rimska keramika sa arheolo[kog nalazi[ta â€œstari vinogradiâ€œ kod ^uruga

RIMSKA KERAMIKA SA ARHEOLO[KOG 

NALAZI[TA “STARI VINOGRADI“ 

KOD ÛRUGA 

Tatjana Rajkovi}, Beograd 

U ovom radu }e biti re~i o rimskoj keramici prona|enoj na vi{eslojnom arheolo{kom 

nalazi{tu “Stari vinogradi“ kod ûruga. Ovi nalazi bi}e tipolo{ki i 

hronolo{ki opredeqeni. Rimski import na teritoriju Barbarikuma bi}e prikazan u 

svetlu istorijskih doga|aja, a dat je i poku{aj da se ukaè i na sistem razmene dobara 

izme|u rimskog i varvarskog sveta, kao i kojim putevima je roba stizala u oblasti van 

Carstva. Tako|e, ukaza}e se i na pote{ko}e na koje se nai{lo prilikom obrade ove 

teme. 

Kqu~ne re~i: rimska keramika, Barbarik, putevi, trgovina. 

Lokalitet “Stari vinogradi“ nalazi se kod ûruga u Ba~koj. 1 Za- 

{titna iskopavawa vr{ena su u periodu od 1997. do 2002. godine (sa 

izuzetkom 1999). Tom prilikom konstatovani su ostaci vi{eslojnog 

naseqa, ~iji je ìvot trajao (sa mawim ili ve}im prekidima) od bronzanog 

doba, preko anti~kog perioda, do sredwovekovnog razdobqa. Od 

preko 530 do sada istraènih arheolo{kih celina (ku}a, jama, rovova) 

najve}i broj je, na osnovu arheolo{kog materijala, opredeqen u period 

poznog latena (odnosno 1. v. pre Hr. – 1. v. posle Hr.), kao i u period 3–4. v., 

{to bi ukazivalo da je u ovim vremenskim razdobqima ìvot u nasequ 

bio najintenzivniji. Unutar naseqa na|eno je i nekoliko grobova datovanih 

u 4, odnosno 5–6. v. Treba pomenuti da dosad istraèna teritorija 

(povr{ine oko 9.500 m 2 ) ~ini samo mawi deo lokaliteta, ~ije 

se ukupno rasprostirawe procewuje na oko 50 ha (Trifunovi} i Pa{i} 

2003). 

1 Na po~etku bih htela da iskoristim priliku da zahvalim kustosu Muzeja Vojvodine S. 

Trifunovi}u na ustupqenom materijalu i nesebi~noj pomo}i prilikom nastajawa ovog 

rada, kao i dr S. Kruni} iz Muzeja grada Beograda i mr A. Premk na pruènim korisnim 

informacijama vezanim za temu. 

Glasnik Srpskog arheolo{kog dru{tva / Journal of the Serbian Archaeological Society 

20 (2004) 93–126.

GSAD/JSAS 20 (2004) Skupovi sekcija: – Anti~ka arheologija 

Na po~etku treba kratko izloìti osnovne pote{ko}e na koje se 

nai{lo prilikom izrade ovog rada. 2 Naime, materijal je jako usitwen, 

pa je to ~esto predstavqalo smetwu u poku{ajima da se odre|eni fragment 

bliè tipolo{ki i hronolo{ki opredeli. Tako|e, problem predstavqa 

nedostatak nalaza koji bi mogli posluìti za sigurno datovawe 

u objektima u kojima ima i rimske keramike. Naime, nisu prona|eni 

novac, fibule, ili sli~an hronolo{ki osetqiv materijal koji bi omogu}io 

preciznije datovawe nalaza (a samim tim i rimske keramike) iz 

odgovaraju}ih objekata. Tako|e, nedovoqno publikovana gra|a sa lokaliteta 

koji su na na{em delu teritorije Barbarikuma onemogu}ava neko 

bliè pore|ewe na{eg materijala i onog sa sli~nih lokaliteta. 

Rimska keramika konstatovana je u oko 140 objekata, {to bi ~inilo 

1/3 od ukupnog broja. Prona|ene su sve tri osnovne vrste keramike: 

stona, kuhiwska i ambala`na. 

Stona keramika 

Tera sigilata 

Od stone keramike prvo bismo prodiskutovali fragmente tera sigilate 

prona|ene na ovom lokalitetu. Od ove vrste luksuzne keramike, 

koja se sa relativnom lako}om moè datovati, na na{em lokalitetu 

uglavnom je zastupqen oblik hemisferi~ne zdele tipa Drag. 37. Najboqe 

o~uvani komadi su 2 polovine zdele (sl. 2: 12, 5: 16). Fragment 

prikazan na sl. 5: 16 ima pe~at, neznatno o{te}en, koji nisam uspela da 

rastuma~im. Me|utim, na osnovu analogija za ovu zdelu moglo bi se 

pretpostaviti da poti~e iz radionice Pfafenofen, {to bi zna~ilo da 

je ona najmla|i primerak tera sigilate sa ovog lokaliteta. 

Tako|e, tu je i ve}im delom o~uvana zdela Drag. 37 sa predstavom 

gladijatora (sl. 5: 13–15). Na osnovu karakteristi~nog segmentnog {tapi}a 

koji odvaja jajnice, ovaj komad mogli bismo pripisati majstoru 

Helenijusu iz Vesterndorfa. Iz radionice ovog majstora poti~e i 

komad sa predstavom zeca (sl. 1: 9), {to se da zakqu~iti tako|e na 

osnovu segmentnog {tapi}a. Na osnovu analogija iz okolnih provincija, 

sa sigurno{}u bismo ovom majstoru mogli pripisati i komad sa predstavom 

svira~a (sl. 5: 17). Iz vesterndorfskih radionica poti~u i 

komadi sa listom i jelenom (sl. 1: 13, 11), {to bismo mogli da zakqu- 

~imo na osnovu nekih analogija u postoje}oj literaturi. 

Radionici Rajncabern bi najverovatnije pripadao komad zdele Drag. 

37 sa delimi~no o~uvanim pe~atom (/////INUS) (sl. 1: 1). Ovo se da zakqu~iti 

na osnovu specifi~ne tamnocrvene boje fakture i vrlo 

94 

2 Sav materijal obra|en u ovom ~lanku nalazi se u Muzeju Vojvodine.

T. Rajkovi} Rimska keramika sa arheolo{kog nalazi{ta “Stari vinogradi” 

kvalitetnog tamnocrvenog premaza, koji su karakteristi~ni za proizvode 

ove radionice (Bjelajac 1995). 

Od glatke tera sigilate sa dva primerka je zastupqen oblik Drag. 33 

(sl. 8: 5–6). Ova forma se javqa u sredwegalskim i isto~nogalskim 

radionicama, kao i u Rajncabernu i Vesterndorfu, {to odgovara periodu 

od vladavine Klaudija do oko 250. godine. Stariji tip ovih 

zdelica ima konkavne strane, a mla|i okomitije, poput na{ih fragmenata. 

U Panoniji je ovaj oblik naj~e{}i u doba Hadrijana. 

Dakle, videli smo da komadi tera sigilate sa ovog lokaliteta uglavnom 

poti~u iz germanskih radionica. Radionica Rajncabern radi od oko 

140. do oko 230. godine, kad se pretpostavqa weno ru{ewe. Ona je bila 

najproduktivniji centar proizvodwe tera sigilate. U odnosu na ranije 

proizvodne centre, import u sredwopodunavske provincije je vrlo velik, 

posebno u Dowu Panoniju, gde nalaza ima podjednako i u civilnim i 

vojnim naseqima (Bjelajac 1995). Naj~e{}a forma reqefne tera sigilate 

je zdela tipa Drag. 37. Ve} oko 170. rajncabernski lon~ari se sele 

na istok i osnivaju nove radionice u Vesterndorfu i Pfafenofenu, na 

reci In u Noriku. Aktivnost ovih proizvodnih centara, koji imaju 

vrlo sli~ne tipove predstava sa rajncabern{kim, traje do oko 270. 

godine. Izvoz je tako|e usmeren na istok, i to re~nim putem – Inom i 

Dunavom, a nalazi su uglavnom ograni~eni na limes, dok su u unutra{wosti 

provincija re|i (Brukner 1981: 22; Cermanovi}–Kuzmanovi} 

1982: 27–29; Bjelajac 1995). 

Imitacije tera sigilate 

Od imitacija reqefne tera sigilate u ûrugu je prona|en ve}i 

komad zdele (sl. 1: 17) proizveden u lokalnoj radionici nazvanoj “X” , za 

koju se za sad ne zna gde se ta~no nalazila ( pretpostavqa se negde na 

teritoriji Dowe Panonije). Ova radionica proizvodila je posude na 

vitlu, koje su kasnije dora|ivane rukom, tako {to je posuda utiskivana u 

kalup ne bi li se dobili reqefni medaqoni. Na{ primerak izra|en je 

od pre~i{}ene zemqe, naranyastog je pe~ewa i sa tragovima naranyastog 

premaza. Na medaqonima su prikazane predstave iz Dionisovog 

kulta (pogledati ~lanak dr A. Jovanovi}a o ovoj posudi, koji se nalazi u 

ovom broju Glasnika SAD). Osim ovog ve}eg komada zdele, prona|ena su 

i dva mawa (sl. 1: 15–16), od kojih jedan (sl. 1: 15) svakako ne pripada ovoj 

posudi, a sama predstava – glava u profilu, nagla{enog nosa i stilizovana 

mediteranska vegetacija – jedan je od pokazateqa da komad 

pripada istom tipu posuda. Oblik ovih zdela nema analogija u rimskoj 

ili domoroda~koj grn~ariji, a predstave su klasi~ne teme, tipa Homerovi 

epovi i sl., {to se obja{wava te`wom lokalnog stanovni{tva, 

koje je ekonomski prosperiralo krajem 3. i po~etkom 4. veka, da se 

prilagodi rimskoj kulturi (Brukner 1981: 26). Zdele iz ove radionice 

95


nalaène su na teritoriji Srema (Banovci, Pe}inci, Sirmijum, [a- 

{inci) , Slavonije (Osijek, Vinkovci), Bosanske Posavine (Bosanski 

Brod), u Ma~vi (Gorwa Zasavina) i Ma|arskoj (Sopiane) (Brukner 1992). 

Zdele 

Od oblika stone keramike, zdele su svakako najzastupqeniji tip 

posuda na ovom lokalitetu. Najbrojnije su one koje imitiraju oblike 

tera sigilate, i to upravo tip Drag. 37 (sl. 2: 1–12, 3: 2–5, 4: 1–13, 6: 3–5, 

7: 18, 8: 1–2). Ima ih razli~itih dimenzija, boja pe~ewa ide od naranyaste 

do svetlosme|e, a boje premaza ( koji je razli~itog kvaliteta) 

od ù}kastonaranyaste do svetlocrvene. Na{i primerci (kod kojih 

stepen o~uvanosti dopu{ta bliè opredeqewe) pripadaju varijanti 

ovih zdela koja ima polusferi~an oblik sa prstenasto zadebqanim 

obodom i visokim prstenastim dnom, a ukra{ena je u`lebqenim linijama. 

Wihovo datovawe je prili~no {iroko i kre}e se u periodu od 2. 

do 4. veka (Brukner 1981: 40). 

Zdela prikazana na sl. 8: 4 imitacija je oblika tera sigilate Drag. 44. 

