Nacrt prijedloga Obiteljskog zakona - Ministarstvo socijalne politike i ...

1NACRT PRIJEDLOGA OBITELJSKOG ZAKONASADRŽAJPrvi dio UVODNE ODREDBE (čl. 1. – 11.)Drugi dio BRAK (čl. 12. - 57.)I. SKLAPANJE BRAKA1. Sklapanje braka u građanskom obliku2. Sklapanje braka u vjerskom obliku s građanskopravnim učincimaII. PRETPOSTAVKE ZA SKLAPANJE BRAKA1. Pretpostavke za postojanje braka2. Pretpostavke za valjanost brakaIII. OSOBNA PRAVA I DUŽNOSTI BRAČNIH DRUGOVAIV. IMOVINSKI ODNOSI BRAČNIH DRUGOVA1. Zakonsko uređenje imovinskih odnosa bračnih drugova2. Ugovorno uređenje imovinskih odnosa bračnih drugova3. Odgovornost bračnih drugova za obveze trećim osobama4. Uređenje imovinskih odnosa bračnih drugova nakon prestanka bračne zajedniceV. PRESTANAK BRAKA1. Poništaj braka2. Razvod brakaTreći dio PRAVNI ODNOSI RODITELJA I DJECE I MJERE ZA ZAŠTITU PRAVA IDOBROBITI DJECE (čl. 58.-179.)I. MAJČINSTVO I OČINSTVO1. Utvrđivanje majčinstva2. Utvrđivanje očinstvaa) Presumpcija o bračnom očinstvub) Priznanje očinstva i postupak priznanjac) Utvrđivanje očinstva sudskom odlukom3. Osporavanje majčinstva4. Osporavanje očinstva5. Majčinstvo i očinstvo djeteta začetog medicinski pomognutom oplodnjomII.PRAVNI POLOŽAJ DJETETA I PRAVNI ODNOS RODITELJA I DJETETA1. Djetetova prava, dužnosti i stjecanje poslovne sposobnosti2. Roditeljska skrb3. Ostvarivanje roditeljske skrbi4. Mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi, smrt roditelja i prestanak roditeljske skrbi5. Ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom

2III.MJERE ZA ZAŠTITU PRAVA I DOBROBITI DJETETA1. Zajedničke odredbe2. Mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta u nadležnosti centra za socijalnuskrba) Hitna mjera izdvajanja i smještaja djetetab) Upozorenje na pogreške i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetuc) Stručna pomoć i potpora u ostvarivanju skrbi o djetetud) Intenzivna stručna pomoć i nadzor nad ostvarivanjem skrbi o djetetu3. Mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta u nadležnosti sudaa) Privremeno povjeravanje djeteta drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi iliudomiteljskoj obiteljib) Zabrana približavanja djetetuc) Lišenje prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi odjetetu drugoj osobid) Povjeravanje skrbi o djetetu s problemima u ponašanju radi pomoći u odgojue) Lišenje prava na roditeljsku skrb4. Mjere za zaštitu imovinskih prava djeceČetvrti dio POSVOJENJE (čl. 180.-217.)1. PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POSVOJENJA1. Pretpostavke za posvojenje na strani djeteta2. Pretpostavke za posvojenje na strani posvojitelja3. Pristanci za posvojenje i postupak davanja pristankaII. PRAVNI UČINCI POSVOJENJAIII. PRIPREMNI POSTUPAK I POSTUPAK ZASNIVANJA POSVOJENJA1. Zajedničke odredbe2. Pripremni postupak za posvojenje3. Postupak zasnivanja posvojenjaPeti dio SKRBNIŠTVO (čl. 218. - 280.)I. ZAJEDNIČKE ODREDBEII.III.IV.SKRBNIŠTVO ZA MALOLJETNE OSOBESKRBNIŠTVO ZA PUNOLJETNE OSOBEPOSEBNO SKRBNIŠTVOV. SKRBNIKVI.NADLEŽNOST I POSTUPAK U POSLOVIMA SKRBNIŠTVAŠesti dio UZDRŽAVANJE (čl. 281. - 319.)I. ZAJEDNIČKE ODREDBE

3II.III.IV.UZDRŽAVANJE DJECE, RODITELJA I DRUGIH SRODNIKAUZDRŽAVANJE BRAČNOG DRUGAUZDRŽAVANJE IZVANBRAČNOG DRUGA I MAJKE IZVANBRAČNOGDJETETAV. ODREĐIVANJE UZDRŽAVANJA1. Zajedničke odredbe2. Posebnosti određivanja uzdržavanja za djecu3. Ovlasti i dužnosti centra za socijalnu skrbSedmi dioOBAVEZNO SAVJETOVANJE I OBITELJSKA MEDIJACIJA(čl. 320. - 344.)I. OBAVEZNO SAVJETOVANJE1. Obavezno savjetovanje prije razvoda braka2. Obavezno savjetovanje prije pokretanja sudskih postupaka u vezi s djecomII.OBITELJSKA MEDIJACIJAOsmi dio POSTUPAK PRED SUDOM (čl. 345. - 555.)I. OPĆE ODREDBE1. Suci i stručno osoblje2. Suradnja suda i centra za socijalnu skrb3. Sudjelovanje djeteta u postupku4. Sudjelovanje osoba lišenih poslovne sposobnosti u postupku5. Načela postupka6. Troškovi postupkaII. POSEBNI PARNIČNI POSTUPCI1. Postupak u bračnim sporovima pokrenutim tužbom2. Postupak radi utvrđivanja ili osporavanja majčinstva ili očinstva3. Postupak radi rješavanja pitanja s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskojskrbi i uzdržavanju djeteta4. Postupak u sporovima o uzdržavanjuIII. POSEBNI IZVANPARNIČNI POSTUPCI1. Opće odredbe2. Postupak radi davanja dopuštenja za sklapanje braka3. Postupak pokrenut prijedlogom za sporazumni razvod braka4. Postupak radi odobravanja plana o roditeljskoj skrbi5. Postupak radi odobravanja sporazuma o uzdržavanju6. Postupak u stvarima uzdržavanja7. Postupci radi ostvarivanja roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom8. Postupci radi izricanja mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta9. Postupak radi nadomještavanja pristanka za posvojenje djeteta10. Postupak za lišenje i vraćanje poslovne sposobnosti

4IV. POSEBNI POSTUPCI OVRHE I OSIGURANJA1. Opće odredbe2. Ovrha radi predaje djeteta3. Ovrha radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom4. Ovrha radi uzdržavanja5. Mjere osiguranja s kojim će roditeljem dijete stanovati, ostvarivanju roditeljske skrbi iosobnih odnosa s djetetom6. Mjere osiguranja radi uzdržavanjaNACRT PRIJEDLOGA OBITELJSKOG ZAKONAPrvi dio UVODNE ODREDBESadržaj zakonaČlanak 1.Ovim se Zakonom uređuje brak, izvanbračna zajednice žene i muškarca, odnosi roditelja idjece, mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, posvojenje, skrbništvo, uzdržavanje,obavezno savjetovanje i obiteljska medijacija, te postupci u svezi s obiteljskim odnosima.Temeljna načelaČlanak 2.Uređenje obiteljskih odnosa temelji se na načelima:- ravnopravnosti žene i muškarca tezabrani diskriminacije prema spolu,- solidarnosti, uzajamnog poštovanja i pomaganja svih članova obitelji,- primarne zaštite dobrobiti i prava djeteta,- primarnog prava, dužnosti i odgovornosti roditeljâ da skrbe o djetetu, te dužnostidržave da im pruža pomoć,- razmjerne i najblaže intervencije države u obiteljski život,- skrbničke zaštite djeteta bez roditeljske skrbi i odrasle osobe koja nije u stanju brinuti se osebi,- sporazumnog rješavanja spornih obiteljskih odnosa i- žurnosti u rješavanju obiteljskopravnih stvariNačelo ravnopravnosti žene i muškarca te zabrana diskriminacije prema spoluČlanak 3.Žena i muškarac imaju međusobno jednaka prava i dužnosti u svim obiteljskopravnimodnosima, a posebno u odnosu na roditeljsku skrb.Načelo solidarnosti, uzajamnog poštovanja i pomaganja svih članova obitelji

5Članak 4.Solidarnost je temeljno načelo obiteljskog života. Svi članovi obitelji moraju se uzajamnopoštovati i jedno drugom pomagati.Načelo primarne zaštite dobrobiti i prava djetetaČlanak 5.Sudovi i javnopravna tijela koja vode postupke u kojima se izravno ili neizravno odlučuje opravima djeteta moraju primarno štiti prava djeteta i njegovu dobrobit.Načelo primarnog prava roditeljâ da skrbe o djetetu, te dužnosti države da im pružapomoćČlanak 6.Roditelji prije svih imaju pravo, dužnost i odgovornost živjeti sa svojim djetetom i skrbiti se odjetetu, a država je dužna pružati im potrebnu pomoć i intervenirati u slučaju potrebe.Načelo razmjerne i najblaže intervencije države u obiteljski životČlanak 7.Mjere kojima država zadire u obiteljski život i izdvaja dijete iz obitelji prihvatljive su samoako se djetetov život i zdravlje ne mogu zaštiti poduzimanjem blažih mjera te pružanjempreventivne pomoći i potpore obitelji od strane države.Načelo skrbničke zaštite djeteta te odrasle osobe koja nije u stanju brinuti se o sebiČlanak 8.Skrbnička zaštita djeteta bez roditeljske skrbi, odrasle osobe s duševnim smetnjama i osobakoje se iz drugih razloga nisu sposobne same brinuti o sebi i o svojim pravima i interesimamora biti primjerena uz obvezu poštivanja temeljnih ljudskih prava, kao i prava djeteta, tedobrobiti osobe pod skrbništvom.Načelo sporazumnog rješavanja spornih obiteljskih odnosaČlanak 9.Poticanje sporazumnog rješavanja spornih obiteljskih odnosa zadaća je svih onih koji obiteljipružaju stručnu pomoć ili odlučuju o spornim obiteljskim odnosima.Načelo žurnosti u rješavanju obiteljskopravnih stvari u vezi s djetetomČlanak 10.

6U svim postupcima u vezi s djecom nadležna tijela moraju postupati žurno, uz istovremenuzaštitu djetetove dobrobiti.Izvanbračna zajednicaČlanak 11.(1) Odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju se na životnuzajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ilikraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete.(2) Izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. stvaraimovinskopravne učinke na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovogaZakona o imovinskim odnosima bračnih drugova.

7Drugi dio BRAKBrakČlanak 12.Brak je zakonom uređena životna zajednica žene i muškarca.I. SKLAPANJE BRAKAOblici sklapanja brakaČlanak 13.(1) Brak se sklapa suglasnom izjavom žene i muškarca u građanskom ili vjerskom obliku.(2) Brak u građanskom obliku sklapa se pred matičarom.(3) Brak se u vjerskom obliku s učincima građanskog braka sklapa pred službenikomvjerske zajednice koja s Republikom Hrvatskom o tome ima uređene pravne odnose.1. Sklapanje braka u građanskom oblikuPrijava namjere sklapanja brakaČlanak 14.(1) Nevjesta i ženik svoju namjeru sklapanja braka u građanskom obliku osobnoprijavljuju matičaru nadležnom za mjesto u kojem žele sklopiti brak.(2) Nevjesta i ženik dužni su prijavi iz stavka 1. ovoga članka priložiti izvatke iz maticerođenih, a kad je potrebno, na zahtjev matičara i druge isprave.Dužnosti matičara prije sklapanja brakaČlanak 15.(1) Matičar će na osnovi izjava nevjeste i ženika i na drugi način provjeriti jesu liispunjene pretpostavke za sklapanje braka.(2) Ako je za sklapanje braka potrebna sudska odluka, matičar će nevjestu i ženika uputitida je pribave.(3) Ako matičar utvrdi da nije ispunjena koja od pretpostavki za sklapanje braka, usmenoće priopćiti nevjesti i ženiku da nije dopušteno sklopiti brak i o tome sastaviti bilješkuu prijavi namjere sklapanja braka.(4) Kad utvrdi da su ispunjene pretpostavke za sklapanje braka, matičar će uzeti izjavunevjeste i ženika o izboru prezimena.(5) Nevjesta i ženik svojim će potpisom potvrditi da su upoznati s osobnim pravima idužnostima u braku, te mogućnošću uređenja imovinskih odnosa prema odredbamaovoga Zakona.

8Utvrđivanje dopustivosti sklapanja braka po zahtjevu nevjeste i ženikaČlanak 16.(1) Nevjesta i ženik mogu u roku od osam dana od dana priopćenja o nedopustivostisklapanja braka, nadležnom uredu za poslove opće uprave podnijeti zahtjev zautvrđivanje ispunjavaju li pretpostavke za sklapanje braka.(2) Po zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka nadležni ured obvezan je u upravnom postupkudonijeti odluku u roku od petnaest dana od dana primitka zahtjeva.Određivanje dana sklapanja brakaČlanak 17.(1) Matičar će u dogovoru s nevjestom i ženikom koji žele sklopiti brak u građanskom obliku,dan za sklapanje braka odrediti u pravilu u razdoblju od tridesetog do četrdeset petog dana oddana prijave namjere sklapanja braka.(2) U iznimnim slučajevima kada za to postoje opravdani razlozi matičar može odobritisklapanje braka prije tridesetog te najkasnije do devedesetog dana od dana prijave namjeresklapanja braka.(3) Matičar će nevjesti i ženiku preporučiti da do dana sklapanja braka posjete savjetovališteza brak i obitelj.Mjesto i dan sklapanja brakaČlanak 18.(1) Brak se sklapa na svečan način u službenoj prostoriji, a iznimno na drugomprikladnom mjestu prema odluci matičara i uz plaćanje posebne naknade.(2) Brak se sklapa u nazočnosti nevjeste i ženika, matičara i dvaju svjedoka koji morajubiti punoljetni i poslovno sposobni.(3) Ako na dan određen za sklapanje braka ne pristupe nevjesta, ženik ili oboje, aizostanak ne opravdaju, smatrat će se da je prijava namjere sklapanja braka povučena.Dužnosti matičara na dan sklapanja braka i trenutak sklapanja brakaČlanak 19.(1) Na dan i u vrijeme određeno za sklapanje braka matičar je dužan:- objaviti da su osobno nazočni nevjesta, ženik i svjedoci te da nema zapreka za sklapanjebraka,- upoznati nevjestu i ženika s odredbama ovoga Zakona o njihovim pravima i dužnostima,- istaknuti značenje braka, a posebice da je skladan brak od najveće važnosti za obiteljskiživot i- upitati poimence nevjestu i ženika pristaju li međusobno sklopiti brak.(2) Brak je sklopljen kad nevjesta i ženik izjave svoj pristanak.

9(3) Nakon pristanka matičar će objaviti da je između žene i muškarca, navedenih njihovimosobnim imenima, sklopljen brak.(4) Sklopljeni brak matičar će upisati u maticu vjenčanih.(5) Odmah poslije upisa sklopljenog braka u maticu vjenčanih matičar će bračnimdrugovima uručiti izvadak iz matice.2. Sklapanje braka u vjerskom obliku s građanskopravnim učincimaDužnosti matičara i potvrda o ispunjenju pretpostavki za sklapanje brakaČlanak 20.(1) Nevjesta i ženik koji žele sklopiti brak u vjerskom obliku pribavit će od matičaranadležnog za mjesto u kojem žele sklopiti brak potvrdu o ispunjenju pretpostavki za sklapanjebraka propisane ovim Zakonom.(2) U postupku izdavanja potvrde iz stavka 1. ovoga članka matičar će na odgovarajući načinprimijeniti odredbu članka 15. i 16. ovoga Zakona.(3) U potvrdi iz stavka 1. ovoga članka matičar će navesti da je nevjestu i ženika upoznao sosobnim pravima i dužnostima u braku, s mogućnošću uređenja imovinskih odnosa premaodredbama ovoga Zakona, te njihove sporazumne izjave o izboru prezimena.(4) Potvrda iz stavka 1. ovoga članka važi tri mjeseca od dana izdavanja.(5) Matičar će upozoriti nevjestu i ženika da je izvadak iz državne matice vjenčanih dokaz danjihov brak sklopljen u vjerskom obliku ima učinke građanskog braka.Dužnosti službenika vjerske zajednice i matičara nakon sklapanja brakaČlanak 21.(1) Službenik vjerske zajednice pred kojim je sklopljen brak u vjerskom obliku dostavit ćematičaru iz članka 20. ovoga Zakona ispravu koju su potpisali žena, muž, svjedoci islužbenik vjerske zajednice, kojom potvrđuje da je brak sklopljen.(2) Isprava iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se matičaru u roku od pet dana od danasklapanja braka.(3) Brak sklopljen u vjerskom obliku matičar je dužan upisati u maticu vjenčanih u rokuod tri dana od dana primitka isprave iz stavka 1. ovoga članka.(4) Odmah poslije upisa sklopljenog braka u maticu vjenčanih matičar će bračnimdrugovima dostaviti izvadak iz matice.Građanskopravni učinci braka sklopljenog u vjerskom oblikuČlanak 22.Brak sklopljen u vjerskom obliku sukladno odredbama članka 13. stavak 3. i članka 20.stavka 1. i 4. ovoga Zakona, ima od dana sklapanja sve učinke građanskog braka propisaneovim Zakonom.II. PRETPOSTAVKE ZA SKLAPANJE BRAKA

101. Pretpostavke za postojanje brakaRazličitost spolova, izjava i postupak sklapanja brakaČlanak 23.(1) Za postojanje braka potrebno je:1. da su nevjesta i ženik osobe različita spola,2. da su nevjesta i ženik izjavili svoj pristanak za sklapanje braka,3. da je brak u građanskom obliku sklopljen pred matičarom ili da je brak u vjerskom oblikusklopljen prema odredbi članka 13. stavak 3. i članka 20. stavka 1. i 4. ovoga Zakona.(2) Ako u vrijeme sklapanja braka nije bila ispunjena koja od pretpostavki iz stavka 1. ovogačlanka, ne nastaju pravni učinci braka.Utvrđivanje postojanja brakaČlanak 24.Pravo na tužbu radi utvrđivanja postoji li brak ili ne, ima svaka osoba koja za to ima pravniinteres i centar za socijalnu skrb.2. Pretpostavke za valjanost brakaPunoljetnostČlanak 25.(1) Brak ne može sklopiti osoba koja nije navršila osamnaest godina života.(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka sud može u izvanparničnom postupkudopustiti sklapanje braka osobi koja je navršila šesnaest godina života, ako utvrdi da jementalno i tjelesno zrela za brak, te da je sklapanje braka u skladu s dobrobiti djeteta.Poslovna sposobnost i sposobnost za rasuđivanjeČlanak 26.(1) Brak ne može sklopiti osoba lišena poslovne sposobnosti u davanju izjava koje se odnosena strogo osobna stanja ili osoba nesposobna za rasuđivanje.(2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka sud može u izvanparničnom postupkudopustiti sklapanje braka osobi lišenoj poslovne sposobnosti u davanju izjava koje se odnosena strogo osobna stanja za koju utvrdi da je sposobna shvatiti značenje braka i obveza koje iznjega proizlaze, te da brak nije u suprotnosti s dobrobiti te osobe.Nepostojanje srodstvaČlanak 27.

11(1) Brak ne mogu međusobno sklopiti krvni srodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi sestra ibrat, polusestra i polubrat, dijete sa sestrom ili polusestrom ili bratom ili polubratom svojegaroditelja, djeca sestara i braće te polusestara i polubraće.(2) Odredba stavka 1. ovoga članka primjenjuje se i na odnose nastale posvojenjem.Nepostojanje drugog brakaČlanak 28.Brak ne može sklopiti osoba koja je već u braku niti osoba koja je registrirala životnopartnerstvo.Mogućnost poništaja braka koji nije valjanČlanak 29.Brak sklopljen protivno odredbama članka 26. do 28. ovoga Zakona nije valjan i na njega ćese primijeniti odredbe o poništaju braka.III. OSOBNA PRAVA I DUŽNOSTI BRAČNIH DRUGOVAIzbor prezimenaČlanak 30.(1) Prilikom sklapanja braka nevjesta i ženik mogu se sporazumjeti:1. da svako zadrži svoje prezime,2. da kao zajedničko prezime uzmu prezime jednog od njih,3. da kao zajedničko uzmu oba prezimena,4. da svaki od njih uz svoje prezime uzme i prezime bračnog druga i odluči koje ćeupotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu.(2) U slučaju sporazuma o prezimenu iz stavka 1. točke 3. ovoga članka nevjesta i ženikodlučit će koje će prezime upotrebljavati na prvom, a koje na drugom mjestu.(3) Sporazum o prezimenu mora biti u skladu s odredbama posebnog zakona.Ravnopravnost, solidarnost i sporazumijevanjeČlanak 31.(1) U braku su bračni drugovi ravnopravni.(2) Bračni drugovi dužni su jedan drugome biti vjerni, uzajamno se pomagati i uzdržavati,međusobno se poštovati te održavati skladne bračne i obiteljske odnose.(3) Bračni drugovi sporazumno odlučuju o rađanju i podizanju djece te o obavljanju poslovau obiteljskoj zajednici.Obiteljski dom i zaštita prava na stanovanje

12Članak 32.(1) Bračni drugovi sporazumno određuju mjesto stanovanja koje predstavlja obiteljskidom za njih i djecu nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb i koja će stanovati zajedno snjima.(2) Jedan bračni drug ne smije za trajanja braka otuđiti ili opteretiti nekretninu kojapredstavlja bračnu stečevinu i obiteljski dom u kojem stanuje drugi bračni drug injihova djeca nad kojom ostvaruju roditeljsku skrb, bez pisane suglasnosti drugogbračnog druga, na način da njega i djecu onemogućava u ostvarivanju prava nastanovanje.(3) Ako je jedan bračni drug najmoprimac stana u kojem bračni drugovi stanuju zajedno sdjecom nad kojom ostvaruju roditeljska skrb, on ne može otkazati ugovor o najmustana bez pisane suglasnosti drugog bračnog druga, osim ako se radi o privremenomsmještaju ili službenom stanu sukladno posebnim propisima.(4) Ako jedan bračni drug bez opravdanog razloga odbija dati drugom bračnom drugusuglasnost iz stavka 2. i 3. ovog članka, o tome odlučuje sud u izvanparničnompostupku na zahtjev bračnog druga. Sud je pri tome dužan voditi računa o stambenimpotrebama oba bračna druga i djece koja s njima stanuju, te o drugim okolnostimaslučaja.(5) Stavak 1. do 4. ovog članka primjenjuje se i na izvanbračne drugove.Izbor rada i zanimanjaČlanak 33.Svaki bračni drug samostalno odlučuje o izboru svoga rada i zanimanja.IV. IMOVINSKI ODNOSI BRAČNIH DRUGOVA1. Zakonsko uređenje imovinskih odnosa bračnih drugovaPredmnijeva zakonskog uređenja imovinskih odnosaČlanak 34.Na imovinske odnose bračnih drugova primjenjuju se odredbe ovoga Zakona o uređenjuimovinskih odnosa bračnih drugova, osim ako su njihovi imovinski odnosi uređeni bračnimugovorom.Bračna stečevina i vlastita imovinaČlanak 35.Sukladno odredbama ovoga Zakona, bračni drugovi mogu imati bračnu stečevinu i vlastituimovinu.Bračna stečevinaČlanak 36.

13(1) Bračna stečevina je imovina koju su bračni drugovi stekli radom za vrijeme trajanjabračne zajednice ili potječe iz te imovine.(2) Dobitak od igara na sreću i imovinska korist od autorskog prava i autorskom pravusrodnih prava ostvarena tijekom bračne zajednice bračna je stečevina.(3) Bračni drugovi su u jednakim dijelovima suvlasnici na bračnoj stečevini, ako nisudrukčije ugovorili.(4) Uknjižba prava suvlasništva na nekretninama iz stavka 3. ovog članka provodi setemeljem sporazumnog prijedloga bračnih drugova koji sadrži izričitu, pisanu ibezuvjetnu izjavu kojom jedan bračni drug pristaje na uknjižbu prava suvlasništvadrugog bračnog druga u jednakim dijelovima ili drugačije ako su tako dogovorili.Upravljanje bračnom stečevinomČlanak 37.(1) Ako se ne dokaže suprotno, smatra se da je drugi bračni drug dao svoj pristanak zaposlove redovite uprave na nekretninama i pokretninama poput redovitog održavanja,iskorištavanja i uporabe stvari za njezinu redovitu svrhu, ako ne izazivaju izvanrednovelike troškove, a u interesu su oba bračna druga .(2) Za poslove izvanredne uprave na nekretninama ili pokretninama koje se upisuju u javneupisnike poput promjena namjene stvari, većih popravaka, dogradnje, nadogradnje,preuređenja, otuđenja cijele stvari, davanja cijele stvari u zakup ili najam na dulje odjedne godine, osnivanja hipoteke na cijeloj stvari, davanja pokretne stvari u zalog,osnivanja stvarnih i osobnih služnosti, stvarnog tereta li prava građenja na cijeloj stvaripotrebno je zajedničko poduzimanje posla ili pisani pristanak drugog bračnog druga.(3) Nepostojanje suglasnosti za poslove iz stavka 1. i 2. ovoga članka ne utječe na prava iobveze poštene treće osobe. Bračni drug bez čije suglasnosti je izvanredni pravni posaopoduzet ima pravo na naknadu štete koja mu je time prouzročena od strane drugogbračnog druga.Supsidijarna primjena stvarnopravnih i obveznopravnih propisaČlanak 38.Na bračnu stečevinu primjenjuju se odredbe kojima se uređuju stvarnopravni i obveznopravniodnosi, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.Vlastita imovinaČlanak 39.(1) Imovina koju bračni drug ima u trenutku sklapanja braka, ostaje njegova vlastita imovina.(2) Vlastita imovina je i imovina koju je bračni drug stekao tijekom bračne zajednice napravnom temelju različitom od navedenoga u članku 36. ovoga Zakona (nasljeđivanje,darovanje i sl.).(3) Autorsko djelo je vlastita imovina onoga bračnog druga koji ga je stvorio.

142. Ugovorno uređenje imovinskih odnosa bračnih drugovaBračni ugovorČlanak 40.(1) Bračnim ugovorom mogu se urediti imovinskopravni odnosi na postojećoj ili budućojimovini.(2) Prema trećim osobama uglavci o upravi ili raspolaganju imovinom imaju pravni učinakako su upisani u zemljišne knjige, odnosno u javne upisnike kod kojih je upis nužan zastjecanje prava ili se stvar ne može rabiti bez takva upisa.(3) Bračni ugovor sklapa se u pisanom obliku, a potpisi bračnih drugova moraju biti ovjereni.Bračni ugovor osobe lišene poslovne sposobnostiČlanak 41.(1) U ime bračnog druga koji je lišen poslovne sposobnosti za sklapanje izvanrednihimovinskih pravnih poslova bračni ugovor može sklopiti njegov skrbnik s prethodnimodobrenjem centra za socijalnu skrb.(2) Ugovor iz stavka 1. ovoga članka sklapa se u obliku javnobilježničkog akta.Ograničenje pri sklapanju bračnog ugovoraČlanak 42.Nije dopušteno bračnim ugovorom ugovoriti primjenu stranog prava na imovinskopravneodnose.3. Odgovornost bračnih drugova za obveze trećim osobamaPojedinačne obveze bračnih drugovaČlanak 43.(1) Za obveze koje je jedan bračni drug imao prije stupanja u brak kao i za obveze koje jesamostalno preuzeo poslije stupanja u brak, a koje se ne odnose na tekuće potrebebračne i obiteljske zajednice, ne odgovara drugi bračni drug.(2) Za obveze iz stavka 1. ovog članka bračni drug odgovara svojom vlastitom imovinomi svojim dijelom bračne stečevine.Solidarne obveze bračnih drugovaČlanak 44.(1) Za obveze koje je jedan bračni drug preuzeo radi podmirenja tekućih potreba bračne iobiteljske zajednice, kao i za obveze koje su bračni drugovi preuzeli zajednički u vezis bračnom stečevinom, odgovaraju oba bračna druga solidarno bračnom stečevinom ivlastitom imovinom.

15(2) Ako je radi namirenja zajedničkih obveza iz suvlasničkog dijela bračne stečevine ili izvlastite imovine jednog bračnog druga naplaćeno više nego što iznosi njegov dio duga,taj bračni drug ima prema drugom bračnom drugu pravo na naknadu tog iznosa iznjegovog dijela bračne stečevine, odnosno iz njegove vlastite imovine.4. Uređenje imovinskih odnosa bračnih drugova nakon prestankabračne zajedniceNačini uređenja imovinskih odnosaČlanak 45.(1) Imovinske odnose nakon prestanka braka ili bračne zajednice bračni drugovi moguurediti sporazumno ili se ti imovinski odnosi mogu urediti sudskom odlukom.(2) Kad su imovinski odnosi bračnih drugova uređeni bračnim ugovorom, na njihovouređenje nakon prestanka bračne zajednice primjenjuju se odredbe bračnog ugovora, a uslučaju da ne postoji bračni ugovori primjenjuju se primarno odredbe ovog Zakona, asupsidijarno odredbe koje uređuju obveznopravne, stvarnopravne i druge imovinskopravne odnose.(3) Prilikom uređenja imovinskih odnosa bračnih drugova sudskom odlukom iz stavka 1.ovoga članka utvrđuju se obveze bračnih drugova, kako međusobne tako i one prematrećima, razvrgava se suvlasništvo na bračnoj stečevini, a s obzirom na okolnosti slučajauzimaju se u obzir i druga imovinska prava i obveze.Posebne odredbe o zaštiti dobrobiti djece i obiteljskog domaČlanak 46.(1) Predmeti koje pretežito koriste maloljetna djeca ne uzimaju se u obzir prilikomrazvrgnuća bračne stečevine već ostaju u posjedu djece, odnosno onog roditelja skojim će djeca stanovati.(2) Sud može na zahtjev bračnog druga odrediti da pravo stanovanja u obiteljskom domukoji predstavlja bračnu stečevinu iz članka 32. ovoga Zakona, ostvaruje samo jedanroditelj sa zajedničkom maloljetnom djecom nad kojom roditelji ostvarujuroditeljsku skrb.(3) Pravo na stanovanje iz stavka 2. ovoga članka može trajati najduže do razvrgnućasuvlasništva na nekretnini koja predstavlja obiteljski dom.(4) Ako bračnu stečevinu čini samo obiteljski dom iz članka 32. ovoga Zakona i poduvjetom da se radi o stambenom prostoru za zadovoljavanje osnovnih stambenihpotreba djece i roditelja, sud može iznimno donijeti odluku kojom pravo nastanovanje pripada samo jednom roditelju i djeci sve dok djeca ne postanupunoljetna.(5) Kad odlučuje o pravu na stanovanje iz stavka 2. i 4. ovoga članka sud može sobzirom na okolnosti slučaja odrediti roditelju koji s djecom ostaje stanovati uobiteljskom domu obvezu plaćanje paušalnog iznosa najamnine drugom roditelju iplaćanje režijskih troškova nekretnine koja predstavlja obiteljski dom.(6) Kad odlučuje o pravu stanovanja iz stavka 2. i 4. ovoga članka i najamnini iz stavka5. ovoga članka sud mora štititi pravo djece na stanovanje u obiteljskom domu i

16istovremeno postupati pravično prema onom roditelju na čiji teret će se ostvarivatipravo stanovanja.(7) Sud može s obzirom na okolnosti slučaja odbiti zahtjev za stanovanje u obiteljskomdomu ako ukupni prihodi bračnih drugova ne bi mogli osigurati troškove odvojenogstanovanja i života bračnih drugova i djece.(8) Roditelji mogu tražiti izmjenu odluke iz stavka 2., 4. i 5. ovoga članka ako sepromijene okolnosti temeljem kojih je odluka bila donesena.V. PRESTANAK BRAKAPrestanak i vrijeme prestanka brakaČlanak 47.(1) Bez obzira na oblik u kojem je sklopljen, brak prestaje: smrću bračnog druga,proglašenjem nestalog bračnog druga umrlim, poništajem ili razvodom.(2) Brak prestaje poništajem ili razvodom kad presuda suda o poništaju ili razvodu brakapostane pravomoćna.(3) Ako je nestali bračni drug proglašen umrlim, brak prestaje danom koji je pravomoćnomodlukom suda utvrđen kao dan smrti nestalog bračnog druga.(4) Ako brak sklopljen u vjerskom obliku prestane prema odredbi stavka 2. ovoga članka,prestanak braka ne utječe na obveze bračnih drugova koje proizlaze iz propisa vjerskezajednice pred kojom je brak sklopljen.Pravo na zadržavanje prezimenaČlanak 48.U slučaju poništaja ili razvoda braka svaki od prijašnjih bračnih drugova može zadržatiprezime koje je imao u trenutku prestanka braka.1. Poništaj brakaPravo na tužbu za poništaj brakaČlanak 49.(1) Tužbu radi poništaja braka mogu podnijeti:1. bračni drugovi,2. centar za socijalnu skrb i3. osobe s pravnim interesom.(2) Pravo na tužbu za poništaj braka imaju i roditelji maloljetnika, ako je brak sklopilodijete mlađe od šesnaest godina ili starije od šesnaest godina ali bez odobrenja suda.(3) Pravo na tužbu radi poništaja braka ne prelazi na nasljednike, ali nasljednici umrlogabračnog druga koji je podnio tužbu za poništaj braka mogu nastaviti postupakponištaja.

17(4) Rokovi za podnošenje tužbe za poništaj braka i za nastavak postupka propisani suodredbama od članka 374. do članka 377. ovoga Zakona.2. Razvod brakaPokretanje postupka radi razvoda brakaČlanak 50.(1) Razvod braka može tužbom zahtijevati jedan bračni drug, a oba bračna drugasporazumnim prijedlogom.(2) Pravo na samostalno podnošenje tužbe za razvod braka ima i osoba lišena poslovnesposobnosti, a sud je dužan u postupku koji se provodi povodom tužbe iz stavka 1.ovoga članka saslušati njegovog skrbnika ili zatražiti mišljenje centra za socijalnuskrb o tome shvaća li osoba značenje i pravne posljedice razvoda braka.(3) Muž nema pravo na tužbu radi razvoda braka za vrijeme trudnoće žene ili dok njihovodijete ne navrši godinu dana života.Pravna osnova razvodaČlanak 51.Sud će razvesti brak:1. ako oba bračna druga sporazumno predlažu razvod braka,2. ako utvrdi da su bračni odnosi teško i trajno poremećeni ili3. ako je od prestanka bračne zajednice protekla godina dana.Sporazum bračnih drugova o pravnim posljedicama razvodaČlanak 52.(1) Bračni drugovi se mogu sporazumjeti o slijedećim pravnim posljedicama razvodabraka :1. mjestu stanovanja djeteta, načinu ostvarivanja roditeljske skrbi i ostvarivanjuosobnih odnosa s djetetom,2. uzdržavanju djeteta,3. uređenju imovinskih odnosa bračnih drugova,4. uzdržavanju bračnog druga.(2) Sporazum bračnih drugova iz stavka 1. točke 1. i 2. ovoga članka sastavni je dio planao zajedničkoj roditeljskoj skrbi iz članka 106. ovoga Zakona.(3) Sporazum bračnih drugova o pravnim posljedicama iz stavka 1. točke 3. i 4. ovogačlanka mora biti u pisanom obliku. Sporazum o uzdržavanju bračnog druga mora bitiodobren u sudskom postupku sukladno odredbama ovoga Zakona.Uređivanje pravnih posljedica razvoda brakaČlanak 53.

18(1) Ako bračni drugovi ne sastave plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi u vezi s pravnimposljedicama razvoda braka iz članka 52. stavka 1. točke 1. i 2. ovoga Zakona ili sudprocjeni da plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi nije u skladu s dobrobiti djeteta,odluku o tim pitanjima će donijeti sud.(2) Ako bračni drugovi ne postignu sporazum o pravnim posljedicama razvoda braka izčlanka 52. stavak 1. točke 3. i 4. ovoga Zakona odluku o tome će donijeti sud nazahtjev bračnih drugova.Razvod braka kad bračni drugovi imaju maloljetnu djecuČlanak 54.(1) Bračni drugovi koji imaju zajedničku maloljetnu djecu, dužni su prije pokretanjasudskog postupka radi razvoda braka sudjelovati u obaveznom savjetovanjusukladno odredbama članaka od 321. do 328. ovoga Zakona.(2) Ako se bračni drugovi namjeravaju razvesti temeljem sporazuma dužni su sastavitiplan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi iz članka 106. ovoga Zakona.(3) Ako ne sastave plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi do okončanja obveznogsavjetovanja bračni drugovi su dužni pristupiti prvom sastanku obiteljskemedijacije, osim u slučajevima iz članka 332. ovoga Zakona.(4) Ako oba bračna druga ili jedan od njih ne pristupe prvom sastanku obiteljskemedijacije prema stavku 3. ovoga članka, niti jedan bračni drug ne može podnijetitužbu radi razvoda braka prije isteka roka od 6 mjeseci od dana kad je podnesenzahtjev za obavezno savjetovanje.(5) Iznimno od stavka 4. ovoga članka bračni drugovi imaju pravo na tužbu radirazvoda braka prije isteka roka od 6 mjeseci ako ne žive zajedno duže od godinudana ili je jednom bračnom drugu nepoznata adresa stanovanja duže od 6 mjesecite u slučaju okolnosti iz članka 332. ovoga Zakona.Prilozi uz sporazumni prijedlog za razvod braka kad bračni drugovi imaju maloljetnudjecuČlanak 55.(1) Bračni drugovi koji imaju zajedničku maloljetnu djecu sporazumnom prijedlogu zarazvod braka dužni su priložiti:1. izvješće o provedenom obaveznom savjetovanju iz članka 324. ovog Zakona i2. plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi iz članka 106. ovog Zakona.(2) Izvješće o obaveznom savjetovanju i plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ne smijubiti stariji od šest mjeseci.Sadržaj tužbe radi razvoda braka kad bračni drugovi imaju maloljetnu djecuČlanak 56.Tužba radi razvoda braka kad bračni drugovi imaju zajedničku maloljetnu djecu morasadržavati prijedlog :1. s kojim će roditeljem dijete stanovati i načinu ostvarivanja roditeljske skrbi,2. ostvarivanju osobnih odnosa djeteta i roditelja s kojim dijete neće stanovati i3. uzdržavanju djeteta.

19Obavezni prilozi uz tužbu radi razvoda braka kad bračni drugovi imajumaloljetnu djecuČlanak 57.(1) Uz tužbu radi razvoda braka kad bračni drugovi imaju maloljetnu djecu tužitelj jedužan priložiti:1. izvješće o provedenom obaveznom savjetovanju prije razvoda braka sukladnočlanku 324. ovoga Zakona.2. potvrdu obiteljskog medijatora da su bračni drugovi pristupili prvom sastankuobiteljske medijacije osim ako ne žive zajedno duže od godinu dana, ako jejednom bračnom drugu nepoznata adresa stanovanja duže od 6 mjeseci i uslučajevima u kojima se obiteljska medijacija ne provodi sukladno članku 332.ovoga Zakona.(2) Prilozi iz stavka 1. ovoga članka ne smiju biti stariji od šest mjeseci računajući oddana dostave strankama izvješća o provedenom obveznom savjetovanju, odnosnouručenja potvrde obiteljskog medijatora.

20Treći dio PRAVNI ODNOSI RODITELJA I DJECE I MJERE ZA ZAŠTITU PRAVA IDOBROBITI DJECEI. MAJČINSTVO I OČINSTVODjetetova majka jest žena koja ga je rodila.1. Utvrđivanje majčinstvaPresumpcija o majčinstvuČlanak 58.Utvrđivanje majčinstva sudskom odlukomČlanak 59.Majčinstvo žene koja nije upisana u maticu rođenih se utvrđuje sudskom odlukom samo usudskim postupcima u kojima se ujedno osporava majčinstvo žene koja je upisana u maticurođenih kao majka djeteta.2. Utvrđivanje očinstvaNačini utvrđivanja očinstvaČlanak 60.Očinstvo se može utvrditi- presumpcijom o bračnom očinstvu,- priznanjem,- u sudskom postupku.a. Presumpcija bračnog očinstvaPresumpcija bračnog očinstva i iznimkeČlanak 61.(1) Djetetovim ocem smatra se majčin muž ako je dijete rođeno za vrijeme trajanja braka ilitijekom 300 dana od prestanka braka smrću.(2) Ako je majka djeteta u roku od tristo dana od prestanka braka smrću sklopila drugi brakmuž majke iz zadnjeg sklopljenog braka smatra se ocem djeteta.(3) Ako se dijete rodi za trajanja postupka radi poništaja ili razvoda braka, muškarac koji sebesmatra ocem djeteta može uz pristanak majke i majčinog muža priznati dijete.(4) Na priznanje očinstva iz stavka 3. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjujuodredbe o priznanju očinstva.

21b. Priznanje očinstva i postupak priznanjaPriznanje očinstvaČlanak 62.(1) Očinstvo se može priznati na zapisnik pred matičarom, centrom za socijalnu skrb ilisudom. Navedena tijela dužna su bez odgode dostaviti primjerak zapisnika matičarunadležnom za upis djeteta u maticu rođenih.(2) Ako priznanje očinstva ili pristanak na priznanje daje maloljetna osoba ili osoba lišenaposlovne sposobnosti tada se izjava daje pred centrom za socijalnu skrb prebivališta, odnosnoboravišta djeteta ili osobe koja je lišena poslovne sposobnosti.(3) Očinstvo se može priznati i u oporuci.Odredbe o muškarcu koji priznaje očinstvoČlanak 63.(1) Očinstvo može priznati:1. punoljetni poslovno sposoban muškarac,2. punoljetni muškarac lišen poslovne sposobnosti uz odobrenje skrbnika,3. dijete od četrnaest do osamnaest godina uz odobrenje zakonskog zastupnika,4. dijete mlađe od četrnaest godina uz odobrenje zakonskog zastupnika, ako se utvrdi daje sposobno razumjeti značenje i posljedice priznanja.(2) Za priznanje očinstva djeteta iz stavka 1. točke 3. i 4. ovoga članka potrebno jeodobrenje oba roditelja koji imaju pravo zastupati dijete sukladno članku 100. ovogaZakona.Pristanci i odobrenja na priznanje očinstvaČlanak 64.(1) Za upis priznanja očinstva ovisno o okolnostima slučaja potrebni su slijedeći pristancii odobrenja:1. pristanak punoljetne poslovno sposobne majke,2. pristanak djeteta starijeg od četrnaest godina kojemu se priznaje očinstvo,3. pristanak majke i njezinog muža ako očinstvo priznaje muškarac koji sebe smatraocem djeteta rođenog za trajanja parnice radi razvoda ili poništaja braka prema članku61. stavak 3. ovoga Zakona,4. pristanak punoljetne majke lišene poslovne sposobnosti uz odobrenje skrbnika,5. pristanak maloljetne majke starije od četrnaest godina uz odobrenje njezinog zakonskogzastupnika,6. pristanak maloljetne majke mlađe od četrnaest godina uz odobrenje njezinogzakonskog zastupnika ako se utvrdi da je sposobna razumjeti značenje i posljedicepriznanja očinstva.(2) Za pristanak na priznanje očinstva iz stavka 1. točka 5. i 6. ovoga članka potrebno jeodobrenje roditelja koji imaju pravo zastupati dijete prema članku 100. ovoga Zakona.(3) Ako majka nije živa ili joj je nepoznato prebivalište, odnosno boravište više od dva mjeseca zaupis priznanja očinstva su potrebni:

221. pristanak djetetovog skrbnika uz odobrenje centra za socijalnu skrb i2. pristanak djeteta starijeg od četrnaest godina kojemu se priznaje očinstvo.Posebne odredbe o priznanju očinstvaČlanak 65.(1) Priznanje očinstva je neopozivo.(2) Priznanje očinstva začetog, a još nerođenog djeteta, proizvodi pravni učinak ako sedijete rodi živo.(3) Očinstvo se ne može priznati poslije djetetove smrti, osim ako to dijete imapotomstvo.(4) Iznimno se može priznati očinstvo mrtvorođenom djetetu ili djetetu koje je umrlo prirođenju uz vlastoručno napisan i potpisan pristanak majke, a u slučaju otežanogzdravstvenog stanja majke pristanak će biti valjan ako je izjavljen usmeno unazočnosti dvaju svjedoka.Postupanje matičara kad primi izjavu o priznanju očinstvaČlanak 66.(1) Kad primi izjavu ili zapisnik o priznanju očinstva, odnosno oporuku bez pristanaka iodobrenja propisanih člankom 63. i 64. ovoga Zakona, matičar nadležan za upisdjeteta u maticu rođenih dužan je zatražiti potrebne pristanke i odobrenja koji supotrebni s obzirom na okolnosti pojedinog slučaja.(2) Pozive kojima se traže pristanci i odobrenja punoljetnih i poslovno sposobnih osobamatičar dostavlja po propisima o osobnoj dostavi-Rok za davanje pristanaka iodobrenje iznosi petnaest(15) dana od dana dostave poziva.(3) Pristanke i odobrenja koji se traže od maloljetne osobe ili osobe koja je lišenaposlovne sposobnosti matičar traži posredstvom centra za socijalnu skrb nadležnogprema prebivalištu, odnosno boravištu osoba od kojih se pristanci i odobrenja traže.(4) Rok za davanje pristanka i odobrenja iz stavaka 3. ovoga članka iznosi petnaest (15)dana od dana dostave poziva osobama od kojih se pristanak ili odobrenje traže.(5) Matičar će u roku od trideset (30) dana od dana priznanja očinstva osobu koja jepriznala očinstvo i njezine zakonske zastupnike, obavijestiti jesu li pribavljenipropisani pristanci, odnosno odobrenja.Postupanje matičara kad nema podatak o ocuČlanak 67.(1) Ako prilikom upisa djeteta u maticu rođenih nema podataka o djetetovom ocu, matičar ćeupoznati majku s pravom djeteta da zna tko mu je otac i s postupcima koji se mogu poduzetiradi ostvarivanja toga prava.(2) Majka može matičaru izjaviti na zapisnik koga smatra djetetovim ocem i ova se izjavasmatra pristankom na priznanje očinstva.

