Cijeli članak: "Špilja Drinova II - novo nalazište špiljskog - Brolanenses
Cijeli članak: "Špilja Drinova II - novo nalazište špiljskog - Brolanenses
Cijeli članak: "Špilja Drinova II - novo nalazište špiljskog - Brolanenses
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
F<br />
-'*.r:<br />
1*<br />
.l:<br />
i'f i<br />
q
Spilja <strong>Drinova</strong> ll -<br />
<strong>novo</strong> nala/Ste Spiljskog medvjeda<br />
(Ursus spelaeus Blum.) na Biokovu<br />
Branko JalZtc<br />
Skeletni ostaci Spiljskog medvjeda (Ursus spe- planine. Sam Spiljski otvor i ulazna dvorana dali su<br />
laeus) u na5im su Spiljama najde56i fosil. lpak, na naslutiti skloniSte ljudi i Zivotinja u grubim danima.<br />
podrudju juZne Hrvatske, todnije, juZno od rijeke Ce- Mnogi bi pastiri i putnici namjernici u pred5piljskom<br />
tine do Prevlake, do sada su nam bila znana samo prostoru ulazne dvorane potraZili zaklon od kiSe,<br />
tri nalazi5ta ove zvijeri koja je kao vrsta,izumrla krajem<br />
pleistocena. Na spomenutom su podrudju osta-<br />
bure ili sunca, ne slutedi da se pod njihovim nogama<br />
nastavlja prostrani Spiljski kanal. Stjecajem sretnih<br />
ci Spiljskog medvjeda pronacleni na lokalitetima okolnosti, vellki se kameni blok u dalekoj proSlosti<br />
Baba Spilji na Biokovu, Jami na Zmijancu kod Ploda obru5io sa stropa ulaznog dijela Spilje i sprijedio ulaz<br />
i Modiljskoj Spilji kod Dubrovnika (Malez, 1970: u njene dublje dijelove, koji su tako ostali nepristu-<br />
1981).<br />
padni tijekom stolje6a. lpak, mali otvor izmedu stije-<br />
Zahvaljuju6i biospeleoloikim istraZivanjima koja ne i uglavljene kamene gromade bio je dovoljan da<br />
su potporom PP >Biokovo< tijekom 2002. godine se istraZivadi tjerani znatiZeljom, provuku u dublji,<br />
obavljali dlanovi Hrvatskog biospeleoloSkog druStva nepoznati dio Spilje.<br />
i Hrvatskog prirodoslovnog muzeja, istraZivana je Spilja je istraZivana nekoliko puta. Prvo istraZi-<br />
Spilja <strong>Drinova</strong> ll iznad istoimenog napu5tenog zavanje poduzeli su 29. lipnja2002. Jana Bedek, Veselka,<br />
nedaleko od Bartulovi6a i Gornjih Brela na<br />
sjeverozapadnoj stran i Biokova. Najzna6ajniji dopridran<br />
Jal2i6, Marin Bartulovi6, Ton6i Ursi6 i autor.<br />
Otkriven je Spiljski kanal u kojl su se spustili J. Benos<br />
kasnijim otkri6ima dali su na5i vodidi Marin Bardek i autor. lstraZivanje je nastavljeno 23. olujka<br />
tulovi6 i Ton6i Ursi6, od milja zvani Dalaj Lama. U 2003. lako je na teren krenula mnogobrojna ekipa<br />
njihovoj smo nazodnosti i ugodnom dru5tvu pri svakom<br />
usponu do zaselka Drinove<br />
slu5ali poduZe pride o<br />
minulim danima ite5kom Zivotu<br />
Zitelja s ovu stranu planine<br />
i tako zajedno proZivjeli<br />
nezaboravne trenutke. Gromki<br />
bi glas Marinov povremeno<br />
uti5ao huk vjetra. Dalaj<br />
Lama pridruZio bi mu se sa<br />
svojim poznatim sloganom:<br />
>Ajde, Marine, pusti ljude na<br />
miru!
Ekipa istraZivaia u zaselku Drinovi<br />
foto: Branko Jal2i6<br />
vinama. Horizontalni dio kanala<br />
presjeden je manjom strminom,<br />
podno koje smo naiSl<br />
na lubanju Spiljskog medvjeda.<br />
Nakon toga, pomnije smo<br />
pregledali podzemni prostor<br />
te nai5li i na druge skeletne<br />
ostatke medvjeda.<br />
Ve6ina ostataka nalazila<br />
se na Sirem podrudju iznad i<br />
ispod strmine. lmajuci na<br />
umu znadaj tog otkrica, odludili<br />
smo ne kretati se Previ5<br />
orostorom. PokuSali smo ve6<br />
tada obiljeZiti mjesta gdje se<br />
nalaze pojedini skeletni ostaci<br />
da ih pri ponovnom dolasku<br />
ne bismo o5tetili.<br />
lduci posjet Poduzeli smo<br />
radi sveobuhvatnog speleolo5kog<br />
istraZivanja. Tom je<br />
mec, Stipe Bu5eli6, Edita Soli6, Marin Bartulovi6, prilikom istraZena cijela Spilja. Provladenjem kroz<br />
Toni Ursi6 i autor, u Drinovu ll u5la su, zbog mo- usku pukotinu na kraju poznatog kanala s paleonto<br />
gu6eg uni5tenja skeletnih ostataka, samo detvorica loSkim ostacima doSlo se u potpuno kruZnu dvoranu<br />
speleologa.<br />
u kojoj je ujedno i kraj Spilje. Dno dvorane prekri-<br />
Prilikom istraZivanja od 11. do 14. studenoga veno je debelim zemljanim nanosima. Spilja je tada<br />