U Ma|arskoj je ovaj tip zdela poznat pod imenom “Patka“ tip. Ovakve 

sivo pe~ene i gla~ane zdele, sa prstenastim zadebqawem na obodu i na 

prelazu u dowi konus, u radionicama Akvinkuma su nala`ne sa novcem 

od Vespazijana do Antonina Pija, odnosno od druge polovine 1. v. pa sve 

do kraja 3. veka. Na{ primerak bismo verovatno mogli datovati u kraj 

ovog perioda (Brukner 1981: 40). 

Za kalotastu zdelu (sl. 8: 3), naranyasto pe~enu, sa crvenim premazom, 

zadebqalog horizontalno profilisanog oboda, na kojem su 2 `leba, 

nisam na{la odgovaraju}u analogiju. Zdele ovakvog oblika, ali sa mnogo 

gu{}e u`lebqenim obodom javqaju se u drugoj polovini 1. iu2.veku, 

ali one za razliku od na{eg primerka imaju crnosmolast premaz na 

obodu (Brukner 1981: 96, T. 91). Tako|e u 4. veku javqaju se zdele sa 

ovakvim obodom, ali su one pokrivene maslinastozelenom gle|i (Brukner 

1995: 96, T. X). Faktura ovog primerka zdele govori o wenom mogu}em 

datovawu u 2–3. vek. 

U dubqoj zdeli bikoni~ne forme (sl. 3: 1), na osnovu razgrnutog i 

zako{enog oboda, mogli bismo mo`da prepoznati neki oblik zdela sa 

kragnom koje se datuju u kraj 1–2. vek (Brukner 1981: 90–91, T. 75, 91/141), a 

faktura bi odgovarala 2–3. veku. 

Tawiri 

Ovaj tip stone keramike je u ûrugu vrlo redak. Prona|en je jedan 

primerak tawira (sl. 1: 19), sa tamnocrvenim premazom i ukrasom izvedenim 

pe~a}ewem u vidu koncentri~nih kru`nica i rozeta koji ~ini 

motiv krsta upisanog u krug (zbog stepena o~uvanosti nije najjasnije). 

Po obliku i dimenzijama ovaj tawir bi mo`da mogao da bude imitacija 

96


tzv. pompejanskih tawira koji se proizvode od pre~i{}ene zemqe sa 

premazom na obe strane (poput na{eg primerka) u periodu 2–3. veka 

(Brukner 1981: 85). Analogije za dekorativni motiv izveden pe~a}ewem 

nisam uspela da prona|em. Ovakva vrsta posuda spada u luksuzno posu|e 

i deo je produkcije lokalnog rimskog grn~arstva (Bjelajac 1992). Ina~e, 

pe~atni stil cveta kada uvoz tera sigilate po~iwe da jewava. Ipak, ova 

vrsta keramike vrlo je raznovrsna, kako po formi i motivima, tako i po 

uticajima pod kojima je nastajala, pa nije uvek lako odrediti weno 

poreklo (Brukner 1981: 30–32). 

Pehari 

Fragmenat sa sl. 8: 17, svetlo sme|eg pe~ewa sa crvenim premazom 

pripada peharima jajaste forme sa suènim dnom, koji ~esto imaju 

barbotin ukras. Zbog stepena o~uvanosti ovog primerka ne moèmo 

zakqu~iti da li je to bio slu~aj i ovde. Ovakvi pehari su severnoitalskog 

porekla i po~iwu da se proizvode u 1. veku, u rajnskom podru~ju 

javqaju se i do kraja 2. veka (Brukner 1981: 30), a na|eni su i u 

Sirmijumu u grn~arskim pe}ima, iz ~ega se vidi da su izra|ivani i u 

radionicama Dowe Panonije, ali se istovremeno i importuju – od 

vremena flavijevaca pa do sredine 2. veka (Premk 1992: 367). 

Sudovi sa dve ili tri dr{ke 

Na na{em lokalitetu imamo samo 2 ulomka koja smo mogli opredeliti 

da pripadaju ovoj vrsti posuda (sl. 3: 8, 8: 9). Fragment trbuha 

(sl. 3: 8) mogao bi pripadati bikoni~noj formi ovih sudova, koji oblikom 

podraàvaju kasnolatenske oblike (Brukner 1981: 41), dok fragment 

oboda i vrata (sl. 8: 9) najverovatnije pripada jednom od tipova sa 

nagla{enim prelazom vrata u rame (Brukner 1981: 41, T. 105). 

Ovaj oblik posuda pripada helenisti~kom kulturnom uticaju, a najja~i 

proizvodni centar u oblasti provincija Panonije, Mezije i Dakije 

je Akvinkum, a verovatno su izra|ivane i u Sirmijumu, Mursi i Cibalama 

(Brukner 1981: 41). Datuju se u period 2–3. veka. 

Kr~azi 

Od zatvorenih oblika trpezne keramike na|eni su kr~azi: izra|eni 

su uglavnom od naranyaste ili svetlosme|e pe~ene zemqe. Zbog usitwenosti 

materijala ne moèmo izvesti sigurne zakqu~ke o wihovom 

obliku, ali najverovatnije su u pitawu kr~azi izduène jajaste forme 

sa visokim trbuhom sa jednom dr{kom ili dve dr{ke (sl. 6: 2). Na 

o~uvanim dr{kama i komadima trbuha ~est je i crveni premaz. 

Kr~ag predstavqen na sl. 6: 1 ima sme|u traku na prelazu ramena u 

trbuh, {to predstavqa latensku tradiciju: crveno bojene trake koje 

pokrivaju rame ili dve tre}ine suda su wen odraz i u upotrebi su do 

97


kraja 3. veka (Brukner 1971: 34). Treba pomenuti i jedan obod (sl. 8: 14) 

trakaste profilacije koji se javqa na italskim formama kr~aga 1. i 2. 

veka. 

Kuhiwska keramika 

Lonci 

Na lokalitetu “Stari vinogradi“ prona|eno je svega nekoliko lonaca 

koji pripadaju proizvodwi rimsko-provincijskih radionica. Uglavnom 

su u pitawu lonci peskovite fakture i sive boje pe~ewa, {to su 

kasnoanti~ke karakteristike (sl. 9: 1–4). Ovakvi nalazi u jugoisto~nom 

delu Panonije javqaju se u vilama rustikama i u stratigrafski izdvojenom 

sloju u Sirmijumu u periodu posle vladavine Valentijana, pa sve 

do kraja 6. veka (Brukner 1987). 

Tu je i lonac koji imitira oblik pitosa (sl. 8: 10) sa `lebovima na 

obodu, koji bismo na osnovu fakture mogli datovati u 2–3. vek. 

Poklopci 

Na ovom lokalitetu prona|en je samo jedan fragment, sivog pe~ewa i 

peskovite fakture, koji verovatno pripada tipu dubqih koni~nih poklopaca 

sa dugmastom dr{kom (sl. 9: 5). Ivica je savijena prema otvoru 

i o{tro profilisana unutra i spoqa. Ovakav tip poklopaca javqa se u 

Dowoj Panoniji i okolnim provincijama (Brukner 1981: 43). 

Ambala`na keramika 

Amfore 

Dosta ulomaka amfora prona|eno je u razli~itim objektima na ovom 

lokalitetu, ali su uglavnom u pitawu mawi ulomci trbuha. Svakako 

najzna~ajniji fragment je onaj prikazan na sl. 10: 12, koji ima pe~at na 

dr{ki, dodu{e ne~itqiv u potpunosti, ali se mogu razaznati gr~ka 

slova NRA////. Ovo bi ukazivalo da je u pitawu amfora pontskog porekla. 

Ovaj tip amfore, kori{}en za transport uqa, proizvo|en je na 

zapadnoj obali Crnog mora, u Histriji i Pontu. Od polovine 2. veka ove 

amfore postaju niè i zdepastije, boja pe~ewa je braon, engoba je 

porozna, a na dr{ki je obavezno pe~at: takve ostaju do po~etka 4. veka, 

kada wihov import kod nas prestaje (Bjelajac 1996). U skladu sa ovakvim 

opredeqewem ovog fragmenta, mo`da bismo na pe~atu mogli prepoznati 

ime NRAKΛE, koje je vrlo ~esto na ovom tipu amfora. 

Jedini obod amfora prona|en na ovom lokalitetu pripada tako|e 

amfori izra|enoj od svetlosme|e gline porozne fakture sa ù}kastom 

engobom koja se otire ( sl. 10: 13) . Pripada amfori pontskog porekla, i 

98


to tipu zvonolikog otvora, kra}eg ili duèg koni~nog vrata i loptastog 

trbuha, koji se zavr{ava malim {picastim dnom, dok ovalne 

dr{ke idu od vrata do ramena, na kojem je (kao i na vratu) ~est natpis 

izveden crvenom bojom. Prekrivene su ù}kastom engobom koja se otire. 

Gorwi deo trbuha nosi ~e{qasti ornament. Po~etak proizvodwe 

ovih amfora je 4. vek, a najve}i obim proizvodwe je u 5. i 6. veku. Centar 

proizvodwe je Histrija, a sluìle su za transport uqa, a mo`da i vina i 

ìta. U Singidunumu se javqaju u zatvorenim celinama prve polovine 4. veka, 

a u Viminacijumu krajem 6. veka, kao i na Cari~inom gradu (Bjelajac 

1996: 67–72). Me|utim, mo`da bi ovaj obod pripadao amforama italskog 

porekla, jajaste forme sa nagla{enim prelazom oboda u vrat, koje su na 

obodu imale pe~at radionice. Sluìle su za transport uqa, sosova i 

suve ribe. Javqaju se u 1–2. veku, dok se kasnija varijanta prati do kraja 

6. veka. U Gorwoj Meziji ih ima od posledwe ~etvrtine 1. veka do 

po~etka 2. veka (Bjelajac 1996; Brukner 1981). 

Jedino o~uvano dno (sl. 5: 9) je kratko, puno i zaobqeno i pripada 

amforama italskog porekla izra|enim od pre~i{}ene zemqe, crveno 

pe~enim sa ù}kastobeli~astim premazom, a javqaju se u posledwa dva 

veka pre Hrista do 1. veka i sluè za transport vina (Brukner 1981: 122). 

Naj~e{}i nalaz su delovi trbuha amfora, ali jo{ jednom zbog usitwenosti 

nalaza ne moèmo pouzdano utvrditi koji broj komada pripada 

jednoj posudi. Kod fragmenta trbuha moèmo razlikovati dva tipa: one 

svetlocrvenog pe~ewa sa beli~astom i postojanom engobom nanetom u 

tawem sloju (sl. 10: 17), i one naranyastog pe~ewa sa ù}kastom engobom 

nanetom u debqem sloju, koja se lako otire (sl. 10: 18). I jedna i druga 

vrsta imaju i rebra. 

Prona|eno je vi{e fragmenata dr{ki, i to elipsastog preseka naranyastog 

ili svetlocrvenog pe~ewa sa engobom, koje ne bismo mogli 

bliè opredeliti, jer se dr{ke elipsastog preseka javqaju na raznim 

tipovima amfora italskog ili lokalnog porekla (Brukner 1981: 121–126). 

Amfore su zbog svog specifi~nog porekla i namene zna~ajne za 

prou~avawe romanizacije lokalnog stanovni{tva u novoosvojenim oblastima. 

