Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
jedne od najagresivnijih životinja na ovom planetu, nisu genetski<br />
predodređeni da budu nasilni. [Sapolsky i Share, 2004.] U jednoj<br />
opsežno proučavanoj skupini babuna agresivni mužjaci umrli su<br />
od zaraženog mesa koje su pronašli u turističkoj kanti za smeće.<br />
Nakon njihove smrti iznova se uspostavilo društveno uređenje<br />
zajednice. Istraživanje sugerira da su ženke pomogle u usmje<br />
ravanju preostalih, manje agresivnih mužjaka u ponašanja koja<br />
su više surađivačka, što je dovelo do jedinstveno miroljubive za<br />
jednice. U uvodniku časopisa Public Library of Science Bilogy u<br />
kojem je objavljeno stanfordsko istraživanje, Frans B. M, deWaal<br />
sa sveučilišta Emory je napisao: »... čak i najdivljiji primati ne<br />
moraju zauvijek ostati takvima.« [deWaal, 2004.]<br />
Pored toga, bez obzira na to koliko ste National Geograp-<br />
hic-ovih dokumentaraca pogledali, kod ljudi ne postoji imperativ<br />
»tko jači taj kači«. Mi smo na vrhu hranidbenog lanca grabežlji-<br />
vac-plijen. Naše preživljavanje ovisi o hranjivim organizmima<br />
niže hijerarhiji, međutim nas ne jedu organizmi koji se nalaze<br />
više u hranidbenom lancu. Bez prirodnih grabežljivaca, ljudi su<br />
pošteđeni toga da postanu »plijen« i cjelokupnog nasilja koje taj<br />
izraz podrazumijeva.<br />
To naravno ne znači da su ljudi izvan zakona prirode, jer na<br />
posljetku ćemo i mi biti pojedeni. I mi smo smrtni i nakon našeg<br />
kraja, poželjno nakon dugog života bez nasilja, ostaci našeg tijela<br />
će biti pojedeni, prerađeni i vraćeni natrag u okoliš. Poput zmije<br />
koja grize svoj rep, ljude na vrhu hranidbenog lanca naposljetku<br />
će proždrijeti organizmi koje su najniže u tom lancu - bakterije.<br />
No, prije nego što zmija zagrize svoj rep, nećemo nužno ži<br />
vjeti život bez nasilja. Usprkos našem visokom položaju u hra<br />
nidbenom lancu, mi smo sami sebi najgori neprijatelj. Ljudi se<br />
sukobe jedni s drugima više od bilo koje druge životinje. Niže<br />
životinje se ponekad sukobe jedna s drugom, međutim i najagre<br />
sivniji susreti između pripadnika iste vrste ograničeni su na pri<br />
jeteće stavove, glasanja i mirise, i ne završavaju smrću. Također, u<br />
društvenim populacijama koje nisu ljudske, glavni uzrok nasilja<br />
unutar jedne vrste je ili borba za prostor, vodu i hranu nužnih za<br />
preživljavanja, ili odabir partnera za parenje.
Change language