Izvješće o stanju zaštite i spašavanja na području ... - Istarska županija

REPUBLIKA HRVATSKAISTARSKA ŽUPANIJAIZVJEŠEO STANJU SUSTAVA ZAŠTITE I SPAŠAVANJANA PODRUJU ISTARSKE ŽUPANIJEu 2008. godiniPula,veljaa 2009.

SadržajUvod………………………………………………………………………..…………… 31. Procjena ugroženosti ……………………………………………………………. 42. Stožeri zaštite i spašavanja …………………………………………………….. 43. Vatrogastvo ………………………………………………………………………... 54. Služba zaštite i spašavanja VZIŽ ………………………………………………. 75. Civilna zaštita ……………………………………………………………………… 86. Istarski domovi zdravlja …………………………………………………………. 107. Županijski zavod za javno zdravstvo …………………………………………. 118. Hrvatske vode ……………………………………………………………………... 129. Luka kapetanija Pula …………………………………………………………… 1310. Županijski centar 112 ................................................................................... 1111. Pravne osobe od znaaja za zaštitu i spašavanje ………………………… 1412. Udruge, klubovi i organizacije u zaštiti i spašavanju …………………….. 19Zakljuak …………………………………………………………………….......……. 22DODATAK-TABELARNI PRIKAZ AKTIVNOSTI VATROGASNE ZAJEDNICEISTARSKE ŽUPANIJE U 2008.G

UVODTemeljem l. 10. stavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti ispašavanju (NN.79/07.) predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)samouprave u ostvarivanju prava i obveza u podruju zaštite i spašavanja, najmanjejednom godišnje ili pri donošenju prorauna, razmatraju stanje zaštite i spašavanja, donosesmjernice za organizaciju i razvoj sustava zaštite i spašavanja na svom podruju, uproraunu osiguravaju sredstva namijenjena za financiranje sustava zaštite i spašavanja unarednoj godini, te obavljaju i druge poslove zaštite i spašavanja utvrene zakonom.Donošenjem Zakona o Zaštiti i spašavanju ("Narodne novine" br. 174/04), te Zakonao izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju (Narodne novine br. 79/07) ureujese jedinstveni sustav za zaštitu i spašavanje u Republici Hrvatskoj sa zadaama zaštite ispašavanja graana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i veim nesreama; ureujese nain upravljanja, rukovoenja i koordiniranja u katastrofama i veim nesreama; ureujuse prava, obveze, osposobljavanje i usavršavanje svih sudionika zaštite i spašavanja;zadae i ustroj tijela za rukovoenje i koordiniranje u aktivnostima zaštite i spašavanja ukatastrofama i velikim nesreama, utvruje se nain obavješivanja i uzbunjivanja,provoenja mobilizacije snaga i sredstava za potrebe zaštite i spašavanja.Zaštita i spašavanje definira se kao djelatnost od posebnog interesa za RepublikuHrvatsku koja se ostvaruje djelovanjem operativnih snaga za zaštitu i spašavanje na razinidržave i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave, a sve u okvirima prava iobveza utvrenih Ustavom i zakonima kojim; ureuju, planiraju, organiziraju, financiraju iprovode zaštitu i spašavanje.Ovime se želi prevladati zateeno stanje naješe razjedinjenog i nekoordiniranogsustava u kojem su reagiranja i nadležnosti bili podijeljeni izmeu razliitih tijela državneuprave, organizacija, službi, pravnih osoba i udruga graana.Cilj je izgraditi racionalni i jedinstveni sustav, bez sukoba nadležnosti i koordiniran izjednog mjesta. Uspostaviti standardnu opremu i sredstva, jedinstveno školovanje,zapovijedanje i koordinaciju.Sudionici zaštite i spašavanja temeljem l. 3 predmetnog Zakona su :- fizike i pravne osobe,- izvršna i predstavnika tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave,- središnja tijela državne vlasti,- operativne snage zaštite i spašavanja.Izvršni dio sustava zaštite i spašavanja su operativne snage koje se sastoje od:- stožera zaštite i spašavanja na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini,- službi i postrojbi pravnih osoba koje se zaštitom i spašavanjem bave u svojojredovitoj djelatnosti,- vatrogasnih zapovjedništava i postrojbi,- zapovjedništava i postrojbi civilne zaštite,- službi i postrojbi središnjih tijela državne uprave koja se zaštitom i spašavanjembave u redovitoj djelatnosti1. PROCJENA UGROŽENOSTIDo donošenja nove Procjene ugroženosti civilnog stanovništva i materijalnih dobaraod mogueg nastanka prirodnih i civilizacijskih katastrofa za podruje Istarske županije iPlanova zaštite i spašavanja, primjenjivati e se postojei dokumenti.

Temeljem l. 10 stavak 3. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti i spašavanju(NN 79/07) predstavniko tijelo županije donosi procjenu ugroženosti i plan zaštite ispašavanja, dok je nositelj izrade istih poglavarstvo Istarske županije. Temeljem Pravilnika ometodologiji za izradu procjena ugroženosti i planova zaštite i spašavanja (NN 38/08)Županija je pristupila izradi nove Procjene ugroženosti.Novom Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara teplanova zaštite i spašavanja definirat e se osnivanje, popuna, obuka i opremanjeorganiziranih snaga civilne zaštite.U prilog izrade nove Procjene strune službe Županije, trebaju izraditi ili ažurirati tepredložiti na usvajanje Planove kojim se utvruje vrsta rizika i opasnosti, postupci i mjere zaublažavanje u uklanjanje neposrednih posljedica od dogaaja koji mogu ugroziti okoliš, teizazvati opasnosti za život i zdravlje ljudi.To se prvenstveno odnosi na:- Plan zaštite od elementarnih nepogoda,- Plan intervencije u zaštiti okoliša,- Plan intervencije kod iznenadnog oneišenja mora,- Plan zaštite od poplava te- druge dokumente propisane Zakonima.Napominjemo, ovi dokumenti su temelj za izradu planova zaštite i spašavanja zasluaj pojave katastrofe odnosno velikih nesrea.2. STOŽERI ZAŠTITE I SPAŠAVANJANa podruju Istarske županije ustrojeni su i Stožeri zaštite i spašavanja na nivoužupanije,svih gradova i veine opina za zadaom strune potpore naelniku,gradonaelniku i županu prilikom rukovoenja i koordiniranja operativnim snagama zaštite ispašavanja na razini lokalne i podrune(regionalne) samouprave.Tako je održano niz sastanaka Stožera tijekom 2008. godine na podruju Istarskežupanije, a najznaajnije teme koje su se raspravljale, pored ostalih, bile su: stanjespremnosti operativnih snaga za predstojeu požarnu i turistiku sezonu, dok su održane ietiri sjednice Stožera zaštite i spašavanja, povodom havarije broda Und Adriyatik.3. VATROGASTVOVatrogasne postrojbe Vatrogasne zajednice Istarske županije za 2008. godinudjelovale su temeljem zakonskih propisa, Planova zaštite od požara, Programa vlade RH,Preventivno-operativnih planova djelovanja na svim razinama.Operativne snage za gašenje požara sastojale su se od:- 7 Javnih vatrogasnih postrojbi sa 226 pripadnika,- 32 operativne postrojbe dobrovoljnih vatrogasnih društava sa 820 pripadnika,- 70 sezonskih vatrogasaca i ronika Hrvatske vojske,- 60 pripadnika Hrvatskih šuma,- vatrogasne službe NP Brijuni, Bina Istra, Uljanik i Zrana luka Pula,- ispomoi na otoju Brijuni sa 6 vatrogasaca,- temeljem državnog plana gašenja požara otvorenog prostora jedna satnijaHrvatske vojske, po potrebi ukljuivani su zrakoplovi i helikopteri u gašenjupožara koji baziraju u Zemuniku kraj Zadra,Kao sastavni dio ukupne zaštite od požara, uz vatrogastvo sudjelovala su direktnojavna poduzea, ustanove, tijela lokalne i regionalne samouprave, tijela državne uprave tepravne osobe koje su vezane uz opasnosti ili djelovanje u zaštiti od požara.

