(cupressus sempervirens l.) u crnoj gori

UDK 630*453:582. 477(497. 16) 

Originalni nauøni rad 

INSEKTI STABLA I GRANA ØEMPRESA 

(CUPRESSUS SEMPERVIRENS L.) U CRNOJ GORI 

1. UVOD 

DRAGAN ROGANOVIÕ 

Izvod: Istaÿivañe ekonomski znaøajnih åtetoøina koje napadaju stablo i grane 

øempresa obavçeno je u periodu 2001 – 2004 godine u centralnom i juÿnom dijelu 

Crne Gore tj. na podruøju na kome egzistira øempres. Istraÿivaña su obavçena na 

43 lokaliteta u åirem podruøju Podgorice, Herceg Novog, Tivta, Kotora, Budve, 

Petrovca, Bara i Ulciña. Na terenu je prikupçan materijal neposrednim sasjecañem 

kore stabala i sakupçañem materijala za odgajivañe. Djelovi stabla: pridanak, 

srediåñi i vråni dio, zatim grane prve treõine stabla, grane na sredini 

kroåñe i vråne grane su posebno odvajane i stavçane u fotoeklektore iz kojih je 

obavçeno odgajivañe insekata. Tokom istraÿivaña entomofaune stabla i grana 

øempresa u Crnoj Gori, konstatovano je ukupno 13 vrsta insekata. Od ukupnog broja 

konstatovanih vrsta insekata na øempresu, 11 vrsta ili 85% se tokom ovih istraÿivaña 

prvi put konstatuje u Crnoj Gori. 

Kçuøne rijeøi: Insekti, stablo, grane, øempres, Crna Gora 

INSECTS ON TRUNK AND BRANCHES OF CYPRESS 

(CUPRESSUS SEMPERVIRENS L.) IN MONTENEGRO 

Abstract: Research of economically important pests attacking trunk and branches of cypress 

has been published in the period from 2001 to 2004, in the central and south part of Montenegro, 

at the area of cypress existence. Researches have been performed at 43 localities in wider 

area of Podgorica, Herceg Novi, Tivat, Kotor, Budva, Petrovac, Bar and Ulciñ. Material at the 

field was collected by direct triming of trunk’s bark and collecting material for raising. Trunk 

parts: lower part of the trunk, middle and upper part, branches of the first third of the trunk, 

branches in the middle of treetop and upper ones were specially separated and put into photoeclectors 

where insects have been raised. During these researches of entomofauna on trunk 

and branches of cypress in Montenegro, 13 species of insects has been concluded, and 11 species 

or 85%, for the first time, has been registered in Montenegro. 

Key words: Insects, trunk, branches, cypress, Montenegro 

U juÿnom dijelu Crne Gore øempres se øesto srijeõe u borovim kulturama, 

drvoredima, zatim konstatujemo pojedinaøna ukrasna stabla i grupe 

ukrasnih stabala u dvoriåtima manastira i drugih monumentalnih spomenika. 

Moÿe se reõi da øempres na jugu Crne Gore predstavça jednu od 

najznaøajnijih ukrasnih vrsta. Znaøajno mjesto u dendroflori juÿne Crne 

Gore øempres zauzima od osnivaña Drÿavne ogledne stanice za juÿne kulture 

u Baru 1937. godine kada su na rubovima zasada suptropskog voõa u Ba- 

Rad je Izvod iz doktorske disertacije «Entomofauna øempresa (Cupressus 

sempervirens L.) u mediteranskom dijelu Crne Gore (Srbija i Crna Gora)» 

Åumarski fakultet. Beograd. 

Dr Dragan Roganoviõ – Republiøki zavod za zaåtitu prirode, Podgorica 

JUL–DECEMBAR, 2007. 55

u podignuti vjetrozaåtitni pojasevi uvodeõi øempres kao vrstu najpogodniju 

za tu namjenu (MIJUÅKOVIÕ, 1984). 

Osim pojedinaønih nalaza Acarina na øempresu koje je konstatovala 

Petanoviõ (usmjeno saopåteñe), prva sistematska istraÿivaña entomofaune 

øempresa obavçena su od strane Roganoviõa (2005, 2007) kada je 

konstatovano 19 fitofagnih vrsta insekata, 17 vrsta parazitoida i 3 vrste 

predatora. Pored toga konstatovana je i gçiva Seiridium cardinale koja 

je uzroønik raka i izaziva izumirañe øempresa. Fitopatoloåka istraÿivaña 

su vråena od strane Mijuåkoviõa, 1984 kada je konstovan i izolovan 

uzroønik izumiraña i raka kore øempresa, Seiridium cardinale (Wagener) 

Sutton & Gibson. Zatim od strane Karaœiõa, Milijaåeviõ i Keøe 

(2000) kada je na øempresu konstatovana vrsta Botryoshaeria dothidea 

(Mang. ex Fr.) Cesat & Notaris. Najnovija fitopatoloåka istraÿivaña su 

obavçena od strane Milijaåeviõ (2003) kada je na øempresu konstatovano 

øetiri vrste i jedan rod fitopatogenih gçiva: Sphaeropsis sapinea (Fr.) 

Dyko & Sutton, Pestalotiopsis funerea (Desm.) Stey, Seiridium cardinale (Wagener) 

Sutton & Gibson, Botryoshaeria dothidea (Mang. ex Fr.) Cesat & Notaris i 

Dothiorella sp. Gçiva Seiridium cardinale je uzroønik raka kore i dovodi so 

suåeña øempresa. 

Dosadaåña istraÿivaña øempresovih sastojina, plantaÿa, rasadnika 

i gradskih drvoreda øempresa na podruøju øitavog mediterana pokazala 

su da je za øempres vezano oko 60 vrsta insekata i griña koje ÿive i oåteõuju 

razliøite djelove stabla i grana øempresa (ROQUES & BATTISTI, 

1999). Konstatovani insekti napadaju zdrava stabla, fizioloåki oslabjela, 

svjeÿe uginula kao i sjeme i åiåarke øempresa. 

