Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Pirke: JASENOVAC I SAJMIŠTE - Nacizmi malih razlika<br />
10.05.2019. godina XXI broj 525 cijena 3 KM www.startbih.ba<br />
Ivo Komšić Dodik crta granice,<br />
Čović obnavlja Herceg-Bosnu<br />
LJEVICA NE REAGUJE
ADŽAJ<br />
10.05.2019.<br />
56<br />
BH. PUTOVANJA:<br />
Varljivo proljeće 2019.<br />
Maglić, kapa u magli<br />
Emir Imamović Pirke: Nacizmi malih razlika<br />
10.05.2019. godina XXI broj 525 cijena 3 KM www.startbih.ba<br />
Ivo Komšić<br />
Dodik crta granice,<br />
Dodik crta granice,<br />
Čović obnavlja Herceg Bosnu<br />
LJEVICA NE REAGUJE<br />
Sljedeći<br />
START BiH<br />
24.05.2019.<br />
12 INTERVJU: Ivo Komšić,<br />
socijaldemokrata<br />
Lideri „ljevice“ su politički diletanti<br />
18 ISTINOMJER:<br />
Provedba Aneksa 7<br />
Do kraja 2022. bez kolektivnih<br />
centara?<br />
20 SIGURNOST: Kad policija<br />
poteže oružje?<br />
Na vatru odgovoriti vatrom<br />
24 POGLED IZVANA: Jasenovac i<br />
Sajmište<br />
Nacizmi malih razlika<br />
28 TESTAMENT: Nova vrsta<br />
nasljedstva<br />
Kako oporučiti šifru, lozinku,<br />
account, wachtwoord?!<br />
30 IZ ARHIVE: Tubston, Arizona, USA<br />
Obračun kod OK Korala<br />
34 FILMADŽIJE: Mustafa Mustafić,<br />
snimatelj<br />
Kinematografija nam je na<br />
izdisaju<br />
38 FILMADŽIJE: Faruk Sokolović,<br />
najpoznatiji brkovi bh. filmske<br />
industrije<br />
Borba je urođena našem<br />
mentalitetu<br />
42 FILMADŽIJE: Ratko Orozović<br />
Žvot piše romane, ali nema ko da<br />
ih čita<br />
45 LEGENDE: Sjećanje na slikara<br />
Ibrahima Ljubovića<br />
Tri masline i tri čačkalice<br />
48 UMJETNOST: Pr(a)va galerija za<br />
fotografsku umjetnost<br />
Za najbolje sada ima mjesta i na<br />
zidu<br />
52 PITANJA: Edin Avdić, sportski<br />
komentator<br />
Temperament ne znači dobru<br />
atmosferu<br />
60 ZALJUBLJENICI: An Englishman<br />
in the Balkans<br />
Oduševljava ga mnogo toga,<br />
muči ga zluradost i strah od<br />
neuspjeha<br />
62 FELJTON: OD MILJACKE DO<br />
MORA I OKEANA (XV)<br />
St. Thomas, Američka Djevičanska<br />
Ostrva<br />
10.05.2019.<br />
3
www.startbih.info<br />
NOVINA GODINE U BiH 2002<br />
Magazin START BiH je dobitnik<br />
AMNESTY INTERNATIONAL MEDIA AWARDS 2003<br />
IZDAVAČ<br />
NIK Denameda d.o.o.<br />
La Benevolencije 6<br />
REDAKCIJA<br />
La Benevolencije 6, 71000 Sarajevo<br />
T. +387 33 260 210, 260 211, 260 212<br />
F. +387 33 260 210<br />
www.startbih.ba<br />
www.facebook.com/Magazin<strong>Start</strong><br />
www.twitter.com/startbih<br />
www.youtube.com/user/startbih<br />
redakcija@startbih.info<br />
Digitalno izdanje magazina <strong>Start</strong> BiH možete<br />
naručiti na NOVINARNICA. NET<br />
LIJEVO, DESNO, NIGDJE LIDERA<br />
Je li prekasno okovima<br />
zvoniti na uzbunu?<br />
Kad uporedimo (ne)djela jednih i drugih, nije baš jasno zašto SDPBiH<br />
nije htio u koaliciju sa SDA. Krpa odbila da bude zakrpa!? Varamo se!<br />
Ima stanovitih razlika među njima. Jedni se kunu u Tita, drugi u Allaha.<br />
Prvi kriju da idu na džumu, drugi to rade sa ponosom. Jedni pivo piju k’o<br />
vodu, drugi to kriju. Prvi kradu kosilice, drugi preko tendera. Jedni kradu<br />
građanskije, drugi od srca<br />
DIREKTOR I GLAVNI UREDNIK<br />
Dario Novalić<br />
darionovalic.start@gmail.com<br />
REDAKCIJA<br />
Asaf Bečirović, Dario Novalić, Ekrem Tinjak, Zdravko<br />
Čupović, Dena Novalić, Mevludin Mekić (fotografija,<br />
video), Miroslav Kušević<br />
SARADNICI/CE:<br />
Senad Avdić, Đuro Kozar, Emir Imamović Pirke, Ahmed<br />
Burić, Vesna Vujić (Srbija), Drago Hedl (Hrvatska), Oliver<br />
Branković (Makedonija), Dragan Bursać<br />
DTP<br />
D. Musa<br />
DESIGN<br />
<strong>Start</strong> BiH<br />
WEB DESIGN<br />
Dženan Buzađić, Nikola Vujović<br />
DIREKTOR MARKETINGA I PROJEKATA<br />
Mevlida Novalić<br />
start.reklame@gmail.com<br />
T. +387 33 204 060<br />
SEKRETAR REDAKCIJE<br />
Enisa Mukić<br />
PIŠE: Asaf Bečirović<br />
Informacija, dosadna kao i svaka druga službena,<br />
kaže da je prema Statističkom pregledu<br />
stanja tržišta rada u BiH, na dan 31.<br />
3.2019. godine u BiH bilo 423.419 osoba na<br />
evidencijama zavoda i službi zapošljavanja. I<br />
da je u odnosu na prethodni mjesec, biva februar,<br />
broj nezaposlenih osoba manji za 6.634<br />
osobe. Toliko ih je, dakle, dobilo posao. Vahid<br />
Krunić nije među tim sretnicima. Ostaje na birou.<br />
Valja mu, dakle, kako zna i umije „iznaći<br />
sredstva“, što bi rekli političari, da nahrani,<br />
obuče i obuje suprugu i troje djece, plati režije.<br />
A nije to mala zajebancija!<br />
• ISTI PROIZVOD, DRUGO PAKOVANJE<br />
Nije me pitao za savjet! Da jeste, rekao bih mu<br />
da se u roku hitno učlani u Stranku demokrastke<br />
akcije (SDA) ili Socijaldemokratsku partiju<br />
BiH (SDPBiH). Svejedno, isti je to proizvod,<br />
samo drugo pakovanje! I bude aktivan,<br />
često se javlja za riječ na sastancima mjesnog<br />
odbora stranke / partije, daje suvisle, napose<br />
patriotske prijedloge. Da, ovisno koju stranku<br />
odabare, bude suvereni Bošnjak i patri(j)ota,<br />
odnosno građanin i patriota. Tako bi, vjerujem,<br />
od nezaposlenog „člana“ zavoda ili službe<br />
za zapošljavanje postao - direktor pomenutog<br />
zavoda ili službe za zapošljavanje.<br />
No, zna on to vrlo dobro i bez mene. Samo<br />
mu se, i to na dnevnoj bazi, kazuje. Davno je<br />
skontao da su lideri stranaka, ha su se domogli<br />
vlasti, pozapošljavali sinove i kćeri, supruge,<br />
daidže i amidže, njihove žene i djecu, prijatelja<br />
tu i tamo. Zna Vahid da su kompletne<br />
porodice (otac, majka, sinovi i snahe) visokopozicioniranih<br />
