You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Ekskluzivno<br />
Trava u domovima Str. 4-5<br />
dostupna na svakom<br />
koraku, epicentar - na Šari<br />
Intervju<br />
Petar Jurišin: Udruge<br />
za mlade povezat ćemo<br />
web-platformom<br />
Str. 11<br />
Broj <strong>34</strong><br />
Godina III, veljača 2018.<br />
NOVINE<br />
PO MJERI<br />
STUDENATA<br />
/<strong>Global</strong>Novine<br />
@<strong>Global</strong>Novine<br />
@global_novine<br />
ISSN 1849-4722<br />
Dugina obitelj<br />
Zar djecu Str. 8-9<br />
učimo da se<br />
različitosti ne<br />
prihvaćaju<br />
nego spaljuju?!<br />
'Udar' na Jabuku<br />
Što si gledo, gledo si!<br />
Studenti nezadovoljni jer SC trenira<br />
strogoću - više nema sušenja<br />
rublja na hodnicima, kuhanja, ni<br />
televizora u sobama Str. 2-3<br />
MATEA PETROVIĆ/GLOBAL<br />
MATEA PETROVIĆ/GLOBAL VILIM HLUŠIČKA/GLOBAL<br />
Odgojili<br />
generacije<br />
i zaslužili -<br />
bager<br />
Invaliditet<br />
Želiš posao?<br />
Odreci se<br />
invalidnine<br />
Nezavisna scena<br />
Str. 13<br />
Str. 15<br />
Jedinstvo će<br />
biti obnovljeno<br />
do 2021. Str. 17<br />
Vaš sportski izbor<br />
Str. 15<br />
Momčad<br />
godine: Modrić<br />
prikupio<br />
najviše glasova
2 Studentski život<br />
BROJ <strong>34</strong>, veljača 2018.<br />
impressum<br />
NOVINE STUDENATA FPZG-a<br />
Izdavač<br />
Fakultet političkih<br />
znanosti<br />
Lepušićeva 6, Zagreb<br />
Za izdavača<br />
prof. dr. sc.<br />
Lidija Kos-Stanišić<br />
Voditelj projekta<br />
doc. dr. sc. Igor Kanižaj<br />
Glavni urednik<br />
Igor Weidlich<br />
Zamjenica glavnog<br />
urednika<br />
Hana Ivković<br />
Urednik – mentor<br />
Zlatko Herljević<br />
Uredništvo<br />
Studentski život:<br />
Božica Kopić<br />
Dominik Janović<br />
Srednja:<br />
Željka Škreblin<br />
Društvo:<br />
Tamara Horvat<br />
Petra Vuka<br />
Svijet:<br />
Mihael Gelo<br />
Intervju, Zadnja:<br />
Hana Ivković<br />
Novac:<br />
Mia Musulin<br />
Kultura:<br />
Terezija Bošnjaković<br />
Antonija Grbavac<br />
Lucija Ptičar<br />
Sport:<br />
Edi Džindo<br />
Tehnologija, Karijera:<br />
Marija Edita Feldi<br />
Lifestyle:<br />
Lara Perošević<br />
Reportaža:<br />
Tamara Horvat<br />
Fotografija:<br />
Matea Petrović<br />
Lektura<br />
Snježana Babić Višnjić<br />
Marketing<br />
Kristina Balun<br />
Promocija<br />
Nives Jekić, Nika Jelavić,<br />
Mia Mikulić<br />
Društvene mreže<br />
Matea Petrović<br />
Fotoagencija<br />
Pixsell<br />
Dizajn i prijelom<br />
Atlantis<br />
Tehnička podrška<br />
Story Editor<br />
redakcijski sustav<br />
Tisak<br />
Tiskara Zagreb<br />
Radnička cesta 210,<br />
Zagreb<br />
Kontakt za čitatelje<br />
redakcija@<strong>Global</strong>Novine.eu<br />
/<strong>Global</strong>Novine<br />
@<strong>Global</strong>Novine<br />
@global_novine<br />
ISSN 1849-4722<br />
Sprema li se neki novi bunt? Više nema sušenja rublja na hodnicima, kuhanja, ni televizora u sob<br />
Nismo u Alcatrazu - na<br />
partijamo, ali to nije s<br />
Tekst: Božica Kopić<br />
Foto: Lucija Adžić/<strong>Global</strong><br />
Začulo se kucanje<br />
na vratima sobe u<br />
sedmom paviljonu<br />
Studentskog doma<br />
"Stjepan Radić"'. Iz<br />
sobe nije dopirao<br />
glas odobravanja da uđem, ali<br />
sam svejedno odlučila ući.<br />
"Nismo navikli da nam netko<br />
kuca, obično svi uđu bez razmišljanja“,<br />
lijeno mi je promrmljao<br />
prijatelj Goran dok sam<br />
ulazila u njegovu sobu u kojoj<br />
je bio potpuni mrak. Jedina je<br />
svjetlost dopirala s televizijskog<br />
ekrana na njegovu stolu.<br />
"Zar vi ne znate da od sada po<br />
novom ne smijete imati televizore<br />
u sobi?", uputila sam pogled<br />
Goranu i njegovu cimeru dok<br />
su se obojica izležavala<br />
svako na svojem krevetu.<br />
"Mah...čuli smo za<br />
to, al ne brinemo se.<br />
Pa što nam mogu?<br />
Ovo je moja soba.<br />
Ako želim gledati TV<br />
u njoj, gledat ću", rekao<br />
je on.<br />
"Sava" se pobunila - 1989.<br />
"Čula sam da prijete opomenama<br />
i izbacivanjem ako se ne<br />
pridržavaš novog Domskog reda<br />
koji je prije nekoliko tjedana donio<br />
SC", odgovorila sam.<br />
"To su bedastoće, pa brane<br />
nam stvari kao da živimo u zatvoru!",<br />
ubacio se cimer, komentirajući<br />
novi Pravilnik o domskom<br />
redu čije su odredbe naišle<br />
na neodobravanja studenata.<br />
USELJENJE<br />
⚫ U dom se ne mogu useliti studenti kojima su u proteklom razdoblju<br />
izrečene disciplinske mjere ili imaju prema domu nepodmirene financijske<br />
obveze.<br />
⚫ Pri useljenju student mora potpisati izjavu o prihvaćanju Domskog<br />
reda i Ugovor o korištenju usluge smještaja u SC-u Zagreb.<br />
⚫ Stanar doma obvezan je platiti stanarinu do 10. dana mjeseca za koji<br />
plaća, uz obvezu čuvanja dokaza o uplati.<br />
KONTROLA<br />
⚫ Ostvareno pravo studenta na smještaj podliježe kontroli. Kontrola po<br />
studentskim sobama provodi se izravnim ulaskom u sobe.<br />
⚫ Kontrolu nadzire upravitelj studentskog doma, a provodi je komisija<br />
koju imenuje ravnatelj Studentskog centra na prijedlog pomoćnika<br />
ravnatelja za smještaj studenata. Pri imenovanju članova komisije<br />
mora se voditi računa o uravnoteženoj zastupljenosti obaju spolova.<br />
Komisija je dužna napraviti službeni zapisnik nakon svake provedene<br />
kontrole i dostaviti ga u ured ravnatelja SC-a Zagreb.<br />
PRAVA STUDENATA<br />
⚫ Služenje pripadajućim inventarom i ostalom opremom u sobi<br />
⚫ Upotrebu tople i hladne vode te električne energije<br />
⚫ Zamjenu posteljine svakih 14 dana<br />
Za svako kršenje domskog reda definirane su disciplinske mjere od<br />
opomene do gubitka prava na smještaj za cijelo vrijeme studiranja<br />
Iz HRT-a kažu<br />
kako je svaki<br />
student koji<br />
u svojoj sobi<br />
posjeduje neki<br />
od uređaja<br />
za prijam<br />
radijskoga ili<br />
audiovizualnoga<br />
programa<br />
obvezan prema<br />
zakonu plaćati<br />
mjesečnu<br />
pristojbu<br />
Popularna<br />
Sava, najveći<br />
studentski<br />
dom u Zagrebu, u<br />
kojem živi oko 4000 studenata,<br />
oduvijek je bila u žiži<br />
svakojakih događaja vezanih uz<br />
studentski život i njihove standarde.<br />
Još prije 30 godina, dok<br />
je gospodin Damir Tomas bio<br />
student, živio je u prvom, četvrtom<br />
i petom paviljonu, te se prisjeća<br />
kako je to bilo nekad.<br />
"Mi, mladi, prije smo bili buntovniji<br />
jer smo više slušali, imali<br />
smo neke ideale, ali i sitne krat-<br />
Što kaže Pravilnik?<br />
koročne ciljeve", prepričava on.<br />
Još 1989. studenti na Savi prosvjedovali<br />
su jer su im povisili cijene<br />
bonova za prehranu. Sve je<br />
krenulo spontano. U jednoj sobi<br />
skupilo se njih nekoliko, izašli su<br />
ispred paviljona i počeli vikati:<br />
"Sava izlazi!"<br />
"Nakon pola sata skupilo se<br />
više od tisuću studenata. Krenuli<br />
smo Savskom prema Ilici.<br />
Tadašnja milicija je blokirala<br />
promet, a nama je baš bilo fora",<br />
govori Damir i ističe da studenti<br />
prije nisu samo kukali o svojim<br />
problemima, nego su izlazili na<br />
ulice kada je bilo potrebno.<br />
"Možete li usporediti vlastite<br />
pokušaje utjecaja na sustav koji<br />
je bio 'iznad vas' u vaše studentsko<br />
doba sa situacijom danas u<br />
kojoj se studenti bune jer im zabranjuju<br />
određene stvari putem<br />
Domskog reda?", upitala sam ga.<br />
"Ma nama nije padalo na pamet<br />
buniti se protiv stvari zbog<br />
kojih studenti danas negoduju.<br />
Ne vjerujem ni da je postojao<br />
tada nekakav pravilnik kojim se<br />
dopuštalo posjedovanje aparata<br />
poput električnih kuhala, televizora,<br />
ostavljanje obuće na hod-<br />
⚫ Upotrebu kupaonice i sanitarnog čvora<br />
⚫ Zagrijavanje prostorija sukladno propisima Grada Zagreba<br />
⚫ Pristup internetu<br />
⚫ Namjensko korištenje zajedničkih prostorija<br />
⚫ Student može primiti na noćenje posjetitelja do pet dana na mjesec,<br />
uz pisanu suglasnost drugoga stanara i uz obveznu prijavu na porti<br />
studentskog doma.<br />
ZABRANE<br />
⚫ Kuhanje hrane u sobi<br />
⚫ Sušenje rublja i ostavljanje obuće u hodnicima doma<br />
⚫ Držanje bicikla u sobi, stubištu ili na hodniku<br />
⚫ Držanje životinja u sobi<br />
⚫ Lijepljenje slika i naljepnica na zid, vrata i namještaj<br />
⚫ Držanje i upotreba trošila električne energije i druge opreme u sobi<br />
(električno kuhalo, grijalica, plinska kuhala i sl.)<br />
⚫ Držanje televizora u sobi<br />
⚫ Pušenje u sobama i drugim prostorijama doma<br />
⚫ Održavanje zabava u sobi, zajedničkim prostorijama ili dvorištu doma<br />
⚫ Primanje i zadržavanje posjeta nakon ponoći te dijeljenje ležaja s drugom<br />
osobom ako nije riječ o odobrenom noćenju<br />
⚫ Obavljanje obrtničkih i drugih poslova u sobi<br />
⚫ Preprodaja proizvoda i oglašavanje usluga u studentskom domu
BROJ <strong>34</strong>, veljača 2018.<br />
Studentski život 3<br />
ama, a studenti ne skrivaju nezadovoljstvo<br />
ravno da<br />
vaki dan<br />
nicima ili lijepljenje slika na zid<br />
i namještaj", odgovara mi gospodin<br />
Damir. Ostaviti smrdljive cipele<br />
ili čizme na hodniku nije im<br />
padalo na pamet, ne radi neke<br />
zabrane, nego iz obzira prema<br />
drugim stanarima. Poštovali su<br />
pravo na smještaj u domu i gledali<br />
su, kako kaže, da što manje<br />
prouzroče neku štetu.<br />
"Normalno je da sve ustanove<br />
imaju nekakva pravila ponašanja,<br />
a ona su tu prije svega kako<br />
ne bi svojim pravima ulazili u<br />
prava drugih", zaključuje.<br />
Potpiši pa se žali!<br />
Ipak, pojedine zabrane novog<br />
Pravilnika nisu naišle na podršku<br />
mnogo studenata koji žive<br />
u domovima. Jedna od njih je<br />
zabrana sušenja rublja na hodnicima.<br />
Zdravka Matić iz Ureda<br />
sanacijskog upravitelja SC-a odgovara<br />
kako je ta stavka donesena<br />
s argumentom da su hodnici u<br />
studentskim domovima u slučaju<br />
nužde evakuacijski putovi te bi<br />
svaka moguća prepreka, poput<br />
bicikla ili sušila za rublje, bila<br />
moguća opasnost. Također je i<br />
napomenula da se rublje oprano<br />
u perilici može za deset kuna osušiti<br />
u domu. No studenti se žale<br />
jer ne vide problem zašto si ne bi<br />
olakšali život i sušili rublje na sušilima<br />
u hodnicima, a ne imali još<br />
jedan dodatan trošak.<br />
"Mislim da pretjeruju kada<br />
nam brane da sušimo rublje na<br />
hodnicima. Ne znam što je loše<br />
u tome. Pa zašto bih davala deset<br />
kuna ako moram osušiti samo<br />
dvije majice?", pita se Natalija<br />
Kolar koja živi na Lašćini.<br />
Vječni problem je i partijanje u<br />
sobama i čajnim kuhinjama koje<br />
neće iščeznuti iz domova unatoč<br />
dugogodišnjoj zabrani.<br />
"Pa studenti smo, naravno<br />
da partijamo, ali nije to svaki<br />
Prema Domskom redu, u studentskoj sobi nije primjereno pripremanje jela gdje<br />
se uči i spava pa je tako ono zabranjeno<br />
dan", kaže Natalija. Kao neke od<br />
odredbi Domskog reda koje idu<br />
u korist studentima mogućnost<br />
je useljavanja preko druge osobe,<br />
tako da studenti koji rade ili<br />
nemaju ispite u rujnu ne moraju<br />
dolaziti u Zagreb samo radi useljenja.<br />
Također, studenti mogu<br />
primiti na noćenje posjetitelja do<br />
pet dana na mjesec, a za to moraju<br />
imati pisanu suglasnost svoga<br />
sustanara i obvezno to prijaviti<br />
na porti doma. Novim Pravilnikom<br />
definirane su i disciplinske<br />
mjere za prekršitelje. Tako je najblaža<br />
kazna opomena, a najstroža<br />
gubitak prava na smještaj za<br />
cijelo vrijeme studiranja koja će<br />
se izreći studentu koji je prodao<br />
svoje mjesto u domu.<br />
Sve odredbe novog Pravilnika<br />
studenti su obvezni potpisati<br />
izjavom o prihvaćanju Domskog<br />
reda kao i potpisivanjem Ugovora<br />
o korištenju usluge smještaja u<br />
SC-u Zagreb. Studenti se na izrečenu<br />
disciplinsku mjeru mogu<br />
i žaliti SC-u u roku pet dana od<br />
dana primitka, a ako Povjerenstvo<br />
ne riješi žalbu u predviđenom<br />
roku od 30 dana, student<br />
može pokrenuti upravni spor.<br />
Izgleda da su "nove" odredbe i<br />
pravilnici trn u oku studentima<br />
koji žive u domu koji se, kako<br />
kažu, osjećaju kao zarobljenici u<br />
svoja četiri zida za koja plaćaju<br />
mjesečnu stanarinu. Nedaleko<br />
od Goranove sobe, u istom hodniku<br />
na Savi živi i Milan koji se ne<br />
boji reći ono što misli.<br />
"Mi, studenti, trebamo se aktivirati,<br />
pokrenuti neku peticiju da<br />
se ovaj dom preimenuje u Alcatraz<br />
što bi bilo mnogo prigodnije<br />
nego 'Stjepan Radić' iza čijeg se<br />
imena krije riječ demokracija.<br />
Toga ovdje očito više nemamo",<br />
sarkastično je komentirao Milan<br />
dok smo pili kavu u njegovoj<br />
sobi.<br />
Ako imaš TV,<br />
plaćaj pristojbu<br />
Jedna od novosti Pravilnika o<br />
domskom redu je i posjedovanje<br />
televizijskih prijamnika<br />
u sobama. Zdravka Matić iz<br />
Studentskog centra kaže da<br />
su nekoliko godina pratili koliko<br />
studenata ima televizor<br />
u sobi, ali da je broj bio zanemariv.<br />
Odlučili su ipak staviti<br />
ograničenje studentima tako<br />
da nametnu redovitu obvezu<br />
plaćanja TV pristojbe kao<br />
i svi ostali državljani koji<br />
imaju prijamnike. Iz HRT-a<br />
odgovaraju kako je tu riječ o<br />
zakonskoj obvezi i da to nije<br />
ništa novo.<br />
"Svaki student koji u svojoj<br />
sobi u studentskom domu<br />
posjeduje neki od uređaja za<br />
prijam radijskoga ili audiovizualnoga<br />
programa, uključujući<br />
i prijenosno računalo,<br />
prema Zakonu o Hrvatskoj<br />
radioteleviziji obveznik je<br />
plaćanja mjesečne pristojbe",<br />
ističu iz Radne jedinice<br />
Komunikacije na HRT-u. Na<br />
upit o tome hoće li kontrolori<br />
HRT-a studentima u domovima<br />
izdavati kazne za neplaćanje<br />
pristojbe, kažu kako<br />
HRT nema nikakva utjecaja<br />
na reguliranje posjedovanja<br />
prijamnika u studentskim<br />
sobama jer je donošenje<br />
Pravilnika o domskom redu<br />
u mjerodavnosti isključivo<br />
Studentskoga centra.<br />
Električna<br />
kuhala troše<br />
struju, a laptopi i<br />
glačala ne?!<br />
U domu "Cvjetno naselje",<br />
u prizemlju prvog paviljona<br />
živi student s invaliditetom,<br />
Luka Bunjevac. Ljutit je<br />
zbog zabrane posjedovanja<br />
električnih kuhala u sobi jer<br />
mu je najbliža kuhinja na<br />
katu iznad. Iz SC-a napominju<br />
kako su kuhala za vodu dopuštena,<br />
ali ne i ona električna<br />
kuhala s pločom, čime se<br />
izravno zabranjuje svako<br />
kuhanje u sobi. Luka je u svakom<br />
slučaju primoran penjati<br />
se na kat svaki put kada bi si<br />
htio nešto skuhati.<br />
"Najviše me frustrira to što je<br />
zabranjeno držati električna<br />
kuhala u sobi jer nisam u mogućnosti<br />
penjati se svaki put<br />
kada si želim nešto skuhati.<br />
Rekli su da takvi aparati troše<br />
dodatnu električnu struju.<br />
Pa prema toj logici su nam<br />
onda mogli zabraniti i laptop,<br />
mobitel, sušilo za kosu i glačalo",<br />
uzrujano govori Luka.<br />
"Ako se plaća određeni iznos<br />
za stanovanje u domu, pa<br />
čemu onda tolike dodatne<br />
zabrane? Ipak je to moj prostor<br />
dokle god ga plaćam",<br />
dodaje.<br />
Andrea Milićević, predsjednica<br />
Studentskog odbora doma<br />
"Stjepan Radić", kao jedna<br />
od predstavnica studenata sa<br />
svojim je kolegama, sudjelovala<br />
u prijedlozima pri izradi<br />
Pravilnika o domskom redu.<br />
Kako kaže, u zabrani električnog<br />
kuhala i ostalih uređaja<br />
kojima se priprema hrana<br />
u sobama, ne vide ništa<br />
sporno. "Dovoljno je da jedna<br />
osoba zaboravi ugasiti uređaj<br />
i da se tako dogodi nesretan<br />
slučaj", kaže Andrea.<br />
komentar<br />
SC skrenuo priču na<br />
rublje i TV, je li to da<br />
zaboravimo kolače?<br />
g<br />
Božica Kopić<br />
Netko od djelatnika Studentskog centra besramno<br />
je oduzimao iz studentskog tanjura u svoj<br />
džep. Može li se ugled jedne institucije koja se<br />
brine o studentskim standardima više narušiti? Pa,<br />
vjerojatno ne.<br />
S obzirom na to da je afera "Di su kolači" izravno<br />
upućivala na korupciju iza vrata SC-a, trebalo je<br />
valjda nekako odvratiti pozornost od nepravilnosti<br />
koje su se nedavno dogodile pa je tako ekspresno<br />
donesena nova tema na dnevni red, tzv. novi Pravilnik<br />
o domskom redu. Riječ "novi" možda je brzopleta<br />
jer se pri usporedbi s onim "starim", može<br />
zaključiti da nije riječ o prevelikim promjenama, a<br />
SC je sad odlučio pokazati zube i postrožiti sustav.<br />
Neke od odredbi novog pravilnika naišle su i na<br />
podsmijeh mnogih studenata koji žive u zagrebačkim<br />
domovima pa se čini kako ove prijetnje<br />
ne shvaćaju odviše ozbiljno. I prije su postojala<br />
pravila pa ih se studenti nisu pridržavali niti su<br />
znali da su neke stvari zabranjene. Tako nije uopće<br />
upitno hoće li se i dalje partijati u čajnim kuhinjama,<br />
sušiti rublje na hodnicima, kuhati u sobama i<br />
lijepiti posteri omiljenih bendova na zidove. Studenti<br />
zahtijevaju pravo nesmetana korištenja svog<br />
prostora u domu koji plaćaju kako žele.<br />
U svakom slučaju, treba biti realan i prihvatiti<br />
neka pravila ponašanja jer je red potreban kao u<br />
svakoj drugoj instituciji gdje živi mnogo ljudi. Ponešto<br />
treba biti zabranjeno bilo zbog sigurnosnih<br />
razloga, bilo zbog poštovanja prema drugim stanarima.<br />
No neke stavke ipak nemaju previše smisla.<br />
Jedna od njih je, na primjer, zabrana posjedovanja<br />
televizora u sobi. S jedne strane SC kaže kako više<br />
ne može snositi troškove plaćanja pristojbi nego će<br />
to ići osobno po studentskom džepu, dok s druge<br />
strane s HRT-a kažu kako je svaki student koji<br />
posjeduje bilo kakav radijski ili audiovizualni prijamnik,<br />
obveznik plaćanja mjesečne pristojbe, ali da<br />
oni nemaju nikakav utjecaj na regulaciju i provjeru<br />
tko ih ima u sobama te plaća li pristojbu ili ne.<br />
Također, mnogo studenata gleda programe<br />
preko laptopa pa je tako u svakom slučaju teško<br />
ustvrditi tko sve posjeduje prijamnike. Postavlja se<br />
pitanje koja je onda svrha te zabrane? Uostalom,<br />
mogli su HRT i SC naći neko bolje rješenje.<br />
Možda je svrha samo da se produži popis<br />
nepravilnosti koje će sad SC očito revnije stavljati<br />
pod nos studentima i kažnjavati ih. Kad bi barem<br />
netko tako revno i sustavno odlučio stavljati pod<br />
nos SC-u nepravilnosti u njihovu radu, kad priča<br />
s kolačima ne bi tako brzo iščeznula iz medijskog<br />
prostora, a možda kad bi i za to bile donijete konkretnije<br />
sankcije?