23(3) Ako je matičar upisao dijete u maticu rođenih bez podataka o djetetovom ocu, o tome ćeodmah obavijestiti centar za socijalnu skrb prebivališta, odnosno boravišta majke i dostavitiprimjerak zapisnika o majčinoj izjavi iz stavka 2. ovoga članka.Postupanje centra za socijalnu skrb kad nema podatak o ocuČlanak 68.(1) Centar za socijalnu skrb će u roku od petnaest dana od primitka obavijesti iz članka 67.stavak 3. ovoga Zakona, pozvati majku da izjavi koga smatra djetetovim ocem, osim ako jeto učinila pred matičarom.(2) Majku će se upozoriti da bi radi dobrobiti djeteta trebala imenovati osobu koju smatraocem te će joj se ponuditi pomoć u ostvarivanju djetetovih prava. Ako majka djeteta da pisanusuglasnost, centar za socijalnu skrb će kao zastupnik djeteta pokrenuti postupak radiutvrđivanja očinstva.(3) Majčina izjava pred centrom za socijalnu skrb o tome koga smatra djetetovim ocem imaznačenje njezina pristanka na priznanje očinstva.(4) Ako je majka maloljetna ili lišena poslovne sposobnosti matičar je dužan pozvatizakonskog zastupnika majke i tražiti pristanke, odnosno odobrenja u skladu s člankom 64.ovoga Zakona.Postupanje centra za socijalnu skrb kad ima podatak o ocuČlanak 69.(1) Kad primi majčinu izjavu o ocu djeteta, centar za socijalnu skrb će u roku od petnaestdana, po propisima o obveznoj osobnoj dostavi, pozvati imenovanu osobu.(2) Ako se pozvani odazove, centar za socijalnu skrb predočit će mu izjavu majke da njegasmatra djetetovim ocem i upoznati ga sa zakonskim odredbama o utvrđivanju očinstva.(3) Ako pozvani prizna očinstvo, centar za socijalnu skrb odmah će primjerak zapisnika omajčinoj izjavi koga smatra djetetovim ocem i primjerak zapisnika o priznanju očinstvadostaviti matičaru radi upisa očinstva u maticu rođenih .(4) Kad su za utvrđivanje očinstva priznanjem potrebni pristanci, odnosno odobrenjazakonskih zastupnika iz članka 63. i 64. ovoga Zakona centar za socijalnu skrb je dužanzakonskim zastupnicima uputiti poziv sukladno stavku 1. ovoga Zakona i tražiti propisanepristanke, odnosno odobrenja.(5) Ako se očinstvo djeteta ne utvrdi priznanjem, centar za socijalnu skrb o tome obavještavamajku, a ako je majka maloljetna ili lišena poslovne sposobnosti tada nju i njezine zakonskezastupnike upoznaje s mogućnošću utvrđivanja očinstva sudskom odlukom.(6) Ako se očinstvo djeteta čiji su majka ili mogući otac osobe lišene poslovne sposobnostinije uspjelo utvrditi priznanjem, skrbnik majke ili oca, ovisno o okolnostima slučaja, dužni supokrenuti postupak za utvrđivanje očinstva sudskom odlukom u roku od 30 dana od danaprimitka obavijesti da nije pribavljen pristanak odnosno odobrenja iz članka 63. i 64. ovogaZakona.c. Utvrđivanje očinstva sudskom odlukomČlanak 70.

24Ako očinstvo nije utvrđeno presumpcijom o bračnog očinstva ili priznanjem, utvrđuje se usudskom postupku.Pravo na tužbu za utvrđivanje očinstvaČlanak 71.Tužbu radi utvrđivanja očinstva mogu podnijeti:1. dijete,2. majka djeteta,3. muškarac koji sebe smatra ocem djeteta i4. centar za socijalnu skrb.Pravo na tužbu nakon smrti muškarca za kojeg se tvrdi da je otacČlanak 72.U slučaju smrti muškarca za kojeg se tvrdi da je otac djeteta, tužba radi utvrđivanja očinstvapodnosi se protiv njegovih nasljednika.Rokovi za pokretanje sudskog postupkaČlanak 73.Rokovi za podnošenje tužbe za utvrđivanje očinstva propisani su odredbama članaka od383. do 387. ovoga Zakona.Troškovi trudnoće i poroda izvanbračnog djetetaČlanak 74.Troškove nastale trudnoćom i porodom izvanbračnog djeteta podmiruju majka i otac, u skladusa svojim imovinskim mogućnostima.3. Osporavanje majčinstvaPravo na tužbu radi osporavanja majčinstvaČlanak 75.(1) Tužbu radi osporavanja majčinstva ženi upisanoj u maticu rođenih mogu podnijeti:1. dijete,2. žena koja je upisana u maticu rođenih kao djetetova majka,3. žena koja sebe smatra majkom djeteta ako istovremeno traži da se utvrdinjezino majčinstvo.(2) Osobe s pravnim interesom mogu nastaviti postupak osporavanja majčinstva.

25Rokovi za pokretanje sudskog postupkaČlanak 76.Rokovi za podnošenje tužbe za osporavanje majčinstva propisani su odredbama članaka od393. do 396. ovoga Zakona.Nedopuštenost osporavanja majčinstvaČlanak 77.(1) Ako je majčinstvo utvrđeno odlukom suda osporavanje nije dopušteno.(2) Osporavanje majčinstva nije dopušteno poslije djetetove smrti.Djelovanje presude o osporavanju majčinstvaČlanak 78.Pravomoćnom odlukom o osporavanju majčinstva smatra se osporenim i očinstvo majčinamuža odnosno muškarca čije je očinstvo utvrđeno priznanjem.4. Osporavanje očinstvaPravo na tužbu radi osporavanja očinstvaČlanak 79.(1) Tužbu radi osporavanja očinstva mogu podnijeti:1. dijete,2. muškarac koji je upisan u maticu rođenih kao otac djeteta,3. muškarac koji sebe smatra ocem djeteta,4. majka djeteta.(2) Osobe s pravnim interesom mogu nastaviti postupak osporavanja očinstva.Rokovi za pokretanje sudskog postupkaČlanak 80.Rokovi za podnošenje tužbe za osporavanje očinstva propisani su odredbama članaka od400. do 405. ovoga Zakona.Nedopuštenost osporavanja očinstvaČlanak 81.(1) Ako je očinstvo utvrđeno odlukom suda osporavanje nije dopušteno.(2) Osporavanje očinstva nije dopušteno poslije djetetove smrti.

265. Majčinstvo i očinstvo djeteta začetog medicinski pomognutomoplodnjomMajčinstvo djeteta začetog medicinski pomognutom oplodnjomČlanak 82.(1) Majka djeteta začetog darovanom jajnom stanicom ili darovanim zametkom u postupkumedicinski pomognute oplodnje, jest žena koja ga je rodila.(2) Nije dopušteno osporavati majčinstvo djeteta začetog u postupku medicinski pomognuteoplodnje ako su dani pristanci za tu vrstu oplodnje prema odredbama Zakona omedicinski pomognutoj oplodnji.(3) Ako je dijete začeto u postupku medicinski pomognute oplodnje bez pristanaka koji setraže prema Zakonu o medicinski pomognutoj oplodnji, žena koja je upisana u maticurođenih kao majka djeteta i žena koja sebe smatra majkom djeteta mogu osporavatimajčinstvo sukladno člancima 394. i 395. ovoga Zakona.Očinstvo djeteta začetog medicinski pomognutom oplodnjomČlanak 83.(1) Ocem djeteta začetog darovanim sjemenom ili darovanim zametkom u postupkumedicinski pomognute oplodnje, smatra se muž majke ako je dijete rođeno za trajanjabraka ili 300 dana od prestanka braka i ako je dao pristanak za tu vrstu oplodnje premaZakonu o medicinski pomognutoj oplodnji.(2) Otac djeteta začetog darovanim sjemenom ili darovanim zametkom u postupkumedicinski pomognute oplodnje, smatra se izvanbračni drug majke koji je dao pisanipristanak za tu vrstu oplodnje i izjavu o priznanju djeteta prema odredbama Zakona omedicinski pomognutoj oplodnji.(3) Nije dopušteno osporavati očinstvo djeteta utvrđeno prema stavku 1. i 2. ovogačlanka.(4) Ako je dijete začeto u postupku medicinski pomognute oplodnje bez pristanaka koji setraže za tu vrstu oplodnje prema odredbama Zakona o medicinski pomognutojoplodnji, očinstvo se može osporavati uz odgovarajuću primjenu odredaba članaka401., 402. i 403. ovoga Zakona.(5) U slučaju da drugi muškarac osporava očinstvo muškarcu koji je upisan kao otacdjeteta, tužba se može podnijeti u roku od šest mjeseci od dana saznanja da je dooplodnje došlo bez njegovog pristanka prema Zakonu o medicinski pomognutojoplodnji, a najkasnije do sedme godine života djeteta.

27II. PRAVNI POLOŽAJ DJETETA I PRAVNI ODNOS RODITELJA I DJETETA1. Prava i dužnosti te stjecanje poslovne sposobnosti djetetaOsobna prava djetetaČlanak 84.(1) Dijete ima pravo na skrb za život i zdravlje.(2) Dijete ima pravo na sigurnost i odgoj u obitelji primjeren svojim tjelesnim, psihološkim idrugim razvojnim potrebama.(3) Dijete ima pravo na život sa svojim roditeljima, a ako roditelji žive odvojeno, dijete imapravo na roditeljsku skrb oba roditelja.(4) Dijete ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljima i drugim bliskim osobama skojima ne stanuje kao i pravo na informaciju o bitnim okolnostima u vezi s roditeljima idrugim bliskim osobama sukladno odredbama ovoga Zakona.(5) Dijete ima pravo na izbor obrazovanja i zanimanja i pravo na zapošljavanje u skladu sasvojim sposobnostima i svojom dobrobiti.Ograničena poslovna sposobnost djetetaČlanak 85.(1) Dijete do navršene sedme godine života potpuno je poslovno nesposobno i ne možepoduzimati pravne radnje, odnosno sklapati pravne poslove, osim ako se to odnosi napitanja svakodnevnog života i manjeg značaja.(2) Dijete od sedme do četrnaeste godine života može samostalno poduzimati pravneradnje, odnosno sklapati pravne poslove kojima stječe prava, ali ne i obveze, osim akomu zakon to izričito ne dopušta.(3) Dijete koje je navršilo četrnaest godina, može samostalno poduzimati pravne radnje,odnosno sklapati pravne poslove i preuzimati obveze u visini iznosa kojeg zarađuje, teraspolagati svojom zaradom, pod uvjetom da ne ugrožava svoje uzdržavanje.(4) Ako bi pravne radnje i pravni poslovi djeteta starijeg od četrnaest godina bitno utjecalina njegova osobna i imovinska prava potrebno je odobrenje roditelja ili drugogzakonskog zastupnika djeteta.(5) Pravni poslovi djeteta iz stavka 4. ovoga članka, sklopljeni bez odobrenja roditelja ilidrugog zakonskog zastupnika su pobojni, ali mogu biti osnaženi naknadnimodobrenjem.(6) Valjanost pravnog posla kojeg je dijete iz stavka 4. ovoga članka zaključilo bezodobrenja roditelja ili drugog zakonskog zastupnika i mogućnost poništavanja takosklopljenog pravnog posla procjenjuje se prema pravilima obveznog prava.Pravo djeteta na izražavanje mišljenja i pokretanje postupakaČlanak 86.

28(1) Roditelji i druge osobe koje skrbe o djetetu dužni su uvažavati mišljenje djeteta uskladu s njegovom dobi i zrelošću i ako to obiteljske prilike dopuštaju.(2) U svim postupcima u kojima se odlučuje o nekom djetetovom pravu ili interesu, dijeteima pravo na prikladan način saznati važne okolnosti slučaja, dobiti savjet i izrazitisvoje mišljenje te biti obaviješteno o mogućim posljedicama uvažavanja njegovamišljenja sukladno člancima 360. i 361. ovoga Zakona. Mišljenje djeteta se uzima uobzir u skladu s njegovom dobi i zrelosti.(3) Dijete starije od četrnaest godina ima pravo samostalno i osobno pokrenuti postupkepred nadležnim tijelima u vezi s ostvarivanjem njegovih prava i interesa sukladnočlanku 359. ovoga Zakona.(4) Dijete ima pravo na posebnog skrbnika (zastupnika) sukladno članku 240. ovogaZakona.Pravo djeteta na izražavanje mišljenja u vezi s vjerskom pripadnošćuČlanak 87.(1) Dijete starije od četrnaest godina može samostalno odlučiti o izboru ili promjenivjerske pripadnosti.(2) Djetetu starijem od dvanaest godina ne može se mijenjati vjerska pripadnosti beznjegovog pristanka.(3) Djetetu starijem od deset godina mora se omogućiti da izrazi svoje mišljenje u vezis izborom ili promjenom vjerske pripadnosti.Informirani pristanak djeteta na medicinske zahvateČlanak 88.(1) Dijete starije od četrnaest godina koje je prema ocjeni liječnika dovoljno zreloza donošenje odluke o dijagnostičkom ili terapijskom postupku u vezi snjegovim liječenjem može samostalno dati informirani pristanak na medicinskizahvat.(2) Ako se radi o medicinskom zahvatu koji je povezan s rizicima teških posljedicapo fizičko ili psihičko zdravlje djeteta pacijenta, uz pristanak djeteta iz stavka1. ovoga članka potrebno je i odobrenje djetetovih roditelja ili drugogzakonskog zastupnika.(3) U slučaju spora između djeteta i roditelja o poduzimanju medicinskog zahvataiz stavka 2. ovoga članka odluku u izvanparničnom postupku donosi sud.Ograničavanje prava djeteta na samostalno poduzimanje pravnih radnjiČlanak 89.(1) Ako dijete starije od četrnaest godina nije u stanju razumjeti okolnosti slučaja iformirati svoju volju zbog teškoća u razvoju, sud će u izvanparničnom postupku poslužbenoj dužnosti ili na zahtjev zakonskog zastupnika djeteta, sudskom odlukom

29ograničiti pravo djeteta na samostalno poduzimanje pravnih radnji i sklapanje pravnihposlova iz članka 85. stavak 3. ovoga Zakona.(2) Odluka iz stavka 1. ovoga članka kojom se ograničava pravo djeteta na samostalnopoduzimanje pravnih radnji i sklapanje pravnih poslova ostaje na snazi do stjecanjapune poslovne sposobnosti.(3) Dijete iz stavka 1. ovoga članka može sudu samostalno podnijeti zahtjev za ukidanjeodluke iz stavka 2. ovoga članka i prije punoljetnosti.Dužnosti djetetaČlanak 90.(1) Dijete je dužno poštovati svoje roditelje i pomagati im u obavljanju poslova uobiteljskoj zajednici u skladu sa svojom dobi i zrelosti, te biti obzirno premačlanovima obitelji.(2) Dijete koje je navršilo petnaest godina i stječe imovinu radom dužno je pridonositisvome uzdržavanju i školovanju.2. Roditeljska skrbDefinicija i temeljna načela o roditeljskoj skrbiČlanak 91.(1) Roditeljsku skrb čine odgovornosti, dužnosti i prava roditelja, s ciljem zaštite ipromicanja djetetovih osobnih i imovinskih prava te dobrobiti. Roditeljsku skrb suroditelji dužni ostvarivati u skladu s djetetovim razvojnim potrebama i mogućnostima.(2) Roditelji su dužni o pojedinačnim sadržajima roditeljske skrbi razgovarati isporazumjevati se s djetetom u skladu s njegovom dobi i zrelosti.(3) Načelo dobrobiti djeteta u području roditeljske skrbi posebno se temelji naostvarivanju osobnih odnosa djeteta s oba roditelja i osobama s kojima je dijeteosobito blisko.Temeljni sadržaj roditeljske skrbiČlanak 92.(1) U sadržaj roditeljske skrbi ulazi pravo i dužnost zaštite osobnih prava djeteta na:1. zdravlje, razvoj, njegu i zaštitu;2. odgoj, obrazovanje i školovanje;3. ostvarivanje osobnih odnosa te4. određivanje mjesta stanovanja.(2) U sadržaj roditeljske skrbi ulazi pravo i dužnost upravljanja djetetovom imovinom.(3) U sadržaj roditeljske skrbi ulazi pravo i dužnost na zastupanje djetetovih interesa upogledu njegovih osobnih i imovinskih prava.Zdravlje, razvoj, njega i zaštita djeteta

30Članak 93.(1) Roditelji su dužni i odgovorni skrbiti se o zdravlju djeteta te mu omogućiti korištenjemjera za unaprjeđenje, čuvanje i vraćanje zdravlja, sukladno propisima iz područjazdravstva i zahtjevima medicinske znanosti.(2) Roditelji su dužni i odgovorni čuvati i njegovati dijete i skrbiti se o njegovimpotrebama.(3) Roditelji ne smiju dijete predškolske dobi ostaviti bez nadzora odrasle osobe.(4) Roditelji su dužni i odgovorni djetetu mlađem od šesnaest godina života zabranitinoćne izlaske bez svoje pratnje ili pratnje druge odrasle osobe u koju imajupovjerenje.(5) Noćnim izlaskom iz stavka 4. ovoga članka smatra se vrijeme od 23 do 5 sati, a uvrijeme ljetnih školskih praznika uzima se u obzir specifičnost mjesta i vremenanoćnog izlaska.Odgoj, obrazovanje i školovanje djetetaČlanak 94.(1) Roditelji su dužni odgajati dijete kao slobodnu, humanu, domoljubnu, moralnu,marljivu, osjećajnu i odgovornu osobu, poštujući načela ravnopravnosti spolova, kakobi bila pripremljena za skladan obiteljski i društveni život s pozitivnim odnosomprema prirodi.(2) Odgoj djeteta mora biti u skladu s njegovom dobi i zrelosti, te s pravom djeteta naslobodu savjesti, vjerskog i drugog uvjerenja.(3) Roditelji ne smiju tjelesno kažnjavati dijete, postupati ponižavajuće prema djetetu nitiprimjenjivati psihičku prisilu.(4) Roditelji imaju dužnost brinuti se o svestranom redovitom, a prema svojimmogućnostima i daljnjem obrazovanju svoga djeteta i poticati njegove umjetničke,tehničke, športske i druge interese.(5) Roditelji su dužni i odgovorni odazivati se sastancima u svezi s odgojem iobrazovanjem djeteta.(6) Roditelji ne smiju prisiljavati dijete na školovanje koje nije u skladu s djetetovimsposobnostima i sklonostima.(7) U slučaju spora između djeteta i roditelja vezanom za školovanje djeteta odlukudonosi sud u izvanparničnom postupku.Ostvarivanje osobnih odnosa s djetetomČlanak 95.(1) Roditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose sdjetetom.(2) Roditelj koji stanuje s djetetom ima dužnost i odgovornost omogućavati i poticatiostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim roditeljem.(3) Roditelji su dužni omogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s osobama koje sumu osobito bliske.

31(4) Roditelji imaju pravo, dužnost i odgovornost nadzirati dijete u njegovu druženju sdrugim osobama, kao i komunikaciju na društvenim mrežama, odnosno drugimoblicima elektroničke komunikacije, te mu zabraniti druženja i komunikaciju koja nebi bila u skladu s djetetovom dobrobiti.Određivanje mjesta stanovanja djetetaČlanak 96.(1) Djetetovo mjesto stanovanja jest mjesto prebivališta, odnosno boravišta njegovihroditelja.(2) Roditelji su dužni sporazumno odrediti mjesto djetetovog stanovanja, a akoroditelji ne stanuju zajedno dijete može imati mjesto stanovanja samo kod jednogroditelja.(3) Pravo roditelja da određuju djetetovo mjesto stanovanja može biti ograničenosamo odlukom suda.(4) Dijete ne može stanovati kod roditelja koji ne ostvaruje roditeljsku skrb o osobnimpravima djeteta ili je lišen prava na roditeljsku skrb.Upravljanje imovinom djetetaČlanak 97.(1) Roditelji imaju dužnost, pravo i odgovornost upravljati imovinom djeteta s pažnjomodgovornog roditelja na način da je očuvaju i po mogućnosti uvećaju.(2) Roditelji ne smiju davati darove na račun imovine djeteta, osim ako bi darovi manjevrijednosti predstavljali moralnu obvezu.(3) Za uzdržavanje djeteta mogu se koristiti samo prihodi od imovine djeteta, a imovinadjeteta se može otuđiti samo ako roditelji nemaju dovoljno vlastitih sredstva za djetetovouzdržavanje, a sredstava za uzdržavanje djeteta ne mogu se osigurati na drugi način.(4) Troškovi upravljanja imovinom djeteta padaju na teret te imovine.(5) Prihodi od imovine djeteta mogu se u iznimnim slučajevima koristiti za potrebe liječenjaroditelja ili braće i sestara ako se ne koriste za uzdržavanje i školovanje djeteta i uzodobrenje suda u izvanparničnom postupku.(6) Roditelji zastupaju dijete u pogledu imovinskih prava u skladu s člancima 99. i 101. ovogaZakona.Ograničavanje prava na upravljanje imovinom djetetaČlanak 98.(1) Roditelji ne smiju upravljati imovinom djeteta koju je dijete naslijedilo ili mu jedarovana, ako je ostavitelj ili darovatelj svojom voljom tako odredio.(2) Roditelji ne smiju upravljati sredstvima koja su stečena s osnove djetetovog rada.(3) Za raspolaganje vrjednijim imovinskim pravima djeteta, roditelji moraju zatražitiodobrenje suda u izvanparničnom postupku sukladno članku 101. ovoga Zakona.Zastupanje djetetaČlanak 99.

32(1) Roditelji koji ostvaruju roditeljsku skrb imaju dužnost i pravo u osobnim i imovinskihpravima zajednički zastupati svoje dijete u odnosu prema trećim osobama i unajboljem interesu djeteta.(2) Ako roditelji žive zajedno s djetetom, smatra se da je jedan roditelj dao svoj pristanakdrugom roditelju da može zastupati dijete bez njegove izričite suglasnosti, osim kad setraži izričita pisana suglasnost drugog roditelja prema člancima 100. i 101. ovogaZakona.(3) Samo jedan roditelj samostalno zastupa dijete u onim područjima roditeljske skrbi ukojima je drugi roditelj prema odredbama ovoga Zakona ili temeljem odluke suda utome ograničen.(4) U hitnim slučajevima kad prijeti opasnost za dijete svaki od roditelja ima pravopoduzeti nužne pravne radnje u skladu s dobrobiti djeteta i o tome odmah obavijestitidrugog roditelja.(5) Roditelji ne zastupaju dijete prilikom poduzimanja pravnih radnji, odnosno sklapanjapravnih poslova prema članku 85. ovoga Zakona.(6) Roditelji ne zastupaju dijete u slučajevima u kojima se djetetu imenuje posebanskrbnik po službenoj dužnosti.Zastupanje u vezi s bitnim osobnim pravima djetetaČlanak 100.(1) Zastupanje u vezi s djetetovim značajnijim osobnim pravima će biti valjano akoroditelj koji zastupa dijete u tim stvarima dobije pisanu suglasnost drugog roditeljakoji također ima pravo zastupati dijete.(2) Zastupanja u vezi sa značajnijim osobnim pravima iz stavka 1. ovoga člankaodnose se na:1. promjenu djetetovog imena,2. promjenu mjesta stanovanja djeteta,3. izbor ili promjenu vjerskog opredjeljenja,4. stjecanje i prestanak državljanstva i5. davanje izjave (priznanja i pristanci) u vezi s priznavanjem očinstva izvanbračnogdjeteta.(3) Suglasnost iz stavka 1. ovoga članka u vezi s promjenom mjesta stanovanja djetetanije potrebna ako preseljenje bitno ne utječe na ostvarivanje postojećih osobnihodnosa s drugim roditeljem.Zastupanje djeteta u vezi s vrjednijim imovinskim pravimaČlanak 101.(1) Zastupanje djeteta vezano za njegova vrjednija imovinska prava će bitivaljano ako roditelj koji zastupa dijete dobije:- pisanu suglasnost drugog roditelja koji ostvaruje roditeljsku skrb i- odobrenje suda u izvanparničnom postupku.(2) Zastupanjima iz stavka 1. ovoga članka smatraju se zastupanja prilikomotuđenja i opterećenja nekretnina, pokretnina koje se upisuju u javneupisnike ili pokretnina veće vrijednosti, raspolaganja dionicama iposlovnim udjelima, raspolaganja nasljedstvom, prihvaćanja darova s

33teretom ili odbijanje ponuđenih darova, te raspolaganja drugim vrjednijimimovinskim pravima ovisno o okolnostima pojedinog slučaja.(3) Za sklapanje ugovora između djeteta i fizičkih ili pravnih osoba kojima jepredmet raspolaganje budućim imovinskim pravima djeteta u vezi snjegovim športskim, umjetničkim ili sličnim aktivnostima, za dijete mlađeod četrnaest godina potrebna je suglasnost oba roditelja koji imaju pravozastupati dijete, a za dijete starije od četrnaest godina oba roditelja kojiimaju pravo zastupati dijete moraju dati odobrenje.(4) Za sklapanje ugovora iz stavka 3. ovoga članka potrebno je i prethodnoodobrenje suda radi posebne zaštite djetetovih imovinskih prava i interesa.(5) Ugovorene obveze iz stavka 3. ovoga članka mogu trajati najdulje dopunoljetnosti djeteta.3. Ostvarivanje roditeljske skrbiOsobe koje ostvaruju roditeljsku skrb o djetetuČlanak 102.(1) Osobe koje imaju pravo ostvarivati roditeljsku skrb o djetetusu:1. roditelji djeteta ex lege temeljem činjenice utvrđenog porijekla djeteta,2. druge osobe ili ustanove zajedno s roditeljima ili umjesto roditelja temeljem odlukesuda i3. druge osobe kojima su roditelji privremeno povjerili ostvarivanje roditeljske skrbi naddjetetom prema ovom Zakonu.(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka koje imaju pravo ostvarivatiroditeljsku skrb o djetetu dužne su je ostvarivati u skladu sodredbama ovoga Zakona kojima se uređuje roditeljska skrb iostvarivanje roditeljske skrbi.Privremeno povjeravanje skrbi o djetetu drugim osobamaČlanak 103.(1) Oba roditelja suglasno ili roditelj koji sam ostvaruje skrb o djetetu mogu ostvarivanjeroditeljske skrbi o djetetu djelomično ili u cijelosti privremeno povjeriti osobi kojaispunjava pretpostavke propisane za skrbnika.(2) Ako se roditeljska skrb o djetetu povjerava na vrijeme dulje od trideset dana, izjavaroditelja mora biti ovjerena.(3) Roditelji iz stavka 1. ovoga članka mogu svakodnevnu skrb o djetetu, uključujućismještaj djeteta povjeriti ustanovi socijalne skrbi, drugoj pravnoj ili fizičkoj osobi kojaobavlja djelatnost socijalne skrbi, odnosno udomiteljskoj obitelji u skladu sodredbama Zakona o socijalnoj skrbi.(4) Ako smještaj djeteta iz stavka 3. ovoga članka traje dulje od šest mjeseci, od kad jeroditelj dao suglasnost za njegov smještaj, centar za socijalnu skrb će u daljnjem rokuod trideset dana izraditi procjenu opravdanosti produljenja ove vrste smještaja ilipodnijeti sudu prijedlog za izricanje odgovarajuće sudske mjere za zaštitu prava idobrobiti djeteta zajedno s individualnim planom i stručnom obiteljskom procjenom.

34Zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbiČlanak 104.(1) Roditelji imaju pravo i dužnost ravnopravno, zajednički i sporazumno ostvarivatiroditeljsku skrb.(2) Kada roditelji trajno ne žive zajedno dužni su ostvarivanje roditeljske skrbisporazumno urediti planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi iz članka 106. ovogaZakona.(3) Zajedničko ostvarivanje roditeljske skrbi može biti uređeno i odlukom suda koja setemelji na sporazumu roditelja o svim bitnim pitanjima iz plana o zajedničkojroditeljskoj skrbi.(4) Roditelji su dužni zajednički ostvarivati roditeljsku skrb na svoju vlastitu odgovornosti sporazumno za dobrobit djeteta, a u slučaju različitih mišljenja dužni su pokušatisporna pitanja riješiti sporazumno.Samostalno ostvarivanje roditeljske skrbiČlanak 105.(1) Jedan roditelj nastavlja samostalno ostvarivati roditeljsku skrb u cijelosti ako je drugiroditelj umro ili proglašen umrlim, a roditelji su prije smrti jednog od njih roditeljskuskrb ostvarivali zajednički ili kad je drugi roditelj odsutan i nepoznatog boravišta.(2) Jedan roditelj samostalno ostvaruje roditeljsku skrb potpuno, djelomično ili u odnosuna odlučivanje o određenom bitnom pitanju u vezi s djetetom uz istovremenoograničavanje drugog roditelja na ostvarivanje roditeljske skrbi u tom dijelu samotemeljem sudske odluke(3) Roditelj s kojim dijete stanuje temeljem odluke suda samostalno ostvaruje roditeljskuskrb ako roditelji nisu postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili ne postoji drugisporazum odobren odlukom suda, osim u vezi sa zastupanjem u bitnim osobnimpravima djeteta sukladno članku 100. ovoga Zakona.(4) Kad odlučuje s kojim će roditeljem dijete stanovati, odnosno o samostalnomostvarivanju roditeljske skrbi, sud je dužan posebno uzeti u obzir koji je od roditeljaspremniji na sporazum, suradnju i poticanje ostvarivanja osobnih odnosa djeteta sdrugim roditeljem, te viditi računa da samostalno ostvarivanje roditeljske skrbi bude uskladu s djetetovom dobrobiti.Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbiČlanak 106.(1) Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi jest detaljan pisani sporazum roditelja o načinuostvarivanja zajedničke roditeljske skrbi u okolnostima u kojima roditelji djeteta trajnone žive zajedno u obitelji.(2) Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi mora biti uređeno:1. mjesto i adresu djetetovog stanovanja,2. vrijeme koje će dijete provoditi sa svakim od roditelja,3. način razmjene informacija u vezi s davanjem suglasnosti i pristanaka pri donošenjuodluka bitnih za dijete sukladno članku 100. i 101. te razmjene važnih informacija uvezi s djetetom iz članka 111. ovoga Zakona,4. visinu uzdržavanja kao obvezu roditelja kod kojeg dijete ne stanuje i

355. način na koji će se rješavati buduća sporna pitanja.(3) Planom o zajedničkoj roditeljskoj skrbi mogu se urediti i druga područja ostvarivanjaroditeljske skrbi za koja roditelji smatraju da su bitna sukladno članku 108. stavak 3.ovoga Zakona.(4) Roditelji su dužni upoznati dijete sa sadržajem plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi iomogućiti mu da izrazi svoje mišljenje u skladu s njegovom dobi i zrelosti te gauvažiti u skladu s djetetovom dobrobiti.(5) Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi roditelji mogu sastaviti samostalno, u postupkuobaveznog savjetovanja, uz pomoć odvjetnika kao i u postupku obiteljske medijacije.Provjera plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i promjena planaČlanak 107.(1)Da bi postao ovršna isprava plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi mora biti podnesensudu u izvanparničnom postupku radi provjere sadržaja i odobravanja plana premačlancima 461. do 467. ovoga Zakona.(2)Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi može se mijenjati u skladu s dobi i zrelosti djetetaili ako to zahtijevaju bitno promijenjene okolnosti.(3)Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati standardiziraniobrazac plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi.Zajedničko donošenje odluka bitnih za dijeteČlanak 108.(1) Kad roditelji ostvaruju zajedničku roditeljsku skrb odluke koje su bitne za dijete, kao ipristanke u vezi s tim odlukama dužni su donositi sporazumno.(2) Odluke koje su bitne za dijete odnose se na zastupanje u vezi s bitnim osobnimpravima djeteta prema članku 100. i zastupanje u vezi s vrijednim imovinskimpravima djeteta prema članku 101. ovoga Zakona.(3) Odluke koje su bitne za dijete mogu biti i druge odluke koje mogu znatno utjecati naživot djeteta kao što je ostvarivanje osobnih odnosa s djetetu bliskim osobama,izvanredni medicinski zahvati ili liječenje, te izbor škole, za koje se smatra da je drugiroditelj dao svoju suglasnost.Neslaganje roditelja o odlukama koje su bitne za dijeteČlanak 109.(1) Kad se roditelji koji imaju pravo zastupati dijete ne mogu sporazumjeti u vezi sodlukama koje su bitne za dijete iz članka 108. ovoga Zakona, sud može uizvanparničnom postupku jednom od roditelja povjeriti pravo i dužnost na donošenjepojedine odluke bitne za dijete.(2) Prije pokretanja sudskog postupka iz stavka 1. roditelji su dužni sudjelovati upostupku obaveznog savjetovanja sukladno članku 329. ovoga Zakona.(3) Ako roditelji postupke iz stavka 1. ovoga članka pokreću učestalo, sud može nazahtjev roditelja povjeriti ostvarivanje roditeljske skrbi djelomično ili u potpunostisamo jednom roditelju.Autonomija roditelja pri donošenju odluka u vezi s djetetomČlanak 110.

36(1) Roditelji bez obzira ostvaruju li roditeljsku skrb zajednički ili samostalno imaju pravosvakodnevne odluke u vezi s djetetom za vrijeme kad se dijete nalazi kod pojedinogroditelja donositi samostalno.(2) Roditelji iz stavka 1. ovoga članka su dužni međusobno poštovati roditeljskuautonomiju u donošenju odluka iz stavka 1. ovog članka i roditeljski autoritet uvrijeme kad se dijete nalazi kod drugog roditelja.(3) U hitnim slučajevima kad prijeti opasnost za dijete svaki od roditelja ima pravopoduzeti nužne radnje u skladu s djetetovom dobrobiti i o tome odmah obavijestitidrugog roditelja.(4) Svakodnevne odluke iz stavka 1. ovoga članka može donositi i drugi član obitelji kojistanuje s djetetom uz pristanak roditelja, kao i hitne odluke iz stavka 3. ovoga članka.Dužnost roditelja na razmjenu informacija u vezi s djetetomČlanak 111.(1) Roditelji su dužni bez obzira ostvaruju li roditeljsku skrb zajednički ili samostalnomeđusobno razmjenjivati informacije o očuvanju djetetovog zdravlja i dosljednosti uodgoju, te u vezi sa školskim i izvanškolskim obvezama djeteta.(2) Razmjena informacija iz stavka 1. ovoga članka treba biti jasna, brza i usmjerena nadijete.(3) Roditelji ne smiju dužnost suradnje iz stavka 1. ovog članka koristiti s ciljem kontroledrugog roditelja.Prava roditelja kojem je ograničeno pravo na ostvarivanje roditeljske skrbiČlanak 112.(1) Roditelj kojemu je ograničeno pravo na ostvarivanje roditeljske skrbi potpuno ilidjelomično ima:1. pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom te u vezi s tim na donošenjesvakodnevnih odluka manjeg značaja i hitnih odluka u slučaju neposredneopasnosti po dijete i2. pravo na informacije o bitnim okolnostima vezanima uz osobna prava djeteta.(2) Prava roditelja iz stavka 1. ovoga članka mogu biti ograničena ili zabranjena samoodlukom suda u izvanparničnom postupku ako je to nužno radi zaštite djetetovedobrobiti.(3) Roditelj koji ne ostvaruje roditeljsku skrb nad djetetom ima pravo zahtijevati oddrugog roditelja ili druge osobe koja skrbi o djetetu informacije iz stavka 1. točke 2.ovoga članka, ako za to postoji opravdani pravni interes i u mjeri u kojoj to nije usuprotnosti s djetetovom dobrobiti.(4) U slučaju spora u vezi s ostvarivanjem prava iz stavka 1. ovoga članka odluku donosisud u izvanparničnom postupku.Vraćanje prava na ostvarivanje roditeljske skrbiČlanak 113.Sud može u izvanparničnom postupku na zahtjev roditelja donijeti odluku kojom se roditeljuvraća pravo na ostvarivanje roditeljske skrbi djelomično ili u potpunosti kad okolnosti

37temeljem kojih je odluka bila donesena prestanu postojati, a ponovno povjeravanjeostvarivanja roditeljske skrbi je za dobrobit djeteta.4. Mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi, smrt roditelja i prestanak roditeljskeskrbiMirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi radi pravnih zaprekaČlanak 114.(1) Mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi nastupa u slučajevima kad je roditelj djetetamaloljetna osoba ili osoba lišena poslovne sposobnosti zbog čega nije u stanjusamostalno se skrbiti o djetetu.(2) Roditelj iz stavka 1. ovoga članka ne može samostalno zastupati dijete, nego zajednos djetetovim zakonskim zastupnikom u granicama svojih sposobnosti.(3) Ako u slučaju iz stavka 2. ovoga članka postoji nesuglasnost između djetetovogroditelja i djetetovog skrbnika prednost se daje mišljenju roditelja.(4) Ako uvažavanje mišljenja roditelja ne bi bilo u skladu s djetetovom dobrobiti, skrbnikdjeteta može zahtijevati od suda donošenje odluke u izvanparničnom postupku.(5) Mirovanje roditeljske skrbi radi pravnih zapreka prestaje kad prestanu postojati razlozizbog kojih ostvarivanje roditeljske skrbi miruje.Mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi radi stvarnih zaprekaČlanak 115.(1) Sud može u izvanparničnom postupku donijeti odluku o mirovanjuostvarivanja roditeljske skrbi ako je roditelj spriječen iz objektivnih razlogaduže vrijeme ostvarivati roditeljsku skrb.(2) Dok traje mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi roditelj nema pravo nanjezino ostvarivanje.(3) Dok traje mirovanje roditeljske skrbi iz stavka 1. ovoga članka roditeljsku skrbostvaruje drugi roditelj samostalno ili druga osoba kojoj sud povjeravaostvarivanje roditeljske skrbi o djetetu.(4) Mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi radi stvarnih zapreka prestaje odlukomsuda kad prestanu postojati razlozi zbog kojih je odluka o mirovanjuroditeljske skrbi donesena.Roditeljska skrb u slučaju smrti roditeljaČlanak 116.(1) Ako roditelji zajednički ostvaruju roditeljsku skrb i jedan od njih umre, preživjeliroditelj nastavlja samostalno ostvarivati roditeljsku skrb.(2) Ako roditelj koji samostalno ostvaruje roditeljsku skrb umre, ostvarivanjeroditeljske skrbi se odlukom suda u izvanparničnom postupku povjerava drugomroditelju ili drugoj osobi po mogućnosti srodniku, odnosno onoj osobi s kojom jedijete najviše blisko, ako je to u skladu s dobrobiti djeteta.(3) Do donošenja odluke iz stavka 2. ovoga članka sud će na prijedlog centra zasocijalnu skrb ili druge osobe koja je bliska s djetetom ako je to potrebno hitnoodlučiti koja osoba će privremeno ostvarivati roditeljsku skrb o djetetu.

38(4) U slučaju smrti oba roditelja centar za socijalnu skrb će dijete staviti podskrbništvo.(5) Roditelji koji ostvaruju roditeljsku skrb mogu za života u oporuci ili u oblikujavnobilježničke isprave (anticipirana naredba) imenovati osobu za koju smatrajuda bi u slučaju njihove smrti najbolje skrbila o djetetu.(6) Kad se u slučaju smrti roditelja ostvarivanje roditeljske skrbi povjerava drugojosobi ili se djetetu imenuje skrbnik, u prvom su redu odlučujući volja roditelja izstavka 5. ovoga članka i mišljenje djeteta, osim ako se procijeni da to ne bi bilo uskladu s djetetovom dobrobiti.Prestanak roditeljske skrbiČlanak 117.(1) Pravo na roditeljsku skrb prestaje kad dijete stekne potpunu poslovnu sposobnost,posvojenjem i smrću.(2) Potpunu poslovnu sposobnost dijete stječe s navršenih osamnaest godina života ilisklapanjem braka.Dužnost osoba koje su ostvarivale roditeljsku skrb o djetetuČlanak 118.Nakon što dijete stekne potpunu poslovnu sposobnost osobe koje su ostvarivale roditeljskuskrb o djetetu dužne su mu predati sve osobne i druge isprave koje se odnose na dijete te muprepustiti upravljanje njegovom imovinom.5. Ostvarivanje osobnih odnosa s djetetomOstvarivanje osobnih odnosa djeteta i roditeljaČlanak 119.(1) Dijete ima pravo ostvarivati osobne odnose s roditeljem s kojim ne stanuje, aroditelj koji ne stanuje s djetetom ima pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose sdjetetom, neovisno o njegovom pravu na ostvarivanje roditeljske skrbi.(2) Roditelji i druge osobe koje stanuju s djetetom i ostvaruju skrb o djetetu dužne suomogućiti djetetu ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljem iz stavka 1. ovogačlanka, te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavalo ostvarivanjeosobnih odnosa s djetetom.(3) Roditelj iz stavka 1. ovoga članka nema pravo na ostvarivanje osobnih odnosa sdjetetom jedino ako mu je to odlukom suda zabranjeno.Ostvarivanje osobnih odnosa djeteta sa srodnicima i drugim osobamaČlanak 120.(1) Pravo na ostvarivanje osobnih odnosa imaju obostrano: dijete, (polu)braća i(polu)sestre, te bake i djedovi.

39(2) Pravo na ostvarivanje osobnih odnosa imaju obostrano dijete i druge osobe ako suduže vrijeme živjele u obitelji s djetetom i kroz to se vrijeme brinule o djetetu ili snjim imaju razvijen emocionalni odnos.(3) Roditelji i druge osobe koje stanuju s djetetom i ostvaruju skrb o djetetu dužne sudjetetu omogućiti ostvarivanje osobnih odnosa sa srodnicima i drugim osobamakoje imaju na to pravo, te se suzdržavati od svakog ponašanja koje bi otežavaloostvarivanje osobnih odnosa s djetetom.(4) Osobe iz stavka 1. i 2. ovoga članka nemaju pravo na ostvarivanje osobnih odnosas djetetom ako bi to bilo u suprotnosti s djetetovom dobrobiti.Oblici ostvarivanja osobnih odnosa s djetetomČlanak 121.(1) Osobni odnosi s djetetom mogu se ostvarivati izravno u kraćim ili dužimvremenskim razdobljima, u obliku susreta i druženja ili boravkom djetetakod osobe koja ima pravo ostvarivati osobne odnose s djetetom.(2) Osobni odnosi s djetetom mogu se ostvarivati neizravno korištenjemrazličitih komunikacijskih sredstava, slanjem pisama, darova i slično.(3) Osobni odnosi s djetetom mogu se ostvarivati dostavom informacija u vezis osobnim pravima djeteta osobi koja na to ima pravo i djetetu.(4) Informacija se može zahtijevati od svake osobe koja ostvaruje skrb odjetetu, ako za to postoji pravni interes i ako to ne bi bilo na štetu djetetovedobrobiti.(5) U slučaju spora između osobe koja ima pravo na informaciju i osobe kojaje dužna dati informaciju odluku donosi sud u izvanparničnom postupku.Sporazum, provjera sporazuma i potvrda ovršnostiČlanak 122.(1) Roditelji, srodnici i druge osobe iz članka 120. ovoga Zakona mogusklopiti sporazum o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom.(2) Sporazum iz stavka 1. ovoga članka može biti sastavni dio plana ozajedničkoj roditeljskoj skrbi iz članka 106. ovoga Zakona, a ako tonije, sporazum mora biti sastavljen u pisanoj formi, sadržavati detaljnepodatke o načinu, vremenu i mjestu preuzimanja, odnosno povratkadjeteta, kao i eventualnu nazočnost drugog roditelja ili treće osobe, tepodjelu troškova u vezi s ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom akoje to s obzirom na okolnosti slučaja potrebno.(3) Na sporazum o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom na odgovarajućinačin se primjenjuje članak 107. stavci 1. i 2. ovoga Zakona.Ograničenje ili zabrana ostvarivanja osobnih odnosa s djetetomČlanak 123.(1) Sud može iznimno u izvanparničnom postupku ograničiti ili zabranitipravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom ako bi to bilo nužnoradi zaštite djetetove dobrobiti.