2. MATERIJAL I METOD 

Istaÿivañe ekonomski znaøajnih åtetoøina koje napadaju stablo i 

grane øempresa obavçeno je u periodu 2001 – 2004 godine u centralnom i 

juÿnom dijelu Crne Gore tj. na podruøju na kome egzistira øempres. Prikupçañe 

materijala vråeno je tokom øitave godine. Na terenu je prikupçan 

materijal neposrednim sasjecañem kore stabala (sakupçañe je vråeno 

øetkicom, ekshaustorom ili koåeñem), i sakupçañem materijala za 

odgajivañe, (grane i djelovi stabala na kojem su vidçivi ubuåni otvori 

ksilofagnih grupa insekata). Djelovi stabla: pridanak, srediåñi i vråni 

dio, zatim grane prve treõine stabla, grane na sredini kroåñe i vråne 

grane su posebno odvajane i stavçane u fotoeklektore iz kojih je obavçeno 

odgajivañe insekata. U laboratoriji je obavçen detaçan pregled 

materijala zapremine V = 0, 0408 m 3 . Izlazak insekata iz fotoeklektora 

je praõen svakodnevno. U nedostatku drvenih fotoeklektora improvizovani 

su kartonski fotoeklektori od kutija jednakih dimenzija. Umjesto 

epruveta koriåõene su medicinske boøice. Osim fotoeklektora za odgajivañe 

insekata koriåõeni su stakleni cilindri. Materijal je u fotoeklektorima 

i staklenim cilindrima øuvan sve vrijeme trajaña istraÿivaña. 

Istraÿivaña su obavçena na 43 lokaliteta u åirem podruøju Podgorice, 

Herceg Novog, Tivta, Kotora, Budve, Petrovca, Bara i Ulciña. 

56 „[UMARSTVO” 3-4

Sakupçeni insekti su konzervirani, obiçeÿavani i preparovani 

standardnim metodama. Kolekcija preparovanih vrsta se nalazi u Zbirci 

Zavoda za zaåtitu prirode u Podgorici. 

Determinaciju vrsta familije Buprestidae je uradio dr Gianfranco Curletti. 

Determinaciju vrsta familije Cerambycidae je uradio Dragan Paviõeviõ. 

Determinaciju vrste familije Miridae uradila je dr Çiçana Protiõ. 

Determinaciju vrste familije Curculionidae uradila je dr Sneÿana 

Peåiõ. Koristim priliku da im se srdaøno zahvalim na pomoõi tokom 

izrade ovog rada. 

3. REZULTATI RADA 

Tokom istraÿivaña entomofaune stabla i grana konstatovane su 

sçedeõe vrste: 

Buprestis cupressi Germar, 1817 (Coleoptera, Buprestidae) je crne boje sa 

slabim plavkastim metalnim sjajem. Na bazi pokrioca ima sa svake strane 

po jednu ÿutu mrçu (slika 1). Duÿina tijela iznosi 2 – 2, 5 cm, ÿenka je 

neåto veõa od muÿjaka. Larva je blijedoÿute boje i u najveõoj svojoj veliøini 

dostigne duÿinu oko 4 cm. 

Buprestis cupressi Germ. je tipiøna primarna åtetoøina u naåim primorskim 

krajevima gdje napada primarno øempres, zatim kedar, tuju i bor 

(Kovaøeviõ, 1956). On je vrlo øesta pojava na tim vrstama a naroøito na 

piramidalnom øempresu dok mañe strada horizontalni varijetet. Ova vrsta 

se smatra najopasnijom åtetoøinom øempresa i kedra, jer ugroÿava uzgoj 

tog drveõa koje se u naåim krajevima uzgaja pojedinaøno ili u mañim 

grupama. 

Buprestis cupressi u prvom redu polaÿe svoja jaja na oåteõenim, a pored 

toga i na potpuno zdravim stablima. Napad ove vrste rjeæe se dogaæa na 

fizioloåki oslabçelim stablima veõ u prvom redu na onim stablima koja 

su pri osnovi mehaniøki oåteõena. 

Najøeåõe larva ulazi u stablo na mjestu gdje je odrezana grana ili gdje 

je ozlijeæena kora åto znaøi napada stabla u potpuno dobroj fizioloåkoj 

kondiciji ali sa izvjesnim oåteõeñima. Ustanovçeno je, takoæe, da 

napada i potpuno zdrava i neozlijeæena mlaæa stabla (Ko va øe viõ, 

1956). Ulazni otvori su ovalnog oblika prosjeønog promjera 0, 6 X 0, 8 cm. 

(Slika 2.). Fizioloåki oslabjela stabla mañe napada, a isto tako radije 

napada starija i stara zdrava stabla, rjeæe mlaæa. 

Larva ÿivi u samom drvetu dvije godine i tu najprije buåi hodnik 

prema sredini drveta a zatim nastavça buåeñe u vertikalnom pravcu 

(slika 3). Buduõi da larva buåi svoje hodnike vertikalno, posçedice napada 

se kasno primjeõuju, jer do suåeña dolazi tek kada je veõi broj jedinki 

(larvi) napao stablo i kada su imaga pri izlazu iz drveta prekinula 

provodni sistem. Djelovañe napada B. cupressi primjeõuje se najprije po 

suåeñu vrhova stabala (Ko va øe viõ, 1956) a na mjestu ulaza odnosno izlaza 

hodnici su ispuñeni crvotoøinom (slika 4.). 


Slika 1 - Buprestis 

cupressi 

Figure 1 - Adult of Buprestis 

cupressi 

Slika 3 - Hodnici ispuñeni crvotoøinom 

B. cupressi 

Figure 3 - Holes fulfile with sowdust by B. 

cupressi 

Slika 2 - Otvori na stablu Buprestis cupressi 

Figure 2 - Holes on the trunk from Buprestis cupressi 

Slika 4 - Vertikalni hodnici B. 

cupressi 

Figure 4 - Verticall holes B. cupressi 

Vrsta je dobijena odgajivañem iz stabala øempresa (V=0, 0408 m 3 ) sa 

lokaliteta: Virpazar Õemovsko Poçe, Ulciñ, Øañ, Golubovci, Ulciñ 

(Krute), Tuzi, Rose, Herceg Novi (Savinska Dubrava), Bioøe 

Vrsta je nova za podruøje Crne Gore. 

Anthaxia passerini Pecchioli, 1837 (Coleoptera, Buprestidae) Jedinke su 

duÿine 6 – 7 mm sa viåebojnim elitrama (slika 5). Øelo je ravno, sa jasno 

vidçivim rijetkim dlaøicama. Pronotum je sa dva jasna ispupøeña tamnije 

boje. Punktacije na scutelumu sa vidçivim udubçeñima koje su meæusobno 

nejasno razgraniøene. 

Vrsta A. passerini napada grane oslabelih ili uginulih stabala (Roques 

& Battisti, 1999) i pripada grupi sekundarnih åtetoøina. Larva je duÿi- 


ne od 5 do 8 mm i u grani koju napada pod korom formira izuvijane kanale 

sa ovalnim izlaznim otvorom veliøine 3 – 5 mm åirine (slika 6.). Biçke 

hraniteçke su primarno vrste roda Cupressus i Pinus pinea (Curletti et al., 

2003.) 

Rasprostrañenost: Istoøno pontski i sjeverno mediteranski element. 