4 Studentski život<br />
BROJ <strong>34</strong>, veljača 2018.<br />
studentsk@psiha<br />
prof. psih. Ivana Mrgan<br />
kognitivno-bihevioralna<br />
terapeutkinja<br />
Centar za osobni<br />
razvoj Apsiha<br />
E-mail: ivana@apsiha.hr<br />
Mali od razmjene<br />
Privremeno ili trajno, zbog nastavka<br />
obrazovanja ili iz drugih razloga,<br />
preseljenje, a posebno u drugu<br />
zemlju, ostaje među pet najvećih<br />
životnih stresora. Može biti korisno<br />
podsjetiti se koje korake možete<br />
poduzeti prije, tijekom i nakon što<br />
krenete u međunarodnu pustolovinu.<br />
⚫ Prvi izazovi počinju s pakiranjem<br />
i opraštanjem od bliskih osoba.<br />
Ostavite sve što možete nabaviti<br />
uz relativno male troškove. Radije<br />
ponesite poneku uspomenu ili<br />
dragu vam stvar. Pakirajte se u<br />
fazama i unaprijed kako biste još<br />
stigli obaviti neki administrativnu<br />
ili drugu obvezu. Osim praktične,<br />
to ima i emocionalnu korist jer<br />
olakšava proces otpuštanja i opraštanja.<br />
⚫ Mogu se javiti znakovi stresa poput<br />
iritabilnosti, naglih promjena<br />
raspoloženja, smetnji spavanja...<br />
Podsjetite se da je to prirodan proces<br />
i samo faza, a da na obitelj i<br />
prijatelje računamo dugoročno.<br />
⚫ Pokušajte se periodički javiti bliskim<br />
osobama i podijeliti dojmove.<br />
Socijalna podrška pokazala se<br />
kao značajan faktor u suočavanju<br />
sa životnim promjenama pa tako i<br />
preseljenjem.<br />
⚫ Potražite forume ili mrežne<br />
stranice s iskustvima osoba koje<br />
su već putovale ili žive u vašem<br />
odredištu ili informacije servisa<br />
koji pružaju potporu studentima<br />
na razmjeni, poput ureda za međunarodnu<br />
suradnju ili studentskih<br />
centara. Veleposlanstva ili<br />
konzulati također mogu biti dobar<br />
izvor informacija. Osim praktikalija<br />
korisno je uroniti u kulturu i socijalne<br />
običaje kroz filmove, blogove,<br />
podcaste ili razgovor s nekim tko<br />
je bio na razmjeni.<br />
⚫ Po dolasku je korisno, osim obrazovne,<br />
facilitirati i kulturalnu, socijalnu<br />
i drugu integraciju. Posjetite<br />
neku izložbu, pridružite se obilasku<br />
grada ili se priključite nekom<br />
sportskom klubu.<br />
⚫ Nakon početne euforije, uzbuđenja<br />
i turističkog moda mogu nastupiti<br />
iritacija i nezadovoljstvo. Možete<br />
početi uočavati nepovoljne<br />
razlike ili osjećati odbojnost prema<br />
novoj okolini. U ovoj je fazi korisno<br />
podijeliti kako se osjećate, pronaći<br />
nove interese, vratiti se strategijama<br />
koje su prije pomagale, potražiti<br />
savjet nekoga tko je to već<br />
prošao.<br />
Sve ove faze opisuju prirodan proces<br />
prilagodbe. Nakon njega nastupa<br />
normalizacija i zauzimanje<br />
realnije perspektive, što pridonosi<br />
ugodnijem boravku i uspješnijoj integraciji<br />
u novu okolinu.<br />
Ekskluzivno <strong>Global</strong>ov reporter razgovarao je s dilerima i konzumentima marihuane među stud<br />
Trava u domovima dostupn<br />
svakom koraku, epicentar - n<br />
Tekst: Dominik Janović<br />
Foto: Matea Petrović/<strong>Global</strong><br />
Iako je zabranjena zakonom,<br />
marihuana se se sve lakše i<br />
češće može naći u studentskim<br />
domovima, a kako je<br />
reporter <strong>Global</strong>a ekskluzivno<br />
doznao od samih dilera i konzumenata<br />
- žarište raspačavanja je<br />
- Studentski dom "Ante Starčević",<br />
popularna Šara.<br />
"Ako se netko želi drogirati,<br />
drogirat će se. Zato je bolje da<br />
kupuje od mene. Nije mi teško<br />
nabavljati travu jer je danas ima<br />
na svakom uglu, a nikad nisam<br />
imao problema sa zakonom",<br />
samouvjereno kaže naš izvor<br />
koji ne skriva da se dilanjem počeo<br />
baviti zbog čiste zarade jer<br />
tim ilegalnim biznisom "zaradi"<br />
dvostruko od uloženoga. Gram<br />
njegove trave stoji 50, pet grama<br />
200, a deset grama 300 kuna.<br />
Prodaje, ali ne konzumira<br />
Zanimljivo, iako prodaje marihuanu,<br />
on je sam ne konzumira.<br />
U detalje nam je objasnio kako<br />
izgleda prodaja kad dođe do dogovora<br />
s klijentom.<br />
"Ako sam na primopredaji s<br />
nekim nepoznatim, uvijek mu<br />
kažem gdje može doći. Poslije ga<br />
pratim s prozora, a tek kad uočim<br />
da je potpuno sam, prilazim<br />
mu", kaže. Priznaje da o štetnim<br />
posljedicama marihuane<br />
ne zna mnogo. "Moji su klijenti<br />
uglavnom stari od osamnaest do<br />
dvadeset i pet godina, a nikad<br />
do sada nisam imao problema s<br />
kontrolom doma ili nekim insti-<br />
'Imali smo studente koji su gubili godinu, interes za aktivnosti, jer tako<br />
THC djeluje i od toga ne možemo pobjeći', ističe Lucija Sabljić iz Centra<br />
za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih 'Dr. Andrija Štampar'<br />
Defektologinja Lucija Sabljić ističe<br />
da se o negativnim stranama<br />
marihuane premalo govori<br />
tucijama", zaključuje diler.<br />
Studentica iz studentskog<br />
doma "Ante Starčević", koja je<br />
također zamolila za anonimnost,<br />
samo je jedna od mnogih tamošnjih<br />
mladih koji redovito konzumiraju<br />
travu. Kaže, straha nema,<br />
a sve je počelo iz zabave.<br />
"Nabavljam robu od ljudi koje<br />
već provjereno i pouzdano znam<br />
te nikad do sada nisam imala<br />
problema. Ne vjerujem da je marihuana<br />
toliko štetna i koristim<br />
je kontrolirano i iz čiste zabave.<br />
Možda bi mogla biti štetna, ako<br />
se koristi pretjerano", zaključuje<br />
ona.<br />
No nisu baš svi studenti pobornici<br />
takve vrste zabave, ali ne<br />
protive se javno baš često. Rijetka<br />
od njih koja nam je pristala<br />
dati izjavu, Ana, čvrsto objašnjava<br />
svoje argumente.<br />
"Marihuana je droga. Droga i<br />
studentski dom - nikako! Znam<br />
da će marihuane uvijek biti i da<br />
će uvijek biti onih koji će reći<br />
kako je to laka droga i kako bi<br />
se to trebalo legalizirati, ali opet<br />
- ne u studentske domove". I o<br />
pretjeranoj konzumaciji alkohola<br />
Ana misli jednako, pa zaključuje<br />
da su "to stvari koje mogu<br />
dovesti do ozbiljnih posljedica, a<br />
mnogi nemaju granica".<br />
To što mladi često pogrešno<br />
percipiraju marihuanu dovodi<br />
do psihičkih, ali i fizičkih posljedica.<br />
Više o tome rekla nam<br />
je defektologinja Lucija Sabljić<br />
Izbori na čelu Sveučilišta Zagreb je s 54 glasa za, 15 protiv i jednim nevažećim glasom dobio no<br />
Boras : Tražit ću jače financiranje znan<br />
HS je nazvao 'vrućim krumpirom' i rekao da ne<br />
može biti kopija Filozofskog fakulteta<br />
Prorektor Miljenko Šimpraga i rektor Damir Boras na konferenciji za novinare<br />
I udruge pomažu kad se skrene s puta<br />
U prevenciji uporabe droga udruge često znaju imati važnu ulogu.<br />
Jedna od brojnih u Zagrebu je i Ambidekster klub. Ta se udruga<br />
bavi mladima s problemima u ponašanju. Sudjelovali su u mnogo<br />
uspješnih projekata, a koliko je važno njihovo aktivno djelovanje<br />
potvrđuje i mogućnost volontiranja, te uključivanja mladih u zajedničku<br />
edukaciju o mentalnom zdravlju, pa tako i o uporabi droga.<br />
"To su sve mladi ljudi koji ponekad skrenu s puta, a mi ih samo<br />
vratimo", izjavljuje Ana Habija Šorša, voditeljica udruge.<br />
MUP: Legalizacija<br />
vodi do kriminala<br />
i korupcije<br />
Iz policije oštro osuđuju svaku<br />
pretpostavku da je marihuana<br />
pozitivna, kako se često čuje<br />
u javnosti. Tvrde kako udio<br />
THC-a koji se aktivno preprodaje<br />
na tržištu može izazivati<br />
halucinogene efekte, pa čak i<br />
smrt. Nipošto nisu za legalizaciju<br />
marihuane, jer tvrde da bi<br />
time došlo do organiziranog<br />
kriminala i korupcije.<br />
Nije mi teško nabavljati<br />
travu jer je danas ima na<br />
svakom uglu, a nikad nisam<br />
imao zakonskih problema",<br />
samouvjereno kaže<br />
naš izvor koji ne skriva da<br />
se dilanjem počeo baviti<br />
zbog čiste zarade, jer ovim<br />
ilegalnim biznisom "zaradi"<br />
dvostruko od uloženog<br />
Tekst: Hana Ivković<br />
Foto: Matea Petrović/<strong>Global</strong><br />
Damir Boras ostaje rektor<br />
Sveučilišta u Zagrebu. S<br />
54 glasa za, 15 protiv i<br />
jednim nevažećim, uvjerljivo je<br />
pobijedio svog protukandidata<br />
Damira Bakića. Na konferenciji<br />
za novinare koja je uslijedila<br />
nakon izbora Boras je svima<br />
zahvalio na podršci i najavio da<br />
će nastaviti djelovati kao i do<br />
sada.<br />
“Zalagat ću se za opće vrijednosti,<br />
akademski pristup,<br />
tolerenciju, izvrsnost nastave<br />
i istraživačkih rezultata u znanosti,<br />
kulturi i umjetnosti, očekujemo<br />
da ćemo mnogo toga<br />
zajedno postići”, izjavio je. U<br />
razgovoru s novinarima osvrnuo<br />
se na pitanje autonomije<br />
sveučilišta, ali i na financiranje<br />
te je najavio da će tražiti veća<br />
ulaganja u znanost. Također je<br />
dodao da će raditi na poboljšanju<br />
daljnje komunikacije s<br />
medijima. Rektor se dotaknuo<br />
i prosvjeda koji se održao dan<br />
uoči izbora te je prosvjednicima<br />
poručio da ga mogu ne voljeti,<br />
ali da ga ne smiju vrijeđati. Još<br />
neke od istaknutijih tema bile<br />
su pitanje nedovršenog kampusa<br />
na Borongaju i položaj<br />
zagrebačkog sveučilišta na Šangajskoj<br />
listi.
BROJ <strong>34</strong>, veljača 2018.<br />
Studentski život 5<br />
entskom populacijom<br />
a na<br />
a Šari!<br />
iz Centra za zaštitu<br />
mentalnog zdravlja<br />
djece i mladih "Dr.<br />
Štam-<br />
Andrija<br />
par".<br />
Jave se kad je<br />
kasno<br />
"Kad se govori o<br />
toj temi, vrlo je važno<br />
podijeliti naše korisnike<br />
na srednjoškolce i studente.<br />
Studenti su već formirana skupina<br />
ljudi i kao takvi, oni vrlo<br />
rijetko dolaze sami potražiti<br />
pomoć. Dođu tek kada shvate<br />
da se nešto događa, te da nešto<br />
s njihovim psihičkim ili fizičkim<br />
stanjem nije u redu", kaže Sabljić<br />
i dodaje da je velik problem<br />
upravo to što se vrlo često čuju<br />
pozitivne strane marihuane, a<br />
da se ne uzimaju u obzir i one<br />
negativne.<br />
"Imali smo studente koji su<br />
gubili godinu, interes za aktivnosti,<br />
jer tako THC djeluje i od<br />
toga ne možemo pobjeći", ističe<br />
Sabljić. Inače, Ured za suzbijanje<br />
zloporabe droga proveo je<br />
istraživanje o konzumaciji marihuane<br />
i ostalih opojnih sredstava,<br />
a rezultati istraživanja<br />
pokazuju da trećina ispitanih<br />
studenata smatra kako bez problema<br />
može nabaviti drogu od<br />
prijatelja.<br />
Upravitelj Šare cijelu situaciju<br />
nije želio komentirati, te nas<br />
je uputio na ured sanacijskog<br />
upravitelja. Sve što smo od njega<br />
dobili bio je kratki komentar<br />
kako će se on "o svemu konzultirati<br />
s kolegama".<br />
vog starog rektora<br />
osti i zauzimati se za izvrsnost<br />
"Imali smo projekt za kampus,<br />
nastao je problem s ondašnjim<br />
ministarstvom, ono nije<br />
postupalo zakonito", kazao je<br />
Boras. Što se tiče mjesta sveučilišta<br />
na Šangajskoj listi, ističe<br />
da je i dalje zadovoljan.<br />
"Različite liste imaju različite<br />
kriterije. I s 540. mjestom na<br />
listi smo s najboljih 2,2 posto<br />
sveučilišta u svijetu. To nije<br />
loše, a mi i ne možemo biti bolji<br />
kad imamo tako slabo financiranje",<br />
komentirao je.<br />
Za Hrvatske studije rekao je<br />
da su 20 godina radili bez svih<br />
dokumenata i da je bilo niz nepravilnosti,<br />
ali da su sad predani<br />
akreditacijski dokumenti i da<br />
Čak trećina<br />
studenata<br />
smatra kako bez<br />
problema može nabaviti<br />
drogu od prijatelja,<br />
pokazalo je istraživanje<br />
Ureda za suzbijanje<br />
zloporabe<br />
droga<br />
Iz prve ruke: Nije istina da marihuana ne izaziva<br />
psihičku ovisnost<br />
Koliko je marihuana stvarno problem i do kojih granica može doći doznali smo od djevojke koja<br />
redovito dolazi u Centar za zaštitu mentalnog zdravlja djece i mladih "Dr. Andrija Štampar", a čiji<br />
identitet nećemo otkrivati. U Centar dolazi više od pola godine. Sve je počelo od trenutka kad ju je<br />
privela policija zbog posjedovanja marihuane.<br />
"Kada su me priveli, policajci su vrlo dobro postupali sa mnom. Pozvali su moju majku i obavijestili<br />
je. Ja sam znala da će ona biti dosta mirna jer imam i drugih problema u ponašanju, pa se ovo moglo<br />
očekivati od mene", kaže djevojka i dodaje kako joj je Centar od velike pomoći. "Tu se osjećam<br />
sigurno, znam da mogu reći bilo što", ističe i priznaje kako je vrlo rano, već s trinaest godina, počela<br />
eksperimentirati s drogama kako bi se istaknula u društvu. Sugovornica ima iskustva i u dilanju droge,<br />
te tvrdi kako je najgore biti dužan nekome po tisuću kuna, jer je obično riječ o opasnim ljudima s<br />
kojima je bolje ne imati posla. Imala je, kaže, i klijente stare samo jedanaest godina.<br />
"Jednog dana kada budem imala djecu znat ću kako se ponašati i kroz što sam prošla. Nije istina da<br />
marihuana ne izaziva psihičku ovisnost, ona stvarno postaje potreba", zaključuje.<br />
Rektor se dotaknuo i prosvjeda koji se<br />
održao dan uoči izbora te je prosvjednicima<br />
poručio da ga mogu ne voljeti, ali da ga ne<br />
smiju vrijeđati<br />
je to "vrući krumpir koji će riješiti".<br />
"Hrvatski studiji ne mogu<br />
biti kopija Filozofskog fakulteta,<br />
nego moraju biti kulturološki<br />
studiji", rekao je.<br />
Bakić je svoj poraz na izborima<br />
stoički prihvatio te poželio<br />
rektoru Borasu mnogo uspjeha<br />
u radu. "Ponosan sam na sve<br />
poruke koje smo uputili, na svu<br />
pozitivnu energiju koju smo<br />
odaslali i koju smo dobili, na<br />
golemo povjerenje i nade koje<br />
smo pobudili. Očekivao sam<br />
više glasova, ali ostajem aktivni<br />
član Senata. Senat je ovim poručio<br />
Sveučilištu i javnosti da<br />
je zadovoljan smjerom u kojem<br />
ide Sveučilište", rekao je.<br />
students of UniZG<br />
Ime: Kaja Pavlinić<br />
Dob: 21<br />
Studij: FER<br />
'Želim ostaviti svoj<br />
trag u društvu'<br />
Kaja Pavlinić jedna je od rijetkih mladih koja<br />
je aktivna u svojoj zajednici, radi na brojnim<br />
projektima i članica je nekoliko organizacija<br />
putem kojih organizira različite projekte. Njezin<br />
društveni angažman seže još u doba dok<br />
je išla u srednju školu tijekom koje je sudjelovala<br />
na različitim nacionalnim i međunarodnim<br />
natjecanjima i projektima.<br />
U četvrtom razredu srednje škole odabrana<br />
je za hrvatsku predstavnicu za Benjamin<br />
Franklin Transatlantic Fellowship te je mjesec<br />
dana provela na Purdue Universityju u Indiani,<br />
gdje je upoznala različite mlade ljude, i to<br />
je ono što ju je motiviralo za aktivniji rad u<br />
zajednici.<br />
"Bilo je iznimno inspirativno<br />
vidjeti toliko uspješnih<br />
i marljivih vršnjaka koji<br />
'Mladi ne<br />
da mogu,<br />
nego moraju<br />
pokrenuti<br />
Hrvatsku',<br />
kaže Kaja<br />
mijenjaju svijet već s 18<br />
godina. Tada sam znala da<br />
moj život ne smije ispasti<br />
monoton i usredotočen na<br />
puku egzistenciju, nego da<br />
želim pomoći što više ljudi,<br />
osnažiti zajednicu i ostaviti<br />
neki svoj trag u društvu",<br />
govori ona.<br />
Danas je voditeljica projekta Integritas kojim<br />
osvještava mlade o negativnim posljedicama<br />
akademskog nepoštenja. Uz to je i voditeljica<br />
energetske tvrtke s tržišnim potencijalom Tinja,<br />
čiji je cilj informirati zajednicu o obnovljivim<br />
izvorima energije i o isplativosti solarnih<br />
panela na pojedinim lokacijama. Kaja je i<br />
članica Vijeća mladih predsjednice Republike<br />
Hrvatske, Savjeta mladih Grada Varaždina,<br />
Hrvatskog društva Ujedinjenih naroda i udruge<br />
mladih Leadership Development Association<br />
Croatia.<br />
"Mladi ne da mogu, nego moraju pokrenuti<br />
Hrvatsku. Mislim da je trenutačno stanje<br />
društva vrlo nepovoljno za mlade, zbog toga<br />
što nas se na svakom koraku pokušava demotivirati<br />
i uvjeriti kako ovdje nema budućnosti.<br />
Na nama je da pokažemo kako trudom,<br />
znanjem i dobrom voljom možemo i ovdje<br />
uspjeti i bez nepotizma ili prelaženja granica<br />
vlastitog integriteta", zaključuje. Tea Babić<br />
ŠTO TE MUČI, PROUČI!<br />
Maja: Poštovani, zanima me ima li mi fakultet<br />
pravo odbiti 50 kuna od iznosa koji<br />
mi treba vratiti uz objašnjenje da se radi o<br />
bankovnim troškovima?<br />
Odgovor: Draga Majo, zatraži od referade relevantne<br />
izvatke koji bi potvrđivali takve troškove<br />
i propise na kojima su utemeljili takvo svoje<br />
pravo. Ako ne postoje, ne postoji ni osnova za<br />
umanjivanje iznosa novca koji ti trebaju vratiti.<br />
MATIJA BENIĆ
6 Studentski život<br />
BROJ <strong>34</strong>, veljača 2018.<br />
Je li zaista lakše ako je skuplje? Česta su mišljenja da su privatni fakulteti lakši od državnih<br />
Platiš pa imaš diplomu - malo sutra!<br />
'Poslodavci sve više gledaju jesu li mladi osposobljeni za rad na radnom mjestu, imaju li potrebne kompetencije i vještine,<br />
a sve manje jesu li studirali na državnom ili privatnom učilištu', smatra Vlatko Cvrtila, dekan Veleučilišta VERN<br />
Tekst: Lucija Ptičar<br />
Iako uspješne studentice,<br />
Ivana Ivanda i Jasmina Anlar<br />
svakodnevno nailaze na<br />
predrasude zbog studiranja<br />
na privatnom fakultetu. Ivana<br />
kaže kako joj se često dogodi da<br />
je ljudi koje tek upozna odmjere<br />
kada čuju da ide na privatni fakultet<br />
i komentiraju da se takvi<br />
fakulteti ne ubrajaju u "normalno"<br />
obrazovanje.<br />
Slično se događa i Jasmini,<br />
koja ističe da mnogo ljudi misli<br />
da neki idu na privatne fakultete<br />
samo zato što se na njima diploma<br />
može lako platiti i da je time<br />
sav posao gotov. One ipak navode<br />
prednost privatnih fakulteta u<br />
predavačima koji su nerijetko vrsni<br />
i vrlo uspješni poslovni ljudi<br />
te u seminarskoj nastavi koja se<br />
provodi u manjim grupama, zbog<br />
čega profesori posvećuju više<br />
vremena svim studentima. Time<br />
je, kažu, omogućena bolja komunikacija,<br />
motivacija za učenje kao<br />
i sam uspjeh na fakultetu.<br />
Poslodavcima<br />
su važnije radne<br />
vještine od tog<br />
odakle je došla<br />
diploma<br />
no mjeri brojem izlazaka na ispit.<br />
Luka Šunjić, student treće godine<br />
Kineziološkog fakulteta, smatra<br />
da su privatni fakulteti lakši<br />
od državnih.<br />
"Profesori omogućuju lakše<br />
prolaze studentima na<br />
privatnim fakultetima,<br />
a s obzirom na to da je<br />
danas važna diploma,<br />
iskustvo i praksu<br />
studenti dobivaju<br />
na samom<br />
poslu, zbog čega<br />
je i kvaliteta nastave<br />
znatno lošija",<br />
kaže Šunjić<br />
koji smatra da je<br />
školarina od nekoliko<br />
desetaka tisuća<br />
kuna razlog i nižim<br />
kriterijima na ispitima.<br />
No da nije tako najbolje mogu<br />
potvrditi studenti privatnih fakulteta.<br />
Ivana studira na privatnom<br />
fakultetu RIT (Rochester<br />
Institute of Technology) Croatia<br />
u Zagrebu - smjer Međunarodno<br />
poslovanje. Fakultet je odabrala<br />
zato što je htjela studirati<br />
'Na mom fakultetu<br />
treba uložiti manje<br />
truda jer je veća potpora<br />
profesora nego<br />
na državnim fakultetima',<br />
kaže Jasmina Anlar,<br />
VERN-ova studentica<br />
ekonomiju, ali na engleskom jeziku.<br />
Ističe da će joj znanje koje<br />
stekne na tom fakultetu pomoći<br />
u daljnjem obrazovanju i zapošljavanju.<br />
Jasmina je studentica<br />
privatnog veleučilišta VERN - diplomskog<br />
studija Računovodstvo<br />
i financije, i navodi da su kriteriji<br />
za prolazak manji nego na državnom<br />
fakultetu, ali da se kvaliteta<br />
nastave očituje u nižim kvotama<br />
studenata kojima se profesori<br />
ravnomjerno mogu posvetiti.<br />
"Na mom fakultetu treba uložiti<br />
manje truda jer je veća potpora<br />
profesora nego na državnim fakultetima",<br />
kaže.<br />
Dekan Veleučilišta VERN,<br />
prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila kaže da<br />
studij mora biti zahtjevan i izazovan<br />
kako bi studenti imali viso-<br />
DALIBOR URUKALOVIĆ/PIXSELL<br />
Visoke školarine<br />
Prema podacima Agencije za<br />
znanost i visoko obrazovanje, u<br />
Hrvatskoj trenutačno djeluje 119<br />
visokih učilišta od kojih status<br />
privatne ustanove imaju dva privatna<br />
sveučilišta, četiri privatna<br />
veleučilišta i 22 privatne visoke<br />
škole. U društvu je uvriježeno<br />
mišljenje da je studij kvalitetan<br />
ako je zahtjevan, a težina se običku<br />
motivaciju da ga na vrijeme<br />
uspješno završe, steknu znanje i<br />
vještine koja će ih učiniti konkurentnima<br />
i koje će im omogućiti<br />
uspješnu integraciju na tržište<br />
rada.<br />
Diploma kao formalnost<br />
Cvrtila tvrdi i da unatoč svemu<br />
ipak postoje elementi koji su pridonijeli<br />
rušenju predrasuda prema<br />
privatnim fakultetima, a to<br />
su konsolidacija tržišta privatnog<br />
visokog obrazovanja, opstanak<br />
samo najkvalitetnijih institucija<br />
i studijskih programa te visoka<br />
zapošljivost studenata.<br />
Što se tiče poslodavaca, sama<br />
diploma nije mjerilo znanja koje<br />
je stečeno, nego je samo potvrda<br />
koja formalizira kraj obrazovnog<br />
procesa. Svaki poslodavac u svojoj<br />
tvrtki želi najbolje zaposlenike,<br />
tako da i diploma s Harvarda,<br />
Oxforda ili bilo kojeg prestižnog<br />
fakulteta ne čini zaposlenika vrsnim,<br />
nego ono znanje i trud koji<br />
ta osoba ulaže. Cvrtila također<br />
smatra da poslodavci sve više<br />
gledaju jesu li mladi osposobljeni<br />
za rad na radnom mjestu, imaju<br />
li potrebne kompetencije i vještine,<br />
a sve manje jesu li studirali na<br />
državnom ili privatnom učilištu.<br />
Cilj je da studenti završe studij<br />
i nauče ono što će im trebati na<br />
prvom radnom mjestu kroz raznovrsne<br />
oblike studiranja što su<br />
i uspješne poslovne organizacije<br />
dosad prepoznavale, a siguran je<br />
da će tako biti i u budućnosti.<br />
Kamo na Erasmus?<br />
i dokumentacije, Renato kaže<br />
da je najvažnije imati strpljenja<br />
jer je riječ o višemjesečnom<br />
procesu te je dodatno<br />
napomenuo kako je talijanska<br />
pošta užasno spora. Život<br />
u Italiji osim svojih prednosti,<br />
naravno, ima i mane tako<br />
da obojica tvrde da su u Italiji<br />
cijene znatno više od onih u<br />
Hrvatskoj.<br />
"Italija ima viši standard<br />
od Hrvatske pa su tako i troškovi<br />
života viši nego u nas, a<br />
stipendija za Erasmus uglavnom<br />
uspije pokriti samo troškove<br />
smještaja", objašnjava<br />
Renato. Osim toga, obojica se<br />
slažu da Italija, s razlogom,<br />
ITALIJA Raznolikost studijskih programa, ljepota zemlje, duga i bogata povijest<br />
Predavanja tek u podne, a stanke<br />
'vječne'. Italijo, dolazimo!<br />
Tekst: Marko Plejić<br />
Studenti Dominik Banovčić<br />
i Renato Levis<br />
odlučili su dio svog studiranja<br />
provesti u susjednoj<br />
Italiji. Dominik studira talijanski<br />
na Filozofskom fakultetu<br />
u Zagrebu te je na jedan<br />
semestar otišao u Napulj,<br />
kako bi upotpunio znanje.<br />
"Odabrao sam jug Italije jer<br />
se financijski lakše diše i ima<br />
more", kaže on. Renato je, s<br />
druge strane, otišao u Torino<br />
jer mu je više odgovarao<br />
mentalitet sjevera Italije zbog<br />
ekonomske razvijenosti. Što<br />
se tiče samog procesa prijave<br />
Talijani vrlo slabo, ako uopće,<br />
govore engleski, tako da<br />
bi za studiranje u Italiji svakako<br />
bilo potrebno dobro<br />
znati talijanski jezik<br />
Sveučilište<br />
u Napulju<br />
UNINA.IT<br />
slovi kao pomalo neorganizirana<br />
država.<br />
"Svi konstantno<br />
kasne, predavanja<br />
počinju kasnije, javni<br />
prijevoz je živi<br />
stres i stanke traju vječno",<br />
kaže Dominik. Renato tvrdi<br />
kako je istina da Talijani vrlo<br />
slabo, ako uopće, govore engleski,<br />
tako da bi za studiranje<br />
u Italiji svakako bilo dobro<br />
znati talijanski jezik. Bez<br />
obzira na teškoće, obojica su<br />
vrlo zadovoljna svojom odlukom<br />
i ističu mnoge prednosti<br />
studiranja u Italiji.<br />
"Najprije mi na pamet<br />
pada velika ponuda raznih<br />
Student Renato<br />
Levis zajedno sa<br />
svojim Erasmus<br />
prijateljima<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
studijskih smjerova, odlični<br />
nastavni programi, zatim,<br />
naravno, ljepota zemlje te<br />
njezina duga i bogata povijest",<br />
tvrdi Renato. Studiranje<br />
u Italiji obojica opisuju<br />
kao ugodno iskustvo te da su<br />
ih dočekali izrazito srdačni i<br />
susretljivi profesori. "Više su<br />
nas poticali na kritičko razmišljanje<br />
nego naši profesori<br />
u Hrvatskoj", kaže Dominik.
