustava praćenja i podrškeza mlade ljude koji ne nađu posao.a. Poduzeti inicijative da se smanji broj onih koji napuštaju školu prije završetkaIskustva ukazuju na to da se mladi ljudi sa niskim nivoom obrazovanja izlažu visokom riziku dapostanu nezaposleni i trajno neaktivni. Prema tome, fokus je na praćenju osoba koje bipotencijalno mogle napustiti škole prije završetka i pružiti im informacije o potrebama natržištu rada; treba im pružiti savjetovanje i stručno usmjeravanje sa ciljem njihovogzadržavanja u sustavu školstva koji je usmjeren na buduće potrebe tržišta rada.b. Uspostaviti sustav usmjeravanja, kurseve za traženje posla i dostupnost informacije otržištu rada za osobe koje završavaju srednje i visoko obrazovanjeIskustvo pokazuje da ako se mladim ljudima pruže informacije o tržištu rada, adekvatnousmjerenje i vještine za traženja posla, mnogo će biti u stanju da donesu realistične izbore osvojim budućim karijerama. Stoga je važno da se uspostavi sustav usmjeravanja i razvijanjavještina za traženja posla.c. Uspostaviti sustave praćenja i dodatnog rada za diplomce i one koji napuste škole na nivouosnovne, srednje škole i fakultetaUkoliko učenik napusti školovanje, ili ako ga završi, ali ne nađe posao, onda je on „izgubljen ine može ga se pratiti“. Često ti bivši učenici ostaju nezaposleni ili neaktivni tokom dužegvremenskog razdoblja, pošto nemaju mogućnosti da dobiju pomoć u nalaženju posla, ili danastave pohađati relevantnu obuku koja će im osigurati bolje mogućnosti zapošljavanja. Stogaje neophodno uspostaviti formalni sustav obuke za one koji napuste škole, i osim toga,osigurati redovno praćenje i podršku za one koji ne nađu posao u roku od šest mjeseci od kadsu napustili školu.d. Osigurati relevantno obrazovanje ili unaprjeđenje sposobnosti za mlade osobe koje napusteškolu, i koje ne nađu posao u roku od šest mjeseci62

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Važno je da osobe koje napuste školu dobiju drugu šansu u obrazovanju ili da im se pružimogućnost usavršavanja vještina (osnovnih ili stručnih) koje im mogu unaprijediti zaposlivost,a u skaldu sa potrebama tržišta rada. Ove inicijative se mogu pokriti strateškim ciljevima5.2.1, 5.2.2. i 5.2.3.Ciljne skupine za nezaposlene i neaktivne su specificirane pod prioritetima 5.2.1,5.2.2 i 5.2.3.Očekivani rezultatiDo 2011. godine, sustav usmjeravanje u karijeri i traženja posla uspostavljen je u pilotškolama na nivou srednjeg i visokog obrazovanja, kao aktivnost unutar nastavnog plana uzavršnim razredima. Sustav spreman za uvođenje u sve škole do 2013. godine.Uredi za zapošljavanje, u suradnji sa odabranim obrazovnim institucijama, do 2012. godine suuspostavili i koriste pilot sustav praćenja diplomaca, a osobama koje završe školu, a ne nađuposao, pružaju podršku.Očekuje se ove aktivnosti doprinesu smanjenju nezaposlenosti i neaktivnosti diplomaca koji unjima budu učestvovali za 30-40%.5.4.3 Dalje razvijanje u usavršavanje sadržaja, metodologije i strukture stručneobuke u cilju zadovoljavanja potreba na tržištu radaCVET obuka, koja se pruža u formalnom VET (stručno obrazovanje i obuka) u većini slučajevaje zasnovan na IVET nastavnom programu. Pošto mnoge škole još uvijek svoje programe nisuprilagodile reformiranom NQF, pa stoga pružaju obrazovanje za usko specijalizirana zanimanjai radne zadatke ili za radna mjesta koja više ne postoje na tržištu. To ne doprinosiunaprjeđenju stručne mobilnosti odraslih i ne oprema ih potrebnim vještinama za sadašnje ilibuduće potrebe tržište rada. U isto vrijeme, generalno postoji malo ili nimalo praktične obukeuz rad i ne postoji fleksibilnost u metodologijama učenja i okolini učenja, koja omogućavaobrazovanje i usavšavanje zaposlenih osoba. Mehanizmi osiguranja kvalitete su, generalno,loši, a monitoring, posebno kad se radi o obuci i obrazovanju odraslih, uopće ne postoji.Sustav validacije obrazovanja i obuke odraslih je, pored svega navedenog, nedosljedan.a. Promovirati potrebu za unaprjeđenje znanja i vještina među poslodavcima i zaposlenimaKako bi se prevazišla demotivacija i nerazumijevanje potreba za unaprjeđenjem sposobnostizaposlenih, potrebno je sprovesti informativne kampanje među poslodavcima, zaposlenicima iinstitucijama srednjeg i visokog obrazovanja u cilju promoviranja potrebe za obrazovanjem iobukom odraslih.b. Osigurati prilagodbu stručne obuke potrebama tržišta radaPotrebno je pokrenuti inicijative za razvoj sadržaja, metodologije i strukture stručne obukekoja će odgovarati potrebama tržišta rada. Specifična obuka za pojedine sektore se trebaorganizirati kao kraća, modularna obuka specifična za određeni pod-sektor, a prilagođenapotrebama poduzeća za specifičnim vještinama. Sustav obuke treba biti prilagođen potrebama,mogućnostima i zahjtevima odraslih. U ovaj procesu socijalni parneri moraju biti sustavskiuključeni.CVET obuka treba obuhvatiti potrebe zaposlenih, nezaposlenih i neaktivnih. Posebna pažnja setreba posvetiti grupama niskog nivoa obrazovanja. Svaka CVT obuka, osim toga, morazadovoljavati potrebe tržišta rada.c. Zaposlivost nezaposlenih i neaktivnih se unaprjeđuje kroz pružanje relevantne CVET obuke63

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Više informacija vezanih za unaprjeđenje sposobnosti nezaposlenih i neaktivnih može se naćipod zadacima 5.1, 5.2 i 5.3.Očekivani rezultatiDo 2011. godine, 25 – 35 firmi su pokrenule ciljane programe unaprjeđenja vještina zazaposlenike izložene riziku da ostanu bez posla.Do 2010. godine, institucije tržišta rada su aktivni članovi formalnog tijela na nivou entiteta ikantona koja su nadležna za prilagodbu stručne obuke potrebama tržišta rada.5.4.4 Osigurati uspostavu koherentnog sustava obrazovanja odraslih koji će pružatiobrazovanje i obuku usmjereno prema potrebama tržišta radaa. Uspostava tijela za suradnju za obrazovanje i obuku odraslihPotrebno je uspostaviti formalno tijelo za suradnju koje će okupljati najvažnije aktere natržištu rada, tj. socijalne partnere – odnosno organizacije poslodavaca i zaposlenika, javneslužbe za zapošljavanje, institucije za obrazovanje i obuku i lokalni/regionalni administrativniorgani, kako bi se izbjegao nesklad između sustava obrazovanja i potražnje na strani tržištarada.Novoformirano tijelo treba napraviti „mapu“ potreba za obrazovanjem odraslih i dalje razvijatistrategije za uspostavu koherentnog sustava obrazovanja i obuke odraslih.b. Osigurati formalno priznatu i koherentnu validaciju obrazovanja i obuke odraslihSustav validacije i osiguranja kvalitete treba biti sinkroniziran prema zajedničkim formalnimkriterijima za akreditiranje svih vidova obuke koju pružaju neformalni pružatelji obuke.Socijalni partneri trebaju igrati aktivnu ulogu u akreditaciji.c. Uspostava koherentnog ustava obrazovanja i obuke odraslihPostojeći sustav obuke i obrazovanja odraslih ne ispunjava standarde jednog modernog CETsustava i ne zadovoljava potrebe tržišta rada, ni u smislu raspoloživosti obuke, niti u smislukvalitete obuke i ishoda učenja. Osim toga, tržište obuke i obrazovanja odraslih je uvelikeiscjepkano, ne postoji koherentna formalna struktura, niti sustav za monitoring i osiguranjekvalitete koji bi osigurali da je obuka i obrazovanje odraslih usmjereno prema potrebamatržišta rada.Najvažniji akteri trebaju zajednički poduzeti korake u pravcu uspostave modernog ikoherentnog sustava obuke i obrazovanja odraslih koji će zadovoljiti EU standarde (Vidi a).d. Sustav obuke u osnovnim vještinama i općeg obrazovanja treba biti usmjeren premaunaprjeđenju osnovnih i vještina cjeloživotnog učenja za ljude sa niskim ili srednjim nivoomobrazovanjaPostoji potreba da se uspostave akreditirani u modulski kursevi za zaposlenike koji imaju niskinivo obrazovanja i koji su izloženi riziku da izgube posao. Posebna pažnja se treba posvetitinezaposlenima ili neaktivnima sa osnovnom i srednjom školom koji nisu učestvovali uneformalnom obrazovanju od završetka škole, i treba im ciljano unaprjeđenje osnovnihvještina koje se odnose na njihovu struku ili buduće ciljeve na poslu. Posebno treba usmjeritipažnju na veliku grupu neaktivnih žena. Također, mladi ljudi koji završavaju trogodišnjetehničke škole i koji ne nađu posao trebaju obuku u općim vještinama (stranom jeziku,računarima i općim znanima) zato što je njihovo obrazovanje bilo vrlo specijalizirano i stručnousmjereno.64

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Potrebno je ciljati na zaposlenike koji su otpušteni sa posla ili su izloženi riziku da izgube posaozbog tehnoloških ili proizvodnih promjena. Postoji posebna potreba da se aktivnosti usmjerena stanovništvo u ruralnim područjima.Obuka i obrazovanje se trebaju organizirati što fleksibilnije, u modularnim kursevima kojislijede principe učenja odraslih. Sustav obuka mora osigurati učesnicima aktivno učešće, a kodstjecanja osnovnih i vještina cjeloživotnog učenja – učenje kroz primjenu. Posebna pažnja setreba pokloniti grupama sa niskim nivoom obrazovanja.Posebno pažnju treba usmjeriti na potrebe za osnovnim vještinama koje su relevantne zatržište rada, kao što je obuka u osnovnoj pismenosti i poznavanju matematike, korištenjuinformatičkih tehnologija, kao i povećanju općeg nivoa obrazovanja ugroženih skupina, što bimoglo unaprijediti njihovu zaposlivost i mogućnosti integracije na tržište rada.Ciljne skupineNajvažnije ciljne skupine navedene su pod 5.2.1, 5.2.2, i 5.2.3.Očekivani rezultatiUspostavljena je inter-sektorska radna grupa i u funkciji je do kraja 2009. godine, i okončalaje svoj rad do 2010. godineUrađen je pilot i testiran je koherentan sustav validacije obuke odraslih, i spreman je zauvođenje u glavne tokove do 2013. godine. godineZa specifične očekivane rezultate vezane za unaprjeđenje vještina, vidi zadatke 5.1, 5.2 i 5.3.5.5 Jačanje socijalne i teritorijalne kohezije kroz poduzetništvoPostoje veliki regionalni dispariteti između ruralnih i urbanih područja u FBiH. Sektorpoljoprivrede tu predstavlja poseban problem, sa svojim visokim stepenom sive ekonomije.Da bi se podstakao razvoj ruralnih područja, zaposlilo više ljudi (posebno neaktivnih i žena), tesmanjile regionalne razlike, promoviranje poduzetništva se u drugim zemljama u pokazaloefikasnom mjerom.5.5.1 Omogućiti brži rast poduzetništva i otvaranje radnih mjesta, posebno uuslužnom sektoru u kantonima sa sporijim ekonomskim razvojem, te na taj načinsmanjiti velike regionalne razlikea. Podrška za izradu i evaluaciju poslovnog plana („business plana“)Potencijalnim poduzetnicima treba ponuditi pomoć u razvoju poslovnih ideja. Visoka stopasmrtnosti novih poduzeća ukazuje na to su poslovni planovi tih poduzeća bili nerealni ineizvodljivi. Da bi se povećala stopa preživljavanja novoosnovanih poduzeća, potencijalnimpoduzetnicima treba ponuditi pomoć u razradi realističnog plana poslovanja.b. Omogućiti pristup financijskim resursima novoosnovanim poduzećimaDa bi se potakli i omogućilo potencijalnim poduzetnicima da sprovedu poslovne planove,potrebno je uspostaviti sheme kreditiranja mikro poduzeća. Mogućnost dobivanja zajmovatreba ovisiti o postojanju kvalitetnog plana poslovanja, certifikata koji služi kao „vozačkadozvola“ u poduzetništvu, i financijske situacije podnositelja zahtjeva.c. Razrada standardnog kursa i certifikata „za vozačku dozvolu u poduzetništvu“Zadatak kursa za „vozačku dozvolu“ je da opremi potencijalnog poduzetnika praktičnimznanjima koji će mu/joj omogućiti da radi kao samo-zaposleni ili da pokrene mikro-poduzeće.65

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Obuka treba obuhvatiti računovodstvo i izradu budžeta, porezi, marketing, zakoni o radu islične predmetie koji su zajednički za sve poduzetnike. Kurs bi trebao uključivati i izraduposlovnog plana poduzeća.d. Podrška mreži poduzetništva i mentorstvoTokom faze pokretanja nove firme, poduzetnik se često suočava sa nepoznatim izazovima itreba mu iskusan mentor sa kojim može razgovarati o opcijama koje mu se nude. Kako bi sepovećala stopa preživljavanja firmi, umirovljeni bivši menadžeri privatnih kompanija i samozaposleneosobe bi se mogle ponuditi kao neovisni mentori za poduzetnike tokom početne fazerada poduzeća. Cijena ovakvih konzultacija bila bi subvencionirana tokom prvih par mjeseci, apotom bi se iznos subvencija postupno smanjivao. Usluga bi se pružala tokom prvih, čestoteških godina rada novog poduzeća. U isto vrijeme, treba uspostaviti mreže u kojimapoduzetnici koji se nalaze u sličnim situacijama mogu podržavati jedan drugoga.Ciljne skupineGlavne ciljne skupine navedene su pod gornim prioritetimaOčekivani rezultati500 neaktivnih obeshrabrenih žena starosti 15-49 godina, koje su započele svoje firme uperiodu 2009-2011.goidne imaju aktivne firme do kraja 2012. godine500 neaktivnih žena starosti 25-49 godina, koje se opisuju kao domaćice, i koje su pokrenulevlastite firme u periodu 2009-2011. godine, još uvijek imaju firme u funkciji do kraja 2012.godine5.6 Unaprijediti institucionalne kapacitete i socio ekonomski dijalogdijalog na planu zapošljavanja5.6.1 Reformirati i reorganizirati Javnu službu zapošljavanja kako bi bolje odgovorilapotrebama tržišta rada5.6.1.1 Usluge koje pruža JSZ, a koje olakšavaju integraciju nezaposlenih i ostalih koji tražeposao na tržište radaa. Unaprijediti proces registracije nezaposlenihVeliki broj nezaposlenih nisu aktivni tražitelji posla i nisu raspoloživi za rad (rade uneformalnom sektoru ili su neaktivni). Potebno je kreirati aktivan sustav praćenja statusazaposlenosti registriranih nezaposlenih.b. Smanjiti broj registriranih nezaposlenih time što će se sa spiskova skinuti oni koji ne tražeaktivno posaoUspostava boljih procedura registracije i boljeg praćenja statusa registriranih nezaposlenih ćesmanjiti teret koji leži na službama zapošljavanja u FBiH, i na taj način osloboditi značajneresurse za rad sa stvarno nezaposlenim osobama i osobama koje traže posao. Osim toga,pravo na zdravstveno osiguranje ne bi trebalo biti uvjetovano prijavljivanjem u zavod zazapošljavanje FBiH. Registracija za zdravstveno osiguranje i uvjet ovjere beneficijezdravstvenog osiguranja prijavljivanjem na zavod za zapošljavanje svaka dva mjeseca namećeznačajnu količinu posla na osoblje koje radi sa strankama, što ih onda sprječava da klijentimapružaju standardne usluge.c. Razviti usluge koje će unaprijediti zaposlivost i vještine traženja posla nezaposlenih osoba.66

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Javna služba zapošljavanja treba individualizirati rad sa nezaposlenima. Ovakav pristup počinjesa izradom profila nezaposlenih osoba i stupanjem u dirktni kontakt sa nezaposlenim osobama.Izrada profila i rad savjetnika sa nezaposlenim osobama treba dovesti do individualnog planazapošljavanja koji će postaviti ciljeve, predvidjeti alatke i dovesti do zapošljavanja klijenta.d. Uspostava sustava usmjeravanjaKako bi se zadovoljila buduća potražnja za radnom snagom, od kritičnog značaja je da semladi usmjere ka zanimanjima koja su u skadu sa budućim zahtjevima tržišta rada. Stoga setreba razviti sustav koji će usmjeriti mlade ljude tokom osnovnog i srednjeg obrazovanja, kao inakon završetka škole, kako bi se osiguralo da mladi ljudi prave izbor zanimanja u skladu sapotražnjom za radnom snagom.e. Uspostaviti sustav ponude samo-usluge za one koji traže posaoPrioritet je napraviti bazu podataka u kojoj će biti radne biografije (CV) nezaposlenih.Poslodavci koji se registriraju kod službi za zapošljavanje imat će pravo pretraživati bazu CVja.U isto vrijeme, osobama koje traže posao omogućit će se pristup bazi podataka oupražnjenim radnim mjestima preko IT kioska i interneta.5.6.1.2 Pomoći poslodavcima u regrutiranju i izboru zaposleniha. Unaprijediti i ojačati odnose sa poslodavcimaOdnosi i nivo kontakta između njih i zavoda za zapošljavanje FBiH trebaju se značajnounaprijediti. Zavod za zapošljavanje FBiH, a prije svega kantonalne službe za zapošljavanjetrebale bi redovno kontaktirati poslodavce, uspostaviti s njima profesionalni odnos, dokazujućida su pouzdan partner na tržištu rada.b. Stvoriti profesionalan sustav posredovanjaZavod za zapošljavanje FBiH i kantonalne službe za zapošljavanje trebaju uspostaviti sustavkoji će omogućiti poslodavcima da prijave i objave svoja upražnjena radna mjesta na efikasannačin. Također, zavod za zapošljavanje FBiH i kantonalne službe za zapošljavanje trebajuoglase za poslove administrirati na efikasan i profesionalan način. Ovakav bi sustav omogućioodvijanje medijacije bez značajnih ulaganja.c. Stvoriti bazu podataka sa osnovnim informacijama o poslodavcimaStvaranje baze podataka poslodavaca, u kojoj bi se nalazile osnovne informacije o svimposlodavcima, a koje bi se redovno ažurirale.5.6.1.3 Praćenje dešavanja (monitoring) na tržištu radaKako bi se uspostavio kvalitetan sustav izvještavanja o tržištu rada, definisani su se slijedećiprioriteti/programi:a. Implementacija sustava praćenja dešavanja na tržištu rada na osnovu trajnog pregledabarometaraPotreba razumijevanja regionalnih asimetrija - neravnoteža na lokalnom i regionalnom tržišturada, kao i razumijevanje očekivanja poslodavaca je visoko prioritetna stvar u većini otvorenihekonomija. Pregledi barometara djeluju kroz kontinuirano dobrovoljno izvještavanjeposlodavaca na strukturiran i sistematičan način (u cijeloj zemlji). Barometar postaje osnovnaplatforma za razumijevanje mikro-ponašanja, očekivanja i formiranja regionalnih asimetrija, aosim toga daje lokalnim/kantonalnim/nacionalnim akterima važne informacije o novimtehnologijama, znanjima i vještinama u potražnji na tržištu rada67

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________b. Uspostavliti generalni plan rada za strukturirane posjete poduzećimaStrukturirane posjete poduzećima su neophodne u cilju uspostavljanja platforme zakontinuirano praćenje i razumijevanje potražnje (jačanje kapaciteta poslodavaca u smislunjihove odgovornosti da informiraju), ali i više od toga, posjete poduzećima daju JSZ solidnuplatformu za komunikaciju sa lokalnim poslodavcima, preko koje se mogu prikupiti kvalitativneinformacije o trenutnim trendovima u sektorima. Dalje, ali ne manje važno, posjetepoduzećima osiguravaju bolje razumijevanje uloge Javne službe zapošljavanja sa ciljemosiguranja ponude odgovarajućih kvalifikacija na lokalnom tržištu rada.c. Osigurati adekvatno izvještavanje na lokalnom/ kantonalnom nivou (jačanje kapaciteta)Naravno, implementacija nacionalnog sustava monitoringa tržišta rada zasnovanog nabarometarskom pregledu, strukturiranim posjetama poduzećima i transparentnom sustavuizvještaja o napredovanju monitoringa i evaluacije iziskuje jačanje kapaciteta na kantonalnom ilokalnom nivou sa ciljem osiguranja kvaliteta i sveobuhvatnosti informacija o regionalnimneravnotežama / potencijalima na na tržištu rada. Lokalni i kantonalni izvještači bi se morajuobučiti kako bi uspostavili sustav osiguranje kvalitete u cijelom sustavu.d. Uspostaviti ostale načine obavještavanja o tržištu radaSustav izvještavanja treba uključiti i periodične analize potreba za obukom po odabranimsektorima ekonomije (na regionalnoj i lokalnoj razini). Postoje i drugi načini izvještavanja otržištu rada (Labor Market Intelligence – LMI), koji se mogu implementirati kada se uspostavekapaciteti na lokalnom/regionalnom nivou; npr. Intervjui, fokus grupe, inter-sektorskokomuniciranje (razmjena informacije među institucijama) i integracija socijalnih partnera ukompletan proces prikupljanja informacija (pružatelji ulaznih elemenata, pružatelji osiguranjakvalitete, partneri u fazi implementacije, i na kraju, u monitoringu i evaluaciji aktivnosti).Može se razmisliti i o drugim LMI alatkama.5.6.1.4 Monitoring i evaluacija politika zapošljavanja, programa zapošljavanja i projekatamedijacije i savjetovanja u zapošljavanju su provedenia. Uspostaviti zajedničke i transparentne indikatore za monitoring i evaluaciju mjeraMonitoring i evaluacija implementiranih aktivnosti su od velikog značaja iz više razloga.Monitoring i evaluacija osiguravaju povratne informacije o procesu prilagodbe akcija iomogućuje centralnim akterima da dobiju informaciju o efikasnosti mjera. Isto tako,monitoring i evaluacija osiguravaju pravilno vremensko određivanje budućih aktivnosti. Bezkvalitetnog praćenja efekata implementiranih mjera, nije moguće postaviti buduće priritetepolitka zapošljavanja. Osnova za monitoring i evaluaciju su uspostavljeni indikatori koji semjere, koji se mogu kvantificirati i za koje je mogu utvrditi ciljne vrijednosti. Pokazateljiperformansi trebaju biti kvantitativni i kvalitativni.b. Implementirati sustav kontinuiranog izvještavanja o napredovanju monitoringa i evaluacijeMonitoring i evaluacija nisu samo jedinstven preduvjet za razumijevanje efekata aktivnosti usamo jednoj regiji. Metode bi trebale biti kompatablilne u svim kantonima kako bi se osiguralamogućnost poređenja. Prema tome, sustav izvještavanja se treba zasnivati na zajedničkomokviru indikatora i izvještaja o napredovanju.5.6.1.5 Uspostaviti sustav razvoja ljudskih resursa unutar JSZPreporučuje se da se u svim institucijama tržišta rada i zapošljavanja u FBiH uvede funkcijaljudskih resursa (HR). Primarna zadaća funkcije HR bila bi (a) da se uvedu moderne68

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________kadrovske politike i (b) da sistematski procijene potrebe za obukom i prekvalifikacijom osobljana svim poljima od značaja za funkcioniranje službi.a. Unaprijeđenje znanja i vještina osoblja zaposelnog u JSZAnalizirajući kvalitativni aspekt ljudskih resursa u sektoru rada i zapošljavanja prepoznato jeda mnogi zaposleni trebaju unaprijediti svoje sposobnosti ili steći dodatne kvalifikacije kako biučinkovitije mogli obavljati svoj posao.b. Reorganizacija plana rada unutar JSZOmjer nezaposlenih osoba prema zaposleniku JSZ trebao bi se svesti na nivo od oko 350prema jedan.Očekivani rezultati50% osoblja u JSZ treba biti angažirano na pružanju usluga klijentima (aktivne mjere,registracija, savjetovanje i usmjeravanje nezaposlenih i onih koji traže posao, posredovanje,kontakti sa poslodavcima i monitoring tržišta rada) do 2012. godine50% zaposlenih je učestvovalo na obuci o aktivnim mjerama do 2012. godine5.6.2 Osigurati učešće socijalnih partnera u politikama tržišta rada i zapošljavanjaa. Uključivanje socijalnih partnera i svih relevantnih institucija u politike rada i zapošljavanjaPotrebno je proširiti obim socijalnog dijaloga (osim kolektivnog ugovora) širokim spektromtema vezanih za rad i zapošljavanje, uključujući dijalog o zakonodavstvu o radu izapošljavanju, te strategijama i politikama rada i zapošljavanja.b. Promovirati socijalni dijalog na nivou kantonaSocijalni partneri trebaju aktivno učestvovati u formuliranju i implementiranju kantonalnihstrategija zapošljavanja i u definisanju lokalnih ciljeva i mjera u planiranju i sprovođenjustručne obuke.Očekivani rezultatiTripartitni odbor uspostavljen i redovno se sastaje, na državnom nivou, do 2010. godineTripartitni odbori uspostavljeni i redovno se sastaju u svakom kantonu, do 2010. godine5.6.3 Obezbijediti finansijske resurse za implementaciju strategije zapošljavanjaCilj je osigurati finansijske resurse za sprovedbu slijedećih programa strategije zapošljavanja:5.6.3.1 Mjere obukeMjere obuke, čiji je cilj da unaprijede zaposlivost nezaposlenih i drugih definisanih ciljnihskupina kroz obuku. Ove mjere se finansiraju javnim sredstvima.5.6.3.2 Poticaji za zapošljavanjeMjere koje olakšavaju regrutiranje nezaposlenih osoba i ostalih ciljnih skupina ili pomažuosiguranje kontinuirane zaposlenosti osoba koje su izložene riziku ostajanja bez posla.Poslodavac, normalno, dobrim dijelom učestvuje u ovim troškovima.5.6.3.3 Integracija osoba sa posebnim potrebama i drugih ugroženih skupina69

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Mjere koje imaju za cilj da promoviraju integraciju osoba sa posebnim potrebama i drugihugroženih skupina na tržište rada.5.6.3.4 Direktno kreiranje radnih mjestaMjere kojima se uspostavljaju radna mjesta, obično u korist zajednice ili društveno korisnenaravi, sa ciljem nalaženja posla za dugotrajno nezaposlene ili osobe koje inače teško mogunaći posao. Većina troškova se obično pokriva iz javnog budžeta.5.6.3.5 Poticaji za pokretanje aktivnostiMjere koje promoviraju poduzetništvo tako što potiču nezaposlene i ciljne skupine da pokrenuvlastito poduzeća ili da postanu samo-zaposleni.Očekivani rezultatiObezbijeđena finansijska sredstva za financiranje aktivnih mjera u periodu 2009-2012. godine.70

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________AneksiAneks 1. - Regionalna i lokalna analiza Federacije Bosne i HercegovineAneks 2. - Regionalni/teritorijalni disparitetiAneks 3. - Obrazovanje i cjeloživotno učenjeAneks 4. - Statistički aneks: Opskrba radnom snagom - stanovništvo iradAneks 5. - Mobilnost i migracijeAneks 6. – Lista institucija kojima je dostavljen nacrt „Strategijezapošljavanja Federacije Bosne i Hercegovine“71

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Aneks 1. - Regionalna i lokalna analiza Federacije Bosne i Hercegovine1. Uvod1.1 Osnovne informacije i svrha projektaU Strateškom planu EU za BiH (2000-2006) i MIP-u (2005-2006), stvaranje jedinstvenogekonomskog prostora je identificirano kao jedan od prioriteta za uspješnu ekonomsku reformuzemlje, a ovaj cilj se ne može postići bez jedinstvenog tržišta rada i njegove povećanemobilnosti.Nedefinisani okvir zajedničke politike u BiH predstavlja osnovnu prepreku za postavljanjeuvjeta i ciljeva za razvoj zajedničkih programa i integriranih mjera potrebnih za poboljšanjenivoa zapošljavanja u privatnom sektoru, slobodnog protoka radne snage i jednake primjeneuvjeta zapošljavanja širom zemlje. Normativna osnova je još uvijek neadekvatno razvijena izbog toga ne može osigurati zajednički regulatorni okvir koji bi omogućio veći brojzapošljavanja i fleksibilnost tržišta rada. Proces prikupljanja podataka sa tržišta rada treba sepoboljšati kako bi se osigurala transparentnost i kvalitet informacije u cilju adekvatne anlalizestanja bez koje nije moguće kreirati strategiju djelovanja, te omogućiti jednake mogućnostizapošljavanja, smanjenje nezaposlenosti i slobodnu cirkulaciju radnika u integriranom tržišturada.U cilju reforme tržišta rada u BiH, pokrenut je projekat Reforme politike zapošljavanja iuspsotavljanja informacionog sistema tržišta rada, finansirani od EU, sa glavnim ciljem podrškeekonomske obnove BiH, povećavajući broj zaposlenih, kroz efektivne politike tržišta rada i ucilju podrške razvoja strategija zapošljavanja koje su u skladu sa Eu politkama vezanim zazapošljavanje i tržište rada. U ovom smislu, projekat treba postići sljedeće rezultate:1. Razvoj Strategije zapošljavanja i Akcionog plana zapošljavanja vodeći računa olokalnim specifičnostima;2. Razvoj probnog informacionog sistema tržišta rada funkcionalnog za implementacijuNacionalne strategije zapošljavanja;3. Razvoj nacionalnog sistema izvještavanja o procesu zapošljavanja i radničkimstatistikama;4. Definisanje nacrta okvirnih principa i standarda rada.Cilj situacione analize jeste da obezbijedi osnovu za proces razvoja okvira strategijazapošljavanja za FBiH.Regionalna i lokalna situaciona analiza ima za cilj opiše stvaranje ljudskog kapitala iekonomskih potencijala poređenjem sektora na lokalnim i regionalnim nivoima, radi otkrivanjaprednosti, slabosti, mogućih prilika i potencijalnih opasnosti na lokalnim nivoima a u skladu sanajboljim primjerima iz EU.Aneks 1 daje kratki koncept o nekim teoretskim i praktičnim metodološkim pitanjima koja suuključena u proces prikazivanja potreba tržišta rada.72

