Program Nezavisne liste mladih

IZBORNI PROGRAM
NEZAVISNE LISTE MLADIH DUGOG OTOKA
- lokalni izbori 2017. -

Vizija razvoja Općine Sali
UVOD
Sustavna nebriga političkih struktura za naš otok i otočane doveli su nas do toga da je život na
otoku postao puko preživljavanje i da se Dugi otok ne razvija, nego tone sve dublje u zaborav,
a sve više obitelji odlazi s njega tražeći bolji život na nekome drugom mjestu.
Dugi otok, uz vođenje kvalitetne lokalne razvojne i fiskalne politike, mogao bi i trebao postati
mjesto poželjno za život.
Društvena stabilnost, gospodarski i demografski rast Dugog otoka i Zverinca okosnica su
razvoja na kojoj ćemo temeljiti svoj rad, brojnim instrumentima i mjerama državnih potpora
te europskih i drugih fondova. Razvoj turizma, poticanje malog poduzetništva, obrtništva,
OPG-ova, ali i ribarstva i maslinarstva ono su na čemu želimo raditi u sljedeće četiri godine.
Gospodarski razvoj i povlačenje sredstava iz fondova pružit će nam temelj za daljnji napredak
i ulaganje u infrastrukturu, ceste, vrtiće, škole, rive i priveze, društvena događanja i ostanak
ljudi na otocima odnosno vraćanje na njih.
Naš otok posjeduje mnoštvo predispozicija za kvalitetan život i prosperitet. Ti resursi nisu
iskorišteni ili ih postojeća politika ne želi iskoristiti, odnosno iskorištava ih u jako maloj
mjeri. Nezavisna lista mladih želi to promijeniti i dovesti svoju Općinu i otočane u bolje
sutra! Lista mladih Dugog otoka okupila je najbolje mlade ljude na otoku koji su voljni
pomoći razvoju Općine Sali. Pojedinci s te liste dokazali su se svojim volonterskim radom na
svim kulturnim, zabavnim, sportskim, humanitanim i drugim projektima te su pokazali da su
spremni uložiti vlastito vrijeme, znanje, entuzijazam i volju kako bi svoj otok napravili boljim
mjestom za život. Shvatili smo da to nije dovoljno i da možemo bolje te smo se odlučili
kandidirati na lokalnim izborima za Općinsko vijeće i načelnika.
Općina Sali kao krovna institucija Dugog otoka i otoka Zverinca mora preuzeti odgovornost i
pokrenuti svoje otoke.

Što Općina mora napraviti da bi Dugi otok postao i ostao mjesto poželjno za život?!
Uloga Općine jest biti pokretač nebrojenih razvoja, koordinator i vođa svih procesa koji
dovode do prosperiteta i boljitka svih stanovnika Dugog otoka i Zverinca, ali i onih usko
vezanih za naše otoke, a sve to u skladu s ekonomskim normama 21. stoljeća i samoodrživosti
te očuvanjem netaknute prirode i zaštitom okoliša.
Razvoj Općine Sali moguć je na dva načina, unutarnjim i vanjskim snagama. Sinergija svih
snaga vođena pravim ljudima, koji imaju volje raditi i provoditi riječi u djelo, ono je što će
biti okosnica našega dugoročnog razvoja i programa za vrijeme trajanja mandata.
1. Unutarnje snage obuhvaćaju sve organizacije koje djeluju na području Općine, a
najvažnije su Upravno tijelo Općine Sali (odnosno sama Općina sa svojim zaposlenicima),
Komunalno društvo Dugi otok i Zverinac, Mulić, Turistička zajednica Dugi otok, mjesni
odbori, DVD, Turistička zajednica Božava, Park prirode „Telašćica“, Osnovna škola Petra
Lorinija, Hrvatska knjižnica i čitaonica Sali te brojne udruge i klubovi aktivni na području
Dugog otoka i Zverinca.
Mjesni odbori predstavljaju najnižu institucionalnu jedinicu upravljanja otocima. Od
iznimnog su značaja te su glavna, a ujedno i jedina, veza otočana i njihovih problema s višim
instancama vlasti, bile one općinske, regionalne ili pak državne.
Cilj je da sve organizacije djeluju sinkronizirano kako bi se pridonijelo razvoju Općine.
Konkretni primjeri:
– Komunalno društvo, osim svojih redovitih poslova, mora provoditi manje projekte
(saniranje putova, plaža, uređenje zelenih površina, čišćenje putova, ulica, zidova,
bojenje klupica, sadnja i održavanje cvijeća i drugo).
– Turističke zajednice moraju preuzeti odgovornost za organiziranje manifestacija te
bolje promovirati Općinu pomoću sajmova, manjih i jeftinijih, ali inovativnih,
događanja i slično. Moraju više i bolje predstavljati Sakarun, Telašćicu te proljetni i
jesenski turizam.
– Park prirode „Telašćica“, turističke zajednice, Osnovna škola Petra Lorinija, Hrvatska
knjižnica i čitaonica Sali te ostale udruge moraju zajedno djelovati u provođenju
pojedinih projekata, kao što je to slučaj u drugim općinama. Zasad ne postoji

