EIC Bilten 16.qxd

EIC BiltenE l e k t r o n s k i m j e s e ~ n i k z a e v r o p s k e i n t e g r a c i j e - b r o j 1 6 , j a n u a r , 2 0 0 7 .TEMA BROJADa li je zakazaoVladin projekatKomunikacionestrategijeinformisanjagra|ana o EUINTERVJUSneàna Najdenova,otpravnicaposlova ambasadeRepublike Bugarskeu PodgoriciANALIZAKakve poruke Crna Gora{alje Evropskoj uniji

A k t u e l n o s t ij a n u a r 2 0 0 7 .GODINAISKU[ENJAKada je uo~i prvih vi{estrana~kih izborapo~etkom 90-tih vladaju}a partija iza{lasa sloganom "Godine po~inju januarom" bioje to uvod u sveop{ti kolaps Crne Gore ihaos koji je izrodio nove centre mo}i,oli~ene u arogantnim tajkunima vrlo bliskimpojedincima iz vrha vlasti. Sada bi se mo`damoglo re}i "Isku{enja po~inju januarom".Savjet ministara Evropske unije prije tri danausvojio je Evropsko partnerstvo za CrnuGoru i vrlo precizno trasirao put kojim trebai}i u naredne dvije godine, ukoliko nam jecilj pribliàvanje EU, odnosno vrijednostimanaprednih dràva zapadne demokratije. Sveje tu nabrojano, od politike do ekonomije,a zapravo su naslikani glavni problemi sakojima se danas Crna Gora suo~ava i kojemora rije{iti ukoliko èli ure|enu dràvukoju vi{e niko ne}e upore|ivati saKolumbijom. Pravi test odgovornosti oveVlade je po~eo, ali ne mora pro}i jo{ tri ipo godine, koliko joj traje mandat, da seutvrdi kojim putem Crna Gora ide. Recimo,EU traì da se promijeni lo{ Zakon o konfliktuinteresa, da se isprave mane Zakonao javnim nabavkama kako bi se izbjeglaprotekcija, da Skup{tina istinski obavljasvoju kontrolnu funkciju, da RTCG budejavni servis,... Sve se to moè uraditi za parmjeseci, ako u vladaju}im strankama za toima volje. Do sada je o~igledno nije bilo. Idok eksponenti vlasti samo verbalno promovi{uevro-atlantsko stremljenje "mladecrnogorske demokratije" tajkuni zavr{avajuposao. Kupuju preduze}a, banke, gradezgrade, razvijaju kablovske TV sisteme... Toim niko ne moè zabraniti, neko bi rekaodobro je {to novac ulaù ovdje, ali sepostavlja pitanje da li oni to rade sami. Dali je njihov poslovni njuh toliko izo{tren i dali zaista daju najbolje uslove ili ima neko izstruktura vlasti ko ih navodi, ko im gledakroz prste i ko ne {alje finansijsku policiju unjihove firme? Mo`da samo zbog toga putu Evropu nema alternativu. Da ne budenedodirljivih...N.R.S A V J E T M I N I S T A R A E U U S V O J I O P R V O E V R O P S K OP A R T N E R S T V O Z A C R N U G O R UBrisel podijelio zadatke PodgoriciUo~i po~etka sjednice Savjeta ministara EUPotrebno je reformisati pravosudnisistem i izmjestiti izbor sudijai njihovo napredovanje iz Skup{tine,te ustanoviti transparentnu proceduruzasnovanu na profesionalizmui objektivnim kriterijumima za njihovuselekciju i dalje napredovanje.Treba racionalizovati sudski sistem imodernizovati procedure, unaprijeditiadministraciju, obezbijeditiadekvatno i odrìvo finansiranjesudskog sistema...Ovo, izme|u ostalog, pi{e uEvropskom partnerstvu za CrnuGoru koje je 22. januara 2007.godine usvojio Savjet ministara EUu Briselu. To je dokument kojim EUfakti~ki dijeli zadatke Crnoj Gori otome {to treba da uradi u kratkoro~nom(2 godine) i srednjoro~nomperiodu (3 do 4 godine) da bi sepribliìla evropskim standardima.Ovo je prvo Evropsko partnerstvoza nezavisnu Crnu Goru."Kako bi odgovorile Evropskompartnerstvu, vlasti Crne Gore trebada razviju plan sa rasporedom iposebnim mjerama koje Crna Goranamjerava da preduzme. Napredaku primjeni ovih prioriteta posmatra}eEvropska komisija. Prioriteti nazna-~eni u Evropskom partnerstvu odabranisu na bazi onoga {to je realnoo~ekivati da Crna Gora moè ispunitii sprovesti u narednih nekolikogodina", navodi se u dokumentu.Napominje se da treba unaprijeditiborbu protiv organizovanogkriminala i korupcije na svim nivoimai oja~ati parlamentarnu kontrolunad odbrambenim i bezbjedonosnimstrukturama."Crna Gora treba da usvoji noviustav zasnovan na {irokom konsenzusu,u skladu sa evropskim standardima,posebno u oblastima ljudskihi manjinskih prava, organizacijepravosu|a, kontrolnih, odbrambenihi bezbjednosnih struktura",kaè se u Partnerstvu i nagla{ava daCrna Gora treba da "nastavi naporeu pravcu reforme javne administracijeuklju~uju}i pla}anje javneuprave, obezbje|ivanje transparentnogsistema zapo{ljavanja, profesionalizacijui odgovornost", odnosnoda jednostavno re~eno depolitizujejavnu upravu."Naro~ito se mora nastaviti ja-~anje struktura koje se bave evropskimintegracijama na svim nivoima,uklju~uju}i ministarstva i Skup{tinu,kao i mehanizama za koordinacijuEU poslova", pi{e u dokumentu.Zahtijeva se i puna primjenaZakona o slobodnom pristupuinformacijama, nastavak transformacijeRTCG u javni servis, sprovo|enjeMemoranduma o saradnjiizme|u Vlade i NVO, te nastavakprimjene Zakona o restituciji."Amandmanima izmijeniti Zakono konfliktu interesa i primijenitiga u cilju eliminisanja svihmogu}ih slu~ajeva konflikta interesafunkcionera. Treba pobolj{ati naporeza primjenu antikorupcionestrategije, posebno obezbje|ivanjemadekvatnih finansijskih i ljudskihresursa dràvnim organima kojisprovode zakon", isti~e se u Evropskompartnerstvu.N.R.E I C b i l t e n N o 1 62

S t a vj a n u a r 2 0 0 7 .POGLED IZ EVROPEStvori}emo novi konsenzusza dalje pro{irenje UnijeOlli RehnNakon decembarskog samitaEvropskog savjeta vidjeli smo dostanaslova u kojima se tvrdilo da "evropskilideri zatvaraju vrata isto~nim zemljama".Takvi su nagovje{taji obi~ne zlonamjerne{pekulacije.Ta~an naslov bi bio: "Evropska vratasu i dalje otvorena za jugoisto~nuEvropu". Ta su vrata otvorena za Tursku,Hrvatsku i druge zemlje zapadnogBalkana. Kada bilo koja od ovih zemaljaispuni zahtjeve za pristupanje EU, onamoè, na osnovu sopstvenih zasluga,pro}i kroz ta vrata.Prve zemlje kojima je to po{lo zarukom su Bugarska i Rumunija. To je vrijednoslavlja, ~ak iako jedan dio Evropene misli tako. Ovo je ogroman korak za30 miliona novih gra|ana EU u timzemljama. Peta runda pro{irenja je ovimzaklju~ena.Drugim rije~ima, na samitu EU nijese radilo o zatvaranju vrata, ve} oizgradnji novog konsenzusa o pro{irenju.Taj konsenzus }e olak{ati napore EU daohrabri demokratsku i ekonomsku transformacijuu regionu. [tovi{e, decembarskisamit Evropskog savjeta potvrdio jeevropsku perspektivu za zapadni Balkan.To je va`na obaveza.O~ekujem da }e nova proevropski ireformski orijentisana vlada u Beograduubrzano napredovati prema EU. Zahvaljuju}injenim institucionalnim kapacitetima,Srbija bi, nakon {to pregovori buduzaklju~eni, trebalo da bude u mogu}nostida brzo primijeni Sporazum o stabilizacijii pridruìvanju (SSP) i da sebi tako otvorivrata ~lanstva u EU.Od nove vlade o~ekujem da pokaèjasnu privrènost uspostavljanju punesaradnje sa Ha{kim tribunalom bez daljihodlaganja.Nakon SSP, sljede}i logi~an korakSrbije bi}e da dostigne status kandidataza ~lanstvo u EU. îm se pokaè daSrbija uspijeva da ispuni zahtjeve ovogsporazuma, EU }e mo}i da po~ne darazmatra prijavu za ~lanstvo. To je vrlojasan stav EU, {to je i potvr|eno uzaklju~cima sa sastanka Evropskog savjetapro{log decembra. Zna~i, SSP je prvikorak u zahtjevu za ~lanstvo.Kosovo se tako|e pribliàvaklju~nom momentu. EU èli da osigurada proces o definisanju statusa uspije ida proizvede odrìv dogovor.Dogovor o statusu Kosova mora bitipoliti~ki i pravno jasan i mora definisatijasnu viziju za budu}i razvoj Kosova.Pitanje o statusu Kosova je sui generis ine predstavlja precedent za budu}eslu~ajeve.Ovim }e se vlastima na Kosovu datidodatni podsticaj da ubrzaju reforme uklju~nim oblastima vladavine prava,ekonomije i javne uprave. Moramogarantovati uspje{no preno{enje odgovornostisa snaga UN-a na Me|unarodnucivilnu kancelariju koja }e sluìti kaogarant dogovora o statusu. Kako se pribliàvamokona~nom razrije{enju statusaKosova, inteziviraju se i pripreme zaulogu EU u budu}em me|unarodnomprisustvu na Kosovu. Uloga EU }e najvjerovatnijeuklju~ivati prisustvo u Me|unarodnojcivilnoj kancelariji i operacije uokviru EBOP (Evropska bezbjednosna iodbrambena politika) u pogledu vladavineprava, kao i saradnju EUzvani~nika na realizaciji finansijskepomo}i Zajednice.[to se ti~e ostalih zemalja zapadnogBalkana, jo{ jedna vrata su otvorena udecembru, kada je u regionu uspostavljenazona slobodne trgovine (CEFTA).Mreà od 32 bilateralna ugovora zamijenjenaje jedinstvenim regionalnimugovorom. Za potencijalne investitoreovo je zna~ajan signal da regionizgra|uje atraktivno i stabilno okruènjeza strane investicije.I za obi~ne ljude otvori}e se mnogavrata, ~im EU privede kraju pregovore oviznim olak{icama. Visoke cijene viza,dugi redovi i striktna birokratija stvorilesu prepreke slobodnom kretanju ljudi.Ovo je prvi korak ka bezviznom reìmuputovanja.Pro{log jula prisustvovao sam rockfestivalu EXIT u Novom Sadu, u Srbiji.Razgovarao sam sa mladim Srbima iostalim mladim ljudima iz regiona.Mogu}nost da se slobodno putuje poEvropi je na samom vrhu njihove listeèlja. Oni ne vide EU kao birokratsko~udovi{te, ve} kao kartu za mir, slobodui bolje ekonomske prilike.Da se podsjetimo raspoloènja ljeta2005. godine. Ko se u na{em susjedstvunajvi{e radovao ishodima referenduma uFrancuskoj i Holandiji? Turski nacionalisti,srpski radikali i ruski panslavisti.Za{to? Zato {to su mislili da }e seEU sada okrenuti sebi, napustiti svojeobaveze i postati previ{e slaba da uti~ena svoje okruènje snagom mira, stabilnostii evropskih vrijednosti.Na{a je zajedni~ka misija da pokaèmoda su se radikalni nacionalistiprevarili, tako {to }emo stvoriti novi konsenzusza dalje pro{irenje EU.Nakon francuskog i holandskog "ne",mnogi su politi~ari bili spremni da prebacepitanje pro{irenja u drugu ligu, ili~ak da ga izbace iz lige. Umjesto toga,mi smo jo{ ~vrsto u prvoj ligi, ligi prvaka.I sigurno }emo ponovo u}i u ligu{ampiona. Radujem se {to Italija igra nana{oj strani i za na{ tim.Iz govora Olli Rehna, komesara EUza pro{irenje, o evropskoj perspektivizapadnog Balkana na me|unarodnojkonferenciji 16. januara 2007. u RimuE I C b i l t e n N o 1 63

T e m a b r o j aj a n u a r 2 0 0 7 .skih integracija. Ministarstvo jeuspostavilo saradnju sa sindikatom,Unijom poslodavaca, Privrednomkomorom i medijskom zajednicompreko Instituta za medije. Taj resorje, izme|u ostalog, bio uklju~en uaktivnosti NVO koje su bile vezaneza obuku predstavnika partija oprocesu evropskih integracija. Tokom2006. godine, po~ela je iedukacija na nivou lokalnih samoupravau vidu seminara pod nazivom"Evropski dan u tvojoj op{tini",a nastavljeno je i ure|ivanjetromjese~nog biltena "Euromont" isaradnja sa programima poput"[kole evropskih integracija". Uzfinansijsku podr{ku Fondacije Institutza otvoreno dru{tvo - Predstavni{tvoCrna Gora od{tampan je i"Pojmovnik evropskih integracija".Akcioni plan za primjenu Strategijekomunikacije za 2007. godinu,prema rije~ima novoimenovanesekretarke Sekretarijata za evropskeintegracije Ane Vukadinovi}, nadoveza}ese na aktivnosti sprovedeneu prethodnim godinama."To }e, kao prvo, biti direktnoinformisanje i izrada promotivnogmaterijala. Time podrazumijevamointervjue, interaktivnu web stranicu,izdavanje publikacija, biltena, bro-{ura i sli~no. Ovaj segment je unajve}em dijelu posve}en {iroj javnosti,pa }e ve}i dio komunikacijebiti op{teg karaktera, ali }e postojatii dio koji }e biti namijenjen posebnimkategorijama - od dràvnihslu`benika, novinara, preko privrednogsektora, te odre|enim manjimciljnim grupama", najavila je Vukadinovi}ka.Drugi segment Komunikacionestrategije }e se odnositi na komunikacijupreko medija, a tu se mislii na obuku novinara, brifinge saurednicima, u~e{}e predstavnikaministarstava i sekretarijata u radio iTV emisijama, te njihove izjave u{tampanim medijima."Dio Akcionog plana podrazumijevaorganizovanje seminara ~ija}e tema biti proces evropskih integracija.Ove seminare }e Sekretarijatza evropske integracije organizovanisamostalno ili u saradnji sadonatorima i partnerima iz nevladinogsektora. Obukom }e bitiobuhva}ene razli~ite ciljne grupe -od predstavnika Skup{tine RCG,Vlade RCG, lokalne administracije,civilnog dru{tva, privrednika (poljoprivrednika,izvoznika, proizvo-|a~a...) do studenata i |aka. Uokviru Akcionog plana za ovu godinu,bi}e posebno organizovanoobiljeàvanje Dana Evrope u maju",kazala je Ana Vukadinovi}.Ana Vukadinovi}Planirano je, dodala je ona, ida web sajt Sekretarijata bude dizajnirantako da na njemu budemno{tvo korisnih informacija kojese odnose na evropske integracije;predvi|eno je da se tu na|u i brojnidokumenti, baza podataka oprocesu harmonizacije i prevodaevropskog zakonodavstva, bazapodataka donatorske podr{ke i programaza koje je potrebna podr{ka,prezentacije teku}ih programatehni~ke podr{ke i seminara, kao ibrojni linkovi..."Nacrtom Akcionog plana za2007. godinu, predvi|ena su i istra-NIJE NAM ZADOVOLJSTVODA VEZUJEMO POJAS, ALI...Ana Vukadinovi} je navela da je Komunikaciona strategija veoma bitna nanacionalnom nivou jer je to na~in da proces evropskih integracija budeprihva}en u svim dru{tvenim slojevima."Cilj Komunikacione strategije nije da kaèmo da je sve odli~no, ve} dana{im gra|anima pruìmo sve informacije i postepeno pove}avamo njihovoznanje vezano za proces evropskih integracija, kao i da predstavimo sve prednostii obaveze, izazove i mogu}nosti koje proisti~u iz ~lanstva u EU. Mo`danam nije zadovoljstvo da vezujemo pojas svaki put kada u|emo u auto, alito je radi na{e dobrobiti", kazala je Vukadinovi}.Ona je dodala da }e crnogorska Vlada narednih godina imati i komunikacionustrategiju prema ~lanicama EU, jer }e one i njihovi gra|aniodlu~ivati da li }e Crna Gora postati dio Unije.E I C b i l t e n N o 1 65

