Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
na osnovnu zamenu teza ili prioriteta u našoj sredini. Kod<br />
nas, kada se kaže budžet, apsolutno se misli samo na jednu<br />
stvar: kako potrošiti pare ili kako se domoći para. Međutim,<br />
kada se kaže budžet, onda se mora prvo misliti na to kako<br />
se on formira, na koji način se osvežava, kako se sredstva<br />
distribuiraju, na kojim konkursima, zbog čega, koji su iznosi,<br />
kakva vrsta nagrade. I, kada se sredstva raspodele, da se<br />
nađe način da se kontrolišu, na kraju krajeva, da se utvrdi<br />
da li neko ko dobije ta sredstva i podršku države ima i neku<br />
obavezu prema davaocu, na primer da vrati nešto u budžet.<br />
Sada imamo to da je “Filmski centar” formiran, a da zakon<br />
o kinematografi ji nije donesen, a svako malo treba da<br />
se donese i nikako da se donese. Donet je krovni zakon o<br />
kulturi koji predviđa da sredstva za podršku u kulturi raspoređuje<br />
Ministarstvo, a ne telo. Između ostalog, treba da<br />
bude defi nisana uloga i pozicija “Filmskog centra”, njegov<br />
domen, domet, odgovornost i integrisanost u hijerarhiji sistema<br />
odlučivanja.<br />
Kakva su iskustva drugih zemalja?<br />
Filmski centar je pre 15 meseci pozvao Kartiela Šorija, direktora<br />
izraelskog fi lmskog fonda. Izraelska kinematografi ja<br />
je, na primer, devedesetih bila u zapećku, i Šori je došao iz<br />
Amerike sa potpuno novim iskustvom. Prvo je razgovarao sa<br />
političarima i rekao: “Molim vas, ostavite nas same i mi ćemo<br />
nešto uraditi, dajte nam podršku neko vreme i videćete kako<br />
mi to radimo.” I uradili su niz akcija usmerenih kako ka lokalu<br />
tako i međunarodnim krugovima. Na primer, u lokalu, sve<br />
televizije izdvajaju osam procenata bruto godišnjeg prihoda,<br />
od kojih četiri ide državi, a četiri u taj fi lmski fond. Godišnje<br />
sakupe četiri-šest miliona dolara. Od tih para oni su uspeli<br />
da naprave procvat izraelskog fi lma. Pominjem televizije jer<br />
je to isključivi fond fi nansiranja koji je nezavisan od budžeta i<br />
od države, a država opet omogućava da se ta sredstva koriste.<br />
Filmski centar je ugostio i Karen Johansen, iz norveškog<br />
fi lmskog fonda. Skandinavci su shvatili da teže funkcionišu<br />
kao individualne male sredine, koje dele sličnu ekonomsku<br />
i kulturnu sudbinu. Udružili su se i stvorili niz mogućnosti<br />
za podržavanje dokumentarnih fi lmova.<br />
Kada govorimo o koprodukcijama, pored svih svojih prednosti<br />
postavljaju li one i neka ograničenja?<br />
Ovih godina gotovo se ne može govoriti o nacionalnoj produkciji,<br />
jer je fi lm jako skup proizvod, veliko ulaganje i veoma<br />
je teško obezbediti sredstva na jednom mestu. U tom smislu<br />
većina fi lmova, osim debitantskih, a često i oni, napravljeni<br />
su u koprodukciji. Koprodukcija je i način i sredstvo, ponekad<br />
i cilj da se fi lm realizuje. To ima svoju pozitivnu stranu u<br />
tome što jedno delo od same ideje bude do kraja ostvareno,<br />
a s druge strane to ipak znači i niz “kastracija” pa se na kraju<br />
fi lm malo može i udaljiti od osnovne ideje.<br />
Uopšte, značaj evropskih fondova koji su zaslužni za rast<br />