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________1.2 Uslovi za stvaranje izvještaja situacione analizeRezultati mjerenja nezaposlenosti se ne mogu prihvatiti sa potpunom sigurnošću. Statističkipodaci o registrovanim nezaposlenim, prikupljeni od strane entitetskih agencija zazapošljavanje, se trebaju uzeti u razmatranje sa oprezom. Veliki broj zaposlenih u sivojekonomiji su registrovani kao nezaposlene osobe kako bi ostvarili zdravstveno osiguranje.Izvještaj Svjetske banke o tržištu rada procjenjuje da se „samo nešto manje od četvrtineosoba registrovanih kao nezaposleni može zaista kvalifikovati kao nezaposleni po definiciji ILO-OECD standarda“ (str.10 IMF Državni Izvještaj Br. 04/54, 10 februar 2004 godine)Podaci o zapošljavanju i platama se također ne mogu smatrati potpuno pouzdanim. PremaIMF-u, dostupni podaci ukazuju da oko 20 posto osoba, koje su registrovane kao zaposlene ukadrovskim službama kompanija, ne primaju plaće. Također, IMF tvrdi da su podaci o plaćamanepouzdani zbog čestog nepotpunog izvještavanja firmi o davanju plaća, posebno u privatnomsektoru, radi izbjegavanja plaćanja poreza. 48Siva ekonomija u BiH, koja po nekim istraživanjima obuhvata nešto više od 40 posto ukupnogbroja radnih mjesta, nije u fokusu interesovanja regionalne i lokalne situacione analize i akosiva ekonomija ima utjecaj na rezultate ovog istraživanja. Razlog za to se čini manje logičan aviše pragmatičan i ima najmanje dva elementa:1. U dizajnu Strategija ljudskih resursa, uključujući i strategije zapošljavanja, podrškelokalnim preduzećima i pojedincima bi se trebala fokusirati na formalni dioekonomije. Problematično je podržavati one koji manje više namjerno ne učestvujuuformalnim ekonomskim tokovima;2. U mnogim slučajevima, razlog sudjelovanja u sivoj ekonomiji, nije namjerno nepodržavanje razvoja moderne demokratske države, već je više uslovljenoinstitucionalnom nefleksibilnošću, uključujući administrativne i zakonske nedostatkekoji stvaraju administrativne probleme uposlenicima (ništa manje ni u malim isrednjim preduzećima) kao i nekompletan, nepraktičan ili diskriminirajući poreskisistem. Kako su ove procedure politički produkt, one su van područja djelovanjastrategija ljudskih resursa.Međutim, pri izradi strategije siva ekonomija, kao značajan genrerator zaposlenosti mora bitiuzeta u obzir.Pored metodoloških problema, tj. nekonzistentnosti i neuporedivosti podataka, neki bitnipodaci nephodni za sveobuhvatnu analizu regionalnih i lokalnih ekonomskih potencijala,uključujući sljedeće:• Veličinu regionalnih i lokalnih preduzeća, vlasništvo, ekonomski sektor• Lokalno stanovništvoo Po spoluo Starostio Stečenom obrazovanju• Procjene internacionalne migracije• Procjene inter-regionalne i inter-lokalne migracije (ulaz-izlaz)• Procjene o osobama koje rade van svog mjesta stanovanja• Otvorene pozicije po vrstama posla na regionalnom i lokalnom nivou• Protok radnika u preduzećima po vrstama posla na regionalnom i lokalnom nivou48 IMF Državni izvještaj, No. 04/5473

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Zbog svega navedenog, preporuka je da se napravi plan za implementaciju strategijakoje će zadovoljiti zahtjeve modernog ekonomskog planiranja i izvještavanja usmislu stvaranja (prikupljanja) najbitnijih i osnovnih statističkih podataka koji će bitiu skladu sa internacionalnim standardima.74

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________2. Izvršni sažetakPet kantona (polovina od ukupno deset kantona u Federaciji BiH) je naseljeno sa gotovo 80posto ukupne populacije u Federaciji. Istih pet kantona je doživjelo porast broja stanovnika,porast dva puta veći od prosječnog porasta u Federaciji, koji ukazuje na trend kretanjastanovništva ka većim gradovima.Tuzlanski Kanton i Unsko-Sanski Kanton su iskusili smanjenje broja stanovnika; Unsko-SanskiKanton ima najveći broj stanovnika i zajedno sa Tuzlanskim kantonom čini više od jednetrećine ukupnog broja stanovništva u Federaciji. Ovo istraživanje nadalje jasno pokazuje da jeKanton Sarajevo bilježi daleko najveći rast broja stanovnika.Također, istraživanje pokazuje da je smanjenje broja stanovnika u Tuzlanskom Kantonuuglavnom uzrokovano smanjenjem broja stanovnika u nekim manje naseljenim opštinama,dok se u dvije najviše nastanjene opštine, Tuzla i Živinice, broj stanovnika u manjoj mjeripovećao. Isto se dešava i u Unsko-Sankom Kantonu, gdje dvije najnaseljenije opštine imajuporast broja stanovnika i gdje je smanjenje broja stanovnika tog kantona uzrokovanoodljevom stanovništa iz dvije opštine, Sanski Most i Velika Kladuša.Udio zaposlenog stanovništva je sličnan u svim kantonima – sa nešto manjim brojem odprosječnog u Kantonu 10. Pale u Bosansko Podrinjskom kantonu imaju najmanji udio radnosposobne populacije – 55 posto, dok Dobretići u Srednjobosanskom kantonu imaju najveći(75.5 posto). Srednjobosanski kanton ima veoma mali udio mlađe populacije u ukupnomstanovništvu, tj. djece do 14 godina (samo 3.2 posto). Najmanji udio stanovnika ove dobi (od0-14 godina) je u opštini Ravno u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (1.6 posto). OpštinaBužim u Unsko-sanskom kantonu ima najveći udio djece (27.4 posto).Najveći udio stanovništva starijeg od 65 godina je u opštini Bosansko Grahovo u Kantonu 10,kantonu koji generalno ima najveći udio stanovnika preko 65 godina. Najmanji udiostanovništva preko 65 godina starosti je u opštini Tešanj u Zeničko-dobojskom kantonu (7.2posto od ukupnog broja stanovnika). Bužim je druga opština sa najmanjim udjelomstanovništva preko 65 godina (7.9 posto).Istraživanje starosne strukture stanovništva ukazuje potrebu za selektivnom poticajem tržištarada i zapošljavanja usmjerenog ka specifičnim regionalnim i lokalnim potrebama To namgovori, da relativno velika grupa starijih osoba u pojedinim regijama treba više socijalnih izdravstvenih usluga, dok će regije / kantoni / opštine sa relativno velikim udjelom mlađepopulacije trebati više predškolskih institucija, škola, kulturnih i sportskih dvorana i slično,čime se obezbjeđuje stabilnost radne snage (roditelja djece). Drugim riječima, fleksibilna javnauprava bi trebala usmjeriti svoje aktivnosti u skladu sa demografskom strukturom.Istraživanje o populaciji nije sveobuhvatno zbog nedostatka informacija o među-kantonalnojmobilnosti. Istraživanju nedostaje analiza vremenskih serija, gdje bi se koristili podaci krozduži vremenski period. Međutim, istraživanje ukazuje na kretanje stanovništva prema glavnimgradovima, centrima – trendu koji se dešava i u drugim zemljama jugo-istočne Evrope, ali netako dramatičnom brzinom.Trgovinski deficit u FBiH ukazuje na probleme tranzicije, od centralizovane ekonomije katržišnoj ekonomiji, gdje izbor pojedinačnog kupca nije dat planski. Izvoz dobara i usluga sepovećao od nekih 20 posto BDP-a na 30 posto u zadnjih šest godina, dok se uvoz uglavnom75

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________kretao oko 67 posto BDP-a sa jednom iznimkom u 2005 godini kada se uvoz naglo povećao na77 posto BDP-a. Gotovo sve nove tržišne ekonomije iskusile su veliki trgovinski deficit i ako nitijedna u istim razmjerima kao FBiH (osim dvije nove države članice EU, Rumunija i Bugarska).Jasna je potreba za povećanjem izvoza kroz razvoj konkurentnih proizvoda, boljukomunikacijsku i tehnološku infrastrukturu, te kroz generalni porast nivoa znanja i vještinaradne snage.Godišnji rast BDP U FBiH ima relativno visoku stopu (veći od prosječnog u EU u svimekonomskim sektorima), koja ukazuje na smanjenje tranzicionog pritiska. Rast BDP-a od 6 do8 posto ukazuje na potencijal jedne ekonomije, tj. mogući profit koje investitori lako moguostvariti.Istraživanje ukazuje na pozitivnan trend promjene poslovne klime, koji se manifestira krozznačajan godišnji rast (8.6 posto) broja otvorenih preduzeća za 2006 godinu. Jedino se brojzanata u Posavskom kantonu smanjio za 5 posto. Broj privatnih prvnih subjekata se povećao uprosjeku 8.7 posto.Istraživanje dalje ukazuje na potrebu povećanja produktivnosti kako bi ubrzao procestranzicije i smanjili negativni efekti ovog procesa. Istraživanje vezano za produktivnost usektorima signalizira na hitnu potrebu za novim i boljim, produktivnijim vještinama i znanjimaradne snage. Podatak o visokoj produktivnosti poljoprivrede u FBiH, treba uzeti sa velikomrezervom zbog toga što preko 80 posto svih zaposlenih u poljoprivredi radi u neformalnojekonomiji. Pozitivan znak je relativno velik nivo produktivnosti u finansijskom sektoru.Iskustvo pokazuje da je moderni finansijski sektor prva i polazna tačka za ubrzan ekonomksirazvoj, jer olakšava finansijske tokove za ostatak ekonomije.Zabrinjavajuća je veoma niska produktivnost u sektoru proizvodnje, sekroru je osnova zaukupni ekonomski razvoj, kao i osnova za povećnje izvoza. Isto važi i za nisku produktivnost ugrađevinskom sektoru, koji treba omogućiti modernizaciju fizičke infrastrukture u zemlji.Istraživanje ukazuje na investicionu atraktivnost FBiH, jer su troškovi radne snage u FBiHrelativno niski. Međutim, potrebno je osigurati da povećanje plaća ne remeti osjetljivuekonomiju, te da porast plata ne utječe negativno na konkurentnost ekonomije - osiguratiadekavtanu kombinaciju stopa rasta produktivnosti, zapošljavanja i plaća.Kao primjer, Sektor E (energija) pokazuje rast u udjelu BDP-a i rast u zapošljavanju (koji jeindikator potražnje tržišta rada) sa povećanjem produktivnosti od 2.3 posto (od 2004 godine),koji bi opet trebao ostaviti prostora za povećanje plaća ne više od 2.3 posto ukoliko ne želimoda naudimo osjetljivoj ekonomiji ovog sektora. Međutim, iz nekog razloga, plaće u sektoru zaenergiju su porasle za 24.7 posto što je samo dodatni teret u procesu tranzicije.Nastavljajući istu liniju argumentacije, građevinarstvo je moglo obezbijediti nešto više plaće(12.5 posto u usporedbi sa porastom produktivnosti od 13.6 posto), a isto važi i za trgovinskisektor. Finansijsko posredovanje je također moglo obezbijediti povećanje plaća (5.6 posto uusporedbi sa porastom produktivnosti od 22.7 posto), dok je zdravstvena i socijalna skrbmogla obezbijediti manje povećanje plaća.U nekim drugim sektorima, plaće su se povećale mnogo brže nego produktivnost, što može bitiveoma štetno za ekonomiju ovih sektora jer smanjuje povrat na kapitalna ulaganja. Što se tičedrugih sektora, čini se da ne postoji potražnja na tržištu rada: ribolov/ribogojstvo, proizvodnjai ugostiteljstvo (hoteli i restorani).76

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Istraživanje o upisu u školu, prema tipu škole i kantonu, za dvije uzastopne školske godine,2005/2006 i 2006/2007 godina, daje sljedeće generalne zaključke:• Veliki porast broja upisanih učenika u gimnazije u Posavskom kantonu rezultat jeznačajnog povećanja upisa učenika u opštini Orašje. U principu, procenat upisanihučenika ženskog spola čini 60-63 posto od ukupnog broja upisanih u gimnazije;• Sarajevo je jedini centar koji ima škole za obuku nastavnika. Upis u te škole sesmanjio drastično u 2006/2007 godini u odnosu na 2005/2006 godinu;• U Zapadno-hercegovačkom kantonu je došlo do povećanja upisa na tehničke školeod 8.1 posto. U principu, oba spola su zastupljena jednako;• Model upisa u srednje stručne škole pokazuje da je najveći broj upisanih učenikamuškog spola.• U svim kantonima je došlo do smanjenja broja upisanih učenika;• Upis u srednje škole za djecu sa posebnim potrebama (specijalne srednje škole) pokantonima ima trend smanjenja. Ukupan broj studenata u specijalnim srednjimškolama u Federaciji je 337, većina njih su muškog spola.Broj učenika po jednom nastavniku varira od 11 do 21. Relativno nizak broj učenika po jednomnastavniku, pod odeđenim okolnostima se smatra pozitivnim, pošto manji broj učenikaomogućava vođenje individualno dizajniranih kurseva od kojih učenici imaju veću korist. Sdruge stran nastava sa malim brojem učenika u razredu povećava troškove obrazovnogsistema.Međutim, korist od razreda sa malim brojem učenika zavisi isključivo od dizajna i kvalitetapredavanja (nastave) Također se postavlja pitanje minimalnog broja učenika, jer je potrebanodređen broj učenika kako bi se zadržala mogućnost održavanja profesionalanog i adekvatanogpredavanja, odnosno kako bi se zadržali potrebni uslovi učenja.Analizirajući prosjeke u kantonima, neke škole su blizu kritične granice omjera učenika inastavnika, te shodno tome, kvalitet nastave može biti doveden u pitanje. Ukoliko je to slučaj,to bi mogao biti indikator nefleksibilnosti obrazovnog sistema, slabe ekonomike obrazovanja,pa i slabih rezultata u smislu sticanja znanja.Najveći udio učenica (u odnosu na ukupan broj učenika) je u tekstilnim, uslužnim, trgovinskimi školama za adminstrativna zanimanja, dok su učenice veoma malo zastupljene u tehničkim ilisrednjim stručnim školama. Učenice su nadprosječno zastupljene u gimnazijama i učiteljskimškolama. I dalje, učenici muškog spola su u najvećem broju zastupljeni u tradicionalnimdisciplinama mehaničkog i električnog inžinjerstva, gradnje i građevinarstva, prevoza istolarstva.Bitno pitanje u ovom kontekstu je da li odabir vrste obrazovanja, u smislu brojnosti, odgovaratrenutnoj i budućoj potražnji na tržištu rada u FBiH? Na pitanje se ne može dati odgovor bezprocjene tržišta rada i njegovog potencijala. U skladu sa ovim do sada, potrebno je istraživanjekvalifikacija kako bi se procijenio trenutni sadržaj i kvalitet obrazovanja koji nudi obrazovnisektor. Oba pitanja su van domašaja ovog ne-terenskog istraživanja koje se zasniva samo nazvaničnim statističkim podacima. Potrebna su mnogo primjerenija istraživačka sredstva kako bise istražila transformacija diplomaca na tržište rada.Prosječna stopa učenika koji ne završe srednje škole je 2.4 posto u FBiH. Tendencijanapuštanja škola je nešto više izražena među muškim učenicima, što je u potpunosti u skladu78

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________sa iskustvom iz drugih zemalja EU i Balkana. Međutim, prosjek od 2.4 posto je nešto niži upoređenju sa drugim zemljama jugo-istočne Evrope (koje nisu članice EU).Prosječna stopa učenika koji ne završe srednju školu je nešto viša u Unsko-sanskom kantonu upoređenju sa prosjekom u FBiH za oba spola, a najniža u Zapadno-hercegovačkom kantonu.Stopa učenika koji ne završe srednju školu je najniži u Tuzlanskom kantonu. Kanton Sarajevo,koji ima najveći broj srednjih škola u FBiH, ima prosječnu stopu učenika koji nisu završilisrednju školu istu kao što je prosječna stopa u FBiH. Čini se kao da umjetničke škole, srednjestručne škole i vjerske škole imaju veće stope učenika koji su napustili srednju školu odprosjeka. Ovo važi za studente oba spola.Tendencija napuštanja škola je neravnomjerno distribuirana u različitim obrazovnim profilimaškola. Ugostiteljstvo–turizam i trgovina (obje stručne srednje škole) imaju duplo veću stopunezavršenih učenika nego prosjek svih srednjih škola u FBiH. Isto važi i za stolarske iumjetničke škole.Statistika nije u mogućnosti da objasni razloge razlike u stopama onih koji ne završe srednjuškolu među sektorima iz razloga što statistika daje samo kvantitativne informacije.Preporučuje se implementacija procedura evaluacije i postavljanje implementacionog plana zastandarde osiguranja kvalitete za cjelokupni obrazovni sistem u FBiH kako bi se iz toga ispitalikvalitativni razlozi za nezavršavanje srednjih škola.Istraživanje učenika koji su se upisani u srednje škole u 2006/2007 godini pokazuje da sustudenti ženskog spola više skloni nego učenici muškog spola da upišu visokoškolskeobrazovne ustanove. Studenti koji su se upisali u privatne visoko-školske ustanove otprilike 1posto ukupnog broja studenata u prosjeku. Iznimka je Kanton Sarajevo, gdje je 2.4 postostudenata od ukupnog broja upisano u privatne visoko-školske obrazovne institucije.Vjerovatnoća upisivanja studenata u srednje škole je neravnomjerno raspoređena u Federacijiiz razloga što distribucija studenata po kantonima ni na koji način ne oslikava distribucijucjelokupne populacije. Studenti iz Kantona Sarajevo obuhvataju 30 posto od ukupnog brojastudenata, ali samo 18 posto od ukupne populacije (uključujući studente). Procenat studenataiz Kantona 10 čini samo polovinu ukupnog broja koji se očekuje da bude ekstreman, iako uprincipu, iz istraživanja o brojnosti ukupne populacije, svi kantoni, osim Tuzlanskog kantona iveć pomenutog Kantona Sarajevo ima manje studenata nego očekivano.Nije začuđujuće da studenti izabiru univerzitete koji se nalaze blizu njihovog mjestastanovanja. Vrlo tipično je da studenti koji već žive u Kantonu Sarajevo, biraju Univerzitet uSarajevu u većem broju nego studenti koji žive u drugim univerzitetskim centrima. Ovaj modelmože biti objašnjen velikim ponudom, velikim brojem različitih fakulteta pri Univerzitetu uSarajevu. Bilo kako bilo, i usprkos tipičnosti ovaj model ukazuje na postojanje nejednakihmogućnosti za studente, a koja bi opet mogla voditi ka nejednakoj distribuciji obrazovnihprofila na duži period. Ako ništa, istraživanje upućuje na podrobnije ispitivanje razloga za ovajmodel.79

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________3. Demografski podaciAnaliza demografskih podataka je očigledno od vitalnog značaja za istraživanje ljudskihresursa. Polazna tačka istraživanja demografskih podataka je istraživanje potencijala i obima, iukoliko se ulože potrebni napori da se omogući najbolja informacija,slijedi funkcionisanjetržišta rada bez problema koje će biti vidljivo kroz jednostavan pristup funkcionalnoj igeografskoj mobilnosti radne snage, i bez daljih restrikcija i barijera na produktivan načinupotreba radne snage i ideje. Samim tim, istraživanje osnovnih demografskih podataka jeistraživanje o prostornim i demografskim neispravnostima lokalnih, regionalnih i nacionalnihekonomija.Tabela 3.1. prikazuje demografsku sliku po kantonima u 2006 godini u odnosu na ukupnupopulaciju u kantonima do 2005 godineTable 3.1 Naseljenost po kantonima, 2005 i 2006 godinaBrojnost i promjene broja stanovnikaKantonUkupnanaseljenost2005Ukupnanaseljenost2006Distribucija2006Promjenanaseljenosti2005/2006Unsko-sankikanton 288935 287624 12.4% -1311 -0.5%Kanton Posavski 41436 41264 1.8% -172 -0.4%Tuzlanski Kanton 496885 496280 21.3% -605 -0.1%Zenicko-dobojskiKanton 401401 401590 17.3% 189 0.0%Bosansko-Podrinjski Kanton 34508 33717 1.4% -791 -2.3%Srednjobosanskikanton 256175 256191 11.0% 16 0.0%Hercegovacko-NeretvanskiKanton 228649 227630 9.8% -1019 -0.4%Zapadno-HercegovackiKanton 83570 82082 3.5% -1488 -1.8%Kanton Sarajevo 410031 418891 18.0% 8860 2.2%Kanton 10 82402 82197 3.5% -205 -0.2%FEDERACIJA BIH 2323992 2327466 100.0% 3474 0.1%Izvor: Naše procjene bazirane na podacima Federalnog zavoda za statistiku, podaci o kantonimaRastnaseljenosti2005/2006Tabela daje podatke o strukturi populacije u Federaciji BiH. Pet kantona (polovina od ukupnodeset kantona u Federaciji BiH) je naseljeno sa gotovo 80 posto ukupne populacije uFederaciji. Istih pet kantona je doživjelo porast broja stanovnika, porast dva puta prosječnogporasta u Federaciji, koji ukazuje na model promjenja broja stanovnika i koji bi mogao bitislika opšteg kretanja ka glavnim gradovima.I Tuzlanski Kanton i Unsko-Sanski Kanton su doživjeli smanjenje broja stanovnika; Unsko-Sanski Kanton ima najveći broj stanovnika i zajedno sa Tuzlanskim kantonom čini više odjedne trećine ukupnog broja stanovništva u Federaciji. Ovo istraživanje nadalje jasno pokazujeda je Kanton Sarajevo ima daleko najveći rast broja stanovnika.80

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Tabela pokazuje da je smanjenje broja stanovnika u Tuzlanskom Kantonu uglavnomuzrokovano smanjenjem broja stanovnika u nekim manje naseljenim opštinama, dok se u dvijenajviše nastanjene opštine, Tuzla i Živinice, broj stanovnika u manjoj mjeri povećao. Istimodel se dešava i u Unsko-Sankom Kantonu, gdje su dvije najviše naseljene opštine doživjeleporast broja stanovnika i gdje je osnovni pad naseljenosti tog kantona uzrokovan odljevomstanovništa iz dvije opštine, Sanski Most i Velika Kladuša.Tabela 3.2. prikazuje stanovništvo po različitim starosnim skupinama i njihovu zastupljenostdok tabela 3.3. prikazuje promjene u broju stanovništva određene starosne dobi. Ovimtabelama su nadalje dodate tabele A5.17 i A5.18 u Aneksu koje pokazuju varijacije unutarkantona.Tabela 3.2 Stanovništvo grupisano po starosnoj dobi po kantonima, 2005 i 2006 godinaBrojnost po starosnim skupinama2005 20060 – 14 15-640 – 14KANTON god god 65+ god god 15-64 god 65+ god101 19.8% 69.2% 11.0% 19.8% 69.2% 11.0%102 14.6% 69.7% 15.7% 14.6% 69.7% 15.7%103 18.4% 68.9% 12.7% 18.4% 68.9% 12.7%104 19.5% 68.7% 11.9% 19.0% 68.7% 12.4%105 14.2% 67.1% 18.7% 14.2% 67.1% 18.7%106 19.8% 66.9% 13.3% 19.8% 66.9% 13.3%107 16.5% 66.5% 16.9% 16.5% 66.5% 16.9%108 18.4% 66.9% 14.7% 18.3% 67.0% 14.7%109 16.9% 66.7% 16.4% 17.0% 66.6% 16.3%110 13.6% 64.7% 21.7% 13.6% 64.7% 21.7%Ukupno 18.2% 67.8% 14.0% 18.1% 67.8% 14.1%Izvor: Naše procjene bazirane na podacima Federalnog zavoda za statistiku, podaci po kantonimaBilješka: Pogledati Aneks 4 za kodoveTabela 3.3 Promjene broja stanovništva po starosnoj dobi po kantonima,poređenje2006 godine u odnosu na 2005KANTONgod0 - 14god15-64god65+ Ukupnogod0 - 14god15-64god65+ Ukupnoabs Abs abs Abs % % % %101 -193 -945 -173 -1311 -0.3% -0.5% -0.5% -0.5%102 -24 -119 -29 -172 -0.4% -0.4% -0.4% -0.4%103 -58 -440 -107 -605 -0.1% -0.1% -0.2% -0.1%104 -1947 145 1991 189 -2.5% 0.1% 4.2% 0.0%105 -112 -536 -143 -791 -2.3% -2.3% -2.2% -2.3%106 9 4 3 16 0.0% 0.0% 0.0% 0.0%107 -193 -682 -144 -1019 -0.5% -0.4% -0.4% -0.4%108 -325 -959 -204 -1488 -2.1% -1.7% -1.7% -1.8%109 1865 5711 1284 8860 2.7% 2.1% 1.9% 2.2%110 -23 -128 -54 -205 -0.2% -0.2% -0.3% -0.2%Ukupo -1001 2051 2424 3474 -0.2% 0.1% 0.7% 0.1%Izvor: Naše procjene bazirane na podacima Federalnog zavoda za statistiku, podaci po kantonimaBilješka: Pogledati Aneks 4 za kodove81

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Ovi podaci ne ukazuju na bilo kakav model većih promjena u broju stanovništva određenestarosne dobi, jer promjene slijede generalni trend prikazan u tabeli 3.1. Iz tog razloga, teškoje dati modele kretanja koji su bazirani na ekonomskim potencijalima i potencijalima tržištarada.Zastupljenost zaposlenog stanovništva je slična u svim kantonima – sa nešto manjim brojemod prosječnog u Kantonu 10. Pale u Bosansko Podrinjskom kantonu ima okvirno najmanji dioradno sposobne populacije – 55 posto, dok Dobretići u Srednjobosanskom kantonu ima najveći(75.5 posto). Drugi spomenuti kanton ima veoma mali broj stanovništva, tj. djece do 14godina (samo 3.2 posto). Najmanji broj stanovnika ove dobi (od 0-14 godina) je u opštiniRavno u Hercegovačko-neretvanskom kantonu (1.6 posto). Opština Bužim u Unsko-sanskomkantonu ima najveći broj djece (27.4 posto).Najviše stanovnika starijih od 65 godina nalazi se u opštini Bosansko Grahovo u Kantonu 10,kantonu koji generalno ima najveći broj stanovnika preko 65 godina. Najmanje stanovnikapreko 65 godina starosti je smješteno u opštini Tešanj u Zeničko-dobojskom kantonu (7.2posto od ukupnog broja stanovnika). Bužim je drugi po malom broju stanovnika preko 65godina sa postotkom od 7.9.Analiza demografskih trendova je ograni;ena nedostatkom podataka među-kantonalnojmobilnosti radne snage. Istraživanju nedostaje duža vremenska serija, gdje bi se koristilipodaci kroz duži vremenski period, te na taj način omogućili pouzdani trendovi i zaključci.Međutim, istraživanje ukazuje na kretanje radn snage prema većim centrima, što je uobičajantrend u zemljama jugo-istočne Evrope.82

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________4. Ekonomski pokazateljiPoglavlje o ekonomskim pokazateljima ukazuje na osnovne ekonomske potencijale u FBiH.Dijagram 4.1. pokazuje trgovinski deficit u odnosu na procenat BDP-a FBiH u periodu od 2001do 2006 godine. Trgovinski deficit je dalje objašnjen u tabeli 4.1.Dijagram 4.1 Izvoz i uvoz FBiH u odnosu na procenat BDP-aperiod 2001 do 2006 godina90.0%80.0%70.0%60.0%50.0%40.0%30.0%20.0%10.0%0.0%IZVOZUVOZ2001 2002 2003 2004 2005 2006Izvor: Statistički godišnjak/ljetopis 2007 godine i naše kalkulacijePrema tabeli 4.1. izvoz dobara i usluga se povećao od nekih 20 posto BDP-a na 30 posto uzadnjih šest godina, dok se uvoz uglavnom kretao oko 67 posto BDP-a sa jednom iznimkom u2005 godini kada se uvoz naglo povećao na 77 posto BDP-a. Prema tome, trgovinska bilancaima dobar godišnji deficit.Table 4.1 Izvoz i uvoz i trgovinska bilanca dobara i uslugakao procenat BDP-a u periodu 2001 do 2006 godina2001 2002 2003 2004 2005 2006IZVOZ 20.5% 17.5% 20.1% 22.2% 25.5% 29.1%UVOZ 67.2% 64.7% 64.4% 66.8% 77.2% 66.8%TRGOVINSKA BILANCA -46.7% -47.2% -44.3% -44.6% -51.7% -37.6%Izvor: Statistički godišnjak/ljetopis 2007 godine i naše kalkulacijeTrgovinski deficit u FBiH pokazuje probleme tranzicije od centralizovane ekonomije ka tržišnojekonomiji gdje izbor pojedinačnog potrošača nije dat planski. Kako bi ovo pokazali, tabela 4.2.objašnjava trgovinsku bilancu za razne zemlje u istom vremenskom period kao u tabeli 4.1.Očigledno, gotovo sve nove tržišne ekonomije dožive deficit trgovanja, iako niti jedna u istimrazmjerima kao FBiH (osim dvije nove države članice EU, Rumunija i Bugarska).Važnost poticaja lokalne ekonomije kako bi se nosila sa izazovima konkurentnih ekonomija jetakođer naglašena. Pouka iz gore rečenog nije potreba za smanjenje uvoza, koji će samo jošviše usporiti proces tranzicije, nego povećanje izvoza kroz razvoj konkurentnih proizvoda, boljukomunikacijsku i tehnološku infrastrukturu, i ne manje bitno, kroz generalni porast nivoavještina radne snage.83

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Tabela 4.2 Trgovinska bilanca dobrima i uslugama za izabrane zemljekao procenat BDP-a uperiodu 2001 do 2006 godina2001 2002 2003 2004 2005 2006FBiH-46.7%-47.2%-44.3%-44.6%-51.7%-37.6%AT 3.1% 4.9% 3.6% 4.5% 5.2% 6.3%BE 4.6% 5.3% 5.4% 5.6% 5.2% 5.1%BG-12.6%-13.0%-17.8%-20.2%-24.5%-30.7%CH 6.2% 6.6% 5.9% 6.4% 7.0% 8.7%CY 1.0% -1.2% -1.0% -3.3% -2.5% -3.6%CZ -6.7% -9.0% -9.9% -9.1% -3.4% -3.1%DE 3.0% 5.0% 4.2% 5.5% 6.0% 7.0%DK 6.1% 5.0% 5.2% 3.1% 2.0% -0.4%EE -7.8%-11.0%-13.1%-13.1%-10.5%-18.6%ES -3.1% -3.7% -4.5% -6.4% -8.1% -9.3%EU25 1.0% 1.2% 0.6% 0.7% 0.6% 0.7%EU27 0.9% 1.1% 0.6% 0.5% 0.4% 0.4%FI 11.4% 11.4% 9.4% 10.3% 9.0% 11.1%FR 1.1% 1.1% 0.4% -0.5% -1.1% -1.6%GR-11.4%-12.6%-14.3%-14.7%-13.8%-15.1%HR -7.6%-13.7%-14.8%-14.4%-13.9%-14.4%HU -1.1% -3.4% -5.9% -4.7% -0.8% 3.2%IE 16.0% 18.0% 19.1% 18.8% 16.6% 16.4%IS -1.2% 1.1% -2.1% -4.3%-12.9%-19.0%IT 1.2% 0.3% -0.5% -0.3% -0.6% -0.6%JP 1.1% 1.8% 2.5% 3.3% 3.5% 4.4%LT-10.0%-10.1%-12.0%-18.6%-19.9%-22.0%LU 20.2% 21.3% 20.5% 21.7% 22.1% 25.8%LV-10.0% -9.5%-13.2%-17.0%-15.5%-21.3%MK 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0%MT -2.7% 3.0% -2.7% -4.3% -6.6% -5.4%NL 4.9% 5.4% 5.2% 7.0% 7.6% 7.1%NO 12.9% 12.3% 11.6% 8.9% 6.2% 3.9%PL -2.6% -2.1% -0.7% -1.2% -0.1% -1.0%PT-10.7% -9.9% -8.4% -9.7%-10.5% -9.3%RO-11.7%-10.4%-14.7%-19.9%-26.0%-35.0%SE 8.8% 9.7% 10.0% 12.2% 12.5% 13.4%SI -1.7% -0.6% -2.7% -3.4% -1.4% -1.4%SK -6.9% -6.2% -0.2% -1.0% -2.9% -0.3%TR 3.2% 2.2% -0.7% -4.7% -5.9% -5.5%84