40(2) Kad donosi odluke iz stavka 1. ovoga članka sud je dužan:1. ispitati postoji li drugi manje restriktivan način zaštite djetetove dobrobiti,2. voditi računa da ograničenje ili zabrana budu razmjerni potrebi da se zaštiti djetetovadobrobit i3. obrazložiti nužnost ograničenja ili zabrane.(3) Odluka iz stavka 1. ovoga članka može se izreći na određeno ili naneodređeno vrijeme.Ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom pod nadzoromČlanak 124.(1) Sud može u izvanparničnom postupku odrediti da se osobni odnosi sdjetetom ostvaruju pod nadzorom stručne osobe koju imenuje centarza socijalnu skrb.(2) U odluci kojom izriče mjeru iz stavka 1. ovoga članka sud određujevrijeme ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom, kao i mjestoostvarivanja osobnih odnosa s djetetom koje mora biti prikladno zadijete, kao i neutralno ako to zahtijevaju okolnosti slučaja, a može seodrediti i nazočnost drugog roditelja ili djetetu bliske osobe.(3) Mjera iz stavka 1. ovoga članka može se odrediti samo privremeno utrajanju do šest mjeseci najmanje po dva sata tjedno, računajući oddana kad centar za socijalnu skrb imenuje osobu koja će ostvarivatinadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosaDužnosti stručne osobe koja obavlja nadzorČlanak 125.(1) Ako je nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom određen jer seosobni odnosi s djetetom nisu ostvarivali duže vrijeme, stručna osoba izčlanka 124. stavka 1. ovoga zakona dužna je prethodno pripremiti dijete zaostvarivanje osobnih odnosa pod nadzorom te djetetu i roditelju savjetovanjempomagati kako bi se ostvarivanje osobnih odnosa ponovno uspostavilo.(2) Stručna osoba je dužna pratiti napredak i razvoj osobnog odnosa s djetetom tejednom mjesečno dostavljati centru za socijalnu skrb izvješća o ostvarivanjuosobnih odnosa s djetetom.(3) Centar za socijalnu skrb je dužan izvješća iz stavka 2. ovoga članka zajedno sastručnom procjenom dostaviti sudu u roku od 15 dana prije isteka vremena nakoje je nadzor određen te predložiti sudu donošenje odluke o prestankunadzora, izmjenu odluke o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom ili zabranuostvarivanja osobnih odnosa s djetetom.(4) Ako stručna osoba koja obavlja nadzor ustanovi da ostvarivanje osobnihodnosa djetetu predstavlja za dijete intenzivan psihološki stres ili da suugroženi djetetov tjelesni ili duševni razvoj dužna je bez odgode o tomeizvijestiti centar za socijalnu skrb koji predlaže sudu u izvanparničnompostupku izmjenu odluke o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom ilizabranu ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom i prije isteka roka na koji jenadzor određen.

41(5) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi Pravilnikom će propisati uvjetestručne osposobljenosti osoba koje obavljaju nadzor nad ostvarivanjemosobnih odnosa s djetetom, ovlastima stručne osobe, troškovima, mjestima iprostoru u vezi s nadzorom ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom.Pravo na naknadu šteteČlanak 126.Osoba koja ima obvezu omogućiti roditelju ili drugoj osobi ostvarivanje osobnih odnosa sdjetetom dužna je roditelju ili drugim osobama koje imaju pravo na ostvarivanje osobnihodnosa s djetetom nadoknaditi štetu prouzrokovanu neopravdanim nepoštivanjem sudskeodluke, plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sporazuma o ostvarivanja osobnih odnosa izneopravdanih razloga prema propisima obveznog prava.

42II. MJERE ZA ZAŠTITU PRAVA I DOBROBITI DJETETA1. Opće odredbePrimarna dužnost roditelja i podredna dužnost države da štite dijeteČlanak 127.(1) Obitelj je prirodno okruženje nužno za rast, razvoj i zaštitu djeteta pri čemu suroditelji primarno dužni i odgovorni štititi prava i dobrobit djeteta, a uodgovarajućim slučajevima i drugi članovi bliže obitelji.(2) Država najprije preventivnim mjerama osigurava pomoć i potporu roditeljimau njihovoj ulozi iz stavka 1. ovoga članka, dok ostale mjere za zaštitudjetetovih prava i dobrobiti određuje tek podredno ako roditelji ne izvršavajusvoju dužnost iz stavka 1. ovoga članka ili je ne izvršavaju za dobrobit djeteta.(3) Mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta iz stavka 2. ovoga članka izriču seroditeljima i svim drugim osobama kojima je djelomično ili u cijelostipovjereno pravo na ostvarivanje skrbi o djetetu.Obveza izricanja najblaže mjereČlanak 128.Prilikom izbora mjere prikladne za zaštitu prava i dobrobiti djeteta tijelo koje provodipostupak je dužno voditi računa da se odredi ona mjera kojom se najmanje ograničava pravoroditelja na ostvarivanje skrbi o djetetu, ako je takvom mjerom moguće zaštititi prava idobrobit djeteta.Izdvajanje djeteta iz obitelji kao iznimkaČlanak 129.(1) Izdvajanje djeteta iz obitelji određuje se samo ako niti jednom blažom mjeromnije moguće zaštititi prava i dobrobit djeteta.(2) Pod izdvajanjem djeteta iz obitelji podrazumijeva se svaka mjera temeljemkoje se dijete izdvaja iz obitelji i smješta u ustanovu socijalne skrbi, kod drugefizičke ili pravne osobe koja obavlja djelatnost socijalne skrbi, odnosno uudomiteljsku obitelj.(3) Svrha izdvajanja djeteta iz obitelji mora biti zaštita djetetovog života, zdravlja irazvoja, osiguravanje primjerene skrbi o djetetu izvan obitelji i stvaranje uvjetaza djetetov povratak obitelji, odnosno priprema drugog trajnog oblika skrbi odjetetu.(4) Izdvajanje djeteta iz obitelji je privremena mjera koja ne smije trajati duženego li je to nužno da bi se zaštitila prava i dobrobit djeteta.(5) Mjera izdvajanja djeteta iz obitelji mora biti redovito preispitivana, a roditeljiimaju pravo na pomoć i potporu kako bi se otklonili uzroci izdvajanja i dijetevratilo u obitelj u skladu s njegovom dobrobiti.Pravo na sudjelovanje u postupcima određivanja mjera za zaštitu djetetaČlanak 130.

43(1) Dijete ima pravo sudjelovati u svim postupcima procjenjivanja i odlučivanja omjerama kojima se štite njegova prava i dobrobit.(2) Sudjelovanje djeteta starijeg od četrnaest godina je obavezno, a sudjelovanjedjeteta mlađeg od četrnaest godina procjenjuje se i ostvaruje u skladu s djetetovomdobi i razvojnim mogućnostima.(3) U postupak odlučivanja o mjerama za zaštitu djeteta mogu se uključiti i drugeosobe koje imaju važnu ulogu u djetetovu životu, na zahtjev djeteta, roditelja ilidruge osobe koja zastupa dijete.Opće pretpostavke za izricanje mjera za zaštitu djetetaČlanak 131.(1) Mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta određuju se temeljem stručneprocjene ako se utvrdi da je došlo do povrede djetetovih prava i dobrobiti ili dasu prava, dobrobit i razvoj djeteta ugroženi.(2) Prava, dobrobit i razvoj djeteta su ugroženi zbog nedostataka u skrbi o djetetu,odnosno zbog djetetovih psihosocijalnih poteškoća koje se očituju krozponašanje, emocionalne, školske i druge probleme u djetetovom odrastanju iliako postoji vjerojatnost da će do toga doći.(3) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati procjenu,izricanje i provedbu mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta.Dužnost obavješćivanja i suradnje radi zaštite djetetaČlanak 132.(1) Svatko je dužan obavijestiti centar za socijalnu skrb o kršenju djetetovih imovinskih iosobnih prava, a posebice o slučajevima tjelesnog ili duševnog nasilja, spolnezloporabe, zanemarivanja ili nehajnog postupanja, zlostavljanja ili izrabljivanjadjeteta. Centar za socijalnu skrb je dužan odmah po primitku obavijesti ispitati slučaj ipoduzeti mjere za zaštitu djetetovih prava.(2) Sud i centar za socijalnu skrb, roditelji i druge osobe ili ustanove socijalne skrbikojima je povjereno ostvarivanje skrbi o djetetu dužni su međusobno surađivati iobavještavati se o radnjama poduzetim temeljem obavijesti iz stavka 1. ovoga članka.(3) Sud pred kojim se vodi prekršajni postupak ili kazneni postupak, kao i državniodvjetnik za mladež dužni su o pokretanju postupka u vezi s povredom nekogdjetetovog prava obavijestiti centar za socijalnu skrb koji je nadležan prema mjestudjetetovog prebivališta, odnosno boravišta.Dužnost roditelja na suradnjuČlanak 133.(1) Roditelji i druge osobe koje skrbe o djetetu dužne su u postupcima radi zaštite prava idobrobiti djeteta surađivati te omogućiti centru za socijalnu skrb uvid u stambene prilike,davati istinite osobne i obiteljske podatke kao i podatke o prihodima i imovini.(2) Roditelji i druge osobe koje ostvaruju skrb o djetetu dužne su u vezi s postupcima radizaštite prava i dobrobiti djeteta obavještavati centar za socijalnu skrb nadležan za dijete osvakoj promjeni adrese stanovanje.

442. Mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta u nadležnosti centraza socijalnu skrbVrste mjera u nadležnosti centra za socijalnu skrbČlanak 134.Centar za socijalnu skrb može izreći:a) hitnu mjeru izdvajanja i smještaja djeteta izvan obitelji;b) upozorenje na pogreške i propuste u ostvarivanju skrbi o djetetu;c) mjeru stručne pomoći i potpore obitelji u ostvarivanju skrbi o djetetu;d) mjeru intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu.a. Hitna mjera izdvajanja i smještaja djeteta izvan obiteljiPretpostavke za izricanje mjereČlanak 135.(1) Ako postoji opasnost po život, zdravlje ili dobrobit djeteta koji se mogu zaštititi samoizdvajanjem djeteta iz neposrednog okruženja, centar za socijalnu skrb će odlučiti ohitnom oduzimanju djeteta od roditelja ili druge osobe kod koje se dijete nalazi.(2) Kada donosi odluku iz stavka 1. ovoga članka centar za socijalnu skrb će odlučiti i oprivremenom smještaju djeteta kod druge osobe koja zadovoljava pretpostavke zaskrbnika, ustanove socijalne skrbi, druge fizičke ili pravne osobe koja obavljadjelatnost socijalne skrbi, odnosno udomiteljske obitelji.Podnošenje prijedlogaČlanak 136.Odluku o hitnom izdvajanju djeteta centar za socijalnu skrb može donijeti:- po službenoj dužnosti,- na prijedlog djeteta starijeg od četrnaest godina, roditelja ili druge osobe koja ostvaruje skrbo djetetu.Odlučivanje o mjeriČlanak 137.(1) Odluku o hitnom izdvajanju djeteta centar za socijalnu skrb donosi prema propisimakojima se uređuje upravni postupak, a prilikom provedbe odluke može zatražiti pomoćpolicije.(2) Kada centar za socijalnu skrb o hitnom izdvajanju djeteta odluči u usmenom obliku,tada je dužan roditelju ili drugoj osobi koja skrbi o djetetu u roku od 72 sata računajućiod trenutka izricanja usmenog rješenja, dostaviti rješenje u pisanom obliku. Protivrješenja o hitnom izdvajanje djeteta žalba nije dopuštena.(3) Centar za socijalnu skrb je dužan u roku od 72 sata od oduzimanja djeteta dostavitisudu neposredno ili elektroničkom dostavom prijedlog da u izvanparničnom postupkudonese odluku o privremenom povjeravanju skrbi o djetetu drugoj osobi, ustanovisocijalne skrbi, drugoj fizičkoj ili pravnoj osobi koja obavlja djelatnost socijalne skrbi,odnosno udomiteljskoj obitelji sukladno članku 150. stavak 1. točka 1. ovoga Zakonaili koju drugu mjeru ako je to potrebno.

45Trajanje mjere i daljnje postupanje sudaČlanak 138.(1) Mjera hitnog izdvajanja i smještaja djeteta može trajati najduže 8 dana od danaoduzimanja djeteta.(2) O prijedlogu centra za socijalnu skrb iz članka 137. stavak 3. ovoga Zakona sud moraodlučiti u roku od 5 dana od dana dostave prijedloga.(3) Mjera hitnog izdvajanja djeteta prestaje važiti ako centar za socijalnu skrb u roku od72 sata od kad je dijete oduzeto ne podnese sudu prijedlog iz članka 137. stavak 3.ovoga Zakona ili ako sud u roku iz stavka 2. ovoga članka ne odluči o prijedlogucentra za socijalnu skrb.(4) Sud će donijeti odluku u roku iz stavka 2. ovoga članka neovisno je li strankamadostava poziva na ročište bila uredna.b. Upozorenje na pogreške i propuste u ostvarivanju skrbi odjetetuPretpostavke za izricanje mjereČlanak 139.(1) Centar za socijalnu skrb će pisanom uputom upozoriti roditelje na nedostatke u skrbi odjetetu koji su se dogodili jedanput ili se događaju rijetko, a posljedice po dijete sublažeg karaktera. Pritom centar može roditelje uputiti na zdravstvene, edukativne idruge stručne programe i usluge za podršku roditeljstvu i razvoju djeteta.(2) Pisanom upozorenju iz stavka 1. ovoga članka prethodi neposredno savjetovanje.c. Stručna pomoć i potpora u ostvarivanju skrbi o djetetuPretpostavke za izricanje mjereČlanak 140.(1) Centar za socijalnu skrb će roditeljima odrediti mjeru stručne pomoći i potpore priostvarivanju roditeljske skrbi o djetetu ako se utvrdi da roditelji nisu u stanju samostalnoostvarivati roditeljsku skrb u cijelosti ili djelomično, zbog rizičnih okolnosti na strani roditeljaili na strani djeteta, pri čemu je ugrožen razvoj djeteta.(2) Kad se izriče mjera stručne pomoći i potpore život i zdravlje djeteta u obitelji ne smijubiti ugroženi.Odlučivanje o mjeriČlanak 141.(1) Odluka o mjeri stručne pomoći i potpore mora sadržavati: svrhu izricanja mjere,vrijeme trajanja mjere, ime voditelja mjere te upozorenje o pravnim posljedicama nesuradnje pri provođenju mjere.(2) Temeljem odluke iz stavka 1. ovoga članka centar za socijalnu skrb će u roku od 30dana od donošenja odluke izraditi individualni plan i program provođenja mjere.(3) Centar za socijalnu skrb, roditelji i dijete starije od četrnaest godina dužni sumeđusobno surađivati i pokušati postići dogovor o načinu rada i sadržaju mjere.

46(4) Odluka iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati uputu roditeljima i djetetu dazatraže psihijatrijsko liječenje, liječenje od ovisnosti od alkohola ili narkotika, kao i dase uključe u druge zdravstvene, obrazovne ili psihosocijalne programe.(5) Odluka iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati upućivanje djeteta u dom za djecuili udomiteljsku obitelj vikendom, u poludnevni ili dnevni smještaj.(6) Žalba protiv odluke iz stavka 1. ovoga članka ne odgađa izvršenje.Trajanje mjereČlanak 142.(1) Mjera stručne pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi određuje se uneprekidnom trajanju od 6 mjeseci do godine dana, a može se izreći uvijek kad jeto potrebno, bez obzira na vrstu prethodno izrečene mjere.(2) Mjera pomoći i potpore u ostvarivanju roditeljske skrbi može se produžavati, akoza to postoje opravdani razlozi.Dužnosti voditelja mjere i centra za socijalnu skrb te predlaganje drugih mjeraČlanak 143.(1) Voditelj mjere iz članka 140. stavka 1. ovoga Zakona dužan je posjećivati obitelj ipružati potporu roditeljima i djetetu u skladu s odlukom, odnosno individualnim planom te uroku od 15 dana prije isteka roka na koji je mjera određena izraditi i dostaviti centru zasocijalnu skrb završno izvješće o provedbi mjere.(2) Ako roditelji nisu pokazali spremnost na suradnju ili ako završno izvješće pokazuje danema napretka nakon provedene mjere, centar za socijalnu skrb predložit će sudu izricanjedruge mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta, u roku od 15 dana po isteku vremenana koje je mjera određena, odnosno odmah nakon što se pokaže da roditelji nisu spremniprihvatiti pruženu pomoć i potporu.(3) Centar za socijalnu skrb je uz prijedlog za izricanje druge mjere dužan sudu dostavitiodluku o izricanju mjere stručne pomoći i potpore, završno izvješće o provedenoj mjeri,odnosno o nesuradnji roditelja.(4) Centar za socijalnu skrb je dužan roditelje i dijete starije od četrnaest godina upoznatisa završnim izvješćem, stručnom procjenom kao i eventualnom potrebom poduzimanja drugihodgovarajućih mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta.Praćenje obiteljskih prilika nakon prestanka mjereČlanak 144.Centar za socijalnu skrb je dužan u prvoj godini nakon prestanka provođenja mjereprocijeniti obiteljske prilike te o tome sastaviti izvješće.d. Intenzivna stručna pomoći i nadzor nad ostvarivanjem skrbi odjetetuPretpostavke za izricanje mjereČlanak 145.

47(1) Centar za socijalnu skrb će roditeljima odrediti mjeru intenzivne stručne pomoći inadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu ako je utvrđeno da je djetetov razvojozbiljno ugrožen, pri čemu su roditelji:1. spremni i sposobni u kraćem vremenu promijeniti svoje ponašanje kako bi se spriječiloizdvajanje djeteta iz obitelji i2. spremni poštovati jasne upute i omogućiti nesmetan nadzor nad skrbi o djetetu.(2) Kad se izriče mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora život i zdravlje djeteta uobitelji ne smiju biti ugroženi.Odlučivanje o mjeri, dužnosti voditelja mjere i centra za socijalnu skrb te predlaganjedrugih mjeraČlanak 146.(1) Na odlučivanje o mjeri intenzivne stručne pomoći i nadzora, sadržaj odluke o izricanjumjere, dužnosti voditelja mjere i centra za socijalnu skrb, te predlaganje drugih mjera,odgovarajuće se primjenjuju odredbe članaka 141. i 143. ovoga Zakona.(2) Odlukom o mjeri intenzivne stručne pomoći i nadzora roditeljima se moraju ponuditiintenzivniji posjeti i intenzivnija pomoć voditelja mjere stručne pomoći te izreći jasneupute i posljedice koje mogu uslijediti zbog nepoštivanja uputa i neprihvaćanjapomoći.(3) Mjeru intenzivne stručne pomoći i nadzora provode stručne osobe zaposlene u centruza socijalnu skrb ili drugi stručnjaci koje centar za socijalnu skrb ovlasti kao voditeljemjere.Trajanje mjereČlanak 147.(1)Mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora nad ostvarivanjem skrbi o djetetu određujese u trajanju od tri do šest mjeseci ovisno o razlozima zbog kojih se mjera izriče.(2)Mjera intenzivne stručne pomoći i nadzora može se izriči višekratno ako se pokažupozitivne promjene na strani roditelja te napredak na strani djeteta, ali najduže uuzastopnom trajanju do godine dana.Praćenje obiteljskih prilika nakon prestanka mjereČlanak 148.Centar za socijalnu skrb je dužan u prvoj godini nakon prestanka mjere stručne pomoći inadzora procijeniti obiteljske prilike i o tome sastaviti izvješće.3. Mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta u nadležnosti sudaVrste mjera u nadležnosti sudaČlanak 149.Sud može radi zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta donijeti odluke o :a) privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi iliudomiteljskoj obitelji;

48b) zabrani približavanja djetetu;c) oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi o djetetudrugoj osobi;d) povjeravanju djeteta s problemima u ponašanju radi pomoći u odgoju ie) lišenju prava na roditeljsku skrb.a) Privremeno povjeravanje djeteta drugoj osobi,ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obiteljiPretpostavke za izricanje mjereČlanak 150.Sud će donijeti odluku o privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, ustanovi socijalneskrbi, odnosno udomiteljskoj obitelji, kao i o smještaju djeteta izvan obitelji:1. na prijedlog centra za socijalnu skrb kad je dijete prethodno bilo hitno oduzeto premačlancima 135. do 138. ovoga Zakona i2. u drugim slučajevima ako se utvrdi da postoji ozbiljna opasnost po život i zdravljedjeteta, a u tijeku je obiteljska procjena i planiranje druge mjere za zaštitu osobnihprava i dobrobiti djeteta.Podnošenje prijedloga i priloziČlanak 151.(1) Odluku o privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbiili udomiteljskoj obitelji sud donosi na prijedlog centra za socijalnu skrb, djetetastarijeg od četrnaest godina, roditelja ili druge osobe koja ostvaruju skrb o djetetu.(2) Kad centar za socijalnu skrb podnosi sudu prijedlog iz stavka 1. ovog članka dužanje uz prijedlog priložiti procjenu ugroženosti djeteta i prijedlog o smještaju djeteta.(3) Kad su predlagatelji mjere druge osobe iz stavka 1. ovoga članka, procjenu iprijedlog o smještaju djeteta centar za socijalnu skrb je dužan dostaviti sudu u rokuod 8 dana od dana primitka sudskog zahtjeva.(4) Centar za socijalnu skrb nije dužan navesti adresu na kojoj će dijete biti smještenoako istovremeno predlaže sudu da donese odluku o zabrani ostvarivanja osobnihodnosa s djetetom.Odlučivanje i trajanje mjereČlanak 152.(1) Sud će odlukom o privremenom povjeravanju djeteta istovremeno odlučiti o:- smještaju djeteta,-ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, odnosno nadzoru ili zabrani ostvarivanja osobnihodnosa s djetetom ako je to s obzirom na okolnosti slučaja potrebno.(2) Kad donosi odluku o zabrani ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom, sud može uodluci o privremenom povjeravanju i smještaju djeteta radi zaštite djetetovesigurnosti izostaviti adresu na kojoj će dijete biti smješteno.

49(3) Mjera privremenog povjeravanja i smještaja djeteta može trajati najdulje 30 danaod dana pravomoćnosti odluke, a u posebno opravdanim okolnostima može seprodužiti za daljnjih 30 dana.(4) Centar za socijalnu skrb će najkasnije 5 dana prije isteka roka iz stavka 3. ovogačlanka izraditi obiteljsku procjenu i dostaviti je sudu neposredno ili elektroničkomdostavom zajedno s prijedlogom za ukidanje odluke o privremenom povjeravanju ismještaju djeteta ili prijedlogom za donošenje druge mjere za zaštitu osobnih pravai dobrobiti djeteta.(5) Sud može mjeru privremenog povjeravanja i smještaja djeteta ukinuti i prije istekaroka od 30 dana od dana pravomoćnosti odluke ako prestanu postojati razlozi zbogkojih je mjera izrečena na zahtjev centra za socijalnu skrb, roditelja ili druge osobekoja je u trenutku donošenja odluke ostvarivala skrb o djetetu ili djeteta starijeg odčetrnaest godinaPrava i dužnosti roditelja i drugih osobaČlanak 153.(1) Roditelji zadržavaju sva prava i dužnosti na ostvarivanje roditeljske skrbi odjetetu, osim prava na stanovanje s djetetom i prava na svakodnevnu skrb o djetetudok traje mjera privremenog povjeravanja i smještaja djeteta.(2) Roditelji imaju pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom.(3) Pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom imaju i druge osobe u skladu sčlankom 120. ovoga Zakona prema odluci suda.b) Zabrana približavanja djetetuČlanak 154.(1) Sud može zabraniti roditelju, baki ili djedu, sestri ili bratu, odnosno polusestri ili polubratuili drugom članu obitelji koji ne živi s djetetom da se neovlašteno približava djetetu naodređenim mjestima ili na određenu udaljenost te da ga uznemirava.(2) Postupak iz stavka 1. ovoga članka može pokrenuti centar za socijalnu skrb, roditelj ilidruga osoba koja ostvaruje skrb o djetetu ili dijete starije od četrnaest godina.(3) Sud će o pokretanju postupka iz stavka 1. ovoga članka obavijestiti centar za socijalnuskrb a odluku o zabrani približavanja i uznemiravanja djeteta dostaviti centru za socijalnuskrb i policiji.(4) Sud će donijeti odluku u postupku iz stavka 1. ovoga članka bez odgode, a najkasnije uroku od 15 dana od dana podnošenja prijedloga.(5) Sud će donijeti odluku u roku iz stavka 4. ovoga članka neovisno je li dostava poziva naročište stranaka bila uredna.c) Oduzimanje prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi odjetetu drugoj osobiPretpostavke za izricanje mjereČlanak 155.

50(1) Sud će roditelju oduzeti pravo na stanovanje s djetetom, te će svakodnevnuskrb o djetetu povjeriti drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskojobitelji:1. temeljem obiteljske procjene centra za socijalnu skrb da djetetu ostankom ilipovratkom u obitelj prijeti opasnost po život, zdravlje i razvoj ili2. kad su izostale planirane promjene u obitelji iz prethodno izrečenih mjera za zaštitudjeteta.(2) Oduzimanje prava na stanovanje s djetetom roditelj se lišava i prava na svakodnevnu skrbo djetetu.Podnošenje prijedloga i priloziČlanak 156.(1) Odluku o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanju svakodnevneskrbi o djetetu drugoj osobi sud donosi na prijedlog centra za socijalnu skrb,djeteta starijeg od četrnaest godina, roditelja ili druge osobe koja skrbi o djetetu.(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka imaju pravo predlagati produženje, ukidanje ipromjenu sudske odluke.(3) Kada centar za socijalnu skrb podnosi prijedlog za donošenje odluke iz stavka 1.ovoga Zakona dužan je predložiti i smještaj djeteta te sudu zajedno s prijedlogomdostaviti obiteljsku procjenu, te individualne planove i završna izvješća izprethodno izrečenih mjera.(4) Kad postupak pred sudom pokreću ostale osobe iz stavka 1. ovoga članka prilogeiz stavka 3. ovoga članka i prijedlog o smještaju djeteta centar za socijalnu skrbpodnosi na zahtjev suda u roku od 8 dana od dana zaprimanja zahtjeva.Odlučivanje o mjeriČlanak 157.(1) Sud će odlukom o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanjusvakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi ujedno odlučiti o smještaju djeteta,ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, nadzoru, odnosno zabrani ostvarivanjaosobnih odnosa kad je to potrebno.(2) Sud će odlukom iz stavka 1. ovoga članka obvezati roditelja da centar zasocijalnu skrb djetetovog prebivališta, odnosno boravišta obavještava o svakojpromjeni adrese stanovanja.(3) Sud može s obzirom na okolnosti slučaja istom odlukom roditelju ograničitipravo na ostvarivanje pojedinih dijelova roditeljske skrbi o djetetu iostvarivanje tog dijela skrbi o djetetu povjeriti drugoj osobi.(4) Odluka iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati uputu roditeljima i djetetu dazatraže psihijatrijsko liječenje, liječenje od ovisnosti od alkohola ili narkotika,kao i da se uključe u druge zdravstvene, obrazovne ili psihosocijalne programe,kako bi po završetku liječenja ili terapije mogli ponovno samostalno preuzetiskrb o djetetu.(5) Ako se obiteljskom procjenom utvrdi da postoji slaba vjerojatnost povratkadjeteta u obitelj, centar za socijalnu skrb i sud će voditi računa da povjeravanjesvakodnevne skrbi o djetetu i smještaj djeteta budu trajnije naravi.

51Trajanje mjereČlanak 158.(1) Mjera oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevneskrbi o djetetu drugoj osobi izriče se u trajanju do godine dana.(2) Sud može produžiti trajanje ove mjere za najviše još jednu godinu.(3) Centar za socijalnu skrb će najkasnije 30 dana prije isteka vremena iz stavka 1. i 2.ovoga članka podnijeti sudu završno izvješće o djetetu i roditelju kojemu jeoduzeto pravo na stanovanje s djetetom.(4) Sud može ukinuti mjeru oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanjasvakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi i prije isteka vremena iz stavka 1. i 2.ovoga članka ako prema izvješću centra za socijalnu skrb prestanu postojati razlozizbog kojih je mjera izrečena.Promjena odlukeČlanak 159.(1) Sud može promijeniti odluku o oduzimanju prava na stanovanje s djetetompovjeravanju svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi ako za to postojeopravdane okolnosti.(2) U iznimnim slučajevima kad je potrebna žurna promjena djetetovog smještaja iliosobe kojoj je povjerena svakodnevna skrb o djetetu, centar za socijalnu skrb možeo tome donijeti odluku i u roku od 72 sata odluku dostaviti sudu neposredno ilielektroničkom dostavom, zajedno s prijedlogom za izmjenu sudske odluke odjetetovom smještaju, odnosno sudske odluke u dijelu u kojem se svakodnevnaskrb o djetetu povjerava drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskojobitelji.Dužnosti i prava osoba kojima je povjerena skrb o osobnim pravima djetetaČlanak 160.(1) Dužnosti osobe, ustanove socijalne skrbi ili udomiteljske obitelji kojima jepovjerena svakodnevna skrb o djetetu uređene su posebnim propisima.(2) Sud može na zahtjev udomitelja, roditelja ili drugih osoba koje ostvaruju skrb odjetetu ili djeteta starijeg od četrnaest godina ostvarivanje roditeljske skrbidjelomično ili u cijelosti povjeriti udomiteljima ako dijete duže vrijeme živi uudomiteljskoj obitelji.(3) Odluka iz stavka 2. ovoga članka donosi se uz pristanak roditelja i djeteta starijegod četrnaest godina,(4) Udomitelj temeljem odluke iz stavka 2. ovoga članka ima prava i dužnostidjetetovog skrbnika prema odredbama ovog Zakonu.Dužnosti centra za socijalnu skrbČlanak 161.(1) Centar za socijalne skrb na čijem području je dijete smješteno će u roku od 15 dana odsmještaja djeteta odlučiti o troškovima smještaja i prijaviti djetetovo boravište temeljemsudske odluke(2) Centar za socijalnu skrb će nadzirati skrb o djetetu i osiguravati mu potporu, aroditelju i djetetu starijem od četrnaest godina davati upute i pomagati im da se otklone uzroci

52koji su doveli do izdvajanja djeteta iz obitelji, te svaka tri mjeseca procjenjivati primjerenostskrbi o djetetu i ponašanje roditelja i djeteta.(3) S obzirom na okolnosti slučaja pomoć i potpora centra za socijalnu skrb mogu bitiplanirani na način da budu više usmjereni na jačanje djetetove neovisnosti nego li na jačanjeroditeljskih kapaciteta da se skrbi o djetetu ako je to razmjerno djetetovoj dobi, stupnjurazvoja, te potrebama i mogućnostima.(4) Centar za socijalnu skrb će poticati ostvarivanje osobnih odnosa između djeteta,roditelja i drugih članova djetetove obitelji ili djetetu bliskih osoba u skladu s djetetovomdobrobiti te s obzirom na okolnosti slučaja pokrenuti postupak radi uzdržavanja djeteta.Prava i dužnosti roditelja i djetetaČlanak 162.(1) Roditelji imaju sva prava i dužnosti u vezi s ostvarivanjem roditeljske skrbi odjetetu, osim prava na stanovanje s djetetom i s tim u vezi na svakodnevnuskrb o djetetu dok traje mjera.(2) Roditelj je dužan osigurati uvjete za povratak djeteta u obitelj i centar zasocijalnu skrb nadležan za dijete obavijestiti o svakoj promjeni adresestanovanja.(3) Roditelji mogu sudskom odlukom o oduzimanju prava na stanovanje sdjetetom i povjeravanju djeteta drugoj osobi biti ograničeni i u ostvarivanjudrugih sadržaja roditeljske skrbi.(4) Roditelji imaju pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom i plaćatidjetetovo uzdržavanje na način utvrđen sudskom odlukom.(5) Ustanova socijalne skrbi može dati pisane upute u vezi s ostvarivanjem skrbi odjetetu i ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom, a roditelj i dijete, dužni suse ponašati u skladu s tim uputamaIzvješće, povratak djeteta u obitelj ili predlaganje druge mjereČlanak 163.(1) Centar za socijalnu skrb će 30 dana prije isteka roka od godine dana odpravomoćnosti odluke o oduzimanju prava na stanovanje s djetetom ipovjeravanju svakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi izraditi izvješće odjetetu i roditelju, te u skladu s rezultatima izvješća predložiti sudu ukidanjemjere i povratak djeteta u obitelj ili produženje mjere za narednu godinu danaili lišenje roditelja prava na roditeljsku skrb.(2) Sud može iznimno nakon 6 mjeseci od pravomoćnosti odluke iz stavka 1.ovoga članka ukinuti izrečenu mjeru i roditelja lišiti prava na roditeljsku skrbako prema izvješću centra za socijalnu skrb postoji vjerojatnost da se nećepostići svrha mjere te da bi povratak djeteta u obitelj predstavljao opasnost ponjegov život, zdravlje i razvoj.(3) Izvješća iz stavka 1. i 2. ovoga članka centar za socijalnu skrb dostavljaroditeljima, odnosno drugim osobama kojima je oduzeto pravo na stanovanje sdjetetom, kao i djetetu starijem od četrnaest godina.(4) O prigovorima na izvješće centra za socijalnu skrb odlučuje sud u postupcimaiz stavka 1. ovoga članka.d) Povjeravanje djeteta s problemima u ponašanju radi pomoći u odgoju

53Pretpostavke za izricanje mjereČlanak 164.(1) Sud će u izvanparničnom postupku donijeti odluku o povjeravanju djeteta sproblemima u ponašanju ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji zbogdjetetovog ponašanja kojim ozbiljno ugrožava svoja prava i interese, kao i prava iinterese članova obitelji ili drugih osoba.(2) Sud će odluku iz stavka 1. ovoga članka donijeti ako roditelji ili druge osobe kojeskrbe o djetetu u većoj mjeri zanemaruju odgoj djeteta ili ga nisu u mogućnostivaljano odgajati, pri čemu promjenu ponašanja djeteta i roditelja nije moguće postićiniti jednom drugom blažom mjerom.(3) Pored mjere iz stavka 1. ovoga članka sud ili centar za socijalnu skrb mogu roditeljuizreći i druge mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta propisane ovim Zakonom.Podnošenje prijedloga i priloziČlanak 165.(1) Odluku o povjeravanju djeteta s problemima u ponašanju sud donosi na prijedlogcentra za socijalnu skrb, državnog odvjetnika za mladež, djeteta starijeg odčetrnaest godina, roditelja ili druge osobe koja skrbi o djetetu.(2) Kad centar za socijalnu skrb pokreće postupak dužan je uz prijedlog priložitistručnu procjenu obitelji i djeteta, te prijedlog o smještaju djetetaOdlučivanje o mjeriČlanak 166.(1) Sud će odlukom o povjeravanju djeteta s problemima u ponašanju odlučiti osmještaju djeteta i povjeravanju svakodnevne skrb i odgoja djeteta ustanovisocijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji.(2) Sud će odlukom iz stavka 1. ovoga članka o povjeravanju djeteta s problemima uponašanju istovremeno odlučiti o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom, nadzoruili zabrani ostvarivanja osobnih odnosa.(3) Odluka iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati upućivanje djeteta s problemimau ponašanju ustanovi socijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji vikendom, upoludnevni ili dnevni smještaj.(4) Odluka iz stavka 1. ovoga članka može sadržavati obvezu da se dijete uzsuglasnost roditelja uključi u stručni medicinski postupak ili postupak liječenja odovisnosti.Trajanje mjere i promjena odlukeČlanak 167.(1) Mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju izriče se u trajanju do godine dana.

54(2) Sud može u posebno opravdanim okolnostima produžiti trajanje ove mjere na zahtjev centra zasocijalnu skrb, državnog odvjetnika za mladež, roditelja ili druge osobe koja skrbi o djetetu ilidjeteta starijeg od četrnaest godina.(3) Centar za socijalnu skrb je dužan najkasnije 30 dana prije isteka vremena iz stavka 1. i 2. ovogačlanka podnijeti sudu završno izvješće o djetetu.(4) Sud može na zahtjev centra za socijalnu skrb ili drugih osoba iz članka 165. stavak 1. ovogaZakona ukinutu mjeru povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju i prije isteka vremena izstavka 1. i 2. ovoga članka ako prema izvješću o djetetu i roditeljima prestanu postojati razlozizbog kojih je mjera izrečena.Prava i dužnosti roditelja i djetetaČlanak 168.(1) Dok traje mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju roditelji imajusva prava i dužnosti na ostvarivanje roditeljske skrbi o djetetu, osim prava nastanovanje s djetetom i s tim u vezi na svakodnevnu skrb o djetetu .(2) Roditelji imaju pravo i dužnost ostvarivati osobne odnose s djetetom i plaćatidjetetovo uzdržavanje dok traje mjera povjeravanja djeteta s problemima uponašanju.(3) Dok traje mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju dijete imadužnost ponašati se u skladu s odlukom suda i uputama osoba kojima jepovjerena svakodnevna skrb, odgoj i liječenje djeteta.(4) Dok traje mjera povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju dijete imapravo na ostvarivanje osobnih odnosa s roditeljima i drugim bliskim osobamasukladno odluci suda i uputama osoba kojima je povjerena svakodnevna skrb,odgoj i liječenje djeteta.Dužnosti centra za socijalnu skrb, izvješće o djetetu i prijedloziČlanak 169.(1) Centar za socijalnu skrb će 30 dana prije isteka roka od godine dana od danapovjeravanja djeteta s problemima u ponašanju izraditi izvješće o djetetu, a po potrebii o roditeljima, te u skladu s rezultatima izvješća predložiti sudu ukidanje mjere ipovratak djeteta u obitelj ili produženje mjere za narednu godinu dana.(2) Izvješće iz stavka 1. ovoga članka centar za socijalnu skrb dostavlja roditeljima,odnosno drugim osobama koje imaju pravo ostvarivati skrb o djetetu, djetetu starijemod četrnaest godina i državnom odvjetniku za mladež ako je postupak bio pokrenut nanjegov prijedlog.(3) O prigovorima na izvješće iz stavka 2. ovoga članka odlučuje sud u postupcima izstavka 1. ovoga članka.(4) Centar za socijalnu skrb je dužan odlučiti o troškovima smještaja djeteta, te s obziromna okolnosti slučaja pokrenuti postupak za određivanje uzdržavanja.e) Lišenje prava na roditeljsku skrbOpća pretpostavka za izricanje mjereČlanak 170.

55Sud će roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb u izvanparničnom postupku kad utvrdi daroditelj zlorabi ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava, pri čemu su ugroženidjetetov život, zdravlje i razvoj.Posebne pretpostavke za izricanje mjereČlanak 171.Sud će u izvanparničnom postupku roditelja lišiti prava na roditeljsku skrb:1. ako je napustio dijete,2. ako je dijete izloženo nasilju među odraslim članovima obitelji,3. temeljem izvješća centra za socijalnu skrb da roditelj ne poštuje mjere, odluke iupute koje je radi zaštite prava i dobrobiti djeteta prethodno donio centar zasocijalnu skrb ili sud,4. temeljem izvješća i procjene centra za socijalnu skrb da bi povratak djeteta uobitelj nakon provedene mjere za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, predstavljaoozbiljnu opasnost po djetetov život, zdravlje i razvoj,5. temeljem pravomoćne presude kojom je roditelj osuđen za kaznena djela protivživota i tijela, kaznena djela protiv spolne slobode, kaznena djela spolnogzlostavljanja i iskorištavanja djeteta i kaznena djela protiv braka, obitelji i djecekoja su počinjena na štetu djeteta ili6. ako su mentalne sposobnosti roditelja u tolikoj mjeri trajno poremećene da nije ustanju izraziti svoju volju niti shvatiti značaj svoje izjave.Podnošenje prijedloga i priloziČlanak 172.(1) Odluku o lišenju prava na roditeljsku skrb sud donosi na prijedlog centra zasocijalnu skrb, djeteta starijeg od četrnaest godina, roditelja ili druge osobekoja skrbi o djetetu, te državnog odvjetnika za mladež.(2) Centar za socijalnu skrb je uz prijedlog za lišenje prava na roditeljsku skrbdužan sudu dostaviti izvješća i procjene na kojima temelji svoj zahtjev, adržavni odvjetnik za mladež pravomoćnu presudu temeljem koje je roditeljosuđen za kaznena djela iz članka 171. stavak 1. točka 5. ovoga Zakona.Odluka o mirovanju roditeljske skrbiČlanak 173.U postupku odlučivanja o lišenju prava na roditeljske skrbi sud može u skladu s okolnostimaslučaja donijeti odluku o mirovanju roditeljske skrbi u skladu s člankom 115. ovoga Zakona.Odlučivanje o mjeriČlanak 174.(1) Sud će odlukom o lišenju prava na roditeljsku skrb odlučiti i o pravu naostvarivanje osobnih odnosa s djetetom.(2) Odlukom o lišenju prava na roditeljsku skrb sud će odlučiti i o uzdržavanju djeteta.

56Pravni učinci izricanja mjereČlanak 175.(1) Roditelj koji je lišen prava na roditeljsku skrb o djetetu gubi sva prava iz roditeljskeskrbi, osim prava na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom što mu može bitizabranjeno ili ograničeno sudskom odlukom, ako je to potrebno radi zaštite djetetovedobrobiti.(2) Roditelj koji je lišen prava na roditeljsku skrb o djetetu ima dužnost plaćatiuzdržavanje za dijete prema odluci suda.(3) Pravo na ostvarivanje osobnih odnosa i dužnost uzdržavanja iz stavka 1. i 2. ovogačlanka prestaju u slučaju da dijete bude posvojeno.Vračanje prava na roditeljsku skrbČlanak 176.(1) Pravo na roditeljsku skrb može odlukom suda biti vraćeno ako prestanu razlozizbog kojih je roditelj bio lišen prava na roditeljsku skrb, osim ako dijete prije togabude posvojeno.(2) Zahtjev za vračanje roditeljske skrbi mogu podnijeti centar za socijalnu skrb, dijetestarije od četrnaest godina, roditelj koji je lišen prava na roditeljsku skrb ili drugeosobe koje skrbe o djetetu.Posebne odredbeČlanak 177.(1) Pravomoćnu odluka o lišenju i vraćanju roditeljske skrbi sud dostavljanadležnom matičaru radi upisa u maticu rođenih djeteta i roditelja,ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa radi vođenja očevidnika oosobama koje su lišene prava na roditeljsku skrb, a ako dijete ima neko pravona nekretninama odluka će se dostaviti i zemljišnoknjižnom odjelu općinskogsuda radi zabilježbe.(2) Nakon punoljetnosti djeteta podaci o lišenju roditeljske skrbi ne iskazuju se uispravama iz matice rođenih djeteta.4. Mjere za zaštitu imovinskih prava djetetaVrste mjera za zaštitu imovinskih prava djetetaČlanak 178.(1) Sud može radi zaštite imovinskih interesa djeteta u izvanparničnom postupku donijetiodluku kojom se jedan ili oba roditelja lišavaju prava na upravljanje djetetovomimovinom i zastupanja djeteta u imovinskim stvarima, te taj dio roditeljske skrbipovjeriti drugom roditelju ili drugoj osobi na određeno ili neodređeno vrijemeodnosno u odnosu na određenu stvar ili posao.(2) Sud može radi zaštite imovinskih interesa djeteta odrediti mjere osiguranja na imoviniroditelja.

57Podnošenje prijedlogaČlanak 179.(1) Mjere za zaštitu imovinskih prava djeteta sud donosi na prijedlog centra zasocijalnu skrb, djeteta starijeg od četrnaest godina, roditelja ili druge osobekoja skrbi o djetetu.(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka mogu tražiti izmjenu ili ukidanje odluke izčlanka 178. stavka 1. ovoga Zakona ako prestanu postojati okolnosti temeljemkojih je odluka bila donesena.

58Četvrti dio POSVOJENJESadržaj i svrha posvojenjaČlanak 180.(1)Posvojenje je poseban oblik obiteljskopravnog zbrinjavanja i zaštite djece bezodgovarajuće roditeljske skrbi kojim se stvara trajni odnos roditelja i djeteta.(2) Posvojitelji posvojenjem stječu pravo na roditeljsku skrb.(3) Posvojenje se može zasnovati samo ako je u interesu djeteta.(4)U postupku zasnivanja posvojenja procjenjuju se osobine posvojitelja u odnosu na dobrobitdjeteta.(5) U postupcima posvojenja vodit će se računa da braću i sestre posvajaju isti posvojitelji,ako je to moguće i ako bi to bilo u skladu s dobrobiti djeteta.I. PRETPOSTAVKE ZA ZASNIVANJE POSVOJENJA1. Pretpostavke za posvojenje na strani djetetaDob djetetaČlanak 181.(1) Posvojenje se može zasnovati do osamnaeste godine života djeteta.(2) Dijete nepoznatog podrijetla može se posvojiti po isteku tri mjeseca od djetetova rođenjaili napuštanja djeteta.Zabrana posvajanja srodnika ili štićenikaČlanak 182.(1) Ne može se posvojiti krvni srodnik u ravnoj lozi, brat odnosno sestra.(2) Skrbnik ne može posvojiti svoga štićenika dok ga dužnosti skrbnika ne razriješi centarza socijalnu skrb.Zabrana posvajanja djeteta maloljetnog roditeljaČlanak 183.(1) Ne može se posvojiti dijete maloljetnih roditelja.(2) Iznimno, može se posvojiti dijete maloljetnih roditelja nakon godinu dana od rođenjadjeteta, ako nema izgleda da će se ono podizati u obitelji roditelja ili bake i djeda odnosnodrugih bližih srodnika.(3) Za posvojenje iz stavka 2. ovoga članka potreban je pristanak maloljetnog roditelja.