Naime, ve}i broj nalaza amfora ukazuje na prihvatawe rimskog 

na~ina ishrane, odnosno kori{}ewe uqa i vina (Bjelajac 1996). Na 

na{em lokalitetu broj amfora nije toliko veliki da bi ukazivao na 

neki ve}i izvoz wihovog sadràja u ove oblasti, ali svakako ukazuje da 

je izme|u ostalog i ovaj vid rimske kulture bio poznat stanovnicima 

naseqa kod ûruga. 

Pitosi 

Kao i amfore, i pitosi su prili~no ~est nalaz u objektima na ovom 

lokalitetu. Ova vrsta posuda se javqa u okviru rimske keramike u 

nekoliko varijanata: u toku 1–2. veka, zajedno sa tamnosivo pe~enim 

99


latenskim pitosima, javqaju se rimski, od crveno pe~ene gline sa 

crnosmolastim premazom i ~e{qastim ornamentom na ramenu. U 3. veku 

oni zadràvaju istu formu, ali se premaz vi{e ne javqa, a i ukras je 

grubqe izveden. Pitosi 4. veka su uzanog, ravnog oboda, bez `leba, sive 

peskovite fakture sa krupnim ~e{qastim ornamentom na obodu i neposredno 

ispod wega (Brukner 1981: 42– 43). 

Na na{em lokalitetu, naàlost, nije prona|en nijedan ve}im delom 

o~uvan pitos, pa ne bismo mogli izvesti precizne zakqu~ke o wihovoj 

formi. Komad oboda pitosa sa sl. 10: 6 sa crnim smolastim premazom 

svakako bismo mogli opredeliti u period 1–2. veka. Ostali primerci su 

naranyaste do crvene boje pe~ewa, na prelomu sivi i uglavnom bez 

izrazitog `leba. U fakturi kao primesu imaju uglavnom pesak, kao i 

neku vrstu {qunka. Od pitosa prikazanog na sl. 10: 1 o~uvan je i fragment 

ramena koje nosi ukras ~e{qem u vidu horizontalnih linija. U 

Sirmijumu imamo primerke pitosa sli~nih na{im (Parovi}–Pe{ikan 

1971: 35, T. XXII/74). Za wih se navodi da su ~esti u Karnuntumu i drugim 

mestima u Panoniji, a nazivaju se “Pannonian striped pottery”, zbog ukrasa 

na trbuhu izvedenog ~e{qem, dok im je obod crno bojen. Poreklo se 

traì u keltskoj tradiciji. Pojavquju se u 1. veku i traju sve do 3. veka. 

Na osnovu ovoga, mogli bismo mo`da da pretpostavimo da na{i primerci 

pripadaju 3. veku. 

Rimska keramika u Barbarikumu u svetlu istorijskih doga|aja 

Teritoriju dana{we Ba~ke su po~etkom na{e ere naselili Sarmati. 

Izvori nam donose podatke o wihovom odnosu sa Rimom – ~esti su 

wihovi upadi na teritoriju Rima, koji rezultuju rimskim kaznenim 

ekspedicijama i poku{ajima pacifikacije u ciqu obezbe|ivawa granice 

Carstva uspostavqene na Dunavu. Tako Jazigi (glavno sarmatsko 

pleme u ovoj oblasti) ve} 69. godine upadaju u Panoniju, a 92. uni{tavaju 

jednu legiju negde na teritoriji ju`ne Ba~ke. Od 117. do 119. Sarmati 

vode rat sa Rimqanima u kom su pobe|eni, pa narednih pedesetak godina 

proti~e bez sukoba. U doba Markomanskih ratova (169–180) postignut je 

mir kojim su Jazigi morali da vrate zarobqenike, obrazovana je nenaseqena 

tampon zona u {irini od 15 km na levoj obali Dunava i 

stavqena je zabrana ìvqewa na dunavskim adama i na dràwe monoksila 

i brodova na Dunavu, kao i obaveza davawa pomo}nih trupa. 

Ne{to kasnije (179–180) dobijene su neke olak{ice i regulisano je 

pitawe pose}ivawa trgova i odre|eni su trì{ni dani. Trgovina se 

odvijala pored utvr|ewa i mawih burgusa, pod vojnom kontrolom, zbog 

obezbe|ewa granice i da bi se proveravala naplata carina (Brukner 

1990). Smatra se da je Marko Aurelije hteo da ove oblasti organizuje u 

provincije Markomaniju i Sarmatiju, ali ga je smrt u tome spre~ila. 

100


Upravo posle Markomanskih ratova uspostavqaju se trgova~ke veze sa 

Sarmatima i upravo iz ovog perioda poti~e najve}i broj rimskog importa 

– posebno tera sigilate (Brukner 1990). Tako|e, tzv. Mali {anac 

od Apatina do ûruga, po nekima je izgra|en posle 180. da bi se 

teritorija zaposednuta od strane Rima za{titila od eventualnih upada 

sa severa. Nakon ovih ratova Kvadi, Markomani i Sarmati su bili vrlo 

oslabqeni, pa u narednom periodu nisu predstavqali opasnost za Carstvo 

(Dimitrijevi} 1975). 

Oko 270. materijalna kultura Sarmata se mewa, jer sa severa postaju 

okruèni germanskim plemenima, a po~iwe i priliv novih sarmatskih 

plemena. U na{oj oblasti rastu naseqa i nalazi: poznata su ona kod 

Ka}a, @abqa – lokalitet Nove zemqe, Martinci na Jegri~ki, kod puta 

@abaq – Zrewanin (“Livade”), tako|e oko Titela. Istraìva~i pretpostavqaju 

da je u ovom periodu Rim i Sarmate povezala zajedni~ka 

opasnost od Gota i da su Sarmati bili neka vrsta mini klijentelske 

dràve koja je bila tampon zona izme|u Carstva i novoprido{lih 

germanskih plemena (Fitz 1965). 

Dioklecijan boravi u Sirmijumu 293/4, kada deli Dowu Panoniju na 

Panoniju Sekundu i Valeriju. Tada su izgra|ene i mnoge tvr|ave – 

mostobrani na levoj obali Dunava, kao i kastel Onagrinum kod Bege~a 

(Velenrajter 1961), koji je jedino utvr|ewe sa pristani{tem na levoj 

obali Dunava na ovom sektoru limesa, koje je pouzdano identifikovano 

i delimi~no istraèno. Wegova primarna funkcija bila je za{tita 

granice, te stoga me|u materijalom koji je tu na|en ima malo nalaza 

rimske keramike (Brukner 1990). Tako|e, u istom periodu podiè se i 

utvr|ewe Kontra Akuminkum, koje je prema dosada{wem stepenu istra- 

ìvawa ubicirano na {irem podu~ju Titela, a boravak rimske vojske u 

ovoj oblasti tako|e nije zna~ajnije uticao na materijalnu kulturu 

lokalnog stanovni{tva (Brukner 1990). 

Nakon Konstantinovog rata sa Sarmatima 322. pristupa se obnovi i 

dogradwi na levoj obali Dunava ({an~evi u Olteniji i Velikoalfeldskoj 

ravnici, obnova Drobete i Lederate). Prou~avawe tzv. rimskih 

{an~eva zaokupqalo je pa`wu mnogih istraìva~a, a danas se ve}ina 

slaè da je wihova uloga bila da za{tite rimsku teritoriju od varvarskih 

upada. Protezali su se pored mawih re~nih tokova (Brukner 1990), 

pa su na taj na~in povezivali unutra{wost Barbarikuma sa Dunavom, 

Tisom, a sa ovim trasama poklapaju se i nalazi rimskog importa u 

ju`noj Ba~koj i Banatu. Izgradwa ovih {an~eva bila je mogu}a jedino uz 

pomo} lokalnog ìvqa (Dimitrijevi} 1975). 

Godine 334. po~iwe sukob Limiganata protiv svojih gospodara Argaraganata 

u kojem su Limiganti pobedili, a Argaraganti zatraìli 

pomo} Rima. Opis ovih doga|aja nalazimo kod Amijana Marcelina 

(Marcelin 1998: 136–139). Oko 350. oblast Mori{ – Tisa – Kere{ 

101


naseqavaju Gepidi. Za vreme Konstancija (351–361) verovatno je izgra- 

|en tzv. Veliki {anac koji se pruà od Dunava do Ba~kog Gradi{ta, a 

tako|e i {anac na Kere{u (van Ba~ke). 

Zbog ubistva kvadskog kraqa, usledili su novi napadi Kvada i Sarmata 

na Panoniju i Gorwu Meziju tokom 374/5, nakon ~ega Rim napu{ta 

levu obalu Dunava, te se napu{taju i ru{e sistemi {an~eva i utvr|ewa 

na levoj obali Dunava zbog sve u~estalijih upada varvara. 

U doba ranog Carstva, roba iz Italije u Panoniju stiè putem 

Akvileja – Emona – Ptuj – Mursa. Akvileja je bila glavni sabirni 

centar za robu iz Italije i iz we se roba liferovala daqe u Norik, 

Panoniju, Meziju i Dakiju. Sava je svakako igrala veliku ulogu u 

trgovini italskom robom na teritoriji biv{e Jugoslavije (Viki}–Belan~i} 

1968: 512). 

U 2. veku import iz Italije slabi i zamewuju ga galski i germanski; 

germanski proizvo|a~i u 2. veku postaju ozbiqan konkurent na trì{tu 

ju`ne Panonije – npr. radionica Rajncabern je izvesno vreme glavni 

u~esnik u trgova~kom prometu Panonije, dok u prvoj polovini 3. veka 

primat u trgovini tera sigilatom preuzima Vesterndorf, koji je Panoniji 

geografski bliì, a roba sa Rajne stiè linijom Rajna – Nekar – 

Dunav. Od sredine 3. veka usled stalnih upada varvara nastupa zastoj u 

spoqnoj trgovini, ali unutarprovincijska trgovina opstaje (Viki}–Belan~i} 

1968: 515–519). U kasnoj antici re~na plovidba Savom, Dravom i 

Dunavom sigurno je odigrala najva`niju ulogu u razmeni robe. 

Za na{u temu bilo bi zna~ajno istraìti kojim putevima je roba iz 

grani~nih provincija Carstva stizala u Barbarik. Sama provincija 

Dowa Panonija (kao grani~na oblast Carstva i dela Barbarikuma koji 

nas ovde interesuje) nije imala veliki ekonomski zna~aj, ve} prvenstveno 

strate{ki zbog povoqnog poloàja na raskr{}u puteva. U oblastima 

dana{we Ma|arske, odnosno severno od Ba~ke, konstatovani su (ali 

slabo istraèni) putevi koji spajaju Panoniju i Dakiju (Fitz 1962). 

Ju`nije od ovih pretpostavqa se da je postojao put Teutoburgijum – 

Apulum, s obzirom na to da je od Ptuja do Murse i{ao magistralni put. 

Pretpostavqa se i da je postojao put preko Ba~ke koji se pruào 

pravcem jugozapad – severoistok (Sekere{ 1978), od Kastelum Onagrinuma 

do Partiskuma, koji prolazi pored zna~ajnih sarmatskih naseqa (Be- 

~ej, Ada, Senta). Tako|e, u kasnoj antici je Kastelum Onagrinum zajedno 

sa Bononijom (koja je bila dunavsko pristani{te Sirmijuma) bio va`na 

ta~ka kontrole prelaza preko reke i plovidbe Dunavom, posebno zato 

{to je kod Bononije prelaz u Ba~ku vrlo povoqan. Vodeni put Tisom 

igrao je zna~ajnu ulogu, jer su uz wu brojna sarmatska naseqa (Be~ej, 

Ba~ko Petrovo Selo, Mol, Ada, Senta, Novi Kneèvac, Kawià). 