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________UK -3.7% -5.0% -5.0% -5.7% -5.6% -5.7%US -4.4% -5.1% -5.4% -6.0% -6.1% -6.0%Izvor: EUROSTAT, Statistički godišnjak/ljetopis 2006 i 2007 godina i naše kalkulacijeTabela 4.3 pokazuje godišnje stope rasta BDP-a za razne zemlje upoređujući ih sa FBiH. Tabelaukazuje na visoku stopu rasta FBiH i koja signalizira smanjenje pritiska u procesu tranzicije.Koliko god gruba procjena bila, iskustvo pokazuje da rast BDP-a od 6 do 8 nadalje pokazujepotencijal jedne ekonomije, t.j. neiskorišteni profit koje investitori lako mogu ostvariti..Tabela 4.3 Godišnja stopa rasta BDP-a za izabrane zemlje period 2004 do 2006 godina2004 2005 2006FBiH 5.5 4.0 8.6AT 2.3 2.0 3.3BE 3.0 1.7 2.8BG 6.6 6.2 6.1CH 2.5 2.4 3.2CY 4.2 4.0 4.0CZ 4.5 6.4 6.4DE 1.1 0.8 2.9DK 2.3 2.5 3.9EE 8.3 10.2 11.2ES 3.3 3.6 3.9EU25 2.5 1.8 3.0EU27 2.5 1.9 3.0FI 3.7 2.8 4.9FR 2.5 1.7 2.0GR 4.6 3.8 4.2HR 4.3 3.3 4.8HU 4.8 4.1 3.9IE 4.4 6.0 5.7IS 7.7 7.1 4.2IT 1.5 0.6 1.8JP 2.7 1.9 2.4LT 7.3 7.9 7.7LU 4.9 5.0 6.1LV 8.7 10.6 11.9MK 4.1 4.1 3.1MT 0.2 3.4 3.4NL 2.2 1.5 3.0NO 3.9 2.7 2.2PL 5.3 3.6 6.2PT 1.5 0.9 1.3RO 8.5 4.2 7.9SE 4.1 3.3 4.1SI 4.4 4.1 5.7SK 5.2 6.6 8.5TR 8.9 7.4 6.1UK 3.3 1.8 2.9US 3.6 3.1 2.985

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Izvor: EUROSTAT, Statistički godišnjak/ljetopis 2006 and 2007 godine i naše kalkulacijeTabela sa stopama rasta BDP-a je dalje razrađena u tabeli 4.4.5 u Statističkom Aneksu kojigovori o bruto stopi GVA u ekonomskim sektorima za izabrane Evropske zemlje i FBiH, 2006godina (Indeks 2003=100).Tabela 4.4. pokazuje rast broja firmi u periodu od 2005 do 2008 godine. Također, tabelapokazuje da se porast broja firmi uglavnom desio u periodu od 2005 do 2006 godine. Jedino sebroj zanata u Posavskom kantonu smanjio za 5 posto. Zanati obuhvataju između 40 posto odukupnog broja otvorenih firmi u Posavskom kantonu do 66 posto u Srednjobosanskomkantonu. U principu, cjelokupni rast od 8.6 posto sugerira pozitivnu poslovnu klimu i pozitivanstav prema ekonomskom razvoju.Tabela 4.4 Registrovane firme u kantonima prema vrsti djelatnosti u periodu od 2005 do 2006godineApsolutni brojevi 2006 godina i stope rastaKANTONPravneFirme Zanati UkupnoPravneFirme Zanati Ukupno2006 2006 2006 RastRast2006Rast2006aps aps aps % % %Unsko-sanki kanton 3835 3438 7273 6.0% 4.9% 5.5%Kanton Posavski 789 543 1332 7.2% -5.1% 1.8%Tuzlanski Kanton 6573 8480 15053 7.8% 8.8% 8.4%Zenicko-dobojskiKanton 4406 7892 12298 10.0% 7.1% 8.1%Bosansko-PodrinjskiKanton 406 525 931 8.6% 8.7% 8.6%Srednjobosanskikanton 3154 6189 9343 9.4% 12.1% 11.2%Hercegovacko-Neretvanski Kanton 4209 5120 9329 9.4% 8.2% 8.8%Zapadno-HercegovackiKanton 2043 1923 3966 10.4% 6.0% 8.2%Kanton Sarajevo 9444 11270 20714 8.9% 8.6% 8.8%Kanton 10 1337 1708 3045 10.7% 15.7% 13.5%FEDERACIJA BIH 36196 47088 83284 8.7% 8.5% 8.6%Izvor: Naši proračuni bazirani na podacima Federalnog zavoda za statistiku, podatci po kantonimaTabela 4.5. pokazuje broj zanata i pravnih firmi po ekonomskim sektorima u 2006 godini,upoređujući ih sa podacima iz 2005 godine.Na kraju, tabela 4.5. pokazuje stope rasta (poređenje za 2006 i 2005 godinu) otvaranja firmipo ekonomskim sektorima. Broj pravnih firmi se povećao u prosjeku za 8.7 posto, što je usuprotnosti sa varijacijama u zanatstvu. Broj zanata u poljoprivredi se povećao za 75 posto,dok je broj zanata u finansijskom posredovanju pao na 66 posto. S druge strane, broj zanata ufinansijskom posredovanju nije velik.86

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Tabela 4.5 Registrovane firme po vrsti djelatnosti u 2005 i 2006 godiniApsolutni brojevi 2006 godina i stope rastaPravneFirme Zanati UkupnoPravneFirme Zanati UkupnoRast2006Rast2006Rast2006Rast2006Rast2006Rast2006abs abs Abs % % %A 742 1885 2627 9.9% 74.9% 49.9%B 29 29 58 7.4% 7.4% 7.4%C 174 10 184 7.4% 11.1% 7.6%D 4655 5399 10054 7.2% 8.7% 8.0%E 129 1 130 11.2% 0.0% 11.1%F 2215 1903 4118 8.4% 13.0% 10.5%G 11221 16113 27334 6.2% 6.0% 6.1%H 729 9183 9912 5.3% 6.3% 6.2%I 2130 4869 6999 5.1% 3.5% 4.0%J 247 16 263 10.3% -66.0% -3.0%K 3039 3545 6584 10.1% 10.3% 10.2%L 1785 0 1785 5.5% - 5.5%M 1019 488 1507 2.0% 8.0% 3.9%N 1260 646 1906 3.7% 4.9% 4.1%O 6791 2996 9787 18.6% 8.3% 15.3%P 1 4 5 0.0% 0.0% 0.0%FEDERACIJA BIH 36196 47088 83284 8.7% 8.5% 8.6%Izvor: procjene na osnovu Ureda Federalne statistike, podatci o kantonimaPogledati Aneks 1 za kodoveTabela 4.6 pokazuje potencijale FBiH kao i probleme dajući ugrubo procjenu produktivnosti zaizabrane Evropske zemlje u 2005 godini, upoređujući ih sa prosjekom u EU. FBiH treba uvelikoj mjeri povećati produktivnost kako bi ubrzala proces tranzicije. Očigledno, FBiH će sesuočiti sa istim problemom kao što su i Rumunija, Turska, Slovačka, Mađarska, i Baltičkedržave koje prolaze kroz velike reforme u obrazovnom sektoru i sektoru tržišta rada. Ovedržave su duži period provodile reformu finansijskog sektora, koji je još uvijek problem u FBiH.(t.j. u Bosni i Hercegovini).Tabela 4.6 pokazuje produktivnost u različitim sektorima. Informacije o pojedinačnimsektorima ukazuju na veliku potrebu za novim i boljim, produktivnijim vještinama. Ovi podaciukazuju na to da je produktivnost u poljoprivredi veća nego prosječna produktivnost ovogsektora u EU. Razlog tome je što je velika većina radnika u poljoprivredi neprijavljeno tj.zaposleno u neformalnom sektoru, te je procjena stvarne produktivnosti u ovom sektoru nanesto ispod 30 posto Eu prosjeka. Interesantan je relativno visok nivo produktivnosti ufinansijskom sektoru (sektori od J do K), što bi moglo ukazati na postojanje relativnomodernog privatnog finansijskog sektora. Iskustvo pokazuje da je moderni finansijski sektorprva i polazna tačka u tranziciji, jer olakšava finansijske tokove za ostatak ekonomije.Zabrinjavajuća je veoma niska produktivnost u sektoru proizvodnje (sektori C do E), koji bitrebao stvoriti osnovu za ubrzan razvoj ekonomije, kao i osnovu za povećan izvoz. Isto važi iza nisku produktivnost u građevinskom sektoru (sektor F) koji treba biti u stanju moderniziratiinfrastrukturu u smislu novih i boljih puteva i izgradnje objekata.87

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Tabela 4.6 Produktivnost:Indeksi produktivnosti na većem broju ekonomskih sektoraodabrane Evropske zemlje 2005 godina (Indeks EU25=100)INDEXEU25=100A-B C-D-E F G-H-I J-K L-P UKUPNOFBiH 158 16 22 30 54 28 26BE 205 151 143 134 112 118 131CZ 66 29 25 39 22 28 31DE 0 120 103 98 108 116 115DK 283 160 144 134 120 129 130EE 43 23 28 43 45 21 31EU25 100 100 100 100 100 100 100FI 180 166 116 143 109 94 124FR - - - - - - 127HU 106 29 25 30 41 33 32IT 157 89 97 119 101 102 104LU 145 143 129 173 146 156 171LV 19 20 27 38 40 21 25NL 209 145 122 119 82 105 111NO 285 386 124 150 139 123 173PL 18 30 51 45 34 33 31RO - - - - - - 13SI 34 49 51 59 49 73 54SK 105 31 33 24 22 19 26TR - - - - - - 29UK - - - - - - 146Izvor: EUROSTAT, Statistički godišnjak/ljetopis 2006 i 2007 godina i naše kalkulacijeBilješka: Pogledati Aneks 1 za kodove vezane za ekonomske sektoreNapominjemo da su gore navedene procjene bazirana na veoma grubim procjenama i razlikama u META podacima.Tabela 4.7 pruža uporedive podatke troškova rada u odnosu na prosječne troškove u EU.Međutim, zvanična statistika još uvijek nema adekvatne podatke u ovoj oblasti. Umjesto toga,koristili smo mjesečne prosječne neto plaće za FBiH, koje ne mogu biti direktno upoređene uslučaju FBiH poreza socijalnih doprinosa zaposlenih (koje se upoređuju). Međutim, izgleda uredu reći da su socijalni doprinosti manji teret ekonomiji nego plaće u FBiH, iz čega bi moglizaključiti da je čak i gruba procjena (mjera) bolja nego nikakva.Tabela 4.7 Mjesečne prosječne neto plaće u period 2002 do 2005 godina kao i prosječnimjesečni troškovi radne snage u izabranim Evropskim zemljama, 2005 godina (IndeksEU27=100)2002 2003 2004 2005FBiH 8.9 9.6 9.4 9.6EU (27 zemalja) 100.0 100.0 100.0 100.0Belgija 138.2 139.0 133.5 132.1Bugarska 7.0 7.2 7.3 7.7Češka Republika 27.7 27.7 28.9 32.0Danska 141.1 146.4 143.9 146.3Njemačka 129.2 132.0 129.2 127.0Estonija 20.2 21.7 22.4 23.9Grčka 66.5 70.8 - -88

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Španija 69.8 72.0 71.6 71.6Francuska 141.1 142.7 143.5 144.1Italija 104.5 - - -Kipar 61.6 65.6 65.4 68.0Latvija 13.0 12.8 13.4 14.5Litvanija 16.9 17.4 17.5 18.6Luksemburg - - 149.7 150.9Mađarska 26.3 27.3 28.8 31.7Malta 46.4 45.8 43.2 46.5Holandija 129.4 135.9 135.5 133.3Austrija 125.8 129.4 126.5 126.4Poljska 28.2 24.9 24.0 27.4Portugal 47.9 50.3 51.4 52.2Rumunija 9.0 8.8 9.3 12.0Slovenija 51.8 53.4 52.3 53.8Slovačka 18.7 20.2 21.9 23.5Finska 116.0 119.8 117.9 121.2Švedska 146.5 153.9 150.1 148.7Velika Britanija 140.0 130.0 132.3 136.6Island 122.5 132.0 136.0 161.4Izvor: EUROSTAT, Statistički godišnjak/ljetopis 2006 i 2007 godine i naše kalkulacijeIdući u ovom pravcu i upoređujući tabelu 4.7 i tabelu 4.6 koja daje podatke o produktivnosti,možemo zaključiti da postoji mogućnost investiranja u FBiH jer su troškovi radne snage u FBiHniži od produktivnosti. Ukoliko pogledamo iz suprotnog ugla i uzmemo je kao mjeru radničkogpovrata, možemo također zaključiti da ima prostora i za manja povećanja plaća u FBiH.Međutim, kako bi se osiguralo da povećanje plaća ne remeti osjetljivu ekonomiju, trebali binapraviti detaljniju kontrolu stopa rasta produktivnosti, zapošljavanja i plaća. Upravo ovo jeono o čemu govori tabela 4.8, koja pokazuje indekse BDP-a, zapošljavanja, produktivnosti iplaća u 2005 i 2006 godini u poređenju sa 2004 godinom u ekonomskim sektorima.Tabela 4.8 Sumirani podaci: GVA Indeksi, Zaposlenost, Produktivnost i Plaće u Ekonomskimsektorima (NACE31)Izabrane Evropske zemlje, 2005 i 2006 godina (Indeks 2004=100)BDP ZAPOSLENOST PRODUKTIVNOST PLAĆE2005 2006 2005 2006 2005 2006 2005 2006A 94.8 102.1 98.3 97.8 96.5 99.0 99.2 108.4B 138.4 122.9 92.6 79.9 149.4 212.8 123.2 110.9C 111.8 98.7 100.2 100.6 111.6 109.7 104.7 121.0D 103.7 114.9 95.6 93.1 108.5 128.0 105.7 111.0E 102.0 103.1 104.2 102.7 97.8 102.3 108.7 124.7F 109.3 105.3 97.4 101.3 112.2 113.6 103.1 112.5G 106.4 113.8 103.8 106.8 102.4 113.4 104.0 112.2H 101.5 110.7 101.7 93.5 99.9 120.2 101.9 111.4I 101.5 106.3 99.1 99.6 102.5 108.4 106.0 110.1J 112.1 119.3 104.1 109.0 107.7 122.7 103.4 105.6K 102.2 115.2 112.6 122.8 90.7 95.9 110.7 118.6L 104.6 105.6 97.3 96.9 107.4 114.0 104.8 117.0M 110.4 102.7 102.1 104.4 108.2 108.7 102.4 114.989

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________N 106.7 104.9 102.5 102.1 104.1 109.7 102.7 107.5O 106.8 120.0 105.7 110.5 101.1 116.0 109.5 111.5UKUPNO 104.3 109.5 100.0 100.3 104.2 113.8 104.5 113.1Izvor: EUROSTAT, Statistički godišnjak/ljetopis 2006 i 2007 godina i naše kalkulacijeBilješka: Pogledati Aneks 1 za kodove Ekonomskih sektoraNapominjemo da su gore izloženi podaci bazirani na veoma grubim procjenama i na razlikama u META podacima.Tabela 4.8 je očigledno sama po sebi veoma kompleksna. Kako bi se povećale plate trebamoosigurati da nam rast BDP-a to dozvoli, da je mogućnost zapošljavanja dostupna (pokazujućida ekonomija u okviru tog sektora ima potrebu za radnom snagom), dok bi mi osigurali dapovećanje plaća ne bude veće od stope rasta produktivnosti. Tako da iz ove tabele možemovidjeti sljedeće: Ukoliko se BDP i zapošljavanje povećava, mogli bi priuštiti više plaće, koje ćebiti u skladu sa produktivnosti. Naravno i obrnuto.Kao primjer, Sektor E (energija) pokazuje rast BDP-a i rast u zapošljavanju (koji je indikatorpotražnje tržišta rada) sa povećanjem produktivnosti od 2.3 posto (od 2004 godine), koji biopet trebao ostaviti prostora za povećanje plaća otprilike od 2.3 posto ukoliko ne želimo danaudimo osjetljivoj ekonomiji ovog sektora. Međutim, iz nekog razloga, plaće u sektoru zaenergiju su porasle za 24.7 posto što je samo dodatni teret u procesu tranzicije.Nastavljajući istu liniju argumentacije, Sektor F (građevinarstvo) je moglo obezbijediti neštoveče plaće (12.5 posto u usporedbi sa porastom produktivnosti od 13.6 posto), a isto važi i zaSektor G (trgovinski sector). Sektor J (Finansijsko posredovanje) je također moglo obezbijeditipovećanje plaća (5.6 posto u usporedbi sa porastom produktivnosti od 22.7 posto), dok jeSektor N (zdravstvena i socijalna skrb) mogla obezbijediti manje povećanje plaća.U nekim drugim sektorima, plaće su se povećale mnogo brže nego produktivnost, što može bitiveoma štetno za ekonomiju ovih sektora jer smanjuje povrat na kapitalna ulaganja. Što se tičedrugih sektora, čini se da ne postoji potražnja na tržištu rada: ribolov/ribogojstvo, proizvodnjai ugostiteljstvo (hoteli i restorani).Kada sumiramo poglavlje o ekonomskim pokazateljima, možemo zaključiti da ekonomija FBiHtreba biti ojačana kroz čvrsta ulaganja u vještine i kompetencije kako bi se ubrzao procestranzicije u modernu tržišnu ekonomiju. Trgovinska bilanca pokazuje da su potrošači u FBiH donekog stepena počeli proces tranzicije kupujući svoje proizvode na globalnom tržištu, ali mi jošuvijek čekamo na globalne potrošače, potrošače širom svijeta, da počnu kupovati proizvodeFBiH.Porast produktivnosti je potreban u svakom slučaju. Produktivnost u FBiH je veoma niska i onapredviđa dugotrajan proces tranzicije. Ulaganja u vještine su očajnički potrebna kako bi seubrzao ovaj proces. Na sreću, povećanje produktivnosti bi moglo ostaviti prostora i za ulaganjakao i za povećanja plaća bez nanošenja još veće štete osjetljivoj ekonomiju. U nekolikosektora, plaće se mogu povećati čak i više.90

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________5. Pokazatelji tržišta rada5.1 Registrovani zaposleniTabela 5.1.1 pokazuje broj registrovanih zaposlenih osoba po osnovnim ekonomskimsektorima u kantonima u 2006 godini i njihovoj brojnosti u kantonima 49 . Broj zaposlenih ugrađevinskom sektoru pokazuje velika varijacije iz razloga što je gotovo 30 posto radnikagrađevinske industrije registrovano u Kantonu Sarajevo.Značajna odstupanja u javnoj administraciji i odbrani; obaveznom socijalnom osiguranju(sector L u tabeli) su prisutna, obuhvatajući između 11.2 posto ukupnog broja uposlenih uBosansko-podrinjskom kantonu pa čak do 30 posto od ukupnog broja zaposlenih u Zapadnohercegovačkomkantonu.Tabela 5.1.1 Zaposlenost po glavnim ekonomskim sektorima (br. zaposlenih po kantonu)SEKTOR 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110A 3.4% 4.3% 3.5% 2.9% 1.0% 3.6% 2.5% 2.5% 0.9% 5.6%B 0.1% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.2% 0.2% 0.0% 0.0%C 0.4% 3.5% 12.3% 7.9% 0.1% 3.5% 0.3% 0.8% 0.1% 2.4%D 24.6% 14.6% 23.5% 30.4% 30.7% 30.5% 17.3% 17.5% 13.2% 20.2%E 2.7% 4.2% 3.8% 3.3% 3.3% 3.5% 6.4% 3.4% 3.9% 2.7%F 6.5% 2.3% 5.6% 7.1% 5.5% 3.7% 6.5% 6.4% 7.4% 6.7%G 14.7% 20.9% 11.8% 12.1% 11.2% 16.6% 15.3% 30.5% 13.9% 15.3%H 4.6% 3.6% 2.7% 3.5% 3.5% 3.7% 4.4% 2.5% 4.0% 4.2%I 5.2% 7.2% 7.1% 6.4% 5.3% 4.9% 8.9% 5.5% 9.2% 9.0%J 2.0% 1.4% 1.5% 1.1% 1.5% 0.9% 3.4% 1.5% 3.8% 1.9%K 1.6% 1.6% 1.8% 2.5% 1.5% 0.8% 3.3% 2.1% 5.2% 0.6%L 10.6% 15.9% 7.3% 6.8% 16.3% 8.3% 10.4% 10.7% 11.7% 10.6%M 11.7% 10.3% 9.4% 8.4% 8.9% 9.1% 8.7% 8.8% 8.8% 8.8%N 7.7% 8.3% 7.3% 5.9% 8.3% 8.0% 8.0% 4.6% 8.1% 8.3%O 3.8% 2.0% 2.1% 1.6% 2.8% 2.7% 4.3% 2.9% 7.2% 2.2%P 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.1% 0.0% 0.1% 0.0% 0.0%Q 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 1.2% 0.0%X 0.6% 0.0% 0.4% 0.0% 0.0% 0.1% 0.1% 0.0% 1.3% 1.6%Ukupno 100.0% 100.0% 100.0% 100.0% 100.0% 100.0% 100.0% 100.0% 100.0% 100.0%Izvor: Federalni zavod za statistiku, Statistički izvještaj 99, juli 2007 godine; naše procjeneBilješka: Pogledati Aneks 4 za kodoveBroj uposlenih u agrikulturi obuhvata manje od 3 posto od ukupnog broja uposlenih uFederaciji, što se mnogo razlikuje od situacije u drugim zemljama jugo-istočne Evrope. Kanton10 ima značajno veći broj zaposlenih u agrikulturi od prosjeka (lov i šumarstvo). Ipak, najvećibroj zaposlenih u ovoj industriji je u Tuzlanskom kantonu i Zeničko-dobojskom kantonu, iobuhvata više od 44 posto ukupno zaposlenih u agrikulturnom sektoru u Federaciji.Rudarstvo je najvećim dijelom zastupljeno u Tuzlanskom kantonu i Zeničko-dobojskomkantonu, obuhvatajući 86 posto od ukupnog broja zaposlenih u ovom sektoru. Ovo je globalna49 Pogledati dalje tabelu 3.4 I 3.5 u Statističkom Aneksu koji pokazuje apsolutne brojeve zaposlenih po sektorima u kantonima (tabela3.4) I procente zapošljavavnja u sektorima (tabela 3.5).91

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________slika, naravno, koja je takva uglavnom zbog relativno velikog broja zaposlenih u rudnicimauglja i treseta. Vađenje metalne rude je s druge strane veoma važan posao uSrednjobosanskom kantonu i Zapadno-hercegovačkom kantonu, dok Hercegovačkoneretvanskikanton i Kanton Sarajevo uglavnom zapošljavaju osobe na drugim rudarskimposlovima.Broj zaposlenih u proizvodnji je prikazan u tabeli 5.1.2.Tabela 5.1.2 Zapošljavanje u proizvodnji po kantonima, 2006 godina(broj zaposlenih po kantonima)SEKTOR 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110D015 26.5% 9.2% 9.8% 8.8% 7.4% 7.6% 15.8% 29.6% 31.9% 9.9%D016 0.0% 13.5% 0.2% 0.0% 0.0% 0.0% 3.1% 6.7% 3.5% 0.0%D017 12.4% 8.5% 0.4% 13.1% 0.0% 0.3% 3.9% 3.0% 3.1% 8.8%D018 2.5% 8.6% 11.2% 7.7% 0.3% 19.1% 4.2% 10.3% 3.5% 5.0%D019 2.9% 8.5% 13.1% 9.5% 2.5% 11.8% 1.0% 3.1% 3.6% 0.0%D020 18.8% 11.0% 7.7% 8.8% 2.3% 16.3% 4.5% 1.1% 4.7% 50.4%D021 0.2% 0.0% 0.7% 2.5% 0.0% 0.0% 1.7% 0.0% 0.0% 0.0%D022 0.9% 1.2% 1.3% 0.9% 0.3% 1.0% 2.7% 6.3% 9.3% 1.3%D023 0.0% 0.0% 6.3% 0.6% 0.0% 0.2% 0.0% 0.3% 0.1% 0.0%D024 0.3% 1.1% 6.0% 1.6% 33.8% 10.3% 0.5% 0.0% 5.4% 3.6%D025 4.9% 6.4% 3.0% 1.0% 6.4% 1.4% 0.8% 5.4% 2.3% 4.0%D026 5.8% 1.8% 6.2% 4.5% 0.7% 7.2% 9.4% 7.1% 3.7% 2.5%D027 0.0% 0.2% 0.2% 6.5% 0.0% 5.8% 13.9% 6.8% 4.4% 0.2%D028 4.8% 7.0% 11.1% 16.3% 24.9% 9.2% 19.5% 13.8% 7.4% 5.3%D029 7.3% 0.2% 7.7% 4.4% 15.4% 1.9% 2.9% 2.3% 4.6% 0.0%D030 0.0% 0.0% 0.5% 0.0% 0.0% 0.5% 0.2% 0.4% 1.4% 0.0%D031 1.2% 0.9% 1.5% 2.1% 0.0% 0.2% 0.2% 1.2% 1.5% 9.0%D032 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 0.0% 1.0% 0.7% 0.0% 0.0% 0.0%D033 3.1% 0.4% 0.1% 0.1% 0.2% 0.0% 0.8% 0.0% 0.8% 0.0%D034 1.4% 17.9% 2.2% 3.6% 0.0% 1.9% 2.7% 1.0% 3.3% 0.0%D035 0.0% 0.0% 1.0% 0.1% 0.0% 0.0% 9.3% 0.0% 0.5% 0.0%D036 6.9% 3.2% 9.4% 7.0% 5.1% 4.2% 1.9% 0.9% 4.2% 0.0%D037 0.3% 0.1% 0.3% 0.8% 0.7% 0.1% 0.3% 0.7% 1.0% 0.0%D-ukupno 100.0% 100.0% 100.0% 100.0% 100.0% 100.0% 100.0% 100.0% 100.0% 100.0%Izvor: Federalni zavod za statistiku, Statistički izvještaj 99, juli 2007 godineBilješka: Pogledati Aneks 4 za kodoveTabela 5.1.2 pokazuje veća odstupanja među kantonima u proizvodnji. Proizvodnja hrane ipića je najdominantniji sektor u Unsko-sanskom kantonu, Zapadno-hercegovačkom kantonu iKantonu Sarajevo, dok je prerada drveta, proizvoda od drveta, ne namještaja, najzastupljenijau Kantonu 10. Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvoda kao i proizvodnja metalnihproizvoda, osim mašina i opreme, su gotovo jednako zastupljene u Bosansko-podrinjskomkantonu.Istraživanje pokazuje da je proizvodnja druge transportne opreme relativno intenzivna uHercegovačko-neretvanskom kantonu, da je proizvodnja radio, TV i druge opreme uglavnomzastupljena u Srednjobosanskom kantonu, koji također visoko rangira u drugim proizvodnimindustrijama, te da je proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papira zastupljena u Zeničko-92

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________dobojskom kantonu. Tuzlanski kanton izgleda obuhvata sve vrste proizvodnje, kao što suproizvodnja uglja, rafinirane proizvode od petroleuma i nuklearno gorivo.Evidentno je da ove strategijske prednosti trebaju biti naglašene u strategijama zapošljavanja.Tabela 5.1.3 pokazuje nedavne trendove što se tiče zapošljavanja. Prikazan je nevjerovatnoveliki porast broja zaposlenih u Bosansko-podrinjskom kantonu, u usporedbi sa 2006 godinom,koja je ipak nešto usporena u zadnjim fazama. Tokom zadnjih mjeseci, u tri kantona je došlodo smanjenja zapošljavanja od 10 posto, iako, ako se gleda prosjek, u Federaciji je došlo dopovećanja od 0.7 posto (2872 osobe).Tabela 5.1.3 Nedavni trendovi u zapošljavanju, 2006 godina, septembar i oktobar 2007 godineRast i stope rastaSEP07 u OKT07 uSEP07 u OKT07 upoređenjusapoređenjusaOKT07 upoređenjusapoređenjusaOKT07 uKodkantonaprosjekom2006prosjekom2006poređenjusa SEP07prosjekom2006prosjekom2006poređenjusa SEP07abs Abs abs % % %101 1315 2271 956 4.2% 7.3% 2.9%102 331 -791 -1122 5.2% -12.5% -16.9%103 4298 8833 4535 6.0% 12.4% 6.0%104 2085 4207 2122 3.1% 6.3% 3.1%105 1224 453 -771 29.2% 10.8% -14.2%106 3427 1350 -2077 9.6% 3.8% -5.3%107 1944 -136 -2080 4.7% -0.3% -4.8%108 604 -1563 -2167 4.2% -10.8% -14.3%109 6327 11210 4883 6.6% 11.8% 4.8%110 648 -759 -1407 6.2% -7.3% -12.7%Ukupno 22203 25075 2872 5.9% 6.6% 0.7%Izvor: Federalni zavod za statistiku, Statistički izvještaj 12, DEC2007Bilješka: Pogledati Aneks 1 za kodoveTabela 5.1.4 pokazuje zaposlenost po spolu i stečenom obrazovanju u martu 2006 godine ubrojevima, po spolu. Velike neujednačenosti u kantonima su evidentne. Osnovna slika kojudaje tabela, jeste o velikom broju zaposlenih sa završenim univerzitetom , što se iz iskustvadrugih internacionalnih zemalja čini vrlo neobično, čak i za zemlje jugo-istočne Evrope. Nakraju tabela predviđa da je obrazovanje najbolja investicija s obzirom da oni koji nemajuzavršenu čak ni srednju školu gotovo da nemaju šanse da dobiju posao.93

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Tabela 5.1.4 Zapošljavanje po spolu u zavisnosti od stečenog obrazovanja u kantonima za onekoji su registrovani po stečenom obrazovanju, mart 2006 godineUčestalost po spolu između nivoa obrazovanjaCREG SPOL UNIVERZITET VISOKO SREDNJE OSNOVNO UKUPNO101 Ženski 13.5% 23.7% 56.7% 6.1% 100.0%Muški 17.2% 15.8% 61.7% 5.3% 100.0%Unsko-sanki kanton 15.4% 19.6% 59.2% 5.7% 100.0%102 Ženski 11.8% 15.2% 63.7% 9.3% 100.0%Muški 14.5% 13.6% 60.7% 11.3% 100.0%Kanton Posavski 13.4% 14.2% 61.9% 10.5% 100.0%103 Ženski 21.1% 14.6% 61.3% 3.1% 100.0%Muški 22.4% 9.3% 64.9% 3.5% 100.0%Tuzlanski Kanton 21.8% 11.6% 63.2% 3.3% 100.0%104 Ženski 16.9% 15.8% 59.0% 8.3% 100.0%Muški 18.5% 11.6% 60.9% 9.0% 100.0%Zenicko-dobojski Kanton 17.7% 13.6% 60.0% 8.6% 100.0%105 Ženski 12.7% 13.4% 64.6% 9.2% 100.0%Muški 18.8% 11.6% 65.2% 4.4% 100.0%Bosansko-PodrinjskiKanton 16.0% 12.4% 65.0% 6.6% 100.0%106 Ženski 14.2% 16.0% 60.1% 9.7% 100.0%Muški 17.3% 12.8% 60.8% 9.1% 100.0%Srednjobosanski kanton 15.8% 14.3% 60.5% 9.4% 100.0%107 Ženski 23.7% 16.4% 55.0% 4.9% 100.0%Muški 25.3% 11.5% 58.6% 4.6% 100.0%Hercegovacko-Neretvanski Kanton 24.6% 13.7% 57.0% 4.7% 100.0%108 Ženski 15.7% 20.9% 60.4% 3.0% 100.0%Muški 19.9% 16.1% 59.3% 4.7% 100.0%Zapadno-HercegovackiKanton 17.9% 18.4% 59.8% 3.9% 100.0%109 Ženski 29.6% 10.8% 50.5% 9.1% 100.0%Muški 28.7% 8.9% 57.5% 5.0% 100.0%Kanton Sarajevo 29.2% 9.9% 53.7% 7.2% 100.0%110 Ženski 16.6% 18.2% 59.3% 5.9% 100.0%Muški 17.8% 12.8% 65.4% 4.0% 100.0%Kanton 10 17.2% 15.3% 62.6% 4.9% 100.0%FED Ženski 21.6% 15.0% 56.4% 7.0% 100.0%Muški 22.4% 11.2% 60.6% 5.8% 100.0%Federacija, ukupno 22.0% 13.1% 58.5% 6.4% 100.0%Izvor: Naše procjene bazirane na podacima Federalnog zavoda za statistiku, Statistički Izvještaj 99, juli2007 godineTabela 5.1.5 pokazuje zaposlene prema spolu i njihovom broju u odnosu na obrazovanje.Istraživanje pitanja spola pokazuje generalni model većeg broja žena među onima koji neposjeduju vještine (i obrnuto kada se govori o višem nivou obrazovanja).Tabela 5.1.5 pokazuje veća odstupanja među kantonima, s obzirom da neki kantoni imajuveliki procenat visoko stručnog kadra, dok drugi kantoni imaju upravo drugačiju strukturuzaposlenih. Tabela i rezultati navedeni u njoj očigledno trebaju biti potvrđeni od straneSocijalnih partnera kako bi se definisala lokalna realistična strategija zapošljavanja koja ćereflektirati pozitivne aspekte i uzeti u obzir posebne karakteristike svakog kantona.94