zapodeta su paleontolo5ka iskopavanja (Ozimec' topografski snimljena.<br />
2004). lskopavanja su obavljali djelatnici Zavodaza Spilja se formirala unutar debelo uslojenih ooli<br />
paleontologiju igeologiju kvartara HMU Kazimir Mr- tidnih naslaga gornje jure, duZ dviju izrazitih pukoti<br />
culini6 i Vedran JalZi6, predvodeni paleontologinjomna<br />
smjera SZ-Jl i SI-JZ. Tragovi tedenja podzem<br />
Gordanom Jambre5id. Pomo6 pri iskopavanju pruZili nih voda vidljivi su na mnogim mjestima i svjedod<br />
su Marin Bartulovi6 i autor. Osim ostataka Spiljskog o danas povremenom, a u pro5losti moZda stalnom<br />
medvjeda, otkriveni su iostaci nekih drugih Zivotinja slabijem vodenom toku. Uslijed mogu6ih tektonski<br />
koje su obitavale u ovim predjelima u gornjem poremeiaja vjerojatno je zaru5en dio kanala u<br />
wrirmu. Preliminarne rezultate<br />
iskopavanja medijski su<br />
popratili dnevni tisak i HRT.<br />
Spilja <strong>Drinova</strong> ll jednostavan<br />
je speleolo5ki objekt<br />
malih dimenzija. UkuPna je du-<br />
Zina podzemnog kanala 62 m.<br />
Ulaznu dvoranu od SPiljskoga<br />
kanala dijeli velik kameni<br />
blok. Dno ulazne dvorane<br />
je strm kameni siPar koji<br />
se nastavlja i Podno uglavljenog<br />
kamenog bloka. Provla-<br />
6enjem izmeclu bloka ibodne<br />
stijene dolazi se u Prostrani<br />
Spiljski kanal. Nakon siPara<br />
slijedi prostrani horizontalni<br />
Spiljski kanal. Dno kanala<br />
prekriveno je zemljanim nanosom.<br />
Bokovi kanala bogato<br />
su ukraseni sigastim tvore-<br />
Na kraju SPilie<br />
foto: Branko Jal2i6<br />
4B
Biospeleolog Jana Bedek uz lubanju Spiljskog medvjeda foto: Branko JalZi1<br />
okrugloj dvorani, u kojoj se potom odlagao sediment<br />
donesen vodom.<br />
Na mnogim su mjestima po bokovima kanala,<br />
prije suZenja, prema okrugloj dvorani, nastali brojni<br />
kristali, vjerojatno aragonita.<br />
Provedena su biospeleolo5ka istraZivanja, a<br />
preliminarni su rezultati pokazali da ondje Zivi bogata<br />
podzemna fauna: podzemni puZ roda Spe/aeoconcha<br />
sp., raku5ac Niphargus<br />
sp., pseudo5korpion Neobrslum sp.,<br />
velika dvojenoga roda Apfelbeckia,<br />
podzem ni trdci N eotrech u s d al m ati -<br />
nus i Laemostenus cavicola. Uodeni<br />
su brojni podzemni konjici roda<br />
Dolicopoda i Troglophylus. Znad,ajan<br />
je nalaz znanosti nepoznate<br />
vrste podzemnog kusokrilca roda<br />
Thaumastocephalus. Od 5i5miSa<br />
smo vidjeli manju koloniju vrste<br />
Rh inoloph u s h ipposide ros.<br />
Temperatura zraka mjerena<br />
23. o2ujka 2003. bila je 1 1,3 oC, a<br />
vode 11,1 oC.<br />
Rezultati paleontoloSkih istraZivanja<br />
bit ee prezentirani u strudnoj<br />
literaturi kad se zavr5e iskopavanja<br />
i materijal znanstveno obradi.<br />
ZAKLJUEAK<br />
U sklop u p roj ekta > | nventa rizac t1a i izrada katastra<br />
podzemne faune Biokova
prostrani podzemni kanal. Na tlu kanala pronaSli su<br />
saduvane skeletne ostatke Spiljskog medvjeda'<br />
Spilja je speleolo5ki istraZena i topografski snrmljena.<br />
Obavljena su biospeleolo5ka uzorkovanja'<br />
koja su pokazala da u Spilji obitava raznolika pod-<br />
Ovom se prilikom Zelim u ime svih istraZivaca<br />
zahvaliti na5im vodidima Marinu Bartulovi6u i Toniiju<br />
Ursicu te Dru5tvu prijatelja kulturne i prirodne<br />
ba5tine <strong>Brolanenses</strong> na nesebidnoj potpori naSem<br />
terenskom radu.<br />
zemna fauna.<br />
Posebno je zanimljiv nalaz nove vrste podzem- LITERATURA<br />
nog kusokrilca roda Thaumastocephalus<br />
Paleontolo5ka iskopavanja joS nisu zavr5ena,<br />
a rezultati 6e biti objavljeni nakon zavrSetka terenskih<br />
radova i kabinetske obrade prikupljenog materiiala.<br />
- MALEZ, M., 1970: Pe6ine na podrudju Popova Polja i<br />
Dubrovnika. KrS Jugoslavije, 7 12., 1 -68.<br />
- MALEZ. M., 1981: Fosilni vertebrati na podrucju Biokova.<br />
Acta Biokovica. Vol. l; 39-70<br />
- OZIMEC, R., 2004: lskopanl Spiljski medvjedi na Biokovu.<br />
Subterranea Croatica, No. 3., 70.-71.<br />
50<br />
CAVEDR|NoVAl|-THENEWFIND|NGPLAGEoFTHEGAVEBEAR<br />
{URSUS SPELAEUS BLUM.) ON BIOKOVO MOUNTAIN<br />
During the realization of the project >lnventory and the making of underground fauna cadastre<br />
of Biokovo Mountain