Vodič kroz zaštitu prirode

VODIČ KROZ ŽIVOTNU
Eco Gavra
SREDINU
Očuvanje prirode raskoši i životnog okruženja Starog Vlaha jedni su od najznačajnijih sadašnjih i
potencijalnih resursa našega područja, tako da očuvanje tih vrednih delova prirode osim zakonske
obveze predstavlja i temeljnu pretpostavku održivog razvoja regije…….

VODIČ KROZ ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE
UVOD
Očuvanje prirode raskoši i životnog okruženja Starog Vlaha jedni su od
najznačajnijih sadašnjih i potencijalnih resursa našega područja, tako da očuvanje
tih vrednih delova prirode osim zakonske obveze predstavlja i temeljnu
pretpostavku održivog razvoja regije. Zbog sadašnjih ograničenih mogućnosti
zaštite i nadzora takvih vrijednosti, vrlo je značajno da se u njihovo očuvanje na
odgovarajući način uključi što veći broj zainteresiranih strana. Posebno je značajno
pri tome se koristiti edukacijom, odnosno tumačenjem kako bi se različite
kategorije posetitelja prirode (planinari, izletnici, lovci, sakupljači gljiva i drugih
šumskih plodova i dr.), ali i korisnika prirodnih dobara (poljoprivreda, šumarstvo,
vodoprivreda, eksploatacija kamena i dr.) bolje upoznale sa pravilima ponašanja
vezanim za prirodne vrijednosti.
Page | 1

Kako štititi životnu sredinu ?
Sistem zaštite životne sredine čine mere, uslovi i instrumenti za:
održivo upravljanje, očuvanje prirodne ravnoteže, celovitosti, raznovrsnosti i
kvaliteta prirodnih vrednosti i uslova za opstanak svih živih bića;
sprečavanje, kontrolu, smanjivanje i sanaciju svih oblika zagađivanja životne
sredine.
Održivo upravljanje prirodnim vrednostima i zaštita životne sredine ostvaruju se u skladu
sa zakonom i posebnim zakonima.
Odgovoran je svako ko svojim aktivnostima menjaju ili mogu promeniti stanje i uslove u
životnoj sredini, odnosno za nepreduzimanje mera zaštite životne sredine, u skladu sa
zakonom.
Page | 2

Udruženja građana u oblasti zaštite životne sredine pripremaju, propagiraju i realizuju
svoje programe zaštite, štite svoja prava i interese u oblasti zaštite životne sredine,
predlažu aktivnosti i mere zaštite, učestvuju u postupku donošenja odluka u skladu sa
zakonom, doprinose ili neposredno rade na informisanju o životnoj sredini.
Državni organi, naučne ustanove, ustanove u oblasti obrazovanja, zdravstva, informisanja,
kulture i druge ustanove, kao i drugi oblici udruživanja, u okviru svojih delatnosti, podstiču,
usmeravaju i obezbeđuju jačanje svesti o značaju zaštite životne sredine.
Zaštita tla i zemljišta
Zaštita zemljišnog prostora (zemljišta) i
njegovog održivog korišćenja ostvaruje se
merama sistemskog praćenja kvaliteta
zemljišta, praćenjem indikatora za ocenu
rizika od degradacije zemljišta, kao i
sprovođenjem remedijacionih programa za
Page | 3