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Tabela 5.1.5 Zaposlenost po spolu i prema kvalifikacijama u kantonimaza one koji su registrovani po kvalifikacijama, mart 2006 godineBrojnost po spolu a na osnovu različitih kvalifikacijaCREGSPOLVISOKOSTRUČNI STRUČNISREDNJE-STRUČNIO NESTRUČNI UKUPNO101 Ženski 1.8% 33.5% 6.5% 58.3% 100.0%Muški 7.8% 53.1% 8.7% 30.4% 100.0%Unsko-sanki kanton 6.2% 47.8% 8.1% 37.9% 100.0%102 Ženski 2.7% 35.3% 13.4% 48.7% 100.0%Muški 13.3% 58.3% 15.2% 13.3% 100.0%Kanton Posavski 10.2% 51.5% 14.6% 23.7% 100.0%103 Ženski 3.8% 45.0% 17.3% 33.9% 100.0%Muški 18.2% 57.1% 9.0% 15.7% 100.0%Tuzlanski Kanton 15.2% 54.6% 10.7% 19.5% 100.0%104 Ženski 3.8% 49.5% 15.4% 31.3% 100.0%Muški 17.8% 55.8% 11.0% 15.3% 100.0%Zenicko-dobojski Kanton 14.9% 54.5% 11.9% 18.6% 100.0%105 Ženski 2.2% 30.1% 42.6% 25.1% 100.0%Muški 25.2% 47.4% 11.3% 16.0% 100.0%Bosansko-PodrinjskiKanton 19.7% 43.2% 18.9% 18.2% 100.0%106 Ženski 1.4% 38.3% 21.5% 38.8% 100.0%Muški 11.9% 60.4% 8.9% 18.8% 100.0%Srednjobosanski kanton 9.2% 54.7% 12.2% 24.0% 100.0%107 Ženski 3.1% 48.1% 14.9% 33.9% 100.0%Muški 16.3% 62.0% 8.8% 12.9% 100.0%Hercegovacko-Neretvanski Kanton 13.6% 59.2% 10.0% 17.2% 100.0%108 Ženski 5.8% 61.7% 4.4% 28.2% 100.0%Muški 9.0% 77.3% 2.8% 10.8% 100.0%Zapadno-HercegovackiKanton 8.4% 74.5% 3.1% 14.0% 100.0%109 Ženski 6.7% 46.6% 9.8% 36.8% 100.0%Muški 18.8% 60.2% 8.4% 12.6% 100.0%Kanton Sarajevo 16.6% 57.7% 8.6% 17.1% 100.0%110 Ženski 1.5% 32.8% 12.3% 53.4% 100.0%Muški 9.6% 63.3% 3.9% 23.2% 100.0%Kanton 10 7.7% 56.1% 5.9% 30.4% 100.0%FED Ženski 21.6% 15.0% 56.4% 7.0% 100.0%Muški 22.4% 11.2% 60.6% 5.8% 100.0%Federacija,ukupno 22.0% 13.1% 58.5% 6.4% 100.0%Izvor: Naše procjene zasnovane na podacima Federalnog zavoda za statistiku, Statistički izvještaj 99, juli2007 godine95

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________5.2 Registrovani nezaposleni (aktivno traže posao)Podsticaji da se nezaposleni registruju kao takvi u Bosni i Hercegovini nose sa sobom nekaograničenja za analizu tržišta rada (pogledati poglavlje 1 gore). Jedva da se može reći daistraživanje vezano za registrovane nezaposlene osobe (već korišten termin) može datiprocjenu nezaposlenosti kao ni stvoriti sliku o registrovanim osobama koje aktivno tražeposao. Uprkos raznim pitanjima vezanim za ovo o čemu govorimo, ovo poglavlje ukratko dajesliku registranata lokalnim autoritetima tržišta rada u Federaciji, čak i ako je razlog za to samoda budu registrovani.Uzimajući u obzir posljedice restrikcija, u skladu sa dostupnošću podataka proceduraregistracije u BiH, statistički podaci prikazani u ovom dijelu izgledaju manje ubjedljivi.U svakom slučaju, tabela 5.2.1 prikazuje broj registranata u lokalnim biroima za zapošljavanje,zajedno sa brojem zaposlenih, kako bismo mogli procijeniti stopu nezaposlenosti (naravno,ukoliko vjerujemo da su registranti osobe koje aktivno traže posao). Procjenjena stopanezaposlenosti varira između 37.3 posto u Zapadno-hercegovačkom kantonu do 56 posto uUnsko-sanskom kantonu.Tabela 5.2.1 Procjena stope nezaposlenosti u kantonima, prosječna 2006 godinaKantonZaposleni NezaposleniProcijenjenaRadnaSnagaProcijenjenastopanezaposlenostiINDEKS(FED=100)FEDERACIJA BiH 389601 362368 751969 48.2% 100.0Unsko-sanki kanton 31169 39862 71031 56.1% 116.5Kanton Posavski 6318 6095 12413 49.1% 101.9Tuzlanski Kanton 71293 86411 157704 54.8% 113.7Zenicko-dobojskiKanton 66658 70583 137241 51.4% 106.7Bosansko-PodrinjskiKanton 4192 4904 9096 53.9% 111.9Srednjobosanskikanton 36828 40483 77311 52.4% 108.7Hercegovacko-Neretvanski Kanton 41799 28632 70431 40.7% 84.4Zapadno-HercegovackiKanton 14528 8657 23185 37.3% 77.5Kanton Sarajevo 95314 68556 163870 41.8% 86.8Kanton 10 10402 8185 18587 44.0% 91.4Izvor: Naše procjene bazirane na podacima Federalnog zavoda za statistiku, Statistički Izvještaj 12,DEC2007Istraživanje nezaposlenosti po opštinama pokazuje glavna odstupanja od prosječnog u FBiH jerpokazuje da stopa nezaposlenosti može biti čak 79.9 posto, što je slučaj u Teočaku. Tabelanagovještava potencijal za određeni stepen mobilnosti radne snage.96

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Tabela 5.2.2 Prosječna nezaposlenost u opštinama, 2006 godinaRangirano prema odstupanjima od prosječnog indeksa u Federaciji FED=100Opštine ZAP. NEZAP.ProcijenjenaRadnaSnagaProcijenjenaStopanezaposlenostiCentar 33732 7416 41148 18.0% 37.4Neum 1024 334 1358 24.6% 51.0Kupres 1033 361 1394 25.9% 53.7Ravno 59 22 81 27.2% 56.4Ljubuski 4237 1664 5901 28.2% 58.5Novo Sarajevo 18984 8434 27418 30.8% 63.8Kresevo 1377 636 2013 31.6% 65.6Citluk 3023 1443 4466 32.3% 67.0Posusje 2504 1480 3984 37.1% 77.1Centar 33732 7416 41148 18.0% 37.4FEDERACIJA BiH 389601 362368 751969 48.2% 100.0INDEKS(FED=100)Stolac 998 2134 3132 68.1% 141.4Buzim 1135 2447 3582 68.3% 141.8Doboj-Istok 1197 2769 3966 69.8% 144.9Foca 190 455 645 70.5% 146.4Maglaj 2536 6251 8787 71.1% 147.6Ilijas 1710 4962 6672 74.4% 154.3Sapna 562 2062 2624 78.6% 163.1Kalesija 2077 7992 10069 79.4% 164.7Teocak 399 1591 1990 79.9% 165.9Izvor: Naše kalkulacije bazirane na podacima Federalnog zavoda za statistiku, Statistički Izvještaj 12,DEC2007Bilješka: Tabela sa potpunim podacima se može vidjeti u tabeli A5.1 u Aneksu 5Tabela 5.2.3 pokazuje broj nezaposlenih po kantonima prema njihovom stečenom obrazovanjui njihovim brojem prema određenom nivou obrazovanja. U svim kantonima, najveći procenatnezaposlenih ima završenu srednju školu. Relativno velik procenat nezaposlenih uHercegovačko-neretvanskom kantonu i kantonu Sarajevo ima univerzitetsku diplomu.Tabela 5.2.4 pokazuje broj nezaposlenih po kantonima, ponovo prema njihovom nivoukvalifikacije i njihovim brojem zavisno od nivoa kojem pripadaju. Kao i u istraživanju okvalifikacijama među zaposlenima, istraživanje o nezaposlenim po kvalifikacijama pokazujevelike razlike između kantona. Ukazuje na potrebu za različitim načinima mjerenja izmeđukantona isto kao što generalno opisuje različitosti tržišta rada.U principu, nismo u mogućnosti da izvučemo bilo kakve čvrste zaključke iz istraživanja oregistrovanoj nezaposlenosti jer se ovi podaci čine manje pouzdanim u smislu učešća aktivnogtržišta rada.97

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Tabela 5.2.3 Prosječna nezaposlenost po kantonima za one koji imaju registrovan nivoobrazovanja 2006 godinaDistribucija (u procentima) u različitim nivoima i ukupan broj registrovanih nezaposlenih osobaKanton UNIVERZITET VIŠE SREDNJE OSNOVNO UKUPNOFEDERACIJA BiH 8.0% 5.2% 85.7% 1.1% 8292Unsko-sanki kanton 4.4% 7.6% 86.5% 1.5% 1532Kanton Posavski 2.6% 4.2% 93.1% 0.0% 23751Tuzlanski Kanton 7.3% 3.2% 89.4% 0.1% 13955Zenicko-dobojskiKanton 4.7% 3.8% 89.3% 2.1% 1106Bosansko-PodrinjskiKanton 6.6% 2.5% 90.9% 0.0% 8670Srednjobosanskikanton 4.0% 4.3% 91.5% 0.2% 9986Hercegovacko-Neretvanski Kanton 10.3% 8.8% 80.9% 0.0% 3443Zapadno-HercegovackiKanton 7.4% 11.7% 80.7% 0.1% 22363Kanton Sarajevo 13.6% 4.5% 79.5% 2.4% 3005Kanton 10 5.1% 11.0% 83.4% 0.5% 96103Izvor: Nađe procjene bazirane na podacima Fedealnog zavoda za statistiku, Statistički izvještaj 12,DEC2007Tabela 5.2.4 Prosječna nezaposlenost po kantonima za one koji imaju prijavljenu stručnuspremu, 2006 godinaDistribucija (u procentima) prema stručnoj spremi i ukupnom broju registrovanih nezaposlenihosobaKantonVISOKOSTRUČNI STRUČNISREDNJE-STRUČNI NESTRUČNI UKUPNOFEDERACIJA BiH 0.7% 39.1% 5.1% 55.1% 32898Unsko-sanki kanton 0.1% 40.9% 10.9% 48.1% 5528Kanton Posavski 0.9% 47.3% 3.6% 48.1% 66813Tuzlanski Kanton 1.2% 49.2% 5.0% 44.6% 54684Zenicko-dobojski Kanton 1.0% 43.0% 1.2% 54.8% 3277Bosansko-PodrinjskiKanton 0.9% 48.1% 2.7% 48.2% 33561Srednjobosanski kanton 1.6% 44.3% 20.8% 33.3% 15683Hercegovacko-Neretvanski Kanton 0.2% 68.5% 2.7% 28.5% 7017Zapadno-HercegovackiKanton 1.3% 42.7% 1.2% 54.8% 43876Kanton Sarajevo 0.4% 57.8% 1.3% 40.5% 6300Kanton 10 1.0% 46.5% 4.6% 47.9% 269637Izvor: Naše procjene bazirane na podacima Federalnog zavoda za statistiku, Statistički Izvještaj 12,DEC200798

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________6. ObrazovanjeTabela 6.1 prikazuje upis u srednje škole po kantonima na početku školske godine 2006/2007.Tabela pokazuje gotovo jednaku distribuciju studenata muškog i ženskog spola.Tabela 6.1 Upis u srednje škole po kantonima početak školske godine 2006/2007Ukupno studenata, studenti ženskog spola i procenat studenata ženskog spolaOd toga postotakKantonUkupnoupisano2006/2007studenataženskogspolastudenataženskogspolaUnsko-sanki kanton 21892 10434 47.7%Kanton Posavski 3933 1902 48.4%Tuzlanski Kanton 43909 20681 47.1%Zenicko-dobojski Kanton 32278 15151 46.9%Bosansko-Podrinjski Kanton 2123 971 45.7%Srednjobosanski kanton 21383 10333 48.3%Hercegovacko-Neretvanski Kanton 17315 8220 47.5%Zapadno-Hercegovacki Kanton 6315 3108 49.2%Kanton Sarajevo 33071 15643 47.3%Kanton 10 4217 2038 48.3%FEDERACIJA BiH 186436 88481 47.5%Izvor: Statistički Izvještaj 104, JUL2007, Federalni zavod za statistikuIstraživanje o upisu u školu, prema tipu škole i kantonu, za dvije uzastopne školske godine,2005/2006 i 2006/2007 godina, daje sljedeće generalne zaključke 50 :• Veliki porast broja upisanih studenata u gimnazije u Posavskom kantonu rezultat jeznačajnog povećanja upisa studenata u opštini Orašje. U principu, procenat upisanihstudenata ženskog spola čini 60-63 posto od ukupnog broja upisanih studenata ugimnazije;• Sarajevo je jedini centar koji ima škole za obuku profesora. Upis u škole se smanjiodrastično u 2006/2007 godini u odnosu na 2005/2006 godinu;• U Zapadno-hercegovačkom kantonu je došlo do povećanja upisa na tehničke školeod 8.1 posto. U principu, oba spola su zastupljena jednako;• Model upisa na srednje stručne škole pokazuje da je najveći broj upisanih studenatamuškog spola. U svim kantonima je došlo do smanjenja broja upisanih studenata;• Broj upisa studenata u škole u kantonima koji imaju vjerske škole se povećao, osimu Unsko-sanskom kantonu, u kojem je došlo do smanjenja upisa za 3.6 posto.Procenat studenata ženskog spola varira od 37 posto u Zeničko-dobojskom kantonudo 52.7 posto u Kantonu Sarajevo;• Upis u srednje škole za defektnu i zaostalu djecu (specijalne srednje škole) pokantonima pokazuje značajnu promjenu od 60 posto u Zapadno-hercegovačkomkantonu, ali to smanjenje upisa obuhvata tri ili manje studenata. Ukupan brojstudenata u specijalnim srednjim školama u Federaciji je 337, većina njih sumuškog spola.Tabela 6.2 pokazuje broj regularnih srednjih škola, studenata i upisanih studenata, kao i omjerstudent-profesor po kantonima na početku školske godine 2006/2007. Omjer student-profesor50 Statistički Aneks daje tabele za upise studenata prema tipu škole u svakom kantonu za dvije uzastopne godine2005/2006 i 2006/2007, pogledati tabelu 3.21 (1-7)99

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________varira od 11 do 21. Niti jedan od ovih omjera nije previše visok. 51 . Relativno nizak omjerstudent -profesor bi pod nekim okolnostima bio ocijenjen kao pozitivan, pošto manji brojstudenata omogućava vođenje individualno dizajniranih kurseva od kojih bi studenti imalivelike koristi. Očigledno je da su predavanja sa malim brojem studenata relativno skupapredavanja.Međutim, korist koja bi se mogla imati od predavanja sa malim brojem studenata zavisiisključivo od dizajna individualnih predavanja (kurseva) i jedva da može biti uobičajen elementbez velikih troškova za obrazovni sistem. Nadalje, sa stanovišta ljudi koji se baveobrazovanjem, postavlja se pitanje kritičnog broja studenata, koji pokazuje da postoji granicaminimalnog broja studenata potrebna kako bi se zadržala mogućnost održavanjaprofesionalanog i adekvatanog predavanja, odnosno kako bi se zadržali potrebni uslovi učenja.U ovom slučaju nedostaje nam osnovno znanje o situaciji u pojedinačnim školama kako bidonijeli čvrste zaključke o ovom pitanju. Međutim, kako nam istraživanje pokazuje prosjeke ukantonima, mogli bi se uplašiti da su neke škole, u određenim domenima, pa čak i u nekimpojedinačnim predavanjima (kursevima), dostigle kritičnu granicu i da možda nisu u stanjuobezbijediti dobru obuku, koja bi shodno tome, mogla voditi ka slabim rezultatima sticanjaznanja. Ukoliko je to slučaj, to bi mogao biti indikator nefleksibilnosti obrazovnog sistema,slabe obrazovne ekonomije, pa čak i slabih rezultata u smislu sticanja znanja.Tabela 6.2 Broj redovnih srednjih škola, profesora, upisanih studenata, i omjer studentprofesorpo kantonima na početku školske godine 2006/2007StudentKantonBroj školaBrojprofesoraUkupanupis2006/2007–ProfesorOmjerUnsko-sanki kanton 22 829 12431 15.0Kanton Posavski 1 2 121 2544 21.0Tuzlanski Kanton 32 1596 24460 15.3Zenicko-dobojski Kanton 31 1362 18229 13.4Bosansko-Podrinjski Kanton 3 94 1171 12.5Srednjobosanski kanton 25 802 12123 15.1Hercegovacko-Neretvanski Kanton 26 898 10023 11.2Zapadno-Hercegovacki Kanton 7 258 3946 15.3Kanton Sarajevo 34 1621 19837 12.2Kanton 10 8 220 2628 11.9FEDERACIJA BiH 190 7801 107392 13.8Izvor: Statistički Izvještaj 104, JUL2007, Federalni zavod za statistiku i naše kalkulacijeTabela 6.3 prikazuje upis u srednje škole u 2007 godini po vrsti škole (ukupan broj upisanstudenata ženskog i muškog spola, procenat upisanih studenata ženskog spola) i njihovubrojnost u različitim profilima škola. Ukupan broj pokazuje da je ukupan broj upisanihstudenata bio oko 187,000, od kojih je otprilike 50 posto ženskog spola.51 Tabele 4.19-21 u Statističkom Aneksu pokazuju broj časova I školsku godinu 2005/2006 I početak školske godine 2006/2007, kao Ipromjene. Tabela 4.22 nadalje pokazuje upis studenata u srednje škole po obrazovnoj orijentaciji, početkom školske godine 2006/2007kao I postotak studenata ženskog spola.100

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Tabela 6.3 Upis u srednje škole u 2007 godini prema tipu škole, ukupan upis studenataženskog spola, ukupan procenat studenata ženskog spolaUkupno Ukupno Postotak PostotakTIP ŠKOLEupisano studentica studentica Ukupno StudenticeGIMNAZIJA 29214 18532 63.4% 26.7% 34.1%ŠKOLE ZA OBUKU UČITELJA 29 26 89.7% 0.0% 0.0%UMJETNIČKE ŠKOLE 1085 651 60.0% 1.0% 1.2%TEHNIČKE ŠKOLE I SLIČNO 48572 23987 49.4% 44.4% 44.2%PROFESIJA MEHANIČAR 4402 1139 25.9% 4.0% 2.1%ELEKTROTEHNIKA 7472 906 12.1% 6.8% 1.7%RUDARSTVO I GEOLOGIJA 411 188 45.7% 0.4% 0.3%HEMIJA 869 629 72.4% 0.8% 1.2%GRAĐEVINARSTVO I ARHITEKTURA 1967 510 25.9% 1.8% 0.9%GEODEZIJA 326 116 35.6% 0.3% 0.2%CESTOVNI PREVOZ 2436 842 34.6% 2.2% 1.6%PTT PREVOZ 467 205 43.9% 0.4% 0.4%VOZNI PREVOZ 407 65 16.0% 0.4% 0.1%STOLARSTVO 518 217 41.9% 0.5% 0.4%ŠUMARSTVO 990 376 38.0% 0.9% 0.7%TEKSTIL 964 784 81.3% 0.9% 1.4%ŠTAMPARSTVO 653 298 45.6% 0.6% 0.5%AGRIKULTURA I PREHRANA 2391 1471 61.5% 2.2% 2.7%VETERINASTVO 619 210 33.9% 0.6% 0.4%UGOSTITELJSTVO –TURIZAM 2121 1421 67.0% 1.9% 2.6%EKONOMIJA 12345 8238 66.7% 11.3% 15.2%TRGOVINA 227 178 78.4% 0.2% 0.3%ADMINISTRACIJA 179 139 77.7% 0.2% 0.3%JAVNO ZDRAVSTVO 8708 6055 69.5% 8.0% 11.1%Statistička greška,tehničke škole 100 0 - - -STRUČNE SREDNJE ŠKOLE 28492 10184 35.7% 26.1% 18.8%PROFESIJA MEHANIČAR 7986 36 0.5% 7.3% 0.1%ELEKTROTEHNIKA 2915 44 1.5% 2.7% 0.1%RUDARSTVO I GEOLOGIJA 148 0 0.0% 0.1% 0.0%HEMIJA 106 69 65.1% 0.1% 0.1%GRAĐEVINARSTVO I ARHITEKTURA 711 0 0.0% 0.7% 0.0%CESTOVNI TRANSPORT 2433 76 3.1% 2.2% 0.1%STOLARSTVO 591 68 11.5% 0.5% 0.1%ŠUMARSTVO 71 0 0.0% 0.1% 0.0%TEKSTIL 1370 1271 92.8% 1.3% 2.3%PRERADA KOŽE 156 138 88.5% 0.1% 0.3%ŠTAMPARSTVO 21 7 33.3% 0.0% 0.0%AGRIKULTURA I PREHRANA 1036 572 55.2% 0.9% 1.1%UGOSTITELJSTVO –TURIZAM 2688 1112 41.4% 2.5% 2.0%TRGOVINA 4970 3915 78.8% 4.5% 7.2%USLUGE 3089 2716 87.9% 2.8% 5.0%ADMINISTRACIJA 181 160 88.4% 0.2% 0.3%Statistička greška, srednje stručneškole 20 0 - - -101

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________VJERSKE ŠKOLE 1763 799 45.3% 1.6% 1.5%SPECIJALNE SREDNJE ŠKOLE 337 131 38.9% 0.3% 0.2%Ukupna statistička greška 120 0 - - -UKUPNO 109372 54310 49.7% 100.0% 100.0%Izvor: Statistički Izvještaj 104, JUL2007, Federalni zavod za statistiku i naše kalkulacijeBilješka: 1.) Neobjašnjena greška u statisticiTabela 6.3 pokazuje da student ženskog spola čine najveći broj učenika u tekstilnim, uslužnim,trgovinskim i administrativnim obrazovnim ustanovama dok su u obrnutom procentuzastupljene u tehničkim ili srednjim stručnim školama. Studenti ženskog spola čine najveći brojučenika u Gimnazijama kao i školama za učitelje. I dalje, student muškog spola su u najvećembroju zastupljeni u tradicionalnim disciplinama mehaničkog i električnog inžinjerstva, gradnje igrađevinarstva, prevoza, stolarstva i sličnog.Sljedeće i mnogo značajnije pitanje je: Da li odabir vrste obrazovanja, u smislu brojnosti,odgovara trenutnom kao i budućem tržištu rada u FBiH? Na pitanje se nemože dati odgovorbez procjene tržišta rada i njegovog potencijala. U skladu sa ovim do sada, potrebno jeistraživanje kvalifikacija kako bi se procijenio trenutni sadržaj i kvalitet obrazovanja koji nudiobrazovni sektor. Oba pitanja su van domašaja ovog ne-terenskog istraživanja koje se zasnivasamo na oficijelnim statistikama. Potrebna su mnogo primjerenija istraživačka sredstva kako bise istražila transformacija diplomaca na tržište rada.Tabela 6.4 postavlja pitanje o stopi završavanja srednje škole u obrazovnom sistemuprikazujući broj studenata koji nisu završili srednju školu u 2006 godini prema spolu ukantonima FBiH.Tabela 6.4 Broj studenata koji nisu završili srednju školu u 2006 godini po kantonima i spolustudenta (brojevi i postotci (stopa nezavršavanja srednje škole))Nezavršeni studenti Stopa nezavršenih(broj)studenataKANTON Ukupno Žensko Muško Ukupno Žensko MuškoUnsko-Sanki kanton 483 186 297 3.8% 2.9% 4.6%Kanton Posavski 40 16 24 2.3% 1.8% 2.7%Tuzlanski Kanton 371 118 253 1.5% 1.0% 2.0%Zenicko-Dobojski Kanton 448 130 318 2.4% 1.4% 3.4%Bosansko-Podrinjski Kanton 37 11 26 3.1% 1.9% 4.3%Srednjobosanski kanton 285 92 193 2.3% 1.5% 3.1%Hercegovacko-NeretvanskiKanton 280 97 183 2.7% 1.9% 3.6%Zapadno-Hercegovacki Kanton 47 2 45 1.2% 0.1% 2.4%Kanton Sarajevo 510 188 322 2.5% 1.9% 3.2%Kanton 10 70 27 43 2.7% 2.1% 3.3%UKUPNO, FBiH 2571 867 1704 2.4% 1.6% 3.1%Izvor: Statistički izvještaj 104, JUL2007, Federalni zavod za statistiku i naše kalkulacijeTabela 6.4 pokazuje da prosječna stopa studenata koji ne završe srednje škole je 2.4 posto uFBiH. Tendencija napuštanja škola je nešto više izražena među studentima muškog spola, štoje u potpunosti u skladu sa iskustvom iz drugih zemalja EU i Balkana. Međutim, prosjek od 2.4posto je nešto niži u poređenju sa drugim zemljama jugo-istočne Evrope (koje nisu članiceEU).102

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Prosječna stopa onih koji ne završe srednju školu je nešto viša u Unsko-sanskom kantonu upoređenju sa prosjekom u FBiH za oba spola, a najniža u Zapadno-hercegovačkom kantonu.Stopa studenata muškog spola koji ne završe srednju školu je najniži u Tuzlanskom kantonu.Kanton Sarajevo, koji ima najveći broj srednjih škola u FBiH, ima prosječnu stopu nezavršenihstudenata srednjih škola istu kao što je prosječna stopa FBiH.Tabela 6.5 pokazuje stopu nezavršenih učenika po spolu a prema tipu škole. Čini se kao daumjetničke škole, srednje stručne škole i vjerske škole imaju veće stope nezavršenihstudenata od prosjeka. Ovo važi za studente oba spola.Tabela 6.5 Broj studenata koji nisu završili srednju školu u 2006 godini po tipu škole i spolu(brojevi i procenti (stope nezavršenih studenata))Nezavršeni studentNezavršeni studenti (broj) (stopa)Tip škole Ukupno Žensko Muško Ukupno Žensko MuškoGIMNAZIJE 384 202 182 1.4% 1.1% 1.8%ŠKOLE ZA OBUKU UČITELJA 0 0 0 0.0% 0.0% 0.0%UMJETNIČKE ŠKOLE 45 28 17 4.3% 4.3% 4.1%TEHNIČKE ŠKOLE I SLIČNO 946 351 595 2.0% 1.5% 2.5%PROFESIJA MEHANIČAR 151 21 130 3.5% 1.9% 4.1%ELEKTROTEHNIKA 153 13 140 2.1% 1.4% 2.2%RUDARSTVO I GEOLOGIJA 1 0 1 0.2% 0.0% 0.4%HEMIJA 33 23 10 3.9% 3.9% 4.1%GRAĐEVINARSTVO I ARHITEKTURA 52 10 42 2.8% 2.1% 3.1%GEODEZIJA 4 0 4 1.2% 0.0% 2.0%CESTOVNI PREVOZ 30 7 23 1.3% 0.9% 1.5%PTT PREVOZ 2 1 1 0.4% 0.5% 0.4%VOZNI PREVOZ 2 0 2 0.7% 0.0% 0.8%STOLARSTVO 27 10 17 4.7% 4.2% 5.1%ŠUMARSTVO 27 5 22 3.0% 1.6% 3.8%TEKSTIL 27 18 9 2.9% 2.4% 5.5%ŠTAMPARSTVO 12 5 7 1.7% 1.6% 1.9%AGRIKULTURA I PREHRANA 49 26 23 2.1% 1.8% 2.6%VETERINARSTVO 2 0 2 0.3% 0.0% 0.5%UGOSTITELJSTVO –TURIZAM 20 10 10 1.1% 0.8% 1.6%EKONOMIJA 187 104 83 1.5% 1.3% 2.0%TRGOVINA 0 0 0 0.0% 0.0% 0.0%ADMINISTRACIJA 4 4 0 2.6% 3.4% 0.0%JAVNO ZDRAVSTVO 163 94 69 1.9% 1.5% 2.6%SREDNJE STRUČNE ŠKOLE 1143 271 872 3.8% 2.5% 4.5%PROFESIJA MEHANIČAR 376 0 376 4.6% 0.0% 4.6%ELEKTROTEHNIKA 116 0 116 3.5% 0.0% 3.6%RUDARSTVO I GEOLOGIJA 4 0 4 1.8% - 1.8%HEMIJA 1 0 1 1.1% 0.0% 4.0%GRAĐEVINARSTVO I ARHITEKTURA 27 0 27 3.3% - 3.3%CESTOVNI PREVOZ 83 1 82 3.4% 1.4% 3.4%STOLARSTVO 14 0 14 2.7% 0.0% 3.1%ŠUMARSTVO 3 0 3 3.6% - 3.6%TEKSTIL 47 29 18 3.3% 2.2% 16.1%103

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________PRERADA KOŽE 5 3 2 3.6% 2.3% 20.0%ŠTAMPARSTVO 0 0 0 0.0% 0.0% 0.0%AGRIKULTURA I PREHRANA 33 12 21 3.2% 2.1% 4.4%UGOSTITELJSTVO –TURIZAM 136 59 77 4.8% 5.2% 4.5%TRGOVINA 234 126 108 4.3% 2.9% 9.5%USLUGE 61 39 22 1.9% 1.4% 6.0%ADMINISTRACIJA 3 2 1 1.7% 1.3% 4.2%VJERSKE ŠKOLE 53 15 38 3.3% 2.1% 4.2%SPECIJALNE SREDNJE ŠKOLE 0 0 0 0.0% 0.0% 0.0%UKUPNO SVE ŠKOLE 2571 867 1704 2.4% 1.6% 3.1%Izvor: Statistički Izvještaj 104, JUL2007, Federalni zavod za statistiku i naše kalkulacijeTendencija napuštanja škola je neravnomjerno distribuirana u različitim obrazovnim profilimaškola. Ugostiteljstvo–turizam i trgovina (obje stručne srednje škole) imaju duplo veću stopunezavršenih studenata nego prosječne srednje škole u FBiH. Isto važi i za stolarske iumjetničke škole.Statistika nije u mogućnosti da objasni razloge razlike u stopama onih koji ne završe srednjuškolu među sektorima iz razloga što statistika daje samo kvantitativne informacije.Preporučuje se implementacija procedura evaluacije i postavljanje implementacionog plana zastandarde osiguranja kvalitete za cjelokupni obrazovni sistem u FBiH kako bi se iz toga ispitalikvalitativni razlozi za nezavršavanje srednjih škola.Kada govorimo o višem obrazovanju, tabela 6.6 prikazuje broj studenata upisanih u višeobrazovne institucije u 2006/2007 godini izdvajajući privatne i javne institucije kao i procenatstudenata ženskog spola. Dalje, tabela pokazuje mjesto stanovanja studenta.Tabela 6.6 Studenti upisani na univerzitete u 2006/07 godini razdvajajući javne i privateinstitucije visokog obrazovanja po mjestu stanovanja i spolu (u procentima)Od togaOd togaOd togaUKUPNO ženskih Univerziteti ženskih PRIVATNI ženskihStudenata Studenata studenataFEDERACIJA BiH 60963 55,7% 60268 55,8% 695 47,9%UNSKO-SANSKI KANTON 5485 56,7% 5455 56,8% 30 50,0%TUZLANSKI KANTON 13759 53,5% 13725 53,5% 34 41,2%ZENIČKO - DOBOJSKIKANTON 9218 54,8% 9103 55,0% 115 45,2%BOSANSKO-PODRINJSKIKANTON 757 55,2% 753 55,1% 4 75,0%SREDNJOBOSANSKIKANTON 4203 53,4% 4156 53,5% 47 38,3%HERCEGOVAČKO -NERETVANSKI KANTON 6866 57,9% 6850 57,9% 16 43,8%ZAPADNO - HERCEGOVAČKIKANTON 1526 57,1% 1526 57,1% - -KANTON SARAJEVO 18430 57,0% 17989 57,2% 441 49,7%KANTON 10 719 56,5% 711 56,4% 8 62,5%Izvor: Federalni zavod za statistiku i naše kalkulacijeBilješka: Iz nepoznatog razloga, podatke o studentima iz Posavskog kantona nismo mogli naći104