Na raspolaganju je bilo 185 vozila vatrogasnih postrojbi te 30 vozila ostalih pravnihosoba koje su sudjelovale u operativnim aktivnostima.U motrenju otvorenog prostora ukljuen je sustav video nadzora sa 29 kamera.Dodatno je u organizaciji Hrvatskih šuma, DVD-a, JLS-a nadzirano podruje županije samotrilakih postaja i ophodnjama (ukupno 30 pripadnika).U 2008. GODINI ZABILJEŽENO JE 2376 INTERVENCIJA ŠTO JE U ODNOSU NA 2007.GODINU POVEANJE OD 1%.- Intervencija na gašenju požara zabilježeno je 927 što je smanjenje od 11% u odnosuna 2007. godinu. Intervencija na gašenju požara otvorenog prostora zabilježeno je446 što je smanjenje od 22% u odnosu na 2007. godinu.- Tehnikih intervencija zabilježeno je 604 što je poveanje od 10%.- Ostalih intervencija zabilježeno je 843 što je poveanje od 10 % u odnosu na 2007.godinu (poveani broj kod tehnikih poslova, prijevoza vode, osiguranja i poziva bezpotrebe intervencije).- Zabilježeno je ukupno 174 intervencije na tehnikim nesreama u prometu štopredstavlja u odnosu na 2007. smanjenje od 2% (sudjelovanje kod svihzahtjevnijih nesrea).- Na stambenim prostorima zabilježeno je 47 intervencija što je poveanje od 2% uodnosu na 2007. godinu.- Na intervencijama kod požara dimnjaka zabilježeno je 134 intervencija što jepoveanje u odnosu na 2007. godinu za 16%.- Na gospodarsko-poslovnim, industrijskim i javnim objektima zabilježena je 50intervencija što je poveanje u odnosu na 2007. godinu za 4%.- Na intervencijama gašenja požara na motornim vozilima zabilježeno je 75 intervencijašto je poveanje od 19% u odnosu na 2007. godinu.- Na plovilima su zabilježene 3 intervencije što je isto u odnosu na 2007. godinu.PERIOD 01.06. – 30.09. 2008.1. u periodu 01.06. 2008. do 30. 09. 2008. zabilježeno je ukupno 999 intervencija svihvrsta na gašenju požara, tehnikim nezgodama,spašavanju ljudi i imovine što uodnosu na 2007. godinu predstavlja smanjenje od 4%.2. u periodu 01.06. 2008. do 30.09. 2008. zabilježeno je ukupno 238 intervencija naotvorenom prostoru što u odnosu na 2007. predstavlja smanjenje od 17%.3. u periodu 01.06. 2008. do 30. 09. 2008. opožarena je površina cca 69,1 hektara štoje u odnosu na 2007. manje za 73%.4. u periodu od 01.06. do 30.09. 2008. na intervencijama je uestvovalo ukupno 3731gasitelja ( vatrogasaca, pripadnika Hrvatskih šuma, pravnih osoba i graana ) za štoje utrošeno 8166 sati.OTVORENI PROSTORKod jednog požara (Labin) uestvovale su zrane snage kanader.Vatrogastvo Istarske županije ljetnu požarnu sezonu odradilo je temeljem ProgramaVlade RH i planova preventivno - operativnog djelovanja na svim razinama (javnevatrogasne postrojbe, dobrovoljna vatrogasna društva, podrune vatrogasne zajednice iVatrogasna zajednica Istarske županije).Posebno istiemo suradnju s Hrvatskim šumama upravom Buzet, MUP-om,Policijskom upravom Istarskom, Hrvatskom vojskom, javnim ustanovama Park prirode Uka,

Nacionalni park Brijuni, Hitnom pomoi, Gorskom službom spašavanja, komunalnimpoduzeima opina i gradova te opinama, gradovima i Županijom.Sustav koordinacije i zapovijedanja unutar vatrogastva iz vatrogasnog operativnogsredišta Divulje na priobalju RH uspješno je djelovao što je rezultiralo brzim odobravanjem iintervencijama zranih snaga na poziv za ispomo od strane županijskog vatrogasnogzapovjedništva.Nastali požari na otvorenom prostoru ugašeni su u kratkom vremenu zahvaljujuiranom uoavanju, pravovremenim dojavama, brzoj intervenciji brojnim ekipama i dobromtehnikom opremljenošu.Izgorjela površina kroz intervenciju iznosi 0,34 hektara (2007. 0,62 hektara), ocjenauspješnosti sustava u EU i Kanadi uzima kriterij do 3,5 hektara po intervenciji.Spašeni su ljudski životi i objekti neprocjenjive vrijednosti (niz puta bila su direktnougrožena naselja, turistika naselja i ostalo).Obavljanje vatrogasne djelatnosti i zanimanje vatrogasac bez obzira da li se radi oprofesionalnom ili dobrovoljnom vezano je nažalost uz opasnosti koje su svakim danomuslijed razvoja društva sve vee.Temeljem Zapovijedi glavnog vatrogasnog zapovjednika RH zbog velikih požara uDalmaciji u tri su navrata upuivane vatrogasne snage i tehnika i to:1. Tisno – od 29. - 31. 08. 2008. godine, 6 vatrogasaca i 2 vatrogasna vozila,2. Makarska – od 20. – 23. 09. 2008. godine, 6 vatrogasaca i 3 vatrogasna vozila,3. Bra – 05. 11. 2008. godine, 17 vatrogasaca i 6 vatrogasnih. Akcija je tijekomputovanja opozvana i postrojba vraena.VATROGASNOPODRUJEUKUPNO INTERVENCIJE OTVORENOG PROSTORA2000 2001 2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010PULA 373 290 181 336 236 243 188 215 189ROVINJ 95 55 56 101 8 53 34 62 35PORE 176 80 59 99 72 115 58 94 61UMAG 110 82 112 174 94 104 76 96 54BUZET 41 19 13 49 17 18 22 12 12PAZIN 83 22 36 102 30 60 32 37 40LABIN 178 53 48 112 18 64 50 55 55UKUPNO 1056 601 505 973 475 657 460 571 446+/- % -43%-16% 93%-51% 38%-30% 24%-22%4. SLUŽBA ZAŠTITE I SPAŠAVANJA VATROGASNE ZAJEDNICE IŽU Istarskoj županiji se nakon donošenja Zakona o zaštiti i spašavanju krenulo sorganizacijom sustava na nain da se koriste postojei resursi i organizacija, da sustav budešto racionalniji i time efikasniji, te da sustav bude kompatibilan i integriran u jedinstven sustavorganizacije i zapovijedanja. Temeljem Ustava RH i Zakona o zaštiti i spašavanju, to suposlovi na ureivanju, planiranju, organiziranju, financiranju i provoenju zaštite i spašavanjacivilnog stanovništva, imovine te eko-sustava od katastrofa kao i saniranje nastalog stanjanakon nesree odnosno katastrofe.Osnovna zadaa službe zaštite i spašavanja je struna i racionalna ispomo tijelimalokalne i podrune (regionalne) samouprave uvijek u okvirima Ustavnih i zakonskih prava iobveza. Uloga strune službe u tom pogledu je struna pomo u obavljanju administrativno-

strunih poslova za potrebe stožera,opremanje i osposobljavanje lanova stožera dokoordinacije i struno tehnikih poslova na suradnji sa sustavima zaštite i spašavanjasusjednih opina,gradova do županije uvijek temeljem pozitivnih zakonskih propisa. Odosnivanja Službe, poslove su im povjerili Istarska županija, svih deset gradova, te dvadeset išest opina. Tako uspostavljen sustav i organizacija bili su do sada na provjeri u nizuoperativnih akcija spašavanja na podruju itave županije-od potraga za nestalim osobamado šumskih požara i spašavanja iz mora, a tijekom 2008 godine aktivnosti kod havarije brodaUnd Adriyatik, te organizacija prvih Dana zaštite i spašavanja.U sklopu programa edukacije stanovništva o sustavu zaštite i spašavanja i podizanjurazine ope kulture ljudi o zaštiti i spašavanju na podruju Istarske županije i gradova,organizirana je ova manifestacija, gdje su se prezentirali svi subjekti zaštite i spašavanja iodržali sedam pokaznih vježbi. Na tim Danima zaštite i spašavanja uestvovala je i Civilnazaštita regije Friuli-Venezia Guilia, te Civilna zaštita iz Slovenije. Tijekom 2008. godineSlužba je organizirala i 4 pokazne vježbe u srednjim i osnovnim školama, sa ciljem da se upribližno stvarnim uvjetima utvrdi vrijeme i mogunost evakuacije, spremnost ekipa zaspašavanje i pružanje prve pomoi, mobilnost i operativne mogunosti hitnih postrojbi, tepredvide aktivnosti i ukljuivanje dodatnih snaga u evakuaciju i spašavanje kao ikoordiniranost svih ekipa. Cilj je i upoznavanje uenika i djelatnika škole, a i šire društvenezajednice sa evakuacijom te postupanje u sluaju nesree.5. CIVILNA ZAŠTITACivilna zaštita je oblik organiziranja, pripremanja i sudjelovanja graana, pravnihosoba, tijela državne uprave i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave upraveradi zaštite i spašavanja graana i materijalnih dobara od opasnosti i posljedica prirodnih,tehniko-tehnoloških, ekoloških nesrea. Civilna zaštita je u periodu od 1994. godine, pa svedo 2005 godine bila u sustavu MUP-a RH, pa je u tom periodu izvršila sve postavljenezadae i na nju se moglo raunati kao važnog subjekta zaštite i spašavanja na podrujuIstarske županije,a i van tog podruja. Istarska županija je svojom Odlukom iz 1996. godineosnovala specijalistike postrojbe sa ukupno 240 vojnih obveznika, pripadnika specijalistikihpostrojbi. Za to vrijeme izraena je i važea procjena ugroženosti kao i svi planovi zaštite ispašavanja za podruje Istarske županije.Tijekom 2008. godine izvršeno je smotriranje za ukupno 287 pripadnika postrojbicivilne zaštite specijalistike i ope namjene. Istarska županija i svi gradovi su imenovaliŽupanijsko zapovjedništvo civilne zaštite i gradska zapovjedništva,temeljem Pravilnika omobilizaciji i djelovanju operativnih snaga zaštite i spašavanja (NN br. 40/08.)Civilna zaštita je još uvijek u fazi transformacije iz vremena kada je djelovala unutarMUP-a, do novog ustroja, kako osobnog tako i materijalnog. U nedostatku svog posebnogzakona, njen razvoj ovisit e o postojeoj pravnoj regulativi, nadograujui postojee stanjenovim elementima. U budunosti svakako je potrebno planirati financijska sredstva za njenrazvoj, vršiti smotriranje i osposobljavanje iste.Popuna, osposobljavanje i opremanje postrojbi provesti e se u skladu s novomProcjenom ugroženosti i ustrojem postrojbi civilne zaštite, koja e se donijeti tijekom 2009.godine (Pravilnik o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite i spašavanjaN.N., broj 38/08.).U isto vrijeme popuna povjerenika CZ, voditelja skloništa i postrojbi CZ je u tijeku.Baze podataka o ljudskim i materijalnim resursima sustava zaštite i spašavanjaZa potrebe izrade i ažuriranja planske i druge dokumentacije u svrhu provedbe mjera iaktivnosti zaštite i spašavanja ljudi i materijalnih dobara te koordiniranja žurnih službi i drugihsudionika prilikom operativnog djelovanja u akcijama zaštite i spašavanja na podrujuIstarske županije, Služba zaštite i spašavanja izradila je baze podataka za: graevinsku