organizirana suradnja, već se sve odvija na dobrovoljnoj razini, a povezivanjem tih
organizacija mogla bi se poboljšati kvaliteta života na Dugom otoku.
– Radne akcije moraju se provoditi češće, i to pod organizacijom Općine, Komunalnog
društva i mjesnih odbora. Plan je da Općina „rezervira“ sredstva za mjesne odbore koji
će predložiti konkretne manje projekte te da se sredstva do određenog datuma
(primjerice 1. studenoga) moraju potrošiti. U protivnom se raspoređuju drugom,
uspješnijem odboru, da ih potroši do kraja godine. Komunalno društvo odradilo bi
pripremne radnje (ako su potrebne), a mjesni odbor (moguće i uz pomoć udruga)
organizirao bi ljude i rad.
– U slučaju da mjesto nema mjesni odbor, odnosno da je on neaktivan, uzet će se u
razmatranje i prijedlozi lokalnih klubova i udruga koji provode projekte i programe te
su voljni uložiti svoje napore za boljitak određenog mjesta, a sve to uz koordinaciju
Općine i asistenciju općinskih poduzeća (Komunalno društvo, turističke zajednice i
slično).
Cilj je da se za što manje novca odrade manje zahtjevni projekti.
2. Vanjske snage odnose se na fondove Europske unije i Republike Hrvatske te izvore
financiranja pomoću županijskih natječaja te natječaja pojedinih ministarstava.
Za iskorištavnje tih fondova i natječaja potrebno je zaposliti stručnu i iskusnu osobu. Kako
se Općina Sali ne bi dodatno financijski opteretila, naš kandidat poziciju će dogradonačelnika
obavljati volonterski, a sredstva namijenjena njemu prenamijenit će se osobi zaduženoj za
fondove Europske unije i Republike Hrvatske. Također, s obzirom na to da postoje brojne
agencije koje se bave „izvlačenjem“ sredstava iz Europske unije, odnosno specijalizirane su
za takve projekte i natječaje, može se i razmatrati mogućnost da se ta osoba/agencija plaća po
učinku (ako sredstva za neki projekt budu odobrena, osoba će biti plaćena, u protivnom ne). S
obzirom na dosadašnja iskustva u prethodnih nekoliko godina, profesionalni je donačelnik
nepotreban i njegov posao samo je puko primanje plaće, a stručna osoba koja bi bila zadužena
za fondove već je odavno trebala biti zaposlena. Naime, iz godine u godinu sredstva koja smo
mogli dobiti stoje neiskorištena. Postoji i mogućnost zapošljavanja djelatnika kao pomoći pri
prijavama na natječaje. Takvo zapošljavanje odvijalo bi se stručnim osposobljavanjem za rad,
javnim radovima i sličnim mjerama koje ne stvaraju financijski trošak za Općinu. Potrebno je