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Tabela 6.6 pokazuje da su studenti ženskog spola više skloni nego učenici muškog spola daupišu visokoškolske obrazovne ustanove. Studenti koji su se upisali u privatne visoko-školskeustanove otprilike 1 posto ukupnog broja studenata u prosjeku. Iznimka je Kanton Sarajevo,gdje je 2.4 posto studenata od ukupnog broja upisano u privatne visoko-školske obrazovneinstitucije.Tabela 6.7 nastavlja opis među-kantonalnog modela i upoređuje distribuciju studenata međukantonima sa ukupnom distribucijom stanovništva u smislu njihovog broja. Tabela takođerpokazuje da je mogućnost upisa u visoko-školske obrazovne institucije neravnomjernoraspoređena u Federaciji s obzirom da distribucija studenata po kantonima ni u kom slučaju neoslikava distribuciju populacije. 52Tabela pokazuje da Studenti iz Kantona Sarajevo obuhvataju 30 posto od ukupnog brojastudenata, ali samo 18 posto od ukupne populacije (uključujući studente). Procenat studenataiz Kantona 10 čini samo polovinu ukupnog broja koji se očekuje da bude ekstreman, iako uprincipu, iz istraživanja o brojnosti ukupne populacije, svi kantoni, osim Tuzlanskog kantona iveć pomenutog Kantona Sarajevo ima manje studenata nego očekivano.Tabela 6.7 Studenti upisani u visoko-školske obrazovne ustanove u 2006/07 upoređeni saukupnim brojem stanovništva po mjestu stanovanja brojevi i učestalosti (procenti)Naseljenostu Učestalostibrojevima(procenti)VONaseljenost StudentiVONaseljenost Studenti2006 2006/07 2006 2006/07UNSKO-SANSKI KANTON 287624 5485 12,6% 9,0%KANTON POSAVSKI 41264TUZLANSKI KANTON 496280 13759 21,7% 22,6%ZENIČKO - DOBOJSKI KANTON 401590 9218 17,6% 15,1%BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON 33717 757 1,5% 1,2%SREDNJOBOSANSKI KANTON 256191 4203 11,2% 6,9%HERCEGOVAČKO - NERETVANSKIKANTON 227630 6866 10,0% 11,3%ZAPADNO - HERCEGOVAČKI KANTON 82082 1526 3,6% 2,5%KANTON SARAJEVO 418891 18430 18,3% 30,2%KANTON 10 82197 719 3,6% 1,2%UKUPNO FBiH 2327466UKUPNO FBiH bez Posavskog kantona 2286202 60963 100,0% 100,0%52 Napomena da statistički podaci vezani za student Posavskog kantona nedostaju u sklopu statističkih podataka o visoko-školskomobrazovanju.105

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Tabela 6.8 Distribucija studenata upisanih u visoko-školske ustanove u 2006/07 prema univerzitetu i mjestu stanovanja(procenti)UKUPNO, MUŠKI IŽENSKIMjesto stanovanjaUKUPNOUNIVERZITETUniverzitetu SarajevuUniverzitetu TuzliUniverzitetu MostaruUniverzitetu MostaruUniverzitetu BihaćuUniverzitetu ZeniciUNSKO-SANSKIKANTON 100,0% 20,3% 2,0% 1,4% 0,1% 76,0% 0,1%TUZLANSKI KANTON 100,0% 18,2% 79,2% 1,6% 0,1% 0,2% 0,6%ZENIČKO - DOBOJSKIKANTON 100,0% 55,5% 7,5% 3,0% 1,2% 0,4% 32,3%BOSANSKO-PODRINJSKI KANTON 100,0% 96,1% 0,7% 2,7% - - 0,4%SREDNJOBOSANSKIKANTON 100,0% 59,6% 1,8% 13,0% 13,0% 1,0% 11,5%HERCEGOVAČKO -NERETVANSKIKANTON 100,0% 13,4% 0,1% 42,9% 43,4% 0,1% 0,1%ZAPADNO -HERCEGOVAČKIKANTON 100,0% 2,9% - 5,4% 91,5% - -KANTON SARAJEVO 100,0% 95,5% 0,3% 3,3% 0,1% 0,3% 0,6%KANTON 10 100,0% 28,0% 0,6% 7,3% 63,2% 0,7% 0,3%UKUPNO FBiH 100,0% 50,1% 19,6% 8,0% 9,1% 7,2% 6,0%Izvor: Federalni zavod za statistiku i naše kalkulacijeBilješka: Iz nepoznatog razloga nismo mogli dobiti informacije o studentima u Posavskom kantonu106

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Tabela 6.8 pokazuje distribuciju studenata po univerzitetima i mjestu stanovanja. Nijezačuđujuće da studenti izabiru univerzitete koji se nalaze blizu njihovog mjesta stanovanja.Vrlo tipično je da studenti koji već žive u Kantonu Sarajevo, biraju Univerzitet u Sarajevu uvećem broju nego studenti koji žive u drugim univerzitetskim centrima. Ovaj model može bitiobjašnjen velikim ponudom, velikim brojem različitih fakulteta pri Univerzitetu u Sarajevu. Bilokako bilo, i usprkos tipičnosti ovaj model bi trebao upozoriti dioničare iz ministarstvaobrazovanja o ovoj tendenciji jer bi ona mogla voditi ka nejednakim mogućnostima zastudente, a koja bi opet mogla voditi ka nejednakoj distribuciji obrazovnih profila na dužiperiod. Ako ništa, istraživanje upućuje na podrobnije ispitivanje razloga za ovakav model.I na kraju, tabela 6.9. pokazuje deset najpopularnijih visoko-školskih obrazovnih institucija uFederaciji, rangiranih prema broju upisanih studenata. Zbog ograničenog prostora u ovomizvještaju, tabela pokazuje samo određeni broj ponuđenog obrazovanja u visoko-školskoobrazovnom sektoru u FBiH. Model koji vidimo je sličan modelu upisa studenata u drugimBalkanskim zemljama, ako ništa za one najpopularnije fakultete. Tabela također samo ukazujena područje mogućeg budućeg istraživanja potražnje tržišta rada za najpopularnije obrazovneprofile, koje je van dometa ovog istraživanja.Tabela 6.9 Deset najpopularnijih visoko-školskih obrazovnih institucija u FBiH, rangiranihprema broju studenata upisanih u školskoj godini 2006/2007Institucijeof višeg BrojInstitucijaobrazovanja studenata ProcenatFEDERACIJA BiH 82 65348 100.0%Ekonomski fakultet 7 10620 16.3%Pravni fakultet 9 9392 14.4%Filozofski fakultet 2 6976 10.7%Fakultet političkih nauka 1 3778 5.8%Medicinski fakultet 3 2871 4.4%Mašinski fakultet 6 2711 4.1%Fakultet prirodnih nauka –Matematika 2 2349 3.6%Pedagoški fakultet 2 2110 3.2%Elektrotehnički fakultet 2 1849 2.8%Fakultet kriminalističkih nauka 1 1440 2.2%Izvor: Federalni zavod za statistiku i naše kalkulacije107

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Aneks 1. Kodovi za tabeleTabela A4.1 Kantoni101 Unsko-sanki kanton102 Kanton Posavski103 Tuzlanski Kanton104 Zenicko-dobojski Kanton105 Bosansko-Podrinjski Kanton106 Srednjobosanski kanton107 Hercegovacko-Neretvanski Kanton108 Zapadno-Hercegovacki Kanton109 Kanton Sarajevo110 Kanton 10Tabela A4.2 OpštineCREG CMUN REG/KAN OPŠTINA101 10101 Unsko-sanki kanton Bihac101 10102 Unsko-sanki kanton Bosanska Krupa101 10103 Unsko-sanki kanton Bosanski Petrovac101 10104 Unsko-sanki kanton Buzim101 10105 Unsko-sanki kanton Cazin101 10106 Unsko-sanki kanton Kijuc101 10107 Unsko-sanki kanton Sanski Most101 10108 Unsko-sanki kanton Valika Kladusa102 10201 Kanton Posavski Domaljevac-Samac102 10202 Kanton Posavski Odzak102 10203 Kanton Posavski Orasje103 10301 Tuzlanski Kanton Banovici103 10302 Tuzlanski Kanton Celic103 10303 Tuzlanski Kanton Doboj-Istok103 10304 Tuzlanski Kanton Gracanica103 10305 Tuzlanski Kanton Gradacac103 10306 Tuzlanski Kanton Kalesija103 10307 Tuzlanski Kanton Kladanj103 10308 Tuzlanski Kanton Lukavac103 10309 Tuzlanski Kanton Sapna103 10310 Tuzlanski Kanton Srebrenik103 10311 Tuzlanski Kanton Teocak103 10312 Tuzlanski Kanton Tuzla103 10313 Tuzlanski Kanton Zivinice104 10401 Zenicko-dobojski Kanton Breza104 10402 Zenicko-dobojski Kanton Doboj104 10403 Zenicko-dobojski Kanton Kakanj104 10404 Zenicko-dobojski Kanton Maglaj104 10405 Zenicko-dobojski Kanton Olovo104 10406 Zenicko-dobojski Kanton Tasanj104 10407 Zenicko-dobojski Kanton Usora104 10408 Zenicko-dobojski Kanton Vares108

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________104 10409 Zenicko-dobojski Kanton Visoko104 10410 Zenicko-dobojski Kanton Zavidovici104 10411 Zenicko-dobojski Kanton Zeneca104 10412 Zenicko-dobojski Kanton Zepce105 10501 Bosansko-Podrinjski Kanton Foca105 10502 Bosansko-Podrinjski Kanton Gorazde105 10503 Bosansko-Podrinjski Kanton Pale106 10601 Srednjobosanski kanton Bugojno106 10602 Srednjobosanski kanton Busovaca106 10603 Srednjobosanski kanton Dobretici106 10604 Srednjobosanski kanton Donji Vakuf106 10605 Srednjobosanski kanton Fojnica106 10606 Srednjobosanski kanton Gornji Vakuf106 10607 Srednjobosanski kanton Jajce106 10608 Srednjobosanski kanton Kiseljak106 10609 Srednjobosanski kanton Kresevo106 10610 Srednjobosanski kanton Novi Travnik106 10611 Srednjobosanski kanton Travnik106 10612 Srednjobosanski kanton Vitez107 10701 Hercegovacko-Neretvanski Kanton Capljina107 10702 Hercegovacko-Neretvanski Kanton Citluk107 10703 Hercegovacko-Neretvanski Kanton Jablanica107 10704 Hercegovacko-Neretvanski Kanton Konjic107 10705 Hercegovacko-Neretvanski Kanton Grad Mostar107 10706 Hercegovacko-Neretvanski Kanton Neum107 10707 Hercegovacko-Neretvanski Kanton Prozor107 10708 Hercegovacko-Neretvanski Kanton Ravno107 10709 Hercegovacko-Neretvanski Kanton Stolac108 10801 Zapadno-Hercegovacki Kanton Grude108 10802 Zapadno-Hercegovacki Kanton Ljubuski108 10803 Zapadno-Hercegovacki Kanton Posusje108 10804 Zapadno-Hercegovacki Kanton Siroki Brijeg109 10901 Kanton Sarajevo Centar109 10902 Kanton Sarajevo Hadzici109 10903 Kanton Sarajevo Ilidza109 10904 Kanton Sarajevo Ilijas109 10905 Kanton Sarajevo Novi Grad109 10906 Kanton Sarajevo Novo Sarajevo109 10907 Kanton Sarajevo Stari Grad109 10908 Kanton Sarajevo Trnovo109 10909 Kanton Sarajevo Vogosca110 11001 Kanton 10 Bosansko Grahovo110 11002 Kanton 10 Drvar110 11003 Kanton 10 Glamoc110 11004 Kanton 10 Kupres110 11005 Kanton 10 Livno110 11006 Kanton 10 TomislavgradTabela A4.3 Ekonomski sektori, uključujući i podsektore109

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________SEKTORPOD-SEKTOR IME SEKTORAA A000 Agrikultura, lov i šumarstvoA001Agrikultura, lov i slične uslugeA002Šumarstvo i relevantne uslugeB B000 RibarstvoB005Ribarstvo, mrijestilište i uslugeC C000 RudarstvoC010Vađenje uglja i tresetaC013Vađenje metalne rudeC014Ostalo rudarstvo i kamenolomstvoD D000 ProizvodnjaD015Proizvodnja hrane i pićaD016Proizvodnja duhanskih proizvodaD017Proizvodnja tekstilaD018Proizvodnja odjeće, odijevanja, bojenja krznaD019Proizvodnja kože, pozamenterija, obućeD020Proizvodnja drveta, drvnih proizvoda osim namještajaD021Proizvodnja celuloze, papira i proizvoda od papiraD022Izdavaštvo, štamparstvo i pisani medijiD023Proizvodnja koksa, proizvoda od rafiniranog petroleum inuklearnog gorivaD024Proizvodnja hemikalija i hemijskih proizvodaD025Proizvodnja gume i plastičnih proizvodaD026Proizvodnja drugih nemetalnih mineralnih proizvodaD027Proizvodnja osnovnih metalaD028Proizvodnja metalnih proizvoda osim mašina i opremeD029Proizvodnja mašina i druge opremeD030Proizvodnja kancelarijske opreme i kompjuteraD031Proizvodnja električnih mašina i aparataD032Proizvodnja radio, TV i druge opremeD033Proizvodnja medicinskih, mjernih i optičkih instrumenata, isatovaD034Proizvodnja motornih vozila, prikolica itd.D035Proizvodnja drugih prevoznih sredstavaD036Proizvodnja namještaja,D037RecikliranjeE E000 Električna energija, gas i snabdijevanje vodomE040Električna energija, gas, para i snabdijevanje vrućom vodomE041Prikupljanje, čišćenje i distribucija vodeF F000 GrađevinarstvoF045GrađevinarstvoG G000 Trgovina, popravke motora i dobaraG050Prodaja, održavanje i popravljanje motora, prodaja gorivaG051Prodaja na veliko i komisiona prodaja, ne motoraG052Prodaja, ne motora, popravak dobaraH H000 UgostiteljstvoH055UgostiteljstvoI I000 Prevoz, skladištenje i komunikacije110

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________I060Agrar i transport cijevimaI062Vazdušni prevozI063Podržavajuće i pomoćne prevozne putne kompanijeI064Pošta i telekomunikacijeJ J000 Finansijsko posredovanjeJ065Finansijsko posredovanje, osim osiguranja i penzionog fondaJ066Osiguranje i penzioni fond, osim obaveznog zdravstvenogosiguranjaJ067Pomoćne aktivnosti za finansijsko posredovanjeK K000 Nekretnine, iznajmljivanje i poslovne aktivnostiK070Nekretnine i sličnoK071Iznajmljivanje opreme bez operatoraK072Kompjuterske i slične aktivnostiK073Istraživanje i razvojK074Druge poslovne aktivnostiJavna administracija i odbrana; obavezno socijalnoL L000osiguranjeJavna administracija i odbrana; obavezno socijalnoL075osiguranjeM M000 ObrazovanjeM080ObrazovanjeN N000 Zdravstvena i socijalna skrbN085Zdravstvena i socijalna skrbO O000 Druge socijalne i lične uslugeO090Otpad, sanacija otpada,itd.O091Organizacije članstvaO092Rekreacione, kulturne i sportske aktivnostiO093Aktivnosti drugih službiP P000 Privatna domaćinstva sa zaposlenim osobamaP095Privatna domaćinstva sa zaposlenim osobamaQ Q000 Van teritorijalne organizacije i tijelaQ099Van teritorijalne organizacije i tijelaX X000 Neklasificirano u skladu sa aktivnostima SCATabela A4.4 Nivo obrazovanja i kvalifikacijaEQCODE OBRAZOVNI/KVALIFIKACIONI NIVOEQ01 UNIVERZITETEQ02 VIŠA ŠKOLAEQ03 SREDNJA ŠKOLAEQ04 OSNOVNA ŠKOLAEQ05 VISOKO STRUČANEQ06 STRUČANEQ07 SREDNJE-STRUČANEQ08 NESTRUČAN111

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Tabela A4.5 Kodovi za različite tipove škola, srednja školaCODE TIP ŠKOLEB0100 GIMNAZIJEB0200 ŠKOLE ZA OBUKU UČITELJAB0300 UMJETNIČKE ŠKOLEB0400 TEHNIČKE ŠKOLE I SLIČNOB0401 PROFESIJA MEHANIČARB0402 ELEKTROTEHNIKAB0403 RUDARSTVO I GEOLOGIJAB0404 HEMIJAB0405 GRAĐEVINARSTVO I ARHITEKTURAB0406 GEODEZIJAB0407 CESTOVNI PREVOZB0408 PTT PREVOZB0409 VOZNI PREVOZB0410 STOLARSTVOB0411 ŠUMARSTVOB0412 TEKSTILB0414 ŠTAMPARSTVOB0415 AGRIKULTURA I PREHRANAB0416 VETERINARSTVOB0417 UGOSTITELJSTVO –TURIZAMB0421 EKONOMIJA I TRGOVINAB0422 EKONOMIJAB0430 TRGOVINAB0440 ADMINISTRACIJAB0450 JAVNO ZDRAVSTVOB0500 STRUČNE SREDNJE ŠKOLEB0501 PROFESIJA MEHANIČARB0502 ELEKTROTEHNIKAB0503 RUDARSTVO I GEOLOGIJAB0504 HEMIJAB0505 GRAĐEVINARSTVO I ARHITEKTURAB0507 CESTOVNI PREVOZB0510 STOLARSTVOB0511 ŠUMARSTVOB0512 TEKSTILB0513 PRERADA KOŽEB0514 ŠTAMPARSTVOB0515 AGRIKULTURA I PREHRANAB0517 UGOSTITELJSTVO –TURIZAMB0530 TRGOVINAB0531 USLUGEB0540 ADMINISTRACIJAB0800 VJERSKE ŠKOLEB0900 SPECIJALNE SREDNJE ŠKOLE112

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Aneks 2.2 GVA stope rasta u ekonomskim sektorima za izabrane Evropske zemlje i FBiH,Tabela A2.1 Procjena GVA stope rasta u ekonomskim sektorima za izabrane Evropske z i FBiH, 2006 (Indeks 2003=100)Zemlja/Sektor A B C D E F G H I J K L M N O TOTALFBiH 116.9 202.5 118.8 125.3 122.3 110.1 135.7 107.9 116.7 157.0 122.8 102.9 116.3 113.9 135.3 121.0AT 101.6 137.2 116.7 114.9 114.0 107.1 102.3 104.4 110.2 111.7 110.9 103.6 104.1 110.7 105.1 108.8BE 94.0 85.8 115.6 106.5 104.9 116.6 100.3 101.1 103.9 115.8 113.4 103.4 101.5 104.5 110.7 107.1BG 90.8 98.5 119.9 121.1 91.2 135.7 153.2 132.6 111.2 213.4 111.6 104.0 99.7 82.5 161.6 117.0CH 95.8 - 109.7 111.8 108.4 102.7 103.3 100.8 116.6 120.3 109.5 101.2 93.7 107.1 102.5 108.2CY 88.4 145.9 114.6 100.9 108.3 116.6 121.2 102.3 124.9 122.3 116.2 107.7 106.4 108.0 107.4 112.7CZ 107.3 95.2 112.1 149.9 114.3 114.3 115.5 90.7 102.0 125.3 116.5 99.2 101.2 94.9 107.6 118.9DE 0.0 0.0 85.2 111.2 118.6 96.5 104.2 105.3 109.2 96.0 106.4 98.4 97.0 105.3 101.8 105.4EE 94.1 81.4 113.5 139.5 111.3 146.4 144.8 140.2 129.8 189.4 125.5 107.5 111.9 119.3 119.7 132.3ES 91.0 98.0 93.8 104.5 114.5 116.5 109.9 104.6 112.5 141.9 110.8 110.4 109.2 115.9 113.3 110.7EU25* 94.5 89.8 93.2 88.3 91.2 72.6 116.9 100.4 103.4 100.7 88.9 90.5 85.6 77.9 100.8 107.5FI 104.0 100.0 90.3 121.7 108.5 109.3 117.4 104.3 115.3 120.3 109.5 98.0 102.0 104.4 103.4 111.8FR 112.0 92.2 90.8 104.2 108.2 108.1 103.4 99.5 112.4 106.9 108.6 104.5 100.5 105.4 106.5 106.2GR 99.4 88.5 91.3 109.8 98.7 127.8 106.6 98.3 125.6 143.6 104.9 112.4 106.5 117.1 115.7 111.3HU 140.7 109.2 126.1 117.0 92.2 106.5 118.5 101.4 114.4 140.2 112.6 103.0 106.8 104.8 105.1 113.9IT 105.5 87.7 92.8 99.8 101.2 103.3 108.0 106.9 105.8 105.4 99.6 105.9 100.6 104.0 103.5 104.3LT 91.3 108.8 86.9 133.2 107.5 144.8 128.4 117.5 131.8 120.3 133.1 113.9 112.0 113.0 109.0 124.7LU 82.0 - 84.9 109.9 101.4 105.4 109.5 98.9 126.3 134.6 115.5 106.7 105.6 109.4 113.2 117.4LV 112.9 105.1 159.4 119.9 111.1 148.6 155.0 152.7 136.9 139.3 142.9 114.4 110.3 108.4 134.7 134.3NL 104.3 97.6 97.9 105.9 101.3 104.3 115.3 101.3 110.1 113.5 107.8 98.5 100.9 106.8 101.3 107.0NO 98.9 125.1 92.9 115.3 112.7 105.4 119.2 116.8 111.7 131.5 112.9 101.8 105.3 108.7 108.1 107.6PL 102.6 0.0 85.3 136.7 101.9 123.5 112.3 116.8 119.9 123.6 111.8 105.7 104.4 101.1 90.5 115.1RO 101.3 94.1 2021.9 0.0 0.0 149.6 156.1 130.2 129.0 133.4 160.7 78.1 111.7 112.0 0.0 121.2SI 105.9 111.8 115.4 116.5 119.3 121.0 115.6 103.0 122.2 142.1 110.4 110.9 107.5 112.8 107.5 115.2SK 140.1 112.5 79.7 146.8 96.8 123.9 164.1 32.4 120.1 89.0 108.7 80.7 121.4 96.7 96.8 121.9TR 110.6 121.8 121.3 125.4 124.0 151.9 130.4 116.4 119.9 103.1 163.2 104.0 - - - 131.6Izvor: EUROSTAT, Statistički godišnjak/ljetopis 2006 i 2007 godina i naše kalkulacijeBilješka: *) EU25 je 2005113

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Aneks 2. - Regionalni/teritorijalni disparitetiDemografski pokazatelji regionalnih disparitetaTabela 2.1 Stanovništvo po kantonima, 2005 i 2006. Učestalost i promjene stanovništvaKantonUkupnostanovništvo2005Ukupnostanovništvo2006Distribucija2006Promjenastanovništva2005/2006Raststanovništva2005/2006Unsko-sanski Kanton 288935 287624 12.4% -1311 -0.5%Kanton Posavski 41436 41264 1.8% -172 -0.4%Tuzlanski Kanton 496885 496280 21.3% -605 -0.1%Zeničko-dobojski Kanton 401401 401590 17.3% 189 0.0%Bosansko-PodrinjskiKanton 34508 33717 1.4% -791 -2.3%Srednjobosanski Kanton 256175 256191 11.0% 16 0.0%Hercegovaćko-NeretvanskiKanton 228649 227630 9.8% -1019 -0.4%Zapadno-HercegovačkiKanton 83570 82082 3.5% -1488 -1.8%Kanton Sarajevo 410031 418891 18.0% 8860 2.2%Kanton 10 82402 82197 3.5% -205 -0.2%FEDERACIJA BiH 2323992 2327466 100.0% 3474 0.1%Izvor: “REGIONALNA I LOKALNA ANALIZA ZA FEDERACIJU BOSNE I HERCEGOVINE”, Juni 2008, na osnovu Federalnogzavoda za statistiku, Kantonalne serijeU pet kantona stanuje gotovo 80% ukupnog stanovništva u Federaciji. Istih pet kantona imarast stanovništva koji je dvostruko veći od prosjeka u Federaciji, što ukazuje na trendovedemografskih promjena stanovništva - opće kretanje stanovništva ka većim gradovima.Tuzlanski Kanton i Unsko-Sanski kanton se susreću sa smanjenjem populacije; prvi kanton imanajveći udio stanovništva i zajedno ova dva kantona čine više od jedne trećine ukupnepopulacije u Federaciji. Kanton Sarajevo, glavni grad Bosne i Hercegovine, bilježi dalekonajveći rast stanovništva.Opadanje populacije Tuzlanskog kantona uglavnom proistječe iz smanjenja broja ljudi u manjenaseljenim općinama, dok su dvije najnaseljenije općine, Tuzla i Živinice, doživjele umjerenrast populacije. Sličan trend postoji u Unsko-Sanskom kantonu, gdje dvije najnaseljenijeopćine bilježe rast broja stanovništva, a do opadanja populacije dolazi u dvije općine – SanskiMost i Velika Kladuša.Udio radnog stanovništva je sličnan u svim kantonima, jedino je nešto manji u Kantonu 10.Pale u Bosansko-Podrinjskom kanton imaju najmanji udio radno sposobnog stanovništva od55%, dok Dobretići u Srednjobosanskom kantonu imaju daleko najveći udio radno sposobnogstanovništva (75.5%). Najmanji udio osoba 0-14 godina starosti je u općini Ravno uHercegovačko-Neretvanskom kantonu (1.6%). Općina Bužim u Unsko-Sanskom kantonu imanajveći udio djece (27.4%).Proučavanje dobnih segmenata ne ukazuje na trend velikih promjena u dobnom sastavu jer sečini da ove promjene slijede opći trend koji je prikazan u Tabeli 1. U skladu s tim, teško jeukazati na modele kretanja stanovništva u kontekstu ekonomskih potencijala i mogućnostitržišta rada.Najveći udio osoba iznad 65 godina starosti je u općini Bosansko grahovo u Kantonu 10,kantonu koji ukupno ima najveći udio osoba starijih od 65 godina. Najniži udio osoba iznad 65114

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________je u općini Tešanj u Zeničko-Dobojskom kantonu (7.2%) ukupnog stanovništva). Bužim imadrugi najmanji udio od 7.9% osoba starijih od 65 godina.Ekonomski pokazatelji regionalnih disparitetaPolazna studija, „REGIONALNA I LOKALNA ANALIZA ZA FEDERACIJU BOSNE I HERCEGOVINE”,Juni 2008. godine, zasnovana na podacima Federalnog zavoda za statistiku - Kantonalneserije, istražuje strukture ekonomije kantona. Studija ukazuje postojanje pozitivne poslovneklime i pozitivnog stava prema ekonomskom razvoju, na koji posebno ukazuje ukupan rast od8.6% broja novih poslovnih subjekata u periodu od 2005 do 2006. godine Samo broj zanata uPosavskom kantonu bilježi pad od 5%. Broj poduzeća je, čini se, povećan u prosjeku 8.7%.Mada se pojavljuju određene regionalne razlike u rastu, ove razlike ne ukazuju na velikeregionalne disparitete u ekonomskim rezultatima i ekonomskom rastu.Strategije tržišta rada trebaju odražavati potencijale kantona, a isto se odnosi i na uslugeobrazovanja. U tom smislu, industrijska i obrazovna infrastruktura u FBiH je vrloneravnomjerno raspoređena.Broj zaposlenika u građevini ukazuje na značajne varijacije među kantonima, jer je gotovo30% svih građevinskih radnika registrirano u Kantonu Sarajevo. Značajne su varijacije ujavnoj upravi i odbrani; na obavezno socijalno osiguranje otpada između 11.2% ukupnozaposlenih u Bosansko-Podrinjskom kantonu, do čak 30% ukupno zaposlenih u Zapadno-Hercegovačkom kantonu.Poljoprivreda generira manje od 3% registriranih radnih mjesta u Federaciji, što se značajnorazlikuje od drugih zemalja srednje i istočne Europe. Kanton 10 bilježi značajno viši prosjekudjela zaposlenih u poljoprivredi (lov i šumarstvo). Ipak, najveći broj zaposlenih u ovomsektoru nalazi se u Tuzlanskom kantonu i Zeničko-Dobojskom kantonu, na koje otpada više od44% svih zaposlenih u sektoru poljoprivrede u Federaciji.Podjela na pod-sektore u okviru poljoprivrede je prezentovana u Tabeli 3.5.3 u Statističkomaneksu. Ova tabela pokazuje da je zaposlenost u sektoru poljoprivrede za veliku većinuusmjeren na šumarstvo i slične usluge za FBiH u prosjeku. Međutim, tabela dalje navodi da zarazliku od drugih kantona, Posavski i Zapadno-Hercegovački kanton imaju koncentriranozapošljavanje u poljoprivredi, lovu i srodnim djelatnostima. Prema tome, ekonomije kantonase uvelike međusobno razlikuju kad se radi o poljoprivredi.Rudarstvo je uglavnom koncentrirano u kantonima Tuzla i Zeničko-Dobojskom, gdje jekoncentrirano 86% ukupne zaposlenosti u tom sektoru. Ovakvo stanje je uglavnom posljedicarelativno velike zaposlenosti u proizvodnji ugljena i treseta. Eksploatacija rude metala je ,sadruge strane, relativno važna djelatnost u Srednjobosanskom i Zapadno-Hercegovačkomkantonu, dok se u Hercegovačko-Neretvanskom kantonu i Kantonu Sarajevo pojavljujezaposlenost u drugim rudarskim djelatnostima.Proizvodnja hrane i pića predstavlja dominantan sektor u Unsko-Sanskom kantonu, Zapadno-Hercegovačkom kantonu i Kantonu Sarajevo, dok je proizvodnja drveta, drvenih proizvodaosim namještaja dominantna u Kantonu 10, proizvodnja kemikalija i kemijskih proizvoda iproizvodnja metalnih proizvoda, osim mehanizacije i opreme, je gotovo jednaka u smisluzaposlenosti u Bosansko-Podrinjskom kantonu.Proizvodnja transportne opreme je relativno radno intenzivna u Hercegovačko-Neretvanskomkantonu; proizvodnja radio, TV i opreme se uglavnom odvija u Srednjobosanskom kantonu, ukojem kantonu također postoje i druge velike proizvodne grane; proizvodnja celuloze, papira ipapirnih proizvoda je uglavnom koncentrirana u Zeničko-Dobojskom kantonu. U Tuzlanskom115