T e m a b r o j aj a n u a r 2 0 0 7 .INFORMISANI SLOVENCIPrema istraìvanjima Eurobarometra, Slovenci su ve} duè vrijeme jedna odnacija koje su najvi{e upu}ene kada su u pitanju procesi u EU, a tome jenajvi{e doprinijela uspje{na Komunikaciona strategija Vlade u Ljubljani. OvaStrategija je zapo~eta uo~i potpisivanja Sporazuma o pridruìvanju.Slovenci su na posebne telefonske brojeve mogli da postavljaju sva pitanjakoja ih interesuju o procesu integracija. Sa druge strane ìce bilo jeupo{ljeno nekoliko studenata. Ukoliko nijesu znali odgovoriti na te{ka iliponekad neobi~na pitanja, oni su uzimali broj telefona zainteresovanoggra|anina da bi mu, nakon konsultacija sa stru~njacima, dali odgovor. Taj projekatu Sloveniji je bio poznat pod imenom EUINFO.Nakon odre|enog perioda, slovena~ka Vlada je od{tampala i dostavila nasve adrese knjiìcu sa 140 naj~e{}ih pitanja i odgovora.ìvanja javnog mnjenja usaradnji sa partnerima iznevladinog sektora, kao ijedno veliko godi{njeistraìvanje koje planiramoda realizujemo usaradnji sa donatorima.Istraìvanja javnog mnjenjasu bitna, jer dràvamora da ima uvid u ono{to gra|ani znaju i misleo procesu evropskih integracija,{to èle od togprocesa... Kreiranje na{edalje komunikacione politikezavisi u zna~ajnojmjeri od tih podataka",rekla je Ana Vukadinovi}.Sve navedene aktivnosti,podvukla je ona,bi}e obuhva}ene Akcionimplanom za 2007.godinu, nakon usagla{avanje saostalim ministarstvima i partnerima.Na{a sagovornica nije mogla daprecizira koliko }e Sekretarijat izdvojitinovca za primjenu Komunikacionestrategije za 2007. godinu,jer Akcioni plan jo{ nije definisan.U obezbje|ivanju finansijskihsredstava, ona je istakla da }e seprvenstveno osloniti na donatore ipartnere sa kojima je biv{e Ministarstvoimalo odli~nu saradnju.Upitan da li su godi{nji planoviza primjenu ura|eni na osnovuKomunikacione strategije za informisanjejavnosti o procesu pridru-ìvanja Crne Gore EU ispunilio~ekivanja, \uro Stojanovi} smatrada od Vladine strategije, uz finansijskaograni~enja koja je imala, nijebilo mogu}e ni o~ekivati boljerezultate."Finansijska sredstva za realizacijuciljeva koji su postavljeni ugodi{njim planovima za primjenu subila jako mala. Same aktivnosti suse vi{e svodile na promociju evropskihintegracija u javnosti od stranefunkcionera nekada{njeg Ministarstvaza evropske integracije i ekonomskeodnose sa inostranstvom,nego naprojekte prema odre-|enim ciljnim grupama",naveo je Stojanovi}.On je ocijenio dasu proces evropskihintegracija u Crnoj Goripopularisale prvenstvenoNVO i mediji."Nekada{nje Ministarstvoza evropskeintegracije koje se pokazalonajkooperativnijimresorom kada je upitanju saradnja saNVO, u~estvovalo je uskoro svim aktivnostimacivilnog sektora, ali ihnikada nije finansijskipodràlo", rekao je Stojanovi},uz ocjenu da dràva nijedovoljno iskoristila me|unarodnefondove vezane za EU, ali i druge,kada je u pitanju komunikacionastrategija."Jedan od razloga za to sunedovoljni kapaciteti ljudskih resursa",dodao je Stojanovi}.Prema njegovom mi{ljenju, zauspjeh procesa integracija i uspje-{no informisanje javnosti o tomprocesu, potrebno je definisati partnerei donijeti generalni strate{kidokumenat o saradnji u oblastiintegracije u EU.Te partnere, dodao je on, trebatraìti u visokoobrazovanim, iskusnimljudima sa Univerziteta CrneGore, NVO sektora, medija, strukovnihudruènja..."Komunikacionu strategiju tadatreba usmjeriti prema tim grupamapartnera i uvu}i ih u proces. Na tajna~in }e se stvoriti {iroka baza iveliki broj stru~nih ljudi bi}euklju~en u proces integracija,prenositi informacije i stvoriti realnusliku {to nas sjutra o~ekuje u EU",zaklju~io je Stojanovi}.Vladan @UGI]E I C b i l t e n N o 1 66

A n a l i z aj a n u a r 2 0 0 7 .K A K V E P O R U K E C R N A G O R A [ A L J E E V R O P S K O J U N I J IPriprema (ne)poznate alternative?Da li crnogorska vlast ili pojedini krugovite vlasti pripremaju teren zaalternativne puteve Crne Gore ~ijeodredi{te nu`no ne mora biti Evropskaunija? Da li je cjelokupna crnogorskavlast do kraja spremna da, imaju}i naumu standarde EU, reformi{e sistem iuspostavi slobodno trì{te bez monopolai privilegija pojedinaca bliskih centrimamo}i i preduze}a ~iji se stvarni vlasnikkrije iza niza of shore kompanija?Pored ostalih, ova pitanja sename}u nakon novogodi{njeg istupapredsjednika vladaju}e stranke Mila\ukanovi}a i poruke koja je zbunilajedan dio javnosti, a drugi je uzbunila -Crna Gora ne treba slijepo da slijedi sveinstrukcije Evropske unije."^lanstvo u EU i NATO ne treba dabude samo sebi cilj, ve} prije svega sredstvoza efikasno dosezanje evropskognivoa demokratskog i ekonomskograzvoja. Ono treba da uslijedi kao satisfakcijaza dobro obavljen posao u ku}i.Ono }e samo verifikovati ~injenicu da seu Crnoj Gori ve} ìvi kao u ve}ini razvijenihevropskih dràva. To zna~i daVlada RCG ne smije slijepo slijediti sveinstrukcije briselske administracije,odnosno ona ne smije po automatizmu ibez potrebnih analiza primjenjivati nekeod {ablona i time dokazivati lojalnostEvropi. Uostalom, to ne o~ekuje niBrisel, {to pokazuje i primjer novih ~lanicaEU koje su primjenjivale one modelekoji odgovaraju njihovim nacionalniminteresima i privrednoj strukturi". Ovo subile \ukanovi}eve rije~i u autorskomtekstu u novogodi{njem izdanju "Vijesti".I dok su u Briselu, zajedno sa diplomatskimpredstavnicima ~lanica EU uCrnoj Gori, vjerovatno pa`ljivo podvla~iliove teze poku{avaju}i da naslute {to jenjihova pozadina, poruka {efa DPS-a idoskora{njeg premijera mogla bi datikrila onima koji se intimno slaù sa\ukanovi}em i koji smatraju da je CrnojGori bolje da ne ulazi u EU. Neki odnjih su bliski vlasti, neki su naUniverzitetu, ali niko jo{ javno ne istupa.No, to nije problem jer bi ozbiljnadebata mogla biti dobrodo{la, kao ifoto VIJESTISa pro{logodi{njeg susreta \ukanovi}a i Solanemakar okvirna ra~unica {to Crna Goradobija, a {to gubi eventualnim ulaskomu EU. Problem je {to ovakve porukeizazivaju podozrenje i sumnju da semo`da ne{to drugo iza brda valja. Naprimjer, da li je mo`da neko pomislio daje Crnoj Gori isplativije da bude Mekaza ulaganje novca prljavog porijekla?Zna se da ga je trenutno najvi{e izRusije, kao {to se znaju i strogi kriterijumiEU protiv pranja novca. Pa jo{ uz tose izra~unalo da }e maloj dràvi trebatimilijarde da se u svim oblastima (odekologije preko saobra}aja pa do za{titepotro{a~a) uskladi sa propisima EU, i daje zato bolje pote}i ru~nu. Mo`da jeneko i ustanovio da mu stroga pravilaigre ne odgovaraju i da je isplativijesnalaziti se u mutnom gdje se milionmoè zaraditi preko no}i.Ova pitanja mo`da ne bi bila namjestu da je \ukanovi} svoju porukusaop{tio prije godinu ili dvije kada supo~injali pregovori o Sporazumu o stabilizacijii pridruìvanju. Tada je na tajna~in mogao poku{ati da obezbijedibolju startnu poziciju svojim pregovara~imai napravi im prostor da izdejstvujuduè tranzicione periode za primjenusvih normi EU. Ovako, njegova porukana tom planu nema efekta jer su pregovorio SSP-u zaklju~eni u decembru2006. godine.Obrazlaù}i svoju osnovnu tezu,\ukanovi} je rekao i sljede}e:"Pogre{na je percepcija da evropskaintegracija podrazumijeva bespogovornousvajanje brojnih direktiva, zakona,standarda, odnosno da u tom procesudràva nema prostora da izvr{iprilago|avanja u skladu sa njenim specifi~niminteresima."A {to o tome kaù na web sajtuVlade Republike Hrvatske:"Do ulaska u ~lanstvo u EU, svakadràva kandidatkinja du`na je preuzeticijelu pravnu tekovinu EU (acquis communautaire)i biti sposobna za njezinuu~inkovitu primjenu. Ako dràva kandidatkinjado trenutka stupanja u punopravno~lanstvo zbog opravdanih razlogane moè u potpunosti prihvatiti i primijenitipravnu ste~evinu u pojedinompoglavlju pregovora, dràva kandidatkinjau pregovorima o tom poglavlju moèzatraìti tzv. prelazna razdoblja. To sudodatna vremenska razdoblja za potpunouskla|ivanje nacionalnoga zakonodavstvas pravnom ste~evinom EU naodre|enom podru~ju i nakon pristupanjau ~lanstvo u EU. Zatraèna prelazna razdobljamoraju biti vremenski i sadràjnoograni~ena i ne smiju naru{avati slobodutrì{noga natjecanja ili uticati na djelovanjeunutra{njeg trì{ta Zajednice".Dodaje se da su samo u izuzetnorijetkim slu~ajevima dràvama kandidatkinjamabila odobrena i izuze}a kaotrajna odstupanja od primjene "pravneste~evine" na odre|enom podru~ju.Tako kaù Hrvati koji trenutno pregovarajuo ~lanstvu u EU. I mo`da ne bibio za raspravu \ukanovi}ev istup, dajo{ nekoliko interesantnih poruka uposljednje vrijeme nije poslato iz CrneGore Evropskoj uniji. Prva je bila mutnaokolnost dodjele posla stranim kompanijamada {tampaju nova li~na dokumentadràvljanima Crne Gore. Ni poslije afere,tender nije ponovljen ve} }e se opettakmi~iti Amerikanci i Francuzi. Drugaporuka su ~udni kriterijumi izboracrnogorskih diplomata i izazivanje sumnjeda je nepotizam ostao daleko ja~i odprofesionalizma. Na osnovu ovih inarednih koraka Vlade RCG, moglo bivrlo brzo biti jasno da li Crna Gora moèprerasti u ozbiljnu dràvu.N. RUDOVI]E I C b i l t e n N o 1 67