BROJ <strong>34</strong>, veljača 2018.<br />
Srednja 7<br />
Aktivni maturanti Slatinski srednjoškolci sami organiziraju završnu svečanost<br />
Županija nema novca? To im<br />
neće uništiti maturalnu večer!<br />
Tekst: Ivana Turković<br />
Jedna od prvih asocijacija<br />
na svršetak srednje škole<br />
upravo je maturalna<br />
večer, svečani događaj<br />
kojim se obilježava završetak<br />
jednog važnog životnog poglavlja.<br />
Ovogodišnja generacija slatinskih<br />
maturanata održat će zajednički<br />
ples svih šest razreda i<br />
sve će detalje maturalne zabave<br />
morati samo dogovoriti.<br />
Srednja škola Marka Marulića<br />
u Slatini, malom gradu u nerazvijenoj<br />
Virovitičko-podravskoj<br />
županiji, ima šest razreda maturanata.<br />
U dvije smjene raspoređena<br />
su dva razreda opće<br />
gimnazije, jedan razred ekonomista,<br />
elektrotehničara te poljoprivrednih<br />
i agroturističkih<br />
tehničara. Slatinski učenici završnih<br />
razreda tako, uz završne<br />
pripreme za polaganje državne<br />
mature, na sebe su uz podršku<br />
škole preuzeli i pripremu završne<br />
maturalne svečanosti kojoj će<br />
nazočiti stotinjak ljudi.<br />
Ne ide im u prilog to da žive u<br />
jednoj od najsiromašnijih županija<br />
u Hrvatskoj, stoga sredstva<br />
za pripremu maturalne večeri<br />
nastoje nadoknaditi molbama<br />
za sponzorstvo i donacije. One<br />
su upućene svim lokalnim poduzećima,<br />
kao i većim tvrtkama te<br />
Srednja škola Marka Marulića marljivo kontaktira tvrtke i institucije da<br />
im pomognu sponzorstvima i donacijama za tombolu kako bi prikupili<br />
sredstva za krunu svog srednjoškolskog obrazovanja<br />
Slatinski maturanti samostalno pripremaju svoju svečanost molbama za donaciju<br />
slanja molbi u ime svog razreda.<br />
"Ovako pokazujemo da smo<br />
spremni sve organizirati sami",<br />
dodala je Larisa. Od dvjestotinjak<br />
poslanih e-mailova potvrdni<br />
odgovor dobila je 21 put,<br />
a maturante je podržao i zagrebački<br />
Fakultet političkih znanosti.<br />
Priloge za tombolu tako maturanti<br />
skupljaju sa svih strana,<br />
a uvelike im pomažu i roditelji.<br />
Larisa tvrdi kako otprilike tri<br />
sata potroši na slanje zamolbi<br />
Rušimo tabue Korak po korak savjetuje maloljetnim roditeljima i mladima o seksualnosti<br />
Roditelji ne žele razgovarati o seksu<br />
Anketa koju je prošle godine provela udruga pokazuje da samo sedam posto mladih dobiva<br />
informacije od svojih roditelja pa ih odlaze tražiti negdje drugdje<br />
Tekst: Željka Škreblin<br />
Tristotinjak maloljetnica<br />
postanu majke, u prosjeku<br />
svake godine, i upravo<br />
je zato udruga Korak po korak<br />
pokrenula program "Mama je<br />
mama". U sklopu programa<br />
osnovano je i istoimeno savjetovalište,<br />
internetski portal<br />
namijenjen maloljetnim roditeljima,<br />
a pokrenut je i projekt<br />
"Tabu tema". Aktivnosti ovog<br />
programa uključuju informiranje,<br />
edukaciju i savjetovanje<br />
psihologa, socijalnih radnika,<br />
pravnika i liječnika ginekologa.<br />
"Rušimo tabue - Pomozimo<br />
mladima da budu odgovorni!"<br />
kampanja je koja se provodi<br />
kako bi se mlade podsjetilo na<br />
važnost korištenja zaštite pri<br />
spolnim odnosima i testiranja<br />
na spolno prenosive bolesti. U<br />
LARISA GERENČIR<br />
Od dvjestotinjak poslanih<br />
e-mailova potvrdni odgovor<br />
dobila je 21 put, rekla nam je<br />
učenica Larisa Gerenčir<br />
nekim ustanovama i sportskim<br />
organizacijama. Larisa Gerenčir,<br />
učenica četvrtog razreda opće<br />
gimnazije, preuzela je zadatak<br />
sklopu kampanje izrađena su<br />
dva kratka videouratka s mladima<br />
u ulogama.<br />
"Svjesni smo da jedan kratak<br />
video nije dovoljan da se prevenira<br />
rizično spolno ponašanje<br />
mladih, no svakako daje mali<br />
doprinos kojim poručujemo da<br />
je važno otvoreno progovoriti<br />
o seksualnosti mladih", smatra<br />
Silvija Stanić, voditeljica pro-<br />
Udruga Korak po korak pomaže maloljetnim<br />
roditeljima<br />
UDRUGA KORAK PO KORAK<br />
grama "Mama je mama".<br />
U 2017. usluge savjetovališta<br />
koristile su 64 mlade osobe.<br />
No putem portala savjete su<br />
potražile još 322 osobe. Anketa<br />
koju je prošle godine provela<br />
udruga Korak po korak<br />
pokazuje da samo sedam posto<br />
mladih dobiva informacije od<br />
svojih roditelja. Njih 60 posto<br />
željelo bi više razgovarati o<br />
U sklopu programa "Mama<br />
je mama" osnovano je i<br />
istoimeno savjetovalište,<br />
internetski portal namijenjen<br />
maloljetnim roditeljima,<br />
a pokrenut je i projekt<br />
"Tabu tema"<br />
te da bi radije to vrijeme potrošila<br />
ponavljajući gradivo prve<br />
dvije godine iz hrvatskog jezika.<br />
Unatoč ovim dodatnim obvezama,<br />
maturanti se dobro snalaze.<br />
Škola im organizira besplatne<br />
pripreme za državnu maturu,<br />
a profesori su susretljivi i puni<br />
razumijevanja za organizaciju<br />
maturalne večeri, za koju svi vjeruju<br />
da će im na kraju biti ono<br />
što i treba - večer za pamćenje<br />
i svečano zatvaranje jednog poglavlja<br />
u mladom životu.<br />
seksualnosti sa svojim roditeljima.<br />
"Čini se da među roditeljima<br />
još postoji doza straha da će<br />
otvorenim razgovorom djecu<br />
potaknuti na raniji ulazak u<br />
spolni život pa radije izbjegavati<br />
tu temu. Dijelu je roditelja<br />
neugodno razgovarati o seksualnosti<br />
pa su mladi prepušteni<br />
sami sebi i traženju informacija<br />
na drugim mjestima", govori<br />
nam Silvija.<br />
Upravo zato portal maloljetni-roditelji.net<br />
pokušava<br />
pružiti potrebne informacije<br />
mladima. Mlade se ne educira<br />
dovoljno o odgovornom spolnom<br />
ponašanju, ali najčešće<br />
nemaju ni informaciju o tome<br />
kome se obratiti. Upravo bi<br />
ovaj program trebao olakšati<br />
život svim budućim mladim<br />
roditeljima.<br />
komentar<br />
g<br />
Željka Škreblin<br />
Ne okreći<br />
glavu, prekini<br />
tučnjavu<br />
Tučnjava dviju srednjoškolki<br />
u Splitu uzburkala je javnost.<br />
Svi se zgražamo i nije<br />
nam jasno što se dogodilo.<br />
Ne pitamo se koliko je još takvih<br />
slučajeva, a da za njih<br />
ne znamo. Najveći problem<br />
nisu čak ni same tučnjave,<br />
nego gomila srednjoškolaca<br />
koja se okupi pa navija.<br />
Dogovorene tučnjave<br />
postaju trend u srednjim<br />
školama diljem Hrvatske.<br />
Dogovori se tučnjava, skupi<br />
se gomila ljudi, a zatim se<br />
tučnjava prenosi na Instagramu<br />
ili Facebooku. Postali<br />
smo društvo koje ne reagira<br />
i neće prekinuti tučnjavu.<br />
Srednjoškolci su postali<br />
bezosjećajni jer najvažnija je<br />
stvar skupiti mnogo lajkova<br />
i pogleda.<br />
Jesu li zato krivi roditelji<br />
ili škole? Vjerojatno oboje.<br />
Stručnjaci upozoravaju da u<br />
školama nedostaje edukacija<br />
o nenasilju i toleranciji.<br />
No nedostaje i sankcija<br />
i manjkavosti u sustavu.<br />
Slučaj u Splitu pokazao je<br />
da nam treba novi zakon<br />
kako bi se pokušale spriječiti<br />
takve tučnjave. Učenica iz<br />
Srednje tehničke prometne<br />
škole nije kažnjena jer se<br />
tučnjava nije dogodila na<br />
području škole. Druga učenica<br />
iz Ekonomsko birotehničke<br />
škole Split dobila je ukor.<br />
Te dvije škole imale su drukčiji<br />
pristup. Srednja tehnička<br />
prometna škola pokušala je<br />
sve riješiti razgovorima sa<br />
srednjoškolcima i nastavnicima<br />
te tako prevladati<br />
ovaj događaj i izbjeći slične<br />
događaje.<br />
Mogu li zaista razgovori<br />
utjecati na srednjoškolce?<br />
Možda, ako ih se od malih<br />
nogu uči o nenasilju i toleranciji.<br />
Ali srednjoškolcima<br />
dajemo loš primjer jer oko<br />
nas se stalno izmjenjuju<br />
oblici mržnje. Mrzimo i<br />
diskriminiramo sve što je<br />
drukčije i sve koji su drukčiji.<br />
Čak i kad se pojavi slučaj<br />
kao iz Splita, zaboravimo ga<br />
za dva dana.<br />
Edukacije u školama nisu<br />
dovoljne jer su te edukacije<br />
potrebne cijelom društvu.<br />
Kad bismo povećali sankcije<br />
za nasilje u školama, možda<br />
bi strah od tih sankcija spriječio<br />
ili barem smanjio takve<br />
incidente.
8 Društvo<br />
Raste govor mržnje Zakonski okviri zasad su nedovoljna zaštita<br />
Vrijeđa se i potiče na<br />
nasilje, a ni sami mediji ne<br />
znaju kako se s time nositi<br />
'Prisutnost mladih na internetu zloupotrebljavaju interesne skupine za<br />
često nasilne i ideološki obojene ciljeve', upozorava Nedjeljko Marković<br />
Tekst: Petra Vuka<br />
Foto: Matea Petrović/<strong>Global</strong><br />
U<br />
komentarima na Facebooku<br />
postoji određen broj<br />
komentara mržnje, posebno<br />
kad su u pitanju teme poput<br />
homoseksualnosti, odnosi sa<br />
Srbijom (nedavni dolazak predsjednika<br />
Vučića) i u jednoj mjeri<br />
kada su u pitanju drugi političari,<br />
kaže Nikolina Žužul, novinarka<br />
portala Dalmacija news. Dodaje<br />
kako takve ljude na portalu ne<br />
blokiraju nego su počeli ignorirati<br />
takve komentare, budući da<br />
ne žele trošiti vrijeme na čitanje<br />
ružnih i uvredljivih mišljenja.<br />
"Očito je to jedan od njihovih<br />
načina da 'ispušu' negativnu<br />
energiju ili ogorčenje", smatra<br />
Žužul. Ljudi imaju pravo komentirati<br />
i izraziti svoje mišljenje,<br />
iako se bilo kakav oblik mržnje<br />
ne bi trebao tolerirati. Dodaje da<br />
je potrebno više tema ili kampanja<br />
o tome.<br />
Uvrede sa svih strana<br />
Urednik sporta na portalu Slobodne<br />
Dalmacije Toni Perković<br />
također priznaje da često u komentarima<br />
na portalu ili stranici<br />
na Facebooku nailazi na govor<br />
mržnje, najčešće je riječ o širenju<br />
netolerancije među navijačima,<br />
a prisutan je i govor mržnje između<br />
Hrvata i Srba koji završi<br />
teškim uvredama sa svih strana.<br />
"Nažalost, govor mržnje je<br />
čest, kako općenito u društvu,<br />
tako i u komentarima naših čitatelja,<br />
a nerijetko su usmjereni<br />
i prema autorima tekstova", kaže<br />
Perković. Kako bi spriječili bilo<br />
kakav oblik govora mržnje na<br />
portalu, redovito blokiraju one<br />
koji ga šire, ali vrlo ih je teško<br />
spriječiti jer blokirani korisnici<br />
vrlo brzo naprave nove račune<br />
na društvenim mrežama i nastavljaju<br />
po svome.<br />
Netolerancija uključuje i eksplicitni<br />
govor mržnje definiran<br />
Kaznenim zakonom. Predsjednik<br />
Hrvatskog novinarskog društva<br />
Saša Leković ističe da nakladnici<br />
imaju zakonsku obvezu<br />
odgovarati za takve poruke, bilo<br />
da su one sadržane u autorskim<br />
tekstovima objavljenima na njihovom<br />
portalu, ili pak u komentarima<br />
ispod tekstova. No, kako<br />
kaže Leković, dio nakladnika se<br />
na tu obvezu ne obazire, a sustav<br />
kontrole i sankcioniranja nije<br />
dovoljno učinkovit.<br />
Nakladnici bi trebali administrirati<br />
komentare ispod tekstova,<br />
a, predlaže, trebalo bi osigurati<br />
i sustav koji bi omogućio<br />
učinkovito sankcioniranje za one<br />
primjere netolerantnog govora,<br />
huškanja i govora mržnje koji bi<br />
se ipak dogodili. Neučinkovitost<br />
kontrole ističe i Matija Babić, pokretač<br />
Indexa.<br />
"Teško je odrediti preciznu<br />
granicu između pretjerane političke<br />
korektnosti i cenzure s jedne<br />
strane, i štetnog dopuštanja<br />
govora mržnje s druge strane, a<br />
Na internetu često svjedočimo<br />
strahovima prema<br />
drukčijima koji su hranjeni<br />
predrasudama i stereotipima,<br />
a koji bujaju i prikupljaju<br />
istomišljenike ili "lajkove"<br />
kao znak odobravanja<br />
ili potpore<br />
hrvatski mediji tu granicu debelo<br />
prelaze na stranu nedopustiva<br />
toleriranja govora mržnje", ističe<br />
Babić.<br />
Novi zakon<br />
Kako kaže Leković, postoje četiri<br />
zakona u kojima se na neki<br />
način spominje ono što kolokvijalno<br />
nazivamo govorom mržnje,<br />
a navodno se priprema i peti koji<br />
bi se trebao baviti isključivo tom<br />
temom.<br />
Nedjeljko Marković, predsjednik<br />
udruge Pragma i član saborskog<br />
Odbora za informiranje,<br />
informatizaciju i medije, objašnjava<br />
da internetske platforme,<br />
nažalost, služe za širenje mržnje<br />
prema pojedincima ili grupama<br />
na temelju različitih osnova -<br />
dobi, spola, mjesta rođenja, socijalnog<br />
podrijetla, a u toj internetskoj<br />
mržnji često svjedočimo<br />
strahovima prema drukčijima,<br />
koji su hranjeni predrasudama i<br />
stereotipima, koji bujaju i prikupljaju<br />
istomišljenike ili "lajkove"<br />
kao znak odobravanja ili potpore.<br />
"Najveća opasnost je da početni<br />
govor mržnje završi kao zločin<br />
iz mržnje, nekada fizički, a često<br />
i kao verbalno nasilje, osjećaj nesigurnosti<br />
ili nemira druge osobe.<br />
Govor mržnje putem interneta<br />
je najveća opasnost za mlade<br />
današnjice te za njihovu nasilnu<br />
radikalizaciju, njihovu prisutnost<br />
na internetu zloupotrebljavaju<br />
različite interesne skupine<br />
za svoje, često nasilne i ideološko<br />
obojene ciljeve", ističe Marković.<br />
Svoje slično negativno iskustvo<br />
ispričala je i Sara Kekuš, koja se<br />
na Faceboku našla u okršaju sa<br />
svojim prijateljem, komentirajući<br />
nedavne negativne komentare<br />
Ace Lukasa na homoseksualce, u<br />
jednoj srpskoj emisiji.<br />
"Nikako da shvate da kao poznate,<br />
javne osobe imaju određeni<br />
broj ljudi koji ih smatraju<br />
idolima i slijepo prate njihova<br />
mišljenja", kaže Sara. Pojašnjava<br />
da prepucavanja u komentarima<br />
u većini slučajeva idu k tome tko<br />
će skupiti više "lajkova" i tko će<br />
ispasti veća "cyber-faca".<br />
"Bilo kakva vrsta zakonske<br />
regulative u ljudima će samo<br />
izazvati otpor jer im odgovara<br />
ta anarhija na društvenim mrežama",<br />
misli Sara. Jednom je čak<br />
komentirala objavu na Facebooku<br />
jednog hrvatskog političara,<br />
nakon čega joj se isti političar i<br />
javio. To samo potvrđuje to koliko<br />
smo zapravo sposobni napraviti<br />
promjene i izazvati reakcije<br />
samo jednim komentarom, pozitivnim<br />
ili, sve češće, negativnim.<br />
BROJ <strong>34</strong>, veljača 2018.<br />
Gori slikovnica, gori društvo Publikacija za dje<br />
Zar djecu<br />
ne prih<br />
Tekst: Tamara Horvat<br />
Cilj je naše slikovnice da<br />
djecu učimo ljubavi i<br />
prihvaćanju, različitosti<br />
i poštovanju prema<br />
svim obiteljima, komentira koordinator<br />
udruge Dugine obitelji<br />
Daniel Martinović slikovnicu<br />
"Moja dugina obitelj", koja se<br />
nedavno pojavila i izazvala veliku<br />
pozornost javnosti. Na prvi<br />
se pogled ne razlikuje od ostalih<br />
slikovnica jer sadrži ilustracije<br />
duge, prirode, nasmijane djece i<br />
roditelja. No ono što je pak čini<br />
drukčijom jest to da je prva slikovnica<br />
u Hrvatskoj o obiteljima<br />
istospolnih roditelja. Roditelji<br />
ovdje nisu "mama i tata", nego<br />
"mama i mama" te "tata i tata".<br />
Udruga U ime obitelji smatra da<br />
ta slikovnica ne može pridonijeti<br />
razvoju tolerancije i poštivanju<br />
različitosti nametanjem ideoloških<br />
struktura.<br />
"U slučaju te slikovnice nije<br />
riječ o poštivanju različitosti<br />
nego o nametanju ideologije i<br />
pokušaju preodgoja djece", smatra<br />
članica U ime obitelji Blanka<br />
Magdić.<br />
Oprečna mišljenja<br />
Želja da se izradi slikovnica<br />
nastala je kada su članovi udruge<br />
Dugina obitelj shvatili da slikovnica<br />
koja bi govorila samo o<br />
duginim obiteljima u Hrvatskoj<br />
ne postoji, iako imaju one u kojima<br />
se "dugine obitelji" spominju<br />
usputno. Tada su razmišljali o<br />
prijevodu nekog stranog izdanja<br />
slikovnice iz SAD-a ili Njemačke,<br />
ali na kraju su odlučili djeci<br />
ponuditi slikovnicu koju su samostalno<br />
izradili. Ta slikovnica<br />
prikazuje život dvoje djece s<br />
istospolnim roditeljima. Ta djeca<br />
izgledaju sretno i veselo i niti<br />
u jednoj rečenici ne spominju se<br />
vulgarizmi niti se potiče na govor<br />
mržnje.<br />
Ipak, ona je nedavno potaknula<br />
organizatore dječjeg karnevala<br />
u Kaštelima da pokažu<br />
svoj stav o njoj pred mnoštvom<br />
djece tako što su je spalili. Na<br />
karnevalima je dobro poznat<br />
običaj spaljivanja lutke, tj. "fašnika",<br />
koji je kriv za sve loše što<br />
se dogodilo u prošloj godini, ali<br />
pitanje je kakva se poruka šalje<br />
najmlađima ovim činom.<br />
Prvotna ideja bila je podijeliti<br />
500 besplatnih primjeraka<br />
slikovnice prijateljima,<br />
obitelji i nekolicini zainteresiranih,<br />
kaže koordinator<br />
udruge Dugine obitelji<br />
Daniel Martinović<br />
Amatersko 'ukrašavanje' tijela Umjesto profes<br />
'Uradi sam' ne dola<br />
Tekst: Andrea Guša<br />
Kada vam zatreba novi komad<br />
odjeće ili nakita, a<br />
želite proći jeftino, mnogi<br />
odmah pomisle na kupnju preko<br />
popularnih internetskih stranica.<br />
No što kada se netko odluči<br />
i u tetoviranju osloniti na internetsku<br />
kupnju?<br />
Naime, sve više mladih odlučuje<br />
se na drastičan korak samotetoviranja!<br />
To podrazumijeva<br />
naručivanje potrebnog pribora<br />
on-line i oslanjanje na svoje, ne<br />
toliko zavidno dobre i uvježbane<br />
vještine tetoviranja. Pribor<br />
za tetoviranje na internetu se<br />
može pronaći po vrlo jeftinim<br />
cijenama, ali je li jeftinije uvijek<br />
i pametnije? Augustina Popović<br />
nije mogla čekati punoljetnost<br />
da napravi tetovažu, stoga ju je<br />
odlučila napraviti bez roditeljskog<br />
pristanka - sama, na podu<br />
dnevnog boravka.<br />
Strpljenje i preciznost<br />
"Prije nego što sam shvatila<br />
što radim, već sam sjedila na<br />
podu dnevnog boravka s vrućom<br />
iglicom u ruci i bočicom tinte na<br />
stolu. Uzela sam iglicu iz pribora<br />
za šivanje i stavila je pod plamen<br />
upaljača", kaže Augustina. Priznaje<br />
da je ta odluka bila dosta<br />
ishitrena i da o tome nije razmišljala<br />
previše jer joj je to bio<br />
trenutak u kojem se poklopilo<br />
da joj roditelja nema kod kuće.<br />
"Iskreno, nisam uopće razmišljala<br />
o tome da mi fizički neće biti<br />
dobro. Poduzela sam sve što sam<br />
mogla kako bi to bilo što bezazlenije,<br />
pa se i nisam previše zamarala<br />
time. Više me bilo strah
BROJ <strong>34</strong>, veljača 2018.<br />
Društvo 9<br />
cu 'Moja dugina obitelj' o istospolnim roditeljima uznemirila je konzervativnu javnost<br />
učimo da se različitosti<br />
vaćaju nego spaljuju?!<br />
Sama želja za izradom slikovnice nastala je kada su članovi udruge<br />
Dugine obitelji shvatili da slikovnica koja bi govorila samo o duginim<br />
obiteljima u Hrvatskoj ne postoji<br />
Slikovnica<br />
prikazuje život<br />
djece s istospolnim<br />
roditeljima<br />
"Nikako ne podržavam spaljivanje<br />
slikovnice, ne smatram je<br />
uvredljivom niti neprimjerenom<br />
jer svatko ima pravo na slobodu<br />
izražavanja. Smatram da je takvo<br />
ponašanje neprimjereno za<br />
društvo koje želi napredovati i<br />
krenuti dalje", govori student<br />
Kineziološkog fakulteta Lovro<br />
Kočila.<br />
S istog fakulteta od drugog<br />
studenta dolazi oprečno mišljenje.<br />
Student Ilija Krčalić smatra<br />
da je ideja da se slikovnicu podijeli<br />
u vrtiće apsurdna.<br />
"O toj slikovnici imam mišljenje<br />
koje glasi ovako - LGBT zajednica<br />
nema se pravo upletati<br />
u odgoj 'naše' djece, svojoj djeci<br />
neka govore što žele. Neka normalnoj<br />
populaciji<br />
ne nameću<br />
svoje morbidne<br />
ideje", misli Ilija.<br />
Bez mržnje i nasilja<br />
Studentica Monika Martinović<br />
smatra čin spaljivanja primitivnim<br />
i da su oni koji se ne slažu<br />
s onim što ona predstavlja to<br />
JURICA GALOIĆ/PIXSELL<br />
'U slučaju te<br />
slikovnice ne radi<br />
se o poštivanju različitosti<br />
nego o nametanju<br />
ideologije i pokušaju<br />
preodgoja djece', smatra<br />
članica udruge U ime<br />
obitelji Blanka<br />
Magdić<br />
mogli pokazati na mirniji način.<br />
Isto smatra studentica Ekonomskog<br />
fakulteta Katarina Lukač.<br />
"Osobno, smatram da je ta<br />
sama slikovnica bila sasvim u<br />
redu, pogotovo zato da se djecu<br />
od malena uči da različtost<br />
treba prihvaćati, a ne usađivati<br />
mržnju s kojom će i nastaviti<br />
odrastati. Međutim, za konzervativnu<br />
državu poput Hrvatske<br />
ovakva primitivna reakcija nije<br />
me, nažalost, nimalo začudila",<br />
govori ona. Daniel Martinović<br />
smatra da je bilo tužno i zabrinjavajuće<br />
gledati snimke paljenja<br />
zastave duginih boja s natpisima<br />
"mama i mama" i "tata i<br />
tata".<br />
"Nastavit ćemo učiti djecu ljubavi<br />
i prihvaćanju, a ne mržnji<br />
i nasilju. Također, vrlo rado<br />
ćemo organizirati predstavljanje<br />
slikovnice<br />
i razgovor o njoj<br />
svima zainteresiranima.<br />
Nadamo<br />
se uskoro<br />
dogovoriti prezentaciju<br />
u Splitu<br />
i da će svi koji<br />
žele doznati više o<br />
slikovnici i 'duginim<br />
obiteljima' u Hrvatskoj biti<br />
na prezentaciji te da ćemo tako<br />
svi zajedno ukloniti predrasude<br />
za koje nam se čini da su i dalje,<br />
nažalost, prisutne u našem<br />
društvu", govori on.<br />
Predrasude je prema slikovnici<br />
osim organizatora karnevala<br />
pokazalo i 17.000 građana.<br />
Peticija protiv slikovnice<br />
"Od javnosti i roditelja slikovnica<br />
je dobila više negativnih<br />
reakcija nego što je broj podijeljenih<br />
besplatnih primjeraka<br />
- u samo nekoliko dana više od<br />
17.000 građana je putem peticije<br />
izrazilo neslaganje sa sadržajem<br />
slikovnice i uvođenjem materijala<br />
koji promiču homoseksualni<br />
stil života u škole", govori Magdić<br />
iz U ime obitelji.<br />
S njom se ne slaže Martinović<br />
koji kaže da je prvotna ideja bila<br />
podijeliti 500 besplatnih primjeraka<br />
slikovnice prijateljima,<br />
obitelji i nekolicini zainteresiranih,<br />
ali ih je pozitivno zaprepastilo<br />
ono što je uslijedilo jer je i<br />
prije predstavljanja slikovnice<br />
javnosti uslijedio upit za svih<br />
500 primjeraka.<br />
"Drago nam je bilo vidjeti<br />
da su neki predstavnici ministarstva<br />
pozitivno komentirali<br />
slikovnicu, kao i još neke javne<br />
osobe ili dužnosnici. Upiti za<br />
slikovnicu dolaze nam s raznih<br />
strana, od osoba koje rade u vrtićima,<br />
školskim knjižnicama,<br />
gradskim knjižnicama, osobe<br />
koje rade u dječjim bolnicama",<br />
govori Martinović.<br />
ionalne usluge, mnogi danas biraju jeftiniji i mnogo rizičniji način<br />
zi u obzir kad su u pitanju igla, tinta i tetovaža<br />
'Ako se koristi nesteriliziran pribor, često se<br />
osoba zarazi zloćudnim virusima', kaže dr. med.<br />
Vesna Raić<br />
roditeljske reakcije", prisjeća se.<br />
Augustina kaže da sada, pet godina<br />
nakon toga, shvaća da to<br />
nije bilo nimalo pametno i da za<br />
sve postoji vrijeme, mjesto i profesionalac<br />
koji vam u tome može<br />
pomoći.<br />
"To je dug proces koji zahtije-<br />
Mnogi se odlučuju na<br />
amatersko tetoviranje jer je<br />
profesionalno preskupo<br />
BORNA FILIĆ/PIXSELL<br />
va dosta strpljenja i preciznosti",<br />
nadodaje. Premda Augustina<br />
nakon toga nije imala nikakvih<br />
opasnih posljedica, dr. med. Vesna<br />
Raić upozorava mlade na rizik<br />
kojem se izlažu nepravilnim<br />
tetoviranjem.<br />
"Ako se koristi nesteriliziran<br />
pribor, često se događa da se<br />
osoba zarazi zloćudnim virusima<br />
poput HIV-a i hepatitisa B. Treba<br />
biti odgovoran i promišljen<br />
pri odlučivanju o tome tko će nas<br />
tetovirati", kaže.<br />
Augustina priznaje da je tetovirala<br />
i druge osobe, ali im je<br />
prije svega objasnila kakav je to<br />
proces i kako postoji mogućnost<br />
od takvih virusa, zbog čega kaže<br />
kako nije osjetila ikakvu odgovornost<br />
prema njima.<br />
Osoblje Tattoo & Piercing studia<br />
Memories kaže da je "najveća<br />
opasnost za osobu koja se tetovira<br />
da se ne pridržava uputa koje<br />
je dobila nakon postupka. To,<br />
naravno, pod uvjetom da je osoba<br />
koristila usluge salona s profesionalnim<br />
osobljem i higijenskim<br />
uvjetima. Tada može doći<br />
do infekcija, lošeg zarastanja i<br />
nezadovoljstva rezultatom".<br />
Cijene tetoviranja variraju<br />
zbog veličine i zahtjevnosti tetovaža,<br />
ali trebamo imati na umu<br />
'Prije nego što sam shvatila<br />
što radim, već sam sjedila<br />
na podu dnevnog boravka s<br />
vrućom iglicom u ruci i bočicom<br />
tinte na stolu', priznaje<br />
Augustina Popović<br />
da niti jedna usluga tetoviranja<br />
sigurno nije skuplja od cijene<br />
narušena zdravlja. Iz Octopus<br />
tattoo studija kažu da je rizik<br />
profesionalnim tetoviranjem<br />
sveden na minimum.<br />
Oblik umjetnosti<br />
"Jako rijetko nam dolaze ljudi<br />
s pritužbama nakon tetoviranja.<br />
Eventualno se nekome malo<br />
upali to mjesto tijekom ljeta,<br />
zbog vrućine i folije. Ako je odrađeno<br />
profesionalno i uz dobru<br />
brigu nakon postupka, problema<br />
gotovo nema", poručuju.<br />
Za kraj i sama Augustina zaključuje:<br />
"Tetovaže su oblik umjetnosti<br />
i nešto što zauvijek ostaje<br />
s vama te za vas imaju golemu<br />
važnost. Upravo zbog toga tetovažu<br />
treba napraviti netko tko<br />
zna što radi".