Treba imati u vidu i ve} pomenute trase {an~eva, kao i mogu}nost 

plovidbe mawim re~nim tokovima Ba~ke (Jegri~ka, Mostonga, Krivaja, 

102


îk) kao neke od puteva kojima je rimska materijalna kultura prodirala 

van teritorija Carstva. 

Kao {to smo videli, repertoar rimske keramike na lokalitetu 

“Stari vinogradi“ bogat je i raznovrsan. Usitwenost materijala, koju 

smo pomenuli na po~etku kao oteàvaju}u okolnost pri odre|ivawu 

oblika posuda, ujedno ukazuje na to da su rimske posude dugo bile u 

upotrebi, {to potvr|uje i dosta fragmenata koji su imali rupe od 

krpqewa. 

Male koli~ine nalaza koji bi se mogli datovati u 1. vek je situacija 

koja se podudara sa stawem na ostalim lokalitetima na teritoriji 

Carstva (Brukner 1987). U doba julijevaca – klaudijevaca u ovoj oblasti 

postojali su samo pokretni logori jedinica koje su dràle pod kontrolom 

obalu Dunava. Tako|e, jaka lokalna produkcija uti~e na to da 

nije bilo potrebe za stranom robom. I na na{em lokalitetu na|eni su 

ostaci re{etki od grn~arskih pe}i i nedovr{ene posude, {to ukazuje na 

proizvodwu keramike na samom lokalitetu, a mno{tvo kvalitetnih 

posuda latenskih oblika ukazuje na dobru snabdevenost stanovnika kasnolatenskog 

naseqa kod ûruga. 

Posle Markomanskih ratova uspostavqaju se trgova~ke veze sa Sarmatima, 

i iz tog vremena poti~e najve}i broj rimskog importa (Brukner 

1990). Ovakvo datovawe bismo mogli prihvatiti i za neke na{e nalaze, 

tim pre {to u objektima u kojima je nalaèna rimska keramika nije 

na|en materijal koji bi ih mogao pouzdano datovati – izuzev T-fibule sa 

oprugom iz objekta 323 koja pripada 3. veku (Trifunovi} i Pa{i} 2003). 

Treba pomenuti da kod jednog broja fragmenata sa na{eg lokaliteta 

koji imaju premaz (uglavnom su u pitawu zdele – imitacije tera sigilate 

i kr~azi), taj premaz ima sedefasti odsjaj. Ovakva karakteristika javqa 

se kod proizvoda civilne radionice “Schutz”, koja je radila na prelazu 

2. u 3. vek u Akvinkumu (Viki}–Belan~i} 1968: 518), te bismo mogli izvesti 

zakqu~ak da su neke od tih posuda mo`da poreklom upravo iz ove 

radionice, a to vremenski odgovara periodu posle Markomanskih ratova, 

ve} nazna~enom kao period uspostavqawa intenzivnih kontakata 

Rima i Barbarikuma. 

Potvrdu o proizvodwi keramike na ovom lokalitetu u toku kasne 

antike nemamo, ali je sigurno da su stanovnici ovog naseqa bili dobro 

opskrbqeni. Siva gla~ana keramika, koja uzore za oblik ima u rimskoj 

keramici, proizvo|ena je kraj Vr{ca i kod Hodmezava{arheqa (Ra- 

{ajski 1957: 39–56), kao i oblici keramike karakteristi~ni za lokalno 

stanovni{tvo. Ova keramika datovana je u 4–5. vek. I u susednoj Rumuniji 

imamo lokalitete na kojima su prona|ene grn~arske pe}i datovane 

u 3. vek (Bozu 1990: 156). Na primer, na lokalitetu Gradinari – Seli{te 

u blizini Re{ice, u 3. veku, izme|u ostalog proizvo|ena je i siva 

keremika koja oblicima podraàva rimsku keramiku. Neke od ovih 

103


oblika sre}emo i u kasnoanti~kim objektima naseqa u ûrugu. Naravno, 

ne moèmo sa sigurno{}u tvrditi da na lokalitetu “ Stari vinogradi” 

nije proizvo|ena keramika u 3–4. veku (s obzirom na stepen istraènosti 

lokaliteta i wegovu devastiranost prouzrokovanu radom lokalne 

ciglane), ali prisustvo mno{tva sive gla~ane keramike ra|ene po uzoru 

na rimske oblike je stawe koje odgovara i drugim istovremenim lokalitetima 

u bliòj i daqoj okolini. Ovakvo stawe stvari, kao i intenzivni 

sukobi na teritoriji dana{we Ba~ke u toku 4. veka (Marcelin 

1998), mogli bi biti razlog smawenog obima priliva rimske keramike 

na varvarsku teritoriju, a samim tim i u naseqe kod ûruga. 

U svakom slu~aju, nalaze rimske keramike na na{em lokalitetu ne 

bismo mogli pripisati ekonomskim potrebama stanovnika ni u 1. veku 

ni u kasnoj antici, a nije u pitawu ni organizovana trgovina, ve} 

verovatno kretawe vojnih jedinica po teritoriji ju`ne Ba~ke, a razmena 

se vr{ila i na ve} pomenutim mestima uz utvr|ewa na obali. 

Ovaj rad predstavqa skroman poku{aj dokumentovawa ve}eg korpusa 

rimske keramike iz naseqa koje se nalazi u Barbarikumu i ìvi u 

kontinuitetu, uporedo sa Rimskim carstvom, sa kojim ostvaruje razli- 

~ite kontakte. Daqe prou~avawe ove teme moglo bi doprineti boqem 

razumevawu politike koju je Rim vodio prema stanovnicima koji su 

ìveli uz granicu ili dubqe unutar varvarske teritorije, kao i funkcionisawu 

svakodnevnog ìvota, kroz saznawa o ekonomskom ìvotu i 

trgovini koja se odvijala izme|u Carstva i varvara. 

KATALOG 

Slika 1 

1. Zdela – deo oboda, tera sigilata, Drag. 37, tamnocrvena zemqa i tamnocrveni 

premaz, iznad jajnica delimi~no o~uvan pe~at //////– INUS. Na osnovu karakteristi~ne 

tamne boje fakture i premaza – radionica Rajncabern, ter. inv. ^V 

135/00. 2. Zdela – obod, t. s., Drag. 37, naranyastog pe~ewa, crvenog premaza. Zbog 

veli~ine komada nije mogu}e utvrditi iz koje radionice poti~e. 3. Zdela – 

obod, t. s. Drag. 37, crvene boje pe~ewa, svetlocrvenog premaza. Zbog veli~ine 

komada nije mogu}e utvrditi iz koje radionice poti~e. ter. inv. ^V 147/01. 4. 

Zdela – t. s., Drag. 37, deo reqefnog poqa naranyastog pe~ewa sa tamnonaranyastim 

i nepostojanim premazom, jajnice, ter. inv. ^V 36/01. 5. Zdela – t. s., 

Drag. 37, deo reqefnog poqa svetlocrvene boje pe~ewa, svetlocrvenog nepostojanog 

premaza, jajnice. Nije mogu}e utvrditi kojoj radionici pripada. ter. 

inv. ^V 37/01. 6. Zdela – t. s., Drag. 37, deo reqefnog poqa tamnocrvene boje 

pe~ewa, tamnocrvenog premaza. Osim jajnica, vidi se i deo medaqona. Na osnovu 

tamne boje – radionica Rajncabern, ter. inv. ^V 502/00. 7. Zdela – t. s., Drag. 37, 

deo reqefnog poqa oblikovan kao èton, crvene boje pe~ewa i crvenog premaza, 

jajnice i deo medaqona, ter. inv. ^V 31/97. 8. Zdela – t. s., Drag. 37, deo 

gorweg dela posude crvene fakture postojanog crvenog premaza. Nije mogu}e 

104


Sl. 1. Reqefna tera sigilata 

Fig. 1. Moulded terra sigillata 

105


utvrditi iz koje je radionice. ter. inv. ^V 317/01. 9. Zdela – t. s., Drag. 37, deo 

reqefnog poqa posude crvenog pe~ewa i premaza, sa prikazom zeca, ter. inv. 

^V 315/01 Radionica Vesterndorf, Helenijus. Analogije: Bjelajac 1995: T. 45/476, 

Kiss 1948: T. V/4, VI/67. 10. Zdela – t. s., Drag. 37, deo reqefnog poqa zdele 

crvene fakture i crvene boje pe~ewa sa predstavom Viktorije u medaqonu, ter. 

inv. ^V 419/01 Radionica Vesterndorf. Analogije: Bjelajac 1990: T. 46/497, Kiss 

1948: T. V/12, VI/78. 11. Zdela – t. s., Drag. 37, deo reqefnog poqa zdele crvene 

boje pe~ewa i crvenog premaza sa predstavom jelena. ter. inv. ^V 384/00 

Radionica Vesterndorf, krug Erotus – Komitialis. Analogije: Bjelajac 

1995: T. 38/382. 12. Zdela – t. s., Drag. 37, deo reqefnog poqa zdele crvenog 

pe~ewa i postojanog tamnocrvenog premaza sa predstavom psa, ter. inv. ^V 

314/00, Radionica Rajncabern. Analogije: Oswald 1964: T. XXVIII/1948. 13. Zdela 

– t. s., Drag. 37, deo reqefnog poqa zdele tamnocrvene boje pe~ewa i tamnocrvenog 

premaza na kojoj je predstava medaqona i predstava lista. ter. inv. 

^V 316/00 Radionica Rajncabern. 14. Zdela – t. s., Drag. 37, svetlocrvenog 

pe~ewa sa svetlocrvenim premazom. Nije mogu}e precizno odrediti iz koje 

radionice (mo`da Vesterndorf, na osnovu boje fakture i premaza). ter. inv. 

^V 563/00. 15. Zdela – deo trbuha zdele izra|ene od pre~i{}ene zemqe naranyastog 

pe~ewa sa tragovima crvenog premaza. Ovaj fragment pripada zdelama 

iz panonske radionice “X”, 4. v. Mo`da pripada zdeli sa sl. 1: 17. 16. Zdela 

– deo trbuha zdele izra|ene od pre~i{}ene zemqe naranyastog pe~ewa i 

tamnocrvenog premaza. Predstava qudske glave iz profila. Ovaj fragment 

tako|e pripada zdelama iz panonske radionice “X”, 4. v., analogije: Brukner 

1981: T. 44/9. 17. Zdela – izra|ena od pre~i{}ene zemqe naranyastog pe~ewa sa 

tragovima naranyastog premaza, bikoni~ne forme sa koso profilisanim obodom. 

Zidovi su vertikalni sa o{trim prelazom u dowi konus koji se suàva 

prema ravnom dnu. Na medaqonima predstave scena iz Dionisovog kulta radionica 

“X”, 4. v., analogije: Brukner 1981: T. 45/22. 18. ? – komad posude izra|ene od pre~i- 

{}ene zemqe, sive boje pe~ewa, pokriven ù}kastosme|om gle|i, bez analogija, 

nejasno kojoj vrsti posuda pripada. ter. inv. ^V 92/01. 19. Tawir – izra|en od 

pre~i{}ene zemqe, naranyastog pe~ewa sa crvenim premazom, spoqa i unutra, 

na dnu u sredini pe~a}eni ukras u vidu rozeta i koncentri~nih kru`nica. 