Vrsta je konstatovana na lokalitetu Õemovsko Poçe. 

Vrsta je tokom ovih istraÿivaña prvi put konstatovana u Crnoj 

Gori. 

Slika 5 - Imago Anthaxia passerini Slika 6 - Izlazni otvor A. passerini 

Figure 5 - Adult of Anthaxia passerini Figure 6 - Exit hole of A. passerini 

Anthaxia istriana Rosenhauer, 1847. (Coleoptera, Buprestidae) Jedinke su 

duÿine od 5-7 mm tamno smeæe boje metalnog sjaja. Øelo je neåto svjetlije 

sa vidçivim dlaøicama. Na pronotumu nema ispupøeña. Elitre tamno 

smeæe sa blagim ispupøeñima pri osnovi (slika 7). 

Vrsta napada grane i deblo oslabjelih ili uginulih stabala. Pripada 

grupi sekundarnih åtetoøina. Larve su duÿine 4 do 10 mm i buåe hodnike 

sa ovalnim izlaznim otvorom 2, 5 do 5 mm åirine (slika 8). Biçke 

hraniteçke su vrste: Juniperus communis, Pinus uncinata i Pinus silvestris 

(Curletti et all., 2003). 

Rasprostrañenost: Istoøna i zapadna oblast Mediterana. 

Na lokalitetu Petrovac (Kruåevica), Podgorica (Doña Gorica), 

Podgorica (Õemovsko Poçe), Ulciñ (Lido), Petrovcu (Õur øiõ, B. S. et 

al. 2001) 

Anthaxia discicollis Gory & Laporte de Castelnau, 1839. (Coleoptera, Buprestidae) 

Jedinke su velicine 4-6 mm tamnozelene boje. Pronotum je takoæe 

tamnozelene boje sa svjetlosmeæom do tamnosmeæom bojom na boønim 

stranama iduõi od proksimalnog ka distalnom kraju pronotuma (slika 9). 

Elitralna brazda se formira na zadñem kraju tijela tj. na mjestu gdje se 

elitre spajaju. 

Vrsta je sekundarna åtetoøina i napada grane oslabjelih i uginulih 

stabala. Biçke hraniteçke su razliøite vrste roda Juniperus. 


Slika 7 - Imago Anthaxia istriana 

Figure 7 - Adult of Anthaxia istriana 

Rasprostrañenost: Bugarska, Grøka, Bosna, Makedonija, Turska, Gruzija, 

Armenija, Azerbeiœan, Zapadna Turska, Italija. 

Konstatovana je na lokalitetu Budva (Miloøer), Virpazar (Lesendro) 

Budva (Drobni Pijesak), Tivat (Radanoviõi), Petrovac (Reÿeviõi). 

Vrsta se prvi put konstatuje u Crnoj Gori. 

Slika 9 - Imago Anthaxia discicollis 

Figure 9 - Adult of Anthaxia discicollis 

Slika 8 - Izlazni otvor A. istriana 

Figure 8 - Exit hole of A. istriana 

Slika 10 - Imago Agrilus cfr. roscidus (po 

CURLETTI et al. 2003) 

Figure 10 - Adult of Agrilus cfr. roscidus 

(according to CURLETTI et al. 2003) 


Agrilus cfr. roscidus Kiesenwetter, 1857. (Coleoptera, Buprestidae)Jedinke 

su veliøine 5 – 7 mm tamnozelene boje do smeæe. Glava je na temenu ravna 

sa oøima koje se nalaze u gorñem dijelu. Na pronotunu jasno udubçeñe 

tamnije nijanse. Elitre su ravne i samo pri osnovi sa jedva vidçivim dlaøicama 

(slika 10). 

Vrsta je sekundarna åtetoøina i napada grane oslabjelih ili uginulih 

stabala. Biçke hraniteçke su listopadne vrste drveõa: Ceratonia siliqua, 

Crataegus oxyacantha, Cydonia oblonga (= vulgaris), Malus domestica, 

Mespilus germanica, Prunus armeniaca, P. avium, P. domestica, P. dulcis, P. 

mahaleb, P. persica, P. vulgaris, Populus sp., Pyrus amygdaliformis, P. communis, 

Salix sp., Sorbus aria, Ulmus sp. Imajuõi u vidu da vrsta primarno napada 

listopadne vrste drveõa i da nije konstatovana na øetinarskim vrstama 

ñen znaøaj na øempresu je minoran. Na lokalitetu Petrovac (Kruåevica) 

sakupçene su grane na drugoj treõini stabla (R grana = 2, 0 cm; debçina 

kore 1,1 mm) 24. 02. 2002. iz kojih su izaåle 3 jedinke 10. 06. 2002. 

Rasprostrañenost: Turanska oblast, Evropa, Mediteran. 

Vrsta se ovim istraÿivañima prvi put konstatuje na podruøju Crne 

Gore. 

Chrysobothris solieri Gory & Laporte, 1893 (Coleoptera, Buprestidae) Jedinke 

su tamnosmeæe do crne boje, veliøine 5 – 7 mm. Na elitrama 4 jasna 

okrugla udubçeña svijetlobraon boje. Izmeæu rebara na elitrama nalaze 

se 2 para jasno vidçivih udubçeña koja idu paralelno sa elitralnim rebrima 

(slika 11). 

Na lokalitetu Rijeka Crnojeviõa ulovçen je 1 primjerak 04. 05. 2002. 

Iako je tokom naåih istraÿivaña ulovçen samo jedan primjerak koåeñem 

øempresa, vrsta Chrysobothris solieri G. & L. je karakteristiøna za 

øempres. Posebna paÿña ovoj vrsti je posveõena u Grøkoj na opoÿarenim 

povråinama pod øempresom (Roques, 1999). Vrsta je sekundarna jer naseçava 

grane oslabjelih ili uginulih stabala. Larve ove vrste imaju neåto 

åiri protoraks od drugih larvi ove familije (Roques & Battisti, 1999). 

Biçke hraniteçke su: Pinus halepensis, Pinus laricio, Pinus nigra, Pinus 

pinaster, Pinus salzmanni, Pinus sylvestris. 

Rasprostrañeñe: Istoøni dio Mediterana, Turanska oblast. 

Ovim istraÿivañima se prvi put konstatuje u Crnoj Gori. 

Nathrius brevipennis (Mulsant, 1839) (Coleoptera, Cerambycidae) – Duÿina 

tijela je 4 do 7 mm, boje tamnokafene, noge i antene ponekad neåto 

blijeæe (slika 12). Pokrioca ne doseÿu do kraja trbuha. Antene doseÿu 

neåto viåe od polovine ukupne duÿine tijela. Larva najprije ÿivi ispod 

kore a zatim prelazi u drvo tankih grana i granøica. Ÿivotni ciklus 

traje 2 godine. Uøaurivañe se javça u proçeõe i odigrava se u drvetu. Period 

imaga traje od IV do VIII mjeseca. 

