12.07.2015 Views

Udruženja za gas u BiH - GAS BIH - IGT

Udruženja za gas u BiH - GAS BIH - IGT

Udruženja za gas u BiH - GAS BIH - IGT

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

Kantonalno javno komunalno preduzećeBILTENUdruženja <strong>za</strong> <strong>gas</strong> u <strong>BiH</strong> - <strong>GAS</strong> <strong>BIH</strong>Juli/Decembar 2008.Godište VIII, Broj 17ISSN 1512-7117Iz sadržaja:IGU Informacije .......................................2Ekologija ...................................................4Što se dešava na tržištu nafte...................8Veliki interes <strong>za</strong> istraživanje nafte u <strong>BiH</strong>...10Vijesti iz svijeta ........................................11Osnovan Forum zemalja izvoznica <strong>gas</strong>a....12Gasni aranžman Rusije i Srbije ................13Vijesti iz regije (Hrvatska) ........................15Usvojen Pravilniko preuzimanju i primjeni tehničkih propisa <strong>za</strong>oblast projektovanja, građenja, puštanja upogon, eksploatacije i održavanja postrojenjai instalacija prirodnog <strong>gas</strong>astr. 33NETS ........................................................16Vijesti iz <strong>BiH</strong>Rješenje klirinškog duga...........................17<strong>BiH</strong> potpisala Ministarsku deklaraciju oprojektu Jonsko-jadranskog <strong>gas</strong>ovoda.....194. MEĐUNARODNA <strong>GAS</strong>NA KONFERENCIJA REGIONA JUGOISTOČNE EVROPESPONZORi11. - 13. februar/veljača 2009.Sarajevo, Bosna i Hercegovina- Hotel Europe -Povećanje energetske efikasnosti krovnihkotlovnica i ugradnja konden<strong>za</strong>cionihkotlova (II dio) ........................................20Pušten u rad <strong>gas</strong>ovod Visoko-Brnjaci.......25Predstavljamo:KFK Plin d.o.o. Kreševo.............................26Vaillant d.o.o. Sarajevo.............................28SARAJEV<strong>GAS</strong> d.o.o.Uloga prirodnog <strong>gas</strong>au regionu jugoistočne Evropeu narednom desetljećuOrgani<strong>za</strong>tor:Pokrovitelj:Održana 14. sjednica KoordinacionogCooperation Partner of DVGWodbora Projekta........................................30Suorgani<strong>za</strong>tori:Usvojen Pravilnik o preuzimanju i primjeni<strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong>tehničkih propisa......................................33Kompetentni i edukacioni centar <strong>za</strong><strong>gas</strong>nu tehniku...........................................33Nova DVGW izdanja..................................36NGV - Vozila na prirodni <strong>gas</strong> ...................44Zahid Pita: Primjena alternativnihpogonskih goriva <strong>za</strong> vozila ......................46Održani skupovi ...................................... 51Najava skupova.........................................56<strong>BiH</strong> potpisala Ministarsku deklaraciju o projektuJonsko-jadranskog <strong>gas</strong>ovoda i preuzelapredsjedavanje Energetskom <strong>za</strong>jednicomjugoistočne Evrope u šestomjesečnom periodustr. 19BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 171


U N I O N I N T E R N A T I O N A L E D E L ’ I N D U S T R I E D U G A ZI N T E R N A T I O N A L G A S U N I O NUNE ORGANISATION MONDIALEA WORLD-WIDE ORGANIZATIONPredmet: Strateška izjava IGU-a <strong>za</strong> 2008. godinu <strong>za</strong> distribuiranječlanicama Povelje, njihovim vladama, subjektimaodlučivanja i štampiPoštovani,Po odobrenju Vijeća IGU od 24. septembra u Gyeongju-u, u prilogumožete naći finalni dokument Strateške izjave IGU <strong>za</strong> 2008.godinu koji bi u vašim državama trebalo distribuirati vladama,subjektima odlučivanja i štampi. Što se tiče izjave <strong>za</strong> štampu kojućete vi pripremiti, mi smo također pripremili donji uvod koji bitrebao biti uključen kao uvod u izjavu <strong>za</strong> štampu.Integracija <strong>gas</strong>nog tržišta : Kamen temeljac <strong>za</strong> održivi razvojMeđunarodna <strong>gas</strong>na unija (IGU) se osvrće na važnost <strong>za</strong>jedničkograzumijevanja onoga što je potrebno da se <strong>gas</strong>noj industrijiomogući da razvije transnacionalna i regionalna tržišta.U mnogim industrijaliziranim zemljama, deregulacija tržištaprirodnog <strong>gas</strong>a mijenja strukturu <strong>gas</strong>ne industrije. Slično tome,<strong>gas</strong>na tržišta postaju sve više globalizirana zbog povećaneprekogranične trgovine te razvoja tehnologije ukapljenog prirodnog<strong>gas</strong>a (LNG-a). to znači da kompanije moraju poslovati natržnici koja je integrisana u većoj mjeri, gdje dijalog između nosilacainteresa postaje važniji nego prije.IGU, djelujući kao predstavnik <strong>za</strong> <strong>gas</strong>nu industriju širom svijeta,je sada objavila svoju Stratešku izjavu <strong>za</strong> 2008. godinu, u kojojse IGU obavezuje da će nastaviti njegovati dijalog između vlada,nacionalnih naftnih kompanija (NNK-a), te međunarodnih naftnihkompanija (MNK-a), kako bi one <strong>za</strong>jedno mogle pružiti rješenjakoja međunarodna <strong>za</strong>jednica od njih očekuje: dugoročne pouzdane,ekološki prihvatljive i održive isporuke energije.Sekretarijat IGU-a će ovo također poslati medijima, uključujućii prijevod na francuski jezik, postaviti Stratešku izjavu na webstranicu i također ću <strong>za</strong>moliti naše Pridružene članice da objaveIzjavu na njihovim web stranicama, ukoliko je to u skladu sa komunikacijskimsmjernicama tih kompanija.Molim Vas da također obratite pažnju da su pitanja i odgovori pripremljeniod strane Sekretarijata i argentinskog predsjedništva.Oni su također u prilogu ove poruke, pa Vas molim da imate uvidu da su pitanja i odgovori samo <strong>za</strong> Vašu upotrebu, te ih ne bitrebalo slati vanjskim kontaktima. Nadamo se da ćete poduzetikorake po ovom pitanju odmah. Dolje potpisani bi također cijeniopovratne informacije od Vas u vezi sa interesom <strong>za</strong> ovu Izjavu,uključujući i kopije onoga kako su novine i časopisi iz energetiketo pokrili.2BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17Izvor: Vijeće IGU-aOdabrala: Hajdina ŠkufcaMolim Vas da me slobodno kontaktirate u slučaju da su Vampotrebne daljnje informacije o distribuiranju izjave <strong>za</strong> štampu.Srdačan pozdrav,Erik GonderSavjetnik i Webmaster, Sekretarijat IGUMeđunarodna <strong>gas</strong>na unija (IGU)0246 Oslo, Norveška-----------------------------------------------------------Dir.tel: + 47 22 53 63 82Mobilni tel: + 47 99 56 26 11Telefax : + 47 22 53 63 18e-mail:ergon@statoilhydro.come-mail Sekretarijata IGU: secrigu@statoilhydro.comStrateška izjava IGU-a <strong>za</strong> 2008. godinuIntegracija <strong>gas</strong>nog tržišta: Kamen temeljac <strong>za</strong> održivi razvojDinamika svjetskog energetskog scenarija je utjerala industrijuprirodnog <strong>gas</strong>a u dva medðusobno pove<strong>za</strong>na trenda: rast i globali<strong>za</strong>ciju.Kao rezultat toga, u gornjem dijelu lanca (upstream), iniciranesu investicije u infrastrukturu i LNG, ali se više predviðanja slažeda tempo možda neće biti dovoljan da se izbjegnu značajniporemećaji u predvidljivoj budućnosti. Sa sistemske tačkegledišta, ovaj simptom je indikacija da sastavni dijelovi, u nekommomentu, ne dijele ista očekivanja.Prirodni <strong>gas</strong> je najčišće i najefikasnije fosilno gorivo, savisokim potencijalom interakcije sa obnovljivim gorivima,obezbjeđujući čvrst most ka narednoj generaciji održivihizvora energije. Međutim, bez <strong>za</strong>jedničkog razumijevanjaonoga što je potrebno da bi se <strong>gas</strong>noj industriji omogućiloda razvije trans-nacionalna i regionalna tržišta, pune ekonomskei ekološke dobrobiti ovog izvanrednog goriva suozbiljno dovedene u pitanje.Postoji međutim opšti konsenzus da pojedinačne ekonomijemogu puno dobiti od održive integracije njihovih tržišta <strong>gas</strong>akako bi se ublažile neizvjesnosti i namirile potrebe sigurnostiponude, kao i sigurnosti potražnje, u isto vrijeme adekvatnouravnotežujući obaveze na dugi rok i fleksibilnost koja jepoželjna <strong>za</strong> kratki i srednji rok.Uloga Vlada je kamen temeljac u svakom procesu energetskeintegracije, jer one postavljaju osnove i <strong>za</strong> jasnapravila i <strong>za</strong> jasne uloge.U skladu sa Vizijom i Misijom, Meðunarodna <strong>gas</strong>na Unija ćeaktivno nastaviti da njeguje dijalog izmeðu svih strana: vlada,nacionalnih naftnih kompanija i meðunarodnih naftnih kompanija,kako bi ove osnove donijele rezultate i rješenja kojameđunarodna <strong>za</strong>jednica od nas očekuje.


Grupna fotografija učesnika 1. Međunarodne <strong>gas</strong>ne Konferencije, juni 1931.Rukovodstvo IGU-a u periodu 2006. - 2009. (www.igu.org)E. López AnadónArgentinaPresidentR. HashimMalaysiaVice PresidentG. VerbergThe NetherlandsImmediate Past PresidentT. IndrebøNorwaySecretary GeneralH. RiddervoldNorwaySenior AdvisorE. GonderNorwayAdvisor and WebmasterR. BrandtArgentinaCoordination CommitteeChairmanS. W. HoMalaysiaCoordination CommitteeVice ChairmanA. KiddArgentinaCoordination CommitteeSecretaryInformacija i prijedlog plana o organi<strong>za</strong>ciji sesije WOC4 IGU-a u SarajevuUdruženje <strong>za</strong> <strong>gas</strong> Bosne i Hercegovineprimljeno je u Meðunarodnu <strong>gas</strong>nu uniju –IGU u svojstvu ravnopravnog člana 1997.godine i od tada su naši predstavnici aktivnoprisutni u tijelima i forumima ovesvjetske organi<strong>za</strong>cije.Posebno se naglašava aktivno učešćenaših predstavnika u radnim grupama usegmentu transporta (WOC3) i distribucije(WOC4). Tim povodom je uka<strong>za</strong>na čast ipovjerenje Udruženju <strong>za</strong> <strong>gas</strong> <strong>BiH</strong> da po prviput organizira jednu sesiju radne grupe,radnog tijela WOC4 u Bosni i Hercegovini.Ovo je posljednja sesija ovog trilenijuma iuvrštena je u kalendar IGU <strong>za</strong> 11-13. mart2009. godine.Organi<strong>za</strong>cija ove sesije ujedno predstavljaobavezu i odgovornost <strong>za</strong> uka<strong>za</strong>nopovjerenje, te <strong>za</strong>htijeva temeljitu pripremui iziskuje izvjesne troškove.Važno je napomenuti da se primarna ulogai cilj radne grupe WOC4 ogledaju u promocijisigurnosti, efikasnosti i održivostiovog eneregenta kroz <strong>gas</strong>na udruženjaširom svijeta. Uspjeh u posti<strong>za</strong>nju ovog<strong>za</strong>crtanog cilja predstavlja dodatni stimulansprema dosti<strong>za</strong>nju i ostalih strateškihciljeva IGU-a.U okviru radne grupe WOC4 rade 3 studijskegrupe:SG4.1: Strategija i praksa u upravljanjuimovinom (Asset management),SG4.2: Strategija i praksa u smanjenjugubitaka distribucije <strong>gas</strong>a (Leakage reduction),SG4.3: Prevencija oštećenja <strong>gas</strong>nih instalacijaod strane trećih lica (Third party access).Organi<strong>za</strong>cijsku strukturu radne grupeWOC4 čine: predsjednik gosp. JeremyBending, <strong>za</strong>mjenik predsjednika gosp.Alessandro Soresina i sekretar gosp. RobertThomas.Radna grupa WOC4 nominalno broji 89članova iz ukupno 43 zemlje širom svijeta,a kontinuirano učešće na radnim sastancimaove grupe potvrðuje u prosjeku50-tak članova, i to su predstavnici <strong>gas</strong>nihudruženja i kompanija svojih zemalja.Obzirom da se radi o posljednjoj sesiji utrilenijumu 2006-2009. očekuje se dola<strong>za</strong>koko 35 do 40 delegata sa 10 do 15pratilaca, <strong>za</strong> koje je potrebno organiziratiuslove rada kao i prateći program. Preliminarnoje sačinjen program, a takoðerje okvirno dat i pregled troškova. S obziromna prethodno iskustvo u organi<strong>za</strong>cijisličnih regionalnih skupova, nadamo seda će i ovaj svjetski skup biti organiziranna visokom nivou kao i do sada, uz punukoordinaciju svih nadležnih iz Udruženja<strong>za</strong> <strong>gas</strong> Bosne i Hercegovine, <strong>gas</strong>nih kompanijai nadležnih institucija.Za Sekretarijat <strong>GAS</strong><strong>BIH</strong>Mehmedalija SijarićČlan WOC 4 IGU-a3BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17


Konferencija o i<strong>za</strong>zovima klimatskih promjena u Bosni i Hercegovini02. - 03. juni 2008., Sarajevo, Bosna i HercegovinaKonferencija pod nazivom “I<strong>za</strong>zovi klimatskihpromjena u <strong>BiH</strong>“ održana je02. i 03. juna u Sarajevu u organi<strong>za</strong>cijiMinistarstva vanjske trgovine i ekonomskihodnosa <strong>BiH</strong> i UNDP-a (Razvojnogprograma Ujedinjenih nacija). Ovadvodnevna Konferencija je organiziranapovodom doprinosa Svjetskom danu<strong>za</strong>štite okoliša koji se obilježava 05.juna.Cilj ove Konferencije je da se osigura štobolje razumijevanje <strong>za</strong>htjeva u okviruKyoto protokola i u skladu s tim potreba<strong>za</strong> <strong>za</strong>konodavnim i institucionalnimjačanjem, kao i potreba <strong>za</strong> jačanjemkapaciteta u ovoj oblasti na državnomnivou. Kako je <strong>BiH</strong> nedavno ratificiralaKyoto protokol, pravo je vrijeme da seunaprijedi znanje ključnih partnera omogućnostima, kao i društveno – ekonomskimkoristima <strong>za</strong> zemlju.Konferenciju je svečano otvorio g. VilimPrimorac, <strong>za</strong>mjenik Ministira vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa <strong>BiH</strong>. Usvom obraćanju g. Primorac je istakao:“Neophodno je u sve buduće okolinskeprocese i reforme uključiti odgovornedržavne institucije <strong>BiH</strong>, nevladine organi<strong>za</strong>cije,univerzitete, institute i drugenaučne ustanove. Bez saradnje ovihinstitucija nema uspješnog rješavanjaokolinskih pitanja i samo na taj način iuz predstavnike međunarodne <strong>za</strong>jednicau <strong>BiH</strong> možemo uspješno djelovati naimplementaciji neophodnih programai projekata s ciljem <strong>za</strong>štite okoliša ucijelosti. U tom smislu, želim istaknutikako će Ministarstvo vanjske trgovine iekonomskih odnosa dati svoj puni doprinosu ispunjavanju kako domaćih,tako i međunarodnih obave<strong>za</strong>, <strong>za</strong>jednosa drugim resornim ministarstvima, jerinstitucije <strong>BiH</strong> imaju sve veću potrebuintegralnog rješavanja pitanja okolišau <strong>BiH</strong>, te u skladu s tim i nastupaju nameđunarodnoj sceni“.Gospodin Primorac takoðer je informiraoučesnike da su pokrenute aktivnosti <strong>za</strong>izradu Nacrta <strong>za</strong>kona o <strong>za</strong>štititi okolišakoji će biti u skladu s regulativama Evropskeunije, odnosno usaglašen sazemljama u regiji i time naglasio:“Zakon o <strong>za</strong>štiti okoliša bit će osnova <strong>za</strong>uspostavljanje Agencija <strong>za</strong> okoliš čijomuspostavom bi bili ispunjeni okolinskiuslovi <strong>BiH</strong> iz kratkoročnih prioriteta Evropskogpartnerstva. Vjerujem da će sesvi bitni faktori u <strong>BiH</strong> usaglasiti po pitanjimaokoliša koja se trebaju promatratine samo na nacionalnom već i naregionalnom i globalnom planu“.Velika Britanija podržava ekološki plan EU uprkos recesiji27. novembar 2008., London, Velika BritanijaVelika Britanija podržava ambiciozneciljeve Evropske unije u borbi protivklimatskih promjena uprkos tome štoEvropa ulazi u recesiju, izjavio je britanskiministar energetike i ekologije MajkO’Brajen.“Ne vjerujemo da svjetska ekonomskakri<strong>za</strong> opravdava odlaganje primjenemjera protiv klimatskih promjenadok se stabilnost privrede ponovo neuspostavi“, rekao je na konferenciji <strong>za</strong>štampu u Londonu.Paket mjera Evropske komisije <strong>za</strong> klimatskepromene i energetiku, koji jejavnosti predstavljen u januaru i nazvan“20/20/20 do 2020“, ima <strong>za</strong> cilj daUnija do 2020. godine smanji emisijuugljendioksida (CO 2) <strong>za</strong> 20 % u odnosuna nivo iz 1990, da se energetska efikasnostpoveća <strong>za</strong> 20 % i da se 20 %struje dobija iz obnovljivih izvora energije,podsjeća Rojters.Plan takoðer predviða povećanje brojadozvola <strong>za</strong> emisiju CO 2koje će industrijaod 2013. moći da kupuje na aukcijama,ali uz prijedlog da elektrane svepotrebne dozvole kupuju na aukcijama.Italijanski premijer Silvio Berluskonije šokirao druge lidere članica EU nasamitu prošlog mjeseca time što jeneočekivano <strong>za</strong>prijetio da će uložiti vetona plan u slučaju dase ne naðe rešenje<strong>za</strong> <strong>za</strong>brinutost povodomnjegovoguticaja na italijanskuindustriju.Poljska i još šestnovih članica Unijese takoðer protiveplanu, uz objašnjenjeda je njegova primjenapreviše skupa<strong>za</strong> njihove privrede.Britanija se oštroprotivi prijedlozimada paket mjera budeodgoðen ili ublažen,istakao je O’Brajan.“Vjerujemo da je kupovinadozvola <strong>za</strong> emisiju CO 2na aukcijamabolja nego besplatna podjela, <strong>za</strong>tošto u većoj mjeri podstiče na smanjenjeemisije i dovodi do smanjenja ogromnihprofita kompanija. Želimo da se do 2013.sve dozvole prodaju na aukcijama“.Izvor: www.capital.ba4BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17


Maratonski samit UN-a oklimatskim promjenama01. decembar 2008., Poznanj, Poljska 19. decembar 2008.Svjetska meteorološka organi<strong>za</strong>cija:Trend ubr<strong>za</strong>nog <strong>za</strong>grijavanjaU poljskom gradu Poznanju održan je12-dnevni samit UN-a o klimatskimpromjenama na kome su se okupile delegacijeiz 190 zemalja.Na Konferenciji su učestvovale i brojnemeðunarodne institucije, ekološke i nevladineorgani<strong>za</strong>cije, kao i predstavnicinauke i biznisa. Glavni cilj je da se prekosmanjenja emisije <strong>za</strong>gaðivača iznaðe receptkako da se <strong>za</strong>ustavi globalno <strong>za</strong>grijavanje.Samit je otvorio poljski premijerDonald Tusk, koji je tom prilikom rekaoda svjetska financijska kri<strong>za</strong> ne smijebiti izgovor da se dignu ruke od <strong>za</strong>štiteživotne sredine i borbe protiv ubr<strong>za</strong>njaklimatskih promjena.Skoro 10.000 učesnika 14. konferencijeUN o klimatskim promjenama do 12.decembra pokušat će da se dogovori<strong>za</strong> koliko sve države svijeta treba dasmanje emisiju ugljen-dioksida od 2012.kada prestaje da obavezuje Protokol izKyota. Taj dogovor, prema preporukamaprethodnog samita na Baliju, trebao bida bude potpisan krajem 2009. na konferencijiu Kopenhagenu, kako bi zemlječlanice UN stigle da ga ratifikuju dokvaži Protokol iz Kyota.Svjetska meteorološka organi<strong>za</strong>cija izvijestilaje da je 2008. godina bila desetanajtoplija godina u povijesti. U izvještajuove organi<strong>za</strong>cije navodi se da je u ovojgodini <strong>za</strong>bilježena druga najniža razinaleda na Arktiku.Svjetska meteorološka organi<strong>za</strong>cijanavodi da su sve najtoplije godine<strong>za</strong>bilježene u posljednjih 12 godina. Dakle,<strong>za</strong>ključila je ova institucija, trend <strong>za</strong>grijavanjase nastavlja.U izvještaju Svjetske meteorološke organi<strong>za</strong>cijestoji da je neuobičajeno toplobilo u mnogim dijelovima Evrope te dasu skandinavske zemlje imale najtoplijuzimu ikad <strong>za</strong>bilježenu. Navodi se i daje količina ledenog pokrova Arktičkogokeana pala na drugi po redu najnižinivo od satelitskih mjerenja 1979. godine.Gotovo jedna četvrtina masivnogdrevnog ledenog pojasa na otoku Ellesmere- stoji u izvještaju – nestala je. Topotcrtava brzinu kojom se klimatskepromjene odvijaju na Antarktiku. Glavnitajnik Svjetske meteorološke organi<strong>za</strong>cijeMichel Jarraud kaže da su ekstremniklimatski uvjeti, uključujući razornepoplave, velike suše, snježne oluje, tetoplinske i ledene udare, bili <strong>za</strong>bilježeniu mnogim dijelovima svijeta:“Ako već moram izdvojiti jedan ekstremniklimatski dogaðaj u 2008. mislim daje to ciklon Nargis koji je pogodio Mianmari usmrtio gotovo 80 hiljada ljudi…itako pred nas postavio veliki humanitarnii<strong>za</strong>zov. I ovogodišnja sezona uraganabila je neuobičajena, prouzročivši šteturasprostranjenu po Karibima, CentralnojAmerici i Sjedinjenim Državama“.Prvi put otkad se bilježe ovakve promjenei katastrofe, kaže Jarraud, šestu<strong>za</strong>stopnih tropskih ciklona dogodilo sena području SAD-a. Tri ra<strong>za</strong>rajuće cikloneudarile su Kubu, a Haiti je pogodilonekoliko u<strong>za</strong>stopnih ciklona uslijed kojihje poginulo preko 500 ljudi. Monsunskasezona u Južnoj Aziji ove godine ocjenjujese vrlo snažnom. U monsunima jeizgubljeno preko dvije hiljade života, abez domova ostalo je preko deset miliona.Dalje se navodi da je dugotrajnasuša vladala u jugoistočnoj Australiji – uViktoriji to je bila deveta najsušnija godinau povijesti.Meðutim, direktor Odjela <strong>za</strong> upravljanjepodacima pri Svjetskoj meteorološkojorgani<strong>za</strong>ciji Omar Baddour kaže dasupsaharska Afrika ove godine nije bilaizložena suši:“Ono što primjećujemo već drugu godinusu velike poplave na području supsaharskeAfrike. Bilo je neobično štoove godine nismo morali izvještavati ovelikim sušama u tom dijelu afričkogkontinenta. To znači dvije stvari. Jednaje da su to dobre vijest <strong>za</strong> farmere, adruga što su obilne kiše prouzročile iposljedice humanitarne prirode“.Supsaharska Afrika, uključujući Zapadnui Istočnu Afriku, kaže se u izvještaju,pogođena je obilnim kišama koje suprouzročile najveću ikada <strong>za</strong>bilježenupoplavu u Zimbabweu, te pogodile višeod 300 hiljada ljudi u Zapadnoj Africi tokomsezone monsuna. (Izvor: Fena)BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 175


Šta možemo učiniti da <strong>za</strong>ustavimo globalno <strong>za</strong>grijavanje?Što više ljudi promijeni svoje ponašanje, to su veće šanse u spašavanju planeta! Globalno <strong>za</strong>grijavanjeozbiljan je problem i <strong>za</strong>htijeva reakciju bez odgaðanja. Ne moramo čekati da Vladeto riješe: svatko od nas može znatno pridonijeti poboljšanju stanja odgovornim načinomživota, počevši s promjenom jednostavnih, svakodnevnih navika. To je jedini razuman načinspašavanja planeta, prije nego bude prekasno. Ovo je popis svega što možete učiniti u borbiprotiv globalnog <strong>za</strong>grijavanja: nešto ne <strong>za</strong>htijeva nikakav trošak, a nešto će vam omogućitidugoročnu i znatnu uštedu nakon neznatnog ulaganja! Zamijenite obične žarulještedljivima (CFL)Kompaktno fluorescentno svjetlo (CFL)koristi 60 posto manje energije od žaruljasa žarnom niti. Ovom jednostavnompromjenom smanjit ćete emisiju ugljičnogdioksida <strong>za</strong> 140 kg godišnje. Postavite programirane termostateAutomatski će smanjiti grijanje ili hlađenjenoću i ponovno ga pojačati ujutro. Moguvam omogućiti znatno smanjenje iznosaračuna <strong>za</strong> potrošnju energije. Održavajte dva stepena nižu temperaturuzimi, a klima-uređajima hladiteprostorije <strong>za</strong> dva stepena višeGotovo polovina energije koju koristimo udomaćinstvu troši se na grijanje i hlađenje.Ovom jednostavnom promjenom možetesmanjiti emisiju ugljičnog dioksida <strong>za</strong> 900kg godišnje. Čistite ili redovito <strong>za</strong>mjenjujte filtereu svojim napama i klima-uređajimaČišćenjem prljavog filtera možete smanjitiemisiju ugljičnog dioksida <strong>za</strong> 150 kggodišnje. Kad nabavljate nove kućanske aparate,i<strong>za</strong>berite one koji štede energijuPotražite etiketu Energy Star na novimkućanskim aparatima i odaberitenajučinkovitije modele. Ne ostavljajte uređaje na poziciji‘standby’Koristite tipke <strong>za</strong> uključivanje iliisključivanje na samome aparatu. Televizorkoji je uključen tri sata na dan, kolikou prosjeku Evropljani dnevno gledaju televizijskiprogram, a preostalo vrijeme nalazise u poziciji ‘standby’, potroši 40 postoenergije u toj poziciji. Obložite bojlere toplinskom izolacijomOvom jednostavnom radnjom smanjitćete emisiju ugljičnog dioksida <strong>za</strong> 450 kggodišnje. Postavite li regulator topline nanajviše 50°C, možete je smanjiti <strong>za</strong> dodatnih240 kg godišnje. Pomaknite frižider i <strong>za</strong>mrzivačNerijetko su frižideri postavljeni tik uzšporet ili bojler i <strong>za</strong>to troše više energije.Primjerice, ako se nalaze u podrumskojprostoriji čija je temperatura 30-35ºC,trošit će gotovo dvostruku količinu energijei prouzročiti emisiju dodatnih 160kg ugljičnog dioksida godišnje <strong>za</strong> frižider,odnosno 320 kg <strong>za</strong> <strong>za</strong>mrzivač. Redovito odleđujte starefrižidere i <strong>za</strong>mrzivačeJoš ih je bolje <strong>za</strong>mijeniti novijim modelimakoji imaju ugrađeno automatsko odmr<strong>za</strong>vanjei općenito troše do dvostruko manjeenergije od svojih prethodnika. Ne dopustite da vam toplinanepotrebno izlazi iz domaKad prozračujete svoje stambene prostorije,otvorite prozore samo na nekolikominuta. Ostavite li otvoren samojedan mali prozor čitavog dana, energijapotrebna da nadoknadi gubitak topline tokomšest hladnih mjeseci (kada je vanjskatemperatura 10ºC ili manja) rezultirat ćeemisijom od gotovo jedne tone ugljičnogdioksida. Zamijenite stara jednostrukastakla na prozorima dvostrukimaZa to će ipak biti potrebno određeno ulaganje,ali će to prepoloviti energiju kojase gubi kroz prozore i dugoročno će seisplatiti. Kupite li najbolji proizvod koji senudi na tržištu (prozori s drvenim okviromi dvostrukim ‘low-e’ staklom koje čuvatoplinu, punjenim argonom), uštedjet ćeteviše od 70 posto energije koja se trenutnonepotrebno gubi. Uvijek poklopite lonce dok kuhateNa taj način uštedjet ćete puno energijepotrebne da bi se skuhalo jelo. Još je boljekuhati u posudama pod pritiskom ili naparu - takvo posuđe može uštedjeti oko70 posto energije! Koristite stroj <strong>za</strong> pranje veša iliposuđa samo kada je punAko ga baš morate upotrijebiti dok je jošpolupra<strong>za</strong>n, tada namjestite program <strong>za</strong>pranje polupraznog stroja ili štedljivi program.Današnja sredstva <strong>za</strong> pranje su takoučinkovita da se veš i posuđe može opratii na niskim temperaturama. Tuširajte se umjesto da se kupateTuširanjem se troši četiri puta manje energijenego kupanjem. Da biste uštedjeli jošviše energije, izbjegavajte tuširanje jakimmlazom i koristite tuš s manjim protokomvode. Nastojte koristiti što manje vrućevodeZagrijavanje vode troši puno energije.Možete uštedjeti vruću vodu koristeći tuš smanjim protokom vode (smanjenje emisijeugljičnog dioksida <strong>za</strong> 160 kg godišnje)i pranjem odjeće u hladnoj ili toploj vodi(smanjenje emisije ugljičnog dioksida <strong>za</strong>230 kg godišnje) umjesto u vrućoj. Koristite štrik <strong>za</strong> sušenje vešaumjesto stroja <strong>za</strong> sušenje kad god jeto mogućeMožete smanjiti emisiju ugljičnog dioksida<strong>za</strong> 320 kg godišnje ako sušite svoj veš nazraku šest mjeseci svake godine.6BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17


Izolirajte zidove i stropove u kućiAko na odgovarajući način izolirate svojezidove i stropove, vaš račun <strong>za</strong> grijanjemože biti 25 posto niži, a možete smanjitiemisiju ugljičnog dioksida <strong>za</strong> 910 kggodišnje. Brtvljenjem pukotina i stavljanjemtraka <strong>za</strong> toplinsku izolaciju možetesmanjiti emisiju ugljičnog dioksida <strong>za</strong> još770 kg godišnje. Reciklirajte otpad u domaćinstvuMožete smanjiti emisiju ugljičnog dioksida<strong>za</strong> 1100 kg godišnje recikliranjem polovineotpada koje vaše domaćinstvo proizvede. Reciklirajte organski otpadOko tri posto emisije stakleničkih <strong>gas</strong>ovaotpušta se uslijed raspadanja biorazgradivogotpada. Recikliranjem organskog otpada,ili njegovim kompostiranjem akoimate vrt, možete pomoći u uklanjanjuovog problema! Samo se pobrinite da gapravilno kompostirate da bi se raspao sdovoljno kisika, jer će inače vaše kompostiranjeprouzročiti emisiju metana ineugodan miris. Kupujte inteligentnoJedna boca od 1,5 l <strong>za</strong>htijeva manje energijei proizvodi manje otpada nego triboce od 0,5 l. Kupujte reciklirane papirnateproizvode: <strong>za</strong> proizvodnju recikliranogpapira potrebno je 70 do 90 postomanje energije, a na taj se način sprečavai uništenje šuma širom svijeta. Odaberite proizvode s maloambalaže i iznova punite postojećuambalažu kad god je to mogućeTako ćete smanjiti proizvodnju otpada iupotrebu energije! Koristite istu kesu <strong>za</strong> kupovinuviše putaPri kupovini ćete uštedjeti energiju ismanjiti proizvodnju otpada koristeći kesu<strong>za</strong> višekratnu upotrebu umjesto da u svakojtrgovini uzmete jednokratnu kesu. Otpadne samo što otpušta ugljični dioksidi metan u atmosferu već <strong>za</strong>gađuje zrak,vodu i tlo. Smanjite proizvodnju otpadaVećina proizvoda koje kupujemo na ovajili onaj način uzrokuje emisiju stakleničkih<strong>gas</strong>ova, npr. tokom proizvodnje ili distribucije. Posadite stabloSamo jedno drvce apsorbirat će tonuugljičnog dioksida tokom svog životnogvijeka. Sjena koju baca na kuću možeumanjiti vaš račun <strong>za</strong> rashlađivanje od 10do 15 posto. Odaberite ekološke izvore energijeU mnogim područjima možete se prebacitina energiju koju proizvode čisti, obnovljiviizvori, kao što su vjetar i sunce. Kupujte voće i povrće od lokalnihproizvođačaZa prijevoz hrane od proizvođača do vašihtanjura troše se goleme količine goriva.Kupujući u susjedstvu uštedjet ćete gorivoi poduprijeti razvoj i podići standardlokalne <strong>za</strong>jednice. Zamrznute namirnice <strong>za</strong>mijenitesvježimaZa proizvodnju <strong>za</strong>mrznutih proizvodapotrebno je deset puta više energije. Kupujte organsku hranu kad godje mogućeOrgansko tlo <strong>za</strong>država i pohranjuje ugljičnidioksid u puno većoj mjeri nego tlo naklasičnim farmama. Da sav svoj kukuruzi soju uzgojimo organski, iz atmosferebismo uklonili 250 milijardi tona ugljičnogdioksida! Jedite manje mesaMetan je drugi po važnosti staklenički <strong>gas</strong>,a krave su jedan od najvećih proizvođačametana. Zbog svoje prehrane travamai više želudaca one proizvode metan iispuštaju ga svaki put kad izdahnu. Smanjite broj prevezenih kilometarahodanjem, vožnjom bicikla,vožnjom automobilima na smjenu ilikorištenjem sredstava javnog prijevo<strong>za</strong>kad god je to mogućeAko izbjegnete samo 26 km vožnje automobilomsvake sedmice, smanjit ćeteemisiju ugljičnog dioksida <strong>za</strong> 230 kggodišnje! Dogovorite sa svojim kolegamai prijateljima vožnju automobila nasmjenuAko se samo dva dana u sedmici povezetes nekim ili se netko poveze s vama, smanjitćete emisiju ugljičnog dioksida <strong>za</strong> 730kg godišnje. Održavajte svoje vozilo uispravnom stanjuRedovito održavanje omogućuje učinkovitupotrošnju goriva i smanjuje emisijestakleničkih <strong>gas</strong>ova. Ako samo jedan postovlasnika automobila na odgovarajućinačin održava svoja vozila, u atmosferu seispušta gotovo 450 miliona tona ugljičnogdioksida manje. Vozite pažljivo i ne trošitenepotrebno gorivoPrilagođavanjem svog stila vožnje možetesmanjiti emisiju ugljičnog dioksida. Voziteodgovarajućom brzinom, ne pritišćitepretjerano <strong>gas</strong>, kočite motorom umjestokočnicama kad god je to moguće i isključitemotor ako vozilo stoji na mjestu više odjedne minute. Prilagođavanjem svog stilavožnje možete uštedjeti i na gorivu i naodržavanju automobila. Jednom sedmično provjerite pritisaku gumama svog vozilaOdgovarajući pritisak u gumama može vamomogućiti da se s istom količinom gorivavozite duže više od tri posto. Budući dasvake četiri ušteđene litre benzina smanjujuemisiju ugljičnog dioksida <strong>za</strong> devetkilograma, svako povećanje učinkovitostipotrošnje goriva značajno je! Kad dođe vrijeme <strong>za</strong> novi automobil,odaberite onaj s manjompotrošnjom gorivaSvake godine možete smanjiti emisijuugljičnog dioksida <strong>za</strong> 1360 kg ako vaš noviautomobil može prijeći samo pet kilometaraviše s četiri litre benzina nego onajkoji trenutno vozite. Hibridnim automobilommožete prijeći i do 97 km s četiri litre! Potaknute svoju školu ili poduzećena smanjenje emisija stakleničkih<strong>gas</strong>ovaSvoj pozitivni utjecaj na globalno <strong>za</strong>grijavanjemožete proširiti daleko izvan svogdoma tako da aktivno potičete druge napoduzimanje sličnih radnji. Štitite i čuvajte šume širom svijetaŠume igraju ključnu ulogu u globalnom<strong>za</strong>grijavanju: one apsorbiraju ugljični dioksidiz zraka.Preuzeto sa: www.elektronickeknjige.comBILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 177