Plitak, ravnog dna i kosih zidova. Ovo je verovatno imitacija tzv. pompejanskih 

tawira. ter. inv. ^V 80/00, 1–3. v., analogije: Brukner 1981: T. 65/1–10. 

Slika 2 

1. Zdela – imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, 

svetlonaranyastog pe~ewa i svetlonaranyastog premaza koji se otire. Polusferi~nog 

oblika sa prstenasto zadebqanim obodom. 2–4. v., analogije: Brukner 

1981: T. 69/1. 2. Zdela – imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od sredwe 

pre~i{}ene zemqe, sme|eoker boje pe~ewa i naranyastoù}kastog premaza. 

Polusferi~nog oblika sa prstenasto zadebqanim obodom. 2–4. v., analogije: 

Brukner 1981: T. 69/2. 3. Zdela – imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od 

sredwe pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa i naranyastocrvenog postojanog 

premaza. Polusferi~ne forme sa zadebqanim obodom. ter. inv. ^V 

177/01, 2–4. v., analogije: Brukner 1981: T. 69/1. 4. Zdela – imitacija forme t. s. 

Drag. 37, izra|ena od sredwe pre~i{}ene zemqe, naranyastog pe~ewa i crvenog 

106


Sl. 2. Rimska keramika iz objekta 323 

Fig. 2. Roman pottery from object 323 

107


premaza. Polusferi~ne forme sa zadebqanim obodom. ter. inv. ^V 178/01, 2–4. 

v., analogije: Brukner 1981: T. 69/2. 5. Zdela – deo trbuha, imitacija forme t. s. 

Drag. 37, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, naranyastog pe~ewa i premaza. Polusferi~ne 

forme. 2–4. v., analogije: Brukner 1981: T. 69/5. 6. Zdela – deo oboda, 

pripada zdeli koja imitira formu t. s. Drag. 37, izra|ena od sredwe pre- 

~i{}ene zemqe, naranyastosme|e boje pe~ewa, a premaz se otire, 2–4. v., analogije: 

Brukner 1981: T. 69/1– 8. 7. Zdela – deo oboda, pripada zdeli koja imitira 

formu t. s. Drag. 37, izra|en od pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa a 

premaz se otire. 2–4. v., analogije: Brukner 1981: T. 69/2 ili 8. 8. Zdela – deo 

oboda, pripada zdeli koja oblikom imitira formu t. s. Drag. 37, izra|ena od 

pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa i crvenosme|eg premaza koji se 

otire, 2–4. v., analogije: Brukner 1981: T. 69/2. 9. Zdela – deo oboda, pripada 

zdeli koja oblikom imitira formu t. s. Drag. 37, izra|ena od pre~i{}ene 

zemqe, naranyastog pe~ewa i ùtonaranyastog premaza, 2–4. v., analogije: Brukner 

1981: T. 69/4. 10. Zdela – deo dna, najverovatnije pripada zdeli koja oblikom 

imitira formu t. s. Drag. 37, izra|ena od sredwe pre~i{}ene zemqe, naranyasto-svetlosme|e 

boje pe~ewa i ùtonaranyastog premaza. 2–4. v., analogije: 

Brukner 1981: T. 69/4. 11. Zdela – deo dna, najverovatnije pripada zdeli koja 

oblikom imitira formu t. s. Drag. 37, izra|ena od sredwe pre~i{}ene zemqe, 

svetlosme|eg pe~ewa, naranyastog premaza. 2–4. v., analogije: Brukner 1981: T. 69/1. 

12. Zdela – t. s. Drag. 37, izra|ena od crveno pe~ene zemqe, sa crvenim 

postojanim premazom. U reqefnom poqu postamenti iz kojih izlazi girlanda 

sa rozetama. Radionica Pfafenofen. Analogije: Bjelajac 1995: T. 53/571, 578 

Slika 3 

1. Zdela – izra|ena od sredwe pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa sa 

crvenim premazom unutra, koni~ne forme. 2. Zdela – izra|ena od sredwe 

pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa sa crvenim premazom, koni~ne 

forme. Zbog nedostataka oboda nije mogu}e preciznije utvrditi kom tipu zdela 

pripada. Datovawe na osnovu fakture 2–3. v. 3. Zdela – imitacija forme t. s. 

Drag. 37, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa i naranyastog 

premaza. Polusferi~ne forme sa prstenasto zadebqalim obodom. 2–4. v., analogije: 

Brukner 1981: T. 69. 4. Zdela – imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od 

sredwe pre~i{}ene zemqe, svetlonaranyastosme|e boje pe~ewa sa crvenim 

premazom lo{eg kvaliteta. Polusferi~ne forme sa prstenasto zadebqalim 

obodom. 2–4. v., analogije: Brukner 1981: T. 69. 5. Zdela – imitacija forme t. s. 

Drag. 37, izra|ena od sredwe pre~i{}ene zemqe, naranyastog pe~ewa i crvenog 

premaza. 2–4. v., analogije: Brukner 1981: T. 69. 6. Sud sa 2 (ili 3) dr{ke – obod, 

izra|en od pre~i{}ene zemqe naranyaste boje pe~ewa sa crvenim premazom. 

Ovakav tip oboda sre}e se na bikoni~nim sudovima sa 2 dr{ke, druga polovina 

1 – prva polovina 2. v., analogije: Brukner 1981: T. 104/9. 7. Sud sa 2 (ili 3) dr{ke 

– obod, izra|en od pre~i{}ene zemqe naranyaste boje pe~ewa sa tamnonaranyastim 

premazom. Zbog stepena o~uvanosti nije mogu}e preciznije utvrditi 

kojoj vrsti ovih sudova pripada. 8. Sud sa 2 (ili 3) dr{ke – deo trbuha i dr{ke, 

izra|en od pre~i{}ene zemqe naranyastocrvene boje pe~ewa. Verovatno pripada 

sudovima bikoni~ne forme sa horizontalnom profilacijom oboda, prstenastog 

ili ravnog dna. druga polovina 1– prva polovina 2. v., analogije: 

Brukner 1981: T. 104/9. 9. Kr~ag – deo vrata, izra|en od sredwe pre~i{}ene 

108




109


zemqe, naranyaste boje pe~ewa. Zbog stepena o~uvanosti nije mogu}e preciznije 

utvrditi kom tipu kr~aga ovaj cilindri~ni vrat pripada. 2–4. v. 10. Amfora – 

deo trbuha, izra|en od pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa bez engobe. 

Zbog veli~ine o~uvanog komada nije mogu}e utvrditi kom tipu amfore pripada. 

11. Pitos – deo oboda, izra|en od pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa, 

gla~an. 

Slika 4 

1. Zdela – deo oboda, imitacija forme Drag. 37, izra|ena od sredwe pre~i{}ene 

zemqe, naranyaste boje pe~ewa i naranyastog premaza. 2–4. v., analogije: Brukner 

1981: T. 69/1– 2, 4– 6. 2. Zdela – deo oboda, imitacija forme t. s. Drag. 37, 

izra|ena od sredwe pre~i{}ene zemqe, sme|eg pe~ewa i crvenosme|eg premaza. 

2–4. v., analogije: Brukner 1981: T. 69, 70. 3. Zdela – deo oboda, imitacija forme 

t. s. Drag. 37, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa i ù}kastonaranyastog 

premaza. 2–4. v., analogije: Brukner 1981: T. 69, 70. 4. Zdela – deo 

oboda, imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, svetlosme|eg 

pe~ewa i oker premaza. 2–4. v., analogije: Brukner 1981: T. 69, 70. 5. Zdela 

– deo oboda, imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, 

naranyaste boje pe~ewa i postojanog crvenog premaza. 2–4. v., analogije: Brukner 

1981: T. 69, 70. 6. Zdela – deo oboda, imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od 

pre~i{}ene zemqe, naranyastosme|eg pe~ewa i ù}kastonaranyastog premaza 

koji se otire. 2–4. v., analogije: Brukner 1981: T. 69, 70. 7. Zdela – deo oboda, 

imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od sredwe pre~i{}ene zemqe, naranyastosme|e 

boje pe~ewa i ù}kastonaranyastog premaza. 2–4. v., analogije: 

Brukner 1981: T. 69/1–2. 8. Zdela – deo oboda, imitacija forme t. s. Drag. 37, 

izra|ena od sredwe pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa i ùtonaranyaste 

boje premaza. 2–4. v., analogije: Brukner 1981: T. 69. 9. Zdela – deo 

oboda, imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, naranyaste 

boje pe~ewa i crvenog premaza, 2–4. v., analogije: Brukner 1981: T. 69. 10. 

Zdela – imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, naranyaste 

boje pe~ewa i ùtonaranyastog premaza. 2–4. v., analogije: Brukner 1981: T. 69. 

11. Zdela – dno, imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od sredwe pre~i{}ene 

zemqe, svetlosme|e boje pe~ewa, naranyastog premaza. 2–4. v., analogije: Brukner 

1981: T. 69. 12. Zdela – dno, imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od 

sredwe pre~i{}ene zemqe, svetlosme|e boje pe~ewa. 2–4. v., analogije: Brukner 

1981: T. 69. 13. Zdela – obod, imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od sredwe 

pre~i{}ene zemqe, naranyastosme|eg pe~ewa sa ù}kastonaranyastim premazom. 

2–4. v., analogije: Brukner 1981: T. 69, 70/14. 14. [oqa sa dr{kom – 

izra|ena od pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa sa tragovima naranyastog 

premaza spoqa. Zbog veli~ine o~uvanog komada nije mogu}e preciznije 

odrediti kom tipu posude pripada, ali na osnovu fakture je najverovatnije da 

pripada nekom tipu {oqa sa jednom dr{kom, ili eventualno pehara. 2–4. v., 

analogije: Brukner 1981: T. 100, 102 ili T. 59. 15. ? – komad oboda izra|en od 

pre~i{}ene zemqe naranyaste boje pe~ewa i naranyastog premaza. Zbog veli~ine 

o~uvanog komada nije mogu}e preciznije utvrditi kom tipu posude 

pripada, ali ovakav trakasto profilisan obod sre}e se na zdelama (Brukner 

1981: T. 58), {oqama sa jednom dr{kom (Brukner 1981: T. 101–102) ,anaosnovu 

fakture ovaj komad bismo mogli svrstati u 2–4. v. 

110




111


Slika 5 

1. Kr~ag – obod, izra|en od sredwe pre~i{}ene zemqe, svetlosme|e boje pe~ewa 

sa tragom naranyastosme|eg premaza na dr{ki. Mogao bi pripadati kr~azima 

izduène forme sa visokim trbuhom, ili mo`da kr~agu sa dve dr{ke izduène 

jajaste forme sa visokim trbuhom i uìm kratkim vratom, spoqa blago zako{enim 

i o{tro profilisanim obodom. 2–3. v., analogije: Brukner 1981: T. 

139/72 ili 152/26. 2. Kr~ag – obod, izra|en od sredwe pre~i{}ene zemqe, 

naranyaste boje pe~ewa. Ostali podaci kao za sl. 5: 1. 3. Kr~ag – obod, izra|en 

od pre~i{}ene zemqe, svetlosme|e boje pe~ewa, tragovi crvenog premaza. 