10 Svijet<br />
BROJ <strong>34</strong>, veljača 2018.<br />
Arbitraža Točni razlozi neuspjeha procesa još nisu poznati<br />
Nastavlja se igra mačke i miša sa Slovenijom<br />
Tekst: Martina Lozo<br />
Prošlo je gotovo osam<br />
mjeseci od presude Arbitražnog<br />
suda u Den<br />
Haagu u predmetu teritorijalnog<br />
prijepora Hrvatske<br />
i Slovenije. Zbog ranijeg hrvatskog<br />
izlaska iz procesa arbitraže,<br />
objašnjenog time da su pojedini<br />
visokopozicionirani slovenski<br />
politički akteri kompromitirali<br />
postupak, postalo je izvjesno da<br />
sam čin izricanja presude neće<br />
uspjeti okončati desetljećima<br />
prolongiran spor. Kasnija jednostrana<br />
slovenska primjena presuđenog<br />
to je potvrdila. Bilateralni<br />
odnosi susjednih država značajno<br />
su narušeni, prepirke u "spornome"<br />
dijelu sjevernog Jadrana<br />
postale su svakodnevica, dok se<br />
dugoročno rješenje ne nazire.<br />
Žrtve vlastitih država<br />
Takve su se okolnosti naročito<br />
nepovoljno odrazile na stanovnike<br />
primorskih naselja u<br />
graničnom prostoru, zaposlene<br />
u ribarskom sektoru. Oni su, u<br />
svrhu demonstracije političke<br />
moći, postali žrtvama vlastitih<br />
država. Također, neuspjeh arbitražnog<br />
postupka i svođenje na<br />
problematiku ribarstva ponovno<br />
Zoran Stiperski s PMF-a smatra da ključan slovenski arbitražni strateški<br />
cilj nije luka Koper, nego izravan kontakt s međunarodnim vodama<br />
pektu, s obzirom na kontinuiran<br />
rast koji ostvaruje zahvaljujući<br />
tržištu srednjoeuropskih država<br />
koje ju je prepoznalo kao partnera,<br />
ali ističe da ona prije svega<br />
predstavlja "ogledalo dobrog<br />
vođenja kompanije uz značajnu<br />
pomoć matične države".<br />
S njime se slaže i profesor geografskog<br />
odsjeka PMF-a Zoran<br />
Stiperski koji smatra da ključan<br />
slovenski arbitražni strateški cilj<br />
nije luka Koper, nego izravan<br />
kontakt s međunarodnim vodama,<br />
koji nije ostvaren. Ocjenjuje<br />
da je takav cilj ujedno "psihološsu<br />
aktualizirali pitanje stvarnih<br />
motiva teritorijalnih zahtjeva u<br />
Jadranskom moru. Iako su se<br />
pojavile pojedine indicije da su<br />
pretenzije slovenske strane motivirane<br />
ekonomskim interesima<br />
osiguranjem sigurnog plovnog<br />
puta prema obližnjoj luci Koper,<br />
dekan i profesor riječkog Pomorskog<br />
fakulteta Alen Jugović odbacuje<br />
takve teze.<br />
"Ne vidim sa stručne ni poslovne<br />
strane kako bi luka Koper mogla<br />
profitirati ili imati problema<br />
zbog ovoga spora, kako god on<br />
bude razriješen", ističe Jugović,<br />
Bilateralni odnosi susjednih<br />
država značajno su narušeni,<br />
a prepirke u "spornome"<br />
dijelu sjevernog Jadrana<br />
postale su svakodnevica<br />
pozivajući se na značajku slobodnog<br />
prolaza morem, čemu u prilog<br />
govori i Konvencija Ujedinjenih<br />
naroda. Istodobno, Jugović<br />
spomenutu luku ocjenjuje prilično<br />
značajnom u europskom as-<br />
ka potreba i spekulacija iz 1993.,<br />
ali i strateška važnost zbog mogućnosti<br />
korištenja prolaza za<br />
vađenje energenata". Naime, te<br />
godine Memorandumom slovenskog<br />
parlamenta cijeli Piranski<br />
zaljev proglašen je slovenskim<br />
te je takvo pomicanje granica<br />
teritorijalnog mora išlo za dobivanjem<br />
izravnog pristupa otvorenom<br />
moru uz pristup plinskim<br />
nalazištima tog područja.<br />
Nedostaje zrelosti<br />
Politički analitičar Davor Gjenero<br />
smatra da u arbitražnom<br />
postupku nisu maksimizirani zahtjevi<br />
nijedne od strana te stoga<br />
"presuda može biti ishodište za<br />
konačno rješenje graničnog pitanja,<br />
pod uvjetom da Slovenija<br />
prizna svoju kompromitaciju<br />
procesa i da se potraži optimalno<br />
rješenje prihvatljivo za obje<br />
države". Trenutačno slovensko<br />
političko vodstvo ne ocjenjuje<br />
dovoljno zrelim za takvu odluku,<br />
dok problematičnom ocjenjuje<br />
i suprotnu stranu - "neki akteri<br />
u hrvatskoj javnosti zagovaraju<br />
maksimalističke zahtjeve i time<br />
dodatno smanjuju hrvatskoj administraciji<br />
prostore za dogovor<br />
i provođenje kompromisnog rješenja",<br />
tvrdi Gjenero.<br />
Demografski apsurd S jedne strane ih čeka ekonomska eksplozija, a s druge im pada natalitet<br />
Japan izumire zbog prekovremenog rada<br />
Prosječan radni tjedan jednog Japanca traje 60 sati, a mjesečno ostvare više od 100 prekovremenih sati<br />
Tekst: Gabrijela Čuljak<br />
Japan slovi za jednu od najvećih<br />
velesila svijeta, a analitičari<br />
Geopolitical Futuresa<br />
ocijenili su da će za 25 godina<br />
biti jači od Kine. No u Japanu će<br />
rast za nekoliko godina postati<br />
teško održiv. Koliko god velika<br />
bila pretpostavka da će do 2040.<br />
postati velesila, za još toliko je<br />
veća ona da će do 2060. stopa<br />
mortaliteta biti viša, a natalitet<br />
padati. Japan je u posljednjoj<br />
godini dobio oko milijun novorođenčadi,<br />
a umrlo je 269.000<br />
stanovnika više od toga, što čini<br />
tu državu onom s najjstarijim<br />
stanovništvom u kojoj opada broj<br />
radno sposobnih.<br />
Radi se do smrti<br />
Prosječan radni tjedan jednog<br />
Japanca traje 60 sati, a mjesečno<br />
imaju više 100 prekovremenih<br />
sati. Svakodnevno su pod stresom<br />
i taj stres utječe na njihovo<br />
zdravlje. Više od pola njihove<br />
radne populacije radi doslovno<br />
dok ne umre. U Japanu čak<br />
postoji riječ karoshi koja znači<br />
"smrt od prekovremenog rada".<br />
Statistike su poražavajuće.<br />
BBC prenosi da četvrtina japanskih<br />
tvrtki svojim zaposlenicima<br />
uvjetuje više od 100 prekovremenih<br />
sati, a bilježi se oko stotinu<br />
slučajeva u kojem ljudi umiru<br />
zbog toga. Ljudi u Japan odlaze<br />
da bi radili i zarađivali. Često se<br />
tako nađu pred zidom jer shvate<br />
da se od njih traži previše. Ali da<br />
bi preživjeli, moraju raditi. Njihova<br />
kultura to nalaže. Jer čovjeka<br />
će zaposliti samo ako prihvati<br />
te uvjete, a ako hoće zarađivati,<br />
ne preostaje mu ništa drugo. Problem<br />
je što oni to prihvaćaju.<br />
Dok japanska policija istražuje<br />
karoshi, a vladu se pritišće<br />
Ubasute je bizaran trend.<br />
Siromašni ljudi svoje bake i<br />
djedove ostavljaju pred vratima<br />
bolnica i humanitarnih<br />
organizacijam<br />
da promijeni nešto, Japance uspijevaju<br />
natjerati da odu s posla<br />
samo ako ugase svjetla u kancelariji.<br />
Naime, vlada je donijela zakon<br />
"premium petka", odnosno<br />
da svakog posljednjeg petka u<br />
mjesecu oko 15 sati šefovi puštaju<br />
radnike kući. Međutim, čak 35 od<br />
100 ljudi to pravo ne koristi. Sramota<br />
ih je, kako kažu, otići kući<br />
prije šefa ili drugih kolega. Tako<br />
je vidljivo da je problem u samim<br />
Japancima i njihovoj kulturi. Direktori<br />
korporacija smatraju da<br />
će doći do opadanja ekonomije<br />
ako budu manje radili. Tako svojim<br />
radnicima uvjetuju prekovremeni<br />
rad i nakon nekog vremena<br />
to postane rutina.<br />
Tradicija i stres<br />
"Japansko društvo je takvo u<br />
prvom redu zbog mentaliteta koji<br />
njeguje ekstremnu marljivost<br />
i odgovornost, a vezano na to i<br />
zbog pritiska i nameta države,<br />
koji upravo takvo ponašanje potiče.<br />
Također, ono neće propasti<br />
jer se takvom ponašanju uče od<br />
malih nogu, ali činjenica je da se<br />
smanjuje broj tih 'tradicionalnih'<br />
japanskih obitelji, koje potiču način<br />
života pod pritiskom, gledano<br />
sa stajališta naše kulture. Nije<br />
strana ni pojava novih, psihičkih<br />
poremećaja i bolesti; osim spomenutog<br />
izraza karoshi poznat<br />
je i ubasute koji doslovno znači<br />
'odbacivanje bakica'. Ubasute je<br />
bizaran trend, a opisuje situaciju<br />
u kojoj siromašni svoje stare i<br />
senilne bake i djedove ostavljaju<br />
pred bolnicama i vratima humanitarnih<br />
organizacija jer se više<br />
ne mogu brinuti o njima", objašnjava<br />
Marija Pavković, diplomirana<br />
sociologinja.<br />
Švedska je uvela zakon prema<br />
kojem radni dan traje šest sati.<br />
Tim su zakonom postigli zadovoljniju<br />
i učinkovitiju radnu snagu.<br />
Ljudi su sretniji i ne podliježu<br />
velikoj količini stresa te im je, iz<br />
tog razloga, zdravstveno stanje<br />
mnogo bolje. Stopa nataliteta se<br />
tako u Švedskoj povećala jer ljudi<br />
imaju više vremena da bi među<br />
ostalim činili upravo to, "radili"<br />
djecu. Isto je u Nizozemskoj.<br />
Japanu tako prijeti pad ekonomije,<br />
a s druge strane manjak<br />
radne snage. Uvoz radnika se čini<br />
kao najbolje riješenje, ali i to je<br />
dvosjekli mač jer treba napraviti<br />
velike promjene u području zakona,<br />
pravilnika i same politike<br />
koja potiče takav ekstremni oblik<br />
rada i stjecanje profita. Što će se<br />
dogoditi kada Japanci shvate da<br />
to ipak nema smisla i da je tako<br />
teško živjeti radeći do smrti?
BROJ <strong>34</strong>, veljača 2018.<br />
Intervju 11<br />
Petar Jurišin apsolvent je<br />
na Prirodoslovno-matematičkom<br />
fakultetu.<br />
Godinama je član jedne<br />
udruge pa se putem nje susreo s<br />
raznim problemima i preprekama<br />
koje muče nevladine institucije.<br />
Tako je odlučio uzeti poduzeti nešto<br />
i kandidirao se za ulazak u Savjet<br />
mladih Grada Zagreba, kojem<br />
je odnedavno i predsjednik.<br />
◼◼Koja je glavna zadaća Savjeta<br />
mladih Grada Zagreba?<br />
Glavna zadaća trebala bi biti aktivna<br />
participacija u pisanju Programa<br />
za mlade i nadgledanje provodi<br />
li se taj Program kako treba.<br />
Aktivno ćemo sudjelovati u izradi<br />
novog programa za mlade koji će<br />
biti na snazi od 2019. godine.<br />
◼◼Koji su vam prvi koraci u<br />
mandatu?<br />
Naš je mandat počeo s otvorenom<br />
tribinom koju smo održali 19.<br />
prosinca prošle godine. Na nju smo<br />
pozvali sve zainteresirane udruge<br />
za mlade i udruge mladih kako bismo<br />
ustanovili koji su to problemi s<br />
kojima se te udruge susreću. Time<br />
smo htjeli otkriti na koje se korake<br />
najprije fokusirati i koje probleme<br />
prve pokušati riješiti. Doznali smo<br />
da su najčešći problemi udruga financiranje,<br />
prostor i pravna regulativa<br />
- kako napisati statut i što sve<br />
pri otvaranju udruge treba napraviti.<br />
Na samoj tribini predložili smo<br />
otvaranje internetske platforme za<br />
udruge mladih i za mlade kako bismo<br />
ih lakše povezali jer one imaju<br />
raznih problema. Ali ako surađuju,<br />
mnogo će lakše doći do nekih konkretnih<br />
projekata i zaključaka nego<br />
ako rade individualno.<br />
◼◼Kako će web-platforma<br />
izgledati i kad bi trebala početi<br />
s radom?<br />
Na stranicama Grada Zagreba<br />
trebala bi postojati poveznica na<br />
Program za mlade Grada Zagreba<br />
koji se svake tri godine obnavlja, tj.<br />
piše se novi. Cilj nam je napraviti<br />
da taj program bude što transparentniji<br />
za udruge. Ideja je da nam<br />
udruge i svi zainteresirani mogu<br />
uputiti kritike i prijedloge Programa<br />
da bismo onda mogli ispraviti<br />
nedostatke pri pisanju novog programa.<br />
Platforma bi sadržavala i<br />
obavijesni kanal kako bi sva događanja<br />
na kojima rade udruge<br />
mogla što vidljivije prikazati i kako<br />
bi bila sva na jednome mjestu.<br />
Još jedna od ideja je da se napravi<br />
kategorizacija udruga, kako bi<br />
istaknuli čime se određena udruga<br />
bavi, primjerice, znanost i obrazovanje,<br />
sport. S radom se nadamo<br />
da će početi što prije.<br />
◼◼Smatrate li da Grad Zagreb<br />
općenito dovoljno dobro financira<br />
udruge za mlade?<br />
Smatram da se udruge dobro financiraju,<br />
iako uvijek može bolje.<br />
Ono što smo uočili i što su nam<br />
rekli u Gradskom uredu za sport i<br />
mlade jest da često nailaze na nepotpunu<br />
dokumentaciju pri prijavi<br />
MLADI APSOLVENT PMF-a PROMIČE CIVILNO DRUŠTVO<br />
Udruge za mlade<br />
povezat ćemo<br />
web-platformom<br />
Ono što smo uočili i što su nam rekli u Gradskom uredu za<br />
sport i mlade jest da često nailaze na nepotpunu dokumentaciju<br />
pri prijavi na natječaje, ili da se sredstva koja udruge dobiju<br />
nenamjenski troše za neke druge namjene<br />
Dio zastupnika u Skupštini nezainteresiran<br />
je za mlade<br />
◼◼Koliko zastupnici Gradske skupštine uvažavaju vaše prijedloge?<br />
Relativno smo novi i imamo pravo iznijeti svoj stav i obrazložiti odluke koje donosimo. Neki<br />
zastupnici su jako zainteresirani za naš rad, dok su neki potpuno nezainteresirani. Kada<br />
smo na jednoj sjednici imali naš prijedlog Programa rada i financijskoga plana Savjeta<br />
mladih, zamolili smo gradske zastupnike da se posvete više problemima mladih jer se više<br />
od tri sata raspravljalo o uklanjanju jedne biste nego o aktualnim problemima mladih.<br />
na natječaje, ili da se sredstva koja<br />
udruge dobiju nenamjenski troše<br />
za neke druge namjene. Jedan od<br />
ciljeva Savjeta mladih jest educirati<br />
udruge kako dobro napisati prijavu<br />
za natječaj i kako kvalitetno iskoristiti<br />
dobivena sredstva.<br />
◼◼Jesu li, prema vašem mišljenju,<br />
dodjele novca dovoljno<br />
transparentne?<br />
Nastojat ćemo da barem jedan<br />
član Savjeta sudjeluje pri donošenju<br />
odluke o dodjeli novca kako bi<br />
to bilo što transparentnije, ali smatram<br />
da je i sada to transparentno.<br />
Problem je što je novca relativno<br />
mnogo, ali se i mnogo udruga prijavljuje<br />
za projekte. Treba staviti na<br />
vagu hoćemo li se temeljiti na tome<br />
da manje udruga dobije više novca<br />
kako bi ta sredstva imala veće značenje,<br />
ili da više udruga dobije manje<br />
novca kako bi te udruge imale<br />
inicijalna sredstva.<br />
◼◼Što je bolje, dati više novca<br />
manjem broju udruga ili pak<br />
manje novca većem?<br />
Trebalo bi pronaći zlatnu sredinu.<br />
Na natječaj se ne mogu javiti<br />
udruge koje postoje manje od godinu<br />
dana, ali postoje mehanizmi<br />
kako se i njima mogu dodijeliti<br />
Treba staviti na vagu hoćemo<br />
li se temeljiti na tome da<br />
manje udruga dobije više<br />
novca kako bi ta sredstva<br />
imala veće značenje, ili da<br />
više udruga dobije manje<br />
novca kako bi te udruge<br />
imale inicijalna sredstva<br />
Tekst: Zrinka Medak Foto: Vilim Hlušička/<strong>Global</strong><br />
sredstva. Tih natječaja i mogućnosti<br />
je mnogo, pa je zbog toga<br />
potrebno provesti sustavnu edukaciju<br />
udruga kako bi znale koje sve<br />
mogućnosti postoje, i to ne samo<br />
na razini Grada. Sve ovisi o potrebama<br />
udruga, možda će nekad biti<br />
dovoljno novca za sve što udruge<br />
traže, a nekad neće. Treba staviti<br />
na vagu sve, od značenja određenog<br />
projekta do veličine udruge.<br />
◼◼Kakav je položaj mladih danas<br />
u Zagrebu i kako bi se on<br />
mogao poboljšati?<br />
Ponajprije većom participacijom<br />
mladih u društvu. U doba digitalizacije<br />
vidimo da se mnogo mladih<br />
okreće virtualnom druženju, a na<br />
to je teško utjecati. Kad usporedimo<br />
s ostatkom Hrvatske, u Zagrebu<br />
se nudi mnogo mogućnosti,<br />
ali može bolje. Zauzimamo<br />
se za uvođenje<br />
građanskog<br />
odgoja već<br />
u osnovne<br />
škole,<br />
čime bismo<br />
pojačali<br />
aktivnosti<br />
mladih, odnosno njihovo obrazovanje<br />
što će tiče prava mladih,<br />
financijske pismenosti. Da znaju<br />
općenito kakve mogućnosti postoje<br />
i kako ih mogu iskoristiti. Danas<br />
postoji mnogo programa, ali mladi<br />
su tromi i nezainteresirani. Zato i<br />
pokrećemo web-platformu.<br />
◼◼Kako Savjet mladih povećava<br />
informiranost mladih?<br />
Što se tiče tribina i javnih okupljanja,<br />
općenito smo se usmjerili<br />
na udruge mladih i udruge za<br />
mlade kao najaktivnije sudionike<br />
društvenog života mladih. Jako je<br />
teško doći do mišljenja prosječnog<br />
mladog čovjeka. Na posljednjoj<br />
sjednici smo govorili i o edukacijama<br />
za udruge mladih i za mlade i<br />
uputili Gradskom uredu za sport i<br />
mlade zahtjev da se barem tri puta<br />
na godinu organiziraju edukacije<br />
o raznim pitanjima, prije svega, o<br />
dodjeli novca, prostora i pravnoj<br />
regulativi, ali i o svemu ostalom što<br />
je potrebno. Doveli bismo određene<br />
stručnjake i zadužene ljude za ta<br />
područja da objasne mladima i svima<br />
zainteresiranima kako pojačati<br />
aktivnost i participaciju.<br />
◼◼Koji je najveći problem mladih<br />
u Zagrebu?<br />
Prema istraživanju<br />
koje je provedeno<br />
2016.,<br />
najveći problem<br />
je zapošljavanje.<br />
Potrudit<br />
ćemo se da<br />
poticaji za<br />
zapošljavanje<br />
mladih<br />
budu veći.<br />
Zagreb je<br />
najveći i glavni<br />
grad, on bi<br />
trebao biti taj koji<br />
gura državu<br />
naprijed.<br />
PETAR JU R I Š I N predsjednik Savjeta mladih Grada Zagreba
12 Fotoreportaža<br />
BROJ <strong>34</strong>, veljača 2018.<br />
Ljubav, snažnija od<br />
svih hladnih dana<br />
Autorica: Matea Petrović<br />
Veljača je prevrtljiva i tmurna, no opet, postoji i ona romantična polovica mjeseca koja zasjeni<br />
vremenske minuse i hladne dane. Samo jedan dan dovoljan je da tom mjesecu da smisao i topliji,<br />
ljubavni prizvuk. Da je ljubav alfa i omega svih spleta osjećaja, dokazali su i Zagrepčani koji vole<br />
ljubiti u bilo koje doba godine i kojima je Valentinovo u glavi svaki dan. U parkiću, na stanici, na<br />
klupici ili u gradskoj vrevi. Ipak, može li se ljubav ograničiti na samo jedan dan? I mi mislimo isto.
BROJ <strong>34</strong>, veljača 2018.<br />
Reportaža 13<br />
'Udar' na još jedno kultno mjesto Jabuci kao nagrada za 50 godina rada srušena terasa<br />
Odgojiš generacije i zaslužiš - bager?<br />
Tekst: Tamara Horvat<br />
Foto: Vilim Hlušička/<strong>Global</strong><br />
Na Tuškancu, među vilama<br />
i rezidencijama,<br />
pokraj Osnovne škole<br />
Jabukovac, na adresi<br />
Jabukovac 28, klub je simbolična<br />
naziva - GK Jabuka. Nedavno je<br />
proslavio 50. godišnjicu svog postojanja,<br />
ali ono što se događalo<br />
nekoliko dana prije nije bilo niti<br />
nalik na uvod u slavlje tog kultnog<br />
kluba. Bageri su bez dozvole<br />
nesmetano rovali te na kraju i<br />
srušili terasu kluba da bi krenuli<br />
u rekonstrukciju škole, a jedan<br />
dio predviđene rekonstrukcije je<br />
i gradnja parkirališta zbog čega<br />
je terasa srušena. No Jabuka je u<br />
pet desetljeća "odgojila" mnoge<br />
generacije čije su uspomene ostale<br />
toliko svježe da su i dandanas<br />
gotovo opipljive.<br />
Sad šljunak, uskoro parking<br />
"Jabuka je bila prvo pravo<br />
mjesto za izlaske kad sam postao<br />
punoljetan. Bambus u parku,<br />
kupovanje ulaznice, tumaranje,<br />
skakanje, žicanje za pivo i hambi<br />
ili burek na povratku. I tako nekih<br />
desetak godina, mnogo pjevanja,<br />
lošeg barenja, mamurluka<br />
i priča bez kojih bi život bio dosadan",<br />
prisjeća se starih vremena<br />
Domagoj Jakopović, koji kaže<br />
da je poslije u životu zanemario<br />
Jabuku, ali s vremena na vrijeme<br />
vratio bi joj se da ga podsjeti kako<br />
je bilo nekad.<br />
Danas u sklopu Jabuke više<br />
ne postoji terasa, kao što je bila<br />
nekad. Iako se kao kultni klub<br />
drži na životu već 50 godina, ima<br />
svoje stalne goste i njeguje tradiciju,<br />
netko je odlučio da vanjski<br />
prostor Jabuke treba biti devastiran,<br />
a vlasnici promijenjeni.<br />
Između vlasnika Marina Viduke<br />
Stiva i Grada vodi se nekoliko<br />
sporova, a nedavno je gradonačelnik<br />
Milan Bandić izjavio da je<br />
Jabuku on "izmislio i vratio mladima",<br />
što baš i nema logike jer<br />
je u vrijeme otvaranja imao tek<br />
13 godina. Vlasnik je, inače, od<br />
Ministarstva kulture zatražio je<br />
da se Jabuku proglasi kulturnim<br />
dobrom, a kada je vidio da se terasa<br />
kluba počinje rušiti, odlučio<br />
je napraviti sve da bi to spriječio.<br />
"Prvi dan kada su došli s bagerima<br />
rušiti terasu, popeo sam<br />
se na tendu da bih ih zaustavio.<br />
Nisam to mogao dopustiti jer sa<br />
sobom nisu imali nikakav dokument<br />
da mi potvrde kako to čine<br />
legalno. Mogao bih zbog toga zaraditi<br />
i prijavu, ali kako sam ih<br />
drukčije mogao maknuti", prisjeća<br />
se Viduka.<br />
Iako ih je prvi dan uspio spriječiti<br />
od rušenja, već sutra terase<br />
više nije bilo. Danas je ona pre-<br />
Vlasnik Marin Viduka Stiv od Ministarstva kulture zatražio<br />
je da se GK Jabuku proglasi kulturnim dobrom, a kada je<br />
vidio da se terasa njegova kluba počinje rušiti, odlučio je<br />
napraviti sve da bi to spriječio<br />
Marijo Stojanović kaže da<br />
ima situacija u kojima ljudi<br />
govore - da nije bilo Jabuke,<br />
ne bi bilo ni mene, starci su<br />
mi se tu upoznali<br />
krivena šljunkom i ne zna se kakvi<br />
su daljnji planovi. S obzirom<br />
na okolnosti, Viduka provodi<br />
dane i noći u Jabuci od samog<br />
početka rušenja terase, a kaže da<br />
će tu i ostati dok se stanje ne normalizira.<br />
Preko društvenih mreža<br />
mnogi pružaju podršku Viduki i<br />
osoblju Jabuke. Donose im hranu<br />
i piće te ih često posjećuju u<br />
ovo nesigurno vrijeme kada nije<br />
definirano hoće li se radovi nastaviti.<br />
Viduka kaže da ta podrška<br />
potvrđuje kako ljudi cijene to<br />
što su ostali dosljedni sebi i svom<br />
stilu te se nisu komercijalizirali.<br />
Podrška starih 'jabučara'<br />
"Na našoj grupi na Facebooku<br />
Stari jabučari dan prije doznao<br />
sam da su počeli rušiti terasu i<br />
imao sam želju doći dati podršku<br />
Stivu i ekipi koja gore radi.<br />
Bio sam zgrožen onim što sam<br />
vidio, terasa je potpuno devastirana.<br />
Riječ je o terasi koja je<br />
bila uređena za posjetitelje kluba<br />
desetljećima. Jasno mi je da je<br />
za školu potrebno napraviti vatrogasni<br />
put, ali se pitam je li u<br />
planiranju uzeti u obzir da će se<br />
ulaziti u prostor kluba? Možda se<br />
moglo graditi u manjem opsegu,<br />
a ako ne, onda je trebalo pozvati<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
Jabuka bez svoje terase te<br />
vlasnik Marin Viduka Stiv i<br />
Marijo Stojanović (u krugu)<br />
Stiva, voditelja kluba, i dogovoriti<br />
da se pristupni put napravi, ali<br />
da se uzme u obzir i terasa koja bi<br />
se lako vikendom, kad klub radi,<br />
mogla preurediti. Ovako, svjedočio<br />
sam čistom barbarizmu. To<br />
je izgledalo jako žalosno", govori<br />
Ranko Brajdić koji je u Jabuku<br />
prvi put došao kao 16-godišnjak,<br />
u kasno proljeće 1986.<br />
"Znate kad napokon iz kvartova<br />
krenete izlaziti tražeći svoje<br />
mjesto, svoj klub, svoju kemiju.<br />
Kako od prve nisam našao kemiju<br />
u Saloonu, tako se dogodilo<br />
da me je kemija ošinula u Jabuci.<br />
Gore je bilo većinom darkera i<br />
pankera, rokabilija i drugih i nikad<br />
nije bilo međusobnih problema.<br />
Dolazili smo gore petkom,<br />
subotom, nedjeljom. Generacije<br />
su se izmjenjivale od tada. I sada<br />
povremeno dolazim. Na Facebooku<br />
imamo nekoliko grupa ljudi<br />
koji su moja generacija i mnogo<br />
Jabuka je u pet desetljeća "odgojila" mnoge generacije<br />
ih dolazi manje-više svaki vikend.<br />
Komentiramo tu našu kemiju<br />
s Jabukom često na grupi i<br />
slažemo se u tome da je to neka<br />
posebna veza koja nas je kao<br />
klince osvojila i drži nas toliko<br />
godina", govori Brajdić. Mnogi<br />
tadašnji "klinci" koji su zalazili u<br />
Jabuku i sami su postali roditelji.<br />
Tu smo 'bili mi'<br />
"Ima situacija u kojima ljudi<br />
govore - da nije bilo Jabuke, ne<br />
bi bilo ni mene, starci su mi se tu<br />
upoznali. Sad smo već došli u fazu<br />
u kojoj neki govore da ne samo<br />
da su im starci ovdje izlazili nego<br />
i bake i djedovi", govori Marijo<br />
Stojanović koji u Jabuci radi već<br />
17 godina. Iz razgovora s ljudima<br />
koji su mladost proveli u Jabuci<br />
prodire mnogo sentimentalnosti<br />
i, iako su im drukčije priče, jedno<br />
im je zajedničko – Jabuka je za<br />
njih bila i ostala mjesto na kojem<br />
'Bambus u parku, kupnja ulaznice, tumaranje, skakanje, žicanje<br />
za pivo i hambi ili burek na povratku. I tako nekih desetak<br />
godina, mnogo pjevanja, lošeg barenja, mamurluka i priča bez<br />
kojih bi život bio dosadan', prisjeća se Domagoj Jakopović<br />
se uvijek osjećaju dobrodošlima.<br />
"Tu smo mi rokeri,<br />
pankeri,<br />
boemi i ostali<br />
'bili mi'. To je<br />
kultno mjesto<br />
za sve nas koji<br />
se ne povode<br />
za drugima i koji<br />
jednostavno želimo<br />
biti svoji. Kada<br />
sam ostala trudna, to<br />
je bio posljednji klub u<br />
koji sam željela ići prije nego postanem<br />
mama", govori Sandra<br />
Slunjski, koja je u Jabuku prvi<br />
put došla s navršenih 16 godina,<br />
a tamo je odslušala i prve koncerte.<br />
Prve koncerte na adresi Jabukovac<br />
2 odslušali su i mnogi pisci,<br />
novinari, glumci i glazbenici koji<br />
tu zalaze od osnutka kluba davne<br />
1968. godine. Upravo za njih te<br />
sve one koji u Jabuku zalaze već<br />
dugo godina, Viduka ima u planu<br />
organizirati tematske tulume tijekom<br />
cijele godine s naglaskom<br />
na 50. obljetnicu s najpoznatijim<br />
glazbenicima Jabuke kako bi im,<br />
kako kaže, stisnuli ruku i izrazili<br />
zahvalnost.<br />
Ako treba - i prosvjed<br />
Prošli vikend se u sklopu 50.<br />
obljetnice slavio Jabukin rođendan,<br />
a Viduka je iznimno zadovoljan<br />
odzivom.<br />
"Bilo je super, došlo je jako<br />
mnogo ljudi. Tu dežuramo, spavamo,<br />
a ljudi nam cijeli tjedan<br />
dolaze i čak nam peku i kolače.<br />
Zasad ne planiramo nikoga dizati<br />
na noge jer nam već podršku<br />
pruža mnogo ljudi, ali smo zadovoljni<br />
interesom javnosti i medija",<br />
govori Viduka.<br />
Ana-Marija Vidjak također želi<br />
da Jabuka i dalje postoji, najviše<br />
iz sentimentalnih razloga, ali<br />
smatra i da takva mjesta zaslužuju<br />
svoje mjesto pod suncem,<br />
unatoč tome što se klupska scena<br />
u posljednjih 20 godina proširila,<br />
a s druge su strane ugašena kultna<br />
mjesta poput Kulušića i Saloona.<br />
Vidjak je odlučila da neće<br />
sve ostati na slatorječivosti i prisjećanju<br />
na dobra stara vremena<br />
te je predložila organiziranje<br />
neke vrste prosvjeda jer smatra<br />
da bismo kao društvo trebali što<br />
češće koristiti takvo iskazivanje<br />
negodovanja. Govori da bi bilo<br />
posebno važno iskazati negodovanje<br />
ako je do rušenja došlo bespravnim<br />
putem.<br />
"Moje konačno pitanje bi bilo,<br />
hoće li se rušenjem Jabuke uistinu<br />
dobiti tako mnogo parkirnih<br />
mjesta? Voljela bih one koji su<br />
tu odluku donijeli pitati jesu li<br />
razmislili o tome što će se time<br />
izgubiti", zaključuje Vidjak.