otklanjanje posledica kontaminacije i
degradacije zemljišnog prostora, bilo da
se oni dešavaju prirodno ili da su
uzrokovani ljudskim aktivnostima.
Zaštita voda
Vode se mogu koristiti i opterećivati, a
otpadne vode ispuštati u vode uz primenu
odgovarajućeg tretmana, na način i do
nivoa koji ne predstavlja opasnost za
prirodne procese ili za obnovu kvaliteta i
količine vode i koji ne umanjuje
mogućnost njihovog višenamenskog
korišćenja. Zaštita i korišćenje voda
ostvaruje se u okviru integralnog
upravljanja vodama preduzimanjem i
sprovođenjem mera za očuvanje
površinskih i podzemnih voda i njihovih
rezervi, kvaliteta i količina, kao i zaštitom
u skladu sa posebnim zakonom.
Zaštita vazduha
Zaštita vazduha ostvaruje se
preduzimanjem mera sistematskog
praćenja kvaliteta vazduha, smanjenjem
zagađivanja vazduha zagađujućim
materijama ispod propisanih graničnih
vrednosti i preduzimanjem tehničkotehnoloških
i drugih potrebnih mera za
smanjenje emisije, praćenjem uticaja
zagađenog vazduha na zdravlje ljudi i
životnu sredinu. Mere zaštite vazduha
obezbeđuju očuvanje atmosfere u celini
sa svim njenim procesima i klimatskim
obeležjima.
Zaštita i očuvanje šuma
Radi zaštite i unapređivanja šumskih
ekosistema šumama se gazduje tako da se
obezbeđuje racionalno upravljanje
šumama, očuvanje genetskog fonda,
poboljšanje strukture i ostvarivanje
prioritetnih funkcija šuma.
Očuvanje biosfere i zaštita
biodiverziteta
Očuvanje biosfere obuhvata zaštitu
organizama, njihovih zajednica i staništa,
uključujući i očuvanje prirodnih procesa i
prirodne ravnoteže unutar ekosistema, uz
obezbeđivanje njihove održivosti.
Biodiverzitet i biološki resursi štite se i
koriste na način koji omogućava njihov
opstanak, raznovrsnost, obnavljanje i
unapređivanje u slučaju narušenosti.
Zaštita biodiverziteta, korišćenje
bioloških resursa, genetički modifikovanih
organizama i biotehnologije vrši se na
osnovu ovog zakona i posebnog zakona, kao
i obaveza preuzetih međunarodnim
ugovorima.
Page | 4

Zaštita i korišćenje flore i
faune
Radi zaštite biodiverziteta i bioloških
resursa, odnosno autohtonih biljnih i
životinjskih vrsta i njihovo rasprostiranje,
Ministarstvo, drugi nadležni organi i
organizacije kontrolišu unošenje i gajenje
biljnih i životinjskih vrsta stranog
porekla.
Zabranjeno je uznemiravati, zlostavljati,
ozleđivati i uništavati divlju faunu i
razarati njena staništa.
Zabranjeno je uništavati, kidati ili na
drugi način pustošiti divlju floru, odnosno
uništavati i razarati njena staništa.
Određene vrste divlje flore i faune,
njihovi razvojni oblici i delovi mogu se
sakupljati i stavljati u promet na način i
pod uslovima utvrđenim u dozvoli koju
izdaje Ministarstvo, po prethodno
pribavljenom mišljenju organizacije
nadležne za zaštitu prirode.
Zaštita od buke i vibracija
Korisnik izvora buke može stavljati u
promet i upotrebljavati izvore buke po
propisanim uslovima uz primenu propisanih
mera zaštite kojima se smanjuju emisije
buke, odnosno upotreba postrojenja,
uređaja, mašina, transportnih sredstava i
aparata koji prouzrokuju buku.
Zaštita od vibracija sprovodi se
preduzimanjem mera kojima se sprečava i
otklanja ugrožavanje životne sredine od
dejstva mehaničkih, periodičnih i
pojedinačnih potresa izazvanih ljudskom
delatnošću.
Zaštita od zračenja
Zaštita od zračenja sprovodi se primenom
sistema mera kojima se sprečava
ugrožavanje životne sredine i zdravlje
ljudi od dejstva zračenja koja potiču iz
jonizujućih i nejonizujućih izvora i
otklanjaju posledice emisija koje izvori
zračenja emituju ili mogu da emitu
Page | 5

Znak zaštite prirode
Znak zaštite prirode mogu da koriste organizacije za zaštitu prirode , panoima, zastavama i
drugim obeležjima službenih prostorija, mesta i događaja, svojim internet stranicama i u
videozapisima koji se odnose na zaštitu prirode, kao i na službenim vozilima i plovilima, kao i
u obliku amblema i bedževa.
Kako se pripremiti za boravak u zaštićenom području?
Unapred se informirajte o vremenskim uslovima koji vladaju u zaštićenom području
koje namjeravate posjetiti. Saznajte sve o zaštićeno područje, nabavite
mape/karte i rezervišitete smještaj ako je to potrebno.
U zaštićenome području se krećite samo izgrađenim putevima i otpornim podlogama.
Kad šetate zaštićenim područjem, ne silazite s predviđenih staza. Ako ste u grupi,
hodajte jedno iza drugoga kako bi u što većoj meri štitili vegetaciju koja se nalazi
uz stazu.
Ostavite prirodne krajolike prirodnima i nakon vašega poseta.
Ne gazite cvijeće, grmlje i malo drveće. Kampujte samo na za to predviđenim
mestima, najmanje 100 m od vodenih površina.
Ostavite prirodu onakvu kakvu ste je zatekli i ne ostavljajte otpad iza sebe.
Poštujte prirodu.
Zlatno je pravilo da zaštićeno područje trebate ostaviti čistijim nego što ste ga
našli. To znači da ne trebate pokupiti samo svoje otpatke, već i otpatke koje
eventualno zateknete. Nikad ne bacajte smeće u reke, potoke, jezera i druge vodene
površine.
Page | 6

