Džudo u Crnoj Gori

Bo`idar Marku{
D@UDO U CRNOJ GORI
1
Djido.pmd 1
9/29/2007, 16:12

D@UDO U CRNOJ GORI
Bo‘idar Marku{
Izdava~
Udru‘enje d‘udo veterana Crne Gore
Recenzenti
Akademik Bo`idar [ekularac
Akademik Zuvdija Hod‘i}
Lektura
Zuvdija Hod‘i}
Korektura
Jovana Mi}unovi}
Korice
Autor
Kompjuterska priprema
DIGNITAS Cetinje
CIP - Katalogizacija u publikaciji
Centralna narodna biblioteka Crne Gore, Cetiwe
ISBN 86-907257-0-9
a) Xudo - Metodologija
COBISS.CG. -ID 9523728
2
Djido.pmd 2
9/29/2007, 16:12

Bo`idar Marku{
D@UDO U CRNOJ GORI
Podgorica, 2007.
3
Djido.pmd 3
9/29/2007, 16:12

Djido.pmd 4
9/29/2007, 16:12
4

Djido.pmd 5
9/29/2007, 16:12
5

Djido.pmd 6
9/29/2007, 16:12
6

1.
ZA[TO?
Oduvijek se ~ovjek interesovao za svoju pro{lost. Mo‘da je ta potreba
nastala iz ‘elje da sazna odakle dolazi, koji je smisao darivanog
mu ‘ivotu i, kona~no, gdje odlazi? Tragaju}i za istinom o svom bi}u,
‘ele}i da prepozna put kojim ide, on poku{ava da na|e odgovore na
mnoga pitanja.
Koliko god se vra}ali unazad zapazi}emo da je ~ovjekovo interesovanje
za pro{lost bilo u funkciji njegove sada{njosti i budu}nosti.
Ono {to je nekada bila ne~ija sada{njost i budu}nost, za nas je, danas,
pro{lost. Tako je bilo tada, tako je sada, tako }e biti i ubudu}e. Rajsbroek
je rekao:"Poznavanje sebe u~i nas odakle dolazimo, gdje smo
i kuda idemo".
Neizvjesnost koju nosi budu}nost stvara ‘elju da se ona spozna.
Zato ~ovjek otkriva doga|aje iz pro{losti i pi{e istoriju kroz prizmu
sada{njosti. Upore|uju}i slike pro{losti sa slikama sada{njosti dolazi
se do korisnih saznanja. Preno{enjem iskustava, mi{ljenja, ideja i
znanja iz pro{losti, zasnovanim na istini, ~ovjek stvara svoju kulturu
i tradiciju koja je u funkciji budu}nosti. Mo‘emo zamisliti kako bi
izgledala na{a sada{njost i budu}nost da nema pam}enja i saznanja
iz pro{losti. Na kojem nivou bi bila na{a saznanja da je svaka
generacija morala da u~i sve iz po~etka? Jednostavno, preno{enje
intelektualne i duhovne zaostav{tine i u~enje od drugih, proizilazi
iz su{tine i potrebe ~ovjekovog bi}a.
[to vi{e analiziramo ono {to nam je poznato iz pro{losti, to smo
sve sigurniji da i mi danas tragamo za odgovorima na pitanja koja
postoje koliko i ~ovjek. Sva saznanja onih li~nosti iz pro{losti koje
7
Djido.pmd 7
9/29/2007, 16:12

nazivamo mudracima, koji su bili u situaciji da doku~e ve}e nivoe,
govore o toj vje~itoj potrazi za istinom i smislom. Jedan od tih mudraca
sigurno je bio i prof. dr D‘igoro Kano (Jigoro Kano 1860-1938)
kojeg smatramo tvorcem modernog d‘udoa. On je 1882.godine
osnovao {kolu "Kodokan" (Institut za tra‘enje puteva) u kojoj se
vje‘bao novi na~in nazvan D‘udo ("D‘u" -nje‘an, mekan, gibak
"Do"- put, na~in, princip). Ovaj na~in vje‘banja, u stvari je jedan od
mnogobrojnih na~ina ljudskog usavr{avanja, put kojim se ide ka saznanjima
o sebi i drugima. Zato ovo nije samo pri~a o istorijatu jednog
sporta u Crnoj Gori i moje iskustvo, ve}, mnogo vi{e - pri~a o
tome kako je jedan na~in ‘ivljenja sa Dalekog istoka prihva}en u
Crnoj Gori i koje je rezultate dao.
Ima mnogo primjera koji potvr|uju da ideje mogu da ‘ive du‘e
od onih koji su ih stvorili. D‘udo je jedan od njih.
Na samom po~etku te, 1882. godine, u dvorani koja je simboli~no
slu‘ila za "tra‘enje puteva", u "{koli jednakih", tvorac modernog
d‘udoa, prof. D‘igoro Kano imao je samo devet u~enika. Danas je
d‘udo olimpijski sport kojim se, {irom svijeta, bave milioni ljudi,
prihvataju}i njegove principe kao svoje ‘ivotne.
Zanimljivo je ista}i da je ova ideja na svom putu van Japana vrlo
uspje{no "savladala" sve prepreke koje su mogle biti smetnja za njenu
ekspanziju. Nikakva dogmatska, nacionalna, politi~ka ili bilo koja
druga barijera ili razlika nije bila dovoljno jaka da sprije~i okupljanje
ljudi oko nje. Zato se ova o~ovje~ena ideja, kod njenih pristalica,
do`ivljava kao na~in `ivljenja, kao jedan od mno{tva puteva koji
vode ka spoznaji istine i smisla za kojima traga ~ovjek.
U ovoj knjizi opisao sam kako je "putovala" ideja profesora Kana,
od Japana do Crne Gore, gdje je i danas, kao tada, izuzetno prihva-
}ena. Podaci o istorijatu d`udo sporta u Crnoj Gori dobijeni su od najzna~ajnijih
aktera doga|aja, raspolo`ive dokumentacije i literature.
Za razliku od mnogih koji su se bavili sli~nim poslom, ja sam, pi{u}i o
d`udo sportu u Crnoj Gori imao prednost, da sam od 1968. godine
aktivni u~esnik zbivanja o kojima je rije~. Poznanstvo i prijateljstvo
sa akterima doga|aja, omogu}ilo mi je da napi{em ovu pri~u.
8
Djido.pmd 8
9/29/2007, 16:12

Ovo je istovremeno pri~a i o ljudima koji su najve}i dio svoje
mladosti, iz ljubavi, posvetili plemenitoj ideji d‘udo sporta i u‘ivali
u radosti koju im je ona uprili~ila, od kojih neki i danas, 45 godina
od kada se d‘udo pojavio u Crnoj Gori, doprinose da d‘udo ideja
bude bliska svima koji ‘ele da se usavr{avaju u skladu sa njegovim
principima.
Doga|aje iz pro{losti, bez obzira na broj raspolo‘ivih podataka,
nemogu}e je opisati u cjelosti. Zato je ova pri~a, u su{tini moja slika
o njima, nedovr{ena, s mogu}no{}u da se dopunjava.
9
Djido.pmd 9
9/29/2007, 16:12

Djido.pmd 10
9/29/2007, 16:12
10

2.
KADA?
Mnoge borila~ke vje{tine, pa i one koje su prethodile d‘udou,
nastale su kao sredstvo odbrane elementarnih ljudskih prava. Ta vrsta
odbrane imala je za cilj da grubu silu savlada tehnikom i bila je primjerena
uslovima i okolnostima u kojima je nastala.
U dalekoj pro{losti, kada su Kinezi imali veliki uticaj na japansku
kulturu, iz Kine u Japan prenijeta su odre|ena znanja u vezi borila-
~kih vje{tina. Kineski filozof Lao Ce je u svojim knjigama izra‘avao
osnovne principe d‘ud‘icu, {to je dobro poslu‘ilo japanskom plemstvu
da na osnovu njih izradi "Bu{ido" (Kodeks samuraja ) koji je
koristio prof. dr D‘igoro Kano koji je prije 125 godina (1882) osmislio
novi na~in ‘ivljenja ~iji je jedan od osnovnih principa bio: "Uzajamno
pomaganje i zajedni~ki napredak".
Rije~ "Javara", prvi put se javlja u XI vijeku, ozna~avaju}i borila~ku
vje{tinu koja je prethodila nastanku "d`ud`icu" (Nje`na umjetnost)
iz koje je nastao d`udo. Na samom po~etku, obja{njavaju}i
kako je iz d`ud`icu nastao "D`udo Kodokan", 1889. godine, D`igoro
Kano je rekao:
"Prou~avao sam d`ud`icu, ne samo {to mi je bio zanimljiv, ve} i
{to sam ga smatrao najefikasnijim na~inom za vaspitanje kako tijela
tako i duha. Zato sam odlu~io da ga rasprostranim i omasovim. Me-
|utim, bilo je potrebno promijeniti stari d`ud`icu, kako bi bio dostupan
svima, koji prvobitno nije bio zami{ljen kao sredstvo za vaspitanje
tijela i duha i unapre|ivanje inteligencije. U cjelokupnoj
koncepciji d`ud`icu, inteligencija je bila samo pogodna okolnost u
~itavom nastojanju da se do|e do pobjede. S druge strane, znaju}i da
11
Djido.pmd 11
9/29/2007, 16:12

je svaka {kola imala i mane i vrline, zaklju~io sam da je nu`no
obnoviti d`ud`icu i kao borila~ku vje{tinu. Tako sam, ljubomorno
~uvaju}i sva znanja koja sam nau~io u raznim {kolama i svoja
sopstvena znanja, utemeljio nov metod fizi~ke kulture i duhovnog
vaspitanja, koji je bio efikasan i u borbi. Nazvao sam ga "D`udo
Kodokan". Za{to sam ga nazvao d`udo, a ne d`ud`icu?
Ono ~emu ja podu~avam nije samo "d`ucu" (vje{tina, znanje).
Sasvim sigurno je "d`ucu", ali bih na pojmu "do" (put, na~in, princip)
htio posebno insistirati. Danas je sasvim prirodno upotrebljavati
pojam "d`udo", umjesto "d`ud`icu", ali pije nego {to sam ga po~eo
prou~avati, ovaj pojam je koristila samo jedna {kola – Jiki{in {kola.
Druge su ga koristile vrlo rijetko.
Odabrao sam ba{ taj malo poznat pojam, da bi se razlikovala moja
{kola od drugih, mnogo poznatijih, koje su se bavile d‘ud‘icom.
Razlozi zbog kojih nijesam mogao usvojiti sasvim novo ime, bili su
vi{estruki:
D‘udo Kodokan (koji propagiram ) ima daleko uzvi{enije ambicije
tj. ciljeve, i tehnike su mu razli~ite od onih u d‘ud‘icu; me|utim,
D‘udo Kodokan se temelji ve}inom na ste~enim znanjima starih
majstora, tako da mu nijesam mogao dati sasvim novo ime. Osim
toga, postojala su dva razloga zbog ~ega sam odbacio naziv d‘ud‘icu.
Jedan je bio taj {to su neke {kole koristile takve nasilne i opasne
tehnike kako u bacanjima, tako i u polugama na rukama i nogama,
pa je veliki broj ljudi smatrao d‘ud‘icu opasnom i {tetnom. Osim
toga, u {kolama koje su bile lo{e vo|ene, iskusniji su maltretirali i
tukli po~etnike (zbog zabave ), zbog ~ega je d‘ud‘icu bio na lo{em
glasu i smatran je ne~im {to ima negativan uticaj na mlade. Bilo mi je
jako va‘no da doka‘em da ono ~emu ja pou~avam druge nije opasna
vje{tina i da ne mo‘e nikome {tetiti, da to nije onaj d‘ud‘icu koji su
drugi podu~avali, ve} d‘udo, ne{to novo i razli~ito.
Drugi razlog {to sam odbacio ovaj naziv bio je zbog toga {to je u
po~etku mog izu~avanja, d‘ud‘icu bio bez pristalica. Neki majstori
su se izdr‘avali tako {to su prodavali ulaznice organizuju}i predstave
sa trupama u~enika, dok su drugi ugovarali borbe sa profesionalnim
sumo-borcima. Zbog toga sam bio jako ogor~en; takve postupke
smatrao sam kao poni‘avanje borbe. Izbjegavao sam pojam d‘ud‘icu
12
Djido.pmd 12
9/29/2007, 16:12

i umjesto njega upotrijebio D‘udo. Dalje, da bih ga razlikovao od
pojma d‘udo upotrebljavanog u Jiki{in {koli, svoju {kolu sam nazvao
"D‘udo Kodokan", iako, mo‘da, izgleda malo komplikovano." (Illustrated
Kodokan Judo, Kodansha Tokyo, 1955, str. 7-13)
Zbog razumljivijeg shvatanja d‘udo ideje i lak{eg ovladavanja
d‘udo tehnikama, profesor Kano je ukazao na dvije osnovne
postavke: "Serioky zenuo" (maksimum efikasnosti u kori{}enju
fizi~ke i mentalne energije) i "Jita kyoei" (uzajamno pomaganje i
zajedni~ki napredak).
O cilju vje‘banja d‘udoa prof. Kano je rekao: "D‘udo predstavlja
na~in pomo}u kojeg mo‘emo najefikasnije upotrijebiti fizi~ku i
psihi~ku snagu. Vje‘baju}i nas u napadu i odbrani, d‘udo oja~ava
na{e tijelo i duh i poma‘e nam da principe d‘udoa prihvatimo kao
svoje. Na taj na~in se usavr{avamo i postajemo vredniji ~lan zajednice.
A to je i kona~ni cilj d‘udoa." (Ilustrated Kodokan Judo, Kodansha,
Tokyo, 1955, str. 7-13)
S distance od 125 godina, mo‘emo re}i da je ideja profesora Kana
izdr‘ala probu vremena i da je i danas, sa aspekta najve}ih civilizacijskih
standarda, prihvatljiva kao vrlo uspje{an i racionalan na~in
~ovjekovog usavr{avanja. O~igledno da je profesor Kano pripadao
ljudima koji su tragaju}i za saznanjima, koriste}i sopstvena iskustva
i bogato naslje|e tamo{njih kultura, stekao znanje koje ga svrstava
me|u mudrace. Ta saznanja je, kroz d‘udo, efikasno preto~io u ‘ivot
i u~inio ih dostupnim svima.
Tako je ova magi~na vje{tina postala jedan od na~ina da ~ovjek
nadvisi sebe, simbol koji je veza izme|u na{ih mogu}nosti i ‘elja,
vidljivog i nevidljivog, put ka spoznaji istine i smisla.
13
Djido.pmd 13
9/29/2007, 16:12

Prof. dr D‘igoro Kano (1860-1938)
14
Djido.pmd 14
9/29/2007, 16:12

3.
KAKO?
Devetnaest godina od osnivanja "Kodokana" (1901) u Londonu
je za vrijeme cirkuske predstave, prvi put van Japana, prikazan d`udo.
Nakon toga D‘igoro Kano {alje svoje u~enike {irom svijeta, a 1906.
godine u Njema~koj formira se prvi klub. Ve} 1924. godine u Njema~koj
i Italiji formiraju se prvi nacionalni Savezi za d‘ud‘icu i
d‘udo. Profesor D‘igoro Kano 1928. godine dolazi u posjetu Evropi
kada se odvajaju pravila d‘udo borbe od d‘ud‘icu. Tada dolazi do
prvih me|uklupskih susreta. Prvi {ampionat Evrope odr‘an je 1934.
godine, u Drezdenu.
Evropska D‘udo Unija (European Judo Union) formirana je 1948.
godine u Londonu. Od 1951. godine po~inje redovno odr‘avanje
prvenstva Evrope. Me|unarodni D‘udo Savez (International Judo
Federation) se osniva u Japanu (Tokio) 1956. godine, od kada se
redovno odr‘avaju svjetska prvenstva a 1964. godine d‘udo ulazi u
program Olimpijskih igara.
Neke podatke iz istorijata d‘udo sporta, uzeli smo iz knjige prof.
dr Branka Dragi}a: "D‘udo za obrazovanje trenera" koju je izdao
Fakultet fizi~ke kulture Novi Sad, 1996. godine. U poglavlju "Evolucija
d‘udoa na jugoslovenskim prostorima (str.30-32), navodi se:
"U na{im krajevima je kao u Evropi, prete~a d`udoa bio d`ud`icu,
a prva saznanja o ovim vje{tinama poti~u sa po~etka ovog (pro{log,
prim. autora) stolje}a. [ira javnost se pobli‘e upoznaje sa ovim
vje{tinama preko prvih {tampanih priru~nika, tako da ve} 1911.
godine Milenko Arsovi} izdaje priru~nik za fizi~ko vaspitanje
osnovnih, srednjih i stru~nih {kola, u kome daje osnovna uputstva
15
Djido.pmd 15
9/29/2007, 16:12

za vje‘banje d‘ud‘icu (M. Arsovi}: Vite{ke igre i sportovi, Beograd,
1911. str. 25-30.). Na strani 25. pomenutog priru~nika vidimo sliku
dvojice vje‘ba~a u d‘udo opremi kako izvode bacanje Hiza Guruma.
Stevan Mili}evi} objavljuje 1914. godine prevod s ruskog "D`ud`icu",
knjigu sa 150 strana u kojoj daje detaljna uputstva o vje`banju
odre|enih zahvata iz d`ud`icu, i u 19 slika prikazuje neke zahvate
poluga i bacanja.
Izme|u dva svjetska rata, u Jugoslaviji su se vje‘bali neki elementi
d‘udoa u svrhu samoodbrane, naro~ito u vojsci i policiji, tako da se
1922. godine pojavljuje prvi priru~nik d‘ud‘icu i d‘udoa. Pisac ovog
priru~nika bio je kapetan Redarstvenog ureda u Zagrebu, Ralf Hoke.
Pojedini oficiri, koji su se u to vrijeme {kolovali u Francuskoj,
prenosili su odre|ena znanja iz d‘udoa koja su tamo stekli, ali su
ove vje{tine upra‘njavali samo u vojsci.
Po~eci organizovanog bavljenja d‘ud‘icom i d‘udom vezuju se
za ime Ota Baumgartena, asistenta za d‘ud‘icu na Visokoj {koli za
tjelesnu kulturu u Be~u. Bje‘e}i pred nacistima, Baumgarten dolazi
u Ljubljanu i u Pokrajinskom zavodu, sa grupom omladinaca organizuje
treninge za d‘ud‘icu, i kasnije nastavlja treninge tri puta nedjeljno
u svom stanu u Gradi{~u. Ovako organizovana aktivnost traje
do ljeta 1944. godine, kada Baumgartena nacisti odvode u logor,
odakle se nije vratio.
Nakon oslobo|enja 1948. godine, u~enici Baumgartena, Tone
@ledner i prof. Po‘ar, organizuju prve te~ajeve iz d‘ud‘icu u DTV
Partizanu Tabor, u Ljubljani. Na ovim te~ajevima su prisustvovali
kasniji pioniri slovena~kog d‘udoa, me|u kojima je bio i prvi
jugoslovenski majstor d‘udoa, Ivo Reja. Godine 1951. osnovan je
prvi d‘udo klub u Sloveniji, @TK "Ljubljana", ~iji je trener bio Ante
Pran~i}.
Prvi d‘udo klub u na{oj zemlji (biv{a SFR Jugoslavija, prim. autora)
osnovan je 7. II 1951. godine u Zagrebu (Enciklopedija fizi~ke
kulture: D‘udo, str. 22.) kao sekcija za d‘ud‘icu i d‘udo pri studentskom
boks-klubu. Prvi trener je bio biv{i njema~ki ratni zarobljenik
Hugo Ro{anc (M. Gr‘eta: Kazivanja ), koji je u to vrijeme radio kao
16
Djido.pmd 16
9/29/2007, 16:12

tehni~ki crta~ u preduze}u "Rade Kon~ar", a nekada je bio reprezentativac
Njema~ke i u to vrijeme bio nosilac majstorskog pojasa 1. dan.
Ova sekcija kasnije je prerasla u Akademski judo klub " Mladost".
Prvenstvo Zagreba je odr‘ano 4. XII 1952. godine u dvorani SD
"Jedinstvo", a to je, ujedno, i prvo zvani~no takmi~enje u d‘udou
odr‘ano u Jugoslaviji.
U Beogradu je osnovan prvi d‘udo klub 1953. godine, nakon {to
je te~aj odr‘ao japanski trener ing. Bamba. Bra}a Ljubomir i Svetislav
Ivanovi} koji su se bavili d‘ud‘icom, organizuju prva takmi~enja i
zajedno sa Rado{em Jovanovi}em daju veliki doprinos razvoju d‘udo
sporta u Beogradu i Srbiji.
Nakon prvih kontakata sa svjetskom D‘udo-do Unijom (D‘udo –
do je bio mje{avina d‘ud‘icu i d‘udoa ) u Obertrauenu (Austrija),
dolazi do organizovanja seminara u avgustu 1953. godine u Celju.
Ovaj seminar su dr‘ali austrijski majstori Julius Flek i Jozef
Ebert{uber, i na njemu su u~estvovali svi treneri iz Jugoslavije koji
su se tada bavili d‘udo sportom. Ovaj seminar je bio od velikog
zna~aja za kasniji razvoj d‘udo sporta u Jugoslaviji, jer su se tada{nji
treneri prvi put upoznali s metodama rada ovog sporta, koji je bio
dosta sli~an d‘udou.
Na sjednici Te{koatletskog Saveza Jugoslavije 1955. godine, u
Puli se pri ovom Savezu osniva D‘udo Odbor Jugoslavije, a iste godine
je u Zagrebu odr‘ano prvo zvani~no prvenstvo Jugoslavije u d‘udo
sportu. Drugo prvenstvo dr‘ave je odr‘ano naredne godine u Beogradu,
od kada se svake godine odr‘avaju seniorska prvenstva dr‘ave.
Osnivanjem D‘udo Odbora pri TSJ, d‘udo sport dobija sve ve}i
zamah i po~inju da se osnivaju klubovi i republi~ki savezi {irom
zemlje. U Bosni i Hercegovini je 1956. godine osnovan d‘udo klub
"@eljezni~ar" u Sarajevu, a zatim se osnivaju klubovi "Partizan" u
Lukavici, "Sarajevo" i "Geodet" u Sarajevu.
U organizaciji D‘udo Saveza Jugoslavije na Cetinju je 1962.
godine odr‘an prvi te~aj d‘udoa u Crnoj Gori. Te~aj je vodio Svetozar
Mihajlovi}, a ova godina se smatra godinom osnivanja d‘udo sporta
u Crnoj Gori. Sljede}e godine d‘udo sport se pojavljuje i u Makedoniji
a ne{to kasnije i na Kosovu."
17
Djido.pmd 17
9/29/2007, 16:12

Djido.pmd 18
9/29/2007, 16:12
18

4.
PO^ECI U CRNOJ GORI
Pozitivna kulturno-istorijska iskustva, preno{ena s generacije na
generaciju, upu}ivala su ~ovjekovo traganje ka onim aktivnostima
koje su omogu}avale visok nivo saznanja sa najmanje posljedica. Ta
dragocjena saznanja pomogla su ~ovjeku da prepozna igru kao jedan
od najefikasnijih i najracionalnijih na~ina saznanja. Iako se svaka
aktivnost mo‘e do‘ivljavati kao igra, sportska igra kao da ima posebna
obilje‘ja jer sadr‘i duhovne i fizi~ke aktivnosti, njihovu me|usobnu
povezanost i provjeru, omogu}avaju}i ~ovjeku da bolje upozna
sebe i druge.
Mame}i ljude svojom ezoterikom, stvaraju}i istovremeno nadu,
sumnju i neizvjesnost, sport u stvari predstavlja izuzetno uspje{nu,
sadr‘ajnu i intenzivnu simulaciju ‘ivota. Borila~ki sportovi nastali
na Istoku kao da su najkarakteristi~niji primjeri. D‘udo posebno.
Nastaju}i iz vje{tina koje su bile pod velikim uticajem isto~nja-
~kih vjerovanja, a najvi{e budizma i hinduizma, svojim ritualima,
simbolikom i ezoterikom, s jedne strane, i izuzetnom efikasno{}u
tehnika, s druge strane, d‘udo nikog nije ostavljao ravnodu{nim.
Njegovi duhovni principi, bazirani na ~ovjekoljublju, ravnopravnosti,
ljubavi i zajedni{tvu u~inili su ga primamljivim za pripadnike svih
slojeva dru{tva. Posebno interesovanje za d‘udo pokazali su oni koji
su ‘eljeli da nadvise sebe, da doku~e "nedoku~ivo" i vide "nevidljivo".
D`udo im se nudio kao put ka tim saznanjima.
Posebna prednost za razvoj ovog sporta bila je u ~injenici da oni
koji su ‘eljeli da upoznaju tajne ove vje{tine, nijesu morali da putuju
na Istok, ve} su to mogli u sredinama u kojima su ‘ivjeli. Tome je
19
Djido.pmd 19
9/29/2007, 16:12

ponajvi{e doprinijelo to {to se d‘udo ve} vje‘bao u nekim republikama
biv{e SFR Jugoslavije i {to je 1954. godine osnovan D‘udo
odbor Jugoslavije sa zadatkom da organizuje razvoj ovog sporta.
U Republici Crnoj Gori, d‘udo kao novi sport, po~eo je da se
vje‘ba devetog decembra 1962. godine kada je, na Cetinju, u
organizaciji D‘udo saveza SFR Jugoslavije i Omladinskog centra
na Cetinju, po~eo Seminar za instruktore d‘udoa.
Iako je, prije seminara za instruktore, 19. februara 1962. godine,
tako|e na Cetinju, u organizaciji istih subjekata, po~ela [kola za
boks i d‘udo, za dan po~etka vje‘banja d‘udoa uzima se deveti
decembar 1962. godine jer je taj doga|aj stvorio kadrovske i druge
preduslove za razvoj ovog sporta u Crnoj Gori. Poslije njega formiraju
se klubovi na Cetinju, u Titogradu i Nik{i}u, a zatim u Baru
i Kotoru.
Prilikom jednog susreta u Beogradu, u Bokserskom savezu Jugoslavije,
januara 1962. godine, povodom formiranja bokserske {kole
na Cetinju, predsjednik D‘udo saveza Jugoslavije, general-pukovnik
Tomislav Kronja, u razgovoru sa Savom Jovi}evi}em, referentom
za sport Omladinskog centra sa Cetinja, interesovao se o
mogu}nostima za razvoj d‘udo sporta u Crnoj Gori. Jovi}evi} je
predlo‘io Kronji da se istovremeno sa bokserskom, organizuje i
d‘udo {kola, a zatim odr‘i seminar za instruktore d‘udoa, ~ime bi
se po~eo organizovati d‘udo sport u Crnoj Gori. Predsjednik D‘udo
saveza Jugoslavije, general-pukovnik i narodni heroj, u to vrijeme
na~elnik Vojno-medicinske akademije, dr Kronja, prihvatio je
predlog i obe}ao stru~nu i materijalnu pomo} za odr‘avanje d‘udo
{kole i seminara za instruktore.
Savo Jovi}evi}, poznati crnogorski sportista i sportski radnik,
1961. godine, po zavr{etku Vi{e trenerske {kole u Beogradu, preuzeo
je du‘nost referenta za sport u Omladinskom centru na Cetinju.
O sadr‘aju razgovora sa generalom Kronjom, obavjestio je sportsko
rukovodstvo Cetinja i uz njihovu podr{ku preduzeo aktivnosti na
stvaranju uslova za odr‘anje bokserske i d‘udo {kole.
20
Djido.pmd 20
9/29/2007, 16:12

U to vrijeme na Cetinju je postojalo DTV "Partizan" (Dru{tvo za
tjelesno vaspitanje), ~iji je predsjednik bio Andro \urovi}, poznati
sportista i profesor fizi~ke kulture. Na inicijativu Omladinskog sportskog
centra odr`ana je vanredna sjednica ovog dru{tva na kojoj je
odlu~eno da se sala DTV "Partizan" stavi na kori{}enje i raspolaganje
Omladinskom sportskom centru {to je bio preduslov za realizaciju
planiranih aktivnosti.
Mnogi dru{tveni i sportski radnici su s nevjericom prihvatali "dolazak"
novog sporta ali je zahvaljuju}i Savu Jovi}evi}u i Ljubu Martinovi}u-Crnom,
predlog prihva}en. Januara 1962. godine, u velikoj
sali Op{tine Cetinje, odr`an je sastanak na kome je formirana bokserska
i d`udo {kola. Sastanku su prisustvovali predstavnik
Bokserskog saveza Jugoslavije, Danilo Ivanovi}, predsjednik D`udo
saveza Jugoslavije, general Tomislav Kronja, predstavnici Bokserskog
saveza Crne Gore i dr. Za rukovodioca {kole izabran je Savo
Jovi}evi}. Za trenere boksa imenovani su Ljubo Martinovi}-Crni i
Danilo Kozina, a za d`udo Jovan Basta}-Pu*o koji je diplomu instruktora
za borila~ke vje{tine dobio 1948. godine u Sremskoj Kamenici,
gdje je zavr{io oficirsku {kolu.
General Tomislav Kronja
21
Djido.pmd 21
9/29/2007, 16:12

Poznati crnogorski novinar, Boro [o}, u "Pobjedi" iz februara
1962. godine, pod naslovom: "Na Cetinju otvorena {kola za boks i
d`udo" pi{e:
"Na Cetinju je 19. februara, u organizaciji bokserskog kluba "Lov}en",
a uz pomo} Omladinskog sportskog centra, otvorena {kola za
boks i d‘udo. Ovo je prva {kola ove vrste u na{oj Republici. Nastava
u {koli traja}e {est mjeseci.
Sve~ano otvaranje {lole obavljeno je u velikoj sali dru{tva "Partizan".
Poslije pozdravne rije~i Rajka Milo{evi}a, o perspektivi {kole
i boksa uop{te govorio je upravnik {kole Radomir Popovi}. Slu{aoci
su zatim upoznati sa nastavnim programom i po~etkom rada u {koli.
U kra}em programu, uz pratnju gradske muzike, prikazani su neki
elementi iz boksa i d`udo sporta.
Za stru~nog rukovodioca {kole izabran je Savo Jovi}evi}. Pored
njega, kao stru~ni nastavnici anga‘ovani su Ljubo Martinovi}, Pu*o
Basta} i Danilo Kozina. Pored stru~nih predmeta, koji }e zauzimati
najve}i dio programa, u {koli }e se odr‘avati i predavanja iz ostalih
oblasti (istorijat fizi~ke kulture u Crnoj Gori, etika, higijena, omladina
u dru{tvenim organizacijama itd.). Za ova predavanja anga‘ovani su
dr Niko S. Martinovi}, Stanislav Pauni}, Marko Radovi}, Vlado
Nikoli} i Radomir Popovi}. Pored toga, nekoliko aktuelnih tema
obradi}e i ~lanovi Omladinskog odbora narodne omladine.
[kola je pobudila veliko interesovanje cetinjskih pionira i omladinaca.
Prema podacima koje smo dobili u upravi, za {kolu se prijavilo
252 slu{aoca. U upravi {kole su nam rekli da }e se iz raznih razloga
broj slu{alaca smanjiti, ali da o~ekuju da }e veliki broj njih redovno
poha|ati i zavr{iti {kolu.
^asovi u {koli odr‘ava}e se tri puta nedjeljno (ponedjeljkom, srijedom
i petkom). Svaki ~as }e trajati 90 minuta, a bi}e podijeljen na
~etiri dijela. Pripremni dio ~asa traja}e deset minuta. Ovaj dio obuhvata
zagrijavanje uz izvo|enje nekih vje‘bi i nekih elemenata
sportskih igara. U prvom, glavnom dijelu ~asa (30 minuta) sa slu-
{aocima }e se obra|ivati teme, koje }e se u drugom dijelu (tako|e 30
minuta) obja{njavati pomo}nim sredstvima. U zavr{nom dijelu ~asa
(15 minuta) izvodi}e se individualne i grupne vje‘be (za razvijanje
22
Djido.pmd 22
9/29/2007, 16:12

snage itd.). Svi slu{aoci }e, prema uzrastu, biti podijeljeni u tri grupe.
U jednoj grupi }e raditi slu{aoci od 12 do 14 godina, u drugoj od 14
do 16 i tre}oj grupi slu{aoci od 16 do 18 godina.
U prvom periodu obra|iva}e se istorijat i zna~aj boksa i d‘udoa,
zatim polo‘aj nogu, trupa i ruku, oslonac i borbeni stav itd.".
Pobjeda, februar 1962. godine
Prilikom odr‘avanja d‘udo {kole, na obi~nim strunja~ama i bez
potrebne opreme, stru~ni predava~ Pu*o Basta}, demonstrirao je odre-
|ene zahvate koje danas defini{emo kao d‘u-d‘icu. Odr‘avanje ove
{kole je, u stvari, bila priprema za odr‘avanje seminara za instruktore
d‘udoa.
Savo Jovi}evi}
Pu*o Basta}
23
Djido.pmd 23
9/29/2007, 16:12

Predsjedni{tvo D‘udo saveza Jugoslavije: predsjednik dr Tomislav
Kronja, generalni sekretar Aleksandar Gruji}, tehni~ki sekretar major
Veselin Mari} i ~lanovi Svetislav- Es Ivanovi}, Rado{ Jovanovi},
Vladimir Albanda, Konstantin Momirovi} i Stanislav Ir{i}, donosi
odluku da seminarom za instruktore na Cetinju rukovodi savezni
trener Svetozar-Dra‘a Mihajlovi}. U to vrijeme Mihajlovi} je bio
profesionalni trener Omladinskog judo i sambo kluba "Slavija" iz
Novog Sada i nosilac crnog pojasa 3. dan.
Predstavnik japanske ambasade uru~uje priznanje
Svetozaru Mihajlovi}u
D‘udo savez Jugoslavije ubrzo {alje na Cetinje 15 d‘udo strunja~a,
30 kimona, veliki broj pojaseva i literaturu. Pristupa se pripremi i
organizaciji seminara i preduzimaju mjere za uspje{nu realizaciju
seminara za instruktore d‘udoa.
Pozivi za seminar upu}eni su svim SOFK (Savezima za fizi~ku
kulturu) u Crnoj Gori. Planirano je da u~esnici koji s uspjehom zavr{e
seminar, u crnogorskim gradovima formiraju klubove i po~nu sa
24
Djido.pmd 24
9/29/2007, 16:12

obukom drugih. Poslije bi se na nivou Republike formirao savez koji
bi se starao o razvoju d‘udo sporta na ~itavoj teritoriji Crne Gore.
Izabrano je i rukovodstvo seminara: Svetozar-Dra‘a Mihajlovi}
za rukovodioca i stru~nog predava~a, Jovan-Pu*o Basta} za pomo-
}nog trenera, Savo Jovi}evi} za tehni~kog rukovodioca i za ~lanove
Ljubo Martinovi} - Crni, Blagota Radulovi} i Bla‘o Ivanovi}. Dogovoreno
je da se osmog decembra izvr{i provjera funkcionisanja a da
seminar po~ne narednog dana i traje do 23. decembra 1962. godine.
Treninzi su se odr‘avali dva puta dnevno, od 9 do 13 ~asova i od
17 do 21 ~asova. Demonstriraju}i tehnike d‘udoa Mihajlovi}u je
asistirao Basta} a kasnije i Milorad Vujovi}, jedan od polaznika koji
se posebno isticao.
U okviru seminara za instruktore, predavanja o anatomiji i fiziologiji
sporta povremeno je dr‘ao dr Niko Martinovi}, o sportu uop{te
Bato Paunovi} i o sportu u Narodnooslobodila~kom ratu Vlado
Kapi~i}.
Na kraju seminara, 21. decenbra, odr‘an je ispit za instruktore
d‘udoa. Ispitnu komisiju sa~injavali su: Svetozar Mihajlovi}, Jovan
Basta}, Savo Jovi}evi} i Slobodan-Garo Burzan. Svi kandidati koji
su iza{li na ispit dobili su diplome D‘udo saveza Jugoslavije kao
nosioci odre|enih zvanja. Poslije ispita, polaznici seminara su odr‘ali
promocije d‘udo sporta na Cetinju 22. decembra, u Titogradu 23.
decembra i u Nik{i}u 24. decembra 1962. godine.
Poslije seminara za instruktore d‘udoa na Cetinju, Boro [o} u
"Pobjedi" od 23. 12. 1962. godine, na 16. strani, objavio je razgovor
sa saveznim trenerom Svetozarom Mihajlovi}em-Dra`om pod
naslovom: "D`udo novi sport u Crnoj Gori":
"U organizaciji Omladinskog centra na Cetinju, a u saradnji sa
D`udo savezom Jugoslavije, na Cetinju je od 9. do 22. decembra
odr`an seminar za instruktore d`udoa. Seminarom je rukovodio
savezni trener iz Novog Sada Svetozar Mihajlovi}, koji je boravio
na Cetinju o tro{ku Saveza Jugoslavije.
Ideja o stvaranju d‘udo organizacije na Cetinju potekla je jo{
po~etkom ove godine kada je Omladinski centar na Cetinju otvorio
{kolu boksa i d‘udoa. Interesovanje omladine za ovaj, u na{oj
25
Djido.pmd 25
9/29/2007, 16:12