Vrsta je polifagna i napada kako listopadno drveõe tako i øetinare. 

Spada u grupu sekundarnih åtetoøina. Naseçava grane mañeg preønika 

oslabjelih stabala biçke domaõina. Nalazili smo je na stablima øije su 

grane pojedinaøno suve, zajedno sa Phloeosinus thujae. Grane koje su prethodno 

oåteõene dopunskom ishranom P. thujae bivaju nakon toga napadnute 

od strane N. brevipennis. Prije svih, biçke hraniteçke su vrste rodova: 

Alnus, Rosa, Fraxinus, Corylus, Ficus, Castanea, Salix, Juglans, Quercus, Mo- 


Slika 11 - Imago Chrysobothris solieri 

(po CURLETTI et all 2003) 

Figure 11 - Adult of Chrysobothris solieri 

(according to CURLETTI et al. 2003) 

Slika 12 - Imago Nathrius brevipennis 

(po Z.Ø.2003) 

Figure 12 - Adult of Nathrius brevipennis 

(according to Z.Ø.2003) 

rus, Cornus, Ceratonia, Pistacia, Ziziphus, Robinia, Ostrya; od øetinara prije 

svih preferira vrste rodova Pinus i Cupressus (Bense, 1995). 

Veoma je åiroko rasprostrañena i ñen areal obuhvata Evropu, Kavkaz, 

Zakavkazje, zatim Kinu, Iran, sjevernu Afriku, juÿnu Ameriku itd. 

Vrstu smo dobili odgajivañem sa veõeg broja lokaliteta:Sveti Stefan 

(Budva), Budva (Miloøer), Drobni pijesak (Budva), Ulciñ (Lido) Budva 

(Rafailoviõi), Sveti Stefan (Budva). 

Vrsta je ovim istraÿivañima prvi put konstatovana u Crnoj Gori. 

Icosium tomentosum Lucas, 1854 (Coleoptera, Cerambycidae) je mediteranska 

vrsta predstavçena sa svoje dvije podvrste: podvrsta tomentosum 

Lucas, 1854 i podvrsta atticum Ganglbauer, 1881, koju smo mi konstatovali. 

Duÿina tijela je 8 -16 mm, smeæe boje. Pronotum je sa 3 glatke crne i uzduÿne 

pruge. Osnova elitri je sa neravnim (hrapavim) punktacijama. Ponekad 

svaka od elitri sa 1 ili 2 uzduÿne brazde, veoma rijetko sa crnim 

åavom i humeralnim prugama. Antene doseÿu do polovine tijela (Slika 

13.). 

Vrsta je bivoltina tj. ñen ÿivotni ciklus traje dvije godine., imaga 

se javçaju od juna do avgusta. Obije podvrste napadaju razliøite vrste familije 

Cupresaceae (Juniperus, Cupressus, Thuja, Callitrix, Tetraclinis itd.). 

Vrsta pripada grupi tercijernih åtetoøina i napada grane veõeg preønika 

i deblo uginulog stabla øije larve najprije ÿive i hrane se pod korom 

drveta, zatim ulaze u drvo (slike 14 i 15). Imaga ove vrste izlaze noõu i 

jedinke su fotofilne. 


Slika 13 - Imago Icosium tomentosum 

Figure 13 - Adult of Icosium tomentosum 

Vrsta je rasprostrañena u jugoistoønoj Evropi i sjevernoj Africi 

(Bense, 1995). 

Vrstu smo dobili odgajivañem iz stabala i grana (V=0, 0408 m 3 ) sa nekoliko 

lokaliteta: Golubovci, Õemovsko poçe, Virpazar (Sotoniõi), 

Virpazar (grad), Perast, Ulciñ (Krute), Tuzi, Herceg Novi (Ñivice), 

Rijeka Crnojeviõa, Herceg Novi (Rose). 

Slika 14 - Larva Icosium tomentosum 

Figure 14 - Larva of Icosium tomentosum 

Slika 15 - Imago i larveni kanal 

Icosium tomentosum 

Figure 15 - Adult and larval hole of 

Icosium tomentosum 


Vrsta je konstatovana u Crnoj Gori (Bense, 1995) i veoma je rijetka 

(Iliõ, 2005). 

Clytus arietis (Linnaeus, 1758) (Coleoptera, Cerambycidae) Vrsta je duÿine 

6 – 15 mm. Glava je crne boje, pronotum je takoæe crne boje, na ivicama 

predñeg i zadñeg dijela je ÿute boje, elitra je crne boje sa ravnomjerno 

postavçenim prugama ÿute boje. Noge su preteÿno ÿuto smeæe boje tamnije 

na predñem i sredñem dijelu femura. Antene su kraõe u odnosu na 

druge grupe striÿibuba. 

Vrsta je polifagna i biçke hraniteçke su listopadne vrste (Quercus, 

Fagus, Carpinus, Castanea, Corylus, Juglans, Crataegus, Sarothamnus, Robinia, 

Rosa, Ficus, Ostrya, Salix, Morus, Amlanchier, Vitis, Fraxinus, Prunus, Ulmus, 

Ilex) veoma rijetko se javça na øetinarima (Juniperus sp.) (Bense, 

1995). Vrsta napada uginula stabla tj. pripada grupi tercijernih åtetoøina. 

Larve ÿive i hrane se najprije pod korom a kasnije prelaze u drvo 

stabla ili grana. Ÿivotni ciklus traje dvije godine u toku kojeg se u jesen 

ili proçeõe duboko u drvetu deåava hrizalidacija larve. Vrsta se 

prvi put konstatuje na Cupressus sempervirens i nema poseban znaøaj kada 

je u pitañu øempres. Adulti se javçaju od V do VIII mjeseca i mogu se naõi 

na biçkama domaõinima ili cvjetovima drugih biçaka. 

Konstatovana je u Srbiji na Kopaoniku (Heyrovský, 1967; Jankoviõ, 

1972) Rasprostrañenost: Evropa, Kavkaz, Sjeverni Iran, Jermenija. 

Iz grana (R grana = 2 cm, debçina kore =1. 3mm) koje su sakupçene na prvoj 

treõini stabla 17. 05. 2003. na lokalitetu Drobni Pijesak, izaåla je 1 

jedinka 16. 06. 2004. 

U Crnoj Gori se prvi put konstatuje ovim istraÿivañima. 