592. Pretpostavke za posvojenje na strani posvojiteljaDob posvojiteljaČlanak 184.(1) Posvojitelj može biti osoba u dobi od najmanje 21 godine, a starija od posvojenikanajmanje 18 godina.(2) Ako postoje osobito opravdani razlozi posvojitelj može biti i osoba mlađa od 21godine.Status posvojiteljaČlanak 185.(1) Dijete mogu posvojiti bračni drugovi zajednički, jedan bračni drug ako je drugi bračnidrug roditelj ili posvojitelj djeteta te jedan bračni drug uz pristanak drugoga bračnog druga.(2) Dijete može posvojiti osoba koja nije u braku ako je to od osobite koristi za dijete.Državljanstvo posvojiteljaČlanak 186.(1) Posvojitelj može biti hrvatski državljanin.(2) Iznimno posvojitelj može biti i stranac ako je to od osobite koristi za dijete.(3) Ako je posvojitelj stranac, posvojenje se može zasnovati samo uz prethodno odobrenjeministarstva nadležnog za poslove socijalne skrbi.Zabrane za posvojenje na strani posvojiteljaČlanak 187.Posvojiti ne može osoba:1. koja je lišena prava na roditeljsku skrb,2. koja je lišena poslovne sposobnosti,3. čije dosadašnje ponašanje i osobine upućuju na to da nije poželjno povjeriti jojroditeljsku skrb o djetetu.3. Pristanci za posvojenje i postupak davanja pristankaPristanak djetetovih roditeljaČlanak 188.(1) Za posvojenje je potreban pristanak djetetovih roditelja.

60(2) Roditelj može dati pristanak da njegovo dijete posvoji njemu poznati posvojitelj samoako dijete posvaja maćeha ili očuh.(3) Pristanak nije obavezan ako je prebivalište, odnosno boravište roditelja trajnonepoznato.(4) Roditelj lišen poslovne sposobnosti daje samostalno pristanak na posvojenje ako je ustanju razumjeti značenje i posljedice pristanka na posvojenje.Upozorenje djetetovih roditeljaČlanak 189.(1) Centar za socijalnu skrb će roditelje iz članka 190. stavak 1. točka 1. ovoga Zakonakoji odbijaju dati pristanak na posvojenje, upozoriti da njihov pristanak može bitinadomješten odlukom suda nakon što istekne rok od tri mjeseca računajući od danakad su upozoreni na tu mogućnost.(2) Centar za socijalnu skrb će uz upozorenje iz stavka 1. ovoga članka razgovarati sroditeljima o mogućnosti izricanja mjere intenzivne stručne pomoći i nadzora izčlanka 145. ovoga Zakona u trajanju od tri mjeseca, osim ako dijete već stanuje i živiizvan obitelji temeljem odluke suda.(3) Upozorenje iz stavka 1. ovoga članka nije obavezno ako je roditelj promijenio adresustanovanja, a o promjeni adrese nije obavijestio nadležni centar za socijalnu skrbdjetetovog prebivališta, odnosno boravišta, pri čemu adresu stanovanja roditelja nijemoguće utvrditi.(4) Rok od tri mjeseca počinje teći od prve poduzete radnje centra za socijalnu skrb u vezis utvrđivanjem adrese stanovanja ili od dana davanja upozorenja iz stavka 1. ovogčlanka.(5) Rok iz stavka 1. ovoga članka ne može proteći prije isteka pet mjeseci od rođenjadjeteta.Odluka suda koja nadomješta pristanak roditeljaČlanak 190.(1) Sud će na zahtjev centra za socijalnu skrb u izvanparničnom postupku donijeti odlukukoja nadomješta pristanak roditelja na posvojenje:1. ako roditelj duže vrijeme zlorabi ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost iprava ili svojim ponašanjem pokazuje nezainteresiranost za dijete, a izostanakposvojenja bi bio na štetu djeteta ili2. ako roditelj zlorabi ili grubo krši roditeljsku odgovornost, dužnost i prava ukraćem vremenskom razdoblju u tolikoj mjeri da postoji vjerojatnost da mu se višeneće moći trajno povjeriti skrb o djetetu ili3. ako su mentalne sposobnosti roditelja u tolikoj mjeri trajno poremećene da on nijeu stanju izraziti svoju volju niti shvatiti značaj svoje izjave ili4. ako je roditelj trajno nesposoban za ostvarivanje skrbi o djetetovim osobnimpravima zbog posebno teškog duševnog stanja ili invaliditeta, a nema izgleda daće se dijete podizati u obitelji roditelja ili bake i djeda, odnosno drugih bližihsrodnika, zbog čega bi njegov razvoj bio ozbiljno ugrožen.(2) Sud će odbiti prijedlog za donošenje odluke koja nadomješta pristanak roditelja naposvojenje iz stavka 1. točka 1. ovoga članka ako centar za socijalnu skrb roditelja

61prethodno nije upozorio odnosno ponudio mu intenzivnu stručnu pomoć prema članku189. ovoga Zakona i ako od upozorenja nije proteklo tri mjeseca.Pristanak djetetaČlanak 191.(1) Ako je dijete navršilo četrnaest godina za zasnivanje posvojenja potreban je njegovpristanak osim ako mu je odlukom suda ograničeno pravo na poduzimanje pravnihradnji prema članku 89. ovoga Zakona.(2) Dijete iz stavka 1. ovoga članka može povući svoj pristanak na posvojenje sve dopravomoćnosti odluke o posvojenju. Izjava o povlačenju pristanka daje se osobno nazapisnik.(3) Za posvojenje djeteta mlađeg od četrnaest godina ili starijeg kojemu je sudskomodlukom ograničeno pravo na poduzimanje pravnih radnji prema članku 89. ovogaZakona, pristanak na posvojenje daje zakonski zastupnik, a djetetovo mišljenje i željeuzimaju se u obzir u skladu s njegovom dobi i zrelosti.(4) Dijete daje pristanak bez nazočnosti roditelja i osoba koje ga žele posvojiti.Pristanak djetetovog skrbnikaČlanak 192.(1) Za posvojenje djeteta koje je pod skrbništvom potreban je pristanak djetetova skrbnika.(2)Ako je skrbnik osoba zaposlena u centru za socijalnu skrb, pristanak za posvojenje dajesud.(3) Ako skrbnik odbije dati pristanak za povojenje djeteta bez opravdanog razloga, sud možedonijeti odluku koja zamjenjuje pristanak skrbnika.Pristanak bračnog drugaČlanak 193.Kad dijete posvaja jedan bračni drug, potreban je pristanak drugog bračnog druga.Postupak davanja pristanakaČlanak 194.(1) Roditelj djeteta, bračni drug osobe koja namjerava posvojiti dijete i dijete daju pristanakna posvojenje pred centrom za socijalnu skrb svoga mjesta prebivališta, odnosno boravištaosobno na zapisnik, nakon čega im se uručuje prijepis ovjerenog zapisnika.(2) Ako su roditelji djeteta, bračni drug osobe koja namjerava posvojiti dijete ili dijete koje seposvaja dali pristanak na posvojenje pred centrom za socijalnu skrb koji ne vodi postupakzasnivanja posvojenja, taj centar za socijalnu skrb će odmah dostaviti o tome ovjerenizapisnik centru za socijalnu skrb koji vodi postupak zasnivanja posvojenja.(3) Pristanak na posvojenje roditelj može dati centru za socijalnu skrb svoga mjestaprebivališta, odnosno boravišta i prije pokretanja postupka zasnivanja posvojenja, ali tek kadadijete navrši šest tjedana života.

62(4) Prije nego što roditelj dade pristanak iz stavka 1. ovoga članka, centar za socijalnu skrb ćega upoznati sa svim pravnim i psihosocijalnim posljedicama pristanka i posvojenja.(5) Roditelj može odustati od pristanka na posvojenje u roku od trideset dana od potpisivanjazapisnika iz stavka 1. ovoga članka.Pravne posljedice pristanka roditelja na posvojenjeČlanak 195.(1) Kada roditelj dade pristanakna posvojenje, njegovopravo na roditeljsku skrbmiruje. Roditelju se možeograničiti ili zabraniti pravona ostvarivanje osobnihodnosa s djetetom, a centarza socijalnu skrb dijetestavlja pod skrbništvo, osimako je djetetu skrbnik većimenovan.(2) Pristanak na posvojenjegubi pravni učinak:1. ako je opozvan u zakonskom roku od 30 dana od potpisivanja zapisnika ili2. ako dijete nije posvojeno u roku od tri godine od dana kad je izjava o pristanku biladana.(3) Po isteku roka od tri godine od dana kad je izjava o pristanku bila dana centar zasocijalnu skrb može predložiti sudu mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta.II. PRAVNI UČINCI POSVOJENJAZabrana osporavanja porijekla djetetaČlanak 196.Nakon zasnivanja posvojenja nije dopušteno osporavanje niti utvrđivanje majčinstva iliočinstva.Pravni učinci u odnosu na srodstvoČlanak 197.(1) Posvojenjem nastaje između posvojitelja i njegovih srodnika s jedne strane, te posvojenikai njegovih potomaka s druge strane, neraskidiv odnos srodstva i sva prava i dužnosti koja iztoga proizlaze.(2) Posvojenjem prestaju međusobna prava i dužnosti posvojenika i njegovih krvnih srodnika.(3)Ako dijete posvoji maćeha ili očuh, ne prestaju prava i dužnosti između posvojenika iroditelja koji je u braku s posvojiteljem, te krvnim srodnicima tog roditelja.Osobno ime i narodnost posvojenika

63Članak 198.(1) Posvojitelji određuju osobno ime posvojeniku.(2) Posvojenik dobiva zajedničko prezime posvojitelja. Ako posvojitelji nemaju zajedničkoprezime, odredit će prezime posvojeniku u skladu s posebnim zakonom.(3) Posvojenik može zadržati ime i prezime koje je imalo prije zasnivanja posvojenja, ilisvojem prezimenu dodati prezime posvojitelja, ako centar za socijalnu skrb utvrdi da je to uinteresu djeteta.(4) Posvojitelji mogu odrediti narodnost posvojeniku.(5) Ako je posvojenik stariji od deset godina za promjenu osobnog imena i narodnostipotreban je njegov pristanak.Pravo nasljeđivanjaČlanak 199.(1) Posvojenjem posvojenik i njegovi potomci stječu pravo nasljeđivanja posvojitelja,njegovih krvnih srodnika i srodnika po posvojenju.(2) Posvojenjem posvojitelj i njegovi krvni srodnici te srodnici po posvojenju stječu pravonasljeđivanja posvojenika i njegovih potomaka.(3) Posvojenjem prestaje pravo nasljeđivanja posvojenika prema njegovim roditeljima idrugim krvnim srodnicima, osim prema roditelju koji je u braku s posvojiteljem, te premakrvnim srodnicima i srodnicima po posvojenju toga roditelja.III. PROCJENA PRIKLADNOSTI ZA POSVOJENJE I POSTUPAK ZASNIVANJAPOSVOJENJA1. Opće odredbeStvarna nadležnostČlanak 200.Procjenu prikladnosti za posvojenje i postupak zasnivanja posvojenja provodi centar zasocijalnu skrb.Mjesna nadležnostČlanak 201.(1) Za procjenu prikladnosti za posvojenje nadležan je centar za socijalnu skrb mjestaprebivališta, odnosno boravišta osoba koje imaju namjeru posvojiti.(2) Postupak zasnivanja posvojenja po službenoj dužnosti provodi centar za socijalnuskrb mjesta prebivališta, odnosno boravišta djeteta.Tajnost postupka i zaštita osobnih podatakaČlanak 202.

64U postupku zasnivanja posvojenja javnost je isključena, a svi sudionici postupka su dužnipoštovati pravo na zaštitu osobnih podataka.2. Postupak procjene prikladnosti za posvojenjePokretanje postupkaČlanak 203.Prije pokretanja postupka za zasnivanje posvojenje bračni drugovi ili osoba koja želi posvojitipodnijet će centru za socijalnu skrb svojega prebivališta pisanu prijavu namjere posvojenja izahtjev za izdavanje mišljenja o prikladnosti za posvojenje.Stručno mišljenje o prikladnosti za posvojenjeČlanak 204.(1) Centar za socijalnu skrb će temeljem prijave namjere posvojenja i zahtjeva za ocjenuprikladnosti za posvojenje utvrditi ispunjavaju li bračni drugovi ili osoba koja želiposvojiti:1. zakonske pretpostavke od članka 184. do članka 187. ovoga Zakona i2. procijeniti njihovu prikladnost za posvojenje(2) Procjena prikladnosti osobe za posvojenje mora sadržavati podatke o dosadašnjemponašanju i osobnim svojstvima, tjelesnoj i mentalnoj sposobnosti posebno u odnosuna obnašanje roditeljske uloge, životnoj dobi, zdravstvenom stanju, motivimaposvojenja, partnerskoj i obiteljskoj stabilnosti, društvenom okruženju, stambenim iekonomskim prilikama i uvjetima života, zaposlenosti, osuđivanosti osobe kojaposvaja i poželjnim karakteristikama djeteta.(3) Centar za socijalnu skrb može utvrđivati i druge činjenice za potrebe procjenjivanjaprikladnosti za posvojenje.(4) Podaci za procjenu prikladnosti za posvojenje iz stavka 2. i 3. ovoga članka uzimaju seu obzir svi zajedno.(5) Ako osobe koje su podnijele zahtjev za procjenu prikladnosti za posvojenjezadovoljavaju zakonske pretpostavke za posvojenje centar za socijalnu skrb ih upućujena obvezu sudjelovanja u programu stručne pripreme za posvojenje.(6) Ako su ispunjeni uvjeti od stavka 1. do 3. ovoga članka i nakon što je provedenastručna priprema za posvojenje iz stavka 5. ovoga članka, centar za socijalnu skrb ćeizraditi mišljenje o prikladnosti za posvojenje u roku koji nije duži od 6 mjeseci odzaprimanja pisane prijave i zahtjeva.(7) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati način izradestručnog mišljenja o prikladnosti za posvojenje, te način vođenja Registra opotencijalnim posvojiteljima i posvojenjima.Stručna priprema potencijalnih posvojiteljaČlanak 205.(1) Osobe koje prema mišljenju centra za socijalnu skrb ispunjavaju zakonske uvjete zaposvojenje dužne su sudjelovati u programu stručne pripreme za posvojenje.

65(2) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati obavezan sadržaj,trajanje i uvjete provođenja programa stručne pripreme potencijalnih posvojitelja.Pravo djeteta na informaciju o posvojenjuČlanak 206.Centar za socijalnu skrb upoznat će potencijalne posvojitelje s pravom djeteta da odposvojitelja dozna da je posvojeno, te će im se savjetovati da djetetu najkasnije do sedmegodine života kažu da je posvojeno, a ako je starije dobi, odmah nakon zasnivanja posvojenja.Status potencijalnog posvojiteljaČlanak 207.Centar za socijalnu skrb temeljem pozitivnog mišljenja o prikladnosti za posvojenjepotencijalne posvojitelje upisuje u Registar potencijalnih posvojitelja.3. Postupak zasnivanja posvojenjaPokretanje postupka za zasnivanje posvojenjeČlanak 208.Postupak zasnivanja posvojenja pokreće i vodi centar za socijalnu skrb prebivališta iliboravišta djeteta po službenoj dužnosti.Stranke u postupku zasnivanja posvojenjaČlanak 209.(1) Stranke u postupku zasnivanja posvojenja su dijete i najprikladniji potencijalniposvojitelj.(2) Roditelj koji je pristao da dijete posvoje njemu nepoznati posvojitelji nakon istekaroka od 30 dana od dana potpisivanja zapisnika o pristanku nije stranka u postupkuzasnivanja posvojenja.(3) Kad dijete posvaja maćeha ili očuh njegov bračni drug je stranka u postupku, a drugiroditelj djeteta nakon isteka roka od 30 dana od dana potpisivanja zapisnika opristanku na posvojenje nije stranka u postupku zasnivanja posvojenja.(4) Roditelj čiji je pristanak za posvojenje djeteta nadomješten odlukom suda nije strankau postupku zasnivanja posvojenja.Ostali sudionici u postupku posvojenjaČlanak 210.Centar za socijalnu skrb saslušat će po potrebi i bliske djetetove srodnike o okolnostima kojesu važne za posvojenje.

66Izbor najprikladnijeg posvojiteljaČlanak 211.(1) Centar za socijalnu skrb mjesta prebivališta, odnosno boravišta djeteta izmeđumogućih potencijalnih posvojitelja koji su upisani u Registar potencijalnihposvojitelja izabire onoga koji je najprikladniji za određeno dijete uzimajući u obzir:1. karakteristike i potrebe djeteta opisane u izvješću o djetetu i2. stručno mišljenje centra za socijalnu skrb o prikladnosti potencijalnih posvojitelja kaoi njegove želje u vrijeme upisa u Registar potencijalnih posvojitelja.(2) Ako je od izrade mišljenja o prikladnosti za posvojenje do pokretanja postupkaproteklo više od godinu dana centar za socijalnu skrb mjesta prebivališta, odnosnoboravišta potencijalnih posvojitelja preispitat će bez odgode jesu li se promijenileokolnosti.Smještaj djeteta s ciljem posvojenjaČlanak 212.(1) Centar za socijalnu skrb može prije donošenja rješenja o zasnivanju posvojenja dijetesmjestiti u obitelj najprikladnijeg potencijalnog posvojitelja u trajanju do 6 mjeseciradi procjene hoće li zasnivanje posvojenja biti u skladu s dobrobiti djeteta.(2) Smještaj djeteta s ciljem posvojenja može se odrediti samo u odnosu nanajprikladnijeg potencijalnog posvojitelja iz članka 211. ovoga Zakona i nakon što suroditelji dali pristanak na posvojenje.(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka centar za socijalnu skrb može smjestiti dijete uobitelj najprikladnijeg potencijalnog posvojitelja i bez pristanka roditelja naposvojenje, ako je pokrenut postupak pred sudom radi donošenja odluke kojanadomješta pristanak roditelja na posvojenje temeljem članka 190. stavak 1. točka 1.,3. i 4. ovoga Zakona.(4) Za vrijeme trajanja smještaja iz stavka 1. ovoga članka centar za socijalnu skrb ćepružiti obitelji stručnu pomoć i potporu te će procjenjivati budući odnos djeteta iposvojitelja.(5) Najprikladniji potencijalni posvojitelj kod kojega je dijete smješteno s ciljemposvojenja ima pravo, dužnost i odgovornost svakodnevno skrbiti o djetetu, zastupatidijete u pitanjima svakodnevne skrbi uz primjenu odgovarajućih odredaba oostvarivanju roditeljske skrbi, te ga uzdržavati za vrijeme dok je dijete smješteno sciljem posvojenja.Sadržaj odluke o posvojenjuČlanak 213.(1) Izreka rješenja centra za socijalnu skrb kojom se zasniva posvojenje sadrži:1. za posvojenika: osobno ime i prezime, spol, dan, mjesec, godina i sat rođenja, mjestorođenja, nacionalnost i državljanstvo, godinu i redni broj upisa u matici rođenih,

672. za roditelje: OIB, osobno ime i prezime (i rođeno prezime), datum i mjesto rođenja,nacionalnost, državljanstvo, zanimanje, te prebivalište i adresu stanovanja roditelja,3. za posvojitelje: OIB, osobno ime i prezime (i rođeno prezime), datum i mjesto rođenja,nacionalnost, državljanstvo, zanimanje, prebivalište i adresu stanovanja,4. određenje da se posvojitelji upisuju, odnosno ne upisuju kao roditelji,5. određenje da se djetetu ima odrediti novi osobni identifikacijski i matični broj koji ćese upisati u maticu rođenih, ako je to potrebno radi zaštite prava i interesa djeteta.(2) Ako je zasnivanjem posvojenja došlo do promjene osobnih podataka posvojenika izrekaodluke sadrži i nove podatke o učincima posvojenja.Žalba protiv odluke o posvojenjuČlanak 214.(1) O žalbi protiv odluke o posvojenju rješava ministarstvo nadležno za poslove socijalneskrbi.(2) Posvojenje je zasnovano kad odluka o posvojenju postane pravomoćna.(3) Centar za socijalnu skrb dužan je pravomoćnu odluku o posvojenju odmah dostavitinadležnom matičaru radi upisa u maticu rođenih djeteta.Upis osobnih podataka temeljem posvojenja u maticu rođenihČlanak 215.(1) U maticu rođenih posvojitelji se upisuju kao roditelji.(2) Posvojitelji se neće upisati u maticu rođenih kao roditelji ako centar za socijalnu skrbutvrdi da je to u interesu djeteta.(3) Ako je posvojenik stariji od četrnaest godina za upis posvojitelja kao roditelja potreban jenjegov pristanak, osim ako mu je odlukom suda ograničeno pravo na poduzimanje pravnihradnji sukladno članku 89. ovoga Zakona.(4) U maticu rođenih djeteta matičar će upisati bilješku o izvršenom posvojenju uz napomenuda se na temelju tog upisa više ne izdaju isprave.(5) Nakon toga matičar će izvršiti novi temeljni upis činjenice rođenja, sukladno podacima izrješenja o posvojenju.(6) Matičar će djetetu odrediti i upisati u maticu rođenih novi osobni identifikacijski i matičnibroj temeljem rješenja o posvojenju.Pomoć i potpora nakon zasnivanja posvojenjaČlanak 216.Centar za socijalnu skrb je dužan djetetu i posvojitelju pružati potrebnu pomoć i potporu inakon što je posvojenje zasnovano, sve do djetetove punoljetnosti.Pravo na uvid u podatke o posvojenjuČlanak 217.(1) Centar za socijalnu skrb vodi spise predmeta i očevidnik o predmetima posvojenja.

(2) Podaci o posvojenju službena su tajna.(3) Uvid u spise predmeta o posvojenju i maticu rođenih posvojenog djeteta dopustit će sepunoljetnom posvojeniku, posvojitelju i roditelju koji je dao pristanak da dijete posvoji njemupoznati posvojitelj, odnosno maćeha ili očuh.(4) Maloljetnom posvojeniku centar za socijalnu skrb dopustit će uvid u spise predmeta oposvojenju, a matičar u maticu rođenih posvojenika, ako centar za socijalnu skrb utvrdi da jeuvid u spise o posvojenju ili maticu rođenih u njegovu interesu.(5) Bližim krvnim srodnicima posvojenika dopustit će se uvid u spise predmeta o posvojenjuako centar za socijalnu skrb pribavi pristanak punoljetnog posvojenika.(6) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi Pravilnikom će propisati način vođenjaočevidnika i spisa predmeta o posvojenju.68

69Peti dio SKRBNIŠTVOI. OPĆE ODREDBEPojam skrbništvaČlanak 218.Skrbništvo je oblik zaštite djece bez roditeljske skrbi, odraslih osoba lišenih poslovnesposobnosti i osoba koje nisu iz drugih razloga u mogućnosti štititi svoja prava i interese.Svrha skrbništvaČlanak 219.(1) Maloljetnim štićenicima skrbništvom se nadomješta roditeljska skrb.(2) Punoljetnim štićenicima lišenim poslovne sposobnosti skrbništvom se osigurava zaštitaonih prava i interesa koji su im odlukom suda o lišenju poslovne sposobnosti ograničeni.ŠtićenikČlanak 220.(1) Štićenici su osobe pod skrbništvom.(2) Dostojanstvo štićenika je nepovredivo.(3) Štićenici imaju pravo na zaštitu od bilo kojeg oblika zlostavljanja te ponižavajućegpostupanja.Skrbnička zaštitaČlanak 221.Skrbnička zaštita mora biti primjerena, individualizirana, te u skladu s dobrobiti štićenika.Obavljanje poslova skrbništvaČlanak 222.(1) Poslove skrbništva obavljaju centar za socijalnu skrb, skrbnik i poseban skrbnik.(2) Skrbnikom može biti imenovana samo fizička osoba.Prestanak skrbništvaČlanak 223.Skrbništvo prestaje smrću štićenika ili prestankom okolnosti zbog kojih je osoba podskrbništvom.

70I. SKRBNIŠTVO ZA MALOLJETNE OSOBEPretpostavke za imenovanje skrbnika djetetuČlanak 224.Pod skrbništvo stavit će se dijete čiji su roditelji:1.umrli, nestali, nepoznati ili su najmanje mjesec dana nepoznatog boravišta,3.lišeni prava na roditeljsku skrb,3.odsutni ili spriječeni i nisu u mogućnosti brinuti se o svojem djetetu, a nisu ga povjerili načuvanje i odgoj osobi koja ispunjava uvjete za skrbnika sukladno člancima 114. i 115. ovogZakona,4. pristali da skrb o djetetu ostvaruje udomitelj sukladno članku 160. stavak 2. do 4. ovogaZakona ili4. dali izjavu o namjeri ili pristanak na posvojenje.Odluka o stavljanju pod skrbništvo i imenovanje skrbnikaČlanak 225.(1) Centar za socijalnu skrb donosi odluku o stavljanju maloljetne osobe pod skrbništvo iimenuje joj skrbnika.(2) Centar za socijalnu skrb dužan je pribaviti mišljenje maloljetnog štićenika koji jesposoban shvatiti značenje skrbništva o osobi skrbnika, te uzeti u obzir želje maloljetnogštićenika o izboru osobe skrbnika, osim ako su u suprotnosti s njegovom dobrobiti.(3) Centar za socijalnu skrb dužan je uvažiti ranije izraženu želju roditelja o izboru osobeskrbnika koju je roditelj sastavio u obliku javnobilježničke isprave (anticipiranu naredbu), akosu ispunjene pretpostavke za imenovanje skrbnika djetetu propisane ovim Zakonom, te ako jeto nije u suprotnosti s dobrobiti djeteta.(4) Maloljetni štićenik odlukom centra za socijalnu skrb povjerava se na svakodnevnu skrbskrbniku, drugoj osobi, udomiteljskoj obitelji, domu za djecu ili pravnoj osobi koja obavljadjelatnost socijalne skrbi.Dostava odlukeČlanak 226.Odluka o imenovanju skrbnika dostavlja se:- maloljetnom štićeniku koji je stariji od četrnaest godina,maloljetnom štićeniku koji je mlađi od četrnaest godina ako je sposoban shvatiti značenjeodluke,- osobi koja se imenuje skrbnikom i osobi koju je roditelj imenovao da u slučaju smrti skrbi odjetetu.Dužnosti skrbnikaČlanak 227.Skrbnik maloljetnog štićenika dužan je savjesno se brinuti o svim, osobnim i imovinskim

71pravima djeteta, a osobito o njegovu zdravlju, odgoju i obrazovanju.Odluke skrbnika za koje je potrebno prethodno odobrenje centra za socijalnu skrbČlanak 228.Skrbnik može samo s prethodnim odobrenjem centra za socijalnu skrb:1. odlučiti o izboru i promjeni škole i zanimanja, prekidu školovanja ili o zapošljavanjumaloljetnog štićenika.2. poduzimati važnije mjere u pogledu osobe maloljetnog štićenika, a osobito u pogleduzdravlja, izjava o osobnom stanju, osim onih za koje ovaj Zakon određuje drugačije, i drugihosobnih prava i interesa maloljetnog štićenika.Dužnost štićenika pridonositi za svoje uzdržavanjeČlanak 229.Štićenik koji ima prihode dužan je pridonositi za svoje uzdržavanje.Pravo na izražavanje mišljenjaČlanak 230.Maloljetni štićenik ima pravo na prikladan način saznati važne okolnosti slučaja, dobiti savjeti izraziti svoje mišljenje te biti obaviješten o mogućim posljedicama uvažavanja njegovamišljenja kad se odlučuje o nekom njegovom pravu ili interesu. Mišljenje se uzima u obzir uskladu s njegovom dobi i zrelosti.Prestanak skrbništva nad maloljetnim štićenikomČlanak 231.(1) Skrbništvo nad maloljetnim štićenikom prestaje smrću maloljetnog štićenika, stjecanjemposlovne sposobnosti, posvojenjem ili prestankom razloga iz članka 224. ovoga Zakona.(2) Pravomoćna odluka o prestanku skrbništva dostavit će se nadležnom matičaru radi upisa umaticu rođenih i zemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda radi brisanja zabilježbe.III. SKRBNIŠTVO ZA PUNOLJETNE OSOBEZnačenje pojmovaČlanak 232.Pod pojmom punoljetna osoba, podrazumijeva se punoljetna osoba lišena poslovnesposobnosti ili maloljetnik koji je poslovnu sposobnost stekao temeljem odredbe iz članka117. stavak 2. ovoga Zakona, a koji je odlukom suda lišen poslovne sposobnosti.

72Temeljna načelaČlanak 233.(1) U postupanju s osobama pod skrbništvom koje su lišene poslovne sposobnosti, morase uzeti u obzir osobnost i stavovi osobe te zaštita njezinog dostojanstva i dobrobiti.(2) Potrebno je poticati samostalno donošenje odluka od strane osoba lišenih poslovnesposobnosti, te im pružati podršku u donošenju odluka kao i sudjelovanju u životuzajednice.(3) Skrbnik će prihvatiti želje i osobne stavove štićenika, osim ako je to u suprotnosti snjegovom dobrobiti.(4) U provođenju skrbničke zaštite potrebno je težiti što je moguće manjim ograničenjimaprava osobe pod skrbništvom, te, ako je to moguće, zaštitu osobe osigurati drugimsredstvima i mjerama predviđenim posebnim propisima.Pretpostavke, opseg, postupak i sadržaj lišenja poslovne sposobnostiČlanak 234.(1)Sud će u izvanparničnom postupku punoljetnu osobu koja zbog duševnih smetnji ili drugihrazloga nije sposobna brinuti se o nekome od svojih prava, potreba ili interesa, ili kojaugrožava prava i interese drugih osoba, u tom dijelu lišiti poslovne sposobnosti.(2) Osoba ne može biti potpuno lišena poslovne sposobnosti.(3)Prije donošenja odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka sud će pribaviti stručno mišljenjeliječnika vještaka o zdravstvenom stanju osobe za koju je pokrenut postupak lišenja poslovnesposobnosti i o utjecaju tog stanja na njezine sposobnosti zaštite svojega pojedinog prava iliskupine prava, ili na ugrožavanje prava i interesa drugih osoba.(4)Odlukom o lišenju poslovne sposobnosti sud će precizno odrediti radnje i poslove kojeosoba nije sposobna samostalno poduzimati, primjerice davati izjave ili poduzimati radnjekoje se odnose na osobna stanja, a posebno o promjeni osobnog imena, sklapanju braka,odlukama o zdravlju, mjestu prebivališta odnosno boravišta, smještaju, zapošljavanju, teodluke o imovini, primjerice raspolaganju imovinom, plaćom ili drugim stalnim novčanimprimanjima, precizirati iznose primanja, odnosno imovine s kojima štićenik ne može samraspolagati, osim ako je to ovim Zakonom drukčije određeno.(5) Ako je osoba lišena poslovne sposobnosti roditelj maloljetnog djeteta, sadržaj odluke olišenju poslovne sposobnosti mora obuhvaćati i odluku o roditeljskoj skrbi.(6) Za poslove koji nisu određeni u odluci iz stavka 4. ovoga članka, osoba lišena poslovnesposobnosti ima poslovnu sposobnost te ih može samostalno poduzimati.Dužnost obavješćivanjaČlanak 235.(1) Svatko može obavijestiti centar za socijalnu skrb o potrebi pružanja zaštite osobama izčlanka 234. stavka 1. ovoga Zakona.(2) Zdravstvene ustanove dužne su na zahtjev centra za socijalnu skrb ili po službenojdužnosti dostaviti podatke centru za socijalnu skrb o duševnim smetnjama i drugim uzrocimaradi kojih osoba nije sposobna brinuti se o svojim pravima i interesima.

73Ovlasti centra za socijalnu skrb u postupku lišenja poslovne sposobnostiČlanak 236.(1) Centar za socijalnu skrb predložit će sudu pokretanje postupka kad ocijeni da bi zbograzloga iz članka 234. stavak ovoga Zakona osobu bilo potrebno lišiti poslovne sposobnosti.(2) Centar za socijalnu skrb osobi prema kojoj je pokrenut postupak za lišenje poslovnesposobnosti imenuje posebnog skrbnika na kojeg se primjenjuju odredbe o posebnomskrbništvu. Radnje za čije poduzimanje skrbnik nije ovlašten osoba poduzima samostalno.(3) Ako postupak za lišenje poslovne sposobnosti predlaže centar za socijalnu skrb, posebanskrbnik ne može biti stručni radnik tog centra.(4) Ako postupak za lišenje poslovne sposobnosti predlaže neka druga ovlaštena osoba, istane može biti imenovana posebnim skrbnikom.(5) Ako je osoba prema kojoj se vodi postupak imenovala punomoćnika, ili sastavilajavnobilježnički akt kojim imenuje osobu skrbnika (anticipirana naredba), centar će tu osobuimenovati posebnim skrbnikom, ako su ispunjene ostale pretpostavke određene ovimZakonom.(6) Dužnost posebnog skrbnika je da zastupa interese osobe prema kojoj je pokrenut postupakza lišenje poslovne sposobnosti u postupku u kojem je imenovan.(7) Poseban skrbnik iz stavka 2. ovog članka mora biti odvjetnik uvršten na popis odvjetnikapri Ministarstvu nadležnom za poslove skrbništva. Poseban skrbnik ne mora biti odvjetnikuvršten na popis odvjetnika u slučaju ispunjenja pretpostavki iz stavka 5. ovog članka.(8) Ministar nadležan za poslove skrbništva će uz suglasnost ministra nadležnog za poslovepravosuđa propisati uvjete prema kojima odvjetnik može biti uvršten na popis odvjetnikakoji zastupaju osobe u postupku lišenja poslovne sposobnosti kao i osobe lišene poslovnesposobnosti, te kriterije za naknadu troškova zastupanja u vezi s lišenjem poslovnesposobnosti.ALTERNATIVAPoseban skrbnik iz stavka 1. ovog članka mora biti osoba s položenim pravosudnim ispitomzaposlena u službi za zastupanje Ministarstva socijalne politike i mladih.Odluka o stavljanju pod skrbništvo i imenovanju skrbnikaČlanak 237.(1) Osobu koja je lišena poslovne sposobnosti centar za socijalnu skrb stavit će pod skrbništvoi imenovati joj skrbnika u roku od trideset dana od pravomoćnosti sudske odluke, o čemu jesud dužan odmah obavijestiti centar za socijalnu skrb(2) Do imenovanja skrbnika iz st. 1. ovoga članka, poseban skrbnik obavljat će dužnostskrbnika.Mišljenje liječnika o stanju zdravlja štićenikaČlanak 238.(1) Skrbnik je dužan svake godine pribaviti od obiteljskog liječnika osobe lišene poslovnesposobnosti mišljenje o stanju zdravlja štićenika s obzirom na razlog lišenja poslovne

74sposobnosti.(2) Mišljenje iz stavka 1. ovog članka skrbnik je dužan dostaviti centru za socijalnu skrb kaosastavni dio izvješća o radu skrbnika.Prestanak skrbništva za punoljetne osobeČlanak 239.(1) Skrbništvo za punoljetne osobe lišene poslovne sposobnosti prestaje kad sudska odluka ovraćanju poslovne sposobnosti postane pravomoćna.(2) Sud može odlučiti da osobi koja je bila lišena poslovne sposobnosti bude smanjen opseglišenja poslovne sposobnosti odnosno da joj se poslovna sposobnost vrati.IV. POSEBNO SKRBNIŠTVOPosebno skrbništvo za dijeteČlanak 240.(1) Radi zaštite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa djeteta centar za socijalnu skrbili sud će imenovati posebnog skrbnika (zastupnika):1. djetetu u postupku osporavanja majčinstva i očinstva sukladno člancima od 397. do410. ovoga Zakona,2. djetetu u bračnim sporovima i drugim postupcima u kojima se odlučuje o roditeljskojskrbi i osobnim odnosima s djetetom kad postoji spor između stranaka sukladno članku 414.,479. stavak 4. do 7. i 536. ovoga Zakona,3. djetetu u postupku iz članka 476. stavak 1. točka 1., 3., 4. i 5. ovoga Zakona,4. u postupku donošenja odluke koja zamjenjuje pristanak na posvojenje prema člancima483. do 485. ovoga Zakona,5. djetetu kad postoji sukob interesa između njega i njegovih zakonskih zastupnika uimovinskim postupcima ili sporovima, odnosno pri sklapanju pojedinih pravnih poslova,6. djeci u slučaju spora ili sklapanja pravnog posla između njih kad ista osoba nad njimaostvaruje roditeljsku skrb,7. djetetu stranom državljaninu koje se bez pratnje zakonskog zastupnika zatekne nateritoriju Republike Hrvatske,8. i u drugim slučajevima ako je to potrebno kad su interesi djeteta i roditelja, odnosnoosobe koja skrbi o djetetu u suprotnosti.(2) Poseban skrbnik dužan je odmah postupiti po rješenju suda ili centra za socijalnu skrb tezastupati interese djeteta u postupku za koji je imenovan.(3) Poseban skrbnik iz stavka 1. ovoga članka mora biti odvjetnik uvršten na popis odvjetnikaza djecu pri Ministarstvu nadležnom za poslove skrbništva.(4) Ministar nadležan za poslove skrbništva će uz suglasnost ministra nadležnog za poslovepravosuđa propisati uvjete prema kojima odvjetnik može biti uvršten na popis odvjetnikakoji zastupaju djecu kao i kriterije za naknadu troškova zastupanja djeteta.ALTERNATIVAPoseban skrbnik iz stavka 1. ovog članka mora biti osoba s položenim pravosudnim ispitomzaposlena u službi za zastupanje djece Ministarstva socijalne politike i mladih.

75Poseban skrbnik za odrasle osobeČlanak 241.(1) Radi zaštite pojedinih osobnih i imovinskih prava i interesa centar za socijalnu skrbimenovat će skrbnika za poseban slučaj:1. osobi za koju je podnesen prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti, osim u slučaju izčlanka 236. stavak 5. ovog Zakona,2. osobi kojoj najmanje tri mjeseca nije poznato boravište ili nije dostupna, a nemapunomoćnika, u stvarima o kojima se odlučuje prema odredbama ovoga Zakona,3. štićeniku kad postoji sukob interesa između njega i njegovog skrbnika ili bliskogsrodnika odnosno bračnog druga skrbnika, u imovinskim postupcima ili sporovima, odnosnopri sklapanju pojedinih pravnih poslova,4. štićenicima u slučaju spora ili sklapanja pravnog posla između njih kad imaju istogskrbnika,5. i u drugim slučajevima kad je to potrebno radi zaštite prava i interesa osobe.(2) Poseban skrbnik dužan je odmah postupiti po rješenju suda ili centra za socijalnu skrb tezastupati interese osobe u postupku za koji je imenovan.(3) Poseban skrbnik iz stavka 1. ovog članka mora biti odvjetnik uvršten na popis odvjetnikapri Ministarstvu nadležnom za poslove skrbništva, ili punomoćnik kojeg je imenovala osobaiz čl. 236. st. 5. ovog zakona, ili osoba određena javnobilježničkim aktom iz čl. 236. st. 5.ovog zakona (anticipirana naredba).Odluka o imenovanju posebnog skrbnikaČlanak 242.(1) Odlukom o imenovanju posebnog skrbnika utvrđuju se njegove dužnosti i ovlasti.Odredbe o pravima, dužnostima i odgovornostima skrbnika primjenjuju se na odgovarajućinačin i na posebnog skrbnika.(2) Žalba protiv odluke centra za socijalnu skrb o imenovanju posebnog skrbnika iz članaka240. i 241. ovoga Zakona ne odgađa primjenu odluke, osim u slučaju kad je izjavljena naodluku o imenovanju posebnog skrbnika iz čl. 241. st. 1. t. 2.(3) Poseban skrbnik dužan je podnijeti izvješće o svom radu na zahtjev centra za socijalnuskrb tijekom obavljanja poslova skrbništva u roku koji odredi centar za socijalnu skrb, a pookončanju slučaja za koji je bio imenovan u roku od osam dana.Ovlasti i dužnosti posebnog skrbnika u postupku lišenja poslovne sposobnostiČlanak 243.(1)Centar za socijalnu skrb odredit će opseg dužnosti i ovlasti posebnom skrbniku osobe zakoju je podnesen prijedlog za lišenje poslovne sposobnosti, uzimajući u obzir sadržajprijedloga za lišenje poslovne sposobnosti.(2)Ovlasti i dužnosti posebnog skrbnika iz stavka 1. ovoga članka centar za socijalnu skrb upravilu će ograničiti na zastupanje u postupku lišenja poslovne sposobnosti i poduzimanjehitnih mjera nužnih za osiguranje štićenikove imovine ili zaštitu zdravlja.(3)Tijekom postupka lišenja poslovne sposobnosti centar za socijalnu skrb ovlašten jeizmijeniti odluku o opsegu ovlasti i dužnosti posebnom skrbniku iz stavka 1. i 2. ovoga

76članka.(4) Dužnost posebnog skrbnika iz stavka 1. ovoga članka prestaje kad odluka o stavljanju podskrbništvo postane izvršna ili kad sudska odluka da ne postoje razlozi za lišenje poslovnesposobnosti postane pravomoćna.Skrbništvo za poseban slučaj za nedostupnu osobu ili osobu nepoznata boravištaČlanak 244.(1) Osobi kojoj je najmanje tri mjeseca nepoznato boravište ili nije dostupna, a nemapunomoćnika, u postupcima koji su pokrenuti i vode se pred sudom ili javnopravnim tijelima,centar za socijalnu skrb imenovat će posebnog skrbnika samo po obavijesti suda ili upravnogtijela pred kojim se vodi postupak o njezinim pravima i interesima u stvarima koje se vodeprema odredbama ovog Zakona.(2) Tijelo pred kojim se vodi određeni postupak može osobama iz stavka 1. ovoga člankaimenovati privremenog zastupnika. To tijelo dužno je bez odgode obavijestiti centar zasocijalnu skrb koji će odlučiti hoće li i kako činjenica imenovanja privremenog zastupnikaimati utjecaj na odluku centra za socijalnu skrb o potrebi zaštite te osobe.Poseban skrbnik imenovan od sudaČlanak 245.(1) U slučaju spora između štićenika čiji je skrbnik određen prema odredbi članka 247. st. 6.ovoga Zakona i centra za socijalnu skrb, sud će u izvanparničnom postupku radi zaštite pravai interesa tog štićenika imenovati posebnog skrbnika i odrediti opseg njegovih ovlasti.(2) Prijedlog sudu za postavljanje skrbnika iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti štićenik,ustanova i druga pravna ili fizička osoba koja dozna za takav slučaj.Prestanak prava i dužnosti posebnog skrbnikaČlanak 246.Prava i dužnosti posebnog skrbnika prestaju kad odluka o prestanku tog skrbništva postaneizvršna.V. SKRBNIKImenovanje skrbnikaČlanak 247.(1) Skrbnikom se imenuje osoba koja ima osobine i sposobnosti za obavljanje skrbništva ikoja pristane biti skrbnikom, te ako je to za dobrobit štićenika.(2) Ako osoba lišena poslovne sposobnosti ima roditelja ili roditelje koji pristanu i sposobnisu skrbiti se o svom punoljetnom djetetu lišenom poslovne sposobnosti, centar za socijalnuskrb će takvom roditelju/roditeljima u pravilu dati prednost pred ostalim osobama prilikomodluke o izboru skrbnika.

77(3) Centar za socijalnu skrb može štićeniku imenovati i više skrbnika i pri tome odlučitimoraju li odluke donositi zajednički ili svaki zasebno za posebno određene radnje ilipostupke.(4) Centar za socijalnu skrb može imenovati zamjenika skrbniku, u slučaju da skrbnik nije umogućnosti obavljati poslove skrbnika. Skrbnik je o nemogućnosti obavljanja poslovaskrbništva dužan odmah obavijestiti centar za socijalnu skrb, zamjenika skrbnika, i štićenikaako je sposoban shvatiti značenje ovakve obavijesti.(5) Ako je osoba lišena poslovne sposobnosti ranije imenovala punomoćnika, ili sastavilajavnobilježnički akt kojim imenuje osobu ili više osoba skrbnika, kao i njihove zamjenike,centar će tu osobu imenovati skrbnikom, ako su ispunjene ostale pretpostavke određene ovimZakonom.(6) Ako to zahtijevaju okolnosti slučaja i dobrobit štićenika, centar za socijalnu skrb možeodlučiti da za skrbnika imenuje osobu zaposlenu u tom centru iz redova stručnih radnika.Skrbnikom ne može biti imenovan ravnatelj niti službenik koji obavlja pravne posloveskrbništva u tom centru.(7) Za imenovanje skrbnika iz stavka 5. ovoga članka nije potreban njegov pristanak.(8) Ista osoba može biti skrbnik više štićenika, ako to nije u suprotnosti s dobrobiti štićenika.(9) Centar za socijalnu skrb upoznat će štićenika sa osobom koju namjerava imenovatiskrbnikom i od njega o toj osobi zatražiti mišljenje.(10) Centar za socijalnu skrb može zatražiti mišljenje od skrbnika za poseban slučaj, srodnikaili drugih bliskih osoba mišljenje o osobi koju namjerava imenovati skrbnikom.Zapreke za imenovanje osobe skrbnikaČlanak 248.Skrbnik ne može biti osoba:1. koja je lišena roditeljske skrbi,2. koja je lišena poslovne sposobnosti,3. čiji su interesi u suprotnosti s interesima štićenika,4. od koje se, s obzirom na njezino ponašanje i osobine te odnose sa štićenikom, ne možeočekivati da će pravilno obavljati dužnosti skrbnika,5. s kojom je štićenik sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnom uzdržavanju,6. s čijim je bračnim drugom štićenik sklopio ugovor o doživotnom ili dosmrtnomuzdržavanju.Dužnosti centra za socijalnu skrb prilikom imenovanja skrbnikaČlanak 249.Centar za socijalnu skrb dužan je upoznati osobu koju namjerava imenovati skrbnikom saznačenjem skrbništva, pravima štićenika, te dužnostima, ovlastima i pravima skrbnika, a stim je okolnostima dužan upoznati i štićenika, osim ako to nije moguće, o čemu je centar zasocijalnu skrb dužan sastaviti bilješku.Sadržaj odluke o imenovanju skrbnikaČlanak 250.