Ne<strong>za</strong>ustavljiv pad cijena nafte, šta se dešava na tržištu?“OPEC, proizvođač više od 40 % svjetske nafte reducirat će proizvodnjuna svom sljedećem sastanku u Alžiru. Tržište je previše snabdjeveno,a to je razlog <strong>za</strong> <strong>za</strong>brinutost”, izjavio je tajnik grupe general Abdalla el-Badri. Sve zemlje OPEC-a složne su da je re<strong>za</strong>nje proizvodnje nužnost.Nafta je izgubila dvije trećine u cijeni uodnosu na rekordnih 147 dolara <strong>za</strong> bareldostignut u julu ove godine. Cijena je palagotovo 20 % u novembru i 32 % u oktobru,što su najveći mjesečni padovi ikad,uprkos smanjenju produkcije OPEC-a odoko dva miliona barela dnevno. Ukolikobi investitorima uspjela špekulacija <strong>za</strong>tako veliki pad cijena nafte, analitičariupozoravaju da bi to značilo propadanjestrategije Organi<strong>za</strong>cije zemalja izvoznicanafte (OPEC) koja nastoji da spriječi padcijena nafte i time stabilizuje tržište timenergentom.Nafta je, samo <strong>za</strong> nekoliko dana pojeftinila<strong>za</strong> 8 %, a ugalj, koji više-manjekopira cijene tečnog crnog zlata, čak <strong>za</strong>16 %. Slična je situacija i sa cijenamaprirodnog <strong>gas</strong>a.Stalni predstavnik Irana u OPEC-u MohamadAli Hatibi je izjavio da će njegovazemlja predložiti da se smanji eksploatacijanafte do 1,5 miliona bareladnevno. OPEC je na posljednjem sastankuu Beču dogovorio smanjenjeproizvodnje od 1. novembra <strong>za</strong> 1,5 milionabarela dnevno pošto su cijene togenergenta više nego prepolovljene uodnosu na julski rekordni nivo.Hatibi smatra da će taj predlog o dodatnomsmanjenju dnevne proizvodnje, kojiće članica OPEC razmatrati na sljedećemsastanku polovinom decembra, vratitisvjetske cijene nafte u raspon od najnižihmogućih 70 pa do 100 dolara <strong>za</strong> barel.Ministri OPEC-a moraju da procjene ukojoj su mjeri države članice realiziraleprethodne odluke o smanjenju kvote,prije nego što odluče koju mjeru da preduzmuda bi stabilizirali cijenu sirovenafte, istakao je Šokri Ganem, predsjednikuprave libijske naftne kompanije“Nešenel Oil Korporejšn”.“Moramo da istražimo mogućnosti <strong>za</strong>stabiliziranje tržišta. Čitavo financijskotržište je u haosu tako da bi cijena naftemogla dodatno da padne, ali se nadamoda će se uskoro oporaviti”, rekao jeGanem.Na sastanku u Kairu 29. novembra OPECje upozorio da će potražnja <strong>za</strong> naftombiti i niža nego što se očekivalo prijemjesec dana zbog globalne gospodarskekrize. Svjetsko ekonomsko usporavanje,koje gura sve veći broj zemalja urecesiju, dovelo je do oštrog smanjenjapotražnje <strong>za</strong> naftom. Cijena nafte nasvjetskom tržištu danas je pala <strong>za</strong> višeod dva dolara ispod iznosa od 52 dolarapo barelu nakon odluke Organi<strong>za</strong>cijeproizvoðača i izvoznika nafte (OPEC) daodluku o smanjenju dnevne kvote odloži<strong>za</strong> sastanak <strong>za</strong> sredinu decembra.U New Yorku cijena svjetske sirove naftemanja je <strong>za</strong> 2,53 dolara i sada je 51,90dolara po barelu.U Londonu cijena sirove nafte “brent” izSjevernog mora pala je <strong>za</strong> 2,62 dolara iiznosi 50,87 dolara po barelu.Generalni sekretar OPEC-a Abdulahal Basri rekao je ranije da velike <strong>za</strong>lihenafte kod Organi<strong>za</strong>cije <strong>za</strong> ekonomskusaradnju i razvoj (OECD) pokazuju da jetržište pre<strong>za</strong>sićeno naftom i da će naftnikartel, najvjerovatnije na sastanku uAlžiru smanjiti dnevnu kvotu proizvodnje.Prema posljednjim podacima Meðunarodneagencije <strong>za</strong> energetiku (IEA) industrijske<strong>za</strong>lihe kod OECD-a u oktobrusu porasle <strong>za</strong> oko 51 milion barela na2,7 milijardi barela. Tokom proteklogmjeseca <strong>za</strong>lihe su takoðer uvećane <strong>za</strong>predviđenu potražnju dovoljnu u narednih56 dana, i to su podaci pomoćukojih OPEC procjenjuje da li je tržištepre<strong>za</strong>sićeno.OPEC je održao neformalni sastanak29. novembra u Kairu ali je odluka osmanjenju dnevne kvote proizvodnjeodložena <strong>za</strong> sljedeći samit u Alžiru 17.decembra. Većina članova naftnogkartela, uključujući Saudijsku Arabiju,smatra da je dnevnu kvotu proizvodnjepotrebno smanjiti <strong>za</strong> milion i po barelanafte po kojoj bi cijena barela trebalabiti 75 američkih dolara.Meðutim, da bi se to desilo Rijad želi davidi dokaze da sve članice ispunjavaju diodogovora o dnevnoj kvoti. Dugoročno,OPEC se nada da će se cijena barela naftekretati u rasponu izmeðu 70 i 90 USD.“Ukoliko bi cijene dugoročno padale sveniže ubijeđeni smo da bi se svjetska naftnaindustrija suočila s poteškoćama” -izjavio je Hatibi. (Tanjug)Potrošači su ove godine pogođenitri putaAdnan ImširovićRegionalni menadžer Petraco OilCompany <strong>za</strong> Singapur1. Visokim cijenama derivata (nafte),što je smanjilo potrošnju;2. Krizom cijena nekretnina (posebno‘subprime’) u SAD-u, ali i u mnogimdrugim zemljama (Velika Britanija,Španija, Irska, Australija i druge),što je smanjilo kupovnu moćpotrošača u ovim zemljama;3. Financijskom krizom.Rezultat je nagli pad potražnje, posebnou SAD i razvijenim zemljama. Posljednjestatistike IEA (Meðunarodneagencije <strong>za</strong> energetiku) izvještavaju opadu svjetske potražnje od preko milionbarela dnevno, i to je prvi veliki pad od1980-ih.8BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17


Izvan zemalja OECD-a, rast je još uvijekveliki, preko 1,5 miliona barela dnevno.(Očigledno, trkaći konji u Dubaiju jošuvijek jedu uvezenu travu iz Kentackya(SAD) i uživaju luksuz u klimatiziranimštalama). U zemljama OECD-a, pad jeogromnih 6 % ili gotovo 2,7 milionabarela dnevno. Meðutim, ni zemlje urazvoju, motori rasta svjetske ekonomijenisu izbjegle ovu krizu. Kineska potražnjau septembru ove godine je opet pala,ovaj put <strong>za</strong> 2,7 % u odnosu na isti mjesecprošle godine. Posebno šokantan jekineski pad uvo<strong>za</strong> derivata u septembruod gotovo 25 %. U isto vrijeme, baremkratkoročno, zemlje organi<strong>za</strong>cije OPECasu nastavile visoku proizvodnju i izvoznafte. Dakle, uveliko smanjena potražnjauz nepromijenjenu ponudu znači samojedno - nagli pad cijena. Tržišta, takoðer,anticipiraju promjenu u balansu izmeðuponude i potražnje. I pored dogovorazemalja OPEC-a u oktobru ove godineda smanje proizvodnju <strong>za</strong> 1,5 milionabarela dnevno, tržišta nafte anticipirajuduboku i produženu ekonomskurecesiju. Odličan indikator očekivanjaekonomske aktivnosti su berze dionica.Baš <strong>za</strong>to, posebno u posljednje vrijeme,postoji odlična korelacija izmeðu indeksacijena na ber<strong>za</strong>ma i cijena nafte.Barem kratkoročno, <strong>za</strong> predviđanja u cijeninafte, pratite svjetske berze.Izvor: InfokomRusija će sarađivati sa OPEC-om na smanjenju kvote27. novembar 2008., Moskva, RusijaRuski ministar energetike SergejSmatko je izjavio da bi njegova zemljamogla da se pridruži Organi<strong>za</strong>cijizemalja izvoznica nafte (OPEC) usmanjenju proizvodnje te sirovine, ucilju sprečavanja daljeg pada njene cijene.Smatko je u Nju Delhiju rekaoda će Rusija saraðivati sa OPEC-omda bi odbranila svoje interese. ”Nemožemo isključiti smanjenje proizvodnje.U OPEC-u se aktivno raspravlja omjerama <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu tržišta nafte i <strong>za</strong>smanjenje proizvodnje”, prenjele sunjegove riječi svjetske agencije.Za sunovrat cijena nafte Smatko jeokrivio recesiju u velikim svjetskimprivredama i špekulacije na naftnomtržištu. ”Trenutne cijene nafte nisu uznačajnoj mjeri određene tradicionalnimparametrima ponude i tražnje,već su pod uticajem svjetske finansijskekrize i špekulacija”, rekao je ruskiministar.I pored toga što je OPEC, koji broji13 članica - Saharan Blend (Algeria),Girassol (Angola), Oriente (Ecuador),Minas (Indonesia), Iran Heavy (IslamicRepublic of Iran), Basra Light (Iraq),Kuwait Export (Kuwait), Es Sider (Libya),Bonny Light (Nigeria), Qatar Marine(Qatar), Arab Light (Saudi Arabia),Murban (UAE) and BCF 17 (Venezuela)- u oktobru smanjio dnevnu proizvodnukvotu <strong>za</strong> 1,5 miliona barela, cijenasirove nafte je dodatno pala na oko 50dolara <strong>za</strong> barel, što je samo trećinarekordne cijene iz jula od 147,27 dolara.Smatko je upozorio da će 2009. bititeška godina <strong>za</strong> tržište nafte. ”Teškoje reći koliko će ova situacija trajati.Sljedeća godina će biti teška zbog lošihizgleda i recesije na naftnom tržištu”,rekao je on, ocijenivši da će ”u narednihnekoliko godina doći do značajnogpojeftinjenja nafte”.Grafikoni cijena nafteBILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 179


Nafta iz <strong>BiH</strong> na analizi uEngleskoj i KanadiTuzla (Bosna i Hercegovina)Veliki interes <strong>za</strong> istraživanje nafte u <strong>BiH</strong>30.10.2008. | Sarajevo (Bosna i Hercegovina)Galopirajući rast cijena nafte i naftnihderivata koji se desio u junu i julu ovegodine potaknuo je sarajevsku kompanijuEnergoinvest, kao jedinog prijeratnogslužbenog istraživača naftnih polja u <strong>BiH</strong>,da stari naftni projekat, koji je odraðivala<strong>za</strong>jedno s Amerikancima, opet pokušareaktivirati. Prof. dr. Abdulah BAŠIĆ,dekan Rudarsko-graðevinsko-geološkogfakulteta u Tuzli tvrdi da bi prvi barelinafte iz <strong>BiH</strong> mogli biti izvučeni <strong>za</strong> 15-akgodina, ako ne i prije, ukoliko domaćevlasti budu imale sluha <strong>za</strong> projekt okojem “maštaju strani naftni divovi”.I<strong>za</strong>slanici kompanije Shell iz Engleske ikanadska korporacija Seedrock CapitalPartners Inc. su uzeli uzorke nafte naispitivanje, a vratit će se u Tuzlu sa kompletnimelaboratom <strong>za</strong> istraživanje naftnihpotencijala sjeveroistočne Bosne.Oni su spremni <strong>za</strong> početak uložiti 40milijuna eura u istraživanje ležišta nafteu sjeveroistočnoj Bosni te s radom<strong>za</strong>početi početkom naredne godine.Interes <strong>za</strong> istraživanje nafte iska<strong>za</strong>o jei malezijski biznismen Joseph Vijay Kumar,koji je u <strong>BiH</strong> osnovao kompanijuTara-Drina, ali i tvrtke iz SAD-a.Ono što je od suradnje sa Englezima iKanaðanima najizvjesnije, kaže profesorBašić, je da će kad naredni putdoðu, u Tuzlu donijeti odreðenu literaturui simulacijski softver <strong>za</strong> potrebegeološkog odsjeka Rudarsko - graðevinsko- geološkog fakulteta.Energoinvest d.d. Sarajevo je putempisma namjere objavio javni poziv <strong>za</strong>izražavanje interesa <strong>za</strong> istraživanje naftei plina na području Federacije Bosnei HercegovinePozvana su sva <strong>za</strong>interesirana pravnalica da pismenim putem izraze interesovanjei namjeru <strong>za</strong> učestvovanjeu istraživanju nafte i plina na područjuFederacije Bosne i Hercegovine kaopartner Energoinvestu koji je <strong>za</strong> oveaktivnosti ovlašten rješenjem Federalnogministarstva energije, rudarstvai industrije. Energoinvest je ovlaštenna period od 10 godina <strong>za</strong> istraživanjenafte i plina na 5 potencijalnih istražnihpolja koja su locirana u:A. Sedimentima Panonskog bazena:• Orašje,• Odžak,• Tuzlanski bazenB. Sedimentima neogenskog bazen• Sarajevsko-zenički bazenC. Sedimentima karbonatne platformeDinarida• Glamoč-Livno-Mostar-Stolac-NeumInteres <strong>za</strong> istraživanje nafte i plinasu mogle izraziti kompanije koje seuspješno bave istraživanjem nafte iplina i Investicione kompanije koje seuspješno bave ulaganjem u istraživanjei preradu nafte, plina i drugih mineralnihsirovina.Na Energoinvestov meðunarodni javnipoziv <strong>za</strong> izražavanje interesa <strong>za</strong>istraživanje nafte i plina na područjuFederacije <strong>BiH</strong> stiglo je pet ponuda. Ponudesu pristigle od kompanija TransglobalPetroleumiz Hustona (Texas, SAD),Longwiew Capital Partners (Kanada),Delta Hydrocarbons (Nizozemska), MOLi INA. Prema informacijama iz Energoinvesta,najdalje je odmakla kanadskatvrtka Longwiew Capital Partners,koja je poslala i višečlano i<strong>za</strong>slanstvou Sarajevo. Kanaðani su u <strong>za</strong>vršetakistraživanja nafte spremni uložiti oko100 milijuna američkih dolara, gotovojednako kao i ostali <strong>za</strong>interesirani čije seponude kreću od od 80 do 100 milijunadolara po jednoj istražnoj regiji (Tuzlanska,sarajevsko-zenička i dinarska).Ponuda Transglobal Petroleumanudi istraživanja na području Tuzle isjeveroistočne <strong>BiH</strong> vrijedna 80 milijunadolara i dodatnih 95 milijuna <strong>za</strong>istraživanja u regiji Dinarida (Hercegovina).Teksašani nude i izgradnjurafinerije u <strong>BiH</strong> vrijedne 600 milijunaameričkih dolara kapaciteta 50 000barela nafte dnevno.Izvor: www.energoinvest.com10BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17


Vijesti iz svijetaGazprom prekinuo isporuku <strong>gas</strong>a UkrajiniMoskva, 01. januar 2009.Neregulisano pitanje ukrajinskog duga od 2,4 milijarde dolarakompaniji Gazprom rezultiralo je prekidom isporuke prirodnog<strong>gas</strong>a Ukrajini od 01. januara 2009.Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev traži da dug bude vraćenna svaki način koji je u skladu sa <strong>za</strong>konom. “S ukrajinskim dugomtreba konačno raskrstiti i povratiti ga ili dobrovoljno, iliprinudno”, izjavio je on.S druge strane, Ukrajina ne priznaje taj dug. Zamjenik direktora“Naftoga<strong>za</strong> Ukrajini” Vladimir Trikolič kaže da dug njegovekompanije pred posredničkom firmom RosUkrEnergo, koja je50 % u vlasništvu Gazproma, <strong>za</strong> isporučeni <strong>gas</strong> u ovoj godiniiznosi “svega 1,26 do 1,27 milijardi dolara”, dok pred Gazpromomnema dugovanja.‘Gazprom’ je prekinuo isporuku <strong>gas</strong>a Ukrajini, no priopćio jeda se snabdijevanje Evrope prirodnim <strong>gas</strong>om nastavlja normalno.Međunarodna agencija <strong>za</strong> energetiku (IEA) i Evropskaunija pozvali su Rusiju i Ukrajinu da riješe <strong>gas</strong>ni spor. IEAkoja djeluje kao savjetnik <strong>za</strong> energetsku politiku <strong>za</strong> 28 zemaljačlanica ponovila je svoj poziv na veću transparentnostu evropskom tranzitu i prodaji <strong>gas</strong>a. Rusija je priopćila da jepovećala isporuku <strong>gas</strong>a potrošačima u EU nakon što je prekinuladovod <strong>gas</strong>a Ukrajini. U Gazpromu tvrde da se <strong>za</strong>lažu <strong>za</strong>nastavak pregovora o novom ugovoru <strong>za</strong> <strong>gas</strong>.Evropa ovisi o ruskom <strong>gas</strong>u jer se on uglavnom isporučujepreko Ukrajine. (Izvor: Hina)MOL dobio godišnju nagradu <strong>za</strong> maloprodaju i preradu u New York-uPlatts, vodeći globalni servis <strong>za</strong> pružanje informacija dodijelioje MOL-u nagradu <strong>za</strong> maloprodaju i preradu. Nagrada jedodijeljena na desetogodišnjoj ceremoniji dodjele Platts GlobalEnergy nagrada održanoj 3. decembra u New Yorku.Platts nagrada potvrðuje dostignuća energetskih kompanija usvijetu u sedam operativnih sfera u 16 kategorija. Bazirano naocjeni internacionalnog žirija, MOL je i<strong>za</strong>bran kao pobjednikmeðu pet nominovanih kompanija.“Zahvaljujući moderni<strong>za</strong>ciji rafinerija i nedavnim projektimapoboljšanja produktivnosti te našoj jedinstvenoj filozofiji lancasnabdijevanja, MOL upravlja ne samo dvjema najuspješnijimrafinerijama već obezbjeðuje poboljšanja u kvalitetu iekološkim inovacijama” – rekao je Gyorgy Mosonyi, izvršnidirektor MOL Grupe. “Naš operativni kvalitet, inovacioni programii svakodnevno uvažavanje principa održivog razvoja doprinijelisu da Platts nagradi MOL” – dodao je Mosonyi.Platts, dio ‘McGraw-Hill’ kompanije, vodeći je globalni informatoro energiji i metalima. Sa skoro stogodišnjom tradicijomi 14 ureda širom svijeta, Platts pruža usluge klijentima u preko150 zemalja. (Platts)BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 1711


Osnovan Forum zemalja izvoznica <strong>gas</strong>a (GECF)Zemlje koje su vodeći svjetski proizvođači i izvoznici prirodnog <strong>gas</strong>a zvanično su 23.12.2008. godinena skupu u Moskvi osnovale svoj forum i usvojile statut te organi<strong>za</strong>cije.‘U okviru meðunarodnog sporazuma,23.12.2008. je roðena organi<strong>za</strong>cija - Forumzemalja izvoznica <strong>gas</strong>a (GECF). Utvrðenisu statut, sve glavne uredbe kojeutvrðuju osnovne <strong>za</strong>datke organi<strong>za</strong>cije inačin njenog rada’, izjavio je ruski ministarenergetike Sergej Šmatko.Na Ministarskom susretu 7.Međunarodnog foruma proizvoðačaprirodnog <strong>gas</strong>a, Katar je i<strong>za</strong>bran <strong>za</strong>domaćina sljedećega 8. Ministarskogsusreta foruma, dok je prijestolnica Katara,Doha, i<strong>za</strong>brana <strong>za</strong> sjedište tajništvaforuma, prenijela je agencija Praim-Tass. Agencija navodi da su se vodećisvjetski proizvoðači prirodnog <strong>gas</strong>aokupili u ruskoj prijestolnici s ciljem dastvore organi<strong>za</strong>ciju koja bi veoma ličilana naftni kartel - Organi<strong>za</strong>ciju zemaljaizvoznica nafte (OPEC) - uprkos oštromprotivljenju vodećih <strong>za</strong>padnih zemalja.Inicijatori stvaranja ‘<strong>gas</strong>nog OPEC-a’su najveći proizvoðači prirodnog <strong>gas</strong>au Rusiji, Iranu i Kataru, koji su o tomeraspravljali i na skupu čelnih političaratriju zemalja prošlog mjeseca u Teheranu.‘Ekvatorijalna Gvineja je ušla u Forumzemalja izvoznica <strong>gas</strong>a, dok je Ka<strong>za</strong>hstandobio status stalnog posmatrača’,saopćio je Šmatko.U sastav GECF-a koji okuplja vodećeproizvođače prirodnog <strong>gas</strong>a mogle bi ućii Venecuela, Libija i Trinidad i Tobago,uprkos tome što se uz SAD i Evropskaunija oštro usprotivila osnivanju novogameđunarodnog energetskog kartela,ocjenjujući to kao prijetnju svjetskoj energetskojsigurnosti.Ruski premijer Vladimir Putin je, kakoprenosi Tanjug, upozorio na moskovskomskupu da će svjetska financijskakri<strong>za</strong> teže pogoditi meðunarodno tržišteprirodnog <strong>gas</strong>a nego berze nafte. Pojedinianalitičari strahuju da će Forum, kojije do sada funkcionirao kao neformalnagrupa, pokušati da kontroliše cijenuprirodnog <strong>gas</strong>a na svjetskom tržištu, naisti način na koji to čini Organi<strong>za</strong>cija zemaljaizvoznica nafte OPEC.Najveći dio svjetskih rezervi <strong>gas</strong>a nalazise u samo pet zemalja - Rusiji, Iranu,Kataru, Venecueli i Alžiru, a premijerRusije Vladimir Putin se odavno <strong>za</strong>laže<strong>za</strong> to da njihova neformalna saradnjapreraste u mnogo čvršći savez. Moskovskiforum je dobra prilika da se otome razgovara.Na otvaranju skupa, Putin je upozorioda će cijene prirodnog <strong>gas</strong>a ‘morati daporastu’, rekavši da se do sada neeksploatisanavelika nalazišta <strong>gas</strong>a nalazena teško pristupačnim terenima koji<strong>za</strong>htijevaju velika ulaganja da bi se <strong>gas</strong>izvukao iz zemlje i transportovao do kupaca.‘Troškovi proizvodnje u energetskomsektoru se nastavljaju dramatičnopovećavati. To znači da se era jeftinihenergenata i jeftinog <strong>gas</strong>a bliži kraju,uprkos svjetskoj finansijskoj krizi, uprkossvjetskoj ekonomskoj krizi i čak uprkospadu cijena energenata u posljednje vrijeme’,rekao je ruski premijer.Putinovo upozorenje odjeknuće dalekoizvan dvorane u kojoj je izgovoreno;meðu potrošačima ionako raste strahovanjeda je na pomolu stvaranje kartelaizvoznika - svojevrsnog ‘<strong>gas</strong>nogOPEC-a’, a potpredsednik ruske vladeIgor Sečin priznaje da sličnosti postoje:‘Naš rad je sličan djelovanju OPEC-a, alimoram da naglasim da mi ne radimonikome i<strong>za</strong> leða. Razgovaramo o <strong>za</strong>štitiinteresa zemalja proizvoðača <strong>gas</strong>a, okoordinaciji njihovog djelovanja. Dragonam je što će na sastanku u Moskvi vezeizmeðu zemalja izvoznica tog energentabiti formalizirane’, rekao je on.Kris Vifer, glavni strateg ruske konsultantskefirme Uralsib smatra da jačanjemsaradnje, zemlje izvoznice nastoje dapostignu da <strong>gas</strong> postane još značajnijiglobalni izvor energije.‘Rusija želi da, u koordinaciji sa velikimproizvođačima tog energenta, ubr<strong>za</strong>razvoj <strong>gas</strong>ne industrije. Mada su <strong>za</strong>lihe<strong>gas</strong>a na planeti značajne, njihova eksploatacija<strong>za</strong>htijeva ogromne investicije irazvoj novih tehnologija, koje bi išle ukorak sa eksploatacijom nafte’.Cilj: <strong>za</strong>obići <strong>za</strong>padne giganteDrugi razlog <strong>za</strong> okupljanje je, premariječima sagovornika BBC-ja, želja dase u poslu eksploatacije i izvo<strong>za</strong> <strong>gas</strong>a<strong>za</strong>obiđu velike <strong>za</strong>padne multinacionalnekompanije.‘Ovaj forum okuplja najveće proizvođače<strong>gas</strong>a kojima će se, uvjeren sam, priključitii članice OPEC-a. Prema ruskoj viziji, tagrupa bi trebala da udruži finansijskasredstva i da, bez učešća međunarodnihnaftnih kompanija, poput BP-ja i Eksona,razvija industriju <strong>gas</strong>a. Drugim riječima,naglasak je na nacionalnim energetskimkompanijama’, istakao je Uralsib.Ali da li je ovakvo udruživanje loša vijest<strong>za</strong> potrošače? U slučaju OPEC-a se poka<strong>za</strong>laoda kartel može da određuje cijenekoje mu odgovaraju?‘To strahovanje je, na duži rok, opravdano,ali <strong>gas</strong>ni biznis je trenutno isuvišemali i isuviše rascjepkan da bi mogao dabude efikasan kao što je to OPEC, madasu najnovija događanja poka<strong>za</strong>la da niodluka naftnog kartela da drastičnosmanji proizvodnju nije <strong>za</strong>ustavila padcijena tog energenta. Mislim da će bitipotrebno petnaest, ako ne i dvadesetgodina da eventualni <strong>gas</strong>ni karteldođe u situaciju da diktira svjetske cijene’,uvjeren je Vifer. On smatra daje udruživanje zemalja izvoznica nafte i<strong>gas</strong>a ‘gotovo savršen brak’.‘Mnogi veliki proizvodjači nafte, posebnooni iz Zaliva - izuzev Katara - nemajuznačajne <strong>za</strong>lihe <strong>gas</strong>a, ali itekako žele daulažu u druge izvore energije. S drugestrane, Rusiji, sa velikim <strong>za</strong>lihama <strong>gas</strong>au Arktiku koje, otapanjem ledenogpokrivača, postaju dostupne, potrebnisu investitori. Saudijska Arabija ulaganjemu arktička nalazišta <strong>za</strong>dovoljavapotrebe <strong>za</strong> <strong>gas</strong>om, dok Rusija dobija prijekopotrebni kapital’, objašnjava <strong>za</strong> BBCKris Vifer iz ruske konsultantske firmeUralsib.(Izvor: Fena)12BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17


Gasni aranžman Rusije i SrbijePredsjednik Srbije Boris Tadić i predsednik Rusije Dmitrij Medvedev su 24. decembra 2008.u Moskvi potpisali ugovor o prodaji Naftne industrije Srbije ruskom energetskom gigantu,kompaniji Gazprom kao i sporazume o izgradnji <strong>gas</strong>ovoda Južni tok i <strong>za</strong>vršetku skladišta<strong>gas</strong>a Banatski Dvor.Srbija i Rusija su 25. januara 2008. uMoskvi potpisale energetski sporazumkojim je predviðena prodaja 51 % kapitalaNIS-a ruskoj državnoj energetskojkompaniji Gazprom <strong>za</strong> 400 miliona eura,izgradnja magistralnog <strong>gas</strong>ovoda Južnitok kroz Srbiju i <strong>za</strong>vršetak podzemnogskladišta <strong>gas</strong>a Banatski Dvor.Pregovori o prodaji Naftne industrijeSrbije Gazpromu <strong>za</strong>vršeni su 21. decembra,a 24. decembra su predsjednikSrbije Boris Tadić i predsjednik RusijeDmitrij Medvedev u Moskvi i zvaničnopotpisali ugovor o prodaji 51 % akcijaNaftne industrije Srbije. Ruska stranapristala je na investicije od 550 milionaeura, bez dodatnog <strong>za</strong>duživanja NIS-a,uz mogućnost raskida ugovora ako takone bude. U ugovor je ušao i socijalniprogram a, kako se nezvanično saznaje,dogovoreno je i da odgovornost Srbije<strong>za</strong> eventualne ekološke štete bude 25 %od kupoprodajne cijene. Stručnjaci smatrajuda u pregovorima nisu napravljeniznačajni pomaci i da je ruska strana ostvarilasve <strong>za</strong>crtane ciljeve.Ugovorom o prodaji NIS-a previðeno jeda ruski Gazprom investira u tu kompaniju547 miliona eura.U ugovoru koji je na telefonskoj sjedniciusvojila Vlada Srbije je navedeno je daće kupac novac <strong>za</strong> ugovorene investicijeobezbijediti kreditom u iznosu od 500miliona eura, a rok trajanja kredita je 14godina.Iako obaveze Gazproma <strong>za</strong>vise od njihovetrenutne procene, ugovor se možeraskinuti ako ta kompanija ne ispuniinvesticione obaveze. U tom slučaju,Srbija bi vratila 400 miliona eura ruskojkompaniji i ponovo preuzela vlasništvonad NIS-om.Šta ugovor predviđa?viða, izmeðu ostalog, 550 miliona eurainvesticija, od čega će 490 miliona bitiuloženo u povećanje i moderni<strong>za</strong>cijuproizvodnih kapaciteta, a 60 miliona uekologiju.Bajatović je, u razgovoru sa novinarimau Ambasadi Srbije u Moskvi, rekao daće svi proizvodi NIS-a biti <strong>za</strong>snovani nastandardu euro 5, što, prema njegovimriječima, govori da proizvodi te kompanijeneće biti namijenjeni samo srpskomtržištu.‘Za obje strane je važna razvojnamogućnost da Srbija postane energetskilider na Balkanu i ukoliko bi Srbija do krajaiskoristila prednosti ovog aranžmana, tobi značilo da Srbija imapotpuno nove ekonomskemogućnosti i boljugeostratešku poziciju’,rekao je Bajatović.On je dodao da sa ruskomstranom još nijeprecizirano koliki ćebiti kapacitet <strong>gas</strong>ovoda‘Južni tok’, ali je podsjetioda sporazum potpisanpre godinu danagarantuje protok nemanji od 10 milijardikubnih metara, čime biSrbija <strong>za</strong>dovoljila svojeenergetske potrebe.precizirano studijom o izvodljivosti kojubi ‘Gazprom’ trebalo da pripremi do jula2010. godine. Bajatović je istakao da bi<strong>za</strong> Srbiju bilo prihvatljivo jedno od dvajurješenja koja su trenutno u razmatranju,prema kojima bi protok <strong>gas</strong>a mogao biti23,1 ili 21,4 milijarde kubnih metara.Bajatović i ministar vanjskih poslova g.Vuk Jeremić su, u razgovoru sa srpskimi ruskim novinarima, izrazili očekivanjeda će NIS, koji će od danas biti 51 odstou vlasništvu Gaspromnjefta, a 49 odstou vlasništvu države Srbije, u narednihnekoliko godina postati ubjedljivonajsnažnija naftna kompanija na Balkanu.Direktor Srbija<strong>gas</strong>a Dušan Bajatović izjavioje da sporazum o prodaji Naftneindustrije Srbije Gaspromnjeftu pred-Pitanje kapaciteta<strong>gas</strong>ovoda će, premanjegovim riječima bitiKremljBILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 1713