14 Novac<br />
Je li se to plaća? Kratak vodič za one koji se još ne snalaze u svijetu financija<br />
BROJ <strong>34</strong>, veljača 2018.<br />
Banke znaju naplatiti neznanje klijenata<br />
Htjeli studenti to ili ne, u banku moraju ići<br />
sve češće, u korištenje tekućeg ili žiroračuna<br />
moraju se razumjeti, a treba se raspitati i kako<br />
jeftinije proći pri uplati ili isplati novca<br />
Tekst: Mia Musulin<br />
Foto: Matea Petrović/<strong>Global</strong><br />
sponzor rubrike*<br />
Iako je njihov rad reguliran<br />
Zakonom o bankama,<br />
različite banke nude<br />
neke svoje pogodnosti, a<br />
vrlo je važno valjano se informirati<br />
o njihovu poslovanju.<br />
Htjeli studenti to ili ne, u<br />
banku moraju ići sve češće, u<br />
korištenje tekućeg ili žiroračuna<br />
moraju se razumjeti, a<br />
za vlastite pogodnosti valjano<br />
se raspitati kako jeftinije proći<br />
pri uplati ili isplati novca,<br />
je li ipak bolje mijenjati novac<br />
u bankama ili mjenjačnicama,<br />
koje se sve pogodnosti<br />
kriju iza studentskih kredita i<br />
mogu li uopće te koliko u minus<br />
na računu.<br />
Sve te stvari jednostavno se<br />
doznaju preko interneta, ali<br />
što ako odgovore ipak treba<br />
potražiti kod službene osobe<br />
koja u davanje tih informacija<br />
ipak nije dovoljno dobro<br />
upućena ili informacije daje<br />
"na kapaljku"?<br />
* Sponzorstvo rubrike oglašivačima omogućuje plasman logotipa na istaknuto mjesto na vrhu stranice, ali ne uključuje mogućnost utjecaja na uređivanje rubrike<br />
Gdje i kako<br />
uplaćivati i<br />
isplaćivati novac?<br />
Pri uplati novca na drugi račun<br />
često dolazi do zabune treba li<br />
ići u matičnu banku primatelja.<br />
Odgovor je - treba. "Uplate se<br />
mogu provesti i u svim drugim<br />
bankama, ali treba paziti da se<br />
novac uplaćuje u matičnoj banci<br />
primatelja jer su provizije manje,<br />
a novac, ako je radni dan, 'sjeda'<br />
odmah", ističe službenica jedne<br />
banke Žanet Čulina. Pril uplati<br />
važno je ispuniti uplatnicu u<br />
kojoj se daju informacije o uplatitelju<br />
i primatelju. Što se isplate<br />
tiče, ako se ona ne provodi preko<br />
bankomata nego u banci, uz<br />
karticu se mora priložiti i osobna<br />
iskaznica onoga na koga je kartica<br />
imenovana, odnosno osobe<br />
koja podiže novac.<br />
SPONZORIRANI ČLANAK<br />
OTPetica: uz nova<br />
partnerstva nove nagrade<br />
Jedinstveni program vjernosti OTP banke ne nudi samo razmjenu<br />
prikupljenih bodova za nagrade – nego i za vrhunska iskustva poput<br />
glazbenih festivala, pustolovina na biciklu ili escape room izazova!<br />
OTPetica je program vjernosti<br />
za klijente potpuno<br />
drukčiji od svih ostalih. Na<br />
raspolaganju ti je aplikacija<br />
kojoj jednostavno možeš<br />
pristupiti putem mobilnog ili<br />
internetskog bankarstva OTP<br />
banke, a koncept je jednostavan<br />
– prikupljaš bodove na računu<br />
OTPetice koje možeš zamijeniti<br />
za nagrade partnera<br />
poput Dm-a, Konzuma, Vipa,<br />
eKupi, Sporta&Mode, i mnogih<br />
drugih, a popis partnera<br />
se stalno proširuje. Što god<br />
da odabereš, formula je jednostavna<br />
– rješavaš izazove i<br />
skupljaš bodove!<br />
OTPetica je u posljednje<br />
vrijeme proširena novim partnerstvima<br />
koja donose nova<br />
iskustva pa tako osim za kupnju<br />
u prodavaonicama, svoje<br />
bodove možeš zamijeniti za<br />
popust na izazov odgonetanja<br />
misterija sa svojim društvom<br />
u ClueGo Escape Rooms<br />
Zagreb, popust na kupnju<br />
Razmisli o ponudi za studente:<br />
ugovaranjem paketa OTP<br />
Indeks dobit ćeš tekući, žiro<br />
i devizni račun, internetsko i<br />
mobilno bankarstvo te karticu<br />
Visa web-prepaid, korištenje<br />
OTPetice - sve potpuno<br />
besplatno<br />
Studentska prava na besplatno bankarstvo<br />
Ponuda za studente<br />
Poslovanje s bankom jednostavno je ako si student jer u OTP banci sve usluge i<br />
proizvode koji su ti potrebni možeš koristiti besplatno u studentskom paketu.<br />
Ugovori paket OTP Indeks online!<br />
bicikala u prodavaonici Auto-Hrvatska<br />
Biograd koji će<br />
te odvesti u novu pustolovinu<br />
ili za ulaznicu koja te vodi na<br />
skakanje u prvim redovima<br />
INmusic festivala potkraj lipnja.<br />
Ne zaboravi da te tamo<br />
čekaju Nick Cave and the Bad<br />
Seeds, Queens of the Stone<br />
Age, Interpol, Portugal.The<br />
Man, St. Vincent i mnogi drugi<br />
vrhunski izvođači.<br />
Ne koristiš OTPeticu jer nisi<br />
klijent? Razmisli o ponudi za<br />
studente: ugovaranjem paketa<br />
OTP Indeks ćeš dobiti tekući,<br />
žiro i devizni račun, internetsko<br />
i mobilno bankarstvo<br />
te karticu Visa web-prepaid,<br />
korištenje OTPetice - sve potpuno<br />
besplatno, što će ti donijeti<br />
godišnju uštedu višu od<br />
500 kuna!<br />
Paket se može jednostavno<br />
ugovoriti na stranici banke<br />
www.otpbanka.hr: odaberi<br />
usluge koje želiš koristiti u<br />
svom paketu, svrati do poslovnice<br />
s osobnom iskaznicom<br />
i indeksom ili potvrdom<br />
o upisanoj akademskoj godini<br />
i riješi pitanje upravljanja<br />
svojim financijama – za nula<br />
kuna!<br />
SPONZORIRANI ČLANAK<br />
Za studente nema kreditnih kartica,<br />
ali ima minusa<br />
Studenti na tekućem računu u većini banaka imaju mogućnost<br />
odlaska u minus do tisuću kuna, uz prethodnu potvrdu o redovnom<br />
studiranju u tekućoj akademskoj godini. "Kao studenti ne možete<br />
imati kreditnu karticu, ali u gotovo svim bankama pruža se mogućnost<br />
odlaska u minus na tekućem računu, gdje su kamate oko<br />
osam posto na godinu, što je prihvatljivo", ističe Čulina i dodaje<br />
da se iznos može u cijelosti podignuti, a otplaćuje se najčešće do<br />
isteka ugovora o odobrenom minusu ili završetka studija studenta,<br />
ovisno o banci u kojoj se podigne. Na ovaj se korak studenti vrlo<br />
često odluče upravo zbog velikih troškova života u drugim gradovima<br />
ili školarina koje je potrebno platiti u slučaju zaostataka na<br />
fakultetu i slično.<br />
Mjenjačnica ili<br />
banka?<br />
"Kad putujem radim sve u zadnji<br />
tren pa tako i mijenjanje<br />
novca u valutu koja mi treba<br />
u određenoj zemlji. Nađem<br />
se u situaciji da uđem u prvu<br />
mjenjačnicu i promijenim<br />
novac, nikad se ne raspitujući<br />
prođe li se možda povoljnije<br />
ako se on mijenja u banci",<br />
kaže studentica biologije<br />
Andrijana Štulić. Službenica<br />
jedne banke Žanet Čulina<br />
savjetuje da je najpovoljnije<br />
mijenjanje novac u banci preko<br />
tekućeg računa. To znači<br />
da s kunama koje su već prije<br />
uplaćene na tekući račun<br />
stranke kupuju druge valute,<br />
ovisno o potrebi i dostupnosti<br />
u banci. Čulina ističe i da ponekad<br />
ipak mjenjačnice imaju<br />
bolji tečaj, ali da o tome<br />
ovisi i mjesto na kojem su jer<br />
će svakako povoljniji tečaj<br />
imati one koje nisu u samom<br />
središtu grada ili shopping<br />
centrima.<br />
Studentski<br />
krediti<br />
Malo je studenata na početku<br />
studija upoznato sa studentskim<br />
paketima koji im<br />
danas stoje na raspolaganju<br />
u gotovo svim bankama. Oni<br />
nude otvaranje tekućeg i žiro<br />
računa uz vrlo malu mjesečnu<br />
naknadu, ali i podizanje<br />
studentskog kredita. U nekim<br />
bankama to znači odlazak u<br />
minus na tekućem računu prilikom<br />
kojeg se taj iznos može<br />
odmah podići. Pozitivno je to<br />
što su vrlo male kamate na<br />
minus, a on se može otplaćivati<br />
do zadnjeg dana studija.<br />
"Kada je riječ o nešto manjem<br />
iznosu, ide se u minus na<br />
računu, međutim banke sve<br />
češće otvaraju mogućnosti<br />
podizanja većih iznosa studentskih<br />
kredita, prije svega<br />
za potrebe plaćanja školarina",<br />
kaže Čulina i dodaje da<br />
se taj iznos onda najčešće<br />
vraća tek kad student završi<br />
studij i zaposli se.<br />
Kakve sve račune i kartice imamo?<br />
Žiro i tekući su računi. Kartica postoji debitna i kreditna. "Na tekući<br />
račun mi novac uplaćuju roditelji, a na žiroračun država stipendiju<br />
ili poslodavci plaću. Tako sam to zapamtila", ističe studentica<br />
Hana Paleka. Što je devizna kartica i mogu li studenti uopće imati<br />
kreditnu karticu? "Devizna kartica trebala mi je kad sam išao na<br />
razmjenu jer se sa žiro i tekućeg ne može plaćati u drugim valutama.<br />
Stipendija mi se uplaćuje na žiro, s njega kupujem devize i<br />
novac mi se automatski prebacuje na devizni", ističe student Filip<br />
Fajt. S te se kartice troši postojeći iznos, dok se na kreditnoj može<br />
trošiti više, ovisno o odobrenom limutu. Studenti svoju kreditnu<br />
karticu ne mogu imati, a može se dobiti punomoć na kreditnu<br />
karticu jednog od roditelja.<br />
www.otpbanka.hr • 072 201 555<br />
OTP banka Opravdava tvoje povjerenje
BROJ <strong>34</strong>, veljača 2018.<br />
Karijera 15<br />
Zaposliti se s invaliditetom Zbog rupa u zakonu poduzetniji se odlučuju sami snaći<br />
Želiš posao? Moraš se<br />
odreći invalidnine<br />
Tekst: Dominik Janović<br />
Ustanova za profesionalnu<br />
rehabilitaciju i<br />
zapošljavanje osoba s<br />
invaliditetom URIHO<br />
među rijetkima je koje zapošljavaju<br />
osobe s invaliditetom. Tomislav<br />
Kanić jedan je od studenata<br />
kojemu je udruge URIHO<br />
otvorila vrata.<br />
"U URIHU su mi rekli da na<br />
njih mogu računati odmah po<br />
završetku faksa. Razgovarao<br />
sam s direktoricom i ispričao<br />
sam joj svoju priču", objašnjava<br />
Kanić.<br />
URIHO, svakako, ima otvorena<br />
vrata za osobe s invaliditetom,<br />
no što je s drugim tvrtkama?<br />
Samozapošljavanje kao<br />
druga opcija<br />
Prema zakonu o profesionalnoj<br />
rehabilitaciji i zapošljavanju<br />
osoba s invaliditetom, svaka je<br />
tvrtka obvezna imati barem dva<br />
posto zaposlenih osoba s invaliditetom<br />
od ukupnog broja zaposlenih.<br />
Ipak, i tu postoje problemi.<br />
"Prema sadašnjem zakonu,<br />
MEDIJSKO POKROVITELJSTVO<br />
Poboljšanje stanja moglo bi nastupiti u travnju ove godine, kada je<br />
najavljen zakon kojim se osobna invalidnina ne bi ukidala nakon što se<br />
osoba s invaliditetom zaposli<br />
URIHO je samo jedna od ustanova na koju se i studenti s invaliditetom mogu osloniti<br />
ako se zaposlimo, gubimo pravo<br />
na osobnu invalidninu", ističe<br />
Kanić. Zbog toga su osobe s<br />
invaliditetom i dalje u izrazito<br />
nepovoljnom položaju glede zapošljavanja.<br />
Prisjetimo se kako je 2017. u<br />
specijaliziranoj emisiji za mlade<br />
sa i bez invaliditeta o ovoj temi<br />
govorio je poduzetnik Nikola Ristić.<br />
"Još tijekom studiranja počeo<br />
sam se informirati o programiranju<br />
i internetu, pa sam ubrzo<br />
započeo s izradom softwarea<br />
koji su postali popularniji. Tada<br />
sam 2010. otvorio svoju tvrtku i<br />
sada sam samozaposlena osoba<br />
s invaliditetom", objašnjava Ristić.<br />
Najveći je problem u tome<br />
što institucije često nisu sigurne<br />
GORAN STANZL/PIXSELL<br />
u način kako postupiti, te kako<br />
uistinu pomoći pri zapošljavanju<br />
osoba s invaliditetom.<br />
"Sudjelovao sam na okruglom<br />
stolu gdje je tema bila upravo<br />
zapošljavanje osoba s invaliditetom<br />
i, iskreno, nismo se baš najbolje<br />
uspjeli sporazumjeti zbog<br />
nesigurnosti institucija", prisjeća<br />
se Ristić.<br />
Oslonac u udruzi Zamisli<br />
Ipak, poboljšanje stanja moglo<br />
bi nastupiti u travnju ove<br />
godine, kada je najavljen zakon<br />
kojim se osobna invalidnina ne<br />
bi ukidala nakon što se osoba s<br />
invaliditetom zaposli.<br />
Osobe s invaliditetom se oslanjaju<br />
i na udrugu Zamisli koja<br />
mnoštvom projekata nastoji<br />
pružiti edukaciju i samopouzdanje<br />
pri zapošljavanju. Udruga<br />
Zamisli dostupna je studentima<br />
s invaliditetom, te im osim zapošljavanja<br />
nudi niz aktivnosti sa<br />
svrhom postizanja i poboljšanja<br />
njihove samostalnosti i života.<br />
LEAP SUMMIT Četvrta konferencija na Zagrebačkom velesajmu od 15. do 17. ožujka<br />
Ove godine dodjeljuje se LEAP Awards<br />
onima koji mijenjaju zajednicu na bolje<br />
Tekst: Marija Edita Feldi<br />
Novo mjesto održavanja,<br />
program ispunjen pričama<br />
mladih uspješnih<br />
ljudi i besplatan ulaz samo su<br />
neke od posebnosti ovogodišnjeg,<br />
četvrtog LEAP Summita.<br />
Kongresni centar Zagrebačkog<br />
velesajma od 15. do 17. ožujka<br />
ugostit će više od 70 predavača,<br />
a organizatori vjeruju kako će<br />
svakome nešto privući pozornost.<br />
"Takvom agendom želimo<br />
motivirati i inspirirati mlade<br />
da stvaraju svoje uspješne priče,<br />
ali im dati znanja i vještine<br />
kako da to učine", poručuje<br />
Andrej Hanzir, pokretač LEAP<br />
Summita. Sve posjetitelje očekuje,<br />
kao i do sada, kombinacija<br />
formalnog i neformalnog<br />
programa uz interaktivne panele<br />
po kojima je LEAP i poznat.<br />
Hanzir ističe da će se ove<br />
Neka hrvatska imena koja će se predstaviti na<br />
LEAP-u su i Albert Gajšak, Ivan Mrvoš i Ante<br />
Lučić, dok se očekuju sudionici iz 35 zemalja<br />
godine posebno osjetiti međunarodna<br />
atmosfera jer će u<br />
Zagreb doći sudionici iz čak 35<br />
zemalja svijeta.<br />
Od predavača ističu Kamrana<br />
Elahiana, filantropa iz SAD-a<br />
Više od 70<br />
predavača<br />
podijelit će<br />
svoja iskustva s<br />
posjetiteljima<br />
LEAP SUMMIT<br />
koji je pokrenuo niz uspješnih<br />
poduzeća koja su generirala tržišnu<br />
vrijednost višu od osam<br />
milijardi dolara. Također, govor<br />
na LEAP-u održat će i Harry<br />
Mitsidis, zaljubljenik u putovanja<br />
koji je posjetio sve zemlje<br />
svijeta do 36. godine života.<br />
Značajno je spomenuti i Pascala<br />
Condaminea iz Indiegogoa<br />
- crowdfunding platforme koju<br />
koriste mnogi hrvatski poduzetnici.<br />
No osim velikih svjetskih<br />
imena, na pozornicu će stupiti i<br />
neki domaći poduzetnici.<br />
Ivan Mrvoš kreator je pametne<br />
klupe Steora. Ovaj student<br />
Fakulteta elektrotehnike, strojarstva<br />
i brodogradnje u Splitu<br />
kreirao je prvu hrvatsku solarnu<br />
klupu koje su postavljene po<br />
Hrvatskoj u gradovima poput<br />
Zagreba, Solina, Koprivnice, Samobora,<br />
Poreča i drugih. Albert<br />
Gajšak je izumitelj MAKERbuino<br />
igraće konzole koju sastav-<br />
Silent Caffee<br />
Zagreb<br />
Silent Caffee prvi je specijalizirani<br />
kafić za gluhe osobe u<br />
Zagrebu. Kafić je otvoren uz<br />
prigodni nastup Deaf Benda<br />
Dlan poznatog po nastupu<br />
na Supertalent showu. Cijeli<br />
projekt financira Grad Zagreb<br />
na adresi Kneza Mislava 7.<br />
Zaposlenici ističu da gluhe<br />
osobe imaju barijere pri<br />
zapošljavanju te kako je to<br />
iznimno povoljna prigoda za<br />
stjecanje radnog iskustva.<br />
ljate sami i pritom učite uz igru.<br />
Dosad je dobio brojne međunarodne<br />
ponude za otkup proizvoda,<br />
od Amerike do Kine.<br />
Ističe se još i Ante Lučić, osnivač<br />
platforme Cronnect.me, suosnivač<br />
Krampus.hr-a, suautor<br />
projekta UP! Učenici poduzetnici,<br />
voditelj stranice A-Link koja<br />
nudi usluge obrazovnog i karijernog<br />
savjetovanja pojedincima<br />
i institucijama, i još mnogo<br />
toga. Oni i još veliki niz predavača<br />
bit će objavljen u nadolazećim<br />
tjednima do LEAP-a.<br />
"Iznimno smo ponosni i na<br />
lansiranje LEAP Awardsa - natjecanja<br />
koje će prepoznati<br />
uspješne mlade osobe i poduzeća<br />
koja mijenjaju zajednicu na<br />
bolje", ističe Hanzir. Za zabavni<br />
dio programa također su se potrudili,<br />
te uz novi stage, prozvan<br />
Digital stage, posljednjeg dana<br />
održat će se velik internacionalni<br />
party - FLEAP out.<br />
MEDIJSKO POKROVITELJSTVO
16 Kultura<br />
ZagrebDox U fokusu su postkomunističke zemlje<br />
Nenad Puhovski,<br />
direktor Zagreb-<br />
Doxa<br />
Ne nude ništa 'osim' filma, ali im<br />
publike ne nedostaje<br />
Veljača je već tradicionalno vrijeme za ZagrebDox, festival<br />
dokumentarnog filma, a ove je godine u fokusu festivala bila<br />
"nova Europa", program koji govori o postkomunističkim zemljama.<br />
Rasprave su poticali dokumentarci iz Poljske, Češke,<br />
Bugarske, Hrvatske... O ovogodišnjem festivalu, ali i o načinu<br />
na koji uspijeva zadržati mlade i volontere, za <strong>Global</strong> je nešto<br />
više rekao direktor ZagrebDoxa Nenad Puhovski.<br />
"Većina festivala u Hrvatskoj ima mladu publiku, nastupe<br />
DJ-jeva, glazbe, popratnih događanja. Motovun je, recimo,<br />
tipičan festival te vrste. Imaju nešto što mi nemamo. Stoga<br />
sam izrazito ponosan što je i naša publika zaista vrlo raznolika,<br />
od srednjoškolaca koje je nekad preslatko gledati kako se<br />
svađaju zbog nagrada, do umirovljenika", rekao je Puhovski.<br />
Ovogodišnji je festival donio i neke novosti.<br />
"Najveća je novost ove godine to da ćemo prikazati filmove<br />
i u Rijeci i u Osijeku. I to je tek početak. Ako odziv bude dobar,<br />
a siguran sam da hoće, sljedeće ćemo godine raditi na<br />
daljnjem širenju programa. Tako da nam je cilj na neki način<br />
taj posao koji radimo, a koji je zaista golem, iskoriste i druge<br />
sredine", dodao je Puhovski i istaknuo važnost dokumentarnog<br />
filma danas.<br />
"Dokumentarni film nikad ne treba prihvatiti kao jedino gledište<br />
na određeni problem - to je samo jedan prozor s određenim<br />
pogledom", zaključio je Puhovski. Dominik Janović<br />
Transformacija Ured za obrazovanje, kulturu i sport<br />
Ured za obrazovanje,<br />
kulturu i<br />
sport razdvojen<br />
na tri nova ureda<br />
Hoće li novi pročelnici dokazati<br />
da je 'cjepkanje' bilo dobra ideja?<br />
Nova godina u Gradskom uredu za obrazovanje, kulturu<br />
i sport počela je prilično burno i kaotično - od tada je taj<br />
ured rascjepkan na čak tri nova gradska ureda: Gradski<br />
ured za obrazovanje, ured za kulturu i ured za sport i mlade.<br />
Tek se čeka pravo funkcioniranje ureda jer će pročelnici<br />
novih ureda biti poznati 28. veljače kada završava natječaj.<br />
Novi pročelnici do kraja godine moraju dokazati kako<br />
razdvajanje gradskih ureda nudi bolja rješenja za sustav,<br />
u protivnom uredi će od iduće godine ponovno djelovati<br />
zajedno. "Na dosad postavljenim temeljima međusobna<br />
suradnja između novih ureda nastavlja se, čime vjerujemo<br />
da će rad svakog novonastalog ureda biti još uspješniji",<br />
rekao je kratko za <strong>Global</strong> trenutačni pročelnik za obrazovanje<br />
Ivica Lovrić koji vjeruje da se ciljevi svakog pojedinog<br />
ureda mogu najbolje ostvariti u samostalnom gradskom<br />
upravnom tijelu. Lucija Ptičar<br />
MATEA PETROVIĆ/GLOBAL<br />
DALIBOR URUKALOVIC/PIXSELL<br />
BROJ <strong>34</strong>, veljača 2018.<br />
Glagoljica.hr Ravnateljica NSK govori o pokretanju novog portala<br />
Stari hrvatski brend<br />
pretvaraju u novi trend<br />
'Možda će netko nekom<br />
poslati stranicu iz<br />
Vinodolskog zakonika,<br />
nekad ozbiljno, nekad za<br />
šalu, a nekad zato što<br />
je u njemu pročitao tri<br />
značajne rečenice koje su<br />
ga na nešto podsjetile',<br />
kaže Petrić<br />
Tekst: Lucija Ptičar<br />
U<br />
povodu dana najveće<br />
i najstarije knjižnice u<br />
Hrvatskoj, Nacionalne<br />
i sveučilišne knjižnice, otvoren<br />
je portal Glagoljica.hr, mjesto<br />
okupljanja, istraživanja, učenja<br />
i kreativne nadgradnje kojim se<br />
glagoljica nastoji približiti suvremenom<br />
čitatelju. Hrvatska<br />
glagoljica naziv je i izložbe koju<br />
Knjižnica priprema, a koja će<br />
pod sloganom "Slovimo glagoljicu"<br />
biti postavljena potkraj ove<br />
godine kako bi ispričala do sada<br />
neispričanu priču o našoj povijesti<br />
uz ovo jedinstveno pismo.<br />
Svečanom obilježavanju Dana<br />
NSK nazočila je ministrica kulture,<br />
dr. sc. Nina Obuljen Koržinek,<br />
predsjednik Hrvatske akademije<br />
znanosti i umjetnosti akademik<br />
Zvonko Kusić, rektor Sveučilišta<br />
u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras,<br />
te mnogi drugi uglednici iz<br />
kulturnog i znanstvenog života<br />
Hrvatske. A više o novonastalom<br />
portalu, te kako će on pomoći<br />
mladima za <strong>Global</strong> je rekla<br />
ravnateljica NSK dr. sc. Tatijana<br />
Petrić.<br />
◼◼U kojem smjeru će se razvijati<br />
portal Glagoljica.hr s obzirom<br />
na projekt digitalizacije<br />
hrvatskog kulturnog naslijeđa?<br />
Portal Glagoljica.hr razvija se<br />
kao portal suradnih institucija i<br />
svih ljubitelja glagoljice, to neće<br />