I n t e r v j uj a n u a r 2 0 0 7 .S N E @ A N A N A J D E N O V A , O T P R A V N I C A P O S L O V A A M B A S A D E R E P U B L I K E B U G A R S K EU P O D G O R I C IBugarska je dokaz da ulazak u EUima i mana, ali su prednosti ve}eUlaskom u Evropsku uniju, Bugarskazauzima mjesto koje jojpo pravu pripada. Prednosti ima punoi ti~u se svih podru~ja - ekonomije,politike, kulture i obrazovanja. Te{koje ih sve nabrojiti, ali saèto re~eno tosu: promjena u na~inu razmi{ljanja iupravljanja dru{tvenim procesima,prihvatanje jasnih i strogih pravila kojase po{tuju u razvoju stabilnih evropskihdemokratskih dràva. S drugestrane, i EU je na dobitku prijemomBugarske. Dobija na ja~ini i na boljojzastupljenosti u jugoisto~noj Evropi, aovo je od zna~aja i za Crnu Goru.Unija dobija i izlazak na tre}e more -Crno more, ocijenila je u intervjuu zaEIC Bilten Sneàna Najdenova, otpravnicaposlova ambasade RepublikeBugarske u Podgorici.Ona napominje da je zbogubrzanog ekonomskog rasta - 6,6% u2006. godini, Bugarska ~etvrtu godinuNIJESMO SAMO IZVR[AVALINARE\ENJA IZ BRISELA• Da li ste morali potpuno uklju~iti u svoj pravni sistem smjernice EU iliste ih prilago|avali prema situaciji u dràvi? Da li je uop{te bilo mogu}e prilago|avatite propise i mijenjati ih?Utvr|ivanje evropskog zakonodavstva i primjena istog u pravni sistem bilokoje dràve ~lanice je veoma sloèn i dugotrajan proces koji zahtijeva naporesvih institucija u dràvi. Vama je poznato da evropsko zakonodavstvo obuhvatasve grane dru{tvenog ìvota i njegova na~ela su obavezna za sve koji sezalaù da postanu dio evropskog integracionog sistema. Me|utim, ovo nijeneka dogma, to daje mogu}nost individualnom prilazu u skladu sa specifi~nostimasvake pojedine zemlje. Upravo iz tog razloga proces pregovaranja trajetoliko dugo i obuhvata vi{e od 30 pregovara~kih poglavlja. U okviru tog pregovara~kogprocesa, traè se optimalna rje{enja koja su u skladu i sa evropskimzakonodavstvom i sa individualnim specifi~nostima dràve koja pristupa. Ja }usamo primijetiti da je Bugarska po~ela sa pregovorima u 1999. godini, azavr{ila je 2004. godine. Zar smatrate da je nama bilo potrebno cijelih petgodina da smo samo izvr{avali nare|enja Brisela?foto VIJESTISneàna Najdenovazaredom rekordno atraktivna straniminvestitorima."Bugarska je karika koja spaja,raskrsnica izme|u Evrope i Azije, aovo pruà dodatne mogu}nostievropskoj ekonomiji. Na kulturnom iistorijskom polju, Bugarska dodajenove crte evropskom identitetu,nadopunjuje ga na jedan neponovljivna~in. Primjera radi, preko bugarskogjezika }irili~no pismo postaje zvani~nopismo Evropske unije".• [to Bugarska dobija i da line{to gubi ulaskom u EU?Nesumnjivo dobija jemstvo zademokratiju, ekonomski prosperitet ive}u sigurnost za svoje dràvljane,dodatne ekonomske resurse iz evropskihfondova i poloàj punopravnog~lana evropske porodice bogatih irazvijenih dràva.[to se ti~e gubitaka - naàlostima i toga, a primjer Bugarske to potpunopotvr|uje. Moja je zemljaplatila najve}u cijenu za pristupanjeEU prihvataju}i da zatvori dva potpunobezbjedna reaktora nuklearke"Kozloduj". To vu~e za sobomogromne ekonomske gubitke zaBugarsku, te negativne posljedice za~itavu regiju, uklju~uju}i Crnu Goru,koja }e to osjetiti u poskupljenjucijene elektri~ne energije.^lanstvo u EU nosi sa sobom istotako i veliku odgovornost za Bugarsku.Ona }e u~estvovati u dono{enjuzajedni~ke evropske politike.Imamo Bugarku, koja je eurokomesar,imamo na{e poslanike u Evropskomparlamentu. Njihovim radom i vlastitimrazvojem Bugarska treba daudovolji kriterijumima evropskog vrijednosnogsistema, ~ije je oli~enjeEU {irom svijeta.• Koji su bili najve}i problemiBugarske na putu ka punopravnom~lanstvu? Kako ste ih rje{avali?Sve biv{e socijalisti~ke zemlje suse u manjoj ili ve}oj mjeri suo~avalesa sli~nim problemima - neophodnoE I C b i l t e n N o 1 68

I n t e r v j uj a n u a r 2 0 0 7 .je bilo izvr{iti promjenu vlasni{tva,izgraditi pravnu dràvu, razviti demokratskeinstitucije, stvoriti potrebnudràvnu administraciju, sprovesti dubokei ponekad jako bolne reforme.Bugarska je snosila i dodatnepote{ko}e zbog neposrednog susjedstvasa biv{om Jugoslavijom, posebnou periodu ratova Slobodana Milo-{evi}a i embarga, kada su stvorenikanali organizovanog kriminala ikorupcije koji su prolazili i krozBugarsku.Izgleda da smo se mi vi{e kolebaliu pore|enju sa nekim novoprimljenimzemljama ~lanicama EU, pasmo sporije sproveli reforme na poljupravosu|a i unutra{njih poslova. Istotako mislim da }e tokom prvih godinana{eg punopravnog ~lanstva u EU(zbog nedovoljnog iskustva administracije)do}i do mogu}ih pote{ko}aprilikom apsorbovanja finansijskihsredstava iz strukturnih fondova kojisu namijenjeni Bugarskoj.Sa tim problemom se suo~avajusve novoprimljene ~lanice EU - napo~etku se apsorbuje otprilike 30-35% namjenskih finansijskih sredstava.Nadajmo se da }e Bugarska izvu}ipouku iz njihovog iskustva, te da }e{to prije prilagoditi rad svoje administracijeuslovima punopravnog ~lanstva.U tom pravcu je bila usmjerenai preduzeta reforma dràvneadministracije i sistema za pripremu iobuku dràvnih ~inovnika.• Kako ocjenjujete situaciju uCrnoj Gori u pogledu njene evropskeintegracije?Mene raduje da je Crna Goraodlu~no krenula putem evropskeintegracije i da je Vlada RCG pokazalaèlju da ostvari potrebne reforme.Crna Gora }e uskoro potpisatiSporazum o stabilizaciji i pristupanju,{to je i prvi korak na putu ka punopravnom~lanstvu. Ljudskom bi}u jenajteì prvi korak, valjda se to odnosii na dràvu.Crna Gora }e u 2006. godiniu~initi svoj prvi institucionalni korak kaintegraciji. Ona ima jednu velikuprednost - i}i }e putem kojim su ve}pro{le ve}ina biv{ih socijalisti~kihzemalja. Sve su one spremne pruìtiPOMO]I ]EMO VAM DA IZA\ETEIZ NEGATIVNE SHENGEN LISTE• Da li imate konkretan plan za saradnju Bugarske i Crne Gore i zapreno{enje bugarskog iskustva koje bi nam bilo od pomo}i na putu ka punopravnom~lanstvu?Na po~etku, imamo namjeru ostvariti potpisivanje me|uvladinogMemoranduma za saradnju u evroatlanskim integracijama izme|u Bugarske iCrne Gore. Nakon toga }emo mo}i razmjenjivati iskustva po konkretnimtemama koje su od interesa za Crnu Goru. Potrebno je i uspostaviti direktnekontakte i saradnju izme|u pojedinih ministarstava, agencija i ostalih ustanova.Ne smijemo zaboraviti da integracija u EU moè uspjeti samo uz naporesvih dràvnih institucija.Ja pratim i visoko cijenim napore potpredsjednice Vlade Crne Gore, drGordane \urovi} i njene ekipe, ali ukoliko sva ministarstva ne rade sinhronizovanosa njom, rezultat ne moè biti pozitivan.I ne{to sasvim konkretno, a u vezi sa evropskim integracijama. Bugarskaje zbog punopravnog ~lanstva u EU morala uvesti vizni reìm za dràvljaneCrne Gore. Vjerujte da to ko{ta Ambasadu Bugarske u Podgorici puno vremenai napora koji bi se mogao upotrijebiti u druge svrhe bilateralne saradnje.Spremni smo podijeliti svoje iskustvo {to se ti~e koraka koje Crna Gora morapreduzeti kako bi iza{la iz tzv. negativne Shengen liste. Na taj na~in bi nestalapotreba da crnogorski dràvljani predaju zahtjeve za vize na{oj Ambasadi iambasadama ostalih ~lanica EU. Iskreno èlim da do toga do|e {to prije. @elimvas uvjeriti da je Bugarska iskreni prijatelj Crnoj Gori i u~ini}e sve {to je unjenoj mo}i da bi pomogla brù integraciju va{e zemlje. Nama je zna~ajno da{to prije cijeli region jugoisto~ne Evrope postane dio EU.joj pomo} i podijeliti svoje iskustvo.Naro~ito je bitno da su u Crnoj Gorisve politi~ke stranke saglasne i da sezajedno zalaù za pristupanje EU.Politi~ki konsenzus unutar zemlje jepo tom pitanju jako bitan, a jo{ bitnijeje da to slaganje bude i u realizovanjuaktivnosti, a ne samo na nivouverbalnog. Ukoliko se takav konsenzusostvari, uspjeh je garantovan.• Koje su po Va{em mi{ljenjuprednosti Crne Gore na putu ka EU,a koje njene najve}e slabosti?Glavna prednost Crne Gore jesteto {to je ona ve} izgradila otvorenuekonomiju koja se u najve}em dijelurazvija na trì{nom principu. Prednostisu makroekonomska stabilnost, nizakprocenat inflacije, dobro izbalansiranbudèt, poreska politika osmi{ljena kaprivla~enju stranih investicija. To suizuzetno zna~ajne pretpostavke bezkojih nema evropske integracije.Naravno, postoje i nerije{eniekonomski problemi u koje spadajuvisoki stepen nezapo{ljenosti inerije{ena pitanja restitucije i privatnogvlasni{tva. U probleme bihsvrstala i nepotpunu reformu pravosudnogsistema, te slabosti u borbi skorupcijom i kriminalom. Ali, mislimda }e novim Ustavom zemlje ve}inatih problema biti rije{ena.• Kad biste povukli paralelu, u~emu su sli~nosti izme|u Bugarske iCrne Gore, a u ~emu razlike kada suu pitanju evropske integracije?Mislim da ima vi{e sli~nosti negorazlika. Samo {to Crna Gora, sticajemobjektivnih okolnosti na koje nijemogla uticati, ide svojim putem kaEvropskoj uniji sa izvjesnimzaka{njenjem.Glavna je sli~nost u tome {to su iBugarska i Crna Gora stare evropskedràve i njihovo prirodno mjesto je uEU. Sli~ni smo i {to se ti~e kulturnetradicije, jezika i mentaliteta naroda, ato ostavlja trag u svemu, uklju~uju}i iproces evropskih integracija.N. RUDOVI]E I C b i l t e n N o 1 69

P o l i t i k aj a n u a r 2 0 0 7 .K A K V A J E P R O C E D U R A N A K O N Z A V R [ E T K A P R E G O V O R A O S P O R A Z U M U OS T A B I L I Z A C I J I I P R I D R U @ I V A N J U I Z M E \ U C R N E G O R E I E USSP ~eka potvrdu 29 parlamenata -slobodna trgovina bez barijeraPi{e: mr Vladimir Vu~ini}Tehni~ki pregovori o Sporazumuo stabilizaciji i pridruìvanju(SSP) zavr{eni su na petoj tehni~kojrundi pregovora koja je odràna 1.decembra 2006. godine u Podgorici,nakon tri zvani~ne runde.Usagla{eni su svi ~lanovi Sporazuma(njih 139), kao i protokoli i aneksiSporazuma.Nakon okon~anih pregovora sEvropskom komisijom, slijedi parafiranje,zatim potpisivanje, a potom iratifikacija Sporazuma u Evropskomparlamentu, Parlamentu Crne Gorei dràvama ~lanicama Evropskeunije.Da bi se stekli uslovi za parafiranjeSporazuma, Evropska komisijatreba da dobije pozitivno mi{ljenjeo dogovorenom tekstu Sporazumaod strane dràva ~lanica EU irazli~itih Direktorata Evropskekomisije na koje se odnose pojedineodredbe Sporazuma. Tako|e,Crna Gora treba da ispuni neke odpreuzetih obaveza kao {to su:ja~anje administrativnih kapaciteta uoblastima neophodnim za primjenuSporazuma, a posebno u oblasticarina (shodno usvojenom Akcionomplanu za ja~anje administrativnihkapaciteta), osnivanje Nezavisnogoperativnog tijela za sprovo|enjepolitike konkurencije, kao iusvajanje Zakona o vinu.Poslije parafiranja Sporazuma,Evropska komisija Savjetu pripremaprijedlog za potpisivanje i zaklju-~ivanje Sporazuma o stabilizaciji ipridruìvanju sa Crnom Gorom, kaoprijedlog za zaklju~ivanje Privremenogsporazuma (koji obuhvatatrgovinske odredbe, usluge i odredbeu nadle`nosti Zajednice). Ovosu formalne odluke koje usvajaSavjet, bilo pisanom ili usmenomprocedurom. Nakon parafiranja,tekst Sporazuma se prevodi na svezvani~ne jezike EU.Po dono{enju odluke Savjeta zapotpisivanje Sporazuma o stabilizacijii pridruìvanju i PrivremenogSporazuma, pristupa se njihovompotpisivanju. Kada se potpi{e,Sporazum o stabilizaciji i pridru-ìvanju ide na ratifikaciju u Skup{tinuCrne Gore, Evropski parlament,kao i u parlamente dràva~lanica EU. Kako proces ratifikacijeSporazuma o stabilizaciji i pridruìvanjumoè trajati dugo (uslu~aju Makedonije je to bilo tri, au slu~aju Hrvatske skoro ~etirigodine), Sporazumu prethodi tzv.Privremeni sporazum.Privremeni sporazum stupa nasnagu nakon formalne odlukeSavjeta EU i nakon dobijanja saglasnostiu crnogorskom i evropskomparlamentu. Samim tim, trgovinskeodredbe Sporazuma se primjenjujuprije ratifikacije Sporazuma odstrane dràva ~lanica EU, jer nasnagu stupa Privremeni sporazum otrgovinskim i s njima povezanimodredbama izme|u dràve regiona iEU. Sporazum o stabilizaciji i pridruìvanjuu cjelini stupa na snaguSTRUKTURA SPORAZUMAStrukturu Sporazuma o stabilizaciji i pridruìvanju, koji pripada tipu ugovorao asocijaciji kakav je i Evropski sporazum (koji su sa EU potpisale zemljecentralne i isto~ne Evrope, sa izuzetkom glave III), ~ine: (I) Op{ti principi; (II)Politi~ki dijalog; (III) Regionalna saradnja, (IV) Slobodno kretanje roba; (V)Kretanje radnika, pruànje usluga, kapital; (VI) Harmonizacija prava; (VII)Pravosu|e i unutra{nji poslovi; (VIII) Politike saradnje; (IX) Finansijska saradnja;(X) Institucionalne, op{te i zavr{ne odredbe. Kao {to se moè primijetiti, skoro80% Sporazuma ~ine trgovinske odredbe, {to odgovara i cilju SSP-a, a to jeuspostavljanje podru~ja slobodne trgovine izme|u odre|ene dràve regiona iEvropske unije. Samim tim, fokus pregovora se stavlja upravo na definisanjetranzicionih perioda za obostrano ukidanje svih carina i kvota u me|usobnojtrgovini proizvodima, sa porijeklom iz dràva regiona i EU.E I C b i l t e n N o 1 610