Boris Tadić i Dmitrij Medvedev potpisat ćetzv. krovni politički sporazumGasovod i naftovod <strong>za</strong>energetsku sigurnost SrbijeIstovremeno, predsjednici Srbije i Rusije,Boris Tadić i Dmitrij Medvedev, potpisatće tzv. krovni politički sporazum kojiće biti garant <strong>za</strong> izgradnju <strong>gas</strong>ovoda iskladišta <strong>gas</strong>a u Banatskom Dvoru. Predput u Moskvu predsjednik Tadić je rekaoda je Srbija u pregovorima o naftno<strong>gas</strong>nomaranžmanu sa Rusijom postiglaveoma mnogo i odbranila vitalne nacionalneinterese.‘Uvjeren sam da imamo dobar sporazumkoji na kraju treba da rezultiraizgradnjom <strong>gas</strong>ovoda Južni tok i imamoodređenu potvrdu ili garancije da će taj<strong>gas</strong>ovod konačno doći u naše krajeve’,rekao je Tadić.‘Garancije su na nivou dokumenta kojićemo potpisati predsjednik Ruske Federacijegospodin Medvedev i ja, kaopredsednik Srbije, gdje će naše državestati i<strong>za</strong> reali<strong>za</strong>cije ovih sporazuma’, ka<strong>za</strong>oje Tadić.Tadić navodi i da je ‘još jedna garancija,koja je možda veća i od svih ostalih,činjenica da je Evropi potrebno 200milijardi kubnih metara <strong>gas</strong>a u narednihpet godina’.Tadić je naveo i da je Srbija obezbijedilanajveći mogući nivo garancija da će svatri dijela sporazuma biti poštovana.‘Imamo garancije i kada je u pitanjuNIS. Štiteći standard naših ljudi kojirade u NIS-u, izborili smo se <strong>za</strong> socijalniprogram koji je takoðer bio predmetpregovora’, rekao je Tadić.‘Izborili smo se i <strong>za</strong> ekološku <strong>za</strong>štitu, izborilismo se <strong>za</strong> garancije ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> investicije,tako da će više od 500 milionaeura u narednim godinama biti investiranou NIS’, naveo je Tadić.Ugovor o prodaji NIS-a trebalo bi dapotpiše ministar rudarstva i energetikePetar Škundrić, a sporazume o izgradnji<strong>gas</strong>ovoda i skladišta <strong>gas</strong>a u BanatskomDvoru direktor Srbija<strong>gas</strong>a DušanBajatović. (Izvor: Tanjug)‘Izgradnjom magistralnog <strong>gas</strong>ovodaJužni tok, kao i Panevropskog naftovoda,Srbija bi bila integrisana u energetskisistem Evropske unije u oblasti naftei <strong>gas</strong>a’ izjavio je u Novom Sadu prof. drSlobodan Sokolović pomoćnik ministra<strong>za</strong> naftu i <strong>gas</strong> u Ministarstvu rudarstva ieneregetike Republike Srbije.Reali<strong>za</strong>cijom ovih projekta Srbija bidobila više pravaca snabdijevanja naftomi <strong>gas</strong>om, obezbijedila energetskusigurnost, postala tranzitna zemlja i istovremnoobezbijedila razvojne potencijale- rekao je Sokolović.Sokolović je govorio i o najnovijem akcionomplanu Evropske unije u oblastienergetske sigurnosti i solidarnosti , kaoi o Energetskoj <strong>za</strong>jednici jugoistočne Evrope.‘Ovo je jedna potpuno nova idejakoja po prvi put spominje solidarnostevropskih zemalja u oblasti energetike.Neki od ciljeva su da se do 2020. godineemisija štetnih <strong>gas</strong>ova, koji stvarajuefekat staklene bašte, smanji <strong>za</strong> 20 %,da se smanji ukupna potrošnja energije,kao i da se u ukupnu potrošnju energijeubaci 20 % obnovljivih izvora energije’ -<strong>za</strong>ključio je prof. dr Slobodan Sokolović.Foto: Srđan Ilić14BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17


Formalno počela plinofikacija Splitsko-dalmatinske županijeIrena DRAGIČEVIĆSvih 385 kilometara plinovoda do 2011.Plinofikacija Dalmacije i formalno je počela. Naime, Županijska skupština Splitsko-dalmatinskežupanije je prihvatila odluku o raspisivanju natječaja <strong>za</strong> davanje koncesije namijenjenegradnji distribucijskog sustava i distribuciju plina u dijelu Županije. Konačnu odlukudonijet će <strong>za</strong> dva tjedna, nakon što u dokument budu uvrštene neke od primjedbižupanijskih vijećnika. Plin će prvi dobiti gradovi Split, Solin, Kaštela i Trogir te dijeloviopćina Dugopolje, Klis te Seget.Koncesija na 30 godinaPredviđeni kapacitet distribucijskogsustava je oko 101,7 milijuna metaraprostornih godišnje <strong>za</strong> 81.000 korisnika.Za gradnju distribucijskog sustava bit ćepotrebno 440 milijuna kuna. Sustav ćeodabrani koncesionar sagraditi od naplatekroz tarifni sustav i kreditima.Koncesija se daje na razdoblje od 30 godina,a koncesionar će godišnje moratiuplaćivati 10.000 kuna te 0,5 posto odostvarenog prihoda u obavljanju djelatnostidistribucije plina.’Na ovaj način <strong>za</strong>počeli smo, <strong>za</strong>Županiju, vrlo važan proces i to ne samou gospodarskom smislu. Raspisivanjemnatječaja <strong>za</strong> izbor koncesionara spremnoćemo dočekati plinovod koji bi u Dugopoljutrebao biti najkasnije <strong>za</strong> dvijegodine. Hvatajući rokove, Županiji ćemoomogućiti velike investicije’, istiće BožoSinčić, pročelnik županijskog Upravnogodjela <strong>za</strong> gospodarstvo, razvitak i obnovu.Župan Ante Sanader, pak, dodaje kakoje Županija već ishodila lokacijske dozvole<strong>za</strong> gradnju visokotlačnog sustava imjerno regulacijske stanice, što je bio ipreduvjet <strong>za</strong> raspisivanje natječaja <strong>za</strong> izborkoncesionara. ‘Istodobno, Županijaprovodi niz aktivnosti kako bi se plinificiralai sva ostala područja. Ulažemonapore kako bismo odmah uz izborkoncesionara <strong>za</strong> prvu fazu plinofikacije,mogli <strong>za</strong>početi s postupkom <strong>za</strong> nastavakplinofikacije cijele Županije’, naglašavaSinčić.Trasa uz autocestuOkosnica plinovodnog sustava Like i Dalmacijeje magistralni plinovod Bosiljevo- Split koji se u Bosiljevu povezuje naplinovod Pula - Karlovac. Plan predviðagradnju cijelog plinovoda do kraja 2011.godine. Predviðeno je da se magistralniplinovod izradi od čeličnih cijevi radnogtlaka 75 bara i dužine 290 kilometara.Plinovod bi u Županiji trebao biti gotovdo kraja 2011. godine i planira se sagraditido Ploča. Trasa sustava pratit ćetrasu autoceste tako da će plinovod napodručju te županije biti dugačak 385kilometara.‘Sagledali smo sva domaća i inozemnaiskustva i dali smo najbolji mogući koncept.Važno je istaknuti da će Županijanadzirati cijeli proces i sustav, što jojje i <strong>za</strong>konom <strong>za</strong>jamčeno. Budući dase o plinu vrlo malo zna, ovaj projektmoramo što je više moguće promicatikako bismo <strong>za</strong>interesirali potencijalnogakoncesionara te cijeli postupak provelitransparentno’, dodaje Sinčić.Plin će prvi dobiti gradovi Split, Solin,Kaštela i Trogir, dijelovi općina Dugopolje,Klis te Seget. Predvideni kapacitetdistribucijskog sustava je oko 101,7milijuna metara prostornih godišnje <strong>za</strong>81.000 korisnika. Za gradnju distribucijskogsustava bit će potrebno 440 milijunakuna. (Vjesnik)Sada je najvažnije <strong>za</strong>interesirati potencijalnoga koncesionaraBILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 1715


NETS: Novi evropski transmisijski sistem (New Europe Transmission System)Zajednička <strong>gas</strong>na transportna mrežau srednjoj i jugoistočnoj EvropiNatural Gas Transmission plc, članicamađarske MOL Grupe je 29. septembrapostigla dogovor sa šest kompanija <strong>za</strong>transport <strong>gas</strong>a u regionu, iz Bugarske,Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Rumunijei Slovenije, o nastavku predloženogprojekta izgradnje novog sistema <strong>za</strong>transport <strong>gas</strong>a – poznatog pod nazivomprojekat NETS (New Europe TransmissionSystem).Kompanije <strong>za</strong> transport <strong>gas</strong>a koje su potpisale <strong>za</strong>jednički Memorandum o razumijevanjui dogovorile uspostavljanje i radnu metodologiju <strong>za</strong>jedničke studijske firme<strong>za</strong> razvoj projekta NETS jesu: BH-Gas (Bosna i Hercegovina), Bulgartransgaz EAD(Bugarska), Geoplin Plinovodi (Slovenija), Natural Gas Transmission (Mađarska),Plinacro (Hrvatska), Srbija<strong>gas</strong> (Srbija) i Transgaz (Rumunija).Projekat NETS, koji je MOL Grupa prviput predložila u decembru prošle godine,predstavlja kapitalnu inicijativu sciljem posti<strong>za</strong>nja bolje pove<strong>za</strong>nosti meðuraznim sistemima <strong>za</strong> prijenos prirodnog<strong>gas</strong>a u zemljama srednje i istočne Evropete poboljšanja sigurnosti snabdijevanja– u smislu bolje iskorištenosti postojećihve<strong>za</strong> i izgradnje novih. Evropska komisijaje iska<strong>za</strong>la interesovanje i pružilapodršku inicijativi NETS. Cilj projekta jesaradnja kompanija <strong>za</strong> transport <strong>gas</strong>ana daljem razvoju regionalne infrastrukture,uključujući poboljšanje postojećepove<strong>za</strong>nosti, planiranje dodatnih ve<strong>za</strong>izmeðu nacionalnih sistema <strong>gas</strong>ovoda,te regulativno i pravno usklaðivanje.Kasnije će se razmotriti i povezivanjetransportne infrastrukture kompanijakoje učestvuju u projektu u novu kompaniju,u <strong>za</strong>jedničkom vlasništvu i sa<strong>za</strong>jedničkom upravom. Kombinovanjemte infrastrukture u regiji, nastao bi novisubjekt s jednom od najdužih mreža <strong>za</strong>transport <strong>gas</strong>a u Evropi (27.000 kilometara),koja bi se prote<strong>za</strong>la od Crnogmora do Balkana i srednje Evrope.Nakon okruglog stola održanog uBudimpešti, direktori i viši članovi upravekompanija koje učestvuju u projektupotpisali su Memorandum o razumevanjukojim se postavljaju okvirisaradnje na projektu. Učesnici su odlučilio <strong>za</strong>jedničkom osnivanju i metodologijiposebne istraživačke firme koja bi vodilaprojekt NETS kroz faze finansiranje istruktura, <strong>za</strong>konske odrednice, poslovnavizija i strategija, te politika i odnosi sjavnošću.16BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17Radni sastanak u BudimpeštiPredstavnici NETS inicijative (Novogevropskog sistema <strong>za</strong> transmisiju)kompanija <strong>za</strong> prijenos <strong>gas</strong>a južne i centralneEvrope <strong>za</strong>vršili su radni sastanaku Budimpešti na kojem se govorilo obudućim koracima ka stvaranju likvidnijegtržišta u centralnoj i jugoistočnojEvropi. Domaćin radnog sastanka jebila kompanija FGSZ Natural Gas Transmission,MOL Group plc (Maðarska), aprisutni su bili predstavnici Transgaz-a(Rumunija), Plinacro (Hrvatska) i Regionalnaregulatorna asocijacija <strong>za</strong> energetiku(ERRA) koju je na ovom sastankupredstavljao povjerenik Gabriel Sirbu izRegulatorne agencije <strong>za</strong> energetiku izRumunije (ANRE). Predstavnici BH Gasasu prisustvovali ovom sastanku kaopromatrači.Diskusija je nastavak okruglog stola nakojem su učestvovali predstavnici kompanija<strong>za</strong> prijenos <strong>gas</strong>a u Budimpešti,26. septembra 2008., a na kojem suviši predstavnici FGSZ, Transgaz-a iPlincro-a potpisali Memorandum o razumijevanju<strong>za</strong> kreiranje Istraživačkekompanije kako bi se unaprijedio radna NETS inicijativi, usmjeren ka posti<strong>za</strong>njuveće interne pove<strong>za</strong>nosti izmeðurazličitih nacionalnih <strong>gas</strong>nih sistemacentralne i jugoistočne Evrope. Sastanakje, takoðer, pratio aktuelnu studiju Evropskekomisije o drugom strateškomenergetskom pregledu, koji je predložiobrojne inicijative Evropske sigurnostienergetskih <strong>za</strong>liha,uključujući poboljšanje <strong>gas</strong>ne interkonekcijecentralne i jugoistočne Evrope.Radne grupe raspravljale o mnogim pitanjima,neka od njih su:- Buduća organi<strong>za</strong>ciona struktura NETSIstraživačke kompanije;- Regulatorna pitanja, uključujućiulogu Regionalne energetske regulatorneasocijacije u budućem radu NETSIstraživačke kompanije;- Projekat balansa regionalne potražnje<strong>za</strong> <strong>za</strong>lihama i razvoj planirane infrastrukture;- Ne<strong>za</strong>visna prijava NETS Istraživačkekompanije Evropskoj komisiji <strong>za</strong> dodjeluprioritetnog projekt statusa <strong>za</strong> NETSinicijativu.Na sastanku koji je održan 21. oktobraRegionalna regulatorna asocijacija <strong>za</strong>energetiku (ERRA) je ponudila podrškui saradnju NETS projektu. U skladu saovim, pomoć će biti pružena kroz uspostavljanjeradne grupe čiji će cilj bitiobraðivanje regulatornih pitanja potencijalnihregionalnih <strong>gas</strong>nih tržišta, primarnose fokusirajući na NETS projekt.Radna grupa će biti sastavljena od predstavnikaiz svih relevantnih regulatornihorgana. Zadatak radne grupe će biti daanalizira preduslove <strong>za</strong> stvaranje regionalnogtržišta <strong>za</strong> <strong>gas</strong> i razvije elementekoji su <strong>za</strong> to potrebni.24. 11. 2008. | Pristop BH


Vi j e s t i i z B o s n e i H e rc egov i n ePotpisan sporazum o načelima energetske politike06. novembar 2008., SarajevoPredsjedavajući Vijeća ministara <strong>BiH</strong>Nikola Špirić, premijer Federacije <strong>BiH</strong>dr. Nedžad Branković i predsjednikVlade Republike Srpske Milorad Dodikpotpisali su u Banjoj Luci Sporazum onačelima energetske politike kojim ćese regulisati brojna pitanja iz energetskogsektora. Sporazum o načelima energetskepolitike definiše načela politike uoblastima prometa i distribucije nafte inaftnih derivata; prometa i distribucije<strong>gas</strong>a; proizvodnje, prijenosa i distribucijeelektrične energije i ekološki čistihenergenata i biodizela.Ponovo će biti vraćena regulatorna ulogainstitucija države u maksimiziranjucijena nafte i naftnih derivata. “Na tajnačin ćemo kroz <strong>za</strong>štitu potrošača moćiuvesti akcizu od 10 feninga <strong>za</strong> razvoj iRješenje klirinškog dugaupravljanje mreže autocesta i brzih cesta,jer mi smo jedina država koja nematu vrstu akcize” - pojasnio je premijerF<strong>BiH</strong> Nedžad Branković.Načelnim sporazumom definiran je inačin servisiranja ratnog duga <strong>za</strong> <strong>gas</strong>,što omogućava, naglasio je, kontinuitetsnabdijevanja <strong>gas</strong>om, a takoðer će se<strong>za</strong>jednički planirati i koordinirati razvoj<strong>gas</strong>ne transportne i distributivne mreže,te terminala <strong>za</strong> tečni <strong>gas</strong>.Branković je na <strong>za</strong>jedničkoj pres-konferencijika<strong>za</strong>o da se svim ovim aktivnostimakoje će se u narednom periodukonkretizirati želi cijeli prostor <strong>BiH</strong> učinitienergetski pouzdanim i neovisnim, jer jeenergetika osnova <strong>za</strong> bh. privredne aktivnosti.Dokumentom su <strong>za</strong> sada definiranaosnovana načela kako će se upravljatiprometom i distribucijom nafte i naftnimderivatima, prirodnim <strong>gas</strong>om, ali i ukupnimaktivnostima u oblasti elektičneenergije.“Dogovorili smo se da ćemo stvoritinormalne uvjete <strong>za</strong> funkcioniranje kompanijeElektroprijenos <strong>BiH</strong> i pristupitiusklađivanju <strong>za</strong>kona i statuta te kompanije,posebno u jednom detalju koji jevažan <strong>za</strong> razvoj distributivnih područja”- rekao je Branković.Sporazum se odnosi i na to na koji ćese način primjeniti evropska regulativakada je u pitanju primjena ekološkičistih goriva i bioderivata, a razmotrit ćei donošenje novih <strong>za</strong>kona koji regulirajukorištenje biogoriva.(Vlada F<strong>BiH</strong>)“Predstavnici <strong>BiH</strong> nastoje iznaći prihvatljivorješenje klirinškog duga bivšegSSSR prema <strong>BiH</strong> i duga <strong>BiH</strong> prema RuskojFederaciji <strong>za</strong> isporučeni <strong>gas</strong> s ciljemjačanja sveukupnih u<strong>za</strong>jamnih odnosa<strong>BiH</strong> i Rusije. Opredijeljeni smo <strong>za</strong> štoskorije rješavanje ovog pitanja, ali važnoje da se unutar <strong>BiH</strong> usaglase oprečnistavovi o alokaciji duga <strong>za</strong> isporučeniruski <strong>gas</strong> <strong>BiH</strong> tokom minulog rata”, stavje predsjedavajućeg Vijeća ministara <strong>BiH</strong>Nikole Špirića.Ruska kompanija ‘Gazprom’ upozorilaje vlasti <strong>BiH</strong> da će od 1. januara 2009.godine obustaviti isporuku plina ako sene pronaðe <strong>za</strong>dovoljavajuće rješenje <strong>za</strong>izmirenje 104,8 miliona KM duga <strong>za</strong> <strong>gas</strong>potrošen tokom rata u <strong>BiH</strong>. Predstavniciruske kompanije koja <strong>gas</strong>om opskrbljuje<strong>BiH</strong> uputili su veoma oštro upozorenjepredstavnicima <strong>BiH</strong>, <strong>za</strong>prijetivšiupućivanjem cijelog slučaja na Arbitražnisud.Problem izmirenja ratnog duga izmeðu<strong>BiH</strong> i Rusije traje već nekoliko godina.Predstavnici <strong>BiH</strong> pokušavaju ovajdug riješiti prilikom dogovora o isplatiklirinškog duga <strong>BiH</strong> kao jednoj odnasljednica SFRJ. Osim toga, problemje i unutar <strong>BiH</strong>, jer postoji sporenje kotreba da plati ovaj dug obzirom na toda se najveći potrošači nalaze u Federaciji<strong>BiH</strong>. Odluka o poskupljenju <strong>gas</strong>au Federaciji <strong>BiH</strong> je donesena na sjedniciVlade <strong>BiH</strong> koja se održala 26. novembra.“Predloženo je poskupljenje od 29 % alijoš nije utvrđeno od kada će se odlukaprimjenjivati, od 1. novembra ili od 1.decembra”, ka<strong>za</strong>o je Vahid Hećo, Federalniministar industrije, energije i rudarstvai dodao da je izvjesnija primjenaod 1. decembra.Ministar Hećo naglašava da je poskupljenjebilo neminovno, umjestosadašnjih 620 KM na hiljadu kubika, distributeriu <strong>BiH</strong> će ‘BH-Gas’-u plaćati 800KM. Kako smo doznali u Federalnomministarstvu trgovine, koje je službenipredlagač odluke o poskupljenju <strong>gas</strong>a,analize su poka<strong>za</strong>le da bi <strong>gas</strong> trebalo daposkupi 106 %. Ovako visok procenatrezultat je načina izračuna <strong>gas</strong>a u Rusiji,koji je kvartalni i uzima u obzir kretanjecijena tri vrste naftnih derivata.BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 1717


Saopćenje ‘BH-Gas’-a2008. će biti rekordna godina po potrošnjiprirodnog <strong>gas</strong>a u F<strong>BiH</strong>BH-Gas je saopćio da je sa22.12. potrošačima u Federaciji<strong>BiH</strong> isporučio 208 miliona Sm 3prirodnog <strong>gas</strong>a, što predstavljaisporučenu količinu prirodnog <strong>gas</strong>a<strong>za</strong> 2006. godinu kao rekordne godineu potrošnji prirodnog <strong>gas</strong>a uFederaciji <strong>BiH</strong>.“Ruski <strong>gas</strong> trenutno prilikom nabavkekošta 750 KM. Znači, <strong>gas</strong> je skuplji uRusiji od cijene koju smo mi imali premadistributerima! Bez povećanja cijena mine bi mogli plaćati fakture, a već smou minusu. Cijenu <strong>gas</strong>a diktira vrijednostnafte od prije nekoliko mjeseci kada supostignuti rekordi. Kada u formuli budusadašnje cijene nafte, mi ćemo oboriticijenu <strong>gas</strong>a” - rekao je u razgovoru <strong>za</strong>medije direktor ‘BH-Gas’-a g. AlmirBećarević.Pitanje je, meðutim, hoće li u <strong>BiH</strong> uopćepristići <strong>gas</strong> prema toj cijeni? Naime, ruski‘Gazprom’ najavio je da će od 01. januarastopirati isporuke ako se konačno nepostigne dogovor o vraćanju 104,8 milionadolara ratnog duga <strong>za</strong> <strong>gas</strong>. PremijeriF<strong>BiH</strong> i RS-a Nedžad Branković i MiloradDodik postigli su dogovor o načinu nakoji bi se trebao vratiti ovaj dug. Premadogovoru dvojice premijera, dug bi sevratio uvođenjem takse od pet dolara nahiljadu kubnih metara potrošenog <strong>gas</strong>a.U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskihodnosa <strong>BiH</strong> tvrde kako nemajunikakvu ulogu u reali<strong>za</strong>ciji ovog dogovora,te da je to u isključivoj nadležnostientitetskih Vlada.Meðutim, g. Bećarević ističe kako jejedino provodivo rješenje da se ova taksaupravo uvede donošenjem odluke nadržavnom nivou. Naime, on upozoravada je glavni problem kod reali<strong>za</strong>cije oveideje kako izbjeći plaćanje PDV-a na ovajiznos, ukoliko se on ugradi na račune <strong>za</strong>potrošeni <strong>gas</strong>?“Od 01. januara se mora postići dogovoro vraćanju duga ili bi dotok <strong>gas</strong>a ovajput <strong>za</strong>ista mogao biti obustavljen. Nemogu i ne smijem <strong>za</strong>misliti Sarajevobez <strong>gas</strong>a. Vjerujem da desetine hiljadadomaćinstava jednostavno nemajunikakve alternative <strong>za</strong> <strong>gas</strong> i to bi bilakatastrofa” - rekao je g. Bećarević.Fena, 27.11.2008.Produžen ugovor o isporuci prirodnog <strong>gas</strong>a <strong>za</strong> <strong>BiH</strong>Energoinvest d.d. Sarajevo uspio jeu dogovoru sa ‘Gazprom’-om osiguratiproduženje ugovora o isporukamaprirodnog <strong>gas</strong>a <strong>za</strong> <strong>BiH</strong>.Ugovor o isporuci prirodnog <strong>gas</strong>aprodužen je na dva mjeseca (januar ifebruar) sa obavezom plaćanja dodatnetakse od 5 USD na 1000 m 3 <strong>gas</strong>a, na imeizmirenja ranijeg duga prema Gazpromuiz perioda 1991.-1995. godina.Gazprom će pratiti uredno izvršenje oveobaveze (plaćanje po ovom principu)od čega <strong>za</strong>visi <strong>za</strong>ključivanje ugovora oisporuci <strong>gas</strong>a na duži period.Predstavnici Gazproma su najavili posjetuSarajevu u martu i tada će se preciznoznati na koji period će se potpisatiugovor o daljnjoj isporuci18. 12. 2008. |FenaDo kraja 2008. procjenjuju da ćeukupna isporučena količina premapotrošačima u Federaciji <strong>BiH</strong> iznositi217 miliona Sm 3 prirodnog <strong>gas</strong>a,čime će 2008. biti rekordna godinau potrošnji prirodnog <strong>gas</strong>a u Federaciji<strong>BiH</strong> u poslijeratnom periodu.“To je dokaz da potrebe <strong>za</strong> prirodnim<strong>gas</strong>om u Federaciji <strong>BiH</strong> rastui da prirodni <strong>gas</strong> kao energent <strong>za</strong>uzimasve značajnije mjesto u energetskombilansu Federacije <strong>BiH</strong>”,saopćio je BH-Gas.Federalna Vlada dalasaglasnost <strong>za</strong> novecijene prirodnog <strong>gas</strong>aFederalna Vlada je 26.11.2008. godinedala saglasnost na Odluku Nadzornogodbora ‘BH-<strong>gas</strong>’-a d.o.o. Sarajevo kojomse utvrðuje veleprodajna cijenaprirodnog <strong>gas</strong>a <strong>za</strong> distributivna gospodarskadruštva u F<strong>BiH</strong>, saopćeno jeiz Službe <strong>za</strong> odnose s javnošću VladeF<strong>BiH</strong>.Sukladno Odluci od 01.11.2008. godinecijena prirodnog <strong>gas</strong>a će, bezPDV-a, iznositi 0,80 KM/m 3 . Kao glavnirazlozi poskupljenju navodi se enormanrast ruske cijene prirodnog <strong>gas</strong>ai povećanje transportnih troškova krozMađarsku i Srbiju.18BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17


Bosna i Hercegovina potpisala Ministarsku deklaraciju o projektu Jonskojadranskog<strong>gas</strong>ovoda i preuzela predsjedavanje Energetskom <strong>za</strong>jednicomjugoistočne Evrope <strong>za</strong> naredni šestomjesečni periodZamjenik ministra vanjske trgovine iekonomskih odnosa <strong>BiH</strong> Vilim Primoracsudjelovao je na 5. sastanaku Ministarskogvijeća Energetske <strong>za</strong>jednicejugoistočne Evrope koji je održan 11.decembra u glavnom gradu Albanije,Tirani. Kako se navodi u saopćenju Ministarstvavanjske trgovine i ekonomskihodnosa <strong>BiH</strong>, Primorac je u ime <strong>BiH</strong> potpisaoMinistarsku deklaraciju o projektuJonsko-jadranskog <strong>gas</strong>ovoda.Ideju o potpisivanju te deklaracije, kakose navodi, prošle godine u augustu jeprema nadležnim ministarstvima u Albaniji,Crnoj Gori i Ministarstvu vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa <strong>BiH</strong> iniciraloMinistarstvo gospodarstva u VladiRepublike Hrvatske.Ministarsku deklaraciju o projektu Jonsko-jadranskog<strong>gas</strong>ovoda su 25. septembra2007. godine potpisali ministrinadležni <strong>za</strong> pitanja energije u Albaniji,Crnoj Gori i Hrvatskoj.Nakon što su nadležna entitetska ministarstvau <strong>BiH</strong> dala pozitivno mišljenjeo sudjelovanju <strong>BiH</strong> u projektu Jonskojadranskog<strong>gas</strong>ovoda prihvaćeno je dai Bosna i Hercegovina stavi potpis naministarsku deklaraciju kojom će i formalnopostati dio velikog projekta gradnjeJadransko-jonskog <strong>gas</strong>ovoda. Osimšto će osigurati alternativni put opskrbetržišta <strong>BiH</strong> prirodnim <strong>gas</strong>om, Jadranskojonski<strong>gas</strong>ovod stvara idealne preduvjete<strong>za</strong> uspostavu <strong>gas</strong>ovodne mreže krozHercegovinu.Naime, predviðena trasa <strong>gas</strong>ovodakreće se južnom granicom Bosne iHercegovine i sasvim je izvjesno da ćebosanskohercegovački priključak na tajregionalni <strong>gas</strong>ovod biti u Hercegovini.Gradnjom <strong>gas</strong>ovodne mreže kroz gotovocijelu Hrvatsku, što bi trebalo biti<strong>za</strong>vršeno do kraja 2011., te gradnjomregionalnog Jadransko-jonskog <strong>gas</strong>ovoda,otklonile bi se glavne prepreke dai većina hercegovačkih gradova dobijemogućnost opskrbe prirodnim <strong>gas</strong>om.Potvrdilo je to i Ministarstvo vanjsketrgovine i ekonomskih odnosa <strong>BiH</strong>, kojeje u informaciji o Jadransko-jonskom<strong>gas</strong>ovodu, koju je pripremilo <strong>za</strong> Vijećeministara, navelo da je jedan od glavnihrazloga <strong>za</strong> uključivanje Bosne i Hercegovineu ovaj projekt stvaranje uvjeta<strong>za</strong> gradnju <strong>gas</strong>ovodne mreže kroz većidio zemlje. Uz to, ulaskom u projekt,Bosna i Hercegovina bi mogla računatina godišnji kapacitet <strong>gas</strong>ovoda od okojedne milijarde kubnih metara <strong>gas</strong>a <strong>za</strong>domaće tržište, kao i na znatne prihodeod tranzita <strong>gas</strong>a kroz dio ovog <strong>gas</strong>ovoda.Na sastanku u Tirani, Bosna i Hercegovinaje takoðer preuzela šestomjesečnopredsjedavanje Energetskom <strong>za</strong>jednicomjugoistočne Evrope, kaže se usaopćenju Ministarstva vanjske trgovinei ekonomskih odnosa <strong>BiH</strong>.Izvor: MVTEOJadransko-jonski <strong>gas</strong>ovod: Jedan od glavnih razloga <strong>za</strong> uključivanje <strong>BiH</strong> u ovaj projekt je stvaranje uslova<strong>za</strong> gradnju <strong>gas</strong>ovodne mreže kroz veći dio zemlje. (Karta preuzeta iz časopisa EGE)BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 1719


Povećanje energetske efikasnosti krovnih kotlovnicai ugradnja konden<strong>za</strong>cionih kotlova (II dio)Autori:Mirzo Hadžialić, Izvršni direktor tehničkih poslova i marketinga KJKP ‘Toplane-Sarajevo’Nirha Kozica, Glavni inženjer u sektoru razvoja KJKP ‘Toplane-Sarajevo’www.toplane-sa.co.ba2. ANALIZA RADNIH PARAMETARAPraćenjem i analizom kroz neke osnovne poka<strong>za</strong>telje nastojalisu se obuhvatiti svi segmenti koji su dio proizvodnog procesakotlovnice kao što su:- Sagorijevanje- Hidraulički sistem- Potrošnja energenata – energije- Hemijski tretman vode i odvoðenje konden<strong>za</strong>ta- Sistem <strong>za</strong> automatsko održavanje pritiska inadopunu vode- Kućne instalacije centralnog grijanja2.1. SagorijevanjeProces praćenja sagorijevanja svih ložišta u KJKP Toplane vršise periodično minimalno dva puta u toku sezone grijanja.U cilju kvalitetnog praćenja, mjerenja i analize <strong>za</strong> krovnekotlovnice H2D i H4 u prvoj godini reali<strong>za</strong>cije Pilot projektavršena su jedanput sedmično.U sklopu ovih aktivnosti na svim kotlovnicama su vršenarazličita mjerenja na osnovu kojih su dobijani podaci o sadržajupolutanata (NOx, CO, CO2, itd.) u dimnim plinovima, temperaturamadimnih plinova, stupnju iskorištenja, protoku <strong>gas</strong>apri opterećenju <strong>za</strong> koje se mjerenje vrši itd.U dijagramima su date prosječne vrijednosti polutanata <strong>za</strong> određena mjerenja:Iz priloženih dijagrama (dijagrami br.1, 2, 3, 4i 5) može se uočiti slijedeće:Prosječne izmjerene vrijednosti CO na kotlovnicama H2D i H4 nakon rekonstrukcije1. Sadržaj polutanata u dimnim <strong>gas</strong>ovima novihkonden<strong>za</strong>cionih kotlova na obje kotlovnice jedaleko manji u odnosu na stare kotlove.2. Sadržaj polutanata u dimnim <strong>gas</strong>ovimanovih kotlova je daleko manji i od <strong>za</strong>konompropisanih maksimalnih vrijednosti <strong>za</strong> sadržajpolutanata u dimnim <strong>gas</strong>ovima ispuštenih uatmosferu.3. Sadržaj CO u dimnim <strong>gas</strong>ovima kotlovniceH2D je veći u odnosu na kotlovnicu H4.4. Sadržaj NOx na ovoj kotlovnici je manji uodnosu na kotlovnicu H4.Dijagram 1Prosječne dnevne temperature <strong>za</strong> dane u kojima je vršeno mjerenje polutanata2.2. Potrošnja energenataPraćenjem parametara rada oba postrojenja sastanovišta utroška <strong>gas</strong>a, proizvedene energije,te stupnja iskorištenja postrojenja dobijeni surezultati koji su prika<strong>za</strong>ni u Tabeli IV i dijagramima6 do 10.Dijagram 220BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17