Ostali podaci kao za sl. 5: 1. 4. Kr~ag – dr{ka, izra|en od pre~i{}ene zemqe, 

svetlosme|eg pe~ewa, sa naranyastim premazom. Zbog veli~ine o~uvanog komada 

nije mogu}e preciznije utvrditi kom tipu kr~aga bi ova dr{ka pripadala. 

5. Kr~ag – dno, izra|en od pre~i{}ene zemqe, crvene boje pe~ewa. Zbog 

veli~ine o~uvanog dela nije mogu}e precizno odrediti kom tipu kr~aga je ovo 

dno pripadalo. 6. Kr~ag – dno, izra|en od pre~i{}ene zemqe, crvene boje 

pe~ewa. Zbog veli~ine o~uvanog dela nije mogu}e precizno odrediti kom tipu 

kr~aga je ovo dno pripadalo. 7. Kr~ag – dno, izra|en od sredwe pre~i{}ene 

zemqe i svetlonaranyaste boje pe~ewa. Zbog veli~ine o~uvanog dela nije 

mogu}e precizno odrediti kom tipu kr~aga je ovo dno pripadalo. 8. Amfora – 

deo ramena, izra|eno od sredwe pre~i{}ene zemqe, tamnonaranyasto-crvene 

boje pe~ewa, prevu~eno ù}kastobeli~astom engobom koja se ne otire. Zbog 

veli~ine o~uvanog dela nije mogu}e precizno odrediti kojoj vrsti amfora ovaj 

fragment pripada. 9. Amfora – dno, izra|eno od zemqe sa primesom peska, 

tamnocrvene boje pe~ewa, prevu~eno belom engobom. Verovatno pripadalo 

amfori italskog porekla, izduèwe jajaste forme sa nagla{enim prelazom u 

rame, ravnog oboda spoqa prstenasto zadebqalog, koje su sluìle za transport 

vina. 2. v. pre Hr. –1. v., analogije: Brukner 1981: T. 157/15, 168/133. 10. Amfora – 

deo ramena, izra|en od zemqe sa primesama peska, svetlosme|e boje pe~ewa, 

prevu~ena tankim slojem ù}kastosme|e engobe. Zbog veli~ine o~uvanog dela 

nije mogu}e precizno odrediti kom tipu amfora pripada ovaj komad. Zbog 

sli~nosti u fakturi i engobi sa obodom prikazanim na sl. 10/13, moglo bi se 

pretpostaviti da pripada amforama italskog porekla, jajaste forme sa konveksnim 

obodom i nagla{enim prelazom u vrat, koji se koni~no {iri prema 

ramenu. Dno je puno koni~no, a ove amfore sluìle su za transport uqa i 

sosova. Javqaju se od 1–2. v., pa u kasnijim varijantama sve do 4. v., analogije: 

Brukner 1981: T. 158/34. 11. Amfora – deo trbuha, izra|en od sredwe 

pre~i{}ene zemqe, svetlosme|eg pe~ewa sa ù}kastom engobom nane{enom u 

debqem sloju. Zbog veli~ine o~uvanog dela nije mogu}e precizno odrediti kom 

tipu amfore pripada ovaj komad. 12. Amfora – deo trbuha, izra|en od sredwe 

pre~i{}ene zemqe, naranyastog pe~ewa sa ù}kastom engobom nane{enom u 

debqem sloju. Zbog veli~ine o~uvanog dela nije mogu}e precizno odrediti kom 

tipu amfore pripada ovaj komad. 

Slika 6 

1. Kr~ag – rame i trbuh (bez dna i vrata i oboda) , izra|en od sredwe pre- 

~i{}ene zemqe, svetlonaranyasto-sme|e pe~en, sa sme|e bojenom trakom na 

gorwem delu trbuha. Ovi fragmenti ukazuju da je kr~ag bio izduène forme i 

112




113


visokog trbuha. ter. inv. ^V 302/01, 2–3. v., analogije: Brukner 1981: T. 139/69–76. 

2. Kr~ag – vrat sa dve dr{ke, izra|en od sredwe pre~i{}ene zemqe, svetlonaranyasto-sme|e 

boje pe~ewa. ter. inv. ^V 303/01, 2–3. v., analogije: Brukner 

1981: T. 152/26. 3. Zdela – imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od pre~i- 

{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa, naranyastim premazom koji se ne otire. 

ter. inv. ^V 305/01, 2–4. v., analogije: Brukner 1981: T. 69/5. 4. Zdela – deo oboda, 

imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, naranyastog pe- 

~ewa sa ùtonaranyastim premazom 2–4. v., analogije: Brukner 1981: T. 69. 5. Zdela 

– deo oboda, imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, 

svetlosme|e boje pe~ewa sa crvenim premazom. 2–4. v., analogije: Brukner 

1981: T. 69. 6. ? – deo oboda posude izra|ene od pre~i{}ene gline, svetlosme|e 

boje pe~ewa, koja je zagla~ana. Zbog veli~ine o~uvanog komada nije mogu}e 

precizirati kojoj vrsti posuda pripada, ali je o~igledno da pripada nekoj maloj 

posudi, mo`da nekoj od zdelica ili pehara sa barbotin ukrasom iz prve pol. 2. 

veka. 7. ? – deo oboda posude izra|ene od pre~i{}ene gline, naranyastooker 

boje pe~ewa. Zbog veli~ine komada nije mogu}e utvrditi kojoj vrsti posuda 

pripada. 8. Lonac – deo oboda, sivope~en, peskovit, spoqa zako{en a sa unutra{we 

strane u`lebqen, pripada najverovatnije loncu sferi~ne forme sa 

rebrastim trbuhom. ter. inv. ^V 306/01, 2–sredina 3. v., analogije: Brukner 

1981: T. 113/46–54. 9. ? – dno posude, izra|ene od sredwe pre~i{}ene gline, 

naranyaste boje pe~ewa, sa tragom crvenosme|eg premaza. Verovatno pripada 

nekom kr~agu. Na osnovu fakture: 2–3. vek. 

Slika 7 

1. Kr~ag – obod, izra|en od pre~i{}ene zemqe i svetlonaranyasto-sme|e boje 

pe~ewa, sa tragovima naranyastog premaza koji je pokrivao dr{ku. Zbog male 

o~uvanosti nije mogu}e preciznije utvrditi kom tipu kr~aga ovaj obod pripada. 

2. Kr~ag – dno, izra|en od sredwe pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa. 

Zbog male o~uvanosti nije mogu}e preciznije utvrditi kom tipu kr~aga pripada. 

3. Kr~ag – dr{ka, izra|en od pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa 

sa naranyastim premazom. Zbog slabe o~uvanosti nije mogu}e precizno utvrditi 

kom tipu kr~aga pripada. 4. Amfora – deo trbuha, izra|ena od zemqe bez 

primesa, crvene boje pe~ewa i presvu~ena belom engobom. Zbog stepena o~uvanosti 

nije mogu}e preciznije utvrditi kom tipu amfore pripada. 5. Amfora – 

deo trbuha, izra|ena od zemqe bez primesa crvene boje pe~ewa i presvu~ena 

belom engobom. Zbog stepena o~uvanosti nije mogu}e preciznije utvrditi kom 

tipu amfore pripada. 6. Lonac – obod izra|en od dobro pre~i{}ene gline, 

svetlosme|e-oker boje pe~ewa. Zbog veli~ine o~uvanog komada nije jasno kojoj 

vrsti posuda pripada, ali je verovatno u pitawu lonac. 7. Zdela – deo oboda, 

imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, naranyastog 

pe~ewa i naranyastog premaza. 2–4. v., analogije: Brukner 1981: T. 69. 8. ? – obod 

izra|en od dobro pre~i{}ene gline, naranyaste boje pe~ewa. Nisam prona{la 

analogije za ovaj oblik. Ovaj komad, na osnovu fakture, mogli bismo datovati u 

2–3. v. 9. Tawir – izra|en od pre~i{}ene zemqe, svetlosme|e boje pe~ewa sa 

crvenim premazom. Plitak tawir sa ravnim ili blago nagnutim prema otvoru 

obodom, visokim prstenastim dnom. 2–3. v., analogije: Brukner 1981: T. 21/19–23. 

10. Kr~ag – dno, izra|eno od pre~i{}ene zemqe, naranyastog pe~ewa. Zbog 

114




115


116 

Sl. 7. Rimska keramika iz objekata 2 (1–5), 34 (6–14) i 350 (15–20) 

Fig. 7. Roman pottery from objects 2 (1–5), 34 (6–14) and 350 (15–20)


stepena o~uvanosti nije mogu}e utvrditi kom tipu kr~aga je ovo dno pripadalo. 

11. Kr~ag – deo oboda, izra|en od pre~i{}ene zemqe, naranyastosme|e boje 

pe~ewa. Zbog stepena o~uvanosti nije mogu}e utvrditi kojoj vrsti kr~aga 

pripada, posebno zbog ukrasa izvedenog radlom. 12. Kr~ag – deo vrata i oboda, 

izra|en od sredwe pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa. Zbog stepena 

o~uvanosti nije mogu}e utvrditi kojoj vrsti kr~aga pripada. 13. Lonac – deo 

trbuha, izra|en od pre~i{}ene zemqe, sive boje pe~ewa, ukras u vidu valovitih 

i horizontalnih linija izvedenih ~e{qem. 14. Kr~ag – dr{ka, izra|ena od 

pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa sa naranyastim premazom. 15. Lonac 

– izra|en od zemqe sa primesom peska, sme|e boje pe~ewa. 16. Lonac – izra|en 

od zemqe sa primesom peska, naranyastooker boje pe~ewa. 17. Pehar – izra|en 

od pre~i{}ene zemqe, svetlosme|e boje pe~ewa sa crvenim premazom. Ovaj deo 

pripada peharu jajaste forme sa suènim konkavnim dnom. 1–3. v., analogije: 

Brukner 1981: T. 59/14. 18. Zdela – deo oboda, imitacija forme t. s. Drag. 37, 

izra|ena od pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa i ùtonaranyastog 

premaza, 2–4. v., analogije: Brukner 1981: T. 69. 19. Kr~ag – dr{ka, izra|ena od 

pre~i{}ene zemqe, svetlosme|e boje pe~ewa. Nije mogu}e utvrditi kojoj vrsti 

kr~aga ova dr{ka pripada. 20. Kr~ag – obod, izra|en od pre~i{}ene zemqe, 

svetlosme|e boje pe~ewa sa crvenosme|im premazom. Nije mogu}e utvrditi kojoj 

vrsti kr~aga pripada. 

Slika 8 

1. Zdela – imitacija forme t. s. Drag. 37, izra|ena od sredwe pre~i{}ene 

zemqe, naranyastog pe~ewa i naranyastog premaza. ter. inv. ^V 177/97, 2–4. v., 

analogije: Brukner 1981: T. 69/1. 2. Zdela – imitacija forme t. s. Drag. 37, 

izra|ena od sredwe pre~i{}ene zemqe, naranyasto pe~ena i naranyastog premaza. 

ter. inv. ^V 589/00, 2–4. v., analogije: Brukner 1981: T. 69/1. 3. Zdela – 

izra|ena od pre~i{}ene zemqe, crvenonaranyastog pe~ewa i crvenog premaza 

spoqa i unutra, kalotastog oblika sa zadebqalim obodom koji je horizontalno 

u`lebqen. ter. inv. ^V 516/00. 4. Zdela – imitacija forme t. s., zdela “Patka” 

tipa, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, sive boje pe~ewa, delimi~no gla~ana, 

kalotastog oblika sa prstenasto profilisanim obodom i plasti~nim horizontalnim 

poja~awem na sredini. druga polovina 1. – kraj 3. v., analogije: 

Brukner 1981: T. 73/53, Nikoli}–\or|evi} 2000: tip I/3. 5. Zdelica – komad oboda t. s. 