P o l i t i k aj a n u a r 2 0 0 7 .nakon ratifikacije od strane parlamenatasvih dràva ~lanica EU.Nakon potpisivanja Sporazuma,dràva potpisnica je du`na da utoku perioda tranzicije koji je predvi|enSporazumom, sprovede neophodnereforme kako bi pristupilajedinstvenom trì{tu EU. Sprovo-|enjem Sporazuma o stabilizaciji ipridruìvanju, dràva potpisnicapo~inje postepeno da usvaja pravnetekovine EU u prioritetnim oblastimai da razvija zonu slobodnetrgovine sa EU. Samim tim, potpisivanjeozna~ava politi~ku, ekonomsku,demokratsku i zakonodavnupripremljenost odre|ene dràveregiona za sticanje statusa pridru-ènog ~lana Evropske unije.Sporazum treba da doprineseekonomskoj i politi~koj stabilizacijiCrne Gore, kao i uspostavljanju bliskihi dugoro~nih veza ugovornih strana.Va`no je ista}i da potpisivanjemSporazuma zapo~inje najteì dioposla ispunjavanja preuzetih obaveza,kao i ispunjavanja kriterijumaza punopravno ~lanstvo u EU. Uovoj fazi, sposobnost Crne Gore daprihvati evropske standarde ipostane ~lanica Evropske unijeSa decembarskog radnog sastanka predstavnika Vlade i EKTEST ZA DOMA]U PROIZVODNJUCrna Gora je 7. novembra 2005. godine, kao dio dràvne zajednice Srbijai Crna Gora, zapo~ela pregovore o Sporazumu o stabilizaciji i pridruìvanjusa EU. Nakon obnove dràvnosti, Savjet ministara EU je 24. jula 2006.godine usvojio prijedlog Evropske komisije o dodjeli novog pregovara~kogmandata za Crnu Goru. To je podrazumijevalo nastavak pregovora tamo gdjesu isti prekinuti sa dràvnom zajednicom.Tokom pregovora, najve}i dio odnosio se na usagla{avanje trgovinskogdijela Sporazuma i dogovora o tranzicionim periodima u kojima }e Crna Goraliberalizovati svoje trì{te za industrijske i poljoprivredne proizvode iz Evropskeunije. Crnogorski pregovora~ki tim je uloìo napore da na {to bolji na~in za{titidoma}e proizvo|a~e od (za sada) mnogo konkurentnijih proizvo|a~a iz dràva~lanica EU.Postignut je na~elni dogovor kojim se jam~i postepeno otvaranjecrnogorskog trì{ta kroz razli~ite tranzicione periode za industrijske ipoljoprivredne proizvode. Ovim }e se se omogu}iti da crnogorski proizvo|a~ipospje{e kvalitet svoje proizvodnje, te da budu u mogu}nosti da se oduprupritiscima konkurencije jednom kada se crnogorsko trì{te liberalizuje. Stoga,Sporazum bi trebalo da podstakne dalji razvoj konkurentnosti doma}ih izvoznika,kao i da pove}a investicije i zapo{ljenost u odre|enim preduze}ima ioblastima privrede.ocjenjiva}e se upravo kroz procjenuuspje{nosti Crne Gore da pristupiprimjeni odredaba Sporazuma ostabilizaciji i pridruìvanju. Odgovoran,ozbiljan i partnerski odnosna{e dràve koji podrazumijevastvaranje svih preduslova za sprovo|enjesveobuhvatnih reformiekonomskog i politi~kog sistemaCrne Gore predstavlja klju~ napretkacrnogorskog dru{tva na putuu~lanjenja u evropske strukture.Crna Gora, kao i druge zemljezapadnog Balkana, obuhva}ena jeprocesom stabilizacije i pridruìvanja,kao politi~kim okvirom za procesevropskih integracija ovihzemalja u EU, {to je odobreno 21.juna 1999. godine na Samitu uZagrebu i potvr|eno na samitu EU- zapadni Balkan u Solunu juna2003. godine.Sporazumom o stabilizaciji ipridruìvanju se stvara ugovorniodnos izme|u zemlje potpisnice iEU, tj. po~inje institucionalizacijaodnosa sa EU. Sporazum predstavljame|unarodni ugovor izme|u dràvepotpisnice i EU (te njenih dràva~lanica) koji uspostavlja pravni okvirza uzajamnu saradnju i postepenopribliàvanje evropskim standardima.Podru~ja saradnje predvi|ena Sporazumomsu u nadle`nosti Evropskeunije i/ili dràva ~lanica, {to govorida se radi o sporazumu mje{ovitogkaraktera koji ure|uje odnose dràveregiona sa Evropskom unijom, ali nesamo u oblasti jedinstvenog trì{ta,ve} i zajedni~ke spoljne i bezbjednosnepolitike, kao i pravosu|a iunutra{njih poslova.Iz ovoga slijedi da }e sezaklju~ivanjem Sporazuma po prviput uspostaviti ugovorni odnosiizme|u Crne Gore i Evropske unije,{to predstavlja prvi korak ka institucionalizacijiodnosa sa EU i otvaramogu}nosti Crne Gore za ostvarivanjepunopravnog ~lanstva u Uniji.Autor je slu`benik Ministarstvainostranih poslova RCG i saradnikEvropskog pokreta u Crnoj GoriE I C b i l t e n N o 1 611

P o g l e d ij a n u a r 2 0 0 7 .P R O F E S O R J A V N E P O L I T I K E N A U N I V E R Z I T E T U G R E E N W I C H U V E L I K O J B R I T A N I J I@ E L J K O [ E V I ]Ulaìte u mlade kadrovefoto VIJESTINije bitno da li je u pitanju nepotizam,politi~ke, ro|a~ke iliregionalne veze, ali je potrebno dabudemo svjesni da moramo imatidepolitizovanu, radije bih rekaoprofesionalnu upravu. Najbitnije jeobezbje|ivanje jednakosti u postupkuizbora kandidata za odre-|en posao u dràvnoj administraciji,kaè za EIC Bilten dr @eljko[evi}, profesor predmeta Javnapolitika na Univerzitetu Greenwichu Velikoj Britaniji.On smatra da je ulaganje umlade kadrove i njihovo {kolovanjena doma}im univerzitetima, dràvnimili privatnim, najbolji na~in daCrna Gora oja~a administrativnekapacitete, a to je i jedan odosnovnih zahtjeva koji upu}ujeBrisel za pridruìvanje EU."Ulaganje i {kolovanje mladihkadrova daje najbolje rezultate unajkra}em roku i to je najjeftinije.Treba graditi sopstvene kapacitete,stvoriti timove od odre|enog brojamla|ih ljudi kojima moète ponuditipakete koje ne}e mo}i daodbiju. Za{to ne dati mladom~ovjeku koji je dràvni ~inovnikjednosoban ili dvosoban stan, pa damu to bude dio dodatka na platusljede}ih pet ili 10 godina?",napominje profesor [evi} koji jeujedno i gostuju}i profesor na nekolikosvjetskih univerziteta.On isti~e da {kolovanje u inostranstvupomaè u ja~anju kapaciteta,ali da prvo treba obezbijeditikvalitet u sopstvenoj zemlji."...pa tek onda postdiplomskestudije ili usavr{avanje u inostranstvunekih posebno izabranihstudenata. Tako|e, dovo|enjemstranih stru~njaka na fakultetemoète obezbijediti nadgradnju,stalno usavr{avanje. U socijalizmunijeste imali filozofiju stalnog profesionalnogusavr{avanja - zavr{ili stefakultet, diploma je na zidu, a ondaje i mozak na zidu. Treba obezbijeditistalan hod dva, tri korakadalje.. Sa tom filozofijom se moèi}i ka EU", preporu~io je [evi}.Odgovaraju}i na pitanje koliko}e vremena biti potrebno CrnojGori da njena uprava zadovoljizahtjevne standarde EU, on kaè daje to je te{ko re}i."Prvi kadrovi Fakulteta zadràvne i evropske studije sti}i }eza tri godine, onda ra~unajte da }eposlije toga biti spremni za neki vidmenad`menta, naravno ako su talentovani.Za nekih {est godinamo}i }ete smatrati da imate prvestru~no obrazovane kadrove iz oveoblasti. To je neki minimum", ocjenjuje[evi}.On upozorava da treba imati uvidu problem odliva kadrova."Postavlja se pitanje na kojina~in zadràti kvalitetne kadrovekada su u javnoj administraciji relativnoslabe plate. Taj problem bi}eizraèniji dolaskom stranog kapitalakoji }e tim ljudima nuditi ve}eplate. To je problem svih dràva. Uuslovima kada se ljudi iz privatnogsektora otpu{taju, na drugoj straniimate ~injenicu da se iz profesionalnedràvne uprave ne moèneko otpustiti zato {to se ne dopadaodre|enoj osobi, {to pripadapogre{nom bratstvu, regionu....Ministar moè nekoga da marginalizuje,kako Japanci kaù da mu dasto pored prozora, ali novi ministarmo`da tu osobu "oìvi", da joj{ansu", kaè [evi}.Kada je rije~ o budu}nosti CrneGore, [evi} preporu~uje da se@eljko [evi}razmi{lja i o drugim mogu}nostima,osim njenog ~lanstva u EU."U svakoj situaciji u politicimorate imati alternativu. Akonemate alternativu, onda vi{e nemapotrebe za politikom. îni mi se dau Crnoj Gori Evropa nema alternativui mislim da treba otvoriti alternativnipogled na EU. Za{to posmatratisve kroz generalno strate{korje{enje? Ne kaèm da to mo`danije najbolje rje{enje, ali za{to nedozvoliti mo`da 10% neke drugevarijante. Mo`da se EU raspadne utrenutku kada joj pri|e Crna Gora.[to }emo onda?", isti~e [evi}.On tvrdi da vrlo ~esto kaè daEU sve vi{e podsje}a na biv{uJugoslaviju."Problem vidim u tome {to je10 novih ~lanica trebalo da u EUu|u 2009. godine, Bugarska iRumunija 2013. godine, mo`da saHrvatskom ili je mo`da ona trebaloda u|e prije njih. Ali, to su bilapoliti~ka obe}anja, èlja da sepro{iri Unija. ôvjek mora bitisvjestan da su rje{enja o ~lanstvuvi{e bila politi~ka, nego {to su tedràve bile spremne za ulazak uEU", ocjenjuje [evi}.E I C b i l t e n N o 1 612

E v r o p s k i b a r o m e t a r u C r n o j G o r ij a n u a r 2 0 0 7 .Crna Gora moja familijaPi{e: Brano Mandi}Stariji Bush je mo`da jednom pomisliou ovalnom salonu: imam vrlosposobnog sina, zovem ga Junior,upravo je iza{ao iz problema sa alkoholomi okrenuo se even|elisti~komhri{}anstvu.Tako bi mogla da po~inje paralelnahronika ira~ke klanice. Naravno, akobismo dràvne zaplete ~itali genealo{ki,kroz stablo jedne ameri~ke familije saprezimenom koje zna~i {uma. Kao isvugdje, u Crnoj Gori, {umu politi~kognepotizma ~ine stabla sa ivercimarije{enim da ne padnu daleko od klade.Ali, bilo bi nepristojno i neta~nonazvati, na primjer, gradona~elnikaPodgorice kladom. înjenica da je njegovnasljednik dobio sinekuru u Bushovojguberniji, stojnom Washingtonu,zna~i da iver, makar fizi~ki, ne prati scenario{to ga stara poslovica predvi|a, ili,prevedeno u metar sevdalinke: daleko jeWashington od Mareze.Da je daleko i poloèni dràvniispit od mladog Mugo{e, objavile sunovine, {to na po~etku jedne politi~kekarijere baca tamnu sjenu i sumnjiviupit: za{to je imenovan mimo zakonskeprocedure?Takvu mogu}nost Ministarstvoinostranih poslova je demantovalolijeno, sa zaka{njenjem, jednomizjavnom re~enicom. Kaù jo{: radi seo sposobnom, obrazovanom mladi}u.Dodajmo, sa pristojnim imetkom,genetski predisponiranom dabude politi~ar.Tako zalazimo u domenpoliti~ke antropologije i staredihotomije politika - srodstvo.Ishitren bi bio zaklju~akda kategorija srodstva isklju-~uje kategoriju politi~kog.Mo`da to vaì za Benelux, aliu akefalinim, rodovskim i nedràvnimdru{tvima, mnogo jeprimjera preplitanja rodbinskogi politi~kog, poput onogkada 22. maja na Cetinjukonferansije najavljuje premijerakao "najve}eg sina na{egnaroda". Sve je, opet, naravno u jeziku.Na primjer, u plemenu Tonga naMalawima, podsje}a antropolog Balandije,politi~ki se odnosi izraàvaju rije-~ima {to pripadaju rije~niku srodstva, amanipulacije srodstvom su jedno odsredstava politi~ke strategije.Sli~no je i u plemenu Ganda, te usvim crnogorskim plemenima.Preko kapilarnog sistema srodstva ikumstva krvni sistem korupcije, poja~anobi~ajnim pravom, aminuje se pu~kimgnomama tipa "kome }e ako ne}esvome" i opstaje kao relikt rodovskeraspodjele mo}i na principu krvne subordinacije.Zato svako ko od mla|anogMugo{e traì poloèn dràvni ispit, lakomoze biti ìgosan kao frustrirani nikogovi}kojem smeta nadarenost i inozemnanaobrazba jednog koljenovi}a - iliposlovni genij brata biv{eg premijera.A nije tako, posmatra~ mogu}e,samo naoruàn principom ravnopravnosti,u osvit novog ustava zahtijevaista prava za sve gra|ane i njihovudjecu. Za to se valja boriti na putu kaEvropskoj uniji, posebno kada se ima uvidu bliska istorija. Da su srodni~keveze itekako homogeniziraju}i ideolo{kienzim valjano govore porodi~ni podvizii valjda armija bra}e, o~eva i sinovakoji su u paketu poslije II svjetskog ratainaugurisani u narodne heroje.Jer, {ta je drugo potrebno vlastikoja èli sebe naslikati kao pravednu ineupitnu nego da njena struktura pulsirafini odnos porodi~nog sklada,jedinstva i nasljedstva. Jezivo je to, a~esto i groteskno (kao kada u dresuJuventusa svojim antitalentom cijeluEvropu frapira sin Moamera elGadafija!).No, stvari nijesu oti{le tako dalekou Crnoj Gori, tim prije {to su pojedinimediji uprli prstom u mogu}e "krvnedelikte" po ambasadama.Treba jo{ re}i: mnogo je sumnjivije{to se, primjerice, u Upravnomodboru privatizovane @eljezare uNik{i}u, na{ao direktor Demokratskepartije socijalista, nego {to tamo sjede idva ~ovjeka istog prezimena.Familijarnost se uselila i u na~inuopho|enju prema Evropskoj uniji.Kome jo{ nije zaigrala brada od ganu}akada ~uje kako "najmla|a svjetskademokratija" hita u zagrljaj "porodicievropskih naroda". A kako u porodicukrenuti, nego porodi~no? U ime oca,sina i svetog integrativnog duha.Otac Mugo{a se nije izja{njavao,on je svoj zadatak dobro obavio. Ugodinama op{te ekonomske padavice,taj je agilni ljekar uspio nasljednikuobezbijediti pristojno {kolovanje. To,odista, jeste du`nost svakog ovda{njegroditelja: li{iti svoje ~edo slikovite realnostizavi~aja u kojem televizijskiizvje{taji sa nalaganja badnjaka sadrère~enicu "sve je proteklo mirno".A propos, pravi je trenutak da jo{jednom podsjetimo da je Crna Gorado obnove svoje dràvnosti do{lamirno bez ispaljenog metka.îni se da }e se to ponavljatijo{ najmanje petoljetku nakoktelima i konferencijama.Na sijestama iza kamera,do~im, mrmljaju se mantrekadrovske kombinatorike iokupljaju vi|eniji ro|aci, dokmlada demokratija sve vi{eli~i na jednu sretno stondiranuporodicu.Crna Gora moja familija,kako re~e jedan cetinjski bonik.Autor je novinar dnevnoglista "Vijesti".E I C b i l t e n N o 1 613