Republici novi sport, bilo je veliko. D‘udo savez Jugoslavije sa svoje
strane nastojao je da pokrene aktivnosti i u Crnoj Gori u kojoj jo{
nema d‘udo organizacija. Savez Jugoslavije je zato rado prihvatio
inicijativu iz Cetinja da o svom tro{ku po{alje trenera da odr‘i seminar
za instruktore. Savez je, pored toga, nedavno poslao Omladinskom
centru kao pomo} specijalnu strunja~u kao i desetak kimono odijela.
Kada je Savez Jugoslavije obavijestio Omladinski centar da }e
poslati trenera, Centar je uputio pisma Op{tinskim savezima organizacija
za fizi~ku kulturu iz na{e Republike tra‘e}i da po{alju svog
predstavnika na seminar. Ali, odaziv iz op{tina je bio slab. Jedino je
Op{tinski savez iz Nik{i}a uputio svog predstavnika. Tako zbog
nezainteresovanosti op{tinskih saveza nije iskori{}ena povoljna
prilika da se stvori instruktorski kadar za d‘udo sport.
O uspjehu seminara kao i o uslovima za razvoj ovog sporta u na{oj
Republici razgovarali smo sa trenerom Mihajlovi}em. Svetozar Mihajlovi}
je zavr{io trenerski kurs 1953. godine. Te godine bio je i dr‘avni
prvak u lakoj kategoriji. Na ovogodi{njem dr‘avnom prvenstvu
u apsolutnoj kategoriji majstora d‘udoa (bez obzira na te‘inu) zauzeo
je ~etvrto mjesto. Sada je trener za d‘udo pri Op{tinskom savezu
organizacija za fizi~ku kulturu u Novom Sadu i aktivni takmi~ar d‘udo
kluba Partizan iz Beograda.
- Po onome {to sam saznao na ovom seminaru smatram da postoje
povoljni uslovi za razvoj d‘udo sporta u Crnoj Gori, s obzirom na
mentalitet naroda i sklonosti za borila~ke sportove -bile su prve rije~i
trenera Mihajlovi}a.
- Vrlo sam zadovoljan izborom lica koja su do{la na seminar. [teta
je samo {to i ostale op{tine nijesu poslale svoje predstavnike, jer bi to
garantovalo da bi uskoro d‘udo postao vrlo popularna sportska grana.
- Seminar je poha|alo {esnaest lica, petnaest iz Cetinja i jedan iz
Nik{i}a. Bilo je i nekoliko studenata VP[ (Vi{a pedago{ka {kola) iz
drugih mjesta Crne Gore, ali na njih, zbog {kolovanja, ova mjesta ne
mogu ra~unati u skoroj budu}nosti. Svi polaznici seminara dobro su
napredovali. Imali su da savladaju vrlo komplikovane stvari i pokazali
su veliki smisao za d‘udo. Naro~ito su se isticali Lakovi}, Vlahovi}
i Baleti}, koji mogu da se razviju u odli~ne instruktore. Neki od
26
Djido.pmd 26
9/29/2007, 16:12

njih, kazao je Mihajlovi}, kao Miljevi}, Vujovi}, Dra{kovi}, Markovi},
Svitlica i Rajkovi} imaju sve uslove da se razviju u odli~ne takmi~are.
- Posebno su me odu{evili Vujovi} i Miljevi}. Vjerujem da bi za
godinu dana sistematskog rada mogli da postignu izvanredne
rezultate, pa ~ak i da budu dr‘avni prvaci. Po mom mi{ljenju
Miodrag Vujovi} je najperspektivniji takmi~ar u na{oj zemlji. Te‘ak
je oko 90 kilograma, vrlo skladno je razvijen i pokazuje veliki
smisao za d‘udo. I on, kao i ostali, treba mnogo da radi na
ispravljanju gre{aka i usavr{avanju tehnike.
- Uslovi za rad bili su uglavnom dobri. Drugovi iz Omladinskog
centra su mi pru‘ili pomo}, tako da sam mogao da normalno
obavljam svoje zadatke i prenosim svoje znanje na sve posjetioce
seminara. Jedino bih zamjerio {to sala nije bila dovoljno zagrijana.
- [to se ti~e daljnjeg rada na razvoju d‘udo sporta u Crnoj Gori,
smatram da bi sada trebalo formirati republi~ki savez koji bi se starao
o stvaranju organizacija u ostalim mjestima. S obzirom na broj
instruktora kao i na interesovanje za d‘udo, smatram da bi sjedi{te
saveza trebalo da bude na Cetinju. Savez bi onda povremeno slao
instruktore u druga mjesta gdje bi oni odr‘avali kra}e kurseve ili
radili sa po~etnicima. Nema razloga-rekao je na kraju na{eg
razgovora trener Mihajlovi} – da d‘udo u Crnoj Gori ne po|e putem
brzog razvoja.
Polaznici seminara sa trenerom Mihajlovi}em odr‘ali su sino}
na Cetinju prvu priredbu u d‘udou. Oni }e danas poslije podne
prikazati svoju vje{tinu u sali Omladinskog doma u Titogradu, a
sjutra poslije podne u Nik{i}u."
O organizaciji seminara i postignutim rezultatima Svetozar
Mihajlovi} nam je rekao:
"Seminar za trenere je odr`an u prostorijama Dru{tva za tjelesno
vaspitanje na Cetinju. Za tu priliku, strunja~e je obezbijedio D`udo
savez Jugoslavije... Od 32 u~esnika, koji su uzeli u~e{}a na seminaru,
21 u~esnik je dobio licencu da mo`e, nakon povratka u svoju
sredinu, formirati klub ili sekciju i njome rukovoditi.
Za vrijeme seminara odr‘ane su propagandne priredbe u Cetinju,
Titogradu, Danilovgradu, Nik{i}u, Kotoru i Baru. Sve priredbe su
27
Djido.pmd 27
9/29/2007, 16:12

ile dobro posje}ene i ostavile su odli~an utisak kod zainteresovanih
svih uzrasta. Seminar je bio osnov za organizaciju razvoja d‘udo
sporta u Crnoj Gori. Veliku pomo} u organizaciji ovih aktivnosti imali
smo od sportskih radnika republi~ke i mjesnih SOFK. Posebno se mora
ista}i anga‘ovanje sportskih radnika Dragutina-Lala Martinovi}a, Sava
Jovi}evi}a i Ljuba Martinovi}a-Crnog. U to vrijeme, Cetinje je "‘ivjelo"
pod utiskom ovog seminara i doga|aja koji su ga pratili. Pri~e o novom
sportu u Crnoj Gori, tih dana, bile su neizbje‘na tema.
Po zavr{enom seminaru, u znak zahvalnosti, u~esnici seminara,
koji su dobili licence, poklonili su mi sliku Njego{evog mauzoleja
na Lov}enu na kojoj je napisana posveta: "Uz sje}anje na nas i mjesto
pod kojim si nas u~io poklanjamo ti ovaj skromni poklon." U potpisu:"Miljevi}
Nikola, Vujovi} Milorad, [}epanovi} Velimir,
Rajkovi} Miomir, Mitrovi} Milorad, Vukovi} Marko, Markovi} Milovan,
Rajkovi} Du{an, Vlahovi} Mihailo, Coki} Radomir, Cimbaljevi}
Dragoslav, Dra{kovi} Milorad, Prlja Ljubomir, Lakovi} Vladimir,
Vuki} Du{an, Svitlica Savo, Basta} Jovan, Baleti} Predrag, Lje{kovi}
Ki}un, Markovi} \ur|ija i Strelec Verica." (Iz izjave Svetozara Mihajlovi}a,
date autoru, avgusta 2006. godine. )
Jedan od u~esnika seminara za instruktore d‘udoa na Cetinju,
Ljubomir Prlja, prisje}aju}i se tih dana, isti~e:
"Za instruktora ovog seminara, saveznog trenera Svetozara Mihajlovi}a
prioritetno je bilo: disciplina, obavezno prisustvovanje svakom
treningu, dugo zagrijavanje, priprema svakog takmi~ara, uporno
i dugotrajno uvje`bavanje tehnike bacanja i odbrane. U znak zahvalnosti
i pa`nje, Svetozaru Mihajlovi}u poklonili smo sliku i crnogorsku
kapu koju je stavio na glavu prilikom fotografisanja sa u~esnicima
seminara. Sje}am se da je, prilikom prikazivanja d`udoa u
Domu omladine u Titogradu u~estvovala i jedna djevojka, student
Vi{e pedago{ke {kole – Vukmirovi} (radi se o Veri Strelec, kasnije,
udate Vukmirovi}). Na po~etku seminara bile su prisutne jo{ dvije
`ene (mislim da su Kraljevi} Bosa i ]a}i} Vera?) koje su odustale.
Za odr‘avanje ovog seminara punu zaslugu imaju pokojni Ljubo
Martinovi} - Crni, Savo Jovi}evi} i drugi vrijedni radnici sa Cetinja.
Kada je u pitanju d‘udo sport ne smije se zaboraviti ime pokojnog Jovana
Basta}a –Pu*a" (Iz razgovora sa autorom na Cetinju, jula 2006. godine).
28
Djido.pmd 28
9/29/2007, 16:12

Pobjeda, 23. XII 1962.
29
Djido.pmd 29
9/29/2007, 16:12

U~esnici seminara, Cetinje, 1962.
U~esnici seminara, Carev laz, 1962.
30
Djido.pmd 30
9/29/2007, 16:12

U~esnici seminara na Cetinju, poslije demonstracije d`udoa u Titogradu,
ispred Doma omladine 1962.
U~esnici seminara na Cetinju sa Svetozarom Mihajlovi}em
31
Djido.pmd 31
9/29/2007, 16:13

Ki}un Lje{kovi},
Svetozar Mihajlovi},
Ljubo Martinovi} i
Savo Jovi}evi}
Milorad Dra{kovi} i
Ljubomir Prlja,
Cetinje 1963.
32
Djido.pmd 32
9/29/2007, 16:13

5.
FORMIRANJE PRVOG KLUBA
I PRVO TAKMI^ENJE
No{eni ljubavlju prema ovom sportu, d‘udisti su uporno{}u i
rezultatima koje su postizali u neadekvatnim uslovima, postepeno
obezbje|ivali zavidno mjesto d‘udo sportu me|u ostalim sportovima,
ubrzo promovi{u}i d‘udo organizaciju kao jednu od najuspje{nijih
u Crnoj Gori.
Poslije zavr{enog seminara, Svetozar Mihajlovi} je ostao na
Cetinju jo{ nekoliko dana rade}i sa d‘udistima Cetinja. Prvi klub u
Pu*o Basta} sa k}erkom
Marijanom
33
Djido.pmd 33
9/29/2007, 16:13

Crnoj Gori formiran je 27. decembra 1962. godine, pod nazivom
D‘udo klub "Lov}en". Za prvog predsjednika izabran je Bla‘o
Ivanovi}, oficir milicije; za sekretara Blagota Radulovi}, sportski
radnik i za trenera Jovan Basta}-Pu*o. Za kondicionog trenera
anga‘ovan je Vesko Pejovi} koji je sportsku {kolu zavr{io u Zagrebu.
Klub je u po~etku radio kao sekcija pri bokserskom klubu.
U radu kluba aktivno su u~estvovali polaznici seminara za
instruktore d‘udoa i studenti Vi{e pedago{ke {kole na Cetinju Milorad
- Mi{ko Vujovi} i Nikica Miljevi}. Od ostalih bili su zapa‘eni Dra-
{kovi}, Vlahovi} i Cimbaljevi}. Svetozar Mihajlovi} je posebno isticao
kvalitete koje je posjedovao Milorad Vujovi}, prognoziraju}i
mu uspje{nu karijeru.
Samo tri mjeseca poslije zavr{enog seminara za instruktore
d‘udoa i formiranja prvog crnogorskog d‘udo kluba, takmi~arima
Vujovi}u, Miljevi}u i Dra{kovi}u stigao je poziv da u~estvuju na
dr‘avnom prvenstvu 25. marta 1963. godine u Novom Sadu.
"U SOFK Cetinja stigao je telegram u kojem nas Dra`a (Svetozar
Mihajlovi}) poziva da do|emo u Novi Sad o tro{ku D`udo kluba
"Slavija" i da u~estvujemo na dr`avnom prvenstvu. Oti{li smo tri-
~etiri dana prije da bismo nau~ili pravila borbe. Vo|a puta je bio
Bla`o Ivanovi}, predsjednik na{eg kluba. Bili smo smje{teni u hotelu
"Vojvodina". Na iznena|enje svih, dobro smo se borili protiv ja~ih
od sebe, a Mi{ko Vujovi} je izvojevao i pobjede", ka`e Milorad Dra-
{kovi}, prisje}aju}i se tih doga|aja" (Iz razgovora sa B. Marku{em,
na Cetinju, jula 2006. godine).
Na pitanje novinara "Pobjede" M. Vujisi}a: Kakav je bio utisak sa
Va{eg prvog ozbiljnijeg takmi~enja? Milorad Vujovi} odgovara:
- Sportisti to zovu "vatrenim kr{tenjem". I ja sam ga zbilja vatreno
do`ivio na {ampionatu dr`ave odr`anom 1963. godine u Novom Sadu.
Osje}ao sam da su svi bolji od mene i da, izuzev poznanstava, nemam
ni{ta o~ekivati na jednom ovakvom skupu. Me|utim, iznenadio sam
i sebe i stru~njake kada sam dospio u polufinale i tek poslije `estoke
borbe bio pora`en od dr`avnog prvaka [ijana." (Iz teksta "Prebrzo
zaboravljeni", "Pobjeda" 18. jul 1965. godine.)
34
Djido.pmd 34
9/29/2007, 16:13

U "Pobjedi" od 31. III 1963. godine, na 16. strani u rubrici "Ukratko"
objavljena je vijest: "Tri takmi~ara iz Cetinja- Dra{kovi}, Miljevi}
i Vujovi}- u~estvovali su na prvenstvu dr`ave u d`udou, koje je odr`ano
pro{le nedjelje u Novom Sadu. Oni su se takmi~ili sa prili~no uspjeha.
Tako je Vujovi} uspio da pobijedi apsolutnog prvaka Srbije Joci}a"
Nikola Miljevi},
Milorad Dra{kovi} i
Milorad Vujovi},
u~esnici prvenstva
dr`ave u d`udou, Novi
Sad, mart 1963.
D‘udo klub "Lov}en", nastavio je s radom pod rukovodstvom Milorada
Vujovi}a. Na treninzima su bili najistaknutiji Dra{kovi}, Prlja
i Vlahovi}. Godinu dana od formiranja, zbog odlaska trenera Milorada
Vujovi}a u Titograd, klub prestaje sa intenzivnim aktivnostima. U
jesen 1964. godine, Vujovi} po~inje da radi u Osnovnoj {koli "Niko
Mara{" u Golubovcima kao nastavnik srpskohrvatskog jezika.
35
Djido.pmd 35
9/29/2007, 16:13

Milorad Vujovi} s Nikolom Miljevi}em povremeno dolazi na Cetinje
gdje vodi treninge a u njegovom odsustvu treninge vodi Dra{kovi}.
Za doprinos u razvoju d‘udo sporta na Cetinju, Blagota Radulovi}-
[uler, u ime svih, poklonio je Vujovi}u gusle.
Klub je i dalje funkcionisao s prekidima. Za vrijeme dok je bio
trener "Titograda", Marko Trifunovi} je dolazio na Cetinje i vodio
treninge. Dolaskom na Cetinje Vuka Tadi}a, iskusnog majstora
d`udoa iz Splita (Hrvatska), klub ponovo po~inje s radom. Vuk Tadi},
Vasilije Ma{anovi} (bio predsjednik D`udo saveza Crne Gore 1982/
1983. godine), Be}o Muhadinovi}, Filip Popovi}, Jovan Mihaljevi},
Vojo Kne`evi}, Milovan - Milo Jankovi} i Maja Vickovi} (bila trener
dr`avne reprezentacije) i mnogi drugi postigli su izvanredne rezultate
na razvoju ovog sporta na Cetinju, uveliko doprinose}i razvoju crnogorskog
i jugoslovenskog d`udoa. D`udo klub "Lov}en" je uspje{no
organizovao brojna republi~ka i me|unarodna takmi~enja kao i
internacionalni "Kup Jugoslavije" 1981. godine u Budvi.
Takmi~ari i takmi~arke iz ovog kluba postizali su zavidne rezultate
na republi~kom i saveznom nivou. Ve} 1979. godine, Zoran [kuleti} i
Dejan Radunovi} posti‘u zapa‘ene rezultate na saveznom nivou. Sa{a
Ma{anovi} u Zagrebu, 1980. godine, na dr‘avnom prvenstvu, osvaja
vice{ampionsku titulu za pionire. Mladen Milo{evi} osvaja {ampionsku
titulu za pionire u Bitolju 1981. godine i biva progla{en za najboljeg
sportistu Cetinja. Sa{a Ma{anovi}, na istom dr‘avnom prvenstvu osvaja
tre}e mjesto. Mladen Milo{evi} i Sa{a Ma{anovi} osvajaju prvo mjesto
na Kupu Zagreba 1981. godine u konkurenciji pionira. Vladimir
Roganovi} i Dejan Radunovi} su bili tre}i na prvenstvu dr‘ave za nade,
1981. godine u Beogradu. Na prvenstvu Jugoslavije za nade 1982.
godine, Sa{a Ma{anovi} osvaja drugo mjesto. Na juniorskom prvenstvu
u Skoplju Sa{a Ma{anovi} osvaja drugo mjesto i Igor Kraljevi}, 1986.
godine, osvaja prvo mjesto na dr‘avnom prvenstvu za pionire a Filip
Martinovi} tre}e za nade. Filip Martinovi} i Igor Kraljevi}, 1987. godine
osvajaju prva mjesta na prvenstvu Jugoslavije za nade u Trebinju a @eljko
Ra‘natovi} i Vaso Stanojevi} druga mjesta.
Mirko Milo{evi}, Boris Ma{anovi}, Mladen Vico, Momo Jovanovi}
i drugi, osvaja~i su {ampionata Crne Gore i zna~ajnih rezultata
na mnogim takmi~enjima u svojim uzrasnim kategorijama.
36
Djido.pmd 36
9/29/2007, 16:13

Klub kasnije mijenja ime u D‘udo klub "Crnogorac" koji nastavlja
sa uspjesima. @enska ekipa "Crnogorca" je 1998. godine, na ekipnom
prvenstvu SR Jugoslavije zauzela tre}e mjesto iza beogradskih ekipa
"Olimp" i "Vo‘dovac" a ispred ekipa "Akademika" i "Dragove Luke"
iz Nik{i}a.
D`udo klub “Lov}en” na Visu, 1980.
Sa{a Ma{anovi}
@eljko Ra`natovi},
Filip Martinovi}
i Igor Bokan
37
Djido.pmd 37
9/29/2007, 16:13

Djido.pmd 38
9/29/2007, 16:13
38

6.
KLUBOVI
U ovom odjeljku bi}e rije~i o radu klubova koji su sa D‘udo
klubom "Lov}en", 1975. godine, formirali D`udo savez Crne Gore.
To su: Omladinski d`udo klub "Titograd" iz Titograda, D`udo klub
"Akademik" iz Nik{i}a, D`udo klub "Mornar" iz Bara i D`udo klub
"Partizan" iz Kotora. Iste godine osnovani su D`udo klubovi "Zeta"
iz Golubovaca i "^elik" iz Nik{i}a i postali ~lanovi Saveza pa zato
dajemo i podatke o njihovom radu. Klubovi nastali kasnije, pominju
se kroz rezultate postignute u ekipnoj i pojedina~noj konkurenciji.
39
Djido.pmd 39
9/29/2007, 16:13

6. 1. OMLADINSKI D@UDO KLUB "TITOGRAD"
-TITOGRAD
Svetozar Mihajlovi}, po dogovoru sa generalom Kronjom, 1963.
godine dolazi na odslu‘enje vojne obaveze u Titograd, gdje u sastavu
Vojne policije stvara uslove za vje‘banje d‘udoa. Nabavljene su strunja~e
i ostala potrebna oprema, pa su treninzi redovno odr‘avani.
Zbog velikog interesovanja pokrenuta je inicijativa da se u Titogradu
formira gradski d‘udo klub. Formiran je Omladinski d‘udo klub "Titograd
" ~iji je prvi predsjednik bio Slobodan \urovi}.
Slobodan \urovi}
O tim doga|ajima Svetozar Mihajlovi} ka‘e:
"Dolaskom u Titograd, po~eo sam saradnju sa sportskim radnicima
SOFK Crne Gore, SOFK Titograda i Vojske Jugoslavije, Dragutinom
–Lalom Martinovi}em, Lazarom Vujovi}em, Slobodanom \urovi}em,
Slobom Lazovi}em, pukovnikom Aleksandrom Nikoli}em,
poru~nikom Tomislavom Radojevi}em, potporu~nikom Vlastimirom
Stamenkovi}em i drugim.
Za vrijeme odslu‘enja vojnog roka u Titogradu formiran je jak
klub, koji je imao pet sekcija i oko 400 ~lanova. D‘udo je u Titogradu
postao sport o kome se mnogo govorilo. Zahvaljuju}i anga‘ovanju
JNA, prije svega Vojne policije, zamjenika komandira ove jedinice,
40
Djido.pmd 40
9/29/2007, 16:13

poru~nika Tomislava Radojevi}a, gotovo svake subote i nedjelje
odr‘avane su propagandne revije {irom Crne Gore {to je mnogo
doprinijelo popularizaciji d‘udo sporta. Sve priredbe su bile dobro
isplanirane, organizovane i izreklamirane {to je rezultiralo formiranjem
klubova u mjestima u kojima su odr‘avane.
Odr‘avane su i priredbe povodom dr‘avnih praznika, a u junu
1964. godine organizovan je i Majstorski {ampionat SFR Jugoslavije
u Domu JNA u Titogradu. Na tom takmi~enju u~estvovali su najpoznatiji
jugoslovenski d‘udisti Cveji}, Stojakovi}, Pavlovi}, [ijan,
Mastela, Gale, Smolnikar, Mihajlovi}. Pokrovitelj takmi~enja je bila
Japanska ambasada koja je Cveji}u, kao pobjedniku, uru~ila pehar.
Svetozar Mihajlovi}
Bora Cveji}
Zbog velikog interesovanja za d‘udo i rezultata koji su tada i
kasnije postizani, na predlog predsjednika SOFK CG, Aleksandra
Nikoli}a i sekretara, Dragutina-Lala Martinovi}a, SOFK Crne Gore
proglasio je d‘udo za jedan od prioritetnih sportova. Time je zna~ajno
pobolj{ana materijalna osnova ovog sporta i stvoreni bolji uslovi za
rad. Nabavljene su strunja~e i vi{e kimona.
Omladinski d‘udo klub "Titograd" dobio je svoje prostorije i
potrebnu opremu za rad i ubrzo stekao jaku bazu.
Po odslu‘enju vojnog roka, krajem 1964. godine, vratio sam sam
se u Novi Sad, a rad u Titogradu prepustio sam Miloradu Vujovi}u i
Vukanu Stankovi}u".
41
Djido.pmd 41
9/29/2007, 16:13

Milorad - Mi{ko Vujovi} je, kako je to na Cetinju prognozirao
trener Svetozar Mihajlovi}, za kratko vrijeme, postigao velike
rezultate. On je ve} 1965. godine nosilac zvanja "Majstorski kandidat"
(braon pojas), do tada jedini u Crnoj Gori, dva puta polufinalista na
prvenstvu dr`ave (FNR Jugoslavije), finalista internacionalnog
takmi~enja "Kup Jadrana" u Splitu i trener Omladinskog d`udo kluba
"Titograd". Vujovi} vrlo brzo napreduje istovremeno prenose}i
ste~eno znanje na druge, ne samo u Titogradu ve} i u drugim
crnogorskim gradovima.
Kao trener Omladinskog d‘udo kluba "Titograd" Vujovi} je
planirao da tu ekipu kvalifikuje u Saveznu d‘udo ligu, kako bi
Titograd dobio jo{ jednog prvoliga{a. Kao poja~anje, planiran je
dolazak afirmisanih takmi~ara, reprezentativaca i majstora d‘udoa,
Marka Trifunovi}a i Vuka Ra{ovi}a pa je optimizam u ekipi porastao.
Te{ki uslovi za rad, nedostatak sale za vje‘banje i potrebnih sredstava
stavljeni su u drugi plan. Na proplanku, na vrhu Gorice, svakog dana
trener Vujovi} okuplja tridesetak mladih ljudi u~e}i ih d‘udo.
O tada{njim okolnostima govori ~lanak M. Vujisi}a, objavljen u
"Pobjedi" 18. jula 1965. godine, pod naslovom: "Prebrzo zaboravljeni"
i podnaslovom:
"Razgovor sa trenerom "Titograda" Miloradom Vujovi}em-D`udo
u Crnoj Gori":
"U radnoj sobi Milorada Vujovi}a u "prisustvu" Tolstoja, Balzaka,
Kamija, Sartra i jo{ niza velikih pisaca i pjesnika, protekao je razgovor
o d`udo sportu, njegovom trenutnom mjestu i naravno, o li~nim
Milorad Mi{ko Vujovi}
42
Djido.pmd 42
9/29/2007, 16:13

uspjesima ovog mladog, darovitog sportiste, koji se bavi d`udoom
nepune ~etiri godine.
I pored toga {to je d‘udo vrlo mlada sportska disciplina i nema
tradicije u Crnoj Gori, Vujovi} je uspio da se svrsta me|u najbolje
d‘udiste u zemlji. To dokazuje i njegov najve}i uspjeh na internacionalnom
takmi~enju "Kup Jadrana" u Splitu. Izme|u 70 takmi~ara iz
~itave Evrope, on se plasirao u finale, a samim tim i me|u 10 najboljih
i najuspje{nijih takmi~ara. Ako ovome dodamo i dvostruki plasman
u polufinale prvenstva dr‘ave, zvanje majstorskog kandidata (Vujovi}
je jedini majstorski kandidat u Crnoj Gori) i braon pojas, onda
sportska legitimacija Milorada Vujovi}a pokazuje da ovaj uspjeh nije
slu~ajan i ne predstavlja neko veliko iznena|enje.
- Kako ste se po~eli baviti d‘udoom?
- Jednog popodneva nijesam znao {to da radim u slobodno vrijeme,
i na{ao sam se u sali gdje su vje‘bali d‘udisti. Istovremeno, nekako
podsvjesno u meni se rodila ‘elja da u ovom vite{kom sportu, punom
duha i dinamike, otkrijem jednog novog Milorada, nepoznatog i meni
i sportskoj javnosti...
- Va{a najdra‘a pobjeda i uspjeh koji ne}ete uskoro zaboraviti?
- "Kup Jadrana" je poslije jednog zati{ja, do koga je do{lo iz objektivnih
razloga (Vujovi} je trener d‘udo kluba u Titogradu) moj veliki
uspjeh. A pobjeda je svaka draga i ja ne mogu izdvojiti najdra‘u.
- Najte‘i poraz i kada ste bili ogor~eni na sebe?
- Svaki posljednji poraz je najte‘i. Ali, ipak, izdvojio bih poraz od
Novosa|anina Bran~i}a. Bio je to moj debakl na pro{logodi{njem
takmi~enju za osvajanje pojaseva. Za ovaj poraz sam sam krivac, jer
moja samouvjerenost u sigurnu pobjedu, uslovila je da sam glatko
izgubio od slabijeg protivnika.
- Vi ste trener d‘udo kluba "Titograd", recite nam ne{to o uslovima
za rad na omasovljenju d‘udo sporta u Crnoj Gori.
- [to da vam ka‘em? Mi smo zaboravljeni. D‘udo klub"Titograd"
okuplja oko 150 pionira i omladinaca, vrlo talentovanih, koji nemaju
uslova za normalan rad. Prava je {teta {to odgovorni ne pokazuju
razumijevanje za ovaj sport.
43
Djido.pmd 43
9/29/2007, 16:13

Pobjeda, 18. VIII 1965.
44
Djido.pmd 44
9/29/2007, 16:13

- [to po Va{em mi{ljenju treba da preduzme republi~ka SOFK da
bi d‘udo sport na{ao svoje mjesto?
- Raskraviti mi{ljenje "bogova" u op{tinskom SOFK-u i razbiti
ustaljenu praksu privilegovanja nekih sportova.
- Va{a najve}a ‘elja?
- U~e{}e d‘udo kluba "Titograd" u kvalifikacijama i ulazak u
Saveznu ligu. To ne bi bilo neostvarljivo, samo kad bi nam bilo
omogu}eno da normalno obavljamo treninge u dvorani jer u posljednje
vrijeme izba~eni smo na ulicu i treniramo na titogradskim poljima.
Razgovor bi tako mo‘da satima trajao. Ima Vujovi} {to da ka‘e i
nadajmo se da }e to biti ve} na sljede}em prvenstvu dr‘ave, gdje }e,
kako nam je obe}ao, poku{ati da osvoji titulu dr‘avnog prvaka."
Sve aktivnosti koje su planirane i realizovane u tom vremenu a i
mnogo kasnije, vodili su zaljubljenici u ovaj sport, potpuno amaterski,
bez ikakve nov~ane naknade, ali vrlo ozbiljno i profesionalno. Takvoj
atmosferi pogodovala je i op{ta situacija u dru{tvu u kojoj se
nagla{avala potrebi o poslijeratnoj obnovi i razvoju dru{tva i, u tom
smislu, anga‘ovanja svih. Ono {to su d‘udisti uvijek do‘ivljavali kao
nepravdu jeste neravnopravna podjela sredstava po sportovima.
Tako su vi{e sredstava (za sebe li~no) dobijali pojedini fudbaleri
nego neki sportovi ukupno na nivou Crne Gore. Ovaj na~in finansiranja
ostao je du‘i vremenski period, zbog ~ega su uslovi rada i uspjeh
pojedinaca u d‘udou i mnogim drugim sportovima, bili limitirani.
Prvi takmi~ari iz Crne Gore, 1963. godine, putovali su o tro{ku
D‘udo kluba "Slavija" iz Novog Sada, a mnogi takmi~ari prilikom
u~estvovanja na prvenstvima, i{li su o svom tro{ku i spavali kod
drugova i prijatelja. @elja za u~estvovanjem na takmi~enjima bila je
ja~a i va‘nija od svih ograni~avaju}ih faktora. Izuzetna volja i
upornost motivisali su d‘udiste da se bez opreme i sale, na otvorenom
prostoru pripremaju za ulazak u Prvu saveznu ligu.
O "uslovima" pod kojima d`udisti "Titograda" vje`baju i njihovim
planovima novinar Bato Kokolj u "Pobjedi" od 12. VIII 1965. godine,
pod naslovom: " D`udisti (ponovo) na djelu" i nadnaslovom: "Da li
}e Titograd dobiti jo{ jednog prvoliga{a?", pi{e:
45
Djido.pmd 45
9/29/2007, 16:13

"Preko pedeset omladinaca i pionira-~lanova Omladinskog d`udo
kluba "Titograd" po~eli su ovih dana sa redovnim treninzima, odnosno
intenzivnim pripremama za predstoje}a kvalifikaciona i druga
me|uklupska takmi~enja. Zajedno sa njima, pod stru~nim nadzorom
trenera Vujovi}a, vje`ba i nekoliko omladinki koje su ve} debitovale
pred publikom, kao i grupa darovitih pionirki-po~etnica.
Velika grupa mladih entuzijasta, ovog napornog ali i korisnog
sporta, okuplja se gotovo svakog popodneva na po{umljenom
proplanku na vrhu Gorice. Zapravo, ovaj klub je zasad bez svojih
prostorija, a i drugi materijalni uslovi su slabi.
Pa ipak, dolaskom jeseni o~ekuje se i sporazum sa nekom od
osnovnih {kola u Titogradu u ~ijoj bi fiskulturnoj dvorani d‘udisti
odr‘avali svoje treninge. Naravno, uz uredno pla}anje zakupnine koja
}e, to se ve} sada zna, biti jedna od najve}ih "stavki" u bud‘etu rashoda
ionako siroma{nog kluba. Nedostatak prostorija za kompletnije i
redovnije treninge d‘uda i takozvanog "karatea" posebno poga|a
nekolicinu najboljih crnogorskih predstavnika u ovom sportu koji
}e kroz desetak dana u~estvovati na kvalifikacionom takmi~enju za
ulazak u Saveznu ligu. Ali jo{ ve}i problem jeste: Kako se domo}i
novca za put i boravak u mjestu odr`avanja kvalifikacionih takmi-
~enja...
Prema rije~ima mladog trenera i nosioca "braon pojasa" Milorada
Vujovi}a -titogradska ekipa ima povoljnu {ansu da se uvrsti u red
najboljih u na{oj zemlji, jer su nedavno ovom klubu pristupila dvojica
majstora d`udoa, odnosno nosilaca "crnog pojasa" - Marko Trifunovi}
i Vuk Ra{ovi} koji su ve} branili boje dr`avne reprezentacije. Novajlija
u klubu je i Slobo Boljevi}, biv{i ~lan splitskog d`udo kluba. Uz
ove d`udiste, i trenera Vujovi}a, koji se tako|e takmi~i, zatim majstorskih
kandidata Miljevi}a, Mitrovi}a i drugih darovitih boraca- sti~e
se utisak da bi Titograd uskoro u saveznom rangu takmi~enja sem
svog najstarijeg kluba ("Budu}nost"), mogao imati i jo{ jednog predstavnika
koji u ovom takmi~enju o~ekuju pomo}, da bi "stao na
svoje noge" odnosno stekao status liga{a iako je to najmla|i sportski
kolektiv u glavnom gradu Crne Gore."
Prva djevojka koja se intenzivno bavila d‘udo sportom je Slavica
\urovi} koja je bila dr‘avni prvak i peta u Evropi. Prilikom dodjele
46
Djido.pmd 46
9/29/2007, 16:13

velikog priznanja od strane Veteranske d‘udo asocijacije Srbije i Crne
Gore, crnog pojasa 5. Dan, u Podgorici Slavica se u {ali obratila svojim
drugovima: "Vama je bilo mnogo lak{e. Vi ste mu{karci i borili ste se
s mu{karcima, a ja sam, zato {to nije bilo djevojaka, za protivnike
dobijala i mu{karce".
Znatno kasnije Slavi~inim stopama, u mnogo boljim uslovima i
okolnostima, izuzetno uspje{no krenu}e Mirsada Gani}. Mirsada je
bila prvak Jugoslavije od 1978. do 1983. godine u kategoriji do 66
kilograma i sedma na svjetskom prvenstvu u Njujorku 1980. godine.
Vrlo uspje{no se bavila i rukometom. Dobila je nagradu "Oslobo|enje
Titograda" za najbolje ostvarenje iz oblasti sporta.
U razgovoru na Cetinju, 19. avgusta 2006.godine, Milorad Vujovi}
nam je rekao:
Slavica \urovi}
Mirsada Gani}
"Na Cetinju sam, poslije seminara, ostao oko godinu dana, do
zavr{etka studija. Nikola Miljevi} je zbog posla oti{ao ranije, i
nastavio vanredno da studira.
Te 1964. godine po~eo sam da radim u Golubovcima i uklju~io se
u rad d‘udo kluba "Titograd". U to vrijeme klub je imao dosta ~lanova
47
Djido.pmd 47
9/29/2007, 16:13