članova stranaka koje su bile ili<br />
jesu na vlasti, na narodnim jaslama. Na budžetu!<br />
Ne zanima ih realni sektor.<br />
Pa kad je već tako, a jeste, što Vahid ne ode<br />
trbuhom za kruhom? Njemačka, Irska, Švedska...<br />
Bogme i Slovenija koja je u zadnjih šest godina<br />
iz Bosne „uvezla“ 34.000 radnika! Zato što je<br />
mator! Pedeset i devetu nosi na ramenima.<br />
Zato što je ratni vojni invalid i lijevom rukom<br />
ne može uraditi što oni koji nisu ranjeni u ruku<br />
mogu! Zato što ne može „iznaći sredstava“<br />
da plati autobusku kartu do Visokog, kamoli<br />
do Ljubljane! Eto, zato!<br />
DISTRIBUCIJA I PRODAJA<br />
Mevludin Mekić<br />
ŠTAMPA<br />
UNIONINVESTPLASTIKA, Semizovac<br />
ŽIRORAČUNI<br />
1610000030070011 /Raiffeisen Bank d.d./<br />
3060510000026862 /Addiko Bank/<br />
1410010013016207 / BBI Banka/<br />
Magazin <strong>Start</strong> BiH je punopravni član Vijeća za štampu u BiH.<br />
Pokretanje magazina je omogućio Fond Otvoreno društvo BiH, njemačka<br />
organizacija za pomoč novinarima JHJ sa sjedištem u Bonu, Stiven i Nancy<br />
Chaning, NC. USA, USAID, PRESS NOW, OSI/BUDAPEST<br />
Sav materijal objavljen u magazinu <strong>Start</strong> BiH podliježe copyrightu i u<br />
vlasništvu je izdavača.<br />
6 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
POZNAVANJE PRIRODE I DRUŠTVA<br />
Sad, ostavimo Vahida, za trenutak, na miru.<br />
Vratimo se SDA i SDPBiH, za koje<br />
ustanovismo da su isti proizvod, samo<br />
drugo pakovanje. Što nije daleko od istine.<br />
Nepotizam, korupcija i slično bili su svojstveni<br />
Murti (SDA) dok nas nije uzjahao<br />
Kurta (SDPBiH). Ha nas je Kurta uzjahao,<br />
prvo što je uradio bilo je da zaposli<br />
svog već zaposlenog brata. Ne bi on, to,<br />
bezbeli, uradio. Nego je na sjednici vlade<br />
morao do toaleta, a kad se vratio otamo<br />
gdje i car ide pješke, saopštilo mu da<br />
su mu zaposlili brata. Kako Kurta, tako i<br />
njegovi. Nismo se, dakle, riješili ničeg što<br />
je radila SDA i tako nas nagnala da glas<br />
damo SDP-u koji se, je li, bori za građanina,<br />
radnika i seljaka, a protiv svih vrsta<br />
„izama“! Al’ samo verbalno! Nadalje, i jedni<br />
i drugi imaju svoje kriminalce, ljude koji<br />
su kršili zakon. Jedan donedavno bješe<br />
ključni čovjek SDA. Više nije. Utemeljio<br />
svoju stranku i, eno, bori se da njegovi ljudi<br />
čine kantonalnu vlast. Drugi je potpredsjednik<br />
SDP-a. Prije pet godina osuđen je,<br />
uslovno doduše, na osam mjeseci zatvora.<br />
Prebio drug ratnog invalida i to u funkciji<br />
ministra za boračka pitanja Vlade FBiH?<br />
Zanimljivo, i crveni i zeleni imaju sličan<br />
odnos prema medijima. Bar kad je ovaj<br />
magazin u pitanju. Najprije pristanu na<br />
intervju, pa odustanu „zbog ranije preuzetih<br />
obaveza“. Prvi iz SDA je, kad je mailom<br />
primio pitanja, odgovorio da „baš ovih<br />
dana ima previše posla“, a i oca mu pominjemo<br />
u pitanjima koja „i nisu baš neka“.<br />
Drugi SDA-ovac je s pika pristao na intervju!<br />
Dogovoren i dan intervjua! No, prestao<br />
je odgovarati na naše telefonske pozive<br />
upućene dva-tri dana prije intervjua.<br />
A hodža je u osnovi, a ramazan. Pa ti sad<br />
vidi! I drug iz SDP-a je pristao na intervju.<br />
Pročitao pitanja i poručio da su „ispod<br />
svakog nivoa“. Moguće i da jesu bila takva.<br />
Napose ono: Kad će Srbin biti predsjednik<br />
SDP-a? I bez njega ćemo odgovor na<br />
to pitanje dobiti 8. juna. Srbin, Svetozar<br />
Pudarić se kandidovao za predsjednika!<br />
Dakle, kad uporedimo (ne)djela jednih i<br />
drugih, nije baš jasno zašto SDPBiH nije<br />
htio u koaliciju sa SDA. Krpa odbila da<br />
bude zakrpa!? Varamo se! Ima stanovitih<br />
razlika među njima. Jedni se kunu u Tita,<br />
drugi u Allaha. Prvi kriju da idu na džumu,<br />
drugi to rade sa ponosom. Jedni pivo<br />
piju k’o vodu, drugi to kriju. Prvi kradu<br />
kosilice, drugi preko tendera. Jedni kradu<br />
građanskije, drugi od srca.<br />
• ĐAVO JE U DETALJIMA<br />
Hajde, vratimo se našem nezaposlenom<br />
Vahidu koji, rekosmo, zbog godina i svega<br />
ostalog ne bi da ide u Njemačku na rad.<br />
Šta li bi rekao na fakat da osniva se socijaldemokratski<br />
pokret? U principu, ništa!<br />
Ne zanima ga. Ako bi baš morao, primijetio<br />
bi da je takva inicijativa potekla od<br />
ljudi kojima nije bilo mrsko biti na vlasti<br />
dok su bili dio tada vladajuće ljevice. Sad<br />
im je, rekao bi on, takva ljevica neaktivna,<br />
spora, vode je politički diletanti i mora<br />
se resetovati!? E, nećemo tako, Vahide!<br />
Inicijatori osnivanja socijaldemokratskog<br />
pokreta vide ono što ti ne vidiš! Vide da<br />
zvecka se oružjem, da bivši bi agresori opet<br />
i rado da podijele Bosnu. Stoga i oživljavaju<br />
Herceg-Bosnu, formiraju rezervni<br />
sastav policije, naoružavaju se, postrojavaju<br />
i paradiraju, okove bi nam na ruke.<br />
Stoga moramo ujedniti ljevicu koja je, je<br />
li, garant opstojnosti, suverenosti i tako<br />
dalje BiH. A kad se to u posljednje dvije<br />
decenije u Bosni nije zveckalo oružjem.<br />
I je li, Vahide, prekasno okovima zvoniti<br />
na uzbunu? •<br />
10.05.2019.<br />
7
JAAIJE<br />
Zlatko Lagumdžija<br />
“Zemlja je u nekoj vrsti preživljavanja. Taj lijevi pokret je u potpunom rasulu i ne daje nikakvu šansu da se pokaže<br />
kao alternativa. Socijaldemokratski pokret će se zalagati za temeljne ideje socijaldemokratije. Ovo nije nikakva nova<br />
partija, ovo je skup ljudi. Tu imate ljude koji su do jučer bili u nekoj stranci, to su ljudi koji dijele neke zajedničke<br />