biti isključivo portal Nacionalne<br />
i sveučilišne knjižnice. Tu je<br />
niz institucija koji će na različit<br />
način pridonositi da taj portal<br />
obogatimo, a neke od njih su;<br />
Staroslavenski institut, Hrvatska<br />
Akademija znanosti i umjetnosti,<br />
Institut za hrvatski jezik, Društvo<br />
prijatelja hrvatske glagoljice,<br />
grad Senj, znanstvene i sveučilišne<br />
knjižnice. Nadalje, vrlo je<br />
važno da su portalu pristupili i<br />
pojedinci koji će nam pomoći da<br />
Na svečanom<br />
obilježavanju<br />
Dana Nacionalne<br />
i sveučilišne<br />
knjižnice u Zagrebu<br />
govorila<br />
je ravnateljica<br />
Tatijana Petrić<br />
njihovi znanstveni i stručni članci<br />
kao i popularizacija glagoljice<br />
bude na istom tom mjestu, što će<br />
mladima, smatram, biti jako prihvatljivo.<br />
Imat ćemo mogućnost<br />
i transliteracije što će opet mladima<br />
koji ne znaju dobro čitati glagoljicu,<br />
biti prihvatljivo da ipak<br />
uđu u sadržaj te građe, da vide o<br />
čemu se to u ono doba pisalo.<br />
◼◼Što glagoljica predstavlja za<br />
hrvatsku kulturu i gdje joj je<br />
mjesto u budućnosti?<br />
Glagoljica je hrvatski brand<br />
i mi moramo na taj način razmišljati<br />
i cijeniti to da smo imali<br />
svoj jezik i svoje pismo. Mislim<br />
da je upravo zato važno ovo okupljanje<br />
institucija oko projekta<br />
glagoljica.hr, jer ćemo zajedno<br />
pokazati koliko je taj brand jak<br />
i prvi puta ćemo moći snažnije<br />
ga brendirati. Do sada se radilo<br />
parcijalno, institucija po institucija,<br />
pojedinac po pojedinac. To<br />
nije to. Moramo pokazati snagu,<br />
mnogo je rada i sredstava utrošeno<br />
sada samo to sve treba okupiti<br />
na jednom mjestu i svima prezentirati.<br />
◼◼Smatrate li da će portal zainteresirati<br />
mlade?<br />
Nadam da hoće. Portal je najprije<br />
na mediju koji je<br />
mladima prihvatljiv,<br />
nadalje on će imati<br />
određene zanimljivosti,<br />
koje bi,<br />
nadam se trebale<br />
biti interesantne.<br />
Količina informacija<br />
će im<br />
Portal će imati<br />
izravnu poveznicu<br />
na društvene<br />
mreže<br />
također biti prilagođena, s obzirom<br />
na to da njima nije potrebna<br />
jednaka količina informacija kao<br />
znanstvenicima. Želimo im pružiti<br />
najmanje osnovne informacije<br />
kako bi mladi imali podatke<br />
o svom kulturnom identitetu i<br />
svojoj povijesti.<br />
◼◼Hoće li portal moći pomoći<br />
mladima u njihovu daljnjem<br />
obrazovanju?<br />
Sasvim sigurno da će portal<br />
biti mjesto odakle će mladi kada<br />
se time budu bavili moći preuzimati<br />
određene informacije. Vi<br />
znate da je knjižnica relevantno<br />
mjesto gdje su podaci sigurni i<br />
provjereni i ne pišu ih nepouzdani<br />
ljudi, obično su citirani. Dakle,<br />
preuzimanje informacija za njih<br />
će sasvim sigurno biti pouzdano.<br />
◼◼Smatrate li da se digitalizacijom<br />
knjiga u mladima<br />
povećava želja i zainteresiranost<br />
za knjige?<br />
Digitalizacija je nezaobilazan<br />
proces, mladi su danas online. I<br />
ovaj portal će imati izravnu poveznicu<br />
sa svim društvenim mrežama<br />
poput Facebooka i Twittera,<br />
kako bi mladi imali prigodu<br />
dijeliti i ovakve sadržaje. Možda<br />
će netko nekom poslati stranicu<br />
iz Vinodolskog zakonika,<br />
nekad ozbiljno, nekad<br />
za šalu, a nekad<br />
zato što je u njemu<br />
pročitao tri značajne<br />
rečenice<br />
koje su ga na<br />
nešto podsjetile<br />
ili inspirirale.<br />
BORNA FILIC/PIXSELL<br />
GLAGOLJICA.HR
BROJ <strong>34</strong>, veljača 2018.<br />
Kultura 17<br />
Jedinstvo Nakon više od desetljeća najava koje su otišle 'u vjetar' priča se bliži sretnom kraju?<br />
Tvornica bi do 2021. napokon<br />
trebala biti obnovljena<br />
Tekst: Terezija Bošnjaković<br />
Foto: Matea Petrović/<strong>Global</strong><br />
Nakon više od desetljeća<br />
borbe za uređen i<br />
organiziran prostor<br />
za nezavisnu kulturnu<br />
scenu, neke najave upućuju na<br />
to da će do 2021. hrvatska metropola<br />
napokon dobiti Centar<br />
za kulturu - u obnovljenoj tvornici<br />
Jedinstvo. Iako je dosad već<br />
najavljivano da će alternativna i<br />
suvremena kulturna scena dobiti<br />
novoobnovljeni prostor, to se do<br />
danas nije dogodilo. Obnova Jedinstva<br />
sad je postala izvjesnija<br />
jer se potkraj ožujka otvara natječaj<br />
za povlačenje sredstava iz<br />
ITU europskih fondova, a voditelji<br />
projekta računaju na nužne<br />
desetke milijuna kuna.<br />
Uredit će i nasip<br />
Zasad u toj derutnoj tvornici i<br />
vrlo ograničenim uvjetima djeluju<br />
Ustanova u kulturi Pogon<br />
i Udruženje za razvoj kulture -<br />
koje je osnovalo klub Močvaru - i<br />
Kuća ekstremnog kazališta Indoš<br />
u partnerstvu s Gradom. Trenutačno<br />
zgrada vapi za restauracijom,<br />
no obećavajuća je najava da<br />
će, kad tvornica napokon bude<br />
obnovljena, mladi dobiti centar<br />
za druženje, izložbe, koncerte i<br />
druge kulturne sadržaje.<br />
Rekonstrukcija uključuje obnovu<br />
vanjskog izgleda tvornice i<br />
nadogradnju, ali i plan opremanja<br />
postojećih prostora i pozornice<br />
na otvorenom. Nova će<br />
tvornica imati i proširenu<br />
rekreacijsku<br />
zonu i javni prostor<br />
nasipa Save,<br />
a novi će centar<br />
osigurati kulturni<br />
sadržaj na 3800<br />
četvornih metara.<br />
"Iz EU-ovih fondova<br />
očekuje se pokrivanje<br />
85 posto troškova rekonstrukcije<br />
i uređivanja okoliša.<br />
Prema uvjetima EU-ova natječaja,<br />
ostatak sredstava, odnosno<br />
sufinanciranje obveznih 15 posto<br />
troškova pokrivaju jedinice lokalne<br />
samouprave koje su vlasnici<br />
objekata, u ovom slučaju Grad<br />
Zagreb", objasnio je pročelnik<br />
Gradskog ureda za kulturu Tedi<br />
Lušetić.<br />
"Prostor kakav je sada u većini<br />
aspekata ne zadovoljava potrebe<br />
programa nezavisne kulture i<br />
mladih, s prostorne kao ni s tehničke<br />
strane. S obzirom na velike<br />
potrebe za takvim prostorima<br />
u Zagrebu, nova će zgrada osim<br />
90<br />
milijuna kuna<br />
ukupna je vrijednost<br />
ulaganja u projekt<br />
'Očekujem da ovaj projekt ‘zarazi’ još neke mlade ljude da pokrenu<br />
nešto slično, negdje drugdje, u Zagrebu ili u drugim gradovima',<br />
objasnio je Boris Bakal, osnivač umjetničke platforme Bacači sjenki<br />
U tvornici Jedinstvo djeluju Pogon,<br />
Udruženje za razvoj kulture i Kuća<br />
ekstremnog kazališta Indoš<br />
adekvatnih uvjeta ponuditi i dodatne<br />
prostore upravo za ove sadržaje",<br />
istaknula je Janja Sesar,<br />
predsjednica Pogona.<br />
Transparentan projekt<br />
"Očekujem da taj projekt<br />
bude putokaz za ostvarivanje<br />
vrlo smjelih projekata društvenog<br />
planiranja u doba kada to<br />
nije nimalo lako i kada sve oko<br />
nas govori da treba misliti jako<br />
kratkoročno, jako individualno",<br />
istaknuo je Boris Bakal, osnivač<br />
i voditelj umjetničke platforme<br />
Bacači sjenki.<br />
Dodao je da je<br />
ovdje priča malo<br />
Što će biti?<br />
drukčija i transparentnija<br />
te da<br />
u njoj nema pro-<br />
'Prostor kakav je sada ne<br />
zadovoljava potrebe programa<br />
nezavisne kulture i<br />
mladih, s prostorne kao ni s<br />
tehničke strane', istaknula<br />
je Janja Sesar, predsjednica<br />
Pogona<br />
Budući multifunkcijski<br />
centar Pogon Jedinstvo<br />
Od zatvaranja tvornice do danas, zgrada je stekla status uspješnog<br />
promotora nezavisne kulture, a obnovom stare zgrade to bi mjesto trebalo<br />
postati centar za kulturu s više prostora, više umjetnika i prihvatilište<br />
mladih. Obnovljeni će prostor unaprijediti umjetničku produkciju<br />
i predstavljanje radova te omogućiti još bolju međunarodnu kulturnu<br />
suradnju, a osim toga ponudit će i obrazovne i informacijske aktivnosti,<br />
ističu iz Pogona. Planiraju centar otvoriti za građane i tijekom dana.<br />
stora za "uhljebljivanje rođaka<br />
iz provincije i slične zagrebačke<br />
priče".<br />
"Zato očekujem da ovaj projekt<br />
‘zarazi’ još neke mlade ljude<br />
da pokrenu nešto slično, negdje<br />
drugdje, u Zagrebu ili u drugim<br />
gradovima, da razmisle o upravljanju,<br />
o dijeljenju, o sudjelovanju<br />
korisnika u osmišljavanju<br />
sadržaja", rekao je Bakal.<br />
Udruga Restrict, jedna od korisnica<br />
Pogonovih prostora, projekt<br />
vidi izrazito pozitivno jer su<br />
to "prostori koje nezavisna scena<br />
često koristi i stvarno su aktivni."<br />
"Obnova će osigurati veće mogućnosti<br />
i za nas koji koristimo<br />
prostor – nama kao udruzi koja<br />
nema svoj prostor to mnogo<br />
znači. Pogon služi kao primjer<br />
i trebao bi dokazati Gradu da je<br />
moguće iskoristiti mnogobrojne<br />
prostore koji zjape prazni", nadodali<br />
su iz udruge.<br />
Jedan prostor nije dovoljan<br />
Unatoč dobroj ideji i pozdravljanju<br />
projekta, mnoge su udruge<br />
i dalje bez vlastitog prostora,<br />
a one koje ga imaju također su<br />
u derutnim zgradama, koje nisu<br />
na popisu prioritetnih projekata<br />
Grada Zagreba.<br />
"Mi smo članica platforme koja<br />
Pogonom upravlja, prema tome<br />
smatramo da je važno da Zagreb<br />
ima takav prostor, iako jedino taj<br />
prostor nije dovoljan da zadovolji<br />
sve potrebe nezavisne kulture i<br />
mladih u Zagrebu. Smatramo da<br />
bi Grad trebao ugovorima i infrasturukturom<br />
omogućiti rad još<br />
nizu nezavisnih prostora, među<br />
kojima je i prostor Autonomnog<br />
kulturnog centra, kako bi mogli<br />
nesmetano provoditi svoje programe<br />
i biti mjesto za inkubacije<br />
novih organizacija i inicijativa",<br />
objasnili su iz Autonomnog kulturnog<br />
centra Attack.<br />
Što je bilo?<br />
Nezavisna scena počinje<br />
borbu za smještajne kapacitete<br />
još 2000-ih, kada sastavljaju<br />
točke svojih zahtjeva.<br />
Od 2000. do 2008. trajala je<br />
prava politička borba, koja<br />
je uključivala čak i ilegalna<br />
useljenja u stare tvorničke<br />
komplekse Badel i Gorica na<br />
Kvaternikovu trgu, u dvorište<br />
bivše klaonice Zagrepčanke<br />
da bi se naposljetku ilegalno<br />
naselila i tvornica Jedinstvo.<br />
Problemi završavaju 2008.<br />
potpisivanjem Ugovora o<br />
stvaranju Zagrebačkog centra<br />
za nezavisnu kulturu i mlade<br />
– Pogona, na temelju civilno-javnog<br />
partnerstva. Tada<br />
je Pogonu dodijeljena tvornica<br />
Jedinstvo uz obećanje skore<br />
rekonstrukcije. Problemi tu<br />
završavaju, ali i počinju. Od<br />
obećanja rekonstrukcije do<br />
stvarne prijave na natječaj<br />
prošlo je gotovo 10 godina,<br />
a natječaj još nije ni otvoren.<br />
Zamjetna je i situacija iz<br />
2015. godine, kada je javnost<br />
pratila „skoru realizaciju<br />
projekta“. Novinarka portala<br />
Novosti, u svom intervjuu s tadašnjom<br />
predsjednicom Pogona,<br />
Eminom Višnić, istaknula<br />
je kako je izrada arhitektonske<br />
dokumentacije u završnoj fazi<br />
te se očekuje finalizacija građevine<br />
do 2017. Sada, 2018.<br />
godine, ponovno se ističe<br />
završna faza projektiranja.<br />
Što je sada?<br />
U tvornici Jedinstvo svoj su<br />
dom našle udruga, ustanova u<br />
kulturi i kuća kazališta – riječ<br />
je o Udruženju za razvoj kulture<br />
- osnivaču kluba Močvare,<br />
Zagrebačkom centru za nezavisnu<br />
kulturu i mlade - Pogonu<br />
te o DB Indošu – Kući ekstremnog<br />
muzičkog kazališta.<br />
Svaka od njih ostvarila je svoje<br />
programe i brojila vlastite<br />
uspjehe, ali kod razgovora o<br />
kulturi smatraju se partnerima<br />
u cilju – žele promovirati alternativnu<br />
i suvremenu kulturu<br />
te ponuditi što kvalitetniji<br />
i raznolikiji sadržaj. Pogon<br />
je ustanova koja je pružila<br />
prigodu za prezentaciju rada<br />
mnogim udrugama, a posebno<br />
se posvetila uključivanju<br />
zajednice u kulturne sadržaje.<br />
Močvara se istaknula koncertima,<br />
a publiku privlači i drugim<br />
zabavnim i edukativnim sadržajima,<br />
kao što su književne ili<br />
filmske večeri, fotoizložbe ili<br />
sajmovi ploča i stripova.
18 Kultura<br />
recenzija<br />
Jedna žena, jedne<br />
novine, mnogo<br />
problema<br />
Tekst: Antonija Grbavac<br />
Zaintrigirati gledatelje jednostavno<br />
je ako iskoristite kompleksno<br />
stanje struke novinarstva i tereta<br />
koje nosi donošenje odluka koje<br />
se odražava na cijelo naše<br />
društvo.<br />
Kada New York Times počne<br />
objavljivati povjerljive dokumente<br />
koji ne idu na ruku američkoj<br />
vladi, njihovi novinari se susreću<br />
sa sudskom zabranom daljnjih<br />
objavljivanja. Washington Post,<br />
unatoč svim zabranama, hrabro<br />
ih objavljuje i pobjedom na sudu<br />
dokazuje važnost slobode prava<br />
na informaciju.<br />
Film "Novine" (The Post) prije<br />
svega karakterizira njegova<br />
glumačka postava. Meryl Streep i<br />
Tom Hanks koji utjelovljuju glavne<br />
aktere bez ikakve sumnje odličan<br />
su odabir za iznošenje ovako<br />
bitne teme na filmska platna. Nije<br />
lak zadatak na publiku prenijeti<br />
emocije koje u vama izazivaju<br />
rastrganost između održavanja<br />
obiteljskog naslijeđa, natjecanja<br />
s konkurentnim novinama i<br />
Emotivno i iskreno reper Stoka progovara o najtamnijim danima svoje ovisnosti<br />
BROJ <strong>34</strong>, veljača 2018.<br />
Kazalište Monodrama 'Stara škola kreka - iz tame u svijetlo' ne ostavlja publiku ravnodušnom<br />
Stoka 'prosuo dušu' u Kerempuhu<br />
Tekst: Antonija Grbavac<br />
Marin Ivanović Stoka,<br />
poznati hrvatski reper<br />
koji uskoro slavi<br />
20 godina karijere,<br />
u Kerempuhu je premijerno održao<br />
svoju autobiografsku monodramu<br />
'Stara škola kreka – iz<br />
tame u svijetlo'. U njoj progovara<br />
o svojim počecima, zašto se zaljubio<br />
u rep te kada je sve krenulo<br />
prema tamnoj strani.<br />
Emotivno i iskreno, kroz smijeh<br />
i suze progovara o svim ovisnostima<br />
i ružnim događajima<br />
koje je proživio. Nitko u publici<br />
nije ostao ravnodušan na Marinovu<br />
priču, a ni suza nije nedostajalo.<br />
Velikim pljeskom,<br />
uzvicima i ovacijama publika je<br />
pozdravila trud uložen u ovu priču.<br />
Iako nije bio raspoložen za<br />
davanje izjava o premijeri, osmijeh<br />
i zadovoljstvo na licu poznati<br />
reper nije mogao skriti.<br />
Redatelj Mario Kovač prihvatio<br />
je ovaj projekt samo ako<br />
Marin bude spreman "prosuti"<br />
dušu pred ljude i bude autentičan,<br />
priznao nam je Kovač nakon<br />
premijere.<br />
"Ima urođenu karizmu za scenu,<br />
osjeća se kao doma na pozornici.<br />
Ponekad se mučiš s ljudima<br />
koji su profesionalci, oni nemaju<br />
to", rekao je Kovač. Kroz smijeh<br />
napominje da mu je ipak nedo-<br />
'On ima urođenu karizmu za scenu,<br />
osjeća se kao doma na pozornici', rekao je<br />
redatelj Mario Kovač<br />
stajalo malo discipline, ali sve to<br />
pripisuje emocijama prema odabranoj<br />
publici koje su ga vidljivo<br />
držale cijeli nastup.<br />
Srđan Ćuk, poznatiji kao General<br />
Woo, Marko Lasić Nered,<br />
Target, Andrija Jarak, Marija<br />
Husar, Alan Hržica, samo su neki<br />
od poznatih koji su uz obitelj i<br />
prijatelje došli podržati Marina.<br />
Impresivno, iskreno i autentično<br />
svjedočanstvo, prokomentirao<br />
nam je kazališni glumac i redatelj<br />
Marko Torjanac.<br />
General Woo, Marko Lasić<br />
Nered, Target, Andrija<br />
Jarak, Marija Husar, Alan<br />
Hržica samo su neki od<br />
poznatih koji su uz obitelj<br />
i prijatelje došli podržati<br />
Marina Ivanovića<br />
"Najvredniji dio predstave<br />
je onaj gdje on govori o svojim<br />
iskustvima. Bitno je da iz jedne<br />
vrste prevencije ljudi vide gdje ih<br />
neumjerenost može odvesti. Isto<br />
tako smatram da je vjera intimna<br />
stvar, nije riješenje u propagiranju<br />
religije. Crkveni PR je u ovoj<br />
zemlji prejak, i tu predstava prestaje<br />
biti uvjerljiva. Koliko god<br />
mislim da je zdravo progovoriti<br />
o problemima droge, štetno je za<br />
društvo stvari vraćati na vjeru i<br />
religiju'', zaključio je Torjanac.<br />
DALIBOR URUKALOVIC/PIXSELL<br />
borbe za slobodu tiska. Streep je<br />
dokazala da Steven Spielberg nije<br />
pogriješio kada ju je odabrao da<br />
glumi Kay Graham, ženu na čelu<br />
Washington Posta. Ženu u koju<br />
ne vjeruju, a od koje se očekuje<br />
sve.<br />
Na čijoj su strani novine? Pitanje<br />
je to koje si je svatko od nas<br />
barem jednom postavio. Postavlja<br />
ga i Tom Hanks kao glavni<br />
urednik Washington Posta, Ben<br />
Bradlee. Koliko daleko je vlast<br />
spremna ići da ih zaustavi? Jesu<br />
li novinari spremni riskirati apsolutno<br />
sve za vijest? "Teoretski,<br />
naravno", složio bi se poznati<br />
novinar i kritičar Ben Bagdikian.<br />
Ovo je već drugi zapaženiji film u<br />
posljednje dvije godine koji ulazi<br />
u srž novinarstva (prisjetimo se<br />
filma "Spotlight" koji je dobio čak<br />
dva Oscara, među njima i onaj za<br />
film godine) što je vrlo važno, jer<br />
očito se ljudi još nisu pomirili s<br />
jadikovkama kako je novinarstvo<br />
na "labavim nogama". Upravo<br />
suprotno, ovakvi filmovi mogu<br />
biti poticaj za potraživanje pravde<br />
i osjećaja dužnosti da se iznese<br />
istina u javnosti, s kojom god cijenom<br />
došla. Ostaje nam nada da<br />
je Spielberg ovim filmom otvorio<br />
novo/staro poglavlje za novinarstvo<br />
i društvo kojem ono služi.<br />
Debitantska uspješnica Paul The Walrus novo je glazbeno ime na zagrebačkoj sceni<br />
Kreativci demo-benda imaju i spot<br />
Tekst: Lucija Ptičar<br />
Novonastali zagrebački<br />
pop-rock bend Paul The<br />
Walrus osnovao je Borna<br />
Mijolović. Mjesecima rada i<br />
truda uz mnogo muka i entuzijazma<br />
mladi je bend objavio<br />
prvi singl i spot za pjesmu "Not<br />
So Sweet". Pjesmu je napisao<br />
Borna, a za spot su zaslužne<br />
studentice dizajna: Dora Doko,<br />
Mirta Filipović i Martina Petrić.<br />
Stvaranje spota za njih<br />
bilo je kompleksno i uzbudljivo.<br />
Vjeruju da su u svakom aspektu<br />
dopli do granica znanja<br />
i mogućnosti. Iako je sve bilo<br />
detaljno isplanirano, ovo je debitantski<br />
projekt koji je uspio.<br />
Borna svira, snima i piše pjesme<br />
od sedamnaeste godine te<br />
je za njega bend bio sljedeći logični<br />
korak. Najlakše mu je dobiti<br />
ideju, a najteže snimiti sve<br />
instrumente da lijepo zvuče i<br />
zajedno imaju smisla.<br />
"Cijeli proces oduzima mnogo<br />
sati, energije i živaca dok<br />
ne prođem beskonačan broj<br />
Pjevanje i sviranje ipak je za nijansu bolje od<br />
konobarenja i rada u skladištu, ističe Mijolović<br />
verzija i sitnih promjena", rekao<br />
je Borna koji vjeruje da je<br />
pjevanje i sviranje za nijansu<br />
bolje od konobarenja i rada u<br />
skladištu.<br />
Okupio je prijatelje Branimira<br />
Kuruca, Miru Kadijevića,<br />
te Martina Trgoveca Greifa u<br />
bend - snimili su prvu pjesmu<br />
i spot.<br />
Ideja za spot pjesme bila<br />
je prikazati vrstu "slatkoće",<br />
doslovno i pretjerano. Tijekom<br />
spota prati se jutarnja rutina<br />
djevojke, koja za razliku od<br />
uobičajenih djevojaka, mora<br />
uklanjati slatkiše i šljokice sa<br />
svoga tijela. Spotom se uočava<br />
uloga benda u priči, odnosno<br />
sugestija gledateljima da je njihov<br />
svijet u njoj.<br />
Najviše su ih pogodile prepreke<br />
na koje su naišli. Nekoliko<br />
tjedana pokušavali su<br />
Mladi Borna<br />
snimio je spot uz<br />
pomoć studentica<br />
dizajna<br />
PRIVATNA ARHIVA<br />
otkriti recept za golemu kocku<br />
šećera. Uz pet pokušaja i sedam<br />
kilograma šećera, uspjelo<br />
im je, no na dan snimanja<br />
pripremljena kocka previše<br />
se stvrdnula, a trebala je izaći<br />
svježa iz pećnice. Dora je tako<br />
na dan snimanja još jednom<br />
pekla "Not So Sweet" rekvizit.<br />
No prije svega najvažniji je<br />
dojam jednostavnosti koji je<br />
postignut. Istakli su da iako<br />
imaju koju sijedu više, na kraju<br />
su ipak zadovoljni. Bend ima<br />
mnoštvo projekata u planu, a<br />
daljnji korak je izdavanje albuma<br />
od četiri pjesme "Dolphin<br />
And Whale Watching", prvi<br />
izlazi u ožujku.<br />
I dalje će im pomagati studentice<br />
dizajna koje su istakle<br />
da su od početka do kraja projekta<br />
svi zajedno prošli mnogo<br />
emocionalnih faza, ali da je<br />
sreća sigurno bila negdje pri<br />
vrhu. Upravo zato na novim<br />
stvarima već rade, a na stres<br />
koji dolazi kažu da će se kao i<br />
njihova šećerna kocka, s vremenom<br />
stvrdnuti.