oblikovati grupu ljudi koja bi volonterski radila na pojedinim projektima od vitalne važnosti
za otok.
Potrebna je puno bolja suradnja s LAG-om, FLAG-om, ZADRA-om, AGGRA-om i drugim
institucijama koje se bave fondovima i ruralnim razvojem. Također, potrebna je suradnja s
HBOR-om (razvojnom bankom Republike Hrvatske) i Gospodarskom komorom te ostalim
agencijama za regionalni razvoj, zaštitu okoliša i drugima te Otočnim saborom, Pokretom
otoka i sličnim postojećim institucijama.
Kako Općina može napredovati i u što treba ulagati da bi nam bilo bolje?!
INFRASTRUKTURA
Iskorištavanje postojeće infrastrukture i izgradnja nove okosnica je i temelj razvoja
gospodarstva i poduzetništva. Potrebno je osigurati otočanima minimalne uvjete za normalan
život i poslovanje. Primjerice, vodovodizacija otoka jedan je od prioriteta na kojima trebamo
raditi. Razvoj otoka, a posebice turizma, nemoguć je bez primjerene vodoopskrbne mreže.
Imajući na umu vodni potencijal Dugog otoka i Žmansko jezero, iz kojeg bi se 365 dana u
godini otok mogao opskrbljivati vodom, vodovodizacija je nešto na čemu svakako treba
raditi. Izgradnja vodovodne mreže za Sali, Zaglav, Žman i Luku u prvoj fazi te Savar, Brbinj,
Dragove, Božavu, Solin, Verunić, Veli Rat i Polje u drugoj fazi projekt je na kojemu ćemo
inzistirati i koji se može u potpunosti financirati fondovima Europske unije. Za
vodovodizaciju usko je vezana i odvodnja, odnosno kanalizacijska mreža koja je, posebice u
ljetnim mjesecima, neophodna.
Sanacija otpada i deponiji, prvenstveno divlji, trebaju se pod hitno dovesti u red. Prioritet
zaštite okoliša na kojem inzistiramo i koji je značajan za otok jest rješavanje problema otpada
i njegovo zbrinjavanje. Europska unija nudi sredstva za takve pothvate te je potrebno izraditi
projekt i iskoristiti fondove kako bi se riješio problem svih deponija i odvoza smeća po otoku
i s njega. Budućnost razvoja otoka leži u zelenom turizmu i zaštiti netaknute prirode te je ovo
prvi korak prema rješenju tih problema.
U razvoj infrastrukture spadaju ceste i lokalni putovi, u koje se nije ulagalo posljednjih deset
godina, te obalna infrastruktura i rive koje su od velike važnosti za turističku sezonu, ali i
zimski život na otoku.

Također, potebno je sustavno ulagati u protupožarnu opremu i osposobljavanje ljudi za
gašenje požara, a u budućnosti je potrebno razmišljati i o izgradnji vatrogasnog doma.
GOSPODARSTVO
Turizam, gospodarstvo i lokalno poduzetištvo, obrtništvo, OPG-ovi i zanati te ribarstvo i
maslinarstvo grane su koje treba razvijati, poticati i omogućiti im lakše poslovanje uz
svekoliku podršku Općine. Poslovanje na pučinskom otoku kao što je naš već je u početku 25
– 30 % skuplje od onoga na kopnu. Upravo zbog te činjenice potrebno je uložiti napore i
zajedno s ostalim općinama potruditi se promijeniti trenutačno stanje na državnoj razini.
Općina treba razgovarati sa svim poduzetnicima, obrtnicima, iznajmljivačima i drugima te
doznati njihove probleme i na sve ih načine pokušati riješiti. Glavni problemi koje smo zasad
uočili jesu transport, neinformiranost u vezi s poticajem i natječajima te kratka sezona. Dugi
otok mora postati nautički centar, a Telašćica se mora poistovjetiti sa Salima. Koordinacija
naplate priveza brodova i jahti za vrijeme turističke sezone jedna je od ključnih tema.
Općinska tijela moraju se pobrinuti za postavljanje još bova te gradnju marina i privezišta koji
će biti temelji za razvoj nautičkog turizma, a samim time i razvoj gospodarstva općenito. Sve
navedeno temelj je otvaranja radnih mjesta te razvoja trgovine, ugostiteljstva i ostalih
popratnih sadržaja.
Nužno je otvaranje gospodarske (poduzetničke) zone kao posebno planiranoga i
infrastrukturno opremljenog područja namijenjenoga obavljanju određenih vrsta
poduzetničkih, odnosno gospodarskih aktivnosti. Ona bi svim otočnim poduzetnicima,
trgovcima, turističkim djelatnicima, ugostiteljima, OPG-ovcima, zanatlijama,
poljoprivrednicima i ribarima omogućila temelj za razvoj i olakšanje plasiranja svojih
proizvoda i usluga na tržište, ne samo otoka nego i cijele Zadarske županije, odnosno
Hrvatske i svijeta. Prvi korak u osnivanju poduzetničke zone izrada je studije kojom se dobiva
prikaz gospodarskog stanja i interesa poduzetnika, obrađuje prostorna smještenost
gospodarskih subjekata i kojom se prikupljaju informacije o mogućim lokacijama
gospodarske zone.
Osnivanjem i izgradnjom poduzetničkih zona postižu se višestruki ciljevi za razvoj lokalne
regije i zajednice: otvaranje novih radnih mjesta, poticanje gospodarskog razvoja na
određenom području te poticanje poduzetništva i investicija.
Moguće je i davanje zemljišta u najam (općinskog, državnog) gospodarskim subjektima koji