Poštujte propise.
Pre poseta, ili neposredno nakon što dođete u zaštićeno područje, trebate se detaljno
informirati o propisima koje treba poštovati - što se sme, a što ne sme raditi.
Nepridržavanje propisa može rezultirati uništavanjem prirodnih ljepota i/ili novčanom
kaznom.
Poštujte divlji životinjski svijet.
Životinje u zaštićenom području promatrajte s potrebne udaljenosti, ne približavajte im
se. Ni u kom slučaju ne smete hraniti životinje. Pogrešna prehrana, u najgorim slučajevima,
može uzrokovati uginuće životinja.
Budite obazrivi prema ostalim posetiocima.
Kao i vi, i drugi su posjetitelji stigli uživati u prirodnim ljepotama i tišini. U svojem posjetu
trebate uživati na način koji neće ometati užitak drugih posjetitelja. Nemojte vikati i
stvarati buku, posebno ako se nalazite u uskim kanjonima.
O čemu treba naročito voditi računa pri boravku
u prirodi?
o
o
o
o
o
o
Temperaturne razlike između brdovitih i ravničarskih delova jednoga zaštićenog
područja mogu se razlikovati i za 10 do 15 °C.
Također se naglo mogu pojaviti i oluje. Stoga je potrebno poneti odeću prikladnu za
različite vremenske nepogode.
Vodu iz prirodnih vodotoka treba upotrebljavati s oprezom. Puno je sigurnije nositi sa
sobom pitku vodu u dovoljnim količinama.
U oblasti planinskih predela potrebno je poneti i pribor za pružanje prve pomoći.
Poželjni su i krema za sunčanje, kreme protiv pucanja usana, kapa protiv sunca i sunčane
naočare.
Potrebno je i poneti dovoljne količine hrane, naročito ako se planira cjelodnevni boravak
u prirodi.
Page | 7

Dodatna oprema koju je potrebno nositi ovisi o pojedinome području, duljini boravka,
godišnjem dobu, vremenskim prilikama i mnogim drugim okolnostima. O tome možete pročitati
opširnije u Brošuri BORAVAK U PRIRODI
(https://issuu.com/blagojagavric/docs/boravak_u_prirodi )
Kako prepoznati, a kako posmatrati ptice?
Da biste naučili prepoznavati, ptice treba pažljivo posmatrati:
‣ Telo,
‣ Oblik kljuna,
‣ Boju perja,
‣ Pevanje i način života.
Sve su to obežja koja će vam pomoći da postanete pravi ornitolozi (stručnjaci za ptice).
Za posmatranje ptica ponesite sa sobom:
o
o
o
o
dvogled ili durbin
priručnik s "ključem" za određivanje ptica
svoje slobodno vreme i
puno dobro volje
Pravila pri pomsatranju ptica:
o
o
o
o
o
budite vrlo tihi
pokušajte na ptici primetiti najvažnije detalje, koje ćete onda uz pomoć "ključa"
usporediti sa crtežom u priručniku
osluškujte zvukove, jer ptice osim po izgledu možete raspoznati i po cvrkutu
nikad ne skupljajte jaja ili mlade ptice iz gnezda
ukoliko ne možete prepoznati pticu, pokušajte je fotografisati ili skicirati
Page | 8