Phloeosinus thujae Perris 1855 (Coleoptera, Scolytidae) Veliøine 1, 5 do 2, 

2 mm. Tamnokafene ili crne boje. Pokriven sa svijetlim dlaøicama. Oko 

je jednim usjekom koji prelazi polovinu oka podijeçeno na dva nejednaka 

dijela tako da u usjeku ostaju samo 2 do 3 omatidije. Kod muÿjaka se na øelu 

nalazi plitko i åiroko udubçeñe a u visini klipeusa kratak greben, kod 

ÿenke je ravno i nema grebena. Glavica antene je izduÿeno ovalna. Pronotum 

je sjajan i na ñemu su punktacije øija je meæusobna udaçenost veõa 

od ñihovog preønika. Elitre su mañe sjajne sa kratkim dlaøicama koje su 

guåõe na samoj kosini. Kod muÿjaka je treõa meæulinija izdignuta i ima 

nekoliko zubaca koji su paralelni sa ivicom. Na petom meæulinijskom 

prostoru zupci su malobrojniji i paralelni sa treõim meæulinijskim 

prostorom. Kod ÿenke se zupci jedva primjeõuju. 

Biçka hraniteçka je u prvom redu Juniperus communis, zatim Juniperus 

sabina, Juniperus excelsa, Thuja spp. Picea excelsa, Cupressus spp. (Karaman, 

1971). Naseçava grane mañeg preønika oslabjelih stabala biçke domaõina. 

Materinski hodnik je dvokrak, vertikalan sa braønom komorom u sredini 

koja nalijeÿe na drvo. Dopunska ishrana obavça se u osnovi mladih 

granøica gdje pravi kratke hodnike. To je ujedno i mjesto prezimçavaña, 

åto govori da je vrsta primarna åtetoøina prilikom svoje dopunske 

ishrane. U osuåenim mladim granama se mogu pronaõi kratki hodnici 

ili jedinke ove vrste (slika 16). Ima dvije generacije godiåñe. Prvo rojeñe 

je u maju a drugo u julu (Karaman, 1971). 


Rasprostrañeñe: Centralna i juÿna Evropa, do Kavkaza. 

Ovim istraÿivañima vrsta se prvi put konstatuje u Crnoj Gori. 

Slika 16 - Osuåena grana øempresa prilikom dopunske ishrane Phloeosinus thujae 

Figure 16 - Drying cypress branch during the supplement feeding Phloeosinus thujae 

Vrstu smo dobijali iz materijala koji je sakupçen na sçedeõim lokalitetima: 

na lokalitetu 

Podgorica (Bioøe), Perast, Petrovac (Blizikuõe), Kotor (Lastva 

Grbaçska), Doña Gorica (Podgorica), Slovenskoj plaÿi u Budvi, Virpazar 

(Lesendro), Ulciñ (grad), Podgorica (Gorña Gorica) Budva (Drobni 

pijesak), Bar (Sutomore), Budva (Miloøer), Rafailoviõi (Budva), Virpazar 

(Sotoniõi), Ulciñ (grad), Velika ulciñska plaÿa u Ulciñu, Kotor 

(grad), Petrovac (Reÿeviõi), (Rafailoviõi), Petrovac (Luøice). 

Phloeosinus aubei Perris 1855 (Coleoptera, Scolytidae) Veliøine 2, 2 -2. 8 

mm. Tamnokafene boje, sa svetlijim pokriocima, antenama i nogama. Øelo 

je kod muÿjaka glatko sa jasnim grebenom u sredini dok se kod ÿenke na 

sredini øela nalazi udubçeñe i greben je veoma slabo izraÿen. Oko je 

blago urezano i ne prelazi polovinu svoje åirine. Kod muÿjaka se na 

obronku elitri nalazi blago podignuti prvi, treõi, peti i sedmi meæulinijski 

prostor na kojima se nalaze zupci (slika 17.). Prvi meæulinijski 

prostor sa zupcima je pod izvjesnim uglom u odnosu na ostale i konvergentan 

sa treõim meæulinijskim prostorom. . Zupci su na petom i sedmom meæulinijskom 

prostoru mañi i rjeæi. Kod ÿenke su svi zupci mañi i øesto 

pokriveni dlaøicama. 

Drugi i treõi ølan tarzusa su jednake åirine. 


Slika 17 - Obronak elitri P.aubei (m) 

Figure 17 - Slope of the elitrae of P. aubei (m) 

Biçke hraniteçke su: Juniperus communis, Juniperus excelsa, Cupressus 

sempervirens, Napada oslabjela stabla i grane oslabjelih stabala. Pripada 

grupi poligamnih vrsta. Prvo rojeñe je u maju a drugo u junu. Materinski 

hodnik je dvokrak vertikalan, i priliøno nalijeÿe na drvo (Slike 18 

i 19). Prezimçava i dopunski se hrani pod korom najmlaæih granøica tuje 

i øempresa, praveõi kratke hodnike i oåteõujuõi mlade grane, jer prije 

nego åto naæe granøicu za prezimçavañe oåteti viåe istih mladih 

granøica (Karaman, 1971). 

Rasprostrañenost: Juÿna Evropa, Juÿna Francuska, Rumunija, Maæarska, 

Sjeverna Afrika, Liban i Mala Azija. Konstatovana je u Crnoj Gori 

(Spaiõ & Stevanoviõ, 1991). 

Vrsta je dobijena odgajivañem iz grana i stabala (V=0, 0408 m 3 ) sakupçenih 

na sçedeõim lokalitetima: Virpazar, Herceg Novi (Savinska Dubrava), 

Podgorica (Bioøe) Petrovac (Luøice), Podgorica (Õemovsko 

Poçe). 

Sipci koji napuåtaju stablo koje je zaraÿeno gçivom S. cardinale 

mogu doõi u kontakt sa fruktifikacijama gçive. Kada napuste stablo radi 

dopunske ishrane, naseçavaju mlade granøice kada mogu prenijeti konidije 

gçive sa zaraÿenog stabla. Tako se gçiva sipcima moÿe prenijeti 

sa jednog na drugo stablo i moÿe biti direktno prenesena na floem prilikom 

dopunske ishrane. Hodnici koje su napravili sipci i u kojima se 

nalaze konidije gçive moÿe biti inicijalno mjesto odakle õe se åiriti 

infekcija na ostali dio stabla. Istraÿivaña koja su obavçena u Italiji 

(Roques & Battisti, 1999) pokazala su da, u zavisnosti od sezone i generacije 

vrste, 13 do 44 % jedinki P. aubei nose sa sobom spore napuåtajuõi zara- 


Slika 18 - Materinski hodnici P. aubei 

Figure 18 - Maternal galeries of P.aubei 

ÿena stabla. Hodnici u kojima je obavçena dopunska ishrana sadrÿe spore 

gçiva u 6 do 18 % sluøajeva sa najveõim vrijednostima u septembru i 

oktobru mjesecu. Brojnost i rasprostrañenost vrste P. thujae je na prostoru 

mediterana Crne Gore znacajna. Imajuci u vidu ulogu vrste Scolytus 

intricatus u prenoåeñu gçive (Ophiostoma sp.) koja izaziva suåeñe hrasta 

(Markoviõ, 1999) i ulogu vrsta roda Scolytus u prenoåeñu gçive Ceratocystis 

ulmi koja izaziva suåeñe brijesta, narednim istraÿivañima bi bilo 

znaøajno ispitati ulogu i znaøaj vrsta P. thujae i P. aubei u prenoåeñu 

gçive S. cardinale a time i na intenzitet suåeña cempresa u Crnoj Gori. 