i zapošljavali ljude cijelu godinu za primjerice jednu kunu godišnje, odnosno za simboličnu
cijenu. Takve gospodarske subjekte potrebno je osloboditi plaćanja komunalnog doprinosa i
ostalih davanja na tri ili pet godina, a od države je potrebno tražiti da takvi proizvođači budu
oslobođeni plaćanja trajektnih karata ili barem dijela prijevoznih troškova.
Potrebno je poticati otvaranje poduzeća koja bi zapošljavala socijalnu kategoriju ljudi te koja
bi uz pomoć stručno kvalificirane osobe proizvodila autohtone otočne proizvode poput
marmelada, vina, soljenih riba i slično. Poticaj se u potpunosti može dobiti uz pomoć
Ministarstva turizma, a Općina i zaposlenici bili bi pomoć u njegovu dobivanju.
INDUSTRIJA na otoku zasniva se samo na tvrtki Mardešić d.o.o. koja je u prošlom stoljeću
bila okosnica razvoja i života mjesta Sali, Zaglav, Žman i Luka. Trenutačno je najveći
poslodavac i upravo zbog te činjenice potrebna je njena suradnja s Općinom, kako bi se
riješili postojeći problemi i olakšalo daljnje poslovanje.
Od vitalne je važnosti povratak trajekta na Zaglav, a to nikako ne znači redukciju ili
ukidanje linija za Brbinj, nego dodavanje još linija koje bi prometovale na relaciji Zaglav –
Gaženica.
Zbog činjenice da većina (stalne) otočne populacije živi u četiri jugoistočna mjesta (Sali,
Zaglav, Žman, Luka) te da samim time i većina poduzetnika djeluje na tom području, bitno je
omogućiti barem jednu trajektnu liniju dnevno na relaciji Gaženica – Zaglav kako bi
stanovnici mogli smanjiti svoje troškove i razvijati se u najboljem smjeru. Postoje studije koje
dokazuju da bi i državno poduzeće Jadrolinija uvelike uštedjelo trajektnom linijom za Zaglav
jer je postojeća linija (Brbinj) udaljenija te su potrebni veći trajekti (za Zaglav i liniju koja
prometuje ispod Ždrelca upotrebljavali bi se manji trajekti, što je naročito važno zimi kada
ima manje putnika i vozila). Naravno, zalagat ćemo se i za što kvalitetniju brzobrodsku liniju
koja povezuje sjevernozapadni dio otoka sa Zadrom te u suradnji s mještanima predložiti
optimalno rješenje.
TURIZAM
Politika turizma Dugog otoka i Zverinca treba se temeljiti na produženju turističke sezone
iskorištavanjem otočnih prirodnih potencijala. Cilj je dovesti što više posjetitelja u predsezoni
i postsezoni organiziranjem i promoviranjem aktivnog turizma. Glavne aktivnosti koje
moramo promovirati jesu treking, biciklizam, šetanje, penjanje i ostalo. U suradnji s