Vodič kroz zaštitu prirode - pitanja i odgovora
Koji su ciljevi i zadaci zaštite prirode?
o
o
o
o
o
o
o
očuvati i obnoviti postojeću biološku i krajoliku raznovrsnost u stanju
prirodne ravnoteže i usklađenih odnosa s ljudskim djelovanjem,
utvrditi i pratiti stanje prirode,
osigurati sistem zaštite prirodnih vrednosti radi njihovog trajnog očuvanja,
osigurati održivo korištenje prirodnih dobara bez bitnog oštećenja delova
prirode,
doprineti očuvanju prirodnosti zemljišta, očuvanju kakvoće, količine i
dostupnosti vode, očuvanju atmosfere i proizvodnji kiseonika i očuvanju
klime,
sprečiti štetne zahvate ljudi i poremećaje u prirodi kao posljedice
tehnološkoga razvoja i obavljanja djelatnosti,
osigurati pravo građana na zdrav život, odmor i razonodu u prirodi.
Šta su zaštićene prirodna područja?
Zaštićena područja su područja koja odlikuje izražena geološka, biološka,
ekosistemska i/ili predeona raznovrsnost, zbog čega se aktom o zaštiti proglašavaju
zaštićenim područjima od opšteg interesa. Pod režim zaštite stavljaju se i ona
područja koja su od značaja za opstanak migratornih vrsta shodno međunarodnim
Page | 9

propisima. Takođe, zaštićena područja mogu se prekogranično povezivati sa
zaštićenim područjima drugih država.
Zaštićena područja predstavljaju zaštićena prirodna dobra, pored zaštićenih vrsta
i pokretnih zaštićenih prirodnih dokumenata.
Zaštićena područja mogu biti definisana u sedam različitih
kategorija, odnosno vrsta:
Nacionalni park
Park prirode
Predeo izuzetnih odlika
Opšti i Specijalni rezervat prirode
Spomenik prirode
Zaštićeno stanište
Kad pojedina biljna i životinjska vrsta ima zaštitu Države?
Pojedina biljna i životinjska vrsta ima zaštitu Države ukoliko je ugrožena ili rijetka. Pored
toga, takva vrsta mora biti proglašena zaštićenom, a proglašava je ministar nadležan za
zaštitu prirode.
Biljni i životinjski svet Srbije je veoma raznovrsan i bogat, ali to naše blago se vremenom
sve više smanjuje i troši. Jedini razlog za to smo mi, ljudi, ali smo mi i jedini koji mogu
zaustaviti i sprečiti bespovratne i neprocenjive gubitke koji nastaju usled naše nepažnje i
nesavesnosti.
U Srbiji postoji 215 vrsta biljaka i 429 vrsta životinja koje su kao prirodne retkosti
stavljene pod najstroži stepen zaštite države. Među ugroženim životinjama je 273
vrsta ptica, kao i 66 vrsta sisara. Zaštićena je i 41 vrsta beskičmenjaka, 34 vrste
insekata i 15 vrsta riba.
Page | 10

Kao i većina zemalja, Srbija ima svoje
u kojima se nalaze liste iščezlih i krajnje ugroženijih vrsta.
Najznačajnije ugrožene i istovremeno i zaštićene biljke naše zemlje,
koje su pod zaštitom prvog stepena:
o
o
o
o
o
o
o
o
o
o
Pančićeva omorika (Picea omorika), planine srednjeg toka Drine u zapadnoj Srbiji (Tara,
Mileševka)
tisa (Taxus baccata), nalazi se po planinama i klisurama
molika (Pinus peuce), raste na Šar-planini i Prokletijama
stepski božur (Paeonia tenuifolia) koji raste u Deliblatskoj peščari
gorocvet (Adonis vernalis), raste na Fruškoj gori, Deliblatskoj peščari, Subotičkoj peščari i dr,
rosulja (Drosera rotundifolia), može se naći na Staroj planini i Vlasine
sasa (Pulsatilla grandis), koje ima na Fruškoj gori i Deliblatskoj peščari
runolist (Leontopodium alpinum), ima ga na Kopaoniku, Mučnju, Prokletijama
žuta lincura (Gentiana lutea), živi na nepristupačnim kamenim liticama
gospina papučica (Cypripedium calceolus), vrsta orhideje na Suvoj planini, zaštićena je od strane
UNESKO-a
Retke, ugrožene i zaštićene životinje:
-Apolonov leptir
- prdavac (Crex crex)
- lipljan - stepski soko (Falco cherrug)
- crni daždevnjak - veliki tetreb (Tetrao urogallus)
Page | 11

