Sirova nafta, “krv†današnje civilizacije
Sirova nafta, “krv†današnje civilizacije
Sirova nafta, “krv†današnje civilizacije
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Sirova</strong> <strong>nafta</strong>, “krv krv”<br />
današnje dana nje <strong>civilizacije</strong><br />
GKZD & UKIPTM, Zadar 09.05.2006.
Nafta (eng. petroleum ili crude oil)<br />
• Riječ <strong>nafta</strong> dolazi od grčke riječi naftha što u<br />
prijevodu znači “kameno ulje”<br />
• Isto značenje dolazi i od naziva petroleum<br />
(grč. petra –stijena; elaion –ulje, odnosno<br />
lat. oleum)<br />
• Uljevita tamnosmeđa ili zelenkastosmeđa<br />
goriva tekućina koja se nalazi u dubini zemlje<br />
• Po kemijskom sastavu <strong>nafta</strong> je kompleksna<br />
smjesa tekućih ugljikovodika (uglavnom<br />
alkana) no sastav može varirati
Teorija(e) o postanku nafte<br />
• <strong>Sirova</strong> <strong>nafta</strong> nastala je iz<br />
ostataka biljaka i životinja koji<br />
su živjeli u morima prije cca<br />
300 milijuna godina<br />
• Tijekom godina dolazi do<br />
sedimentacije i raspadanja<br />
gore spomenutih organizama<br />
bez prisustva kisika<br />
• Taloženjem novih slojeva<br />
dolazi do povećanja pritiska i<br />
temperature koji potiču proces<br />
prirodne “frakcijske destilacije”
Kronologija primjene, eksploatacije i<br />
kretanje cijena sirove nafte<br />
• Prije 5000 godina Sumerani su<br />
koristili asfalt za izradu mozaika<br />
• Stanovnici Mezopotamije koristili<br />
su bitumen kao brtvilo u<br />
brodogradnji te izradi vodnih<br />
kanala za navodnjavanje<br />
• Egipćani koriste naftu kod<br />
postupka balzamiranja mumija<br />
• Prije otprilike 3500 godina <strong>nafta</strong><br />
se koristi kao sirovina za<br />
svjetiljke
• Prije cca 2600 godina u Kini su<br />
prvi počeli vaditi naftu bušenjem<br />
bušotina u zemlji<br />
• Oko 1500 god. naše ere Kinezi<br />
su vadili naftu s dubine od cca<br />
600 metara<br />
• 1723. Petar Veliki dao privatnim<br />
poduzetnicima na korištenje<br />
izvore sirove nafte na<br />
Kaspijskom jezeru uz propisanu<br />
naknadu kruni<br />
• 1855. Abraham Gesner<br />
patentirao proces dobivanja<br />
kerozina
• 1859. Edwin Drake otkrio naftu<br />
na svojoj bušotini u Titusvill-u,<br />
PA. Započela era moderne<br />
naftne industrije<br />
• 1870. John. D. Rockeffeler<br />
osniva Standard Oil Co. Ruski<br />
parobrodovi na Kaspijskom<br />
jezeru koriste “mazut” kao<br />
pogonsko gorivo<br />
• 1882. Britanski admiral John A.<br />
Fisher zatražio od svojih<br />
nadređenih da britanska<br />
mornarica uvede naftu kao<br />
pogonsko gorivo umjesto<br />
ugljena
• 1885. Gotlieb Daimler izumio<br />
motor s unutarnjim<br />
sagorijevanjem na naftni pogon<br />
• 1886. pronađena <strong>nafta</strong> u Egiptu<br />
na obalama Crvenog Mora<br />
• 1902. osnovan TEXACO<br />
• 1901. Australac William Knox<br />
d’Arcy dobio koncesiju od<br />
Perzijskog šaha za eksploataciju<br />
“podzemnih dobara” na području<br />
današnjeg Irana u trajanju od 60<br />
godina<br />
• 1907. osnovana kompanija<br />
Royal Dutch Shell
•1909. u Londonu osnovan Anglo<br />
Persian Oil Company (današnji BP)<br />
•1912. Deutsche Bank dobila<br />
koncesiju od otomanskog cara za<br />
“pravo prolaza” do zaliha nafte i<br />
minerala u širini od 20 km s obje<br />
strane buduće pruge Berlin –<br />
Bagdad. U to vrijeme izgradnja<br />
pruge stigla do Mosula (današnji<br />
Irak).<br />
•1914.-1918. Veliki Rat. Započela<br />
era zračnog ratovanja, pokretnih<br />
tenkovskih borbi i bržeg pomorskog<br />
ratovanja. Nafta se pokazala kao<br />
ključ uspjeha u novim vojnim<br />
strategijama.