vrijednosti. Cilj je objedinjenje socijaldemokratije na području BiH. Ovo ako fakat zaživi kako ja vjerujem, znate<br />
šta će ostati od SDA i ostalih nacionalnih stranaka? Puno toga je otvoreno, druga stvar je što su nas kroz medije<br />
napali ljudi koji ne znaju ništa o tome. Ovo je pomoć SDP-u, DF-u, GS-u da ponovo stanu na noge i da svi zajedno<br />
napravimo snažnu organizaciju”<br />
ELVIR KARAJBIĆ, SDP<br />
- Prije svega, treba istaći da je SDP stožerna<br />
stranka ljevica u BiH koja je jedina<br />
članica PES-a (Partije evropskih socijalista)<br />
i svi oni koji smatraju da treba jačati<br />
ljevicu trebaju djelovati i jačati SDP.<br />
Ukoliko bude djelovanje u tom pravcu<br />
to će značiti da jesu ljevičari, ali u kojem<br />
će pravcu djelovati tek ostaje da se vidi.<br />
NIHAD ČOLPA, GRAĐANSKI SAVEZ<br />
- Mislim da je poziv gosp. Ive Komšića<br />
na sjednici Inicijativnog odbora došao<br />
u pravom trenutku jer je svima jasno da<br />
se socijaldemokratija nalazi u najtežem<br />
periodu u posljednjih 20 godina. Sama<br />
ideja socijaldemokratskog pokreta na prvu<br />
se čini veoma dobrom i smatram da<br />
će se, ako se realizuje, socijaldemokratija<br />
vratiti na stare staze slave. Najveću<br />
korist od toga će imati BiH i njeni građani.<br />
IVANA MARIĆ, POLITIČKA ANALITIČARKA<br />
- On je rekao i da im je cilj da se riješe<br />
onih koji ne rade u parlamentu, a<br />
Željko Komšić za četiri godine u parlamentu<br />
nije ništa progovorio, a dio je<br />
te priče. Nelogičnost je i da Komšić koji<br />
ima svoju stranku, a sada je i dio vladajuće<br />
koalicije, ne može ništa da uradi,<br />
već sada treba pojačanje. Ostali su politički<br />
umirovljenici, i to ne dobrovoljno<br />
već zato što ih narod nije izabrao, ali su se sada probudili poput<br />
Lagumdžije, pokušavaju oživjeti i GS koji znamo kako je<br />
prošao na izborima. Sada se oni predstavljaju kao spasioci socijaldemokratije.<br />
Lagumdžija je također spominjao i neke mlade<br />
ljude iz Tuzle, očito je da podržava druge kandidate, međutim<br />
nije bilo tih mladih u tom osnivačkom pokretu već imena koja<br />
su već pokazala i šta znaju i šta ne znaju u politici. Osim toga,<br />
narod je pokazao na izborima šta misli o njima tako da mislim<br />
da je to pokušaj, na koji imaju pravo, da se revitaliziraju u politici<br />
mada sumnjam da to može uspjeti. Oni neće našteti SDA,<br />
a to su pokazali i zadnji opći izbori. Ovo jedino može oštetiti<br />
SDP, ali ne vjerujem da i to mogu. Mislim da je ovo pokušaj koji<br />
će ostati na nivou Kruga 99 ili tako nečeg.<br />
NASIR BEGANOVIĆ, SBB<br />
- Što se mene tiče Lagumdžija je dovoljno<br />
pokazao kada je SDP bio u prilici da<br />
u mandatu 2010-2014. nešto urade.<br />
Napravili su niz katastrofalnih poteza,<br />
a prije svega nisu bili državotvorni.<br />
Sumnjam u dobre namjere tog cijelog<br />
projekta, posebno jer je na njegovom čelu<br />
čovjek koji je pokazao svoju nesposobnost<br />
u periodu koji sam spomenuo. Mislim<br />
da se tu radi na konceptualnom razbijanju Bh. bloka, odnosno<br />
lijevih snaga i da se na neki način stave pod patronat SDA ili<br />
zarad nekog drugog interesa.<br />
DAMIR MARJANOVIĆ, NS<br />
- U ovome momentu ne vidim način kako<br />
bi “skup ljudi” u kojem dominiraju pojedinci<br />
koji su dobrano odgovorni za razjedinjenje<br />
“lijevog političkog pravca” mogli da<br />
dovedu do ponovnog “objedinjenja” i stabilizacije<br />
tog istog bloka. No, kako sam već<br />
ranije rekao, rado bih pročitao dokumente<br />
i program djelovanja ovog skupa ljudi,<br />
prije nego donesem zaključak isključivo<br />
na osnovu njihovih prethodnih rezultata čije su posljedice i dalje<br />
dobrano vidljive u bosanskohercegovačkom političkom prostoru.<br />
www.bhputovanja.ba<br />
WEB MAGAZIN ZA PROMOCIJU TURIZMA I ZAŠTITU OKOLIŠA<br />
8<br />
10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
INFO<br />
mahalanje<br />
SRBIJA I HRVATSKA OD BH. NEBA<br />
ZARAĐIVAT ĆE 27,3 MILIONA KM<br />
Po osnovu preleta preko teritorije BiH iznad 10.000 metara,<br />
Hrvatska, Srbija i Crna Gora ove godine uzet će 27,3 miliona<br />
KM, a pitanje je, iako je planirano, da li će BiH krajem ove godine<br />
uspjeti da u potpunosti preuzme kontrolu nad svojim vazdušnim<br />
prostorom.<br />
U odluci o raspoređivanju prihoda ostvarenih po osnovu pružanja<br />
usluga u vazdušnoj plovidbi u vazdušnom prostoru BiH<br />
za 2019. godinu, a koja bi uskoro trebalo da se nađe na sjednici<br />
Savjeta ministara BiH, u suštini navedeno je da BiH u ovoj<br />
godini ukupno po osnovu “en-route” troškova pripada 85,3 miliona<br />
KM te da će od tog iznosa u BiH ostati 57.972.672 KM.<br />
10.05.2019.<br />
9
INFO<br />
SMANJEN BROJ NEZAPOSLENIH<br />
POČELE PRIJAVE ZA HADŽ<br />
2019. GODINE<br />
Prema Statističkom pregledu stanja tržišta rada u BiH, na dan 31.<br />
3. 2019. godine u BiH je bilo 423.419 osoba na evidencijama zavoda<br />
i službi zapošljavanja. U odnosu na prethodni mjesec broj nezaposlenih<br />
osoba je manji za 6.634 osobe ili 1,54 posto. Od ukupnog<br />
broja osoba koje traže zaposlenje, 237.719 ili 56,14 posto su žene.<br />
Nezaposlenost se smanjila u Federaciji BiH za 4.648 osoba (1,43<br />
posto), u Republici Srpskoj za 1.680 osoba (1,77 posto) i u Brčko<br />
Distriktu BiH za 306 osoba (3,50 posto).<br />
Ured za hadž Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i<br />
Hercegovini objavio je poziv za prijave za odlazak na<br />
hadž 2019. godine. Cijena odlaska na hadž ove godine<br />
iznosi 8.150,00 KM. Planirani odlazak, Sarajevo<br />
- Medina je od 29. jula do 4. augusta 2019. godine, a<br />
povratak Džeda - Sarajevo od 17. do 23. august 2019.<br />