Slavica \urovi}
i Zuvdija Hod`i}
a treninge je vodio Svetozar Mihajlovi} koji je bio u vojsci. Posebno
su se isticali bra}a Mom~ilo i Pavle Mili}, Dragan Lazovi}, Slobodan
Mi}kovi} i drugi. Na Cetinje sam i{ao povremeno sa Nikolom
Miljevi}em ali poslije izvjesnog vremena klub je prestao s radom
Krajem 1964. godine Mihajlovi} zavr{ava vojsku i vra}a se u Novi
Sad. Po njegovoj preporuci trenerski posao nastavljamo Vukan
Stankovi} i ja. Iako uslovi za rad nijesu bili dobri, upornost se
isplatila. Kada su do{li Trifunovi} i Ra{ovi}, postali smo vrlo jaka
ekipa".
Ostali podaci o klubu obra|eni su u poglavlju "Savezna Liga" i
drugim poglavljima.
48
Djido.pmd 48
9/29/2007, 16:13

6. 2. D@UDO KLUB "AKADEMIK" -NIK[I]
U razgovoru na Cetinju, 19. avgusta 2006. Milorad Vujovi} se
podsjetio i po~etka rada d‘udo sekcije u Nik{i}u:
"U Nik{i}u sam krajem 1964. godine inicirao formiranje d`udo
sekcije. Treninge smo odr`avali u sali U~iteljske {kole. Sje}am se da
je bilo puno ~lanova. U Nik{i} sam odlazio jednom nedjeljno sam ili,
ponekad, s Nikolom Miljevi}em. Poslije mene treninge je po~eo da
vodi Petar Ili} iz Nik{i}a koji se tada najvi{e isticao. On je iz Nik{i}a
redovno dolazio i na treninge u Titograd." I Petar Ili} s kojim sam
tako|e razgovarao o tome, ka`e:
"U sali U~iteljske {kole, krajem 1964. godine, bilo nas je preko
stotinu. Mi{ko Vujovi} je vodio treninge oko godinu dana. Zbog
zauzetosti na poslu i u d`udo klubu "Titograd" vi{e nije mogao da
dolazi, pa sam ja nastavio da vodim treninge. U to vrijeme posebno
su se isticali Braho Adrovi}, Miodrag Stevanovi}, Drago Mijovi},
Vukovi}, Roganovi} i drugi.
Na Malom stadionu, krajem 1965. godine, odr‘an je me~ izme|u
Titograda i Nik{i}a. Sa tog takmi~enja ostala mi je u sje}anju dobra
borba Draga Mijovi}a i povreda Mom~ila Mili}a (Titograd) u borbi
sa Stevanovi}em (Nik{i}). Te godine "Titograd" je u~estvovao na
kvalifikacijama i postao ~lan prve Savezne lige. Takmi~ari "Akademika
"nastavili su redovno da vje‘baju i da posti‘u zapa‘ene
rezultate."
49
Djido.pmd 49
9/29/2007, 16:13

Petar Ili}
Milovan Kankara{, Petar Ili}
i Dragan Vuji~i}
Husnija Red`epagi} uru~uje priznanje Petru Ili}u
50
Djido.pmd 50
9/29/2007, 16:13

6. 3. D@UDO KLUB "MORNAR" - BAR
Trener Omladinskog d‘udo kluba "Titograd" Marko Trifunovi},
1966. godine odr‘ao je u Baru seminar, nakon ~ega je pri Sportskom
dru{tvu Gimnazije "Niko Rolovi}" osnovana d‘udo sekcija "Sidro"
koja je funkcionisala pola godine. Sekcija je, nakon seminara, nekoliko
mjeseci radila pod stru~nim rukovodstvom najstarijeg ~lana,
Mila \oku~i}a. Odlaskom \oku~i}a na plovidbu, rad sekcije se nastavlja
jo{ nekoliko mjeseci. U tom periodu, u Osnovnoj {koli "Meksiko"
odr‘ana je d‘udo revija na kojoj su u~estvovali ~lanovi Omladinskog
d‘udo kluba "Titograd" i d‘udo sekcije "Sidro". Zbog lo{ih
uslova za rad, sekcija "Sidro" prestaje sa aktivnostima.
Majstorski kandidat Nikola Miljevi}, oktobra 1970. godine, osniva
d‘udo sekciju "Pomorac" pri Dru{tvu Poljoprivrednog {kolskog
centra. Veliku pomo} u stru~nom i organizacionom radu treneru
Miljevi}u pru‘io je Jovan Stojanovi} koji je d‘udom po~eo da se
bavi u d‘udo sekciji "Sidro". Stojanovi} je bio tehni~ki sekretar i
blagajnik kluba a kasnije i dugogodi{nji trener.
U junu 1971. godine, iz Titograda u Bar dolazi Milorad Vujovi},
afirmisani d‘udista. D‘udo klub "Pomorac", kasnije mijenja ime u
D‘udo klub "Mornar" koji postaje rasadnik talentovanih i uspje{nih
d‘udoka.
U to vrijeme u Baru organizuju se brojne manifestacije na popularizaciji
d‘udo sporta. Na dan oslobo|enja Bara i 29. novembra-Dana
Republike (FNR Jugoslavije) u ovom gradu je odr‘ano otvoreno
prvenstvo Bara u ekipnoj konkurenciji. Na njemu su u~estvovale
ekipe D‘udo kluba "Titograd", D‘udo kluba "Lov}en" sa Cetinja i
D‘udo kluba "Akademik" iz Nik{i}a.
Ekipa "Pomorca" je zauzela drugo mjesto, sa dvije pobjede, iza
"Titograda", sa tri pobjede, a ispred "Lov}ena", sa jednom pobjedom,
i "Akademika", bez pobjede. D`udisti "Pomorca", u pojedina~noj
51
Djido.pmd 51
9/29/2007, 16:13

konkurenciji prvi put nastupaju 21. januara 1973. godine na prvenstvu
Crne Gore za nade i juniore. Na tom prvenstvu nastupili su:
Dragan [}epanovi}, Milorad Dabanovi}, Neboji{a Strugar i Mili}
Milovi}. Na tom takmi~enju za nastup na dr`avnom prvenstvu
kvalifikovali su se Dabanovi} i [}epanovi}.
D‘udo klub "Pomorac" je sa karate i bokserskim klubom, bio ~lan
Sportskog dru{tva "Pomorac" iz kojeg kasnije istupa i mijenja ime u
D‘udo klub "Mornar".
D‘udisti "Mornara" su u junu 1973. godine, u~estvovali i na seminaru
koji je u Ulcinju odr‘ao Vuk Ra{ovi}, na kojem su polagali za
pojaseve i sticali ve}a stru~na zvanja.
Dugogodi{nji trener "Mornara", Jovan Stojanovi} koji je mnogo
doprinio razvoju d`udo sporta u Baru, sje}aju}i se tih dana, ka`e:
"Na prvenstvu Jugoslavije za seniore, odr`anom u Novom Sadu,
Nikola Miljevi} je osvojio tre}e mjesto i bio vi{estuki prvak Crne
Gore, Orlandi} Vlastimir je u Splitu u konkurenciji pionira osvojio
prvo mjesto, Dabanovi} Miodrag je vi{e puta bio prvak Crne Gore
za juniore i seniore, pokojni Pejanovi} Miodrag je bio vi{estruki
prvak Crne Gore, zatim Zoran Pejovi}, Milo ^obi}, Safet Bajramovi},
Mithad Tuki}, Emir Kara|uzovi}, pokojni Nihad Bad`ovi}, Milutin
Velimirovi}, Dejan Borovi}, Sr|an Stojanovi} i drugi. Klub je imao i
`ensku ekipu.
Prvi trener kluba je bio Nikola Miljevi}, a poslije mene, kao treneri
kluba radili su Vlastimir Orlandi}, Emir Kara|uzovi} i Petar Brakovi}.
Barskom d‘udo sportu je mnogo pomogao Drago Prelevi}, uspje{ni
sportski radnik i predsjednik Saveza organizacija za fizi~ku kulturu
Bara i Maksim Lutovac, direktor Gimnazije "Niko Rolovi}".
Kao i ostali crnogorski d‘udo klubovi i na{ klub se stalno suo~avao
sa problemima materijalne prirode, pa je zbog nedostatka sredstava,
prestao sa aktivnostima. Nadam se da }e neko iz nove generacije
mladih, koji vole ovaj sport, nastaviti tamo gdje smo mi stali" (Iz
izjave autoru, 1997. godine.)
52
Djido.pmd 52
9/29/2007, 16:13

Takmi~ari “Mornara” sa trenerom Jovanom Stojanovi}em
Nikola Miljevi}
Vlastimir Orlandi}
Takmi~arke “Mornara”
53
Djido.pmd 53
9/29/2007, 16:13

6. 4. D@UDO KLUB "PARTIZAN" - KOTOR
D‘udo klub "Partizan" iz Kotora po~eo je s radom januara 1973.
godine. O tim po~ecima, prof. dr Branko Radujkovi}, ka‘e:
"Na osnivanju d`udo kluba u Kotoru po~eo sam da radim odmah
po dolasku u Kotor, marta 1971. godine. Funkcioner SD "Partizan",
Bla`o Markovi} i Jovica Martinovi} su mi u tome pomagali, mada je
bilo malo razumijevanja za sport za koji mnogi nijesu do tada ~uli.
Jedino su fudbal i vaterpolo imali podr{ku.
Veliki doprinos po~etku rada kluba dao je Ratko Ota{evi}, koji je
u jesen 1972. godine po~eo da radi u Kotoru i iste godine da se takmi~i
kao "slobodni strijelac", bez kluba. Ja sam tada bio na odslu`enju
vojnog roka. Ota{evi} zapo~inje sa treninzima u januaru 1973. godine,
organizuju}i rad u okviru sekcije za d`udo SD "Partizan". Po mom
povratku, preuzimam trenersku du`nost (koju obavljamo obojica), a
priklju~uje nam se ve}i broj djece i izvjestan broj mladih milicionara
iz {kole u Sremskoj Kamenici, koji su ve} bili iskusni takmi~ari. Oni
osvajaju i prve medalje sa prvenstva Crne Gore. Ota{evi} trostruki
juniorski prvak, Zajim Krije{torac, Bo`idar Kraljevi} i Mladen
Klikovac po jednom prvi, i vi{e puta drugi. Sekcija prerasta u klub
(sa istim imenom, D`udo klub "Partizan", Kotor), 1975. godine, i
u~estvuje u formiranju D`udo Saveza Crne Gore.
Klub je 1976. godine bio uspje{an organizator prvenstva SFRJ za
nade i juniore; od 1983. godine nadalje Kupa Kotora i 1984. i 1985.
godine me|urepubli~ke lige za pionire i nade (Kotor, Herceg Novi,
Dubrovnik i Trebinje). Izvr{eno je i bratimljenje sa d‘udo klubom
"Lokomotiva" iz Vr{ca (~iji sam, tako|e, osniva~) {to je omogu}ilo
zajedni~ke pripreme i druge vidove saradnje.
^lanovi kluba su se takmi~ili na prvenstvima Crne Gore, SFRJ i
SRJ, gdje su postizali zna~ajne rezultate. Prvi prvak SFR Jugoslavije,
iz ovog kluba, 1985. godine, bio je Dejan Popovi}, sada{nji trener
kluba.
54
Djido.pmd 54
9/29/2007, 16:13

Treneri kluba su bili: Branko Radujkovi}, Ratko Ota{evi}, @arko
Klikovac, ^edo Konatar, Vasilije Peci}, Ivica Man~i} i Dejan Popovi}.
Razvoju kluba dali su veliki doprinos predsjednici Pero Lubarda,
Bo‘idar Bani}evi} i Ljubenko Borovi}, kao i njihovi saradnici - Stojan
Klikovac, [tefica \ukanovi}, Anka Vujovi} i Mila Martinovi}" (Iz
izjave autoru, 27. februara 2007. godine ).
D`udo klub “Kotor”, stoje: @arko Klikovac, Nenad Vujo{evi},
Nenad Popvi}, Dejan Popovi} i Branko Radujkovi}. ^u~e: Du{ko
Martinovi} i Darko Popovi}.
Prof. dr Branko Radujkovi}
55
Djido.pmd 55
9/29/2007, 16:13

6. 5. D@UDO KLUB "ZETA" - GOLUBOVCI
D‘udo klub"Zeta" iz Golubovaca formiran je 1975. godine. Formiranje
kluba inicirao je i osmislio njegov rad, Dragomir [katari},
tada iskusni takmi~ar saveznog ranga, ~lan d‘udo kluba "Titograd".
[katari} se d‘udom po~eo baviti 1965. godine; trinaest godina je
bio prvak Crne Gore u polusrednjoj i srednjoj kategoriji; standardni
crnogorski reprezentativac i jedan od najuspje{nijih takmi~ara
"Titograda" u Saveznoj ligi.
Pod njegovim stru~nim rukovodstvom u ovom klubu stasali su
mnogi vrhunski takmi~ari i organizovane brojne sportske manifestacije.
Prvih godina rada najuspje{niji su bili, u konkurenciji pionira:
Nenad Ota{evi}, Boris Vuleti}, Du{ko Klikovac, Bojan Markovi},
Neboji{a Miranovi}, \or|ije Peli~i}, Ivica Kalu|erovi}, Dejan Vukovi},
Sini{a Cavni}, Mladen Baukovi}, Milo{ Stankovi}, Du{ko i Neboj{a
[u{kav~evi}, Veselin Kova~evi}, Nenad Burzan i Sr|an Pejovi}.
U konkurenciji nada i juniora najuspje{niji su bili: Predrag Mad‘arovi},
Radojica-Rajo Bo‘ovi}, Dragan i Zlatko \ureti}, Radojica
Klikovac, Neboji{a Domazetovi}, Vlastimir Mad‘arovi}, Goran Milatovi},
Dragoljub Be~i}, Mladen Domazetovi}, Miodrag Matanovi}
i Goran Dobrovi}.
Od seniora su u to vrijeme bili najistaknutiji: Dragomir [katari},
Miodrag Jankovi}, Miodrag \urovi}, Milenko Mara{, \or|ije Brajovi},
Marjan Kalu|erovi} i Marjan Mara{.
Sabiraju}i osvojene medalje na republi~kim i saveznim takmi-
~enjima "Zeta" je, poslije "Titograda", tri godine zaredom (1976, 1977,
i 1978) bila najuspje{niji klub u odre|enim selekcijama. Do prestanka
rada kluba, 1987. godine, pod rukovodstvom Dragomira [katari}a a
kasnije Radojice-Raja Bo‘ovi}a, klub je dao veliki broj takmi~ara
vrhunskog kvaliteta koji su, zbog {kolovanja, takmi~arsku i stru~nu
karijeru nastavili u drugim klubovima. Najbolji me|u njima je bio
56
Djido.pmd 56
9/29/2007, 16:13

Milo{ Stankovi} koji je bio prvak SFRJ Jugoslavije za juniore, 1985.
i vice{ampion Balkana za juniore 1987. godine. Za najboljeg sportistu
Titograda biran je 1981. godine.
Mnogi sportski radnici iz Zete pomogli su rad kluba. Bez njihovog
entuzijazma ne bi bilo dobrih rezultata. Pored tada{njeg predsjednika
kluba, Nikice Klikovca, isti~u se ~lanovi predsjedni{tva: Velimir
Paunovi} (koji je bio i sekretar D‘udo saveza Crne Gore), Miodrag
Nikovi}, Vojin-Bato Bo‘ovi}, Marjan Mara{, Ranko Koji~i}, Dragutin
Petri~evi} i Slobodan Ajkovi}. (Podaci su iz razgovora sa Dragomirom
[katari}em, jula 2007. godine i knjige "Razvitak {kolstva u Zeti
i 125 godina postojanja i rada Osnovne {kole u Golubovcima" str.
111. do 114. objavljenoj 1996. godine ).
Ekipa "Zete", s lijeva na desno: Zoran Vuja~i}, Milenko Mara{,
Dragomir [katari}, Radojica Klikovac, Radojica Bo`ovi}, Predrag
Mad`arovi} i Vesko Popovi}.
57
Djido.pmd 57
9/29/2007, 16:13

6. 6. D@UDO KLUB" ^ELIK" - NIK[I]
D‘udo klub "^elik", osnovan je 21. oktobra 1975. godine, prvenstveno
zaslugom Du{ana Martinovi}a koji je obezbijedio potrebne
uslove. Anga‘uju}i se kao trener, Martinovi} okuplja upravu kluba
na ~elu sa dipl. ing. Blagojem \ukanovi}em, i od kluba koji je u
po~etku radio pri Sportskom dru{tvu @eljezare u Nik{i}u, stvara jak
gradski klub.
Takmi~ari ovog kluba posti‘u zapa‘ene rezultate na svim nivoima
a ‘enska ekipa 1994. godine postaje ~lan Prve savezne lige za ‘ene.
Te 1994.godine, klub osvaja peto; 1995. tre}e i 1994. peto mjesto.
Na prvenstvu Jugoslavije u Somboru 1995. godine, takmi~ari "^elika"
osvajaju tri medalje, od kojih dvije zlatne. Takmi~arke ovog
kluba bile su i dr`avne reprezentativke. Zbog izuzetnih rezultata
takmi~ara "^elika", trener Du{an Martinovi} je biran za najboljeg
sportskog radnika Nik{i}a.
Takmi~ari "^elika" u periodu od 1985. do 2000. godine odr`avali
su zajedni~ke treninge sa "Akademikom" sa kojim su se 2000. godine,
fuzionisali.
Du{an Marinovi}, osniva~ "^elika", jedan je od onih entuzijasta o
kojima je bilo rije~i na po~etku ove knjige. ^etrdesetogodi{njim radom
kao takmi~ar, trener, savezni sudija, ~lan najvi{ih stru~nih organa
D`udo saveza Crne Gore i Jugoslavije, predsjednik D`udo saveza
Cene Gore i ~lan Predsjedni{tva Judo saveza Jugoslavije dao je veliki
doprinos razvoju crnogorskog i jugoslovenskog d`udoa.
Zavr{io je Metalur{ki fakultet u Titogradu, magistrirao i doktorirao
u Ljubljani. Magistrirao je i na Ekonomskom fakultetu u Podgorici,
bio je pomo}nik direktora Instituta za crnu metalurgiju u Nik{i}u.
Bio je direktor HK "Obod" Cetinje, direktor u Centralnoj banci Crne
Gore - Platni promet Nik{i} i potpredsjednik Privredne komore Crne
Gore.
58
Djido.pmd 58
9/29/2007, 16:13

Koordinator je Regionalnog centra Centralne banke Crne Gore u
Nik{i}u i predsjednik Odbora direktora Fabrike elektroda Plu‘ine.
Ima preko 90 objavljenih nau~noistra‘iva~kih radova iz oblasti
proizvodnje i prerade ~elika. ^lan je tehni~kog odbora Crnogorske
akademije nauka i umjetnosti i ima zvanje vi{eg nau~nog saradnika,
odnosno vanrednog profesora. U proceduri je njegov izbor za
nau~nog savjetnika, odnosno redovnog profesora Univerziteta.
Dr Du{an Martinovi}
59
Djido.pmd 59
9/29/2007, 16:13

Djido.pmd 60
9/29/2007, 16:13
60

7.
PRVA SAVEZNA LIGA
U ovom poglavlju dajemo pregled rezultata koje su postigli klubovi
iz Crne Gore u Prvoj saveznoj ligi SFR Jugoslavije i SR Jugoslavije:
"Titograd" iz Titograda, "Akademik", "Bra}a Labudovi}", "^elik" i
"Dragova Luka" iz Nik{i}a i "Crnogorac" sa Cetinja.
61
Djido.pmd 61
9/29/2007, 16:13

7. 1. OMLADINSKI D@UDO KLUB "TITOGRAD"-
TITOGRAD
D‘udo klub "Budu}nost" bio je prvi d‘udo prvoliga{, dugo vremena
me|u najuspje{nijim sportskim klubovima u Crnoj Gori pa je
od SOFK Crne Gore, s pravom bio odre|en za nosioca razvoja d‘udo
sporta u Crnoj Gori. Zbog toga sam ovom periodu, i ovom klubu,
posvetio posebnu pa‘nju.
Sigurno bi crnogorski d‘udisti mnogo du‘e ~ekali da postanu
~lanovi Prve savezne d‘udo lige da Marko Trifunovi}, ~lan beogradskog
"Studenta", vi{estruki prvak Srbije, studentski prvak Jugoslavije,
dr‘avni prvak i reprezentativac, jednog julskog dana 1965. godine,
nije krenuo na more i u Titogradu sreo svog prijatelja, Mom~ila-
Mocu Mili}a koji mu je predlo‘io da tog dana ostane u Titogradu i
~lanovima d‘udo kluba "Titograd" odr‘i trening. Marko je prihvatio
predlog i iste ve~eri do{ao na trening:
"Na moje iznena|enje, te ve~eri pored brojnih d`udista do~ekali
su me predsjednik kluba, Slobo \urovi} i ~lanovi uprave, Branko
Lazovi} (koji je bio predsjednik Op{tine Titograd ) i Risto Rai~evi}
(mislim da je bio direktor neke banke). Zamolili su me da do sjutra
ostanem u Titogradu i da porazgovaramo o mom eventualnom anga-
`ovanju u klubu.
Sjutradan, oko 10 sati, sastala se uprava d‘udo kluba "Titograd" i
predlo‘ila mi mjesto trenera kluba i zaposlenje u Gimnaziji "Slobodan
[kerovi}", na mjesto nastavnika fizi~ke kulture. Ni na kraj pameti
mi nije bilo da prihvatim taj predlog, jer sam svoju perspektivu vidio
u Beogradu, gdje sam i po~eo da vje‘bam. Na njihovo insistiranje,
razmi{ljaju}i da uvijek mogu da se vratim, prihvatio sam ponu|eno
anga‘ovanje. ^lanovi kluba i uprave imali su ambiciozan plan da
postanu ~lanovi Prve savezne lige, pa su i ti izazovi u~inili svoje.
U klubu sam, pored brojnih po~etnika, zatekao dotada{njeg trenera
Miodraga-Mi{ka Vujovi}a, Nikicu Miljevi}a, bra}u Mom~ila i Pavla
62
Djido.pmd 62
9/29/2007, 16:13

Mili}a, Dragana i Jugoslava Ivanovi}a, Slobodana Mi}kovi}a, Dragana
Lazovi}a, Dima [o}a, Zuvdiju Hod‘i}a i druge. Posebno me
iznenadilo u~e{}e nekoliko djevojaka koje su redovno vje‘bale. Slavica
\urovi} (sada Radinovi}) bila je najuspje{nija." (Iz razgovora
sa autorom, avgusta 2006.godine u Podgorici ).
Marko Trifunovi} je 1963. godine pored Stojana Stojakovi}a, koji
je bio najbolji do 80 kilograma i Bore Cveji}a, preko 80 kilograma,
bio najbolji jugoslovenski d‘udista. U to vrijeme postojale su samo
tri te‘inske kategorije. Trifunovi} je bio najbolji u kategoriji do 68
kilograma. Njih trojica su istovremeno ~inili sastav dr‘avne reprezentacije.
Zbog velike popularnosti i sli~nosti sa poznatim francuskim
glumcem dobio je nadimak "Belmondo".
U intervjuu kojeg je 7. jula 1966. dao novinaru "Pobjede" M. Vujisi}u,
o svojim po~ecima, pobjedama, porazima i dolasku u Podgoricu,
Trifunovi} je, izme|u ostalog, izjavio:
"Ukorijenjeno je shvatanje me|u na{im ljudima da je za d`udo
dovoljno biti samo sna`an i ni{ta vi{e. Ali, mnogi se varaju: ova vje-
{tina iziskuje inteligenciju, obrazovanje i plemenitost, ako se `ele
posti}i bolji rezultati."
Krajem 1959. godine, Trifunovi} je po~eo da vje‘ba d‘udo u beogradskom
"Studentu". Motivaciju za to dobio je poku{avaju}i da, u
sportskoj borbi, savlada svoje drugove koji su vje‘bali d‘udo. S
obzirom da nije uspio, iz inata je po~eo i on da vje‘ba. Vrlo brzo
postigao je izuzetne rezultate i postao dr‘avni reprezentativac.
Na pitanje novinara - koja mu je pobjeda najdra‘a? - odgovorio
je:
"Pobjeda i poraz su neodvojivi i nekako srasli za li~nost svakog
pravog sportiste. Shvatite, svaka nova pobjeda, pa makar i protiv
istinskih asova, traje samo do sljede}eg poraza. Jer, d`udo nije samo
fizi~ka borba, ve} i borba li~nosti", i dodaje: "Titograd ima najdarovitije
mladi}e za sve borila~ke sportove u zemlji."
Prije dolaska u Titograd, Trifunovi} je bio vi{estruki prvak Srbije,
studentski prvak Jugoslavije i dvostruki dr‘avni prvak. Njegov
dolazak u Titograd predstavlja izuzetan zna~aj za razvoj ovog sporta
u Crnoj Gori. Planovi dotada{njeg trenera ovog kluba, Miodraga
63
Djido.pmd 63
9/29/2007, 16:13

Vujovi}a, da klub u~estvuje na kvalifikacijama za Saveznu ligu i
postane prvoliga{, prestaju da budu samo san i ‘elja. Da bi te, 1965.
godine, kada je do{ao u Titograd, ekipa Titograda postala prvoliga{,
Trifunovi} poziva Vuka Ra{ovi}a iz Beograda da poja~a ekipu. Tako
se formira ekipa d‘udo kluba "Titograd".
Krajem 1965. godine u Novom Sadu odr‘ane su kvalifikacije za
Saveznu ligu. Na tom takmi~enju u~estvovali su: Marko Trifunovi},
Vuk Ra{ovi}, Milorad Vujovi}, Nikica Miljevi}, Dragan Lazovi},
Slobodan Mi}kovi} i Vukan Stankovi}. Sa takmi~arima su putovali
Momo Vujovi} (sekretar SOFK Titograda) i Aco Nikoli} (predsjednik
SOFK CG).
Takmi~enje u Novom Sadu: Slobodan Mi}kovi}, Mom~ilo Vujovi},
Nikola Miljevi}, Milorad Vujovi}, Aleksandar Nikoli}, Vuk Ra{ovi},
Marko Trifunovi}, Dragan Lazovi} i Vukan Stankovi}
O doga|ajima koji su uslijedili nakon kvalifikacija u Novom Sadu
govori tekst Bora [o}a, objavljen u "Pobjedi" 6. II 1966. godine pod
64
Djido.pmd 64
9/29/2007, 16:13

naslovom: "Intenzivne pripreme novog liga{a" i nadnaslovom: "Pred
takmi~enje u saveznoj d`udo ligi":
Marko Trifunovi},
Dimo [o}
i Zuvdija Hod`i}
"Poslije kvalifikacionog takmi~enja za ulazak u Saveznu d`udo
ligu, odr`anog krajem pro{le godine u Novom Sadu, ostalo je otvoreno
pitanje da li }e liga brojiti 12 ~lanova. Na nedavnom sastanku
Izvr{nog odbora D`udo saveza Jugoslavije odlu~eno je da liga broji
12 ~lanova. Tako je i d`udo klub "Titograd" postao ~lan Savezne
lige. Pored njega, u ligi }e se takmi~iti Partizan iz Beograda, Zagreb,
Mladost, Grafi~ar i Polet iz Zagreba, Ljubljana iz Ljubljane, Maribor
i Branik iz Maribora, Slavija iz Novog Sada i Bosna i @eljezni~ar iz
Sarajeva.
Savez je odlu~io da se prvenstvo odr‘i u dvije grupe (po {est
~lanova). Po dvije prvoplasirane ekipe iz obije grupe takmi~i}e se
na finalnom turniru za plasman od prvog do ~etvrtog mjesta.
Prvenstvo po~inje 13. februara.
^lanovi d‘udo kluba Titograd intenzivno se pripremaju za u~e{}e
u Saveznoj ligi. Treninzi se odr‘avaju tri puta nedjeljno, a prisustvuje
im oko 40 takmi~ara. Posebne pripreme izvode se sa 10 najboljih
65
Djido.pmd 65
9/29/2007, 16:13

d‘udista od kojih }e biti sastavljena ekipa za takmi~enje sa izabranim
d‘udistima Jugoslavije. Treninzima, koji se odr‘avaju u sali Ekonomske
{kole, rukovode Marko Trifunovi}, Vuk Ra{ovi} i Milorad
Vujovi}. Trifunovi} i Ra{ovi} su ina~e nosioci crnog, a Vujovi} braon
pojasa. Oni }e sada kao aktivni takmi~ari biti stubovi ekipe. Trifunovi}
je dva puta bio prvak dr‘ave u polusrednjoj kategoriji, a
Ra{ovi} je bio tri puta studentski prvak dr‘ave. Vujovi} je tako|e
imao zapa‘ene rezultate. On je majstorski kandidat. Dva puta je bio
polufinalista dr‘avnog prvenstva i finalista Kupa Jadrana. Pored ove
trojice istaknutih d‘udista u obzir za sastav ekipe dolaze jo{ Miljevi},
Lazovi}, Mi}kovi}, Mili}, Kova~evi}, Glu{~evi} i Boljevi}.
Nakon marljivih priprema za {to bolji plasman u Saveznoj ligi,
d‘udisti "Titograda" su imali veliki uspjeh. Samo su nijanse odlu~ivale
da novajlija u ligi zauzme jedno od prva tri mjesta."
Novinari "Pobjede" M. Vujisi} i B. [o}, pi{u}i tekstove o doga|ajima
u d`udo sportu, mnogo su doprinijeli da danas mo`emo znati i
razumjeti {to se u to vrijeme de{avalo. Njihovi tekstovi nijesu bili
"statisti~ki izvje{taji" ve} vrlo sadr`ajni sa svim detaljima i informacijama.
Boro [o}
Tako M.Vujisi} u tekstu od 26.V 1966. godine pod naslovom:
"D`udisti Titograda odu{evili" i nadnaslovom: "Na trome~u u
Titogradu" opisuje u~e{}e d`udo kluba "Titograd" u Saveznoj ligi:
66
Djido.pmd 66
9/29/2007, 16:13

"Kada su sudije na kraju turnira pro{le nedjelje proglasile Omladinski
d`udo klub "Titograd" za najbolju ekipu isto~ne grupe Prve
savezne lige, u dvorani Doma JNA u Titogradu nekoliko sekundi
vladao je totalni mir. A onda su freneti~nim aplauzom Titogra|ani
pozdravili ovaj veliki uspjeh.
Niko se nije nadao ovakvom trijumfu. Tim manje {to su na turniru
u~estvovali Bosna (Sarajevo) i Hercegovac (Mostar ). Obje ove ekipe
‘arko su ‘eljele da preko ovog takmi~enja izbore sebi pravo u~e{}a
u finalnom turniru koji }e se odr‘ati 4. i 5. juna u Sarajevu. (Mostaruprimjedba
autora). Bosna je do{la kao favorit. Prvo mjesto bilo je
gotovo unaprijed rezervisano za Sarajlije. Ali, pokazalo se suprotno.
Sa svega jednim osvojenim bodom Bosna je zauzela tre}e, posljednje
mjesto. [teta je {to se ekipa @eljezni~ara (Sarajevo) nije pojavila na
ovom turniru. Ali to ne umanjuje vrijednost pobjede titogradskih
mladi}a.
U prvom susretu sastale su se ekipe Titograda i Bosne. Sarajlije
su po~ele borbu superiorno. Filipovi} I je deklasirao Mi}kovi}a i
pokazao, bar u po~etku, da su strepnje Titogra|ana bile opravdane,
me|utim sport je sport, i pobjednik se dobija borbom (zato se i prognoze
velikih stru~njaka ~esto ne obistine). U dvije sljede}e borbe
talentovani Lazovi} i oprobani borac Trifunovi} poigrali su se protivnicima
i donijeli ekipi dragocjene bodove. Svima je bilo jasno da
se Bosna nalazi "na koljenima". Trebalo je samo odr`ati ste~eno
preimu}stvo. U ovo se nije sumnjalo, jer je u te{koj kategoriji za
ekipu Titograda nastupao Vuk Ra{ovi}, nosilac crnog pojasa i zvanja
majstora d`uda, koji je na pro{logodi{njem apsolutnom prvenstvu
dr`ave osvojio tre}e mjesto. Ali, izgleda, psiholo{ki optere}en va`no-
{}u susreta (Ra{ovi} je i trener ekipe), ovaj poznati majstor gubi od
malo poznatog Pu{karevi}a.
Me~ izme|u Bosne i Titograda zavr{en je nerije{eno, a to je bila
{ansa da se titogradski d‘udisti kvalifikuju za sarajevski turnir. I oni
je nijesu prokockali! U borbi sa Hercegovcem Titogra|ani su deklasirali
ambiciozne protivnike i izvojevali ubjedljivu pobjedu od 27:8.
Valja napomenuti da su i u ovom me~u najbolji utisak ostavili
Trifunovi} i Lazovi}. U najljep{oj borbi turnira Ra{ovi} se djelimi~no
67
Djido.pmd 67
9/29/2007, 16:13

iskupio za prethodni poraz. Oslobo|en kompleksa va‘nosti turnira,
u suptilnoj borbi, punoj prefinjenih poteza koji su vi{e li~ili na balet
nego na borila~ki sport, Ra{ovi} je jo{ jednom dokazao svoju pravu
vrijednost.
Vujovi} je ostavio utisak sna‘nog borca, spremnog da "dr‘i" nerije{eno
i sa majstorima d‘uda. Ra{ovi} je pogrije{io {to je umjesto
Vujovi}a stavio sebe u te{ku kategoriju, ~ime se ‘rtvovao u neku ruku.
U tre}oj borbi turnira, Hercegovac je neo~ekivano, ali zaslu‘eno,
pobijedio Bosnu sa 19:18, i tako se kvalifikovao za finale turnira.
Od takmi~ara gostuju}ih ekipa treba spomenuti Filipovi}a I i
Pu{karevi}a (Bosna), koji su uz Trifunovi}a i Lazovi}a (Titograd)
bili najuspje{niji takmi~ari na ovom turniru.
68
Marko Trifunovi} i
Mom~ilo Mili}
Djido.pmd 68
9/29/2007, 16:13