• 1928. Sporazum iz Achnacarrya<br />
(kasnije nazvan “Sporazum<br />
crvene crte”). Dogovorena<br />
podjela zaliha i eksploatacija<br />
nafte na Bliskom istoku.<br />
Osnovan kartel “Sedam sestara”<br />
kojeg su činile kompanije: Esso<br />
(Standard of N.J.); Mobil<br />
(Standard of N.Y.); Gulf Oil;<br />
Texaco; Chevron (Standard of<br />
CA); Royal Dutch Shell te BP<br />
(Anglo Persian Oil Co.).<br />
• 1935. izumljen najlon (eng.<br />
Nylon) sintetički polimer dobiven<br />
iz sirove nafte
• 1939.-1945. Drugi svjetski rat<br />
• 1956. Egipatska vlada objavila<br />
nacionalizaciju Sueskog kanala.<br />
Zbog ugrožavanja opskrbe naftom<br />
iz Perzijskog zaljeva V. Britanija<br />
zajedno s Francuskom i Izraelom<br />
napala Egipat.<br />
• 1960. u Bagdadu osnovan OPEC<br />
(Organisation of the Petroleum<br />
Exporting Countries). Zemlje<br />
osnivači Iran; Irak; Kuvajt; Saudijska<br />
Arabija i Venezuela. Kasnije su se<br />
još pridružili Katar; Indonezija;<br />
Libija; UAR; Alžir; Nigerija; Ekvador<br />
i Gabon. OPEC osnovan s ciljem da<br />
osigura pravednu i stabilnu cijenu<br />
sirove nafte za zemlje članice;<br />
osigura dostatnu i redovitu opskrbu<br />
naftom zemlja uvoznica.
• 1967. Šestodnevni rat između<br />
Izraela te Egipta, Sirije i Jordana<br />
na drugoj strani za posljedicu<br />
imao višegodišnje zatvaranje<br />
Sueskog kanala.<br />
• 1971. Nacionalizacija francuskih<br />
naftnih koncesija u Alžiru.<br />
• 1973. Zemlje članice OPEC-a<br />
objavile embargo na izvoz nafte<br />
S.A.D.-u. Cijene sirove nafte se<br />
učetverostručile (sa $ 3,12 na<br />
$ 11,65). Prvi “naftni šok”.<br />
• 1974. Skinut embargo od strane<br />
OPEC-a za izvoz nafte u S.A.D.<br />
(osim Libije).
Kretanje cijena sirove nafte 1947. – 1974.<br />
OPEC; Bliski Istok
Kretanje cijena sirove nafte svjetski<br />
događaji 1947. – 1974.
• 1978. Započele Iranska<br />
revolucija<br />
• 1979. “Talačka kriza” u<br />
Iranu. Američki predsjednik<br />
J. Carter zabranio uvoz<br />
nafte iz Irana. Drugi “naftni<br />
šok”.<br />
• 1980. Započeo Iračko –<br />
Iranski rat<br />
• 1988 Završio Iračko –<br />
Iranski rat<br />
• 1990. Irak izvršio invaziju<br />
na Kuvajt
Kretanje cijena sirove nafte 1974. – 1981.