godine. Rok za prijave je 20. maj 2019. godine.<br />
NEMA ODGOVORA IZ HRVATSKE<br />
O RADIOAKTIVNOM OPADU<br />
APEL IZ KLJUČA: USKORO NEĆE<br />
BITI HRANE ZA MIGRANTE<br />
Zbog sve većeg broja migranata koji pokušavaju ući na područje<br />
Unsko-sanskog kantona i nemogućnosti da se oni<br />
adekvatno zbrinu, iz Crvenog krsta općine Ključ uputili su<br />
zahtjev za pomoć nadležnim institucijama. Navode da su njihovi<br />
resursi u potpunosti iscrpljeni te da, bez pomoći sa strane,<br />
uskoro neće biti u mogućnosti da snabdijevaju migrante<br />
hranom i drugim neophodnim potrepštinama. Inače, policija<br />
migrante koji pokušavaju ući na područje ovog kantona<br />
zaustavlja na lokalitetu Velečevo, u blizini Ključa, i oni potom<br />
borave u improvizovanom kampu, gdje o njima brinu<br />
volonteri Crvenog krsta.<br />
Opština Dvor nije dobila odgovor na dopis upućen Vladi<br />
Hrvatske prije više od mjesec dana, a u vezi sa primjenom<br />
usvojenog Nacionalnog programa provođenja strategije<br />
zbrinjavanja radioaktivnog otpada, istrošenih izvora nuklearnog<br />
goriva. Načelnik opštine Nikola Arbutina rekao<br />
je da je iz ove opštine dva puta tražena informacija o aktivnostima<br />
koje su planirane u Dvoru. Hrvatska namjerava da<br />
radioaktivni i nuklearni otpad odlaže i skladišti na samoj<br />
granici sa BiH, na lokaciji Trgovska gora u opštini Dvor,<br />
nekoliko stotina metara od granice sa BiH, isto toliko udaljeno<br />
i od područja odakle veliki broj građana BiH koristi<br />
vodu za piće, te manje od tri kilometra od središta opštine<br />
Novi Grad u Republici Srpskoj.<br />
GRČKA TRAŽI OD NJEMAČKE RATNU<br />
ODŠTETU OD 300 MILIJARDI EURA<br />
Grčki parlament zvanično je podržao prijedlog grčke vlade o pokretanju zahtjeva<br />
Njemačkoj u vezi s isplatom ratne odštete za stradanja zemlje u okupaciji, za vrijeme<br />
Drugog svjetskog rata. Grčki mediji objavljuju kako je ova odluka u grčkom<br />
parlamentu usvojena većinom glasova, a osim toga inicijativu je lično podržao i premijer<br />
Aleksis Cipras. Tokom 2018. objavljivano je kako je Grčka procijenila štete<br />
od njemačke okupacije u periodu od 1941. do 1944. godine na oko 300 milijardi<br />
eura. Pritom je Berlin sva grčka potraživanja odbacivao, tvrdeći kako je 1960.<br />
Grčkoj već bila isplaćena kompenzacija u iznosu od 115 miliona eura.<br />
10 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
SPREMNE DA OPERU SVE VAŠE POSUĐE, A SADA I UZ POKLON ZA KUPOVINU U PROMOTIVNOM PERIODU<br />
Gorenje SmartFlex mašine za pranje<br />
posuđa evropske kvalitete<br />
Gorenje je u mjesecu maju i junu odlučilo<br />
nagraditi poklonom (Gorenje<br />
toster za sendviče SM701L), sve<br />
kupce osam akcijskih modela Gorenje<br />
SmartFlex mašina za pranje posuđa u<br />
Bosni i Hercegovini i to: potpuno ugradbenih<br />
mašina za pranje posuđa iz dizajnerske<br />
kolekcije Ora-Ïto: GV60ORAW<br />
i GV60ORAB, potpuno ugradbenih modela:<br />
GV67260, GV63161 i GV65160,<br />
djelimično ugradbene mašine modela<br />
GI64160 i samostojećih modela:<br />
GS63161W i GS63161S. Vrijednost promotivnog<br />
poklona uz kupovinu je 47,00<br />
KM, a kupci pobrojanih modela mogu prijaviti<br />
svoje kupovine putem WEB stranice<br />
www.gorenje.ba ili POZIVNOG<br />
centra na broj 033/755-600, te odabrati<br />
najbliži Gorenje STUDIO ili Gorenje<br />
PRODAVNICU za preuzimanje poklona<br />
u roku od 30 dana od uspješne prijave<br />
uz predočenje fiskalnog računa, kao dokaz<br />
o kupovini akcijskog modela u promotivnom<br />
periodu.<br />
Svi pobrojani modeli mašina za pranje posuđa<br />
SmartFlex, proizvode se u Gorenje<br />
fabrici u Velenju i time donose sve evropske<br />
kvalitete proizvodnje. Gorenje kupcima,<br />
uz izuzetan evropski kvalitet, nudi i<br />
punu petogodišnju garanciju, a model mašine<br />
sa inverterskim motorom GV67260<br />
dolazi sa dopunskom 10-o godišnjom garancijom<br />
za motor uz registraciju kupovine<br />
na WEB stranici Gorenja.<br />
Kao što sam naziv ovih mašina<br />
„SmartFlex“ sugeriše, one donose pametne<br />
karakteristike i veliku fleksibilnost.<br />
Sa naprednim i prilagodljivim funkcijama<br />
i karakteris tikama one će oprati svo<br />
vaše posuđe sa lakoćom, i time uštediti<br />
vama vrijeme, što će vam omogućiti da se<br />
posvetite važnijim stvarima u životu, od<br />
pranja posuđa.<br />
Među korisnijim funkcijama ovih modela<br />
istiću se TotalDry koja po završetku ciklusa<br />
pranja, automatski otvara vrata, kako<br />
bi višak pare izašao vani. Istovremeno<br />
u mašinu ulazi svjež zrak što omogućava<br />
da se oprano posuđe (pogotovo plastično)<br />
potpuno osuši. Ovo je odlično rješenje<br />
koje donosi brzo sušenje i smanjuje<br />
potrošnju električne energije.<br />
Karakteristika koju će svakako cijeniti svi<br />
koji žive užurbanim tempom življenja je<br />
i 15 minutni SpeedWash. Ova funkcija<br />
nudi pranje posuđa u vremenu koje vam<br />
je potrebno da poslužite desert tokom večernje<br />
zabave ili glavnog jela. Ova funkcija<br />
pere posuđe u samo 15 minuta i idealna<br />
je za pranje velikog broja posuđa, predviđenog<br />
za korištenje kada imate veći broj<br />
gostiju u svom domu.<br />
Za više informacija o akcijskoj ponudi<br />
Gorenja i prednostima Gorenje SmartFlex<br />
generacije mašina za pranje posuđa, posjetite<br />
WEB stranicu www.gorenje.ba . •
INTERVJU<br />
IVO KOMŠIĆ, SOCIJALDEMOKRATA<br />
Lideri „ljevice“<br />
su politički diletanti<br />
Uopće nemaju prave procjene situacije. Oni u ovoj situaciji, koja je vrlo jasna, ne vide nikakvu<br />
opasnost za državu i društvo. Dodik kao lider srpskog nacionalizma u BiH otvoreno kaže:<br />