mehanizaciju, vozni park, radne strojeve i alate, pravne osobe u ijem vlasništvu sunavedena sredstva i oprema sa podacima o odgovornim osobama, stanje i broj vozilavatrogasnih postrojbi te stanje i koliine opreme i broj pripadnika vatrogasnih postrojbiVatrogasne zajednice Istarske županije, podatke o žurnim službama, pravnim osobama kojese zaštitom i spašavanjem bave u okviru redovne djelatnosti, udrugama graana od znaajaza zaštitu i spašavanje (policija, službe Ustanove za hitnu medicinsku pomo, službevatrogastva, službe Doma zdravlja Istarske županije, Luka kapetanija sa ispostavama,Hrvatski crveni križ, centri za socijalnu skrb, HGSS, ronilake udruge i sl.)Popuna, osposobljavanje i opremanje postrojbi provesti e se u skladu s novomProcjenom ugroženosti i ustrojem postrojbi civilne zaštite, koja e se donijeti tijekom 2009.godine (Pravilnik o metodologiji za izradu Procjena ugroženosti i Planova zaštite ispašavanja N.N., broj 38/08.).Nabavka opreme, sredstava, odora, oznaka i informatike opreme te vježbe iizobrazba realizirat e se na prijedlog Stožera ZiS temeljem financijskog plana za 2009.godinu.Novom Procjenom ugroženosti stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara teplanova zaštite i spašavanja definirat e se osnivanje, popuna, obuka i opremanjeorganiziranih snaga civilne zaštite.U prilog izrade nove Procjene strune službe Županije, trebaju izraditi ili ažurirati tepredložiti na usvajanje Planove kojim se utvruje vrsta rizika i opasnosti, postupci i mjere zaublažavanje u uklanjanje neposrednih posljedica od dogaaja koji mogu ugroziti okoliš, teizazvati opasnosti za život i zdravlje ljudi.To se prvenstveno odnosi na: Plan zaštite od elementarnih nepogoda, Planintervencije u zaštiti okoliša, Plan intervencije kod iznenadnog oneišenja mora, Plan zaštiteod poplava te druge dokumente propisane Zakonima.Napominjemo, ovi dokumenti su temelj za izradu planova zaštite i spašavanja zasluaj pojave katastrofe odnosno velikih nesrea.Služba zaštite i spašavanja VZIŽ u narednom razdoblju e kontinuirano ažuriratipodatke vezane za napravljene baze podataka, proširiti ih sa novim subjektima sustavazaštite i spašavanja te izraditi bazu podataka za objekte kritine infrastrukture (objekte ukojima se obavlja djelatnost od osobitog znaaja za opskrbu energijom, hranom i vodom,transport, telekomunikacije i dr.) koji stoga predstavljaju poseban prioritet u planiranju ioperativnom djelovanju sustava zaštite i spašavanja.Za sve navedene aktivnosti za izgradnju sustava za zaštitu i spašavanje na podrujuŽupanije, trebaju se angažirati sve strune službe Županije, strune službe gradova i opinete pravnih osoba i službi koji se bave djelatnostima zaštite i spašavanja.6. ISTARSKI DOMOVI ZDRAVLJA - HITNA MEDICINSKA POMOIstarski domovi zdravlja organizirani su kao sedam ispostava (Buzet, Labin, Pazin,Pore, Pula, Rovinj i Umag) koje su zadužene za organiziranje i pružanje cjelokupnezdravstvene zaštite, pa i hitne medicinske pomoi na podrujima za koje su ugovorilepružanje ovog oblika zdravstvene zaštite s Hrvatskim zavodom za zdravstveno osiguranje.Samo Pula i Umag s HZZO imaju ugovorene timove za hitnu medicinsku pomo, sanitetskiprijevoz i prijavno-dojavnu jedinicu, dok sve ostale ispostave službu su ugovorile kaodežurstva i pripravnost. Meutim i pored toga u Istarskoj županiji je služba organizirana nasljedei nain:I.1. Hitna medicinska pomo - cijelo podruje Istarske županije pokriveno je mrežomekipa hitne medicinske pomoi koje tijekom 24 sata mogu pružiti pomo svimgraanima, turistima, radnicima i namjernicima. Navedenom organizacijom ekipa

HMP ve smo iznad ugovorene razine zdravstvene zaštite koju propisuje države ipredstavlja trošak IDZ i regionalne i lokalne samouprave.U protekloj smo godini imali više problema s organiziranjem službe na ovakav nainnajviše zbog nedostatka lijenika na «tržištu». I u 2009. godini imati emo ozbiljnih problemas organiziranjem službe upravo jer nam nedostaju lijenici koji bi radili u HMP.2. Sanitetski prijevoz - po gore navedenom organizacijskom obliku provodi seorganiziranje i sanitetskih prijevoza u sluajevima kada je potreban transport u druguustanovu ili bolnicu.U 2008. zapoeli smo provoditi projekt Ministarstva zdravstva u kojem se pacijenti sakutnim infarktom srca direktno nakon konzultacije prevoze na operativni zahvat u Rijeku,što nam otežava posao i iziskuje nova financijska sredstva u novoj organizaciji posla nacijeloj Županiji.3. Prijavno - dojavna jedinica - samo u Puli i Umagu je s HZZO ugovorena PDJ, alije stvarno organizirana kroz 24 sata u Puli.Napominjem da još postoji niz nejasnoa i nedostataka u meusobnoj komunikaciji scentrom, kao i samoj osposobljenosti Centra za preuzimanje poziva za HMP.Pozivi za 94 s fiksnih telefona direktno se i dalje primaju prema teritorijalnom principukao i do sada.II. Kroz cijelu godinu je veliki broj pregledanih pacijenata i intervencija ekipa HMP naterenu, dok se u turistikoj sezoni višestruko poveava obim poslova. Svaka Ispostava IDZorganizira rad turistikih ambulanti na svom podruju prema potrebama, zahtjevima ifinancijskim mogunostima i financijerima. Uglavnom se nalaze uz HMP .HZZO ne sklapa poseban ugovor niti ne financira rad tih ambulanti.Pregled broja pregledanih pacijenata po ispostavama IDZ u 2008. godiniBuzet Labin Pazin Pore Pula Rovinj Umag ukupnoAmbulanta 6036 2994 7330 14236 28840 10065 1542 71043Hitne intervencije-teren 680 1555 936 1683 4835 1208 234 11131III. Ispostave IDZ na svom podruju organiziraju i posebna dežurstva na zahtjev razliitihpravnih subjekata koja oni i financiraju. Radi se uglavnom o sportskim, kulturnim, filmskim,glazbenim i drugim sveanostima koje se u ljetnim mjesecima organiziraju u Istri.IV.Masovne nesree ili nesree- reagirano u nekoliko navrata:- posebna intervencija HMP Labin dogodila se kada je bilo 5 nastradalih ronilacaod kojih su dva poginula , a troje ih je bilo u kritinom stanju, te su zbrinutimobilizacijom ekipa iz Labina,- teške prometne nezgode na svim istarskim prometnicima su naša svakodnevica,od kojih svaka s više od jedne teško ozlijeene osobe može predstavljatimasovnu nesreu, kod koje bi se trebale mobilizirati više ekipa iz jednog ili višecentara.7. ŽUPANIJSKI ZAVOD ZA JAVNO ZDRAVSTVOU razdoblju od 1. sijenja do 31. prosinca 2008. godine u Službi za epidemiologijuZavoda za javno zdravstvo Istarske županije je prijavljeno 12 epidemija zaraznih bolesti. Uveini sluajeva (9) radilo se o crijevnim zaraznim bolestima, a u 6 sluajeva virusneetiologije, a u 3 sluaja se radilo o salmoneloznom trovanju hranom.