Turističkom zajednicom Dugi otok potrebno je organizirati više manifestacija koje promiču
sport i zdrav način života, poput traila na Dugom otoku ili sportsko-ribolovnog natjecanja,
tjedna ribarstva, ljekovitog bilja, maslinarstva, ovčarstva i sličnih „vikend-manifestacija“ koje
bi privukle lokalno, ali i ostalo stanovništvo i turiste. Ta vrsta turizma jedna je od najbrže
rastućih grana koja privlači veliki broj turista veće platežne moći, a Dugi otok idealan je za
njegov razvoj uz minimalna ulaganja. Također, takva vrsta turista vrlo je zainteresirana i za
domaće, autohtone proizvode koje im treba ponuditi i prodati. Naravno, potrebno je ulagati i u
nautički turizam, prvenstveno u povećanje broja vezova i podizanje kvalitete svih luka u
Općini. Jedan je od strateških projekata i izgradnja novog lukobrana u Salima čime bi se
povećao broj vezova i omogućio značajan prihod sredstava. Nadalje, imamo sve prednosti za
razvoj agroturizma te organiziranje zimskih tura u kojima bi se posjetiteljima otkrile i dobro
naplatile čari zimskoga otočnog života – masline, lignje, intrade i ruralni život na pučinskom
otoku kao što je Dugi otok odnosno Zverinac. Kako bi se upotpunila ponuda i prikazao život
ljudi na otoku, potrebno je razmišljati i o muzejima te sličnim prostorima kojima bi se
predstavili ribarstvo, kultura, običaji, nošnje i drugo.
KULTURA I KULTURNI ŽIVOT
Kultura u Općini Sali temelji se na velikom entuzijazmu pojedinaca, ali sustavno planiranje,
organiziranje i financiranje kulturnih događaja ne postoji. Osim kulturnih (kulturno-zabavnih)
događanja koja se odvijaju ljeti potrebno je organizirati i poticati predstave, koncerte,
festivale, književne večeri, predavanja, kulturne razmjene i slična događanja tijekom cijele
godine, a naročito zimi. Kulturna baština (crkvice i kapele, stare građevine, pračovjek
nedavno pronađen na otoku), folklor i tradicija Dugog otoka nešto je na čemu se dosad jako
malo radilo, a moglo bi se puno više iskoristiti (počevši od Tovareće mužike i narodnih nošnji
pa nadalje). Nasljeđe koje smo dobili od naših starih ne smije pasti u zaborav, nego se trudom
lokalne zajednice treba iskoristiti u turizmu i promociji Dugog otoka.
Naravno, potrebno je nastaviti i poboljšati suradnju s Dragon teatrom iz Zadra koji priprema i
izvodi predstave za djecu i odrasle.

ŠKOLSTVO – DEMOGRAFIJA
Općina treba surađivati s Osnovnom školom Petra Lorinija te sudjelovati u osmišljavanju
projekata koji će pridonijeti boljem i kvalitetnijem obrazovanju naše djece, kao što su liga
Croatian makers, zanimljiva i korisna predavanja, izleti i slično. U koordinaciji s
ministarstvima i školom treba poraditi na uvođenju ostalih aktivnosti: dodatne nastave, učenja
jezika, hobija, sportskih aktivnosti te promicanja zaštite okoliša i ekologije među najmlađima.
Uređenje i opremanje dječjeg vrtića te usklađivanje radnog vremena s radnim vremenom
roditelja jest prioritet.
Potrebno je osigurati veće potpore za mlade obitelji i novorođene te što više izjednačiti
kvalitetu života na otoku s onom na kopnu.
ZDRAVSTVO
Iako je na otoku zaposlen veliki broj zdravstvenih djelatnika, zdravstvena skrb nije na razini
dostojnoj za život u 21. stoljeću. Problemi koje je potrebno rješavati jesu dostupnost liječnika
vikendom te nedovoljan broj liječnika tijekom sezone kad je povećan broj ljudi na cijelom
otoku, a posebno u Parku prirode „Telašćica“. Također, potrebno je poraditi na usklađivanju
radnog vremena ljekarne s potrebama stanovništva i turista, dostupnosti lijekova za
stanovništvo sjeverozapadnog dijela otoka te boljoj skrbi za starije i nemoćne u njihovim
domovima.
SPORT
Potrebno je okupiti sve udruge u sportu, ali i neformalne skupine, te dogovoriti aktivnosti,
projekte, financiranje i pomoć u prijavi za domaće i europske fondove, kako bi se uz najmanje
troškove riješili problemi i poboljšali uvjeti za bavljenje sportom. Također, potrebno se
uključiti u projekte kakve provodi Park prirode „Telašćica“ i poticati ih. To se prvenstveno
odnosi na obuku novih ronilaca, što je projekt koji treba proširiti na djecu osnovnoškolske i
srednjoškolske dobi. Postojeće turnire i sportske manifestacije treba okupiti i koordinirati na
razini Općine kako bi bili posjećeniji te kako bi se mogli razvijati i dovesti na višu razinu te
tako privući ne samo lokalno stanovništvo nego i timove iz Zadra, s ostalih otoka i šire.
Izgradnja sportske dvorane dugoročni je cilj.