Prosječne izmjerene vrijednosti NO xna kotlovnicama H2D i H4 nakon rekonstrukcijeDijagram 3Uporedni dijagram mjerenja COUporedni dijagram mjerenja NO xNakon rekonstrukcijeNakon rekonstrukcijeDijagram 4Dijagram 5Osnovni <strong>za</strong>ključci dobiveni analizom prve idruge godine reali<strong>za</strong>cije Pilot projekta su:Stepen iskorištenja postrojenja <strong>za</strong> sezonu 2005/20061. Stvarna potrošnja <strong>gas</strong>a novih konden<strong>za</strong>cijskihkotlova na obje kotlovnice je znatnomanja u odnosu na stare ‘’Hydrotherm– Multiblok’’ kotlove – svedeno na iste klimatskeuslove prema broju stepen dana.Uštede <strong>gas</strong>a na nivou kompletnih sezonagrijanja su značajne i kreću se od nekolikoprocenata do 28 procenata.2. Stepen iskorištenja sistema <strong>za</strong> posmatraniperiod ima vrlo visoke vrijednosti i kreće seu prosjeku izmeðu 94 i 102 %.3. Stepen iskorištenja sistema <strong>za</strong> sezonu2006/2007 ima najviše vrijednosti i to:98,6 % <strong>za</strong> kotlovnicu H2D i102,2 % <strong>za</strong> kotlovnicu H4.Dijagram 6Povećanje stepena iskorištenja sistema može se objasniti činjenicom da suefekti konden<strong>za</strong>cije najznačajniji kod niskih povratnih temperatura vode, tj.pri visokim spoljnjim temperaturama. Relevantna sezona 2006/2007 je bilaznačajno toplija od prosječne, što je <strong>za</strong> posljedicu imalo upravo niske odlaznei povratne temperature vode u sistemu, a time i veće efekte konden<strong>za</strong>cije.BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 1721


Stvarna potrošnja <strong>gas</strong>a <strong>za</strong> period Novembar - AprilKotlovnica H2DStvarna potrošnja <strong>gas</strong>a <strong>za</strong> period Novembar - AprilKotlovnica H4Dijagram 7 Dijagram 8Stvarna potrošnja <strong>gas</strong>a <strong>za</strong> period Novembar - AprilKotlovnice H2D i H4Stepen iskorištenja postrojenja <strong>za</strong> sezone 2005/2006, 2006/2007 i 2007/20082.3. Hidraulički sistemDijagram 9Osnovne karakteristike sistema su slijedeće:- Oba postrojenja <strong>za</strong>htijevaju rad sa frekventno regulisanimpumpama.- Weishaupt kotlovi <strong>za</strong>htijevaju upotrebu hidrauličke skretnicezbog čega su osjetljiviji na promjene masenih protoka usistemu.Instalacija grijanja u objektima izvedena je sa termostatskimventilima na grijaćim tijelima. Stanje termostatskih ventila,odnosno njihova ispravnost, nije provjeravana. Pretpostavkaje da značajan broj ventila s obzirom na starost postrojenjanije u funkciji.Rekonstrukcija hidrauličkog dijela toplifikacionog sistemakotlovnica H2D i H4 izvršena je u dvije faze. Prvom fazomobuhvaćeni su sistemi unutar kotlovnice, dok su u sklopu drugefaze u težištu aktivnosti bile kućne instalacije.Neposredno nakon prvog probnog puštanja kotlovnica upogon, kao posljedica dotrajalosti instalacija unutar objekata,pojavili su se problemi u radu zbog gubitaka vode u sistemu.Ovi problemi su naročito bili izraženi na kotlovnici H2D i topogotovo prilikom jutarnjeg starta kotlova.Kako bi se ova pojava eliminisala, na obje kotlovnice je naknadnougraðen sistem <strong>za</strong> automatsku dopunu vode. Ovimje riješen problem opadanja pritiska u sistemu i minimalnogpritiska u kotlovima potrebnog <strong>za</strong> njihov start i daljnji rad.Meðutim, kako je bilo potrebno eliminisati izvor pomenutihproblema, u drugoj fazi aktivnosti izvršeni su <strong>za</strong>hvati na samimkućnim instalacijama.2.4. Hemijski tretman vode i odvođenjekonden<strong>za</strong>taU skladu sa tehničkim normativima, a takoðer i u smislu <strong>za</strong>dovoljavanjauslova po ISO standardima 14001, u kotlovnicamasu ugraðeni ureðaji <strong>za</strong> pripremu vode i odvođenje konden<strong>za</strong>tai to :- omekšivač <strong>za</strong> vodu i- neutrali<strong>za</strong>cijska posuda.Dijagram 10Uz neutrali<strong>za</strong>cijsku posudu je isporučeno i odgovarajuće neutrali<strong>za</strong>cijskosredstvo - granulat <strong>za</strong> tretman otpadne vodei konden<strong>za</strong>ta iz kotlova. Granulat <strong>za</strong> vrijeme rada gubi sposobnostneutrali<strong>za</strong>cije, stoga se mora vršiti redovna kontrolafunkcionisanja neutrali<strong>za</strong>cijske posude, te kvaliteta konden<strong>za</strong>takoji se ispušta u sistem kanali<strong>za</strong>cije.22BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17


Tabela IV. Stvarna potrošnja <strong>gas</strong>a i stepen iskorištenja sistema kotlovnica H2D i H-4 <strong>za</strong> tri sezoneDosadašnja iskustva u radu sa ovim sistemima pokazujuslijedeće:- Kvalitet konden<strong>za</strong>ta koji se ispuštao u kanali<strong>za</strong>ciju na kotlovniciH2D u početku nije <strong>za</strong>dovoljavao i pored nekoliko <strong>za</strong>hvataučinjenih od strane isporučioca opreme (vršene promjeneposuda i neutrali<strong>za</strong>cijskog sredstva). Konden<strong>za</strong>t poslijeneutrali<strong>za</strong>cije imao je pH vrijednosti cca 4,6 dok su potrebnevrijednosti 5,5 – 9. Nakon više intervencija postignuti nivo pHvrijednosti dostigao je minimalnu preporučenu vrijednost uiznosu od cca 5,5.- Granična vrijednost odnosno preporuka (Weishaupt) <strong>za</strong> pHvrijednosti vode u mreži je 6,5 – 8,5. Izmjerene pH vrijednostivode u sistemu su iznad 9. Povišena pH vrijednost umreži može se pripisati spontanom nastanku alkalnih produkataiz prisutnih natrijumovih spojeva omekšane vode (nakonomekšavanja pH vrijednost vode je cca. 7,5) na šta KJKP Toplanenemaju uticaja.- Preporučene (Weishaupt) pH vrijednosti vode u sistemu bimogle imati negativne uticaje po instalacije grijanja. Sa drugestrane potrebno je, obzirom na spontano povećanje pH vrijednostinakon omekšivača, jasno odreðivanje isporučioca ovijeku trajanja kotlova i prateće opreme u takvim uslovimarada.- pH vrijednosti neutraliziranog konden<strong>za</strong>ta (6,5-9). Na kotlovniciH4 i pH vrijednosti vode u sistemu (8,2-9,5) su u granicamapreporučenim od strane isporučioca.BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 1723


2.5. Zakjučna razmatranja2.5.1 Značajna <strong>za</strong>pažanja tokom eksploatacijesistema u prvoj godini realiziranja Projekta- Oba postrojenja su osjetljiva na gubitke vode u sistemus obzirom na rad sa <strong>za</strong>tvorenim ekspanzionim posudama.Zbog ovoga sistemi sa lošim kućnim instalacijamamoraju posjedovati automatsku dopunu vode kako bi seizbjegle česte blokade i <strong>za</strong>stoji u radu sistema.- Kotlovi instalisani u kotlovnicu H2D <strong>za</strong>htijevaju upotrebuhidrauličke skretnice zbog čega su osjetljiviji na promjenemasenih protoka u sistemu, jer dolazi do manjeg ilivećeg miješanja polazne i povratne vode iz sistema, temanjeg ili većeg uticaja na temperaturu odlazne vodeprema potrošačima.- Konden<strong>za</strong>cioni kotlovi u kotlovnici H4 su imali manjekvarove na automatikama <strong>za</strong> voðenje rada kotlova.- Weishaupt kotlovi imaju strožije granice održavanja radnihpritisaka kotlova (1,5 – 2bar), dok Viessmann nemaovih uslova.- Praćenjem jutarnjeg starta kotlova uočeno je daWeishaupt konden<strong>za</strong>cioni kotlovi brže dostižu <strong>za</strong>danevrijednosti temperatura odlaznog i povratnog voda, štose može tumačiti daleko većom rezervom instalisanesnage u odnosu na angažiranu.- Evidentan je problem dosti<strong>za</strong>nja preporučenih pH vrijednostikod kotlova u predmetnom sistemu.2.5.2 Efekti postignuti tokom reali<strong>za</strong>cije- Sadržaj polutanata u dimnim <strong>gas</strong>ovima novih konden<strong>za</strong>cionihkotlova na obje kotlovnice je daleko manji uodnosu na stare kotlove.-Sadržaj polutanata u dimnim <strong>gas</strong>ovima novih kotlovaje više puta manji od <strong>za</strong>konom propisanih vrijednosti<strong>za</strong> sadržaj polutanata u dimnim <strong>gas</strong>ovima ispuštenih uatmosferu.- Stvarna potrošnja <strong>gas</strong>a novih konden<strong>za</strong>cijskih kotlovana obje kotlovnice je daleko manja u odnosu na stare‘’Hydrotherm – Multiblok’’ kotlove – svedeno na iste klimatskeuslove prema broju stepen dana.-Uštede <strong>gas</strong>a <strong>za</strong> obje kotlovnice u odnosu na sezonu 2004/ 2005 iznose:Sezona 2005 / 2006 19 %Sezona 2006 / 2007 25 %Sezona 2007 / 2008 20 %- Stepen iskorištenja sistema ima vrlo visoke vrijednosti iiznosi: Sezona 2005 / 2006 94,7 %Sezona 2006 / 2007 100,4 %Sezona 2007 / 2008 96,6 %- Stvarna ušteda u potrošnji <strong>gas</strong>a zbog korištenja konden<strong>za</strong>cionihkotlova je na nivou od cca 18 do 20 %, štomože biti osnova <strong>za</strong> dalje procjene. Navedene uštede upotrošnji <strong>gas</strong>a omogućavaju povrat ulaganja u <strong>za</strong>mjenupostojećih kotlova novim konden<strong>za</strong>cionim kotlovima <strong>za</strong>-period izmeðu 4 - 5 godina.S obzirom na uvećani procenat CO 2nakon rekonstrukcije,a uzimajući u obzir smanjenu ukupnu emisiju dimnihplinova zbog smanjene potrošnje plina, može se<strong>za</strong>ključiti da se ukupna emisija CO2 <strong>za</strong>država na približnoistom nivou, te da nema značajnijeg smanjenja ukupnekoličine CO 2.3. TRENUTNO STANJE REALIZACIJE PROJEKTARezultati postignuti tokom realiziranja Pilot projekta u tokuprve i druge sezone grijanja bili su osnova <strong>za</strong> dalje aktivnostina rekonstrukciji krovnih kotlovnica u sistemu Toplane Sarajevo.Tim Projektom predviðena je rekonstrukcija svih 86krovnih kotlovnica. Tokom 2006. i 2007. godine izvršene supripreme <strong>za</strong> rekonstrukciju 13 krovnih kotlovnica ukupnetoplotne snage cca 10MW, a sama rekonstrukcija izvršena jeu ljetnom prekidu 2007. godine. U svim kotlovnicama instaliranisu konden<strong>za</strong>cioni kotlovi, Vitocrossal 200, CM2, proizvodViessmann, izraðeni od Inoxa sa Matrix žarećim gorionikom,toplotne snage od 130 do 286kW.Iskustva u eksploataciji su izuzetno povoljna, a rezultatimjerenja polutanata, koeficijenti korisnog djelovanja,potrošnje <strong>gas</strong>a prate trendove doka<strong>za</strong>ne praćenjem i analizomiz perioda realiziranja Pilot projekta (Tabela V). Ovegodine planirana je rekonstrukcija 20 krovnih kotlovnica ukupnetoplotne snage cca 10MW, dok se kompletiranje Projektaočekuje tokom 2010., odnosno 2011. godine, ovisnood raspoloživih sredstava. Predmetni projekt finansira se izsredstava budžeta Kantona Sarajevo i vlastitih sredstava KJKPToplane Sarajevo. Ukupna ušteda u gorivu na nivou Toplananakon kompletiranja Projekta očekuje se na nivou 3–4 %, štoorijentaciono iznosi cca 2 miliona Sm 3 <strong>gas</strong>a godišnje.Krovnakotlovnica24CO 2%Sezona 07/08COmg/Sm 3BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17KrovnaNOkotlovnicaxη CO 2mg/Sm 3 %Sezona 07/08COmg/Sm 3NO xmg/Sm 3A2-Bjelave 8,7 3,7 38,5 98,0 ABIII/4 8,8 4 44 95,8H2D 9,4 61 66 95,2 ABIV/2 8,8 3,8 40 95,6H4 9,5 11 63 99,0 ABVI/1 8,7 3,5 36,3 96,4BIV/3 9 3 40,3 98,2 ABVI/4 8,7 2,8 33,8 96,0AIII/2 8,7 1,8 37 96,7 AIV/5 8,3 3 31,8 99,0BV/3 8,9 4,3 44,3 98,2 AII/1 8,8 1,5 44,5 96,7BV/8 8,9 1,8 35,5 93,6 S-40 8,9 0,5 30,8 99,0BVI/3 8,9 4,8 46,8 97,3 Tabela V. Rezultati mjerenja u sezoni 2007/2008η


Pušten u rad <strong>gas</strong>ovod Visoko-BrnjaciSarajevo, 15. februar 2008.Direktor kompanije BH-Gas g. Almir Bećarević i predstavnikMinistarstva <strong>za</strong> energetiku g. Hilmo Šehović danas su u Visokomsvečano otvorili mjerno-regulacionu stanicu i pustili urad regionalni <strong>gas</strong>ovod Visoko-Brnjaci.‘Gas ima svoje mjesto i nadamo se da će imati još značajnijemjesto u ukupnom energetskom bilansu kako Federacije, takoi <strong>BiH</strong>’ rekao je u svom uvodnom govoru g. Bećarević povodomotvaranja <strong>gas</strong>ovoda Visoko-Brnjaci. Radi se o 17,3 km novog<strong>gas</strong>ovoda i 3 km cijevi koje su nekada davno (nekih ‘90-tihgodina) bile položene u zemlji, tako da je ukupna dužina novoizgraðenog<strong>gas</strong>ovoda 20 km. Korištenje ovog energenta bisvim graðanima i stanovništvu na ovom lokalitetu, odnosnoindustrijskim objektima koji to žele, trebao učiniti život ugodnijim.Ovom prilikom je g. Bećarević spomenuo i dalje perspektiveBH-Gas-a, odnosno izradu projekta <strong>gas</strong>ifikacije područja odZenice do Travnika kojeg je podržala Evropska Banka <strong>za</strong> obnovui razvoj kreditom koji treba biti odobren u drugoj polovini2009.g. i izrazio uvjerenje da će 2010. biti obilježena sa novih40 km <strong>gas</strong>ovoda. U martu ili aprilu 2009. g. pokreće se tender<strong>za</strong> projektovanje <strong>gas</strong>ovoda u Unsko-sanskom Kantonu, takoda se i njegova gradnja (odnosno novih 60 km) očekuje tokom2010. - 2011.g.Projekat svih projekata je, kako istiće g. Bećarević, izgradnja<strong>gas</strong>ovoda Bos. Brod - Zenica čija se reali<strong>za</strong>cija očekuje unaredne četiri godine. “Spremni smo i imamo obezbijeðenasredstva da isfinanciramo kompletnu projektnu dokumentaciju<strong>za</strong> ovaj <strong>gas</strong>ovod. Znači, to je novih 200 km <strong>gas</strong>ovoda i ja senadam u narednom četverogodišnjem ciklusu da ćemo i ovo<strong>za</strong>vršiti”. rekao je na kraju svog govora. (I.H.)Izvođač radova na <strong>gas</strong>ovodu:FERO-MONT Stara PazovaGlavni izvedbeni projekat MRS Visoko, isporuku i montažu <strong>gas</strong>neopreme uradio je UNIS-FA<strong>GAS</strong> d.o.o. Sarajevo. Direktor kompanijeUNIS-FA<strong>GAS</strong> g. Sead Gradašćević u obilasku stanice.25BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17


P R E D S T A V L J A M OK.F.K. Plin d.o.o. - KreševoK.F.K Plin d.o.o. tvrtka osnovana je 2002. godine sasjedištem u Kreševu. Nakon petogodišnjih priprema prošlegodine, krenula je s projektom izgradnje distribucionemreže <strong>za</strong> plinofikaciju triju općina u Srednjo-bosanskojŽupaniji (SBŽ) i to: Kreševo, Kiseljak i Fojnica.Zorica Bakula, menadžer, na čelu je tvrtke koja djeluje uokviru Stanić grupacije.e-mail: zorica.bakula@stanicinvest.baZorica Bakula, Direktor K.F.K. Plin – Kreševo<strong>GAS</strong><strong>BiH</strong>: Projekat dovoda plina dotvornice Vapna u Kreševo, koji jeoznačen kao prioritetan u fazi je<strong>za</strong>vršetka?Odradili smo uistinu veliki i <strong>za</strong>htijevanposao. Radi se o 16,5 km plinovoda postavljenogu veoma <strong>za</strong>htjevnom terenu,naravno uz poštovanje svih <strong>za</strong>konskihregulativa <strong>za</strong> ovu vrstu instalacija.Plinovod je izgraðen prema projektnojdokumentaciji koju je izradio Petrolinvest,Sarajevo. Moram naglasiti da jeadministrativni dio uveliko usporavaokonkretne radove te da smo u rekordnokratkom vremenu faktički ispunili uvjete<strong>za</strong> dovod ovog energenta do TvorniceVapna.<strong>GAS</strong><strong>BiH</strong>: Što znači dovod plina uove tri općine (Kreševo, Kiseljak iFojnicu)?Ogroman potencijal <strong>za</strong> razvitak svihproizvodnih subjekata. Opće poznato jeda Kreševo ima velike proizvodne firme,mislim da smo dovodom plina napravilivišestruku korist.Ekološki dobili smo najčišći energent,ekonomski najjeftiniji energent, a akogledamo s aspekta sigurnosti ondamožemo reći da će i sve buduće aktivnostibiti temeljene isključivo naDVGW propisima preuzetim od Instituta<strong>za</strong> <strong>gas</strong>nu tehniku, Sarajevo.<strong>GAS</strong><strong>BiH</strong>: Nadovežimo se na ovopitanje, dakle plin će koristiti sviprivredni subjekti na području ovetri općine?Vidite, mi imamo načelni dogovor sasvima, poduzete su i neke aktivnostisa pojedinim privrednim subjektima,na konkretiziranju načelnih dogovora,i obzirom da smo prilikom trasiranjasamog magistralnog voda itekako vodiliračuna o dispoziciji privrednih subjekatau Industrijskoj zoni Kreševo, realno ilogično je očekivati priključenje većinefirmi koje trenutno koriste prirodni plinili lako ulje kao energent u procesuproizvodnje.26BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17


<strong>GAS</strong><strong>BiH</strong>: Kada su u pitanjudomaćinstva, koliko se uradilo natom planu?Paralelno sa izgradnjom magistralnogvoda <strong>za</strong> fabriku vapna Kreševo, vršenesu ankete meðu stanovništvom općinaKreševo i Kiseljak, MZ Brnjaci i možemoslobodno konstatovati da je interesogroman. Moram reći <strong>za</strong> mene pomaloi iznenaðujuće visok. Ipak u ovoj prvojfazi prioritet su privredni subjekti i firme,tek nakon toga krenut ćemo u reali<strong>za</strong>cijupriključaka <strong>za</strong> domaćinstva.<strong>GAS</strong><strong>BiH</strong>: Koliko je duga trasa kojuje vodila vaša tvrtka?Uzimajući u obzir već praktično <strong>za</strong>vršenutrasu Brnjaci – Tvornica Vapna Kreševo, udužini od 16,5 km, ukupna dužina plinovodado Kiseljaka i Fojnice je 57,5 km.Grupacija Stanić, odnosno K.F.K Plin, uobavezi je izgraditi distributivne mrežesrednjeg i niskog pritiska <strong>za</strong> snabdijevanjeprivrednih subjekata i domaćinstava.S tim u vezi već su poduzete aktivnostina edukaciji stanovništva o procesuuvoðenja zemnog plina u stambeneobjekte, priprema se objavljvanje tendera<strong>za</strong> ugovorne Izvoðače radova naunutrašnjim plinskim instalacijama, inaravno paralelno sa gore navedenim,vrši se edukacija uposlenika K.F.K. Plini priprema <strong>za</strong> odreðena radna mjesta usklopu budućeg distributera plina.<strong>GAS</strong><strong>BiH</strong>: Kakve su procjene opotrošnji plina <strong>za</strong> ove tri spomenuteopćine?Prema studijama izraðenim prije samogulaska u projekat <strong>gas</strong>ifikacije Lašvanskedoline ukupna potrošnja plina <strong>za</strong>područja općina Kiseljak, Kreševo i Fojnicaiznosit će oko 20 000 Sm 3 /h. Akobi raščlanjivali potrošnju onda bi to biloKiseljak 9000 Sm 3 /h, Fojnica 4500 Sm 3 /h i Kreševo 6500 Sm 3 /h.Zanimljivo je naglasiti da će TvornicaVapna Kreševo, koja se nalazi u sklopugrupacije Stanić, biti mega potrošač savršnim opterećenjem 2200 m 3 /h.<strong>GAS</strong><strong>BiH</strong>: Prema namjeni, ovaj projekatje od izuzetne važnosti?U pravu ste, prema namjeni i važnostiovaj transportni sistem svrstava se uregionalni infrastrukturni objekat s osnovnom,odnosno primarnom funkcijomsnabdijevanja prirodnim plinom gospodarskihproizvodnih potrošača, te sektoraširoke potrošnje na području ove triopćine. Ako uzmete u obzir da je u SRNjemačkoj, koju smatramo najrazvijenijomdržavom u Evropi, samo 30 % ukupnogbroja domaćinstava snabdjevenozemnim plinom, taj podatak govori sam<strong>za</strong> sebe koliki napredak donosi projekatStanić grupacije <strong>za</strong> kompletnu regijuove tri općine. Grupacija Stanić nastavljas ekonomskim razvitkom regije, dola<strong>za</strong>kplina na ovo područje i značaj ovogprojekta vjerovatno u ovom momentunema značaj u javnosti kakav će biti <strong>za</strong>nekoliko godina. Razvitak infrastruktureje potpomognut najjefitnim energentom.Zahvaljujem g-ðici Zorici Bakula na iscrpnimodgovorima i izdvojenom vremenui g. Darku Adilagiću na suradnji.<strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong>: Ismeta HasanbegovićBILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 1727


Admir DELALIĆ,dipl.ing.maš., Sektor tehničke podrškeVAILLANT D.O.O. SARAJEVOZvornička 9, 71000 SarajevoBosna i HercegovinaTel: ++387 33 21 04 07Fax: ++387 33 21 04 09e-mail: vaillant@bih.net.baE-mail: admir.delalic@vaillant.comMIKROKOGENERACIJA I KONDENZACIJSKA TEHNOLOGIJAEnergija je nužan resurs <strong>za</strong> tehnički iekonomski razvoj savremenog svijeta teje uključena u sve aspekte društvenogživota. Upravo zbog toga, racionalnokorištenje energije jedan je od ključnihuslova razvoja.Zadovoljenje sve većih energetskihpotreba u budućnosti, uz moralan odnosprema okolišu, te raspolaganje prirodnimresursima s ciljem privrednog razvoja,iziskuje gradnju novih energetskihpostrojenja uz sve strožije <strong>za</strong>htjevekorištenja energije, racionali<strong>za</strong>ciju investicijskihulaganja i <strong>za</strong>štitu okoliša.Tako je pred energetičare postavljen <strong>za</strong>datakpronalaženja načina proizvodnjeenergije uz najvišu moguću energetskuefikasnost, koristeći najbolje raspoloživetehnologije i ekološki prihvatljiva gorivana krajnje racionalan način.Tehnologije koje odreðuju epohu iučinci koji su ispred budućnosti tradicijasu kompanije Vaillant. Za to postoji dobarrazlog: Vaillant tačno poznaje<strong>za</strong>htjeve tržišta. Beskompromisna orijentacijana korisnike i očuvanje okolišanajveći mu je prioritet u razvoju novihproizvoda, a kvalitet je kod Vaillantarazumljiv sam po sebi. Ideje <strong>za</strong> toplinuiz Vaillanta, vodećeg inovatora u tompodručju, znače savremenu tehniku kojau dom donosi toplinu i u njemu osiguravaudobnost. Vaillantovim sistemimaostvaruje se ekonomičnost <strong>za</strong> sve namjene,uz dosljedan vrhunski kvalitet isavremen di<strong>za</strong>jn.Vaillant je tržištu ponudio tehnologije ipostrojenja koja su odgovor na sve postavljene<strong>za</strong>htjeve savremenog svijeta.Kogeneracijski procesi, kao i savremenakonden<strong>za</strong>cijska tehnologija jedan su odnačina maksimalnog iskorištenja primarneenergije kako prirodnog, takoi ukapljenog <strong>gas</strong>a. Njihova prednostje u visokom stepenu iskorištenja, te28BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17ekološkoj i ekonomskoj prihvatljivostinjihove upotrebe.Kogeneracija se definiše kao kombinovanaproizvodnja električne (ili mehaničke),te korisne toplotne energije. Pri tomese toplotna energija može koristiti utehnološkim procesima, procesima grijanjai pripreme tople potrošne vode, pačak i u procesima hlaðenja.Vaillantov mikrokogeneracijskiuređaj ecoPOWER (sa električnomsnagom 1,3-4,7 kW i snagom grijanja4,0-12 kW) koristeći plinski motor saunutrašnjim sagorijevanjem pokrećegenerator <strong>za</strong> proizvodnju trofaznenaizmjenične struje, dok se toplota kojase oslobađa radom koristi <strong>za</strong> potporugrijanja, te <strong>za</strong> pripremu potrošne toplevode.Sistem ecoPOWER razvijen je <strong>za</strong>korištenje u manjim i većim porodičnimkućama, malim industrijskim pogonimate ugostiteljstvu. Moguć je monovalentanpogon (<strong>za</strong>mjenaklasičnog grijanja) no punoje učestaliji bivalentni pogonkoji uz podršku grijanju pružamogućnost pripreme toplepotrošne vode. Pri tome trebapredvidjeti “puffer” spremnik.Varijabilni broj obrtaja motora(modulacija), a time i optimalnoprilagoðavanje toplotnogučina odnosno električnesnage trenutnim potrebamačini ecoPOWER jedinstvenimna tržištu.Upravljački sistem ecoPOW-ER-a na temelju unesene krivuljegrijanja, odnosno unesenepretpostavljene potrebe <strong>za</strong>strujom, te vanjske temperatureizračunava optimalanbroj okretaja motora tokomcijelog dana.Cilj je što duže održavanje motorau pogonu te proizvodnjasamo onoliko topline koliko je stvarnopotrebno. Upravljanje stalno ocjenjujepodatke posljednjeg dana rada te se nataj način ono automatski prilagoðavanavikama stanara kuće.Pri tome se eventualni višak proizvedeneelektrične energije isporučuje u mrežu,dok se eventualni manjak električneenergije uzima iz mreže. Strategijapokrivanja toplotnog opterećenja dajenajbolji omjer troškova i ušteda energijete na osnovu toga i najbolje financijskeperformanse.Primjena kogeneracijskih sistema seprvenstveno razmatra zbog njihove visokeenergetske efikasnosti, te s timepove<strong>za</strong>nim ekološkim i ekonomskimprednostima. Ukupni stepen efikasnostiovih postrojenja iznosi preko 90 %, pase može konstatovati da, u odnosu natradicionalne sisteme, kogeneracijapredstavlja najefikasniji oblik konverzijeenergije, kako s energetske tačkegledišta tako i s tačke <strong>za</strong>štite okoliša.