„Imam napravljene papire za osamostaljenje RS i ja to mogu provesti za 24 sata, izolirati RS<br />
u potpunosti kao zasebnu!“ HDZ obnavlja Herceg-Bosnu, najavili su vladu Herceg-Bosne.<br />
Stranke koje bi morale to uzeti zaozbiljno, tvrde<br />
da država nije ugrožena, da mi koji upozoravamo<br />
na to izmišljamo. Ne znam šta za njih znači<br />
ugroženost države • Kada ih slušate, vidite<br />
da ne znaju političku teoriju, ne znaju gdje šta<br />
spada, brkaju ideje liberalizma, socijalizma,<br />
demokracije... A radi se o stranačkim vrhovima.<br />
Nije to jedno ime, to su vodeći stranački ljudi<br />
RAZGOVARAO: Dario Novalić<br />
• Da li je podjela na ljevicu i desnicu u<br />
BiH zastarjela?<br />
- Za Evropu je ta podjela zastarjela. U<br />
Evropi je odavno teško političke organizacije<br />
tako strogo dijeliti. Da se nije desio<br />
ovaj izbjeglički val prema Evropi iz ostalih<br />
dijelova svijeta, vjerovatno bi evropska<br />
desnica polako zamirala. Ovaj izbjeglički<br />
val je nju probudio i ona je sada usmjerena<br />
na zaštitu identiteta svojih naroda, zaštitu<br />
svoje države i tradicije, jer sami imaju<br />
problem identiteta. To je pogrešno shvaćen<br />
identitet. Identitet se ne čuva i ne potvrđuje<br />
zatvaranjem, nego otvaranjem pred drugima.<br />
A oni to sada nisu u stanju.<br />
• Od kraja Drugog svjetskog rata desnica<br />
nije bila jača nego što je u ovom<br />
trenutku?<br />
- Mislim da je problem identiteta probudio<br />
desnicu. Reakcija na izbjegličku krizu<br />
se koristi za takvu političku platformu.<br />
Međutim, to nije klasični fašizam. Kada<br />
slušate te ljude, oni uglavnom imaju program<br />
zaštite od izbjeglica, protiv su useljavanja,<br />
pa se taj naboj onda širi prema<br />
drugim narodima, njihovim religijama i<br />
kulturama. I to dobiva prizvuk neofašizma.<br />
Oni nemaju destruktivne i totalitarne<br />
programe za svoje društvo i državu, ne<br />
zagovaraju onu vrstu homogenizacije koju<br />
su imali nacisti, odnosno fašisti. Ovo kod<br />
nas je klasična podjela, još uvijek između<br />
desnice i ljevice, i tu podjelu je više isforsirala<br />
desnica nego ljevica. Nije se ljevica<br />
odredila kao ljevica sa svojim vrlo jasnim<br />
ljevičarskim programom, nego se zapravo<br />
desnica odredila, pa ono što ne pripada<br />
desnici samo po sebi ostaje izvan toga,<br />
ostaje kao neka ljevica, bez obzira u kojoj<br />
12 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
INTERVJU<br />
JAVNO BDIJENJE<br />
• Probat ću biti ljubazan, poštovati Vaše<br />
godine, obrazovanje i partiju, ali nepametne<br />
su te vaše lijeve partije skupa sa<br />
SDP-om i DF-om, nepametne su ako već<br />
tolike godine znate da ujedinjena ljevica<br />
na bilo koji način pobjeđuje desnicu!? Šta<br />
očekujete da se desi, koje čudo očekujete<br />
na narednim izborima ako se ne ujedine<br />
lijeve strane?<br />
- Ako podignemo javno mnijenje na ideji<br />
socijaldemokracije, kad to kažem ne mislim<br />
na jednu partiju, govorim o ideji, novom<br />
konceptu uređenja države i društva,<br />
može se uspjeti. Ako uspijemo formirati<br />
takvo javno mnijenje, onda je lakše građane<br />
animirati da u većem broju izađu na<br />
izbore i izvrše pritisak da se ljevica ujedini.<br />
Ako se ne ujedini, da onda ide barem<br />
u neku predizbornu koaliciju, da zajednički<br />
izađe na izbore kako bi građani<br />
znali da im neće propasti glasovi.<br />
mjeri su svjesni toga. Kada kažem „desnica“<br />
onda mislim na nacionalističke stranke<br />
jer su one po svojoj prirodi desnica.<br />
• LJEVIČARSKA PRIČA BEZ POKRIĆA<br />
• Šta je danas u BiH ljevica?<br />
- Problem je što se ljevica nije konstituirala<br />
kao ljevica, nju je desnica „konstituirala“<br />
jer se ona vrlo jasno odredila što je. Ljevica<br />
se svela na reakciju prema tome. Sve ono<br />
što ne spada u nacionalistički pokret ili nacionalističke<br />
pokrete je po svojoj prirodi<br />
trebalo biti neka ljevica, otpor tom nacionalizmu.<br />
Nažalost, nije dovoljna reakcija!<br />
SDPBiH je u defanzivi<br />
Potrebna je organizacija! Mi nemamo organizirane<br />
ljevice. Postoje stranke koje nisu<br />
nacionalne, nisu nacionalističke, ali se<br />
one svojom djelatnošću nisu konstituirale<br />
kao ljevica. Uz to, trebale bi biti ujedinjene,<br />
ako ne u jednu stranku, onda barem<br />
u jedan zajednički pokret koji bi im<br />
bio osnova.<br />
• Već je to ogroman minus ljevici.<br />
Zašto prije dvadeset godina, nazovimo<br />
je ljevica, u tom trenutku SDP, u sebe nije<br />
„usisao“ sve ostale građanske, nenacionalne<br />
stranke?<br />
- To je problem. Poslije Alijanse nije ni bilo<br />
pokušaja ujedinjenja. Postoje tri velike<br />
nacionalne stranke i one, iako formalno nisu<br />
ujedinjene, veoma dobro koordiniraju<br />
svoju političku djelatnost. One su ujedinjene<br />
kroz vlast. One su od Daytonskog<br />
sporazuma do danas gotovo u kontinuitetu<br />
na vlasti, uz vrlo male prekide. Forma<br />
koja njih ujedinjuje je država, državne institucije<br />
kojima one upravljaju. A niti jedna<br />
stranka koja za sebe kaže da je ljevičarska,<br />
da nije nacionalistička, nije bila u<br />
stanju to uraditi. Jednostavno, nije shvatala<br />
ozbiljnost i važnost ujedinjenja. Mislilo<br />
se nakon Daytonskog sporazuma da će se<br />
nizom izbora koji su bili propisani svake<br />
dvije godine, doći do demokratizacije<br />
i da će interes za nacionalne stranke slabiti.<br />
Čekalo se na to, čekalo se da nacionalizam<br />
sam odrumre. Znate, problem je<br />
i SDP-a i drugih multietničkih stranaka<br />