Drag. 33, sredina 1. –sredina 3. v., analogije: Brukner 1981: T. 13/11, Brukner 

1995: T. VII/14, XIV/5, Nikoli}–\or|evi} 2000: tip I/45. 6. Zdelica – t. s. Drag. 33. , 

ter. inv. ^V 271/01, sredina 1. – sredina 3. v., analogije: Brukner 1981: T. 13/11, 

Viki}–Belan~i} 1965: sl. 11. 7. Zdela – komad oboda, izra|ena od pre~i{}ene 

zemqe, naranyastog pe~ewa i naranyastog premaza. Ovaj fragment mogao bi 

pripadati zdelama hemisferi~ne forme i spoqa blago zako{enog oboda. 2–3. v, 

u Singidunumu druga polovina 3. v., analogije: Brukner 1981: T. 88/107, Nikoli}–\or|evi} 

2000: tip I/8. 8. ? – komad oboda posude izra|ene od pre~i{}ene 

zemqe, naranyastog pe~ewa i tamnonaranyastog premaza spoqa i unutra. Mo`da 

pripada posudama sa 2 ili 3 dr{ke. Na osnovu faktura mogao bi se datovati u 

2–3. v. 9. Posuda sa 2 ili 3 dr{ke – deo oboda, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, 

naranyaste boje pe~ewa, sa unutra{we strane ugla~an. Verovatno pripada sudu 

sa 3 dr{ke, cilindri~nog vrata sa nagla{enim prelazom u rame i razgrnutim 

117


118 

Sl. 8. Razni oblici stone keramike 

Fig. 8. Various types of table ware


obodom. ter. inv. ^V 696/01, 3–4. v., analogije: Brukner 1981: T. 105/13, Nikoli}–\or|evi} 

2000: tip II/52. 10. Lonac – komad oboda, izra|en od pre~i{}ene 

zemqe, crvenog pe~ewa, {iri obod koji je vi{estruko u`lebqen. Pripada tipu 

lonaca koji imitiraju formu pitosa. ter. inv. ^V 555/00, 4. v. 11. Kr~ag – obod, 

izra|en od pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa, trag crvenog premaza 

koji je i{ao preko dr{ke. Ovaj obod verovatno pripada nekoj od formi kr~aga 

2–3. v. ter. inv. ^V 133/00, analogije: Brukner 1981: T. 140/78, 81 ili 139/82. 12. 

Kr~ag – dno, izra|eno od pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa, verovatno 

pripada nekom od tipova kr~aga visokog trbuha 2–3. v. 13. Kr~ag – obod, izra|en 

od pre~i{}ene zemqe, naranyastog pe~ewa, zbog male o~uvanosti nije mogu}e 

preciznije utvrditi kom tipu kr~aga pripada, verovatno 2–3. v. 14. Kr~ag – deo 

oboda kr~aga, izra|enog od pre~i{}ene zemqe, naranyastog pe~ewa. Zbog veli~ine 

o~uvanog komada nije mogu}e utvrditi kojem tipu pripada. 15. Sud sa 2 

ili 3 dr{ke – izra|en od sredwe pre~i{}ene zemqe, svetlosme|e-naranyaste 

boje pe~ewa, sa oker-naranyastim premazom, pripada posudama sa 2 dr{ke, 

bikoni~nog oblika sa kratkim vratom. ter. inv. ^V 139/01, 2. v., analogije: 

Brukner 1981: T. 104/10. 16. Pehar (?) – deo oboda, izra|en od pre~i{}ene 

zemqe, naranyastog pe~ewa sa naranyastim premazom. Bez analogija za oblik. 

Mo`da pripada i nekoj vrsti zdelice. 17. Pehar (?) – izra|en od pre~i{}ene 

zemqe, naranyastog pe~ewa sa crvenim premazom na gorwoj polovini posude i 

spoqa i unutra. Bez analogija za oblik. Mo`da pripada i nekoj ve}oj zdelici. 

ter. inv. ^V 278/01. 

Slika 9 

1. Lonac – izra|en od zemqe sa primesama peska, sivobeli~aste boje pe~ewa, 

blago u`lebqenog oboda, kratkog vrata i visokog trbuha. druga polovina 3 – 

po~etak 4. veka, analogije: Nikoli}–\or|evi} 2000: tip 2/19. 2. Lonac – izra|en od 

zemqe sa primesom peska, sive boje. Pripada tipu malih lonaca, visokog 

trbuha, sa uskim dnom, kratkim vratom i spoqa razgrnutim obodom. ter. inv. ^V 

134/00, 2–3. v., analogije: Brukner 1981: T. 118/100. 3. Lonac – deo oboda, izra|en 

od zemqe sa primesom peska, sivog pe~ewa. Ovakav obod, spoqa zako{en i sa 

unutra{we strane dubqe u`lebqen sre}e se na loncima sferi~ne forme. 2–4. v., 

analogije: Brukner 1981: T. 122/133. 4. Lonac – deo oboda, izra|en od zemqe sa 

primesama peska, sive boje pe~ewa. Ovakav obod sre}e se na loncima bikoni~ne 

ili sferi~ne forme sa blagim ili nagla{enim prelazom vrata u rame. 2–4. v., 

analogije: Brukner 1981: T. 122/133, Nikoli}–\or|evi} 2000: tip II/5, Brukner 1995: 

T. VIII/20. 5. Poklopac – izra|en od zemqe sa primesama krupnijeg peska sive 

boje pe~ewa. Pripada tipu dubqih koni~nih poklopaca za lonac sa dugmastom 

dr{kom ~ija je ivica savijena prema otvoru i o{tro profilisana unutra ili 

spoqa. 2–4. v., analogije: Brukner 1981: T. 131/31, Nikoli}–\or|evi} 2000: tip 

VIII/2. 6. Lonac – malih dimenzija od zemqe sa primesama kalcita, sive boje 

pe~ewa. Jedini lonac koji bi mogao biti analogija ovom na|en je u Beogradu – 

vre}aste forme, kratkog razgrnutog oboda, od sredwe pre~i{}ene zemqe, svetlosivo 

pe~en i sa nepravilno urezanim linijama na trbuhu (poput na{eg) , ali 

je i on bez analogija i poti~e iz me{anog sloja. ter. inv. ^V 638/01, analogije: 

Nikoli}–\or|evi} 2000: tip II/29. 7. Lonac – deo trbuha, od zemqe sa 

primesom peska, sivo pe~en, ukras ra|en ~e{qem u vidu valovite i vodoravne 

119


linije. 8. Lonac – dno, izra|en od zemqe sa primesom krupnozrnog peska, 

svetlosivobeli~aste boje pe~ewa. Zbog veli~ine o~uvanog komada nije mogu}e 

preciznije utvrditi kom tipu lonaca pripada ovo dno, ali verovatno nekom od 

onih karakteristi~nih za 3–4. v. 9. Lonac – dno, izra|en od zemqe sa primesom 

sitnog peska, svetlosivobeli~aste boje pe~ewa. Zbog veli~ine o~uvanog komada 

nije mogu}e preciznije utvrditi kom tipu lonaca pripada ovo dno, ali na 

osnovu fakture 3–4. v. Analogije: Brukner 1995: T. XX/7. 10. Lonac – dno, 

izra|en od zemqe sa primesom krupnozrnog peska, svetlosivobeli~aste boje 

pe~ewa. Zbog veli~ine komada nije mogu}e preciznije utvrditi kom tipu lonca 

pripada ovo dno, ali na osnovu fakture mogli bismo ga datovati u 3–4. v. 

120 

Sl. 9. Lonci 

Fig. 9. Pots


11. Lonac – dno, izra|en od zemqe sa primesom krupnozrnog peska, sive 

boje pe~ewa. Zbog veli~ine komada nije mogu}e preciznije utvrditi kom tipu 

lonca ovo dno pripada, ali na osnovu fakture mogli bismo ga datovati u 3–4. v. 

12. Zdela – deo oboda, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, naranyastooker boje 

pe~ewa sa tragovima naranyastog premaza. Nisam uspela da odredim kojoj vrsti 

zdela bi ovaj fragment pripadao, ali na osnovu fakture mogli bismo ovaj 

komad datovati u period 2–3. v. 13. Zdela – deo oboda, izra|ena od pre~i{}ene 

zemqe, naranyaste boje pe~ewa sa naranyastim premazom. Ovakvu vrstu spoqa 

zako{enog oboda sre}emo na zdelama bikoni~nog, srcolikog profila sa uzanim 

dnom, kraj 1– prva polovina 2. v., analogije: Brukner 1981: T. 57/61. Ovaj obod 

mo`da moè pripadati i loncima u`lebqenog oboda, trakasto profilisane 

kanelovane ili zaravwene ivice, loptastog trbuha i ravnog dna, kakvi se 

javqaju u 2–3. veku, a izra|eni su uglavnom od crvene do mrko pe~ene gline. Analogije: 

Nikoli}–\or|evi} 2000: 83, tip II/43 

Slika 10 

1. Pitos – obod, izra|en od gline sa primesom peska, crvenog pe~ewa, na 

prelomu siv, na ramenu je ~e{qasti ornament u vidu vodoravnih linija. 3. v. (?). 

2. Pitos – deo oboda, izra|en od zemqe sa primesom peska, naranyastog pe~ewa, 

na prelomu siv, zagla~an. 3. v. (?). 3. Pitos – deo oboda izra|en od gline sa 

primesom peska naranyastog pe~ewa, na prelomu siv, zagla~an. 3. v. (?). 4. Pitos 

– deo oboda od zemqe sa primesom peska naranyastog pe~ewa, na prelomu siv, 

gla~an. 3. v. (?). 5. Pitos – deo oboda, od zemqe sa primesom peska, naranyasto 

pe~en, na prelomu siv, zagla~an. 3. v. (?). 6. Pitos – deo oboda, izra|en od 

pre~i{}ene zemqe, naranyastooker boje pe~ewa, na prelomu tamnosiv sa crnim 

premazom. 1–2. v. 7. Pitos – deo oboda izra|en od gline sa primesom neka vrste 

{qunka, naranyastog pe~ewa, na prelomu siv, zagla~an. 3. v. (?). 8. Pitos – isti 

podaci kao za prethodni komad. 9. Pitos – izra|en od gline sa primesom peska i 

neke vrste {qunka, naranyasto pe~en, na prelomu tamno siv, zagla~an. 3. v. (?). 

10. Pitos – deo oboda, izra|en od gline bez primesa, naranyaste boje 

pe~ewa, na prelomu siv, zagla~an. 3. v. (?). 11. Pitos – deo oboda, izra|en od gline 

sa primesom peska, naranyastog pe~ewa, na prelomu siv, zagla~an. 3. v. (?). 