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________kantonu se odvija diverzificirana proizvodnja - proizvodnja ugljena, proizvoda od rafiniranenafte i nuklearnog gorivaOsnovni ekonomski indikatori i tržišta rada u različitim kantonima se značajno razlikuju, štopredstavlja snažan argument za kreiranje i provođenja selektivnih regionalnih mjera kojeodražavaju osjetljivu ekonomsku infrastrukturu u FBiH.Pokazatelji regionalnih dispariteta na tržištu radaPrema Analizi tržišta rada i zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine 53 , povećanje brojazaposlenih u odnosu na prošlogodišnju anketu karakterizira Unsko-sanski Kanton (45.25%),Tuzlanski Kanton (0.25%), Zenicko-dobojski Kanton (6.90%), Bosansko-podrinjski Kanton(37,78%), Hercegovacko-neretvanski Kanton (21.45%), Sarajevo Kanton (16.99%) LivnoKanton (14.48%), dok je pad primijećen u Srednjobosanskom kantonu (7.31%) iZapadnohercegovačkom Kantonu (29.71%).Studija, “REGIONALNA I LOKALNA ANALIZA ZA FEDERACIJU BOSNE I HERCEGOVINE”, ukazujena postojanje velikih regionalnih dispariteta u zapošljavanju po spolu i stepenu stručnespreme. Studija daje sliku relativno velikog udjela osoba sa univerzitetskim obrazovanjem kojisu zaposleni, što se na osnovu međunarodnog iskustva čini čudnim, čak i za zemlje srednje iistočne Europe. Studija, također, navodi velike varijacije među kantonima po spolu ikvalifikaciji. Studija rodnih pitanja često ukazuje na opći trend visokog udjela žena međunekvalificiranom radnom snaga (i obratno za visoki nivo obrazovanja). Studija navodi velikiudio visoko kvalificirane radne snage u pojedinim kantonima, dok u drugima postoji suprotnastruktura zaposlenosti.Prema analizi tržišta rada i zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine 54 došlo je doznačajnog porasta potreba za polu-kvalificiranom radnom snagom (1.78%), visokokvalificiranomradnom snagom (1.66%), nižim srednjim obrazovanjem (1.50%), ali i uukupnom broju potreba za visoko kvalificiranom radnom snagom (6.04%). Povećanjepotražnje za visoko kvalificiranim profilima primijećeno je u Unsko-Sanskom Kantonu(66.66%), Tuzlanskom Kantonu (40.69%), Zenicko-dobojskom kantonu (0.60%) i Bosanskopodrinjskomkantonu (88%).Kad se radi o indikatorima nezaposlenosti, situacija je difuznija 55 . Ipak, postoje veliki disparitimeđu kantonima gdje procijenjene stope nezaposlenosti variraju od 37.3% u Zapadno-Hercegovačkom kantonu do 56% u Unsko-Sanskom kantonu.jJoš veće razlike nalazimo u podacima na lokalnom nivou. Studija nezaposlenosti po općinamapokazuje velika odstupanja od prosjeka u FBiH jer se čini da stope nezaposlenosti mogu bitičak 79.9%, kakav je slučaj u Teočaku Na drugom kraju nalazi se općina Centar (Sarajevo),gdje je procijenjena stopa nezaposlenosti 18%.53 Analiza tržišta rada i zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za statistiku, 200754 Analiza tržišta rada i zapošljavanja u Federaciji Bosne i Hercegovine, Federalni zavod za statistiku, 200755 Kako se opisuje u REGIONALNOJ I LOKALNOJ ANALIZI ZA FEDERACIJU BOSNE I HERCEGOVINE, juni 2008, koja jeurađena u okviru „Projekta reforme politike zapošljavanja i strategije zapošljavanja BiH i uspostave informacijskogsistema tržišta rada“ (EuropeAid/123680/C/SER/BA) poticaji da se osoba registrira kao nezaposlena u Bosni iHercegovini impliciraju određene restrikcije za analizu tržišta rada pošto se za prijavljene odn. registriranenezaposlene (to je korišteni termin) teško može reći da predstavljaju prave primjere stvarno nezaposlenih, niti supravi primjeri za prijavljene osobe koje traže posao. Uz uvažavanje različitih pitanja koja su s ovim u vezi, i unatočočitoj potrebi za boljim statističkim podacima, moramo ovaj odjeljak zasnivati na slici registriranih kod lokalnih organaza tržište rada unutar Federacije, bez obzira na razloge zbog kojih su se prijavili. Uz uvažavanje posljedicaograničenja u skladu sa raspoloživošću podataka o postupcima registracije u BiH, statistika pokazana u ovom odjeljkuse čini manje uvjerljivom.116

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Regionalna studija pokazuje regionalne varijacije u stepenu stručne spreme međunezaposlenima (vidi tabelu 2.2). U svakom slučaju, u svim kantonima najveći udio međunezaposlenima imaju osobe sa srednjom stručnom spremom. Relativno veliki udionezaposlenih u Hercegovačko-Neretvanskom kantonu i Kantonu Sarajevo imaju i osobe savisokom stručnom spremom.Tabela 2.2 Nezaposlenost po kantonima za one koji su registrirani, po stručnoj spremi, prosjek2006 (indeks FBiH=100)KANTONVisokastručnaspremaVišastručnaspremaSrednjastručnaspremaOsnovnoobrazovanjeUnsko- Sanski kanton 54.7 145.5 100.9 145.3Kanton Posavski 32.5 81.5 108.7 0.0Tuzlanski Kanton 91.1 61.1 104.3 12.7Zenicko-Dobojski Kanton 59.0 73.6 104.2 202.3Bosansko-Podrinjski Kanton 82.3 48.6 106.0 0.0Srednjobosanski kanton 50.2 82.0 106.8 15.2Hercegovacko-Neretvanski Kanton 128.2 169.3 94.4 0.0Zapadno-Hercegovacki Kanton 92.7 225.4 94.2 8.2Kanton Sarajevo 170.0 86.5 92.7 222.7Kanton 10 63.9 211.6 97.3 47.0FEDERACIJA 100.0 100.0 100.0 100.0Izvor: Vlastiti izračun zasnovan na podacima Federalnog zavoda za statistiku, Statistički bilten 12, DEC2007U pogledu nivoa kvalifikacija među nezaposlenima, studija ukazuje na velike međukantonalnerazlike (vidi tabelu 2.3). Čini se da postoji potreba za različitim mjerama u različitimkantonima, zbog međusobno različitih tržišta rada.Tabela 2.3 Nezaposlenost po kantonima za registrirane osobe, po nivou kvalifikacije, prosjek2006 (indeks FBiH=100)KANTONVisokokvalificirani KvalificiraniPolukvalificiraniNekvalificiraniUnsko-Sanski kanton 69.3 84.1 110.4 115.1Kanton Posavski 14.4 87.9 235.9 100.4Tuzlanski Kanton 93.8 101.7 78.6 100.5Zenicko-Dobojski Kanton 120.4 105.9 107.8 93.1Bosansko-Podrinjski Kanton 102.9 92.4 26.4 114.4Srednjobosanski kanton 90.4 103.5 59.0 100.7Hercegovacko-Neretvanski Kanton 156.2 95.4 451.0 69.5Zapadno-Hercegovacki Kanton 22.6 147.4 58.3 59.6Kanton Sarajevo 125.9 92.0 26.1 114.4Kanton 10 39.4 124.3 29.2 84.5FEDERACIJA 100.0 100.0 100.0 100.0Izvor: Vlastiti izračun zasnovan na podacima Federalnog zavoda za statistiku, Statistički bilten 12, DEC2007Mada studija nezaposlenosti, zasniva na službenim statistikama, ne daje mogućnost izvođenjakonačnog pouzdanog zaključka zbog nedostatka kvalitetnih statističkih pokazatelja, studijaipak ukazuje na snažnu potrebu za selektivnim regionalnim aktivnim mjerama tržišta radakojima bi se suprotstavilo nezaposlenosti i osigurao solidan povratak na lokalno odnosnoregionalno tržište rada.117

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Pokazatelji regionalnih dispariteta u obrazovanjuStudija REGIONALNA I LOKALNA ANALIZA ZA FEDERACIJU BOSNE I HERCEGOVINE”, juni 2008(vidi Aneks 1), ukazuje na gotovo jednaku distribuciju muškaraca i žena kad se radi o upisu usrednje škole u cijeloj regiji. Međutim, studija upisa po vrstama škola i Kantonima tokom dvijesukcesivne školske godine 2005/2006 i 2006/2007 otkriva slijedeću opću sliku regionalnihdispariteta u upisu:• Veliki dodatni upis u gimnazije u Posavskom kantonu proizlazi iz ozbiljnog rastaupisa u općini Orašje. Generalno, djevojke čine 60-63% svih učenika ugimnazijama;• Učiteljska škola postoji samo u Sarajevu. Upis je dramatično opao od 2005/2006 do2006/2007. školske godine;• Zapadno – Hercegovački kanton bilježi rast od 8.1% upisa u tehničke škole.Generalno, čini se da se ravnopravno upisuju oba spola;• Podaci o upisu u stručne škole ukazuju da su velika većina učenika muškarci. U svimkantonima je došlo do smanjenja upisa u stručne škole;• Oni kantoni koji imaju vjerske škole bilježe porast upisa, osim u Unsko-Sanskomkantonu, gdje je došlo do smanjenja od 3.6%. Udio žena varira od 37% u Zeničko-Dobojskom kantonu, do 52.7% u Sarajevskom kantonu;• Stopa ipisa u specijalne srednje škole po kantonima se značajno oscilira pokantonima. Ukupan broj učenika u specijalnim srednjim školama u Federaciji je337, od kojih su većina muškarci.Analiza redovnih srednjih škola, broja nastavnika i broja upisanih učenika, te omjer učenika inastavnika po kantonima u školsoj godini 2006/2007 pokazuje da omjer student/nastavnikvarira od 11 do 21, što je reativno dobar omjer. Relativno niski omjer nastavnika i učenika bise u određenim okolnostima mogao smatrati pozitivnim, pošto mali broj učenika znači dodatnovrijeme za individualno dizajnirane kurseve. Naravno, mali razredi ukazuju na relativno veliketroškove kurseva i na smanjenje broja učenika, odnosno mlade populacije.Međutim, korist od malih razreda sa malim brojem učenika generalno zavisi od dizajna ikvaliteta pojedinog kursa. Mala odjeljenja i razredi bez adekvatnog kvaliteta nastave, mogukreirati nepotrebno velike troškove obrazovnog sustava. Dalje, tu se pojavljuje i pitanjekritične mase tj. koliki je najmanji broj učenika potrebnan da bi se zadržao profesionalan iadekvatan kurs.U ovom slučaju, ne posjedujemo dovoljno iformacija o situaciji u pojedinim školama kakobismo mogli donijeti čvrste zaključke. Međutim, studija pokazuje da je u nekim školama ipored malog broja učenika u jednom razredu, sustav obrazovanja ne zadovoljava potrebannivo kvaliteta, što dovodi do loših obrazovnih rezultata. To je pokazatelj nefleksibilnosti unutarsustava obrazovanja, loše ekonomije obrazovanja i lošeg ishoda učenja.Studija upisa u srednje škole u 2007. po vrstama škola (ukupno upis muškaraca i žena i udiožena studenata) po vrstama škola ukazuje da žene predstavljaju veliku većinu učenika utekstilnim, uslužnim, trgovačkim i administrativnim školama. Žene čine većinu u gimnazijama,kao i u nastavničkim školama. Ipak, u tradicionalnim disciplinama mašinskog i elektroinženjeringa,građevinarstva, transporta, prerade drveta i slično još uvijek dominiraju muškiučenici.Kad se radi o stepenu završetka srednjih škola, studija pokazuje da je procenat onih koji nisuzavršili školu nešto viša u Unsko-Sanskom kantonu u odnosu na prosjek FBiH za oba spola, a118

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________najniži omjer u Zapadno-Hercegovačkom kantonu. Stopa nezavršavanja muških učenika jenajniža u Tuzlanskom kantonu. Kanton Sarajevo, u kojemu se nalazi najveći broj srednjihškola u FBiH, ima stopu nezavršavanja na prosjeku FBiH.Studija ukazuje na natprosječno visoke stope nezavršavanja u umjetničkim školama, stručnimi vjerskim školama. Ovdje ne postoji razlika po spolovima.Studija pokazuje da su žene spremnije od muškaraca da nastave obrazovanje, te ukazuje nato da studenti iz Kantona Sarajevo čine 30% ukupnog broja studenata, mada na njih otpada18% ukupnog stanovništva. Udio studenata u Kantonu 10 čini samo pola prosjeka, aligeneralno, svi kantoni osim Tuzlanskog i već spomenutog Sarajevskog kantona imaju manjibroj studenata od očekivanog na osnovu studije frekvencije u ukupnom stanovništvu.Na kraju, studija pokazuje da studenti koji već žive u Kantonu Sarajevo biraju Sarajevskiuniverzitet češće nego studenti koji žive u drugim univerzitetskim gradovima. To bi se mogloobjasniti većom ponudom različitih fakulteta na Univerzitetu u Sarajevu. Ovaj bi trend trebaoposlužiti kao upozorenje Ministarstvu obrazovanja na tendenciju da postoje nejednakemogućnosti za studente, što dovodi do neravnopravne distribucije obrazovnih profila udugoročnom razdoblju. Studija ukazuje na potrebu dubljeg proučavanja razloga za ovakorazličite modele.Zaključci o indikatorima regionalnih disparitetaSlužbeni statistički pokazatelji ne ukazuju na dramatičan pad broja stanovnika U FBIH, dok jetrend promjenje starosne strukture očit kroz smanjenje udjela mlađe populacije. Ovakvitrendovi su uobličajni i u drugim zemljama na Balkanu 56 .Međutim, očigledno je da postoje velike regionalne varijacije. Službena statistika ukazuje natrend preseljenja iz manje naseljenih dijelova u urbana područja, u čemu je trend seljenja uSarajevo jako izražen. Demografska analiza ukazuje da je ovaj trend u korelaciji sa generalnimsmanjenjem broja radno sposobnog stanovništva u manje naseljenim područjima, što bi mogloukazivati na povezanost preseljenja sa zapošljavanjem / radnu migraciju. U manje naseljenimpodručjima, udio starijih ljudi raste – u pojedinim područjima čak dramatično – što bi se trablorazmatrati u okviru analize regionalno segmentiranih tržišta rada. Npr. u područjima gdje jeveća populacija starijih (pretpostavlja se da se radi o umirovljenim ili osobama koje sespremaju u mirovinu), može se očekivati veća potražnja za socijalnim i zdravstvenimslužbama, dok se u urbanim područjima fokus treba usmjeriti na otvaranje radnih mjesta uformalnom sektoru u kombinaciji sa podrškom obiteljima sa malom djecom (čuvanje djece,babice i sestre, i sl.)Studija regionalnih dispariteta u ekonomskim performansama ukazuje da generalno postojipozitivna poslovna klima, što pokazuje ukupni rast od 8.6% broja poduzeća i obrta u 2005.godini. Ukupan trend se, srećom, odražava u svakom dijelu FBiH. Ipak, primjenjuju seznačajne regionalne varijacije između sektora.Velike regionalne varijacije u registriranoj zaposlenosti vidljive su u sektoru graditeljstva,javnoj upravi i odbrani i obaveznoj socijalnoj zaštiti.Registrirana zaposlenost u poljoprivredi je vrlo mala, što je posljedica velikog udjelaneformalne zaposlenosti. Međutim, postoje velike razlike između kantona, što se vidi u našojstudiji pod-sektora u okviru poljoprivrede.56 Podaci zasnovani na Anketi radne snage, 2006 i 2007 ukazuju na opći pad stanovništva od 7.7 u grupi mlađoj od 15godina, što se treba uzeti u kombinaciju sa skromnim povećanjem udjela stanovništva starijeg od 50 godina od 3.3posto (starosna skupina 50-64 godina).119

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Eksploatacija ugljena i koksa se uglavnom odvija u Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom kantonu,što čini 86% ukupne zaposlenosti u sektoru rudarstva. Iskorištavanje ruda metala predstavljarelativno važnu djelatnost u Srednjobosanskom i Zapadnohercegovačkom kantonu, dok jezaposlenost u Hercegovačko-neretvanskom i Sarajevskom kantonu uglavnom u drugimrudarskim djelatnostima.Najvažnije regionalne varijacije u proizvodnji predtavljene su u studiji pod-sektora.Značajne regionalne ekonomske varijacije su vidljive kroz analizu tržišnih pokazatelja usektoru i indikatora regionalnih dispariteta na tržištu rada 57 . Ipak, ekonomski pokazateljiukazuju na visoko izdiferencirana kantonalna tržišta rada, te iz toga proizilazi potreba kreiranjaselektivnih regionalnih mjera koje će odražavati osjetljivu ekonomsku infrastrukturu unutarFBiH.Studija indikatora regionalnih dispariteta u obrazovanju uglavnom opisuje razlike u pružanjuusluga obrazovanja među kantonima. Ključna stvar na koju studija ukazuje jeste potreba dase regionalne razlike u pružanju obrazovanja uzmu u obzir u strategijama zapošljavanja;odnosno, regionalne strategije zapošljavanja trebaju osigurati da kvalificirana radna snaga, naosnovu kvalifikacija stečenih u školama ili fakulteta u jednom regionu, bude zainteresirana zageografsku mobilnost u regije gdje nema ponude traženih sposobnosti. Drugim riječima,regionalni model sugerira ozbiljnu potrebu za komunikacijskim platformama izmeđupromatrača tržišta rada i planiranja obrazovanja. U tom pogledu, studija ukazuje na rizik kojiproizlazi iz fragmenutrane administrativne strukture obrazovanja u BiH.Najvažnija lekcija koja se može naučiti iz kratke studije regionalnih dispariteta unutar FBiHjeste da regionalne varijacije na tržištu rada, ekonomiji, obrazovanju, kao i u strukturipopulacije samih kantona iziskuje segmentirane i selektivne strategije zapošljavanja,prilagođene regionalnim i lokalnim tržištima i ciljnim grupama.57 Studija indikatora regionalnih dispariteta na tržištu rada daje nedovoljne podatke zbog nepostojanja pravihstatističkih podataka. Indikatori formalne zaposlenosti se čine poremećenim zbog prisustva značajnog brojaneformalno zaposlenih, dok nam službena statistika nezaposlenosti ostavlja malo prostora da diferenciramo na osnovupoticaja da se osoba registrira kao nezaposlena. Veliki dio prijavljenih nezaposlenih su se, izgleda, prijavili, a da netraže aktivno posao (vidi također LFS 2006 i 2006, koje nastoje dati procjene broja osoba koje aktivno tražezaposlenje).120

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Aneks 3. - Obrazovanje i cjeloživotno učenjeStatistikaTabela 3.1: Upis u obrazovanje u FBiHUkupno Žene Ukupno Žene Ukupno ŽeneOsnovna škola 243,468 118,464 240,249 116,791 218,338 106,294Srednja škola 110,967 55,036 108,287 53,579 106,894 53,197Visoko obrazovanje 58.616 60860 65630 58.616 60860 65630Izvor: Statistički godišnjak, Federacija Bosne i Hercegovine 2007Tabela 3.2: Upis u srednje obrazovanje po tipu školeTrajanjeUkupno 3 god. 4 god.Svi Žene Svi Žene Svi ŽeneUKUPNO 28,784 14,047 10,098 3,645 18,686 10,402Gimnazije 6,531 4,292 - - 6,531 4,292Škole za obuku nastavnogosoblja 125 107 - - 125 107Umjetničke škole 224 137 - - 224 137Tehničke i srodne škole 21,473 9,310 10,010 3,611 11,463 5,699Izvor: Statistički godišnjak, Federacija Bosne i Hercegovine 2007Tabela 3.3: Upis u srednje škole po kantonima, na početku školske 2006/2007. Ukupnoučenika, učenica, i procenat učenicaKantonUkupnoupisanih2006/2007Od čega jeučenicaUdioučenicaUnsko-Sanski Kanton 21892 10434 47.7%Kanton Posavski 3933 1902 48.4%Tuzlanski Kanton 43909 20681 47.1%Zenicko-Dobojski Kanton 32278 15151 46.9%Bosansko-Podrinjski Kanton 2123 971 45.7%Srednjobosanski kanton 21383 10333 48.3%Hercegovacko-Neretvanski Kanton 17315 8220 47.5%Zapadno-Hercegovacki Kanton 6315 3108 49.2%Kanton Sarajevo 33071 15643 47.3%Kanton 10 4217 2038 48.3%FEDERACIJA BiH 186436 88481 47.5%Izvor: Statistički bilten 104, JUL 2007, Federalni zavod za statistiku121

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Tabela 3.4 Upis u tehničke srednje škole po vrsti školeTrajanjeUkupno 3 godine 4 godineSvi Učenice Svi Učenice Svi UčeniceTehničke i srodne škole 21,473 9,310 10,010 3,611 11,463 5,699Mašinska struka 3,739 277 2,752 25 987 252Elektrotehnika 2,875 263 1,122 19 1,753 244Rudarstvo i geologija 202 70 61 - 141 70Kemija 230 169 47 39 183 130Građevinarstvo 778 115 329 - 449 115Geodezija 119 42 - - 119 42Transport 1,389 201 831 31 558 170PTT komunikacije 101 36 - - 101 36Željeznički transport 41 4 - - 41 4Obrada drveta 289 87 147 35 142 52Šumarstvo 221 67 30 - 191 67Tekstilna 705 639 451 427 254 212Prerada kože 60 56 60 56 - -Štamparska 188 89 - - 188 89Poljoprivreda 747 469 254 157 493 312Veterinarska 130 38 - - 130 38Ugostiteljstvo i turizam 1,490 689 998 367 492 322Ekonomija i trgovina 5,000 3,581 1,828 1,473 3,172 2,108Administrativna 79 71 58 50 21 21Javno zdravstvo 2,048 1,415 - - 2,048 1,415Usluge 1,042 932 1,042 932 - -Vjerske škole 324 155 - - 324 155Specijalne srednje škole 107 46 88 34 19 12Izvor: Statistički godišnjak Bosne i Hercegovine 2007Tabela 3.5 Broj upisanih studenata, po fakultetu i spolu 2006UKUPNOREDOVNIVANREDNISTUDENTISTUDENTISvi Žene Svi Žene Svi ŽeneFAKULTETIPrirodno-matematski fakultet 224 157 217 155 7 2Prirodne nauke i obrazovanje 172 156 65 60 107 96Arhitektura 114 69 114 69 - -Građevinarstvo 57 16 57 16 - -Mašinski inžinjering (tehnički) 163 24 139 18 24 6Mašinski inžinjering II (tehnički) 16 5 2 1 14 4Tehnički fakultet 95 15 61 7 34 8Metalurški 7 1 7 1 - -Transport i komunikacije 54 8 54 8 - -Elektro-inženjering 134 49 134 49 - -Elektrotehnički 27 6 27 6 - -Rudarstvo i geologija 38 7 38 7 - -Kemijski inžinjering 26 14 26 14 - -122

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Medicina 194 107 194 107 - -Stomatologija 109 67 109 67 - -Farmacija 86 75 86 75 - -Viša zdravstvena škola 174 125 137 99 37 26Poljoprivreda 63 31 61 31 2 -Agronomija 16 9 14 7 2 2Biotehnički 21 13 21 13 - -Šumarski 23 11 23 11 - -Veterinarski 66 34 66 34 - -Pravo 750 483 466 316 284 167Ekonomija 1141 713 723 444 418 269Škola poslovnog menadžmenta 92 63 70 49 22 14Političke nauke 447 232 268 173 179 59Filozofija 787 610 692 538 95 72Filozofija i humane nauke 120 98 104 89 16 9Obrazovna akademija 79 76 45 44 34 32Fakultet informativne tehnologije 7 - 7 - - -Fakultet fizičkog odgoja i sporta 57 8 57 8 - -Fakultet sporta i fizičkog odgoja 318 31 67 6 251 25Fakultet za specijalno obrazovanje 49 39 49 39 - -Kriminologija 404 77 287 64 117 13Pedagoška akademija 204 171 123 98 81 73Fakultet humanih nauka 51 36 39 28 12 8Učiteljski fakultet 263 111 54 29 209 82Islamski pedagoški fakultet 95 48 23 9 72 39Studije agro-mediteranskih kultura 12 7 1 - 11 7Fakultet teologije – ukupno 67 14 52 10 15 4AKADEMIJE 95 64 95 64 - -VIŠE ŠKOLE 62 49 21 17 41 32UKUPNO 6979 3,929 4,895 2,880 2,084 1,049Izvor: Statistički godišnjak Bosne i Hercegovine 2007Osnovno obrazovanjeOsnovno obrazovanje prolazi kroz reforme strukture nastavnog programa, metodologija, apredstavlja prioritetno područje koje podupiru donatori. Ipak napredak je, prema navodimaizvještaja o napredovanju SAA iz 2007. godine, ograničen, ne postoji okvirni zakon za osnovnoobrazovanje, cijeli sustav je još uvijek iscjepkan, a koordinacija različitih nivoa je nedovoljna.Osim toga, postoji i potreba da se financijska potrošnja učini efikasnijom, i da se poboljšajuishodi učenja 58 .Kroz nacionalni plan koji je usvojen u maju 2006. godine, Ministarstva obrazovanja uFBiH suse obavezala da implementiraju mjere koje će osigurati ravnopravan pristup i mogućnostzavršavanja škole za svu djecu 59 . Bruto stopa upisa se povećala tokom zadnjih godina i danas58 Radni dokument zaposlenih u komisiji, Bosna i Hercegovina 2007 Izvještaj o napretku (COM (2007)COM)59 Ukupni ciljevi strategije su: Cilj 1: Promoviranje sistematske promjene u cilju da se postigne da sva djeca imajumogućnost završavanja osnovnog obrazovanja. Cilj 2: Dugoročno ukidanje financijskih i administrativnih preprekaupisu i završavanju škole. Cilj 3: Dobivanje podrške i učešća roditelja, obrazovnih institucija i zajednica u vezi saprocesom obrazovanja123

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________iznosi približno 96% 60 . Ipak, još uvijek postoje određene prepreke za postizanje stopostotnestope upisa u FBiH, a to su 61 :• Nesposobnost roditelja da financiraju školovanje svoje djece;• Smanjene mogućnosti obrazovanja djevojčica;• Ograničen pristup školi djeci iz udaljenih, ruralnih područja;• Postojanje prepreka za upis učenika-povratnika u škole na njihovom području povratka;• Fizička onesposobljenja;• Nepostojanje obrazovnih institucija ili rehabilitacijskih centara;• Nefleksibilnost obrazovanog sustava u uključivanju u obrazovanje djece koja su starijaod svoje generacije u školi;• Loša svijest roditelja o potrebi osnovnog obrazovanja;• Postojanje administrativnih prepreka u registraciji.Struktura srednjeg obrazovanjaU BiH, odgovornost za funkciju obrazovanja leži na dva Entiteta – Federaciji Bosne iHercegovine (FBiH), Republici Srpskoj (RS) i Distriktu Brčko. U FBiH, ova nadležnost je daljespuštena na deset autonomnih kantona.Ovaj sustav je fragmentiran i obuhvaća nekoliko pod-sustava upravljanja obrazovanjem 62 .Institucionalno, ovim pod-sustavima upravlja ukupno 23 organizacije, uključujući Agenciju zastandarde i ocjenjivanje, koja je stvorena na međuentitetskom nivou, 14 ministarstava i osampedagoških zavoda na nivou entiteta i kantona.Državni nivo: Na državnom nivou, za obrazovanje je nadležan Odjel za obrazovanje, nauku,kulturu i sport Ministarstva civilnih poslova (MCP). Odjel ima vrlo ograničen broj zaposlenih, imnoga područja nadležnosti osim obrazovanja 63 .Među-entitetski nivo: Na među-entitetskom nivou postoji Agencija za standarde iocjenjivanje (SAA) za FBiH 64 . Agencija nema nadležnosti u smislu provođenja nad entitetskim,kantonalnim ili općinskim institucijama. SAA ne podnosi izvještaje državnom nivou (Sektoruza obrazovanje unutar Ministarstva civilnih poslova), nego Upravljačkom odboru kojeg činepredstavnici institucija za upravljanje i pružanje obrazovanja iz FBiH i RS.Federacija BiH: U FBiH, svaki od deset Kantona ima nadležnost za obrazovanje, ali oni moguprenijeti određene funkcije na Federalno ministarstvo, koje je, generalno, odgovorno završenje koordinacije između kantona.60 Više informacija može se naći u „World Bank Peer review of Bosnia Herzegovina 2006“, i „National humandevelopment report – social inclusion“, UNDP 200761 “Plan akcije o upisu i završavanju škola u Bosni i Hercegovini“, Ministarstvo obrazovanja 200662 RS, deset kantona FBiH, nivo FBiH; Brčko Distrikt, među-entitetski nivo i nivo države BiH. Izvor: Funkcionalnipregled sektora obrazovanja u Bosni i Hercegovini 2005.63Osim obrazovanja, ovo ministarstvo je također odgovorno za socijalnu zaštitu, zdravstvo, deminiranje izapošljavanje. Izvor Funkcionalni pregled sektora obrazovanja u Bosni i Hercegovini 200564 Mada su SAA formalno uspostavila dva entiteta, ona pruža usluge i Distriktu Brčko124

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________10 kantonalnih ministarstava obrazovanja sa svojim pedagoškim zavodima (7) 65 su nadležni zafunkciju obrazovanja 66 . Rukovodstvo Pedagoškog zavoda su uglavnom državni službenici.Njihova veličina i kapacitet da obavljaju svoje funkcije se razlikuje od kantona do kantona.Ministarstva u deset kantona su nadležna za 1119 osnovnih škola i 207 srednjih škola, 6univerziteta 67 koji obuhvaćaju 82 pravno neovisna fakulteta.Općina: Administracija obrazovanja na nivou općina se uglavnom odnosi na potrebe građanana određenoj teritoriji, na primjer, prijevoz učenika, hrana i smještaj, renoviranje škola, itd.Upravljanje školama na osnovnom i srednjem nivou obrazovanjaOkvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju regulira opće aranžmane upravljanjaškolama na osnovnom i srednjem nivou obrazovanja. Entiteti i kantoni mogu detaljno ureditiupravljanje školama.Sve škole moraju imati izabrani školski odbor; koji, između ostalog, imenuje direktora školekoji je nadležan za svakodnevno upravljanje školom i njenim pedagoškim aktivnostima;direktor podnosi izvještaj školskom odboru, koji ima pravo da ga smijeni.Utvrđeni nedostaciTokom prošle decenije, sustav srednjeg obrazovanja je reforisan u cilju modernizacije. Unatočtome, sustav obrazovanja se i dalje suočava sa velikim poteškoćama u pružanju učenicimaznanja, vještine i stavove koji će im osigurati visoku zaposlivost i mogućnost mijenjanjaprofesije u budućnosti. Neka od najvažnijih objašnjenja za to su:• Postoji velika potreba za unaprijeđenjem efikasnosti javne potrošnje i kvalitetasustava srednjeg obrazovanja; 68• Sam način pružanja obrazovanja karakterizira pedagoška tradicija i metodologije kojesu zasnovane na teoriji i koje ne potiču cjeloživotno učenje, dok većina radnih mjestakoje se mogu naći na tržištu rada iziskuju vještine – sposobnost da se nešto uradi istavove koji odgovaraju tržištu rada. To uzrokuje nesklad između ponude i potražnjeu različitim sektorima. Posebno je potrebno posvetiti pažnju općem srednjemobrazovanju u smislu reforme nastavnog programa i metodologije rada;• Pristup nastavnika usavršavanju je ograničen, što utječe na kvalitetu obuke i nivovještina koje učenici usvoje;• Obrazovanju nedostaje standardizirani sustav kontrole kvaliteta i postoje ozbiljnaograničenja u praćenju performansi, djelotvornosti i učinkovitosti obrazovanja; 69• Srednje stručno obrazovanje i obuka su organizirani u modulima u vrlo ograničenojmjeri, te ne postoje mogućnosti za priznavanje djelomično stečenog obrazovanja, nitimogućnosti fleksibilnog ulaska i izlaska na različitim nivoima;65 Institut za školska pitanja u Mostaru, Kantonalni pedagoški zavod Mostar i Pedagoški zavod Bihać nisu neovisnapravna lica i predstavljaju dijelove ministarstava.66 Mnogi imaju nadležnost za obrazovanje, nauku, kulturu i sport.67 6 univerziteta čini 65 fakulteta koji su pravno neovisna tijela, i koja djeluju u okviru šest univerziteta u FBiH68 Radni dokument osoblja komisije, Bosna i Hercegovina, Izvještaj o napretku 2007 (The Commission Staff WorkingDocument, Bosnia and Herzegovina 2007 Progress Report) (COM (2007 - 663)69 Ovi nalazi predstavljaju neke od najvažnijih rezultata Funkcionalnog pregleda sektora obrazovanja u BiH, koji jeizvršen u martu 2005. godine.125