78(1) Centar za socijalnu skrb odlukom o imenovanju skrbnika određuje njegove dužnosti iprava.(2) Centar za socijalnu skrb može odlukom ograničiti ovlasti skrbnika, ako je to u interesuštićenika i odlučiti da pojedine poslove za štićenika obavlja stručni radnik centra za socijalnuskrb ili druga osoba osposobljena za takvu vrstu poslova.Dostava pravomoćne odluka o skrbništvuČlanak 251.Odluku o stavljanju pod skrbništvo i o prestanku skrbništva, te, ako postoji kao zasebnaodluka i odluku o imenovanju osobe skrbnika centar za socijalnu skrb će u roku od osamdana od dana pravomoćnosti odluke dostaviti matičaru radi upisa u maticu rođenih izemljišnoknjižnom odjelu općinskog suda na čijem području osoba pod skrbništvom imanekretnine radi zabilježbe, odnosno brisanja zabilježbe u zemljišne knjige.Dužnosti skrbnikaČlanak 252.(1) Skrbnik je dužan savjesno se brinuti o svim, osobnim i imovinskim pravima, obvezama idobrobiti štićenika, upravljati njegovom imovinom te poduzimati mjere da se osoba osposobiza samostalan život i rad.(2) Prije poduzimanja važnijih mjera zaštite osobe štićenika ili njegovih imovinskih interesaskrbnik je dužan razmotriti mišljenje, želje i osjećaje štićenika, te ih uvažiti, osim ako je to usuprotnosti s dobrobiti štićenika.(3) O poduzetim mjerama iz stavka 2. ovoga članka, te eventualnim razlozima odbijanja željaštićenika skrbnik je dužan sastaviti bilješku kao sastavni dio izvješća o radu skrbnika.(4)Skrbnik će nastojati punoljetnog štićenika uključiti u svakodnevni život i slobodne aktivnostiovisno o njegovu zdravstvenom stanju i sposobnostima.(5) O poduzetim mjerama iz stavka 4. ovoga članka skrbnik je dužan sastaviti bilješku kaosastavni dio izvješća o radu skrbnika.Imovina štićenikaČlanak 253.(1) Ako štićenik ima imovinu, centar za socijalnu skrb će bez odgode popisati i opisati tuimovinu i povjeriti je na upravljanje skrbniku.(2) Ako štićenik ima poznatu nepokretnu imovinu, centar za socijalnu skrb pribavit ćeprocjenu vrijednosti koju po zahtjevu centra za socijalnu skrb izdaje područna poreznauprava.(3) Ako to centar za socijalnu skrb smatra potrebnim, pribavit će procjenu vrijednosti poznatepokretne imovine od ovlaštenih vještaka.(4) Popisu imovine prisustvuju članovi povjerenstva u sastavu: predstavnik centra za socijalnuskrb, ureda državne uprave, skrbnik, osoba kod koje se imovina nalazi i štićenik, ako jesposoban shvatiti o čemu se radi.(5) Članove povjerenstva iz stavka 4. ovoga članka imenuje centar za socijalnu skrb.

79Osiguranje imovine štićenika prije donošenja odluke o skrbništvuČlanak 254.(1) Centar za socijalnu skrb će, kada ocijeni da je potrebno, popisati i opisati imovinuštićenika, te poduzeti druge mjere za osiguranje imovine i prije donošenja odluke oskrbništvu.(2) Centar za socijalnu skrb može i prije donošenja odluke o skrbništvu od zemljišnoknjižnogodjela općinskog suda na čijem području osoba ima nekretnine, zatražiti zabilježbu uzemljišne knjige o pokretanju postupka za stavljanje osobe pod skrbništvo.Mjere radi osiguranja sredstava za životne potrebe štićenikaČlanak 255.Skrbnik je dužan uz pomoć centra za socijalnu skrb poduzeti potrebne mjere radi osiguranjasredstava za životne potrebe štićenika.Izdaci za životne potrebe štićenikaČlanak 256.(1) Izdatci za životne potrebe štićenika namiruju se iz:1. štićenikovih prihoda,2. sredstava dobivenih od osoba koje su po zakonu dužne uzdržavati štićenika,3. sredstava socijalne skrbi, sukladno odredbama posebnog zakona,4. štićenikove imovine,5. drugih izvora.(2) Iznimno, ako je to za dobrobit štićenika, izdatci za njegove životne potrebe mogu se, prijesredstava socijalne skrbi, namiriti iz štićenikove imovine koja ne služi za zadovoljavanjeosnovnih životnih potreba štićenika i osoba koje je po zakonu dužan uzdržavati.Zastupanje štićenikaČlanak 257.(1) Skrbnik zastupa štićenika.(2) U poslovima zastupanja skrbnik je dužan prihvatiti mišljenje i želje štićenika, osim ako jeto u suprotnosti s dobrobiti štićenika.Odluke o osobnim stanjima koje donosi isključivo štićenikČlanak 258.Samo štićenik može donijeti odluke koje se odnose na izjave o strogo osobnim stanjima,primjerice o :1. priznanju majčinstva ili očinstva, uz odobrenje skrbnika,2. pristanku na priznanje majčinstva ili očinstva, uz odobrenje skrbnika,3. pristanak na sklapanje i razvod braka,

804. pristanak na stupanje u životne zajednice, s osobama različitog ili istog spola te naprestanak navedenih zajednica,5. pristanak na posvojenje, osim u slučajevima u kojima sud donosi odluku kojazamjenjuje pristanak roditelja prema članku 190. stavak 1. ovoga Zakona i6. druge odluke koje imaju značenje izjava o strogo osobnim stanjima, osim onih o kojimaovaj Zakon određuje drugačije.Prethodno odobrenje centra za socijalnu skrbČlanak 259.(1) Za poduzimanje važnijih mjera glede osobe, osobnog stanja, zdravlja štićenika ili imovineštićenika skrbniku je potrebno prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb, osim u slučajuodluka koje donosi sud.(2) Važnijim mjerama glede osobe ili osobnog stanja štićenika smatraju se, primjerice, odlukao smještaju u dom, udomiteljsku obitelj, promjeni mjesta prebivališta ili boravišta, promjeniosobnog imena i drugim mjerama koje na prava i obveze štićenika mogu ostaviti značajneposljedice.(3) Važnijim mjerama glede zdravlja štićenika smatraju se odluke o invazivnim medicinskimpostupcima, te one koje prelaze specijalističke preglede te primjenu redovite terapije.(4) Važnijim mjerama glede imovine štićenika smatra se naročito opterećenje ili otuđenještićenikove imovine, odnosno raspolaganje većim obimom te imovine.(5) Prethodno odobrenje skrbniku nije potrebno u slučaju obavljanja poslova redovitogupravljanja imovinom, te obavljanja redovitih poslove koji se odnose na osobna stanja, osimako odlukom centra za socijalnu skrb ili odredbama ovog Zakona nije određeno drugačije.Odluke o zdravlju koje donosi isključivo sudČlanak 260.(1)Samo sud može, po prijedlogu štićenika ili skrbnika, u posebnom postupku donijeti odlukeo štićenikovom:1. prekidu trudnoće,2. sterilizaciji,3. doniranju tkiva i organa,4. sudjelovanju u biomedicinskim istraživanjima,5. mjerama za održavanje na životu.(2) Nije potrebna sudska odluka ako je štićenik u vrijeme dok je bio poslovno sposobansastavio javnobilježničku ispravu u kojoj odlučuje o stvarima iz stavka1. ovog članka.Upravljanje i zastupanje u imovinskim stvarima štićenikaČlanak 261.(1) Skrbnik samostalno obavlja poslove redovitog upravljanja štićenikovom imovinom, akoodlukom centra za socijalnu skrb nije drukčije određeno.(2) Skrbnik može samo uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb poduzeti posao koji

81prelazi redovito poslovanje imovinom i pravima štićenika, a osobito:1. otuđiti ili opteretiti štićenikove nekretnine,2. otuđiti iz štićenikove imovine pokretnine veće vrijednosti,3. raspolagati štićenikovim imovinskim pravima.(3) Prije donošenja odluke o odobrenju poslova iz stavka 1. ovoga članka centar za socijalnuskrb određuje namjenu pribavljenih sredstava i nadzire njihovu uporabu.(4) Radnjama iz stavka 2. ovog članka skrbnik u pravilu ne može opteretiti ili otuđiti više oddvije trećine ukupne vrijednosti štićenikove imovine.(5) Radnik centra za socijalnu skrb i njegov bračni drug ne mogu sa štićenikom sklopitiugovor o otuđenju ili opterećenju štićenikove imovine.(6) Skrbnik ne može u ime i za račun štićenika sklopiti ugovor o dosmrtnom ili doživotnomuzdržavanju.Izvješće o radu skrbnikaČlanak 262.(1) Skrbnik je dužan svakih šest mjeseci i kad to zatraži centar za socijalnu skrb podnijetiizvješće o svojem radu i o stanju štićenikove imovine.(2) Skrbnik koji je po ovom Zakonu dužan uzdržavati štićenika dužan je, svake godine i kadto zatraži centar za socijalnu skrb, podnijeti izvješće o svojem radu i stanju štićenikoveimovine.(3) Izvješće iz stavka 1. i 2. ovoga članka podnosi se u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik.(4) U izvješću skrbnik mora navesti kako se brinuo o osobi štićenika, njegovom zdravlju,zaštiti njegovih prava i dobrobiti, o mjerama za samostalno osposobljavanje za život, tepodatke o upravljanju i raspolaganju štićenikovom imovinom, o prihodima i rashodimaštićenika i druge podatke značajne za osobu štićenika u proteklom razdoblju.(5) U slučaju da je skrbnikom imenovan stručni radnik centra za socijalnu skrb izvješćepodnosi osoba iz članka 247. stavak 6. ovoga Zakona stručnom vijeću centra za socijalnuskrb.(6) Centar za socijalnu skrb dužan je razmotriti izvješće skrbnika, o tome sastaviti zapisnik, iu slučaju potrebe poduzeti odgovarajuće mjere radi zaštite dobrobiti štićenika.Prava skrbnikaČlanak 263.(1) Skrbnik ima pravo na mjesečnu naknadu, ovisno o njegovu radu i zalaganju u zaštitištićenikovih prava i dobrobiti, o čemu ga je centar za socijalnu skrb dužan obavijestiti. (2)Pravo na naknadu nema skrbnik koji je dužan uzdržavati štićenika.(3) Naknada skrbniku isplaćuje se iz sredstava navedenih u odredbi članka 256. stavak 1.točke 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona, ako se time ne ugrožava podmirenje osnovnih životnihpotreba štićenika.(4) Skrbnik ima pravo na naknadu opravdanih troškova koju mu odobri centar za socijalnuskrb iz sredstava navedenih u članku 256. stavak 1. točki 1., 2., 4. i 5. ovoga Zakona, ako setime ne ugrožava podmirenje osnovnih životnih potreba štićenika.(5) Skrbnik zaposlen u centru za socijalnu skrb ima pravo na mjesečnu naknadu za posloveskrbništva koje uz posebno odobrenje ravnatelja obavlja izvan uredovnog vremena.

82Naknada iz sredstava socijalne skrbiČlanak 264.(1) Ako se sredstva za naknade iz članka 263. ovoga Zakona ne mogu namiriti iz sredstavapredviđenih u članku 256. ovoga Zakona, namirit će se na teret sredstava socijalne skrbi.(2) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi propisat će pravilnikom visinu iznosa i načinisplate naknade za skrbnika iz članka 263. ovoga Zakona i stavka 1. ovoga članka.Odgovornost skrbnikaČlanak 265.(1) Skrbnik odgovara za štetu koju je skrivio u obavljanju svojih dužnosti ili zlouporabompoložaja i ovlasti.(2) Centar za socijalnu skrb procijenit će iznos štete i pozvati skrbnika da je u određenomroku naknadi, te istovremeno podnijeti zahtjev sudu da se štićenikova tražbina osigura naskrbnikovoj imovini.(3) Ako skrbnik u određenom roku ne naknadi štetu, centar za socijalnu skrb će izravno ilipreko posebnog skrbnika podnijeti tužbu za naknadu štete.(4) Radi zaštite štićenikovih prava koja su povrijeđena nepravilnim skrbnikovim radom ilizlouporabom položaja i ovlasti centar za socijalnu skrb dužan je prema skrbniku poduzeti idruge mjere predviđene zakonom.Imenovanje novog skrbnikaČlanak 266.Ako skrbnik umre ili samovoljno prestane obavljati svoju dužnost ili ako nastanu okolnostikoje sprječavaju skrbnika da obavlja svoju dužnost, centar za socijalnu skrb će bez odgodeštićeniku imenovati novog skrbnika.Razrješenje dužnosti skrbnikaČlanak 267.(1) Centar za socijalnu skrb razriješit će skrbnika dužnosti, ako utvrdi da je u obavljanjudužnosti nemaran, da ugrožava štićenikove interese, da zlorabi svoje ovlasti ili ako ocijeni dabi za štićenika bilo korisnije da mu se imenuje drugi skrbnik.(2) Centar za socijalnu skrb zatražit će izjavom na zapisnik štićenikovo mišljenje o razrješenjunjegova skrbnika.(3) Centar za socijalnu skrb razriješit će skrbnika dužnosti kad on to zatraži, a najkasnije uroku od dva mjeseca od dana podnošenja zahtjeva.(4) U slučaju iz stavka 1. i 2. ovoga članka centar za socijalnu skrb će bez odgode štićenikuimenovati novog skrbnika.Promjena skrbnika i primopredaja skrbničke dužnosti

83Članak 268.(1) U slučaju promjene skrbnika centar za socijalnu skrb će zatražiti izvješće dosadašnjegskrbnika i odrediti rok u kojem treba obaviti primopredaju dužnosti.(2) O primopredaji se sastavlja zapisnik u nazočnosti službenika centra za socijalnu skrb,obaju skrbnika i štićenika, osim ako se s njom ne može komunicirati čak i uz pomoć drugeosobe.(3) Ako dosadašnji skrbnik nije podnio izvješće ili nije u mogućnosti biti nazočanprimopredaji dužnosti, centar za socijalnu skrb upoznat će novog skrbnika s osobnim iimovinskim stanjem štićenika.Dužnosti skrbnika za slučaj prestanka skrbništvaČlanak 269.U slučaju prestanka skrbništva centar za socijalnu skrb pozvat će skrbnika da u određenomroku podnese izvješće o svojem radu i stanju štićenikove imovine, te da preda imovinu naupravljanje štićeniku ili njegovu roditelju ili posvojitelju. Predaja se obavlja u nazočnostiskrbnika, štićenika, roditelja ili posvojitelja i službenika centra za socijalnu skrb, o čemu sesastavlja zapisnik.VI. NADLEŽNOST I POSTUPAK U POSLOVIMA SKRBNIŠTVAMjesna nadležnostČlanak 270.Mjesna nadležnost centra za socijalnu skrb u poslovima skrbništva određuje se premaprebivalištu, odnosno boravištu osobe koju treba staviti pod skrbništvo ili joj treba imenovatiposebnog skrbnika.Mjesna nadležnost za dijete smješteno izvan obiteljiČlanak 271.Za stavljanje pod skrbništvo djeteta smještenog u socijalnu, odgojno-obrazovnu, zdravstvenuili drugu ustanovu, odnosno udomiteljsku obitelj, mjesno je nadležan centar za socijalnu skrbposljednjeg prebivališta odnosno boravišta štićenika.Promjena mjesne nadležnostiČlanak 272.Ako štićenik promijeni prebivalište odnosno boravište, mijenja se i mjesna nadležnost centraza socijalnu skrb.Pokretanje postupka skrbništva i imenovanje skrbnikaČlanak 273.

84(1) Postupak za stavljanje pod skrbništvo i imenovanje skrbnika, kao i primjenu pojedinihoblika skrbničke zaštite pokreće po službenoj dužnosti mjesno nadležni centar za socijalnuskrb.(2) Postupak za stavljanje pod skrbništvo, kao i za primjenu pojedinih oblika zaštite centar zasocijalnu skrb pokreće na temelju neposrednog saznanja ili u povodu obavijesti koju su mudužni dostaviti:– matičar, pravosudna, druga državna tijela i tijela lokalne samouprave,– bračni drug, srodnici i drugi članovi kućanstva,– zdravstvene ustanove, izabrani liječnik obiteljske medicine.Mjere za zaštitu interesa osobe u postupku stavljanja pod skrbništvoČlanak 274.Kad centar za socijalnu skrb pokrene postupak za stavljanje osobe pod skrbništvo, odmahpoduzima potrebne mjere za zaštitu njezinih osobnih i imovinskih prava i interesa.Mjesna nadležnost u vezi s nekretninamaČlanak 275.(1) Ako štićenik ima nekretnine na području drugog centra za socijalnu skrb, nadležni centarza socijalnu skrb može imenovati posebnog skrbnika s područja na kojem se nekretninanalazi. (2) Odobrenje za otuđenje ili opterećenje nekretnina iz stavka 1. ovoga članka dajecentar za socijalnu skrb nadležan za cjelokupnu brigu o štićeniku.Dužnost suradnje tijela i osoba u poslovima skrbništvaČlanak 276.(1) Centar za socijalnu skrb surađuje s tijelima državne uprave, lokalne samouprave, pravnimi fizičkim osobama posebice kad je potrebno:1. pribaviti podatke o osobama koje treba staviti pod skrbništvo,2. pribaviti prijedloge o osobama pogodnim za skrbnika, odnosno mišljenja o osobamapredloženim za skrbnika,3. pribaviti podatke o nedostacima ili nepravilnostima u radu skrbnika.(2) Socijalna, odgojno-obrazovna, zdravstvena i druga ustanova, odnosno obitelj u kojoj ještićenik smješten dužna je obavještavati skrbnika i centar za socijalnu skrb o svim važnijimokolnostima koje se odnose na osobu štićenika.(3) O zaprimljenoj obavijesti iz stavka 2. ovoga članka skrbnik je dužan obavijestiti centar zasocijalnu skrb.(4) O obavijesti iz stavka 3. ovog članka, kao i o obavijesti koju centar za socijalnu skrb primiod osoba iz stavka 2. ovog članka, centar za socijalnu skrb dužan je sastaviti bilješku.Dužnost centra za socijalnu skrb na praćenje prilika u kojima štićenik živiČlanak 277.

85(1) Centar za socijalnu skrb prati prilike u kojima štićenik živi. Stručni radnik centra zasocijalnu skrb dužan je najmanje dva puta godišnje obići štićenika kao i kad to zatražeštićenik ili skrbnik.(2) Stručni radnik centra za socijalnu skrb dužan je u roku od osam dana od obilaska štićenikao tome sačiniti izvješće.(3) Centar za socijalnu skrb prati rad skrbnika i pruža mu potrebnu pomoć.(4) O zatraženoj pomoći, te njezinom pružanju centar za socijalnu skrb je dužan sastavitibilješku.Žalba protiv odluke o skrbništvu i imenovanju i razrješenju skrbnikaČlanak 278.(1) Maloljetni štićenik koji je navršio četrnaest godina života i štićenik lišen poslovnesposobnosti imaju pravo izjaviti žalbu protiv odluke o imenovanju odnosno razrješenjuskrbnika kao i protiv odluke u kojima se odlučuje o njihovim pravima i dobrobiti.(2) Pravo na žalbu protiv odluke o imenovanju skrbnika ima i osoba koja je anticipiranomnaredbom imenovana skrbnikom.(3) Žalba iz stavka 1. ovoga članka odgađa provedba odluke. U hitnim slučajevima centar zasocijalnu skrb može odrediti da će se odluka odmah provesti.(4) Centar za socijalnu skrb može donositi nove odluke o imenovanju i razrješenju skrbnikakada to zahtijevaju interesi štićenika.Pritužba na rad skrbnika i centra za socijalnu skrbČlanak 279.(1) Štićenik, njegov bračni drug, srodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi u drugom stupnju,pravosudna tijela, tijela državne uprave, tijela jedinica lokalne samouprave, socijalne,zdravstvene i prosvjetne ustanove, udruge koje se bave zaštitom i promicanjem prava osoba sduševnim smetnjama, pružatelji usluga u sustavu socijalne skrbi, pravobranitelji, mogupodnijeti pritužbu na rad skrbnika centru za socijalnu skrb.(2) Centar za socijalnu skrb dužan je odmah ispitati osnovanost pritužbe, u slučaju potrebepoduzeti zakonom određene mjere, a o poduzetim mjerama i osnovanosti pritužbe izvješćujeosobe iz stavka 1. ovoga članka, te ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi.(3) Osobe iz stavka 1. ovoga članka i skrbnik mogu podnijeti ministarstvu nadležnom zaposlove socijalne skrbi pritužbu na rad centra za socijalnu skrb u svezi s obavljanjempojedinih skrbničkih poslova.(4) Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi dužno je odmah ispitati navode iosnovanost pritužbe. Ako je pritužba osnovana, ministarstvo nadležno za poslove socijalneskrbi daje upute centru za socijalnu skrb kako treba postupiti i određuje rok u kojem je centarza socijalnu skrb dužan dostaviti obavijest o poduzetim radnjama.Očevidnici i spisi predmeta osoba pod skrbništvomČlanak 280.Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi pravilnikom će propisati način vođenjaočevidnika i spisa predmeta osoba pod skrbništvom, način popisa i opisa njihove imovine,

podnošenja izvješća i polaganja računa skrbnika, te sadržaj i oblik punomoći i anticipiranihnaredbi.86

87Šesti dio UZDRŽAVANJEI. OPĆE ODREDBEDužnost i pravo na uzdržavanjeČlanak 281.Uzdržavanje je dužnost i pravo roditelja i djece, bračnih i izvanbračnih drugova i srodnika uravnoj lozi, kada je to predviđeno ovim Zakonom.Načelo razmjernostiČlanak 282.Osobe iz članka 281. ovoga Zakona međusobnom uzdržavanju pridonose prema svojimmogućnostima i potrebama uzdržavane osobe, uz uvjete i na način određen ovim Zakonom.Redoslijed osoba s pravom na uzdržavanjeČlanak 283.(1) Uzdržavanje djece ima prednost pred uzdržavanjem bračnog ili izvanbračnog druga, iroditelja.(2) Bračni i izvanbračni drugovi najprije ostvaruju uzdržavanje međusobno, a potom odsrodnika.(3) Djeca ostvaruju pravo na uzdržavanje od bake i djeda prije uzdržavanja od maćehe iliočuha.(4) Ako maćeha ili očuh imaju djecu, dužnost uzdržavanja maćehe i očuha zajednička je djecii pastorcima.Uzdržavanje od strane više obveznika uzdržavanjaČlanak 284.(1) Ako više osoba po odredbama ovoga Zakona ima istovremenu obvezu uzdržavanja, ta seobveza dijeli prema njihovim mogućnostima.(2) Ako osoba koja je po ovom Zakonu dužna prije ostalih uzdržavati nije u mogućnosti upotpunosti zadovoljiti potrebe za uzdržavanje, osoba koja traži uzdržavanje može razlikuostvariti od drugih obveznika uzdržavanja predviđenih ovim Zakonom.Promijenjene okolnosti u vezi s obvezom uzdržavanjaČlanak 285.Osoba koja prima i osoba koja daje uzdržavanje može tražiti da sud povisi ili snizi iznos

88uzdržavanja, odluči o prestanku uzdržavanja ili promijeni način uzdržavanja određenprijašnjom pravomoćnom sudskom odlukom, odnosno planom o zajedničkoj roditeljskojskrbi, sudskom nagodbom ili sporazumom o uzdržavanju ako su se promijenile okolnosti natemelju kojih je donesena prijašnja odluka ili postignut sporazum.Zabrana odricanjaČlanak 286.(1) Odricanje od prava na uzdržavanje nema pravnog učinka.(2) Ovlaštenici prava na uzdržavanje mogu se odreći već stečenih prava po osnoviuzdržavanja, odnosno mogu s njima raspolagati na neki drugi način.(3) Odredba iz stavka 2. ovoga članka ne primjenjuje se na uzdržavanje maloljetne djece.Pravo na naknadu za isplaćeno uzdržavanjeČlanak 287.(1) Fizička ili pravna osoba koja nije bila dužna uzdržavati, a snosila je troškove uzdržavanjaneke osobe, može tužbom tražiti naknadu tih troškova od onog koji je po ovome Zakonu biodužan davati uzdržavanje, ako su učinjeni troškovi bili opravdani.(2) Osoba koja je podredno dužna davati uzdržavanje, a snosila je troškove uzdržavanja,ovlaštena je tražiti od osobe koja je prije nje bila dužna davati uzdržavanje naknadu onoga štoje umjesto nje dala za uzdržavanje.(3) Pravo na naknadu za isplaćeno uzdržavanje iz stavka 2 . ovoga članka odnosi se i naroditelje.II. UZDRŽAVANJE DJECE, RODITELJA I DRUGIH SRODNIKAUzdržavanje maloljetnog djetetaČlanak 288.(1) Roditelji su prvi dužni uzdržavati svoje maloljetno dijete. Radno sposoban roditelj nemože se osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta.(2) Ako roditelj ne uzdržava maloljetno dijete, dužni su ga uzdržavati baka i djed po tomroditelju.(3) Maćeha ili očuh su dužni uzdržavati maloljetnog pastorka ako dijete ne može ostvaritiuzdržavanje od drugog roditelja, samo nakon smrti djetetova roditelja ako su u trenutku smrtiroditelja živjeli s pastorkom.Uzdržavanje maloljetnog djeteta za prošlo vrijemeČlanak 289.(1) Roditelj koji ne stanuje s maloljetnim djetetom i nije plaćao uzdržavanje za svojemaloljetno dijete dužan je isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje unatrag od nastankatoga prava pa do podnošenja tužbe.(2) Smatra se da je obveza uzdržavanja za pojedini mjesec nastala koncem mjeseca za koji se

89uzdržavanje trebalo dati, a u visini koja se može odrediti prema članku 314. ovoga Zakona.(3) Tražbina djeteta iz stavka 1. ovoga članka prema roditelju koji ga nije uzdržavao,zastarijeva za vrijeme od 5 godina od dana nastanka obveze.Uzdržavanje punoljetnog djetetaČlanak 290.(1) Roditelji su dužni uzdržavati punoljetno dijete koje se školuje u srednjoj školi odnosnopohađa sveučilišni ili stručni studij u skladu s posebnim propisima, te redovito i urednoispunjava svoje obveze, a najduže do 26. godine života djeteta.(2) Punoljetno dijete koje je završilo obrazovanje iz stavka 1. ovoga članka, a ne može sezaposliti roditelji su dužni uzdržavati godinu dana nakon prestanka obrazovanja.(3) Punoljetno dijete koje zbog bolesti, mentalnog ili tjelesnog oštećenja nije sposobno zarad, roditelji su dužni uzdržavati dok ta nesposobnost traje.(4) Roditelj djeteta iz stavka 1. ovoga članka ima pravo od djeteta, nadležnih tijela i pravnihosoba tražiti i dobiti podatke o djetetovom obrazovanju odnosno zaposlenju.(5) Smatra da se da učenik, odnosno student redovito i uredno ispunjava svoje obveze i kadzbog opravdanih razloga (trudnoće, bolesti i sličnih razloga) nije uspio ispuniti obveze tekućeškolske, odnosno akademske godine.Dužnosti djeteta u vezi s uzdržavanjemČlanak 291.(1) Dijete koje ima prihode dužno je pridonositi za svoje uzdržavanje.(2) Punoljetno dijete koje prima uzdržavanje radi školovanja dužno je obavijestiti roditelje oredovnom ispunjavanju obveza najkasnije do 01. studenog za svaku akademsku godinu.Uzdržavanje roditeljaČlanak 292.(1) Punoljetno dijete je dužno uzdržavati roditelja koji nije sposoban za rad, a nema dovoljnosredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svoje imovine.(2) Dijete se može osloboditi dužnosti uzdržavanja roditelja koji ga iz neopravdanih razloganije uzdržavao u vrijeme kad je to bila njegova zakonska obveza.Uzdržavanje maćehe i očuhaČlanak 293.Punoljetni pastorak je dužan uzdržavati maćehu odnosno očuha, ako maćeha ili očuh nisusposobni za rad, a nemaju dovoljno sredstava za život ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovinei ako su oni pastorka uzdržavali ili se brinuli o njemu dulje vrijeme.Uzdržavanje bake i djedaČlanak 294.

90Punoljetno unuče je dužno uzdržavati baku, odnosno djeda, ako baka, odnosno djed nisusposobni za rad, a nemaju dovoljno sredstava za život ili ih ne mogu ostvariti iz svoje imovinei ako su oni unuče uzdržavali ili su se brinuli o njemu dulje vrijeme.III. UZDRŽAVANJE BRAČNOG DRUGAPretpostavke i određivanje uzdržavanjaČlanak 295.(1) Bračni drug koji nema dovoljno sredstava za život ili ih ne može ostvariti iz svojeimovine, a nije sposoban za rad ili se ne može zaposliti, ima pravo na uzdržavanje od svogabračnog druga ako ovaj ima dovoljno sredstva i mogućnosti da zadovolji njegove potrebe.(2) Kad određuje uzdržavanje za bračnog druga sud posebno treba uzeti u obzir slijedećeokolnosti:- ostvarivanje skrbi o djeci,- podjelu obiteljskih obveza za trajanja braka i- životni standard za trajanja braka.Modaliteti ispunjenja obveze uzdržavanjaČlanak 296.(1) Uzdržavanje za bračne drugove se određuje u redovitim mjesečnim obrocima i unaprijed.(2) Sud može na zahtjev jednog ili oba bračna druga odrediti jednokratnu isplatu iznosa zauzdržavanje uzimajući u obzir okolnosti slučaja.Podnošenje zahtjeva za uzdržavanjeČlanak 297.(1) Bračni drug ima pravo podnijeti zahtjev za uzdržavanje do zaključenja glavne rasprave uparnici za razvod ili poništaj braka, na što ga je sud dužan upozoriti.(2) Iznimno ako u parnici za razvod ili poništaj braka nije postavljen zahtjev za uzdržavanje,bivši bračni drug može tužbom tražiti uzdržavanje u roku od šest mjeseci od prestanka braka,ako su pretpostavke za uzdržavanje, predviđene u članku 295. stavak 1. ovoga Zakona,postojale u trenutku zaključenja glavne rasprave u parnici za razvod ili poništaj braka i trajalebez prestanka do zaključenja glavne rasprave u parnici za uzdržavanje.Trajanje uzdržavanjaČlanak 298.(1) Sud će odlučiti da obveza uzdržavanja bračnog druga traje do godine dana, osobito kad jebrak trajao kratko ili kad je tužitelj u mogućnosti u dogledno vrijeme na drugi način osiguratisredstva za život.(2) U opravdanim slučajevima sud može produljiti obvezu uzdržavanja. Tužba za produljenjeuzdržavanja može se podnijeti samo do isteka vremena za koje je uzdržavanje određeno.(3) Iznimno će sud odrediti obvezu uzdržavanja bračnog druga ne neodređeno vrijeme, ako za

91to postoje opravdane okolnosti.Odredba o očitoj nepravdiČlanak 299.Sud može odbiti zahtjev za uzdržavanje ili donijeti odluku o prestanku obveze uzdržavanjabračnog druga ako bi njegovo ponašanje predstavljalo očitu nepravdu za drugog bračnogdruga koji plaća uzdržavanje.Prestanak uzdržavanjaČlanak 300.(1) Pravo na uzdržavanje prestaje na dan kad bivši bračni drug koji to pravo koristi sklopinovi brak.(2) Pravo na uzdržavanje bivšeg bračnog druga prestaje kad taj bračni drug zasnujeizvanbračnu ili istospolnu zajednicu ili kad postane nedostojan tog prava ili kad prestanupostojati pretpostavke temeljem kojih je uzdržavanje određeno.(3) Pravo na uzdržavanje prestaje smrću bivšeg bračnog duga koji daje ili onog koji primauzdržavanje.Pravo na povrat isplaćenog uzdržavanjaČlanak 301.Bračni drug koji je snosio troškove uzdržavanja bivšeg bračnog druga i nakon prestankaobveze za uzdržavanje temeljem članka 300. stavka 2. ovoga Zakona, odnosno nakon njezinasmanjenja ima pravo na povrat vrijednosti danog uzdržavanja i za vrijeme prije podnošenjatužbe kojom je tražio da se utvrdi prestanak obveze uzdržavanja, odnosno da se ta obvezasmanji.Sporazum o uzdržavanjuČlanak 302.(1) Bračni drugovi mogu sklopiti sporazum o uzdržavanju u slučaju razvoda braka.(2) Sporazumom iz stavka 1. ovoga članka bračni drugovi se mogu sporazumjeti o visiniuzdržavanja, načinu ispunjavanja obveze, te trajanju i prestanku obveze plaćanja uzdržavanja.(3) Sporazum o uzdržavanju mora biti u pisanom obliku i mora biti odobren u sudskomizvanparničnom postupku.III. UZDRŽAVANJE IZVANBRAČNOG DRUGA I MAJKE IZVANBRAČNOGDJETETAPodnošenje zahtjeva za uzdržavanjeČlanak 303.

92(1) Ako je prestala izvanbračna zajednica žene i muškarca priznata prema članku 11. stavak 1.ovoga Zakona, izvanbračni drug koji ispunjava pretpostavke za uzdržavanje bračnog druga izčlanka 295. ovoga Zakona ima pravo na uzdržavanje od drugoga izvanbračnog druga.(2) Tužba za uzdržavanje može se podnijeti u roku od šest mjeseci od prestanka izvanbračnezajednice.Način, trajanje, prestanak i odbijanje zahtjeva za uzdržavanjeČlanak 304.Odredbe o načinu, trajanju i prestanku uzdržavanja bračnih drugova, kao i odbijanju zahtjevaza uzdržavanje bračnog druga zbog očite nepravde na odgovarajući način se primjenjuju i nauzdržavanje izvanbračnih drugova.Uzdržavanje majke izvanbračnog djetetaČlanak 305.(1) Otac izvanbračnog djeteta dužan je uzdržavati djetetovu majku godinu dana od rođenjadjeteta ako ona skrbi o djetetu, a nema dovoljno sredstava za život.(2) Otac izvanbračnog djeteta dužan je isplatiti naknadu za uskraćeno uzdržavanje iz stavka 1.ovoga članka i za vrijeme do podnošenja tužbe.(3) Tražbina majke izvanbračnog djeteta iz stavka 2. ovoga članka prema ocu djeteta,zastarijeva za vrijeme od 1 godine od dana nastanka obveze.IV. ODREĐIVANJE UZDRŽAVANJA1. Opće odredbeOdređivanje uzdržavanja za buduće vrijemeČlanak 306.Uzdržavanje se može odrediti samo za vrijeme nakon podnošenja zahtjeva za uzdržavanje,osim kad uzdržavanje traži maloljetno dijete za prošlo vrijeme.Opće pravilo utvrđivanja visine iznosa za uzdržavanjeČlanak 307.(1) U parnici o uzdržavanju sud će utvrditi ukupan iznos sredstava potrebnih za uzdržavanje.(2) Pri ocjenjivanju potreba uzdržavane osobe sud će uzeti u obzir njezine prihode, imovinskostanje, sposobnost za rad, mogućnost zaposlenja, zdravstveno stanje te druge okolnosti okojima ovisi odluka o uzdržavanju.(3) Pri ocjenjivanju mogućnosti osobe koja je dužna uzdržavati uzet će se u obzir njezinoimovinsko stanje, sva njezina primanja i stvarne mogućnosti stjecanja povećane zarade,njezine vlastite potrebe i druge zakonske obveze uzdržavanja.

932.Posebna pravila određivanja uzdržavanja za djecuVrste sudskih postupakaČlanak 308.(1) Dijete može tražiti uzdržavanje u izvanparničnom pojednostavljenom postupku zaodređivanje uzdržavanja u skladu s člancima 474. do 477. ovoga Zakona.(2) Ako postoji spor o potrebama djeteta ili mogućnostima obveznika uzdržavanjauzdržavanje se određuje u parničnom postupku u skladu s člancima 423. do 432. ovogaZakona.Uzdržavanje u novcuČlanak 309.Uzdržavanje za dijete uvijek se određuje u novčanom iznosu.Izjednačavanje svakodnevne skrbi o maloljetnom djetetu i novčanog uzdržavanjaČlanak 310.(1) Roditelj s kojim dijete stanuje svoj udio u obvezi uzdržavanju djeteta ispunjava krozsvakodnevnu skrb o djetetu, a roditelj koji ne stanuje s djetetom obvezu uzdržavanja djetetaispunjava zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.(2) Svakodnevna skrb o djetetu smatra se jednako vrijedna zadovoljavanju materijalnihpotreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja.(3) Iznimno od stavaka 1. i 2. ovoga članka, ako roditelji temeljem plana o zajedničkojroditeljskoj skrbi provode podjednako vremena s djetetom i u vezi s tim podjednakosvakodnevno skrbe o djetetu, novčano uzdržavanja za dijete se može urediti sporazumno uskladu s obiteljskim okolnostima.Ukupne materijalne potrebe djetetaČlanak 311.(1) Ukupne materijalne potrebe djeteta koje sud utvrđuje u parničnom postupku odnose se na:troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja i skrbi o djetetovomzdravlju.(2) Ukupne materijalne potrebe djeteta koje se utvrđuju u parničnom postupku određuju seprema životnom standardu roditelja koji ima obvezu plaćanja uzdržavanja temeljem pravadjeteta da prati standard svog roditelja.Povećane materijalne potrebe djetetaČlanak 312.Dijete može imati povećane materijalne potrebe ako mu je potrebna stalna pojačana skrbpovezana sa zdravstvenim stanjem djeteta, što se mora uzeti u obzir prilikom određivanjauzdržavanja u parničnom postupku.

94Ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanjaČlanak 313.(1) Ukupne mogućnosti roditelja obveznika uzdržavanja utvrđuju se prema prihodima iimovinskom stanju roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje u vrijeme kada seuzdržavanje traži.(2) Roditelj koji ima obvezu plaćati uzdržavanje za dijete dužan je prikazati ukupne netoprihode u koje ulaze sva stalna i privremena novčana primanja, a ako to sud s obziromna okolnosti slučaja zahtjeva, dužan je prikazati i svoju cjelokupnu imovinu.(3) Kad sud utvrđuje mogućnosti roditelja koji ima obvezu plaćati uzdržavanje dužan jepored prihoda i imovinskih prilika iz stavka 2. ovog članka uzeti u obzir i sve drugemogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnostiroditelja.(4) Novčane obveze roditelja obveznika uzdržavanja uzimaju se u obzir samo u iznimnimslučajevima ako traju dulje vrijeme i ako su nužne za zadovoljenje osnovnih životnihpotreba.Zakonski minimum za uzdržavanje djeteta i tablice za određivanje uzdržavanjaČlanak 314.(1) Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi odredit će jednom godišnje, a najkasnijedo 1. travnja tekuće godine minimalne novčane iznose koji predstavljaju minimum ukupnihmaterijalnih potreba za mjesečno uzdržavanje maloljetnog djeteta u Republici Hrvatskoj, kojeje dužan platiti roditelj koji ne stanuje s djetetom.(2) Minimalni iznos određuje se u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće pozaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to:– za dijete do 6 godina 17% prosječne plaće,– za dijete od 7 do 12 godina 20% prosječne plaće,– za dijete od 13 do 18 godina 22% prosječne plaće.(3) Potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje mogu se utvrditi u iznosu nižem od zakonskogminimuma ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma:- ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati više djece ili- ako dijete svom uzdržavanju pridonosi vlastitim prihodima.(4) Potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje mogu se odrediti u iznosu većem odzakonskog minimuma:- ako je to u skladu s povećanim mogućnostima roditelja koji ne stanuje s djetetom ili- ako dijete ima povećane materijalne potrebe povezane sa zdravstvenim stanjem .(5) Ministar nadležan za poslove pravosuđa objavit će jednom godišnje, a najkasnije do 1.travnja tekuće godine tablice o prosječnim potrebama maloljetnog djeteta u skladu s dobidjeteta, prihodima roditelja obveznika uzdržavanja prema platnim razredima i prosječnimtroškovima života u Republici Hrvatskoj. Najniži iznosi za uzdržavanje prema tablicama suzakonski minimumi.Određivanje uzdržavanja u posebnim okolnostimaČlanak 315.

95(1) Ako roditelj koji ne stanuje s djetetom ima prihode veće od prihoda iz najvišeg platnograzreda prema tablicama za uzdržavanje, sud može zbog posebno opravdanih okolnostiodrediti iznos za uzdržavanje viši od najvišeg iznosa predviđenog tablicama, vodeći računa dauzdržavanje djeteta ne smije povećati životnog standarda drugog roditelja.(2) Ako su roditelji razvedeni i dalje žive zajedno s djetetom sud može s obzirom na okolnostislučaja donijeti odluku prema kojoj roditelji zajednički svakodnevno skrbe o djetetu, amaterijalne potrebe djeteta zadovoljavaju u skladu s prihodima svakog od njih.Obveza plaćanja uzdržavanja oba roditeljaČlanak 316.(1) Oba su roditelja svaki prema svojim mogućnostima dužna plaćati uzdržavanje za dijeteako dijete ne stanuje s njima i ako niti jedno od njih svakodnevno ne skrbi o djetetu.(2) Oba su roditelja svaki prema svojim mogućnostima dužni plaćati uzdržavanje zapunoljetno dijete iz članka 290. ovoga Zakona, s tim što se roditelju s kojim dijete stanuje uiznos uzdržavanja uračunavaju troškovi stanovanja.Odluka o uzdržavanjuČlanak 317.(1)Odluku o uzdržavanju u parničnom postupku sud donosi nakon što je utvrdio ukupnematerijalne potrebe djeteta i ukupne imovinske mogućnosti roditelja pri čemu zakonskiminimum za uzdržavanje djeteta i tablice o prosječnim potrebama djeteta iz članka 314.ovoga Zakona služe kao orijentacijski kriterij.(2)Sud će odluku o uzdržavanju djeteta dostaviti centru za socijalnu skrb prebivališta djeteta.3. Ovlasti i dužnosti centra za socijalnu skrbOčevidnik obveznika uzdržavanja maloljetne djeceČlanak 318.Centar za socijalnu skrb dužan je voditi očevidnik svih odluka, sudskih nagodbi ouzdržavanju maloljetnog djeteta.Obavijest i upozorenje centra za socijalnu skrbČlanak 319.(1) Kad centar za socijalnu skrb primi pravomoćnu sudsku presudu, rješenje oprivremenoj mjeri, sudsku nagodbu o uzdržavanju djeteta, dužan je roditelja s kojim dijetestanuje te roditelja koji je dužan davati uzdržavanje obavijestiti u pisanom obliku o pravima idužnostima iz uzdržavanja maloljetnog djeteta.(2) U obavijesti iz stavka 1. ovoga članka centar za socijalnu skrb će roditelja s kojimdijete stanuje:– upozoriti da je dužan obavijestiti centar za socijalnu skrb ako obveznik plaćanja uzdržavanjane ispunjava svoju obvezu redovito i u cijelosti, te– informirati o uvjetima prema kojima dijete ima pravo na privremeno uzdržavanje sukladno

posebnom propisu kojim se uređuje privremeno uzdržavanje ,(3) U obavijesti iz stavka 1. ovoga članka centar za socijalnu skrb će roditelja koji jedužan plaćati uzdržavanje upozoriti:– da će podnijeti kaznenu prijavu protiv roditelja koji ne ispunjava svoju obvezu uzdržavanjau roku od 15 dana od dana saznanja da se obveza uzdržavanja ne ispunjava redovito i ucijelosti,– o pravu države da traži naknadu troškova koji su isplaćeni sukladno posebnom propisukojim se uređuje privremeno uzdržavanje.96

97Sedmi dioOBAVEZNO SAVJETOVANJE I OBITELJSKA MEDIJACIJAOpća odredbaČlanak 320.(1) Obavezno savjetovanje je postupak koji se obvezno provodi slučajevima određenimovim Zakonom.(2) Obiteljska medijacija je postupak u kojemu članovi obitelji sudjeluju dobrovoljno.(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka neodazivanje nalogu na prvi sastanak obiteljskemedijacije prije razvoda braka prema nalogu centra za socijalnu skrb ili neaktivnosudjelovanje u takvom postupku rezultira posljedicama koje su propisane člankom327. ovoga Zakona.I. OBAVEZNO SAVJETOVANJE1. Opće odredbeSvrha i provedba obaveznog savjetovanjaČlanak 321.(1) Obavezno savjetovanje je oblik pomoći članovima obitelji da donesu informiranesporazumne odluke o obiteljskim odnosima vodeći posebnu brigu o zaštiti obiteljskihodnosa u kojima sudjeluje dijete, te informiranje o pravnim posljedicama nepostizanjasporazuma i pokretanja sudskih postupaka u kojima se odlučuje o osobnim pravimadjeteta.(2) Obavezno savjetovanje provodi centar za socijalnu skrb nadležan prema mjestudjetetova prebivališta, odnosno boravišta ili prema mjestu zadnjeg zajedničkogprebivališta, odnosno boravišta bračnih ili izvanbračnih drugova.(3) Obavezno savjetovanje se ne provodi prije pokretanja postupka ovrhe i postupka zaizricanje privremenih mjera u vezi s djetetom.(4) U postupku obaveznog savjetovanja sudjeluju članovi obitelji osobno i bezpunomoćnika.Vrste obveznog savjetovanjaČlanak 322.Obavezno savjetovanje prema odredbama ovog Zakona provodi se:1. prije razvoda braka u kojem postoje zajednička maloljetna djeca,2. prije pokretanja ostalih obiteljskih sudskih postupaka u vezi s ostvarivanjemroditeljske skrbi i osobnih odnosa u vezi s djetetom.Pokretanje i provedba obaveznog savjetovanjaČlanak 323.(1) Postupak obaveznog savjetovanja pokreće se na zahtjev stranke koji se podnosi upisanom obliku ili usmeno na zapisnik.(2) Centar za socijalnu skrb je dužan u roku od 14 dana od dana primitka zahtjeva zaprovođenje obaveznog savjetovanja pozvati stranke i zakazati zajednički sastanak.

