Kronika-br-76 - Splitsko-dalmatinska županija

26 kronika sdžkulturaVRLIČKOUNESCO-v popis nematerijalnekulturne baštine bogatiji je za dvahrvatska kulturna dobra. Naime, Odbor zaočuvanje nematerijalne kulturne baštinepri UNESCO-u odlučio je na skupu naindonezijskom otoku Baliju da nijemokolo iz Dalmatinske zagore i slavonskibećarac budu dio UNESCO-va popisa.Folklor je narodna umjetnost i svjedoči oživotnosti i maštovitosti jednog naroda. Koloje najčešći oblik narodnog plesa. Nekad jeimalo važan društveni značaj, a negdje su sekola plesala satima.Nijemo kolo ili gluvo kolo, gluvanac,gluvak, posebno je poznato u dinarskom području gdje se pleše s obje strane najviše hrvatske planine, alise može kazati da je izvornost ovog kola u nijemom vrličkom kolu. Bezglazbene pratnje ili neovisno o njoj, kad ona postoji (svirka u tradicijskiinstrument diple, mijeh, tipa gajdi ili specifičan način pjevanja u malimskupinama potresanjem glasa – rera, ganga, vojkavica), jedino se napodručju Dalmatinske zagore izvodi u kolu koje se povremeno razbija uparove ili se tijekom cijeloga plesa izvodi u parovima koji se kreću po kruguili slobodno po plesnom prostoru.Prije se uglavnom izvodilo na dernecima pred crkvama, silima ili polju.Uz opće poznati i u struci prihvaćen naziv nijemo kolo, to se kolo urazličitim zajednicama naziva različitim imenima. Najčešće su to mutavoU Dalmatinskoj Zagoririječ “kolo” oznaka je zanajstariju, a ponegdje ijedinu plesnu tradicijunekog naselja. Kolo kaoples zasniva se na ritmu,a ritam izvire iz čovjekovenaravi.kolo, gluvo kolo, šuplje kolo, po naški, po starinski, staračko, odnosno prema mjestu odakle jest, npr.: poljičkogacko kolo (iz sela Gata s područja Poljica), vrličko kolo (iz Vrlike i bliže okolice), sinjsko (iz Sinja i okolice).U načinu izvođenju kola očitava se težina života na škrtoj zemlji te snaga i izdržljivost naroda ovog kraja.Donosimo dio načina izvođenja Vrličkog kola, za kojese može kazati da je dalo temelj svim ostalim takve vrste:U Vrličkom kolu najprije dolazi šetnja. Uhvaćeni u otvorenokolo, isključivo za tkanice ili neke druge pojaseve.Ples se sastoji od niza dvočetvrtinskih taktova, a niz od tritakta neprestano se ponavlja. Plesači su okrenuti polulijevonaprijed. Prvi takt:Hrvatska ima 12 kulturnihdobara pod kapom UNESC-aUz nijemo kolo iz Dalmatinskezagore i slavonski bećarac,Hrvatska otprije ima deset kulturnihdobara pod zaštitom UNESCO-a.To su Sinjska alka, ojkanje,fešta svetog Vlaha, čipkarstvo,medičarski obrt, procesija “Zakrižen” na Hvaru, izrada drvenihigračaka iz Hrvatskog zagorja,kastavski zvončari, dvoglasje izIstre te godišnji ophod iz Gorjana.lijevom nogomkorak polulijevonaprijed padesnom nogomkorak polulijevonaprijed. U drugomtaktu krene selijevom nogom korak polulijevo natrag. Plesači se okrenu premazamišljenom centru kola, a desna se noga primakne uz lijevu, alise na nju ne prenosi težina tijela. U trećem taktu krene se desnomnogom korak poludesno natrag. Plesači se opet okrenu u prvotnipoložaj. Lijeva se noga primakne uz desnu, ali se na nju ne prenositežina tijela. U staroj varijanti plesači nisu primicali nogu uz noguveć su noge, u drugom i trećem taktu ostale raširene.