I tako, desilo se ono ~emu se malo ko nadao. Titograd je nadmo}no
i zaslu‘eno osvojio prvo mjesto u svojoj grupi i plasirao se me|u
{est najboljih ekipa u zemlji. Crna Gora }e i idu}e sezone imati svog
predstavnika u dru{tvu najboljih.
Turnir u Sarajevu je nova {ansa. Po{to Titograd raspola‘e odli~nom
ekipom, bilo bi {teta da se ne plasiraju me|u ~etiri najbolje. No, i
ovo {to je ve} postignuto zaslu‘uje svaku pohvalu.
Sudije na turniru, dr Vu~kovi} i Golubovi}, i pored toga {to su
o{tetili Vujovi}a proglasiv{i njegovu borbu sa Bazardom nerije{enom,
ostavili su dobar utisak.
U me|usobnim susretima postignuti su sljede}i rezultati: Titograd-
Bosna 20:20; Titograd-Hercegovac 27:8; Hercegovac-Bosna 19:18.
Pojedina~ni rezultati me~a Titograd-Bosna: Mi}kovi} - Filipovi} I
0:10; Lazovi} - Katani} 5:0; Trifunovi} - Brki} 10:0; Vujovi} - Bazarda
5:5; Ra{ovi} - Pu{karevi} 0:5; Titograd- Hercegovac: Mi}kovi} - Proti}
0:3; Lazovi} - Stanisavljevi} 5:0; Trifunovi} - Jelovec 10:0; Vujovi} -
Suboti} 5:5; Ra{ovi} - Dimitrijevi} 7:0; Hercegovac- Bosna: Proti} -
Filipovi} I 0:10; Stanisavljevi} - Filipovi} II 7:0; Jelovec - Brki} 7:0;
Suboti} - Bazarda 5:5; Dimitrijevi} - Pu{karevi} 0:3."
@arko Trifunovi}, Mom~ilo Mili}, Pavle Mili}, Jugoslav Ivanovi}
i Marko Trifunovi}
69
Djido.pmd 69
9/29/2007, 16:13

Titogradski d‘udisti su, poslije me~a u Podgorici, osjetili "~ari"
pobjede i shvatili da iako su novajlije u Saveznoj ligi, imaju velike
{anse za plasman me|u ~etiri najbolje ekipe u zemlji. S tom motivacijom
su i otputovali u Mostar (ne u Sarajevo kako je navedeno u
gore citiranom tekstu). Milorad Vujisi}, u "Pobjedi" od 9. jula 1966.
godine, pod naslovom: "I tre}e mjesto veliki uspjeh" i nadnaslovom:
"D‘udisti Titograda na turniru u Mostaru" pi{e:
"Mostarski turnir u d`udou je zavr{en. Jedno veliko takmi~enje
lagano pada u zaborav i postaje pro{lost. Sumiraju se rezultati i izvode
ra~unice o propu{tenoj {ansi. Tako to uvijek biva: poslije svih velikih
sportskih takmi~enja vje~ito se iznalaze mogu}nosti da se mogao
posti}i bolji plasman.
Ekipno takmi~enje u Isto~noj grupi Prve savezne d‘udo lige
okupilo je 4. i 5. juna u Mostaru trenutno najbolje ekipe iz Srbije,
Bosne i Hercegovine i Crne Gore. U me|usobnim susretima Studenta
(Beograd), Slavije (Novi Sad), Partizana (Beograd), Bosne (Sarajevo),
Hercegovca (Mostar) i Titograda (Titograd) dobijene su dvije ekipe
koje }e se takmi~iti na finalnom turniru za plasman od prvog do
~etvrtog mjesta u dr‘avi. Ostalo je jo{ da se u susretima izme|u
Slavije (Novi Sad), Studenta (Beograd), Mladosti (Zagreb) i Olimpije
(Ljubljana ) dobije ovogodi{nji ekipni prvak dr‘ave.
Na turniru u Mostaru prvo mjesto je osvojila ekipa Slavije iz Novog
Sada, dok se na drugo mjesto plasirala ekipa Studenta iz Beograda.
Tre}e mjesto pripalo je ekipi Titograda. Osvajanjem tre}eg mjesta,
titogradski d‘udisti su su se plasirali me|u {est najboljih ekipa u
zemlji, {to predstavlja veliki uspjeh s obzirom da je d‘udo mlad sport
u Crnoj Gori.
Ekipu Titograda pratio je maler u toku ~itavog turnira. U susretu
sa Slavijom, prvakom grupe, Titograd je bio na domaku pobjede i
potpunog trijumfa. U borbi Trifunovi} - Gala{in, kod nerije{enog
rezultata, Trifunovi} je bio sve do pred sami kraj borbe bolji. Me|utim,
u ‘elji da efektno zavr{i borbu i jo{ ubjedljivije pobijedi, Trifunovi}
se "opustio" i u jednom trenutku nepa‘nje dozvolio protivniku da ga
uhvati u zahvat. Ovaj zahvat je bio koban za Trifunovi}a i ekipu Titograda.
Ovim porazom prokockana je {ansa da se Titograd plasira na
jedno od prva dva mjesta.
70
Djido.pmd 70
9/29/2007, 16:13

Posebno priznanje zaslu‘uje
Vujovi}, koji je uspio da odr‘i
nerije{en rezultat sa Konstantinidisom.
Specifi~nim na~inom
borbe i velikom snagom Vujovi}
je sposoban i za ve}e podvige.
Ra{ovi} i Lazovi} su obje
borbe zavr{ili nerije{eno. Dok je
za Lazovi}a ovo uspjeh, dotle je
Ra{ovi} ipak podbacio. Vrijedno
je pomenuti i Mi}kovi}a
koji je na ovom turniru uspio da
se ravnopravno suprotstavi poznatim
d‘udistima. Od ovog talentovanog
mladi}a, uz uporan
rad, mo‘e se o~ekivati mnogo
vi{e. U jednoj borbi pojavio se
Miljevi} koji nije imao {to da
tra‘i u susretu sa Cveji}em.
Op{ti utisak je da Titograd
trenutno raspola‘e ekipom koja
mo‘e ravnopravno da se bori i
sa najboljim timovima u zemlji.
To se pokazalo i ovog puta, ali
mu nedostaje me~eva i turnirskog
iskustva.
Presudno za neosvajanje jednog
od prva dva mjesta bila je
takti~ka neizgra|enost. Ra{ovi}
je jo{ jednom pogrije{io, ovoga
puta kobno, {to je Trifunovi}a
stavio u polute{ku kategoriju i
tako prefinjenog tehni~ara
suprotstavio snagatorima.
O~igledno je da Trifunovi}a ne
treba seliti iz srednje kategorije.
71
Djido.pmd 71
9/29/2007, 16:13

I pored svega, titogradski d‘udisti su na mostarskom turniru
ostavili dobar utisak i zaslu‘uju puno priznanje. Tijesni rezultati sa
Slavijom i Studentom, gdje je sudbinu me~a odlu~ivala jedna borba,
dokazuju da se ubudu}e mo‘e jo{ vi{e o~ekivati od ove ekipe.
U susretu sa novosadskom Slavijom, ekipa Titograda je izgubila
me~ sa 28:15. Pojedina~ni rezultati: Mi}kovi}-Obadov 0: 3, Lazovi}-
Ferde‘di 5:5, Trifunovi}-Gala{in 0:10, Vujovi}-Konstantinidis 5:5.
Susret izme|u Titograda i Studenta zavr{en je pobjedom Beogra|ana
sa 30:20. Sve do susreta u te{koj kategoriji rezultat je bio
nerije{en, ali je Miljevi} "iponom" izgubio od Cveji}a i tako je
izgubljen me~. Pojedina~ni rezultati: Mi}kovi}-Vasiljevi} 5:5,
Lazovi}-Mijalkovi} I 5:5, Ra{ovi}-Mijalkovi} II 5:5, Trifunovi}-
Pavkov 5:5, Miljevi}-Cveji} 0:10.
Slavija je jo{ na beogradskom turniru porazila Studenta tako da je
taj rezultat va‘io i za mostarski turnir. Slavija je pobijedila Hercegovac
sa 25:12 i Bosnu sa 32:15; Student je savladao Hercegovca, a
Hercegovac je susret protiv Bosne dobio jo{ u Titogradu.
Krajnji plasman na mostarskom turniru je sljede}i: Slavija, Student,
Titograd, Hercegovac, Bosna i Partizan. Ekipa Partizana iz
Beograda nije se pojavila na ovom turniru."
Mom~ilo Mili}, Dra{ko Mili}, Blagota Vuk~evi}, Slobodan
Mi}kovi}, Jugoslav i Dragan Ivanovi}
72
Djido.pmd 72
9/29/2007, 16:13

Ove aktivnosti d‘udo kluba "Titograd" i postignuti uspjesi bili su
pra}eni s najve}om pa‘nom i po{tovanjem, kako od sportskih zvani~nika,
tako i od javnosti. Tome je doprinijela i situacija u kojoj je tada jedini
prvoliga{ iz Crne Gore, fudbalski klub "Budu}nost", ispao iz lige.
Za afirmaciju d‘udo sporta koji je i zvani~no dobio prioritetno
mjesto, i njegov daljnji razvoj, ogromnu ulogu i zna~aj imali su i
rezultati postignuti u pojedina~noj konkurenciji. U istoj godini, 1966,
titogradski d‘udisti uspje{no su debitovali u Saveznoj ligi. Tre}eg i
~etvrtog jula u Splitu odr‘ano je zna~ajno me|unarodno takmi~enje
"Kup Jadrana". O tom doga|aju novinar Vujisi} pi{e:
"Na ovogodi{njem internacionalnom d`udo takmi~enju "Kup
Jadrana", odr`anom u Splitu 3. i 4. jula, trebalo je da u~estvuje pet
takmi~ara iz Titograda. Ali slu~aj je htio da autobus zakasni, pa se na
takmi~enju pojavio samo Ra{ovi}, koji je doputovao iz Beograda.
Tu i po~inje pri~a o velikom uspjehu Vuka Ra{ovi}a, jednog od trenera
i takmi~ara Titograda.
Na ovogodi{njem "Kupu Jadrana" pojavilo se 110 takmi~ara iz
zemlje i inostranstva. Takmi~ili su se u dvije kategorije. U kategoriji
do 75 kilograma pobijedio je Vuk Ra{ovi}, a u kategoriji iznad 75
kilograma Niman (Njema~ka), ~etvorostruki evropski prvak, takmi-
~ar koji je pobje|ivao Gesinga (svjetskog prvaka ) i ostale nenadma-
{ne asove.
Ra{ovi}ev put do apsolutne pobjede nije bio nimalo lak. Od {est
pobjeda on je tri izvojevao "iponom", a ostale je dobio na poene.
Posebno uzbudljiva bila je borba u finalu, izme|u Ra{ovi}a i D`eksa.
Vuk Ra{ovi}
73
Djido.pmd 73
9/29/2007, 16:13

U toku ~itavih petnaest minuta nije se znalo ko }e pobijediti. Borba
je obilovala izvanrednim obrtima i finesama. Vidjelo se da za ovu
dvojicu istinskih majstora gotovo i nema tajni, pa nije ~udo {to je
susret ocijenjen kao najuzbudljiviji na turniru. Ra{ovi} je bio za
nijansu bolji i to je bilo dovoljno da se dragocjeni trofej doseli u
Titograd.
U kategoriji iznad 75 kilograma pobjeda je pripala Nimanu, mada
su Ros i Hoare (Engleska) na trenutak bili superiorniji. Trofej je pre{ao
u stalno vlasni{tvo Nimana, jer ve} tre}i put pobje|uje na internacionalnom
"Kupu Jadrana". (Iz teksta "Ra{ovi} prvi" koji je novinar
Vujisi} objavio u "Pobjedi" 10. jula 1966. godine).
Ovaj rezultat svrstao je Vuka Ra{ovi}a me|u deset najboljih
sportista Crne Gore za 1966. godinu. Na rang listi najboljih, te godine,
Ra{ovi} je bio na tre}em mjestu iza padobranca Dragoljuba Dragovi}a
i vaterpoliste Bo‘idara Stani{i}a.
Prvi seniorski dr‘avni prvak iz Crne Gore postao je Milorad-Mi{ko
Vujovi} koji je titulu osvojio u Mariboru 1968. godine. Osvajanjem
prvog mjesta ostvarila se i prognoza koju je u decembru 1962. godine
dao savezni trener Svetozar Mihajlovi} novinaru "Pobjede" Boru
[o}u, povodom zavr{etka seminara za instruktore d‘udoa na Cetinju.
Ovaj rezultat svrstao je Vujovi}a me|u deset najboljih sportista
1968. godine, na drugoj poziciji, iza boksera Huseina Mahmutovi}a
koji je progla{en za sportistu Crne Gore. U kategoriji nada, iste
godine, Pavle Mili} iz Titograda osvojio je prvo mjesto na dr‘avnom
prvenstvu. Na osnovu tog rezultata svrstan je me|u deset najboljih
sportista Crne Gore, na {estoj poziciji.
D‘udo klub Titograd je, u vremenu o kojem je rije~, bio centar svih
d‘udo de{avanja u Crnoj Gori. Njegov razvoj zna~io je istovremeno
i razvoj d‘udo sporta u Crnoj Gori. Ali, te 1966. godine, odlaskom u
vojsku Vuka Ra{ovi}a i Marka Trifunovi}a, ekipa Titograda je
zna~ajno oslabljena. U "Pobjedi" od 6. novembra 1966. godine, pod
naslovom: "Cilj-ostati u dru{tvu najboljih" novinar Vujisi} pi{e:
"Odlaskom Vuka Ra{ovi}a i Marka Trifunovi}a u JNA D`udo –
klub Titograd je izgubio dva izvanredna takmi~ara koji su bili
"motorna" snaga ekipe. Time Titograd nije izgubio samo takmi~are
74
Djido.pmd 74
9/29/2007, 16:13

ve} i trenere, {to je mnogo te`e pogodilo ekipu koja je tek trebalo da
sazri i uvrsti se u sam vrh jugoslovenskog d`uda.
S obzirom da je d‘udo borila~ki sport, stekao je svoje simpatizere
i postao miljenik titogradske publike. I ba{ kada je trebalo da pomrsi
ra~une "pretpla}enima" za vrh (Mladost, Slavija, Partizan, Student)
odlaskom Ra{ovi}a i Trifunovi}a u Armiju ekipa je tako re}i prepu{tena
sama sebi. Mnogi su smatrali da }e se ovo kobno odraziti na
daljnji rad i uspjehe ekipe.
Ekipa Titograda po~ela je sa treningom i pripremama za novu
sezonu ne{to prije mjesec dana. Od standardnih prvotimaca ostali su
Mi}kovi}, Lazovi} i Vujovi}. Ali, kako je Vujovi} zbog optere}enosti
na poslu morao da ‘rtvuje i uredno treniranje, to je ekipa spala na
"dva slova" u trenucima kada se ~ini da je sve izgubljeno.
Me|utim, prema trenutnoj situaciji u Klubu, nema razloga da se
bude toliki skeptik i ne vjerovati u mlade snage koje su potekle u
ekipi Titograda. Lazovi} koji je u protekloj godini postigao izvanredne
rezultate na turnirima i bio enigma i za majstore d‘udoa, preuzeo
je da vodi treninge.
U ‘elji da se upoznamo sa radom i pripremama u ovoj godini, prije
neki dan smo prisustvovali treningu ekipe.
Disciplina i ozbiljnost u radu su na zavidnoj visini. Od tridesetak
mladi}a, koliko ih je bilo na treningu, jedva da su dvojica-trojica imala
vi{e od 20 godina. U jednom uglu sale vje‘bali su pioniri. "Dolazi desetak
pionira redovno na treninge - ka‘e Lazovi}. Ali, mi im ne mo‘emo mnogo
pomo}i, jer nemamo propisne strunja~e i ciradu". D‘udisti dakle,
treniraju na golom parketu. Nepotrebno je govoriti koliko je to opasno:
"Isto nam se pi{e kao da treniramo na asfaltu - upada Mi}kovi}, i pravo
da vam ka‘em, ~esto omrznem d‘udo kada pomislim da svakog sljede}eg
treninga neko mo‘e ozbiljno da se povrijedi".
U du‘em razgovoru sa trenerom Lazovi}em i sekretarom Kluba
@ugi}em, upoznali smo se sa nizom problema koji su iskrsli i koji
prate Klub od osnivanja do danas.
- Ba{ nam se ne}e- ka‘e @ugi}. Imali smo izvanrednu ekipu,
spremnu i za najve}e podvige, ali odlaskom u Armiju Ra{ovi}a i
Trifunovi}a izgubili smo mnogo. Na{a druga boljka, tako da ka‘em,
75
Djido.pmd 75
9/29/2007, 16:13

su sredstva. Potro{ili smo svih 920 000 starih dinara koliko nam je
dala op{tinska SOFK-a za ovu godinu.
^udno je da se na d‘udo gleda ~inovni~ki i da sredstva koja im se
dodjeljuju vi{e li~e na milostinju. Ako bi se finansirao kvalitet, {to
bi trebalo i kod nas usvojiti, onda bi se d‘udo klubu u Titogradu
prema postignutim rezultatima do sada, moralo obezbijediti mnogo
vi{e sredstava.
Jer, mladi}i koje smo zatekli na treningu, vje‘bali su u pocijepanim
kimonima. Ali, rad i disciplina, shvatanje sporta i jo{ puno toga, ~inili
su ove mladi}e velikim. Bili smo svjedoci, da je ko zna po koji put,
~inovni~ka olovka uistinu "ubila" jedan sport koji nosi sve elemente
plemenitosti i humanizma.
-Ne brinite, nastavlja Lazovi}. Dokaza}emo mi rezultatima i radom
svoju vrijednost. Nije sve izgubljeno i uskoro }emo imati spremnu
ekipu za nova takmi~enja, nove podvige i nova isku{enja. Uostalom,
kostur ekipe je tu: Mi}kovi}, Lazovi}, Mili} i Vujovi}. Jedino nam
nedostaje izraziti borac za polute{ku kategoriju. Ali, i to }emo uskoro
rije{iti jer imamo na raspolaganju odli~nih po~etnika za koje }e se
uskoro ~uti.
- Ima li izgleda da se do kraja godine odr‘i neki turnir u Titogradu?
upitali smo @ugi}a.
- Pod ovakvim uslovima, ni slu~ajno! I da se desi, mi ne bismo
mogli obezbijediti rekvizite za turnir (strunja~e i ciradu). Me|utim,
pozvali su nas iz Dubrovnika da u~estvujemo na jednom propagandnom
turniru. Dobro bi nam do{lo da isprobamo trenutne snage.
Ali, pitanje je odakle obezbijediti potrebna sredstva.
Iz razgovora smo saznali da je Mihajlovi} (trener dr‘avne reprezentacije
koji je prije neku godinu i bio jedan od inicijatora da se
osnuje d‘udo klub Titograd) ‘elio da povremeno dolazi i dr‘i
treninge. Ali i pored toga {to on ne postavlja neke posebne uslove,
sem da mu se nadoknade tro{kovi, nema potrebnog razumijevanja i,
navodno, nema sredstava.
I tako dok sportski forumi vode ~inovni~ku politiku prema d‘udo
klubu Titograd, ~etrdesetak mladi}a i deset pionira triput nedjeljno
uporno vje‘baju i obe}avaju dobre rezultate i nove uspjehe.
76
Djido.pmd 76
9/29/2007, 16:13

Treba razmisliti o mogu}nostima i na~inu kako obezbje|ivati
ubudu}e sredstva onima koji posti‘u vrhunske rezultate. Jer, mo‘e
se desiti da d‘udo klub Titograd, poslije izvanrednih rezultata bude
stavljen pred nerje{ive probleme i na|e se pred rasformiranjem. Ili:
{to je jo{ gore, da tavori na po~etni~kom nivou."
Pioniri “Titograda” sa Mom~ilom Mili}em i Zuvdijom Hod`i}em
Na‘alost, apeli i upozorenja nijesu bili dovoljni da nadle‘ni u sportskim
institucijama Titograda shvate ozbiljnost problema ovog kluba
i pomognu mu u dijelu svojih nadle‘nosti. Tako je produ‘ena agonija
~lanova uzornog i uspje{nog sportskog kolektiva, ~iji su rezultati
prevazilazili uslove i okolnosti pod kojima su postizani. Taj vid "~inovni~ke
nebrige", kako su d‘udisti nazivali nespremnost dru{tvenih
struktura zadu‘enih za razvoj sporta, pratio je dugo vremena sve
sportove osim fudbala. U tom vremenu, nadle‘ni u sportskim
institucijama (~ast izuzecima) su kao prioritetnu aktivnost, ~esto i
jedinu, smatrali godi{nju raspodjelu sredstava po sportskim granama
(na po~etku godine) i sumiranje sportskih rezultata (na kraju godine).
Sve ostalo prepu{tano je sportistima i njihovim kolektivima. Tako su
mnogi sportisti (pa i oni koji su progla{avani za sportiste Crne Gore)
rezultate postizali gotovo isklju~ivo na osnovu svog talenta, znanja,
77
Djido.pmd 77
9/29/2007, 16:13

upornosti i velikih odricanja. Mnogi su na kraju svoje sportske
karijere bili potpuno zaboravljeni od dru{tva koje im je dijelilo priznanja
dok su bili aktivni. Takvih primjera nije mali broj, {to ukazuje na
~injenicu da se nije radilo o slu~ajevima ve} o praksi koja se, ~ak,
mogla definisati kao pravilo.
To je bio znak da su{tina sporta, njegova uloga i zna~aj, za svakog
pojedinca i dru{tvo u cjelini, nije bila u potpunosti shva}ena pa su i
sportske institucije sistema, i pojedinci u njima, u skladu sa tim
nivoima saznanja i postupali. Tako su medalje i pehari pore|ani u
vitrinama ili oka~eni po zidovima, sportistima predstavljali dragu
uspomenu na izuzetne do‘ivljaje ali i izazivali gor~inu zbog nebrige
koja je prema osvaja~ima medalja, kasnije manifestovana.
O problemima, situaciji u klubu i uop{te, mo‘da, najbolje govori
tekst "[ta sa d‘udo klubom Titograd", koji je novinar Vujisi} objavio
u "Pobjedi" od 2. oktobra 1966. godine:
"Ako bi se sumirali pro{logodi{nji rezultati crnogorskih sportista
u pojedina~noj i ekipnoj konkurenciji na nacionalnim i internacionalnim
takmi~enjima, onda bi se bez dvoumljenja konstatovalo da
su najvi{e titula u Republici osvojili d`udisti Titograda. Da se podsjetimo
nekih njihovih rezultata iz te sezone: d`udo klub Titograd
osvojio je ~etvrto mjesto u prvom d`udo razredu i tako se svrstao u
red najboljih u zemlji. Na apsolutnom {ampionatu dr`ave Ra{ovi}
(trener i takmi~ar ) je osvojio tre}e mjesto, a Trifunovi} je (trener i
takmi~ar ), i pored izvanrednih rezultata u predtakmi~enju, morao
da napusti takmi~enje zbog povrede. Na internacionalnom takmi~enju
"Kup Jadrana", u konkurenciji trenutno najboljih Evropljana (izme|u
ostalih, Niman i D`eks ), Ra{ovi} je u kategoriji do 75 kg. pobijedio
u finalu D`eksa. Ova pobjeda nad "nepobjedivim" Englezom (koji je
u Japanu, proveo dvije godine pri univerzitetu za d‘udo) i osvajanje
"Kupa Jadrana" smatraju se najve}im dometom jednog na{eg d‘udiste
za posljednjih nekoliko godina.
Pro{le godine za ekipu "Titograda" takmi~ili su se Ra{ovi} i
Trifunovi}, vi{estruki prvaci i dr`avni reprezentativci, kao i Vujovi}
koji je specifi~nim na~inom borbe bio strah i trepet i za renomirane
asove.
78
Djido.pmd 78
9/29/2007, 16:13

Bez obzira na to {to je d‘udo mlad sport, on se ve} me|u mladima
u Crnoj Gori afirmisao. Najmla|a crnogorska generacija dobila je
svoje predstavnike. Lazovi}, Mi}kovi} i Mili} su trenutno takmi~ari
na koje d‘udo klub Titograd mo‘e ra~unati i pred kojima stoji lijepa
sportska budu}nost. Ovi do ju~e nepoznati mladi}i najozbiljnije skre-
}u pa‘nju na sebe. Njihovi rezultati u pro{loj godini nedvosmisleno
govore da je na pomolu jedna talentovana generacija, kojoj nedostaje
susreta i te{kih me~eva da bi se prekalila i o~vrsla.
Za uspjeh crnogorskog d‘uda najvi{e zasluga imaju Ra{ovi} i
Trifunovi}, koji su bili i treneri i takmi~ari kluba iz Titograda. Ne
manje zaslu‘ni su i Lazovi}, Mi}kovi} i Vujovi}, koji su se u svim
borbama zalagali do maksimuma i doprinijeli da njihov klub i
crnogorski d‘udo steknu afirmaciju i van granica Crne Gore.
Ali kada se najvi{e o~ekivalo od ovog kluba nai{le su te{ko}e.
Ra{ovi} i Trifunovi} odlaze u JNA i tako Titograd ostaje bez trenera
i bez dva takmi~ara koji su donosili sigurne bodove.
Ovako oslabljena ekipa po~ela je ovih dana sa pripremama. Po~etkom
idu}e godine odr‘a}e se prvenstvo dr‘ave, pa umjesto da se bori za sam
vrh, Titograd }e morati da ulo‘i velike napore da bi se, ako uspije, zadr‘ao
u dru{tvu najboljih. Na}i dostojne zamjene za Ra{ovi}a i Trifunovi}a za
sada je nemogu}e. Ali ne treba klonuti, ve} uz istrajan rad i pomo}
sportskih foruma nastojati da se o~uva ono {to je ve} ste~eno.
Odlaskom Trifunovi}a i Ra{ovi}a Titograd je ostao i bez trenera.
Pripremama za sada rukovodi Lazovi}. Koliko mo‘e da u~ini ovaj
talentovani osamnaestogodi{njak veliki je znak pitanja. Kao trenersvakako
ne mnogo! Pomalo je neshvatljivo {to je Lazovi}u povjereno
da vodi treninge, tim prije {to je njemu samom ba{ sada najpotrebnija
pomo} nekog iskusnog majstora, kako bi ovladao elementima d‘uda.
Na sportskim radnicima op{tine i Republike le‘i da prona|u
mogu}nost i anga‘uju stru~nog trenera. Jer d‘udisti Titograda ne
reprezentuju samo svoj grad, ve} i Republiku. Dakle, izlaz treba na}i.
Jer bilo bi prava {teta da dosada{nji rad Trifunovi}a i Ra{ovi}a
zauvijek padne u vodu".
Iako je Crna Gora tada imala samo jednog prvoliga{a- fudbalski
klub "Budu}nost", brojni apeli da se pru`i podr{ka d`udo klubu
79
Djido.pmd 79
9/29/2007, 16:13

"Titograd" nijesu bili dovoljni. Prepu{teni sebi, ~lanovi ovog kluba
1967. godine napu{taju dru{tvo najboljih.
Po povratku iz vojske, Marko Trifunovi} nastavlja trenerski posao
u d‘udo klubu "Titograd". U to vrijeme treninzima su prisustvovali
takmi~ari Milorad Vujovi}, Mom~ilo Mili}, @arko Trifunovi}, Pavle
Mili}, Marko Velimirovi}, Jugoslav Ivanovi}, Dragan Ivanovi},
Dimitrije-Dimo [o}, Zuvdija Hod‘i}, Slavica \urovi} i drugi. Marko
Trifunovi} je povremeno odlazio na Cetinje i vodio treninge u "Lov}enu",
kao i u Baru.
Nakon odlaska bra}e Marka i @arka Trifunovi}a stru~ni rad u klubu
vodio je Mom~ilo Mili}. Takmi~ari koji su do tada bili najuspje{niji,
nezadovoljni odnosom nadle‘nih institucija prema d‘udo sportu,
napu{taju d‘udo. Kako sam saznao iz razgovora sa nekim aktuelnim
takmi~arima iz tog vremena, odlasku ve}ine ~lanova ekipe
"Titograda" doprinio je i nekorektan odnos trenera prema njima.
Odlaskom Mi}kovi}a, Lazovi}a, bra}e Velimirovi}, bra}e Ivanovi}
i drugih, u klubu se nastavlja rad sa mla|im takmi~arima. Period koji
je potreban da bi d‘udoka stasao za ja~a takmi~enja je du‘i nego
kod ve}ine drugih sportova, zbog ~ega se tek 1972. godine, sti~u
uslovi da "Titograd" ponovo u~estvuje na kvalifikacijama za Prvu
saveznu ligu. I ovom prilikom, kao poja~anje, podgori~kim d‘udistima
bio je Vuk Ra{ovi} iz Beograda.
Kvalifikacije za Prvu saveznu ligu odr‘ane su u Novom Sadu a ekipu
su sa~injavali Dragomir [katari}, Bo‘idar Marku{, Vuk Ra{ovi},
Mom~ilo Mili} i Mirko Jovanovi}. Ekipa "Titograda" nije imala predstavnika
u kategoriji do 60 kg, a u kategoriji do 80 kg imala je dva
takmi~ara: Vuka Ra{ovi}a i Bo‘idara Marku{a. Naravno, kao stariji,
iskusniji i kvalitetniji takmi~ar, za ekipu je nastupio Vuk Ra{ovi}. Ekipa
je uspjela da se kvalifikuje i postane ~lan Prve savezne lige.
Prvi trome~ Prve savezne lige odr‘an je u Novom Sadu 4. novembra
1972.godine. Iz Titograda u Novi Sad su po{li takmi~ari
Mom~ilo Marku{, Vuk Ra{ovi}, Mom~ilo Mili}, Dragomir [katari},
Bo‘idar Marku{, Mom~ilo i Pavle Mili} i Mirko Jovanovi}.
80
Djido.pmd 80
9/29/2007, 16:13

D`udo klub “Titograd”, stoje: Mirko Jovanovi}, Bo`idar Marku{,
Mihailo Marku{ i Mom~ilo Mili}. ^u~e: Mom~ilo Marku{, Milo
Markovi}, Vojin Marku{ i Sreten Kipa
D`udo klub “Titograd”, stoje: Mirko Jovanovi}, Ranko Miranovi},
Mom~ilo Mili} i Ratko Petkovi}. ^u~e: Mom~ilo Marku{, Dragomir
[katari} i Zoran Lekovi}
81
Djido.pmd 81
9/29/2007, 16:13

Titogradska "Tribina" objavila je tekst "Dobar start Titograda" koji
prenosimo:
"U Novom Sadu je u okviru turnirskog takmi~enja odr`ano prvo
kolo savezne d`udo lige. Titograd se takmi~io sa novosadskim
ekipama-Studentom i Slavijom. Prvog dana titogradski d`udisti su
savladali Student sa 2:1. Pojedina~ni rezultati: laka kategorija M.
Marku{ -Savi} 0:1(0:7), polusrednja: [katari}-Marti} 1:0 (10:0),
srednja M. Mili}-Milosavljevi} 1:0 (5:0), polute{ka: Ra{ovi}-Aleksi}
0:0 (0:0) i te{ka: Jovanovi}-\urovi} 0:0 (0:0).
U susretu sa Slavijom drugog dana takmi~enja Titograd je pora‘en
sa 4:1. Rezultati: laka: M.Marku{-Kojanovi} 1: 0 (7: 0 ), polusrednja:
[katari}-^ihi 0:1 (0:5), srednja: Ra{ovi}-Obadov 0:1 (0:10), polute{ka
M. Mili}-Baj~eti} 0:1 (0:10) i te{ka: Jovanovi}-Kova~evi} 0:1.
Susret izme|u dvije doma}e ekipe protekao je u znaku d‘udista
Slavije, koji se ubrajaju u najozbiljnije kandidate za novog prvaka
dr‘ave. Titogra|ani su prijatno iznenadili, jer su jednom pobjedom,
ipak, sebi omogu}ili mnogo povoljniji plasman u narednim kolima."
Ekipa "Titograda" se uspje{no takmi~ila, vi{e godina zadr`avaju}i
prvoliga{ki status. U to vrijeme "Titograd" je imao i dobru saradnju
sa Italijom.
I te 1972. godine, kao i ranijih godina, ekipa "Titograda" boravila
je u Mola di Bari-Italija, gdje je organizovano me|unarodno takmi-
~enje. U Bari su putovali: Dragomir [katari}, Zdravko Mili}, Mihailo
Marku{, Bo`idar Marku{, Mom~ilo Mili} i Mirko Jovanovi}.
O kvalitetu ekipa i pojedinaca svjedo~e podaci sa prvenstva Crne
Gore (za seniore), Jugoslavije za pionire, nade i juniore iz 1974.
godine i liga me~eva iz 1975. godine.
"Titogradska Tribina" je aprila 1974. godine objavila tekst pod
naslovom "[est titula Titogra|anima":
"U Titogradu je u nedjelju,12. aprila, odr`ano prvenstvo Crne Gore
u d`udou. U~estvovalo je 70 takmi~ara iz Titograda, Nik{i}a, Bara i
Kotora. Takmi~enje se odr`avalo u 10 kategorija. Najvi{e uspjeha
imali su takmi~ari d`udo kluba iz Titograda. Oni su u {est kategorija
osvojili prva mjesta.
Republi~ki prvaci su:
82
Djido.pmd 82
9/29/2007, 16:13