98(3) Iznimno, ako centar za socijalnu skrb ocijeni da u okolnostima konkretnog slučajazajednički sastanak ne bi bio svrsishodan, mogu se zakazati i provesti odvojenirazgovori sa strankama.Izvješće centra za socijalnu skrbČlanak 324.(1) Po okončanju obaveznog savjetovanja centar za socijalnu skrb je dužan sastaviti izvješćeu kojem se navodi:1. tko je sudjelovao u postupku,2. spremnost na sporazumno rješavanje spora za svaku stranku,3. spremnost na sudjelovanje u obiteljskoj medijaciji za svaku stranku ili izricanje nalogaza pristupanje prvom sastanku,4. tko namjerava pokrenuti sudski postupak,5. jesu li bračni drugovi upoznati s pravnim posljedicama ne postizanja sporazumnogplana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi prema članku 327. ovoga Zakona i6. tvrdnje o obiteljskom nasilju ako se navode.(2) Izvješće o obaveznom savjetovanju dostavlja se strankama po pravilima o osobnojdostavi u roku od 60 dana od dana primitka zahtjeva za provođenje obaveznogsavjetovanja i vrijedi šest mjeseci od dana dostave izvješća strankama.2.Obavezno savjetovanje prije razvoda brakaSadržaj obaveznog savjetovanja prije razvodaČlanak 325.Sadržaj obaveznog savjetovanja prije razvoda braka je:1. informiranje bračnih drugova o pravnim i psihosocijalnim posljedicama razvoda brakau odnosu na bračne drugove i djecu,2. upućivanje bračnih drugova na bračno savjetovanje u slučaju procjene da postojimogućnost očuvanja braka,3. upozorenje bračnih drugova da su dužni voditi računa o djetetovoj dobrobiti prilikomuređenja spornih obiteljskih odnosa,4. upoznavanje bračnih drugova sa sadržajem plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ipružanje pomoći ako to zahtijevaju,5. upoznavanje s prednostima obiteljske medijacije i informiranje bračnih drugova oobvezi odaziva prvom sastanku obiteljske medijacije ako nema sporazuma, te6. upoznavanje bračnih drugova sa sudskim postupkom razvoda braka bez plana ozajedničkoj roditeljskoj skrbi prema članku 327. ovog Zakona.Neprovođenje obaveznog savjetovanja prije razvodaČlanak 326.Obavezno savjetovanje prije razvoda braka se ne provodi:1. ako su jedan ili oba bračna druga lišeni poslovne sposobnosti a nisu u stanju shvatitiznačenje i posljedice postupka niti uz stručnu pomoć,2. ako su jedan ili oba bračna druga nesposobni za rasuđivanje ili

993. u odnosu na bračnog druga kojemu je adresa stanovanja nepoznata najmanje šestmjeseci.Posljedice nepostizanja sporazumnog plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbiČlanak 327.(1) Ako roditelji u postupku obaveznog savjetovanja ili obiteljske medijacije ne sklopeplan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi:1. tužba za razvod braka ne može se podnijeti prije isteka roka od šest mjeseci od danapokretanja postupka obaveznog savjetovanja,2. sud će donijeti odluku s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi,ostvarivanju osobnih odnosa s drugim roditeljem i uzdržavanju za dijete,3. sud će utvrditi mišljenje djeteta sukladno članku 360. ovog Zakona po službenojdužnosti,4. sud će djetetu imenovati posebnog skrbnika, odnosno savjetnika sukladno članku 240.stavku 1. točka 2. i članku 414. ovoga Zakona po službenoj dužnosti i5. sud može odrediti da troškove posebnog skrbnika za dijete iz točke 4. ovoga stavkaplaćaju roditelji.(2) Iznimno od stavka 1. točke 1. ovoga članka, rok od šest mjeseci za podnošenje tužbeza razvod braka se ne primjenjuje u odnosu na bračne drugove koji ne žive zajednoduže od godinu dana ili je jednom od njih nepoznata adresa stanovanja duže od 6mjeseci, za bračne drugove za koje je u izvješću o provedenoj obiteljskoj medijacijiutvrđeno da su se odazvali pozivu na prvi sastanak obiteljske medijacije kao i da su utom postupku aktivno sudjelovali, te u slučajevima iz članka 332. ovoga Zakona.Posebna odredba o zaštiti djeteta i obiteljskom nasiljuČlanak 328.Ako stručni radnici koji provode obavezno savjetovanje procijene da su u obitelji ugroženaprava i dobrobit djeteta ili se posumnja na obiteljsko nasilje, centar za socijalnu skrb nakonprovedenog obaveznog savjetovanja provodi i druge postupke procjene, te po službenojdužnosti:1. izriče odgovarajuću mjeru za zaštitu djeteta iz nadležnosti centra za socijalnu skrb ilipredlaže sudu donošenje druge mjere za zaštitu djeteta iz nadležnosti suda,2. hitno pokreće odgovarajući postupak sukladno posebnom propisu kojim se uređujezaštita od obiteljskog nasilja.3. Obavezno savjetovanje prije pokretanja sudskih postupaka u vezi s djetetomPokretanje postupka obaveznog savjetovanjaČlanak 329.

100(1) Roditelji i drugi članovi obitelji, odnosno dijete starije od četrnaest godina dužni suprije pokretanja sudskih postupaka u vezi s ostvarivanjem roditeljske skrbi i osobnihodnosa u vezi s djetetom pokrenuti i sudjelovati u obaveznom savjetovanju.(2) Osobe iz stavka 1. ovoga članka moraju pokrenuti i sudjelovati u postupku obaveznogsavjetovanja prije pokretanja sudskog postupka izmjene sudske odluke ili sporazuma,samo ako nisu postigle sporazum o pitanju u vezi s kojim pokreću sudski postupak.(3) Obvezno savjetovanje ne provodi se ako su osobe iz stavka 1. ovoga članka:- lišene poslovne sposobnosti a nisu u stanju shvatiti značenje i posljedice postupka nitiuz stručnu pomoć,- nesposobne za rasuđivanje ili- ako im je adresa stanovanja nepoznata najmanje 6 mjeseci.Posebni ciljevi obaveznog savjetovanja prije sudskog postupka u vezi s djetetomČlanak 330.(1) Posebni ciljevi obaveznog savjetovanja prije pokretanja sudskih postupaka u veziostvarivanjem roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom su:1. upozoriti sudionike postupka da su dužni voditi računa o djetetovoj dobrobiti prilikomuređenja spornih obiteljskih odnosa,2. informirati sudionike o negativnim učincima obiteljskog konflikta u odnosu na dijete iprednostima sporazumnog uređenja obiteljskih odnosa, te dužnosti članova obitelji darazgovaraju s djetetom i uzmu u obzir njegovo mišljenje.3. informiranje sudionika o mogućnosti rješavanja spora u obiteljskoj medijaciji.(2) Ako se postupak obaveznog savjetovanja provodi u vezi s prestankom izvanbračnezajednice djetetovih roditelja na odgovarajući način se primjenjuje odredba iz članka325. ovoga Zakona.II.OBITELJSKA MEDIJACIJATemeljni pojmoviČlanak 331.(1) Obiteljska medijacija je postupak u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor izobiteljskih odnosa uz pomoć jednog ili više obiteljskih medijatora.(2) Obiteljski medijator je nepristrana, neutralna i posebno educirana osoba koja jeuvrštena na popis obiteljskih medijatora koji se vodi u ministarstvu nadležnom zaposlove socijalne skrbi.Obiteljska medijacija se ne provodi:1. u slučajevima obiteljskog nasilja iNeprovođenje obiteljske medijacijeČlanak 332.

1012. ako su jedan ili oba bračna druga ili drugi članovi obitelji lišeni poslovne sposobnostia nisu u stanju shvatiti značenje i posljedice postupka niti uz stručnu pomoć iPrimjena Zakona o mirenjuČlanak 333.U postupcima obiteljske medijacije primjenjivat će se na odgovarajući način odredbe Zakonao mirenju, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.Provedba obiteljske medijacijeČlanak 334.(1) Obiteljska medijacija se može provoditi neovisno o sudskom postupku, prijepokretanja sudskog postupka, za vrijeme njegovog trajanja ili nakon završetkasudskog postupka.(2) Kad se provodi za vrijeme trajanja sudskog postupka, obiteljska medijacija se provodina prijedlog suda ili na zahtjev stranaka.(3) Stranke samostalno biraju jednog ili više obiteljskih medijatora.Načelo povjerljivosti u obiteljskoj medijacijiČlanak 335.(1) Obiteljski medijator i druge osobe uključene u postupak obiteljske medijacije dužne sučuvati povjerljive informacije i podatke za koje su saznale tijekom postupka obiteljskemedijacije u odnosu na treće osobe osim:1. ako je priopćenje informacija nužno za provedbu ili ovrhu sporazuma te2. ako je priopćenje informacija nužno radi zaštite djeteta čija je dobrobit ugrožena iliradi otklanjanja opasnosti od teške psihičke ili fizičke povrede integriteta osobe.(2) Obiteljski medijator je dužan stranke uputiti u opseg načela povjerljivosti.Sporazum postignut u obiteljskoj medijacijiČlanak 336.(1) Obiteljski medijator je dužan voditi računa da stranke prilikom sklapanja plana ozajedničkoj roditeljskoj skrbi ili drugog sporazuma razumiju činjenično stanje i sadržajsporazuma, te ih uputiti na mogućnost provjere sporazuma od strane drugog stručnjaka.(2) Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili drugi sporazumi postignuti u postupku obiteljskemedijacije moraju biti u pisanom obliku i potpisani od svih sudionika postupka.(3) Da bi postao ovršna isprava plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili drugi sporazumpostignut u postupku obiteljske medijacije stranke podnose sudu u izvanparničnompostupku radi provjere sadržaja i sudskog odobravanju.(4) Plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili drugi sporazum postignut u postupku obiteljskemedijacije ne smiju biti stariji od 6 mjeseci prije pokretanja sudskog postupka radiprovjere sadržaja i izdavanja rješenja o odobravanju sporazuma.Okončanje postupka u slučaju nepostizanja sporazuma

102Članak 337.(1) Ako stranke ne postignu sporazum o planu o zajedničkoj roditeljskoj skrbi, odnosnodrugom spornom obiteljskom odnosu obiteljski medijator će u izvješće o obustavljanjupostupka obiteljske medijacije navesti jesu li obje stranke u postupku aktivnosudjelovale.(2) Izvješće o obustavi obiteljske medijacije uručuje se sudionicima.(3) Obiteljski medijator će sudu koji je zastao s postupkom radi provođenja obiteljskemedijacije dostaviti izvješće o obustavi obiteljske medijacije.Obiteljska medijacija za vrijeme trajanja sudskog postupkaČlanak 338.(1) U slučaju da stranke tijekom sudskog postupka samostalno predlože rješavanje spora upostupku obiteljske medijacije, sud će zastati sa sudskim postupkom i ostaviti rok od 3mjeseca u kojem stranke mogu pokušati riješiti spor u postupku obiteljske medijacije.(2) U slučaju da tijekom sudskog postupka sud predloži rješavanje spora u postupkuobiteljske medijacije, prekinut će sudski postupak i ostaviti rok od 30 dana u kojem sustranke dužne pristupiti prvom sastanku obiteljske medijacije, a ako su suglasne iprovesti postupak obiteljske medijacije te o tome obavijesti sud u istom roku.(3) Ako protekne rok od 3 mjeseca koji je sud odredio za provođenje obiteljskemedijacije ili ako to stranke predlože prije isteka roka, sud nastavlja s postupkom prijeisteka tog roka.(4) Prije odlučivanja o zastoju postupka i upućivanju stranaka u obiteljsku medijaciju, sudje dužan procijeniti je li zastoj sudskog postupka prikladan s obzirom na potrebuhitnog postupanja u predmetima u kojima se odlučuje o pravima i interesima djeteta,odnosno ako je obiteljska medijacija već bila bez uspjeha.Sudjelovanje i zaštita djeteta u obiteljskoj medijacijiČlanak 339.(1) Obiteljski medijator u postupku obiteljske medijacije mora informirati sudionikeda trebaju na prvom mjestu voditi računa o dobrobiti djeteta.(2) Obiteljski medijator može u postupak obiteljske medijacije uključiti dijete starijeod četrnaest godina uz pristanak roditelja.Izuzeće obiteljskog medijatora iz sudskih postupakaČlanak 340.Obiteljski medijator koji je provodio postupak obiteljske medijacije ne smije sudjelovati uizradi stručnog mišljenja, obiteljske procjene niti smije sudjelovati na drugi način u sudskompostupku u kojemu se odlučuje o sporu između stranaka osim u slučajevima iz članka 335.stavak 1. ovoga Zakona.Ovlašteni obiteljski medijatori i popis obiteljskih medijatoraČlanak 341.Ovlašteni obiteljski medijator je osoba koja je završila propisanu edukaciju o obiteljskojmedijaciji i koja je uvrštena na popis ovlaštenih obiteljskih medijatora u skladu s pravilnikomiz članka 344. ovoga Zakona.

103Obuka i kontinuirana edukacija ovlaštenih obiteljskih medijatoraČlanak 342.(1) Obiteljski medijator će se educirati o teorijskim i praktičnim aspektima obiteljskemedijacije, što obuhvaća:1. poznavanje načela medijacije i njenog tijeka,2. tehnike pregovaranja i komunikacije,3. poznavanje dinamike obiteljskih odnosa i faza razvoja djeteta,4. poznavanje Obiteljskog zakona, prava djece i uloge Zakona unutar postupkamedijacije te5. praktične vježbe, simulaciju i superviziju postupka.(2) Ovlašteni obiteljski medijator dužan je kontinuirano se educirati u skladu spravilnikom o obiteljskoj medijaciji iz članka 344. ovog Zakona.Troškovi obiteljske medijacije u vezi s djecomČlanak 343.Kada se obiteljska medijacija provodi izvan sustava ministarstva nadležnog za poslovesocijalne skrbi u vezi s djetetovim pravima i interesima, naknada i troškovi obiteljskogmedijatora za prvi sastanak isplaćuju se iz sredstava ministarstva nadležnog za poslovesocijalne skrbi (ALTERNATIVA ministarstva pravosuđa), a troškovi ostalih sastanaka padajuna teret stranaka. Visinu naknade određuju ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi(ALTERNATIVA ministarstvo pravosuđa).Pravilnik o obiteljskoj medijacijiČlanak 344.(1) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi donijet će pravilnik o obiteljskojmedijaciji koji će detaljno uređivati način formiranja popisa obiteljskih medijatora,prostor za provođenje obiteljske medijacije, način edukacije ovlaštenog obiteljskogmedijatora, sadržaj kontinuirane edukacije, minimalni broj sati za edukaciju iosposobljavanje, vrijeme unutar kojeg edukacija mora biti završena, i načinverificiranja stečenog znanja.(2) Popis obiteljskih medijatora formira i vodi ministarstvo nadležno za poslove socijalneskrbi, te popis prosljeđuje ministarstvu nadležnom za poslove pravosuđa.

104Osmi dio POSTUPAK PRED SUDOMI. OPĆE ODREDBEPodručje primjeneČlanak 345.(1) Odredbama ovog dijela Zakona određuju se pravila prema kojima sudovi postupajukad u posebnim parničnim postupcima, izvanparničnim postupcima i posebnimpostupcima ovrhe i osiguranja, odlučuju u obiteljskim i drugim stvarima koje seuređuju ovim Zakonom.(2) Obiteljske stvari su bračne stvari, stvari u kojima se utvrđuje ili osporava majčinstvoili očinstvo, stvari u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, mjere za zaštitu prava idobrobiti djeteta, uzdržavanje i druge obiteljske stvari.(3) Statusne stvari su bračne stvari, stvari u kojima se utvrđuje ili osporava majčinstvo iliočinstvo te stvari lišenja i vraćanja poslovne sposobnosti.Supsidijarna primjenaČlanak 346.U postupcima iz ovog dijela Zakona primjenjivat će se na odgovarajući način odredbe Zakonao parničnom postupku i Ovršnog zakona, ako ovim Zakonom nije drukčije određeno.1. Načela postupkaNačelo hitnosti i osobito žurnog postupanjaČlanak 347.(1) Postupci u obiteljskim stvarima su hitni.(2) Postupci o privremenim mjerama i ovrsi radi ostvarivanja roditeljske skrbi iosobnih odnosa s djetetom, kao i radi predaje djeteta su osobito hitni postupci.(3) U postupcima o privremenim mjerama prvo ročište zakazuje se u roku od 30 danaod dana pokretanja postupka, a u postupcima ovrhe u roku od 15 dana. Ako seodluka o privremenoj mjeri donosi bez održavanja ročišta, mora se donijeti u rokuod 30 dana od pokretanja postupka.(4) Prekoračenje roka je dopušteno samo zbog izrazito bitnih razloga.(5) U postupcima iz stavka 2. ovoga članka drugostupanjski sud mora donijeti iotpremiti odluku u roku od 30 dana od dana primitka žalbe.Načelo socijalnostiČlanak 348.(1) Sud je dužan tijekom postupka osobito paziti da se zaštite prava i interesi djece, osoba sduševnim smetnjama, odnosno osoba koje se iz drugih razloga nisu sposobne same brinuti osebi i o svojim pravima i interesima.

105(2) Ako sud tijekom postupka posumnja da stranka nije sposobna sama se brinuti o svojimpravima i interesima i da bi je zbog toga trebalo lišiti poslovne sposobnosti i postaviti jojskrbnika, izvijestit će o tome centar za socijalnu skrb radi pokretanja odgovarajućeg postupka.(3) Sud će prekinuti postupak dok se ne provede postupak lišenja poslovne sposobnosti ipostavi skrbnik, odnosno dok ga centar za socijalnu skrb ne obavijesti o obustavi postupka. Zavrijeme prekida postupka mogu se poduzimati samo radnje za koje postoji opasnost ododgode, posebice one radnje kojima treba zaštititi ili osigurati prava stranke koja nijesposobna sama se brinuti o svojim pravima i interesima.(4) Sud može u slučaju iz stavka 1. ovoga članka na zahtjev protivne stranke ili po službenojdužnosti postaviti privremenog zastupnika ili obavijestiti centar za socijalnu skrb da imenujeposebnog skrbnika svakoj stranci u postupku.(5) Ako sud stranci iz stavka 1. ovoga članka postavi privremenog zastupnika neće prekinutipostupak a ako ga naknado postavi ili ako centar za socijalnu skrb imenuje posebnog skrbnikanastavit će prekinuti postupak.Načelo dispozicije i oficijelnostiČlanak 349.(1) U statusnim stvarima, stvarima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, osobnimodnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta, stranke se u postupku pred sudom nemogu odreći svojeg zahtjeva, priznati zahtjev protivne stranke, niti se nagoditi.(2) U postupku iz stavka 1. ovoga članka sud ne može donijeti presudu na temelju priznanja,presudu na temelju odricanja, presudu zbog ogluhe niti presudu zbog izostanka.(3) U stvarima uzdržavanja djeteta, stranke se u postupku pred sudom mogu odreći svojegzahtjeva te priznati zahtjev protivne stranke.(4) U postupku iz stavka 3. ovoga članka sud može donijeti presudu na temelju priznanja tepresudu na temelju odricanja.(5) U stvarima uzdržavanja stranke mogu u postupku pred sudom sklopiti sudsku nagodbu.Istražno načeloČlanak 350.U postupcima iz članka 349. ovoga Zakona sud je ovlašten utvrđivati i činjenice koje strankenisu iznijele, a može odlučiti da se dokazuju i činjenice koje su stranke priznale u postupku.Načelo javnostiČlanak 351.U postupku u kojem se odlučuje o statusnim stvarima, stvarima o roditeljskoj skrbi, osobnimodnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te uzdržavanju djeteta javnost jeisključena.2. SuciObiteljski odjeliČlanak 352.(1) Suci koji rješavaju obiteljske stvari u općinskim sudovima kao prvostupanjskimsudovima čine obiteljski odjel.

106(2) O žalbi protiv odluka donesenih u postupcima iz članka 345. ovoga Zakona odlučujusuci drugostupanjskog suda koji su godišnjim rasporedom poslova određeni zaodlučivanje u obiteljskim i drugim stvarima koje se uređuju ovim Zakonom.(3) Sudac koji rješava obiteljske stvari dužan je pridati posebnu pozornost razvoju prava ipropisa s područja obiteljskog prava, posebno prava djece te se stručno usavršavati.(4) Ministar nadležan za poslove pravosuđa propisat će program stručnog usavršavanjasudaca koji rješavaju obiteljske stvari.3. Suradnja suda i centra za socijalnu skrbUloge centra za socijalnu skrbČlanak 353.(1) U postupcima koji se uređuju ovim dijelom Zakona centar za socijalnu skrb se možepojaviti kao:1. stranka u postupku,2. zastupnik djeteta kad u ime i za račun djeteta pokreće sudske postupke i3. pomoćno tijelo.Centar za socijalnu skrb kao strankaČlanak 354.(1) Kad centar za socijalnu skrb pokrene postupak u slučajevima u kojima je na toovlašten ovim Zakonom, on u postupku ima položaj stranke.(2) Postupci iz stavka 1. ovoga članka su:1. postupci radi utvrđivanja postojanja ili nepostojanja braka i radi poništajabraka,2. postupci radi utvrđivanja očinstva,3. postupci radi ostvarivanja roditeljske skrb i osobnih odnosa s djetetom,4. postupci radi izricanja mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta,5. postupci radi donošenja odluke koja zamjenjuje pristanak roditelja naposvojenje,6. postupci radi lišenja i vraćanja poslovne sposobnosti,7. postupci radi predaje djeteta.(3) U postupku u kojem centar za socijalnu skrb ima položaj stranke ovlašten je iznositičinjenice koje druge stranke nisu navele, predlagati dokaze i podnositi pravne lijekove.Centar za socijalnu skrb kao zastupnik djetetaČlanak 355.Kad centar za socijalnu skrb u ime i za račun djeteta pokrene postupak radi utvrđivanjaočinstva i radi uzdržavanja djeteta, ima položaj zakonskog zastupnika djeteta u tom postupku.Centar za socijalnu skrb kao pomoćno tijelo sudaČlanak 356.Centar za socijalnu skrb ima ulogu pomoćnog tijela suda:1. kad dostavlja nalaz i mišljenje po nalogu suda,

1072. kad utvrđuje i dostavlja podatke o obiteljskim i socijalnim prilikama stranaka ponalogu suda i3. kad pomaže sudu u postupcima određivanja privremenih mjera i ovrhe radi predajedjeteta i ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom.Nalaz i mišljenje centra za socijalnu skrbČlanak 357.(1) Centar za socijalnu skrb dostavlja stručnu procjenu, odnosno nalaz i mišljenje zajedno sprijedlogom kojim pokreće sudski postupak.(2) U postupcima u kojima nije stranka centar za socijalnu skrb izrađuje stručnu procjenu,odnosno nalaz i mišljenje i dostavlja ih sudu u roku koji sud odredi.4. Sudjelovanje djeteta, roditelja i drugih osoba u postupkuPoložaj djeteta u postupkuČlanak 358.(1) Dijete je stranka u svim postupcima pred sudom u kojima se odlučuje o njegovimpravima i interesima.(2) Nije dopušteno saslušavati dijete kao svjedoka u obiteljskim sudskim postupcima.Postupovna sposobnost djetetaČlanak 359.(1) Dijete koje je navršilo četrnaest godina života može u svim obiteljskim stvarima ukojima se odlučuje o njegovim osobnim pravima i interesima samostalno iznositičinjenice, predlagati dokaze, podnositi pravne lijekove i poduzimati druge radnje upostupku.(2) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na dijete kojemu je odlukom suda ograničenopravo na samostalno poduzimanje pravnih radnji sukladno članku 89. ovoga Zakona.(3) Uz dijete iz stavka 1. ovoga članka, zakonski zastupnik djeteta ovlašten je i daljepoduzimati radnje u postupku.(4) U slučaju suprotnosti radnji djeteta iz stavka 1. ovoga članka i zakonskog zastupnikadjeteta sud će, uzimajući u obzir sve okolnosti, osobito dobrobit djeteta, prema svomuvjerenju ocijeniti hoće li uzeti u obzir radnju djeteta ili zakonskog zastupnika djeteta.(5) Ako sud utvrdi da dijete nije u stanju shvatiti značenje i pravne posljedice poduzetihradnji iz stavka 1. ovoga članka zabranit će njihovo poduzimanje.(6) Prije donošenja rješenja iz stavka 4. ovoga članka, sud je dužan zatražiti mišljenje iprijedlog centra za socijalnu skrb.Utvrđivanje mišljenja djetetaČlanak 360.(1) Sudac koji vodi postupak je dužan u postupcima u kojima se odlučuje o osobnimpravima i interesima djeteta i postoji spor među strankama osobno razgovarati sdjetetom koje je navršilo četrnaest godina. Razgovor se može obaviti i upostupcima u kojima se odlučuje o imovinskim interesima djeteta. Sud će razgovors djetetom obaviti na prikladnom mjestu u nazočnosti stručne osobe ako ocjeni daje to s obzirom na okolnosti slučaja potrebno.

108(2) Ako je dijete mlađe od četrnaest godina života, sud će utvrditi njegovo mišljenjeako su za donošenje odluke od osobitog značaja: utvrđivanje privrženosti djetetaroditelju ili drugoj osobi, okolnosti u kojima dijete živi ili zbog drugih osobitovažnih razloga. Sud će mišljenje djeteta utvrditi uz pomoć posebnog skrbnika ilidruge stručne osobe.(3) Sudac koji vodi postupak nije dužan osobno razgovarati s djetetom kad za topostoje posebno opravdani razlozi koji se u odluci moraju obrazložiti.(4) Utvrđivanje mišljenja djeteta obavit će se kao prva radnja tijekom dokaznogpostupka.(5) Dijete iz stavka 1. i 2. ovoga članka mora biti obaviješteno o predmetu, tijeku imogućem ishodu postupka na način koji je prikladan njegovoj dobi i ako nepostoji opasnost za razvoj, odgoj i zdravlje djeteta.(6) Obvezu obavješćivanja djeteta iz stavka 5. ovoga članka imaju posebni skrbnik(zastupnik) djeteta, sud ili stručna osoba centra za socijalnu skrb ovisno ookolnostima slučaja, o čemu je sud dužan voditi računa.Upoznavanje djeteta s odlukom sudaČlanak 361.(1) Odluka suda kojom se odlučuje o osobnim pravima i interesima djeteta dostavlja seposebnom skrbniku.(2) Poseban skrbnik će upoznati dijete sa sadržajem odluke i pravom na izjavljivanježalbe osobno ili uz pomoć stručne osobe.(3) Dijete se neće upoznati s obrazloženjem odluke ako bi to imalo posljedice za njegovozdravlje i razvoj.Saslušanje roditeljaČlanak 362.(1) U svim postupcima u kojim se odlučuje o osobnim pravima djeteta kao i u postupcimau kojima se izriču mjere za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta, sud će roditeljeosobno saslušati.(2) Sud neće osobno saslušati roditelja ako se odlučuje o stvarima za koje je roditeljograničen u ostvarivanju roditeljske skrbi ili je lišen prava na roditeljsku skrb, osimako se postupak vodi radi vraćanja ograničenog ili oduzetog prava.(3) Roditelj se neće saslušati ako to zahtijevaju posebne okolnosti slučaja.Saslušanje i poziv za sudjelovanje drugih osobaČlanak 363.Sud može pozvati da sudjeluju u postupcima u kojima se odlučuje o osobnim pravima djetetaudomitelja koji dulje vrijeme skrbi o djetetu kao i druge osobe koje dulje vrijeme žive sdjetetom i skrbe o njemu te ih saslušati.5. Sudjelovanje osoba lišenih poslovne sposobnosti u postupkuPostupovna sposobnostČlanak 364.

109(1) U statusnim stvarima, stvarima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, osobnimodnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta sud može dopustiti da radiostvarenja svojih prava i interesa pojedine radnje u postupku poduzima i stranka kojaje lišena poslovne sposobnosti, ako je u stanju shvatiti značenje i pravne posljedice tihradnji.(2) Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovog članka, sud je dužan zatražiti mišljenje iprijedlog centra za socijalnu skrb.(3) Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka kojim se priznaje sposobnost poduzimanjapojedinih radnji u postupku nije dopuštena posebna žalba.6. DostavaČlanak 365.(1) U postupcima u kojima se odlučuje o zaštiti osobnih prava i dobrobiti djeteta dostavameđu sudovima i drugim javnim tijelima se može vršiti neposredno, telefonskim ilielektroničkim putem ili na drugi način koji omogućava nesumnjiv dokaz o obavljenoj dostavi.(2) Sud će pravomoćne odluke donesene u statusnim stvarima, i o lišenju roditeljske skrbidostaviti matičaru radi upisa u državne matice.7. Troškovi postupkaČlanak 366.O troškovima postupka u statusnim stvarima, stvarima u kojima se odlučuje o roditeljskojskrbi, osobnim odnosima i mjerama za zaštitu prava i dobrobiti djeteta te u stvarimauzdržavanja djeteta sud će odlučiti slobodno, vodeći računa o okolnostima slučaja i o ishodupostupka.8. Objava sudskih odlukaČlanak 367.(1) U postupcima u kojima se odlučuje o statusnim stvarima i uzdržavanju djeteta neće seobjavljivati obrazloženje odluke na e-oglasnoj ploči suda.(2) U postupcima u kojima se odlučuje o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i mjeramaza zaštitu prava i dobrobiti djeteta neće se objavljivati izreka i obrazloženje presude nae-oglasnoj ploči suda.II. POSEBNI PARNIČNI POSTUPCIPosebni parnični postupciČlanak 368.Ovim Zakonom propisani su posebni parnični postupci u:1. bračnim sporovima,2. sporovima radi utvrđivanja ili osporavanja majčinstva ili očinstva,3. sporovima o roditeljskoj skrbi i osobnim odnosima s djetetom,4. sporovima o uzdržavanju.1. Zajedničke odredbe u bračnim sporovima

110Bračni sporoviČlanak 369.(1) Parnični postupak radi utvrđivanja postoji li brak ili ne postoji, poništaja ili razvoda braka(bračni sporovi) pokreće se tužbom.(2) Ako jedan bračni drug podnese tužbu radi razvoda braka, a drugi najkasnije do zaključenjaglavne rasprave izričito izjavi da ne osporava osnovanost tužbenog zahtjeva, smatrat će se dasu bračni drugovi podnijeli prijedlog za sporazumni razvod braka i postupak će se nastavitiprema odredbama iz članka 453. do članka 460. ovoga Zakona.PunomoćČlanak 370.(1) Ako tužbu u bračnom sporu podnosi punomoćnik stranke, u punomoći se mora izričitonavesti koju tužbu punomoćnik može podnijeti.(2) Ako se podnosi tužba radi poništaja braka, u punomoći se mora izričito navesti iz kojeg serazloga tužba može podnijeti.ProtutužbaČlanak 371.(1) Bračni drug protiv kojeg je podnesena tužba u bračnom sporu može kod istog suda protivdrugoga bračnog druga podnijeti protutužbu radi utvrđivanja da brak ne postoji ili radiponištaja braka.(2) Odluka o tužbi i protutužbi donijet će se u pravilu u jednoj presudi.(3) Protutužba se može podnijeti i radi razloga zbog kojih se tužba ne bi mogla podnijeti zbogtoga što je istekao rok za njezino podnošenje.Odgovor na tužbu i pripremno ročišteČlanak 372.U postupcima u bračnim sporovima ne primjenjuju se odredbe Zakona o parničnom postupkukoje se odnose na odgovor na tužbu i pripremno ročište.Pravni lijekoviČlanak 373.(1) Protiv drugostupanjske presude donesene u bračnom sporu revizija nije dopuštena.(2) Protiv pravomoćne presude kojom se utvrđuje da brak ne postoji, ili se poništava ilirazvodi, nisu dopušteni izvanredni pravni lijekovi niti druga pravna sredstva.a) Spor radi poništaja brakaTužba radi poništaja braka zbog maloljetnostiČlanak 374.(1) Sud može odbiti tužbeni zahtjev radi poništaja braka koji je sklopila osoba starija odšesnaest godina bez dopuštenja suda, ako je u vrijeme sklapanja braka postojao ili jenaknadno nastao opravdani razlog zbog kojeg je sud mogao dopustiti sklapanje braka.(2) Tužba radi poništaj braka ne može se podnijeti nakon što je maloljetnik navršio osamnaest

111godina života, ali bračni drug koji je u vrijeme sklapanja braka bio maloljetan može podnijetitužbu radi poništaja braka u roku od jedne godine od punoljetnosti.Tužba radi poništaja braka zbog poslovne nesposobnostiČlanak 375.(1) Sud može odbiti tužbeni zahtjev radi poništaja braka koji je sklopila osoba lišena poslovnesposobnosti bez dopuštenja suda, ako je u vrijeme sklapanja bila ili je naknadno postalasposobna shvatiti značenje braka i obveza koje iz njega proizlaze.(2) Tužba radi poništaja braka ne može se podnijeti nakon pravomoćnosti odluke o vraćanjuposlovne sposobnosti.(3) Bračni drug koji je lišen poslovne sposobnosti može podnijeti tužbu radi poništaj braka iunutar roka od jedne godine od pravomoćnosti odluke o vraćanju poslovne sposobnosti.Tužba radi poništaja braka zbog dvobračnostiČlanak 376.Sud će odbiti tužbeni zahtjev radi poništaja braka ako je prijašnji brak prestao do zaključenjaglavne rasprave.Nastavak postupka radi poništaja brakaČlanak 377.Osobe koje ostvaruju pravo na nasljedstvo iza umrloga bračnog druga koji je podnio tužburadi poništaja braka mogu nastaviti postupak radi utvrđivanja da je tužba bila osnovana akood smrti ostavitelja nije proteklo više od šest mjeseci, a nakon isteka tog roka zahtjev se možeistaknuti u posebnoj parnici.Dokazivanje postojanja brakaČlanak 378.(1) U parničnom postupku radi poništaja braka sklopljenog dok traje prijašnji brak jednog odbračnih drugova, postojanje ili nepostojanje tog braka dokazuje se izvatkom iz maticevjenčanih ili drugom odgovarajućom javnom ispravom.(2) Ako stranke postojanje ili nepostojanje prijašnjeg braka ne mogu dokazati ispravama izstavka 1. ovoga članka, sud će prekinuti postupak i uputiti ih da u određenom roku pokrenuparnicu radi utvrđivanja postoji li brak ili ne postoji te da o pokretanju parnice obavijeste sud.Na parnicu će se uputiti tužitelj koji tvrdi da prijašnji brak postoji, a tuženik ako osporavapostojanje prijašnjeg braka iako je njegovo sklapanje upisano u maticu vjenčanih.(3) Postupak prekinut prema odredbi stavka 2. ovoga članka nastavit će se kad odluka uparnici radi utvrđivanja postoji li brak ili ne postoji postane pravomoćna.(4) Ako parnica radi utvrđivanja postoji li brak ili ne postoji ne bude pokrenuta u roku koji jesud odredio, smatrat će se da je tužba radi poništaja braka povučena ako je tužitelj upućen napokretanje parnice, a ako je na pokretanje parnice upućen tuženik, smatrat će se da je odustaood svoje tvrdnje da prijašnji brak ne postoji.b) Spor radi razvoda brakaOdbacivanje tužbeČlanak 379.

112(1) Ako tužitelj koji pokreće postupak radi razvoda braka u kojem postoje zajedničkamaloljetna djeca ne dokaže da je pokrenuo postupak obveznog savjetovanja i da seodazvao prvom sastanku obiteljske medijacije sukladno člancima 54. i 57. ovoga Zakonasud će tužbu radi razvoda braka odbaciti.(2) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na slučajeve u kojima se ne provodi obveznosavjetovanje prema članku 326. ovoga Zakona odnosno obiteljska medijacija prema čl.332. ovoga Zakona.Nastavak postupka radi razvoda brakaČlanak 380.Osobe koje ostvaruju pravo na nasljedstvo iza umrloga bračnog druga koji je podnio tužburadi razvoda braka mogu nastaviti postupak radi utvrđivanja da je tužba bila osnovana ako odsmrti ostavitelja nije proteklo više od šest mjeseci, a nakon isteka tog roka zahtjev se možeistaknuti u posebnoj parnici.Povlačenje tužbeČlanak 381.U parnicama radi razvoda braka tužitelj može bez pristanka tuženika povući tužbu dokpostupak nije pravomoćno okončan.2. Postupak radi utvrđivanja ili osporavanja majčinstva ili očinstvaOdgovor na tužbu i pripremno ročišteČlanak 382.U postupcima radi utvrđivanja ili osporavanja majčinstva ili očinstva ne primjenjuju seodredbe Zakona o parničnom postupku koje se odnose na odgovor na tužbu i pripremnoročište.a) Postupak radi utvrđivanja očinstvaTužba djetetaČlanak 383.(1) Tužbu radi utvrđivanja očinstva dijete može podnijeti do navršene dvadeset i pete godineživota.(2) Ako je dijete maloljetno, tužbu u njegovo ime može podnijeti njegov zakonski zastupnik.(3) Ako je dijete punoljetno i lišeno poslovne sposobnosti odlukom kojom je određeno da nemože poduzimati radnje koje se tiču strogo osobnih stanja, tužbu u njegovo ime možepodnijeti skrbnik uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb.(3) Ako je dijete maloljetno, tužbu u njegovo ime prema članku 68. stavku 2. ovoga Zakonamože podnijeti i centar za socijalnu skrb.(4) Uz centar za socijalnu skrb, majka djeteta ovlaštena je poduzimati radnje u postupku.(5) U slučaju suprotnosti radnji centra za socijalnu skrb i majke djeteta sud će, uzimajući uobzir sve okolnosti, osobito dobrobit djeteta, prema svom uvjerenju ocijeniti hoće li uzeti uobzir radnju centra za socijalnu skrb ili majke djeteta.

113Tužba majkeČlanak 384.Tužbu radi utvrđivanja očinstva može podnijeti majka do navršene osamnaeste godine životadjeteta.Tužba muškarca koji sebe smatra ocemČlanak 385.Tužbu radi utvrđivanja očinstva može podnijeti muškarac koji sebe smatra ocem djeteta uroku od godine dana od primitka obavijesti da nije pribavljen pristanak odnosno odobrenje izčlanka 63. i 64. ovoga Zakona, a najkasnije do navršene osamnaeste godine života djeteta.Tužba nakon smrti muškarca za kojeg se tvrdi da je otacČlanak 386.Ako osoba za koju se tvrdi da je otac djeteta nije živa, tužba radi utvrđivanja očinstva protivnjezinih nasljednika može se podnijeti u roku od godine dana od smrti osobe za koju se tvrdida je otac djeteta ili u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti rješenja o nasljeđivanju.Tužba centra za socijalnu skrbČlanak 387.Tužbu radi utvrđivanja očinstva može podnijeti centar za socijalnu skrb do navršeneosamnaeste godine života djeteta.Stranke u postupkuČlanak 388.Stranke u postupku radi utvrđivanja očinstva su: dijete, djetetova majka i muškarac čije seočinstvo utvrđuje, a centar za socijalnu skrb ako je pokrenuo postupak.SuparničarstvoČlanak 389.(1) Ako tužbom radi utvrđivanja očinstva nisu kao tužitelji i tuženi obuhvaćene sve osobekoje moraju biti stranke u postupku, sud će poučiti tužitelja da tuži i osobu koja tužbom nijeobuhvaćena, ili da tu osobu pozove da se pridruži tužbi kao novi tužitelj.(2) Ako tužitelj u roku koji sud odredi ne proširi tužbu na sve osobe koje moraju biti stranke upostupku ili ako se te osobe ne pridruže tužbi, sud će odgovarajuće primijeniti odredbeparničnog postupka.(3) Kad u postupku ima više tužitelja ili tuženika oni se smatraju jedinstvenim suparničarima.(4) Kad tužbu podnosi jedan od tužitelja u zakonskom roku, tužbi se može pridružiti i tužiteljkojem je istekao rok za tužbu.DokaziČlanak 390.(1) U postupku radi utvrđivanja očinstva sud odlučne činjenice može utvrđivati i izvođenjemdokaza medicinskim vještačenjem sukladno postignućima suvremene znanosti.

114(2) Ako je odlučio da će se izvesti dokaz medicinskim vještačenjem sud će u rješenju oizvođenju tog dokaza odrediti i rok do kojeg će se čekati izvođenje dokaza.(3) Sud će rok iz stavka 2. ovoga članka odrediti uzimajući u obzir hitnost postupka i ostaleokolnosti slučaja, s tim da rok ne može biti dulji od tri mjeseca računajući od dana dostaverješenja strankama.(4) Poziv za izvođenje dokaza medicinskim vještačenjem sud će, uz rješenje kojim je odredioizvođenje tog dokaza, dostaviti osobno strankama. U pozivu se obvezno navodi ustanova kojaće izvršiti medicinsko vještačenje, vrijeme vještačenja te upozorenje na posljedice izostanka.(5) Kad rok iz stavka 2. ovoga članka protekne rasprava će se provesti bez obzira na to što tajdokaz nije izveden.(6) Ako dokaz nije izveden jer se jedna od stranaka nije odazvala pozivu za izvođenje dokazamedicinskim vještačenjem ili je uskratila izvođenje tih dokaza, sud će ocijeniti od kakvog jeto značaja.Troškovi vještačenjaČlanak 391.U postupku radi utvrđivanja očinstva iz sredstava suda isplatit će se predujam za troškovevještačenja.Pravni lijekoviČlanak 392.Protiv drugostupanjske presude o utvrđivanju ili osporavanju majčinstva ili očinstva revizijaje dopuštena.b) Postupak radi osporavanja majčinstvaTužba djetetaČlanak 393.(1) Dijete može podnijeti tužbu radi osporavanja majčinstva ženi koja je upisana u maticurođenih kao njegova majka do navršene dvadeset i pete godine života.(2) Ako je dijete maloljetno tužbu u njegovo ime podnosi poseban skrbnik kojeg imenujecentar za socijalnu skrb.(3) Kada poseban skrbnik podnese tužbu iz stavka 2. ovoga članka, prestaje ovlaštenjedrugog roditelja za zastupanje djeteta u postupcima iz stavka 1. ovoga članka.(4) Tužbu iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti skrbnik za osobu lišenu poslovnesposobnosti odlukom kojom je određeno da ne može poduzimati radnje koje se tiču strogoosobnih stanja, uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb.Tužba žene koja je upisana u maticu rođenih kao majkaČlanak 394.Žena koja je upisana u maticu rođenih kao djetetova majka može podnijeti tužbu radiosporavanja svog majčinstva u roku od šest mjeseci od saznanja za činjenicu koja isključujenjezino majčinstvo, a najkasnije do navršene sedme godine života djeteta.Tužba žene koja sebe smatra majkomČlanak 395.

115(1) Žena koja sebe smatra djetetovom majkom može osporavati majčinstvo ženi koja jeupisana u maticu rođenih kao majka, ako istovremeno traži da se utvrdi njezino majčinstvo.(2) Tužba iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti u roku od šest mjeseci od saznanja da jeona majka tog djeteta, a najkasnije do navršene sedme godine života djeteta.(3) U postupku iz stavka 1. ovoga članka sud će, prije nego započne raspravljati i odlučivati ozahtjevu radi osporavanja majčinstva odrediti, na trošak tužiteljice, izvođenje dokazamedicinskim vještačenjem sukladno postignućima suvremene medicinske znanosti radiutvrđivanja majčinstva tužiteljice.(4) Ako iz medicinskog vještačenja proizlazi da tužiteljica nije majka djeteta kojem osporavamajčinstvo, sud će presudom odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.(5) Sud će nastaviti raspravljati i odlučivati o zahtjevima radi osporavanja i utvrđivanjamajčinstva ako iz medicinskog vještačenja proizlazi da je tužiteljica majka djeteta kojemu jeosporila majčinstvo.(6) Sud će odluku o oba zahtjeva donijeti u jednoj presudi.Tužba osoba s pravnim interesomČlanak 396.Osobe s pravnim interesom mogu nastaviti postupak osporavanja majčinstva u roku od šestmjeseci od smrti žene koja je pokrenula postupak ili u roku od mjesec dana od pravomoćnostiodluke o nasljeđivanju.Stranke u postupkuČlanak 397.(1) U postupku u kojem se isključivo osporava majčinstvo, stranke su: dijete, žena čije semajčinstvo osporava i otac djeteta.(2) Stranke u postupku u kojem druga žena osporava majčinstvo ženi koja je upisana kaomajka tražeći istodobno utvrđivanje svog majčinstva su: dijete, žena koja sebe smatra majkomi žena čije se majčinstvo osporava.(3) U postupcima iz stavka 2. ovoga članka, stranke su i djetetov otac i muškarac kojeg bi se,u slučaju da se utvrdi majčinstvo, smatralo djetetovim ocem.Djelovanje presudeČlanak 398.Pravomoćnom presudom o osporavanju majčinstva smatra se osporenim i očinstvo majčinamuža odnosno muškarca čije je očinstvo utvrđeno priznanjem.Suparničarstvo, dokazi, troškovi vještačenja i pravni lijekoviČlanak 399.Na suparničarstvo stranaka, dokaze, troškove vještačenja i pravne lijekove u postupcimaosporavanja majčinstva na odgovarajući način se primjenjuju članci 389. do 392. ovogaZakona.c) Postupak radi osporavanja očinstvaTužba djetetaČlanak 400.

