Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
32<br />
Oltar MB po zamisli Mile Wood<br />
U sredini kleèi bl. Augustin Kažotiæ<br />
koja je ostala neošteæena u požaru Vermiæeve<br />
kurije na Kaptolu. U sredini je prikazan bl.<br />
Augustin Kažotiæ koji kleèeæi, s mitrom na<br />
glavi, pokazuje desnom rukom na sliku Majke<br />
Božje. S desna i lijeva su i ostali hrvatski<br />
blaženici.<br />
U vrijeme kada je Zagrebaèkom nadbiskupijom<br />
upravljao nadbiskup Franjo Šeper poèele<br />
su priprave za sveèano obilježavanje 700.<br />
obljetnice roðenja bl. Augustina Kažotiæa,<br />
koja je 1960. godine pokrenula na hodoèašæe<br />
sve katolièke župe tadašnje države od Skoplja,<br />
Kotora, Beograda, Subotice, Poreèa i Pule do<br />
Trogira, rodnog grada Blaženika. Bilo je to<br />
vrijeme od prve korizmene do sedme duhovske<br />
nedjelje, 24. srpnja 1960. godine.<br />
Humerale bl. Augustina<br />
<strong>NAŠA</strong> <strong>KA</strong><strong>TEDRALA</strong> 9 (2005)<br />
Nadbiskup Franjo Šeper uputio je okružnicu<br />
kleru i vjernicima da se slavi 700. obljetnica<br />
roðenja bl. Augustina Kažotiæa u Zagrebaèkoj<br />
nadbiskupiji te navodi i svoj razgovor<br />
s dominikancima u Rimu koji nisu propustili<br />
naglasiti da je »Augustin Kažotiæ jedan od<br />
najistaknutijih liènosti plemenite i veoma kršæanske<br />
Hrvatske« te je potaknuo kler i vjernike<br />
da ožive štovanje bl. Augustina. U istoj<br />
okružnici nadbiskup Šeper podsjeæa da je Zagrebaèka<br />
nadbiskupija pribavila vrlo dragocjenu<br />
relikviju Blaženika, njegov humerale.<br />
U to vrijeme osnovani su odbori u Italiji,<br />
Americi i Hrvatskoj s namjerom da se što više<br />
proširi štovanje bl. Augustina Kažotiæa. U tu<br />
svrhu na hrvatski jezik preveden je životopis<br />
Alfreda Campia, dekana katedralne bazilike u<br />
Luceri, u kojem autor istièe da je »Augustin<br />
Kažotiæ Hrvat i jedna od najistaknutijih liènosti<br />
plemenite i veoma kršæanske Hrvatske«.<br />
Povodom 660. obljetnice imenovanja Augustina<br />
Kažotiæa zagrebaèkim biskupom<br />
(1303.-1963.). Petar Grgec napisao je njegov<br />
životopis: »BLAŽENI AUGUSTIN <strong>KA</strong>ŽO-<br />
TIÆ«. Godine 1962. kardinal Šeper je osnovao<br />
Dijecezanski odbor za širenje štovanja bl.<br />
Augustina Kažotiæa.<br />
Za vrijeme Pastoralnog teèaja, u Djeèaèkom<br />
sjemeništu na Šalati, organizirana je od<br />
18. do 20. veljaèe 1964. godine izložba na<br />
temu: »BLAŽENI AUGUSTIN <strong>KA</strong>ŽOTIÆ I<br />
NJEGOVO DOBA«.<br />
Kardinal Franjo Kuhariæ je 1973. hodoèastio<br />
na Blaženikov grob. Bilo je to povodom<br />
650. godišnjice Blaženikova preminuæa. Tada<br />
je zajedno s luèerskim biskupom mons. Angelom<br />
Criscitom predao molbu svetom ocu Pavlu<br />
VI., kako bi ubrzao proces za proglašenje<br />
svetim. Kardinal Kuhariæ je pri tom naglasio<br />
ozbiljnost trenutka ali i vjernost Hrvatskog naroda<br />
prema Svetoj Stolici, a spomenuta kanonizacija<br />
bi ohrabrila i oživjela vjeru kršæanskih<br />
vjernika. Ova molba je Papi dala povod da je<br />
javno uzvelièao našeg Blaženika i istaknuo<br />
njegovu suvremenost.<br />
2000. godine na Pešæenici u Zagrebu poèela<br />
je gradnja crkve posveæene bl. Augustinu<br />
Kažotiæu. Nakon 1945. godine to je prvi sakralni<br />
objekt u tom dijelu grada. Gradnju izvo-
Change language