što su one u defanzivi, što nisu imale aktivizam<br />
kojeg su imale desničarske stranke.<br />
• Da li je možda problem u tome što<br />
stranačke vrhove lijevih partija čine, kako<br />
vi rekoste, neizobraženi poluobrazovani<br />
ljudi?<br />
- Ima puno toga! Ako analizirate njihove<br />
nastupe, vidite da su to politički diletanti,<br />
da oni uopće nemaju prave procjene situacije.<br />
Oni u ovoj situaciji, koja je vrlo jasna,<br />
određena, ne vide nikakvu opasnost<br />
za državu i društvo. Dodik kao lider srpskog<br />
nacionalizma u BiH otvoreno kaže:<br />
„Ja imam napravljene papire za osamostaljenje<br />
RS i ja to mogu provesti za 24 sata,<br />
izolirati RS u potpunosti kao zasebnu!“<br />
HDZ obnavlja Herceg-Bosnu, najavili su<br />
10.05.2019.<br />
13
INTERVJU<br />
vladu Herceg-Bosne. Naše stranke, koje bi<br />
morale to uzeti za ozbiljno, tvrde da država<br />
nije ugrožena, da mi koji upozoravamo<br />
na to izmišljamo. Ne znam šta za njih<br />
znači ugroženost države. Potpunu vlast su<br />
prepustile tim strankama. To je dokaz da<br />
tamo sjede politički polupismeni, neizobraženi<br />
ljudi koji nisu u stanju naučiti političku<br />
abecedu. Utoliko su oni neizobraženi,<br />
poluobrazovani. Uz to, kada ih slušate,<br />
vidite da ne znaju političku teoriju, ne znaju<br />
gdje šta spada, brkaju ideje liberalizma,<br />
socijalizma, demokracije... A radi se o stranačkim<br />
vrhovima. Nije to jedno ime, to su<br />
vodeći stranački ljudi. Problem je i to što<br />
oni često nastupaju, u nedostatku političkih<br />
ideja, kao populisti. To je neka ljevičarska<br />
priča bez ikakvog pokrića.<br />
• LOŠE PROCJENE<br />
• Mislite da mi uopšte nemamo ljevicu,<br />
imamo privid ljevice?<br />
- Tako je! Imamo ljevicu po tome što ti<br />
ljudi sami o sebi govore da su ljevičari, da<br />
su stranke koje vode ljevičarske. Ljevica je<br />
uvijek bila ofanzivna, ljevica je u Evropi,<br />
od svoga nastanka, a nastala je na kraju<br />
18. i početkom 19. stoljeća, preobražavala<br />
društva i državne sisteme. To je njen program.<br />
Ona se nikad ne miri sa postojećim<br />
stanjem, ona uvijek hoće bolje, naprednije.<br />
Što rade naše stranke?<br />
• Meni je to, u ovom trenutku, priličnije<br />
za reći za SDA, nego za SDPBiH!<br />
U ovom trenutku SDA ima poluge i načine,<br />
pa pokušava neke stvari možda i<br />
promijeniti ka pozitivnom. Koji bi bio<br />
Vaš komentar?<br />
- Pazite, SDA je u vlasti i mora obavljati<br />
svoje obaveze, kao što to rade i HDZ i<br />
SNSD i druge stranke. Njih obavezuje državni<br />
sistem da nešto rade. SDP se sama<br />
KAD ĆE PLATA?<br />
• Javnost zanima da li ste podijelili plate<br />
uposlenicima SDP-a u zadnjih 10 mjeseci?<br />
- Ja nisam pouzdani izvor za to, ali znam<br />
ono što se unutar SDP-a govori o tome.<br />
Nisu podijelili plaće do zadnjeg Glavnog<br />
odbora. Pazite sada, prodana je zgrada<br />
Kantonalnog odbora Sarajeva. Ja sam bio<br />
protiv te prodaje! Tumačili su da je treba<br />
prodati, da će se sa pola para finansijski<br />
konsolidirati stranka, a od ostatka<br />
novca će se renovirati drugi dio objekta<br />
i komercijalno iskoristiti. Međutim, cijeli<br />
je objekat prodan, a stranka je i dalje<br />
u velikoj dubiozi, čujem oko dva miliona.<br />
Znači da je rukovodstvo stranke, kao<br />
menadžer stranke, potpuno nesposobno.<br />
To je najočitiji pokazatelj nesposobnosti.<br />
poslala u defanzivu. Nije ušla u vlast kada<br />
je imala priliku, ne želi preuzeti odgovornost.<br />
A bila je u vlasti sa nacionalnim strankama<br />
kada izazovi i odgovornost nisu bili<br />
tako veliki, kada je bilo relativno udobno.<br />
• Što pobjegoste iz vlasti, mislim na<br />
SDP i ljevicu? Što pobjegoste od mogućnosti<br />
ulaska u vlast?<br />
- To je, mislim, loša procjena stranačkog<br />
vrha. Oni su trebali kao blok ući u vlast i<br />
nametnuti novu koncepciju vlasti. Pazite,<br />
nacionalisti znaju šta rade! Oni sa nivoa<br />
vlasti ne samo da blokiraju važne procese,<br />
nego razaraju društvo. To je možda veći<br />
problem od blokada državnih institucija<br />
zato što nam se to zbiva iza leđa pa se<br />
ne vidi. Kada neko blokira državnu instituciju,<br />
to je vidljivo jer to se odmah može<br />
iskazati u nekim parama. Ali kada razaraju<br />
društvo, to se odmah ne vidimo.<br />
Ne možemo, recimo, vidjeti u kojoj mjeri<br />
se širi mržnja među omladinom, u kojoj<br />
mjeri se društvo cijepa po etničkim šavovima<br />
na svim nivoima, od osnovnih škola,<br />
preko školskih programa, do studentske<br />
omladine i univerzitetskih programa,<br />
od nevladinih organizacija do vjerskih zajednica...<br />
Problem je što se to radi sa nivoa<br />
države. Bh. blok je trebao ući u vlast i biti<br />
dio većine koja donosi odluke, nametnuti<br />
novu koncepciju. Oni su morali spriječiti<br />
da se ministarstva dijele po etničkim<br />
principima, jer ovako to nisu državni ministri<br />
nego su to ministri svojih naroda,<br />
svojih nacionalnih skupina i rade samo za<br />
njih, ne rade za državu nego za stranačke<br />
vrhove. Građanski blok je morao nametnuti<br />
novu koncepciju vlasti, upozoriti<br />
na to i ne dozvoliti da se sa nivoa države<br />
destruira cijelo društvo, širi mržnja i vrše<br />
daljnje dubinske podjele. Kada se podijeli<br />
društvo, šta će ostati? Ostat će forma,<br />
Nemamo organizirane ljevice<br />
Daytonski sporazum će ostati kao neka<br />
prazna košuljica u kojoj neće više biti nikakvog<br />
sadržaja.<br />
• Po Vama je Željko Komšić, predsjednik<br />
DF-a, jedini shvatio sve o čemu<br />
govorite na pravi način, dijelom je ušao<br />
u vlast?<br />
- Ja mislim da je on shvatio o čemu se radi<br />