I z a z o v ij a n u a r 2 0 0 7 .K O L I K O D A L E K O S E M O @ E I ] I S A T E Z A M A D A C R N A G O R A N E T R E B A S L I J E P OD A S L I J E D I S T A N D A R D E E UPravila se ne mogu izbje}iPi{e: Maja Vuja{kovi}Pri~a o standardima po~inje sapolitikom pro{irenja Evropskeunije koja je po~ela dobijati svojeprve obrise krajem 80-tih godina,nakon {to su zemlje centralne iisto~ne Evrope izrazile èlju za"povratkom u Evropu". Ove godineobiljeìle su velike politi~ke promjenena me|unarodnoj sceni. Padberlinskog zida zna~io je i uspostavljanjediplomatskih odnosa saovom grupom zemalja i njihovo distanciranjeod uticaja SSSR-a. Evropa(a i Amerika) je èljela da ostvariuticaj na ovom ogromnom,najednom dostupnom trì{tu. Evropaje pozdravila promjene u ovimzemljama ve} '88. godine i pruìlaim otvorenu podr{ku, uz konsenzuso vode}oj ulozi Komisije u uspostavljanjusaradnje. Naravno, ekonomskii politi~ki sistemi ovih dràvasu se u tom periodu drasti~no razlikovaliod zapadnih zemalja, pa je ipolitika prema ovim dràvamazahtijevala kreativnost i fleksibilnost.Tada je i po~ela da se kreirapolitika pro{irenja u onom smislu ukojem je nama poznata danas, jersu se pro{irenja koja su prethodilapetom pro{irenju odvijala bez nekihposebnih priprema. Radilo se ili ozemljama koje su bile na sli~nomstupnju razvoja kao i zemlje EEZ, ilisu smatrane demokratskim sistemimasa trì{nom privredom, ili je pakpostojala sna`na politi~ka voljaEvropskog savjeta da one postanu~lanice (primjer Gr~ke).Ono {to je karakterisalo po-~etak odnosa izme|u zemalja centralnei isto~ne Evrope (CIE) i EU,bile su brojne kratkoro~ne inicijative,sve dok Njema~ka, Francuska iKomisija nijesu izrazile potrebu zadefinisanjem dugoro~ne strategijeprema ovoj grupi zemalja. Na prijedlogVelike Britanije, revidirani suSporazumi o pridruìvanju u viduEvropskih sporazuma (ili Evropasporazuma) koji su u periodu od1991 - 1996. g. zaklju~eni sa desetzemalja CIE. Posljednji je potpisansa Slovenijom. U Kopenhagenu su1993. godine po prvi put definisanii utvr|eni kriterijumi za ~lanstvo.Ono {to politiku pro{irenjarazlikuje od ostalih politika EU je to{to ona nije samostalna politikakoja se odnosi isklju~ivo na jednuoblast. Ona je sloèna politika kojau sebi objedinjuje brojna ekonom-UZMI ILI OSTAVIUpravo insistiranje na politici uslovljavanja jasno govori koliko je ispunjavanjestandarda va`no pitanje. Niko ne}e tvrditi da politi~ka volja u Unijinekad ne prevagne nad realnim ekonomskim pokazateljima, ali obezbje|ivanjepoliti~ke volje je ve} posao za na{e dràvnike. Ruku na srce - nimalo lak. Dabi se dobio "popust" na napredak zemlje na evropskom putu, trebalo bi imatine{to {to je EU jako potrebno, a ve} ga nema. Me|utim, trì{tu od blizu 500miliona potro{a~a zaista je te{ko dodati neki novi kvalitet.Drugo pitanje u vezi sa prihvatanjem evropskih pravila i standarda je ukojoj mjeri ih prepisivati (i sprovoditi), a u kojoj prilago|avati doma}im uslovima.Izvjesna "margina slobode" svakako postoji u toku pregovora, na na~in nakoji je Malta uspjela da ispregovara neke povoljnosti za svoje klju~ne privrednegrane (kao {to je ribarstvo), i to zavisi od na{ih pregovara~a i onoga {to se defini{ekao prioritet Crne Gore. Treba imati na umu da je obi~no na snazi sistem"uzmi ili ostavi"u onim oblastima u kojima su ~lanice postigle najvi{i stepen integracije.U vezi sa ovim je i debata koja se moè nazreti u doma}im politi~kim krugovimau posljednje vrijeme: da li bi Crna Gora trebala postati ~lanica EU iline? Taj tip pitanja je svakako legitiman, ali sa nekom kvalitetnom cost-benefitanalizom u rukama koja bi izra~unala koliko koristi jedna izrazito malaekonomija sa malim izvoznim potencijalom moè imati od evropskog trì{ta,imaju}i na umu i tro{kove koje mora podnijeti (npr. koliko samo ko{ta jednopredsjedavanje Unijom?). Ili, sa druge strane, kolika bi bila njena realna politi~kamo} u ovoj organizaciji? Na osnovu ovakvih analiza, mogla bi se voditi raspravakojoj nije izbjegla ni ve} pominjana Malta, ~lanica koja je prema brojustanovnika mo`da najblià Crnoj Gori (oko 400.000).Navedena pitanja bi mogla izazvati izvjesnu pa`nju, pod uslovom da nijesuelokventna i lijepo upakovana maska ~ija je namjera da se odrì "lov u mutnom".Sa druge strane, oprosti}e ekonomisti, ali {ta god da izra~unavaju,postavlja se pitanje koja je alternativa evropskim integracijama?E I C b i l t e n N o 1 614

I z a z o v ij a n u a r 2 0 0 7 .Sa Samita EU i jugoisto~ne Evrope u Solunu 2003. godineska i politi~ka pitanja. Iako je ekonomskiprosperitet ono {to je ustvari krajnji cilj pristupanja, osimna ekonomskim, EU podjednakorevnosno insistira i na ispunjavanjupoliti~kih kriterijuma. EU je vrlobrzo shvatila da je stavljanje uizvjesnost ekonomske koristi zemljamasa aspiracijama za ~lanstvovrlo mo}no oru`je za ispunjavanjepoliti~kih uslova.Ovo je va`no znati kako se nebi pomislilo da su saradnja saHa{kim tribunalom ili regionalnasaradnja ne{to {to je EU smislila damu~i na{ region. Tzv. politikauslovljavanja je bila prisutna i upo~etnim fazama EEZ, kada seekonomska saradnja sa biv{imkolonijama tada{njih ~lanica uslovljavalapo{tovanjem ljudskih prava.Uslovi koje EU name}e nikad nijesuisti, ve} su odre|eni premaproblemima koje neka konkretnadràva mora da rije{i, a u po{tovanjuovog se ogleda njena jedinstvenosti fleksibilnost.U dana{nje vrijeme, EU jetoliko mo}an trgovinski partner ipokriva veliki dio evropskog kontinentada ~ak i ako ne èlite dabudete ~lanica, morate u zna~ajnojmjeri uskladiti svoje zakonodavstvosa acquis-em i primjenjivati evropskestandarde ukoliko èlite poslovatisa ovom me|unarodnom organizacijom(primjer Norve{ke). Jasnoje da se od standarda ne moèpobje}i. Njihovo izbjegavanje moèskupo ko{tati, a za to postoje primjeriu regionu.Ovo je naro~ito zna~ajno usituaciji kada je entuzijazam uEvropskoj uniji za dalje pro{irenjaprili~no "tanak", jer se jo{ uvijek"vare" posljedice big bang-a iz2004. godine. Postalo je jasno da su"popusti" odobreni nekim zemljamau politi~kim i ekonomskim reformamavrlo brzo uzeli svoj danak.Bugarska i Rumunija su osjetileposljedice tih preispitivanja u viduza{titnih klauzula u njihovimUgovorima o ~lanstvu, a te klauzulesu potpuna novina. Pred svakusljede}u zemlju koja planira ulazaku EU, postavlja}e se ozbiljniji i brojnijizahtjevi i stroìje }e se insistiratina njihovom ispunjenju.To se vidi iz skora{nje "Strategijeo pro{irenjima i glavnim izazovimau 2006/2007" u kojoj se jasno kaèda }e uslovi za budu}a ~lanstva bitifer i isti za sve, ali da }e se insistiratina rigoroznoj kontroli realizacijedogovorenog. To je lekcijanau~ena iz pristupanja Bugarske iRumunije, a obzirom da su kodovih zemalja problemi zabiljeèninaro~ito kod reforme pravosu|a, nebi bilo iznena|enje da se kod nasod samog po~etka insistira upravona tim oblastima. Bez nekogmo}nog za{titnika u vidu neke stare~lanice EU, i u situaciji kakva jedanas, ne preostaje nam ni{ta drugodo da vrijedno i odlu~no mijenjamosvoje dru{tvo iz korijena.Pri~a o prilago|avanju standardalokalnim uslovima mogla bi bitiopasna, ukoliko lokalni uslovipodrazumijevaju o~uvanje korupcije,nepotizma, neprofesionalizma,manjkavosti u pravosu|u i sli~nihpropusta na koje nam je ve}ukazano, i na ~ijem rje{avanju }e sesve vi{e insistirati kako odmi~emoputem evropskih integracija. Ukolikoje rije~ o o~uvanju onog {to jeosobenost na{e kulture, tradicije iistorije, to svakako treba da njegujemoi promovi{emo na najboljimogu}i na~in, jer je to "za~in" kojije uvijek dobrodo{ao u Evropskojuniji. Uostalom, tako glasi i njenmoto - "Ujedinjeni u razli~itosti".Autorka zavr{ava postdiplomskeevropske studije na Fakultetu politi~kihnauka u Beogradu i saradnicaje CGO-a. Poha|ala je III generaciju[kole evropskih integracija.E I C b i l t e n N o 1 615

P o l j o p r i v r e d aj a n u a r 2 0 0 7 .C R N O G O R S K O M A S L I N A R S T V O N E P R A T I O ^ E K I V A N I M T E M P O M P R I B L I @ A V A N J EC R N E G O R E E V R O P S K O J U N I J IJo{ ne postoji nikatastar maslinaPi{e: Emil Krije{toracDok ostale mediteranske zemljestalno pove}avaju proizvodnjemaslina, crnogorsko maslinarstvo nenapreduje o~ekivanim tempom.Kako po broju stabala, tako i poproizvodnji i kvalitetu ploda masline,mada je primije}eno da se mijenjastanje u posljednjih nekoliko godina.Pozitivni pomak je uo~en kada su upitanju kapaciteti za proizvodnjumaslinovog ulja (nabavkom savremenihuljara manjeg kapaciteta), azapo~eta je i obnova starih zasada.Poseban napredak je postignut izahvaljuju}i nevladinom sektoru kojise organizovao u nekoliko udru-ènja, {to }e imati pozitivan odrazkod pregovora sa Komisijom i radana pretpristupnoj strategiji, odnosnoplatformi za pregovore u smisluza{tite doma}ih proizvo|a~a. Cilj jeda se obezbijede subvencije i kvotena koje se jo{ oslanja poljoprivrednapolitika EU.Crna Gora je u posljednjih pargodina u~inila nekoliko krupnihkoraka ka stvaranju adekvatnogpravnog okvira i zakonodavstva kojeje neophodno u cilju ure|ivanjaove oblasti. Naime, prvo je usvojenZakon o maslinarstvu koji je stupiona snagu 8. avgusta 2003. godine, apotom i Strategija razvoja proizvodnjehrane i ruralnih podru~ja kojapredstavlja nacionalni pravac razvojapoljoprivrede i njenog integrisanjau poljoprivrednu politiku EU.Strategija, razumije se, predstavlja iokvir za usvajanje niza zakona iprimjenu veoma zahtjevnih i nejednostavnih propisa koji su nasnazi u EU. Kada je u pitanjuzakonodavstvo poljoprivredne politike,dovoljno je navesti da je EUusvojila 4.000 dokumenata kojiimaju preko 40. 000 strana teksta.No, to nije kona~no jer se propisistalno mijenjaju i dopunjuju.Maslina pokriva tre}inu ukupnepovr{ine pod vo}njacima u CrnojGori. Preovladavaju starija stabla iautohtone sorte koje se uglavnomkoriste za proizvodnju ulja, ali i zaproizvodnju konzerviranog ploda natradicionalan na~in.Prema informacijama sa kojimaraspolaè Ministarstvo poljoprivrede,a koje su navedene u Strategijirazvoja proizvodnje hrane i ruralnihpodru~ja, u Crnoj Gori se podmaslinama nalazi 3,2 hiljade hektarapovr{ine. Rije~ je o 420 hiljadastabala maslina, a prinos iznosipola tone po hektaru. Proizvedenoje 1,3 miliona tona maslina.Posebno vaàn dio regulativeEU predstavlja ograni~enje povr{inapoljoprivrednog zemlji{ta na kojojse mogu posaditi masline, odnosnooformiti maslinjaci. Tako|e, nizompropisa u okviru zakonodavstva EUu zemljama ~lanicama se kontroli{esvaka sadnica, time se u okviruEvropske unije bavi GIS (GeographicInformation Sistem) koji jeuspostavljen Uredbom 1638/98.HRVATI GODI[NJE SADE POLAMILIONA NOVIH STABALAMaslinarstvo u Hrvatskoj je vode}a grana poljoprivrede. âk je ispredvinogradarstva. Godi{nje se sadi preko pola miliona novih stabala maslinai time se ostvaruje Operativni program Vlade Republike Hrvatske o podizanjutrajnih nasada do ulaska u EU.Hrvatska ima ambiciju da zasadi maksimalan broj maslina kako bi ulazaku EU do~ekala sa maksimalnim mogu}im fondom maslina od oko 6,000.000stabala ili 30.000 do 35.000 ha maslinjaka, koji }e godi{nje davati oko 60 milionakilograma ploda i proizvoditi oko 10 miliona litara ulja. U funkcijupodizanja novih nasada uklju~eni su svi subjekti, od dràve, preko ùpanija dojedinica lokalne samouprave.U 2007. godini u Hrvatskoj o~ekuju podizanje hiljadu hektara novihmaslinjaka (na dràvnom {umskom zemlji{tu kroz "zakup" na 50 godina) odstrane pedesetak zna~ajnijih investitora.E I C b i l t e n N o 1 616