Prijavljene su 2 epidemije Q groznice u Taru i Vodnjanu i 1 streptokokna bolest ujednom vrtiu.U svim epidemijama poduzete odgovarajue protuepidemijske mjere, nakonkojih nije bilo novooboljelih.Kakvoa zraka prati se putem imisijskih postaja te putem automatskih postaja: Fižela,Rockwool Adriatic d.o.o. Pian i oko TE Plomin. Na osnovu jednogodišnjeg monitoringa dajese kategorizacija zraka. Godišnje izvješe dostupno je na web stranicama Istarske županije.Zdravstvena ispravnost vode za pie prati se putem Programa Istarske županije iGrada Pule, te uz poseban program nadzora Sanitarne inspekcije. Na osnovu ispitanihpokazatelja opskrba stanovništva zdravstveno ispravnom vodom za pie bila je uredna.Kakvoa mora prati se putem Programa Istarske županije (150 toaka) i putemkoncesionara pomorskog dobra (50-60 toaka). Godišnje izvješe sa kategorizacijomsanitarne kakvoe mora za kupanje, za svaku pojedinu plažu biti e objavljeno do krajastudenog o.g. Podaci o svim uzorkovanjima na svih 202 plaže nalaze se na web stranicamaIstarske županije i Zavoda.8. HRVATSKE VODE- VGI BUZET- MIRNA – DRAGONJA- VGI LABIN - RAŠA-BOLJUNICANa podruju Istarske Županije tijekom 2008.god. provedeno je nekoliko Obrana odpoplava na vodotocima I reda, rijeci Mirni, Raši i Boljunici i to sve tijekom prosinca 2008.godine.Obrana od poplava period 01.12. - 03.12.2008. godineNa rijeci Mirni dionicama II i III (Antenal- Buzet) proglašeno je pripremno stanjeObrane od poplave u periodu od 01.12.2008. godine od 10.00 h – 03.12.2008. u 08.30 h.Nije bilo evidentiranih šteta na vodnogospodarskim i drugim objektima.Na rijeci Raši dionici IV/1 (more-utok izvora Grdak) proglašena je redovna obrana odpoplava u periodu od 01.12.2008. od 09.15 h – 14.00 h . Nakon ukidanja Redovne obrane odpoplave uvedeno je pripremno stanje koje je ukinuto dana 03.12.2008. u 08.00 h.Nije bilo evidentiranih šteta na vodnogospodarskim i drugim objektima.Obrana od poplava period 11.12. - 13.12.2008. godineNa rijeci Mirni dionicama II i III ( Antenal- Buzet ) proglašeno je pripremno stanjeobrane od poplave dana 11.12.2008. od 14.30 h.Redovna obrana od poplava proglašena je dana 11.12.2008. od 18.20 h.Izvanredna obrana od poplava proglašena je 12.12.2008.god. u 02.10 h.Ukinuta Izvanredna obrana od poplava dana 12.12.2008. u 09.10 h.Ukinuta Redovna obrana od poplava dana 12.12. u 13.20 hEvidentirane manje štete na vodnogospodarskim objektima ( nasipima).Na rijeci Raši dionici IV/1 ( more-utok izvora Grdak ) proglašeno je pripremno stanjeobrane od poplava dana 11.12.2008. u 08.15 h.Proglašeno pripremno stanje obrane od poplava dana 11.12.2008.Redovna obrana od poplava proglašena je dana 11.12.2008. u 21.00 h.Izvanredna obrana od poplava proglašena je 12.12.2008.god. u 01.00 hUkinuta Izvanredna obrana od poplava dana 12.12.2008. u 14.45 h.

Ukinuta Redovna obrana od poplava dana 13.12. u 01.30 hNa rijeci Raši dionici IV/2 ( utok izvora Grdak-utok Kostadine ) proglašeno jepripremno stanje obrane od poplava dana 11.12.2008. u 12.15 h.Redovna obrana od poplava proglašena je dana 11.12.2008. u 15.40 h.Izvanredna obrana od poplava proglašena je 12.12.2008.god. u 00.40 hIzvanredno stanje na zaštitnom sustavu proglašeno je 12.12.2008.god. u 01.36 hPrijedlog za proglašenje izvanrednog stanja poslan Županu IŽ 12.12.2008. u 03.30 h.Ukinuto Izvanredno stanje na zaštitnom sustavu dana 12.12.2008.god. u 10.00 hUkinuta Izvanredna obrana od poplava dana 12.12.2008. u 13.00 h.Ukinuta Redovna obrana od poplava dana 12.12. u 14.30 hNa Rijeci Boljunici dionici V/1 (tunel epi) proglašeno je pripremno stanje obraneod poplava dana 11.12.2008. u 12.15 h.Ono što je posebno za naglasiti da je situacija na rijeci Raši bila teška i da suHrvatske vode ak predložile Županu IŽ da proglasi Izvanredno stanje OOP, te da su nakonprolaska vodnog vala i opadanja vodostaja evidentirane štete na nasipima obuhvatnih kanaladoline Raše.U svim gore navedenim radnjama na Obrani od poplava osim djelatnika Hrvatskihvoda sudjelovali su i djelatnici "Vodoprivrede" d.o.o. Buzet i mora se napomenuti da suradnje proglašavanja obrane od poplave i samog rada na terenu bile izvedene koordinirano ina vrijeme a sve sukladno Operativnom Planu obrane od poplava .9. LUKA KAPETANIJA PULALuka kapetanija Pula sukladno Pomorskom zakoniku i Zakonu o lukimkapetanijama,djeluje na podruju Istarske županije, te osim sjedišta u Puli, ima 6 ispostava ito: Umag, Novigrad, Pore, Rovinj, Raša i Rabac.Luka kapetanija raspolaže plovilima kako u sjedištu tako u svim ispostavama i imaovlasti u svakom trenutku angažirati najprikladniji brod u cilju djelovanja u akciji zaštite ispašavanja. Vezano za angažiranje trgovakih društava Dezinsekcija d.d. Rijeka, postojiugovor o angažiranju sredstava izmeu Vlade Republike Hrvatske, Istarske županije itrgovakog društva Dezinsekcija d.d. Rijeka.U periodu 01.01. - 31.12.2008. godine na podruju Luke kapetanije Pula zabilježenoje ukupno 31 akcija traganja i spašavanja ili slinih intervencija na moru. Spašeno je 19brodica i jahti te 120 osoba. Tijekom navedenog razdoblja Luka kapetanija bila je u stalnomkontaktu sa svim službama zaštite i spašavanja (vatrogasnim postajama,policijskimpostajama, HMP i ostalim subjektima zaštite i spašavanja). Od izvanrednih aktivnostimožemo istaknuti aktivnosti u povodu havarije broda Und Adriyatik.10. ŽUPANIJSKI CENTAR 112U 2008. godini Županijski centar 112 Pazin zaprimio je ukupno 62.582 poziva. Dnevniprosjek interventnih poziva prema broju 112 za podruje Istarske županije iznosio je neštoviše od 170 poziva, nakon kojih su izvršene akcije zaštite i spašavanja ljudi, materijalnihdobara ili ouvanja okoliša.Ukupno su obraena 2663 dogaaja odnosno 22% više nego u 2007. godini. Sobzirom na tip dogaaja, najvei porast zabilježen je kod hitnih medicinskih intervencija -tako su u 2007. godini evidentirana 162, a u 2008. godini ak 457 medicinskih dogaaja.