i on je na veliki rizik ušao u vlast. Uz<br />
to ima odgovornost prema biračima, on je<br />
imao najveću podršku. To je rizično, bilo<br />
bi mnogo bolje da je blok to uradio, jer<br />
bi se zajedno lakše nosili sa nacionalizmom.<br />
Uostalom, to pokazuju i procenti<br />
koje oni imaju u parlamentima, državnom<br />
i federalnom. Oni bi bili dosta velika<br />
i jaka snaga koja bi se mogla nametnuti.<br />
Ovako su Komšića i DF ostavili usamljene<br />
i na cjedilu.<br />
• Bh. blok ima negativnu priču o<br />
Željku Komšiću u ovom trenutku, baš<br />
zato što je ušao u vlast!?<br />
- Jeste problem što se protiv njega vodi<br />
kampanja. Oni ne propuštaju priliku da<br />
u svojim javnim izjavama ne proture neku<br />
kritiku prema DF-u i njenom lideru.<br />
Mislim da je to ipak pravdanje sebe. To nije<br />
korektno, ali to pokazuje da oni nemaju<br />
dobru procjenu i da uopće ne vide šta se ovdje<br />
zbiva. DF neće lako proći u vlasti sa nacionalistima,<br />
imat će velikih problema, bit<br />
će na velikom udaru. Pogledajte samo retoriku<br />
Dragana Čovića ili Milorada Dodika.<br />
Čović i dalje upotrebljava za Komšića termin<br />
„bošnjački“ član Predsjedništva BiH.<br />
Morali bi ga uzeti u zaštitu jer je on i njihov<br />
član Predsjedništva BiH. To je, prvo,<br />
protivustavna retorika. Željko Komšić je<br />
izabran po ustavu i po postojećem zakonu.<br />
Pogledajte kako ide ta propaganda! Za<br />
tu nacionalističku strukturu ni neki fratri<br />
14 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
VIJEST NA TELEVIZIJI<br />
• Čime ćete se Vi kao socijaldemokratski<br />
pokret baviti? Hoćete li, kao Adil Kulenović,<br />
nedjeljom na Ekonomskom fakultetu proizvoditi<br />
vijesti za televiziju?<br />
- „Krug 99“ je nevladina organizacija, ima<br />
svoj program, svoju djelatnost. Mi ćemo<br />
pokušati stvoriti široku društvenu bazu i<br />
osnovicu za socijaldemokratski aktivizam.<br />
nisu Hrvati, čak ni katolici. Problem je što<br />
se na tu retoriku sada dodaje ova retorika<br />
bivših partnera DF-a koji na gotovo<br />
isti način govore o Željku Komšiću kao<br />
što govore nacionalisti. Trebali bi, umjesto<br />
toga, boriti se za koncepciju koju su<br />
bili najavili, koja nije nacionalistička, koja<br />
je jedna drugačija koncepcija. Jedina prava<br />
suprotnost nacionalizmu je demokracija.<br />
Nacionalizam nije demokracija, ne može<br />
to biti. Taj problem ima SDA! Ona je na<br />
klackalici između nacionalnih interesa i državnih<br />
interesa. Mora se odlučiti. Ne može<br />
se sa nacionalnim programom u BiH<br />
biti patriota, kao što oni misle. Treba se<br />
bez ostatka opredijeliti za interes države.<br />
Nacionalni interesi se mogu ostvariti samo<br />
unutar države. Država mora biti glavni<br />
interes, a u multietničkoj državi ne možeš<br />
zastupati nacionalni interes a da ne<br />
rušiš njen multietnički karakter. Lako je<br />
Francuzima, Nijemcima i nekim drugim<br />
narodima jer su njihove države jednonacionalne,<br />
oni su svi građani. Ne nastupaju<br />
kao nacionalisti. Oni imaju građansko<br />
društvo i demokratsku državu i ne prave te<br />
razlike. Oni imaju političke razlike, razlike<br />
programa, natječu se tko će bolje unaprijediti<br />
državu i tko će bolje unaprijediti<br />
život svojih građana. U BiH nije moguće<br />
sa nacionalnim programom biti patriota,<br />
kao što oni to tvrde.<br />
• POKRET ZA SOCIJALNU PRAVDU<br />
• Osnovni povod našeg razgovora je<br />
prvi sastanak socijaldemokratskog pokreta.<br />
Lijepo Vas molim, za ove, kako<br />
ste ih nazvali neizobražene i poluobrazovane<br />
lidere političkih stranaka, a<br />
i za čitatelje magazina <strong>Start</strong>, da na jednostavan<br />
način objasnite šta je socijaldemokratski<br />
pokret? Da li je to nevladina<br />
organizacija?<br />
- Socijaldemokratski pokret nije politička<br />
partija. Kakvu će formu imati, treba odlučiti<br />
tijelo koje će biti izabrano, koje će biti<br />
na čelu tog pokreta. Mora neko voditi<br />
i realizirati program pokreta. Skiciran je<br />
kao socijaldemokratski pokret, pokret za<br />
socijalnu pravdu i demokraciju. Po načinu<br />
djelovanja to je nevladina organizacija,<br />
široka društvena platforma koja će moći<br />
To treba biti aktivan pristup građanima.<br />
Nama su se već javile neke nevladine organizacije<br />
koje će se cijele priključiti ovom<br />
pokretu i u svoj program uključiti afirmaciju<br />
socijaldemokracije. Također, neke političke<br />
organizacije žele biti dio tog pokreta.<br />
One će i dalje biti političke partije, ali će<br />
biti dio pokreta.<br />
SALONSKI LJEVIČARI<br />
• Ja mislim da je „ljevičarima“ zadnjih<br />
20 godina jako lijepo. Imate određene prihode,<br />
radna mjesta, pozicije. I to je možda<br />
jedan od razloga zašto niko od ljevice<br />
ne želi da se ujedini. Ispravite me ako<br />
griješim!?<br />
- Toga ima u zadnja dva, tri izborna ciklusa.<br />
Odbijanje SDP-a i Naše stranke da uđu<br />
u vlast na svim nivoima, a mogli su ući i<br />
biti vrlo važan faktor, upućuje na to. Oni<br />
su to odbili jer je mnogo komotnije biti<br />
u opoziciji. Nemaš odgovornosti, imaš<br />
dobre prihode, sva ti se aktivnost svodi<br />
na to da digneš ruku protiv. To ne znači<br />
ništa, to nije politika. Ovima na vlasti je<br />
drago, jer imaju prividnu opoziciju, a to<br />
je gore nego da je nema. Prividna ljevica<br />
je opasnija za društvo nego desnica, jer<br />
imaš privid, uzdaš se u nepostojeću stvar.<br />
objediniti sve koji su protiv rastućeg nacionalizma.<br />
Vidjet ćemo kako će se registrirati.<br />
Osnovna stvar je što mi državu BiH<br />