P o l j o p r i v r e d aj a n u a r 2 0 0 7 .Iz tih razloga je za Crnu Goruod naro~ite va`nosti da prije ulaskau EU ima {to ve}i broj zasadamaslina i oformljenih maslinjaka jerse uvijek u kreiranju podr{ke, kvotai subvencione politike polazi odfakti~kog stanja na terenu, a ne odèlja i namjera. Naravno, ispunjenjepomenutih uslova podrazumijevaprethodnu izradu katastra maslina uCrnoj Gori, na ~emu, na àlost, jo{ni{ta nije ura|eno iako je to bilazakonska obaveza i postoje}egZakona o maslinarstvu. Tu se kaoobaveza name}e i harmonizacijave}eg broja propisa Crne Gore (kojise odnose na proizvodnju, trì{te,odrìvi razvoj, prirodnu sredinu ivisoke standarde EU u kontrolikvaliteta ishrane) sa regulativom EU.Temeljni propisi koji su regulisalioblasti maslinarstva suuglavnom uredbe Savjeta EU.Najva`nije Uredbe kojima se defini{euspostavljanje pomenute evidencijeu maslinarstvu su 154/75;2366/98 i 1513/01. PomenuteUredbe su samo manji dio uredbikoje se odnose na izradu katastrajer u izradi katastra je nu`no ugraditizahtjeve koje postavljaju i ostalapodru~ja poljoprivrede (statisti~kipodaci, kontrola isplate subvencija iostalo). Ina~e, katastar maslinjaka jeevidencija o povr{inama na kojimase uzgajaju masline i mora sadràtipotpune informacije o poloàju ipravnom stanju svih povr{ina podmaslinama i ostale podatke koji suva`ni za cjelokupan proces proizvodnjemaslinovog ulja.Uredbom 1638/98 je definisanoMEDITERAN DR@I PRIMATMaslina je biljka za koju je rimski filozof Columella rekao da je "Olea primaomnium arborum est" (prvi pratilac ~ovjeka). Porijeklom je iz male Azije,iz podru~ja Sirije i Palestine. U XIII vijeku prije Hrista je prene{ena u Egipat ina ostrva male Azije, zatim u Gr~ku i u Mediteranske zemlje Evrope i Afriku.Kultura masline ostala je dugo koncentrisana u podru~ju Mediterana, a tek uXVI vijeku prene{ena je u Ju`nu Ameriku, a zatim u SAD. No, mediteranskezemlje su i dalje ostale najve}i proizvo|a~ masline u svijetu.da se rad na upisniku uzgoja maslinausmjeri na stvaranje, obnavljanjei upotrebu Geografskog informacionogsistema. O tome koliko jeizrada pomenutog katastra iubrzana sadnja maslina i formiranjamaslinjaka u narednom perioduva`na za Crnu Goru, dovoljno govori~lan 4. pomenute Uredbe kojikaè da "Dodatna stabla maslinakoja se sade u sklopu obnavljanjastarih plantaà maslina, ili novinasadi u podru~jima obuhva}enimprogramom koji je odobrila Komisija,mogu do}i u obzir u okvirugranica koje }e biti utvr|ene".Dono{enjem uredbe Savjeta865/04 o zajedni~koj organizacijitrì{ta maslinova ulja i stolnih maslina,nastupile su odre|ene promjenekoje nagovje{tavaju temeljnu reformutrì{ta maslina i maslinovog ulja.Budu}i da maslinarstvo zauzimaistaknuti poloàj u zajedni~kojagrarnoj politici, pomenuta uredbaje obuhvatila 22 podru~ja vezana zatrì{te maslinovog ulja i maslina, anaglasak je stavljen na stabilizacijutrì{ta putem razli~itih mjera. Jednaod pomenutih mjera je i obavezaza zemlje ~lanice koje imajuproizvodnju maslinovog ulja 3 ilivi{e hiljada tona tokom definisanogreferentnog vremenskog perioda, damoraju uspostaviti posebnu Kontrolnuagenciju za maslinovo ulje.Funkcija ove Agencije je da obavljaprovjere u pogledu pomo}i Zajednicekoja se daje za maslinovo ulje.Ova agencija, recimo, mora imatipotpunu administrativnu autonomiju;dovoljan broj zapo{ljenih koji suadekvatno obu~eni, te mora bitisposobna da predlaè i prati godi{njiplan rada osmi{ljen tako daobezbijedi da se pravila Zajednice upogledu maslinovog ulja adekvatnoprimjenjuju.Autor je visoki funkcionerNarodne stranke. Poha|ao je IVgeneraciju [kole evropskih integracija.E I C b i l t e n N o 1 617

I z m o g u g l aj a n u a r 2 0 0 7 .Za{to èlim da budemgra|anin Evrope?Pi{e: Jakov Milatovi}Sjutra idem za Sloveniju. Radujemse jer je pro{lo vi{e od polagodine od kako sam posljednji putbio u Evropi. Ovog puta idem zahvaljuju}iFakultetu koji organizujestudijsko putovanje najboljih studenataUniverziteta Crne Gore. I opetsam pro{ao kroz dosadno i iscrpljuju}edobavljanje dokumenatapotrebnih da bi se dobila viza kadaje u pitanju neka od zemalja EU.Koliko li je samo potrebnopapirologije da bih po{ao na sedamdana u Ljubljanu, ili Rim, Pariz,Brisel… ili bilo gdje iza ~vrstegranice koja odvaja zapadni Balkani Evropsku uniju.Zbog ~ega moramo popunjavatiovoliko obrazaca? Zar nam tako malovjeruju? Zar smo im toliko sumnjivi?Imaju li razloga za to? Imaju,naravno da imaju.[to je to {to moja zemlja nema,u ~emu to zaostaje u odnosu naEU. Sva{ta joj fali. Fale joj hrabriji,samosvjesniji i kulturniji ljudi, falijoj prava i pravde, vi{e sloboda,neselektivno ka`njavanje, fali jojhumanosti, vaspitanja, pameti, falejoj iste {anse za sve. Fale joj pravilaigre koja za sve treba da buduista. To dràva treba da namobezbijedi. Ima ono {to joj je Bogdao, a nema ono {to ljudi treba daizgrade - ni u pravnom, ni u bilokom drugom smislu.Imam 20 godina. @ivim sa roditeljimai bra}om u skromnomstanu od nekoliko desetina kvadrata,u glavnom gradu jedne male planinsko- primorske balkanske zemlje.I jedan sam od mnogih mojihvr{njaka koji isto tako ìve - sanjajuo mnogo ~emu, ali ne traè puno.Mnogi ljudi su ro|eni u siroma{nimporodicama, rasli su suo-~avaju}i se sa neda}ama ìvota, atrudili su se da grade sebe kao~ovjeka. A oduvijek je najteè bilobiti i ostati ~ovjek na ovom brdovitomBalkanu.Uspio sam da upoznam Evropumnogo ranije u odnosu na mojevr{njake. I ne èlim da budem samogra|anin Crne Gore. @elim vi{e,èlim bolje, èlim ljep{e, pravednije,moralnije, èlim da budemgra|anin Evrope! Od malena gledam,slu{am i ~itam o zajednicinekih evropskih zemalja koje sushvatile da im je zajedni~ki interesda se udruè, da prenesu jedan diosvojih ingerencija na zajedni~ki nivosmatraju}i da im je to svima uinteresu. îtao sam i ma{tao o tojcivilizaciji, o toj naddràvi - koja jebila tu, na dohvat ruke, na nekolikostotina kilometara udaljena odmene, svega nekoliko ~asovavo`nje, a toliko daleko.Uzimam geografski atlas itraìm kartu Evrope. Gledam u nju.Perfektno zaokruèna cjelina ugeografskom smislu - jedno veliko ipomalo ~udno poluostrvo koje jeiznjedrilo i sahranilo toliko toga.Evropa je podneblje koje u sebisadrì mnogo razli~itosti. Ona jeuprkos krvavim dinasti~kim ratovima,bolesnim umovima koji su jedràli pod svojom rukom, autoritarnimporecima i li~nostima, srednjovjekovnojtorturi crkve, uspjelada izgradi, odrì i unaprijedi raznemoralne vrijednosti. Njeno nepostojanjebi zna~ilo slom na{e civilizacijei svega onog {to je gra|enovjekovima. Gdje smo mi u svemutome - u geografskom, politi~kom,civilizacijskom smislu?Gdje je Balkan u svemu tome?Koliko je on doprinio evropskoj civilizaciji?I da li je uop{te i doprinio?Svakako da je i na{e podnebljeradilo i gradilo gra|evinu ~ije je imeevropska civilizacija. U kojoj mjeri -to je sada ve} diskutabilno pitanje,ali ~injenica je da su i na{i narodibili i dio Rima, ~injenica je da su ioni kao i svi drugi primili hri{}anstvoi kao takvi doprinijeli njegovomdaljem {irenju i propagiranju.Isto tako su i na{i narodi izrodili nizonih velikih ljudi kao {to jeDioklecijan, Nikola Tesla, MihailoPupin, Marko Polo... koji su (svakina svoj na~in) dali doprinos evropskojcivilizaciji. Za{to smo danassamo mi ti koje ostali Evropljani nesmatraju Evropljanima? Za{to smodanas u tolikom zaostatku zaEvropom? Za{to kada smo nekadabili dio nje, napreduju}i sa njomrame uz rame? Za{to je danas lo{ebiti dràvljanin dràve sa Balkana?Kada sam zavolio Evropu, njenucivilizaciju, istoriju, izgra|ene moralnevrijednosti, svjetlost Pariza, antikuAtine, vje~nost Rima, tradiciju Londona,disciplinu Berlina, raspjevanostLorkine Andaluzije, presti`, mir, humanost?Kada sam doìvio BetovenovuOdu radosti kao svoju himnu?Sve je po~elo u tre}em razreduE I C b i l t e n N o 1 618

I z m o g u g l aj a n u a r 2 0 0 7 .gimnazije. Izabran samda svoju gimnazijupredstavljam u Zdravo,Evropo! To je bilotakmi~enje koje jeorganizovala KancelarijaEvropske komisijeu Beogradu.Pitanja nijesu bila samovezana za Evropskuuniju, ve} su seodnosila i na poznavanjezemalja ~lanicaEU sa mnogih aspekata- ekonomskog,kulturnog, sportskog…Sa mnom su jo{ biliIskra, Dra{ko, Marko iprofesorica SmiljaVuki}evi}. U~ili smonaporno i prou~avalismo svaku zemlju~lanicu EU. Natakmi~enju smo osvojilitre}e mjesto, a kaonagradu smo dobilidesetodnevni boravaku Francuskoj, a tamosmo predstavljali na{uzemlju na tradicionalnomokupljanju djeceiz svih zemalja svijeta.Negdje u predve-~erje 8. jula sam sletiou Pariz i po prvi putstao na kopno praveEvrope - one Evropekoja osu|uje smrtnukaznu, izdvaja velikanov~ana sredstva za unapre|enjenauke, za obrazovanje svojih mladihnara{taja, za njegovanje kulture inaslje|a koje su im ostavili preci,one Evrope u kojoj ne samo da se~uje "Vox populi", ve} on i vlada,one Evrope koja po{tuje znanje iljude koji imaju znanje, Evrope ukojoj postoji sloboda kretanja ljudi,roba, usluga i kapitala, Evrope kojaje uspjela da sru{i Berlinski zid (uonom metafori~kom zna~enju).Kakva ironija - kod nas berlinskogzida nema kao gra|evine, aliu nekom drugom smislu jo{ nijesru{en. Sloboda!!! Ta rije~ kod nasjo{ uvijek nije doìvjela pravuja~inu svog zna~enja.Kada jo{ nijesam bio student,mislio sam da dru{tvo u kojem sustudenti nezadovoljni ne moè bitidobro dru{tvo. Kasnije sam shvatioda nijesam bio u pravu. Upravodru{tvo u kojem su studentinezadovoljni i uvijek kriti~ki nastrojenije zdravo dru{tvo, dru{tvo kojezna da kroz tu najbuntovniju generacijui kroz njihovo nezadovoljstvoispravlja svoje gre{ke isebe razvija. Studentikod nas nikada nijesunezadovoljni… Mismo zemlja ljudi ~ijisu ideali izdati !!! I topuno boli.Ne èlim da razmi{ljamo Balkanukao o va`nom regionu,podru~ju kojegsu sve svjetske silehtjele osvojiti. Mi nijesmosamo evropskinarod, ve} zbog dugogodi{njeguticajaVizantije, a kasnijeTurske imperije imamoelemente i istokai zapada. Negdje sampro~itao \in|i}ev tekstu kojem kaè dasu na{i narodi pro{likroz jedan vrlo ~udnovatrazvoj - prvo su40 godina bili izdajnicikomunizma jer subili moderniji oddrugih zemalja naistoku (nikada nijesmobili komunisti u pravomsmislu!), ali smoipak 1990. godineupravo mi bili ti kojisu najmoderniji odsvih komunisti~kih zemaljaisto~ne Evrope ikoji su branili komunizamkoji vi{e nijepostojao ni u Moskvi. To je pomalo~udno, jer sada kada su se narodiisto~ne Evrope okrenuli i orijentisaliu onom pravcu kojim smo mi i{linekoliko godina ranije, danas jeobratno. @ivot se igra sa nama, ili semi igramo sa ìvotom i ne znamoda ga dovoljno cijenimo.Autor je najmla|i polaznik Vgeneracije [kole evropskih integracijai student prve godineEkonomskog fakulteta UniverzitetaCrne Gore.E I C b i l t e n N o 1 619