Jovan [ukovi}-super laka (Bar); Mom~ilo Marku{-laka (Titograd);
Zlatko \ureti}-prva polusrednja (Titograd ); Zajim Krije{torac-druga
polusrednja (Kotor ); Milan Sai~i}-prva srednja (Titograd ); Bo‘idar
Marku{-druga srednja (Titograd ); Mom~ilo Mili}-prva polute{ka
(Titograd); Nikola Miljevi}-druga polute{ka (Bar); Dragan [}epanovi}-te{ka
(Bar ) i Mirko Jovanovi}-super te{ka (Titograd ).
U apsolutnoj kategoriji prvo mjesto osvojio je Mom~ilo Mili} iz
Titograda, a drugo Bo‘idar Marku{, tako|e iz Titograda.
Republi~ki prvaci takmi~i}e se na {ampionatu Jugoslavije, koji
}e se odr‘ati 1. maja u Novom Sadu."
Brojni takmi~ari i gledaoci su tog 12. aprila 1974, s nestrpljenjem
o~ekivali finalnu borbu u apsolutnoj kategoriji izme|u Mom~ila Mili}a,
mog trenera i mene. Za sudiju je odre|en prof. dr Mihailo Buri},
savezni sudija. Kada smo Mili} i ja u{li u borila~ki prostor i poklonili
se publici i jedan drugom, pri{ao sam sudiji Buri}u i rekao da predajem
me~, bez borbe, iz po{tovanja prema treneru. Odmah poslije toga,
na iznena|enje prisutnih i samog Mili}a, sudija Buri} je proglasio
Mili}a za pobjednika.
Mo‘da sam, kasnije, ponekad, zbog doga|aja koji su uslijedili, na
trenutak pomislio da sam predaju}i borbu, pogrije{io. Titula apsolutnog
prvaka Crne Gore za seniore bila je najvi{e {to se u Crnoj Gori moglo
osvojiti i ona bi meni, kao junioru, posebno zna~ila zbog toga {to prije
ovog, na neka takmi~enja nijesam mogao u~estvovati zbog povreda.
Danas mi je dra‘e {to sam u mogu}nosti da ovo napi{em.
U sportskoj dvorani na Gripama u Splitu-Hrvatska, odr‘avana su
brojna dr‘avna prvenstva i takmi~enja. Devetog i desetog februara
1974. godine odr‘ano je prvenstvo Jugoslavije za pionire, nade i juniore.
Podgori~ka {tampa je objavila da su nastupile sve reprezentacije
republika i pokrajina i najbolji izabranici JNA. Najbolje
uspjehe ostvarila je reprezentacija Slovenije, drugo mjesto pripalo
je Vojvodini, tre}e Hrvatskoj a ~etvrto i peto dijelile su Crna Gora i
Srbija. Na {estom mjestu su d‘udisti Bosne i Hercegovine, reprezentacija
JNA je bila sedma, Makedonija osma i Kosovo deveto.
Veselin Mitrovi} (Titograd ) je osvoijo drugo mjesto u Jugoslaviji
u polusrednjoj kategoriji za nade i postigao najve}i uspjeh.
83
Djido.pmd 83
9/29/2007, 16:13

Reprezentacija Crne
Gore, Split 1974.
"Veliki uspjeh postigao je i pionir Branislav Brnjad iz Bara. Tre}a
mjesta u svojim kategorijama osvojili su Ekrem Jasavi} za pionire,
Vojin Marku{ u polute{koj kategoriji za nade, Bo`idar Marku{ u
te{koj kategoriji za juniore (svi ~lanovi d`udo kluba Titograd). Ili}
84
Djido.pmd 84
9/29/2007, 16:13

Mili}, ~lan Akademika iz Nik{i}a je u konkurenciji nada zauzeo tre}e
mjesto u srednjoj kategoriji.
Peta mjesta u svojim kategorijama osvojili su Zoran Lekovi} i
Mihailo Marku{, a veoma dobro su se borili Alija Husi}, bra}a \uri{i},
svi iz d‘udo kluba Titograd." ("Pobjeda", februar 1974. godine).
U Saveznoj d‘udo ligi 1975. godine, ekipa "Titograda" osvojila je
peto mjesto, {to je predstavljalo veliki uspjeh. Najzanimljiviji je bio
zavr{ni trome~ odr‘an 21. decembra 1975. godine u hotelu "Libertas"
- Hrvatska. Rezultati sa ovog trome~a odlu~ivali su ko }e biti prvak
Savezne d‘udo lige.
Najozbiljniji kandidat za titulu ekipnog prvaka Jugoslavije bio je
"Impol" iz Slovenske Bistrice-Slovenija. Me|utim, u prvom me~u
izme|u "Impola" i "Titograda" desilo se iznena|enje. "Titograd" je
pobijedio rezultatom 6:4 (17:13). Poslije ovog poraza, takmi~ari
"Impola" plakali su `ale}i izgubljenu titulu. Ali je ekipa novosadske
"Slavije" neo~ekivano izgubila oba me~a od "@eljezni~ara" i "Olimpije"
zbog ~ega je titula prvaka, ipak, pripala "Impolu".
Rezultati: "Impol"-"Titograd" 4:6 (17:13)
Vidmajer-Kipa 2:0 (10:0), Topol~nik-Husi} (7:0), Rebernjak-
Saji~i} 0:2 (0:5), Leskovar- Miranovi} 0:2 (0:3), Dragi}-Marku{ 0:2
(0:5).
"Titograd" - "Dubrovnik" 3:7 (10:20)
Kipa-Zeki} 0:2 (0:5), Krivokapi}-Juri~ko 0:2 (0:10), Krije{torac-
Spa~ek 0:2 (0:5), Miranovi}-Baranovi} 2:0 (10:0), Marku{-Vukoti}
1:1 (0:0).
Kona~an plasman Savezne lige iz 1975. godine bio je: Impol,
Slavija, Olimpija, Mladi Milicionar, Titograd, Mladost, Dubrovnik,
Partizan (B), @eljezni~ar, Bosna, Partizan (NS ) i Novi Beograd.
Na d‘udo reviji odr‘anoj u Skoplju 22. decembra 1976. godine,
D‘udo klub "Titograd" je u~estvovao u najja~em sastavu. U sali Doma
Jugoslovenske narodne armije, u prisustvu brojnih gledalaca
nastupile su sedam ekipa: "Pri{tina", "Titograd", "Vardar", "Ilinden",
"22. decembar", "Ni{" i "22. decembar II". Ovaj redosljed ekipa
istovremeno je i kona~ni plasman, evidentiran nakon zavr{etka borbi.
85
Djido.pmd 85
9/29/2007, 16:13

Finalna borba izme|u evropskog prvaka, mog nekada{njeg klupskog
druga, iz zagreba~ke "Mladosti", Gorana @uvele i mene, progla{ena
je za borbu ve~eri. Poslije potpuno izjedna~ene borbe,
pobijedio je @uvela.
Veljko Jovanovi}
Darko Davidovi}
@eljko Bori~i}
Milo{ Stankovi}
Milorad Mi}kovi}
86
Djido.pmd 86
9/29/2007, 16:13

7. 1. 1. PROBLEMI
Odlaskom Marka i @arkaTrifunovi}a, 1969. godine, Mom~ilo Mili}
je postao trener d‘udo kluba "Titograd". Mili} je bio talentovan
takmi~ar sa dobrim rezultatima. Neki stariji takmi~ari vi{e nijesu
dolazili u klub, a ve}ina ostalih su ga napustila. Razgovaraju}i sa
nekim od njih, rekli su mi da su grubo otjerani od strane Mom~ila
Mili}a i Mirka Jovanovi}a. Nekim scenama, iz te pri~e, i sam sam
prisustvovao.
Mom~ilo Mili} stvara novu, mladu ekipu koja posti‘e odli~ne
rezultate. Klub, ponovo, 1972. godine postaje ~lan Prve savezne lige
a takmi~ari d‘udo kluba "Titograd" su ubjedljivo najuspje{niji u Crnoj
Gori i me|u najboljima u Jugoslaviji.
Predsjednik kluba, Husnija Red‘epagi}, 14. januara 1977. godine,
na treningu prve ekipe saop{tava da }e umjesto Mom~ila Mili}a trener,
ubudu}e biti Mirko Jovanovi}. Ova odluka je predstavljala iznena|enje
posebno za Mom~ila Mili}a, ~iji je Jovanovi} bio najbolji
drug i kome je Mili} bio trener. Za takmi~are kluba ova promjena je,
tako|e, bila neo~ekivana s obzirom da je klub imao odli~ne rezultate.
Niko nije znao {to je motivisalo predsjednika kluba da donese ovu
odluku ali je, nekoliko godina kasnije, kao najdominantnija verzija
ostala da je Jovanovi} obavijestio Re|‘epagi}a da Mili} iz nacionalisti~kih
motiva u prvu ekipu ne stavlja Aliju Husi}a, koji je, navodno,
bolji, ve} Dragomira [katari}a. [to je bila istina o ovome osta}e tajna,
ali je taj doga|aj odredio budu}nost ovog sporta u Podgorici, karijeru
velikog broja takmi~ara i zna~ajno uticao na de{avanja u razvoju
d‘udoa u Crnoj Gori.
Jovanovi} je du‘i vremenski period vr{io pritisak na pojedine
prvotimce zbog ~ega su mnogi napustili klub. Izlo‘en velikom
pritisku i maltretiranju, i ja sam napustio klub. Tada sam imao 22
godine i "bogato" iskustvo na saveznom nivou takmi~enja. Bio sam
tre}i na prvenstvu SFR Jugoslavije za juniore, prvak saveznog
87
Djido.pmd 87
9/29/2007, 16:13

takmi~enja "Krunoslav Avramovi}" u Zagrebu za juniore i seniore;
1974. godine nastupao sam za AJK "Mladost" iz Zagraba u saveznoj
ligi kada je ekipa osvojila prvo mjesto i vi{e godina, vrlo uspje{no,
za "Titograd" u Saveznoj ligi i drugim takmi~enjima.
U ‘elji da nastavim sportsku karijeru, 1978. godine formirao sam
D‘udo klub "Tehni~ar" pri Univerzitetu "Veljko Vlahovi}". ^lanovi
"Tehni~ara" ubrzo su postali i moji ro|aci Mom~ilo, koji je 1975. bio
prvak Jugoslavije, Vojin (Gego), osvaja~ bronzane medalje za nade
na prvenstvu Jugoslavije, 1974. godine, i Mihailo (Bombica), drugi
za juniore na prvenstvu Jugoslavije 1975. godine. Namjera nam je
bila da postanemo ~lanovi Prve savezne lige {to nam je, uz pomo}
Jugoslava Ivanovi}a, Sa{e Vu~ini}a i drugih, zamalo uspjelo. Smatrali
smo da }emo kao ~lanovi Prve savezne lige rije{iti sve probleme o
kojima je bilo rije~i.
Mom~ilo Mili}
i Mirko Jovanovi}
Da bi se ubla‘ile posljedice odlaska gotovo kompletne prve ekipe
"Titograda", Jovanovi} u po~etku forsira mlade takmi~are, nedorasle
za takmi~enje na saveznom nivou. Karakteristi~an primjer je Sreten
Kipa koji je "gurnut u vatru" da zamijeni Mom~ila Marku{a koji je,
sa ostalim takmi~arima pre{ao u "Tehni~ar". Kipa je vi{e puta skidao
veliku te`inu i borio se sa mnogo starijim i naj~e{}e ja~im protivnicima.
Veoma talentovan, iako se izuzetno dobro borio, imao je
brojne povrede sa trajnim posljedicama. Sudbinu ostalih, Kipa je do-
88
Djido.pmd 88
9/29/2007, 16:13

`ivio kasnije kada je sa jo{ nekim takmi~arima, iz istih razloga kao
mi, morao da napusti klub.
Zbog jake pozicije koju je Jovanovi} imao u upravi kluba, i ~injenice
da je bio profesionalno anga‘ovan kod Saveza organizacija za
fizi~ku kulturu Op{tine Podgorica za poslove d‘udoa, svi poku{aji
da se pozitivno uti~e na de{avanja, bili su uzaludni. Ekipa "Titograda"
imala je sre}u da su svake godine iz Sremske Kamenice, gdje je bila
Srednja {kola unutra{njih poslova, dolazili formirani d‘udisti. Me|u
njima bili su Ranko Miranovi}, Zajim Krije{torac, Vuka{in \urovi},
Ratko Petkovi}, Veselin Pe{i} i mnogi drugi. Oni su kao "gotov proizvod"
bili okosnica ekipe "Titograda" koja je zahvaljuju}i njima postizala
dobre rezultate pa je odlazak brojnih takmi~ara, i ono {to im
se kroz du`i period de{avalo, bio nedovoljno zapa`en. Karakteristi-
~an je u tom smislu "primjer" nepravde koju je do‘ivljavao, poslije
Be~anovi}a najbolji crnogorski d‘udista, Ranko Miranovi}, kapiten
dr‘avne reprezentacije, dvostruki apsolutni prvak Jugoslavije, dvostruki
prvak Balkana i vice{ampion Mediterana. Progla{avan je za
sportistu Crne Gore i najbojeg takmi~ara na brojnim me|unarodnim
takmi~enjima.
Miranovi}, nesporno najbolji u svojoj kategoriji, trebalo je da
putuje u Moskvu, 1980. godine, na Olimpijske igre. Me|utim, na
sastanku Stru~nog savjeta Judo saveza Jugoslavije, na zaprepa{}enje
svih, njegov trener (Mirko Jovanovi}) je bio protiv, navode}i da Miranovi}
ne trenira redovno {to, naravno, nije bilo ta~no.
Pozivi za reprezentaciju upu}eni u klub za Ranka Miranovi}a
skrivani su i cijepani, tako da je bez potrebnog broja nastupa na me|unarodnom
nivou, njegova karijera bila zape~a}ena.
Naravno, sve ove nepravde ne bi bile mogu}e da se predsjednici
d‘udo kluba "Titograd", u tom periodu nijesu, najbla‘e re~eno, blagonaklono
odnosili prema postupcima trenera Jovanovi}a i situaciji u
klubu. Jedan od predsjednika kasnije je u povjerenju rekao Miranovi}u
kako su njegovi pozivi za reprezentaciju "zavr{avali u kanti za sme}e".
Tek 1981. godine, nakon {to se dvadeset "otjeranih" takmi~ara
"Titograda" (Ranko Miranovi}, Vuka{in \urovi}, Vaso \oki}, Sreten
Kipa, Milorad Mladenovi}, Mom~ilo Marku{, Mihailo, Vojin i Bo`idar
89
Djido.pmd 89
9/29/2007, 16:13

Marku{, Dragan \ureti}, Gano Jankovi}, Zdravko Mili}, Pavle Mili},
Dragomir [katari} i Marko Velimirovi}) u pisanoj formi, obratilo svim
dru{tveno-politi~kim i sportskim strukturama Titograda, i kada je
"{teta" postala evidentna, do{lo je do kadrovskih promjena na nivou
D`udo saveza Crne Gore {to je zna~ajno oslabilo poziciju po~iniocima
opisanih negativnosti u Titogradu.
Kao prikaz izuzetno lo{e situacije u "Titogradu" citiram dio
Izvje{taja o radu Predsjedni{tva D`udo saveza Crne Gore za period
1981-1982. godine (str. 2, stav tre}i):
"...U tom pogledu treba ista}i negativan primjer "Titograda" koji,
i pored kvalitetne masovne d`udo baze, ve} du`e vremena ne
ispunjava svoje statutarne obaveze (neodr`avanje konferencije,
zvani~ni predsjednik kluba se distancira od rada kluba, klupske
obaveze su pale na pojedince itd.)"
Na {tetu d‘udo sporta u Titogradu i Crnoj Gori, opisano stanje
trajalo je dugo. Podgori~ki i crnogorski d‘udo i danas osje}aju
posljedice konflikta Mili}a i Jovanovi}a i izuzetno zaka{njele reakcije
rukovodstva kluba i Saveza.
U vremenu ovih de{avanja u Podgorici, u Nik{i}u se puno radilo.
Umjesto sva|e d‘udisti su se opredijelili za zajedni{tvo. D‘udo
klubovi "Akademik" na ~elu sa Petrom Ili}em i "^elik" ~iji je osniva~,
trener i takmi~ar bio dr Du{an Martinovi} i, kasnije, sa d`udo klubovima
"Bra}a Labudovi}" ~iji su treneri bili dr Bojan Mandi} i ing.
Ljubo Nikoli} i "Dragova Luka" ~iji je trener bio Milinko Labudovi},
postaju najja~i jugoslovenski d`udo centar.
D‘udo klub "Titograd" je promijenio ime u D‘udo klub "Budu-
}nost" koji je ispao iz savezne lige. Dolaskom Vuka{ina \urovi}a za
trenera, u klubu se po~inje ozbiljnije raditi i postizati zapa‘eni rezultati.
Klub ponovo postaje ~lan Prve savezne lige i nakon vi{e godina
uspje{nog nastupa, 1990. godine ponovo ispada iz lige i prestaje s
radom. Vuka{in \urovi} je, kao takmi~ar bio juniorski prvak Jugoslavije
1975. i 1976. godine i peti u Evropi za juniore 1977. godine.
Na internacionalnom Kupu Dubrovnika 1982. godine, u izuzetno
jakoj konkurenciji, progla{en je za najboljeg takmi~ara.
90
Djido.pmd 90
9/29/2007, 16:13

Tek, 2001. godine na inicijativu D‘udo saveza Crne Gore i Sekretarijata
za sport Op{tine Podgorica, fuzijom klubova "Tehni~ar" i "Podgorica"
o‘ivljava se rad "Budu}nosti". Trener kluba je bio i Sreten
Kipa, a sada su Ranko Miranovi} i Mom~ilo Marku{.
Mom~ilo Marku{ je bio prvak SFR Jugoslavije za 1975. godinu (u
10 kategorija ) i uspje{no se takmi~io u Prvoj saveznoj ligi. Sreten
Kipa je bio dvostruki seniorski prvak SFR Jugoslavije i reprezentativac.
Osvaja~ je prvih mjesta na brojnim takmi~enjima. Uspje{no
radi kao trener.
Vuka{in \urovi}
Sreten Kipa
Mom~ilo Marku{
Ranko Miranovi}
91
Djido.pmd 91
9/29/2007, 16:13

7. 2. D@UDO KLUBOVI "AKADEMIK"
i "BRA]A LABUDOVI]" - NIK[I]
Ekipa "Akademika" je od 1964. godine redovno odr`avala treninge
i u~estvovala na brojnim takmi~enjima. Stvoren je veliki broj
kvalitetnih takmi~ara u svim uzrasnim kategorijama.
Ve} 1979. godine u Zenici klub postaje ~lan Prve savezne lige.
Ekipu su sa~injavali: do 60 kg Dimitrije Ro}enovi}, do 65. Nail Banda,
do 71 kg. Momir Miju{kovi}, do 78 kg. Mili} Ili}, do 86 kg. Mili}
Radulovi}, do 95 kg. Zoran Ble~i} i preko 95 kg. Milo{ Ostoji}. U
odlu~uju}em me~u kvalifikacija u Zenici "Akademik" je savladao
ekipu beogradskog "Milicionara" u kojoj su gotovo svi bili aktuelni
dr`avni reprezentativci. Ovaj doga|aj bio je prekretnica za "Akademik".
Od tada, do danas, klub se s velikim uspjehom takmi~io u
dru{tvu najboljih a decembra 1992. godine osvojio je {ampionsku
titulu. Te 1992. godine i `enska ekipa d`udo kluba "Bra}a Labudovi}"
iz Nik{i}a tako|e je osvojila prvo mjesto. Ovi rezultati, kao i oni u
pojedina~noj konkurenciji, predstavljaju najve}i uspjeh crnogorskog
d`udo sporta a osvajanje prvog mjesta na prvenstvu svijeta 1989.
godine u Beogradu, Dragomira Be~anovi}a, i najve}i uspjeh jugoslovenskog
d`udoa.
Aktivnosti koje je na razvoju d‘udo sporta, vi{e od ~etrdeset
godina imao Petar Ili}, grani~e se s fanatizmom. Iako nije bio profesionalno
anga‘ovan, slobodno vrijeme posvetio je d‘udo sportu i
organizaciji d‘udo aktivnosti. Kada ka‘em "slobodno vrijeme" ~inim
veliku gre{ku, jer je Ili} za d‘udo "tro{io" i vrijeme koje se ne mo‘e
tretirati kao "slobodno". Na teritoriji biv{e Jugoslavije na kojoj sam,
po prirodi funkcija koje sam obavljao, imao pregled aktivnosti, ne
postoji pojedinac koji je vi{e vremena i energije posvetio d‘udo
sportu. Kao trener, sudija i funkcioner postigao je nevjerovatne
rezultate, stvorio i osposobio za postizanje vrhunskih rezultata mnoge
takmi~are.
92
Djido.pmd 92
9/29/2007, 16:13

Petrov mla|i brat, Mili} Ili}, po zavr{etku takmi~arske karijere
1982. godine, po~inje da se, uz Petra, uklju~uje u trenerski rad. Mili},
1985. godine preuzima vo|enje treninga a Petar se do 1986. godine,
kao {ef stru~nog {taba, bavi organizovanjem stru~nih aktivnosti i
stvaranja boljih uslova za rad. Mili} Ili} je postao jedan od najproduktivnijih
crnogorskih i jugoslovenskih trenera.
Ekipa “Akademika”, stoje: Petar Ili}, @eljko Radulovi}, Dragomir
Be~anovi}, Ranko Miranovi}, Milo{ Ostoji}, Rajko Mrvaljevi} i
Mili} Radulovi}. ^u~e: Esmir [aboti}, Dragoljub Radulovi},
Milorad \urkovi}, Nail Banda, Munir [aboti} i Zoran Ble~i}.
Petar Ili}
Mili} Ili}
93
Djido.pmd 93
9/29/2007, 16:13

“Sport”, 14. XII 1992.
94
Djido.pmd 94
9/29/2007, 16:13

Osvajanjem {ampionskih titula na ekipnom {ampionatu Jugoslavije,
1992. godine u Beogradu za mu{karce i ‘ene, d‘udo klubovi
"Akademik" i "Bra}a Labudovi}" iz Nik{i}a postigli su ne samo svoj
ve} i najve}i uspjeh crnogorskog d`udoa u ekipnoj konkurenciji.
Ovakav uspjeh nije bio iznena|enje jer su "Akademik" i "Bra}a
Labudovi}" vi{e godina bile najbolje jugoslovenske ekipe. Da nije
bilo sudijskih nepravdi, "duplu titulu" ovi klubovi osvojili bi i krajem
1990. godine u Sarajevu, kada je "Akademik" osvojio vice{ampionsku
titulu a "Labudice" drugu uzastopnu {ampionsku titulu.
Krajem 1990. godine, na Ilid‘i u Sarajevu, trijumfovala je ekipa
trenera Bojana Mandi}a i Ljuba Nikoli}a, koja je odbranila {ampionsku
titulu u ‘enskoj konkurenciji. Slavka Marojevi}, Zorica
Blagojevi} (sedmoplasirane na svjetskom prvenstvu), trinaestogodi-
{nja Jelena Mi}ovi}, Stanka Krivokapi}, Sne‘ana Ba}ovi}, Nada
Ognjenovi} i Danojla \ur|evac savladale su sve ekipe. Najte‘i protivnik
im je bila ekipa novosadske "Slavije".
Zna~ajne pobjede ostvarile su Krivokapi} i Ba}ovi} nad reprezentativkama
Jovanovi} i Miji}. Nerije{eno je izborila Nada Ognje-
D‘udo klub "Bra}a Labudovi}" iz Nik{i}a, stoje: Jelena Mi}ovi},
Danojla \ur|evac, Violeta Vu~kovi}, Nada Ognjenovi} i Zorica
Blagojevi}. ^u~e: Danka Stevovi}, Zorica Popovi} i Marija Mili}.
95
Djido.pmd 95
9/29/2007, 16:13

novi} sa Gordanom To{inovi} (petoplasirana na svjetskom prvenstvu).
Efektne pobjede Slavke Marojevi}, Dane \ur|evac i Zorice
Blagojevi} bile su presudne za uspjeh. Posebno se istakla trinaestogodi{nja
Jelena Mi}ovi}, koja je imala tri pobjede.
Na osnovu tih rezultata, na pripreme dr‘avne reprezentacije za
ekipni {ampionat Evrope u Dubrovniku, pozvane su: do 52 kg Stanka
Krivokapi}, do 56 kg Sne‘ana Ba}ovi}, do 68 kg Slavka Marojevi},
do 72 kg Danijela \ur|evac i preko 72 kg Zorica Blagojevi}. U sastav
mu{ke reprezentacije pozvani su: do 60 kg Munir [aboti}, do 71 kg
Dragomir Be~anovi}, do 95 kg Dano Panti} i preko 95 kg Kosta Ble~i}.
Na ekipnom {ampionatu Jugoslavije za 1992. godinu, odr‘anom
u Beogradu, d‘udisti "Akademika" i "Bra}a Labudovi}" potvrdili su
svoj renome. O tom uspjehu novinar beogradskog "Sporta", Tomislav
Ze~evi}, 14. decembra 1992. godine, objavio je tekst pod naslovom
"Nik{i}u dve titule":
"Ekipni {ampionat Jugoslavije zavr{en je ju~e velikim trijumfom
nik{i}kih klubava. U obe konkurencije ekipe iz ovog grada u mu{koj
FEP "Akademik" i u `enskoj "Bra}a Labudovi}" bile su bez premca.
Zaslu`eno su osvojile titule ekipnog prvaka Jugoslavije. "Akademiku"
je to po{lo za rukom prvi put, a "Bra}i Labudovi}" ~etvrti put i to
uzastopno. Istinski podvig nema {ta.
U finalu u mu{koj konkurenciji Nik{i}ani su odmerili snage sa
ekipom Bora. Timom, koji tako|e godinama pripada naju‘em krugu
najkvalitetnijih ekipa na ovim prostorima. I zbog toga o~ekivao se
istinski sudar. Tako je i bilo. Neizvesnost oko pobednika trajala je
do poslednjeg trenutka. Me~ je odlu~ila poslednja kategorija u kojoj
su se sastali reprezentativac iz Nik{i}a Dano Panti} i stari vuk na{e
strunja~e Dobrivoje Olari}. Do njihovog dvoboja sve je bilo poravnato.
Rezultat je glasio 3:3, a u poenima bilo je tako|e simetri~no 20:20.
Znali su za te podatke i ovi borci. Po~elo je nervozno. Videlo se,
strah je bio prisutan. I sudije su intervenisale, obojici po kaznu {ido.
Tek posle toga bitka se rasplamsala. Juri{ali su obojica.Takti~ke varijante
bile su zaboravljene.
Inicijativu je imao ~as jedan ~as drugi borac. I 59 sekundi pre
kraja mla|i Panti} krenuo je u napad, zahvat i bacanje za pet poena.
Od tada za Olari}a sekunde su bile ve~nost.
96
Djido.pmd 96
9/29/2007, 16:13

Sve je u~inio da gre{ku ispravi. Trud je bio uzaludan, a {ansa Borana
da osvoje titulu oti{la je u nepovrat. Kod Nik{i}ana tako|e su
se istakli @eljko Radulovi}, koji je iponom savladao Petkovi}a i Dragan
Mrvaljevi} ~iji je vazari doprineo kona~nom trijumfu "Akademika".
@ensko finale bilo je manje dramati~no, bar kada je krajnji rezultat
u pitanju. Ali se mora re}i da kvalitet nije izostao. Novosa|anke nisu
uspele, Nik{i}anke su ubedljivo pobedile. No, treba re}i u "Partizanu"
su zatajile glavne poluge. Reprezentativke Milenkovi}eva, koja je
pretrpela poraz i Bojani}eva ~iji nere{en rezultat sa Mi}ovi}evom
nije zna~io ni{ta."
Finale-‘ene: Bra}a Labudovi}- Partizan Albus 5:1 (38:5)
Rezultati po kategorijama: do 48 kg: Marija Mili}-Marija Dragi}
1: 0 (10:0), do 52 kg: Lidija Perovi}-Branislava Milivojevi} 0:1 (0:5),
do 56 kg: Danka Stevovi}-Sla|ana Bojani} 0:0, do 66 kg: Slavka
Marojevi}-Jelena Latkovi} 1: 0 (5: 0), do 72 kg: Zorica Blagojevi}-
Sonja Lakobroja 1:0 (10:0) i preko 72 kg: Danojla \ur|evac-Branka
Jerkovi} 1:0 (10:0). Dva tre}a mjesta osvojile su beogradske ekipe
Vo‘dovac i Partizan.
Finale- mu{karci: FEP Akademik- Bor 4:3 (25:20)
Rezultati po kategorijama: do 60 kg: Dragan Mrvaljevi}-Aleksandar
Abdu{evi} 1: 0 (7:0), do 65 kg: Esmir [aboti}-Bo‘idar Ili} 0:1
(0:3),do 71 kg: Ranko Bojani}-Jovica Jovanovi} 0:1 (0:10), do 78
kg: Dragoljub Radulovi}-Slavi{a Nerand‘i} 1: 0 (3:0), do 86 kg:
Ranko Popovi}-Nikola Radulovi} 0:1 (0:7), do 95 kg: @eljko
Radulovi}-Slobodan Petkovi} 1:0 (10:0) i preko 95 kg: Dano Panti}-
Dobrivoje Olari} 1:0 (5:0). Dva tre}a mesta pripala su beogradskom
Vo‘dovcu i pan~eva~kom Dinamu."
Kao {to se vidi, ekipa "Bra}a Labudovi}" u Beogradu 1992. godine
~etvrti put zaredom osvaja titulu ekipnog prvaka za `ene (1989, 1990,
1991. i 1992.). Takmi~arke trenera dr Bojana Mandi}a i Ljuba Nikoli}a
osvojile su titulu i 1993. godine.
97
Djido.pmd 97
9/29/2007, 16:13

Sarajevo 1990.
Zorica Blagojevi}
Nada Ognjenovi}
Ljubo Nikoli} i Bojan Mandi}
98
Djido.pmd 98
9/29/2007, 16:13

7. 3. D@UDO KLUBOVI "^ELIK" , "CRNOGORAC" i
"DRAGOVA LUKA"
@enska ekipa d‘udo kluba "^elik" iz Nik{i}a, 1994. godine postaje
~lan Prve savezne lige za ‘ene (ta~an naziv: Ekipno prvenstvo) i
osvaja peto mjesto. Ve} 1975. osvajaju tre}e, ispred ekipe "Bra}a
Labudovi}" koja je peta, a 1994. godine, ponovo, peto mjesto.
Takmi~arke d‘udo kluba "Dragova Luka" iz Nik{i}a, predvo|ene
trenerom Milinkom Labudovi}em, uspje{no su u~estvovale u Prvoj
saveznoj ligi u kojoj 1996. godine osvajaju tre}e, a 1998. godine
peto mjesto.
D‘udo klub "Crnogorac" iz Cetinja, sa trenerom Majom Vickovi},
1998. godine zauzima tre}e mjesto. Takmi~ari i takmi~ake ovih
klubova osvajali su zna~ajne rezultate i u pojedina~noj konkurenciji.
Maja Vickovi} sa ekipom “Crnogorca”
99
Djido.pmd 99
9/29/2007, 16:13

Kao prvaci na republi~kim kvalifikacijama za Prvu saveznu ligu
u Crnoj Gori, na saveznim kvalifikacijama u~estvovalo je vi{e klubova
ali su statusu prvoliga{a bili najbli‘i Univerzitetski d‘udo klub
"Tehni~ar" i "Ribnica" iz Podgorice.
Ekipa "Tehni~ara" iz Titograda, stoje s lijeva na desno: Bo`idar
Marku{, Mihailo Marku{, Jugoslav Ivanovi}, Mom~ilo Marku{,
Hamdija Omerovi}, Sa{a Vu~ini},\uro Roganovi} i Vojin Marku{
Sa republi~kih kvalifikacija
100
Djido.pmd 100
9/29/2007, 16:13

D`udo klub “Ribnica" na Veru{i
Ekipu "Ribnice" sa~injavali su: Sreten Kipa, Vaso \oki}, Zdravko
Mili}, Ivan Velovik, Kosta Nedovi}, Mom~ilo Brnovi} i Ranko
Miranovi}.
D‘udo klub "Ribnica" je bio prvak Kupa klubova Crne Gore u
Nik{i}u, ubjedljivo savladav{i "Akademika" koji se uspje{no takmi-
~io u Prvoj saveznoj ligi.
101
Djido.pmd 101
9/29/2007, 16:13

102
Djido.pmd 102
9/29/2007, 16:13

8.
D@UDO SAVEZ CRNE GORE
Nakon {to je na Cetinju, decembra 1962. godine, odr‘an seminar
za instruktore d‘udoa, planirano je da se formiraju klubovi i u drugim
gradovima Crne Gore. Treneri u tim klubovima trebalo je da budu
instruktori sa cetinjskog seminara. Sve je bilo dobro zami{ljeno i
ve} 12. aprila 1963. godine na Cetinju je odr‘an sastanak Inicijativnog
odbora za d‘udo Crne Gore ~iji je zadatak bio da organizuje
formiranje D‘udo saveza Crne Gore.
Sastanku Inicijativnog odbora je prisustvovao i predsjednik D‘udo
saveza Jugoslavije, general Kronja. Za predsjednika je izabran Ljubo
Martinovi}-Crni.
Krajem 1964. godine, u Crnoj Gori postoje tri kluba: "Lov}en" sa
Cetinja, "Titograd" iz Titograda i "Akademik" iz Nik{i}a. U tom
periodu, uz pomo} SOFK Crne Gore ponovo se poku{ava organizovati
formiranje D`udo saveza Crne Gore. I na sastanku organizovanom
tim povodom izabrano je rukovodstvo koje je imalo zadatak
da formira Savez i normativno uredi njegovo djelovanje. Na`alost,
do sada nijesu prona|eni pisani tragovi sa ovog sastanka, pa je sadr`aj
zaklju~aka ostao nepoznat.
Istra‘uju}i razvoj d‘udo sporta u periodu poslije inicijativa za
formiranje Saveza, uvjeren sam da, u stvari, zaklju~ci sa tih sastanaka
nijesu realizovani, odnosno, nije formirana republi~ka sportska d‘udo
organizacija, koja bi se starala o razvoju ovog sporta u Crnoj Gori.
O nepostojanju takve organizacije govore i podaci o odre|ivanju
predstavnika Crne Gore u D‘udo savezu Jugoslavije. Obi~no je, d‘u-
103
Djido.pmd 103
9/29/2007, 16:13

do klub "Titograd", kao najorganizovaniji i u to vrijeme najuspje{niji,
po dogovoru naju`eg rukovodstva kluba odre|ivao predstavnika
Crne Gore. Tako je 1973. godine predstavnik Crne Gore u D`udo
savezu Jugoslavije bio Vuk Ra{ovi}, koji je ponovo do{ao u D`udo
klub "Titograd" 1972. godine, i pomogao da ekipa i drugi put postane
~lan Prve savezne lige. (Po kazivanju Mom~ila Mili}a, 3. avgusta
2006. godine).
Potrebu formiranja D‘udo saveza Crne Gore, kao organizacije
sposobne da realizuje svoju ulogu na razvoju crnogorskog d‘udo
sporta, name}u klubovi, kojih je sve vi{e u Crnoj Gori. U to vrijeme,
zbog organizacije takmi~enja i drugih aktivnosti, republi~ki i
op{tinski Savez organizacija za fizi~ku kulturu (SOFK), bili su
prinu|eni da organizuju klubove i iniciraju formiranje D‘udo saveza
Crne Gore. Aktom broj 03-66 od 12. 03. 1975. godine, sekretar SOFK
Crne Gore, Dragutin-Lale Martinovi}, upu}uje dopis op{tinskim
SOFK-u u gradovima u kojima postoje d‘udo klubovi u kojem ih,
izme|u ostalog, obavje{tava:
"Na inicijativu D`udo kluba "Titograd" i Saveza organizacija za
fizi~ku kulturu Crne Gore, u Titogradu }e se odr`ati sastanak
predstavnika d`udo klubova iz na{e Republike sa ciljem da se {to
prije pripremi i organizuje osniva~ka konferencija D`udo saveza
Crne Gore.
Sastanak }e se odr‘ati u ponedjeljak 24. 03. 1975. godine u
prostorijama SOFK CG sa po~etkom u 12 ~asova."
Iz sadr‘aja dopisa broj 04-106 od 11. 04. 1975. godine koji je sekretar
SOFK Crne Gore, Martinovi} uputio D‘udu klubu Kotor,
zaklju~ujemo da je na sastanku klubova 24. 04. 1975. godine formiran
Inicijativni odbor za formiranje D‘udo saveza Crne Gore:
"Ukoliko se niko od klubova ne prihvati organizacije takmi~enje
}e se odr`ati u sali D`udo kluba "Titograd" u organizaciji Inicijativnog
odbora za formiranje D`udo saveza Crne Gore i ovog Saveza."
Iz dosad raspolo‘ivih podataka vidljivo je da je D‘udo klub "Titograd",
koji je 1972. godine, ponovo postao ~lan Prve savezne lige,
imao klju~nu ulogu u razvoju ovog sporta u Crnoj Gori. U vrijeme
formiranja D‘udo saveza Crne Gore, predsjednik D‘udo saveza
104
Djido.pmd 104
9/29/2007, 16:13