Postoji puno novca u različitim fondovima Europske unije i Republike Hrvatske i jedino
ih zajedničkim radom možemo privući i uložiti u Općinu Sali.
NEISKORIŠTENA IMOVINA
Prije svega potrebno je napraviti popis imovine Općine Sali i popis imovine Republike
Hrvatske te utvrditi čime sve raspolažemo te u kakvom je stanju postojeća infrastruktura,
odnosno što se može iskoristiti i u što vrijedi uložiti vrijeme i novac kako bi svima bilo bolje.
Općina Sali posjeduje veliki broj neiskorištenih zgrada koje je potrebno staviti u funkciju. Dio
imovine potrebno je dati udrugama na korištenje, dio je potrebno urediti za javnu namjenu
(muzej, izložbeni prostor, prostor u svrhu turizma i slično), a dio prodati.
Kao što je već navedeno, brojne škole i općinske zgrade zjape prazne i propadaju, a mogle bi
se dobro iskoristiti, prenamijeniti i donositi dobit odnosno dobrobit, ovisno o svrsi. Kao
primjer možemo uzeti školu u Zaglavu koja je djelomice prenamijenjena u društvenorekreacijski
centar. Projekt je dobro krenuo, ali je zbog neosjetljivosti i nefleksibilnosti
dosadašnjeg vodstva Općine jednostavno stao. U planu je bila adaptacija škole i prenamjena u
sportsko-rekreacijski centar za mlađe i starije mještane.
Od takvih zgrada i prostorija mogu se vrlo jeftino napraviti hosteli, planinarski domovi ili
parkovi za kampiranje koji bi privlačili dodatan broj turista, a koji trenutačno nedostaju u
kategoriji smještajnih kapaciteta Dugog otoka.
UŠTEDE
Smatramo da rad u Općinskom vijeću mora biti volonterski te da se novac koji je tomu
namijenjen može bolje iskoristiti. Iz općinskog proračuna godišnje se za naknade vijećnicima
isplaćuje 100 000 kuna te ćemo inzistirati na ukidanju tih naknada (osim putnih troškova za
vijećnike iz udaljenih mjesta i dnevnice ako je vijećnik nezaposlen). Ta sredstva mogu se
bolje prenamijeniti, primjerice za dječji vrtić ili potpore mladim obiteljima i studentima.
Svaki vijećnik treba raditi volonterski u cilju razvoja Općine. Sredstva je potrebno utrošiti u
nešto što će svima donijeti korist. Moguće je ostvariti i dodatne uštede na električnoj energiji,
odnosno energiji za javnu rasvjetu, pomoću ESCO-a i ostalih modela kojima se koristi sve
veći broj općina u Hrvatskoj. Kompletan uvid i detaljan plan ušteda moguće je napraviti tek
ulaskom u sustav Općine.

TRANSPARENTNOST
Glasači imaju pravo znati što se događa i o tome reći svoje mišljenje, a to planiramo postići
javnim tribinama (zborovima građana) i drugim oblicima komuniciranja na kojima će
svatko moći reći svoju ideju, mišljenje ili stav i tako oblikovati dugootočnu sadašnjost i
budućnost. Svi zainteresirani moraju znati što i kako svaki pojedini vijećnik radi, odnosno
koliko se zalaže za boljitak svojih sumještana. To ćemo postići tako što će zapisnici sa
sjednica Općinskog vijeća biti javni, a postojat će i mogućnost internetskog prijenosa sjednica
uživo.
SURADNJA S DRUGIM JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE I OTOČNIM
UDRUGAMA
Općina Sali mora se aktivno uključiti u sve konferencije, sjednice, savjetovanja i ostala
događanja koja su vezana za poboljšanje života otočana i pomoću drugih otočnih općina
utjecati na zakone koji otežavaju razvoj otoka. Samo udruženi otočani mogu promijeniti
zakone i prilagoditi ih stvarnim potrebama. Otočni sabor, Pokret otoka i druge organizacije
moraju biti partner i produžena ruka Općine Sali za artikuliranje problema. Općina se mora i
konzultirati s drugim općinama koje imaju ili su imale slične probleme te uspješne modele
primijeniti za daljnji razvoj.
Neki od najvažnijih problema koji se mogu riješiti samo udruživanjem s drugim otočnim
općinama jesu:
– indeks razvijenosti
– drugi modeli otočnog povezivanja
– porezno rasterećenje otočana (polovina otoka Europske unije nema PDV)
– kvalitetnija zdrastvena skrb na otocima
– povlaštena cijena karte i za tvrtke koje nemaju sjedište na otoku, ali su važne za život
otočana.