•1990 Irak izvšio invaziju na<br />
Kuvajt<br />
•1991. Prvi “Zaljevski rat” trajao<br />
od 16/01 do 28/02 kad se Irak<br />
povukao iz Kuvajta<br />
•1997. Usvojen “Kyoto” protokol s<br />
ciljem smanjenja emisije<br />
“stakleničkih” plinova<br />
•2003. Započeo drugi “Zaljevski<br />
rat”<br />
•2004. Libija započela izvoz nafte<br />
u S.A.D. nakon ponovne<br />
uspostave diplomatskih odnosa
Kretanje cijena sirove nafte 1981. – 1998.
Kretanje cijena sirove nafte 1997. – 2003.
Kretanje cijena sirove nafte 2001. – 2005.
•2004. 28/07 Financial Times<br />
objavio kako cijena barela nafte<br />
postigla najvišu cijenu u<br />
posljednjih 20 godina ($ 43,05)<br />
•2005. 22/02 NYMEX WTI<br />
postigao cijenu od $ 51,15 po<br />
barelu<br />
•2006. ExxonMobil ostvario<br />
kvartalni profit u iznosu od<br />
gotovo 10 milijardi USD<br />
•2006. 09/05 cijena barela nafte<br />
$ 70,50<br />
•2007. ?....
Proizvodnja i prerada sirove nafte<br />
• Sirovu naftu dobijamo crpljenjem iz<br />
kopnenih ili morskih bušotina<br />
• Postoje tri faze eksploatacije nafte iz<br />
bušotina<br />
• Primarna (<strong>nafta</strong> sama izbija na<br />
površinu zbog velikog pritiska.<br />
Postotak ekstrakcije cca 20 %)<br />
• Sekundarna (umjetno podizanje<br />
pritiska u bušotini injektiranjem vode<br />
ili plina. Postotak ekstrakcije<br />
cca 10 -15%)<br />
• Tercijarna (smanjivanje viskoziteta<br />
ubacivanjem kemikalije ili pare.<br />
Postotak ekstrakcije cca 5 – 15%)<br />
• Ukupan postotak ekstrakcije kreće<br />
se od 35 % do 50 %.
Proizvodnja i prerada sirove nafte<br />
• Nafta se klasificira po:<br />
• Gustoći i viskozitetu<br />
(light/heavy). Lakše nafte<br />
sadrže veći postotak lakših<br />
frakcija (tj. benzina i<br />
avionskog goriva)<br />
• Količini sumpora koji sadrži<br />
(sweet/sour). Ukoliko <strong>nafta</strong><br />
sadrži veći postotak sumpora<br />
proces rafiniranja se osjetno<br />
poskupljuje.<br />
• Osnovna mjerna jedinica za<br />
sirovu naftu je 1 barel (eng.<br />
barrel, skraćeno bbl)<br />
• 1 barel iznosi 42 US galona<br />
odnosno 159 litara
Proizvodnja i prerada sirove nafte<br />
• <strong>Sirova</strong> <strong>nafta</strong> se do rafinerija<br />
transportira cjevovodima ili tankerima<br />
• Tankeri su troškovno najučinkovitije<br />
sredstvo transporta nafte. Također i<br />
najmanje zagađuju okoliš.<br />
• Od 1993. svi novoizgrađeni tankeri<br />
moraju imati dvostruku oplatu<br />
• Ovisno o veličini dijelimo ih na:<br />
• PANAMAX-e (55.000 -75.000 DWT)<br />
• AFRAMAX-e (80.000 - 120.000 DWT)<br />
• SUEZMAX-e (140.000 – 170.000<br />
DWT)<br />
• VLCC (od 200.000 do 320.000 DWT)<br />
• ULCC (preko 320.000 DWT)
Tanker s dvostrukom oplatom
CO2 (grama po tona/kilometar)<br />
700<br />
600<br />
500<br />
400<br />
300<br />
200<br />
100<br />
0<br />
Kamion s<br />
prikolicom<br />
Usporedba emisije CO 2 kod različitih oblika transporta<br />
Brod<br />
nosivosti do<br />
8.000 DWT<br />
Izvor: NTM (Swedish Network for Transport and the Environment)<br />
Brod<br />
nosivosti<br />
preko<br />
8.000 DWT<br />
Zrakoplov<br />
Boeing<br />
747 - 400<br />
let od 1.200<br />
km
M/T Jahre Viking<br />
SDWT 564.739<br />
L.O.A. 458 m<br />
BEAM 69 m<br />
SDRAFT 24,60 m
Proizvodnja i prerada sirove nafte
Proizvodnja i prerada sirove nafte<br />
Za svaki barel prerađene<br />
sirove nafte dobije se cca<br />
44 galona derivata.<br />
Povećanje volumena<br />
nastaje zbog promjene<br />
gustoće pojedinih frakcija i<br />
iznosi cca 5%.