Jugoslavije bio je sekretar crnogorskog Sekretarijata unutra{njih
poslova Vu~i} ^agorovi} koji je zadu‘io svog potpredsjednika,
Husniju Re‘epagi}a, tako|e visokog funkcionera Republi~kog
sekretarijata za unutra{nje poslove Crne Gore i potpredsjednika
D‘udo saveza Jugoslavije, da pomogne u formiranju D‘udo saveza
Crne Gore i njegovom kadrovskom osposobljavanju.
Predsjednik Inicijativnog odbora za formiranje D‘udo saveza Crne
Gore, Vukoman ]irovi}, 18.06.2006. godine upu}uje dopis svim
d‘udo klubovima u Crnoj Gori, obavje{tavaju}i ih da }e se 26. 06.
1975. godine odr‘ati prva sjednica konferencije Saveza za d‘udo i
srodne sportove SRCG. Konferencija }e se odr‘ati u sali za sastanke
Republi~ke konferencije socijalisti~ke omladine Crne Gore sa
po~etkom u 12 ~asova. U obavje{tenju je predlo‘en i dnevni red.
105
Djido.pmd 105
9/29/2007, 16:13

U "Pobjedi" od 27.06. 1975. godine objavljen je tekst: "Konstituisan
D`udo savez Crne Gore", sa podnaslovom: "Usvojen Statut i
izabrani organi Saveza" u kojem se, izme|u ostalog, ka`e:
"Ju~e je u Titogradu na osniva~koj konferenciji konstituisan Savez
za d`udo i srodne sportove Crne Gore. Uvodno izlaganje podnio je
Vukoman ]irovi}, koji je iznio podatak da u na{oj Republici postoji
{est klubova sa oko 600 takmi~ara i istakao zna~aj ovog sporta u
sistemu op{tenarodne odbrane.
Husnija Red‘epagi}, potpredsjednik D‘udo saveza Jugoslavije,
osvrnuo se na dosada{nji rad u crnogorskim klubovima. Po njegovim
rije~ima odnosi me|u klubovima nijesu bili najbolji. Zato je prvi
zadatak svih ljudi koji rade u d‘udo sportu da se bore za zdrave
sportske odnose kao i za ve}u masovnost...
Na konferenciji je jednoglasno usvojen Statut Saveza i izabrani
organi ovog sportskog foruma. Predsjedni{tvo ~ini 11 ~lanova, od
~ega su pet aktivni takmi~ari. Za predsjednika Predsjedni{tva izabran
je Vukoman ]irovi}, a za potpredsjednika Husnija Red‘epagi}.
Tako|e je imenovan nadzorni odbor od tri ~lana i delegati za
Konferenciju D‘udo saveza Jugoslavije. Izabrane su i komisije Saveza
u koje ulaze predstavnici svih klubova.
Zaklju~eno je da je formiranjem D‘udo saveza Crne Gore
napravljen krupan korak u razvitku ovog sporta u na{oj republici."
Formiranje Saveza za d‘udo i srodne sportove Crne Gore, zaista
predstavlja "krupan korak" u razvoju ovog sporta u Crnoj Gori. Kroz
organe Saveza, stru~ne komisije i radna tijela, stvorene su mogu}nosti
za organizovan i sistemati~an rad na razvoju ovog sporta i postizanju
dobrih rezultata.
Prvi predsjednik Vukoman ]irovi}
106
Djido.pmd 106
9/29/2007, 16:13

Pobjeda, 27. VI 1975.
107
Djido.pmd 107
9/29/2007, 16:13

Klubovi u~esnici konferencije bili su: "Titograd" i "13 maj" iz
Podgorice, "Lov}en" sa Cetinja, "Akademik" iz Nik{i}a, "Mornar" iz
Bara, "Partizan" iz Kotora. D`udo klub "13. maj" je bio klub koji su
sa~injavali pripadnici Ministarstva unutra{njih poslova Crne Gore
koji su vje`bali d`udo u drugim, registrovanim klubovima.
Savez za d‘udo i srodne sportove otpo~eo je niz aktivnosti na
organizaciji takmi~enja, usavr{avanju stru~nog kadra, pobolj{anju
me|uklupske saradnje i uop{te na pobolj{anju op{tih uslova za razvoj
ovog sporta. Povoljnu okolnost za razvoj d‘udo sporta u Crnoj Gori
predstavljala je zainteresovanost vojske i policije za d‘udo. Pripadnici
Policije imali su obaveznu nastavu samoodbrane i bili su obu~avani
odre|enim zahvatima iz d‘udoa i d‘u-d‘ice. Policija je imala posebni
priru~nik u kojem su opisivani dozvoljeni na~ini privo|enja lica koja
pru‘aju fizi~ki otpor i osnovne elemente samoodbrane.
Sli~no je bilo i sa vojskom, koja je, posebno u sastavu Vojne policije,
obu~avala svoje pripadnike d‘udo vje{tinom. Na svearmijskim
takmi~enjima, koja su organizovana na dr‘avnom nivou i u ~ijem su
programu bile discipline u vojnim nadmetanjima (bacanje bombe,
bojevo ga|anje, savladavanje prepona i sl.), kao posebna disciplina
bila je d‘udo. U svim kasarnama u Jugoslaviji, pripadnici vojske
uvje‘bavali su d‘udo {to je imalo veliki zna~aj za razvoj ovog sporta.
"Pobjeda" je zabilje`ila rezultate sa Svearmijskog takmi~enja za
Crnu Goru na kojem je pobijedila ekopa "Proletera" iz kasarne
"Mora~a" ~iji sam bio trener.
U razvoju d‘udo sporta u Crnoj Gori zna~ajnu ulogu su imali
Jugoslovenska narodna armija (JNA) i Sekretarijat za unutra{nje
poslove Crne Gore (SUP RCG). Od strane JNA veliki doprinos su
dali general Tomislav Kronja, Aleksandar-Aco Nikoli}, poru~nik
Tomislav Radojevi}, potporu~nik Vlastimir Stamenkovi} i drugi. Iz
SUP RCG najve}i doprinos su dali Vu~i} ^agorovi}, Husnija
Red‘epagi}, Miomir Radunovi}, Miro Rai~evi}, Milan [undi}, Velizar
Bukili}, Veselin Brnovi}, Mileva Popovi} i drugi.
Stru~na radna tijela Predsjedni{tva, Komisija za vrhunski sport i
selekciju, Sudijska komisija i Takmi~arska komisija, organizuju
takmi~enja i seminare na kojima se posti‘u zapa‘eni rezultati.
108
Djido.pmd 108
9/29/2007, 16:13

Predsjednik Komisije za vrhunski sport i selekciju bio je Mirko
Jovanovi} iz Titograda, Sudijske komisije Branko Radujkovi} iz
Kotora i Takmi~arske Velizar Bukili}. Sekretar saveza je bila Mileva
Popovi} iz Titograda.
@iri sa takmi~enja policajaca: Velizar Bukili}, Petar Ili},
Bo`idar Marku{ i Veselin Pe{i}
Za {est godina rada (od 1975. do 1981), Savez je bio dobro organizovan
i sa zna~ajnim uspjesima na svim nivoima djelovanja. Na
sjednici Predsjedni{tva saveza, odr‘anoj 20.12.1975. godine, pored
postoje}ih akata i poslovnika o radu, usvojeni su i Pravilnik o republi~koj
ligi, Propozicije o republi~kim takmi~enjima, Sudijski
pravilnik, Pravilnik o republi~kim reprezentacijama i radu republi~kih
kapitena i Tehni~ki pravilnik o ispitima za u~eni~ke i majstorske
Milorad Vujovi}, prvi prvak Jugoslavije
iz Crne Gore
109
Djido.pmd 109
9/29/2007, 16:13

pojaseve. U periodu od 1975. do 1981. godine, dva kluba iz Crne
Gore postala su prvoliga{i ("Titograd" 1975. i 1972. i "Akademik"
1979. godine), a mnogi takmi~ari u pojedina~noj konkurenciji postizali
su izvanredne rezultate: Milorad Vujovi} 1968. godine postaje
prvi prvak Jugoslavije iz Crne Gore u konkurenciji seniora a Pavle
Mili} prvak Jugoslavije za nade. Naravno, i drugi takmi~ari postizali
su zapa`ene rezultate.
Druga izborna Konferencija D‘udo saveza Crne Gore odr‘ana je
28. marta 1981. godine u Titogradu. Konstatovano je da su postignuti
izvanredni rezultati u takmi~arskom i organizacionom smislu.
Ukazano je i na neke propuste u radu. Nakon {to su usvojeni izje{taji
o radu, pristupilo se izborima.
Za predsjednika Predsjedni{tva (predsjednik Saveza) izabran je
Miomir Radunovi}, tada pomo}nik sekretara Sekretarijata za
unutra{nje poslove Crne Gore. Za ~lanove Predsjedni{tva izabrani
su: Vojin Bo‘ovi} "Zeta", Petar Ili} "Akademik", Vukoman ]irovi}
(dotada{nji predsjednik) "Lov}en", Vaso Ma{anovi} "Lov}en",
Bo`idar Marku{ "Tehni~ar", Dragoljub [}eki} "Partizan" H. Novi,
Du{an Martinovi} "^elik", Ilija \uki} "Ribnica", Slobodan \erkovi}
"Titograd" i @arko Klikovac "Partizan" Kotor. Izabran je Nadzorni
odbor i predstavnici u D`udo savezu Jugoslavije.
Istog dana, na pro{irenoj sjednici Predsjedni{tva, izabrani su:
Komisija za vrhunski sport i razvoj (predsjednik Bo‘idar Marku{);
Komisija za selekciju (koordinator Bo‘idar Marku{); Takmi~arska
komisija (predsjednik Budimir [}epanovi}); Sudijska komisija
(predsjednik Petar Ili}); Komisija za normativnu djelatnost (predsjednik
Dragoljub [}eki}); Komisija za informisanje i propagandu
(predsjednik Vojin Bo‘ovi}); Komisija za saradnju sa JNA, ONO i
OUP (predsjednik Miljan Vukosavljevi}); Disciplinska komisija (predsjednik
Bogdan \or|evi}); Komisija za zdravstvenu za{titu
(predsjednik dr Slobodan \erkovi}) i Komisija za pojaseve (predsjednik
Branko Radujkovi}). Za sekretara D‘udo saveza Crne Gore
izabran je Lazar Vujovi}.
Rade}i najodgovornije stru~ne i organizacione poslove u D‘udo
savezu Crne Gore i Jugoslavije (predsjednik Komisije za vrhunski
110
Djido.pmd 110
9/29/2007, 16:13

sport i Komisije za selekciju od 1981-1990. godine i dugogodi{nji
~lan Stru~nog savjeta Judo saveza Jugoslavije, Savezni sudija i
trener), vr{e}i funkcije predsjednika D‘udo saveza Crne Gore (od
1990 -1993. godine) i predsjednika D‘udo saveza Jugoslavije (od
1992 -1999. godine) bio sam u prilici da sa mnogim kolegama u~estvujem
u organizaciji brojnih aktivnosti, takmi~enja i manifestacija
koje su zna~ajno uticale na postizanje najboljih rezultata od po~etka
d‘udoa u Jugoslaviji i Crnoj Gori do danas.
Od velikog broja doga|aja, vezanih za aktivnost D‘udo saveza
Crne Gore, izdvojio sam najva‘nije, sa ‘aljenjem {to, iz objektivnih
razloga, svi ne}e biti navedeni i s bojazno{}u da kao neposredni ili
posredni u~esnik u njima, ne budem subjektivan.
Na stru~nom planu, u Crnoj Gori bilo je neophodno mnogo vi{e
raditi na {kolovanju trenera, sudija i takmi~ara i posti}i mnogo vi{i
nivo organizacionih sposobnosti svih aktera. Bilo je potrebno, kroz
jasna pravila, uspostaviti ve}i red koji }e omogu}iti uspje{an rad i
‘eljene rezultate.
Imao sam zadovoljstvo da kao novoizabrani selektor crnogorske
reprezentacije 4. i 5. aprila 1981. godine, prisustvujem izuzetno jakom
me|unarodnom takmi~enju "Kup Jugoslavije" koje je organizovao
D`udo savez Crne Gore u Budvi. U konkurenciji takmi~ara iz
sedam evropskih zemalja, najvi{e uspjeha imao je Ranko Miranovi},
takmi~ar "Titograda", koji je osvojio prvo mjesto u te{koj i apsolutnoj
kategoriji. Miranovi} je progla{en i za najboljeg takmi~ara.
Sekretari D‘udo saveza Crne Gore od 1975. do 2007. godine bili
su: Mileva Popovi}, Lazar Vujovi}, Dragan Stani{i}, Velimir Paunovi},
Zorica Rakonjac, Bo‘idar Vuksanovi}, Sr|a Vukadinovi}, Vuki}
Kankara{ i Zdravko Vu~ekovi}.
Predsjednici D‘udo saveza Crne Gore su bili: Vukoman ]irovi},
Miomir Radunovi}, Vaso Ma{anovi},Veseljko [ekari}, Miro Rai~evi},
Milan [undi}, Du{an Martinovi}, Bo‘idar Marku{, Boro Odalovi},
Dragomir Be~anovi}, @arko [turanovi}, Mihailo Miljani}, Budimir
Popovi}, Rade Peri{i} i Sa{a Kosovi}.
111
Djido.pmd 111
9/29/2007, 16:13

Vukoman ]irovi}
Miomir Radunovi}
Vasilije Ma{anovi}
Veseljko [ekari} Miro Rai~evi} Milan [undi}
112
Djido.pmd 112
9/29/2007, 16:13

Du{an Martinovi}
Bo‘idar Marku{
Boro Odalovi}
Dragomir Be~anovi} @arko [turanovi} Mihailo Miljani}
Budimir Popovi} Rade Peri{i} Sa{a Kosovi}
113
Djido.pmd 113
9/29/2007, 16:14

8. 1. ME\UNARODNA SARADNJA
D‘udo klub "Titograd" je prvi uspostavio me|unarodnu saradnju.
U italijanskom gradu Mola di Bari, jednom godi{nje odr‘avano je
jako me|unarodno takmi~enje na kojem su u~estvovali takmi~ari:
Mom~ilo Mili}, Mirko Jovanovi}, Pavle Mili}, Dragomir [katari},
Bo‘idar Marku{, Zdravko Mili}, Mihailo Marku{, Petar Ili} (iz
Nik{i}a) i drugi.
Sve me|unarodne aktivnosti koordinirao je Savez organizacija za
fizi~ku kulturu Crne Gore i Op{tine Titograd. Dragutin-Lale
Martinovi} je kao sekretar republi~kog SOFK, uspostavio izvanrednu
me|unarodnu saradnju sa Italijom i u drugim sportovima. Posebno
je bila izra‘ena saradnja sa Olimpijskim komitetom Italije u vrijeme
kada je predsjednik bio gospodin Mikele Barbone (Michelle Barbone).
Veliki broj sportista iz Crne Gore, iz razli~itih sportskih grana,
boravio je u Italiji.
Mola di Bari, d`udo klub "Titograd":
Mihailo Marku{, Zdravko Mili}, Mom~ilo Mili},
Dragomir [katari}, Bo‘idar Marku{,
Mirko Jovanovi}, Pavle Mili}
114
Djido.pmd 114
9/29/2007, 16:14

Dragutin - Lale
Martinovi}
Mikele Barbone
(Michelle Barbone)
i Bo`idar Marku{
Neki d‘udo klubovi su samostalno uspostavili dobru saradnju sa
d‘udo klubovima iz drugih dr‘ava u kojima su odr‘avali pripreme
ili u~estvovali u drugim vidovima sportskih aktivnosti. Nik{i}ki
"Akademik" i "Bra}a Labudovi}" bili su na zajedni~kim pripremama
u Poljskoj, dok je "Akademik" samostalno bio u Italiji i vi{e puta u
Ma|arskoj.
^eljabinsk, reprezentacija Crne Gore
Od aktivnosti na me|unarodnom nivou, koje je inicirala Komisija
za vrhunski sport i razvoj D‘udo saveza Crne Gore preko Republi-
~kog saveza organizacija za fizi~ku kulturu Crne Gore, isti~emo
saradnju sa D‘udo savezom SSSR-a. U okviru te saradnje, d‘udo
reprezentacija Crne Gore boravila je u ^eljabinsku gdje je imala treni-
115
Djido.pmd 115
9/29/2007, 16:14

nge i takmi~enja sa najboljim ruskim d‘udistima. Reprezentacija
SSSR-a boravila je u Nik{i}u, gdje je imala zajedni~ke pripreme sa
reprezentacijom Jugoslavije i Crne Gore. U Sportskom centru u Titogradu
odr‘an je me~ SSSR - Jugoslavija a u Nik{i}u izme|u SSSR-a,
Jugoslavije, i d‘udo klubova" Akademik" i "Titograd".
Od tre}eg do devetog septembra 1989.godine u ^eljabinsku
(SSSR) boravili su: Bo‘idar Marku{, Zoran Milovi}, Bo‘idar Kova-
~evi}, Goran Ba}ovi}, Branko Bojani}, Dano Panti}, Kosta Ble~i},
Milo{ Stankovi}, Mili} Ili}, Vasilije Ble~i}, Milorad Miju{kovi},
Zoran ^vorovi}, Dejan Pavli~i}, [}epan Simani}, Vukoman ]irovi},
Marinko \ur|evac, Du{an Martinovi}, Dragan Bigovi}, @eljko Mijovi},
Vuka{in \urovi} i Dejan Baukovi}.
^eljabinsk, reprezentacija Crne Gore
U toku boravka u ^eljabinsku reprezentacija Crne Gore je imala
me~ sa ekipom ruskih d‘udista a u mjestu Kuna{ek me~ na tradicionalno,
rva~ki na~in. Za pobjedu u rva~kom me~u, reprezentacija Crne
Gore dobila je- ovcu.
Reprezentacija SSSR-a je u Crnoj Gori boravila od 10. do 22 septembra
1990. godine. Prisustvo najboljih ruskih d‘udista koji su smje-
{teni u Nik{i}u, iskori{}eno je maksimalno. Reprezentacija Jugoslavije
i najbolji d‘udisti Crne Gore, tih dana imali su zajedni~ke
116
Djido.pmd 116
9/29/2007, 16:14

pripreme u Nik{i}u. To je bila izvanredna prilika da se steknu nova
iskustva.
U Titogradu je 16. septembra 1990. godine, u Sportskom centru
"Mora~a", odr`an me~ reprezentacija SSSR-a i Jugoslavije a u Nik{i-
}u, 18. septembra, ~etvorome~ reprezentacija SSSR-a, Jugoslavije, i
D`udo klubova "Titograd" i "Akademik". U Nik{i}u je odr`an i me~
izme|u `enske "A" i "B" reprezentacije.
Boravak ruske reprezentacije finansirali su u jednakim djelovima
D‘udo savez Jugoslavije i SIZ za fizi~ku kulturu Crne Gore. Zajedni~ke
pripreme, me~evi u Titogradu i Nik{i}u bili su izuzetno dobro
medijski pra}eni i predstavljali su zna~ajan sportski doga|aj.
Rezultati me~a SSSR-Jugoslavija (1:4):
Do 60 kg: [aboti}-Karpov 0:1 (0:5), do 65 kg: Stani{i}-Aybakirov
0:0 i Vu~ina-Klukin 0:1 (0:10), do 71 kg: Be~anovi}-Varajev 0:1
(0:10), do 78 kg: Ni{kanovi}-Ibrahimov 0:0 i Petrovi}-Hajdanov 0:0,
do 86 kg: Le{}ak - K. Karambiev 1:0 (5:0), do 95 kg: Panti}- M.
Karambiev 1:0 (5:0) i preko 95 kg: Ble~i}-Muratov 0:1 (0:7).
Ubjedljiva pobjeda ruskih d‘udista je bio realan odnos kvaliteta.
U Nik{i}u "Akademik" je pru‘io izvanredan otpor Rusima. U dvorani
[kolskog centra brojni gledaoci u‘ivali su u kvalitetnim borbama.
[aboti} je bio ravnopravan sovjetskom {ampionu Karpovu, mladi
Ranko Bojani} se dobro suprotstavljao Klukinu a Be~anovi}, koji
nije nastupao u svojoj kategoriji (do 65 kg.) ve} do 71. kg., poslije
poraza u Titogradu nije dozvolio Varajevu da ga pobijedi. Dobro su
se borili @eljko Radulovi} protiv K. Karambijeva i Dano Panti} protiv
M. Karambijeva. Kosta Ble~i} pobijedio je Muratova. Na kraju,
rezultat je bio 2:1 (10:10), {to govori i o izvanrednoj borbi takmi~ara
"Akademika".
U finalu ovog takmi~enja Sovjeti su savladali reprezentaciju Jugoslavije
3:1 (23:5). U susretu "A" i "B" `enske selekcije Jugoslavije
pobijedila je "A" selekcija rezultatom 3:0 (16:0). Za najboljeg
takmi~ara progla{en je reprezentativac SSSR-a Oleg Karpov a za
najbolju takmi~arku Dragana Salopek.
117
Djido.pmd 117
9/29/2007, 16:14

Reprezentacija SSSR-a, Jugoslavije i Crne Gore u Nik{i}u
Rukovodstva reprezentacija SSSR-a i Jugoslavije
118
Djido.pmd 118
9/29/2007, 16:14

Pred me~ Rusija - Crna Gora
“Pobjeda”, 16. IX 1990
119
Djido.pmd 119
9/29/2007, 16:14

8. 2. D@UDO [KOLE
U toku takmi~arske sezone, takmi~ari, treneri i sudije su
preokupirani aktivnostima na realizaciji kalendara takmi~enja.
Treneri, u ‘elji da postignu dobar rezultat u najkra}em vremenu,
obu~avaju takmi~are i ~esto ih vode na takmi~enja prije nego {to su,
realno, spremni za to.
Crnogorskim d‘udistima nikada nije nedostajala snaga i agresivnost,
~ak su te osobine bile dominantne ali su, zbog nedostatka
{kolovanih trenera i velike ‘elje da se na brz na~in postignu vrhunski
rezultati, uvijek bili, u odnosu na ostale, hendikepirani kada je u
pitanju tehnika. Ovaj "nedostatak" aktuelan je i danas i on je bio
limitiraju}i za najve}i domet na{ih vrhunskih takmi~ara. ^ak i oni
koji su postigli najzna~ajnije rezultate, oscilirali su u kvalitetu i ~esto
nijesu mogli da ponove rezultat koji su postigli.
Ovaj "nedostatak" prouzrokovao je nesigurnost takmi~ara i ~esta
iznena|enja, kada su u pitanju velika takmi~enja. Na njima u~estvuju
fizi~ki spremni takmi~ari tako da, na kraju, o pobjedniku naj~e{}e
odlu~i tehnika. Kompenziranje nedostatka tehni~kog znanja snagom,
mogu}e je jedino ako je razlika u snazi takmi~ara velika. Crnogorski
takmi~ari, u odnosu na ostale, manje su vje`bali i poznavali parternu
tehniku, zbog ~ega su u odlu~uju}im borbama, iako su bili u prednosti,
~esto gubili borbe.
Sa ‘eljom da se u {to ve}oj mjeri ubla‘e ovi nedostaci predlo‘io
sam Predsjedni{tvu D‘udo saveza Crne Gore da se u periodu odmora,
(ljetnji i zimski {kolski raspust), organizuje D‘udo {kola na kojoj bi
se u~ila izvorna d‘udo tehnika, polagalo za pojaseve i odr‘avali
sudijski i trenerski seminari.
Konferencija i Predsjedni{tvo D‘udo saveza Crne Gore prihvatili
su moj predlog o odr‘avanju republi~ke D‘udo {kole "@abljak 86" i
ona je odr‘ana od 1. do 10. juna 1986. godine na @abljaku. Ura|en je
120
Djido.pmd 120
9/29/2007, 16:14

Program rada koji je odgovarao potrebama crnogorskih takmi~ara i
ura|ena dinamika aktivnosti. U okviru [kole veoma uspje{no realizovane
su aktivnosti:
1. [kola za Pionire i Nade od 1. do 10. jula 1986. godine;
2. Polaganje za pojaseve (od 5. do 1. kyu) od 6. do 10. jula
1986.godine;
3. Seminar za republi~ke sudije od 6. do 10. jula 1986. godine i
4. Otvoreno prvenstvo "KUP @abljaka" 10. jula 1976. godine.
U Programu [kole postojao je i Dnevni plan rada koji je do detalja,
predvi|ao {to }e se na treninzima raditi. Cilj nije bio postizanje ve}eg
nivoa op{tefizi~kih parametara takmi~ara ve} njihovo tehni~ko
usavr{avanje. Treninzi su odr‘avani dva puta dnevno i trajali su po
90 minuta. Najve}i dio vremena posve}en je {kolskom izvo|enju
tehnika po GO KYU sistemu i otklanjanju nedostataka. To je istovremeno
bila i obuka takmi~ara za polaganje za ve}e zvanje. Prilikom
polaganja za pojaseve, takmi~ari su pored predvi|enih tehnika,
morali znati i teoriju d‘udo sporta (istorijat, principe i sl.).
Na sudijskom seminaru koji je slu‘io za sticanje zvanja Republi~ki
sudija i ovjeri licenci za postoje}e republi~ke sudije, detaljno su
razra|ivana Pravila borbe Evropske d‘udo federacije. Kandidati su
polagali i testove dok su prakti~ni dio obavili sude}i na takmi~enju
"KUP @abljaka".
Rukovodio sam radom [kole u ~emu mi je, prve dvije godine pomagao
Petar Ili}, a zatim Mili} Ili}. Rukovodioci sudijskog seminara
bili smo Petar Ili} i ja, a komisiju za pojaseve, na polaganju, ~inili su
Petar Ili}, Ranko Miranovi} i ja. Konferencija i Predsjedni{tvo D‘udo
saveza Crne Gore usvojili su Izvje{taj o radu D‘udo {kole "@abljak
86" i odlu~ili da se ona odr‘ava svake godine. Tako je i bilo.
[kola je svake godine imala ve}i broj u~esnika i zna~ajnije
sadr‘aje. U rad sudijske komisije uklju~en je i Eduard Besak, iz Splita,
internacionalni sudija, predsjednik Sudijske komisije Judo saveza
Jugoslavije, a na {kolovanju trenera i sticanju zvanja Trener za d‘udo
i Trener za d‘udo prvog razreda, prof. dr Branko Dragi} iz Novog
Sada u ime Zavoda za fizi~ku kulturu Vojvodine. Prof. Dragan Stani-
{i} vr{io je testiranje fizi~kih sposobnosti u~esnika.
121
Djido.pmd 121
9/29/2007, 16:14

D‘udo {kola "@abljak 86"
Du‘i period D‘udo {kola je vrlo uspje{no odr‘avana na @abljaku
a zatim u drugim mjestima. Program [kole se nije mijenjao a polaznici
su bili i takmi~ari koji }e kasnije postizati vrhunske me|unarodne
rezultate. Efekti dugogodi{njeg, redovnog odr‘avanja D‘udo {kole
na nivou Crne Gore, bili su izvanredni. Rezultate koje }u iznijeti u
Prof. dr Branko Dragi} sa trenerima na @abljaku
122
Djido.pmd 122
9/29/2007, 16:14

posebnom poglavlju najbolje govore o tome. Izuzetnoj snazi i agresivnosti
dodata je tehnika {to je na{e d‘udiste u~inilo kompletnijim i
uspje{nijim. U~esnici [kole bili su mnogi takmi~ari koji su postali
vrhunski sportisti. Me|u njima bio je i Dano Panti}, apsolutni studentski
prvak svijeta.
Sekretar Sekretarjata za sport Op{tine Podgorica, dugogodi{nji
vrhunski jugoslovenski sportista, Bo‘idar Vuksanovi}, pokrenuo je
i realizovao inicijativu sli~nu D‘udo {koli. Organizovani su "Kampovi
perspektivnih sportista" Op{tine Podgorica u kojima su u~estvovali
najperspektivniji sportisti. Vi{e godina sam rukovodio Kampom
d‘udista u ~emu su mi pomagali Ratko Radonji}, Zoran Milovi},
Milinko Labudovi}, Vuka{in \urovi}, Vuk Ra{ovi} i drugi. [kole su
odr‘avane u Kola{inu, Budvi i Ulcinju. Me|u brojnim u~esnicima
Kampa, sada poznatim sportistima, bio je i Marko Radulovi} koji je
bio ~lan D‘udo kluba "Tehni~ar" iz Podgorice. Dvadesetjednogodi{nji
Kamp perspektivnih sportista u Budvi
123
Djido.pmd 123
9/29/2007, 16:14

Marko je dvostruki seniorski prvak Balkana i do sada najbolje
plasirani takmi~ar iz Crne Gore na apsolutnom prvenstvu Evrope za
seniore.
Ministarstvo obrazovanja Crne Gore je na na{u inicijativu, imaju}u
u vidu popularnost d‘udo sporta, uvrstilo d‘udo sport u program za
osnovne {kole kao Izborni predmet. Na zahtjev Ministarstva, uradio
sam Program d‘udo tehnika koji je objavljen u Slu‘benom listu Crne
Gore i bio obavezan za |ake kojima je d`udo izborni predmet.
U Kampu perspektivnih sportista, 1992. godine, u Ulcinju, bili su
pozvani profesori i nastavnici predmeta Fizi~ko vaspitanje osnovnih
{kola iz Crne Gore kojima smo Vuk Ra{ovi}, Vuka{in \urovi},
Milinko Labudovi} i ja demonstrirali tehnike d‘udoa iz Programa
rada. Demonstracija tehnika je snimana, a kasete sa snimcima predate
profesorima na kori{}enje.
Kamp perspektivnih sportista, Ulcinj 1992.
Na‘alost, ve} odavno D‘udo {kola na nivou Crne Gore ne postoji,
godinama nema polaganja za pojaseve i sistematskog u~enja d‘udo
tehnika. [kolovanje trenera i takmi~ara prepu{teno je njima samima
{to, gledaju}i dugoro~no, ima nesagledive negativne posljedice. Ote-
‘avaju}a okolnost za ovakvo stanje je ~injenica da se ta vrsta gre{aka
124
Djido.pmd 124
9/29/2007, 16:14

ne mo‘e ispravljati na brzinu i u kratkom vremenu. Rad na usavr{avanju
u klubovima nije dovoljan, a obrazovanje bez {kole nije
mogu}e.
S ciljem popularizacije d‘udo sporta i upoznavanja {ire crnogorske
javnosti sa njegovim istorijatom u Crnoj Gori, u saradnji sa Televizijom
Crne Gore, kao autor, realizovao sam prvu Televizijsku d‘udo
{kolu.
[kola je emitovana na Tre}em programu u ~etiri emisije, po dvadesetak
minuta, po~ev od 16. decembra 1996. godine do 27. januara
1997. godine. Emisije su vi{e puta reprizirane.
Svaka emisija sastojala se od tri dijela: prvi je predstavljao podatke
o istorijatu d‘udo sporta u svijetu i Crnoj Gori; u drugom je prikazivana
tehnika d‘udoa po grupama, a u tre}em- snimci sa velikih
me|unarodnih takmi~enja sa tehnikama o kojima je bilo rije~i u drugom
dijelu.
Podaci koji su izno{eni o istorijatu d‘udo sporta u Crnoj Gori,
po~ev od 1962. godine, prvi put su prezentovani. Oni su u zna~ajno
pro{irenom obimu sadr‘ani u ovoj knjizi. U TV {koli, tehnike su
izvodili Petar Ili}, Ranko Miranovi}, Dragoljub Radulovi}, Mom~ilo
Marku{, Mili} Radulovi}, Zoran Milovi}, Ratko Radonji}, Ana Ili},
Dragana @ivkovi}, mladi takmi~ari Marko Radulovi}, Nikola
Drekalovi} i ja.
125
Djido.pmd 125
9/29/2007, 16:14

8.3. STRU^NI RADOVI
Problem nedostatka literature posebno je bio aktuelan na po~etku
razvoja d‘udo sporta u Crnoj Gori. Kori{}eni su prevodi knjiga
japanskih autora koji su nabavljani u republikama u kojima je d‘udo
ve} postojao. [to je vrijeme vi{e prolazilo, sve vi{e je bilo i literature,
naj~e{}e autora iz inostranstva. U biv{oj Jugoslaviji, u vrijeme
kada je d‘udo ve} bio razvijen, najve}i doprinos u ovoj oblasti dao
je prof. dr Branko Dragi} iz Novog Sada ~ije su brojne knjige naj~e{}e
kori{}enje za usavr{avanje stru~nog kadra.
Znaju}i da u Crnoj Gori kate nikada nijesu izvo|ene, prenose}i
iskustvo koje sam stekao u zagreba~koj "Mladosti", napisao sam
priru~nik "Nage no kata". Predsjedni{tvo D`udo saveza Crne Gore
je za recenzenta odredilo Vuka Tadi}a iz Splita. Recenzija je bila
pozitivna, Priru~nik objavljen i dostavljen svim klubovima i sekcijama
na kori{}enje. To je bio prvi stru~ni rad koji je objavio neko iz
Crne Gore.
Sadr‘aj Priru~nika je tekst u kojem se opisuje Nage no kata, koju
izvode majstorski kandidati (nosioci braon pojasa ) kao uslov za sticanje
majstorskog zvanja. "Pobjeda" od 4.11. 1981. godine, objavila
je ~lanak pod naslovom: "Rad za podsticaj" i podnaslovom "Stru~ni
priru~nik Bo`idara Marku{a iz Titograda bi}e od koristi mnogim
mladim takmi~arima u savla|avanju kata". U tekstu se izme|u ostalog
navodi mi{ljenje recenzenta Vuka Tadi}a:
"Smatram da su skripta Bo`idara Marku{a pristupa~na i mogu se
koristiti kao stru~na literatura u d`udou. Zbog pomanjkanja stru~ne
literature na srpskohrvatskom jeziku ova skripta predstavlja vidan
doprinos".
^etiri zanimljive knjige koje su nastale mnogo kasnije, autora
Zorana Milovi}a, biv{eg vrhunskog takmi~ara iz Podgorice, izuzetno
su doprinijele popularizaciji d‘udo sporta: "D‘udo, vje{tina, sport i
126
Djido.pmd 126
9/29/2007, 16:14

put" objavljena 1999. godine u Podgorici, u kojoj se prezentiraju
zanimljivi podaci o d‘udou, odre|ene tehnike d‘udoa i podaci o
najuspje{nijim pojedincima; knjiga "Poluge", objavljena 2000.
godine u Podgorici u kojoj se obja{njava primjena tehnike u borbi i
samoodbrani, knjiga "D‘udo u Japanu", objavljena 2005.godine u
Podgorici, u kojoj se iznose interesantni podaci o d‘udou Japana i
"Dvadeset dva pravila d‘udo taktike i treninga", objavljena
2006.godine u Podgorici, u kojoj se obja{njavaju dvadeset dva pravila
d‘udo tehnike i treninga koja su od pomo}i trenerima i takmi~arima
u procesu obuke.
Knjiga "Do" koja je objavljena 2005. godine u Podgorici, ~iji sam
autor, d`udo sport, njegove principe i ideje, filozofskim promi-
{ljanjem, tuma~i i prikazuje kao na~in `ivota.
127
Djido.pmd 127
9/29/2007, 16:14