Kogeneracijskom proizvodnjom smanjujese utjecaj na okoliš po svim aspektima,a posebno se smanjuje emisijaCO 2, SO 2i NO x.Najznačajnije prednosti kogeneracijskeproizvodnje u odnosu na odvojenu proizvodnjuelektrične energije u klasičnojelektrani i toplotne u kotlovnici očitujuse kroz:- znatne uštede primarne energije izčega proizlaze i manji troškovi- kvalitetnija opskrba električnomenergijom i veća pouzdanost, štoje izuzetno važno <strong>za</strong> potrošače osjetljivena prekide opskrbe,-smanjenje štetnog utjecaja naokoliš, jer iz visoke energetskeefikasnosti i manje potrošnjeprimarnog energenta proizlazemanja emisija štetnih tvari, manjakoličina otpadne topline i manjaemisija buke,- relativna ulaganja u odnosu na pozitivnekarakteristike i isplativost <strong>za</strong>nekoliko godina,- kratak rok izgradnje zbog paketneizvedbe ureðaja i prethodnotvornički sklopljenih elemenata,-jednostavniji put dobivanja raznihdozvola, naročito <strong>za</strong> slučaj industrijskihpogona ili nekog javnogobjekta.Kogeneracije imaju značajnu ulogu kaodistribuirani izvor energije zbog pozitivnihučinaka: manji gubici u mreži,smanjenje <strong>za</strong>gušenja u prijenosu,povećanje kvalitete napona i povećanjepouzdanosti opskrbe električnom energijom.Uz sve navedeno, smanjen je ištetan učinak na okoliš.Primjena konden<strong>za</strong>cijske tehnologije danasse nameće kao trend u svijetu. Prednostisu svakako brojne poput povećanekorisnosti u odnosu na konvencionalneplinske ureðaje (od 10 do 15 %), manjinegativan utjecaj na okoliš, smanjenjepotrošnje energije, upotreba visokokvalitetnihmaterijala, jednostavnostugradnje kod novih ili postojećih sistema.Konden<strong>za</strong>cijska tehnika omogućavaiskorištenje toplote konden<strong>za</strong>cijevodene pare iz produkata sagorijevanja.Kod konvencionalnih plinskih ureðaja<strong>za</strong> grijanje ova toplota konden<strong>za</strong>cije senepovratno gubi emisijom dimnih plinovau okolinu.Vaillant je u skladu sa tradicijom oduvijekbio prvi kada je u pitanju razvojnovih ureðaja i sistema. Prepoznajućiprednosti konden<strong>za</strong>cijske tehnologijeponudili smo tržištu cijeli niz različitihproizvoda.Najprodavaniji segment naše ponudepredstavljaju zidni konden<strong>za</strong>cijskiuređaji ecoTEC koji se od prošle godineproizvode u dvije serije pro i plus. Upravo<strong>za</strong>hvaljujući pro seriji po prvi putasu se na tržištu pojavili konden<strong>za</strong>cijskiureðaji visoke kvalitete i niske cijene tetime postali dostupni gotovo svakomkrajnjem korisniku.Korak pa čak i više ispred ostalih, svakakosmo opravdali i akcijom konden<strong>za</strong>cijskecentrale VUC 256 koja je cjenovnojednaka konvencionalnoj centrali VUC242 ali sa svim prednostima konden<strong>za</strong>cijsketehnologije. Trenutno u ponudisu ecoTEC ureðaji nazivnog učina do 65kW, a u skoroj budućnosti Vaillant ćetržištu ponuditi i modele većih snaga.Konden<strong>za</strong>cijske kompaktne centraleecoCOMPACT s nazivnim učinkomod 12 do 30 kW s integriranim laminarnimspremnikom od 100 litara idealnosu rješenje <strong>za</strong> manje objekte, teSustav eco TEC pro i plusKonden<strong>za</strong>cijski zidni uređajise <strong>za</strong>hvaljujući kompaktnim dimenzijamamogu instalirati na malom prostoru.Svakako se mora spomenuti iauroCOMPACT koji je konstrukcijskigotovo identičan ecoCOMPACT-u s timda ima integriran 150 litarski laminarnispremnik sa solarnim izmjenjivačemte objedinjuje konden<strong>za</strong>cijsku i solarnutehnologiju.Konden<strong>za</strong>cijski kotlovi ecoVIT s COosjetnikom vrh su tehnološke ponudekoji imaju potpuno automatski nadzorprocesa sagorijevanja. Zahvaljujući navedenojfunkciji kotlovi se automatskipodešavaju kako bi korisnost bila maksimalnamoguća. Ponuda ecoVIT-a s nazivnimje učinkom od 22 do 65 kW.Konden<strong>za</strong>cijski kotlovi ecoCRAFTproizvode se s učinkom od 80 do 280kW s najavom da ćemo uskoro proširiti injihovu ponudu (do 560 kW). Oni predstavljajuodličan odabir <strong>za</strong> veće objekte.Kompaktne dimenzije(ureðaj od 280kW <strong>za</strong>htjeva površinupostavljanja od svega1,1 m2) omogućujusmještaj na malomprostoru te se moguinstalirati kao krovnecentrale. Za sve navedenemodele postojiopširan programdodatne opreme iregulacije s kojom semogu <strong>za</strong>dovoljiti sviprojektni <strong>za</strong>htjevi.ecoVITecoCOMPACT/auroCOMPACTecoCRAFTBILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 1729


Održana 14. Sjednica Koordinacionog odbora Projekta “Harmoni<strong>za</strong>cija <strong>za</strong>konske itehničke regulative u <strong>gas</strong>nom sektoru zemalja jugoistočne Evrope”Sarajevo, 11.12.2008.U prostorijama <strong>IGT</strong>-a održana je 14. Sjednica Koordinacionogodbora Projekta “Harmoni<strong>za</strong>cija <strong>za</strong>konske i tehničke regulativeu <strong>gas</strong>nom sektoru zemalja jugoistočne Evrope”.Sjednici su prisustvovali Michael Buckler, Aida Bučo-Smajić, Olga Antić-Miočević, Rajko Simin, Nikola Šibulov,Salih Selmanović, Almir Bećrević,Džemal Peljto, Faruk Jakupović,VojkanRadovanović u svojstvu ovlaštenog <strong>za</strong>mjenikaSlave Krajišnika. Odsutni: VojislavVuletić, Srðan Kostović, Radko Manov,Igno Dimeski, Milomir Draganić, SlavoKrajišnik, Boško Kenić, Amela Alihodžić.Ostali prisutni: Amira Pintul, SeminPetrović, Hajdina Škufca, Ela Brkić.Sjednicom je predsjedavao g. MichaelBuckler koji je pozdravio sve prisutne ipoželio uspješan dalji rad sjednice.usvaja ovim Projektom.Dnevni red je jednoglasno usvojen kao i Zapisnik sa 13.sjednice. Dati su iscrpni izvještaji radnih grupa RG 6.1 i 6.2(Transport i distribucija <strong>gas</strong>a) i RG 10 (Primjena <strong>gas</strong>a - Širokapotrošnja).Posebno se pozdravilo prisustvogospođe Olge Antić Miočić, koja dolaziiz Ministarstva energetike i rudarstvaSrbije u nadi da će prisustvo nadležnihiz ministarstava doprinjeti što lakšoj implementacijitehničke regulative koja se30BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17


Predsjednik radne grupe RG 6.1 i 6.2 g. Nikola Šibulov daoje opis rada ove radne grupe: Od <strong>za</strong>dnjeg sastanka Koordinacionogodbora održanog u junu 2008. godine u Sarajevu,radna grupa RG 6 je održala dva sastanka. Za ovu sjednicusu predložene <strong>za</strong> usvajanje finalne verzije dva dokumenata ito: G 497 – “Kompresorska postrojenja” i G 440 – “Dokument<strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu od eksplozije <strong>za</strong> postrojenja javnog snabdijevanja<strong>gas</strong>om – procjena opasnosti podjela u zone i dokumentacija”.Radna grupa je na prethodna dva sastanka koji su održani ujulu 2008. u Beogradu i oktobru u Novom Sadu razmatrala jošdva dokumenta: GW 303-1 - Proračun <strong>gas</strong>nih mreža, dio 1:Hidrauličke osnove, modeliranje mreže i proračun i G 435 -Konkretiziranje <strong>za</strong>htjeva EN 954-1 <strong>za</strong> mjerno-upravljačko-regulacioneuređaje na kompresorskim stanicama premaEN 12583 i radnom listu G 497. Ova dva dokumenta nisuu potpunosti <strong>za</strong>vršena, te nisu dostavljena Koordinacionomodboru. RG 6 do kraja ove godine ima još jedansastanak koji će se održati u periodu od 10.12. do 12.12.2008. O radu radne grupe RG 10 izvjestila je gða. HajdinaŠkufca. Od <strong>za</strong>dnjeg sastanka KO radna grupa je održalajedan sastanak, a sastanak planiran u novembru ove godinenije održan zbog <strong>za</strong>uzetosti članova iz Srbija<strong>gas</strong>a urgentnim<strong>za</strong>dacima unutar firme. Na sastanku održanomu julu u Novom Sadu razmatrana su tri radna lista, GW100, G 665 i G 459-1-B. Za ovu sjednicu predložen je <strong>za</strong>usvajanje dokument G 459-1-B – “Kućni <strong>gas</strong>ni priključci”dodatak. Za radne listove GW 100 i G 100 potrebno jeodržati <strong>za</strong>jednički sastanak sa RG 6. Tačan termin još uvijeknije određen, a trebao bi biti u periodu od januara domarta 2009.Obzirom da nije bilo nikakvih primjedbi ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong>predložene radne listova, gosp. Buckler je predložio njihovousvajanje i jednoglasno su usvojeni sljedeći radnilistovi: G 497 – “Kompresorska postrojenja”; G 440– “Dokument <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu od eksplozije <strong>za</strong> postrojenja javnogsnabdijevanja <strong>gas</strong>om – procjena opasnosti podjela u zone idokumentacija”; G 459-1-B – “Kućni <strong>gas</strong>ni priključci”Usvaja se predloženi plan rada radnih grupa <strong>za</strong> 2009.g. s timda radne grupe <strong>za</strong>državaju pravo na promjene vremenskih terminai obradu dokumenata ukoliko to bude neophodno.Naredna sjednica Koordinacionog odbora bi se trebala održati01.07.2009. godine. Predložena mjesta održavanja sjednicesu Novi Sad ili Ohrid što će biti odreðeno naknadnim konsultacijama.Zabilješku sačinila:Ela Brkić,dipl.ing.BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 1731


Izvještaji radnih grupaRG 6.1 i 6.2“Transport i distribucija”U oviru projekta “Harmoni<strong>za</strong>cija legislativei tehničke regulative u <strong>gas</strong>nomsektoru zemalja jugoistočne Evrope”,radna grupa <strong>za</strong> transport i distribuciju<strong>gas</strong>a RG 6 je u periodu juli - decembar2008. održala 3 sastanka i razmatrala 3dokumenta (tehnička pravila). Sastancisu održani u Beogradu (juli), NovomSadu (oktobar) i Sarajevu (decembar), aobrađivani su slijedeći dokumenti:GW 303-1 Proračun <strong>gas</strong>nih mreža,dio 1: Hidrauličke osnove, modeliranjemreže i proračunG 435 Konkretiziranje <strong>za</strong>htjeva EN 954-1 <strong>za</strong> mjerno–upravljačko-regulacioneuređaje ma kompresorskim stanicamaprema EN 12583 i radnom listu G 497G 440 Dokument o <strong>za</strong>štiti od eksplozije<strong>za</strong> postrojenja javnog snabdijevanja <strong>gas</strong>om- procjena opasnosti, podjela u zonei dokumentacija.Na Koordinacionom odboru održanom11.12.2008. u Sarajevu sačinjen je i usvojenPlan rada <strong>za</strong> 2009. kojim se predviðaodržavanje pet sastanaka i obradacca 13 dokumenata.mr.sc. Semin Petrović, dipl.ing.maš.Sekretar RG 6.1 i 6.2RG 10 «Primjena <strong>gas</strong>a – Široka potrošnja»U 2008. godini radna grupa RG 10 održala je jedan sastanaku julu 2008. u Novom Sadu. Na ovom sastanku su obraðivanatri radna lista (GW 100, G 665 i G 459-1). Na sastanku Koordinacionogodbora usvojen je radni list G 459-1-B “Kućni <strong>gas</strong>nipriključci”.Održat će se poseban sastanak RG 10 sa radnom grupom RG 6radi obraðivanja preostala dva radna lista GW 100 i G 665.Hajdina Škufca, dipl.ing.maš.Sekretar RG 1032BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17


Usvojen Pravilnik o preuzimanju i primjeni tehničkih propisa <strong>za</strong> oblastprojektovanja, građenja, puštanja u pogon, eksploatacije iodržavanja postrojenja i instalacija prirodnog <strong>gas</strong>aTehnički propisi o projektovanju,građenju, eksploataciji i održavanju bezsumnje predstavljaju ne<strong>za</strong>obila<strong>za</strong>nupretpostavku pouzdanog i bezbjednogtransporta, distribucije i korštenjaprirodnog <strong>gas</strong>a.Projekat harmoni<strong>za</strong>cije tehničke regulativeu <strong>gas</strong>nom sektoru zemaljajugoistočne Evrope kojeg realizirajusubjekti <strong>gas</strong>ne privrede sa <strong>IGT</strong>-om kaoizvršiocem i DVGW-om kao davaocemkompletnog know-how-a i neposrednepodrške, rezultirao je usvajanjem preko90 tehničkih pravila iz ove oblasti.Dokumente je usvojio Koordinacioni odbor,a <strong>za</strong> područje Federacije u <strong>BiH</strong> Uredbomo organi<strong>za</strong>ciji i regulaciji sektora<strong>gas</strong>ne privrede (Sl. novine Federacije <strong>BiH</strong>br. 83/07) su stvorene pretpostavke daova tehnička pravila postanu i zvaničnidokumenti Ministarstva energetike, rudarstvai industrije Federacije <strong>BiH</strong>.Ministarstvo privrede, energetike irazvoja Republike Srpske takoðer jepokrenulo inicijativu preuzimanja istihtehničkih pravila u skladu sa Zakonomo <strong>gas</strong>u, čime će se značajno olakšatiizgradnja <strong>gas</strong>ne infrastrukture u <strong>BiH</strong>, atakoðer i šire, obzirom da će istu regulativukoristiti zemlje sa kojima će seBosna i Hercegovina povezivati transportnimkapacitetima.Pravilnik o preuzimanju i primjenitehničkih propisa <strong>za</strong> oblast projektovanja,građenja, puštanja u pogon,eksploatacije i održavanja postrojenjai instalacija prirodnog <strong>gas</strong>a predstavljaposljednju kariku ne samo u donošenjupropisa <strong>za</strong> projektovanje, graðenje,eksploataciju i održavanje dijelova <strong>gas</strong>nogsistema, nego i kompletan paketprovedbenih mjera, što će bez sumnjeosigurati dosljednu primjenu filozofijesigurnosti koja se bazira kako na najsuvremenijimtehničkim dostignućima,tako i na osiguranju stručnih kompetencijakadrova i kompanija koje učestvujuu ovim procesima.Udruženje <strong>za</strong> <strong>gas</strong>, <strong>gas</strong>ne kompanije,projektanti, izvoðači, korisnici,nadležne službe u općinama, Kantonimai Federaciji , firme koje pružaju uslugeodržavanja i servisiranja postrojenja iinstalacija, kao i subjekti koji učestvujuu edukaciji, certificiranju i kontroli, sudobile smjernice koje će im predstavljatiobavezu, ali prije svega dragocjenupomoć u obavljanju ove djelatnosti.Stoga se preporučuje da svi gore navedenisubjekti hitno pristupe prilagoðavanjusvog načina rada <strong>za</strong>htjevima iz Uredbe,Pravilnika i tehničkih pravila koja se odnosena njihovo područje rada.Kompetentni i edukacioni centar <strong>za</strong> <strong>gas</strong>nu tehnikuPripremila: Hajdina ŠkufcaEdukacija instalatera <strong>gas</strong>nihinstalacijaU toku je reali<strong>za</strong>cija kursa <strong>za</strong> stručno osposobljavanjeinstalatera <strong>gas</strong>nih instalacija. Svrha i cilj edukacijeje upoznavanje sa tehničkim pravilima <strong>za</strong><strong>gas</strong>ne instalacije, odnosno sa tehničkim pravilomG 600 i pripadajućim G listovima koji obuhvatajuoblast unutrašnjih <strong>gas</strong>nih instalacija.Ovaj kurs pohaðaju radnici u instalaterskimpreduzećima koji žele da steknu status ugovornihizvoðača na distributivnom području KJKP Sarajevo<strong>gas</strong>a.Od velikog značaja i <strong>za</strong> svaku pohvalu jeuključivanje manjeg broja <strong>za</strong>interesiranih instalaterskihpreduzeća sa područja koja se trebaju <strong>gas</strong>ificiratitek u narednom periodu, odnosno sa područjaopćine Kiseljak i Kreševo.Edukativne aktivnosti u suradnji sa ‘Sarajevo<strong>gas</strong>’-omU suradnji sa KJKP Sarajevo<strong>gas</strong>-om, odnosno <strong>za</strong> njihove potrebe organiziranasu četiri seminara obnavljanja i provjere znanja <strong>za</strong>poslenika kojisu prethodnom periodu <strong>za</strong>vršili specijalističke kurseve. Seminari su organiziranipo tematskim cjelinama, a polaznici imaju i pismenu provjeruznanja.BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 1733


Mašinski energetičari-termoenergetičariU suradnji sa Federalnim ministarstvom energije, rudarstvai industrije organiziran je još jedan kurs <strong>za</strong> obuku i polaganjestručnog ispita <strong>za</strong> <strong>za</strong>nimanje mašinski energetičar –termoenergetičari, kategorije složenosti poslužilac toplovodnihkotlovskih postrojenja i rukovalac kotlovskih postrojenja.Kurs je <strong>za</strong>počeo u oktobru 2008. godine, a stručni ispit će bitiodržan u prvoj sedmici januara 2009. godine. Pohaðaju ga 23kandidata iz firmi koje imaju vlastita kotlovska postrojenja.Planirane edukativne aktivnosti <strong>za</strong> 2009. god.U narednom periodu planirana je saradnja sa preduzećemK.F.K.-Plin iz Kreševa koji su prepoznali značaj edukacije u<strong>gas</strong>nom sektoru i planiraju niz edukativnih aktivnosti u narednojgodini. Za početak je planiran seminar <strong>za</strong> menadžmentovog preduzeća uz učešće i drugih subjekata sa ovog područjai organiziranje kursa “Osnove <strong>gas</strong>ne tehnike” <strong>za</strong> preduzećakoja će neposredno učestvovati u izvoðenju <strong>gas</strong>nih instalacija.U pripremi je i kurs <strong>za</strong> servisere <strong>gas</strong>nih aparata uz učešće ipredstavnika proizvoðača <strong>gas</strong>nih aparata.Članovi radnih grupa Projekta u posjeti <strong>gas</strong>nim kompanijama u TurskojU okviru aktivnosti na reali<strong>za</strong>ciji Projekta “Harmoni<strong>za</strong>cija<strong>za</strong>konske i tehničke regulative u<strong>gas</strong>nom sektoru zemalja jugoistočne Evrope”, au cilju proširenja znanja članova radnih grupa,sekretarijat Projekta (<strong>IGT</strong>) je krajem augusta organiziraosedmodnevnu posjetu predstavnicima<strong>gas</strong>nog sektora Turske sa sjedištem u Istanbulu.Pored BH <strong>gas</strong>nih kompanija (KJKP ‘Sarajevo<strong>gas</strong>’-a, ‘Sarajevo<strong>gas</strong>’-a AD Lukavica, ‘Visoko<strong>gas</strong>’-a,<strong>IGT</strong>-a), ovoj posjeti su učestvovali i predstavnici‘Srbija<strong>gas</strong>’-a, vodeće <strong>gas</strong>ne kompanije iz Srbije.Posjeta je bila veoma sadržajna i korisna jer smou toku boravka u Istanbulu imali priliku da se upoznamosa radom Instituta <strong>za</strong> razvoj, istraživanjei edukaciju ‘UGETAM’, <strong>za</strong>tim sa funkcionisanjemdistributera <strong>gas</strong>a ‘IGDAS’, a posjetili smo i terminalLNG, koji se nalazi u sastavu državne kompanije<strong>za</strong> transport <strong>gas</strong>a ‘BOTAS’, a smješten je uneposrednoj blizini Istanbula.Domaćini su bili gostoljubivi iznad svih očekivanja a moramopriznati da su imali i čime da se pohvale. Prvo ćemo neštoreći o institutu UGETAM, čiji su se saradnici potrudili da namprezentiraju ne samo svoja dostignuća već i uspjehe <strong>gas</strong>nihkompanija koje su njegovi osnivači. UGETAM je novoformiraniInstitut <strong>za</strong> razvoj, istraživanje i edukaciju u oblasti <strong>gas</strong>neprivrede u Turskoj. Profesor Umit Dogaj Arinč, predsjednikupravnog odbora UGETAM, bio je domaćin našoj delegaciji.Institut se prvenstveno orjentisao na poslove iz oblasti distribucijei primjene prirodnog <strong>gas</strong>a. U okviru Instituta poredlaboratorije i baždarnice <strong>za</strong> rotacione i <strong>za</strong>preminske mjeračedjeluje i Edukacioni centar.U toku boravka u Edukacionom centru, pored ostalog, imalismo priliku vidjeti i praktične vježbe gašenja požara na <strong>gas</strong>nojinstalaciji i eksperiment sa eksplozijom <strong>gas</strong>a u <strong>za</strong>tvorenomprostoru. Zasnovan na principima efikasne primjene evropskihi svjetskih standarda u <strong>gas</strong>nom sektoru, UGETAM je formirankao samostalni profitni centar. Pored turskog tržišta, orjentisanje na zemlje Bliskog istoka, kao i na ostale arapske zemlje,a značajna je saradnja i sa <strong>IGT</strong>-om iz Sarajeva.34BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17


IGDAS je distributer <strong>gas</strong>a u Istanbulu kojisnabdijeva oko 4 miliona domaćinstava.Razvoj distribucije prirodnog <strong>gas</strong>a uIstanbulu je intenziviran u posljednjihdvanaest godina kada je godišnje na<strong>gas</strong>ovodnu mrežu priključivano i po 400000 domaćinstava.U sektoru distribucije Istanbulgodišnje troši više od četirimilijarde kubnih metara prirodnog<strong>gas</strong>a. Domaćin u IGDAS-ubio je gosp. Bilal Aslan, generalnidirektor i član Upravnogodbora kompanije. Naša grupaobišla je i <strong>gas</strong>ne instalacije uobjektima koletivnog i individualnogstanovanja u evropskom iazijskom dijelu grada.Distributivna mreža je graðena<strong>za</strong> dva nivoa pritiska i to odčeličnih cijevi <strong>za</strong> pogonske pritiskedo 20 bar i od PE cijevi<strong>za</strong> pritiske do 4 bar. Za <strong>gas</strong>neinstalacije do objekata distributer seopredjelio <strong>za</strong> pritisak od 300 mbarodnosno 21 mbar <strong>za</strong> unutrašnje <strong>gas</strong>neinstalacije u domaćinstvima. Regulacijapritiska se vrši neposredno prije ulaskau obkete, a razvod u objektima kolektivnogstanovanja se vrši kroz stubištegdje su postavljeni i sa mjeračimapotrošnje <strong>gas</strong>a. Kao preventivna mjerau slučaju zemljotresa uz mjerače suugraðeni i samoaktivirajući <strong>za</strong>porni organi.Takoðer je primjetno da mnogezgrade imaju protupožarno stepenište.Poredeći izvedene <strong>gas</strong>ne instalacije sanašim primjetno je da se distributer uIstanbulu opredijelio <strong>za</strong> liberalniji koncept<strong>gas</strong>ifikacije na koji je <strong>za</strong>sigurnoimao veliki uticaj kratak vremenski periodu kome je uraðena <strong>gas</strong>ifikacija.Ljubazni domaćini su nam organiziraliposjetu gradskoj pekari kao primjerprimjene prirodnog <strong>gas</strong>a u maloj privredii posjetu gradilištu gdje smo imali prilikuvidjeti izvoðenje radova na ugradnji<strong>za</strong>pornog organa na podzemnom <strong>gas</strong>ovodu.Nismo mogli ne primjetiti izvanrednuorgani<strong>za</strong>ciju redovnog i interventnogodržavanja. Terminal LNG uokviru kompanije BOTAŠ, turskitransporter <strong>gas</strong>a, nalazi seu neposrednoj blizini gradaIstanbula. U njegovom sastavuje rezervoarski prostorkoji čine tri sferna rezervoaraukupne <strong>za</strong>premine 80.000 m3, pristanište <strong>za</strong> jedan brod <strong>za</strong>prevoz LNG-a, postrojenje <strong>za</strong>re<strong>gas</strong>ifikaciju tečnog prirodnog<strong>gas</strong>a kapaciteta 24 milionaSm 3 /dan kao i pretakališteLNG-a u auto-cisterne. Tečniprirodni <strong>gas</strong> u Tursku se dopremabrodovima uglavnomiz sjeverne Afrike. Inače ovazemlja godišnje troši nešto manje od 40milijardi kubnih metara prirodnog <strong>gas</strong>a,od čega se oko 40 % doprema brodovimapreko terminala <strong>za</strong> LNG, a ostatakkopnom, odnosno <strong>gas</strong>ovodima.Pripremila: Hajdina ŠkufcaBILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 1735


Nova DVGW izdanja(str. 36-43)Priloge ‘Nova DVGW izdanja’ prevela i pripremila:dipl.ing. Aida Bučo-Smajić,DVGW projekt menadžer <strong>za</strong> jugoistočnu Evropue-mail: aidabs@dvgw.deG 414 “Nadzemni <strong>gas</strong>ovodi”Izdanje 12/08Radni list G 414 opisuje <strong>za</strong>htjeve koje je potrebno ispunitiprilikom projektovanja, gradnje i pogona nadzemnih <strong>gas</strong>ovoda.DVGW regulativa <strong>za</strong> izradu (projektovanje, gradnju i stavljanjeu pogon) <strong>gas</strong>ovoda ima težište na podzemnim <strong>gas</strong>ovodima;ona sadrži samo malobrojna uputstva <strong>za</strong> izradu nadzemnihcjevovoda.Tehnički komitet ‘Distribucija <strong>gas</strong>a’ je uočio ovo stanje i izradiodetaljna pravila <strong>za</strong> ‘nadzemne <strong>gas</strong>ovode’.Nadzemni <strong>gas</strong>ovodi u smislu ovog radnog lista su:• <strong>gas</strong>ovodi na ili u mostovima• <strong>gas</strong>ovodi na cijevnim mostovima ili držačima• <strong>gas</strong>ovodi u kanalima• samonosivi <strong>gas</strong>ovodiRadni list G 414 daje upute <strong>za</strong> izradu nadzemnih <strong>gas</strong>ovoda, npr.u pogledu voðenja i pričvršćenja <strong>gas</strong>ovoda u ili na nosivu konstrukciju,na mostovima uz uzimanje u obzir uticaja toplote,statike, <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> <strong>za</strong>štitu od korozije, kao i održavanje vodova,što se nije detaljnije obraðivalo, npr. u radnim listovima<strong>za</strong> podzemne cjevovode distribucije <strong>gas</strong>a.Dodatni <strong>za</strong>htjevi ovog radnog lista dopunjuju regulativuDVGW-a <strong>za</strong> projektovanje i izradu podzemnih <strong>gas</strong>ovoda, to suradni listovi G 462, G 463 i G 472.Područje primjene ovih tehničkih pravila se odnosi na projektovanje,izradu i pogon nadzemnih <strong>gas</strong>ovoda u područjujavnog saobraćaja i do mjesta primopredaje na fabričkomzemljištu. Ono ne važi <strong>za</strong> <strong>gas</strong>ne cjevovode u postrojenjima uskladu s radnim listovima DVGW-a: G 491, G 492 i G 497.Za <strong>gas</strong>na postrojenja na fabričkom zemljištu i<strong>za</strong> mjesta predajese primjenjuje radni list G 614 “Slobodno položeni <strong>gas</strong>nivodovi na fabričkom zemljištu i<strong>za</strong> mjesta predaje”.G 468-2 “Osoba koja vrši detekciju <strong>gas</strong>a; Školski plan”Izdanje 12/08Podsjetni list G 468-2 opisuje preduslove <strong>za</strong> školovanje i ispitivanjekao i sadržaje školovanja.Kontrola <strong>gas</strong>ne mreže je bitan element upravljanja mjeremaodržavanja <strong>za</strong> održavanje pogonske sigurnosti.Regulativa DVGW-a <strong>za</strong>htijeva angažovanje školovanogstručnog osoblja <strong>za</strong> kontrolu <strong>gas</strong>nih vodova.Propisno i pouzdano provoðenje svih aktivnosti ve<strong>za</strong>nih <strong>za</strong>kontrolu <strong>gas</strong>ne mreže <strong>za</strong>htijeva od svih stručnih lica kojaučestvuju u procesu obimno iskustvo i stručna znanja. Pošto<strong>za</strong> ovaj posao ne postoji specijalno <strong>za</strong>nimanje <strong>za</strong> koje se možeškolovati, stručno osoblje mora usvojiti neophodna znanjakroz teoretsko školovanje i praktičnu poduku.Stoga je ovo tehničko pravilo mjerodavno <strong>za</strong> kvalificiranje <strong>za</strong>poslove “Osoba koja vrši detekciju <strong>gas</strong>a”.Ono je u okviru opće redakcijske prerade prilagoðenoodgovarajućim pojmovima i koliko je bilo neophodno evropskojstandardi<strong>za</strong>ciji i <strong>za</strong>mjenjuje podsjetni list G 468-2, izdanje:januar 1993.G 488 Nacrt “Postrojenja <strong>za</strong> mjerenje osobina <strong>gas</strong>a– projektovanje, izrada, pogon”Izdanje 11/08Ovaj radni list je izrađen u projektnoj grupi ‘Osobine <strong>gas</strong>a’ ,tehničkog komiteta ‘Mjerenje <strong>gas</strong>a i obračun’. On služi kaoosnova <strong>za</strong> projektovanje, gradnju i pogon postrojenja <strong>za</strong>mjerenje kvaliteta <strong>gas</strong>a, kao i <strong>za</strong> nadzor kvaliteta <strong>gas</strong>a. Radnilist važi <strong>za</strong> <strong>gas</strong>ove, čije su osobine definirane radnim listomDVGW-a G 260. U ovom drugom izdanju G 488 su uzete uobzir bitne novine i to posebno iz tehnike mjerenja ostvareneu <strong>za</strong>dnjih deset godina. Pored toga su takoðer izmjene u citiranojregulativi i pravnim propisima uticale na neophodnostgeneralne prerade.Rok <strong>za</strong> prigovore: 28.02.200936BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17


G 638-2 Nacrt “Postrojenja <strong>za</strong> grijanje stamnozračećim grijalicama”Izdanje 12/08Tamnozračeće grijaliice se primjenjuju <strong>za</strong> grijanje prostorija, npr.fabričkih hala ili otvorenih prostora kao npr. tribina ili terasa.Pretežno se instaliraju na stropu hale da bi grijale prostor kojise nalazi ispod njih. Jedan ili više gorionika proizvode toplotukoja prostrujava zračeće cijevi, koje predaju toplotu prostoru uglavnomkao infracrveno zračenje ili toplotno zračenje.Različiti sistemi aparata s tamnozračećim grijalicama prema DINEN 416-1 “Tamnozračeće grijalice s jednim gorionikom s duvaljkom<strong>za</strong> <strong>za</strong>natsku i industrijsku primjenu”, odnosno DIN EN77-1 do -4 “Sistemi tamnozračećih grijalica s više gorionika s duvaljkom<strong>za</strong> <strong>za</strong>natsku i industrijsku primjenu” se razlikuju premaodvođenju odlaznih <strong>gas</strong>ova, odnosno kroz poziciju duvaljke/ventilatorau postrojenju tamnozračećih grijalica.Nacrt radnog lista je izraðen u tehničkom komitetu “Instalacije<strong>gas</strong>a” od strane PK 2.3.16 “Prerada G 638-2” uz uključenje FIGA-WA radne grupe “Tamnozračeće grijalice” kao i uz sudjelovanje<strong>za</strong>štite na radu, nadzora nad gradnjom, Centralne udruge <strong>za</strong>natlija<strong>za</strong> sanitarnu tehniku i grijanje i Savezne udruge dimnjačara.Ovaj nacrt radnog lista važi <strong>za</strong> projektovanje, izradu, izmjene,održavanje i pogon postrojenja <strong>za</strong> grijanje s tamnozračećim grijalicamaprema DIN EN 416 -1 odn. DIN EN 777 -1 do -4 u kojimase vrši pogon s <strong>gas</strong>ovima prema DVGW radnom listu G 260.Inoviranje radnog lista je bilo neophodno zbog:• prilagoðavanja na aktualnu evropsku i nacionalnu regulativu,• prilagoðavanja <strong>za</strong>htjevima <strong>za</strong> odvođenje odlaznih <strong>gas</strong>ova,• aktualiziranja i modificiranja postupka proračuna.Rok <strong>za</strong> prigovore: 31.03.2008G 2000 Nacrt “Minimum <strong>za</strong>htjeva u pogledu interoperabilitetai priključka na mreže <strong>za</strong> snabdijevanje <strong>gas</strong>om”Izdanje 11/08DVGW radni list G 2000 “Minimum <strong>za</strong>htjeva u pogledu interoperabilitetai priključka na mreže <strong>za</strong> snabdijevanje <strong>gas</strong>om” se od svogobjavljivanja u oktobru 2006. godine doka<strong>za</strong>o u praksi. Pa ipak je,zbog brzih promjena okvirnih uslova, nakon samo dvije godine umnogim dijelovima bila neophodna prerada. Preraðeni dokumentregulative je kao izdanje iz novembra 2008. godine predočenostručnoj javnosti kao nacrt s rokom <strong>za</strong> prigovore. DVGW radni listG 2000 opisuje tehničke <strong>za</strong>htjeve u pogledu interoperabiliteta ipriključka na mreže <strong>za</strong> snabdijevanje <strong>gas</strong>om i formulisan je uzuvažavanje pravila Zakona o energetskoj privredi. Radni list G2000 se svstava u postojeću strukturu <strong>za</strong>kona, uredbi i tehničkihpravila <strong>za</strong> projektovanje, gradnju, pogon i održavanje mreža <strong>za</strong>snabdijevanje <strong>gas</strong>om. Slijedi osnovno načelo subsidiariteta i<strong>za</strong>jedno s važećom regulativom DVGW-a i drugim relevantnimtehničkim propisima predstavlja minimum tehničkih <strong>za</strong>htjeva.Time se osigurava objektivnost i nediskriminiranje u pogledu interoperabilitetai priključka na mreže snabdijevanja <strong>gas</strong>om.Radni list G 2000 opisuje minimum <strong>za</strong>htjeva u pogledu interoperabilitetai priključka na mreže snabdjevanja <strong>gas</strong>om u liberaliziranomtržištu. Ovo tehničko pravilo važi <strong>za</strong> mreže snabdjevanja<strong>gas</strong>om, u kojima se vrši pogon s <strong>gas</strong>ovima prema radnom listuDVGW-a G 260, druga <strong>gas</strong>na familija. Ono važi također <strong>za</strong>utiskivanje bio<strong>gas</strong>a u skladu s § 41a ff. Uredbe o pristupimamrežama <strong>gas</strong>a. U pogledu utiskivanja <strong>gas</strong>ova iz regenerativnih izvorau mreže javnog snabdijevanja potrebno je poštovati <strong>za</strong>htjeveDVGW radnog lista G 262. Radni list osigurava implementacijutehničkih <strong>za</strong>htjeva evropskog i nacionalnog energetskog prava.Primjena ovog tehničkog pravila garantuje objektivan inediskriminirajući• interoperabilitet mreža <strong>za</strong> snabdijevanje <strong>gas</strong>om,• korekten priključak na mreže <strong>za</strong> snabdijevanje <strong>gas</strong>om, i• korektan razvoj transporta izmeðu operatera mreže i njihovihtransportnih korisnika• kao i meðusobno izmeðu operatera mreža.Za projektovanje, gradnju, pogon i održavanje mreža i postrojenja<strong>za</strong> snabdijevanje <strong>gas</strong>om važe i dalje opće priznata pravilatehnike.Izmjene:Na osnovu izmjena pravnih okvirnih uslova i daljem razvoju procesaposlovanja u liberaliziranom tržištu, poduzete su sljedećeizmjene u DVGW radnom listu G 2000:2006-10:• prilagoðavanje i utvrðivanje poglavlja 5.3.3 ‘Postrojenja bio<strong>gas</strong>a’na <strong>za</strong>htjeve izmjenjene Uredbe <strong>za</strong> pristup mrežama <strong>gas</strong>a;• potpuna prerada poglavlja 6 ‘Tehničko upravljanje mrežama’ <strong>za</strong>prilagođavanje na dalje razvijene procese poslovanja na liberaliziranomtržištu <strong>gas</strong>a;• prerada poglavlja 7 ‘Upravljanje podacima’ <strong>za</strong> prilagođavanjena <strong>za</strong>htjeve <strong>za</strong> elektronsku razmjenu podataka. Preuzimanje 1.dodatnog lista G 2000 “Vodič <strong>za</strong> procjenu pufera mreže”, izdanjeseptembar 2007., kao poglavlje 8 radnog lista;• redaktionalna prerada kompletnog dokumenta.Rok <strong>za</strong> prigovor: 28.02.2009G 621 Nacrt “Postrojenja <strong>za</strong> <strong>gas</strong> u laboratorijama i prostorijama<strong>za</strong> nastavu prirodnih nauka - Instalacija i pogon”Izdanje 10/08Nacrt radnog lista G 621 je izraðen u tehničkom komitetu ‘Instalacije<strong>gas</strong>a’ u projektnoj grupi PK 2.3.11 ‘Prerada G 621’ uzuključenje proizvoðača armatura <strong>za</strong> labaratorije, Stalne konferencijepokrajina, Savezne udruge kase <strong>za</strong> nesreće (BUK) iNjemačkog udruženja <strong>za</strong> tečni <strong>gas</strong> (DVFG). Radni list važi <strong>za</strong> projektovanje,izradu, izmjene, održavanje i pogon instalacija <strong>gas</strong>ado 100 mbar u prostorijama <strong>za</strong> nastavu i laboratorijama. Poredpotrebnih <strong>za</strong>htjeva u skladu s regulativom <strong>za</strong> instalaciju <strong>gas</strong>nihinstalacija u laboratorijama i prostorijama <strong>za</strong> nastavu prirodnihnauka od strane instalaterskih preduzeća, operateru postrojenjasu data uputstva i pogonske upute <strong>za</strong> pravilno rukovanje instalacijama<strong>gas</strong>a. Dalje propisivanje je bilo neophodno prije svegazbog <strong>za</strong>mjene DIN 3537-3 s DIN 12918-2 “Labaratorijski ureðaji– labaratorijske armature – dio 2: Mjesta korištenja/uzimanjagorivih <strong>gas</strong>ova” i aktualnih izmjena DVGW radnog lista G 600(DVGW TRGI).Rok <strong>za</strong> prigovore: 31.01.2009.37BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17