Proizvodnja i prerada sirove nafte<br />
Izvor: IEA 2005. Zemlje proizvođači sirove nafte
Proizvodnja i prerada sirove nafte<br />
Izvor: IEA 2005. Zemlje uvoznice sirove nafte
Proizvodnja i prerada sirove nafte<br />
Tablica globalne potražnje sirove nafte 03/2006 Izvor: IEA
Proizvodnja i prerada sirove nafte<br />
Tablica globalne proizvodnje sirove nafte 03/2006 Izvor: IEA
Stanje svjetskih rezervi sirove nafte<br />
Gornja dva prikaza daju uvid u stanje “dokazanih” rezervi. Osim<br />
dokazanih postoje i “nedokazane” rezerve koje se utvrđuju geološkim<br />
istraživanjima kao i dokazane no zbog nepoznavanja ekonomske<br />
isplativosti i tehničke izvedbe projekta svrstava ih se navedenu<br />
kategoriju.
Kako se određuje cijena barela sirove nafte?<br />
• Cijena je primarno određena<br />
kakvoćom nafte (API/Density; sulfur<br />
content) i lokacijom izvora<br />
• Dvije najpoznatije svjetske burze<br />
sirovom naftom su NYMEX u New<br />
Yorku i IPE u Londonu.<br />
• Kao referentna (benchmark) cijena<br />
uzima se postignuta cijena barela<br />
WTI-a (West Texas Intermediate) te<br />
Brenta
Kako se određuje cijena barela sirove nafte<br />
Od ostalih faktora kod određivanja cijene bitni su:<br />
• geopolitička situacija u svijetu<br />
• stanje svjetskog gospodarstva<br />
• poremećaji u produkciji/opskrbi prouzročeni prirodnim<br />
nepogodama<br />
• razvoj i investicije u nove proizvodne i prerađivačke<br />
kapacitete<br />
• sve više u zadnje vrijeme sveprisutan strah o<br />
nestašici nafte u bliskoj budućnosti (redovito praćenje<br />
stanja svjetskih rezervi i SPR-a)
• Američki geofizičar<br />
M. King Hubbert<br />
još sredinom 50-ih<br />
godina prošlog<br />
stoljeća predvidio<br />
je vrhunac<br />
produkcije sirove<br />
nafte oko 2000.<br />
godine
• Pitanje koje se nameće samo<br />
po sebi danas više nije,<br />
• “da li možemo priuštiti kupnju<br />
nafte” već<br />
• “da li će nafte više uopće<br />
biti?”