11. PRAVNE OSOBE OD ZNAAJA ZA ZAŠTITU I SPAŠAVANJE NAPODRUJU ISTARSKE ŽUPANIJEKOMUNALNE, VODOVODNE FIRME, VETERINARSKA STANICA, HRVATSKE ŠUME,LUKE UPRAVE, ZRANA LUKA PULAIstarski vodovod Buzet ija je djelatnost proizvodnja i proišavanje vode tetransport do potrošaa, s ciljem osiguranja dovoljnih koliina zdravstveno ispravne pitke vodeza opskrbu stanovništva na podruju djelovanja Društva. Uz osnovnu djelatnost –sakupljanje, proišavanje i distribuciju vode, Društvo je registrirano i za: projektiranjegraevinskih i hidro-graevinskih objekata, struni nadzor nad izgradnjom vodoopskrbnihobjekata, tehniko ispitivanje i analize vode, obavljanje geodetskih djelatnosti, održavanje ipopravak mjernih ureaja, proizvodnju metalnih konstrukcija, raunovodstvene iknjigovodstvene poslove, održavanje i popravak motornih vozila. Na podruju djelovanjaIstarskog vodovoda, unato nepogodnoj konfiguraciji terena, postoji jedan od najsloženijih inajefikasnijih sustava vodoopskrbe, što svjedoi o visokom standardu života ljudi na ovomprostoru.Danas Istarski vodovod ima oko 330 radnika zaposlenih u poslovnim i radnim jedinicama naprostoru cijelog podruja djelovanja te u strunim službama u Buzetu. Kvalifikacijskastruktura radnika te njihova znanja i vještine zadovoljavaju sve složenije tehnološke potrebeu tim djelatnostima. Društvo vodi stalnu brigu o strunom usavršavanju i obrazovanjuzaposlenika kako bi mogli pratiti razvoj u procesu gospodarenja vodom.starski vodovod djeluje na podruju 7 istarskih gradova (Buje, Buzet, Novigrad, Pazin, Pore,Rovinj i Umag) i 21 opine (Bale, Brtonigla, Cerovlje, Graiše, Grožnjan, Kanfanar, Karojba,Kaštelir-Labinci, Laniše, Lupoglav, Motovun, Oprtalj, Sv. Lovre, Sv. Petar u Šumi, Tinjan,Višnjan, Vižinada, Vrsar, Žminj, Funtana i Tar-Vabriga).Vodovod Labin je tijekom 2008. godine imao slijedee aktivnosti, pored tekuihzadaa, i to u razdoblju 10.-12.12. kada je zbog velike koliine padalina došlo do naglogzamuenja izvora Fonte Gaja-Kokoti, te izrazito dugog trajanja zamuenja vode. Zbognavedenog zamuenja bilo je potrebno osigurati alternativnu vodoopskrbu auto-cisternama istacionarnim spremnicima u dijeli Labinštine do 22.12.2008. godine. Voda u ugroženomvodoopskrbnom sustavu,osim poveanja parametara mutnoe,nije imala niti najmanjebakteriološko zagaenje u cijelom navedenom razdoblju,ali se je putem medija tražilo odstanovništva da vodu prokuhavaju.Vodovod Pula obavlja djelatnost skupljanja, proišavanja i distribucije vode zapodruje Puljštine. U okvirima svoje djelatnosti obavljaju se svakodnevni poslovi održavanja ipoboljšanja sustava vodoopskrbe. Kontinuirano se prati kvaliteta isporuene vode. Dodatno,uvedeni su sustavi praenja kakvoe ISO i HACCP.Voda se za naše podruje osigurava iz sustava Pulskih bunara, sustava Rakonek,Gradole te iz akumulacije Butoniga.U prethodnom razdoblju nismo zabilježili veih i dugotrajnijih prekida vodoopskrbeosim oekivanih i planiranih o emu se redovito putem javnih medija izvještavalo.Zbog nužnosti uporabe plinskog klora na našem crpilištu Rakonek u dolini rijeke Rašena podruju opine Raša, izradili smo Operativni plan intervencija u zaštiti okoliša i time smona najmanju moguu razinu sveli rizike uporabe tog dezinficijensa,Prošle smo godine na Danima zaštite i spašavanja koji se održao na prostoruKaroline u Puli 10 i 11. listopada, prezentirali naše društvo i novi kamion-cisternu kap 3000litara za rezervnu dobavu pitke vode stanovništvu. Inae naše društvo dodatno posjeduje 6pokretnih plastinih cisterni kapaciteta po 1000 litara.

Veterinarske stanice na podruju Istarske županije obavljaju zakonom predvieneaktivnosti u smislu utvrivanja bolesti,slanja materijala i lešina na analize,poduzimanjenareenih mjera u sluaju dijagnosticiranja zaraze kao: zatvaranje zaraženog podruja,lijeenje,cijepljenje,prisilno klanje,eutanazija itd.Higijeniarska služba uklanja i zbrinjava sveuginule životinje s javnih i drugih površina,te provodi sve druge aktivnosti ope zaštite.Djelatnost Plinare d.o.o. Pula – proizvodnja plinovitih goriva (gradski plin) idistribucija plinovitih goriva distribucijskom mrežom može, pod odreenim okolnostima,predstavljati rizik i prijetnju za život ili zdravlje ljudi i okoliš. Te okolnosti su mogui akcidentina postrojenju za proizvodnju gradskog plina i akcidenti na plinskoj distribucijskoj mreži.Akcidenti mogu biti izazvani propuštanjem plina, odnosno požarom ili eksplozijom nastalimauslijed propuštanja plina. Stoga, poduzimanje redovnih, propisanih mjera zaštite od nastankapropuštanja plina, požara i eksplozija na postrojenju za proizvodnju plina i distribucijskojmreži, kao i organiziranje i opremanje za brzo i djelotvorno otklanjanje ili umanjivanjeposljedica eventualno nastalih propuštanja plina, požara ili eksplozija, predstavlja osnovuaktivnosti Plinare d.o.o. Pula u podruju zaštite i spašavanja.U okviru toga, u 2008. godini su na postrojenju za proizvodnju gradskog plina provedenesljedee aktivnosti:- redovan godišnji remont linija za proizvodnju gradskog plina, ukljuujui i svapotrebna ispitivanja opreme i instalacija;- nastavak provedbe cjelovitog postupka tehnikog nadzora stanja protueksplozijskezaštite od strane Agencije za prostore ugrožene eksplozivnom atmosferom (Ex-Agencija;- provedena su, u dospjelim rokovima, propisana periodina ispitivanja protupožarnihinstalacija, ureaja i opreme.Mjere i postupci kojima se osigurava pogonska sigurnost distributivne mreže gradskog iotparenog plina, provedeni u 2008. godini su sljedei:- osigurano je 24-satno dežurstvo zaprimanja dojava o uoenim opasnostima nadistributivnoj mreži i hitna intervencija opremljene i uvježbane ekipe za takvesluajeve;- osiguran je redovni pogonski nadzor distributivne mreže od strane strunih djelatnika– u okviru toga redovito su provoena ispitivanja mreže na propusnost, u rokovima ina nain propisan pravilima struke i internim aktima Plinare d.o.o. Pula;- proveden je pojaani nadzor propusnosti plinskih cjevovoda u objektima i prostorimau kojima se okuplja vei broj osoba;- osigurano je pogonsko održavanje distributivne mreže i kunih prikljuaka;- izvršeno je tekue ažuriranje tehnike dokumentacije distributivne mreže s prikazompojedinih elemenata mreže (zaporni organi, kondezne posude, prikljuci i dr.);- proveden je dio planiranih radova u okviru petogodišnjeg plana rekonstrukcije iodržavanja distributivne mreže;- obavljeno je redovito mjerenje koncentracije odoransa u gradskom plinu nadistributivnom podruju Grada Pule;- provedeno je redovito, godišnje osposobljavanje radnika za rad na plastinim (PEHDcijevi) plinovodima;- oprema i ureaji za kontrolu i nadzor propuštanja plinske mreže ispitana je uredovitim rokovima.U 2008. godini nismo imali sluaj poduzimanja izvanrednih aktivnosti zbog tehnikotehnološkogakcidenta na postrojenju ili distribucijskoj mreži kojim bi bilo ugroženo zdravljeljudi i životinja, odnosno bila uzrokovana šteta na materijalnim i drugim dobrima i okoliš.Zrana luka Pula-Vatrogasno spasilaka postrojba je organizirana na nain dapokriva protu-požarnu sigurnost civilnog zranog prometa,zaštitu ljudi i materijalnih dobarana podruju odgovornosti Zrane luke Pula,kao i sve aktivnosti vezano za Zrakoplovnu bazu

MORH-a.Predvieno podruje djelovanja je 6x9 km.Navedeni okvir je zadan statistikom,utom prostoru se dogaa 90 % zrakoplovnih nesrea,što ne znai da VSP ne može djelovativan navedenog .1. Izvaredni dogaaji na Zranoj luci PulaU 2008. g.1.1. "Emergency" situacijaPredmet: Let TOM2508, 26.08.2008, 14:10,Dana 26.08.2008. g. na letu TOM2508, zrakoplova reg. oznaka G-CDZM kompanijeThomsonfly imali smo situaciju prinudnog slijetanja zbog prijavljenog dima u putnikoj kabini i"cockpitu". Nakon uzbunjivanja, spasilako-vatrogasna postrojba, intervenirala je izvanrednosa rokom intervencije manjom od 3 minute. Vatrogasna su vozila bila na terenu i u stanjuvisoke pripravnosti u trenutku kada je zrakoplov izvršavao posljednji zaokret ulijevo u finalniprilaz za stazu 09. Zrakoplov je sletio na stazu 09 sa proceduralnim rapidnim zaustavljanjem.U trenutku potpunog zaustavljanja na USS-i (pozicija pored rulne staze "C") prišla suzrakoplovu vozila vatrogasne postrojbe da izvrše vizualni pregled zrakoplova, te suneposredno nakon pregleda zakljuili da je zrakoplov sposoban za normalno kretanje i da nepredstavlja nikakvu požarnu opasnost.1.2. "Emergency" situacijaPredmet: Let FR3872, 16.09.2008, 11:20,Dana 16.09.2008. g. na letu FR3872, zrakoplova reg. oznaka EI-DLJ kompanijeRyanair imali smo situaciju prinudnog slijetanja zbog prijavljenog udara groma. Zrakoplov jeletio na relaciji London Stansted-Pula, a udar groma se dogodio negdje izmeu Venecije iPule. U zrakoplovu se nalazilo 6 lanova posade i 149 putnika. Odmah po dojavi, postupilose po "emergency" proceduri. Sve službe Zrane luke bile su u stanju visoke pripravnosti.Zrakoplov je sigurno sletio u 11:40h, te je parkiran na izoliranu poziciju broj 4. Svi putnici subili neozlijeeni, a zrakoplov nije imao vidljivih ošteenja.Najznaajniji projekt Zrane luke Pula na podruju zaštite i spašavanje je svakakoimplementacija Safety Management System-a (SMS-a). SMS sustav predstavlja vrloorganiziran pristup voenja sigurnosti, koji ukljuuje nužne organizacijske strukture,procedure, te samu politiku voenja. Ovaj sustav predstavlja cjelinu pod ijim okriljemspadaju svi odijeli i službe zrane luke koje svojim radom pridonose sustavu sigurnosti. USMS sustavu, jasno su odreeni ciljevi, razine odgovornosti te mogunosti svakeorganizacije.U zranoj luci Pula se trenutno radi na SMS sustavu, te e uvoenje ovog sustavapridonijeti postizanju jednog od kljunih ciljeva u zranom prometu, a to je visoka razinasigurnosti.Veinu poslova vezanih uz zaštitu od požara u društvima Grupe Uljanik obavljaVatrogasna postrojba Uljanik. Zadatke koje Vatrogasna postrojba prilikom toga obavlja susljedei:- kontinuirano danonono dežurstvo od 0 – 24 sata u Vatrogasnoj postrojbi- kontinuirano danonono preventivno dežurstvo od 0 – 24 sata na gradnjama(opremne obale i navozi)