Objavljen komentar TRGI-a“Praksa <strong>gas</strong>nih instalacija - komentar tehničkog pravila<strong>za</strong> <strong>gas</strong>ne instalacije: DVGW TRGI 2008”Izdanje 10/08DVGW i ZVSHK su <strong>za</strong>jedno izdali komentar koji je neizostavnapomoć pri radu i podloga <strong>za</strong> školovanje.Tehničko pravilo <strong>za</strong><strong>gas</strong>ne instalacije (DVGW TRGI 2008) je objavljeno u aprilu2008. godine kao DVGW radni list G 600.Izmjene i prilagoðavanja na tehnički razvoj u području instalacijakao i izmjene u osnovnim uredbama o graðevinskompravu su <strong>za</strong>htijevale obimnu preradu TRGI-a. Tim autora, kojije značajno učestvovao i u izradi TRGI-a sa ovim komentarompredstavlja dodatnu pomoć u primjeni s praktično orjentiranimdopunama i primjerima.Komentar prenosi važne informacije koje objašnjavaju ‘<strong>za</strong>štoi kako’ i komentira sve važne izjave DVGW-TRGI 2008. Prijesvega, stručnjaci u instalaterskim <strong>za</strong>natskim radnjama, operaterimreža i dimnjačari, učenici <strong>za</strong>natskih i stručnih škola,projektanti, kao i <strong>za</strong>posleni u institucijama dobijaju s komentaromobimno i praktično uputstvo <strong>za</strong> primjenu preraðenogtehničkog pravila <strong>za</strong> <strong>gas</strong>ne instalacije.G 687 Nacrt “Minimum tehničkih <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong>mjerenje <strong>gas</strong>a”Izdanje 09/08Ovaj radni list je izradila projektna grupa ‘TMA Tehnički minimum<strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> mjerenje <strong>gas</strong>a’ tehničkog komiteta “Mjerenje<strong>gas</strong>a i obračun”. On služi kao <strong>za</strong>datak jedinstvenom, stručnomi nediskriminirajućem minimumu <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> mjerenje <strong>gas</strong>akoje operateri mreže, prema EnWG § 21 b, mogu postavititrećem licu <strong>za</strong> provoðenje mjerenja <strong>gas</strong>a.Osnove <strong>za</strong> izradu ovog radnog lista činile su poslovne preporuke<strong>za</strong> obuhvatanje količina i snage <strong>za</strong> obračun, premaDVGW radnom listu G 685 ‘Obračun <strong>gas</strong>a’, u okviru kojegje <strong>za</strong>jedno opisana primjena vrijednosti mjerenja u prometus obavezom baždarenja, koja su dobijene uz pomoć lokalneveze i daljinskog prijenosa podataka.Poslovna preporuka je objavljena 15. novembra 2004. godinekao DVGW cirkularno pismo i uslijedila je nakon usaglašavanjas nadležnom institucijom <strong>za</strong> baždarenje i ispitivanje.Tehničko pravilo G 687 utvrðuje tehnički minimum <strong>za</strong>htjeva<strong>za</strong> mjerenje <strong>gas</strong>a <strong>za</strong> pružaoce usluga mjerenja na tačkamapredaje priključnim mrežama uz dopunu radnih listova G 685i G 486. Radni list G 687 ne mijenja tehnička pravila operateramreža <strong>za</strong> mjerenje <strong>gas</strong>a. Tehničko pravilo G 687 važi <strong>za</strong> obuhvatanjei prijenos vrijednosti mjerenja u poslovnom prometu<strong>za</strong> obračun priključnih mreža i vrijednosti mjerenja dobijenihdaljinskim prenosom.U poslovnom prometu se smiju navesti vrijednosti <strong>za</strong> <strong>za</strong>preminu,samo kada su odreðene s baždarenim aparatom <strong>za</strong>mjerenje, odnosno vrijednosti <strong>za</strong> termičku energiju ili snagu,kada su odreðene s baždarenim aparatom ili proračunateprema priznatim pravilima tehnike (DVGW radni list G 685“Obračun <strong>gas</strong>a”. (§ 25 Zakona o baždarenju, § 10 Uredbe obaždarenju).U ovom radnom listu se opisuju, u skladu sa MessZV § 13,dozvoljeni personalni, ekonomski i tehnički minimum <strong>za</strong>htjeva<strong>za</strong> treća lica (pružaoce usluga mjerenja).Mjerenja <strong>za</strong> korisnike priključaka u postrojenjima <strong>za</strong> mjerenjeprema DVGW radnom listu G 492, se na osnovu visokih sigurnosnih<strong>za</strong>htjeva, posebno usaglašavaju s operaterom mreže. Pritome se može, prema smislu, pozvati na odredbe ovog pravila,ukoliko se ne utiče na aspekte relevantne <strong>za</strong> sigurnost.Rok <strong>za</strong> prigovore: 31.12.2008G 689 Nacrt “Tehnički minimum <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> operateramjernog mjesta <strong>za</strong> <strong>gas</strong>”Izdanje 09/08DVGW radni list G 689 je izraðen u projektnoj grupi ‘TMATehnički minimum <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> <strong>gas</strong>’ tehničkog komiteta‘Mjerenje <strong>gas</strong>a i obračun’.Služi kao <strong>za</strong>datak jedinstvenom, stručnom i nediskriminirajućemminimumu <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> pogon mjesta <strong>za</strong> mjerenje<strong>gas</strong>a koje operater mreže može prema EnWG § 21 b postavititrećem licu <strong>za</strong> provoðenje pogona mjernog mjesta. Polazište<strong>za</strong> izradu ovog radnog lista je sačinjavao dodatak 2.2 Okvirnogugovora operatera mjernog mjesta ‘Minimum tehničkih<strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> mjerne ureðaje u <strong>gas</strong>noj mreži’, objavljenog useptembru 2006. Dodatak su izradila Udruženja VDEW, VDN,VKU i BGW kao pomoć <strong>za</strong> formuliranje. Tehničko pravilo G 689utvrðuje minimum tehničkih <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> operatera mjernogmjesta <strong>gas</strong>, na tačkama snabdijevanja krajnjih korisnika uz dopunuDIN EN 1776 i DVGW radnih listova G 488 i G 492.Ovo tehničko pravilo važi takoðer prilikom provoðenja rekonstrukcijana postojećim ureðajima <strong>za</strong> mjerenje <strong>gas</strong>a u okvirupogona mjernog mjesta, kao i u području primjene DVGWradnog lista G 600. Ovo tehničko pravilo ne mijenja tehničkeuslove priključka operatera mreža.Za mjerne ureðaje na mrežama <strong>za</strong> transport <strong>gas</strong>a, potrebno jes operaterom mreže posebno usaglasiti projektovanje, postavljanjei pogon mjernih ureðaja. Pri tome se prema smislumože pozvati na odredbe ovog radnog lista.Dalji tehnički ureðaji, kao npr. <strong>za</strong>pornost ureðaja <strong>za</strong> mjerenje<strong>gas</strong>a, regulacija pritiska i količina ili osiguranje od pritiska nisusastavni dio ovog minimuma <strong>za</strong>htjeva i regulišu se tehničkimuslovima <strong>za</strong> priključak.Rok <strong>za</strong> prigovore: 31.12.200838BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17


G 651 Nacrt “Punionice prirodnog <strong>gas</strong>a”Izdanje 08/08Nacrt DVGW radnog lista G 651/VdTÜF M 510 obuhvatastanje tehnike i kompilaciju različitih tehničkih pravila. Važi <strong>za</strong>projektovanja, gradnju, opremanje, postavljanje, ispitivanje,puštanje u pogon i pogon punionica na <strong>gas</strong> koje su priključenena mrežu javnog snabdijevanja <strong>gas</strong>om i na taj način se snabdijevaju.Radni list je upućen kako proizvoðačima, koji s ovom smjernicomdobijaju osnove <strong>za</strong> postavljanje postrojenja i dijelovapostrojenja, tako i operaterima, <strong>za</strong> koje su navedeni minimumi<strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong> siguran pogon. Istovremeno služi i kao ispitnapodloga pri ispitivanju punionica na <strong>gas</strong>.Ovu smjernicu su <strong>za</strong>jedno izradili:• DVGW Njemačko stručno udruženje <strong>za</strong> <strong>gas</strong> i vodu, tehničkikomitet “Punionce vozila na <strong>gas</strong> i vozila na <strong>gas</strong>”;• Udruženje privrede mineralnih ulja (MWV);• Udruga udruženja <strong>za</strong> tehnički nadzor (VdTÜV)i objavljen je i kao DVGW radni list G 651 i kao VdTÜV podsjetnilist 510. Ova smjernica pokazuje pravila tehnike, koje urezultatu vode tome, da se može trajno vršiti siguran pogonpunionica vozila na <strong>gas</strong>. Pošto su postupci dozvole i prijemapunionica <strong>za</strong> vozila na <strong>gas</strong> različiti u ovisnosti od lokacije,potrebno je pravovremeno usaglašavanje proizvoðača i operatera.U odnosu na DVGW radni list DVGW G 651/VdTÜV 510 iz jula1999. godine poduzete su sljedeće izmjene:• aparati <strong>za</strong> punjenje prirodnog <strong>gas</strong>a nisu više predmet ovogtehničkog pravila;• dozvoljeni pritisak predaje je dalje prilagoðen <strong>za</strong>htjevima<strong>za</strong> dozvoljeni najvisočiji pritisak postrojenja pod pritiskom uvozilima prema UN ECE R 110.Povučeni radni listoviG 670 “Gasna ložišta i mehanički uređaji <strong>za</strong> odsisnuventilaciju”Izdanje 09/99Sadržaj ovog radnog lista je preuzet u radni list G 600 “Tehničkapravila <strong>za</strong> <strong>gas</strong>ne instalacije; DVGW-TRGI”, izdanje 04/08.DIN standardiDIN EN ISO 6975 korektura <strong>za</strong> “Gas - proširena anali<strong>za</strong>- postupak <strong>gas</strong>ne hromatografije”Izdanje septembar 2009., besplatno, njemačko izdanjeEN ISO 6975:2005, korektura <strong>za</strong> DIN EN ISO 6975:2005-09GW 392 Nacrt “Bešavne bakarne cijevi <strong>za</strong> instalacije<strong>gas</strong>a i vode <strong>za</strong> piće i u unutrašnjosti pocinčanebešavne bakarne cijevi <strong>za</strong> instalacije vode <strong>za</strong> piće;<strong>za</strong>htjevi i ispitivanja”Izdanje 10/08U predgovoru DVGW radnog lista GW 392 “Bakarne cijevi <strong>za</strong>kapilarno lemljenje u instalacijama <strong>gas</strong>a i vode <strong>za</strong> piće; principii odredbe <strong>za</strong> ispitivanje”, izdanje april 1972. se moglo pročitatida se DVGW nada, da će s ovom smjernicom i uputstvom, doprinijetiprimjeni bakarnih cjevi sa što manje problema i osiguratidugi vijek trajanja kućnih instalacija s bakarnim cijevima. Ovaj ciljvaži i danas i <strong>za</strong>to <strong>za</strong>htijeva s vremena na vrijeme prilagođavanjeradnih listova na razvoj tehnike.Ovo izdanje DVGW radnog lista GW 392 s naslovom “Bešavnebakarne cijevi <strong>za</strong> instalacije <strong>gas</strong>a i vode <strong>za</strong> piće i u unutrašnjostipocinčane bešavne bakarne cijevi <strong>za</strong> instalacije vode <strong>za</strong> piće;<strong>za</strong>htjevi i ispitivanja” uzima u obzir:• DIN EN 1057 Bakar i legure bakra; bešavne okrugle cijevi odbakra <strong>za</strong> instalacije <strong>gas</strong>a i vode <strong>za</strong> sanitarne instalacije i postrojenjagrijanja; njemačko izdanje EN 1057;• DIN EN 13349 Bakar i legure bakra; Prethodno obložene cijeviod bakra s masivnim omotačem; njemačko izdanje EN 13349;• Uslovi kvaliteta Društva <strong>za</strong> kvalitet bakarnih cjevi;• najnovija saznanja uobičajene tehničke obrade i današnjauobičajena primjena bakarnih cijevi, uz uzimanje u obzir trenutnopostojećih ekonomskih i higijenskih <strong>za</strong>htjeva.Zahtjevi prema DIN EN 1057, koji se postavljaju <strong>za</strong> kvalitet bakarnihcijevi kao i mjere sigurnosti koje se primjenjuju <strong>za</strong> njihovoosiguranje, opisuju jedan visoki i jedinstveni standard <strong>za</strong> svezemlje članice EU i EFTA.S pozivom DIN EN 13349 uvršene su u red dozvoljenih bakarnihcijevi i prethodno obložene cijevi, čija je bakarna cijev <strong>za</strong> voðenje<strong>gas</strong>a i vode izraðena prema EN 1057, pri čemu je <strong>za</strong>datak ovogradnog lista da opiše <strong>za</strong>hjteve <strong>za</strong> bakarnu cijev <strong>za</strong> medij a ne <strong>za</strong>oblogu.Uvrštavanje polutvrdih cijevi u <strong>za</strong>dnje izdanje radnog lista GW392 iz juna 2002., kroz primjenu ovog proizvoda, korisnicima nudimnogobrojne dopunske prednosti pri preradi. Preuzimanje preraðenogsadržaja privremene ispitine podloge VP 617 “Bešavne,s unutrašnje strane pocinčane, bakarne cijevi <strong>za</strong> instalacije vode<strong>za</strong> piće; <strong>za</strong>htjevi i ispitivanja” u <strong>za</strong>dnje izdanje DVGW radnog listaGW 392 iz juna 2002, uraðeno je s razlogom da se sve bakarnecijevi koje nalaze primjenu u području vode <strong>za</strong> piće obuhvate jednimradnim listom.Bakarne cijevi pocinčene u unutrašnjosti su razvijene da bise bakarne cijevi koje nisu pogodne, mogle primjenjivati i upodručju vode <strong>za</strong> piće. Kroz pocinčavanje unutrašnje površinebitno se reducira prenos bakra u vodu. Primjena cijevi koje su uunutrašnjosti pocinčene ne podliježe ograničenjima u primjeni <strong>za</strong>instalacije vode <strong>za</strong> piće.U ovom radnom listu uraðeni izbor dimenzija i tvrdoće reflektirajustanje, nastojeće harmoni<strong>za</strong>cije s evropskim standardima sa<strong>za</strong>datkom nacionalne uobičajenosti u izboru proizvoda.Rok <strong>za</strong> prigovore: 30.12.200839BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17


G 487 Nacrt “Postrojenja <strong>za</strong> ekspanziju <strong>gas</strong>a -projektovanje, izrada i pogon”Izdanje 04/08Ovaj radni list je izradio tehnički komitet “Kompresorskapostrojenja”. Služi kao osnova <strong>za</strong> projektovanje, izradu i pogonpostrojenja <strong>za</strong> ekspanziju.Pri noveliranju ovog radnog lista uzeta je u obzir nova <strong>za</strong>konskaregulativa i aktuelni standardi i tehnička pravila.Uzeto je u obzir novo definirano područje važenja energetskogprava, koje prema općem razumijevanju u interesu širokogpojma energetskog postrojenja, samo još obuhvata mjerne,upravljačke i regulacione ureðaje koji služe sigurnom pogonuenergetskog postrojenja.Sa tim, energetskim postrojenjima pripadaju takoðer i ureðajii komponente postrojenja <strong>za</strong> ekspanziju koje se s njim nalazeu funkcionalnoj i sigurnosno-tehničkoj pove<strong>za</strong>nosti.U odnosu na izdanje DVGW radnog lista G 487 iz novembra1992. godine poduzete su sljedeće izmjene:a) aktualizirane su normativne upute,b) definirani su <strong>za</strong>htjevi <strong>za</strong> ureðaje <strong>za</strong> mjerenje, upravljanjei regulaciju koji služe sigurnom pogonu energetskih postrojenja.Ovo tehničko pravilo odreðuje, prema Uredbi o <strong>gas</strong>ovodimavisokog pritiska(GasHDrLtgV), § 3 stav 1, <strong>za</strong>htjeve koji semoraju poštovati <strong>za</strong> otklanjanje opasnosti koje se mogu pretpostaviti<strong>za</strong> <strong>za</strong>poslene ili treća lica, od konstrukcinih dijelovapostrojenja <strong>za</strong> ekspanziju <strong>gas</strong>a.Upravni komitet DVGW “Snabdijevanje <strong>gas</strong>om” je putem anketnogpostupka u pisanoj formi, odobrio da se ovaj nacrtpredoči stručnoj javnosti s rokom <strong>za</strong> prigovore.Rok <strong>za</strong> prigovore: 31.08.2008DopuneTRGI dopune u pogledu mogućnosti NBN kućnepećnice na <strong>gas</strong> sa nazivnom snagom do 18 kWIzdanje 07/08TRGI dopune u pogledu mogućnosti postavljanja kućnepećnice sa nazivnom snagom do 18 kW iz jula 2008. godinemožete naći na DVGW-Website.G 618 “Postupak mjerenja <strong>za</strong> određivanje <strong>za</strong>preminskogprotoka <strong>za</strong> konstrukcione dijelove u <strong>gas</strong>nim instalacijama”Izdanje 06/08Ovaj radni list je izraðen <strong>za</strong>jedno s adhok projektnom grupom“Zeta-vrijednosti” u tehničkom komitetu “Konstrukcionidijelovi i pomoćne materije – <strong>gas</strong>” i podprojektne grupe “NoviTRGI-proračuni” u tehničkom komitetu “Instalacije <strong>gas</strong>a”.Cilj ovog radnog lista je <strong>za</strong>davanje jedinstvene vrste postupka<strong>za</strong> mjerenje <strong>za</strong>preminskog protoka na konstrukcionim dijelovima<strong>za</strong> <strong>gas</strong>ne instalacije prema DVGW radnom listu G 600(TRGI).40BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17GW 100 Nacrt “Poslovnik <strong>za</strong> djelatnost stručnih tijelaDVGW i <strong>za</strong> izradu regulative DVGW-a”Izdanje 06/08Prema § 12 Statuta DVGW, djelatnost stručnih tjela i izradaDVGW regulative se odvijaju prema poslovniku donesenomod strane uprave. On je po prvi put objavljen 1973. godine kaoDVGW radni list GW 100, a po <strong>za</strong>dnji put aktualiziran 2002.godine.Ovo izdanje poslovnika daje okvire <strong>za</strong> stručni rad DVGW tijela.On je osnova <strong>za</strong> transparentan proces donošenja regulativeu DVGW-u. Poslovnik osigurava uključenje <strong>za</strong>interesiranihstručnih krugova i stručne javnosti.Regulativa DVGW-a je centralni instrument <strong>za</strong> ispunjavanjesvrhe i <strong>za</strong>dataka DVGW-a. U regulativi DVGW-a se pored<strong>za</strong>konskih odredbi, posebno definiraju sigurnosno-tehnički,higijenski, ekološki i organi<strong>za</strong>cijiski <strong>za</strong>htjevi <strong>za</strong> snabdijevanje<strong>gas</strong>om i vodom kao i primjenu <strong>gas</strong>a i vode. Pri tome se obimtehničkog regulisanja ograničava na neophodni minimum.Sa tehničkom regulativom se odgovara na vlastitu odgovornostkoju je <strong>za</strong>konodavac dodijelio privredi snabdijevanja <strong>za</strong>tehničku sigurnost i higijenu. Izraz <strong>za</strong>konske važnosti regulativeje tamo utvrðen ispunjavanjem tehničkih pravila pove<strong>za</strong>nihsa djelovanjem pretpostavke. Dalje se u DVGW regulativuuvrštavaju takoðer i sigurnosno-tehnički i higijenski <strong>za</strong>htjevievropskih pravnih propisa. Visoki kvalitet ispunjavanja ovevlastite odgovornosti <strong>za</strong> snabdijevanje <strong>gas</strong>om i vodom je bitnapomoć državnom nadzoru pri ispunjavanju njegovih <strong>za</strong>datakau <strong>za</strong>konskom nadzoru javnog snabdijevanja <strong>gas</strong>om i vodom.U odnosu na DVGW radni list GW 100, izdanje iz oktobra2002. godine, poduzete su sljedeće izmjene:a) novo struktuiranje sadržaja i preciziranje pojedinačnihpoglavlja,b) prilagoðavanje strukture DVGW regulative,c) detaljisanje procesa donošenja regulative.Rok <strong>za</strong> prigovore: 30.09.2008.G 280-3 “Ispitni <strong>gas</strong>ovi <strong>za</strong> kalibraciju aparata<strong>za</strong> mjerenje sredstva <strong>za</strong> odori<strong>za</strong>ciju”Izdanje 05/08Novo u regulativi DVGW-a je DVGW uputstvo G 280-3“Ispitni <strong>gas</strong>ovi <strong>za</strong> kalibraciju aparata <strong>za</strong> mjerenje sredstava<strong>za</strong> odori<strong>za</strong>ciju”. Ovo tehničko saopštenje nudi jedinstvenu osnovu<strong>za</strong> postupanje s ispitnim <strong>gas</strong>ovima, koji su neophodni<strong>za</strong> odreðivanje, odnosno kontrolu koncentracije odoransa uprirodnom <strong>gas</strong>u. Ova jedinstvenost je neophodna ako se prianali<strong>za</strong>ma želi doći do uporedivih rezultata.Uputstvo daje korisnicima informacije o rukovanju s ispitnim<strong>gas</strong>ovima, o <strong>za</strong>htjevima koji se postavljaju <strong>za</strong> ispitne <strong>gas</strong>ove itakoðer sadrži katalog ispitnih <strong>gas</strong>ova iz praktične primjene.


G 260 “Osobine <strong>gas</strong>a”Izdanje 05/08I<strong>za</strong>šao je novi DVGW radni list “Osobine <strong>gas</strong>a” u svojoj 7. preradi.Tehnički komitet “Gasovita goriva” je s ovom preradomuzeo u obzir evropski razvoj DVGW-a i npr. utvrdio referentnevrijednsti <strong>za</strong> dozvoljeni ukupni sadržaj sumpora u prirodnom<strong>gas</strong>u od 30 mg po kubnom metru, kao što je i predviðenookvirnim uslovima <strong>za</strong> tačke prelaska granica <strong>gas</strong>nih kompanijaaktivnih u Evropi. Pojedine referentne vrijednosti suobjašnjene u prilogu A.2 radnog lista.Izbačene su kratkotrajne najvisočije vrijednosti <strong>za</strong> sumpor od150 mg po kubnom metru, koje su još bile sadržane u prethodnomizdanju. Za operatere je osiguran prelazni period dooktobra 2008. godine radi eventualno neophodnih prilagoðavanjaugovora o isporuci ili tehničkih postrojenja <strong>za</strong> <strong>gas</strong>.U pogledu bio<strong>gas</strong>ova i <strong>gas</strong>ova dobijenih iz prečistačkih postrojenjau novom izdanju se referiše na DVGW radni list G 262koji još nije egzistirao prilikom izlaska prošlog izdanja.Na oba tehnička pravila DVGW G 260 i DVGW G 262 se pozivau državnim uredbama u pogledu osbina bio <strong>gas</strong>a koji se možeutisnuti u mrežu.G 612 “Pogon nestacionarnih postrojenja <strong>za</strong> tečni <strong>gas</strong> upodručju slobodnih aktivnosti <strong>za</strong> korištenje na otvorenom ”Izdanje 05/08Raznolikost aparata <strong>za</strong> tečni <strong>gas</strong>, koji nalaze primjenu u slobodnimaktivnostima i rastuće širenje aparata <strong>za</strong> tečni <strong>gas</strong>,potaklo je DVGW da 1990 godine <strong>za</strong>jedno sa Njemačkimudruženjem <strong>za</strong> tečni <strong>gas</strong> e.V. (DVFG) izradi podsjetni list G612 u svom prvom izdanju.Pošto je zbog općeg širenja slobodnih aktivnosti porastao brojaparata, kao i takoðer dola<strong>za</strong>k novih vrsta aparata kao npr.grijalice <strong>za</strong> terase, s druge strane, uvoðenjem Evropske dirketive<strong>za</strong> <strong>gas</strong>ne aparate i aparate pod pritiskom, promijenili suse pravni okvirni uslovi, <strong>za</strong>jednički tehnički komitet ‘Tečni <strong>gas</strong>’DVGW/DVFG je <strong>za</strong>ključio da kompletno preradi podsjetni listG 612 i prevede ga u DVGW radni list.Ovaj radni list daje operaterima u ruke tehničko pravilo skojim mogu vršiti siguran pogon postrojenja tečnog <strong>gas</strong>a uprivatnom području na otvorenom. Osim toga služi <strong>za</strong> to daproizvoðačima aparata na tečni <strong>gas</strong> <strong>za</strong> slobodne aktivnosti daokvire <strong>za</strong> sastavljanje uputstva <strong>za</strong> upotrebu. Ovaj radni list utvrðujesamo <strong>za</strong>htjeve <strong>za</strong> pogon <strong>gas</strong>nog tehničkog dijela aparata.Ne tretiraju se dalji <strong>za</strong>htjevi, npr. <strong>za</strong> elektronski dio.Ovaj radni list ne važi:• <strong>za</strong> postrojenja koja se koriste u <strong>za</strong>natstvu;• postrojenja tečnog <strong>gas</strong>a u vozilima prema DVGW radnomlistu G 607;• postrojenja tečnog <strong>gas</strong>a na brodovima prema DVGWradnom listu G 608;•postrojenja tečnog <strong>gas</strong>a u području važenja TRF.G 616 “Proračun zeta-vrijednosti <strong>za</strong> fazonske i spojnekomade u cjevovodima i lamba-vrijednosti <strong>za</strong> valovitecjevovode unutrašnjih <strong>gas</strong>nih instalacija ”Izdanje 04/08Novi DVGW radni list G 616 utvrðuje jedinstven postupak <strong>za</strong>proračun koefcijenata otpora <strong>za</strong> pojedinačne gubitke pritiska iotpore protoka konstrukcionih dijelova instalacije <strong>gas</strong>a.Tehnički komitet ‘Konstrukcioni dijelovi i pomoćni materijali– <strong>gas</strong>’ je izradio radni list uz uključenje tehničkog komiteta‘Instalacije <strong>gas</strong>a’ sa naučnom podrškom instituta GWI iz Essena.Općenito su <strong>za</strong>dovoljavajuće navedeni u literaturi koefcijentiotpora <strong>za</strong> pojedinačne gubitke pritiska (zeta-vrijednosti)i koefcijenti trenja cijevi (lambda-vrijednosti) potrebni <strong>za</strong>proračun cijevnog postrojenja.S uvoðenjem cijevi od plastičnih materijala u unutrašnje <strong>gas</strong>neinstalacije (cijevi od plastičnih materijala, cijevi od umreženogpolietilena ili višeslojne cijevi, plastika/Al/plastika) u novomDVGW-TRGI, dolaze u primjenu ‘novi’ oblici i spojni komadi,koji u odnosu na unutrašnji prečnik cijevi mogu poka<strong>za</strong>tismanjene poprečne presjeke. Ovaj radni list važi <strong>za</strong> proračunzeta-vrijednosti ovih novih tehnika spajanja.Dalje je u radnom listu opisana ispitna metoda s kojom se sa<strong>za</strong>dovoljavajuće visokom tačnošću može odrediti lambda-vrijednostivalovitih cjevi, koje su takoðer s novim DVGW TRGIomkao novitet uvedene u primjenu <strong>za</strong> instalacije <strong>gas</strong>a.Za novo uvedene tehnike spajanja, odnosno materijale cijevi,zeta i lambda vrijednosti proračunate prema DVGW radnomlistu G 616 formiraju osnovu <strong>za</strong> dimenzioniranje cijevnogpostrojenja instalacije <strong>gas</strong>a prema postupku proračuna predstavjenomu DVGW TRGI. Proizvoðači ovih konstrukcionihdijelova treba da stave na raspolaganje tabele <strong>za</strong> proračune idiagrame potrebne <strong>za</strong> dimenzioniranje instalacije <strong>gas</strong>a u skladus tabelama i dijagramima datim u DVGW TRGI.Ovaj radni list važi <strong>za</strong> pogon nestacionarnih aparata na tečni<strong>gas</strong> <strong>za</strong> ne<strong>za</strong>natsku upotrebu u svrhu grijanja, roštiljanja, kuhanja,pečenja, hlaðenja ili osvjetljavanja, kao i proizvodnjuelektrične struje uključujući njihov pripadajući pribor i postrojenja<strong>za</strong> snabdijevanje <strong>gas</strong>om, <strong>za</strong> korištenje na otvorenom. Istovremenodaje okvire <strong>za</strong> izradu uputstva <strong>za</strong> upotrebu ovakvihaparata na tečni <strong>gas</strong> <strong>za</strong> slobodne aktivnosti.BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 1741


G 648 Nacrt “DVGW eksperti <strong>za</strong> TRGI (Tehnička pravila<strong>za</strong> unutrašnje <strong>gas</strong>ne instalacije)”Izdanje 04/08Dosadašnja DVGW ispitna podloga VP 633 <strong>za</strong> certificiranjeDVGW-TRGI-eksperata je prevedena u nacrt DVGW radnoglista G 648. Sa DVGW ispitnom podlogom VP 633 DVGW2000. godine DVGW je stvorio pretpostavke <strong>za</strong> priznavanje icertificiranje stručnih lica kao eksperata <strong>za</strong> TRGI.Na osnovu pozitivnih iskustava, koji su prikupljeni u okviruposlova eksperata TRGI-a, tehnički komitet ‘Instalacije <strong>gas</strong>a’je odlučio da preispita dosadašnju ispitnu podlogu i preveduje u radni list. Procjena instalacija <strong>gas</strong>a u području korisnikase u pravilu izvodi po nalogu operatera mreže, koji premaNDAV jedini ima pravo ispitivanja instalacija, iako je operaterinstalacija <strong>gas</strong>a sam odgovoran <strong>za</strong> ovaj dio instalacija. Ovopravo ispitivanja se provodi sa vlastitim snagama ili se možetakođer prenijeti na eksterne eksperte. Za ovo, radni list G648 isporučuje pored ostalog odgovarajuće okvirne <strong>za</strong>datake<strong>za</strong> osiguranje odgovarajućeg standarda kvaliteta eksperata <strong>za</strong>TRGI.Zadaci i poslovi eksperata <strong>za</strong> TRGI obuhvataju npr. procjenei ispitivanja:• usaglašenost izmeðu prijavljenih podataka i izvedeneinstalacije <strong>gas</strong>a,• <strong>za</strong>štitu od korozije,• vođenje vodova i pričvršćivanje, izbor materijala,tehnike povezivanja,• <strong>za</strong>ptivenost instalacije <strong>gas</strong>a,• postavljanje aparata,• odvoðenje odlaznih <strong>gas</strong>ova,• dokumentaciju rezultata ispitivanja.Odgovarajuće certificiranje eksperata <strong>za</strong> TRGI obavlja DVGWodjel <strong>za</strong> certificiranje. U okviru ovog certificiranja se formalnopreispitaju personalne i stručne pretpostavke i u daljemispitnom terminu se stručno prepitaju i ispitaju teoretska ipraktična temeljna znanja o TRGI-u.Nakon što uslijedi pozitivna stručna ocjena ispitne komisije,DVGW odjel <strong>za</strong> certificiranje dodjeljuje certifikat, koji daje pravoda se koristi zvanje (titulu) “Ekspert DVGW-a <strong>za</strong> TRGI”.Rok <strong>za</strong> prigovore: 31.08.2008GW 16 “Katodna <strong>za</strong>štita od korozije (KKS) podzemnihspremnika i cjevovoda od čelika - daljinski nadzor”Izdanje 05/08Nova saznanja i iskustva iz pogona nadzora kao i izla<strong>za</strong>k DINEN 12954, DIN EN 13636 i DIN EN 13509 <strong>za</strong>htijevali su preradui dopunu DVGW podsjetnog lista GW 16. S ovim na raspolaganjustoji regulativa DVGW <strong>za</strong> stavljanje u pogon i nadzorkatodne <strong>za</strong>štite od korozije dovedena na najnovije stanjetehnike. Dalje, rastući značaj i širenje daljinskog nadzora katodne<strong>za</strong>štite od korozije bio je povod da se u drugom izdanjubivši DVGW podsjetni list GW 16 procijeni u DVGW radni list.Svi <strong>za</strong>htjevi se odnose isključivo na podzemne spremnike icjevovode od čelika, <strong>za</strong> koje je propisana katodna <strong>za</strong>štita odkorozije.42BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17Nasuprot prvom izdanju, uključena je katodna <strong>za</strong>štita od korozijespremnika tečnog <strong>gas</strong>a <strong>za</strong>trpanih zemljom. Za ove objekte<strong>za</strong>štite je do sada važilo DVGW uputstvo G 603. Takoðer, uovom izdanju je utvrðen model kategorija. Za razliku od prvogizdanja, u ovom izdanju je još značajno poboljšan. Po prviput je tretitiran i pogon daljinskog nadzora katodne <strong>za</strong>štiteod korozije. U prvom izdanju se to nije moglo uraditi zbognedostajanja odgovarajućeg pogonskog iskustva.Zahtjevi opisani u ovom radnom listu odnose se isključivo nanadzor katodne <strong>za</strong>štite od korozije koja se provodi uz pomoćdaljinskog nadzora. Primjena ovog radnog lista se mora predvidjetiu uskoj vezi s DVGW radnim listom GW 10.DVGW podsjetni list mijenja prethodno izdanje iz februara2002. godine.Poduzete su sljedeće izmjene:• diferenciranje modela kategorija,• prilagoðavanje ciljeva daljinskog nadzora ciljevima nadzoraprema GW 10;• proširenje područja važenja na spremnike tečnog <strong>gas</strong>a <strong>za</strong>trpanezemljom;• preuzimanje uputstva <strong>za</strong> pogon daljinskog nadzora katodne<strong>za</strong>štite od korozije.G 493-2 “Kriteriji <strong>za</strong> kvalificiranost preduzeća<strong>za</strong> održavanje postrojenja <strong>gas</strong>a”Izdanje 04/08DVGW radni list G 493-2, koji je izradio tehnički komitet‘Tehnika postrojenja’, objavljen je kao izdanje iz aprila 2008.godine. On mijenja ranije važeće izdanje iz maja 1998.Zadovoljavajuća kvalificiranost i organi<strong>za</strong>cija preduzeća <strong>za</strong>projektovanje, pripremu, provoðenje i dokumentaciju kaoi otklanjanje smetnji je pretpostavka, da bi se osiguraloodgovarajuće održavanje postrojenja <strong>za</strong> snabdijevanje <strong>gas</strong>om,takoðer uz poštovanje propisa o sigurnosti i <strong>za</strong>štiti okoliša.Radni list G 493-2 sadrži personalne i stručne <strong>za</strong>htjeve <strong>za</strong>preduzeća koja održavaju postrojenja i ureðaje <strong>gas</strong>a u područjuprimjene DVGW radnog lista G 495. Mogu biti certificiranasamo preduzeća koja <strong>za</strong>dovoljavaju <strong>za</strong>htjeve ovog radnog lista<strong>za</strong> područje svojih <strong>za</strong>dataka.Održavanje postrojenja <strong>gas</strong>a, bez certificiranja po ovom radnomlistu, smiju provoditi samo preduzeća, koja su u okviruobuhvatnog voðenja pogona originarno ili kao pružalac usluganadležni <strong>za</strong> održavanje energetskih postrojenja i koji <strong>za</strong> toposjeduju potrebne personalne kvalifikacije i organi<strong>za</strong>ciju premaDVGW radnom listu G 1000, u okviru mreže, <strong>za</strong> koju nosegore navedenu odgovornost. Preduslov <strong>za</strong> to je, da se ispunenavedeni personalni i tehnički uslovi iz radnog lista DVGW G493-2, kroz vlastiti personal ili kroz odgovarajuće certificiraneili TSM-ispitane pružaoce usluga. Ogovorna stručna lica se, internou okviru pogona, imenuju u pisanoj formi. Ispunjavanjeuslova se može doka<strong>za</strong>ti npr. u okviru TSM-ispitivanja premaDVGW radnom listu G 1000.Za područje održavanja prema DVGW radnom listu G 459-2se mogu takoðer ugovoriti preduzeća koja su registrirana <strong>za</strong>ugradnju i ispitivanje regulacije pritiska <strong>gas</strong>a, prema DVGWradnom listu G 459-2. Certificiranje prema DVGW radnomlistu G 493-2 nije neophodno <strong>za</strong> ovo područje, ukoliko su ispunjeniuslovi prema DVGW radnom listu G 459-2.