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________• Trogodišnje tehničko srednje obrazovanje ne omogućuje pristup daljem obrazovanju.Generalno su horizontalne i vertikalne prolaznost vrlo ograničene i ne omogućavajuulaz ili pristup, niti kretanje između različitih vrsta obrazovanja;• Ne postoje mogućnosti za priznavanje prethodno stečenog znanja, a jedini način dase dobije formalna akreditacija za osobe koje prekinu školovanje je da pohađajukurseve koje nude javni pružatelji obuke;• Sustav stručnog obrazovanja i obuke u FBiH, koji bi trebao pripremiti učenike zapraktične poslove i koji privlači osobe sa praktičnim sposobnostima, prevenstvenoučenicima nudi teoretska znanja i vrlo ograničene mogućnosti praktične obuke,unatoč činjenici da poslovi koji se nude ovim učenicima su vrlo praktično orijentirani itraže od njih sposobnost da se nešto uradi;• Opći nacionalni okvir kvalifikacija (NQF) i nastavni program u stručnom obrazovanju iobuci na nivou srednjeg obrazovanja su u fazi revizije i usklađivanja sa novimstandardima, 70 ali mnoge srednje škole koje ne uživaju podršku donatora neimplementiraju novi nastavni program zbog nepostojanja motivacije, prostora iopreme. Kao posljedica toga, stari nastavni program, koji se bazira na starom okvirukvalifikacija (NQF) i koji obuhvaća vrlo specijalizirane profile radnih mjesta, a radnizadaci ili profili radnih mjesta više ne postoje; 71• Pojedine škole nude vrlo uzak izbor zanimanja i stoga ne obrazuju mlade ljude iliodrasle osobe za sva zanimanja u kojima se traži radna snaga na lokalnom tržištu;• Mnoge srednje stručne škole pružaju obrazovanje u strukama za kojima uopće nepostoji potreba na lokalnom tržištu rada, ali možda na tržištu rada u susjednimkantonima;• U srednjim školama ne postoje formalni načini savjetovanja i vođenja karijere koji bipružili informacije o tržištu rada i vještine traženja posla kao i stavove, niti sustavpraćenja i podrške kojim će se osigurati uspješan prijelaz iz obrazovanja na tržišterada. Osim toga, ne postoji suradnja između sustava obrazovanja i tržišta radakojom bi se pomoglo završenim učenicima da nađu posao. 7270 NQF je revidiran uz podršku donatora, i broj radnih mjesta je dramatično smanjen. Osim toga, profili radnih mjestasu organizirani u 13 stručnih obitelji, koje su međusobno povezane. NQF je, osim toga, podijeljen na dva nivoa, jedanse odnosi na visoko obrazovanje, a drugi na srednje.71 Informacije iz intervjua sa MOCA; EU delegacija i VET 3 projekt.72 Više informacija o strukturi srednjeg obrazovanja može se naći u Statističkom aneksu, poglavlje 3.4126

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Ključni problemi• Mnogi učenici koji završe srednje škole imaju nizak nivo zaposlivosti i niskumobilnost u poslu zbog niske kvalitete svojih sposobnosti, nedostatka vještinacjeloživotnog učenja i nesklada vještina.• Posebno su oni koji završe trogodišnje srednje obrazovanje izloženi rizikunezaposlenosti, pošto ne mogu nastaviti školovanje, jer im je pristup daljemobrazovanju vrlo ograničen.• Grupa mladih ljudi koji ne nađu posao nakon završetka škole suočavaju se srizikom dugoročne nezaposlenosti zbog nepostojanja zajedničkih mjera podrške(praćenje, savjetovanje i aktivne mjere) koje će mu osigurati put na tržište rada,• Većina onih koji završe školu su loše pripremljeni za traženje posla i premaloznaju o mehanizmima i mogućnostima na tržištu rada.Visoko obrazovanjeGodine 2003, FBiH je, u okviru nacionalne inicijative, započela prilagodbu sustava visokogobrazovanja Bolonjskom procesu 73 , važni reperi su:• Reformiran je nastavni program i ciklusi visokog obrazovanja su prilagođeni bolonjskimuvjetima;• Napravljen je i usvojen nacrt zakona na državnom nivou; 74• Izrađeni su nacrti prijedloga za reorganizaciju struktura;• Izvršena ja korekcija kvalifikacijskih kriterija za ulazak iz jednog u naredni ciklusvisokog obrazovanja;• Izrađen je nacrt, ciljevi i opisi nacionalnog okvira kvalifikacija;• Pokrenuti su pilot projekti kao podrška zapošljavanju učenika koji završe škole i kaopodrška poduzetništvu;• Radna grupa radi na izradi standarda, smjernica i procedura za interno i vanjskoosiguranje kvaliteta u skladu sa NEQUA standardima i smjernicama za osiguranjekvalitete u Europskom području visokog obrazovanja. Osim organizacijskih, pokrenutoje i jačanje kapaciteta ljudskih resursa za osiguranje kvalitete;• Univerziteti kroz projekte koje financiraju donatori dobivaju podršku u izradi strategija;• ECTS sustav se implementira, a strukture nastavnih programa su usklađene uodređenoj mjeri;73 Zemlje članice EU pokrenule su Bolonjski proces time što su potpisale Bolonjsku deklaraciju 1999 (U Bologni).Najvažniji zadatak ovog procesa bio je da se uspostavi Zajedničko europsko područje visokog obrazovanja sakompatibilnim i međusobno usporedivim akademskim titulama i standardima osiguranja kvalitete, kako bi studenti idiplomci mogli bez problema kretati se između zemalja, korištenje prethodnih kvalifikacija u jednoj zemlji kaoprihvatljivog uvjeta za upis na dalje studije u drugim zemljama. Bolonjska deklaracija je najvažniji instrument kojimse rukovodi Bolonjski proces.74 Radni dokument Komisije, Bosna i Hercegovina 2007, Izvještaj o napretku EN (COM (2007)663)127

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________• Projekti koje financiraju donatori su omogućili povezivanje naučnih radnika FBiH sanaučnim mrežama, i omogućili uspostavu naučnih programa u određenim tehnološkimpodručjima;• Ministarstva u prosjeku učestvuju u pokrivanju troškova i naknada za obrazovanje oko60% novih studenata, a na pilot osnovi su uspostavljeni fleksibilni planoviimplementacije za studente iz etničkih manjina i osiguranje zadovoljavajućih uvjeta zaljude sa posebnim potrebama. 75Utvrđeni nedostaciUnatoč svim inicijativama implementiranima u vezi sa Bolonjskim procesom, još uvijek postojiniz aspekata koji negativno utječu na kvalitetu i relevantnost visokog obrazovanja.Nastavni plan i program• Postojeći nastavni plan i program se određuje prema raspoloživost nastavnika, a nepotrebama tržišta rada;• Uvođenje sustava od tri ciklusa nije zasnovano na definiciji relevantnih obrazovnihishoda i nastavnih zadataka, nego je više tehničko;• Još uvijek ne postoji koherentna nacionalna struktura studija;• Akademski kursevi se čine specijaliziranim i krutim, zasnovani su na teoriji, preklapajuse i nekoherentni su;• Osim toga, postoji potreba da se unaprijedi koordinacija i koherentnost reformenastavnog programa.Menadžment i razvoj ljudskih resursa• Nedostatak upravljanja ljudskim resursima, mehanizama nagrada, i razvoja ljudskihresursa;• Tradicionalan pristup prikupljanju podataka, a podaci se ne koriste za razvoj ljudskihresursa;• Nedostatak međunarodno kvalificiranog osoblja;• Nedostatak vizije i motivacije, odgovornosti i inicijative.Cjeloživotno učenje• Krut i zastario program studija i nastavne metode;• Spor napredak studenata, visok procenat ispadanja tokom ispita, i dugo trajanjestudija;• Nedostatak praktičnog radnog iskustva i slabi mehanizmi monitoringa i podrškeučenika, te ograničena podrška za studente sa teškoćama.Osim toga, nivo istraživačkog rada i kontakta sa međunarodnom naučnom zajednicom je jošuvijek ograničen, unatoč programima koji se podržavaju na međunarodnom nivou. Potencijalza istraživanje predstavlja kritični rizik pošto nije izvršena obuka naredne generacije naučnihradnika, a potrebno je značajno unaprijediti veze sa industrijom 76 .75 Bosna i Hercegovina, nacionalni izvještaj o visokom obrazovanju 2005- 200776 Radni dokument Komisije, Bosna i Hercegovina 2007, izvještaj o napredovanju EN (COM (2007)663)128

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Ključni problemiVećina diplomiranih studenata suočena je sa rizikom nezaposlenosti zbog generalno niskognivoa kvalitete sposobnosti, nesklada stručnih vještina i nedostatka odgovarajućihsposobnosti cjeloživotnog učenja i praktičnih iskustava.Diplomirani studenti koji ne uspiju naći posao u roku 3-6 mjeseci izloženi su riziku dugoročnenezaposlenosti zbog nedostatka usmjeravanja u karijeri, kao i sustava praćenja ili podrške.Osobe koje potencijalno ili stvarno napuste visoko obrazovanje izloženi su velikom rizikunezaposlenosti zbog nepostojanja sustava podrške i usmjeravanja, i nepostojanja akreditacijeza djelomično stečeno obrazovanje.Gore spomenuti nedostaci u visokom obrazovanju uzrokuju ozbiljne probleme onima kojidiplomiraju da izvrše uspješan prijelaz na tržište rada, te već od početka karijere bilježe niskuzaposlivost, kako kratkoročnu, tako i dugoročnu, te je njihova mobilnost između zanimanja jeumanjena.Obuka i obrazovanje odraslihStručno obrazovanje i obukaStručne škole u FBiH mogu ponuditi obuku odraslih. Ciljna grupa za ovakvu vrstu obuke suuglavnom osobe koje nisu završile određeno formalno obrazovanje ili oni koji su napustiliškole, a žele unaprijediti mogućnosti zapošljavanja time što će dobiti priznat certifikat uinicijalnim predmetima stručnog obrazovanja i obuke.Organizacija vanredne obuke je fleksibilna i broj kurseva koji je potreban uvelike se razlikujeod kantona do kantona i između pojedinih škola. Ocjenjivanje studenata vrše uglavnom škole,bez puno miješanja inspektora iz pedagoških zavoda 77 .Škole za stručno obrazovanje i obuku nude obuku u okviru službenog nastavnog programa.Unatoč reformi nastavnog programa, još uvijek je dobar dio ponude profila radnih mjestazasnovano na potrebama tržišta rada predratne industrije, sa usko specificiranim profilimaradnih mjesta, i u dosta slučajeva, odnose se na radna mjesta koja više ne postoje. Prematome, ovakva obuka ne predstavlja odgovarajuću obuku za promijenjene uvjete na tržišturada.Monitoring i osiguranje kvalitete obuke ne uključuje socijalne partnere, a ne postoji sustavpraćenja koji će procijeniti potrebe za obukom.Visoko obrazovanjeNe postoji formalna statistička evidencija uključivanja univerziteta u obuku odraslih, nitievidencija učestalosti, obima ili sadržaja obuke koja se nudi. Također, ne postoji bilo kakvaevidencija učestalosti, vrste ili stope učešća.Javne službe za zapošljavanjeNajvažnija dužnost biroa za zapošljavanje je da dijele naknade za nezaposlenost, što imostavlja vrlo ograničene institucionalne kapacitete i resurse da pružaju informacije iimplementiraju aktivne mjere tržišta rada u smislu obuke.Javne službe za zapošljavanje obavljaju slijedeće aktivnosti:77 Za više informacija pogledajte izvještaj „Nastavak stručne obuke u kontekstu cjeloživotnog učenja u Bosni iHercegovini ” ETF 2003129

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________• Obuka u kompanijama uz rad• CVET obuka• Pripravničku obukuObuku organiziraju pojedinačni uredi na tržištu rada i to direktno sa pružateljem obuke, ausmjerena je na specifično zanimanje ili prekvalifikaciju nezaposlenih osoba.Privredna komora i udruženje poslodavacaPrivredna komora pruža pravne informacije svojim članovima i u pojedinim slučajevima,poslovne konzultacije i usluge obuke koja se odnosi na poslovno upravljanje i mala i srednjapoduzeća. Obuka se financira iz članarine. Udruženja poslodavaca nisu često uključena uobuku 78 .Privatni pružatelji usluga obrazovanjaViše NVO pružaju CVT obuku, ali trenutno ne postoji detaljna mapa preciznog obima sadržaja iformata pružatelja obuke. Najčešća područja obuke su menadžment, obuka u poduzetništvu iučenje stranih jezika 79 . Najvažnije ciljne skupine su civilno društvo, ugroženi i osjetljivi ljudi.Najkarakterističniji model organizacije obuke su kratkoročni seminari i kursevi i kurseviosnovnih vještina.Veliki dio privatne CVT obuke se upravlja prema donatorima i zasniva na neprofitnomdjelovanju. Privatne organizacije će često ponuditi tečajeve informatike, stranih jezika,PR/marketinga, poduzetništva. Polaznici neće dobiti formalno akreditirani certifikat, nisuformalizirani i pohađanje se neće zabilježiti u „radnoj knjižici“ 80 .Neke inicijative financirane od stranih donatori 81 su podržale razvoj vještina u kombinaciji satehničkom pomoći vezanom za proces privatizacije i upravljanja odnosno razvoja kompanija.Neke od novoosnovanih regionalnih agencija za razvoj također imaju planove koji se odnosena uspostavu raznih vidova obuke vezane za poslovanje 82 .Strana potražnje razvoja ljudskih resursa (HRD)Rezultati istraživanja kroz fokus grupe 83 pokazuju da je jedan od najvećih problemaposlodavaca pri zapošljavanju novih radika nizak nivo vještina i nivo obrazovanja. Zbog togamnoge kompanije pokreću internu obuku uz rad za novozaposlene radnike.Kompanije često zapošljavaju radnike na osnovu oglasa i neformalnih aplikacija. Mnogekompanije, osim toga, koriste „privatne izvore“, obitelj, prijatelje i mrežu, te preferiraju tajnačin, ali pitanje vremenskog poklapanja i usklađivanja vještina kandidata predstavljaju velikiproblem.Generalno, kompanije ne razvijaju profile poslova i ne koriste ih kao osnovu za zapošljavanje.I kada ih ima, često su nejasne i neprecizne, i ne zasnivaju se na radnim zadacima isposobnostima, nego na stečenom obrazovanju.78 Udruženja poslodavaca su bila uključena u obuku o EU normama i standardima u nekim određenim sektorima.79 Više informacija može se naći u izvještaju „Nastavak stručne obuke u kontekstu cjeloživotnog učenja u Bosni iHercegovini ” ETF 200380 Izvor: Nastavak stručnog obrazovanja i obuke u Bosni i Hercegovini, EU VET program II, Bosna i Hercegovina81 CARDS projekt ekonomskog restrukturiranja82 Na primjer, u Brčkom postoje planovi da se uspostavi obuka za kompanije u kompjuterskoj integriranoj proizvodnji,dizajniranju uz pomoć kompjutera (Computer Aid Design) i slično.83 Tokom pripreme strategije tržišta rada, obavljeni su razgovori sa poslodavcima i osobama koje traže posao u trientiteta, kako bi se izveli kvalitativni podaci u odnosu na relevantne teme.130

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Kod zapošljavanja, fokus je često na nivou stečenog obrazovanja a ne na sposobnostima iiskustvu na poslovima koji odgovaraju poslu za koji je objavljen oglas.Mnoge kompanije (i zaposlenici) još uvijek imaju stav „isto radno mjesto do kraja života“ iuvjereni su da se zaposlenik angažira za jedan te isti posao od trenutka zapošljavanja dotrenutka odlaska u penziju. Mnoge kompanije, stoga, nemaju dugoročnu strategiju stručnogusavršavanja zaposlenih, niti nude sustavatski razrađen put karijere koji bi se zasnivao naostvarenim radnim rezultatima. Ovo dovodi do demotivacije zaposlenika i gubitka fleksibilnostii kompetencija osoblja.Mnoge kompanije u FBiH su male firme koje su suočene sa teškim uvjetima poslovanja, te neraspolažu resursima ili motivacijom da ulažu u razvoj ljudskih resursa. Osim toga, nedostataktradicije razvoja ljudskih resursa je evidentan u većini kompanija. Kao posljedica toga,koncept upravljanja ljudskim resursima i dugoročnog strateškog razvoja osoblja je čestoodsutan, a poslodavci ga ne cijene i ne pridaju mu značaj.Potražnja za obukom odraslihPotražnja za obukom odraslih ima dva aspekta. Prvo, postoji opća potreba za unaprjeđenjemosnovnih vještina i stjecanje obrazovanja radne snage. Drugo, pojedini sektori imaju potrebuza unaprjeđenjem ciljanih stručnih sposobnosti i prekvalifikacijom radnika.Osnovne vještine i opće obrazovanjePostoji potreba da se uspostave akreditirani i na modulima zasnovani kursevi stranih jezika iinformatike za zaposlenike. Posebnu pažnju je potrebno posvetiti zaposlenicima u sektorimagdje su se potrebe za takvim vještinama povećale zbog promjena proizvodnje i tehnologije.Neki zaposlenici koji imaju nizak nivo stečenog znanja trebaju dodatno unaprjeđenjepismenosti i matematike 84 .Nezaposleni sa osnovnom ili srednjom školom, koji nisu pohađali nikakve kurseve nakonzavšetka škole imaju potrebu za ciljanim unaprjeđenjem osnovnih vještina koje imaju veze sanjihovom profesijom ili budućim profesionalnim ciljevima. Ovi kursevi trebaju slijediti principekoji se primjenjuju za kurseve za zaposlenike.Mladi ljudi koji su završili trogodišnje tehničke škole i koji ne nađu posao trebaju obuku uopćim osnovnim vještinama, kao i u jeziku, informatici i općim predmetima, zbog toga što jenjihova obuka bila vrlo specijalizirana i stručno orijentirana.Postoji potreba da se unaprijedi nivo obrazovanja i osnovne vještine za odrasle koji rade upoljoprivredi kako bi se pripremili za tranziciju u sektoru poljoprivrede. Inicijative se trebajuusmjeriti u pravcu formalnog obrazovanja, kraćih, neformalnih programa obrazovanja, razvojaosnovnih vještina i programa pismenosti 85 .84 Kursevi moraju biti fleksibilni, kako bi zaposlenici mogli kombinirati rad i učenje. Na primjer, to se može postići krozmogućnost učenja na daljinu, ili preko obrazovnih centara baziranih na poslu. Pored toga, potrebno je da se nakursevima koriste metodologije učenja odraslih i da budu fokusirane na polaznika.85 Programi trebaju biti prilagođeni potrebama u lokalnom kontekstu i potrebama za stručnošću koje će iziskivati, naprimjer, osnivanje mikro-poduzeća, ili promjene u poljoprivredi. Svaka obuka treba koristiti metodologije obukeodraslih, učenje na nivou zajednice, i učenje na daljinu.131

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Specifične potrebe po sektorimaProizvodnjaU svim sektorima, nedostatak zaposlenih sa odgovarajućim vještinama je, kako se čini, sveveći problem a predstavnici kompanija se žale na nizak nivo obrazovanja i loše vještine osobakoje traže posao. Intervjui sa fokus skupinama koji su provedeni za potrebe ove strategijeukazuju na genralno loš odnos prema prema radu. Problemi sa starijim radnicima su niskamobilnost i produktivnost.Promjene u tehnologiji su povećale potrebe za određenim tipovima specijaliziranih radnihprofila. Čini se da je firmama izuzetno teško naći zainteresirane radnike sa odgovarajućimstručnim i praktičnim sposobnostima. Zato firme uglavnom zapošljavaju osobe saneadekvatnim znanjima i pružaju im obuku uz rad tokom prvih 3-6 mjeseci rada.Jedan od razloga za nedostatak kvalificiranih kandidata je nedostatak praktične obuke utehničkim školama. Još jedan razlog za nedostatak kvalificiranih radnika je nepostojanjerelevantanog CVT koji će omogućiti potrebnu obuku, Treći razlog je što je obuka koja se pružavrlo teoretska i nudi malo praktične obuke. Nepostojanje dugoročne strategije unaprjeđenjavještina i razvoja ljudskih resursa u većini kompanija i činjenica da nekoliko državnih firmi jošuvijek zapošljavaju ljude iz grupe svojih „neaktivnih radnika“ doprinosi ovom problemu.Tekstilna industrija: U ovom sektoru postoji vrlo malo mogućnosti za obuku, i u pogleduosnovnog i naprednog unaprjeđenja vještina. Teško je naći kvalificirane radnike, čak ni profilekrojačica, švelja, i sl. Sektor u cjelini pati od nedostatka dinamičnih, sposobnih novihzaposlenika, pošto predstavlja neatraktivan sektor za zapošljavanje. Postoji potreba za kraćimkursevima koji se fokusiraju na određeni zadatak, kao i naprednijih kurseva u specijaliziranimpoljima proizvodnje, kao što su krojenje ili kvaliteta kontrole.Proizvodnja obuće i kože: Zbog promjena u tehnologiji i rasta ovog sektora, nedostajekvalificirane radne snage. Za uvođenje sustava obuke prilagođenog potrebama ovog sektoranadležna ministarstva industrije (i obrazovanja) bi trebala osigurati osnovne preduvjete: (i)izrada nastavnog programa za teoretsku i praktičnu obuku radnika u kožnoj industriji iproizvođača obuće, (ii) uspostava centara za obuku time što bi se nadležnost obuke prenijelana vodeća poduzeća (obuka kod majstora zanatlije; uključujući obrazovanje odraslih); (iii)definiranje smjernica za obuku za visoko obrazovanog kadra i inženjere koji su diplomirali nafakultetu za industriju kože i obuće 86 .Industrija namještaja i prerade drveta: U ovom sektoru, najvažniji način obuke mladihzaposlenika je obuka na poslu, jer ne postoji odgovarajući sustav stručnog obrazovanja iobuke, a stari industrijski kodeks, koji se još primjenjuje, ne nudi nikakvu praktičnu obuku zazanatlije. Ovo je sektor gdje se stručna obuka zaposlenih može obaviti relativno lako kroz prekvalifikacijuodnosno obuku koja je specifična za posao.Industrija auto dijelova: Zastarjela oprema i tehnologija se polako modernizuje, te jepotreba za novim znanjima i vještinama u ovom sektoru jako izražena. U izvještaju o profilimaiz 2003. godine, jedan od zaključaka je da se prekvalifikacija kvalificiranih i polu-kvalificiranihradnika smatra prioritetom za industriju, jer bez toga postoji opasnost da ne budu u stanju nazadovoljavajući način obavljati svoje poslove 87 .Celuloza, papir i papirni proizvodi: Ukoliko nastavi ubrzan rast, postojat će potreba da seobuče novi radnici kako bi zadovoljili potrebe ovog sektora za radnom snagom.86 Studija industrije kože i obuće, Bosna i Hercegovina, 2001, koju je naručio Deutschen Gesellschaft für TechnischeZusammenarbeit (GTZ) GmbH.87 “Industrija auto-dijelova, Bosna i Hercegovina“ Agencija za promociju stranih ulaganja, Bosna i Hercegovina, 2003132

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Izgradnja i graditeljstvo: Izgradnju i graditeljstvo karakterizira sposobna i kvalificiranaradna snaga, sa dobrim tehničkim sposobnostima. Ipak, sektor je puno uložio u novetehnologije tokom zadnjih godina, ali nisu osigurali unaprjeđenje vještina zaposlenih. Stoga jei u ovom sektoru isto tako teško naći osobe koji imaju odgovarajuće vještine za višespecijalizirane radne profile. Sektor dobiva kvalificirano osoblje kroz sustav stručne obuke i sauniverziteta.Ugostiteljstvo: Ovom sektoru treba dobro razvijen sustav stručne obuke kako bi mogaozadovoljiti zahtjeve klijenata. Zbog rasta i povećanja radnih mjesta, postoji potreba za trajnomopskrbom kvalificiranih radnika u ovom sektoru, i on nudi dobre mogućnosti za zapošljavanjemladih. Najvažnije vještine koje se traže od zaposlenika jesu poznavanje stranih jezika,gostoljubivost i usluge klijentima, poznavanje osnova prodaje i marketinga u turizmu, kao iusluge akreditiranih vodiča na međunarodnom nivou. Prema analizi vrijednosnog lanca,performanse menadžmenta u sektoru su niske zbog nedostatka obrazovanja i međunarodnogiskustva, a osim toga, turistička udruženja su slaba i nisu u stanju adekvatno promovirati tajsektor. Obuka menadžmenta u turizmu i obuka članova turističkih odbora bi mogla unaprijeditiove aspekte i doprinijeti efikasnosti performansi.Poljoprivreda i ruralna područja: U razvoju ljudskih resursa i strategiji tržišta rada,perspektive u sektoru poljoprivrede ukazuje na potrebu za specifičnim kursevima vezanim zasektor, poduzetništvu, stručnoj obuci i općem učenju odraslih.Obuka specifična za sektor se treba organizirati kao obuka u kratkim modulima, priređenimza određeni pod-sektor, i prilagođenim nivou potrebnih vještina, kao i kapacitetima učesnika.Zadatak obuke je da unaprijedi i intenzivira metode obrade zemlje, uvede nove i alternativneproizvode koji može donijeti bolji ekonomski rezultat, te omogući korištenje novih tehnologijakoje mogu unaprijediti ishode i produktivnosti. Obuka se može formalizirati i akreditirati krozuspostavu programa certificiranja poljoprivrednih proizvođača koji bi bio usmjeren naosobe mlađe od 40 godina i one koji po prvi put upravljaju poljoprivrednim poduzećima. Oviprogrami trebaju certificirati da poljoprivredni proizvođač posjeduje potrebne stručne vještine isposobnosti, da može dokazati da se njegovo/njeno poljoprivredno gazdinstvo može održati, ida osigura poštivanje standarda zaštite okoliša, higijene i zaštite životinja.Postoji potreba za uspostavom obuke za odrasle u ruralnim područjima kako bi se podržalauspostava mikro-poslovanja u sektorima vezanim za poljoprivredu i u ruralnim područjima.Tip obuke se treba zasnivati na lokalnim potrebama i mogućnostima zapošljavanja iliuspostave mikro-poduzeća.133

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Aneks 4. - Statistički aneks: Opskrba radnom snagom - stanovništvo iradTabela 4.1 Ključni pokazatelji zapošljavanja u FBiH 88 UkupnoSvi 2006 2007 EU27 2006Ukupno stanovništvo (000) 2.141 2.101Broj stanovnika starosti 15-64 1.443 1.437Ukupno zaposlenih (000) 500 498Zaposleni starosti 15-64 492 490Male 2006 2007 EU27 2006Ukupno stanovništvo (000) 1.039 1.016Broj stanovnika starosti 15-64 708 705Ukupno zaposlenih (000) 333 336Zaposleni starosti 15-64 328 330Žene 2006 2007 EU27 2006Ukupno stanovništvo (000) 1.102 1.085Broj stanovnika starosti 15-64 735 732Ukupno zaposlenih (000) 167 162Izvor: LFA 2006 i 2007 FBiH i LFA 2006 EU 27.Tabela 4.2 Stope zaposlenosti po spolu i dobnim skupinamaSvi 2006 2007 EU27 2006Stopa zaposlenosti (% stanovništva starosti 15-64) 46.4 46.8 71.6Stopa zaposlenosti (% stanovništva starosti 15-24) 13.7 15.0 39.3Stopa zaposlenosti (% stanovništva starosti 25–49) 61.8 63.3 85.9Stopa zaposlenosti (% stanovništva starosti 50-64) 89 45.5 41.9 52.6MuškarciStopa zaposlenosti (% stanovništva starosti 15-64) 46.4 46.8 71.6Stopa zaposlenosti (% stanovništva starosti 15-24) 13.7 15.0 39.3Stopa zaposlenosti (% stanovništva starosti 25–49) 61.8 63.3 85.9Stopa zaposlenosti (% stanovništva starosti 50-64) 45.5 41.9 52.6ŽeneStopa zaposlenosti (% stanovništva starosti 15-64) 22.3 21.9 57.1Stopa zaposlenosti (% stanovništva starosti 15-24) 8.3 8.1 33.2Stopa zaposlenosti (% stanovništva starosti 25–49) 31.0 30.3 70.0Stopa zaposlenosti (% stanovništva starosti 50-64) 16.5 16.1 34.8Izvor: LFA 2006 i 2007 FBiH i LFA 2006 EU 27.Tabela 4.3 Stopa nezaposlenosti po dobnim skupinama i spoluSvi 2006 2007 EU27 2006Stopa nezaposlenosti (% radne snage 15-64) 32.7 31.3 7.9Stopa nezaposlenosti mladih(% radne snage 15-24) 66.7 63.6 17.5Stopa nezaposlenosti (% stanovništva starosti 25–49) 29.4 28.0 7.2Stopa nezaposlenosti (% stanovništva starosti 50-64) 15.1 17.0 6.2MuškarciStopa nezaposlenosti (% radne snage15-64) 29.7 28.4 7.2Stopa nezaposlenosti mladih (% radne snage15-24) 65.2 61.6 17.0Stopa nezaposlenosti (% stanovništva starosti 25–49) 26.1 24.4 6.5Stopa nezaposlenosti (% stanovništva starosti 50-64) 14.6 18.1 6.2ŽeneStopa nezaposlenosti % radne snage15-64) 38.0 36.7 8.8Stopa nezaposlenosti mladih % radne snage15-24) 68.9 66.9 18.1Stopa nezaposlenosti (% stanovništva starosti 25–49) 35.1 34.4 8.288 Molimo da obratite pažnju da EU koristi dobne skupine 25-54 i 55 – 64 i kad se radi o stopi zaposlenosti i stopiaktivnosti. Stoga se ne može vršiti potpuna usporedba ovih brojki za FBiH i EU2.89 Napominjemo da EU koristi dobne skupine 25 – 54 i 55 – 64 i kod stope zaposlenosti i kod stope aktivnosti. Stogase ove brojke za FBiH i EU 27 ne mogu u potpunosti uspoređivati međusobno.134