- po dojavi odlazi na intervencije gašenja i spašavanja na podruju cijelog Uljanika,a u iznimnim sluajevima i izvan Uljanika- servisiranje vatrogasnih aparata- ispumpavanje, tlaenje, pranje raznih prostora (paluba i oplata broda, energetskihkanala, kanala oborinskih voda, raznih šahtova, i sl…)- ambulantnim vozilom vrši prijevoz ozlijeenih radnika i pruža im prvu pomo- izrauje Procjenu ugroženosti od požara i tehnoloških eksplozija i Planove zaštiteod požara za pojedine objekte u vlasništvu Grupe Uljanik.Tijekom 2008. godine Vatrogasna postrojba Uljanik obavila je 172 intervencijegašenja požara, 82 tehnike intervencije i 468 intervencija ambulantnim vozilom. Svenavedene intervencije obavljene su na podruju brodogradilišta Uljanik.Tijekom 2008. godine Vatrogasna postrojba Uljanik održala je tri vježbe i to:- 15.07.2008. godine održana je prva vježba gašenja i spašavanja u Prostorumontaže motora- 03.10.2008. godine održana je druga vježba gašenja, spašavanja i eko vježba(sanacija oneišenja radnog okoliša) u Prostoru plave hale- 10.12.2008. godine održana je trea vježba, Eko vježba na prostoru Opremneobale 6 ispred gradnje 473.Cilj održavanja vježbi da se provjeri ispravnost vatrogasne opreme, ureaja i sredstvate spremnost Vatrogasne postrojbe da na kvalitetan i struan nain izvede akcija spašavanjaljudi i imovine u mogue nastalom požaru, eksploziji ili pak nekoj drugoj akcidentnoj situaciji.Nakon svake obavljene vježbe u Vatrogasnoj postrojbi provela se struna analizaiste, ime su se na najkvalitetniji mogui nain mogli uoiti eventualni nedostaci uosposobljenosti vatrogasaca i uinkovitosti raspoložive vatrogasne tehnike i opreme odnosnopogreške u akciji spašavanja, gašenja ili sanaciji oneišenja radnog okoliša s ciljem da se usljedeoj akciji iste pogreške ne ponove.Što se tie izvanrednih aktivnosti kao što su nesrea–dogaaj koji je prouzroeniznenadnim djelovanjem prirodnih sila, tehniko-tehnološkim akcidentima koji ugrožavajuzdravlje ljudi i životinja odnosno uzrokuju štetu na materijalnim i drugim dobrima i okolišu udruštvima Grupe Uljanik tijekom 2008. godine nije bilo.Policijska uprava Istarska,pored svojih zakonom propisanih zadaa,tijekom 2008.gsudjelovali u akciji spašavanja broda UND ADRIYATIK na kojem je došlo do havarije od06.02. do 20.02.U navedenom vremenu bili su angažirani policijski službenici Postajepomorske policije Pula sa policijskim plovilom.Radi uspostave izvanrednog stanja obrane odpoplave na zaštitnom sustavu slivnog podruja Raša-Boljunica 11. i 12. prosinca,bili suangažirani policijski službenici PP Labin.Od pokaznih vježbi djelatnici PU Istarske bili suangažirani prilikom održavanja vježbe zaštite i spašavanja pod nazivom Evakuacija2008,koja je održana u Ekonomskoj školi Pula.Uprava šuma Podružnica Buzet gospodari sa šumama i šumskim zemljištem uvlasništvu Republike Hrvatske putem ukupno 9 šumarija (7 šumarija pokriva podrujeIstarske županije i 2 šumarije pokrivaju podruje Primorsko-goranske županije).U skladu sa godišnjim programom Vlade RH u smislu zaštite od požara nadležneŠumarije izradile su operativne planove zaštite od požara, na temelju kojih je izraen i zbirniPP plan na nivou UŠP Buzet, odnosno za podruje istarske županije.Operativni planovi obuhvaaju sve one elemente koji se tiu PP zaštite kao što su:- procjena ugroženosti šuma,- popis odgovornih osoba,- popis ophodnji i motrionica (sa hodogramom),- popis opreme za zaštitu od požara,

- popis radova na zaštiti od požara u koje spadaju,uzgojni (išenje šuma), izgradnja i održavanje PP cesta, izgradnjamotrionica i protupožarno osmatranje.- nain intervencija, i sl.Osim navedenog tijekom 2008. godine u sustav videonadzora šumskih požara, koji jezajedniki projekt Hrvatskih šuma d.o.o. Zagreb i Vatrogasne zajednice istarskežupanije.Potrebno je istaknuti dobru suradnju podrunih Šumarija sa podrunim vatrogasnimpostrojbama koja je izuzetno dobra u svim segmentima provedbe zaštite od požara.Na podruju UŠP Buzet (Istarska županija) Motrilako - dojavna služba organizira sena dva naina:ophodnjama koje su opremljene opremom za inicijalno gašenje požara, kojihje bilo ukupno 19.Motrionicama ili motrilakim mjestima, kojih je ukupno 14.Takoer je na nivou UŠP Buzet oformljena Interventna grupa za sluajeve požaraveih razmjera. Na podruju istarske županije interventna grupa podijeljena je u dvije jedinice- Labin i Pore.Što se tie intervencija u sustavu zaštite i spašavanja djelatnici UŠP Buzet (ophodnje)sudjelovali su u akcijama gašenja šumskih požara na ukupno 7 šumskih požara. HŠ d.o.o.Zagreb dužne su izraivati izvješa o šumskim požarima na šumama u vlasništvu RH, pa jeUŠP Buzet zabilježila i izradila 12 izvješa o šumskim požarima tijekom 2008. godine.U provoenju nadležnosti iz registrirane djelatnosti i upravljanja lukim podrujem ujavnim lukama, Luke uprave dužne su primjenom i provoenjem obvezujuih zakonskih ipodzakonskih propisa, omoguiti nesmetano i sigurno odvijanje prometa i svih ostalihaktivnosti u javnim lukama.To se odnosi pogotovo na:- propise o sigurnosti plovidbe,- redu u luci,- zaštiti na radu,- zaštiti od oneišenja, kao i- protupožarnoj zaštiti.Obveze koje se provode neposredno, realiziraju se putem operativnog osoblja -zaposlenici unutar funkcionalne organizacije Luke uprave, osposobljenim kadrom koji je naraspolaganju te funkcije 24 sata, odnosno u pretežitom dijelu dana. To se pogotovo odnosina:- sigurnost i red u luci i- zaštiti na radu,Pri provoenju ovih mjera apsolutnu prednost daje se manipuliranju opasnim tvarima ipreventivnoj protupožarnoj zaštiti (kopnenog dijela pomorskog dobra).Što se tie posrednog provoenja obveza, iste se odnose na dvije zaokružene cjeline:- protupožarna zaštita na moru i- zaštita od oneišenja mora.Prva se obveza realizira u planiranju i koordiniranju aktivnosti s svim ostalimsudionicima lukih aktivnosti unutar lukog bazena (pogotovo s osposobljenim i posebnoopremljenim).Druga je mjera (ekološka), osim preventivno-dojavne aktivnosti koju neposrednoprovodimo, povjerena «Dezinsekciji» d.o.o. Rijeka, s permanentno lociranim eko-brodom unašem akvatoriju.Napominjemo ujedno da ova Luka uprava, u sklopu meunarodnih obveza kojeproizlaze iz Konvencija i Pravilnika, provodi posebne mjere u zaštiti trgovakih brodova iluka otvorenih za meunarodni promet. Za tu specifinu namjenu sainjena je posebnaProcjena i Plan provoenja istih mjera.