128
Djido.pmd 128
9/29/2007, 16:14

9.
SARADNJA
Da nije bilo op{teprihva}enog principa"Uzajamno pomaganje i
zajedni~ki napredak" ne bi bilo ni postignutih rezultata. Naravno,
mislim na rezultate na li~nom usavr{avanju.
Jedan donekle atipi~an vid saradnje govori o ‘elji aktera za
osvajanjem novih prostora saznanja.
Poznati su brojni vidovi saradnje izme|u pojedinaca, klubova i
sportskih asocijacija. O njima je bilo rije~i i u ovoj knjizi. No, d‘udisti
su sara|ivali i sa sportistima, klubovima i organizacijama drugih
sportova. Ima primjera da su fudbaleri dolazili na treninge d‘udista
da bi u~ili padove a d‘udisti i{li na fudbalske terene i igrali fudbal.
Neki su tada i otkrili da njihov sportski izbor nije bio najbolji. U
nekim slu~ajevima konstatovano je da su neki fudbaleri bili obdareni
za d‘udo, kao i neki d‘udisti za fudbal. Sportisti koji su se ve}
dokazali u jednom, u stvari su bili talentovaniji za neki drugi sport.
Tu se otvara zna~ajno pitanje selekcije, koje na‘alost, ni do danas
nije rije{eno. Zbog toga kod nas jo{ ulogu selektora igraju mame,
tate, predrasude i ‘elje a ne nau~ni podaci i stru~njaci.
Primjer saradnje izme|u d‘udo kluba "Tehni~ar" i karate kluba
"Tehni~ar", koji su funkcionisali pri Univerzitetu "Veljko Vlahovi}"
u Podgorici, vjerovatno je najkarakteristi~niji. Karate klub "Tehni~ar"
nastao je iz Karate kluba "Tr{o" ~iji je osniva~ i trener bio Rifat
Rastoder. Karatisti su dolazili na treninge d‘udista i obrnuto. Preko
dnevne {tampe i plakata pozivani su zainteresovani koji ‘ele da
vje‘baju istovremeno d‘udo i karate da se u~lane u ove klubove.
129
Djido.pmd 129
9/29/2007, 16:14

Na treninge d‘udoa dolazili su Dragoljub Kopitovi}, Milo{ Vukovi},
Bo‘idar Vuksanovi}, Radenko Vuleti}, Rifat Rastoder, Mijo \ikanovi}
i drugi.
Pojedinci su dugo godina vje‘bali d‘udo, stekli zvanje majstorskih
kandidata a kasnije, vje‘baju}i karate, postali vrhunski takmi~ari.
Takav primjer su Slobodan Boljevi}, Dra{ko Mili} i drugi.
I ja sam, vje‘baju}i karate u "Tehni~aru" postao ~lan prve ekipe,
stekao zvanje majstorskog kandidata i imao ~ast da budem u prvoj
ekipi koja je branila titulu ekipnog {ampiona Jugoslavije u Zagrebu.
130
Djido.pmd 130
9/29/2007, 16:14

D`udisti “Titograda” na fudbalskom terenu
Karate klub “Tehni~ar”
131
Djido.pmd 131
9/29/2007, 16:14

Sa proslave {ampionske titule, 1978.
132
Djido.pmd 132
9/29/2007, 16:14

10.
JUDO SAVEZ JUGOSLAVIJE
U rad Judo saveza Jugoslavije (JSJ), pored ostalih republika i
pokrajina, bio je uklju~en i D‘udo savez Crne Gore, kao ravnopravan
~lan. Predstavnici Crne Gore koji su bili uklju~eni u organe i tijela
JSJ, dali su veliki doprinos razvoju d‘udo sporta uop{te.
U rad Predsjedni{tva i Skup{tina JSJ, iz Crne Gore bilo je uklju~eno
vi{e pojedinaca. Funkciju Predsjednika Saveza obavljali su Vu~i}
^agorovi} od 1970. do 1974. godine, Vukoman ]irovi} od 1981 do
1982. godine i Bo‘idar Marku{ od 1992. do 1999. godine.
Vu~i} ^agorovi}
Vukoman ]irovi}
Bo‘idar Marku{
Nakon raspada biv{e SFR Jugoslavije u D‘udo savez Jugoslavije
ostali su udru‘eni D‘udo savez Srbije (JSS) i D‘udo savez Crne Gore
(JSCG). Organi saveza (Skup{tina i Predsjedni{tvo) sastavljeni su
na paritetnoj osnovi. D‘udo savez Jugoslavije je bio prvi koji je na
133
Djido.pmd 133
9/29/2007, 16:14

paritetnoj osnovi formirao svoju organizaciju u novonastaloj dr‘avi.
Mnogi savezi nikada nijesu uspjeli da postignu takav dogovor.
Dio rukovodstva D‘udo saveza Vojvodine, na konstitutivnoj
Skup{tini Judo saveza Jugoslavije, zahtijevao je da vojvo|anski
d‘udo u novoj organizaciji ima isti status kao D‘udo savez Crne Gore
i Srbije. Od nekih istaknutih sportista Vojvodine javno je predlagana
nova organizaciona forma Judo saveza Jugoslavije na regionalnom
principu u kome bi bilo vi{e regiona, od kojih bi Crna Gora bila jedan
ili dva regiona. Ti predlozi su jednoglasno odbijeni od ~lanova
Skup{tine D‘udo saveza Crne Gore i Srbije, kojih je bilo osam, ~etiri
iz Srbije i ~etiri iz Crne Gore. Dobri odnosi rukovodstva JSS i JSCG,
rezultat su dugogodi{nje saradnje i opredjeljenja da u odnosu na
politiku, sport i drugarstvo imaju prednost. U tome je posebnu ulogu
imao Vuk Ra{ovi}, jedan od najzaslu‘nijih pojedinaca za razvoj
crnogorskog d‘udo sporta. Ra{ovi} je du‘i period bio sportski
direktor a obavljao je i funkciju predsjednika Judo saveza Jugoslavije.
Vuk Ra{ovi}
U biv{oj SFR Jugoslaviji, kao trener reprezentacije Jugoslavije,
na pripremama i nekim me|unarodnim takmi~enjima bio je anga-
‘ovan Mirko Jovanovi}, trener "Titograda". Jovanovi} je kao takmi~ar
1974. godine u Novom Sadu i 1975. godine u Zenici bio drugi
u kategoriji preko 93. kilograma, zbog ~ega je i kao takmi~ar pozivan
na pripreme i u sastav dr‘avne reprezentacije.
Kao dugogodi{nji ~lan Stru~nog savjeta i funkcioner JSJ bio sam
vo|a puta, sudija i trener reprezentacije Jugoslavije na me|unarodnim
takmi~enjima u Istanbulu, Rimu, Parizu, Minstelu, Atini... Uspje{ni
134
Djido.pmd 134
9/29/2007, 16:14

Savezni treneri bili su Mili} Ili} za seniore, Vuka{in \urovi} i Maja
Vickovi} za ‘ene. Selektor reprezentacije Jugoslavije za ‘ene bio je
dr Bojan Mandi} a sportski direktor JSJ Dragoljub Be~anovi}.
Branko Radujkovi}, Velizar Bukili}, Bo‘idar Marku{, Mirko Jovanovi},
Mom~ilo Mili}, Mihailo Buri}, Petar Ili} i Du{an Martinovi}
su bili prve savezne sudije iz Crne Gore u biv{oj SFR Jugoslaviji.
Najvi{e su bili anga‘ovani Petar Ili} i Bo‘idar Marku{ koji su bili na
"A" listi saveznih sudija i vi{e od petnaest godina sudili na dr‘avnim
prvenstvima, u Saveznoj ligi i drugim takmi~enima.
Savezne sudije u Makarskoj
Savezne sudije na drzavnom prvenstvu u Novom Sadu
135
Djido.pmd 135
9/29/2007, 16:14

Mili} Radulovi}, Nail Banda i Miodrag \urovi}, zvanje Savezni
sudija stekli su u SR Jugoslaviji a Zdravko Vu~ekovi}, Marinko
\ur|evac i drugi, u zajednici Srbija i Crna Gora.
Judo savez Jugoslavije je od 1981. do 2000. godine organizovao
takmi~enja i manifestacije evropskog i svjetskog ranga. U to vrijeme
postignuti su i najbolji organizacioni i sportski rezultati. O njima je
ve} bilo rije~i a posebno }e biti navedeni u poglavlju Rezultati.
Dragomir Be~anovi}
Dragoljub Radulovi}
Dano Panti}
136
Djido.pmd 136
9/29/2007, 16:14

U anketi sportskih listova "Sport" iz Beograda i "Sportske novosti"
iz Zagreba, takmi~ar Dragomir Be~anovi} je 1989. godine progla{en
za najboljeg sportistu SFR Jugoslavije. Osvajanjem prvog mjesta na
Svjetskom prvenstvu 1989. godine, Be~anovi} je postigao najve}i
takmi~arski uspjeh u jugoslovenskom d`udou.
Internacionalna d‘udo federacija (IJF) je 1989. godine, zbog
velikuh zasluga u razvoju d‘udo sporta dodijelila Mom~ilu Mili}u,
Mili}u Ili}u i Bo‘idaru Marku{u crni pojas 5. Dan i Petru Ili}u crni
pojas 6. Dan, dok je Ministar sporta Jugoslavije, prof. dr Zoran
Bingulac 1998. godine, Bo‘idaru Marku{u dodijelio Priznanje za
razvoj sporta u Jugoslaviji i svijetu.
Poznati politi~ki doga|aji u biv{im republikama i u Saveznoj
Republici Jugoslaviji, nijesu uspjeli da poremete odnose D‘udo
saveza Srbije i Crne Gore, ali osje}ale su se tenzije. Neki tada{nji
politi~ari iz Srbije i Crne Gore, uklju~uju}i i predsjednika SRJ, Zorana
Lili}a, poku{avali su da uspostave druga~ije odnose sa nekim drugim
kadrovskim rje{enjima. U tim uslovima, pri kraju mog drugog mandata
predsjednika JSJ, rad Saveza je pored redovnih problema, kojih
nije bio mali broj, bio optere}en i dodatnim. U tim i takvim uslovima
rad je bio obesmi{ljen.
Saveznu vladu, ~iji je predsjednik bio Momir Bulatovi}, rukovodstvo
Republike Crne Gora nije priznavalo, ve} se i u zvani~noj komunikaciji
nazivala "nelegitimna", "takozvana" i sli~no. Nijesmo o~ekivali
da }emo i mi u Judo savezu Jugoslavije osjetiti rezultate nelegitimnog
rada te Vlade. Ministarstvo sporta SR Jugoslavije i njegov
predstavnik, Labud Jankovi}, na najgrublji na~in su se umije{ali u
rad JSJ. On je, sa pozicije zamjenika ministra, imenovao lice koje }e
odlu~ivati umjesto organa Saveza, iako je bilo suspendovano od
organa Judo saveza Jugoslavije. Zbog nemogu}nosti da prihvatim
takve odnose, 28. septembra 1999. godine, poslije sedam godina
uspje{nog rada, podnio sam ostavku i o tome obavijestio javnost. U
"Pobjedi" od 29. septembra 1999. godine, objavljena je informacija
"Ostavka Marku{a":
"Predsjednik D`udo saveza Jugoslavije Bo`idar Marku{ uputio je
Predsjedni{tvu D`udo saveza Jugoslavije ostavku u kojoj se izme|u
ostalog ka`e:
137
Djido.pmd 137
9/29/2007, 16:14

"U takozvanoj Saveznoj vladi, ta~nije u njenom Ministarstvu
sporta, odr`an je sastanak na kojem nijesam bio prisutan i gdje su
done{ene odluke suprotne odlukama Predsjedni{tva i Skup{tine
D`udo saveza Jugoslavije.
Na taj na~in Savezna vlada je svom politi~kom nelegitimitetu, kroz
odluke svog resornog ministarstva, dodala nelegitimitet jednoj
sportskoj organizaciji.
Zbog dubokog neslaganja sa ovakvim odnosom takozvane
Savezne vlade i karaktera koji poprima politi~ka obilje‘ja, ostaju}i
privr‘en principima d‘udo sporta, vi{e nijesam u mogu}nosti da
obavljam funkciju predsjednika Predsjedni{tva D‘udo saveza
Jugoslavije".
Canu Fabijen, Bo`idar
Marku{ i Vuk Ra{ovi},
Pariz 1988.
Bo`idar Marku{ i prof.
dr Zoran ]irkovi}, Rim
138
Djido.pmd 138
9/29/2007, 16:14

Dragomir
[katari},
Bo`idar
Marku{,
Radomir
Kova~evi} i
Rajko
Miranovi},
Split, 1979.
Atina, 1993.
Minster,
1994.
139
Djido.pmd 139
9/29/2007, 16:14

Josuhiro Jamashita i Bo`idar Marku{, 1989.
Lidija Popovi}, Bo`idar Marku{,
Dragana Salopek i Branislav
Crnogorac, Istanbul, 1988.
140
Djido.pmd 140
9/29/2007, 16:14

11.
CRNOGORSKI OLIMPIJSKI
KOMITET
Dugogodi{nje bavljenje sportom i u~estvovanje u radu sportskih
organa Crne Gore i Jugoslavije, omogu}ilo mi je uvid u pravo stanje
stvari {to je prouzrokovalo i moj stav u odnosu na to. Pripadao sam
sportistima i sportskim radnicima koji su se uvijek zalagali za ravnopravan
tretman me|u sportovima i sportistima. Isticao sam da
prilikom dodjele sredstava za pojedine sportske grane, ne postoji
ravnopravnost i da se na pravi na~in ne uva‘avaju rezultati i masovnost.
Neki sportovi i sportisti su bili privilegovani.
U~estvovao sam u formiranju Olimpijskog komiteta Crne Gore i
kao ~lan njegovog prvog Predsjedni{tva dao skroman doprinos
njegovom radu. U to vrijeme ideja o formiranju Crnogorskog olimpijskog
komiteta Crne Gore nije imala punu podr{ku ni u Crnoj
Gori. Mnogi sportski zvani~nici u dr‘avnim organima, zadu‘enim
za sport, izjavljivali su da je to "suluda ideja u glavama nekih sportskih
radnika". Vo|ena je velika aktivnost da predstavnici Crne Gore
u Jugoslovenskom olimpijskom komitetu dobiju ravnopravan tretman
u odnosu na svoje kolege iz Srbije i da u svim strukovnim savezima,
kao u d‘udou, organi odlu~ivanja budu formirani na paritetnoj
osnovi. (U Predsjedni{tvu Jugoslovenskog komiteta tada je bio samo
jedan predstavnik iz Crne Gore.)
Prete~a ideja o ravnopravnosti, samostalnosti i formiranju
Crnogorskog olimpijskog komiteta, bio je i Stonoteniski savez Crne
Gore i njegov predsjednik, Sa{a Mila~i}. Sekretar Republi~kog saveza
organizacija za fizi~ku kulturu, Dragutin-Lale Martinovi}, bio je
zagovornik te ideje i na izuzetno korektan na~in dao veliki doprinos
141
Djido.pmd 141
9/29/2007, 16:14

da se ona ostvari. Pamtim energi~na izlagana i zalaganja za ravnopravnost
i samostalnost predstavnika Univerzitetskog Saveza organizacija
za fizi~ku kulturu, prof. dr Gruja Radunovi}a.
Prilikom formiranja i u radu Olimpijskog komiteta Crne Gore
postojala je velika opstrukcija od pojedinaca i organa u Crnoj Gori.
Veliki pritisci od pojedinaca iz dr‘avniih sportskih organa, rezultirali
su da se umjesto naziva "Crnogorski olimpijski komitet" usvoji naziv
"Olimpijski komitet Crne Gore".
Sa ove vremenske distance, uo~avam da ideja o ravnopravnosti i
samostalnosti nije imala podr{ku, nikada ne bi za‘ivjela. Olimpijski
komitet Crne Gore, u to vrijeme, u stvari je bio kompromis izme|u
‘elja i mogu}nosti.
O dugogodi{njem zalaganju za ravnopravnost crnogorskih
sportista u Jugoslovanskom olimpijskom komitetu govore i novinski
tekstovi: "Ravnopravno u JOK" ("@urnal" od 23. novembra 1996.
godine) i "Ravnopravnost prije svega", ("Pobjeda" novembra 1996.
godine.)
Sa pozicije koju sam imao u organizaciji i radu Olimpijskog
komiteta Crne Gore zapazio sam izuzetno zna~ajnu ulogu koju su u
njegovom formiranju i radu imali Mi{ko Vukovi}, Bo‘idar Vuksanovi}
i Boro Vu~ini}. Veliki broj sportskih radnika i sportista iz
razli~itih sportskih grana, ~lanova predsjedni{tva i drugi, umnogome
su doprinijeli da Crnogorski olimpijski komitet spremno do~eka progla{enje
dr‘avne nezavisnosti Crne Gore i postane ~lan Me|unarodnog
olimpijskog komiteta.
142
Djido.pmd 142
9/29/2007, 16:14

Pobjeda, 1996.
@urnal, 1996.
143
Djido.pmd 143
9/29/2007, 16:14

144
Djido.pmd 144
9/29/2007, 16:14

12.
VETERANI
Kada bi svi u~esnici doga|aja u ovom vremenskom periodu ispri-
~ali svoju pri~u ona ne bi ni tada bila cjelovita. Nije mi bio cilj da
preslikavam pro{lost ve} da izno{enjem autenti~nih podataka i
dokumenata, u~inim shvatljivijim neke doga|aje iz nje.
D‘udo veterani, u~lanjeni u Udru‘enje d‘udo veterana Crne Gore,
izme|u ostalog, imaju zadatak da o~uvaju sponu izme|u pro{losti i
sada{njosti a sve s ciljem da sada{njost i budu}nost d‘udo sporta
bude u duhu dobrih dostignu}a.
Upravo zbog sada{njosti i budu}nosti razvoja d‘udo sporta i
ciljeva ~ijem ostvarivanju slu‘i, ne smije biti zaboravljeno da su
junaci iz ove knjige, na amaterskoj osnovi, no{eni ljubavlju i ~arima
koje im je d‘udo uprili~ilo, posvetili svoju mladost, a neki i najve}i
dio svog ‘ivota, izgradnji temelja d‘udo organizacije. Kao {to se vidi
iz sadr‘aja ove knjige, temelji su dovoljno jaki da budu}e generacije
mogu graditi i nadogra|ivati bez straha da }e oni popustiti.
Veteranska d‘udo asocijacija biv{e dr‘avne Zajednice Srbije i Crne
Gore, dodijelila je priznanja zaslu‘nim pojedincima iz Crne Gore i
to:
1. Izvr{ena je promocija u zvanje Po~asnog majstora d‘udoa u
znak priznanja za doprinos, afirmaciju i razvoj d‘udo sporta:
Vukomana ]irovi}a, Husnije Red‘epagi}a, Miomira Radunovi}a,
Dragana-Bobija Perovi}a, Lazara Vujovi}a, Dragana Drobnjaka i
Miodraga Davidovi}a i
145
Djido.pmd 145
9/29/2007, 16:14

2. Izvr{ena je promocija u Dan stepene u znak priznanja za svestran
doprinos u razvoju d‘udo sporta i visok stepen ovladavanja
principima i tehnikom d‘udoa:
- Velizara Bukili}a i Svetozara \uri{i}a u 3. Dan (crni pojas),
- Radovana \uri{i}a, Predraga Mad‘arovi}a,Vladimira
Nikaljevi}a i Mihaila Marku{a u 4. Dan (crni pojas),
- Slavice\urovi}, Predraga - Mi{ka Dmitrovi}a, Dragana Lazovi}a,
Jugoslava Ivanovi}a, Zuvdije Hod‘i}a, Dragana Ivanovi}a, Mihaila
Buri}a, Mom~ila Marku{a i Marka Velimirovi}a u 5. Dan (crni pojas),
- Marka Trifunovi}a, Mom~ila Mili}a, Pavla Mili}a, Slobodana
Mi}kovi}a, Dragomira [katari}a u 6. Dan (crveno-bijeli pojas ) i
- Petra Ili} i Bo‘idara Marku{a u 7. Dan (crveno-bijeli pojas ).
Na moju inicijativu grupa veterana formirala je Udru‘enje d‘udo
veterana Crne Gore koje je registrovano kod Ministarstva pravde
Republike Crne Gore rje{enjem br. 02-653/04 20. II 2004. godine.
Iako su se i ranije okupljali, veterani Crne Gore su po~eli da treniraju
i da se pripremaju za nastup na me|unarodnim takmi~enjima,
organizuju susrete, poma‘u svoje ~lanove, objavljuju publikacije
koje }e, kao ova, biti od koristi ljubiteljima i po{tovaocima
crnogorskog sporta uop{te.
Bavljenje d‘udo sportom u poznim godinama, osim odr‘avanja
kondicije, u funkciji je duhovnog usavr{avanja i pro{irivanja saznanja,
njegovanja najplemenitijih eti~kih i ljudskih vrijednosti. Udru-
‘enje d‘udo veterana Crne Gore je izdava~ knjige "DO", koja to na
adekvatan na~in potvr|uje svojim sadr‘ajem.
146
Djido.pmd 146
9/29/2007, 16:14

Veterani na
Plavnici
147
Djido.pmd 147
9/29/2007, 16:14

Veterani na Plavnici
Zuvdija Hod`i}
i Bo`idar
Marku{
148
Djido.pmd 148
9/29/2007, 16:14

Petar Ili}, Vuk Ra{ovi}, Bora Cveji} i Bo`idar Marku{
149
Djido.pmd 149
9/29/2007, 16:14

150
Djido.pmd 150
9/29/2007, 16:14

13.
REZULTATI
Kada je rije~ o rezultatima, podrazumijeva se da je neko ko je
postigao dobar rezultat ostvario i cilj vje‘banja. Na koji se, u stvari,
rezultat misli? Podsjetimo se {to je, govore}i o cilju vje‘banja d‘udoa,
rekao njegov tvorac dr D‘igoro Kano:
"... na taj na~in se usavr{avamo i postajemo vredniji ~lan zajednice.
A to je i kona~ni cilj d‘udoa." (Ilustrated Kodokan Judo, Kodansha,
Tokyo, 1955, str. 7-13 ).
To zna~i da su oni koji su se vi{e usavr{ili i postali vredniji ~lanovi
zajednice, postigli ve}i rezultat i ostvarili cilj vje‘banja. ^esto se
sredstvo predstavlja kao cilj pa se po toj logici i takmi~arski rezultati
predstavljaju kao kona~ni cilj bavljenja sportom. Treninzi,
takmi~enja, medalje, priznanja... samo su sredstva za ostvarivanje
osnovnog cilja- usavr{avanja.
Svako savremeno dru{tvo stimuli{e sportske aktivnosti upravo radi
usavr{avanja pojedinaca koji postaju korisniji za sebe, druge i
zajednicu kojoj pripadaju. Svi oni koji su uspjeli u poslu kojim se
bave, isti~u da ne bi bili tako uspje{ni da se nijesu bavili d‘udo
sportom. Mnogi od njih izjavljuju da im je d‘udo definisao ‘ivotni
put i pomogao da uspiju.
Akademik Zuvdija Hod‘i}, prof. dr Mihailo Buri}, dr Du{an
Martinovi}, prof. dr Branko Radujkovi} i mnogi drugi svjedo~e o
tome.
Naravno, nijesu svi ni ‘eljeli da postanu akademici, profesori,
doktori nauka, in‘enjeri... ali je ~injenica da su svi koji su se bavili
d‘udom bili bolji i uspje{niji nego da to nijesu radili. Uvjeren sam
151
Djido.pmd 151
9/29/2007, 16:14

da neki rezultati, ostvareni na samom po~etku pojave d‘udo sporta u
Crnoj Gore imaju mnogo ve}i zna~aj od onih istog ili ve}eg ranga,
postignutih kasnije. Zato je u ovoj knjizi tim pojedincima i
aktivnostima posve}ena i "ve}a pa‘nja", jer u pitanju su "prvi koraci"
kojim, da se poslu‘im kineskom poslovicom- po~inje putovanje od
hiljadu milja.
O takmi~arskim rezultatima u ekipnoj konkurenciji bilo je rije~i
pa }u navesti samo one najva‘nije koje su takmi~ari iz Crne Gore
postigli u pojedina~noj konkurenciji na nekim me|unarodnim
takmi~enjima i prvenstvima SFR Jugoslavije i SR Jugoslavije.
Od marta 1981. do septembra 1999. godine vr{io sam najodgovornije
stru~ne i rukovode}e poslove u D‘udo savezu Crne Gore i
Jugoslavije. S ponosom isti~em da su u tom periodu ostvareni ubjedljivo
najbolji rezultati u crnogorskom i jugoslovenskom d‘udou.
Crnogorski savez je bio jedan od najorganizovanijih i najuspje{nijih
u Republici zbog ~ega je i imao zna~ajan status u porodici sportova.
Svi koji su pomenuti u ovoj knjizi i oni, mnogobrojni entuzijasti,
koje nijesmo pomenuli ili smo ih nenamjerno izostavili, dali su veliki
doprinos razvoju d‘udo sporta.
U~esnici olimpijskih Igara:
Dragomir Be~anovi}, Seul, 1988. godine,
Zorica Blagojevi}, Barselona, 1992. godine,
Dano Panti}, Barselona, 1992. godine i
Dragoljub Radulovi}, Atlanta, 1996. godine
Svjetska prvenstva:
Mirsada Gani}, VII mjesto za seniorke, Njujork,
1980. godine.
Dragomir Be~anovi}, I mjesto za seniore, Beograd
1989. godine,
Zorica Blagojevi}, VII mjesto za seniorke, Beograd,
1989. godine,
152
Djido.pmd 152
9/29/2007, 16:14

Slavka Marojevi}, VII mjesto za seniorke, Beograd,
1989. godine, i
Dragoljub Radulovi}, V mjesto za seniore, Tokio, 1995.
godine.
Evropska prvenstva:
Seniori -seniorke
Slavica \urovi}, V mjesto, seniorke, \enova,
1975. godine,
Mirsada Gani}, V mjesto, seniorke, Udine,
1979. godine,
Dragomir Be~anovi}, II mjesto, seniori, Pariz,
1987. godine,
Ranko Miranovi}, V mjesto, seniori, Helsinki,
1989. godine,
Zorica Blagojevi}, V mjesto, seniorke, Frankfurt,
1990. godine,
Danojla \ur|evac, V mjesto, seniorke, Birmingen,
1995. godine,
Nada Ognjenovi}, V mjesto, seniorke, Ostende,
1997. godine,
Sr|an Mrvaljevi}, II mjesto, mla|i seniori, Moskva,
2006. godine i
Marko Radulovi}, V mjesto, seniori (apsolutna),
Beograd, 2006. godine.
Evropska prvenstva:
juniori –juniorke
Vuka{in \urovi}, V mjesto, juniori, 1977. godine,
Berlin,
Darko Davidovi}, V mjesto, juniori, San Marino,
1981. godine,
153
Djido.pmd 153
9/29/2007, 16:14

Danojla \ur|evac, III mjesto, juniorke, Istanbul, 1990.
godine,
Stanka Krivokapi}, II mesto, juniorke, Istanbul, 1990.
godine.
Danojla \ur|evac, II mjesto, juniorke, Finska,
Pieksamaki, 1991. godine i
Jelena Mi}ovi}, III mjesto, juniorke, Valadolid,
1995. godine.
Mediteranske igre:
Ranko Miranovi}, II mjesto, seniori, 1979. godine, Split,
Nada Ognjenovi}, III mjesto, seniorke,
Bari, 1997. godine i
Nada Ognjenovi}, V mjesto, Tunis, 2001. godine.
Prvaci Balkana od 1978. do 2007. godine:
Seniori:
Ranko Miranovi}, Novi Sad, 1978. i Pernik,
1981. godine,
Dragomir Be~anovi}, 1988. godine, Atina,
Dragan Mrvaljevi}, 2001. Sarajevo i
Marko Radulovi}, 2005. Istanbul i Volos, 2007. godine
Seniorke
Nada Ognjenovi}, Sarajevo, 2001. godine,
Violeta Vu~kovi}, Sarajevo, 2001. godine,
Dragana @ivkovi}, Sarajevo, 2001. godine i
Sla|ana Pejovi}, Sarajevo, 2001. godine.
Juniori:
Dejan Pavi}evi}, Izmir, 1990. godine i
Marko Radulovi}, Bor, 2004. godine.
154
Djido.pmd 154
9/29/2007, 16:14

Juniorke:
Zorica Sokolov, Trebinje, 1987. godine,
Sne‘ana Ba}ovi}, Atina, 1988. godine i
Jelena Kosti}, Tekirdag, 2001. godine.
Kadeti:
Marko Radulovi}, Komotini, 2002. godine.
Kadetkinje:
Mirjana Martinovi}, Subotica, 1997. godine i
Jelena Kosti}, Subotica, 1997, Beograd, 1998. i
Beograd, 1999. godine.
Prvaci SFR Jugoslavije i SR Jugoslavije od 1968. do 2003. godine
Seniori:
Milorad Vujovi}, 1968., preko 93 kg,
Ranko Miranovi}, 1975.(10 kategorija, do 86 kg), 1980.
(apsolutna), 1981.,1982. (apsolutna), i 1982, preko
95 kg,
Mom~ilo Marku{, 1975. (10 kategorija,-60),
Sreten Kipa, 1980. i 1986. do 60 kg,
Milorad Mi}kovi}, 1984. godine, do 65 kg,
Dragomir Be~anovi}, 1987, 1988, 1989. i 1990.
do 65 kg,
Dano Panti}, 1991 i 1992. do 95 kg,
@eljko Radulovi}, 1993. do 86 kg,
Dragan Mrvaljevi}, 1994. do 60 kg i
Dragoljub Radulovi}, 1994. i 1995. do 78 kg.
155
Djido.pmd 155
9/29/2007, 16:14

Seniorke:
Mirsada Gani}, 1978. do 56 kg,1979,1980,1981,1982.
i 1983. do 66 kg,
Slavica \urovi}, 1974. do 56 kg,
Zorica Sokolov, 1987. do 48 kg i 1989. do 52 kg,
Sne‘ana Ba}ovi}, 1990. (apsolutna),
Zorica Blagojevi}, 1991. (apsolutna), 1991,1992,1993.
i 1994. do 72 kg,
Stanka Krivokapi}, 1990. do 52 kg i 1992. do 61 kg,
Nada Ognjenovi}, 1992, 1994, 1995, 1996, 1997, 1998,
1999, 2000. do 66 kg, 2001. do 63 kg,
Danojla \ur|evac, 1991. i 1992. preko 72 kg,
Biljana Popovi}, 1992. (apsolutna),
Jelana Mi}ovi}, 1993, 1994, 1996, 1997, 1998. (apsolutna),
1999. i 2000. do 61 kg, 2001. do 78 kg,
Slavka Marojevi}, 1993. do 66 kg i 1998. do 70 kg,
Danka Stevovi}, 1994. do 56 kg,
Nata{a Kresovi}, 1991. do 66 kg,
Violeta Vu~kovi}, 1999, 2001. i 2002. do 70 kg.
Dragana @ivkovi} 2001, 2002. i 2003. do 57 kg.
Jelena Kosti} 2002. i 2003. do 63 kg. i
Gordana Radulovi}, 2003. do 78 kg.
Prvaci SFR Jugoslavije:
Juniori
Vuka{in \urovi}, 1975. i 1976. godine,
Darko Davidovi}, 1980. i 1981. godine,
@eljko Bori~i}, 1982. godine,
Milo{ Stankovi}, 1985. godine,
Dano Panti}, 1990. godine i
Milorad \e{nji}, 1990. godine.
156
Djido.pmd 156
9/29/2007, 16:14

Juniorke:
Veselinka Krivokapi}, 1986. godine,
Milodarka \urkovi}, 1987. godine,
Sne‘ana Ba}ovi}, 1987. i 1988. godine,
Nada Ognjenovi}, 1988, 1989. i 1990. godine,
Du{anka Marojevi}, 1988. godine,
Danojla \ur|evac, 1989. i 1990. godine,
Stanka Krivokapi}, 1990. i 1991. godine,
Jelena Mi}ovi}, 1992. godine i
Danka Kr{ikapa, 1992. godine.
Takmi~ari iz Crne Gore koji su nastupali u Saveznoj ligi SFR
Jugoslavije za ekipe koje su osvojile prvo mjesto:
Bo‘idar Marku{, Zagreb, 1974. godina, AJK "Mladost"
Vuka{in \urovi}, Beograd, 1985. i 1986. godina, D@K
"Rekord" i
Milorad Mladenovi}, Beograd, 1985. i 1986. godina,
D@K "Rekord".
Za najboljeg sportistu SFR Jugoslavije progla{en je:
Dragomir Be~anovi}, 1989. godine, Beograd.
Za najbolje sportiste Crne Gore progla{eni su d‘udisti:
Ranko Miranovi}, 1974. godine,
Dragomir Be~anovi}, 1987. i 1989. godine,
Dano Panti}, 1992. godine i
Dragoljub Radulovi}, 1995. godine.
157
Djido.pmd 157
9/29/2007, 16:14

Me|u deset najboljih sportista Crne Gore od 1966. do 2006. godine
birani su d‘udisti:
1. Vuk Ra{ovi}, 1966. godine,
2. Milorad Vujovi}, 1968. godine,
3. Pavle Mili}, 1968. godine,
4. Mirko Jovanovi}, 1973. godine,
5. Ranko Miranovi},1974. godine,
6. Mirko Jovanovi}, 1975. godine,
7. Vuka{in \urovi}, 1976. godine,
8. Sreten Kipa, 1976. godine,
9. Vuka{in \urovi}, 1977. godine,
10. Ranko Miranovi}, 1978. godine,
11. Mirsada Gani}, 1978. godine,
12. Ranko Miranovi}, 1979. godine,
13. Miodrag Mi}kovi}, 1979. godine,
14. Mirsada Gani}, 1979. godine,
15. Mirsada Gani}, 1980. godine,
16. Ranko Miranovi}, 1981. godine,
17. Ranko Miranovi}, 1982. godine,
18. @eljko Bori~i}, 1982. godine,
19. Dragomir Be~anovi}, 1985. godine,
20. Dragomir Be~anovi}, 1986. godine,
21. Dragomir Be~anovi}, 1987. godine,
22. Zorica Sokolov, 1987. godine,
23. Sne‘ana Ba}ovi}, 1988. godine,
24. Dragomir Be~anovi}, 1989. godine,
25. Zorica Blagojevi}, 1989. godine,
26. Stanka Krivokapi}, 1990. godine,
27. Zorica Blagojevi}, 1991. godine,
28. Milo{ Stankovi}, 1991. godine,
158
Djido.pmd 158
9/29/2007, 16:14