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Stopa nezaposlenosti (% stanovništva starosti 50-64) 16.3 14.4 6.1Izvor: LFA 2006 i 2007 FBiH i LFA 2006 EU 27.Napomena: Uzorak u LFS za stopu nezaposlenosti žena starosti 50-64 je premalen da bi bio pouzdan.Tabela 4.4 Stope neaktivnosti po dobnim skupinama i spoluSvi 2006 2007 EU27 2006Stopa neaktivnosti (% stanovništva starosti 15-64) 49.3 50.3 29.9Stopa neaktivnosti (% stanovništva starosti 15-24) 66.8 68,1 56.0Stopa neaktivnosti (% stanovništva starosti 25-49) 34,4 35,3 15,9Stopa neaktivnosti (% stanovništva starosti 50-64) 64,9 65,7 53,7MuškarciStopa neaktivnosti (% stanovništva starosti 15-64) 34.0 34,5 22,5Stopa neaktivnosti (% stanovništva starosti 15-24) 60,6 61,7 52,6Stopa neaktivnosti (% stanovništva starosti 25-49) 16,4 15,9 8.1Stopa neaktivnosti (% stanovništva starosti 50-64) 46,7 48,5 43,9ŽeneStopa neaktivnosti (% stanovništva starosti 15-64) 64,1 65,4 37,2Stopa neaktivnosti (% stanovništva starosti 15-24) 73,4 75.0 59,5Stopa neaktivnosti (% stanovništva starosti 25-49) 52,2 53,9 23,8Stopa neaktivnosti (% stanovništva starosti 50-64) 80,2 81,2 62,9Izvor: LFA 2006 i 2007 FBiH i LFA 2006 EU 27.Tabela 4.5 Stope zapošljavanja po sektorima i spoluSvi 2006 2007 EU27 2006Zaposlenost u uslugama(% ukupne zaposlenosti) 52.5 52.0 68.6Zaposlenost u industriji (% ukupne zaposlenosti) 33.2 35.8 25.0Zaposlenost u poljoprivredi (% ukupne zaposlenosti) 14.3 12.2 6.4MuškarciZaposlenost u uslugama(% ukupne zaposlenosti) 45.9 44.8 58.1Zaposlenost u industriji (% ukupne zaposlenosti) 40.9 43.7 34.7Zaposlenost u poljoprivredi (% ukupne zaposlenosti) 13.2 11.5 7.2ŽeneZaposlenost u uslugama(% ukupne zaposlenosti) 65.5 67.0 81.5Zaposlenost u industriji (% ukupne zaposlenosti) 17.9 19.4 13.2Zaposlenost u poljoprivredi (% ukupne zaposlenosti) 16.6 13.7 5.3Izvor: LFA 2006 i 2007 FBiH i LFA 2006 EU 27.Tabela 4.6 Nivo općeg obrazovanja stanovništva starosti 15 – 64 po statusuUkupno Muškarci ŽeneRadno sposobno stanovništvo 2006 2007 2006 2007 2006 2007Osnovna škola i manje 46.8% 46.7% 34.9% 34.4% 58.0% 58.1%Srednja škola 46.3% 46.7% 56.6% 57.7% 36.7% 36.4Viša, visoka, magistrat, doktorat 6.9% 6.6% 8.5% 7.8% 5.4% 5.4%ZaposleniOsnovna škola i manje 21.2% 19.5% 19.3 18.8 25.0 20.9%Srednja škola 63.2% 65.7% 67.0 69.9 55.7 59.0%Viša, visoka, magistrat, doktorat 15.6% 14.9% 13.7 12.4 19.3 20.1%NeaktivniOsnovna škola i manje 65.2% 65.1% 52.6% 52.7% 72.3% 72.0%Srednja škola 31.8% 31.9% 41.7% 41.9% 26.1% 26.3%Viša, visoka, magistrat, doktorat 3.1% 3.0% 5.7% 5.3% (1.6%) (1.7) %NezaposleniOsnovna škola i manje 25.7% 26.7% 27.0% 25.2% 24.0% 28.7%Srednja škola 70.0% 69.4% 69.4% 71.8% 70.5% 66.0%135

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Viša, visoka, magistrat, doktorat 4.2% 4.0% 3.3% 3.0% 5.5% 5.3%Izvor: LMS Bosna i Hercegovina 2006Tabela 4.7 Stanovništvo po širokim dobnim skupinama i spolu, 2007, i promjene stanovništvapo širokim dobnim skupinama i spolu između 2006 i 2007, prema LFS SerijamaUkupnoOd čegasu ženeRast2006-07MuškarciRast2006-07Ženeaps pct Pct apsUkupno stanovništvo 2,101,000 51.6% -2.2% -1.5%Stanovništvo 14 god. starosti 1,708,000 51.9% -0.5% -0.6%Stanovništvo 15 - 64 god. starosti 1,437,000 50.9% -0.4% -0.4%Stanovništvo 15 - 24 god. starosti 326,000 49.1% -3.5% -2.2%Stanovništvo 25 – 49 god. starosti 757,000 51.0% -1.4% 0.7%Stanovništvo 50 - 64 god. starosti 353,000 52.7% 5.1% -0.9%Stanovništvo 64+ god. starosti 271,000 56.8% -1.2% -1.5%Izvor: LFS 2006 i 2007 i vlastiti izračun136

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Aneks 5. - Mobilnost i migracijeMobilnost radne snageMobilnost radne snage predstavlja bitan elemenat koji utječe na zapošljavanje u Federaciji BiHi Bosni i Hercegovini. Jedan od ključnih principa Europske unije je stvaranje „područja bezunutarnjih granica, u kojemu je osigurana sloboda kretanja roba, osoba, usluga i kapitala“.Bosna i Hercegovina, koja se nalazi na putu ka EU, će morati implementirati ove principe iukloniti sve zakonske, administrativne i druge prepreke za mobilnost radnih snaga ugeografskom i u smislu zanimanja.Dva najvažnija tipa mobilnosti radne snage u tom kontekstu su:• Geografska mobilnost radne snage, odnosno kretanje radne snage na dnevnoj,privremenoj, sezonskoj ili trajnoj osnovi;• Mobilnost radne snage među zanimanjima, odnosno kretanja radne snage izmeđupojedinih profesija i poziva, kao i između sektora, što obuhvaća prekvalifikaciju,dodatnu obuku, specijalizaciju, itd.Mobilnost radne snage, kao fenomen, definira nekoliko tipova mobilnih radnika:• “Tradicionalni” međunarodni radnici, gdje se radnik seli i radi u inozemstvu, ukratkoročnom i u dugoročnom periodu, sa ili bez svoje obitelji, ali očekuje se da će sevratiti u svoju zemlju;• „Trajni“ transfer, gdje se radnik preseli i radi u inozemstvu i ne očekuje se da će sevratiti u svoju zemlju;• Prekogranični putnik, gdje radnik putuje od svoje kuće na radno mjesto u drugoj zemlji,obično na kraći vremenski period (do tri mjeseca);• Interni putnici, gdje radnik putuje od svoje kuće na radno mjesto u istoj zemlji,kratkoročno i dugoročno, sa ili bez obitelji 90 .Ovaj odjeljak se uglavnom bavi geografskom i mobilnošću među zanimanjima u FederacijiBosne i Hercegovine, identificira prepreke mobilnosti radne snage i poredi kontekst u FBiH saEU perspektivama vezano za mobilnost rada, te daje zaključke i preporuke.Geografska mobilnost u FBiHGlavni izvori informacija o geografskoj mobilnosti u Federaciji BiH i u BiH su intervjui safokusnim skupinama koje su obuhvaćale predstavnike poslodavaca i nezaposlenih iz 40 (od 80)općina u FBiH.Intervjui sa fokusnim skupinama ukazuju na vrlo malu geografsku mobilnost. U većini regija ikantona, a većina intervjuiranih poslodavaca su izrazili da više preferiraju zapošljavati lokalnuradnu snagu. Jedini izuzetak je područje Hercegovine 91 , gdje su svi intervjuirani poslodavciizjavili da zapošljavaju oko 10% radnika koji svaki dan putuju. Prosječna udaljenost sa koje90 Osim ovih tradicionalnih tipova, postoje i neki novi oblici mobilnosti radne snage, kao što je tele-rad (zaposlenik radisa bilo koje lokacije, uz podršku IT tehnologija), virtualno dodijeljeni zaposlenik (zaposlenik normalno pokriva nekolikozemalja, i radi kao dio tima u nekoliko zemalja, ali pri tome ne mora putovati), rotacijski dodijeljeni radnik (zaposlenikputuje od kuće na posao na nekoliko mjeseci, nakon čega ga na istom radnom mjestu zamjenjuje netko drugi; ovakavse angažman obično koristi za radna mjesta koja su izolirana i gdje se radi u teškim okolnostima, ili na izuzetno teškimzadacima) itd., ali s obzirom da oni nisu relevantni u kontekstu Federacije BiH i Bosne i Hercegovine, ovdje im se nećeposvećivati dalja pažnja.91 Hercegovačko-Neretvanski Kanton i Zapadnohercegovački Kanton137

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________ljudi putuju na posao je 35 km, što u uvjetima u kakvim se nalazi lokalna putna mreža iziskujeod 45 minuta do jednog sata putovanja u jednom pravcu.Mobilnosti radne snage među entitetima gotovo da nema, osim u dva kantona (Orašje i Odžak-Posavski kanton), gdje je međuentitetska mobilnost uzrokovana nespremnošću lokalne radnesnage da prihvate ono što smatraju „neprihvatljivom plaćom“. Kao rezultat toga, poslodavcizapošljavaju radnike iz susjedne Modriče i Bosanskog Šamca (15 odnosno 30 km udaljeni,nalaze se u RS).Nalazi sa fokus grupa ukazuju na značajan obim privremene ekonomske migracije radnika ususjedne zemlje. Za razliku od migranata 1960.-ih i 1970.-ih, koji su odlazili sa obiteljima,danas radnici-migranti uglavnom odlaze bez obitelji. Glavna odredišta za ove migracije suSlovenija i Hrvatska (za razliku od 1960-ih i 1970-ih kada su radnici migrirali u Austriju iNjemačku). Na osnovu pojedinačnih priča nezaposlenih osoba i nekih podataka dobivenih odrelevantnih institucija, radnici-migranti koji putuju u Sloveniju uglavnom dobivaju privremenuradnu vizu i registriraju se u Sloveniji (ali su uglavnom i dalje registrirani kao nezaposleni uBiH). Radnici-migranti u Hrvatskoj uglavnom rade u neformalnom sektoru.Ne postoje zakonske prepreke za mobilnost u FBiH, jer ne postoje zakonska ograničenja zazapošljavanje na drugom mjestu u odnosu na ono gdje osoba ima boravište. Prepreke zamobilnost se pojavljuju kad se radi o pravima zaposlenih (zdravstveno osiguranje i penzija) ipravima vezanim za osiguranje od nezaposlenosti koje uplaćuje raniji poslodavac 92 . Još jedanelement koji može obeshrabriti mobilnost radne snage je to što zakon o penzionom osiguranjune dopušta prenos prikupljenih sredstava 93 .Mobilnost između zanimanja u FBiHTokom zadnjih decenija, FBiH prolazi kroz proces društvene i ekonomske transformacije, tefundamentalnih promjena u ekonomiji i na tržištu rada.Velike promjene 94 se dešavaju u oblasti restrukturiranja tržišta rada, što podrazumijeva (i)sektorske promjene, (ii) restrukturiranje unutar poduzeća odnosno sektora i (iii) tehnološkepromjene. Ove trodimenzijalne promjene su uzrokovale potrebe za novim i drugačijimvještinama u pojedinim poduzećima i po sektorima, koje se razlikuju od onih u tradicionalnojekonomiji. Osim toga, pojavila se povećana potreba za mobilnošću radne snage izmeđuzanimanja.Mobilnost između zanimanja je povezana sa sposobnošću pojedinca da steknu i zadrže novevještine i sposobnosti, te njihove mogućnosti da se prilagode novim zahtjevima radnog mjesta(kako na postojećem radnom mjestu, tako i u novim zanimanjima ili sektorima). Sposobnostda steknu nove vještine je, s druge strane, blisko povezana sa visokim nivoom stečenogobrazovanja i sposobnošću cjeloživotnog učenja pojedinca. Prema tome, nivo stečenogobrazovanja radne snage ima značajnu ulogu kad se radi o mobilnosti između zanimanja.Neki od važnih instrumenata za unaprjeđenje mobilnosti među zanimanjima su pristup obuciodraslih i razvoj pristupa poslu koji se zasniva na životnom ciklusu. Dodatne informacije oradnom mjestu i tržištu rada zasnovane na pouzdanim činjenicama, vođenju karijere i struke; i92 Na primjer, socijalne beneficije i zdravstveno osiguranje se utvrđuje na osnovu mjesta gdje je osoba prijavljena daboravi. Doprinos poslodavca se plaća prema mjestu gdje je zaposlenik registriran. Ukoliko osoba radi u drugomkantonu u odnosu na onaj gdje ima boravište, zdravstvenu zaštitu i socijalnu pomoć može dobiti samo u kantonu gdjeima boravište. Ista se situacija pojavljuje ukoliko osoba ima boravište u RS, a radila bi u FBiH.93 Uvjet za dobivanje penzije je 20 godina staža. Ukoliko neka osoba nakon 10 godina rada dobije posao u drugomentitetu, ne može prenijeti 10 godina staža na prvom radnom mjestu ukoliko je radno mjesto u drugom entitetu 93 .94 Tranzicijske promjene su, između ostalog, obuhvatile povećanu privatizaciju, restrukturiranje vlade i poduzeća,tržište u nastajanju i trgovinske reforme, reforme bankarskog sektora i razvoj infrastrukture.138

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________efikasnim mehanizmima „uparivanja posla“ 95 . Osim toga, mobilnost među zanimanjima jevezana za fleksibilnost zapošljavanja (kriteriji zapošljavanja), mogućnostima unaprjeđenja(razvoja karijere) ili kriterijima za promoviranje, te motivacijom za promjenom karijere i posla.Tabela 5.1 Opći nivo obrazovanja radno sposobnog stanovništva starosti 15-64 godine, postatusuUkupno Muškarci ŽeneRadno sposobno stanovništvo 2006 2007 2006 2007 2006 2007Osnovna škola i manje 46.8% 46.7% 34.9% 34.4% 58.0% 58.1%Srednja škola 46.3% 46.7% 56.6% 57.7% 36.7% 36.4Viša, visoka, magistrat, doktorat 6.9% 6.6% 8.5% 7.8% 5.4% 5.4%ZaposleniOsnovna škola i manje 21.2% 19.5% 19.3 18.8 25.0 20.9%Srednja škola 63.2% 65.7% 67.0 69.9 55.7 59.0%Viša, visoka, magistrat, doktorat 15.6% 14.9% 13.7 12.4 19.3 20.1%NeaktivniOsnovna škola i manje 65.2% 65.1% 52.6% 52.7% 72.3% 72.0%Srednja škola 31.8% 31.9% 41.7% 41.9% 26.1% 26.3%Viša, visoka, magistrat, doktorat 3.1% 3.0% 5.7% 5.3% (1.6%) (1.7) %NezaposleniOsnovna škola i manje 25.7% 26.7% 27.0% 25.2% 24.0% 28.7%Srednja škola 70.0% 69.4% 69.4% 71.8% 70.5% 66.0%Viša, visoka, magistrat, doktorat 4.2% 4.0% 3.3% 3.0% 5.5% 5.3%Izvor: LMS Bosna i Hercegovina 2006Ukupan broj radno sposobnog stanovništva (dob 15-64 godine) u FBiH iznosi 1.718,000 96osoba. Opći nivo formalnog obrazovanja radno sposobnog stanovništva u FBiH je veoma nizaku usporedbi sa EU prosjekom, unatoč porastu koji je zabilježen posljednjih godina 97 . Nivoformalnog obrazovanja među zaposlenim osobama je u prosjeku viši nego kod radnosposobnog stanovništva, nezaposlenih i neaktivnih; ali u odnosu na prosjeku EU, ukupan nivoobrazovanja stanovništva je izrazito nizak 98 .Postoje značajne varijacije među kantonima kada se radi o procentima zaposlenih sa osnovnimobrazovanjem. Na primjer, u Tuzlanskom kantonu ima samo 3%, a u Zapadno-Hercegovačkomkantonu 3.9% radnika sa osnovno obrazovanje, za razliku od Posavskog kantona, gdje ih je10.5%, Srednjobosanskog kantona sa 9.5% Hercegovačko-Neretvanski kanton ima višiprocenat zaposlenih sa univerzitetskom diplomom (T:29%/H:24.6%), dok Posavski kanton ima13% i Unsko-Sanski kanton 15.4% 99 zaposlenih sa visokom stručnom spremom.U pojedinimkantonima postoji značajna razlika između ženskih i muških radnika sa osnovnimobrazovanjem (u Zeničko-Dobojskom kantonu 4.4% muškaraca i 9.2% žena sa osnovnim95 Poglavlje o cjeloživotnom učenju sadrži više informacija o tržištu obuke odraslih i razvoju ljudskih resursa na stranipotreba.96Brojke iz 200697 Procenat radno sposobnog stanovništva u EU 15 koje posjeduje niži nivo obrazovanja je 35%, a u EU10 10%.Prosječna stopa za EU 10 za radno sposobno stanovništvo sa srednjim nivoom obrazovanja je 43%, a u EU 10, prosjekza visoko obrazovanje je 22%. Ove brojke se ne mogu izravno uspoređivati jer se termin radno sposobnostanovništvo u EU odnosi na osobe starosti 25-64 godine, a u FBiH 15-64 godine. Brojke, međutim, ipak mogu datineke pokazatelje.98 Oko 60% ima srednje obrazovanje, što je značajno više nego u segmentu opće radno sposobne populacije (46.8%).Procenat zaposlenih je 15.6%, što je također značajno više od istog segmenta radno sposobnog stanovništva (6.9%).99 Više informacija o pojedinim kantonima mogu se naći u tabeli 3.3.2.3139

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________obrazovanjem, u Zapadno-Hercegovačkom kantonu 5% muškaraca i 9.1% žena sa osnovnomškolom).Nivo formalnog obrazovanja među nezaposlenima i neaktivnima je veoma nizak, posebo uodnosu na EU standarde 100 .Prilično nizak opšti nivo formalnog obrazovanja u FBiH ograničava mobilnosti radne snage.Velika grupa zaposlenih sa nizakim nivoom obrazovanja imaju probleme sa stjecanjem novih iodgovarajućih vještina potrebnih za unaprijeđenje fleksibilnosti i mobilnosti u kontekstuzanimanja. Drugo, velika grupa nezaposlenih i neaktivnih će imati problema u pristupuformalnom tržištu rada iz istog tog razloga. Ovi faktori utječu na nesklad između potražnje natržištu rada i ponude radne snage.Slijedeći faktor koji negativno utječe na mobilnost radne snage jeste to da je većina radnesnage kroz obrazovanje stekla vještine koje su relevantne za „bivše“ tržište rada, gdje suradne funkcije visoko specijalizirane. Ovakve vještine ne odgovaraju današnjim potrebamatržišta rada.Prema nalazima primarnog istraživanja, neki sektori već sada osjećaju efekte niske mobilnostiizmeđu zanimanja jer teško nalaze odgovarajuće radnike za specijalizirane i tehnički napredneprofile radnih mjesta.Tržište rada dobrim dijelom može apsorbirati većinu osoba sa niskim obrazovanjem, ali ovagrupa se suočava sa rizikom da u budućnosti bude istisnuta sa tržišta rada zbog niskeproduktivnosti i zastarjelih sposobnosti. Posebno stariji radnici su izloženi ovom riziku, jer onipovrh navedenog nemaju naviku i motivaciju da porade na unaprijeđemju svojih sposobnosti.Mnogi mladi ljudi sa niskim nivoom stečenog obrazovanja osjećaju da je njihova mobilnostmeđu zanimanjima ograničena zbog neskada vještina koje posjeduju i traženih vještina;nedovoljnog usmjeravanja i ograničenih mogućnosti za stjecanje iskustva kroz praktičan radna radnom mjestu (vidi poglavlje o cjeloživotnom učenju, poglavlje 3.4).Drugi elementi koji negativno utječu na mobilnost među zanimanjama su:• strog i vrlo specijalizirani kvalifikacijski okvir zanimanja za radna mjesta koja ili više nepostoje, ili su visoko specijalizirana, a sadrže radne zadatke koji više ne postoje;• kriteriji zapošljavanja su zasnovani na formalnom obrazovanju što onemogućavaradnike koji posjeduju odgovarajuće vještine, ali ne posjeduju certifikate za njih, da sezaposle;• vrlo ograničene mogućnosti za obuku odraslih što ne dopušta dovoljno mogućnosti zaunaprjeđenje sposobnosti;• među mnogim poslodavcima i radnicima prevlađuje shvaćanje karijere kao „isti posaodo kraja života“, i to utječe na njihovu motivaciju da posao traže izvan firme;• nedostatak optimalnih informacija o tržištu rada i radnim mjestima, kao i savjeta okarijeri odnosno struci koji bi mogli ljudima pomoći da nađu put do novih zanimanja, ida identificiraju praznine gdje je potrebna obuka;• nedostatak resursa službi za zapošljavanja da se pozabave „uparivanjem“ kandidata iradnih mjesta, te implementacijom aktivnih mjera zapošljavanja koje bi pospešilepromjenu zanimanja nezaposlenih osoba.100 Prema EUROSTAT 2006, prosječni procenat nezaposlenih sa nižim obrazovanjem je 11%140

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________MigracijeDetaljinu analizu migracionih kretanja nije moguće uraditi jer ne postoje sveobuhvatni statističipodaci. Zadnji popis stanovništva u BiH izvršen je 1991. godine. Poslije tog popisa, BiH jeprošla kroz značajne promjene stanovništva kao posljedica rata i procesa tranzicije. Premapopisu iz 1991. godine, BiH je imala 4,37 miliona stanovnika. Tekuće službene statistikeprocjenjuju stanovništvo na 3.84 miliona 101 . Nedavno date procjene, izvedene na osnovupodataka ankete radne snage, procjenjuju broj stanovnika BiH na mnogo nižem nivou - 3.31miliona.Kao direktna posljedica sukoba, procjenjuje se da je gotovo milion izbjeglica napustilo Bosnu iHercegovinu, a više od 1.2 miliona postalo interno raseljene osobe (DP) unutar granica BiHtokom perioda 1992.-1995. (Izvor: UNHCR, 2008.). Proces povratka je bio intenzivan uperiodu nakon rata (1996.-1999.), dok se broj izbjeglica koji se vraćaju u BiH nakon 2000dramatično smanjio – broj povrataka izbjeglica u periodu 1999.-2007. je niži nego brojpovrataka samo u 1998. U okviru interno raseljenog stanovništva, procjenjuje 102 da je 2006“330,000 izbjeglica iz BiH još uvijek imalo potrebu za stalnim domom... i ... čak 836,000 ljudisu još uvijek bili raseljeni iz svojih domova – 490,000 u Federaciji; 360,000 u RepubliciSrpskoj (Ibreljic, i suradnici 2006).Tabela 5.2 Povratak izbjeglica i raseljenih osoba u BiH 1996-2007IzbjegliceRaseljene osobeBiH Hrvatska SrbijaOstalezemlje Ukupno BiH Hrvatska SrbijaOstalezemlje Ukupno1996 76,385 3,144 8,477 33 88,039101,402 505 62,792 42 164,7411997 74,756 33,568 11,136 820 120,280 39,447 10,191 8,452 205 58,2951998 78,589 23,187 6,765 1,459 110,000 15,806 4,325 9,139 300 29,5701999 18,440 6,299 6,332 579 31,650 24,907 6,760 11,315 403 43,3852000 7,633 4,834 5,303 837 18,607 36,944 7,779 14,175 449 59,3472001 4,642 4,244 9,155 652 18,693 48,042 5,960 25,734 436 80,1722002 12,592 5,933 18,220 389 37,134 41,511 5,319 23,215 730 70,7752003 5,257 2,852 5,482 421 14,012 21,861 2,267 16,023 152 40,3032004 976 450 942 74 2,442 12,976 1,028 3,888 56 17,9482005 805 151 314 3 1,273 3,540 437 1,177 10 5,1642006 1,098 146 158 17 1,419 3,121 233 826 4 4,1842007 1,359 1,579 122 3 3,063 3,002 618 895 1 4,516UKUP 282,53352,55177,63NO2 86,387 72,406 6,287 447,612 9 45,422 1 2,788 578,400Izvor: Rezime o povratku u BiH od 1/1/1996 do 31/12/2007, UNHCR, 2008UNHCR procjenjuje da je ukupni povratak izbjeglica iz inozemstva 447,000, od čega se 3,000ljudi u BiH vratilo 2007. godine. Broj raseljenih osoba koji su se vratili u svoja prijeratnaboravišta procjenjuje se na 578.000, od čega se 4.500 ljudi vratilo na svoja ranije boravišta2007. godine. Ovim se povratak procjenjuje na ukupno 466.000. Od tog broja, 275,000 ljudisu se vratili u FBiH, a 169,000 ljudi u Republiku Srpsku, dok se u Brčko Distrikt vratilo 22,000ljudi.Godine 2007, neto stopa migracije bila je 29 migranata na hiljadu stanovnika (Izvor:Međunarodna organizacija za migracije, 2008). Ukupan broj osoba koje su zatražile azil u BiH101 Izvor: Agencija za statistiku BiH (BHAS)102 “Migracioni tokovi u Bosni i Hercegovini nakon 1992”, Izet Ibreljić, Salih Kulenović, Alma Kadušić, SabahudinSmajić, Univerzitet u Tuzli, 2006141

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________bio je 627 ukupno. Svih 627 osoba koje su zatražile azil su se prijavile u FBiH. Od ovoga broja,97% (606 osoba) su tražitelji azila iz Srbije (uključujući Kosovo), dok ih je samo 3% (21osoba) iz drugih zemalja.Gore navedeni podaci ne ukazuju na postojanje velike imigracije u FBiH i BiH. FBiH i BiH jošuvijek nemaju atraktivno tržište rada koje bi moglo privući značajan broj radnika-migranata, adosadašnja imigracija je gotovo u svim slučajevima bila posljedica političke krize i ratova.Od procijenjenog broja od 1 miliona ljudi koji su napustili BiH u periodu 1992-1996, manje od48% ih se vratilo u BiH. Većina onih koji su ostali u inozemstvu su pripadnici aktivnog dijelastanovništva (15 do 64 godina starosti ), a značajan udio ove grupe je visoko produktivnaradna snaga i posjeduje potrebne vještine/kvalifikacije.Ne postoji statistika broja emigranata u periodu 1996-2008. Međutim, istraživanja i studije(UNDP HDR 2007, UNDP izvještaj o mladima 2004) navodi da je većina emigranata otišlogotovo isključivo zbog ekonomskih razloga (zapošljavanje) i da su većinom mlađi od 35godina.Slijedeća značajna implikacija emigracije jeste „odliv mozgova“. Ne postoje podaci o brojuvisoko kvalificiranih mladih ljudi koji su otišli iz BiH, ali postoji značajan trend da visokokvalificirani mladi ljudi napuštaju BiH da bi ostvarili bolji životni standard i uvjete života.Ukoliko se ovakav trend nastavi, BiH i FBiH će početi osjećati posljedice u obliku nedostatkakvalificiranih ljudskih resursa u određenim područjima (kao što su informatičke tehnologije,mašinski inženjeri, građevinski inženjeri, radnici u zdravstvu, itd.) u vrlo kratkom periodu.Nalazi sa fokus skupina ukazuju da se u pojedinim dijelovima FBiH već osjećaju posljediceemigracije, te da se tržište rada već suočava sa nedostatkom kvalificiranih ljudskih resursa.Emigracija kvalificirane i obučene radne snage predstavlja veliki trošak za ekonomiju FBiH.Zemlja izvoze kvalificiranu radnu snagu, a istovremeno dobiju vanjsku pomoć za financiranjerazvoja ljudskih kapaciteta svoj razvoj i kredite na programe tehničke pomoći. Neki kreatoripolitike i nadležne osobe smatraju emigraciju pozitivnom zato što dovodi do toga da osobekoje odu u inozemstvo šalju novčane doznake u prvom razdoblju nakon emigracije. Međutim,cijena njihovog obrazovanja i srednjoročne i dugoročne posljedice njihove emigracije se čestozanemaruju.Treća najznačajnija implikacija emigracije je starenje stanovništva. Područja BiH koja ne nudemogućnost zapošljavanja i druge mogućnosti mladima već se suočavaju sa značajnim trendomstarenja stanovništva. Čak i u srednjoročnog razdoblju, ovaj će se fenomen odraziti naodrživost javnih fondova (zdravstveni i penzioni fondovi).Povratak u zemlju mladih, visoko produktivne i obučene/kvalificirane radne snage je jedan odključnih izazova sa kojima se suočavaju kreatori politike. Neke zemlje koje su razvileodgovarajuće politike, kao što je Irska, osjetile su koristi od privremene ekonomske migracije,a to je imalo multiplicirajući efekt na njihov rast i razvoj. Slučaj Irske bi mogao poslužiti kaopozitivan primjer i vodič za FBiH i BiH. Kreatori politika bi trebali biti svjesni da odlaganjerepatrijacije ima štetne posljedice po ekonomiju BiH.142

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________Aneks 6. – Lista institucija kojima je dostavljen nacrt „Strategijezapošljavanja Federacije Bosne i Hercegovine“ na komentare- Adis Fajić, Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije BiH- Adnan Vražalica, PIU SESER- Alija Bakšić, Asocijacija poslodavaca BiH- Amrudin Nurak, PIU SESER- Anto Omazić, Služba za zapošljavanje Livanjskog kantona- Asim Ibrahimagić, Agencija za rad i zapošljavanje BiH- Damir Dizdarević, Ministarstvo civilnih poslova i komunikacija BiH- Dilista Međedović, Služba za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona- Džana Kadribegovinć, Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH- Edhem Biber, Savez samostalnih sindikata BiH- Emil Velto, Služba za zapošljavanje Srednjebosanskog kantona- Enes Plečić, Savez samostalnih sindikata BiH- Ernevaza Hrustanović, Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH- Fatima Fazlić, Savez samostalnih sindikata BiH- Goran Trifković, Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta Federacije BiH- Hajrija Dautović, Ministarstvo civilnih poslova BiH- Haris Huskić, Zavod za zapošljavanje Federacije BiH- Indira Salkica, Služba za zapošljavanje Srednjebosanskog kantona- Ivica Miodrag, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH- Ivica Nikačević, Zavod za zapošljavanje Federacije BiH- Jan Zlatan Kulenović, Omladinska informativna agencija BiH- Jasmin Duvnjak,Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH- Jasmina Hercegovac, Ministarstvo rada i socijalne politike Federacije BiH- Josip Tolo, Služba za zapošljavanje Srednjebosanskog kantona- Mahir Lokvančić, Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo- Marko Pejčinović, PIU SESER- Mersiha Kurspahić, Asocijacija poslodavaca BiH- Milijana Lale, Ministarstvo civilnih poslova BiH- Mira Bradara, Ministarstvo finansija Federacije BiH- Mira Idrizović, Privredna komora Federacije BiH- Muhamed Krkić, Služba za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona- Nafija Hodo, Služba za zapošljavanje Bosansko-podrinjskog kantona- Nenad Pandurević, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH- Nihad Pašalić, Služba za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona- Olivera Vujčić, Agencija za rad i zapošljavanje BiH- Omer Korjenić, Zavod za zapošljavanje Federacije BiH- Petar Golemac, Služba za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona- Ramo Sulić, Služba za zapošljavanje Unsko-sanskog kantona- Razija Majstorović, Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona- Rijad Kovač, Direkcija za ekonomsko planiranje BiH- Slavica Vučić, Ministarstvo civilnih poslova BiH- Slobodan Gajović, Agencija za rad i zapošljavanje BiH- Smajo Čevra, Služba za zapošljavanje Hercegovačko-neretvanskog kantona- Stanko Vincetić, Služba za zapošljavanje Posavskog kantona- Suljo Čolaković, Služba za zapošljavanje Zeničko-dobojskog kantona- Šemso Berbić, Služba za zapošljavanje Tuzlanskog kantona- Vahid Muharemović, Služba za zapošljavanje Kantona Sarajevo143

Strategija zapošljavanja FBiH______________________________________________________________________________________________- Vinko Čuljak, Služba za zapošljavanje Zapadnohercegovačkog kantona- Zorica Babić, Agencija za rad i zapošljavanje BiH- Željko Anđelić, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Federacije BiH144