Mecinus circulatus Marsham, 1802 (Coleoptera, Curculionidae) Konstatovana 

na lokalitetu Ulciñ (Lido), Podgorica (Gorña Gorica), Budva 

(Slovenska Plaÿa). Jedinke ove vrste su do sada nalaÿene na vrstama 

Plantago roda tako da je ovo prvi put da se Cupressus sempervirens L. konstatuje 

kao biçka hraniteçka. 

Vrsta je konstatovana u Herceg Novom (Novak, 1952) 

4. DISKUSIJA I ZAKÇUØAK 

Slika 19 - Materinski hodnici P. aubei 

Figure 18 - Maternal galeries of P.aubei 

Tokom istraÿivaña entomofaune stabla i grana øempresa u Crnoj 

Gori, konstatovano je ukupno 13 vrsta insekata. Od ukupnog broja konstatovanih 

vrsta insekata na øempresu, 11 vrsta ili 85% se tokom ovih 

istraÿivaña prvi put konstatuje u Crnoj Gori. 

Na osnovu åtetnosti tj. napada na zdrava, fizioloåki oslabjela ili 

mrtva stabla konstatovane vrste insekata smo podijelili u tri grupe: 

primarne, sekundarne i tercijarne. 

U primarne åtetoøine spada vrsta Buprestis cupressi Germ. (Coleoptera, 

Buprestidae) koja je tipiøna primarna åtetoøina u primorskim krajevima 

gdje napada zdravi øempres. On je relativno øesta pojava na øem- 


presu u Crnoj Gori. Od ukupno 120 stabala koja su praõena u periodu osmatraña 

ukupno 19 stabala (14%) je napadnuto od strane Buprestis cupressi 

(Roganovic, 2005). Ova vrsta u prvom redu polaÿe jaja na zdravim stablima 

s tim åto je moguõnost napada veõa ukoliko su stabla mehaniøki oåteõena 

(mehaniøka oåteõeña razliøitog karaktera, orezivañe, sjeøa grana 

itd.). Na kori stabla ili na mjestima gdje je skinuta kora ili orezane grane 

jasno se uoøavaju ovalni otvori Buprestis cupressi prosjeønog promjera 

0, 8 X 0, 6. Vrstu smo dobili odgajivañem sa 10 lokaliteta u Crnoj Gori. 

Sa lokaliteta Golubovci, Krute i Tuzi odgajivañam iz stabala je dobijena 

zajedno sa vrstom Icosium tomentosum Lucas (Coleoptera, Cerambycidae) 

dok je sa lokaliteta Virpazar i Herceg Novi (Savinska Dubrava) odgajena 

iz djelova stabala iz kojih je odgajan i Phloeosinus aubei Perris. Na lokalitetu 

Ulciñ (Lido) vrsta je odgajena zajedno sa Anthaxia istriana Rosenh. 

(Coleoptera, Buprestidae). Odgajivañe je obavçeno iz srediåñeg odnosno 

prizemnog dijela stabala u rasponu preønika od 6 cm sa debçinom kore 3 

mm do stabla preønika 17 cm sa debçinom kore 5, 5 mm. Simptome napada 

smo konstatovali na mnogo veõem broju lokaliteta tj. ubuåne otvore na 

zdravim i oåteõenim stablima. 

U grupu sekundarnih tj. åtetoøina koje napadaju fizioloåki oslabjela 

ili uginula stabala spadaju: 

Vrsta Mecinus circulatus Marsham, 1802 (Coleoptera, Curculionidae)odgajena 

je iz grana mañeg preønika sa lokaliteta Ulciñ (Lido), Podgorica 

(Gorña Gorica) i Budva (Slovenska Plaÿa). Do sada nije zabiçeÿena na 

øempresu jer su biçke hraniteçke primarno vrste Plantago roda. Vrsta je 

ovim istraÿivañima prvi put konstatovana u Crnoj Gori. 

Vrsta Anthaxia passerini Pec. (Coleoptera, Buprestidae) Biçke hraniteçke 

su primarno vrste roda Cupressus i Pinus pinea. Dobijena je metodom 

odgajivaña sa veõeg broja lokaliteta u okolini Podgorice iz debla i grana 

i prvi put se konstatuje za podruøje Crne Gore. 

Vrsta Anthaxia istriana Rosenh. (Coleoptera, Buprestidae) Biçke hraniteçke 

su vrste: Juniperus communis, Pinus uncinata i Pinus silvestris. Tokom 

naåih istraÿivaña dobijena je sa 5 lokaliteta metodom odgajivaña iz 

debla i grana øempresa i nova je za podruøje Crne Gore. 

Vrsta Anthaxia discicollis G. & L. (Coleoptera, Buprestidae) je tokom naåih 

istraÿivaña dobijena odgajivañem sa 5 istraÿivanih lokaliteta. 

Vrsta je nova za podruøje Crne Gore. 

Vrsta Agrilus cfr. roscidus Kiesenw. (Coleoptera, Buprestidae) primarno 

napada listopadne vrste drveõa: Naåim istraÿivañima vrsta je prvi put 

konstatovana na Cupressus sempervirens kao biçki hraniteçki. Imajuõi u 

vidu da vrsta primarno napada listopadne vrste drveõa i da nije konstatovana 

na øetinarskim vrstama ñen znaøaj na øempresu je minoran. Tri jedinke 

ove vrste su odgajene sa lokaliteta Petrovac (Kruåevica). Vrsta 

je nova za podruøje Crne Gore. 

Vrsta Chrysobothris solieri G. & L. (Coleoptera, Buprestidae) Iako je tokom 

naåih istraÿivaña ulovçen samo jedan primjerak koåeñem øempresa, 

na lokalitetu Rijeka Crnojeviõa, vrsta Chrysobothris solieri G. & L. je 

karakteristiøna za øempres (Roques, 1999; Curletti et all., 2003.) i nova je za 

podruøje Crne Gore. 