29. Dano Panti}, 1992. godine,
30. Zorica Blagojevi}, 1992. godine,
31. Jelena Mi}ovi}, 1993. godine,
32. @eljko Radulovi}, 1993. godine,
33. Dragoljub Radulovi}, 1995. godine,
34. Jelena Mi}ovi}, 1995. godine,
35. Nada Ognjenovi}, 1997. godine,
36. Jelena Mi}ovi}, 1999. godine,
37. Violeta Vu~kovi}, 2001. godine,
38. Gordana Radulovi}, 2004. godine,
39. Marko Radulovi}, 2005. godine i
40. Sr|an Mrvaljevi}, 2006. godine.
Na mnogim takmi~enjima u SFR Jugoslaviji i SR Jugoslaviji u
razli~itim uzrasnim kategorijama takmi~ari iz Crne Gore ~esto su bili
prvi u ukupnom plasmanu. Takmi~ari iz Crne Gore osvajali su prva
mjesta i progla{avani za najbolje i na mnogim, jakim me|unarodnim
takmi~enjima.
159
Djido.pmd 159
9/29/2007, 16:14

160
Djido.pmd 160
9/29/2007, 16:14

DRAGOMIR BE^ANOVI]
14.
Slu~aj Dragomira Be~anovi}a, svjetskog prvaka u d‘udou je pri~a
za Ginisa, ali i pri~a koja jasno odgovara na naj~e{}e postavljano
pitanje: {to je najva‘nije za uspjeh?
U Osnovnoj {koli "Olga Golovi}" u Nik{i}u, sedamdesetih godina,
radila je sekcija D`udo kluba "Akademik" ~iji je trener bio Petar Ili}.
Na jednom od treninga pojavio se desetogodi{nji
Dragomir Be~anovi}. Visok, mr{av i
izdr`ljiv vi{e je bio predisponiran za atletiku ili
sli~ne sportove nego za d`udo. Njegova odlu-
~nost i nevjerovatna upornost razbijala je svaku
dilemu da je gre{ka u odabiru sporta. Od prvog
dana odavao je utisak da je do{ao ta~no tamo
gdje treba i da zna {to ho}e. I kada nije uspijevao
da ostvari o~ekivano, bio je uvjeren da zna zbog
~ega je to i da }e sljede}i put uspjeti. Njegova
samouvjerenost i upornost, ~esto nijesu davali o~ekivane rezultate,
posebno u po~etku, kada je bilo najte`e, i kada se u~e prvi koraci.
Od samog po~etka bilo je jasno: Be~anovi} je do{ao ~vrsto rije{en da
uspije. Njegov motiv je bio toliko jak da se, ponekad, sticao utisak da ga
ne interesuju ni ozbiljna upozorenja da mora biti oprezan jer je njegov
protivnik izuzetno jak i uspje{an. ^esto se nije ostvarivalo to {to je ‘elio
ali se nikada nije desilo da i pomisli da odustane od svog cilja.
Prije najve}ih uspjeha koje je Be~anovi} postigao na prvenstvu
Evrope u Parizu 1987. godine i prvenstvu svijeta, 1989. godine, u
Beogradu, u stru~nim krugovima bilo je dilema da on jo{ nije tehni~ki
161
Djido.pmd 161
9/29/2007, 16:14

sazrio za vrhunske me|unarodne rezultate i da, u tom smislu, ima
dosta nedostataka.
Jednom prilikom, poslije priprema reprezentacije, uo~i prvenstva
Evrope u Novom Sadu, Be~anovi} me je zamolio da kao ~lan Stru~nog
savjeta Judo saveza Jugoslavije, pitam saveznog trenera Mrvaljevi}a
za{to je u ekipi Cuk (Slovenija) a ne on. Pitao sam Mrvaljevi}a, koji
je, u prisustvu Be~anovi}a, odgovorio:
"Cuk je stariji i iskusniji takmi~ar. Ako stavim Be~anovi}a a on
izgubi svi }e kriviti mene."
Kada sam rekao Mrvaljevi}u da Slavko Obadov, trener reprezentacije
na pripremama, tvrdi da je Be~anovi} ubjedljivo najbolji i
da njega treba staviti u ekipu, on je dodao:
"Be~anovi} ima dosta nedostataka u izvo|enju tehnike, ni u parteru
se ne snalazi ba{ najbolje i, uz to, slabo je razgiban."
Be~anovi} se nasmijao a ja sam upitao Mrvaljevi}a: Kako to da
Be~anovi} ima tako dobre rezultate sa toliko mana i {to }emo da
radimo sa takmi~arima kojima "ne fali ni{ta" ali van Jugoslavije ne
mogu da pro|u ni jedno kolo? Mrvaljevi} je ostao pri mi{ljenju da je
dobro postupio i da }e se pitanje "prve table" u toj kategoriji (do 65
kg) rje{avati poslije dr`avnog prvenstva.
U Parizu, 1987. godine, neposredno pred po~etak Evropskog
prvenstva, Be~anovi} je rekao svojim drugovima reprezentativcima:
"Danas }u ih sve pobiti". Nije ih to za~udilo jer nije bilo prvi put da
Be~anovi} daje tako samouvjerene izjave, ali je to ~uo i trener koji
je rekao: "On je lud, ne zna gdje je do{ao!"
Be~anovi} je na tom takmi~enju bio drugi, a mi smo, kao savezne
sudije, naredne godine, gledali kasetu Sudijske komisije Evropske
d‘udo Federacije u kojoj se finalni me~, u kojem je u~estvovao Be~anovi},
prikazuje kao velika sudijska gre{ka na {tetu Be~anovi}a.
Njegov protivnik bukvalno je prepuzao zavr{nicu borbe ~uvaju}i
prednost koju je na po~etku stekao.
Ono gdje je Be~anovi} bio zaista svjetski je njegova izdr‘ljivost
koju je omogu}avao nevjerovatano jak kardio-vaskularni i pulmonarni
sistem. Na op{tefizi~kim pripremama reprezentacije
Jugoslavije, kada svi popadaju od umora i do|e do takozvanog
162
Djido.pmd 162
9/29/2007, 16:14

"otkaza", Be~anovi}, bez kapi znoja na ~elu, tr~i neobavezne krugove
demonstriraju}i svoju superiornost. Te njegove, izuzetno kvalitetne
fizi~ke osobine, na ve}i nivo podigao je iskusni stru~njak za tu vrstu
treninga, prof. dr Zoran ]irkovi} iz Beograda.
Kada je, dvije godine kasnije, na prvenstvu svijeta u Beogradu
osvojio prvo mjesto, Be~anovi} je, zadihan i uzbu|en, izjavio: "Sve
sam postigao sam!"
Ova Be~anovi}eva izjava zaslu‘uje dublju analizu i bilo bi nekorektno
tuma~iti je na osnovu prvog utiska. U njoj se nalaze odgovori
na mnoga pitanja. Mi koji smo, na organizacionom i stru~nom planu,
pratili njegov dugogodi{nji fanati~ni rad i pomagali mu, samo smo
se nakratko osjetili zaboravljenim i samo je na trenutak njegova
izjava djelovala egoisti~no. Znao sam {to to zna~i i {to, u stvari, stoji
iza nje.
U uslovima pod kojima je Be~anovi} vje‘bao, koje sam djelimi~no
opisao u ovoj knjizi, koji se, na‘alost, ni danas nijesu bitnije promijenili,
pravi je podvig i zaista "slu~aj" za Ginisa, postati prvak svijeta
u Olimpijskom sportu.
Ovoj tvrdnji u prilog idu ~injenice da se rad
u klubovima i Savezu odvijao na potpuno
amaterskoj osnovi, bez nau~ne podr{ke, bez
potrebnih uslova za rad i adekvatne stru~ne
pomo}i. Svi treneri, takmi~ari i sudije su bili
amateri, koji su imali druga zanimanja a d‘udom
se bavili iz ljubavi.
Mnogo je toga nedostajalo; zato je Be~anovi}
i mogao da izjavi da je sve postigao sam, jer da
nije bilo njegove nevjerovatne volje da uspije, upornosti i ogromnih
odricanja, sve bi bilo uzalud.
Motiv je bio ja~i od svega {to je nedostajalo i postojalo kao
prepreka na putu ka cilju. Ovaj primjer prakti~no dokazuje da bez
jakog motiva nema uspjeha. Motiv je zna~ajniji i od talenta i od
uslova, va‘niji od svega.
A mi koji smo vje‘bali u istim ili gorim uslovima i na isti na~in
bili u~eni, u~ili smo druge prate}i ih na putu ka uspjehu, i danas ‘alimo
163
Djido.pmd 163
9/29/2007, 16:14

{to uslovi za bavljenje sportom nijesu mnogo bolji. Malo je onih koji
su danas spremni da na amaterskoj osnovi rade ono {to i junaci iz
ove knjige. Zato }e, ako se sportu ne da adekvatan zna~aj i ulo‘e
potrebna sredstva i znanje, u budu}nosti biti jo{ manja vjerovatno}a
da se pojavi neko ko }e posti}i ono {to je postigao Be~anovi}.
164
Djido.pmd 164
9/29/2007, 16:14

15.
RANKO MIRANOVI]
Ranko Miranovi} je poslije Be~anovi}a, najuspje{niji crnogorski
d‘udista. Bio je kapiten d‘udo reprezentacije SFR Jugoslavije,
dvostruki apsolutni prvak SFR Jugoslavije, dvostruki prvak Balkana,
peti na svijetu, vice{ampion Mediterana i pobjednik na mnogim jakim
me|unarodnim takmi~enjima.
Nekoliko godina smo nastupali u
ekipi d‘udo kluba"Titograd", mnogo
puta sparingovali i borili se na
treningu. Bio sam mu trener u d‘udo
klubu "Ribnica", dugo godina sam pratio
njegov rad kao predsjednik Stru-
~nog savjeta i Selektorske komisije
D`udo saveza Crne Gore i ~lan Stru-
~nog savjeta Judo saveza Jugoslavije
i tako stekao mnogo saznanja o njegovim
takmi~arskim vrijednostima.
Ono {to je uspio Ranko Miranovi}, nije uspio niko iz Crne Gore.
Nekoliko godina bio je apsolutno najbolji jugoslovenski d‘udista i
to u najja~oj konkurenciji. To da je dugo vremena uspijevao da u
Jugoslaviji bude ubjedljivo bolji od svih opravdavalo je tvrdnje
mnogih da je Miranovi} najbolji crnogorski d‘udista. Zaista, bio je
mnogo bolji takmi~ar nego {to o njemu govore rezultati. [to je to {to
ga je sprije~ilo da na me|unarodnom planu postigne jo{ bolje
rezultate?
165
Djido.pmd 165
9/29/2007, 16:14

Miranovi} se, kao i mnogi takmi~ari tog vremena, nije slagao sa
trenerom Jovanovi}em i, umjesto njegove podr{ke, ~esto je imao
velike probleme i opstrukciju. Tako je morao da se istovremeno bori
protiv svojih protivnika na takmi~enju i svog trenera. U klubu su se
dugo prema tom problemu odnosili, najbla‘e re~eno, nekorektno. U
to vrijeme Miranovi} je da bi napredovao na me|unarodnom planu,
morao da ima vi{e me|unarodnih borbi, me|utim, pozivi za
reprezentativne nastupe, upu}eni Miranovi}u, zavr{avali su u ko{u,
bez njegovog znanja.
Kada je Miranovi} kao evidentni olimpijski kandidat trebalo da
1980. godine, otputuje u Moskvu, njegov trener je rekao da ne dolazi
na treninge ({to nije bilo ta~no) i da, tako nespreman, ne mo‘e u
Moskvu. Taj prekid u nastupima na me|unarodnom planu, koji je
dugo trajao, u~inio je svoje.
Pripreme reprezentacije Jugoslavije, odr‘avane pred velika
me|unarodna takmi~enja, Miranovi}u nikada nijesu odgovarale i
negativno su uticale na njegovu formu. Njemu nijesu odgovarale
pripreme na kojima se do iznemoglosti vje‘balo dva-tri puta dnevno.
Uvijek kada se pripremao u klubu i individualno, postizao je mnogo
bolje rezultate.
Za izvanredne rezultate koje je postigao, nastupaju}i sportski i
korektno, dobio je brojna priznanja i nagrade.
166
Djido.pmd 166
9/29/2007, 16:14

16.
MARKO RADULOVI]
Tek je napunio 21. godinu a ve} je bio prvak
Balkana za kadete, prvak Balkana za juniore,
dvostruki prvak Balkana za seniore i peti u
Evropi u apsolutnoj kategoriji za seniore. Posljednji
rezultat, do sad nije uspio da postigne
niko iz Crne Gore. Progla{avan je za najperspektivnijeg
mladog sportistu Crne Gore. No,
opravdani zahtjevi da mu se obezbijede adekvatni
uslovi za rad i napredovanje, umnogome
podsje}aju na pri~u o Miranovi}u i Be~anovi}u... Nekoliko decenija
kasnije, moralo bi biti druga~ije.
167
Djido.pmd 167
9/29/2007, 16:14

168
Djido.pmd 168
9/29/2007, 16:14

17.
ANEGDOTE
Na takmi~enjima, putovanjima, treninzima i drugim prilikama, bilo
je doga|aja koji su izazivali smijeh, koji se pamte i prepri~avaju
godinama. Mo‘da se, u tome pone{to i izmijeni ili doda ali su{tina
ostaje.
169
Djido.pmd 169
9/29/2007, 16:14

17. 1. ]EVANICA
Ranko Miranovi} i njegov klupski drug i kum, Dragomir [katari}-
[ka}o, istaknuti prvotimac podgori~ke "Budu}nosti", studirali su na
Vi{oj pedago{koj {koli u Nik{i}u-odsjek za sportsku rekreaciju.
Polaganje ispita "zapelo" je na predmetu Anatomija. Nada da }e
polo`iti i taj ispit kao ostale, iz dana u dan bila je sve manja. Kada je
bila gotovo sasvim izgubljena, [ka}o, sre}an, dotr~a do Ranka,
govore}i mu:
- Rad‘a, spa{eni smo! Moj prvi kom{ija postao je profesor Anatomije
i kod njega }emo polagati. Tako }emo sto posto polo‘iti bez
problema.
Ranko ga je gledao radosno ali i prave}i grimase koje su
izra‘avale nevjericu.
- Daj bo‘e ! – rekao je Ranko mada ga sumnja nije ostavljala.
- Ma sto posto, kad ti ka‘em. Znam ~o’eka !
Do{ao je i taj dan. [ka}o i Ranko, ve} sigurni da }e imati protekciju,
nijesu u~ili ni{ta pa nespremni do{li u prepun amfiteatar da
pola‘u.
- Ko }e prvi? - upitao je profesor.
Nastala je ti{ina koja je trajala toliko da se neko morao javiti.
- Evo ja }u! - oglasio se hrabro Ranko.
- Dobro, iza|i ovamo, iz ovog sanduka izaberi neku kost i reci
nam {to zna{ o njoj.
- Ja }u }evanicu, ako mo‘e profesore, odgovorio je Ranko.
- Mo‘e! – ~uo se odgovor, a Ranko se brzo uputio prema sanduku
sa plasti~nim kostima, po~eo da ih prevr}e i zavla~i ruke sve dublje.
Svi su ~ekali da Ranko prona|e kost, ali mu to nikako nije
uspijevalo.
170
Djido.pmd 170
9/29/2007, 16:14

- Nje ov|e nema profesore. Sigurno je neko uzeo – glasnuo se
Ranko.
Ponovo je po~eo da tra‘i, "kopaju}i" dublje i br`e. Sve je preturio
ali ko{~ice nigdje.
- Nema je profesore, sigurno.
Profesor je ve} izgubio strpljenje i odmah pozvao drugoga:
- Ajde, ko }e umjesto Miranovi}a !?
- Ja }u profesore, javio se [ka}o, kao da ‘eli da pomogne kumu u
nevolji.
Karakteristi~nim hodom, mrdaju}i lijevim ramenom, koje je ~esto
povre|ivao, [ka}o se uputio prema kov~egu i tek {to se savio, izvadio
je tra‘enu kost i uzviknuo:
- Evo je profesore. ]evanica!
Bio je presre}an, {to mu se vidjelo po izrazu na licu. Odavao je
utisak ~ovjeka koji je uspio. Opet je nastala ti{ina u kojoj su, kao u
"nijemom" filmu, glavni junaci bili [ka}o koji, ispred table, dr`i kost
u ruci i Ranko koji se jo{ i{~u|ava. Ti{inu je prekinuo profesor:
- Ajde, ka‘i ne{to o toj kosti... reci nam, makar, kako se na latinskom
izgovara njeno ime?
[ka}o je nastavio da }uti zbog ~ega je Ranko procijenio da bi
bilo odli~no, kada bi on sada to znao i rekao, ~ime bi "ispravio"
prethodnu gre{ku, ali, na`alost, nije znao. ]utao je odaju}i utisak
studenta koji zna ali ne}e da remeti postoje}i red i bude nekulturan.
Da bi "izvukao" kom{iju, profesor, vidje}i da [ka}o ne zna odgovor,
presko~io je to i postavio novo, najlak{e pitanje:
- Ajde, reci nam, zbog ~ega je ta kost deblja od one, druge, uz nju
i za{to je kriva?
Shvatio je [kara profesorovu ‘elju da mu pomogne, ali i da ne
zna odgovor. Nadao se da }e se desiti nemogu}e, da }e se "sjetiti" i
onoga {to ne zna. U tom is~ekivanju uzeo je kost rukama, izdigao je
u visini ramena i po~eo da gleda niz nju, kao da ne{to ni{ani. Okrenuo
je i na drugu stranu, pa ni{ani li ni{ani. A onda je "kao iz topa" izvalio:
171
Djido.pmd 171
9/29/2007, 16:14

- Pa, profesore, ona je deblja od ove druge... uz nju... i malo je
kriva zato {to je... okrenuta prema suncu. - poslije ~ega se amfiteatrom
razlegao glasni smijeh.
Sljede}i put su nau~ili i polo‘ili.
172
Djido.pmd 172
9/29/2007, 16:14

17. 2. NAGINJANJE
Na saveznom takmi~enju u Sarajevu, borbu izme|u
reprezentativaca Ranka Miranovi}a i Rajka Ku{i}a, posmatrali su
njihovi klupski treneri Mirko Jovanovi} i Branislav-Brane Crnogorac.
Borba je bila zanimljiva i do samog kraja nije se znalo ko }e biti
pobjednik. Treneri koji su izabrali najbolju poziciju za pra}enje borbe,
jedan do drugog, nervozno su {etuckali prave}i pokrete koje su
sugerisali svojim takmi~arima.
Gledaoci su pratili borbu takmi~ara ali iz vidokruga nijesu gubili
dva uzbu|ena trenera koji vi~u, gestikuliraju i daju tendenciozne
primjedbe sudijama. U jednom momentu, Brane je primijetio da se
Mirko, u kriti~nim momentima neravnote‘e takmi~ara, naginje na
istu stranu kao on, {to mu je bilo ~udno. Kada se situacija ponovila,
on upita Mirka:
- Kako to da se ti naginje{ na istu stranu kao ja? Valjda treba
obrnuto! Za kojega ti takmi~ara navija{, za mojeg ili tvojeg?
Nakon kra}e stanke Mirko mu je odgovorio:
- Ja za tvojeg, ~asti mi! Jer, ako ovaj moj pobijedi, kad se vratimo
u Titograd, jad }e me na}’!
173
Djido.pmd 173
9/29/2007, 16:14

17. 3. SOLISTA
Najvi{e anegdota vezano je za Nikolu-Nikicu Miljevi}a koji je
bio najvragolastiji. Miljevi} je kao student Vi{e pedago{ke {kole na
Cetinju, bio u~esnik seminara za instruktore d‘udoa odr‘anog
decembra 1962. godine u tom gradu. Bio je jedan od tri takmi~ara iz
Crne Gore koji su prvi put nastupili na takmi~enju. Formirao je D‘udo
klub "Mornar" iz Bara, pomagao Miloradu Vujovi}u da odr‘i rad
kluba na Cetinju a povremeno je s njim dolazio i u Nik{i} i, kasnije,
imao vrhunske sportske rezultate.
Njegov kum, Milorad-Mi{ko Vujovi}, prvi prvak SFR Jugoslavije
iz Crne Gore, nastavnik srpskohrvatskog jezika i on, sa ekipom
crnogorskih d‘udista, vra}ali su se s nekog prvenstva. Prolaze}i kroz
Srbiju, brojna ekipa se zaustavila ispred restorana-kafane iz koje se
~ula jaka muzika. Nekoliko autobusa bilo je parkirano ispred. To je
bila prilika da se odmore od dugog puta i ne{to pojedu. Velika sala, u
koju su u{li, puno gostiju i pjeva~, koji je pjevao aktuelne narodne
pjesme, odavali su utisak da je to mjesto gdje }e mo}i da zadovolje
svoje potrebe.
Konobar je donio pi}e, jelo naru~eno, gladni takmi~ari, i{~ekuju}i
jelo, grickali su hljeb gledaju}i okolo. Pogled se, prije nego otpo~ne
da pravi novi polukrug, zaustavljao na orkestru i pjeva~a, koji su,
sude}i po reakcijama gostiju, dobro radili svoj posao.
Da li je nestrpljenje d‘udista izazvala ~injenica {to su bili
pregladni, ili su kuvari kasnili zbog gu‘ve, ali je najnestrpljiviji me|u
njima, Nikica, ustao i oti{ao u pravcu kuhinje. Kada se vratio i zadovoljno
sjeo, rekao im je, ono {to su najvi{e ‘eljeli da ~uju:
- Hrana sti‘e odmah !
Svi su bili zadovoljni a posebno Mi{ko koji je, ina~e, kao te{ka{,
imao najve}i apetit. Nikica je gledao u svog kuma, smje{e}i se.
- Sad }e kume, ne sjekiraj se !
174
Djido.pmd 174
9/29/2007, 16:14

I zaista "bi sad", ali ne hrana, ve} je orkestar iznenada prestao da
svira, vlasnik restorana uzeo mikrofon i srda~no pozdravio d`udo
reprezentaciju Crne Gore, dodaju}i:
- Dragi gosti ! Pri~injava mi posebno zadovoljstvo da mogu da
vam saop{tim, da se me|u nama nalazi poznati interpretator
crnogorskih narodnih pjesama, solista Miodrag-Mi{ko Vujovi}, koji
je izrazio ‘elju, a na na{e veliko zadovoljstvo, da otpjeva nekoliko
pjesama. Izvolite, dru‘e Mi{ko!
Za~uo se dugotrajan aplauz. Svi su bili prijatno iznena|eni osim
Mi{ka koji se pogledav{i kuma Nikicu, udario rukom po ~elu:
- [to mi ovo uradi, kume?!
Umjesto da mu odgovori Nikica je po~eo da aplaudira i vi~e:
- Mi{ko! Mi{ko! Mi{ko!...
Svi prisutni su ga podr‘ali, pozivaju}i Mi{ka da iza|e i zapjeva.
Na trenutak su zaboravili na hranu i pi}e. Mi{ko, koji je bio najvi{e
gladan, nije ni pomislio na hranu, jo{ jednom se udario po ~elu i
krenuo prema orkestru. Veliki aplauz pratio ga je na putu do podijuma
gdje mu je vlasnik restorana, razdragano, predao mikrofon. Bez
ikakvog uvoda Mi{ko je po~eo:
- Ho}u, bra}o, to sam i do{ao!
Ja sam mnogo za‘ega kan|ela
Na oltaru crkve pravoslavne;
Pa sam slijep do{a me|u vama,
Da pod‘e‘em, koliko uzmogu,
I va{ oganj sveti na oltaru,
Na oltaru crkve i po{tenja !
Ja ne vidim, nego ~ujem dosta.
Hajte, bra}o, te se pri~estite.
Nastala je neobi~na ti{ina. Svi su gledali u Mi{ka koji je poslije
kra}eg zastoja nastavio:
- Bje{e oblak sunce uhvatio,
Bje{e goru tama pritisnula...
175
Djido.pmd 175
9/29/2007, 16:14

U tim trenucima moglo se misliti o svemu, osim o hrani na koju
su svi zaboravili. Mi{ku su se posebno divili ~lanovi orkestra i vlasnik
restorana. A zatim, iz dubine du{e, gromkim glasom, Mi{ko je
zapjevao:
- Bolovala mlada Vinka, rodom Pivljanka,
[to je tebi, {}eri moja, pita je majka...
Prolomili su se aplauzi i skandiranje: Mi{ko! Mi{ko !... Konobari
su po~eli da donose hranu. Sve je opet ‘ivnulo. Na hranu su zaboravili
svi, a ponajvi{e najgladniji –Mi{ko, koji se trudio da otpjeva {to vi{e
pjesama. Kada je bilo o~igledno da se i tom zadovoljstvu bli‘i kraj,
Nikica je diskretno, napomenuo Mi{ku da je njegova misija zavr{ena:
- Kume, o’ladi ti se ovo jelo !
Brojna ekipa crnogorskih d‘udista je nastavila put sa zadovoljstvom
pri~aju}i o tom doga|aju.
176
Djido.pmd 176
9/29/2007, 16:14

17. 4. OSLABLJENI @UVELA
Trener D‘udo kluba "Titograd", Mirko Jovanovi}, istovremeno se
takmi~io u kategoriji preko 93 kilograma. Samo je on odlu~ivao kada
}e se pojaviti kao takmi~ar a kada kao trener. Uo~ili smo jednu
"zakonitost" u tom odabiru. Kada je potencijalni protivnik bio neki
manje poznat takmi~ar, mnogo lak{i od njega, onda je nastupao on, a
kada je bio poznat i jak, u tu kategoriju je stavljao mla|e takmi~are.
Nakon povratka iz zagreba~ke "Mladosti", na jednom od treninga
saop{tio sam svim takmi~arima i treneru Jovanovi}u, da sada
pretendujem da nastupam u kategoriji preko 93 kilograma i ako neko
jo{ to `eli, uklju~uju}i i Jovanovi}a, nek izvoli na strunja~u da vidimo
ko je bolji. Niko se nije javio a Jovanovi} je rekao: "Ne}e{, ~o~e, ti
odre|ivat ekipu, no ja. Ja sam trener". Slo`ili smo se oko toga ko je
trener, ali sam mu rekao da ne mo`e sebe da stavlja u tu kategoriju
dok me ne pobijedi i da u toj, kao i u ostalim treba da nastupaju
najbolji. Ljutito je odbio direktni izazov upu}en pred svim
takmi~arima. To je ostalo nerije{eno jer je on tako `elio. O~ekivao
nas je put u Skoplje gdje se 22. XII 1976. odr`avalo takmi~enje.
U Titogradu i pri dolasku u Skoplje nije se znalo ko }e nastupiti u
najte‘oj kategoriji, Jovanovi} ili ja.
Nijesmo znali {to je razlog toj dilemi, ali kada smo u Skoplju
ugledali mog nekada{njeg klupskog druga iz zagreba~ke"Mladosti",
Gorana @uvelu, prvaka Evrope, koji nastupa u najte`oj kategoriji,
sve je bilo jasno. Svi smo znali da }e trener Jovanovi}, umjesto sebe,
te{kog preko 140 kilograma, u tu kategoriju staviti mene sa 85
kilograma. No ni to ne bi bilo neuobi~ajeno, da Jovanovi} nije, pred
svima, na ve~eri, ispri~ao pri~u kako je @uvela "stra{no oslabio" zato
{to slu`i vojsku u Skoplju. Ponudio sam mu da on nastupi i "ugrabi
ga" tako slabog ali je, naravno, odbio.
Pobijedio sam protivnike i u finalu se sastao sa @uvelom. Dobro
sam poznavao @uvelu i njegove tehnike, {to mu je zadalo velike
177
Djido.pmd 177
9/29/2007, 16:14

"muke" tokom ~itave borbe koja je trajala oko osam minuta. Poslije
potpuno izjedna~ene borbe @uvela je, tridesetak sekundi prije kraja
me~a "izvukao" polugu na mom laktu i pobijedio. U {tampi i na
Ssportskom pregledu emitovanom na televiziji za ~itavu teritoriju
SFR Jugoslavije, ova borba progla{ena je "borbom ve~eri". Da sam
imao malo vi{e sportske sre}e i pobijedio @uvelu, obistinila bi se
tvrdnja trenera Jovanovi}a da je @uvela oslabio. Izgubio sam, ali sam
se dobro borio. Svi su mi ~estitali, osim Jovanovi}a.
178
Djido.pmd 178
9/29/2007, 16:14

179
Djido.pmd 179
9/29/2007, 16:14

180
Djido.pmd 180
9/29/2007, 16:14

181
Djido.pmd 181
9/29/2007, 16:14

182
Djido.pmd 182
9/29/2007, 16:14

O autoru
Bo‘idar Marku{ ro|en je 1954. godine u Podgorici gdje i ‘ivi.
Zavr{io je Vi{u gra|evinsku {kolu u Zagrebu 1975. godine. Trideset
godina radi kao gra|evinski in‘enjer za visokogradnje.
D‘udom se bavi od 1968. godine. Dok se takmi~io imao je status
„Vrhunski sportista saveznog razreda". Majstorsko zvanje i zvanje
Savezni sudija, stekao je 1975. godine u Zagrebu kao ~lan Judo kluba
„Mladost", za koji je nastupao i prilikom osvajanja jedanaeste titule
ekipnog prvaka SFR Jugoslavije. Vi{e od dvadeset godina sudio je
na republi~kim, saveznim i me|unarodnim takmi~enjima. Zvanje
trenera prvog razreda stekao je 1986. kod Zavoda za fizi~ku kulturu
Vojvodine. Bio je osniva~ i trener D‘udo kluba „Tehni~ar" i trener
kluba „Ribnica" iz Podgorice. Vi{e godina bio je ~lan stru~nog {taba
D‘udo saveza Jugoslavije. Trener jugoslovenske reprezentacije bio
je 1988. na me|unarodnom turniru u Parizu.
Od 1981 – 1990. godine bio je predsjednik Komisije za vrhunski
sport i selekciju D‘udo saveza Crne Gore. Kao instruktor obu~avao
je pripadnike policije Republike Crne Gore i vojske SFR Jugoslavije.
Inicijator je i jedan od trenera prve D‘udo {kole D‘udo saveza Crne
Gore. Bio je organizator {kolovanja trenera i sudija iz Crne Gore.
Vi{e od deset godina uspje{no je organizovao brojna takmi~enja
republi~kog, saveznog i me|unarodnog zna~aja. Crni pojas peti dan
dodijelila mu je Internacionalna d‘udo Federacija u Beogradu 1989.
godine. D‘udo savez Srbije 1996. godine dodjeljuje mu crveno –
bijeli pojas {esti dan a Asocijacija d‘udo veterana Srbije i Crne Gore,
2003. crveno – bijeli pojas sedmi dan.
Bio je ~lan Crnogorskog olimpijskog komiteta i ~lan Skup{tine
Jugoslovenskog olimpijskog komiteta. Predsjednik D‘udo saveza
183
Djido.pmd 183
9/29/2007, 16:14

Crne Gore bio je od 1990-1993. godine a od 1992 –1999. godine bio
je predsjednik D‘udo saveza Jugoslavije.
Objavio je prvi stru~ni rad iz d‘udoa u Crnoj Gori, priru~nik „Nage
no kata", kao i knjigu " Do". Autor je „D‘udo {kole" tre}eg programa
dr‘avne televizije Crne Gore, koja je u ~etiri emisije predstavila
tehnike ovog sporta i prvi put, do tada neobjavljene podatke o
istorijatu ovog sporta u Crnoj Gori. Autor je feljtona o istorijatu d‘udo
sporta u Crnoj Gori, koji je 1997. objavljen u dnevnom listu „Pobjeda"
povodom 35. godi{njice d‘udo sporta u Crnoj Gori.
Dobitnik je brojnih priznanja, me|u kojima Ministarstva sporta
Jugoslavije 1998. godine za uspje{an doprinos u razvoju sporta u
Jugoslaviji i svijetu. Predsjednik je Udru‘enja d‘udo veterana Crne
Gore.
184
Djido.pmd 184
9/29/2007, 16:14

SADR@AJ:
1. ZA[TO?................................................................................................7
2. KADA?.................................................................................................11
3. KAKO?.................................................................................................15
4. PO^ECI U CRNOJ GORI ...............................................................19
5. FORMIRANJE PRVOG KLUBA I PRVO TAKMI^ENJE.........33
6. KLUBOVI............................................................................................39
6. 1. OMLADINSKI D@UDO KLUB "TITOGRAD" -TITOGRAD.....40
6. 2. D@UDO KLUB "AKADEMIK"- NIK[I]......................................49
6. 3. D@UDO KLUB "MORNAR"- BAR................................................51
6. 4. D@UDO KLUB "PARTIZAN"- KOTOR........................................54
6. 5. D@UDO KLUB "ZETA"- GOLUBOVCI.......................................56
6. 6. D@UDO KLUB"^ELIK"- NIK[I].................................................58
7. PRVA SAVEZNA LIGA......................................................................61
7.1. OMLADINSKI D@UDO KLUB "TITOGRAD" - TITOGRAD.....62
7. 1. 1. PROBLEMI .................................................................................87
7. 2. D@K "AKADEMIK" i D@K "BRA]A LABUDOVI]" - NIK[I]....92
7.3. D@UDO KLUBOVI "^ELIK", "CRNOGORAC" i "DRAGOVA
LUKA".....................................................................................................99
8. D@UDO SAVEZ CRNE GORE......................................................103
8.1. ME\UNARODNA SARADNJA....................................................114
8.2. D@UDO [KOLE.............................................................................120
8.3.STRU^NI RADOVI........................................................................126
9. SARADNJA.......................................................................................129
10. JUDO SAVEZ JUGOSLAVIJE.....................................................133
11.CRNOGORSKI OLIMPIJSKI KOMITET....................................141
185
Djido.pmd 185
9/29/2007, 16:14

12. VETERANI.....................................................................................145
13. REZULTATI...................................................................................151
14. DRAGOMIR BE^ANOVI]..........................................................161
15. RANKO MIRANOVI]..................................................................165
16. MARKO RADULOVI].................................................................167
17. ANEGDOTE....................................................................................169
17.1. ]EVANICA...................................................................................170
17.2. NAGINJANJE...............................................................................173
17.3. SOLISTA........................................................................................174
17.4. OSLABLJENI @UVELA..............................................................177
O AUTORU............................................................................................183
186
Djido.pmd 186
9/29/2007, 16:14

187
Djido.pmd 187
9/29/2007, 16:14

188
Djido.pmd 188
9/29/2007, 16:14

189
Djido.pmd 189
9/29/2007, 16:14

190
Djido.pmd 190
9/29/2007, 16:14

191
Djido.pmd 191
9/29/2007, 16:14

192
Djido.pmd 192
9/29/2007, 16:14

193
Djido.pmd 193
9/29/2007, 16:14

194
Djido.pmd 194
9/29/2007, 16:14

195
Djido.pmd 195
9/29/2007, 16:14

196
Djido.pmd 196
9/29/2007, 16:14

197
Djido.pmd 197
9/29/2007, 16:14

198
Djido.pmd 198
9/29/2007, 16:14

199
Djido.pmd 199
9/29/2007, 16:14

200
Djido.pmd 200
9/29/2007, 16:14