Ove firme na podruju Istarske županije u obavljanju svojih redovitih djelatnosti,obavljaju i poslove zaštite i spašavanja,jer raspolažu i sa odreenim(veim ili manjim)operativnim snagama zaštite i spašavanja,pa se tako mogu i upotrijebiti kao dodatne snagepri rješavanju moguih nastalih situacija kao što su požari, pijavice,poplave i ostaleelementarne nepogode.12. UDRUGE, KLUBOVI I ORGANIZACIJE U ZAŠTITI I SPAŠAVANJUSpeleološka društva (speleološko društvo Istra Pazin,speleološko društvo iarija –Roko Polje,speleološko društvo Pula,speleološko društvo Had-Vrsar,speleološko društvoProteus-Pore ) kroz niz akcija,te svoje redovite djelatnosti bili su ukljueni u sustav zaštite ispašavanja ljudi i materijalnih dobara.Tako su u proteklom razdoblju,lanovi društvasudjelovali u speleološkim akcijama,istraživanjima,seminarima i edukacijama organiziranimod strane matine i drugih speleoloških udruga.Zajedno sa ostalim subjektima ( JU NaturaHistrica) sudjeluje se u županijskom projektu,kojim se namjeravaju oistiti odreene jame napodruju Istarske županije.1. Terenske aktivnosti:- U 2008. godini lanovi su istraživali / posjetili 73 speleološka objekta.- Za BINA-ISTRU, povodom izgradnje punog profila „Istarskog ipsilona“,istraženo je 5 objekata.- 4 lana sudjelovala su na istraživakom logoru u organizaciji SU „Spelunka“,iji je primarni cilj bio istraživanje jame „Velika Maka“ na Biokovu.Predsjedniku udruge Mateju Mirkacu povjerena je iznimno odgovorna zadaa,opremanje jame.- Rekognosciranjem terena provjerene su koordinate mnogih objekata ucrtanihu topografskim kartama te su pronaeni i evidentirani novi.- lanovi udruge obavili su pregled dva speleološka objekta za Ministarstvounutarnjih poslova.- 5 lanova, od kojih 2 spasioca, 2 pripravnika i 1 suradnik, aktivno susudjelovali u radu HGSS-a Stanica Pula.2. Prevencija:- Održana su predavanja o spelologiji Planinarskoj školi PD „Glas Istre“ iz Pulete uenicima osnovne škole Juršii uz posjet jami Baredine.- Stalnim boravkom na terenu, razgovoru sa mještanima i prisustvom umedijima stvara se svijest o važnosti speleoloških objekata i osjetljivosti kršauope, te nužnost njihove zaštite i ouvanja.- S obzirom na to da SU „Pula“ jedina od istarskih klubova posjeduje ureaj zamjerenje postotka kisika u zraku, a u Istri je izrazit problem sa visokimkoncentracijama CO2 u speleološkim objektima, naroito u ljetnim mjesecimakada u njih ulaze i turisti avanturisti, pri svakom ulasku u podzemlje mjere sekoncentracije O2 te se podaci o opasnim objektima dostavljaju HGSS-uStanica Pula, speleološkim udrugama u Istri i objavljuju na internetskimspeleološkim forumima i News grupama kako ne bi došlo do nesree.- U radu se koristi najmodernija atestirana oprema.- Udruga je od Grada Pule primila na uporabu, smještaj i uvanje materijalnotehnikasredstva neophodna za sudjelovanje u sustavu zaštite i spašavanja.- Udruga je sudjelovala sa pokaznom vježbom i informativnim štandom na „1.Danima zaštite i spašavanja“ u organizaciji Službe zaštite i spašavanjaVatrogasne zajednice istarske županije, Grada Pule i Istarske županije.- lanovi udruge obavili su pregled dva speleološka objekta za Ministarstvounutarnjih poslova.

- 5 lanova, od kojih 2 spasioca, 2 pripravnika i 1 suradnik, aktivno susudjelovali u radu HGSS-a Stanica Pula.HGSS Stanica Pula u 2008. godini izvela je 7 akcija spašavanja, od toga su etiripotražne akcije, a tri intervencije u dežurstvu. Izvedene su dvije stanine vježbe spašavanja,jedna državna vježba speleospašavnja, te je izvedena jedna pokazna vježba spašavanja uurbanoj sredini u suradnji sa Vatrogasnom zajednicom Istarske županije.U smislu preventive i edukacije Stanica Pula obavila je ukupno 11 dežurstava, odtoga tri dežurstva u suradnji sa Stanicom Rijeka, a u sklopu programa edukacije održan jeniz predavanja i radionica u školskom sustavu Istarske županije. Gorski spašavateljitradicionalno svake godine vode alpinistiku i speleološku školu u matinim društvima.Pripravnici Stanice Pula nastavljaju redovito školovanje, tako da su u 2008. godiniskijaški teaj pohaala i završila dva pripravnika, zimski teaj spašavanja dva pripravnika,meunarodni seminar speleospašavanja u Francuskoj dva spašavatelja, dok je jedanpripravnik položio ispit za licencu i time stekao status gorskog spašavatelja.Brojno stanje Stanice Pula za 2008. godinu iznosi: 8 gorskih spašavatelja7 pripravnika5 suradnikaUkupno: 20 lanova Tijekom 2008. godine u DCK IŽ je uinjeno:1.) Definiranje položaja i uloge HCK i nain angažiranja timova:Pri Hrvatskom Crvenom križu, a slijedei smjernice Meunarodne federacijeodreeno je slijedee: Hrvatski Crveni križ e u sustavu zaštite od katastrofa preuzeti obvezehumanitarnog djelovanja, što znai koncentrirat e se na živo ugroženo stanovništvo. Poslovikoje e u tom smislu obavljati su: prihvat i organizacija smještaja, ispomo medicinskim

ekipama u neophodnoj prvoj pomoi, psihološka pomo, služba traženja, prijem i raspodjelahumanitarne pomoi i osiguranje pitke vode.Za sve ostale poslove, ukljuujui i zbrinjavanje umrlih, nain i opseg ukljuivanja uorganizaciju terenske bolnice ili ueše u organizaciji evakuacije, potrebno je usuglasiti sesa drugim subjektima, i to prije svega na državnoj razini. Takoer, potrebno je uskladitiaktivnosti oko edukacije puanstva.2.) Formiranje i edukacija višenamjenskih timovaBez obzira na nepogodnost neriješenog statusa timova , na podruju Istarskežupanije poelo se je s pripremom za formiranje timova za djelovanje u katastrofama:Tijekom 2008.g.- jedan volonter osposobljen na meunarodnom seminaru „Planiranje“- dovršena je edukacija jednog volontera koji je lan nacionalnog tima zaosiguranje pitke vode (Labin). Sudjelovao je na dva treninga obnove znanja uLaubeggu i Steyru u Austriji. Sudjelovao je na pokaznoj vježbi HCK na Jarunu,- u tijeku je trening još jedne volonterke za istu namjenu(Labin),- u tri gradska društva ( Buje, Pazin, Labin) održan je teaj prve pomoi zavolontere i formirane ekipe koje su sudjelovale na nacionalnom natjecanju iz prvepomoi za odrasle. Osposobljeno je sveukupno 19 volontera. Do kraja godineodržat e se još barem dva teaja,- na seminaru za klubove mladeži HCK predstavljen je program pripreme zakatastrofe i izvanredna stanja kao priprema mladih na angažman u timovima- održan je seminar službe traženja za 15 mlaih volontera koji bi trebali biti utimovima za katastrofe.U rujnu 2008. održana je meunarodna vježba timova za osiguranje pitke vode uorganizaciji Hrvatskog i Austrijskog Crvenog križa i Društva Crvenog križa Istarske županije sgradskim društvima Crvenog križa IŽTijekom šestodnevnog trajanja vježbe postavljen je kamp u dolini Raše na lokacijiDunišnica. Svi timovi (Austrija, Hrvatska, BIH, Srbija, Makedonija, Crna Gora) sveukupnooko 50 sudionika, boravili su prva dva dana u kampu uz trening obnove znanja. Nakonvježbe rasporeeni su još na etiri lokacije (Zareki krov i bare Cerovlje u okolici Pazina,Vidulini u okolici Kanfanara i Velika lokva kod Srbinjaka u okolici Tinjana). Simuliran jescenarij katastrofe u kojoj su timovi trebali proizvesti odreene koliine pitke vode za lokalnostanovništvo. Radile su se analize dobivene vode da se provjeri zadovoljavanje kriterijaSvjetske zdravstvene organizacije.Nakon dvodnevnog rada na navedenim lokacijama, timovi su se vratili u Rašu naanalizu vježbe.Tijekom prva dva dana trajanja vježbe, održan je program predstavljanja rada HCK idruštava Crvenog križa u Istri u djelatnosti pripreme za katastrofe i izvanredna stanja.Pozvani su bili svi predstavnici sektora zaštite i spašavanja u Istarskoj županiji. Nakonpredstavljanja u prostorima RKUD-a Raša, obišlo se lokaciju kampa i vježbu. Vježba jepredstavljena,a izvedena je i pokazna vježba Službe spašavanja života na vodi idemonstracija pružanja prve pomoi u kojoj su sudjelovali volonteri i mladež iz GDCK Buje,Buzet, Labin, Pazin i Pula.Lovaki savez Istarske županije osnovan je 1995. godine od strane Lovakihudruga sa podruja Istarske županije. Jedan od temeljnih ciljeva udruživanja je gospodarenjelovištima na podruju Istarske županije uz maksimalno poštivanje prirodnih zakona teouvanja prirode i okoliša.U 2008. godini Savez je imao 38 lovakih udruga-društava sa 4.000 lovaca i 112 lovakihpripravnika od kojih je veina svojim kretanjem kroz lovišta preventivno doprinjela smanjenjuna materijalnim i drugi dobrima.