- patka njorka (Aythya nyroca) - beloglavi sup (Gyps fulvus)
- orao krstaš (Aquila heliaca) - vidra
- belonokta vetruška (Falco naumanni) - slepi miševi
- velika droplja (Otis tarda) - šareni tvor
U svetu je takođe formirana i
flore i faune u kojoj je popis više hiljada vrsta koje je čovek, nažalost, zauvek uništio.
I Srbija je našla mesto u njoj i to sa 4 vrste koje su nepovratno
izgubljene iz svetskog genofonda, a živele su samo u Srbiji!
Mala droplja Tetreb ruževac Bela kanja Orao bradan
EKOLOŠKA MREŽA I EKOLOŠKA PODRUČJA
Ekološka mreža je biološka veza ekološki značajnih područja (zaštićenih prirodnih i
približno prirodnih područja) i njihovih tampon zona, koje su povezane ekološkim
koridorima. Tampon zone su prostori čija je funkcija da zaštite središnje zone i koridore
od štetnih spoljnih uticaja po biodiverzitet, kao što su zagađenja vazduha i vode, isušivanje
zemljišta, požari i sl. Koridori su od izuzetnog značaja, jer isti treba da obezbede
međusobnu povezanost središnjih područja, te da omoguće populacijama vrsta adekvatne
uslove za rasprostranjivanje, migratorna kretanja i genetsku razmenu.
Zakonom o zaštiti prirode definisana je ekološka mreža kao „jedinstven sistem
funkcionalno povezanih prirodnih i poluprirodnih predeonih celina kojima se uspostavljaju i
Page | 12

obnavljaju ekološke funkcije radi očuvanja biološke raznovrsnosti i obezbeđivanja
odgovarajućih uslova za održivo korišćenje prostora i resursa na nacionalnom i regionalnom
nivou”.
U sastav ekološke mreže mogu ući prostorne celine na kojima se nalaze:
zaštićena područja proglašena na osnovu zakona, područja u postupku proglašenja
zaštite i područja koja su odgovarajućim strateškim dokumentima planirana za
zaštitu, sa prioritenim ciljem očuvanja biodiverziteta;
područja od posebnog interesa za očuvanje, odnosno Emerlad mreža, koja su
identifikovana na osnovu Konvencije o očuvanju evropske divlje flore i faune i
prirodnih staništa (Bernske konvencije);
međunarodno značajna područja za ptice u skladu sa prioritetima Evropske unije
(IBA);
međunarodno značajna područja za biljke (IPA);
odabrana područja značajna za dnevne leptire u skladu sa međunarodnim propisima
(PBA);
područja koja se nalaze na listi Konvencije o vlažnim staništima od međunarodnog
značaja (Ramsarska područja) ili su planirana za upis u tu listu;
speleološki objekti;
pogranična područja koja omogućuju povezivanje sa ekološkim mrežama susednih
zemalja u skladu sa međunarodnim propisima;
područja prioritetnih tipova staništa identifikovana u skladu sa Pravilnikom o
kriterijumima za izdvajanje tipova staništa, tipovima staništa, osetljivim, ugroženim,
retkim i za zaštitu prioritetnim tipovima staništa, kao i mere zaštite za očuvanje
tipova staništa;
staništa divljih vrsta koje su retke i ugrožene na nacionalnom, evropskom i svetskom
nivou kao i staništa endemičnih vrsta utvrđenih Pravilnikom o proglašenju i zaštiti
strogo zaštićenih i zaštićenih divljih vrsta biljaka, životinja i gljiva;
ostala ekološki značajna područja koja nisu obuhvaćena ovim područjima koja su kao
ekološki značajna utvrđena prostornim planovima.
Page | 13

Što je značajno za kategoriju značajnoga krajolika životne sredine?
Značajni krajolik je prirodni ili kulturni predjeo velike krajolike vrednosti i biološke
raznolikosti ili kulturno-istoriske vrijednosti, ili krajolik očuvanih jedinstvenih obiežja
karakterističnih za pojedino područje, namijenjen odmoru i rekreaciji ili naročito vrijedne
oblasti utvrđeni shodno Zakonu o zaštiti prirode
Što učiniti kad se opazi nedopuštena radnja u životnoj sredini?
U slučaju uočavanja nedopuštene aktivnosti svako može pristojno upozoriti osobe
zatečene u obavljanju nedopuštenih aktivnosti da to ne čine. Nedopuštenu aktivnost treba
prijaviti nadležnim službama , a sljedeći podaci (naravno, ukoliko ste u prilici do njih doći)
mogu uveliko olakšati postupanje ovlaštenih osoba:
o
o
o
o
točno vreme, mesto i opis događaja,
opis i broj osoba zatečenih u vršenju nedopuštenih aktivnosti,
podaci o vozilima (registarske oznake, tip, boja),
prema mogućnostima fotografska ili video dokumentacija.
ECO GAVRA
Page | 14