Proizvoðači konstrukcionih elemenata i ureðaja i njihoveusluge korisnicima ne <strong>za</strong>htijevaju certificiranje prema DVGWradnom listu G 493-2, kada održavaju samo vlastite proizvode.Za neophodno stavljanje van pogona i u ponovni pogonkonstrukcionih elemenata, konstrukcionih grupa i postrojenjapotrebno je ispunjavati <strong>za</strong>htjeve DVGW radnog lista G 495.Novu izradu, odnosno izmjene dijelova cjevovoda, kod kojihsu potrebni <strong>za</strong>varivački radovi, kao i bitne izmjene <strong>gas</strong>nogpostrojenja (vidi <strong>za</strong> to takoðer DVGW radni list G 491), izvodesamo preduzeća koja ispunjavaju uslove prema DVGWradnom listu G 493-1. Obim mjera održavanja se upravljaprema DVGW radnom listu G 495 i sadrži nadzor (inspekcijei funkcionalno ispitivanje), redovno održavanje i popravke <strong>za</strong>mašinsko-tehnički dio, graðevinu, elektro-tehnički dio i dodatneureðaje, kao npr. odori<strong>za</strong>ciju, grijanje itd.Na značaju dobija sve više održavanje orjentirano ka stanju<strong>gas</strong>nog postrojenja. Preduzeća koja podnesu <strong>za</strong>htjev <strong>za</strong> certificiranjeprema Grupi 1 ovog radnog lista, moraju raspolagatitakođer i sa znanjima iz ove oblasti.Pravila postupka <strong>za</strong> postupak certificiranja nisu predmetovog DVGW radnog lista. Certifikat služi kao dokaz kvalificiranostipreduzeća koje on pruža nalogodavcu. U okviru Sektorskedirektive Evropske Zajednice od 31. marta 2004. godine(2004/17/EG) <strong>za</strong> koordinaciju dodjele na licitaciji kroznalogodavca u području snabdijevanja vodom, energijom, uoblasti saobraćaja, kao i poštanskih usluga, postojeći postupakcertificiranja se može primjeniti <strong>za</strong> prekvalifikaciju na evropskomnivou.U odnosu na DVGW radni list G 493/II, izdanje iz maja 1998.godine poduzete su sljedeće izmjene:• prilagoðavanje na DVGW radni list G 495, izdanje juli 2006.,posebno takoðer na preuzimanje <strong>za</strong>htjeva u pogledu naodržavanje orjentirano ka stanju <strong>gas</strong>nih postrojenja,• aktuali<strong>za</strong>cija i redakcionalna prerada kompletnog radnoglista.G 685 Nacrt “Obračun <strong>gas</strong>a”Izdanje 04/08Ovaj radni list je uradila projektna grupa ‘Prerada G 685’ utehničkom komitetu “Mjerenje <strong>gas</strong>a i obračun”. On regulišepostupak <strong>za</strong> proračun podataka <strong>za</strong> obračun <strong>gas</strong>ova koji odgovarajuDVGW radnom listu G 260 “Osobine <strong>gas</strong>a”. Novo izdanjeradnog lista je kao nacrt, s rokom <strong>za</strong> prigovore, predstavljenstručnoj javnosti u aprilu 2008 godine. (Rok <strong>za</strong> prigovore je31. juli 2008. godine).Nakon uvoda tehničkog pravila “Termički obračun <strong>gas</strong>a” 1968godine (1. izdanje), je u druga dva izdanja iz 1981 i 1993 godinesa različitim dodatnim listovima i DVGW cirkularnim pismimanastao DVGW radni list G 685 “Obračun <strong>gas</strong>a”. Dobijanjepodataka <strong>za</strong> obračun <strong>gas</strong>a je u skladu s tehničkim razvojemprilagoðen najnovijem stanju tehnike.Nadzori koje je Služba <strong>za</strong> baždarenje provodila kod kompanija<strong>za</strong> snabdijevanje u pogledu primjene DVGW radnog lista G685 pri obračunu <strong>gas</strong>u poka<strong>za</strong>li su neophodnost redakcionalnogprilagoðavanja radnog lista. Brisanje nevažećih sastavnihdijelova, uvrštavanje cirkularnih pisama i dodatnih listova, kaoi poboljšanje čitljivosti radnog lista su bili razlozi <strong>za</strong> objavljivanje4. izdanja radnog lista.Preradu ovog radnog lista je poduzeo DVGW tehničkikomitet “Mjerenje <strong>gas</strong>a i obračun” uz sudjelovanje Uprave<strong>za</strong> baždarenje saveznih pokrajina i Physikalisch-TechnischeBundesanstalt PTB (nacionalni metrološki institut SavezneRepublike Njemačke).Prema propisima <strong>za</strong> baždarenje (Zakon o baždarenju i Uredbao baždarenju) u poslovnom prometu se smiju vrijednosti <strong>za</strong>termičku energiju i termičku snagu <strong>gas</strong>a navesti <strong>za</strong> obračunsamo onda kada su odreðeni s baždarenim mjernim aparatima.Odstupajući od ovih <strong>za</strong>htjeva, vrijednosti <strong>za</strong> termičku energijui termičku snagu <strong>gas</strong>a smiju se takoðer navesti kada suizračunati prema priznatim pravilima tehnike.Područje primjene radnog lista G 685 dijeli se na područjapostupka I, II i III prema tabeli B.1 “Minimum <strong>za</strong>htjeva <strong>za</strong>odreðivanje pritiska i temperature”.U ovom radnom listu su dalje utvrðeni <strong>za</strong>htjevi i obaveze kojeopisuju način postupanja preduzeća <strong>za</strong> snabdijevanje <strong>gas</strong>om,ukoliko nedostaju ili nisu vjerodostojne mjerne vrijednostikorištenih baždarenih aparata, koje ulaze u obračun <strong>gas</strong>a. Uovom slučaju, smiju se, umjesto vrijednosti baždarenih aparata<strong>za</strong> obračun <strong>gas</strong>a, primijeniti <strong>za</strong>mjenske vrijednosti, ukoliko sepridržava <strong>za</strong>htjeva navedenih u poglavlju 7. Ukoliko se odstupaod ovih <strong>za</strong>htjeva, potrebno je, u pojedinačnom slučaju <strong>za</strong>primjenjeni postupak formiranja <strong>za</strong>mjenskih vrijednosti, dobitiodobrenje od nadležne institucije <strong>za</strong> baždarenje.Dalje su utvrðeni <strong>za</strong>htjevi, postupci i obaveze <strong>za</strong> slučaj da se<strong>za</strong> obračun <strong>gas</strong>a moraju podijeliti vremenski periodi obračuna(npr. zbog promjena cijene ili pore<strong>za</strong>) i potrebno je da uslijedipodjela termičke energije, bez toga da se <strong>za</strong> to primjenjujumjerne vrijednosti baždarenih aparata.Za slučajeve navedene u Uredbi o osnovnom snabdijevanju<strong>gas</strong>om (GasGVV) smiju se <strong>za</strong> odreðene ‘štih’ dane koristitiračunske vrijednosti <strong>za</strong> obračun <strong>gas</strong>a umjesto mjernih vrijednostibaždarenih mjernih aparata, ukoliko se pridržava <strong>za</strong>htjevai postupaka navedenih u poglavlju. Automatizirani postupcimoraju po smislu primijeniti <strong>za</strong>htjeve, postupke i obavezeovog radnog lista. Služba <strong>za</strong> baždarenje kontrolira pridžavanjeovog radnog lista u okviru nadzora obračuna <strong>gas</strong>a.U odnosu na DVGW radni list G 685 iz 1993. godine poduzetesu sljedeće izmjene:• redakcionalno prilagođavanje radnog lista;• uvrštavanje cirkularnih pisama i radnih listova:1. dodatni list, izdanje april 1995., Proračun termičkesnage;2. dodatni list, izdanje decembar 2004., Podjela količina uokviru vremenskog perioda obračuna;3. dodatni list, izdanje decembar 2004., Formiranje<strong>za</strong>mjenskih vrijednosti podataka <strong>za</strong> <strong>gas</strong> relevantnih<strong>za</strong> obračun;• poboljšanje čitljivosti radnog lista.Rok <strong>za</strong> prigovore: 31.07.2008G 2000 B1 1 st Supplement to Code of Practice G 2000“Guideline for Determining the Network Buffer”Izdanje 09/07Radi o engleskom prijevodu 1. dodatnog lista uz radni listG 2000 iz septembra 2007 “Vodič <strong>za</strong> proraču pufera mreža”.BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 1743


2009. – godina kada će prodaja NGV-a napraviti uzlet u EvropiSvjetska prodaja NGV-a je tokom posljednjihpet godina rasla veoma velikombrzinom. Povećane cijene naftesu očigledno glavni razlog <strong>za</strong> taj priličnodramatičan rast. U ovom momentu imamodvije nacije – Iran i Pakistan – gdjeviše od 60 % svih automobila ima pogonna prirodni <strong>gas</strong>. Razvoj dogaðaja u ovedvije zemlje je jasno poka<strong>za</strong>o da vozilasa pogonom na prirodni <strong>gas</strong> nisu svedenana ulogu proizvoda specijaliziranenamjene, već bi mogla <strong>za</strong>pravo postatiglavna energetska alternativa.Uslovi znatno variraju u različitimdijelovima svijeta. U Evropi porezi nagorivo čine oko dvije trećine ukupnecijene goriva. Udvostručavanje cijenegoriva prije oporezivanja tako znači tek33-procentno povećanje cijene goriva.U zemlji u kojoj je porez na gorivo gotovojednak nuli, cijena goriva se, nasuprottome, povećava <strong>za</strong> skoro 100 %.Očigledno jeda je podsticaj <strong>za</strong> prela<strong>za</strong>ksa tradicionalnih goriva mnogo manjenaglašen u Evropi nego u većini drugihdijelova svijeta.Drugi faktor koji je limitirao brzinu rastau Evropi je činjenica da su konverzijepostale daleko komplikovanije. Konverzijevozila unutar Evrope sada morajubiti u skladu sa propisom ECE R115, avozila nakon konverzije moraju postićiiste emisijske rezultate kao i nekonvertovanovozilo na benzin. Dok sufabrički proizvedeni NGV-i opremljenikatalitičkim konverterima koji mogusavladati emisije neizgorenog metanau ispušnim plinovima, veoma je teškodostići iste nivoe metanskih emisija kodkonverzije standardnog vozila na benzinbez slične katalitičke opreme.Postepeno povećanje ponude OEM vozilaopremljenih sa CNG cilindrima ispodpoda takoðer znači da konvertovanavozila nisu bila u stanju da konkurišuOEM proizvodima po pitanju višestrukeupotrebljivosti. Kao posljedicu toga,vidjeli smo razvoj dogaðaja u kome suOEM proizvedeni NGV-i, korak po korak,preuzeli veći udio u ukupnoj ponudiNGV-a unutar Evrope. Automobili imajuživotni vijek od nekih petnaest godina, ato, naravno, znači da godišnji potencijal<strong>za</strong> nove NGV-e (po scenariju bez konverzija)postaje limitiran na maksimalno7% ukupnog voznog parka. U zemljamau kojima su konverzije prihvatljive, nepostoji takvo ograničenje.Ako razmotrimo teoretski potencijal dase 7% evropskih automobila godišnje<strong>za</strong>mijeni automobilima sa pogonomna prirodni <strong>gas</strong>, očigledno je ključnoda ponuðeni NGV-i budu <strong>za</strong>ista atraktivni.Sve do nedavno, OEM proizvodiiz ponude su, čak i kada su nuðeni saodličnom instalacijom cilindara ispodpoda, većinom bili vozila sa najjednostavnijimmogućim motorom, tebez ikakvih posebnih performansi. Ovegodine smo, meðutim, vidjeli novadešavanja koja će promijeniti tu sliku iučiniti NGV-e daleko atraktivnijim. Volkswagenće krajem 2008. godine lansiratinovi Passat sa kompresorom od 1,4 litrei turbo punjenim motorom, Opel će mjesecdana kasnije predstaviti turbo motorod 1,5 litara u Zafiri, a i Fiat i Hyundaisu prika<strong>za</strong>li konceptne modele automobilasa malim turbo punjenim motorima,kombinirajući izuzetno povoljne emisijeCO2 sa odličnim performansama.Uzimajući u obzir političko fokusiranjena vozila sa niskim emisijama CO2, noveponude sportskih NGV automobila ćeznačiti povećanje atraktivnosti NGVa.Kada se sve uzme u obzir, možemose radovati 2009.godini, kada će NGV-ipostati atraktivan izbor <strong>za</strong> mnoge evropskekupce automobila. Prodaja će sedramatično povećati, ali iz očiglednihrazloga to neće biti tako brzo kao razvojkonverzija u azijskim ili latino-američkimzemljama. Bez obzira na to, 2009. godinaće biti godina u kojoj će prodajaNGV-a imati istinski uzlet u Evropi. Tobi takoðer mogla biti godina u kojoj ćeljudi u Detroitu konačno shvatiti da višene mogu okretati glavu od potencijala<strong>za</strong> vozila sa pogonom na prirodni <strong>gas</strong>.U 2009. godini ćemo takoðer vidjetipriznavanje potencijala biometana kaokomplementa prirodnom <strong>gas</strong>u. Nijednodrugo biogorivo nije doraslo biometanupo pitanju smanjenja CO2 i potencijala<strong>za</strong> supstituciju nafte. Uz to, druge(tečne) opcije biogoriva su na udaru kritike(hrana naspram goriva) jer su oneobično bazirane na posebno uzgojenimusjevima.U segmentu teškog opterećenja ćemonajvjerovatnije takoðer vidjeti početakbrze ekspanzije upotrebe koncepta dualnoggoriva – nenadmašnog po pitanjuuštede goriva i smanjenja CO 2. U urbanimpodručjima vozila teškog opterećenjasa posvećenim (dedicated) motorima naprirodni <strong>gas</strong> nastavljaju nuditi najboljuopciju u odnosu na emisije regulisanihpolutanata.(The GVR 80/2008)44BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17


Predsjednik Sarkozi najavio plan vrijedan 400 miliona eura<strong>za</strong> ekološki ‘čista’ vozilaPariz, 09.10.2008.U Rusiji potpisane dvije noveDirektive iz oblasti vozila naprirodni <strong>gas</strong>Predsjednik Nikola Sarkozi najavioje plan vrijedan 400 miliona eurausmjeren na razvoj ekološki ‘čistih’vozila u Francuskoj. “Francuska ćeprimjeniti širok plan <strong>za</strong> istraživački radna vozilima koja ispuštaju najmanjeugljenmonoksida u atmosferu, biloda se radi o električnim ili hibridnimvozilima” - rekao je Sarkozi prilikomposjete svjetskom salonu automobilau Parizu. On je objasnio da je <strong>za</strong> razvojtakvih vozila Vlada izdvojila 400 milionaeura u četiri naredne godine.Slijedeća globalna manifestacija u EvropiGNV2009 MadridPo prvi put će se jedna međunarodnaizložba i konferencija o vozilima naprirodni <strong>gas</strong> (NGV-ima), bio<strong>gas</strong>, i vozilimana H2 (H2V-ima) održati u graduMadridu u Španiji. Manifestacija će seodvijati od 17. do 19. juna 2009. godine,u Paviljonu 1 Madridskog sajma.Tema manifestacije je ‘Prema čistoji održivoj mobilnosti’. Riječ je o<strong>za</strong>jedničkoj saradnji NGVA Europe i NGVCommunications Group.Kako bi se izlagačima na ovom sajmuobezbijedio veliki publicitet, svimučesnicima konferencije i posjetiocimaexpo-a će biti ponuðen slobodan ulaz nakonferenciju i izložbu.Uz to, tokom ove manifestacije će bitiodržana 2. Generalna skupština NGVAEurope. Kao i na našim prethodnimizložbama, očekujemo učesnike izcijelog svijeta.Španija je zemlja koja se smatra novim iperspektivnim tržištem NGV-a. Metanomse trenutno pogoni preko 1,800 javnihvozila u 15 gradova. Danas zemlja imaoko 42 punionice prirodnog <strong>gas</strong>a. CNGautobusi su postali uobičajen prizor usvim važnijim gradovima. Odluka vladeda dopusti upotrebu prirodnog <strong>gas</strong>a uvozilima sa malim opterećenjem (LDVima)je otvorila još jedno perspektivnoFabrika automobila ‘Reno’ i francuskaelektrodistribucija (EDF) su ranije utoku dana potpisale protokol o promovisanjukorištenja električnih vozilakoji podrazumijeva pripremu infrastrukture<strong>za</strong> električno punjenje vozilado 2011. godine.U saopštenju povodom potpisivanjaprotokola navodi se da je njegov cilj“stvaranje sistema velikih razmjera <strong>za</strong>individualni transport bez ispuštanja”štetnih <strong>gas</strong>ova u atmosferu.(www.capital.ba)tržište <strong>za</strong>isporučioceopreme <strong>za</strong>NGV-e. Oko200 LDV-auključujući i taksije se mogu naći u Madridu,Valenciji, itd. Grad Madrid već imacjelokupni vozni park kamiona <strong>za</strong> odvozsmeća od oko 600 jedinica koji voze naCNG, 400 CNG gradskih autobusa i drugeCNG automobile i furgone.‘Madrid postaje sve čišći, pošto danasu gradskoj javnoj službi već postoji1800 vozila sa pogonom na čista goriva– većina njih se napaja prirodnim<strong>gas</strong>om. Do 2011. godine će kompletanvozni park biti <strong>za</strong>mijenjen vozilima sapogonom na čisto gorivo’, rekla je AnaBotella, dogradonačelnica i rukovodilacodjeljenja <strong>za</strong> okolinu u gradskoj upraviMadrida. Kako bi se potpomoglo ovodinamično tržište, očekuje se da će uneposrednoj budućnosti biti izgraðenosve više punionica metana.Ova manifestacija će pomoći Madridu dapobijedi na izboru <strong>za</strong> domaćina Olimpijskihigara 2016. godine, omogućavajućigradu da poboljša kvalitet svog zraka.Za više informacija:info@gnv2009madrid.com; www.gnv2009madrid.comRuski premijer Vladimir Putin je 17.novembra 2008. godine potpisao dvijedirektive koje će pomoći da se proširinacionalno tržište vozila na prirodni<strong>gas</strong> (NGV). Direktiva br. 1662-R je odobrilaKoncept dugoročnog društvenoekonomskograzvoja Ruske Federacijedo 2020. godine. Poglavlje 6 Koncepta‘Razvoj energetske infrastrukture ipovećanje energetske efikasnostiprivrede’ predviða da će ‘stimulacijaupotrebe prirodnog <strong>gas</strong>a kao motornoggoriva’ biti jedan od prioriteta.Još jedna direktiva, koja je potpisananekoliko trenutaka nakon društvenopolitičkogkoncepta, je utvdila prioritete<strong>za</strong> rusku vladu do 2012. godine.Među ostalim <strong>za</strong>dacima, Direktiva br.1663-R <strong>za</strong>dužuje Vladu da pripremifederalni program štednje energije,uvede inovativne energetski efikasnetehnologije i razvije podsticaje ve<strong>za</strong>ne<strong>za</strong> NGV.Taksi vozila na prirodni <strong>gas</strong>ostvaruju uštede u hiljadamaeura <strong>za</strong> njemačke taksi vo<strong>za</strong>čeTaksi vo<strong>za</strong>či u Njemačkoj ubiru beneficijekoje se mjere hiljadama Eurau uštedama svake godine,vozeći naprirodni <strong>gas</strong> umjesto dizela. TrägerkreisErd<strong>gas</strong>fahrzeuge izvještava (nanjemačkom jeziku) o jednoj stavcidnevnika lokalne taksi službe, koja jeanalizirala operativne troškove vozilana prirodni <strong>gas</strong> Mercedes E200,Mercedes B-klase, Opel Zafira i VolkswagenTouran u odnosu na njihovedizelske ekvivalente. Opel Zafira jeproizvela najveće uštede, 18,000 Euratokom dvije godine (pretpostavljajućipotrošnju dizela od 10 l/100 km) doksu B-klasa i Touran proizveli uštede od16.000, odnosno 15.700 Eura. Stavkatakoðer citira konsultanta koji je rekaoda 8 od 10 Mercedes taksija kupljenihu Njemačkoj danas imaju pogon nakomprimirani prirodni <strong>gas</strong> (CNG).Izvor: Trägerkreis Erd<strong>gas</strong>fahrzeugeBILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 1745


Primjena alternativnih pogonskih goriva <strong>za</strong> vozilaZahid Pita,dipl.ing.Specijalista <strong>za</strong> primjenu alternativnih pogonskih goriva <strong>za</strong> vozilae-mail: pitasen@bih.net.baKao alternativna pogonska goriva <strong>za</strong> motorna vozila se mogukoristiti:- ukapljeni naftni <strong>gas</strong>, smjesa propana i butana, (UN oznake1965; međunarodne oznake LPG = likquefied petroleum<strong>gas</strong>), u daljem tekstu LPG, i- Komprimirani prirodni <strong>gas</strong>, čiji radni pritisak ne prelazi 22Mpa (220 bara), (UN oznake 1971, međunarodne oznakeCNG = Compressed Natural Gas), u daljem tekstu CNG.Korištenje LPG-a i CNG-a kao pogonskog goriva u motornimvozilima možemo posmatrati s više aspekata:- ekonomije i tehnike- ekologije- <strong>za</strong>konodavstva (stanje propisa)- stanja svijesti- poticaji državeEkonomski razloziKada govorimo o ekonomskim razlozimatu prije svega mislimo na ekonomičnostkorištenja LPG-a i CNG-a u odnosu naostala pogonska goriva na vozilima.Poreðenje ekonomičnosti korištenjapojedinih pogonskih goriva je izvršenona vozilu Škoda Fabia. Za bazno voziloje uzeto vozilo Škoda Fabia pogonjenobenzinskim motorom. Uporedna anali<strong>za</strong>je izvršena sa:- istim vozilom u koje je ugraðen ureðaj<strong>za</strong> pogon sa LPG-om,- istim vozilom u koje je ugraðen ureðaj<strong>za</strong> pogon sa CNG-om i- istim vozilom koje se pogoni dizel motoromkoje je u startu skuplje <strong>za</strong> odreðeniiznos.Analize su raðene u periodima kada sucijene benzina i dizela bile znatno višeod cijena LPG-a i CNG-a (10.06.2008.) iu periodu kada su cijene goriva i benzinaopale a cijene LPG-a i CNG-a ostale iste(12.12.2008.).Vrijednost početne investicijeAko vozimo vozilo sa dizel motorom, njegovapočetna cijena je u startu veća <strong>za</strong>oko 3.137,00 KM, ako hoćemo da ugradimoureðaj <strong>za</strong> LPG taj bi ureðaj u našimuvjetima trebao da košta oko 2.500,00KM, a ako želimo da ugradimo ureðaj <strong>za</strong>46BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17CNG, on bi u našim uvjetima trebao dakošta negdje oko 5.000,00 KM. Cijenepogonskih goriva <strong>za</strong> dva karakterističnatrenutka su date u tabeli.Cijena CNG-a se nije smanjila jer ovavozila koriste <strong>gas</strong>ne kompanije koje suinstalirale vlastite punionice. DistributeriLPG-a na pumpama uglavnom vršeprodaju roba koje im dostave veletrgovcii koju plaćaju poslije njene prodaje, panisu motivisani da smanje cijenu LPG-a,i to je objašnjenje nelogične situacije dasu cijene benzina i dizel goriva smanjene<strong>za</strong> 20-24 %, a da su cijene LPG-aostale iste.Anali<strong>za</strong> ekonomičnosti na dan10.06.2008. je poka<strong>za</strong>la da kod vozilakoje koristi gorivo dizel D2, <strong>za</strong> koje vrijednostpočetne investicije 3.137,00 KM,početna investicija se otplati tek nakonprijeðenih 110.419 km.Kod vozila koje se pogoni LPG-om, čija jevrijednost početne investicije 2.500,00KM, početna investicija se otplati nakonprijeðenih 55,741 km, dok je kod vozilakoje se pogoni CNG-om stanje još povoljnije,jer početna investicija iznosi5.000, 00 KM, koja se otplati nakomprijeđenih 39.589 km.UštedeZa prijeđeni put od 110.419 km kadase početna investicija u vozilo sa dizelmotorom tek otplati, vozeći vozilopogonjeno LPG -om uštedi se 6.971,30KM, a vozeći vozilo pogonjeno CNG-omuštedi se 9.904,60 KM. Dakle, ova anali<strong>za</strong>se odnosi na cijena pogonskih gorivau trenutku (10.6.2008. godine) kada suodnosi cijena pogonskih goriva <strong>za</strong> vozilabile puno povoljnije u korist alternativnihgoriva.Uraðene su i analize ekonomičnostikorištenja pogonskih goriva na dan12.12.2008. kad su cijene benzina i dizelgoriva bile znatno smanjene <strong>za</strong> oko20-25% u odnosu na period od priješest mjeseci, dok su cijene alternativnihgoriva ostale iste. I u ovom slučaju cijenepočetnih investicija su bile istea paramerti ekonomičnosti neštodrugačiji.