116(1) Tužbu radi osporavanja očinstva dijete može podnijeti do navršene dvadeset i pete godineživota.(2) Ako je dijete maloljetno tužbu u njegovo ime podnosi poseban skrbnik postavljen za tuparnicu, kojeg imenuje centar za socijalnu skrb.(3) Kada poseban skrbnik podnese tužbu iz stavka 2. ovoga članka, prestaje ovlaštenje drugogroditelja za zastupanje djeteta u postupcima iz stavka 1. ovoga članka.(4) Tužbu iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti skrbnik za osobu lišenu poslovnesposobnosti odlukom kojom je određeno da ne može poduzimati radnje koje se tiču strogoosobnih stanja, uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb.Tužba majčina mužaČlanak 401.(1) Tužbu radi osporavanja očinstva djeteta rođenog za vrijeme trajanja braka može podnijetimajčin muž, ako smatra da on nije biološki otac, i to u roku od šest mjeseci od dana saznanjaza činjenicu koja dovodi u sumnju istinitost upisanog očinstva, ali najkasnije do navršenesedme godine života djeteta.(2) Ako je muž lišen poslovne sposobnosti odlukom kojom je određeno da ne možepoduzimati radnje koje se tiču strogo osobnih stanja, tužbu radi osporavanja očinstva možepodnijeti njegov skrbnik uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb.Tužba muškarca koji je priznao očinstvoČlanak 402.(1) Muškarac koji je u maticu rođenih upisan kao otac djeteta temeljem priznanja očinstva, akasnije je saznao za činjenicu koja isključuje njegovo očinstvo, može tužbom osporavati svojeočinstvo u roku od šest mjeseci od dana saznanja za tu činjenicu, ali najkasnije do navršenesedme godine života djeteta.(2) Muškarac koji je pod prisilom priznao očinstvo djeteta za koje tvrdi da ne potječe od njegamože tužbom osporavati svoje očinstvo u roku od šest mjeseci od priznanja, a najkasnije dosedme godine života djeteta.(3) Ako je muškarac iz stavka 1. i 2. ovoga članka lišen poslovne sposobnosti odlukom kojomje određeno da ne može poduzimati radnje koje se tiču strogo osobnih stanja, tužbu radiosporavanja očinstva može podnijeti njegov skrbnik uz prethodno odobrenje centra zasocijalnu skrb.Tužba muškaraca koji sebe smatra ocemČlanak 403.(1) Muškarac koji sebe smatra ocem djeteta može tužbom osporavati očinstvo osobi kojaje to dijete priznala za svoje, ako istovremeno traži da se utvrdi njegovo očinstvo.(2) Tužba iz stavka 1. ovoga članka može se podnijeti u roku od godine dana od upisapriznanja očinstva u maticu rođenih.(3) U postupku iz stavka 1. ovoga članka sud će, prije nego započne raspravljati iodlučivati o zahtjevu radi osporavanja očinstva odrediti, na trošak tužitelja, izvođenje dokazamedicinskim vještačenjem sukladno postignućima suvremene medicinske znanosti radiutvrđivanja očinstva tužitelja.(4) Ako iz medicinskog vještačenja proizlazi da tužitelj nije otac djeteta kojem osporavaočinstvo, sud će presudom odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti.(5) Sud će nastaviti raspravljati i odlučivati o zahtjevima radi osporavanja i utvrđivanjaočinstva ako iz medicinskog vještačenja proizlazi da je tužitelj otac djeteta kojemu je osporio

117očinstvo.(6) Sud će odluku o oba zahtjeva donijeti u jednoj presudi.Tužba majkeČlanak 404.(1) Majka može podnijeti tužbu radi osporavanja očinstva djeteta rođenog za vrijeme trajanjabraka ili tijekom tristo dana od prestanka braka smrću u roku od šest mjeseci od rođenjadjeteta.(2) Ako je majka lišena poslovne sposobnosti odlukom kojom je određeno da ne možepoduzimati radnje koje se tiču strogo osobnih stanja, tužbu radi osporavanja očinstva možepodnijeti njezin skrbnik uz prethodno odobrenje centra za socijalnu skrb.Tužba osoba s pravnim interesomČlanak 405.Osobe s pravnim interesom mogu nastaviti postupak osporavanja očinstva u roku od šestmjeseci od smrti muškarca koji je pokrenuo postupak ili u roku od mjesec dana odpravomoćnosti odluke o nasljeđivanju.Stranke u postupkuČlanak 406.(1) Stranke u postupku radi osporavanja očinstva su dijete, djetetova majka i muškarac čije seočinstvo osporava.(2) Ako se u postupku iz stavka 1. ovoga članka osporava očinstvo utvrđeno priznanjem,stranka je i muškarac koji osporava to očinstvo.Suparničarstvo, dokazi, troškovi vještačenja i pravni lijekoviČlanak 407.Na suparničarstvo, dokaze, troškove vještačenja i pravne lijekove na odgovarajući način seprimjenjuju članci 389. do 392. ovoga Zakona.3. Postupak o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima s djetetom i uzdržavanjuSpor o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima i uzdržavanjuČlanak 408.(1) Spor o roditeljskoj skrbi je spor o pitanju s kojim će roditeljem dijete stanovati, načinuostvarivanja roditeljske skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom uz koji se odlučuje i ouzdržavanju.(2) Spor o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom može se voditi kao samostalan spor.TužbaČlanak 409.(1) Ako roditelji nisu uspjeli postići plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili ga je sud odbioodobriti, svaki roditelj i dijete mogu podnijeti tužbu radi rješavanja pitanja s kojim ćeroditeljem dijete stanovati, načinu ostvarivanja roditeljske skrbi, osobnih odnosa s drugimroditeljem te uzdržavanju djeteta.

118(2) U postupku u kojem se odlučuje s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbii ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom sud nije vezan zahtjevima stranaka.Odbacivanje tužbeČlanak 410.(1) Ako tužitelj koji pokreće postupak radi rješavanja pitanja o ostvarivanju roditeljske skrbiili ostvarivanju osobnih odnosa u vezi s djetetom ne dokaže da je pokrenuo postupakobveznog savjetovanja sukladno članku 329. ovoga Zakona, sud će tužbu odbaciti.(2) Stavak 1. ovoga članka ne odnosi se na slučajeve u kojima se ne provodi obveznosavjetovanje prema članku 326. ovoga Zakona.Odgovor na tužbu i pripremno ročišteČlanak 411.U postupcima o roditeljskoj skrbi, osobnim odnosima s djetetom i uzdržavanju ne primjenjujuse odredbe Zakona o parničnom postupku koje se odnose na odgovor na tužbu i pripremnoročište.Spajanje postupakaČlanak 412.Ako je nakon pokretanja postupka u kojem se odlučuje o ostvarivanju roditeljske skrbi iosobnih odnosa s djetetom te uzdržavanju djeteta pokrenut postupak u bračnom sporu, sud ćespojiti taj postupak s postupkom u bračnom sporu.Odlučivanje suda po službenoj dužnostiČlanak 413.(1) Sud će u slučaju da stranke nisu postavile takav zahtjev odlučiti po službenoj dužnosti skojim će roditeljem dijete stanovati, o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnih odnosa sdjetetom, te uzdržavanju djeteta:1. odlukom kojom se utvrđuje da brak ne postoji ili se poništava ili razvodi,2. odlukom o utvrđivanju ili osporavanju majčinstva ili očinstva i3. u drugim slučajevima odvojenog života roditelja, kad je donošenje ove odluke, sobzirom na ishod parnice i okolnosti slučaja, moguće i potrebno.(2) Sud može odlukom iz stavka 1. ovoga članka:1. ostvarivanje skrbi o djetetu povjeriti drugoj osobi ili ustanovi zajedno s roditeljimaili umjesto roditelja sukladno članku 102. stavku 1. točka 2. ovoga Zakona i,2. izreći mjeru za zaštitu prava i dobrobiti djeteta kad je to prema okolnostima slučajapotrebno i3. odlučiti o ostvarivanju osobnih odnosa djeteta s maćehom ili očuhom, ako su utrenutku prestanka bračne zajednice živjeli zajedno i brinuli se o djetetu.Pravni položaj i zastupanje djetetaČlanak 414.(1) Dijete je stranka postupaka u kojima se odlučuje o ostvarivanju roditeljske skrbi i osobnihodnosa te uzdržavanju djeteta, neovisno o tome je li ga pokrenulo.

119(2) Dijete u postupku iz stavka 1. ovoga članka zastupa poseban skrbnik (zastupnik)imenovan za tu parnicu po službenoj dužnosti sukladno članku 240. ovoga Zakona.(3) Roditelji djeteta nisu ovlašteni uz posebnog skrbnika poduzimati radnje u postupku u imedjeteta.Odluka o predaji djetetaČlanak 415.(1) U odluci o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati i o roditeljskoj skrbi sud će, ako jeto potrebno, naložiti osobi kod koje se dijete nalazi da ga preda roditelju.(2) Sud će u slučaju iz stavka 1. ovoga članka odrediti rok za predaju djeteta ili naložiti da sedijete preda odmah.(3) Odluka suda o predaji djeteta roditelju s kojim će dijete stanovati obvezuje stranke i osobukod koje se dijete nalazi.Redoslijed utvrđivanje činjenica i izvođenja dokazaČlanak 416.(1) Prije donošenja odluke o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskoj skrbi iosobnim odnosima s djetetom sud će:1. prvo saslušati dijete osobno ili uz pomoć posebnog skrbnika djeteta, sukladnoodredbama ovoga Zakona o saslušanju djeteta.2. utvrditi na koji način je svaki od roditelja provodio vrijeme s djetetom i na kojinačin je ostvarivao roditeljsku skrb o djetetu prije pogoršanja obiteljskih odnosa, te3. po potrebi pribaviti nalaz i mišljenje centra za socijalnu skrb ili ovlaštenog sudskogvještaka.(2) Sud će u postupku odlučivanja posebno cijeniti:1. spremnost svakog od roditelja na suradnju u postupku obveznog savjetovanja ilispremnost na sudjelovanje u obiteljskoj medijaciji i2. spremnost svakog od roditelja na poticanje ostvarivanja osobnih odnosa s drugimroditeljem.(3) Spremnost na suradnju iz stavka 2. ovoga članka nije od značaja u slučajevima obiteljskognasilja.Posebne dužnosti i odluka suda o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetomČlanak 417.(1) U postupcima u kojima se odlučuje o ostvarivanju osobnih odnosa sdjetetom sud je dužan:1. upozoriti roditelje da je ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s roditeljem od posebnevažnosti za djetetovu dobrobit;2. poticati roditelje na postizanje sporazuma i sudjelovanje u postupku obiteljskemedijacije i3. ako izostane sporazum iz točke 2. ovoga stavka, voditi računa da mjesto na kojem ćese ostvarivati osobni odnosi s djetetom, bude neutralno i prikladno za dijeteuvažavajući istovremeno stvarne prostorne i vremenske mogućnosti roditelja koji imapravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom.(2) Odluka suda mora sadržavati detaljne podatke o načinu, vremenu imjestu preuzimanja, odnosno povratka djeteta, a po potrebi itroškovima ostvarivanja osobnih odnosa roditelja s djetetom.

120(3) Sud će u obrazloženje odluke unijeti pisano upozorenje o pravnim posljedicama nepoštivanjaobveze omogućavanja ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom: mogućnosti izricanja novčane kazneu iznosu do 30.000 kuna, mogućnosti izricanja zatvorske kazne od 1 dana do 6 mjeseci te mogućnostipromjene odluke s kojim će roditeljem dijete stanovati.Mjere kojima se osigurava provedba odluke o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetomČlanak 418.(1) Sud može u postupku radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom izreći jednu ili višemjera kojima se osigurava provedba odluke ako se pretpostavlja da bi roditelj s kojomdijete stanuje odbijao postupati u skladu s odlukom o ostvarivanju osobnih odnosa sdjetetom:1. odrediti osobu koja će pomagati pri provedbi odluke ili sporazuma o ostvarivanjuosobnih odnosa s djetetom,2. odrediti obvezu polaganja jamstva u novcu od strane roditelja s kojom dijete stanuje.(2) Kad izriče mjere iz stavka 1. ovoga članka sud posebno vodi računa o prijašnjemponašanju roditelja s kojom dijete stanuje.Mjere kojima se osigurava povratak djetetaČlanak 419.(1) Sud može u postupku radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom izreći jednu ili višemjera kojima se osigurava povratak djeteta ili sprječava protupravno odvođenje djetetaod strane roditelja koji ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom i to:1. odrediti obvezu predaje putovnice sudu koji je mjeru izrekao za vrijeme ostvarivanjaosobnih odnosa s djetetom,2. odrediti obvezu polaganja jamstva u novcu roditelju koji ima pravo ostvarivati osobneodnose s djetetom,3. naložiti zabranu otuđenja ili opterećenja imovinskih prava uz zabilježbu te upiszabrane u javne upisnike,4. odrediti obvezu roditelja koji ostvaruje osobne odnose da se redovito javlja, zajedno sdjetetom, ovlaštenom tijelu kao što je centar za socijalnu skrb ili policijska postaja umjestu gdje se osobni odnosi ostvaruju,5. odrediti mjesto gdje se osobni odnosi trebaju ostvarivati i registraciju zabrane odlaskadjeteta iz države u kojoj se osobni odnosi trebaju održati u državnom iliprekograničnom informacijskom sustavu.(2) Kad izriče mjere iz stavka 1. ovoga članka sud posebno vodi računa o prijašnjemponašanju roditelja koji ima pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom.Sporazum roditeljaČlanak 420.(1) Sud može odlučiti o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o načinu ostvarivanjaosobnih odnosa djeteta s roditeljima i ostvarivanju roditeljske skrbi prema sporazumuroditelja i djeteta, ako smatra da je taj sporazum u skladu s dobrobiti djeteta.

121(2) Ako roditelji sporazumno odluče ostvarivati zajedničku roditeljsku skrb, sporazum morauređivati sva bitna pitanja iz plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi iz članka 106. stavak 2.ovoga Zakona.(3) Odluka suda donesena na temelju sporazuma roditelja o ostvarivanju zajedničkeroditeljske skrbi izjednačena je s planom o roditeljskoj skrbi koji je odobren od strane suda.Odluke bez obrazloženjaČlanak 421.Na prijedlog stranaka odluka o roditeljskoj skrbi i ostvarivanju osobnih odnosa s djetetommože im se uručiti odnosno dostaviti bez obrazloženja.Pravni lijekoviČlanak 422.Protiv drugostupanjske odluke o tome s kojim će roditeljem dijete stanovati, o roditeljskojskrbi i uzdržavanju dopuštena je revizija iz članka 382. stavka 2. Zakona o parničnompostupku.4. Postupak u sporovima radi uzdržavanjaPrimjena pravila postupka u sporovima male vrijednostiČlanak 423.U sporovima o uzdržavanju neće se primjenjivati odredbe Zakona o parničnom postupku kojese odnose na postupak u sporovima male vrijednosti.Stranke i zastupanje djetetaČlanak 424.(1) Stranke u postupku radi uzdržavanja djeteta su dijete i osoba koja ga je prema ovomZakonu dužna uzdržavati.(2) Dijete iz stavka 1. ovoga članka zastupa roditelj kod kojega dijete stanuje. Ako roditeljkod kojeg dijete stanuje pristane, u postupku radi uzdržavanja dijete zastupa centar zasocijalnu skrb.(3) Uz centar za socijalnu skrb, roditelj kod kojega dijete stanuje ovlašten je i daljepoduzimati radnje u postupku radi uzdržavanja. U slučaju suprotnosti radnji centra zasocijalnu skrb i roditelja kod kojega dijete stanuje sud će, uzimajući u obzir sve okolnosti,osobito dobrobit djeteta, prema svom uvjerenju ocijeniti hoće li uzeti u obzir radnju centra zasocijalnu skrb ili roditelja djeteta.(4) Centar za socijalnu skrb dužan je u ime djeteta pokrenuti i voditi postupak radiuzdržavanja odnosno za povećanje uzdržavanja ako roditelj s kojim dijete stanuje to pravo neostvaruje iz neopravdanih razloga duže od tri mjeseca od dana kad je dijete steklo to pravo.(5) Centar za socijalnu skrb zastupa dijete u postupku radi uzdržavanja ako o djetetu skrbidruga fizička ili pravna osoba.(6) U postupcima iz stavka 4. i 5. ovoga članka roditelj nije ovlašten uz centar za socijalnuskrb poduzimati radnje u postupku u ime djeteta. Kada centar za socijalnu skrb podnese tužbuu ime djeteta, prestaju ovlaštenja roditelja za zastupanje djeteta u postupcima radiuzdržavanja.

122Presude o uzdržavanju djetetaČlanak 425.(1) U sporu o uzdržavanju u kojemu je tužitelj dijete sud može donijeti presudu zbog ogluhete presudu zbog izostanka ako ocijeni da je to u skladu s dobrobiti djeteta.(2) U sporu o uzdržavanju djeteta sud može donijeti presudu na temelju priznanja te presuduna temelju odricanja ako ocijeni da je to u skladu s dobrobiti djeteta.Nevezanost suda za zahtjeve stranaka i sudska nagodbaČlanak 426.U parnicama radi uzdržavanja djeteta sud nije vezan zahtjevima stranaka, a sporazum stranakauvažit će ako je u skladu s dobrobiti djeteta te će dopustiti sklapanje sudske nagodbe.Dostavljanje odluka centru za socijalnu skrbČlanak 427.Sud će odluku o uzdržavanju djeteta dostaviti centru za socijalnu skrb prebivališta djeteta.Pravni lijekoviČlanak 428.Protiv drugostupanjske odluke o uzdržavanju djeteta dopuštena je revizija iz članka 382.stavka 2. Zakona o parničnom postupku.Sporovi radi prestanka uzdržavanjaČlanak 429.(1) Ako je pravo na uzdržavanje utvrđeno ovršnom ispravom, obveznik uzdržavanja možetužbom tražiti da se utvrdi prestanak njegove obveze uzdržavanja čim prestanu pretpostavkeza uzdržavanje.(2) U presudi kojom prihvaća tužbeni zahtjev iz stavka 1. ovoga članka sud će kao danprestanka prava na uzdržavanje utvrditi dan podnošenja tužbe ili koji drugi dan poslije togadana ako nađe da je ona prestala toga dana.(3) Nakon pravomoćnosti presude kojom je utvrđen dan prestanka obveze za uzdržavanjemože se tražiti ovrha samo radi naplate tražbina dospjelih do toga dana na temelju ovršneisprave kojom je određena ta obveza.Sporovi radi smanjenja uzdržavanjaČlanak 430.(1) Ako je pravo na uzdržavanje utvrđeno ovršnom ispravom, obveznik uzdržavanja možetužbom zahtijevati da sud odredi smanjenu obvezu uzdržavanja čim nastanu okolnostiuslijed kojih je do toga došlo. U toj tužbi obveznik uzdržavanja je dužan naznačitismanjeni iznos za koji smatra da ga je još uvijek dužan plaćati.(2) Ako nađe da je zahtjev za smanjenje obveze uzdržavanja u cijelosti ili djelomičnoosnovan, sud će u presudi kojom će odlučiti o tužbi iz stavka 1. ovoga članka izrećikoliko je obveznik uzdržavanja dužan plaćati za uzdržavanje u smanjenom iznosu, i to

123od dana podnošenja tužbe ili kojeg drugog dana poslije toga dana, ili će taj zahtjev ucijelosti odbiti kao neosnovan.(3) Nakon ovršnosti presude kojom je određeno da je roditelj dužan plaćati uzdržavanjeod određenoga dana u smanjenom iznosu, ovrha se radi naplate uzdržavanja premaovršnoj ispravi iz stavka 1. ovoga članka može tražiti samo za vrijeme do dana na kojise odnosi ta presuda.Povrat neosnovano plaćenog uzdržavanjaČlanak 431.(1) Obveznik uzdržavanja koji je davao uzdržavanje i nakon podnošenja tužbe radi prestankaili smanjenja uzdržavanja određenog ovršnom ispravom ima pravo na povrat vrijednostineosnovano danog uzdržavanja ako njegova tužba bude prihvaćena.(2) Obveznik uzdržavanja može zahtjev za povrat vrijednosti danog uzdržavanja istaknuti uposebnoj tužbi.Sporovi radi povećanja uzdržavanjaČlanak 432.(1) U presudi kojom povećava iznos uzdržavanje sud će utvrditi povećani iznos uzdržavanja iodrediti dan od kojega se on treba plaćati.(2) Pravo na plaćanje pojedinih obroka uzdržavanja stečeno prije vremena na koje se odnosiodluka o povećanju uzdržavanja ostvarivat će se na temelju ovršne isprave kojom je utvrđeno.III. POSEBNI IZVANPARNIČNI POSTUPCIPosebni izvanparnični postupciČlanak 433.Ovim Zakonom propisani su posebni izvanparnični postupci radi:1. davanja dopuštenja za sklapanje braka,2. sporazumnog razvoda braka,3. odobravanja plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi,4. odobravanja sporazuma o uzdržavanju,5. pojednostavljenog određivanja uzdržavanja,6. ostvarivanja roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom,7. izricanja mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta,8. zaštite obiteljskog doma,9. nadomještanja pristanka za posvojenje djeteta,10. lišenja i vraćanja poslovne sposobnosti,11. donošenja odluke o zdravlju štićenika.1. Opće odredbeSastav sudaČlanak 434.U izvanparničnom postupku u prvom i drugom stupnju sudi sudac pojedinac, ako zakonomnije drukčije određeno.

124Mjesna nadležnostČlanak 435.(1) Ako se tijekom postupka promijene okolnosti na kojima se temelji mjesna nadležnost, sudpred kojim je postupak pokrenut može predmet ustupiti sudu koji je postao mjesno nadležan,ako je očito da će se tako lakše provesti postupak ili ako je to potrebno radi zaštite osoba okojima sud vodi osobitu brigu.(2) Stranke ne mogu sporazumom mijenjati nadležnost suda.Stranke u postupkuČlanak 436.(1) Stranke su u izvanparničnom postupku:1. predlagatelj,2. osoba koju je predlagatelj označio kao protustranku ili ju je inače naveo kaostranku,3. svaka osoba, na čiji bi pravni položaj mogla izravno utjecati odluka koja se predlažeili odluka koju sud, u povodu prijedloga ili po službenoj dužnosti, može donijeti, odnosnoosoba na čiji bi pravni položaj mogla izravno utjecati neka druga radnja suda, te4. svaka osoba, tijelo ili oblik udruživanja koje na temelju zakona treba uključiti upostupak.(2) Ne smatra se strankom osoba ili tijelo koji su po zakonu dužni dostaviti sudu određenuodluku ili drugi pravni akt, ili ga na drugi način obavijestiti o postojanju razloga za pokretanjeizvanparničnog postupka po službenoj dužnosti, osim ako za to ne ispunjavaju uvjete izprethodnih stavaka ovoga članka.(3) Osoba koja ima pravni interes da izvjesna pravna stvar bude u izvanparničnom postupkuriješena na određeni način može kao stranka pokrenuti taj postupak ili u njemu inačesudjelovati kao stranka samo ako je to zakonom izrijekom predviđeno.(4) Neka osoba i tijelo mogu se uključiti u izvanparnični postupak kao umješači s položajemsamostalnog sudionika samo kad je to izrijekom predviđeno zakonom. Takva osoba i tijeloimaju u postupku u koji su se uključili samostalno pravo iznositi činjenice i predlagati dokazete izjavljivati pravne lijekove. Nisu ovlašteni povući ili preinačiti podneseni prijedlog, alimogu predložiti sudu kad je on ovlašten donijeti odluku po službenoj dužnosti, donošenjeodređene odluke.(5) Ako ovim ili drugim zakonom nije drukčije izrijekom predviđeno, osoba koja ima pravniinteres sudjelovati u postupku može prijaviti svoje sudjelovanje u postupku uz odgovarajućuprimjenu odredaba Zakona o parničnom postupku o umješaču, osim ako zakonom nijedrukčije određeno.PrijedlogČlanak 437.Prijedlog ne mora sadržavati određen zahtjev ali iz njega se mora zaključiti kakvu odluku ilidrugu sudsku radnju predlagatelj traži te na kakvom činjeničnom stanju temelji to svojetraženje.Sporovi o činjenicama i o pravuČlanak 438.

125(1) Ako u postupku u kojemu sudjeluju dvije ili više stranaka dođe do spora o činjenicama natemelju kojih treba odlučiti, sud će donijeti rješenje kojim će obustaviti izvanparničnipostupak i odrediti da se postupak u toj pravnoj stvari pred njime nastavi kao parničnipostupak i prije njegove pravomoćnosti. Tim će rješenjem sud predlagatelju odrediti rok radiusklađivanja njegova prijedloga s odredbama Zakona o parničnom postupku o sadržaju tužbe.(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka radnje poduzete i dokazi izvedeni tijekomizvanparničnog postupka nisu bez učinka samo zato što nisu poduzete odnosno izvedeni uparničnom postupku. Sud će rješenjem protiv kojega nije dopuštena posebna žalba odlučitikoje će se od poduzetih radnji i izvedenih dokaza ponoviti.(3) Ako u postupku iz stavka 1. ovoga članka među strankama nema spora o bitnimčinjenicama već dođe samo do spora o pravu koje se temelji na tim činjenicama, sud ćenastaviti izvanparnični postupak i odlučiti o spornom pravu.Usmena raspravaČlanak 439.Sud može donijeti odluku i bez održavanja usmene rasprave, ako smatra da rasprava nijepotrebna.Dokazni postupakČlanak 440.(1) U izvanparničnom postupku mogu se radi utvrđivanja činjeničnog stanja koristiti sva zato prikladna dokazna sredstva.(2) Sud može u postupcima koje je ovlašten pokrenuti po službenoj dužnosti te u drugimpostupcima za koje je to propisano zakonom izvoditi dokaze i prikupljati obavijesti i kada sesve stranke tome protive, kada opravdano posumnja u postojanje činjenice koja se zakonskipredmnijeva, ili kada postoji dokazno sredstvo koje pruža potpuni dokaz o njezinu postojanju.(3) U postupcima iz stavka 2. ovoga članka sud može imenovati vještake iako prije toga nije oosobi vještaka omogućio strankama da se izjasne, a ako sam posjeduje potrebno stručnoznanje, može odustati od izvođenja dokaza vještačenjem.(4) Sud će i u postupcima u kojima je propisano održavanje usmene rasprave uzeti u obzir isve ono što je izneseno izvan rasprave. Sud smije i izvan rasprave izvoditi dokaze, strankamanalagati da dopune svoje navode te poduzimati druge procesne radnje.(5) Ako smatra da je nužno da se stranka sasluša, da predoči neku ispravu ili da omogućirazgledavanje predmeta uviđaja koji se nalazi u njezinu posjedu, sud protiv te stranke možeprimijeniti prisilna sredstva predviđena člankom 441. ovoga Zakona ako se ona bezopravdanog razloga ne odazove pozivu ili ne postupi po traženju suda.Prisilna sredstva u postupkuČlanak 441.Protiv stranaka koje protivno nalogu suda ne poduzmu radnje koje su potrebne za odvijanjepostupka, sud će po službenoj dužnosti primijeniti odgovarajuća prisilna sredstva, a posebno:1. izricati i izvršavati novčane i zatvorske kazne u skladu s odredbama Ovršnogazakona,2. odrediti i provesti prisilno dovođenje;3. odrediti i provesti oduzimanje isprava, obavijesnih stvari i ostalih pokretnina;4. postaviti privremenog zastupnika koji će na trošak i rizik osobe, koja se pozivu nijeodazvala, poduzimati radnje koje može poduzimati zastupnik.

126RješenjaČlanak 442.(1) Odluke se donose u obliku rješenja.(2) Rješenje ne mora biti obrazloženo ako su prihvaćeni prijedlozi stranaka koji međusobnonisu u protivnosti, ako rješenje odgovara izjavljenoj volji svih stranaka, ili ako je rješenje bilousmeno objavljeno u prisutnosti svih stranaka i sve su se stranke odrekle pravnih lijekova.Učinci odlukaČlanak 443.(1) Kad se u odluci nalaže ispunjenje neke činidbe, sud će odrediti rok u kojem je strankadužna ispuniti činidbu.(2) Sud može odrediti da se činidba ispuni odmah, ako je to potrebno radi zaštite osoba okojima sud vodi osobitu brigu.Učinci odluka u statusnim stvarimaČlanak 444.(1) Kad se odlukom suda mijenja osobno stanje (status) stranke ili njezina prava i dužnosti,pravni učinci odluke nastupaju kad ona postane pravomoćna.(2) Sud može odrediti da pravni učinci odluke nastupaju prije pravomoćnosti, ako je topotrebno radi zaštite osoba o kojima sud vodi osobitu brigu.Pravni lijekoviČlanak 445.(1) Protiv odluke donesene u prvom stupnju dopuštena je žalba, ako ovim Zakonom nijedrukčije određeno.(2) Žalba se podnosi u roku od petnaest dana od dana dostave odluke.(3) Pravodobno podnesena žalba zadržava ovrhu odluke odnosno njezine pravne učinke, akodrukčije nije određeno ovim Zakonom ili samom odlukom suda.(4) Sud može odlučiti da žalba ne zadržava ovrhu kad se izriču mjere kojima se štite prava idobrobit djece.Postupanje suda po žalbiČlanak 446.(1) Prvostupanjski sud može u povodu pravodobno podnesene žalbe ukinuti ili preinačitisvoju odluku, ako se time ne povrjeđuju prava drugih osoba.(2) Ako prvostupanjski sud ne ukine ili ne preinači svoju odluku, dostavit će žalbu sa svimspisima drugostupanjskom sudu.RevizijaČlanak 447.(1) Protiv drugostupanjskoga rješenja kojim je žalba odbijena i prvostupanjsko rješenjepotvrđeno ili kojom je preinačeno dopuštena je revizija iz članka 382. stavka 2. Zakona oparničnom postupku, i to samo ako je drugostupanjski sud u izreci svoga rješenja odredio daje revizija protiv njega dopuštena.

127(2) Ako je rješenje iz stavka 1. ovoga članka donio u povodu žalbe Vrhovni sud RepublikeHrvatske, protiv takvog rješenja revizija nije dopuštena.(3) O reviziji iz stavka 1. i žalbi iz stavka 2. ovoga članka odlučuje Vrhovni sud u sastavu ukojemu odlučuje o reviziji protiv presude.Prijedlog za preinaku ili ukidanje rješenjaČlanak 448.(1) U izvanparničnom postupku može se podnijeti prijedlog za preinaku ili ukidanjepravomoćnog rješenja zbog onih razloga zbog kojih se može tražiti ponavljanje postupkaprema odredbama Zakona o parničnom postupku o tom pravnom lijeku.(2) Zbog razloga iz stavka 1. ovoga članka sud može po službenoj dužnosti preinačiti iliukinuti pravomoćno rješenje ako je bio ovlašten po službenoj dužnosti pokrenuti taj postupak,osim ako zakonom nije drukčije određeno.(3) Postupak iz stavka 1. i 2. ovoga članka provodi se uz odgovarajuću primjenu odredabaZakona o parničnom postupku o ponavljanju postupka.2. Postupak radi davanja dopuštenja za sklapanje brakaPrijedlog i odluka suda za maloljetnu osobuČlanak 449.(1) Osoba koja je navršila šesnaest godina života samostalno podnosi prijedlog za donošenjeodluke o dopuštenju sklapanja braka.(2) Sud će saslušati maloljetnog podnositelja prijedloga, njegove roditelje, odnosno skrbnika iosobu s kojom namjerava sklopiti brak te pribaviti mišljenje centra za socijalnu skrb i ispitatiokolnosti značajne za odluku.(3) Sud će donijeti odluku kojom dopušta sklapanje braka maloljetnoj osobi iz stavka 1.ovoga članka ako utvrdi da je mentalno i tjelesno zrela za brak te da sklapanje braka nije usuprotnosti s njezinom dobrobiti.Prijedlog i odluka suda za osobu lišenu poslovne sposobnostiČlanak 450.(1) Osoba lišena poslovne sposobnosti u izjavama koje se odnose na strogo osobna stanjasamostalno podnosi prijedlog za donošenje odluke o dopuštenju sklapanja braka.(2) Sud će pribaviti mišljenje skrbnika i centra za socijalnu skrb o podnesenom prijedlogu izstavka 1. ovoga članka.(3) Sud će donijeti odluku o dopuštenju sklapanja braka za osobu iz stavka 1. ovog članka zakoju utvrdi da je sposobna shvatiti značenje braka i obveza koje iz njega proizlaze te da braknije u suprotnosti s njezinom dobrobiti.Mjesna nadležnostČlanak 451.U postupcima u kojima se odlučuje o dopuštenju za sklapanje braka mjesno je nadležan sudkoji je opće mjesno nadležan za osobu koja je podnijela prijedlog za donošenje odluke kojomse dopušta sklapanje braka.Pravni lijek

128Članak 452.(1) Protiv odluke suda kojom se odbija prijedlog za dopuštenje sklapanja braka zbogmaloljetnosti, žalbu može podnijeti samo maloljetna osoba koja namjerava sklopiti brak iosoba s kojom ona namjerava sklopiti brak.(2) Protiv odluke suda kojom se dopušta sklapanje braka maloljetnoj osobi, žalbu mogupodnijeti njezini roditelji, odnosno njezin skrbnik i centar za socijalnu skrb.(3) Protiv odluke suda kojom se odbija prijedlog za dopuštenje sklapanja braka zbog lišenjaposlovne sposobnosti u izjavama koje se odnose na strogo osobna stanja žalbu mogu podnijetiosoba lišena poslovne sposobnosti u izjavama koje se odnose na strogo osobna stanja i osobas kojom namjerava sklopiti brak.(4) Protiv odluke suda kojom se dopušta sklapanje braka osobi lišenoj poslovne sposobnosti uizjavama koje se odnose na strogo osobna stanja žalbu može podnijeti njezin skrbnik i centarza socijalnu skrb.3. Postupak radi sporazumnog razvoda brakaBračne stvariČlanak 453.(1) Ako oba bračna druga predlažu sporazumni razvod braka, izvanparnični postupak pokrećese prijedlogom za sporazumni razvod braka.(2) Ako jedan od bračnih drugova odustane od prijedloga za sporazumni razvod braka, a drugiostane pri zahtjevu da se brak razvede, takav zahtjev smatrat će se tužbom radi razvoda brakai postupak će se nastaviti prema odredbama članka 369. do članka 373. i članka 379. dočlanka 381. ovoga Zakona.Nastavak postupka radi razvoda brakaČlanak 454.Odredbe članka 380. ovoga Zakona primjenjivat će se na odgovarajući način i kad je umrlibračni drug podnio prijedlog za sporazumni razvod braka.Mjesna nadležnostČlanak 455.(1) Za suđenje u povodu prijedloga za sporazumni razvod braka mjesno je nadležan sud načijem su području bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište.(2) Ako je u bračnim stvarima sud u Republici Hrvatskoj nadležan zato što su bračni drugoviimali posljednje zajedničko prebivalište u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadležan sud načijem su području bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište.Prilozi uz prijedlogČlanka 456.Bračni drugovi koji imaju zajedničku maloljetnu djecu dužni su uz prijedlog za sporazumnirazvod braka podnijeti izvješće o provedenom obveznom savjetovanju iz članka 324. ovogaZakona i plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi iz članka 106. ovoga Zakona.Odbacivanje prijedloga

129Članak 457.Ako bračni drugovi koji imaju zajedničku maloljetnu djecu uz prijedlog za sporazumni razvodbraka podnesu izvješće o provedenom obveznom savjetovanju starije od 6 mjeseci, sud ćeprijedlog za sporazumni razvod braka odbaciti.Ispravak i dopuna prijedlogaČlanak 458.(1) Ako bračni drugovi koji imaju zajedničku maloljetnu djecu uz prijedlog za sporazumnirazvod braka nisu podnijeli izvješće o provedenom obveznom savjetovanju ili plan ozajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sud utvrdi da plan nije u skladu s dobrobiti djeteta, sud ćepozvati podnositelje da ih podnesu, odnosno dopune ili isprave u skladu s danom uputom.(2) Sud će odrediti rok od osam dana za ponovno podnošenje prijedloga i upozoriti stranke napravne posljedice nepostupanja po nalogu suda.(3) Smatrat će se da je prijedlog za sporazumi razvod braka povučen ako izvješće oprovedenom obveznom savjetovanju i plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ne budu podneseniu određenom roku, a ako ponovno bude podnesen prijedlog bez izvješća o provedenomobveznom savjetovanju i plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili plan o zajedničkojroditeljskoj skrbi bez ispravka odnosno dopune, sud će odbaciti prijedlog za sporazumnirazvod braka.Povlačenje prijedlogaČlanak 459.Prijedlog za sporazumni razvod braka bračni drugovi mogu povući dok postupak nijepravomoćno okončan.Pravni lijekoviČlanak 460.Protiv odluke kojom se sporazumno razvodi brak nisu dopušteni pravni lijekovi.4. Postupak radi odobravanja plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbiStranke u postupkuČlanak 461.(1) Ako su roditelji postigli plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi iz članka 106. ovoga Zakona,izvanparnični postupak radi odobravanja plana pokreće se prijedlogom oba roditelja.(2) U postupku provjere i odobravanja plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi dijete jezastupano od strane oba roditelja.Mjesna nadležnostČlanak 462.Za odobravanje plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi nadležan je sud koji je opće mjesnonadležan za dijete.Prilozi uz prijedlogČlanka 463.

130Roditelji su dužni uz prijedlog za odobravanje plana podnijeti izvješće o provedenomobveznom savjetovanju iz članka 324. ovoga Zakona i plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi izčlanka 106. ovoga Zakona.Odbacivanje prijedlogaČlanak 464.Ako roditelji uz prijedlog za odobravanje plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi podnesuizvješće o provedenom obveznom savjetovanju starije od 6 mjeseci, sud će prijedlog zaodobravanje plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi odbaciti.Ispravak i dopuna prijedlogaČlanak 465.(1) Ako roditelji uz prijedlog za odobravanje plana nisu podnijeli izvješće o provedenomobveznom savjetovanju ili plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili sud utvrdi da plan nije uskladu s dobrobiti djeteta, sud će pozvati podnositelje da ih podnesu, odnosno dopune iliisprave u skladu s danom uputom.(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, sud će odrediti rok od osam dana za ponovnopodnošenje prijedloga i upozoriti stranke na pravne posljedice nepostupanja po nalogu suda.(3) Smatrat će se da je prijedlog povučen ako ne budu podneseni izvješće i plan iz stavka 1.ovoga članka u određenom roku. Ako ponovno bude podnesen prijedlog bez izvješća i planaiz stavka 1. ovoga članka ili plan iz stavka 1. ovoga članka bez ispravka odnosno dopune,odbacit će se prijedlog.Odluka o odobravanju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbiČlanak 466.O odobravanju plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi sud odlučuje rješenjem. Plan ozajedničkoj roditeljskoj skrbi je sastavni dio rješenja.Pravni lijekoviČlanak 467.Protiv odluke kojom se odobrava plan o zajedničkoj roditeljskoj skrbi nisu dopušteni pravnilijekovi.Sporazum o osobnim odnosima s djetetomČlanak 468.Odredbe iz članka 461. do članka 467. ovoga Zakona primjenjuje se na odgovarajući način napostupak odobravanja sporazuma o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom.Izmjena plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi i sporazuma o osobnim odnosimaČlanak 469.

131Odredbe iz članka 461., članka 462., članka 463. i članka 465. u dijelu koji se odnosi na plano zajedničkoj roditeljskoj skrbi, članka 466. i članka 467. primjenjuju se na odgovarajućinačin na postupak odobravanja plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi te sporazuma oostvarivanju osobnih odnosa s djetetom u slučaju njihove izmjene.5. Postupak radi odobravanja sporazuma o uzdržavanjuStranke u postupkuČlanak 470.(1) Stranke u postupku radi odobravanja sporazuma o uzdržavanju djeteta su dijete i roditeljkoji ne stanuje s djetetom.(2) Dijete iz stavka 1. ovoga članka u postupku zastupa roditelj kod kojega dijete stanuje.(3) Stranke u postupku radi odobravanja sporazuma o uzdržavanju bračnog druga su bračnidrugovi.Mjesna nadležnostČlanak 471.(1) Za odobravanje sporazuma o uzdržavanju djeteta nadležan je sud koji je opće mjesnonadležan za dijete.(2) Za odobravanje sporazuma o uzdržavanju bračnog druga nadležan je sud na čijempodručju bračni drugovi imaju zajedničko prebivalište. Ako bračni drugovi nemaju zajedničkoprebivalište, nadležan je sud na čijem su području bračni drugovi imali posljednje zajedničkoprebivalište.(3) Ako je u stvarima odobravanja sporazuma o uzdržavanju bračnog druga sud u RepubliciHrvatskoj nadležan zato što su bračni drugovi imali posljednje zajedničko prebivalište uRepublici Hrvatskoj, mjesno je nadležan sud na čijem su području bračni drugovi imaliposljednje zajedničko prebivalište.Ispravak i dopuna prijedlogaČlanak 472.(1) Uz prijedlog se mora se podnijeti i sporazum o uzdržavanju.(2) Ako roditelji uz prijedlog nisu podnijeli sporazum o uzdržavanju djeteta ili je sporazum naštetu djeteta, sud će pozvati podnositelje da ga podnesu, odnosno dopune ili isprave u skladu sdanom uputom.(3) Ako bračni drugovi uz prijedlog nisu podnijeli sporazum o uzdržavanju bračnog druga,sud će pozvati podnositelje da ga podnesu.(3) U slučaju iz stavka 2. i 3. ovoga članka, sud će odrediti rok od osam dana za ponovnopodnošenje prijedloga i upozoriti stranke na pravne posljedice ne postupanja po nalogu suda.(4) Smatrat će se da je prijedlog povučen ako ne bude podnesen sporazum o uzdržavanju uodređenom roku. Ako ponovno bude podnesen prijedlog bez sporazuma o uzdržavanju ilisporazum o uzdržavanju djeteta bez ispravka odnosno dopune, prijedlog će se odbaciti.Pravni lijekoviČlanak 473.Protiv odluke kojom se odobrava sporazum o uzdržavanju nisu dopušteni pravni lijekovi.