Aktivnosti koje su lovci obavljali i koje treba istaknuti su:- išenje prosjeka i protupožarnih putova- punjenje pojilica i lokava vodom u sušnim vremenima- sudjelovanje u raznim eko akcijama išenja okoliša, uklanjanje zapaljivih stvari izlovišta- sudjelovanje u akcijama na smanjenju broja lisica u cilju smanjenja bjesnoe- sudjelovanje u traženju nestalih osoba zajedno sa ostalim službama IŽ(Lupoglav…..)- sudjelovanje u spašavanju divljai od poplava u dolini rijeke Raše krajem godine- svakodnevno obilaženje lovišta od strane lovouvarske službe kojoj je jedan odprioritetnih zadataka praenje svih šteta na materijalnim i drugim dobrima i okolišute dojava nadležnimaSukladno Kalendaru aktivnosti Ronilakog saveza Istarske županije za 2008.godinu Stožer za traganje i spašavanje je tijekom 2008. godine- organizirao i sprovodio redovna trenažna ronjenja svih pripadnika Stožera ulanicama Saveza u Istri;- školavano i obuavao pripadnike Stožera po specijalnostima ( traganje,pretraživanje, ronjenje po kompasu, dizanje tereta sa dna pomou balona i uparu, izvlaenje unesreenoga na obalu i brodicu, pružanju prve pomoi,zbrinjavanje i transport unesreenoga do stanice Hitne pomoi i rekompresijskekomore i dr.);- tijekom godine KPA-CAS „Rovinj“ i CPA „Pula“ su obuavali ronilakim vještinamalanove vatrogasnih jedinica sa podruja Rovinja i Pule;- 12.06.2008. u akvatoriju Medulinskoga zaljeva izvedena je združena vježbagašenja zapaljene brodice, traganje za nestalim lanom posade, spašavanjelanova posade i tegljenje havarirane brodice. Na vježbi su uestvovali lanoviDVD Medulin, posada brodice „Vitez“, ronioci Stožera za traganje i spašavanjeRonilakog saveza Istarske županije, pripadnici jedinice specijalne policijePolicijske uprave Pula i lanovi Stožera Službe za zaštitu i spašavanje priVatrogasnoj zajednici Istarske županije;- zahvaljujui Poglavarstvu grada Pule i Službi za zaštitu i spašavanje priVatrogasnoj zajednici Istarske županije nadopunili smo opremu lanova Stožerasa 2 suha ronilaka odijela i GPS ureajem;- uz financijsku pomo Zajednice tehnike kulture grada Pula ureen je dio prostorakoji koristi Stožer u objektima CPA „Pula“ u uvali Saline;- uestvovali smo na Smotri Službe za zaštitu i spašavanje na Karolini u Puli, teprezentirali dio naše opreme i kroz slike i video filmove pojedine naše akcije;- uestvovali smo na zajednikoj vježbi Službe za zaštitu i spašavanje na teritorijuCarinske zone u Puli, radi uvida u spremnost, opremljenost i obuenost lanovapojedinih jedinica u sluaju možebitne potrebe u turistikoj sezoni.U izvanrednim okolnostima na podruju zaštite i spašavanja, tijekom 2008. godinenaši lanovi su bili angažirani i uspješno su izvršili zadatke:- 20.-23.02. lanovi DPA „Rabac“ traženju nestalog ribara u akvatoriju Kvarnerskogkanala;- 1.- 6. 03. lanovi Stožera iz Rapca, Pule i Vrsara organizirali su dizanje sa dna,tegljenje i izvlaenje ribarskog broda, uz maksimalnu pažnju da nebi došlo dozagaenja mora, u uvali Tunarica;- 13.06. po nalogu Luke kapetanije Pula, u Vinkuranskoj uvali podignut je sa dnam/b „Viking“, koji je duže vrijeme bio potopljen. Iz njega je poelo istjecati gorivo iprijetilo je zagaenje cijele uvale.Akvatorij oko broda je zaštien, gorivo na površini je neutralizirano, brod je otegljen umarinu „Veruda“ i izvuen na obalu;

- 20.08. lanovi Stožera iz KPA-CAS „Rovinj“ uestvovali su u akciji traženjastradalog podvodnog lovca iz Slovenije; lanovi RC „Medulin“ uestvovali su uodsukavanju m/j u blizini otoka Ceja u Medulinskom akvatoriju;- 4.-7.09. lanovi Stožera iz KPA „Vrsar“ organizirali su traženje izgubljenogvanbrodskog motora ispred luke Vrsar;- 30.10. lanovi KPA „Vrsar“ tražili su i izvlaili inventar hotela „Belveder“ (stolovi,stolice, tuševi), koji je uslijed jakog juga završio u more; lanovi CPA „Pula“ su uLimskom kanalu, na magistralnom cjevovodu Butoniga –Pula, izvršili sanaciju ipotapanje cijevi koja je uslijed nevremena ošteena;- 7.12.lanovi Stožera iz Vrsara, Medulina i Pule izvršili su monitoring podvodnogdijela obale u turistikoj zoni Vrsara.ZAKLJUAKStožer za zaštitu i spašavanje Istarske županije e na temelju Zakona o zaštiti ispašavanju obavljati poslove iz podruja zaštite i spašavanja: koordinirati i zapovijedati usluaju veih nesrea i katastrofa, suraivati sa svim nositeljima poslova, aktivnosti i mjerazaštite i spašavanja (jedinice lokalne samouprave, javne službe, pravne osobe i dr.).Za stvaranje efikasnijeg ustroja zaštite i spašavanja jedinice lokalne samouprave, Županija,pravne osobe i nositelji poslova zaštite i spašavanja trebaju u cijelosti preuzeti svoju Ustavnui zakonsku ulogu u izgradnji cjelovitog sustava zaštite i spašavanja.U tu svrhu neophodno je utvrditi obveze za razinu Županije, opina, gradova i pravnihosoba koje treba iskazati:- planiranjem,- financiranjem (u sklopu godišnjih prorauna planirati sredstva),- popunom operativnih snaga,- provedbom obuke i vježbi,- opremanjem,- razradom naina djelovanja u velikim nesreama i katastrofama.1. Da u Istarskoj županiji postoji Procjena ugroženosti stanovništva,materijalnih ikulturnih dobara iz 2004.godine i Planovi zaštite i spašavanja te da unatoinjenici kako jevei dio podataka sadržanih u istima upotrebljiv predmetna Procjena i Planovi moraju seažurirati,te zbog donošenja novog Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zaštiti ispašavanju,treba pristupiti izradi potpuno nove Procjene ugroženosti za podruje Istarskežupanije,odnosno izradi novih Planova zaštite i spašavanja2. Na podruju Istarske županije postoji vei broj sudionika zaštite i spašavanja kojisu izradili zasebna izvješa koja predstavljaju dio jedinstvenog dokumenta,kadaraspravljamo o stanju zaštite i spašavanja na podruju Istarske županije3. Istarska županija raspolaže sa dovoljnim operativnim snagama zaštite ispašavanja od stalno aktivnih ( JVP,Domovi zdravlja,ekipe HEP-a,vodovodi,komunalnefirme,Hrvatske šume,Vodoprivreda ) do priuvnih ( DVD,CZ,udruge graana ) te Županijskistožer zaštite i spašavanja i Županijsko zapovjedništvo Civilne zaštite.4. Trenutno stanje zaštite i spašavanja u Istarskoj županiji je na pozitivnom nivou jerosigurava uspješno funkcioniranje sustava zaštite i spašavanja kako u redovitim aktivnostimatako i u izvanrednim situacijama gdje bi došlo do izražaja svestrano obavljene pripreme,tepoduzete preventivne i operativne mjere5. Smjernicama za razvoj zaštite i spašavanja za Istarsku županiju u razdoblju 2009-2013.godina,potrebno je definirati meusobna prava i obveze svih subjekata zaštite i

spašavanja kroz plansko pripremanje,osposobljavanje,opremanje i uvježbavanje njihovihorganiziranih operativnih snaga kao i nain meusobne koordinacije u izvršavanju zadaazaštite i spašavanja sa ciljem što kvalitetnijeg razvoja sustava zaštite i spašavanja.