PRVE AKTIVNOSTI NAKON PREUZIMANJA VLASTI
Nakon preuzimanja vlasti, prve bi aktivnosti bile:
– pregledavanje trenutačnog stanja, prihoda i rashoda te upoznavanje javnosti sa
stvarnim stanjem u Općini
– upoznavanje sa zaposlenicima, njihovim specifičnim znanjima i vještinama
– pregled započetih i planiranih projekata, dokumentacije i slično
– revizija financija i proračuna
– optimizacija troškova i prihoda Općine
– pisanje i predstavljanje dugoročne i kratkoročne gospodarske, turističke, ekološke
strategije razvoja otoka te podjela dužnosti i obveza među osobama koje će voditi
Općinu: za svaki sektor potrebno je zadužiti osobu koja je kompetentna i koja će biti u
stanju realizirati projekte i boriti se za naše ciljeve na višim instancama
– izrada baze utjecajnih Dugootočana i prijatelja Dugog otoka i Zverinca koji su
spremni pomoći razvoju Općine te se koristiti njihovim znanjima i poznanstvima u
budućnosti
– otvaranje natječaja za voditelja Odjela za fondove
– pregled općinske imovine
– sastanak sa svim mjesnim odborima pojedinačno i dogovor oko najpotrebnijih
aktivnosti
– dogovor s drugim strankama/listama u Vijeću oko prioritetnih projekata.
POSLOVI NUŽNI ZA PRIPREMANJE OPĆINE ZA SEZONU
Neki su od nužnih poslova pripreme za sezonu:
– obilazak svih mjesta i plaža u cilju uređenja, čišćenja i saniranja
– označavanje potrebnih znamenitosti i atrakcija
– dogovor oko organiziranja i financiranja ljetnih manifestacija i fešti.
Uvažavat ćemo sve kvalitetne ideje drugih stranaka jer je nama bitan razvoj
otoka, a ne osobni interes.

GLAVNI CILJEVI
Naši su glavni ciljevi:
– iskorištavanje fondova Europske unije i Republike Hrvatske
– bolji i kvalitetniji rad svih općinskih tvrtki
– volonterstvo
– kulturni, turistički i sportski razvoj
– kvalitetnije stipendiranje studenata
– potpore novorođenima i mladim obiteljima
– stalna komunikacija i suradnja s mjesnim odborima
– uređenje svih mjesta na otoku i rješavanje prioritetnih problema u dogovoru s
mještanima
– bolje iskorištavanje otočnih potencijala i zapuštene imovine
– uređenje dječjeg vrtića i usklađivanje njegova radnog vremena s radnim vremenom
roditelja
– povezivanje jugoistočnoga i sjeverozapadnog dijela, od Sali do Velog Rata, tijekom
ljeta
– multifunkcionalna sportska dvorana
– dovršetak ceste preko Bluda
– trajekt na relaciji Gaženica – Zaglav
– bolja brzobrodska povezanost sjeverozapadnog dijela otoka sa Zadrom
– bolje povezivanje otoka s kopnom – više brodskih i trajektnih linija, posebice za
vrijeme turističke sezone
– rješavanje problema trajektnog prijevoza u špici sezone tako da otočni poduzetnici
imaju pravo prednosti ukrcaja uz prethodnu najavu
– inzistiranje na liniji u 00.00 subotom kako bi Dugi otok bar jedan dan u tjednu mogao
biti predgrađe Zadra, a Dugootočani mogli posjetiti kino, kazalište, utakmicu, otići na
večeru i drugo
– lukobran u Salima
– proširenje i uređenje Knjižnice
– transparentnost rada Općine, općinskih tvrtki i Općinskog vijeća
– ulaganje u protupožarnu zaštitu
– suradnja s Udrugom PIZUH (koja se zalaže za izgradnju malih turističkih objekata) u
Parku prirode „Telašćica“