Početna investicija <strong>za</strong> vozilo sa dizelmmotorom se otplati poslije prijeðenih147.208 km, <strong>za</strong> vozilo sa ureðajem <strong>za</strong>LPG poslije prijeðenih 115.022 km, a<strong>za</strong> vozilo sa ureðajem <strong>za</strong> CNG poslijeprijeđenih 103.520 km.Navedene analize se mogu prika<strong>za</strong>ti i u slijedećim dijagramimaU pitanju su dakako cijene koje variraju,ali su u ovoj analizi uzeta dvakarakteristična trenutka u 2008. godini;trenutak kada su cijene klasičnih gorivabile nepovoljne (10.6.2008. godine) itrenutak kada su cijene klasičnih gorivaznatno smanjene (12.12.2008), dok su uoba slučaja cijene LPG-a i CNG-a ostaleiste.Prijeđeni put otplate (km) 39,598 55,741 110,419Vrijeme otplate <strong>za</strong> porodicu koja prelazi 1250 km mjesečno (mjeseci) 31.7 44.6 88.3Vrijeme otplate <strong>za</strong> TAXI vozilokoje prelazi 45.000 km godišnje.(mjeseci) 10.6 14.9 29.4Ušteda u potrošnji <strong>za</strong> prijeđeni put od 110.419 km (KM) 6,971.3 9,904.6 0.0LPG CNG D2Prijeđeni put otplate (km) 115,022 103,520 147,208Vrijeme otplate <strong>za</strong> porodicu koja prelazi 1250 km mjesečno (mjeseci) 92.0 82.8 117.8Vrijeme otplate <strong>za</strong> TAXI vozilokoje prelazi 45.000 km godišnje.(mjeseci) 30.7 27.6 39.3Ušteda u potrošnji <strong>za</strong> prijeđeni put od 147.208 km (KM) 2,400.0 5,333.2 0.0LPG CNG D2BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 1747


Ekološki aspektiEkološki aspekti su prije svega manjaemisija <strong>gas</strong>ova koji <strong>za</strong>gaðuju okolinu.Ovaj aspekt je obraðen na jednom primjerukoji je analiziran u “Studiji o primjeniCNG-a kao pogonskog goriva u KJKP‘GRAS’ Sarajevo”.Reali<strong>za</strong>cijom Projekta primjene CNGau vozilima <strong>za</strong> saobraćaj javnog kantonalnogpreduzeća ‘GRAS’ dobili bi sesljedeći efekti:- manja emisija CO 2<strong>za</strong> cca 25 %,- manja, skoro neznatna emisija SO 2<strong>za</strong> cca 98 %,- manja emisija HC (ugljikovodika)<strong>za</strong> cca 80 %,- manja emisija CO <strong>za</strong> cca 45 %,- manja emisija NOx <strong>za</strong> cca 80 %,- manja emisija prašine i čaði <strong>za</strong>cca 95 %(razlika emisije iz motora s pogonomtečnim gorivima i CNG motora).Zakonski okvir <strong>za</strong> korištenje alternativnihgoriva u <strong>BiH</strong> još uvijek nije potpuno<strong>za</strong>okružen. Zbog toga, niti jednovozilo koje trenutno koristi alternativnagoriva u <strong>BiH</strong> nema potrebnu dokumentacijui kao takva se ne mogu voziti uzemljama EU. Po nekim statistikamau <strong>BiH</strong> imamo oko 100 LPG punionica iotprilike 10.000 – 20.000 vozila koji sepogone LPG-om. Što se tiče CNG-a gradSarajevo ima dvije manje punionice i otprilike15 vozila koja koriste ovaj energentkao pogonsko gorivo.Prepravke vozilaPrepravke vozila rade radionice kojenemaju ovlaštenja, na tehničkompregledu niko ne kontroliše te ureðaje<strong>za</strong> alternativna goriva. Vjerojatno seprave neki kompromisi, niko ih ne gleda,niti kontroliše, gleda se sve ostalo,pošto se radi o vozilima koja se pogonekombinovano <strong>gas</strong> i benzin, ureðaji nastanicama tehničkog pregleda se negledaju jer nadležno državno ministarstvonije stvorilo preduslove. PostojiPravilnik o tehničkom pregledu, imapropisano kako se vrše tehnički pregledivozila na <strong>gas</strong>, meðutim još uvijek nisustvoreni preduslovi, moraju se propisatiuslovi <strong>za</strong> radionice koje trebaju izdavatiodgovarajuće papire <strong>za</strong> ureðaje <strong>za</strong> alternativnagoriva.Stanje svijestiJoš uvijek nije dovoljno prisutnasvijest o potrebi korištenja ovih pogonskihgoriva vozila. Neki pojedinci, taxivo<strong>za</strong>či, oni osjete tu potrebu, oni sadto masovno ugraðuju. U graðanstvu tasvijest još nije dovoljno prisutna i nijemasovna ugradnja kao u drugim zemljamau Evropi. Kada je upitanju CNGpostoje limitirajući faktori i tu bi trebaliodreðeni poticaji države da se napraveradionice i punionice i onda bi graðaniuvidjeli prednosti korištenja ovog energenta.Medijska podrška bi u tome bilavrlo važna.Poticaji državeNaravno, bez pravne države ništa nijemoguće. Sve evropske zemlje su napočetku primjene alternativnog gorivadavale odreðene poticaje. U <strong>BiH</strong> bi bilimogući sljedeći poticaji:Vlade Entiteta bi mogle:- donijeti propis o smanjenju pore<strong>za</strong><strong>za</strong> vozila sa <strong>gas</strong>nom instalacijom;- donijeti propis o smanjenju pore<strong>za</strong> <strong>za</strong>opremu <strong>za</strong> prepravku vozila;- donijeti propis o smanjenju pore<strong>za</strong> <strong>za</strong>punionice;- ukinuti obavezu plaćanja putarine,izdvajanja <strong>za</strong> vodoprivredu i <strong>za</strong> službuobavještavanja na ceste i <strong>za</strong> vozila kojakoriste <strong>gas</strong>.Vlade Kantona bi mogle:- donijeti propis o smanjenju dažbina <strong>za</strong>rentu i ureðenje <strong>za</strong> radionice i punionice;- u godišnjim budžetima planirati stavkupomoć javnim i drugim privrednimdruštvima koja namjeravaju <strong>za</strong> pogonsvojih vozila koristiti alternativna goriva;- donijeti akt o besplatnom parkiranju najavnim parkiralištima vozila koja koristealternativna goriva.Na sljedećoj stranici tabelarno jeprika<strong>za</strong>no stanje propisa u Bosnii Hercegovini ve<strong>za</strong>no <strong>za</strong> primjenualternativnih pogonskih goriva <strong>za</strong>vozila.Prvi i drugi nivo propisa su propisikoji su doneseni na nivou države,dok su u trećem i četvrtom nivounavedeni propisi, tj. provedbenauputstva i evidencije koje treba uspostavitii bez kojih se verifikacijavozila na alternativna goriva nemože sprovoditi.Prilog sa g. Zahidom Pitom pripremila:Ismeta HasanbegovićUporedna anali<strong>za</strong> prednosti i nedostataka LPG-a i CNG-aPREDNOSTINEDOSTACIPRIRODNI <strong>GAS</strong> Jeftinija cijena <strong>gas</strong>a Skuplja cijena ugradnje uređajaVeći interes Kantona Sarajevo <strong>za</strong> korištenje ovog <strong>gas</strong>aKoristi se pri visokim pritiscima (220 bara), veće mjere <strong>za</strong>štitePROPAN-BUTANVeće korištenje u startu (sada u <strong>BiH</strong> oko 10 hiljadavozila već koriste ovaj <strong>gas</strong>)Trenutno postoji oko 40 instalisanih punionica u <strong>BiH</strong>Jeftinija cijana ugradnje uređajaMala pokrivenost <strong>BiH</strong> sa mrežom prirodnog <strong>gas</strong>aSkuplja cijena <strong>gas</strong>a48BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17


Prvi nivoZakon o osnovama sigurnosti saobraćaja na putevima u <strong>BiH</strong> (bosanski jezik)Zakon o osnovama sigurnosti prometa na cestama u <strong>BiH</strong> (hrvatski jezik)Закон о основама безбједности саобраћја на путевима у БиХ (српски језик)• Zakon objavljen u “Službenom glasniku <strong>BiH</strong>” br. 6 od 31.01.2006.• Zakon stupio na snagu 08.02.2006.• Zakon se primjenjuje od 08.08.2006.Drugi nivoPravilnik o dimenzijama, ukupnojmasi i osovinskom opterećenjuvozila, o ureðajima i opremi kojumoraju imati vozila i o osnovnimuvjetima koje moraju ispunjavatiureðaji i oprema u saobraćaju naputevimaPravilnik o tehničkimpregledima vozilaPravilnik o načinu certificiranjai uvjetima koje morajuispunjavati organi<strong>za</strong>cije <strong>za</strong>certificiranje vozilaPravilnik o homologaciji vozila,dijelova i opreme odreðivanjuorgani<strong>za</strong>cija koje mogu obavljatiadministrativne i tehničkeposlove u oblasti homologacijeMinistarstvo donosi propis kojimse propisuju:- Uslovi koje moraju <strong>za</strong>dovoljiti servisneradionice koje vrše ugradnjuuređaja <strong>za</strong><strong>gas</strong> u vozilo ili održavanjei servisiranje vozila pogonjenih <strong>gas</strong>om,- Stručnu spremu i način dodatneobuke servisera koji vrše ugradnjuuređaja <strong>za</strong> <strong>gas</strong>,- Način izdavanja odobrenja servisnimradionicama da moguugrađivati, održavati i servisirativozila pogonjena <strong>gas</strong>omDataljnu tehnologiju Izborpostupka i procedura <strong>za</strong>obavljanje tehničkih pregleda,te upute <strong>za</strong> pregled pojedinihvrsta vozila <strong>za</strong>visnood njihovih tehničkih karakteristika– propisuje stručnaorgani<strong>za</strong>cijaorgani<strong>za</strong>cije/organi<strong>za</strong>cijakoje obavljaju administrativnei tehničkeposlove iz oblasti certificiranjautvrðene pravilnikom(stručna organi<strong>za</strong>cuja) – vršiministarstvo putem javnogkonkursaOdreðivanje organi<strong>za</strong>cije/organi<strong>za</strong>cijakoje obavljaju administrativnei tehničke poslove izoblasti homologacije (stručnaorgani<strong>za</strong>cija) – vrši Ministarstvoputem javnog konkursaTreći nivoMinistarstvo donosi propis kojimse propisuju:- Uslovi koje moraju <strong>za</strong>dovoljitiuvoznici opreme <strong>za</strong> <strong>gas</strong>,- Način izdavanja odobrenjauvoznicima opreme <strong>za</strong> <strong>gas</strong>- Način prometa dijelovimauređaja <strong>za</strong> <strong>gas</strong>Odobrenje stanicama <strong>za</strong>tehnički pregled vozila na<strong>gas</strong> – izdaju nadležni organi<strong>za</strong> saobraćaj u F <strong>BiH</strong>, RS iDBIzdavanje odobrenja <strong>za</strong> tijelakoja vrše odgovarajuća ispitivanjaiz oblasti certificiranjavozila (ispitno tijelo) – odobrenjeizdaje Ministarstvona prijedlog stručne organi<strong>za</strong>cijeUputstvo o ispitivanju vozilasa pogonom na alternativnagoriva – izdaje ministarstvona prijedlog stručne organi<strong>za</strong>cijeOdreðivanje tehničkih servisa <strong>za</strong>obavljenje poslova utvrðivanjaidentiteta i tehničkog stanjavozila, pregled i ispitivanjevozila pri tipskoj i pojedinačnojhomologaciji vozila – odreðujeMinistarstvoOdreðivanje laboratorija <strong>za</strong>obavljanje poslova specijalističkihispitivanje ureðaja, opremeili vozila - određuje MinistarstvoPropisivanje procesa homologacijei definicija stručnih itehničkih poslova kod homologacijetipa vozila i homologacijepojedinačnog vozila. Donošenjeprograma <strong>za</strong> osposobljavanja <strong>za</strong>poslove provođenja postupkahomologacije vozila – donosiMinistarstvoČetvrti nivoEvidencije o ugradnji uređaja <strong>za</strong><strong>gas</strong> u vozila – vode ih servisneradionice a stručna organi<strong>za</strong>cijaih objedinjava u jedinstvenu bazupodatakaEvidencije o teh. pregledimavozila – vode ih ispitnestanice a stručna organi<strong>za</strong>cijaih objedinjava u jedinstvenubazu podatakaEvidencije o ispitivanju vozila– vode ih ispitna tijela astručna organi<strong>za</strong>cija ih objedinjavau jedinstvenu bazupodatakaEvidencije o homologaciji vozila– vode ih ispitna tijela a stručnaorgani<strong>za</strong>cija ih objedinjava u jedinstvenubazu podatakaBILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 1749


Proizvodnja biometana u EvropiFrancuskaVeolia Environmental Services Ile-de-France, u saradnji sa Veolia Environment’sCleanliness and Energy ResearchCenter (CRPE), lansira projekatproizvodnje biometana na lokaciji svojedeponije otpada Claye-Souilly. Ovo ćebiti prva francuska jedinica koja proizvodibiometansko gorivo iz deponijskog<strong>gas</strong>a.Trenutno u fazi industrijskog projekta,novi sistem će biti implementiran udrugom kvartalu slijedeće godine. Predviðase da će se iz 200 Nm 3 /h bio<strong>gas</strong>a<strong>za</strong>robljenog u deponiji dobijati 60 Nm3/h biometana, što predstavlja energetskepotrebe voznog parka od 210 lakih vozila.Osim toga, grad Lille takoðer imapostrojenje <strong>za</strong> proizvodnju biometanakoja je u pogonu od septembra 2007.godine. Godišnje, dvije jedinice CSFR600 (C-kompresija, S-ispiranje, F-flash isparavanje, R-rekuperacija)— sačetvrtom generacijom vodenog rastvora<strong>za</strong> ispiranje —isporučene od straneGreenlane Bio<strong>gas</strong>-a, proizvode 4 milionaNm 3 biometana dobijenog iz otpada izdomaćinstava. Proizvedeni <strong>gas</strong> se koristi<strong>za</strong> pogon 180 kamiona na prirodni <strong>gas</strong>.Pored toga, njegov prvi francuski sistem<strong>za</strong> unapreðivanje bio<strong>gas</strong>a - izgraðen1992. godine u Lille Marquette-u - ćebiti nadograðen i spreman <strong>za</strong> rad u 2009.godini. Postrojenje će imati mogućnostunapreðivanja bio<strong>gas</strong>a iz postrojenja <strong>za</strong>komunalnu otpadnu vodu, u kome će seproizvoditi 100 Nm3/h biometana.Ova količina <strong>gas</strong>a će biti dovoljna <strong>za</strong>napajanje 10 autobusa na prirodni <strong>gas</strong>.Najavangardnije tehnologije, uključujućii četvrtu generaciju vodenog rastvora<strong>za</strong> ispiranje, se koriste u oba projektau Lille-u. Greenlane Bio<strong>gas</strong> (GB), lidersistema <strong>za</strong> unapreðivanje bio<strong>gas</strong>a, je realiziraoove projekte.NjemačkaU 2007.godini, GB je, kao dio FlotechGrupe, potpisao sporazum sa EnviTecBio<strong>gas</strong> AG-om o izgradnji najvećeg svjetskogsistema <strong>za</strong> unapreðivanje bio<strong>gas</strong>au Güstrow-u, u Njemačkoj. Ovajprojekat će biti spreman <strong>za</strong> puni pogonu aprilu 2009. godine, dok će na jesenove godine prve količine preraðenog<strong>gas</strong>a biti ubačene u <strong>gas</strong>ovod prirodnog<strong>gas</strong>a.Korištenjem tehnologije vodenog ispiranja,bio<strong>gas</strong> se unapreðuje u čisti metan.Sa tri jedinice CSFR 2000, postrojenje jesposobno proizvesti 6,000 Nm 3 /h biometana.Preko 99 % ovog proizivodaće biti injektirano u nacionalnu mrežuprirodnog <strong>gas</strong>a.ŠvedskaGradovi Motala i Katrineholm u Švedskojće imati svoje postrojenje <strong>za</strong> proizvodnjubio<strong>gas</strong>a u komercijalnom pogonu doproljeća 2009. godine. Projekti su <strong>za</strong>snovanina ‘Micro plug-and-play’ sistemimaprimjenjivim na male i srednje velikegradove, ili čak veće farme, sa kapacitetomisporuke od 25-80 Nm 3 /h <strong>gas</strong>a.Kompanija Swedish Bio<strong>gas</strong> InternationalAB je involvirana u postrojenjima<strong>za</strong> proizvodnju biometana u Örebro-ui Stockholm-u, koja će biti spremna <strong>za</strong>komercijalni rad na jesen 2008. i jesen2009. godine. Gas dobijen iz ovihpostrojenja se može koristiti <strong>za</strong> pogon4.000, odnosno 9.000 automobila naprirodni <strong>gas</strong>.Velika BritanijaGasrec, BOC, i SITA UK su u junu otvorilipostrojenje <strong>za</strong> komercijalnu proizvodnjutečnog goriva iz deponijskog <strong>gas</strong>a nalokaciji deponije otpada SITA UK-a Alburyu Surrey-ju, u Velikoj Britaniji. Gorivo,takozvani tečni biometan (LBM), jedaleko čišći od dizela. Korištenje LBM-abi značilo smanjenje čestične tvari PM10od 90%, smanjenje nitrogenskih oksidaod 60%, smanjenje sumpor dioksida od50% i smanjenje buke od 30%.Upotreba LBM-a kao <strong>za</strong>mjenskog goriva<strong>za</strong> fosilni dizel ili benzin rezultirauštedama ugljen dioksida od oko 70%,duž cijelog lanca, od ekstrakcije fosilnoggoriva iz zemlje, do njegove upotrebe uvozilu.LBM proizveden u ovom postrojenju ćeu početku biti korišten <strong>za</strong> pogon komercijalnihvozila koja su uposlena u sektorimaprevo<strong>za</strong> tereta i upravljanja otpadom.Gasrec je potpisao sporazum saHardstaff Grupom, jednom od najvećihtransportera LNG-a na veliko u VelikojBritaniji, o upravljanju transportnomlogistikom i prevozu goriva iz Albury-ja.Kamioni <strong>za</strong> prevoz tereta sa dualnim gorivomse u cijelosti pogone LBM-om.LBM proizveden iz deponija je jedinokomercijalno dostupno gorivo B100koje se dobija iz otpada, što ga prematome čini najodrživijim. Ono takoðerima najniži intenzitet ugljika od bilo kogobnovljivog goriva B100.Napomena: B100 se uobičajeno odnosina 100%-ni biodizel. U ovom člankutermin B100 se koristi u usporedbi satečnim biogorivom.(the GVR 79/2008)50BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17


ODRŽANI SKUPOVIPrva konferencija Energetske <strong>za</strong>jednice o distribuciji <strong>gas</strong>aZagreb, 26. septembar 2008.Preko 120 predstavnika svih Ugovornihstrana, te još 14 zemalja se 25. septembra2008. godine sastalo u Zagrebu naPrvoj konferenciji Energetske <strong>za</strong>jedniceo distribuciji <strong>gas</strong>a. Konferencijom, kojusu organizovali ECRB i Sekretarijat Energetske<strong>za</strong>jednice, u saradnji sa Evropskomkomisijom i USAID-om, supredsjedavalisu g. Fabrizio Barbaso, <strong>za</strong>mjenikdirektora Generalne direkcije <strong>za</strong> energijui transport Evropske komisije i g. NeritanAlibali, Zamjenik ministra privrede, trgovinei energetike Republike Albanije, u imePredsjedništva Energetske <strong>za</strong>jednice.Na Konferenciji je više od 15 govornikaiz regulatornih organa, industrije,istraživačkih instituta, Evropske komisijei Sekretarijata Energetske <strong>za</strong>jednice analiziralo<strong>za</strong>konske, ekonomske i tehničkeuslove <strong>za</strong> razvoj distribucije <strong>gas</strong>a iupoređivalo iskustva četiri Ugovornestrane i četiri susjedne zemlje.Konferencija je demonstrirala veliki interes<strong>za</strong> razvoj distribucije <strong>gas</strong>a u Energetskoj<strong>za</strong>jednici od strane nacionalnih i lokalnihvlada, industrije u Ugovornim stranamai od strane međunarodnih donatora i investitora,te je pružila priliku <strong>za</strong> razmjenuiskustava, širenje savremene regulatornekulture i umrežavanje između nosilaca interesa.Njeni rezultati će biti prezentiranina slijedećem Gasnom forumu, 16. oktobrau Ljubljani.Postavljeni ciljevi konferencije su promocija<strong>gas</strong>ifikacije područja jugoistočne Evrope,susret kolega iz <strong>gas</strong>ne privrede kojisu trenutni i potencijalni partneri u razvojudistribucije <strong>gas</strong>a, saznanja o troškovima,i<strong>za</strong>zovima tržišta i podršci projektima ujugoistočnoj Evropi, upoznavanje sa projektimasnabdijevanja jugoistočne Evropedodatnim količinama <strong>gas</strong>a, kao i poređenjeuspješnih iskustava iz regiona i susjednihzemalja.Otvarajući konferenciju predsjedavajućiFabricio Barbaso iz generalne direkcije <strong>za</strong>energiju i transport European Commisionistakao je da je jugoistočna Evropanajperspektivniji region <strong>za</strong> ulaganje u razvoj<strong>gas</strong>ne privrede. Skup su također pozdraviliNeritan Alibali, <strong>za</strong>mjenik ministraekonomije trgovine i energije RepublikeAlbanije u ime predsjedništva EnergyCommunity i Leo Begović ispred ministarstvaekonomije, rada i poduzetništvaRepublike Hrvatske.U nastavku, predstavnici Energy ComunitySecretarijat, Energy Comunity RegulatoryBoard, Economic Consulting Associates,European Commision i Word Banksu naglasili da je <strong>za</strong> energetsku politikuEvrope važan <strong>za</strong>jednički dogovoren pristupi da je meðudržavni ugovor nužnost.Opšti okvir treba da stvori jedinstven i stabilannadzorni prostor koji će obezbijeditirazvoj konkurentnog energetskog tržištana širem geografskom nivou. Takoðer jeponuđena jaka porška European Comissionkao značajna podloga <strong>za</strong> uspjeh.Kroz analizu ukupnog tržišta jugoistočneEvrope djelimično je tretirano područjeBosne i Hercegovine, sa prikazom mogućihnovih pravaca snabdijevanja prirodnim<strong>gas</strong>om. Energy Community prstenu jednoj varijanti predviđa pravac krozBosnu i Hercegovinu sa juga Hrvatske uzmogućnost snabdijevanja tečnim prirodnim<strong>gas</strong>om, dok druga varijanta, zbogne<strong>za</strong>dovoljavajuće reakcije iz Bosne i Hercegovine,u cjelosti predviða <strong>gas</strong>ovod krozdržave iz okruženja uključujući Hrvatsku,Crnu Goru, Albaniju, Makedoniju, UNMIKi Srbiju.Bosna i Hercegovina je predstavljena kaoregion ograničenih mogućnosti razvojadistribucije <strong>gas</strong>a male potrošnje po glavistanovnika. Prika<strong>za</strong>na je i konkurentnostdrugih goriva u Sarajevu, sa napomenomda nedostatak transportnih <strong>gas</strong>ovoda ispremnika <strong>gas</strong>a vodi povećanju cijeneprirodnog <strong>gas</strong>a što rezultira umanjenimKenan Selmanović, Sarajevo<strong>gas</strong><strong>za</strong>htjevima <strong>za</strong> <strong>gas</strong>ifikaciju. U počecima<strong>gas</strong>ifikacije često je prisutna manjakonkurentnost sa neadekvatnim propisimai kontrolom.Podrška državnih ili lokalnih vlasti, donatora,investitora je neophodna. Za razlikuod Bosne i Hercegovine, od 2005. godinenacionalna regulatorna tijela zemalja uokruženju su razvila novi tarifni sistemu ravni sa modernom regulatornompraksom. Distribucija <strong>gas</strong>a mora biti dio‘’većeg plana’’ <strong>gas</strong>ifikacije, a ne ne<strong>za</strong>visnaaktivnost. Opšti <strong>za</strong>ključak je da je došlovrijeme da proces uspješne <strong>gas</strong>ifikacijeregiona <strong>za</strong>počne.Drugi dio konferencije je bio rezervisan <strong>za</strong>prezentacije iskustava Energy Comunnityi susjednih zemalja: Hrvatska (GradskaPlinara Zagreb), Srbija (Srbija<strong>gas</strong>), Bosnai Hercegovina (Sarajevo<strong>gas</strong>), Makedonija(Kumanovo Gas), Italija (ANIG), Francuska(Gaz de France), Grčka (Regulatory Authorityfor Energy), Turska (Energy MarketRegulatory Authority) su predstavilesisteme distribucije, tržišne i regulatornei<strong>za</strong>zove na lokalnom nivou.Iskustva Bosne i Hercegovine sam predstaviokroz sistem upravljanja kvalitetom,sigurnošću, saradnjom sa DVGW-om, projektovanjem,izgradnjom i održavanjemdistributivnih <strong>gas</strong>ovoda Sarajevo<strong>gas</strong>a kaoekološkog projekta i drugim projektimapoput izgradnje referentne laboratorije<strong>za</strong> kalibraciju <strong>gas</strong>ne opreme i uvoðenjaprirodnog <strong>gas</strong>a kao goriva <strong>za</strong> pogon vozila.Pripremio:Kenan SelmanovićBILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 1751


150 godina DVGW-a – jubilarni kongres 2009Svečana manifestacija DVGW-a u kombinaciji sa gat-om, wat-om i skupštinom članovaDVGW Njemačko stručno udruženje <strong>za</strong> <strong>gas</strong> i vodu 2009 godine slavi 150 godina postojanja. To je povod <strong>za</strong> organi<strong>za</strong>cijujubilarnog kongresa koji će se održati u Leipzigu 22. i 23. septembra 2009. godine. U središtu kongresa ćese nalaziti razvoj struke <strong>gas</strong>a i vode u budućnosti. Po prvi put će se održati <strong>za</strong>jedno gat i wat (stručni skupovi DVGW<strong>za</strong> <strong>gas</strong> i vodu) – sa <strong>za</strong>jedničkom stručnom izložbom, što će svim učesnicima ponuditi još veći spektar izlagača i informacijakao i jedinstvenu mogućnost razmjene. U okviru kongresa će se održati i skupština članova DVGW-a saoficijelnom svečanom večerom. Sa ovim jubilarnim kongresom DVGW predstavlja kontinuitet angažmana i usluge ustruci <strong>gas</strong>a i vode. Zabilježite već sada termin! Dalje informacije možete naći pod: www.150-Jahre-DVGW.de .gat 2008 – Stručni skup <strong>gas</strong>ne strukeDortmund, 11. - 12. novembar 2008.Koje konsekvence ima nacionalna iinternacionalna klimatska politika <strong>za</strong><strong>gas</strong>nu privredu? Kako će branša odgovoritina izmjenjeno ponašanje korisnikana tržištu? Kako se kompanijeodupiru rastućem pritisku reguliranjai troškova? Ova pitanja važna <strong>za</strong>budućnost <strong>gas</strong>ne privrede su se nalazilau središtu ovogodišnjeg gat-aodržanog u Dortmundu 11. i 12. novembra2008. godine.gat (stručni skup <strong>gas</strong>ne struke) jenajveći godišnji skup <strong>gas</strong>ne branše i već47 godina predstavlja centralni forum<strong>za</strong> diskusiju stručnog i rukovodećegkadra <strong>gas</strong>ne privrede Glavni organi<strong>za</strong>torgat-a je DVGW uz podršku BDEW.Ove godine je gat održan u Dortmundu,11. i 12. novembra 2008 godine.Skupu je prisustvovalo oko 3.000učesnika iz Njemačke, kao i susjednih zemalja, a ove godineje <strong>za</strong>hvaljujući simultanom prevodu na engleski jezik porastaobroj učesnika izvan njemačkog govornog područja. U središtusu se našle teme koje obraðuju procese unbundlinga i reguliranja,kao i efikasne i ekološki prihvatljive <strong>za</strong>štite klime krozprimjenu inovativnih tehnika upotrebe <strong>gas</strong>a. Pored stručnihtematskih izlaganja posebnu pažnju učesnika su privukle dvijeveoma aktualne podijumske diskusije. Eksperti iz politike,nauke i struke su diskutirali o trenutnim vodećim temama52BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17<strong>gas</strong>ne privrede: trećem paketu jedinstvenog energetskogtržišta i integriranom enrgetskom i klimatskom programu.Posjetioci su imali dovoljno vremena u pau<strong>za</strong>ma <strong>za</strong> obila<strong>za</strong>kodlične stručne izložbe koja se prostirala na preko 4.000 m 2 . Uokviru izložbe su organizirana i dva interesantna foruma o inovacijamakao i industrijski forum, na kojima se mogao dobitipregled trendova i razvoja kao i inovacija s prirodnim <strong>gas</strong>om.


U okviru industrijskog foruma su, dodatnouz gat diskusije, detaljnije obraðene dvijeaktualne teme: EUP-direktiva i SmartMetering.Skupu su prisustvovali i stručnjaci iz regiona:Dr. Džemal Peljto, Nadžida Ninković,Slavo Krajišnik, Milomir Draganić, RajkoSimin, Igno Dimeski i Aida Bučo-Smajić.Naredne godine će se gat održati uLeipzigu u okvir proslave 150-godišnjiceNjemačkog stručnog udruženja <strong>za</strong> <strong>gas</strong> ivodu DVGW.Pripremila:Dipl.ing. Aida Bučo-SmajićOdržan drugi sastanak Organi<strong>za</strong>cionog odbora Konferencije12. decembar 2008. | Sarajevo, <strong>BiH</strong>U prostorijama KJKP ‘Sarajevo<strong>gas</strong>’-aodržan je drugi sastanak Organi<strong>za</strong>cionogodbora 4. Meðunarodne <strong>gas</strong>neKonferencije “Uloga prirodnog <strong>gas</strong>a uregionu jugoistočne Evrope u narednomdesetljeću”, koja će se održati u Sarajevuod 11. do 13. februara 2009. godine. Naovom sastanku dat je izvještaj o tokudosadašnjih priprema, kao i prijedlogprograma rada konferencije.Tržišta prirodnog <strong>gas</strong>a, interkonekcijamreža, energetska efikasnost, vozila naprirodni <strong>gas</strong>, nove tehnologije i tehničkipropisi, teme su koje će biti razmatraneu pojedinim sesijama konferencije, <strong>za</strong>koju su prijavljena 42 referata iz zemaljaregiona, <strong>za</strong>malja snabdjevača i potencijalnihsnabdjevača regiona prirodnim<strong>gas</strong>om, te predstavnika Meðunarodne<strong>gas</strong>ne Unije, evropskih institucija i asocijacija,Njemačkog stručnog udruženja <strong>za</strong><strong>gas</strong> i institucija iz finansijskog sektora,Svjetske banke (WB) i Evropske banke<strong>za</strong> obnovu i razvoj (EBRD).Ciljevi ove konferencije su intenzivnijeuključivanje <strong>BiH</strong> i drugih zemalja regionau analize i odlučivanje o budućimtransportnim pravcima prirodnog <strong>gas</strong>akako bi se stvorile pretpostavke <strong>za</strong>uspješniji razvoj <strong>gas</strong>ne privrede regionai snažniji razvoj privrednih grana kojeovise o pouzdanom snabdijevanju oveekonomske i ekološki prihvatljive energije.(I.H.)BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 1753


ODRŽANI SKUPOVI15. - 17. oktobar 2008., Osijek, Hrvatska6. SKUP O PRIRODNOM PLINUU organi<strong>za</strong>ciji HEP Plina i Strojarskog fakulteta u SlavonskomBrodu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku održanje 6. Skup o prirodnom plinu. Skup je okupio cca 250 učesnikakoji su kroz 24 prezentacije i 6 poster sesija imali priliku čutipredavanja ve<strong>za</strong>na uz distribuciju prirodnog <strong>gas</strong>a, praćenje<strong>gas</strong>ovodnog sistema, projektovanje i tehničku regulativu.Skup su otvorili član Uprave HEP-a Stjepan Tvrdinić i dekanStrojarskog fakulteta u Slavonskom Brodu g. Ivan Samardžić.Domaćin skupa g. Nikola Liović, direktor HEP Plina također jeu uvodnom govoru pozdravio sve prisutne i poželio uspješandalji rad.Svoja iskustva u području primjene prirodnog <strong>gas</strong>a, osimhrvatskih predavača, predstavili su i gosti iz Njemačke, Austrije,Srbije, Maðarske i Bosne i Hercegovine.Uloga tehničkih pravila, odnosno tehničke regulative je vrlojasna. Ona nam omogućava jednostavniji pristup projektovanju,gradnji, pogonu, ispitivanju i održavanju sistema <strong>za</strong> snabdijevanje<strong>gas</strong>om, ali i vrlo jasno definišu uslove <strong>za</strong> ispitivanjei certificiranje osoba, preduzeća i proizvoda. Implementacijatehničke regulative ne bi bila ostvariva bez odgovarajuće edukacijekadrova na što je u svom referatu s temom “Edukacijau svrhu implementacije tehničke regulative” uka<strong>za</strong>la gða.Hajdina Škufca iz Istraživačko-razvonog centra <strong>za</strong> <strong>gas</strong>nutehniku.Predavači iz Bosne i Hercegovine predstavili su se sa slijedećimreferatima:Ibrahim Karahodžić (Sarajevo<strong>gas</strong>): “Uputstva <strong>za</strong> mjere<strong>za</strong>štite postrojenja <strong>za</strong> snabdijevanje kod građevinskih radova”i “Osnovna načela i organi<strong>za</strong>cija dežurne službe preduzeća <strong>za</strong>snabdijevanje <strong>gas</strong>om” (slika gore)Savremene <strong>gas</strong>ne toplotne pumpe prevazilaze problem smanjenjakapaciteta i prekid rada kod niskih temperatura, te seotvara mogućnost njihove masovne primjene. Korist od primjene<strong>gas</strong>nih toplotnih pumpi imaju <strong>gas</strong>ne kompanije, korisnici,gradovi i države, naglasio je u svojoj prezentaciji Dr. DžemalPeljto (TE<strong>GAS</strong>): “Prva iskustva u primjeni kompresorskih<strong>gas</strong>nih toplotnih pumpi <strong>za</strong> grijanje i hlaðenje u gradu Sarajevu”(slika desno)54BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17


Teško je dostići ono što je Njemačka stvarala godinama. Zapribližavanje tehničkoj i <strong>za</strong>konskoj regulativi EU-e potrebna jeodgovarajuća stručna i finansijska pomoć. <strong>IGT</strong> u suradnji saDVGW-om već dugo vremena radi na Projektu ‘Harmoni<strong>za</strong>cija<strong>za</strong>konske i tehničke regulative u <strong>gas</strong>nom sektoru zemaljajugoistočne Evrope’ čiji je cilj donošenje jedinstvene regulative<strong>za</strong> <strong>gas</strong> po uzoru i na osnovi DVGW propisa. O svemu tome jeviše objašnjeno u predavanjima Aide Bučo-Smajić iz uredaDVGW-a iz Sarajeva koja je prezentirala rad na temu “UlogaDVGW-a u njemačkoj <strong>gas</strong>noj privredi” i g. Alfreda Kleesa ig-đice Hiltrud Schuelken “Primjena tehničke regulative uevropskom kontekstu “.Čestitamo HEP-Plinu na odličnoj organi<strong>za</strong>ciji i druženju kojesu organizirali u samom srcu Baranje, u mjestu Karanjac, gdjesmo uživali u specijalitetima i muzici etno restorana ‘Baranjskakuća’. Naravno, vidimo se ponovo sljedeće godine!Pripremila: Ismeta HasanbegovićOsnivač Biltena: Udruženje <strong>za</strong> <strong>gas</strong> u Bosni i Hercegovini (<strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong>)Izdavač: Istraživačko-razvojni centar <strong>za</strong> <strong>gas</strong>nu tehniku - <strong>IGT</strong> -, Gradačačka 142, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina;Tel. ++387 (33) 61 06 00; Fax: ++387 33 65 05 93; e-mail: igtmarc@bih.net.baUrednica: Ismeta Hasanbegović; Odobrava: dr.sc.Džemal Peljto; Zamjenik urednice: Vojko RadovanovićRedakcija u sastavu: Adis Salkić (Sarajevo<strong>gas</strong>), Hajdina Škufca (<strong>IGT</strong>), Semin Petrović (<strong>IGT</strong>),Mirela Hadžiomerović-Šutović (BH<strong>GAS</strong>), Ninković Nadžida (BH-<strong>GAS</strong>), Aida Bučo-Smajić (Ured DVGW-a u Sarajevu)Prijevodi s engleskog: Maja GribajčevićBILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 1755


Savjetovanja, skupovi u 2009. godiniEuropska <strong>gas</strong>na Konferencija 2009.27. - 29. januar Beč, Austrija www.theenergyexchange.co.uk4. Međunarodna <strong>gas</strong>na konferencija regiona jugoistočne Evrope11. - 13. februar Sarajevo, <strong>BiH</strong> www.igt.baMogućnosti primjene toplinskih crpki27. februar Zagreb, Hrvatska www.em.com.hr8. Plinarski forum26. - 27. mart Varaždinske Toplice,Hrvatskawww.em.com.hr/plinarski_forum6. Seminar o tlačnoj opremi14. maj Zagreb, Hrvatska www.em.com.hr/tlacna_oprema20. Međunarodni simpozij o grijanju, hlađenju i klimati<strong>za</strong>ciji i9. Konferencija o termografiji23. - 24. april Zagreb, Hrvatska www.em.com.hr/interklimaXXIV. Međunarodni znanstveno stručni susret stručnjaka <strong>za</strong> plin06.-08. maj Opatija, Hrvatska www.hsup.hrGNV2009 Konferencija i izložba o vozilima na prirodni <strong>gas</strong>17. - 19. juni Madrid, ŠpanijaEuropa Forum Gas 2009.18. - 19. juni Madrid, Španijawww.gnv2009madrid.comwww.marcogaz.org56BILTEN <strong>GAS</strong> <strong>BiH</strong> Juli/Decembar 2008, br. 17

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!