P r e n o s i m oj a n u a r 2 0 0 7 .Crna Gora poku{ava da pobolj{akonkurentnost u poljoprivrediPi{e: Antonela ArhinCrna Gora je zemlja tradicionalnihzelenih pijaca i malih poljoprivrednihgazdinstava. Tro{kovi proizvodnje su veliki,a izvozni potencijal jo{ uvijek neostvaren.Kako se zemlja kre}e u pravcu ~lanstva uSvjetskoj trgovinskoj organizaciji i ulasku uEU, velike reforme su neizbje`ne.Proizvodnja hrane i poljoprivredaigraju va`nu ulogu u crnogorskojekonomiji, a u~e{}e samog primarnog sektorau ukupnom BDP-u je 10 %.Me|utim, analiza Vlade RCG pokazuje dacrnogorsku poljoprivredu karakteri{e relativnoslaba konkurentnost u domenu cijena:mnogi proizvodi su skuplji nego uEvropi. Kako se Crna Gora bude pripremalaza evropsko, a time i za globalnotrì{te, taj problem }e postati sve akutniji.Ubrzo po{to se Crna Gora odvojilaod dràvne zajednice sa Srbijom, VladaRCG je usvojila Strategiju ruralnog razvojai poljoprivrede, sa ciljem da se uskladepolitike, zakoni i institucionalni okviri sazahtjevima Zajedni~ke poljoprivredne politikeEU. Jedan od glavnih ciljeva jepove}anje konkurentnosti.Generalno gledano, crnogorski proizvodimogu se klasifikovati u tri grupe. Uprvoj grupi su oni koje je skuplje proizvestinego u ve}ini evropskih zemalja, pa susamim tim i manje konkurentni. U tojgrupi su krompir, mlijeko i mlije~niproizvodi, vo}e, ìvina i svinjetina. U drugojgrupi su proizvodi ~ija je proizvodnjarelativno jeftina, pa su samim tim ikonkurentniji: duvan i jagnjetina. Kona-~no, neki proizvodi su "negdje izme|u" ilije u nekim slu~ajevima nivo cijena te{koutvrditi.Oblast koja predstavlja adut CrneGore u ovoj dijelu je proizvodnja paradajza.Cijena crnogorskog paradajza je relativnoniska u pore|enju sa onim iz EU, pa~ak i ako se poredi sa zemljama poputGr~ke, Italije i Portugala koje imaju relativnopovoljne uslove za njegovuproizvodnju. Na dugi rok, klju~ni faktoriza konkurentnost bi}e tehnolo{ki napredak,ve}a proizvodnja i bolja organizacija.Cijena proizvodnje jagnjetine, saizuzetkom teletine, u posljednje vrijemeopada. Cijene su posebno niske upore|enju sa mediteranskim zemljama sasli~nim uslovima - Kiprom, Francuskom,Gr~kom, Italijom, Portugalom i [panijom.Francuska ima visoku potro{nju jagnjetinepo glavi stanovnika i relativno visoketro{kove doma}e proizvodnje. Uzimaju}iovo u obzir, Crna Gora teoretski ima dobreizglede za izvoz jagnjetine u te zemlje.Ipak, Crna Gora trenutno nije u stanjuda te izglede pretvori u stvarnost.Trì{na infrastruktura i dalje je nerazvijena.Proizvodnja nije dobro organizovana,klanice ne ispunjavaju higijenske standarde,a izvoznici nemaju dovoljnome|unarodnog iskustva. Paradoksalno, aliiako bi jagnjetina mogla da budenajkonkurentnija djelatnost u Crnoj Gori,prijeti joj recesija. Umjesto da izvoze svojeproizvode u Evropu, Crnogorci bi mogli dase na|u u situaciji da uvoze jagnjetinu izAustralije i Novog Zelanda. Zato supotrebna velika ulaganja u taj sektor da bise njegov zna~ajni potencijal ostvario.Duvan je jo{ jedna djelatnost u kojojje Crna Gora konkurentna. Cijene su niènego u EU, ali je budu}nost tog sektoraneizvjesna. Analize su pokazale da duvanskaindustrija u ~itavoj Evropi te{ko drìkorak sa ostalim djelovima svijeta.Za nekoliko drugih djelatnosti u kojimaproizvodnja ko{ta ili isto ili vi{e negou EU, perspektiva je zabrinjavaju}a. Naprimjer, proizvodnja ìtarica u Crnoj Gorikonstantno opada. Trì{te je prakti~nootvoreno i za{titne tarife su niske. Bezbudètske pomo}i crnogorskim proizvo-|a~ima, taj sektor }e se te{ko nositi saevropskom konkurencijom.Cijena vo}a u Crnoj Gori je visoka.Trì{te jo{ nije pogo|eno sna`nomkonkurencijom zbog nedovoljno razvijenetrgovine. Me|utim, to }e se u budu}nostipromijeniti. I pored povoljnih resursa iuslova, Crnoj Gori su potrebna velika ulaganjau tehnologiju i organizaciju, kao i upove}anje proizvodnje da bi taj sektorpostao konkurentniji.Cijena mlijeka u Crnoj Gori polakoopada i pribliàva se prosje~noj cijeni mlijekau zemljama EU. Istovremeno, kvalitetmlijeka je slabiji. Male mljekare te{koispunjavaju visoke evropske higijenskestandarde, pa su samim tim, {anse zaizvoz ograni~ene. Sa otvaranjem trì{ta irazvojem trgovine izme|u mljekara, one}e biti pod velikim pritiskom da ostanu uposlu. Opstanak zavisi od napretka napolju tehnologije, strukture i organizacije.Uop{te uzev{i, Crna Gora ima velikiproizvodni potencijal. Poljoprivrednapodru~ja ~ine 38 % ukupne povr{inezemlje. Po glavi stanovnika, Crna Gora ima0,84 hektara poljoprivrednog zemlji{ta, {toje jedna od najvi{ih stopa u Evropi.Ipak, najve}i dio tog zemlji{ta ~inepa{njaci, koji nijesu adekvatno iskori{}eni.Obradiva zemlja, vo}njaci i vinogradizauzimaju tek 12% ukupnih poljoprivrednihpodru~ja. [tovi{e, tradicionalna direktnaprodaja na zelenim pijacama i daljedominira, a uglavnom su zanemarenekoristi od proizvodnje za komercijalnotrì{te.Kroz svoju Strategiju poljoprivrede iruralnog razvoja koja je pripremljena uztehni~ku pomo} Evropske agencije zarekonstrukciju, Vlada RCG èli da prebrodinedostatke poljoprivrede kojom dominirajumala gazdinstva da bi se moglatakmi~iti sa uvozom na sve liberalizovanijemregionalnom trì{tu, a da istovremenozadovolji najvi{e standarde EU u pogleduispravnosti prehrambenih proizvoda.Ispunjenje tog cilja bi}e klju~ni faktorza stvaranje mogu}nosti zarade za ruralnostanovni{tvo i samim tim suzbijanje trendaruralne depopulacije Crne Gore.Tekst je prene{en iz SoutheastEuropean Times od 15.01.2007.E I C b i l t e n N o 1 620

P r e n o s i m oj a n u a r 2 0 0 7 .G A D N I M A L I I Z A Z O V Z A E UEU se moè suo~iti samr`njom prema RomimaPi{e: Colum McCannNa prvi dan Nove godine, Evropskaunija je narasla za jo{ 28 milionaljudi. Ulazak Rumunije i Bugarske podevropsko okrilje je razlog za slavlje naulicama Bukure{ta i u dvori{tima Sofije.Za ove siroma{nije evropske zemlje, pristupanjeEU donosi nebrojene prednosti,me|u kojima su putevi, priznanje ipo{tovanje, pristup fondovima i mogu-}nost putovanja, ali i kona~ni prekid sasovjetskom pro{lo{}u.Pa ipak, za mnoge Evropljane - uParizu, Dablinu, Briselu, pa ~ak i uBukure{tu i Sofiji - ovaj doga|aj donosijo{ 3 miliona potencijalnih problema: jo{vi{e Cigana.U nedjelji koja je najavila 2007.godinu kao "evropsku godinu jednakihmogu}nosti za sve", rije~ "ciganin" jo{ uvijekima negativan prizvuk, ~ak i me|uonima na koje se odnosi: me|u Romima.Sa etni~kim i kulturnim korijenima kojiseù sve do daleke Indije, Romi su zajednicau dijaspori u svemu jednakaJevrejima i Ircima. Bez odre|enog podru~japorijekla, njihov se broj danasprocjenjuje na 12 do 14 miliona {iromsvijeta, od ~ega oko 10 miliona u Evropi.Pa ipak, urednici evropskih dnevnikarijetko znaju kako da pristupe ovoj najve-}oj manjini na kontinentu. Gradona~elnici{irom isto~ne Evrope izbjegavaju i dagovore o njima, i umjesto toga govore o"izbjeljivanju" gradskih kvartova.Ako se dru{tvo prepoznaje, i u su{tinidefini{e, na osnovu toga kako tretira svojenajnepovla{}enije, onda je trenutni stavprema Romima ozbiljan test za EU.Njihove naseobine se mogu na}i pobidon-gradovima na smetli{tima Pariza, nadeponijama toksi~nog otpada na Kosovu,u propalim predgra|ima sela u isto~nojSlova~koj, u zaba~enim kvartovima starihpoljskih gradova i na sivim poljanama okoDablina. Svako mjesto ima svoju - nekadneznatno malu - zajednicu. Me|utim,kada se uzmu zajedno, ove grupe predstavljajugigantski kulturni mozaik, uvelikoj mjeri obojen siroma{tvom.Postoje, naravno, Romi doktori, psiholozi,pjesnici i akademici, koji pozivajuna preokret u svijesti ljudi. Oni ukazujuna doprinos Roma svjetskoj umjetosti,politici, muzici, kroz najrazli~itije li~nosti"ciganskog" porijekla: Pablo Picasso,Django Reinhardt, Bob Hoskins, CharlieChaplin, legenda flamenka CarmenAmaya, pa ~ak i predsjednik Clinton.Pa ipak, stari kli{ei la`ljivaca, prevaranata,lopova i buka~a od ~ijih se violinasve prolama u kasnu no} su i daljena snazi."Neumorno, stalno prikazivanje Romakao ljudi bez korijena, bez vjere u zakoni morale, maloumnih lopova... doprinositome da se predrasude protiv "Cigana" jo{dublje ukorijene u stavove Evropljana iAmerikanaca", kaè Ian Hancock, Rom,profesor na Univerzitetu u Teksasu.Jednog popodneva u Bratislavi - doksam prou~avao situaciju Roma uSlova~koj - imao sam prilike da razgovaramsa jednim mladim intelektualcem opitanjima gra|anskih prava u SAD. Znaoje sve o Martin Luther Kingu, StokelyCarmichael, pa ~ak i o poeziji DanielaBerrigana. Bio je elokventan, zakletibranilac marginalizovanih, ali kada samga upitao za trenutne probleme u njegovojzemlji: sterilizaciju, diskriminaciju u{kolama i spaljivanje romskih ku}a,odgovorio mi je bez gor~ine: "Naravno, ito se de{ava, ali to su samo Cigani".Beskrupuloznost je nekad samo jo{ jednoime za }utanje.Djevoj~ica koja luta po presu{enomkoritu zaga|enog potoka na Kosovu te{koda je ~ula za "godinu jednakih mogu-}nosti". Dje~ak koji duva lijepak upolomljenom liftu u naselju Saint-Denisvjerovatno ne zna da bi dekada od 2005.do 2015. g. trebala da bude "dekadainkluzije Roma".Pogre{no je, naravno, tretirati bilokoju kulturu kao spisak neda}a iblagoslova. Sami Romi imaju pomaloambivalentan odnos prema sopstvenomidentitetu. Iako, me|u njima, postojimno{tvo razli~itih grupa i ljudi, obi~no sesamo razbojni~ke bande, prevaranti,nepismenost - i }utanje - pojave nanaslovnim stranama."Da sam ê~en ili Palestinac, iza{aobih i bacao kamenje", rekao mi je jedanaktivist u Ma|arskoj. "Kad nema{ glasa,pjeva{ u bocu".Akademici poput Iana Hancockapodsje}aju vlade, pjesnike, novinare,aktiviste i javnost da su Romi, poputafro-amerikanaca, bili dràni u ropstvu ucentralnoj Evropi do prije samo 150 godina.S Holokaustom je mno{tvo njihnestalo sa lica zemlje. Te i druge poukeistorije mora}e da postanu dio zajedni~keistorije i da se pribliè {iroj javnosti, dane bi 3 miliona Roma u Bugarskoj iRumunije ostali i dalje "samo Cigani"."Borba ~ovjeka protiv mo}i je borbasje}anja protiv zaborava", kaè ~e{ki pisacMilan Kundera.Evropski poziv na inkluziju je ispravani vrijedan hvale. Politi~ari i birokrate kojistoje iza ovih poziva imaju dobre namjere.Za{to se ne nadati boljem svijetu?Previ{e je, me|utim, romske istorijei dalje zamotano u namjerni zaborav. Nijestvar u tome da Evropu ili Ameriku jednostavnonije briga - desetine konferencijai nevladinih organizacija bave setzv."romskim pitanjem" po svim glavnimgradovima iz godine u godinu, a 2007.godina obe}ava da }e ih biti i vi{e, aliop{ti stav najbolje opisuje stari slova~kivic: "{to je malo, tamno, prljavo i kuca tina vrata?" U odgovoru nije samo na{apro{lost, nego i budu}nost.Tekst je preuzet iz LA TimesE I C b i l t e n N o 1 621