– konačno rješavanje problematike Zaklade „Zmajević“
– parkovi street workout, škole ronjenja, jedrenja…
– omogućavanje dodatne brodske linije ako putnici i automobili ostanu na rivi (bilo u
Gaženici bilo u Brbinju).
ZAKLJUČAK
Sustavna nebriga trenutačnih političkih struktura dovela nas je do točke u kojoj je većina
stanovništva nezadovoljna postojećim stanjem i u ovom je trenutku svima jasno da su
potrebne promjene.
Ako i sljedeće četiri godine nitko ne bude vodio brigu o razvoju otoka, poticanju
gospodarstva, čuvanju otočne kulture i osiguravanju normalnih uvjeta za život, vrlo je
vjerojatno da će mlado stanovništvo i dalje odlaziti, a stari se više neće imati snage boriti i naš
će otok još više propasti. Za četiri godine možda više nećemo imati šansu i priliku učiniti
nešto što bi moglo zaustaviti ovu negativnu tendenciju i smjer koji vodi u depopulaciju i
pražnjenje našeg otoka.
Uz pravo vodstvo i mlade obrazovane ljude, željne rada i spremne na borbu, moguće je izvući
značajna proračunska sredstva putem nadležnih ministarstava, fondova ili agencija, kako bi se
kvaliteta života na otocima izjednačila s onom na kopnu. Potrebno je izboriti se za ulaganja
izravnih nepovratnih sredstava iz državnog proračuna ili fondova Europske unije, za ulaganja
putem natječaja, bilo na nacionalnoj, županijskoj ili europskoj razini, i putem kreditiranja.
Trebaju se poduzeti brojne mjere i pokrenuti mnoge aktivnosti, kao što su kvalitetnije i
jeftinije povezivanje otoka s kopnom, izgradnja prometne, komunalne i društvene
infrastrukture, poboljšanje zdravstvene zaštite, socijalne skrbi i uvjeta obrazovanja, potpore,
subvencije i poticaji gospodarstvu te poticanje kreiranja zakona prilagođenih otocima. Treba
zaustaviti negativne trendove na Dugom otoku i Zverincu. Kako bi se otočnom stanovništvu
omogućio kvalitetniji život, potrebno je uložiti nadljudske napore i zalagati se za dobrobit
Dugog otoka na županijskoj i državnoj razini.
Nedovoljno iskorišteni otočni potencijal, odljev obrazovanih kadrova i sve starije
stanovništvo znatno pridonose ovakvom stanju. Aktivna politika treba pridonijeti razvitku
otoka te je potrebno uložiti još mnogo financijskih sredstava, znanja i truda kako bi Dugi otok
i Zverinac postali mjesta poželjna za život i poslovanje i kako bi se sadašnjim, ali i budućim,
naraštajima otočnog stanovništva stvorili uvjeti za normalan život.
Život na otoku uvelike se razlikuje od onoga na kopnu te je proaktivna lokalna i državna skrb

neophodna kako bi se stvorili preduvjeti za gospodarski razvoj, povratak mladih te neometan
život otočana. Moramo biti svjesni da su Telašćica, Sakarun i ostale znamenitosti Dugog
otoka nacionalna blaga Republike Hrvatske te neiskorišteni potencijal koji treba znati
usmjeriti prema održivom razvoju i povratku stanovništva. Priča o otocima ne završava
turističkom sezonom ili presijecanjem vrpce na političkom skupu. Nažalost, malobrojno
otočno stanovništvo ne predstavlja interesantnu skupinu političkim elitama te se vapaji
otočana vrlo brzo nakon izbora zaborave. Borit ćemo se protiv takvih, dobro nam znanih,
situacija i težit ćemo iskorištavanju svih sredstava koja nam mogu pružiti Europska unija i
Republika Hrvatska, kako bismo doveli svoj otok na pravi put i usmjerili ga prema razvoju i
blagostanju.
Želimo li da i buduće generacije, naša djeca i unuci uživaju u blagodatima Dugog otoka,
trebamo se pod hitno probuditi iz dugogodišnjeg sna i početi voditi sustavnu brigu o svakom
metru svog otoka i svakom njegovu stanovniku. Započet ćemo ciklus razvoja i ulaganja te se
uhvatiti ukoštac s problemima kako bismo na kraju svi zajedno dobro živjeli na svojem otoku
i kako bismo bili primjer uspješnoga i razvijenog otoka koji živi u skladu s prirodom i
dalmatinskom tradicijom. Nitko se od nas ne želi za četiri ili deset godina pitati što smo mogli
učiniti i kako nam je moglo biti, nego želimo moći reći kako nam je bolje i kako smo nešto
dobro napravili, zar ne?
Želite li budućim generacijama ostaviti pusti, goli otok bez perspektive i bez one netaknute
prirode ili želite biti ponosni na mjesto u kojem živite? Mi smo već krenuli mijenjati postojeće
stanje, jeste li s nama???
Razmislite dobro, podržite nas 21. svibnja i zaokružite Nezavisnu listu mladih Dugog otoka.
Ovakva prilika možda se neće ponoviti!
NEZAVISNA LISTA MLADIH DUGOG OTOKA