Vrsta Nathrius brevipennis (Coleoptera, Cerambycidae) je konstatovana 

na 6 istraÿivañih lokaliteta. Vrsta Nathrius brevipennis primarno preferira 

liåõarske vrste mediteranskog podruøja a od øetinarskih vrsta 

preferira vrste Pinus roda i vrste Cupressus roda. Naseçava grane mañeg 

preønika oslabjelih stabala biçke domaõina. Na lokalitetima Budva 

(Drobni Pijesak), Budva (Rafailoviõi) i Ulciñ (Lido) vrstu smo odgajili 

zajedno sa vrstom Phloeosinus thujae (Coleoptera, Scolytidae). Grane koje 

su oåteõene dopunskom ishranom Phloeosinus thujae bivaju nakon toga napadnute 

od strane Nathrius brevipennis. Odgajivañe je vråeno iz grana koje 

su sakupçene na prvoj i drugoj treõini stabla. Preønik grana iz kojih je 

vråeno odgajivañe je bilo od 0, 4 cm sa debçinom kore 0, 4mm odnosno 0, 

5mm na lokalitetima Drobni Pijesak i Ulciñ (Lido) do grana preønika 

1, 5 cm sa debçinom kore 1mm na lokalitetu Budva (Sveti Stefan). Ovim 

istraÿivañim vrsta se prvi put konstatuje u Crnoj Gori. 

Vrsta Phloeosinis thujae (Coleoptera, Scolytidae) je konstatovana na 18 

istraÿivanih lokaliteta. Naseçava grane mañeg preønika oslabjelih 

stabala biçke domaõina. Dopunska ishrana obavça se u osnovi mladih 

granøica gdje pravi kratke hodnike. To je ujedno i mjesto prezimçavaña. 

Kako se dopunska ishrana vrste obavça u osnovi mladih granøica to dovodi 

do ñihovog oåteõeña i izaziva ñihovo suåeñe åto u osnovi predstavça 

primarnu åtetoøinu. Preønik grana iz kojih je odgajivañem dobijena 

ova vrsta kretao se izmeæu o, 3 cm sa debçinom kore 0, 3 mm do preønika 

1, 7 cm i debçinom kore 1, 1 mm. Ovim istraÿivañima vrsta se prvi put 

konstatuje u Crnoj Gori. 

Vrsta Phloeosinus aubei Perris (Coleoptera, Scolytidae) je dobijena odgajivañem 

sa 5 lokaliteta. Biçke hraniteçke su vrste Juniperus roda i Cupressus 

sempervirens, Napada oslabjela stabla i grane oslabjelih stabala. 

Prezimçava i dopunski se hrani pod korom najmlaæih granøica tuje i 

øempresa, praveõi kratke hodnike i oåteõujuõi mlade grane, jer prije nego 

åto naæe granøicu za prezimçavañe oåteti viåe istih mladih granøica 

åto govori da je u toj fazi razvoja primarna åtetoøina. Jedinke su 

odgajivane iz stabala i grana. Najveõi preønik stabla iz koga je dobijena 

odgajivañem je 15 cm sa debçinom kore 5 mm. Najveõi preønik grana na kojima 

je vrsta dobijena odgajivañem je o, 8 cm sa debçinom kore 0, 6 mm. 

Dok je najmañi preønik grana iznosio 0, 5 cm sa debçinom kore 0, 4 mm. 

Vrsta je dobijena iz grana koje su sakupçene na vrånom i srediåñem dijelu 

stabla, dok su djelovi stabala za odgajivañe bili pridanak i srediåñi 

dio. Na lokalitetima Virpazar (grad) i Herceg Novi (Savinska Dubrava) 

jedinke ove vrste su odgajene sa vrstom Buprestis cupressi (Buprestidae, Coleoptera). 

Åtetna uloga vrsta P. thujae i P. aubei je posebno znaøajna kada jedinke 

doæu u kontakt sa fruktifikacijama gçiva Seiridium cardinale koje se nalaze 

na spoçaåñoj strani stabla pri øemu mogu biti prenosioci bolesti 

na veõe distance åto su potvrdila istraÿivaña koja su obavçena u Italiji 

kada je zabiçeÿeno da 13 do 44% jedinki P. aubei nose sa sobom spore 

napuåtajuõi zaraÿena stabla (Roques & Battisti, 1999). Brojnost jedinki 

vrste P. thujae i ñihova znaøajna rasprostrañenost na prostoru gdje egzistira 

øempres u Crnoj Gori kao i moguõnost prenoåeña spora Seiridium 


cardinale ukazuje na ñegov moguõi znaøaj kao vektora u åireñu pojave suåeña 

øempresa u Crnoj Gori. 

U grupu tercijarnih åtetoøina spadaju: 

Vrsta Icosium tomentosum Lucas (Coleoptera, Cerambycidae) je konstatovana 

na 10 istraÿivanih lokaliteta. To je mediteranska vrsta predstavçena 

sa dvije podvrste. Naåim istraÿivañima konstatovana je podvrsta 

atticum Ganglbauer 1881. Vrsta napada uginula stabla razliøitih vrsta 

familije Cupresaceae. Na istraÿivanim lokalitetima odgajena je iz 

grana, na kojima su pod korom jasno bili uoøçivi larveni hodnici koje 

ova vrsta pravi prolaskom i ishranom pod korom, najmañeg preønika grana 

1, 7 cm i debçinom kore 1mm i najveõeg preønika grana 5 cm sa debçinom 

kore 2, 2 mm. Preønik stabala iz kojeg je odgajena ova vrsta je 8, 0 cm 

sa debçinom kore 3, 5 mm. Vrstu smo odgajivali iz stablala i grana koje su 

sakupçene na prvoj i drugoj treõini dubeõih ili uginulih leÿeõih stabala. 

Vrsta Clytus arietis (Coleoptera, Cerambycidae,) je polifagna i preferira 

uginula stabla listopadnih vrsta drveõa. Dobijena je odgajivañem 

iz grana preønika 2 cm sa debçinom kore 1, 3 mm sa lokaliteta Drobni 

Pijesak. Poåto vrsta primarno preferira listopadne vrste drveõa i 

uzimajuõi u obzir da je tokom istraÿivaña naæena samo na jednom lokalitetu, 

ona nema znaøaj za Cupressus sempervirens. Ovim istraÿivañima vrsta 

se prvi put konstatuje u Crnoj Gori 

LITERATURA 

Bense, U. (1995): Longhorn beetles. Illustrated key to the Cerambycidae and Vesperidae of 

Europe. 

Curletti, G., Rastelli, M., Rastelli, S. & Tassi, F. (2003): Coleotteri Buprestidi d Italia. Museo 

Civico di Storia Naturale. Carmagnola (Torino). Progetto Biodiversita Comitato parchi – 

Centro studi (Roma) CD-ROM. 