Kakva je budućnost pred nama?<br />
• Nafta kao energent danas zadovoljava<br />
preko 40% potrebe čovječanstva<br />
• Iza nje slijedi ugljen/drvo cca 24%<br />
• Zatim prirodni plin cca 23%<br />
• Energija dobivena iz hidrocentrala<br />
zadovoljava 7% potreba te nuklearna<br />
energija na zadnjem mjestu sa cca 6%<br />
• Transportna industrija u potpunosti je<br />
ovisna o fosilnim gorivima
Kakva je budućnost pred nama?<br />
• Nastavi li potražnja za naftom rasti po stopi od cca 1,5<br />
do 2 % godišnje to znači da bi već 2020. iznosila<br />
preko 120 mil bbl/dnevno<br />
• Da bi se to ostvarilo već danas treba uložiti ogromni<br />
novac u povećanje proizvodnih kapaciteta koji bi<br />
mogli zadovoljiti toliku potražnju<br />
• Imajući u vidu dokazane globalne zalihe sirove nafte<br />
vrlo jednostavna računica kaže da nafte onda ima za<br />
još otprilike 35 - 40 godina ukoliko ne računamo na<br />
alternativne izvore ugljikovodika
Kakva je budućnost pred nama?<br />
Optimist...
Kakva je budućnost pred nama?<br />
Izvadak iz studije o<br />
dugoročnom predviđanju<br />
cijena sirove nafte, EIA 2005.<br />
Izvadak iz “World Enery Report”,<br />
izvor IEA 2002.
Kakva je budućnost pred nama?<br />
Pesimist...
Istina je kao i uvijek negdje u<br />
“sredini”...<br />
Realist...<br />
TOYOTA PRIUS MODEL 2006<br />
Potrošnja cca 3,50 lit na 100 km
Nekonvencionalni izvori goriva<br />
i sirove nafte<br />
• Činjenica je da možemo zaboraviti na cijenu barela nafte<br />
od $ 20 no danas kad je cijena barela dosegla<br />
“astronomskih” $ 75 nekonvecionalna goriva opet<br />
postaju aktualna<br />
• Sve vodeće svjetske naftne kompanije danas ulažu<br />
ogroman novac u istraživanje što isplativijeg postupka<br />
dobivanja sintetičke nafte (goriva) iz:<br />
• ugljena (CTL)<br />
• bitumenskog pijeska / uljnog škriljca<br />
• prirodnog plina (GTL)<br />
• biljaka (biodizel)
Usporedba ekonomske isplativosti proizvodnje<br />
alternativnih goriva vs. cijena sirove nafte<br />
$ 80<br />
$ 60<br />
$ 50<br />
$ 40<br />
$ 20 ?<br />
Izvor: CERA 2006.<br />
Biodizel<br />
US etanol<br />
Uljni škriljac<br />
Bitumenski pijesak; BR etanol;<br />
GTL; CTL<br />
<strong>Sirova</strong> <strong>nafta</strong>
Što napraviti kako bi se odgodio vrhunac<br />
eksploatacije sirove nafte?<br />
• Potrebno je kao prvo primjeniti nove tehnologije koje<br />
omogućuju učinkovitiju iskoristivost goriva (hibridna<br />
vozila) uz osjetno smanjenu potrošnju<br />
• Također, primjenom novih tehnologija na:<br />
-produkciju goriva iz alternativnih izvora<br />
- unapređenje tehnike otkrivanja i procjene zaliha novih<br />
izvora uz osjetno manji trošak<br />
-povećanja postotka ekstrakcije nafte iz starih izvora<br />
vrhunac proizvodnje sirove nafte vremenski se bitno<br />
odgađa čime se “kupuje” vrijeme za pronalaskom<br />
konačnog supstituta sirove nafte
Što napraviti kako bi se odgodio vrhunac<br />
eksploatacije sirove nafte?<br />
• Primjenom novih tehnologija na nekonvencionalne<br />
izvore ugljikovodika svjetske rezerve bi se gotovo<br />
utrostručile<br />
• Okrenuti se ponovno “obnovljivim” izvorima energije kao<br />
što su:<br />
-sunčeva energija (kolektori)<br />
-energija vjetra (vjetrenjače)<br />