koprodukcija leži u tome, pogotovo kada smo mi u pitanju,<br />
što je srazmera uloženog i ostvarenih efekata na strani<br />
efekata. Tačnije, mi mnogo bolje prolazimo nego što smo<br />
organizovani.<br />
VREME evrope • 28/04/2011<br />
Intervju: Nataša Ninković, glumica<br />
Biznis i improvizacija<br />
U vreme kad je retko koji naš glumac<br />
učestvovao u stranim filmovima,<br />
Nataša Ninković je odigrala<br />
glavnu ulogu u filmu Spasitelj producenta<br />
Olivera Stouna, u režiji<br />
Predraga Antonijevića. Partner joj<br />
je bio Denis Kvejd. U filmu Klopka,<br />
jednom od naših filmova sa najviše<br />
nagrada u inostranstvu, Nataša<br />
Ninković igra glavnu ulogu, ali je i<br />
jedan od producenata filma.<br />
“VREME”: Film Klopka premijerno<br />
je 2007. godine pokazan na Berlinskom<br />
filmskom festivalu, a zatim<br />
i na drugim međunarodnim<br />
festivalima. Verovatno su ta putovanja<br />
bila prilika da saznate na<br />
koji način vaše kolege iz drugih<br />
FOTO: VESNA ANĐIĆ<br />
sredina sarađuju sa velikim inostranim produkcijskim kućama.<br />
NATAŠA NINKOVIĆ: Zbog obaveza koje ovde imam nisam puno putovala<br />
sa Klopkom, ali znam kako drugi glumci sarađuju. To tamo je ceo<br />
sistem. Ovde je bilo nekih sporadičnih pokušaja, poput “Talents Castinga”,<br />
ali to nije zaživelo pa se na kraju sve svede na isključivo ličnu inicijativu,<br />
lične kontakte, trud, ludu sreću. Šanse su, znači, minimalne! Mi,<br />
ovde, probno snimanje još uvek doživljavamo kao neku vrstu poniženja,<br />
a ne kao nov izazov, šansu! Mislim da to proizilazi iz neprihvatanja činjenice<br />
da mi ne postojimo na filmskom tržištu, ili da smo na samom njegovom<br />
kraju. Mi kao nacija ne znamo ko smo i gde smo u odnosu na<br />
ostatak sveta, pa se to naravno odražava i na film. Izgubili smo i onu egzotičnost<br />
zbog koje smo bili interesantni. Ja možda nisam najbolji sagovornik<br />
o ovoj temi, zato što sam po tom pitanju dosta konforna, da ne<br />
kažem razmažena: čekam da mi se ponudi, a ne da ja tražim, molim, dokazujem.<br />
To je neka genetska greška koje sam svesna. Ovakav, moj način<br />
razmišljanja je prošlost!<br />
Da li naši glumci mogu da odgovore zahtevima stranog filma?<br />
U glumačkom smislu, apsolutno – da. Ali, često to nije dovoljno, pa se<br />
zbog jezika, to jest stranog akcenta, sužava izbor! A ako nekom producentu<br />
treba da ima stranog glumca u filmu, onda mu je neuporedivo bolje<br />
da uzme, recimo, Španca zato što njegovo ime na blagajni zvuči mnogo<br />
primamljivije nego ime srpskog glumca – ako uzmete u obzir koliko ljudi<br />
na planeti govori španski, a koliko srpski! Film je napolju ozbiljan biznis i<br />
o svemu se razmišlja, vodi se računa o svakom detalju!<br />
Sonja Ćirić<br />
S druge strane, taj zajednički rad nas obogaćuje, jer mi u<br />
stvari i ne znamo ko smo dok se ne stavimo u neki drugi kontekst.<br />
Tom zajedničkom saradnjom i razmenom znanja, naši<br />
fi lmski producenti i režiseri uče pravila po kojima se funkcioniše,<br />
kao što se dodatno osposobljavaju i uče i svi ostali uposleni<br />
u fi lmskoj industriji.<br />
Ivana Milanović Hrašovec<br />
5