BROJ <strong>34</strong>, veljača 2018.<br />
Sport 19<br />
Nevjerojatna životna priča Idući Miočićev protivnik, Daniel Cormier, do vrha je došao trnovitim putem<br />
Poginuli su mu i otac i kći, ali nije<br />
dopustio da ga to zaustavi<br />
Nakon hrvanja D.C. se u samo nekoliko treninga navukao na slobodnu borbu i već je tri tjedna nakon prvog treninga<br />
nastupio u prvoj borbi, porazivši Garya Fraziera tehničkim nokautom<br />
Tekst: Edi Džindo<br />
Prije nekoliko tjedana<br />
doznali smo da<br />
će, na oduševljenje<br />
mnogih ljubitelja<br />
slobodne borbe,<br />
prvak poluteške<br />
kategorije Daniel Cormier (20-<br />
1-1) biti sljedeći izazivač našem<br />
Stipi Miočiću (18-2) u borbi za<br />
naslov u teškoj. Dvoboj 7. srpnja<br />
u Las Vegasu definitivno će<br />
biti jedan od vrhunaca godine<br />
za sve koji vole MMA. Cormier<br />
je dominantan u poluteškoj, dok<br />
je Stipe dominantan u teškoj, i to<br />
je zapravo ono što ovaj meč, uz<br />
činjenicu da je Cormier iznimno<br />
uspješan teškaš, čini posebnim.<br />
Priča za film<br />
Dosta je ljudi upoznato s njegovom<br />
sportskom karijerom i<br />
uspjesima koje postiže prilično<br />
redovito, ali tko je, zapravo, Daniel<br />
Cormier?<br />
Trenutačno je prvak poluteške<br />
kategorije, izazivač za titulu u<br />
teškoj kategoriji, suprug Saline<br />
Cormier te otac šestogodišnjeg<br />
Daniela i petogodišnje Marquite.<br />
Međutim, jedna od najvećih<br />
MMA zvijezda na svijetu imala je<br />
nevjerojatan životni put. Put za<br />
dokumentarce ili filmsku priču.<br />
D.C., kako ga navijači vole nazivati,<br />
možda je i najjači borac svijeta<br />
u psihološkom smislu, samo<br />
uzevši u obzir sve što je prošao.<br />
Cormier je rođen u američkom<br />
Lafayetteu 1979. Do sedme mu<br />
je godine život bio normalan, a<br />
onda mu je na Dan zahvalnosti<br />
ubijen otac Joseph. Ubojstvo je<br />
počinio otac Josephove druge<br />
supruge, ali tada je već Danielova<br />
majka Audrey bila u drugom<br />
braku i Cormier se već navikao<br />
na očuha koji je uvijek bio dobar<br />
prema njemu, što mu je, kako i<br />
sam kaže, spasilo život u tim trenucima.<br />
"Nakon što sam izgubio oca<br />
bilo mi je jako teško, iako sam bio<br />
dijete i nisam potpuno sve razumio.<br />
Stanje je dosta ublažio moj<br />
očuh Percy koji me je, s majkom,<br />
naučio da su prirodni zakoni takvi<br />
da, nažalost, više nikad neću<br />
vidjeti oca, ali da, bez obzira na<br />
to, imam svoju obitelj koja će<br />
uvijek biti tu za mene i dati mi<br />
najvažnije smjernice za život. Uz<br />
Percya sam naučio kako biti prava<br />
osoba, i to me je oblikovalo u<br />
osobu kakva sam danas", izjavio<br />
je Cormier.<br />
Uz hrvanje,<br />
DC zna i<br />
udariti<br />
Nevjerojatno ali istinito, to<br />
nije bila najveća tragedija koja<br />
se dogodila Cormieru. Kad je već<br />
počeo razvijati hrvačku karijeru<br />
i osvajati američka državna prvenstva,<br />
u ožujku 2003., Cormierova<br />
tadašnja djevojka Carolyn<br />
Flowers rodila je djevojčicu kojoj<br />
su dali ime Kaedyn Imry. Nakon<br />
samo tri mjeseca Kaedyn je poginula<br />
u prometnoj nesreći kad se<br />
kamion zabio u vozilo u kojem<br />
su bili Daniel, njegova djevojka<br />
i kći. Svi uspjesi koje sad postiže<br />
posvećeni su kćeri koja nije živjela<br />
dovoljno čak da bi njezin otac<br />
čuo prve riječi.<br />
Bio je jedan od<br />
najboljih hrvača<br />
svoje generacije<br />
"Nisam znao kako se nositi s<br />
tim gubitkom. Ništa i nitko ti u<br />
takvoj situaciji ne može pomoći.<br />
Izgubio sam svoje prvo i do<br />
tad jedino dijete, mislio sam da<br />
se nikad neću psihički oporaviti.<br />
Najgori osjećaj na svijetu je tako<br />
rano izgubiti nekog tko ti je toliko<br />
drag i blizak srcu. Onda sam<br />
se počeo oslanjati na bliske ljude,<br />
svoju tadašnju suprugu Robin,<br />
svoje trenere i prijatelje te sam<br />
došao do razine da si postavim<br />
ključno pitanje: Hoće li me to<br />
koštati života ili će loše okolnosti<br />
biti inspiracija da sve napravim<br />
za Kaedyn? Imam sreće što sam<br />
'Idoliziram Kurta Anglea'<br />
Svaki vrhunski sportaš ima svojeg idola i onoga čijim je putem krenuo,<br />
a za Daniela Cormiera bio je to hrvač, poslije sve popularniji kečer -<br />
Kurt Angle, osvajač zlatne olimpijske medalje na OI u Atlanti 1996. u<br />
hrvanju slobodnim stilom. Zanimljivo je da se Angle borio u polufinalu<br />
i finalu slomljena vrata. "Pogledajte što je Angle napravio. Osvojiti<br />
zlato na olimpijskim igrama vrh je sportašu, a još to učiniti na takav<br />
način je spektakularno. Još nakon toga je u kečerima dvadeset godina<br />
radio salta unazad s visine od 10 metara i slične stvari. Takav čovjek<br />
koji nikad ne odustaje najveći mi je idol", oduševljeno je rekao D.C.<br />
AKA<br />
uspio takve<br />
tragedije pretvoriti<br />
u nešto<br />
što će me<br />
gurati dalje i<br />
motivirati me.<br />
Svakog dana želim<br />
biti veći borac<br />
i bolji čovjek i primjer<br />
svojoj sadašnjoj djeci, Danielu<br />
i Marquiti", rekao je Cormier.<br />
Nadomak OI medalje<br />
Cormierova dnevna rutina ne<br />
podrazumijeva nikakvu nedorečenost.<br />
Svakog dana odradi tri<br />
treninga, dok je nedjelja slobodna.<br />
Tako je bilo u hrvačkim danima,<br />
tako je ostalo i u MMA-u.<br />
Nakon svih tragedija eksplodirao<br />
je na hrvačkoj svjetskoj sceni.<br />
Kako je htio biti što bolji i jači za<br />
svoju pokojnu kćer Kaedyn, to se<br />
vidjelo na borilištima. Rezultat<br />
je već došao iduće godine na OI<br />
2004. u Ateni gdje je Amerikanac<br />
bio nadomak bronce u hrvanju<br />
slobodnim stilom, ali je izgubio<br />
u borbi protiv Iranca Alireze Heidarija.<br />
D.C. i dalje nije stao.<br />
Došla je napokon medalja s velikih<br />
hrvačkih natjecanja 2007. u<br />
Bakuu, gdje je Cormier bio brončani<br />
na Svjetskom prvenstvu, također<br />
slobodnim stilom, te je u<br />
hrvanju proveo još godinu dana.<br />
Nakon toga Cormier je odustao<br />
od hrvanja zbog problema<br />
s bubrezima koji su ga udaljili s<br />
Olimpijskih igara 2008. u Pekingu,<br />
ali mu gotovo i oduzeli život.<br />
Međutim, Cormier se spasio te je<br />
proveo godinu dana odmarajući<br />
se, provodivši vrijeme s tada dje-<br />
UFC.COM<br />
vojkom Salinom te igrajući NBA<br />
videoigricu u kojoj je bio među<br />
najboljima na svijetu, što mu je<br />
upalilo novu lampicu u glavi.<br />
"Ako sam toliko kompetitivan,<br />
zašto ne bih mogao ponovno biti<br />
dobar u pravom sportu, ali u nečem<br />
novom", prisjeća se Cormier<br />
svojih razmišljanja.<br />
Stipe , pazi se!<br />
Glavna karika u njegovim<br />
MMA počecima bio je Cormierov<br />
dobar prijatelj Muhammed<br />
Lawal, poznatiji kao King Mo,<br />
koji mu je preporučio slobodnu<br />
borbu kao novi početak. D.C. se<br />
nakon samo nekoliko treninga<br />
navukao i već je tri tjedna nakon<br />
prvog treninga nastupio u<br />
prvoj borbi porazivši<br />
Garya Fraziera<br />
tehničkim nokautom.<br />
Cormier se<br />
ubrzo isprofilirao<br />
kao<br />
jedan od najboljih<br />
boraca<br />
u svijetu, porazivši<br />
velikane<br />
kao što su Antonio<br />
Silva, Dion Staring i<br />
Josh Barnett protiv kojeg je i<br />
osvojio teškaški naslov Strikeforcea.<br />
Cormier je definitivno<br />
uspješniji u MMA karijeri nego<br />
li u svojoj hrvačkoj karijeri, što<br />
je nastavio pokazivati i u UFC-u.<br />
U svojem debiju Cormier je<br />
svladao jednog od najboljih teškaša<br />
svih vremena, Franka Mira,<br />
pa je zatim slijedio snažni Roy<br />
Nelson, to dok naš Stipe Miočić<br />
nije još bio ni blizu UFC-a. Sad<br />
je bez premca na vrhu poluteške,<br />
a jedine dvije borbe koje u Cormierovoj<br />
karijeri nisu zabilježene<br />
kao pobjede su dva meča s<br />
Jonom Jonesom, no nakon oba<br />
meča Jones je pao na dopinškim<br />
testovima, što Cormiera, barem<br />
prema nekim načelima logike,<br />
čini neporaženim borcem u svoje<br />
22 borbe.<br />
Iduća, 23. borba sigurno je<br />
jedna od najtežih karijeri 38-godišnjeg<br />
Amerikanca jer će unatoč<br />
svojem nepobjedivom teškaškom<br />
omjeru (13-0) i nenadmašivim<br />
hrvačkim vještinama u ring<br />
protiv vrlo vjerojatno najboljeg<br />
teškaša svih vremena i najboljeg<br />
teškaškog prvaka u povijesti<br />
UFC-a. Stipu čeka čovjek koji je<br />
od malih nogu bio borac, tako da<br />
se američki Hrvat treba pripremiti<br />
jače no ikad.
20 Sport<br />
BROJ <strong>34</strong>, veljača 2018.<br />
Analiza Čak četiri ovogodišnja zimska transfera srušila rekord<br />
U nogometu se 'okreće' sve više<br />
novca, a klubovi ne štede ni zimi<br />
Tekst: Vehmir Džakmić<br />
Dolazak 2018. godine<br />
ljubiteljima najvažnije<br />
sporedne stvari na<br />
svijetu pozornost je<br />
usmjerio i na velika trošenja na<br />
transfere igrača. Razlog je jednostavan<br />
- transfer groznica.<br />
Nije uobičajeno da se ovoliko<br />
troši zimi jer ljetni je prijelazni<br />
rok onaj za koji su vezani veliki<br />
transferi, ali, čini se, da je stanje<br />
u nekim klubovima bilo toliko<br />
teško da su velika imena bila neizbježna.<br />
Ili je pak možda riječ o<br />
velikom ulazu novca u moderni<br />
nogomet i nečemu što treba prihvatiti<br />
kao normalno?<br />
Najskuplji branič<br />
Prvi je na toj listi brazilski<br />
nogometaš Philippe Coutinho.<br />
On je iz Liverpoola u Barcelonu<br />
prešao za enormnih 120 milijuna<br />
eura, a uz dodatne varijable<br />
iznos bi mogao ići i do 160 milijuna<br />
eura. Tako je srušen rekord<br />
za najviši zimski transfer svih<br />
vremena. Koliko je Coutinho želio<br />
prijeći u redove katalonskog<br />
diva najbolji govori podatak da je<br />
sam odlučio financirati dio svog<br />
transfera. Tim transferom, uz<br />
onaj ljetni Dembelea, Barcelona<br />
je pomladila i pojačala, prije svega,<br />
napadački svoju ekipu jer je<br />
očito da Messi i Suarez ne mogu<br />
Brazilski nogometaš Philippe Coutinho iz Liverpoola je u Barcelonu<br />
prešao za enormnih 120 milijuna eura<br />
sve sami na svim frontovima.<br />
Drugi transfer po vrijednosti<br />
je onaj Virgila van Dijka. Nizozemski<br />
je branič prešao iz Southamptona<br />
u Liverpool. Želja<br />
čelnih ljudi Redsa bila<br />
je osnažiti obranu<br />
koja slovi za najslabiji<br />
dio momčadi.<br />
Upravo<br />
zbog toga nije<br />
im bilo teško<br />
iskeširati<br />
78,8 milijuna<br />
eura<br />
za jednog<br />
stopera, a<br />
Nizozemac<br />
je time postao<br />
najskuplji branič u<br />
povijesti, ali i i velika konkurencija<br />
našem Lovrenu za<br />
mjesto u prvih 11. I nije neka<br />
novost da se u Engleskoj<br />
Koliko je Coutinho želio prijeći<br />
u redove katalonskog<br />
diva najbolji govori podatak<br />
da je sam odlučio financirati<br />
dio svog transfera<br />
raspolaže s poprilično novca na<br />
svim razinama pa tako ni ovaj<br />
transfer ne čudi pogotovo nakon<br />
što je blagajna Liverpoola napunjena<br />
odlaskom Coutinha.<br />
Treće mjesto zauzima Alexis<br />
Sanchez sa svojim prelaskom iz<br />
Arsenala u Manchester United.<br />
Bilo je dosta polemika zbog toga<br />
gdje će Čileanac započeti<br />
novu polusezonu jer je<br />
osim crvenog dijela<br />
Manchestea za njega<br />
bio zainteresira i plavi,<br />
no ostaje dojam da<br />
FCBARCELONA.COM<br />
Pep Guardiola nije izrazio pretjeranu<br />
želju za tim ofenzivcem.<br />
Transfer ne zauzima mjesto na<br />
ljestvici svih vremena po vrijednosti<br />
jer je u cijeni transfera bio<br />
i Armenac Henrikh Mkhitaryan<br />
koji je otišao u suprotnom smjeru.<br />
Transfer koji je bio završen<br />
i prije početka zimskog prijelaznog<br />
roka zauzima četvrto<br />
mjesto, a riječ je o povratku<br />
Diega Coste u Atletico Madrid.<br />
Španjolski reprezentativac je<br />
iz Chelsea prešao u španjolsku<br />
TOP 5 ZIMSKIH<br />
TRANSFERA<br />
SVIH VREMENA<br />
1.<br />
Philippe Coutinho<br />
(Liverpool - Barcelona, 2018)<br />
120 mil. €<br />
Virgil van Dijk<br />
2. (Southampton - Liverpool, 2018)<br />
78,8 mil.€<br />
3.<br />
4.<br />
Diego Costa<br />
(Chelsea – Atletico Madrid, 2018)<br />
66 mil. €<br />
Aymeric Laporte<br />
(Bilbao - Manchester City, 2018)<br />
65 mil. €<br />
5. Oscar<br />
(Chelsea - Shanghai, 2017)<br />
60 mil. €<br />
metropolu za 66 milijuna eura.<br />
Kako je Chelsea doveo Alvara<br />
Moratu, a Costa nije bio u Conteovim<br />
planovima za narednu<br />
sezonu ovaj transfer i nije preveliko<br />
iznenađenje, a i cijena je<br />
pristojna iako ostaje dojam da<br />
je Španjolac brazilskih korijena<br />
mogao pristati i na manju svotu s<br />
obzirom na privrženost Atleticu i<br />
prijateljski odnos s tim klubom.<br />
Englezi prednjače<br />
I naravno, kakav bi to bio<br />
transfer rok u kojem jednu od<br />
najvećih uloga nije odigrao Manchester<br />
City. Građani ove sezone<br />
igraju maestralno, no još je dosta<br />
skeptika zbog obrambenog kadra<br />
svijetloplavih. Kao rješenje<br />
se nametnuo Aymeric Laporte,<br />
a Pep Guardiola odmah je to<br />
iskoristio i doveo ga u lidera Premiershipa<br />
za poprilično vrtoglavih<br />
65 milijuna eura.<br />
Po svršetku tog prijelaznog<br />
roka mogu se zaključiti dvije<br />
stvari. Prva je da prva četiri mjesta<br />
u povijesti svih zimskih transfera<br />
čine ovogodišnji transferi<br />
što dovoljno govori o rastu cijena<br />
igrača. Druga, ne toliko iznenađujuća,<br />
jest da u svim najvećim<br />
transferima sudjeluju engleski<br />
klubovi, bilo kao prodavači igrača<br />
ili kao kupci. Jedno je sigurno,<br />
ovaj trend će se nastaviti u još<br />
većim razmjerima.<br />
Paraolimpijske igre Dino Sokolović naš je najveći adut za medalju u Koreji<br />
Tekst: Ana Brenčić<br />
'Ljudi su počeli shvaćati koliko vrijedimo'<br />
Traje još jedna olimpijska<br />
godina, ovaj put u južnokorejskom<br />
gradu Pjongčangu.<br />
Nakon što su olimpijci<br />
otvorili Zimske olimpijske igre,<br />
ožujak je rezerviran za paraolimpijce<br />
koji će se od 9. do 18. ožujka<br />
boriti za medalje.<br />
Hrvatsku će u Južnoj Koreji<br />
predstavljati sedam sportaša u<br />
tri sporta: Dino Sokolović, Damir<br />
Mizdrak, Eva Goluža i Lovro<br />
Dokić (alpsko skijanje) Josip<br />
Zima i Antun Bošnjaković (nordijsko<br />
skijanje) te Bruno Bošnjak<br />
(snowboard).<br />
Sport kao rehabilitacija<br />
Sjajni rezultati Dine Sokolovića<br />
u ovogodišnjim utrkama daju<br />
nadu da bi se mogao popeti na<br />
postolje na Igrama. Sokolović<br />
dolazi u Pjongčang kao drugi<br />
'Rekreativan ili profesionalan, sport za osobe s invaliditetom jedan je od<br />
načina rehabilitacije, povratka čovjeka u društvo, način da prihvati svoj<br />
invaliditet i da spozna svoje mogućnosti', ističe Sokolović<br />
najbolji slalomaš u sjedećoj kategoriji<br />
Svjetskog kupa.<br />
"Iznenadio sam samog sebe<br />
tim postoljima, tim dobrim rezultatima,<br />
pogotovo u Svjetskom<br />
kupu gdje je najjača konkurencija",<br />
otkrio je Sokolović.<br />
Unatoč prometnoj nesreći u<br />
kojoj je sa samo 14 godina ostao<br />
bez nekoliko članova obitelji i<br />
obje noge, nije se predao. Nastavio<br />
se baviti sportom koji ističe<br />
kao izrazito važan: "Rekreativan<br />
ili profesionalan, sport za osobe s<br />
invaliditetom jedan je od načina<br />
rehabilitacije, povratka u društvo,<br />
prihvaćanja svog invaliditeta<br />
i spoznaje svojih mogućnosti".<br />
Danas, Sokolović je najbolji<br />
hrvatski skijaš među osobama s<br />
invaliditetom.<br />
IGOR KRALJ/PIXSELL<br />
Iako se može pohvaliti brojnim<br />
pobjedama i postoljima u natjecanjima<br />
Svjetskog kupa, nikad<br />
nije osvojio medalju na nekom<br />
velikom natjecanju. No on se s<br />
time ne opterećuje.<br />
"Idem se boriti. Konkurencija<br />
je strašna, a ako se sve posloži,<br />
onda možda uspijem doći do<br />
medalje. Ako ne, što je tu je, takav<br />
je život. Na meni je samo da<br />
dam sve od sebe i da prezentiram<br />
i Hrvatsku, i paraolimpijsko skijanje,<br />
i sport, najbolje što mogu<br />
i znam", rekao je hrvatski skijaš.<br />
Podatak da smo na prethodnim<br />
igrama imali samo dva<br />
predstavnika, a ove godine čak<br />
sedam, govori nešto i o tome da<br />
se počelo više ulagati u zimske<br />
sportove. Prvi put imamo i predstavnike<br />
u nordijskom skijanju<br />
te snowboardu, ali i nove mlade<br />
nade, Evu Golužu i Lovru Dokića.<br />
Sljeme u kalendaru<br />
Od ove godine Sljeme nema<br />
samo utrku Snježna kraljica<br />
nego je u siječnju prvi put održana<br />
i utrka Svjetskog kupa za<br />
osobe s invaliditetom. Zagreb se<br />
tako može pohvaliti da je jedna<br />
od sedam postaja u Svjetskom<br />
kupu koja ugošćuje najbolje skijaše<br />
s invaliditetom.<br />
Sjajni rezultati, brojne medalje<br />
i rekordi s velikih natjecanja<br />
potaknuli su i napredak u medijskom<br />
prostoru koji dobivaju<br />
sportaši s invaliditetom.<br />
"Mislim da smo se mi, paraolimpijci,<br />
pokazali i dokazali koliko<br />
vrijedimo svojim rezultatima.<br />
I, zapravo, primorali medije da<br />
počnu pisati o nama. Bit će bolje<br />
u budućnosti jer su ljudi počeli<br />
shvaćati koliko vrijedi paraolimpijski<br />
sport, na kojoj se vrhunskoj<br />
razini ja i drugi paraolimpijci<br />
bavimo sportom i koliko smo<br />
predani tome. Tako da mislim da<br />
smo zaslužili, danas-sutra, ako<br />
ništa, barem jednaku pažnju i<br />
uvjete“, zaključio je Sokolović.