-toplina mora te energija plima i oseka<br />
-biomasa (stvaranje topline gorenjem)<br />
-biogoriva (fermentacija organskih tvari i otpada<br />
radi dobijanja etana i metana)
Problemi koji se javljaju kod korištenja<br />
obnovljivih izvora energije i alternativnih goriva<br />
• Za primjer poslužiti će nam Vodik koji se danas prezentira<br />
kao “energent budućnosti”<br />
• Na zemlji Vodik uvijek nalazimo u spojevima<br />
• Potrebe za Vodikom danas osiguravamo iz:<br />
-prirodnog plina 48%<br />
-sirove nafte 30%<br />
-ugljena 18%<br />
-vode (elektroliza) 4%<br />
• Da bi ga izdvojili iz nekog spoja treba nam energija
Problemi koji se javljaju kod korištenja<br />
obnovljivih izvora energije i alternativnih goriva<br />
• Ukoliko koristimo fosilna goriva kao izvor Vodika<br />
povećavamo potražnju za istima te emisiju “stakleničkih”<br />
plinova a ako koristimo vodu trebaju nam ogromne količine<br />
energije za postupak elektrolize (problem produkcije)<br />
• Tekući Vodik ima puno manji faktor gustoća/volumen od<br />
benzina (gotovo četri puta!) što znači da nam treba puno<br />
veći spremnik za uskladištenje iste količine energije<br />
(problem uskladištenja)<br />
• Najučinkovitiji način transporta Vodika je da ga pretvorimo u<br />
tekućinu (-252,88 deg C!) ili da ga stlačimo, minimalno na<br />
tlak od 700 bar (problem distribucije)
Goriva ćelija<br />
=
I na kraju ...<br />
• Na početku novog milenija <strong>nafta</strong> je bez sumnje<br />
najkvalitetniji energent koji pokriva preko 40% svjetskih<br />
energetskih potreba<br />
• Nafta pokreće našu industriju, naše automobile,<br />
zrakoplove i brodove. Osigurava nam osnovne<br />
sastojke u farmaceutskoj industriji. Koristimo je u<br />
proizvodnji kemikalija, boje, plastike, elektroničkih<br />
komponenti...<br />
• Ukratko sirova <strong>nafta</strong> je “krv” današnje <strong>civilizacije</strong>
• Izuzimajući ekološke i socijalne posljedice njene<br />
prednosti nad ostalim energentima su višestruke:<br />
-jednostavniji i ekonomičniji transport, skladištenje<br />
i postupak eksploatacije<br />
-velika energetska vrijednost po jedinici mase<br />
-cijena...do prije nekog vremena<br />
• Još prije 50-ak godina geofizičar M. King Hubbert<br />
razvio je metodu po kojoj se može procijeniti budući<br />
trend naftne produkcije. Po tom modelu vrhunac<br />
proizvodnje se trebao dogoditi oko 2000. godine<br />
• Danas svjedočimo pojavi “signala” o problemima u<br />
opskrbi s ovim energentnom što se posljedično odrazilo<br />
i na cijene
• Teško je očekivati da će se s obzirom na stanje na<br />
tržištu i psihološku barijeru cijena nafte značajnije<br />
smanjivati.<br />
• Cijene su mjere stanja svijesti. Ne pokazuju koliko je<br />
nafte još preostalo ili koliko stvarno vrijedi barel nafte.<br />
• Za utjehu nam ostaje da ovakova visoka cijena nafte<br />
stvara “pozitivno ozračje” za ulaganje u istraživanje i<br />
razvoj novih tehnologija koje će nam omogućiti bolju<br />
iskoristivost neobnovljivih izvora te jeftinije korištenje<br />
obnovljivih izvora energije.<br />
• Ovakvim pristupom problematici energentima osigurati<br />
ćemo sebi vrijeme za što bezbolniji prelazak u “eru<br />
nakon sirove nafte”...<br />
Zahvaljujem na pažnji!
Change language