U p o z n a j m o E v r o p s k u u n i j uj a n u a r 2 0 0 7 .P R E D S T A V L J A M O I N S T I T U C I J E E UNEVLADINE ORGANIZACIJEU EVROPSKOJ UNIJIEuropolRazvoj EU i sloboda prelaska granicapodstakla je i potrebu za intenzivnomsaradnjom i razmjenom bezbjednosnihinformacija izme|u zemljaEU. Da bi se izborila sa organizovanimkriminalom, Evropska unija stvaraEuropol, organizaciju ~iji }e osnovni ciljbiti borba protiv kriminala u svimoblicima.Na po~etku, Europol je djelovaokao Jedinica za borbu protiv droge kojaje osnovana ugovorom iz Mastrihta1992. godine, a po~ela sa radom 1994.g. Vremenom su joj dodate u zaduènjei druge oblasti ka`njivih djelovanja.U julu 1999. godine, Agencija jeprerasla u Europol, organizaciju koja sekoncentri{e ne samo na borbu protivtrgovine drogom, ve} i na borbu protivnezakonitih imigracija, terorizma,trgovine ljudskim bi}ima uklju~uju}i idje~iju pornografiju, krijum~arenjevozilima, te raznih vidova finansijskihprevara (kao {to je falsifikovanje novca,pranje novca itd.) Od januara 2002.godine mandat Europola je pro{iren naborbu protiv svih oblika me|unarodnogkriminala definisanog u aneksuKonvencije Europola, koju su ratifikovalesve zemlje ~lanice. MandatEuropola se primjenjuje na sve organizovanekriminalne strukture ~ijimdjelovanjem su pogo|ene dvije ili vi{ezemalja ~lanica EU.Europol funkcioni{e u svih 27dràva ~lanica EU, a Rumunija iBugarska su postale njegove ~lanice iprije nego {to su u{le u EU.Cilj Europola je unapre|enje saradnjei efikasnog djelovanja me|u policijamadràva ~lanica EU u cilju borbeprotiv razli~itih oblika organizovanogme|unarodnog kriminala i terorizma.Za razliku od nacionalnih policijskihvlasti, Europol nema izvr{nu vlast.Nema ovla{}enja da li{ava slobodeodre|ena lica, niti da samostalnosprovodi istrage.Uloga Europola je da olak{avarazmjenu informacija me|u dràvama~lanicama; obavje{tava nacionalnepolicijske vlasti o putevima kriminala ikriminalnim grupama; pravi strate{keprocjene, analize i izvje{taje; pruàstru~nu i tehni~ku pomo} u istragama ioperacijama koje se sprovode u EU ina taj na~in bude najbolja logistikavlastima dràva ~lanica EU.U Upravnom odboru Europola supredstavnici svake od dràva ~lanica iEvropske komisije, a sastaju se najmanjedva puta godi{nje. Osim analizeGodi{njeg izvje{taja, Odbor razmatra isve budu}e aktivnosti, kao i prijedlogei sugestije zemalja ~lanica.Izvje{taj se proslje|uje Savjetuministara na odobravanje, a o njemu seinformi{e EP. Upravnim odborompredsjedava predstavnik dràve koja jeu tom trenutku predsjedavaju}a EU.Direktora Europola postavlja Savjetnakon dobijanja saglasnosti Upravnogodbora. Pomaù mu tri zamjenika.Trenutno je direktor Max-Peter Ratzel(Njema~ka), a zamjenici su mu MarianoSimancas ([panija), Jens Hojbjerg (Danska)i Kevin O'Connell (UK). Europolima 590 zapo{ljenih, a usluge sepruàju 24h dnevno.Europol se finansira prilozimadràva ~lanica. Budèt i nacrt budètaza djelovanje organizacije razmatraSavjet. Budèt za 2006. godinu jeiznosio 63.4 miliona eura.Za sprovo|enje kontrole i revizijefinansijskog poslovanja organizacije, brinuse Finansijski kontrolor i Finansijskikomitet koji je sastavljen od ~lanovapredstavnika svake od zemalja ~lanica.Sjedi{te Europola je u Hagu.Vi{e informacija o Europolu moèse na}i na www.europol.europa.eu.Kontakt: info@europol.europa.euPetar \UKANOVI]EVROPSKA ALIJANSAZA JAVNOZDRAVLJE (EPHA)Evropska alijansa za javno zdravlje(EPHA) predstavlja vi{e od 100nevladinih i drugih neprofitnih organizacijakoje rade na projektima podr{kezdravlju i pobolj{anju zdravstvenih sistemau zemljama ~lanicama EU. Me|unjima je 35 organizacija pan-evropskogili me|unarodnog karaktera.Glavni cilj djelovanja Alijanse jepromocija i za{tita zdravlja stanovni{tvaEU i osnaìvanje dijaloga izme|u institucijaEU, gra|ana i NVO koje suaktivne u oblasti zdravstvenih politika.Radi ostvarenja svojih ciljeva, EPHAsprovodi niz razli~itih aktivnosti. Izme|uostalog, bavi se monitoringomsprovo|enja zdravstvenih politika kojese kreiraju u okviru EU institucija. EPHAprikuplja i distribuira informacije koje seti~u promocije zdravlja i javnih zdravstvenihpolitika svim zainteresovanimstranama (od slu`benika EK, poslanikaEP, predstavnika dràva ~lanica i zemaljakandidata, do NVO-a i gra|ana).Tako|e, radi na podizanje svijestijavnosti o zna~aju uklju~ivanja u procesedono{enja odluka u vezi sazdravstvenim pitanjima, ali i pruàpodr{ku razvoju saradnje i partnerstvanevladinih i drugih neprofitnih organizacijakoje su aktivne u promocijijavnog zdravlja na lokalnom, nacionalnomi {irem evropskom prostoru.EPHA ima savjetodavnu ulogu uEvropskom parlamentu i pomaèposlani~kim grupama zaduènim zazakonodavstvo u oblasti javnog zdravlja.Ovakav vid saradnje me|u nevladinimorganizacijama i parlamentarcima koji sebave pitanjima zdravstvene politikepredstavlja forum koji je veoma plodonosaninicijativama za unapre|enjezdravstvenih politika EU.Za detaljnije informacije o organizacijiposjetite www.epha.orgPripremio: P. \UKANOVI]E I C b i l t e n N o 1 622

A k t i v n o s t i N V O -aj a n u a r 2 0 0 7 .M L A D I E V R O P S K I F E D E R A L I S T I O S N O V A L I J O [J E D N O P R E D S T A V N I [ T V OPredstavni{tvo Mladih evropskihfederalista (JEF), nakon Srbije,Hrvatske, Bosne i Hercegovine idrugih zemalja u regionu, osnovanoje i u Crnoj Gori.Ciljevi crnogorskog ogranka ovepanevropske organizacije koja okuplja25.000 ~lanova u 35 zemaljasu: unapre|enje integracije CrneGore i drugih zapadno-balkanskihzemalja u Evropsku uniju; razvijanjeregionalne saradnje u afirmacijievropskih integrativnih procesa;promocija evropskog jedinstva idemokratskih standarda; razvijanjeevropskih vrijednosti u svakodnevnomìvotu, kao {to su tolerancija,mir, demokratija, po{tovanjeljudskih prava, vladavina prava i sl.,kao i doprinos identifikaciji i otklanjanjunegativnih posljedica globalizacijei afirmaciji pozitivnih.JEF Crne Gore }e svoje ciljeveostvarivati kroz sljede}e djelatnosti:organizovanje kreativnih radionica,savjetovanja, performansa, seminara,izlo`bi, festivala i drugih akcijau cilju op{teg unapre|enjadru{tva i {irenja ideja same organizacije;stvaranje mogu}nosti zamlade da putuju uìvaju}i u interkulturalnimiskustvima; zastupanje ilobiranje sa lokalnim, nacionalnim,JEF stigao uCrnu Goruzapadno-balkanskim, evropskim ime|unarodnim institucijama, grupamai organizacijama; izdavanjerazli~itih publikacija i ostalog materijalau svrhu promocije rada organizacijei njeniih ciljeva; sprovo|enjeistraìvanja u oblastima djelovanja.JEF je nadnacionalni, politi~kipokret aktivan u ve}ini evropskihzemalja. To je autonomna omladinskaorganizacija koja se bavi pitanjimapolitike, ali nema politi~kuprofilaciju niti je dio bilo koje politi~kepartije. Aktivnosti pokretauglavnom su koncentrisane narazmjenu mi{ljenja i iskustava sadrugim politi~kim pokretima, politi~kimpartijama, evropskim, nacionalnimi lokalnim institucijama iorganizacijama, ali i sa javno{}u. Utom smislu JEF jeste politi~ki pokret,ali ne i politi~ka partija.Su{tina i vrijednost postojanja idjelovanja pokreta leì u njegovomnastojanju da mlade ljude zainteresujeda u~estvuju u politi~komìvotu dru{tva u kojem ìve, ali ievropskog dru{tva u cjelini. Misijapokreta je razbijanje predrasuda opolitici kao negativnom fenomenu iohrabrivanje mladih na uklju~ivanjeu politiku kao djelatnost ~ija jesu{tina u stvaranju boljeg i pravednijegsvijeta. Cilj pokreta nije osvajanjei vr{enje vlasti.Mlade evropske federaliste ~inigrupa mladih ljudi koji zagovarajuideje federalne Evrope, bez granica,dominacije i diskriminacije. Mladiljudi su najve}a vrijednost pokreta.Oni vjeruju da svojom mladala~komenergijom, optimizmom i znanjemmogu dati nov kvalitet ìvotudru{tva u kojem ìve. Ideja vodiljaFORUM [KOLA EVROPSKIHINTEGRACIJA NASTAVLJA SAAKTIVNOSTIMAPublikovanIzvje{taj EKUokviru Foruma [kole evropskihintegracija, koji realizujuCentar za gra|ansko obrazovanje,Centar za razvoj nevladinihorganizacija i Evropskipokret u Crnoj Gori, uz podr{kufondacije Institut za otvorenodru{tvo - Predstavni{tvo CrnaGora, publikovan je Izvje{tajEvropske komisije o napretkuCrne Gore za 2006.[tampanje ovog Izvje{taja ucjelosti predstavlja podr{ku ukupnimobrazovnim procesima uoblasti evropskih integracija iobezbje|uje kvalitetan materijalza polaznike budu}ih programa,predavanja i panel diskusija.Izvje{taj }e biti distribuiran iposlanicima Skup{tine RCG, nadle`nimtijelima Vlade RCG,predstavnicima lokalne samouprave,nevladinim organizacimakoje se bave evropskim integracijama,Univerzitetu Crne Gore,medijima, itd.po kojoj se pokret prepoznaje i izdvajaod drugih jeste ideja o Evropikao federalnoj dràvi, koja je pomi{ljenju ljudi koji ~ine pokret jedinamogu}nost koja ostaje Evropi dase izbori sa svim izazovima procesaglobalizacije."Ako ste mladi duhom i imatedo 35 godina, èlite da budeteuklju~eni u kreiranje budu}nostiEvrope, imate ne{to da kaèteevropskim politi~arima i gra|anima,dijelite ideju stvaranja evropskefederacije, onda ste vi{e negodobro do{li da budete ~lan/ica na{eorganizacije", poru~uju iz JEF-aCrne Gore.E I C b i l t e n N o 1 623

P r o g r a m i u s a v r { a v a n j a u E Uj a n u a r 2 0 0 7 .U O V O M B R O J U P R E P O R U ^ U J E M O :2007-2008INTERNATIONALSCHOLARS FELLOWSHIPPROGRAMOpen Society InstituteInternational Higher Education Support ProgramAcademic Fellowship ProgramThe International Scholars Fellowship Programinvites highly-qualified scholars in social sciencesand humanities from around the worldto teach and/or consult at selected universitydepartments in South Eastern Europe, parts ofthe former Soviet Union, and Mongolia.The program, part of the Academic FellowshipProgram (AFP), welcomes applications fromfaculty, retired faculty, and others holdingPhDs in anthropology, area/cultural studies,gender studies, economics, history, politicalscience, international relations, psychology,public administration, public health, philosophy,social work, sociology, human rights &public law, and journalism/media studies. Theprogram does not support scholars in philology,the visual and performing arts, or business.Candidates apply to teach outside their countryof citizenship and must hold an internationally-recognizedPhD or JD. AFP acceptsapplications for fellowship placements inAlbania, Armenia, Azerbaijan, Bosnia &Herzegovina, Bulgaria, Croatia, Georgia,Kazakhstan, Kosovo, Kyrgyzstan, Macedonia,Moldova, Mongolia, Montenegro, Romania,Russia, Serbia, Tajikistan, and Ukraine.AFP fellows are placed in carefully selecteduniversity departments that are amenable tochange and demonstrate a realistic and clearvision for future development. A list of currentAFP partner departments can be found on ourwebsite. The list is subject to change in the2007-08 academic year.The International Scholars Fellowship Programoffers two arrangements:Non-resident International Scholars share theirexpertise with host departments on a consultingbasis, visiting the institution for severalshort consultations and remaining in contactfor mentoring and advice between visits.Nonresident fellows are senior or well-establishedacademics; recent PhD recipients arenot considered.Resident International Scholars live in the hostcountry and teach courses for one academicyear at partner universities. Fellows also workon a variety of projects within their hostdepartments, and benefit from the diverseacademic network connecting AFP programcountries. **The Resident option is availableonly for Kazakhstan, Kyrgyzstan, Tajikistan, andMongolia.Fellowships generally include a stipend, transportation,and accommodation. Resident fellowsalso receive health insurance and variousother allowances.Application deadline: March 23, 2007.Fellowships begin in August or September2007 and normally last one academic year,with the possibility of renewal. For applicationsand guidelines, please see our web site:www.soros.org/initiatives/hesp/focus/afpOpen Society InstituteHigher Education Support ProgramAcademic Fellowship ProgramOctober 6 utca 12, H-1051, Budapest, HungaryE-mail: afp@osi.huTelephone: (36-1) 235 6160;Fax: (36-1) 411-4401ERASMUS MUNDUS(EU FUNDING)IN WOMEN'S STUDIESAND GENDER STUDIESWe would like to inform you that theDepartment of Gender Studies at the CentralEuropean University (CEU), as a member ofthe newly-created GEMMA consortium, hasbeen granted an Erasmus Mundus (EU funding)in Women's Studies and Gender Studiesstarting in 2007/08. Both students and scholarsfrom third countries* are eligible to applyfor scholarships within the program. Thirdcountry scholars can apply for a study periodat CEU, or any other member of the GEMMAconsortium, for 3 months in 2007/08. Theconsortium is made up of eight universities inseven different European countries: Universityof Granada (co-ordinator), University ofBolonia, Central European University inBudapest, University of Hull, Institutum StudiorumHumanitatis, Ljubjiana (ISH), Universityof Lodz, University of Oviedo and Universityof Utrecht. We encourage you to checkthe GEMMA website at: www.ugr.es/~gemmaand see details under applications/applicationsfor scholars. Each consortium has a limitednumber of scholarships to distribute amongpotential applicants, and they are awarded ona competitive basis.Please note that the deadline for application isJanuary 31 st 2007, and the documents shouldarrive in Granada no later than February 9 th2007.FOUR 6-MONTHRESEARCH FELLOWSHIPSIN HUMANISTIC SCIENCEThe Institute for Human Sciences (IWM)awards four 6-month research fellowshipsduring the academic year 2007/08. The programme,which is generously supported by theRobert Bosch Foundation, is focused onSouth-Eastern Europe.The program is directed to graduates with adegree in the humanities and social sciences,that will work in Vienna on a research projectof her/his choice that is related to one of theIWM's main research fields.Applications are accepted from Ph.D candidatesand Post-doctoral researchers who- either are of South-Eastern European origin,- or are affiliated to a university or researchinstitution in the region,- or, independent of their origin, who pursueresearch on South-Eastern Europe.Please visit www.iwm.at/fellowships to learndetails about eligibility requirements, conditionsand application procedure.EIC Bilten je elektronski ~asopis koji izlazi u sklopu EIC programa, a uz podr{ku fondacije Friedrich Ebert.Izdava~ je Centar za gra|ansko obrazovanje.EIC bilten je zaveden u evidenciji medija Ministarstva kulture i medija pod rednim brojem 578.Urednik: Ne|eljko Rudovi}; Ure|iva~ki kolegijum: Vera [}epanovi}, Daliborka Uljarevi}, mr Dragan Stojovi}, mr Vladimir Vu~ini}Tehni~ki urednik: Blaò Crvenica; Lektura: Milena Milunovi}; Lektura engleske verzije: Maja Mugo{a; Prevod: Vera [}epanovi}Njego{eva 36 / I Tel / fax: 081 / 665 - 112, 665 - 327 E-mail : eicbilten@cg.yuEIC Bilten moète preuzeti na www.cgo.cg.yuE I C b i l t e n N o 1 624

EIC Bilten 16.qxd

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?