BROJ <strong>34</strong>, veljača 2018.<br />
Sport 21<br />
Najboljih 11 prema vašem izboru Interaktivnim putem s više od 3000 glasova izabrana momčad godine<br />
Modrić prikupio najviše glasova,<br />
slijede Messi i Ramos<br />
Tekst: Edi Džindo<br />
Napokon je došao i taj<br />
trenutak. Na portalu<br />
<strong>Global</strong>a 16. siječnja<br />
objavljene su nominacije<br />
nogometaša za najbolju<br />
momčad godine, a vi ste marljivo<br />
glasali prošlih mjesec dana<br />
za najbolju momčad godine te<br />
ju na kraju pošteno i poprilično<br />
brojčano izglasali. U konkurenciji<br />
su bila 53 igrača, od kojih je<br />
svatko od vas birao najboljih jedanaest.<br />
Podsjetimo, putem Strawpoll<br />
anketa birali ste po jednog vratara,<br />
četiri braniča te po tri vezna<br />
igrača i napadača kako bi kompletirali<br />
najbolju jedanaestorku<br />
u prepoznatljivoj i kompaktnoj<br />
4-3-3 formaciji, a naknadno<br />
smo nadodali i sedam pričuva<br />
za one koji su bili blizu najboljoj<br />
jedanaestorki. Valja istaknuti<br />
Najmanje pozornosti (što i dalje ne umanjuje njegovu zaslugu za<br />
nominaciju) dobio je Emile Forsberg iz RB Leipziga s jednim glasom<br />
da ste nadmašili sva očekivanja<br />
sportske redakcije <strong>Global</strong>a s fantastičnih<br />
3227 glasova od kojih<br />
je, očekivano, najviše glasova<br />
prikupio Luka Modrić, a slijede<br />
ga Barcelonin Lionel Messi te<br />
Lukin klupski kolega i kapetan<br />
Real Madrida, Sergio Ramos.<br />
U napadu nismo imali prevelikih<br />
iznenađenja. Lionel<br />
Messi dobio je najviše glasova,<br />
dok su jednak broj imali<br />
Cristiano Ronaldo i Neymar<br />
Velika konkurencija u obrani<br />
S druge strane, najmanje vaše<br />
pozornosti (što i dalje ne umanjuje<br />
njegovu zaslugu za nominaciju)<br />
dobio je Emile Forsberg<br />
iz RB Leipziga sa samo jednim<br />
glasom. Nemanja Matić dobio<br />
je tri glasa, dok su po jedan više<br />
dobili njegov klupski kolega iz<br />
Uniteda Alexis Sanchez te vratar<br />
Tottenhama Hugo Lloris.<br />
Od šest nominiranih vratara<br />
s 32 posto, točnije 112 glasova,<br />
za najboljeg je izabran vratar<br />
španjolske reprezentacije i<br />
Manchester Uniteda David De<br />
Gea. Španjolac je tijesno slavio<br />
u vašem izboru nadvladavši legendarnog<br />
Gianluigija Buffona<br />
za samo sedam glasova, koji će<br />
tako pronaći svoje mjesto među<br />
pričuvama. Poprilično zasluženo<br />
mjesto u momčadi godine za<br />
španjolsku hobotnicu, koja nije<br />
pomogla doći Unitedu do većih<br />
uspjeha, ali De Gea je jednostavno<br />
najbolji u svijetu.<br />
U obrani je bila najbrojnija<br />
konkurencija. Od čak 22 braniča<br />
izabrali ste po četiri koje biste<br />
stavili na teren, a lijepo je za poštivanje<br />
formacije ispalo što su<br />
među braničima za koje ste glasali<br />
dva stopera te po jedan desni<br />
i lijevi bočni. Svoje mjesto na<br />
terenu zaslužuju Sergio Ramos,<br />
Samuel Umtiti, Marcelo i Daniel<br />
Alves. Na klupi za pričuve su<br />
završili Gerard Pique i Giorgio<br />
Chiellini, što dovoljno govori koliko<br />
je lani konkurencija braniča<br />
bila jaka.<br />
Iniesta ispred Kantea<br />
Vezni red je bio dosta jasan,<br />
barem što se tiče prvog favorita<br />
u toj konkurenciji. Najbolje mjesto<br />
je zauzeo Luka Modrić koji s<br />
262 glasa zarađuje ulogu kapetana<br />
<strong>Global</strong>ovih 11. Uz njega su još<br />
mjesto pronašli i belgijska "zvijer"<br />
Kevin de Bruyne te čarobnjak<br />
Blaugrane Andres Iniesta,<br />
koji je iznenađujuće nadmašio<br />
N'Goloa Kantea. Veznjak Chelseaja<br />
je na kraju završio na klupi<br />
za pričuve uz Tonija Kroosa.<br />
U napadu nismo imali prevelikih<br />
iznenađenja. Lionel Messi<br />
zadobio je najviše glasova, dok<br />
su jednak broj glasova imali Cristiano<br />
Ronaldo i Neymar. Harry<br />
Kane i Mohamed Salah zavrijedili<br />
su mjesto na klupi.<br />
Još jednom vam zahvaljujemo<br />
na vašoj uključenosti te na<br />
svakom glasu. Pratite nas dalje<br />
i u novinama i na portalu, imat<br />
ćemo još zanimljivih i interaktivnih<br />
sadržaja za vas i u nastavku<br />
2018.<br />
GLOBALOVIH XI<br />
Marcelo<br />
(RMA, BRA)<br />
172 glasa<br />
Luka Modrić (c)<br />
(RMA, HRV)<br />
262 glasa<br />
Neymar<br />
(PSG, BRA)<br />
125 glasova<br />
Sergio Ramos<br />
(RMA, ŠPA)<br />
204 glasa<br />
David De Gea<br />
(MNU, ŠPA)<br />
112 glasova<br />
Kevin De Bruyne<br />
(MCI, BEL)<br />
140 glasova<br />
Cristiano<br />
Ronaldo<br />
(RMA, POR)<br />
125 glasova<br />
Samuel Umtiti<br />
(BAR, FRA)<br />
106 glasova<br />
Daniel Alves<br />
(PSG, BRA)<br />
119 glasova<br />
Andres Iniesta<br />
(BAR, ŠPA)<br />
87 glasova<br />
Lionel Messi<br />
(BAR, ARG)<br />
211 glasova<br />
PRIČUVE<br />
Gianluigi Buffon<br />
(JUV, ITA)<br />
105 glasova<br />
Gerard Pique<br />
(BAR, ŠPA)<br />
68 glasova<br />
Giorgio Chiellini<br />
(JUV, ITA)<br />
68 glasova<br />
N'Golo Kante<br />
(CHE, FRA)<br />
76 glasova<br />
Toni Kroos<br />
(RMA, NJE)<br />
55 glasova<br />
Harry Kane<br />
(TOT, ENG)<br />
107 glasova<br />
Mohamed Salah<br />
(LIV, EGI)<br />
50 glasova
22 Tehnologija<br />
BROJ <strong>34</strong>, veljača 2018.<br />
gadgeti<br />
Tekst: Silvio Šipušić<br />
NINTENDO LABO<br />
Igraće konzole postaju sve<br />
više interaktivne i Nintendo<br />
je napravio još jedan korak<br />
koji nas vraća u djetinjstvo.<br />
Nintendo Labo kreativan je<br />
dodatak prijenosnoj igraćoj<br />
konzoli Nintendo Switch. S<br />
Labom dobivate dijelove<br />
kartona koje možete jednostavno<br />
složiti, a zovu se<br />
"Toy-Con". Postoje "Variety" i<br />
"Robot Kit", koji sadrže razne<br />
igračkice. Možete svirati klavir,<br />
voziti autiće ili motor, pecati<br />
ribe ili čak postati robot i<br />
uništavati izvanzemaljce. Za<br />
razliku od običnih videoigara,<br />
Labo povezuje digitalni svijet<br />
igara sa stvarnošću i stvara<br />
neočekivano iskustvo. Na tržište<br />
Labo izlazi u travnju ove<br />
godine, a ako ste zainteresirani,<br />
možete ga naručiti za<br />
69,99 dolara (oko 426 kuna).<br />
Naravno, da biste Labo mogli<br />
koristiti, potreban vam je<br />
Nintendo Switch.<br />
INTEL VAUNT<br />
Mnogi su pokušali stvoriti<br />
"pametne" naočale koje se<br />
prirodno uključuju u naš<br />
život. Projekti poput Google<br />
Glass ili Sony SmartEyeglass,<br />
iako high tech, bili su<br />
previše komplicirani i skupi<br />
da bi postali obvezna sprava.<br />
Osim toga izgledale su vrlo<br />
nepoželjno. Intel Vaunt prve<br />
su "pametne" naočale koje<br />
pokušavaju pronaći omjer<br />
ljepote i funkcionalnosti. Na<br />
prvi pogled izgledaju kao<br />
obične naočale, dok ih ne<br />
stavite na oči i pogledate kroz<br />
njih. Vaunt sadrži jednobojni<br />
laserski zaslon na 15 stupnjeva<br />
ispod normalne razine<br />
vidnog polja. Time se zaslon<br />
pojavljuje samo kada ga želite<br />
pogledati, a nestaje kada<br />
ne. Vaunt su prilično jednostavne<br />
- nemaju razne gumbe<br />
i dodirne trake, kamere i<br />
mikrofone, što ih čini manje<br />
složenijima, ali intuitivnijima<br />
za korištenje. Vaunt je zasad<br />
koncept i nije osmišljen za<br />
prodaju na tržištu, ali Intel<br />
planira otvoriti razvojni kit za<br />
programere zainteresirane za<br />
stvaranje aplikacija.<br />
Dronovi Bespilotne letjelice koriste se, osim u vojne, sve češće i u civilne svrhe<br />
Hobi koji pruža najbliži<br />
osjećaj pravom letenju<br />
Tekst i foto: Ivana Turković<br />
Je li to ptica? Je li avion?<br />
Ne, to je dron,<br />
bespilotna letjelica!<br />
Te su se "pametne"<br />
sprave nedavno mogle naći<br />
sama u vojsci, i to je jedan od<br />
razloga zašto su stekli svoju<br />
nezavidnu reputaciju. Prva<br />
asocijacija na dronove većini<br />
je DJI Phantom, letjelica<br />
s četiri motora (ili quadrocopter)<br />
namijenjena za snimanje<br />
iz zraka. Taj je model<br />
pogodan za početnike zbog<br />
svog softvera i infracrvenih<br />
senzora koji obavljaju većinu<br />
letenja umjesto korisnika,<br />
tako mu dopuštajući da se<br />
usredotoči na fotografiranje.<br />
Iako su posljednjih nekoliko<br />
godina mnogo pristupačniji,<br />
za kvalitetan dron koji<br />
nije samo jeftina kineska kopija<br />
treba izdvojiti oko 3000<br />
kuna. No tu nije kraj investicijama.<br />
Dok se ne uvježbaju,<br />
piloti dronova moraju prihvatiti<br />
rizik gubljenja kontrole<br />
nad letjelicom i čestih<br />
padova koji letjelicu mogu<br />
oštetiti. Da su dronovi zavladali<br />
svijetom potvrđuje i to<br />
da se mogu kupiti i u samoposluživanjima.<br />
Taj model<br />
zapravo je napredna igračka<br />
i cijene mu se kreću od 200<br />
kuna. Za njih ne postoje regulacije<br />
jer su premaleni i<br />
prespori da bi ikome nanijeli<br />
štetu.<br />
Velik dio zajednice bavi se<br />
First Person View letenjem.<br />
Upravljaju letjelicom noseći<br />
naočale povezane s kamerom<br />
koja je na dronu. Opremu za<br />
FPV dronove korisnici moraju<br />
odvojeno kupiti te ih oni<br />
najčešće sami i sastavljaju.<br />
Ljudi koji se bave freestyle<br />
letenjem dronovima izvode<br />
trikove poput petlji u zraku,<br />
ponekad uz prepreke. Jedan<br />
od njih je i Franjo Žilić,<br />
Otvaranje Zimskih olimpijskih Igara u<br />
Pjongčangu bilo je u klasičnoj shemi<br />
svakog svečanog otvaranja Igara.<br />
Predstavljanje nacije domaćina, predstavljanje<br />
reprezentacija, tu i tamo<br />
koji zanimljivi natjecatelj, nerijetko iz<br />
egzotičnih zemalja, vojske američkih,<br />
njemačkih, austrijskih sportaša, ali i<br />
hvaljenje vlastitom uporabom tehnologije,<br />
zbog koje otvaranje u Južnoj<br />
Koreji postaje dio kultne Guinnessove<br />
Za kvalitetan dron treba izdvojiti oko 3000 kuna, ali oni manje napredni<br />
mogu se kupiti i u samoposluživanjima za samo 200 kuna<br />
Letjelica s četiri motora namijenjena je za snimanje iz zraka<br />
Dok se ne uvježbaju, piloti<br />
dronova moraju prihvatiti<br />
rizik gubljenja kontrole nad<br />
letjelicom te čestih padova<br />
koji ju mogu oštetiti<br />
programer kojeg su oduvijek<br />
privlačili tehnologija i zrakoplovstvo.<br />
"Rekreacijski dronovi<br />
zahtijevaju mnogo teh-<br />
ničkog znanja i održavanje<br />
nakon gotovo svakog leta. Taj<br />
je hobi najbolja solucija u financijskom<br />
smislu, relativno<br />
je sigurno i najbliže moguće<br />
osjećaju da letiš", izjavio je<br />
Žilić. Osim freestyle letenja,<br />
postoji i racing letenje, gdje<br />
se nekolicina pilota utrkuje<br />
kroz postavljene prepreke.<br />
Takve utrke se održavaju i<br />
u Hrvatskoj, no osim za bezazlenu<br />
zabavu, dronovi sve<br />
više sudjeluju i u spašavanju<br />
ljudskih života. Mogu detektirati<br />
katastrofu prije no što<br />
se dogodi, a nakon katastrofe<br />
se koriste najčešće u potrazi<br />
za nestalima.<br />
Često ih koristi i policija<br />
za nadzor, naročito za vrijeme<br />
velikih okupljanja poput<br />
festivala ili prosvjeda. Ne zahtijevaju<br />
veliko znanje da se<br />
njima upravlja, lako su prenosivi<br />
i mogu dospjeti na teško<br />
dosežna područja.<br />
knjige rekorda.<br />
Rekord su, naime, postavili brojem<br />
dronova koji su formirali olimpijske<br />
krugove, korišteno je čak 1218 malih<br />
letjelica. Video s dronovima nije<br />
emitiran uživo zbog nepovoljnih vremenskih<br />
uvjeta za mirnoću dronova<br />
u zraku, pa je stoga tijekom otvaranja<br />
prikazan već snimljen materijal. Sve<br />
ovo djelo je tehnološke koordinacije<br />
Intela, brenda najpoznatijeg po kreiranju<br />
procesora.<br />
"Ovo nam nije bilo zahtjevno po<br />
logistici koliko smo očekivali jer smo<br />
već vježbali s 300 dronova odjednom<br />
što je dosta slično formaciji od 1200<br />
dronova, uzevši u obzir da je riječ o<br />
3D dizajn programu. Više dronova<br />
daje dublji smisao snimci pa smo se<br />
zbog toga odlučili ići na više od tisuću",<br />
kazao je Anil Nanduri iz Uprave<br />
Intela. Edi Džindo<br />
Zakonska<br />
regulativa<br />
Hrvatska agencija za civilno<br />
zrakoplovstvo svim je zainteresiranim<br />
korisnicima dronova<br />
dala precizna i detaljna pravila<br />
ponašanja, čije kršenje za sobom<br />
povlači novčane kazne. Prije samog<br />
letenja treba poslati zahtjev<br />
Državnoj geodetskoj upravi, a<br />
postoje i određene zabrane.<br />
Tako nije dopušteno:<br />
⚫ letjeti na udaljenosti manjoj<br />
od 30 metara od ljudi, objekata,<br />
vozila ili cesta<br />
⚫ letjeti na udaljenosti manjoj<br />
od 150 metara od grupa<br />
ljudi<br />
⚫ letjeti više od 300 metara<br />
iznad tla<br />
⚫ letjeti 30 minuta nakon<br />
zalaska sunca ni 30 minuta<br />
prije izlaska sunca<br />
⚫ letjeti u kontroliranom<br />
zračnom prostoru<br />
⚫ letjeti izvan vidnog polja<br />
rukovatelja ili na udaljenosti<br />
većoj od 500 metara od<br />
rukovatelja<br />
⚫ izbacivanje predmeta<br />
tijekom leta<br />
Dronovi na Olimpijskim igrama ušli u Guinnessovu knjigu rekorda<br />
INTEL
BROJ <strong>34</strong>, veljača 2018.<br />
Lifestyle 23<br />
Nikad nije kasno Za vježbače početnike najvažnije je znati - kako uopće početi<br />
Ego ostavite pred teretanom<br />
i ne tražite savršenstvo<br />
Tekst: Lara Perošević<br />
Najteže je motivirati ljude,<br />
smatra Lukrecija<br />
Dragić, studentica kineziologije<br />
i dio tima<br />
Aktivna Hrvatska koja je zajedno<br />
s Vidom Rabuzinom, kondicijskim<br />
trenerom i studentom<br />
Kineziološkog fakulteta, u čestoj<br />
interakciji s vježbačima početnicima.<br />
Današnji užurbani ritam<br />
življenja i previše obveza, koji ispunjavaju<br />
život ljudi, dovode do<br />
toga da se većina najmanje brine<br />
o sebi i svojem zdravlju.<br />
"Zbog prezaposlenosti, ljudi<br />
najmanje vremena ostavljaju za<br />
sebe", ističe Lukrecija i dodaje<br />
kako je svaki početak izazov i<br />
da treba odabrati prave vježbe.<br />
"Treba misliti na krajnji cilj, te<br />
prihvatiti da promjene ne dolaze<br />
preko noći", kaže. S njom se slaže<br />
i Vid koji ističe kako uživa u svom<br />
poslu, iako on nosi bolje i lošije<br />
dane.<br />
Važnost prehrane<br />
"Ima početnika<br />
kojima je tehnika<br />
izvođenja loša te<br />
su motorički slabiji,<br />
međutim,<br />
uz stalan nadzor<br />
i ispravljanje pogrešaka<br />
svi su vrlo<br />
brzo u stanju početi<br />
ozbiljnije vježbati", ističe<br />
Vid. Pri odabiru vježbi, slažu se<br />
oboje, treba obaviti konzultacije<br />
s svojim kineziologom ili višim<br />
stručnim trenerom.<br />
"Uglavnom su to vježbe koje<br />
obuhvaćaju sve dijelove tijela i<br />
zadovoljavaju tjelesne potrebe<br />
pojedinca", tvrdi Lukrecija.<br />
A za kvalitetan početak vježbanja<br />
treba misliti i na nutricionističke<br />
izazove. Započeti treninge<br />
bez isplanirane prehrane može<br />
izazvati nezadovoljstvo vježbača<br />
njegovim rezultatima.<br />
"Prehrana i redovitost su<br />
vrlo važni. Optimalna prehrana<br />
unapređuje tjelesnu aktivnost,<br />
sportsku izvedbu i oporavak od<br />
vježbanja. Redovitost stvara pozitivne<br />
navike, poboljšava kvalitetu<br />
života i do cilja dolazimo<br />
jedino ako smo redoviti", objašnjava<br />
Vid.<br />
"Ako automobil brže vozi, troši<br />
i više goriva, pa tako i ljudski organizam.<br />
Ako se više troši, treba<br />
ga nadohranjivati i vitaminizirati.<br />
Preporučuje se povećani odnosno<br />
smanjeni energetski unos,<br />
te se prehrana regulira ovisno<br />
o dobi i vrsti treninga", dodaje<br />
Lukrecija. Nutricionist Mario<br />
'Treba misliti na krajnji cilj, te prihvatiti da<br />
promjene ne dolaze preko noći', kaže Lukrecija<br />
Dragić, studentica kineziologije<br />
Lukrecija Dragić<br />
Današnji užurbani<br />
ritam življenja<br />
i previše obveza<br />
dovode do toga da se<br />
većina najmanje brine<br />
o sebi i svojem<br />
zdravlju<br />
Lacković, također ima<br />
savjet za vježbače početnike.<br />
"Poželjno je birati svježe i minimalno<br />
prerađene proizvode te<br />
pokušati unositi što više kuhane<br />
hrane, iako poneka pečena šnicla<br />
neće biti na odmet", kaže Lacković.<br />
S druge strane, i pri odabiru<br />
trenera ili teretane važno je dobro<br />
se informirati.<br />
"Treba se raspitati rade li u toj<br />
teretani stručne osobe koje znaju<br />
napraviti plan i program vježbanja,<br />
odrediti intenzitet i opseg<br />
Osobni trener Bezinović:<br />
Čak i iskusne osobe moraju<br />
počinjati s osnovama<br />
treninga kao i sadržaj, metode,<br />
opterećenja i vremenski ciklus<br />
ostvarenja ciljeva, koje znaju<br />
odrediti vrstu i način nadohrane,<br />
koje znaju demonstrirati vježbe<br />
te uočiti i ispraviti pogreške",<br />
objašnjava Lukrecija.<br />
Vaga ne smije biti vodilja<br />
Osim redovitosti u vježbanju,<br />
Vid ističe nekoliko ključnih stvari<br />
kojih početnici moraju biti svjesni.<br />
"Prvo, vježbajte uz nadzor<br />
stručne osobe (trenera,<br />
kineziologa). Dru-<br />
Ivan<br />
Bezinović<br />
Idealno bi bilo naviknuti tijelo na vrijeme<br />
treninga te svaki dan ili svaki put trenirati u<br />
isto okvirno vrijeme, savjetuje dugogodišnji<br />
osobni trener Ivan Bezinović. Osoba bi, kaže,<br />
trebala početi sa statičkim vježbama: plankovima,<br />
bočnim plankovima... "Čak i utrenirane osobe koje<br />
dođu na moje treninge za početak rade osnovne vježbe<br />
s vlastitom težinom te stabilizacijske treninge kod kojih aktiviramo<br />
mišiće corea (čine ga duboki mišići podupirači kralježnice)", ističe<br />
Bezinović. Najčešće pogreške onih koji počinju vježbati su nerealna<br />
očekivanja, žene pohrle na kardio sprave, a muškarci se odluče<br />
"nabildati" do ljeta pa odmah krenu podizati prevelike kilaže. Takvi<br />
ishitreni potezi nisu poželjni jer s jedne strane gubi se masno tkivo,<br />
dok s druge vježbači često ne znaju samostalno aktivirati mišićne<br />
skupine koje žele aktivirati, objašnjava taj osobni trener.<br />
brojke<br />
52,9<br />
posto ljudi u Hrvatskoj<br />
vježba manje od 60<br />
minuta na tjedan<br />
59,6<br />
posto ljudi hoda manje<br />
od pola sata tijekom<br />
uobičajenog dana<br />
*Prema podacima iz<br />
istraživanja Hrvatske<br />
zdravstvene ankete za<br />
razdoblje 2014.-2015.<br />
Nutricionist: Uz<br />
vježbu idu zeleni<br />
čaj ili crna kava<br />
Za međuobroke možete konzumirati<br />
nešto kao što je orašasto<br />
voće, jabuka, banana, jogurt,<br />
sirni namaz, domaći džem, kako<br />
biste ostali siti. Konzumacija<br />
zelenog čaja ili crne kave zbog<br />
svojih aktivnih spojeva izazvat<br />
će bolju koncentraciju tijekom<br />
treninga, pospješiti termogenezu<br />
što dovodi do ubrzanja metabolizma<br />
i učinkovitijeg trošenja<br />
masnih rezervi. A nakon treninga<br />
preporučuje se unos bijele riže,<br />
krumpira ili njoki uz dobar izvor<br />
lako probavljivih proteina kao što<br />
je pileće meso, koji su potrebni za<br />
rast mišića, preporučuje nutricionist<br />
Mario Lacković.<br />
go, ostavite svoj ego ispred vrata<br />
teretane. Treće, vjerujte u proces:<br />
napredak, ne savršenstvo",<br />
kaže.<br />
Vaga ne smije biti vodilja, nego<br />
promjene na tijelu, ističe nutricionist<br />
Lacković, jer jer onaj tko ne<br />
zna što raditi većinom prati vagu<br />
te uz masno tkivo gubi i mišićno<br />
što je kritična pogreška.<br />
"Uz masno tkivo gubi se i mišićno<br />
što je kritična pogreška<br />
koja gotovo osigurava povratak<br />
na prvotno stanje organizma, dodatnim<br />
usporavanjem metabolizma,<br />
zbog gubitka mišićne<br />
mase" upozorava.<br />
Ono što se nikako ne<br />
smije zaboraviti jest<br />
umjerenost jer prije<br />
svega treba misliti<br />
na zdravlje i užitak, a<br />
zatim napredak.<br />
"Ljudi vježbaju da<br />
bi bili zdravi i dobro<br />
se osjećali, a odabirom<br />
nestručne osobe mogu narušiti<br />
zdravlje. Forsiranje velikih<br />
opterećenja i pogrešno izvođenje<br />
vježbi najčešće su pogreške<br />
početnika koje vode k ozljedi.<br />
Uživanje u aktivnosti najbolji je<br />
pokazatelj napretka", zaključuje<br />
Lukrecija.<br />
namirnica<br />
mjeseca<br />
Tekst: Lara Perošević<br />
Datulje, zdravi<br />
'slatkiš' koji<br />
spašava i od<br />
mamurluka<br />
Datulje, najzdravije voće na<br />
Zemlji. Barem tako tvrde<br />
mnoga istraživanja. To je voće<br />
iznimno važno veganima i<br />
vegetarijancima jer sadrži niz<br />
tvari potrebnih za funkcioniranje<br />
organizma koje je<br />
teško naći u ostalim biljnim<br />
namirnicama. Sadrže čak 23<br />
aminokiseline, a vjeruje se da<br />
potječu iz Sjeverne Afrike.<br />
Sjemenka datulje sadrži oko<br />
50 posto oleinske kiseline,<br />
a puna je i minerala poput<br />
kalija, kalcija, kobalta, bakra,<br />
željeza, natrija i cinka. Ta<br />
namirnica zlatno smeđe boje<br />
sadrži i vitamine za oči - lutein<br />
i zeaksantin.<br />
Datulje pomažu u zaštiti zuba<br />
od karijesa jer sadrže fluor i<br />
elementarni klor. Njihova konzumacija<br />
odlična je za mozak<br />
i odličan je saveznik u borbi<br />
protiv anemije, sve zahvaljujući<br />
bogatom izvoru željeza i<br />
fosfora. Taj zdravi slatkiš može<br />
biti dobra zamjena u trenucima<br />
krize jer smanjuje osjećaj<br />
gladi i nevjerojatno je sladak.<br />
Zbog toga mogu konkurirati<br />
industrijskim slatkišima.<br />
Sportašima su od velike koristi<br />
jer sadrže proteine i tako<br />
pomažu u održavanju mišića.<br />
Štite i kosti, a mogu pomoći i<br />
pri osteoporozi jer su bogate<br />
selenom, bakrom i magnezijem.<br />
Redovitim konzumiranjem<br />
pomažu pri mršavljenju<br />
i detoksikaciji organizma, a<br />
zahvaljujući vitaminima C i D<br />
poboljšavaju izgled kože.<br />
Najnevjerojatnije svojstvo tog<br />
supervoća jest da je prirodan<br />
lijek za smanjenje boli jer<br />
djeluje protuupalno i smanjuje<br />
oticanje, ali i ublažava bolove<br />
izazvane artritisom.<br />
Sjajan su saveznik i u borbi<br />
protiv mamurluka! Stoga, za<br />
vrijeme trajanja studentskih<br />
partyja priskrbite si vrećicu<br />
datulja. Datulje možete usitniti<br />
nakon što ste ih neko vrijeme<br />
ostavili potopljene u vodi - u<br />
superzdravi namaz ili ih možete<br />
dodati u voćne salate. U<br />
prodavaonicama ih uglavnom<br />
možete pronaći među suhim<br />
voćem.
24 Zadnja<br />
travel tips<br />
Likovi iz<br />
crća<br />
A je to!<br />
Triplt - da vas putovanja ne izbace iz takta<br />
Napokon ste rezervirali ili platili sve letove,<br />
smještaj, rent-a-car ako je potreban, i našli se<br />
zatrpani desecima e-poruka. U takvoj zbrci, Triplt<br />
mobilna aplikacija vrlo je dobar pomagač u organizaciji<br />
putovanja. Sve što trebate jest proslijediti<br />
aplikaciji mailove s potvrdama o rezervacijama, a<br />
ona će sve te podatke posložiti u interaktivni plan<br />
putovanja koji vam je uvijek pri ruci. Aplikacija je<br />
vrlo jednostavna za korištenje pa je mnogi hvale,<br />
a podržavaju je Android i iOS sustavi. Mia Meglić<br />
Prljav,<br />
neuredan<br />
čovjek<br />
(porco)<br />
Amerikanac<br />
kraće<br />
Film 96<br />
sati (original)<br />
Veoma,<br />
vrlo<br />
križaljka<br />
Hrvatski<br />
inovator<br />
(sa slike)<br />
Slovenska<br />
pjevačica<br />
(po hrv.)<br />
Područja<br />
Ja sam Hrvatska<br />
Što za mene znači biti znanstvenica u Hrvatskoj?<br />
Biti znanstvenica za mene znači veliku slobodu za<br />
kvalitetan i kreativan rad, uzbuđenje sa svakim<br />
novim otkrićem te bogatstvo suradnje s cijelim svijetom.<br />
Biti mladi znanstvenik u Hrvatskoj često znači<br />
biti prepušten sam sebi.<br />
<br />
Dr. sc. Tea Žakula, dipl. ing.<br />
DSDASDASDADASDAS<br />
pet za pet<br />
BROJ <strong>34</strong>, veljača 2018.<br />
Uvijanje<br />
trakom,<br />
zamatanje<br />
Ucjenjivač,<br />
reketaš<br />
Hrskavi<br />
slani<br />
keksi<br />
Kisik<br />
Popularni<br />
bosanski<br />
pjevač<br />
Eduard<br />
odmilja<br />
Pca<br />
močvarica<br />
(veliki …)<br />
Lucije …<br />
Seneka<br />
Glumica<br />
Janjić<br />
Rimski:<br />
500<br />
Nestašan<br />
dječak<br />
Japanska<br />
manga<br />
Enejina<br />
draga<br />
Azrina<br />
pjesma<br />
Devet<br />
pjevača<br />
Na drugi<br />
način<br />
(lat.)<br />
… Sofija<br />
Grčka<br />
Cirena<br />
25. slovo<br />
abecede<br />
Prvi dio<br />
dana<br />
Karlovac<br />
Glumac<br />
Bukvić<br />
(ne<br />
Amir!)<br />
Okruglo<br />
slovo<br />
Bit,<br />
sušna<br />
Glumica<br />
Dern<br />
Ja, …, on<br />
Sustav<br />
… u oku<br />
ili … u<br />
peti<br />
Radijus<br />
Ribonucleic<br />
acid<br />
Hrvatski<br />
otok<br />
Hit Katy<br />
Perry<br />
1<br />
Koji<br />
2<br />
Djela<br />
3<br />
Silent<br />
je naslov prvog filma<br />
snimljenog u Hollywoodu,<br />
godine 1910.?<br />
a) U staroj Kaliforniji<br />
b) Pjevač jazza<br />
c) Izlazak radnika iz tvornice<br />
Lumière<br />
d) Scena u roundhayskom<br />
vrtu<br />
kojeg autora su dosad<br />
bila najveća inspiracija<br />
za filmove?<br />
a) Philip K. Dick<br />
b) Dante Alighieri<br />
c) William Shakespeare<br />
d) J. K. Rowling<br />
Hill je horor koji je<br />
snimljen prema kojem<br />
stvarnom mjestu?<br />
a) Erie, Pennsylvania<br />
b) Centralia, Pennsylvania<br />
c) Elgin, Illinois<br />
d) Evanston, Illinois<br />
4<br />
Koji film je snimljen<br />
prema ubojstvima koja<br />
su se događala '90-ih na<br />
Floridi?<br />
a) Zodiac<br />
b) Voajer<br />
c) Imitator<br />
d) Vrisak<br />
5<br />
Mafija<br />
ODGOVORI:<br />
1. a, 2. c, 3. b, 4. d, 5. c<br />
je zabranila korištenje<br />
riječi "mafija" u kojem<br />
filmu?<br />
a) Tragač<br />
b) Lice s ožiljkom<br />
c) Kum<br />
d) Dobri momci<br />
sudoku<br />
1<br />
2<br />
3<br />
4<br />
Na ljudskom tijelu<br />
uši i nos nikad ne<br />
prestaju rasti.<br />
U Irskoj je do devedesetih<br />
bilo zabranjeno<br />
prodavati kondome.<br />
Svake se godine oko<br />
11.000 ozljeda prijavi<br />
u SAD-u zbog "seksualnog<br />
eksperimentiranja".<br />
Sovjetski tenor Victor<br />
Ivanović Nikitin imao<br />
je tako očaravajuć<br />
šok i vjeverica<br />
5<br />
6<br />
glas da su, kad je pjevao<br />
za svoje suborce<br />
u Drugom svjetskom<br />
ratu, i njemačke trupe<br />
prestale s paljbom<br />
kako bi ga slušali.<br />
Australija sadrži tri<br />
slova 'A' od kojih se<br />
svako čita drukčije.<br />
Sok od naranče ima<br />
bolji okus nakon<br />
pranja zuba jer<br />
pasta za zube blokira<br />
receptore za slatko<br />
na jeziku.<br />
7<br />
8<br />
U Engleskoj postoji<br />
selo Shitterton. Natpis<br />
s imenom sela bio<br />
je toliko popularan<br />
među turistima da<br />
su lokalne vlasti na<br />
kraju morale ispisati<br />
ime na kamen težak<br />
tonu i pol, samo kako<br />
bi prestala krađa<br />
ploča s imenom.<br />
Kad poližete poštansku<br />
marku, unijeli<br />
ste 0,1 kaloriju.<br />
Ljepota na<br />
Jadranu<br />
AH, TO<br />
VIS?<br />
TO KRK?<br />
premetaljka<br />
— — — — — — — —<br />
— — — —<br />
Autor: XANT<br />
VIDIS DA SMO STVORENI<br />
JEDNO ZA DRUGO! VOLIMO<br />
ISTU MJUZU, STUDIRAMO<br />
ISTI FAKS, FURAMO SE NA<br />
ASTROLOGIJU ...<br />
MAMA.<br />
'6'ENJA!<br />
globalko<br />
A TKO TI<br />
PERE GACE?
Change language