Õurøiõ, B. S., Muhle, H., Sakalian V. P., Brajkoviõ, M. M., Mihajlova Branislava & Õurøiõ, M. 

P. B. (2001): Contribution to the knoledge of the Buprestid Beetles (Buprestidae, Coleoptera) 

from Serbia, Montenegro and Macedonia. Arch. Biol. Sci., Belgrade 53 (3-4), 45p- 

46p. 

Heyrovský, L. (1967): Ergebnisse der Albanien Expedition 1961 des Deutschen Entomologischen 

Institutes. Beitr. Ent. Band 17. H 3/4 S. 573-621. Berlin. 

Iliõ, N. (2005): Striÿibube (Coleoptera, Cerambycidae) Srbije. Faunistiøki prikaz. 

SZGR „Joksimoviõ“. Beograd. Strana 180. 

Jankoviõ, Ç. (1972): Visokoplaninska fauna Coleoptera na Kopaoniku. SANU. 

Posebna izdaña. Kñiga CDXLIX. Odeçeñe Prirodno-matematiøkih nauka. 

Kñiga 38. 43-46. 

Karaman, Z., (1971): Fauna na Makedonija I. Potkornici – Scolytoidea (Coleoptera – Insecta). 

Prirodonauøen muzej. Skopje. 

Karaœiõ, D., Milijaåeviõ, T. & Keøa N. (2000): Prilog prouøavañu parazitske gçive 

Botryoshaeria dothidea uzroønika raka i suåeña stabala. Glasnik åumarskog 

fakulteta br. 83. str. 87-97. Beograd. 

Kovaøeviõ, Ÿ. (1956): Primijeñena entomologija. III kñiga. Åumski åtetnici. 

Zagreb. 


Markoviõ, Ø. (1999): Biologija hrastovog potkorñaka Scolytus intricatus Ratz. (Coleoptera, 

Scolytidae) u Srbiji i moguõnost ñegovog suzbijaña. Doktorska disertacija. 

184 pp. 

Mijuåkoviõ, M. (1984): Seiridium (Coryneum) cardinale, nov parazit øempresa u Crnoj 

Gori. Poçoprivreda i åumarstvo, 2-3, 27-38. Titograd. 

Roganovic, D. (2005): Cypress Enthomophauna (Cupressus sempervirens l.) in the Mediterranean 

part of Montenegro (Serbia and Montenegro). Faculty of Forestry. University in Belgrade 

Ph. D. 152 pp. 

Roganovic, D (2007): Insects of cypress cones (Cupressus sempervirens L.) in Montenegro. 

FORESTRY. Journal for Forestry, Wood Processing, Landscape Architecture and Horticulture, 

and Ecological Engineering in Soil and Water Resources Protection. 1-2. Belgrade. Pp 

67-79. 

Roques, A. & Battisti, A. (1999): Cypres pests. In: Cypress. A practical handbook. Studio Leonardo, 

Florence, Italy. 

Novak, P. (1952): Korñaåi Jadranskog primorja (Coleoptera). Izdavaøki zavod Jugoslavenske 

Akademije Znanosti i Umjetnosti. Zagreb. 523 pp. 

Spaiõ, I. & Stevanoviõ, M. (1991): Scolytidae (Insecta, Coleoptera). CANU. Posebna izdaña: 

Fauna Durmitora, Sveska 4. pp 161-179. Titograd 

INSECTS ON TRUNK AND BRANCHES OF CYPRESS (CUPRESSUS SEMPERVIRENS L.) 

IN MONTENEGRO 

Dragan Roganoviõ 

Summary 

Research of economically important pests attacking trunk and branches of cypress has been published in 

the period from 2001 to 2004, in the central and south part of Montenegro, at the area of cypress existence. 

Material has been collected during the whole year. Material at the field was collected by direct triming of 

trunk’s bark (collecting was perforemed by brush, exhaustor or reaping), and by collecting material for raising 

(branches and trunk parts where punched holes of xylophag groups of insects are visible). Trunk parts: lower 

part of the trunk, middle and upper part, branches of the first third of the trunk, branches in the middle of treetop 

and upper ones were specially separated and put into photoeclectors where insects have been raised. Researches 

have been performed at 43 localities in wider area of Podgorica, Herceg Novi, Tivat, Kotor, Budva, 

Petrovac, Bar and Ulciñ. 

During these researches, from the total number, 13 species of insects has been concluded at cypress, and 

11 species or 85%, for the first time, has been registered in Montenegro. According to harmfulness or attack on 

healthy, physiologically weakened or dead trunks, we divided concluded species of insects in three groups: primary, 

secondary and tertiary. . 

Primary pests include species Buprestis cupressi Germ. (Coleoptera, Buprestidae) that is typical primary 

pest in the coastal regions where it attacks healthy cypress. It appears relativelly often on cypress in Montenegro. 

From the total number of 120 trunks that have been followed in the period of observation, 19 trunks (14%) 

was attacked by Buprestis cupressi (Roganovic, 2005). 

The group of secundary pests attacking physiologically weakened dead trunks include: Mecinus circulatus 

Marsham, 1802 (Coleoptera, Curculionidae), Anthaxia passerini Pec. (Coleoptera, Buprestidae), Anthaxia 

discicollis G. & L. (Coleoptera, Buprestidae), Anthaxia istriana Rosenh. (Coleoptera, Buprestidae), 

Anthaxia discicollis G. & L. (Coleoptera, Buprestidae) Agrilus cfr. roscidus Kiesenw. (Coleoptera, Buprestidae), 

Chrysobothris solieri G. & L. (Coleoptera, Buprestidae), Nathrius brevipennis (Coleoptera, Cerambycidae), 

Phloeosinis thujae (Coleoptera, Scolytidae), Phloeosinus aubei Perris (Coleoptera, Scolytidae) 

Tertiary pests include species Icosium tomentosum Lucas (Coleoptera, Cerambycidae) and Clytus arietis 

(Coleoptera, Cerambycidae) 

Harmful effect of species P. thujae and P. aubei is specially important when individuals make contact 

with fructification of fungi Seiridium cardinale existing on the external side of the trunk and they can be carriers 

of a disease at bigger distances. It was confirmed by researches performed in Italy when it has been confirmed 

that 13 to 44% individuals of P. aubei leave infected trunks bearing spores (Roques & Battisti, 1999). Big 

number of individuals of the species P. thujae and their important diffusion at the area of cypress existance in 

Montenegro and possibility of carrying spores of Seiridium cardinale points to its possible importance as vector 

in spreading phenomenon of cypress drying in Montenegro.

(cupressus sempervirens l.) u crnoj gori

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?