1326. Pojednostavljeni postupak u stvarima uzdržavanja djetetaStranke u postupkuČlanak 474.(1) Stranke u postupku radi uzdržavanja djeteta su dijete i protivnik djeteta.(2) Dijete iz stavka 1. ovoga članka u postupku radi uzdržavanja zastupa roditelj kod kojegadijete stanuje.Mjesna nadležnostČlanak 475.(1) Za odlučivanje u stvarima uzdržavanja nadležan je, pored suda opće mjesne nadležnosti, isud prebivališta odnosno boravišta djeteta ako dijete predlaže donošenje odluke ouzdržavanju.(2) Za odlučivanje u ostalim stvarima uzdržavanja nadležan je sud opće mjesne nadležnosti.PrigovorČlanak 476.(1) U prijedlogu u stvarima uzdržavanja djeteta mora se naznačiti iznos uzdržavanjačije određivanje se predlaže. Iznos uzdržavanja mora biti u skladu s tablicama izčlanka 314. stavka 6. ovoga Zakona.(2) Sud će dostaviti prijedlog radi uzdržavanja protivnoj stranci u roku osam dana oddana kad je prijedlog zaprimljen u sudu.(3) Protivna stranka može u roku osam dana od dana primitka prijedloga podnijetiprigovor.(4) Ako protivna stranka u roku iz stavka 3. ovoga članka ne podnese prigovor, sud ćebez održavanja ročišta rješenjem prihvatiti prijedlog.(5) Ako protivna stranka u roku iz stavka 3. ovoga članka podnese prigovor, postupakće se nastaviti prema pravilima postupka u sporovima o uzdržavanju iz članka 423.do članka 432. ovoga Zakona. U tom slučaju sud će odrediti predlagatelju rok odosam dana za usklađivanja njegovog prijedloga s odredbama Zakona o parničnompostupku o sadržaju tužbe.Pravni lijekoviČlanak 477.Protiv odluke kojom se prihvaća prijedlog u pojednostavljenom postupku u stvarimauzdržavanja djeteta nisu dopušteni pravni lijekovi.7. Posebni postupci radi ostvarivanja roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetomPostupci radi ostvarivanja roditeljske skrbiČlanak 478.Stvari ostvarivanja roditeljske skrb i osobnih odnosa s djetetom o kojima se odlučuje uizvanparničnom postupku su:

1331. medicinski zahvati povezani s rizicima teških posljedica za zdravlje djeteta,2. ograničavanje prava djeteta na samostalno poduzimanje pravnih radnji i sklapanjepravnih poslova,3. školovanje djeteta,4. promjena mjesta stanovanja (prebivališta) djeteta,5. upravljanje i zastupanje vrjednijim imovinskim pravima djeteta,6. neslaganje roditelja o odlukama koje su bitne za dijete,7. potpuno ili djelomično ograničavanje i vraćanje prava na ostvarivanje roditeljskeskrbi,8. pravo na bitne informacije o djetetu,9. povjeravanje ostvarivanja roditeljske skrbi drugoj osobi,10. mirovanje ostvarivanja roditeljske skrbi radi stvarnih zapreka,11. ostvarivanje osobnih odnosa djeteta s drugim osobama i promjena te odluke12. nadzor nad ostvarivanjem osobnih odnosa s djetetom.Stranke u postupkuČlanak 479.(1) Postupke radi ostvarivanja roditeljske skrbi mogu pokrenuti dijete, roditelji, druge osobekoje ostvaruju skrb o djetetu ili centar za socijalnu skrb.(2) Postupke radi ostvarivanja osobnih odnosa djeteta sa srodnicima i drugim osobama mogupokrenuti i osobe iz članka 120. ovoga Zakona.(3) Dijete je stranka postupka iz stavka 1. i 2. ovoga članka neovisno o tome je li gapokrenulo.(4) Ako dijete pokreće postupak iz stavka 1. i 2. ovoga članka, prijedlog u njegovo imepodnosi poseban skrbnik kojeg imenuje centar za socijalnu skrb.(5) Kada poseban skrbnik podnese prijedlog iz stavka 4. ovoga članka, prestaju ovlaštenjaroditelja na zastupanje djeteta u tom postupku.(6) Ako roditelj pokreće postupak iz stavka 1. i 2. ovoga članka, dijete u postupku zastupaposeban skrbnik. Sud će imenovati i pozvati posebnog skrbnika koji je dužan odazvati sepozivu te sudjelovati u postupku.(7) Ako centar za socijalnu skrb pokreće postupke iz stavka 1. i 2. ovoga članka, dužan jeistodobno s podnošenjem prijedloga djetetu imenovati posebnog skrbnika.Mjesna nadležnostČlanak 480.(1) Za suđenje u postupcima iz članka 478. točke 1. do 12. ovoga Zakona nadležan je sudkoji je opće mjesno nadležan za dijete.(2) Ako roditelj bez suglasnosti drugog roditelja promijeni prebivalište, odnosno mjestostanovanja djeteta, nadležan je osim suda koji je opće mjesno nadležan za dijete i sudprijašnjeg prebivališta, odnosno mjesta stanovanja djeteta.Podnošenje prijedlogaČlanka 481.Predlagatelj je dužan uz prijedlog za ostvarivanje roditeljske skrbi i osobnih odnosa sdjetetom iz članka 478. ovoga Zakona podnijeti izvješće o provedenom obveznomsavjetovanju iz članka 324. ovoga Zakona.

134Odbacivanje prijedlogaČlanak 482.Ako predlagatelj uz prijedlog za ostvarivanje roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetom izčlanka 478. ovoga Zakona podnese izvješće o provedenom obaveznom savjetovanju starije od6 mjeseci, sud će prijedlog odbaciti.Ispravak i dopuna prijedlogaČlanak 483.(1) Ako predlagatelj uz prijedlog za ostvarivanje roditeljske skrbi i osobnih odnosa s djetetomiz članka 478. ovoga Zakona nije podnio izvješće o provedenom obveznom savjetovanju, sudće pozvati predlagatelja da ga podnese.(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka, sud će odrediti rok od osam dana za ponovnopodnošenje prijedloga i upozoriti stranke na pravne posljedice nepostupanja po nalogu suda.(3) Smatrat će se da je prijedlog povučen ako ne bude podneseno izvješće o provedenomobveznom savjetovanju iz stavka 1. ovoga članka u određenom roku. Ako ponovo budepodnesen prijedlog bez izvješća iz stavka 1. ovoga članka, prijedlog će se odbaciti.Odluka o promjeni prebivališta djetetaČlanak 484.(1) Ako se jedan roditelj protivi promjeni mjesta stanovanja, odnosno prebivališta djetetasukladno članku 100. ovoga Zakona, drugi roditelj može zahtijevati od suda da doneseodluku kojom se odobrava promjena prebivališta djeteta bez suglasnosti drugogroditelja.(2) Sud će s obzirom na okolnosti slučaja pri donošenju odluke uzeti u obzir:1. dob i mišljenje djeteta,2. pravo djeteta da ostvaruje osobne odnose s drugim roditeljem,3. spremnost i volju roditelja da surađuju u ostvarivanju roditeljske skrbi,4. osobne prilike roditelja,5. udaljenost između mjesta prebivališta roditelja i mjesta u koje bi dijete trebalopreseliti te prometnu povezanost i6. pravo roditelja na slobodu kretanja.(3) Sud će u odluci kojom odobrava promjenu prebivališta djeteta na zahtjev stranakaodrediti i ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom.8. Mjere za zaštitu prava i dobrobiti djetetaPostupci radi izricanja mjera za zaštitu prava i dobrobiti djetetaČlanak 485.(1) U postupku radi izricanja mjera za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta odlučuje seo:1. privremenom povjeravanju djeteta drugoj osobi, ustanovi socijalne skrbi iliudomiteljskoj obitelji;2. zabrani približavanja djetetu;3. oduzimanju prava na stanovanje s djetetom i povjeravanje svakodnevne skrbi odjetetu drugoj osobi;4. povjeravanju djeteta s problemima u ponašanju radi pomoći u odgoju i

1355. lišenju prava na roditeljsku skrb.(2) U postupku radi izricanja mjera za zaštitu imovinskih prava djeteta odlučuje se o:1. davanju odobrenja roditeljima za zastupanje djeteta u vrjednijim imovinskimpravima,2. lišenju prava roditelja ili druge osobe koja skrbi o djetetu na upravljanjedjetetovom imovinom i zastupanja djeteta u imovinskim stvarima i3. mjeri osiguranja na imovini roditelja.Stranke u postupkuČlanak 486.(1) U postupku radi izricanja mjere privremenog povjeravanja djeteta drugoj osobi, ustanovisocijalne skrbi ili udomiteljskoj obitelji stranke su dijete, roditelji, centar za socijalnu skrb,druga osoba koja skrbi o djetetu, ustanova socijalne skrbi ili udomitelj kojem se dijetepovjerava.(2) U postupku radi izricanja mjere zabrane približavanja djetetu stranke su dijete, roditelji ilidruga osoba koja ostvaruje skrb o djetetu, centar za socijalnu skrb, baka ili djed, sestra ili brat,odnosno polusestra ili polubrat koji ne živi s djetetom.(3) U postupku radi izricanja mjere oduzimanja prava na stanovanje s djetetom i povjeravanjasvakodnevne skrbi o djetetu drugoj osobi stranke su dijete, roditelji ili druga osoba kojaostvaruje skrb o djetetu, centar za socijalnu skrb, druga osoba, ustanova socijalne skrbi iliudomitelj kojem se dijete povjerava.(4) U postupku radi izricanja mjere povjeravanja djeteta s problemima u ponašanju radipomoći u odgoju stranke su dijete, roditelji ili druga osoba koja ostvaruje skrb o djetetu,centar za socijalnu skrb, ustanova socijalne skrbi, udomitelj kojem se dijete povjerava ilidržavni odvjetnik za mladež.(5) U postupku radi izricanja mjere lišenja prava na roditeljsku skrb stranke su dijete, roditeljiili druga osoba koja ostvaruje skrb o djetetu, centar za socijalnu skrb ili državni odvjetnik zamladež.(6) U postupcima radi izricanja mjera za zaštitu imovinskih prava djeteta stranke su dijete,roditelj ili druga osoba koja ostvaruje skrb o djetetu i centar za socijalnu skrb.Zastupanje djetetaČlanak 487.U postupcima radi zaštite osobnih prava i dobrobiti djeteta iz članka 485. stavka 1. točka 1.,3., 4. i 5. ovoga Zakona dijete zastupa poseban skrbnik kojeg imenuje sud.Mjesna nadležnostČlanak 488.Za suđenje u postupcima radi izricanja mjera za zaštitu prava i dobrobiti djeteta mjesno jenadležan sud koji je opće mjesno nadležan za dijete.ŽalbaČlanak 489.(1) Protiv odluke o mjeri za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta stranke mogupodnijeti žalbu u roku od tri dana od dana uručenja odnosno dostave prijepisa odluke.

136(2) U postupcima iz stavka 1. ovoga članka drugostupanjski sud mora donijeti i otpremitiodluku u roku od osam dana od dana primitka žalbe.(3) Žalba protiv odluka donesenih na temelju članka 485. stavka 1. točka 1., 3. i 4. ovogaZakona ne odgađa njihovu ovrhu.9. Postupak radi zaštite obiteljskog domaPostupci radi zaštite obiteljskog domaČlanak 490.U postupku radi zaštite obiteljskog doma odlučuje se o:1. davanju odobrenja za otuđenje ili opterećenje nekretnine, odnosno otkaz ugovora onajmu stana koji predstavlja obiteljski dom sukladno članku 32. stavku 4. ovogaZakona i2. pravu stanovanja djece i jednog roditelja u stanu ili drugoj nekretnini koja predstavljaobiteljski dom sukladno članku 46. ovoga Zakona.Stranke u postupkuČlanak 491.(1) Postupak iz članka 490. točke 1. ovoga Zakona pokreće se na prijedlog bračnog iliizvanbračnog druga.(2) Postupak iz članka 490. točke 2. ovoga Zakona pokreće se na prijedlog roditelja kojistanuje sa zajedničkim maloljetnim djetetom na temelju odluke suda.(3) Sud će na zahtjev stranke o pokretanju postupka obavijestiti i treće osobe s kojima subračni drugovi u pravnom odnosu u vezi s nekretninom.Mjesna nadležnostČlanak 492.Za suđenje u postupcima radi zaštite obiteljskog doma mjesno je nadležan, osim suda općemjesne nadležnosti, sud koji je bio ili jest nadležan za rješavanje bračnog spora u prvomstupnju ili sud na čijem se području nalazi zajednička nekretnina koja predstavlja obiteljskidom ili sud na čijem području predlagatelj ima prebivalište odnosno boravište.10. Postupak radi nadomještanja pristanka za posvojenje djetetaStranke u postupkuČlanak 493.(1) Sud će u izvanparničnom postupku odlukom nadomjestiti pristanak roditelja odnosnoskrbnika za posvojenje djeteta u slučajevima propisanim člankom 190. stavkom 1. ovogaZakona i člankom 192. stavkom 3. ovoga Zakona.(2) Prijedlog za donošenje odluke iz stavka 1. ovoga članka podnijet će centar za socijalnuskrb prebivališta odnosno boravišta roditelja.(3) U postupku u povodu prijedloga iz stavka 1. ovoga članka sud će saslušati roditeljaodnosno skrbnika čiji se pristanak nadomješta, dijete uz primjenu članka 360. ovoga Zakona ipo potrebi druge osobe koje su bliske s djetetom.

137Mjesna nadležnostČlanak 494.U postupcima radi nadomještanja pristanka za posvojenje djeteta mjesno je nadležan sud načijem je području sjedište centra za socijalnu skrb koji je pokrenuo postupak.Pravni lijekČlanak 495.(1) Protiv odluke suda kojom se odbija prijedlog za nadomještanje pristanka roditelja odnosnoskrbnika, žalbu može podnijeti samo centar za socijalnu skrb koji je pokrenuo postupak.(2) Protiv pravomoćne odluke suda kojom se nadomješta pristanak roditelja odnosno skrbnikanisu dopušteni izvanredni pravni lijekovi niti druga pravna sredstva.11. Postupak radi lišenja i vraćanja poslovne sposobnostiStranke u postupkuČlanak 496.(1) Postupak radi lišenja poslovne sposobnosti može pokrenuti sud po službenoj dužnosti,centar za socijalnu skrb, bračni drug osobe prema kojoj se provodi postupak, njezini krvnisrodnici u ravnoj lozi, a u pobočnoj lozi do drugog stupnja.(2) Postupak radi vraćanje poslovne sposobnosti pokrenut će sud po službenoj dužnosti, osobeiz stavka 1. ovoga članka, skrbnik uz odobrenje centra za socijalnu skrb ili osoba prema kojojće se voditi postupak vraćanja poslovne sposobnosti.Mjesna nadležnostČlanak 497.U postupcima radi lišenja i vraćanja poslovne sposobnosti mjesno je nadležan sud koji je općemjesno nadležan za osobu prema kojoj se provodi postupak.RočišteČlanak 498.(1) Sud će pozvati na ročište predlagatelja, osobu prema kojoj se provodi postupak, njezinogposebnog skrbnika i centar za socijalnu skrb.(2) Poseban skrbnik dužan je odazvati se pozivu suda te aktivno sudjelovati u postupku.Ostale osobe iz stavka 1. ovoga članka i centar za socijalnu skrb ovlaštene su u tijekupostupka sudjelovati pri izvođenju dokaza i raspravi o rezultatima cjelokupnog postupka.(3) Sud će saslušati osobu prema kojoj se provodi postupak. Ako se ta osoba nalazi upsihijatrijskoj ustanovi ili je smještena u socijalnu ustanovu, saslušat će se u pravilu u tojustanovi.(4) Ako sud utvrdi da saslušanje osobe nije moguće s obzirom na njezino zdravstveno stanje,dužan je o tome sastaviti bilješku u spisu i navesti razloge nemogućnosti za saslušanje.Dokazni postupakČlanak 499.(1) Osobu prema kojoj se provodi postupak radi lišenje poslovne sposobnosti treba, po nalogusuda, pregledati vještak koji će o rezultatima pregleda dati pisani nalaz i mišljenje.

138(2) Ako se osoba prema kojoj se provodi postupak iz neopravdanog razloga odbija podvrgnutipregledu vještaka sud može odrediti prisilno zadržavanje prema Zakonu o zaštiti osoba sduševnim smetnjama.(3) Sud može pozvati podnositelje prijedloga da podnesu pisani nalaz i mišljenje liječnika ilidrugu ispravu koja upućuje da se osoba prema kojoj se postupak pokreće nije sposobnabrinuti o svojim potrebama, pravima i interesima ili da ona ugrožava prava i interese drugihosoba.Zastoj postupkaČlanak 500.(1) Ako utvrdi da neku osobu treba lišiti poslovne sposobnosti zbog zloporabe sredstavaovisnosti ili drugih razloga, sud može zastati s postupkom i odgoditi donošenje odluke, ako seta osoba podvrgla liječenju u zdravstvenoj ustanovi.(2) Sud može tijekom postupka upozoriti osobu koju treba lišiti poslovne sposobnosti namogućnost odgađanja donošenja odluke, ako se podvrgne liječenju u zdravstvenoj ustanovi.(3) Vrijeme na koje se odgađa donošenje odluke ne može biti kraće od šest mjeseci ni dulje odgodinu dana, ali sud može opozvati svoju odluku, ako osoba koju treba lišiti poslovnesposobnosti napusti ustanovu za liječenje ili bude iz nje otpuštena zbog narušavanja reda ili nadrugi način izbjegne liječenje.(4) Pri donošenju odluke o prijedlogu za lišenje poslovne sposobnosti sud će uzeti u obzir irezultate liječenja u zdravstvenoj ustanovi.DostavaČlanak 501.(1) Odluka suda o lišenju poslovne sposobnosti dostavlja se predlagatelju, osobi koja se lišavaposlovne sposobnosti, njezinom posebnom skrbniku i centru za socijalnu skrb.(2) Sud će po službenoj dužnosti obavijestiti centar za socijalnu skrb o pravomoćnosti odlukeo lišenju poslovne sposobnosti, odnosno o djelotvornosti te odluke ako ona nastupa prijepravomoćnosti.Vraćanje poslovne sposobnostiČlanak 502.(1) Ako prestanu razlozi iz članka 234. ovoga Zakona sud će odlučiti o vraćanju poslovnesposobnosti osobi koja je prijašnjom odlukom bila lišena poslovne sposobnosti.(2) Sud može odlučiti da se osoba koja je bila lišena poslovne sposobnosti bude lišenaposlovne sposobnosti u manjem opsegu i sadržaju (djelomično vraćanje poslovnesposobnosti) ili da joj se poslovna sposobnost potpuno vrati.Odbijanje prijedloga za vraćanje poslovne sposobnostiČlanak 503.(1) Ako odbije prijedlog za potpuno ili djelomično vraćanje poslovne sposobnosti, sud možeodlučiti da se prije isteka određenog roka, ali ne duljeg od godinu dana, ne može ponovnotražiti vraćanje poslovne sposobnosti, ako iz ishoda postupka s velikom vjerojatnošćuproizlazi da za određeno vrijeme ne treba očekivati izlječenje ili znatno poboljšanje psihičkogstanja ili drugih okolnosti zbog kojih je osoba lišena poslovne sposobnosti.(2) Prijedlog za vraćanje poslovne sposobnosti koji je podnesen prije isteka roka iz stavka 1.ovoga članka sud će odbaciti.

139(3) U postupku za djelomično ili potpuno vraćanje poslovne sposobnosti primjenjivat će se naodgovarajući način odredbe ovoga Zakona o postupku za lišenje poslovne sposobnosti.(4) U postupku iz prethodnog stavka vještačenje se ne može povjeriti osobi koja je u postupkulišenja poslovne sposobnosti obavila vještačenje.12. Postupak radi donošenja odluke o zdravlju štićenikaPostupci radi donošenja odluke o zdravlju štićenikaČlanak 504.U postupku radi donošenja odluke o zdravlju štićenika odlučuje se o:1. prekidu trudnoće,2. doniranje tkiva i organa,3. sterilizaciji,4. sudjelovanju u biomedicinskim istraživanjima,5. mjerama za održavanje na životu.Stranke u postupkuČlanak 505.(1) Prijedlog za donošenje odluke o zdravlju štićenika podnijet će štićenik ili skrbnikštićenika.(2) U postupku u povodu prijedloga iz stavka 1. ovoga članka sud će saslušati štićenika,skrbnika i po potrebi druge osobe koje su bliske sa štićenikom.(3) Ako se štićenik nalazi u psihijatrijskoj ustanovi ili je smješten u socijalnu ustanovu,saslušat će se u pravilu u toj ustanovi.(4) Ako sud utvrdi da saslušanje štićenika nije moguće s obzirom na njegovo zdravstvenostanje, dužan je o tome sastaviti bilješku u spisu i navesti razloge nemogućnosti za saslušanje.Nadležnost i sastav sudaČlanak 506.(1) U postupku radi donošenja odluke o zdravlju štićenika u prvom stupnju sudi županijskisud u vijeću od tri suca.(2) O žalbi protiv odluke o zdravlju štićenika odlučuje Vrhovni sud Republike Hrvatske uvijeću od pet sudaca.Mjesna nadležnostČlanak 507.U postupcima radi donošenja odluke o zdravlju štićenika mjesno je nadležan sud koji je općemjesno nadležan za štićenika.Pravni lijekoviČlanak 508.(1) Protiv odluke o zdravlju štićenika stranke mogu podnijeti žalbu u roku od tri dana od danauručenja odnosno dostave prijepisa odluke.(2) U postupcima iz stavka 1. ovoga članka drugostupanjski sud mora donijeti i otpremitiodluku u roku od osam dana od dana primitka žalbe.

140(3) Sud može odrediti da pravni učinci odluke o zdravlju štićenika nastupaju prijepravomoćnosti, ako je to potrebno radi zaštite štićenika.(4) Protiv pravomoćne odluke kojom se prihvaća prijedlog za donošenje odluke o zdravljuštićenika nisu dopušteni izvanredni pravni lijekovi niti druga pravna sredstva.IV. POSEBNI POSTUPCI OVRHEPosebni postupci ovrheČlanak 509.Ovim Zakonom propisani su posebni postupci ovrhe radi:1. predaje djeteta,2. ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom,3. uzdržavanja djeteta.1. Opće odredbePokretanje postupkaČlanak 510.Ako sud po službenoj dužnosti donese odluku prema odredbama ovoga Zakona, on možedonijeti rješenje o ovrsi te odluke i provesti ovrhu.ŽalbaČlanak 511.Žalba protiv rješenja o ovrsi ne zadržava provođenje ovrhe niti poduzimanje ovršnih radnjikojima se ostvaruje tražbina zbog koje je određena ovrha.2. Ovrha radi predaje djetetaMjesna nadležnostČlanak 512.(1) Za odlučivanje o prijedlogu za ovrhu radi predaje djeteta mjesno je nadležan, osim sudakoji je opće mjesno nadležan za stranku protiv koje se provodi ovrha, i sud koji je općemjesno nadležan za stranku koja zahtijeva ovrhu, te sud na čijem se području dijete zatekne.(2) Provođenje ovrhe oduzimanjem djeteta poduzet će sud na području kojeg se dijete zateknepo službenoj dužnosti ili na zahtjev stranke.(3) Sud iz stavka 1. ovoga članka može odlučiti da se poduzimanje određenih ovršnih radnjiradi predaje djeteta roditelju s kojim će dijete stanovati povjeri sudu koji nije nadležan zaprovođenje ovrhe.Osnove za određivanje ovrhe i stranke u postupkuČlanak 513.(1) Ovrha radi predaje djeteta može se provesti na temelju:1. plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi odobrenog od strane suda,

1412. odluke suda i privremene mjere o tome s kojim će roditeljem ili drugom osobom dijetestanovati, odnosno prebivalištu djeteta ili3. odluke suda o mjerama za zaštitu osobnih prava i dobrobiti djeteta.(2) Stranke u postupku ovrhe iz stavka 1. ovoga članka su roditelji, dijete, druga osoba skojom će dijete na temelju odluke suda stanovati i centar za socijalnu skrb.Sredstva ovrheČlanak 514.(1) Sud će, nakon što ocijeni sve okolnosti slučaja, odrediti ovrhu izricanjem i provođenjem:2. novčanih kazni do 30.000 kuna,3. zatvorskih kazni u trajanju od 1 dana do 6 mjeseci i4. prisilnim oduzimanjem i predajom djeteta.(2) Sud s obzirom na okolnosti slučaja procjenjuje koje će od sredstava ovrhe iz stavka 1.ovoga članka odrediti.(2) Sredstva ovrhe iz stavka 1. ovoga članka mogu se odrediti i provesti protiv osobe kojaprotivno nalogu suda odbija predati dijete ili poduzima radnje s ciljem njegova skrivanja ilionemogućavanja provođenja odluke, osobe kod koje se dijete nalazi i protiv osobe od čijevolje ovisi predaja djeteta.(3) Ako se svrha ovrhe nije mogla postići jednim od sredstava iz stavka 1. ovoga članka, sudmože odrediti drugo sredstvo ovrhe iz toga stavka.(4) U prijedlogu za ovrhu radi predaje djeteta ne mora biti označeno sredstvo ovrhe, a ako jeoznačeno, sud nije vezan prijedlogom stranke.Rješenje o ovrsiČlanak 515.(1) Ako u odluci suda stranci protiv koje se provodi ovršni postupak nije naložena predajadjeteta, ovu naredbu izreći će sud u rješenju o ovrsi te odrediti rok za predaju ili će naložitida se dijete preda odmah.(2) Rješenjem o ovrsi može se naložiti predaja djeteta osobi na koju se odnosi ovršna isprava,osobi o čijoj volji ovisi predaja djeteta i svakoj drugoj osobi kod koje se dijete nalazi u časudonošenja te odluke, odnosno kod koje se dijete zatekne u času provođenja ovrhe.Prisilno oduzimanje i predaja djetetaČlanak 516.(1) Prisilno oduzimanje i predaju djeteta obavljaju u suradnji sud, centar za socijalnu skrb ipolicija na način da zaštite dijete u najvećoj mogućoj mjeri.(2) Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi donijeti će protokol o oduzimanju ipredaji djeteta.Saslušavanje stranaka i stručni razgovor s djetetomČlanak 517.(1) Prije određivanja sredstava ovrhe osoba protiv koje se ovrha provodi će se saslušati.(2) Osoba protiv koje se određuje i provodi mjera prisilnog oduzimanja i predaje djeteta izčlanka 516. ovoga Zakona, ne mora se saslušati ako bi ovrha bila otežana ili onemogućena.

142(3) Sud može s obzirom na okolnosti slučaja tijekom postupka ovrhe dijete uputiti na stručnirazgovor.Dostava rješenja o ovrsiČlanak 518.(1) Kad je odlukom suda naloženo da se dijete preda odmah, rješenje o ovrsi mora se uručitistranci od koje treba oduzeti dijete prilikom poduzimanja prve ovršne radnje. Ako ta strankane bude nazočna oduzimanju djeteta, odluka će joj se dostaviti naknadno.(2) Odsutnost osobe kojoj treba oduzeti dijete ne sprječava provođenje ovršnih radnji.(3) Ako se ovrha provodi protiv osobe na koju se ne odnosi rješenje o ovrsi, toj osobi će sepredati rješenje o ovrsi i zapisnik o oduzimanju djeteta.(4) Ako se ovrha provodi protiv osobe iz stavka 3. ovoga članka ili protiv osobe koja nijenazočna ovršnim radnjama, te će se radnje provesti u nazočnosti dviju punoljetnih osoba.(5) O vremenu i mjestu poduzimanja ovršnih radnji radi oduzimanja djeteta sud će popravilima o osobnoj dostavi obavijestiti roditelja ili drugu osobu kojoj treba predati dijete.Odgoda ovrheČlanak 519.(1) Sud može odgoditi ovrhu ili ograničiti mjere ovrhe:1. kad je u tijeku odlučivanje povodom žalbe protiv prvostupanjske odluke,2. kad je u tijeku postupak radi promjene odluke,3. kad se djetetu nalaže stručni razgovor.(2) Sud može odgoditi ovrhu u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka samo ako se time bitnone ugrožavaju osobni i drugi važni interesi djece.3. Ovrha radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetomMjesna nadležnostČlanak 520.Za odlučivanje i provođenje ovrhe radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom mjesno jenadležan, osim suda koji je opće mjesno nadležan za stranku protiv koje se ovrha provodi,odnosno za dijete i sud koji je opće mjesno nadležan za stranku koja zahtijeva ovrhu.Osnove za određivanje ovrhe i stranke u postupkuČlanak 521.(1) Ovrha radi ostvarivanja osobnih odnosa s djetetom može se provesti na temelju:1. plana o zajedničkoj roditeljskoj skrbi ili drugog sporazuma o ostvarivanju osobnihodnosa s djetetom koji su odobreni od strane suda ili2. odluke suda, odnosno privremene mjere o ostvarivanju osobnih odnosa s djetetom.(2) Stranke u postupku ovrhe iz stavka 1. ovoga članka su roditelji, dijete i druge osobe kojena temelju ovršne isprave imaju pravo na ostvarivanje osobnih odnosa s djetetom.RočišteČlanak 522.(1) Sud će prije donošenja rješenja o ovrsi zakazati ročište na kojemu će osobno saslušati

143stranke kako bi utvrdio činjenice i ocijenio sve okolnosti, a ako je to potrebno razgovarat će is djetetom starijim od četrnaest godina, odnosno utvrditi mišljenje djeteta mlađeg od četrnaestgodina sukladno članku 360. ovoga Zakona.(2) Sud može nakon što sasluša stranke i s obzirom na okolnosti slučaja odgoditi ovrhu za 30dana te naložiti stručni razgovor s djetetom ili naložiti strankama da pristupe prvom sastankuobiteljske medijacije radi sporazumnog rješavanja spora, a ako je to potrebno može posebnomodlukom detaljnije precizirati ostvarivanje osobnih odnosa za vrijeme trajanja stručnograzgovora ili obiteljske medijacije.(3) Sud neće postupiti prema stavku 2. ovoga članka ako je obiteljska medijacija prethodnobila pokušana i neuspješna ili ako je nužno žurno postupanje.Sredstva ovrheČlanak 523.(1) Sud će, nakon što ocijeni sve okolnosti slučaja, odrediti ovrhu izricanjem i provođenjem:2. novčanih kazni do 30.000 kuna ili3. zatvorskih kazni u trajanju od 1 dana do 6 mjeseci.(2) Sud s obzirom na okolnosti slučaja procjenjuje koje će od sredstava ovrhe iz stavka 1.ovoga članka odrediti.(3) U prijedlogu za ovrhu ne mora biti označeno sredstvo ovrhe, a ako je označeno, sud nijevezan prijedlogom stranke.Odgoda ovrheČlanak 524.(1) Sud može odgoditi ovrhu ili ograničiti mjere ovrhe:1. kad je u tijeku odlučivanje povodom žalbe protiv prvostupanjske odluke,2. kad je u tijeku postupak radi promjene odluke,3. kad se djetetu nalaže stručni razgovor ili se provodi obiteljska medijacija.(2) Sud može odgoditi ovrhu u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka samo ako se time bitnone ugrožavaju osobni i drugi važni interesi djece.Protivljenje djetetaČlanak 525.(1) Sud može s obzirom na okolnosti slučaja tijekom postupka ovrhe dijete uputiti na stručnirazgovor.(2) Protivi li se dijete starije od četrnaest godina ostvarivanju osobnih odnosa s roditeljem inakon razgovara sa stručnom osobom prema uputi suda prijedlog za ovrhu će se odbiti.4. Ovrha radi uzdržavanja djetetaMjesna nadležnostČlanak 526.Za određivanje ovrhe i za provođenje ovrhe radi ostvarivanja uzdržavanja iz plaće ili drugihstalnih novčanih primanja ovršenika mjesno je nadležan, osim suda koji je opće mjesnonadležan za ovršenika, i sud koji je opće mjesno nadležan za poslodavca koji isplaćuje plaću,odnosno za isplatitelja drugih stalnih novčanih primanja te sud koji je sudio u prvom stupnjuu postupku u kojem je donesena ovršna isprava.

144Pokretanje postupkaČlanak 527.(1) Ovrha radi uzdržavanja određuje se i provodi na prijedlog djeteta.(2) Centar za socijalnu skrb dužan je tražiti ovrhu uzdržavanja na temelju odluke ouzdržavanju djeteta donesene u postupku u kojem je zastupao dijete.Predmet ovrheČlanak 528.Ovrha na plaći i drugom stalnom novčanom primanju roditelja za uzdržavanje djeteta provestće se prije ovrhe radi naplate svih drugih tražbina na tim primanjima neovisno o vremenunjihova nastanka.V. POSEBNI POSTUPCI OSIGURANJAPosebni postupci osiguranjaČlanak 529.(1) Ovim Zakonom propisani su posebni postupci osiguranja u kojima sud odlučuje o:1. privremenoj mjeri s kojim će roditeljem dijete stanovati, prebivalištu djeteta iostvarivanju osobnih odnosima s djetetom,2. privremenoj mjeri radi uzdržavanja.(2) Privremene mjere iz stavka 1. ovoga članka mogu se odrediti prije pokretanja sudskihpostupaka u kojima se odlučuje o odnosu koji se privremenom mjerom osigurava, kaoi za njegovog trajanja.1. Opće odredbeMjesna nadležnostČlanak 530.(1) Za donošenje privremene mjere mjesno je nadležan sud koji je nadležan zaodlučivanje o odnosu koji se privremenom mjerom osigurava.(2) U hitnim slučajevima privremenu mjeru može donijeti i onaj sud na čijem je područjunastala potreba za donošenje privremene mjere ili na čijem području se nalazi osoba ilistvar na koju će se privremene mjere odnositi.(3) Sud iz stavka 2. ovoga članka ustupit će predmet sudu koji je nadležan prema stavku1. ovoga članka.(4) Privremenu mjeru sud može po službenoj dužnosti odrediti u svakom postupku koji jeu tijeku, a u kojem se prema odredbama ovog Zakona odlučuje o pravima i dobrobitidjeteta.Odlučivanje o privremenoj mjeriČlanak 531.(1) Sud može o privremenoj mjeri odlučiti bez usmene rasprave.

145(2) Radnje koje su poduzete u postupku radi izricanja privremene mjere neće seponovno provoditi u postupku, osim ako se ne očekuje utvrđivanje novihčinjenica.Opravdanje privremene mjere pokretanjem postupkaČlanak 532.(1) Ako je izrečena privremena mjera prije pokretanja postupka u kojem seodlučuje o odnosu koji se osigurava, sud će uputiti stranku da u roku koji nesmije biti dulji od tri mjeseca opravda privremenu mjeru pokretanjempostupka.(2) Ako stranka u roku kojeg sud odredi ne pokrene postupak iz stavka 1. ovogačlanka sud će donijeti rješenje o ukidanju privremene mjere.Ovršnost privremene mjereČlanak 533.(1) Sud može u slučajevima postojanja obiteljskog nasilja ili u slučaju drugih otežavajućihokolnosti dopustiti ovrhu privremene mjere i prije dostave odluke suprotnoj strani.(2) U slučaju iz stavka 1. ovoga članka odluka o privremenoj mjeri je ovršna danomdonošenja.Izmjena ili ukidanje privremene mjereČlanak 534.(1) Sud može privremenu mjeru izmijeniti ili ukinuti na prijedlog stranke ili po službenojdužnosti ako ju je po službenoj dužnosti ovlašten izreći.(2) Za izmjenu privremene mjere nadležan je sud koji je donio odluku, osim ako je predmetustupljen drugom sudu.(3) Ako se predmet o privremenoj mjeri nalazi pred žalbenim sudom tada nije dopuštenaizmjena ili ukidanje pobijane odluke suda prvog stupnja.(4) Sud će donijeti rješenje o ukidanju privremene mjere:1. ako stranka u roku od tri mjeseca ne pokrene postupak o odnosu koji se privremenom mjeromosigurava,2. ako se zahtjev za odlučivanje o odnosu koji se osigurava povuče ili odbaci,3. kada je postupak o odnosu koji se mjerom osigurava pravomoćno okončan.Pravo na žalbuČlanak 535.Žalba protiv odluke o privremenoj mjeri ne odgađa ovrhu.2. Privremena mjera s kojim će roditeljem dijete stanovati, prebivalištu djeteta iostvarivanju osobnih odnosa s djetetomOdlučivanje o privremenoj mjeriČlanak 536.

146(1) Ako u stvarima u vezi s osobnim pravima djeteta koje se odnose na prebivalištedjeteta, odnosno mjesto stanovanja djeteta i ostvarivanje osobnih odnosa s djetetomnije moguće postići sporazum sud može o tome izreći privremenu mjeru.(2) Sud će uzimajući u obzir okolnosti slučaja izreći po službenoj dužnosti privremenumjeru iz stavka 1. ovoga članka ili privremenu mjeru zabrane ostvarivanja osobnihodnosa s djetetom kad:1. naloži strankama da pristupe prvom sastanku obiteljske medijacije ili2. kad naloži izradu stručne procjene i mišljenja, odnosno vještačenja.(3) U postupcima iz stavka 1. i 2. ovoga članka obavezno je utvrđivanje mišljenja djetetasukladno članku 360. ovoga Zakona, stranaka i centra za socijalnu skrb.3. Privremena mjera radi uzdržavanja djetetaPokretanje postupkaČlanak 537.(1) Privremenu mjeru radi uzdržavanja djeteta sud će, ako za to postoji potreba, odrediti poslužbenoj dužnosti.(2) Centar za socijalnu skrb može podnijeti prijedlog za donošenje privremene mjere radiuzdržavanja kad je prema odredbama ovoga Zakona ovlašten podnijeti prijedlog za ovrhu.Pretpostavke za određivanje privremene mjereČlanak 538.(1) Smatra se da postoji opasnost za osobne ili druge važne interese predlagatelja osiguranjaako se mjere osiguranja uzdržavanja određuju u korist djeteta, osim ako se tražbina odnosi nadio uzdržavanja u povećanom iznosu u skladu s povećanim mogućnostima pojedinogroditelja.(2) Kad se privremena mjera radi uzdržavanja određuje u parnici radi utvrđivanja očinstva,predlagatelj osiguranja treba učiniti vjerojatnim da je osoba protiv koje se mjera određujeroditelj djeteta.Određivanje privremene mjereČlanak 539.(1) U postupcima u kojima se odlučuje o uzdržavanju djeteta sud je dužan već napripremnom ročištu ili prvom ročištu za glavnu raspravu, nakon što strankamaomogući da se o tome izjasne, odnosno, ako to okolnosti slučaja zahtijevaju, i prijetoga, neovisno o tome je li se tuženik o tome mogao izjasniti, rješenjem o privremenojmjeri naložiti tuženiku da plaća zakonski minimum uzdržavanja za dijete.(2) Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka dopuštena je posebna žalba. Žalba neodgađa ovrhu.Izmjena i ukidanje privremene mjereČlanak 540.

147(1) Rješenje o privremenoj mjeri radi uzdržavanja djeteta sud može ukinuti ili izmijenititijekom prvostupanjskoga postupka ako se izmjene okolnosti na temelju kojih je privremenamjera donesena.(2) U prvostupanjskoj presudi kojom će prihvatiti zahtjev za uzdržavanje sud može odlučiti dažalba protiv te presude u cijelosti ili djelomice ne odgađa ovrhu i u tom slučaju ukinutirješenje o privremenoj mjeri, odnosno može odlučiti da rješenje o privremenoj mjeri ostane nasnazi do njezine pravomoćnosti.Privremene mjere u postupku radi prestanka uzdržavanjaČlanak 541.(1) U parnici radi prestanka uzdržavanja sud može na prijedlog tužitelja donijetiprivremenu mjeru o zabrani naplate uzdržavanja na temelju ovršne isprave kojom jeono određeno do pravomoćnog okončanja spora.(2) Zabrana iz stavka 1. ovoga članka može se odnositi samo na prisilne naplate pojedinihtražbina za uzdržavanje nastalih nakon dana podnošenja tužbe, s time da sud kao danna koji se odnosi zabrana može odrediti i koji kasniji dan.(3) Na temelju privremene mjere iz stavka 1. ovoga članka sud koji provodi ovrhuodređenu radi naplate tražbine za uzdržavanje na temelju ovršne isprave odgodit će naprijedlog tužitelja ovrhu do pravomoćnog dovršetka parničnog postupka pokrenutogtužbom radi prestanka uzdržavanja, odnosno do ukidanja privremene mjere prije toga,i to samo radi naplate pojedinih tražbina na koje se zabrana iz privremene mjereodnosi.Privremene mjere u postupku radi smanjenja uzdržavanjaČlanak 542.(1) U parnici radi smanjenja uzdržavanja sud može na prijedlog tužitelja donijetiprivremenu mjeru o zabrani naplate određenog dijela uzdržavanja na temelju ovršneisprave kojom je ono određeno do pravomoćnog okončanja spora.(2) Zabrana iz stavka 1. ovoga članka može odnositi samo na prisilne naplate pojedinihtražbina za uzdržavanje nastalih nakon dana podnošenja tužbe, s time da sud kao danna koji se odnosi zabrana može odrediti i koji kasniji dan.(3) Na temelju privremene mjere iz stavka 1. ovoga članka sud koji provodi ovrhuodređenu radi naplate tražbine za uzdržavanje na temelju ovršne isprave odgodit ćedjelomično na prijedlog tužitelja ovrhu do pravomoćnog dovršetka parničnogpostupka pokrenutog tužbom radi smanjenja uzdržavanja, odnosno do ukidanjaprivremene mjere prije toga, i to samo radi naplate dijelova pojedinih tražbina na kojese zabrana iz privremene mjere odnosi.Privremene mjere u postupku radi povećanja uzdržavanjaČlanak 543.U parnici radi povećanja uzdržavanja sud može na zahtjev tužitelja donijeti privremenu mjeruradi plaćanja povećanog iznosa uzdržavanja.

148Deveti dio PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBEČlanak 544.(1) Odredbe ovoga Zakona primjenjuju se i na obiteljske odnose koji su nastali prije danapočetka primjene ovoga Zakona, ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.(2) Danom primjene ovoga Zakona ne mijenjaju se prava i dužnosti stečena prema prijašnjimpropisima.Članak 545.(1) Postupci pokrenuti prije stupanja na snagu ovoga Zakona dovršit će se primjenom odredbiObiteljskog zakona (»Narodne novine«, br. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11).(2) Ako poslije dana početka primjene ovoga Zakona bude poništena ili ukinutaprvostupanjska odluka iz stavka 1. ovoga članka, tijekom daljnjeg postupka primjenjuju seodredbe Obiteljskog zakona (»Narodne novine«, br. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11,61/11).(3) Postupci pokrenuti nakon stupanja na snagu ovoga Zakona provest će se primjenom ovogaZakona.Članak 546.Postupci o imovinskim odnosima bračnih i izvanbračnih drugova pokrenuti prije dana početkaprimjene ovoga Zakona, dovršit će se prema odredbama zakona po kojem su pokrenuti.Članak 547.(1) Na utvrđivanje majčinstva djeteta rođenog prije stupanja na snagu ovoga Zakonaprimjenjuju se odredbe iz članka 71., članka 72. stavka 1., članka 73. i članka 74. Obiteljskogzakona (Narodne novine, br. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11) u dijelu u kojem seodnose na utvrđivanje majčinstva.(2) Na majčinstvo djeteta iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuje se odredba iz članka 59.ovoga Zakona.Članak 548.(1) Na osporavanje očinstva djeteta rođenog prije stupanja na snagu ovoga Zakonaprimjenjuju se odredbe iz članka 79. i članka 81. Obiteljskog zakona (Narodne novine, br.116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11).(2) U postupcima iz stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se odredbe iz članka 401. i 404.ovoga Zakona.Članak 549.Iznimno od članka 545. stavka 1. ovoga Zakona u izvanparničnim postupcima u kojima prijedana stupanja na snagu ovoga Zakona nije donesena prvostupanjska odluka suda primjenjivat

149će se odredbe iz članka 447. i 448. Ovoga Zakona kojima se uređuje revizija i prijedlog zapreinaku odluke.Članak 550.Iznimno od članka 545. stavka 1. ovoga Zakona postupci radi lišenja i vraćanja poslovnesposobnosti pokrenuti prije početka primjene ovoga Zakona dovršit će se prema odredbamaovoga Zakona.Članak 551.(1) Odluke o lišenju poslovne sposobnosti donesene prema prijašnjim propisima RepublikeHrvatske preispitat će se u izvanparničnom postupku radi vraćanja poslovne sposobnosti izčlanka 502. i 503. ovoga Zakona u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovogaZakona.(2) Centar za socijalnu skrb prebivališta štićenika dužan je pokrenuti postupak iz stavka 1.ovoga članka.(3) Troškovi postupka iz stavka 1. ovoga članka terete državni proračun.Članak 552.(1) Ministar nadležan za poslove pravosuđa donijeti će propise iz, , članka 314. stavak 5.,članka 343 i članka 352. stavak 4. ovoga Zakona u roku od tri mjeseca od dana stupanja nasnagu ovoga Zakona.(2) Ministar nadležan za poslove socijalne skrbi donijet će propise iz članka 107. stavak 3.,članka 125. stavak 5., članka 131. stavak 3., članka 204. stavak 7., članka 205. stavak 2.,članka 217. stavak 6., članka 236. stavak 8., članka 240. stavak 4., članka 264. stavak 2.,članka 280., članka 343, članka 344. i članka 516. stavak 2.. ovoga Zakona u roku od trimjeseca od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.Članak 553.Do donošenja propisa iz članka 552. ovoga Zakona primjenjivat će se:- Pravilnik o osnovnim elementima koje mora sadržavati stručno mišljenje u postupkuposredovanja prije razvoda braka (Narodne novine, broj 32/05),- Pravilnik o visini iznos i načinu isplate naknade za skrbnika (Narodne novine, broj32/05),- Pravilnik o načinu vođenja očevidnika i dokumentacije u svezi s poslovima centra zasocijalnu skrb u području braka i odnosa u braku (Narodne novine, broj 32/05),- Pravilnik o načinu vođenja očevidnika i spisa predmeta osoba pod skrbništvom, načinupopisa i opisa njihove imovine te podnošenja i izvješća i polaganja računa skrbnika- Pravilnik o načinu vođenja očevidnika i spisa predmeta o posvojenju (Narodne novine,32/05),- Pravilnik o visini iznosa i načinu isplate naknade za provođenje nadzora nadroditeljskom skrbi (Narodne novine, 32/05),- Pravilnik o načinu vođenja očevidnika sudskih odluka o uzdržavanju i nagodbasklopljenih u centru za socijalnu skrb (Narodne novine, 32/05),

150- Pravilnik o načinu vođenja očevidnika i spisa predmeta osoba pod skrbništvom, načinupopisa i opisa njihove imovine te podnošenja izvješća, polaganja računa skrbnika(Narodne novine, broj 32/05).Članak 554.(1) Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Obiteljski zakon (»Narodnenovine«, br. 116/03, 17/04, 136/04, 107/07, 57/11, 61/11), osim odredaba članka 71.,članka 72. stavka 1., članka 73., članka 74.,a koje se o odnose na utvrđivanjemajčinstva te članka 79. i članka 81.(2) Članak 352. Obiteljskog zakona (»Narodne novine«, br. 116/03, 17/04, 136/04,107/07, 57/11, 61/11) ostaje na snazi do donošenja posebnog zakona kojim se uređujeprivremeno uzdržavanje te se primjenjuje u vezi s člankom 314. stavak 2. ovogaZakona.Članak 555.Ovaj Zakon objavit će se u »Narodnim novinama«, a stupa na snagu 1. siječnja 2014.Ovaj Zakon počet će se primjenjivati 1. srpnja 2014.