12. Amfora – deo vrata, ramena i dr{ke, izra|ena od peskovite zemqe, naranyastosme|e 

boje pe~ewa sa ù}kastobelom engobom. Na dr{ki je pe~at, delimi~no 

ne~itqiv (HRA///) . Ovo je amfora pontskog porekla. ter. inv. ^V 

174/97, druga polovina 3–4. v., analogije: Bjelajac 1996: sl XVII/84, XVIII/86, 89, 

90. 13. Amfora – deo oboda, izra|ena od pre~i{}ene zemqe, svetlosme|eg 

pe~ewa sa ù}kastom engobom. Ovakav konveksan obod sre}e se na amforama 

jajaste forme sa nagla{enim prelazom oboda u vrat, a na obodu je pe~at 

radionice. Italskog porekla. 1. /2–6. v. Me|utim, ovakav konveksan obod mogao 

bi ukazivati i na ~e{qastu amforu pontskog porekla. Analogije: Brukner 

1981: T. 158/29–39; Bjelajac 1996: 67–72, T. XXIII/126. 14. Amfora – dr{ka, izra|ena 

od pre~i{}ene zemqe, crvenog pe~ewa sa ù}kastom engobom. 15. Amfora 

– fragment trbuha, izra|en od pre~i{}ene zemqe, crvene boje pe~ewa sa 

ù}kastom engobom koja se otire. Zbog veli~ine fragmenta nije mogu}e precizno 

utvrditi kojem tipu amfora pripada. 16. Amfora – ovaj fragment izra|en 

je od pre~i{}ene zemqe, naranyastog pe~ewa sa plasti~nom trakom na 

121


122 

Sl. 10. Pitosi i amfore 

Fig. 10. Pithoses and amphoras


prelazu vrata u rame i tragom crvenog premaza na vratu koji je verovatno 

prekrivao obod ili dr{ke. Nisam prona{la analogije za ovaj oblik. ter. inv. 

^V 115/00. Na osnovu fakture 3–4. v. 17. Amfora – fragment trbuha od sredwe 

pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa, tragovi ù}kaste engobe nanete u 

tankom sloju. Zbog veli~ine nije mogu}e odrediti kom tipu amfore pripada. 18. 

Amfora – fragment trbuha, naranyaste boje pe~ewa sa ù}kastom engobom. 

Zbog veli~ine komada nije mogu}e precizno utvrditi kom tipu amfore pripada. 

19. Amfora – dr{ka od sredwe pre~i{}ene zemqe, naranyaste boje pe~ewa, 

prekriveno ù}kastom engobom. Zbog veli~ine nije mogu}e preciznije utvrditi 

kom tipu amfore pripada. 

BIBLOGRAFIJA 

Bjelajac, Q. 1992 Pe~atna keramika Singidunuma, Zbornik Narodnog muzeja 

14–1: 419–428. 

Bjelajac, Lj. 1990 Terra siggilata u Gornjoj Meziji, Beograd. 

– 1996 Amfore gornjomezijskog Podunavlja, Beograd. 

Bozu, O. 1990 Asezarea daco–romana de la Gradinari – “Saliste” (jud. Caras–Severin), 

Banatica 10: 147–159. 

Brukner, O. 1987 Importovana i panonska kerami~ka produkcija sa aspekta 

dru{tveno ekonomskih promena, u Po~eci romanizacije u jugoisto~nom 

delu provincije Panonije, ur. M. Stojanov, Beograd, 27–44. 

– 1992 Novi nalazi imitacije tera sigilate panonske radionice “X” 

ZNM 14–1: 373–378. 

– 1995 Importovana i panonska keramika, u Fru{ka gora u anti~ko 

doba, ur. N. Tasi}, Novi Sad, 57–109. 

Brukner, O. 1971 Osnovne forme i tehnike rimsko-provincijske keramike u Sirmijumu, 

Materijali 8: 33–47. 

– 1981 Rimska keramika u jugoslovenskom delu provincije Donje Panonije, Novi 

Sad. 

–1990 Rimski nalazi u jugoslovenskom delu Barabarikuma, Arheolo{ki Vestnik 

41: 199–216. 

Velenrajter, P. 1961 Dosada{nji rezultati ispitivanja limesa u Ba~koj, u Limes u Jugoslaviji 

I, red. M. Grbi}, Beograd, 51–58. 

Viki}–Belan~i}, B. 1965 Neka obilje`ja ranocarske keramike u jugozapadnoj Panoniji, 

Starinar 13–14: 89–112. 

– 1968 Keramika i njen udio u trgovinskom prometu ju`ne Panonije u rimsko 

carsko doba, Arheolo{ki Vestnik 19: 509–521. 

Viki}, B. 1971 Karakter rimske keramike Ju`ne Panonije i problematika njene tipologije i 

kronologije, Materijali 8: 93–113. 

Dimitrijevi}, D. 1975 Sarmati i Rimqani, u [ajka{ka I, ur. S. Gavrilovi}, Novi 

Sad, 34–67. 

Kiss, K. 1948 Westerndorf Terra Sigillata Gyer, Archeologia Ertesito 3: 216–274. 

Marcelin, A. 1998 Istorija, Beograd. 

123


Oswald, F. 1964 Index of Figure Types on Terra Sigillata (Samian Ware), London. 

Parovi}–Pe{ikan, M. 1971 

2: 15–51. 

Excavations of a Late Roman villa at Sirmium, Sirmium 

Petrovi}, P. 1995 Rimski limes na Dunavu u Dowoj Panoniji, u Fru{ka Gora u 

anti~ko doba, ur. N. Tasi}, Novi Sad, 9–32. 

Premk, A. 1993 Kerami~ke pe}i i produkcija ranorimske keramike u Sirmijumu, 

Sun~ani sat 2/3: 15–24. 

Ra{ajski, R. 1957 Sarmatska lon~arska radionica iz Crvenke kraj Vr{ca, Rad 

vojvo|anskih muzeja 6: 39–56. 

Sekere{, L. 1978 Komunikacije u Barbaricumu (I–V v. n. e.), Materijali 17: 155–163. 

– 1986 Problem takozvanih rimskih {an~eva u Ba~koj, Materijali 22: 144–53. 

Trifunovi}, S. i Pa{i}, I. 2003 “Stari vinogradi” u ûrugu – vi{eslojno 

arheolo{ko nalazi{te, Glasnik Srpskog arheolo{kog dru{tva 19: 263–290. 

Fitz, J. 1962 A military history of Pannonia from the Marcomann Wars to the death of 

Alexandar Severus (180–235), Acta Archaeologica Hungarica 14, fasc. 1–2:25–112. 

– 1965 

4/5: 73–85. 

Pannonien und die Klientel– Staaten an der Donau, Alba Regia 

Cermanovi}–Kuzmanovi}, A. 1982 Rimska keramika, Beograd. 

124 

UDK: 902.032(497.113 ûrug):738.032.7


TATJANA RAJKOVI] 

ROMAN POTTERY FROM THE ARCHAEOLOGICAL SITE “STARI 

VINOGRADI” NEAR ÛRUG 

Summary 

Archaeological site of »Stari Vinogradi» is situated near ûrug on the right 

bank of the river Tisa. It is a stratified site– settlement that existed from the 

Bronze Age to the Middle Ages. The inhabitation was greatest from the 1 st century 

BC to the 1 st century. AD and in the period of late antiquity (3–4. c.). Roman ceramic 

ware was found in aproximately one third of the objects (houses, pits, 

trenches) on this site, and could be dated approximately between 1 st and 4 th century. 

Sometimes the potsherds were far too small, so they couldn’t be related to the 

precise type of vessels, and this was one of the main problems I was facing during 

the work with this material. Also shortage of the finds (like coins or fibulae) that 

enables more reliable dating of the objects, and unfortunately lack of the published 

material from the surrounding sites made impossible some further comparison. 

All three main types of pottery: kitchen ware, table ware and pottery used for 

transport of goods are present on this site. Table ware is the most common. 

Terra sigillata is represented with few pieces, two of which have stamps 

(unreadable). Due to the color and the style of decorations fragments could be attributed 

to Rheinzabern and Westerndorf workshops, that worked during the 2–3. 

c., and liferated merchandise mainly to the east, to the provinces on the middle 

Danube. Important is the find of the bowl, made in the technique of imitation of 

tera sigillata, from the workshop ”X” (which worked during the short period in 4. c. 

somewhere in Pannonia). Bowls from this workshop are unique in form and style 

of decoration in all of the Empire due to its fabric. Other types of table ware found 

here ( bowls, jugs, beakers) are dated into the 1 st or predominantly the 2 nd –3 rd century. 

Pots and lid are greyish and have sand in fabric, which implies, together with 

their form, that they belong to the 4 th century. 

Because of its specific content (olive oil and wine) amphoras are important in 

determination of the trading rutes and they show acceptance of the Roman type of 

diet. Ours are mainly from the Pontus region. 

Territory of Ba~ka was inhabitated at the beginning of the 1 st century AD by 

Sarmatae. Their relationship with the Roman Empire was variable: they often attacked 

and plundered provinces on the right bank of the Danube, together with 

the tribes living in their vicinity (Quadi, Marcomani). The biggest conflict was in 

the 169–180 AD (Marcoman Wars) after which Sarmatae were defeated and 

calmed down, and after that, according to the historical sources and archaeological 

125


finds, the intensive trading of goods between Barbaricum and Empire started. Also 

so– called “Mali {anac”, that led from Apatin to ûrug, according to some 

reaserches, was built then, with the purpose of protection of the occupied territory 

on the left bank of the Danube. 

In the second half of the 3 rd century Sarmatae were even organized as the 

clientele state, between the Roman Empire and Gotic tribes, a new threat that 

came over the Empire. Fortresses Castelum Onagrinum and Contra Acumincum 

on the left bank of the Danube were also built in this time. Emperor Constantin 

kept on ensuring of this part of limes and building system of trenches called 

“{anci”. 

In the second half of the 4 th century Rome abandoned system of fortresses on 

the left bank of the Danube due to the frequent attacks of the barbarians on this 

sector of limes. 

The problem is how did the goods travel and come to the Barbaricum? In today 

Hungary some roads laeding from Pannonia to Dacia were confirmed, but poorely 

explored. Existance of the road leading through Ba~ka (from C. Onagrinum to 

Contra Acumincum) was assumed. Also, the Tisa and smaller rivers (Jegri~ka, 

Mostonga, îk) were important for trading, and also some of the roads were leading 

paralel with the “{anci”. 

As we have seen, the range of Roman pottery at this site is wide and rich. 

Some of the conclusions are: There are only a few fragments that could be 

dated to the 1 st century. That is because of the small presence of Roman army on 

the Danube during that period, and the tradition of making pottery in the Latene 

settlement on “Stari Vinogradi”, so the population was well supplied. There is no 

certain evidence that the pottery was made in the late antiquity at this site, but 

wide range of vessels with forms that ressemble the shape of Roman pottery are 

found here. That kind of pottery was made on the some of the nearby settlements 

(for example at Crvenka near Vr{ac). 

We could accept general conclusions of the other researchers, that the biggest 

trading was in the period after the Marcoman Wars, and at the beginning of the 3 rd 

century. During the 4 th century, because of the conflicts between the Sarmatae and 

the Roman Empire the exchange of goods decreased. 

Further work on exploring and publishing ceramic material from the teritory of 

Barbaricum will certainly improve our knowledge of life, economy and trade rutes 

on the settlements in the vicinity of the Empire and the politics of Romans against 

people that lived in Barbaricum. 

126

rimska keramika sa arheolo[kog nalazi[ta â€œstari vinogradiâ€œ kod ^uruga

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?