i naše društvo možemo odbraniti od nacionalizma<br />
i neofašizma samo socijalnom<br />
demokracijom. To misli i većina ljudi sa<br />
kojima ja komuniciram. Kao što sam rekao,<br />
ne može se sa nacionalizmom graditi<br />
BiH i bh. društvo. Nacionalizam produbljuje<br />
društvene podjele. Prema tome, moramo<br />
formirati široku društvenu platformu<br />
koja će podržati politiku i ideologiju<br />
socijalne demokracije. Kada kažem socijalna<br />
demokracija, ne mislim na SDP, DF,<br />
Našu stranku ili bilo koju drugu stranku,<br />
jer ima i drugih stranaka koje imaju takve,<br />
slične programe. Radi se o sintagmi<br />
koja ima posebno značenje za nas u BiH.<br />
Ovoj zemlji je potreban pokret koji će zaštititi<br />
obespravljene društvene slojeve koji<br />
su nastali u ratu i nakon njega. Pogledajte<br />
samo te jadne radnike koji obijaju pragove<br />
vlasti na sve strane i na svim nivoima.<br />
Traže svoja prava, ostali su bez fabrika,<br />
to im je prodano, potpuno su obespravljeni,<br />
ne mogu otići u penziju. Pogledajte,<br />
ima veliki broj socijalnih slojeva o kojima<br />
nitko ne vodi ačuna. Nitko se ne bavi ozbiljno<br />
tim pitanjima. Taj socijalni moment<br />
INTERVJU<br />
je jedna stvar, druga stvar je demokracija.<br />
Mora postojati pokret koji je demokratski<br />
jer samo demokracija može suzbiti nacionalizam.<br />
Nacionalizam je autokratska platforma.<br />
Iz nacionalizma nastaju autokratske<br />
nacionalističke partije. One ne mogu<br />
biti demokratske jer teže formiranju totalitarng<br />
sistema. Demokracija je jedina suprotnost<br />
tome. Demokratski pokret mora<br />
izroditi političku demokraciju u ovoj zemlji.<br />
Od Bosne i Hercegovine se mora napraviti<br />
demokratska država.<br />
• Spisak osnivača koji je izašao prije<br />
par dana, tih tridesetak ljudi i njihova<br />
imena su izazvali zabunu. Da li je to originalni<br />
spisak ili...?<br />
- Mislim da je greškom poslat taj spisak,<br />
uz poziv ljudima da dođu na sastanak inicijativnog<br />
odbora. To nije ni konačan ni<br />
precizan spisak. Otprilike su to isti ljudi<br />
koje smo pozvali u decembru. I tada sam<br />
ja poziv potpisao. To je bio skup intelektualaca<br />
koji je trebao odgovoriti na napade<br />
koji su došli prema BiH iz Beograda i<br />
Zagreba, pogotovo na inicijativu koju su<br />
vodili hrvatski evropski parlamentarci. To<br />
je otprilike taj spisak. Ali ni na taj sastanak<br />
nisu došli svi pozvani.<br />
• Da li je spisak zatvoren ili očekujete<br />
da će još neki ljudi doći na inicijativni<br />
odbor?<br />
- Nije sada to bitno. Neki će ljudi doći,<br />
neki neće. To je dobrovoljan i slobodan<br />
angažman.<br />
• Bitno je za budućnost, jer je moguće,<br />
čak izvjesno, da ćete imati neke ubačene<br />
elemente?<br />
„Problem je što se ljevica<br />
nije konstituirala kao<br />
ljevica, nju je desnica<br />
‘konstituirala’ jer se ona<br />
vrlo jasno odredila što<br />
je. Ljevica se svela na<br />
reakciju prema tome.<br />
Sve ono što ne spada u<br />
nacionalistički pokret ili<br />
nacionalističke pokrete<br />
je po svojoj prirodi<br />
trebalo biti neka ljevica,<br />
otpor tom nacionalizmu.<br />
Nažalost, nije dovoljna<br />
reakcija! Potrebna je<br />
organizacija“<br />
10.05.2019.<br />
15
INTERVJU<br />
- Naša je želja da napravimo pokret koji<br />
će činiti pojedinci, nevladine organizacije,<br />
političke organizacije. Oni se svi mogu<br />
priključiti pokretu u pojedinačnom, kolektivnom,<br />
nevladinom smislu ili čak kao<br />
politička stranka, kao neka lokalna organizacija<br />
neke političke stranke. Nitko od<br />
njih ne mora napustiti stranku ili organizaciju<br />
u kojoj djeluje.<br />
• A ŠTA ĆE BITI S OMLADINOM?<br />
• Da li pokret služi za ujedinjenje lijevih<br />
partija, ujedinjenje SDP-a i DF-a,<br />
ili je jedna kapa svih lijevih organizacija<br />
nešto poput onog Hrvatskog narodnog<br />
sabora koji je kapa svih hrvatskih partija<br />
u BiH?<br />
- To nije ni slično Čovićevom HNS-u.<br />
On i formalno i stvarno obuhvaća većinu<br />
hrvatskih političkih partija. To nije demokratska<br />
nego totalitarna organizacija.<br />
Ovdje se radi o nečemu drugom, može se<br />
reći potpuno suprotnom od toga. Ne radi<br />
se o izgradnji nekog vrha koji bi držao<br />
pod kontrolom ili koordinirao političke<br />
organizacije. To bi bilo preambiciozno i<br />
nepošteno jer političke stranke su politički<br />
subjekti, imaju potpunu autonomiju,<br />
svoje programe, rukovodstva. Mi pravimo<br />
društvenu bazu, društvenu platformu<br />
koja treba formirati socijaldemokratsko<br />
javno mnijenje, potaknuti pokret na idejama<br />
koje neke stranke već imaju u svojim<br />
programima, ali nemaju snagu niti dovoljno<br />
aktivizma. Trebamo djelovati protiv<br />
nacionalizma, reafirmirati ideju socijalne<br />
pravde i demokracije. Ni stranka kojoj ja<br />
pripadam nije demokratska, izgubila je socijalnu<br />
osjetljivost, pustila je da se država<br />
ruši a društvo raslojava. Ona je napustila<br />
demokratske procedura u donošenju odluka,<br />
ne poštuju mišljenja svojih osnovnih<br />
organizacija, služi se lobiranjem sa vrha.<br />
To se jasno vidi pri unutarstranačkim izborima.<br />
Izlobira sa sa vrha i proberu se<br />
ljudi koji odgovaraju stranačkom vrhu. To<br />
nije demokratska procedura.<br />
• Većinu osnivačkog odbora čine bivši<br />
i sadašnji pripadnici SDP-a. Da li je<br />
to želja za povratkom na vlast, želja da<br />
se politički ponovo bude bitan ili nešto<br />
treće?<br />
- Mislim da nije! Ne mogu govoriti u ime<br />
drugih, ali ono što je jasno u razgovorima<br />
sa ljudima oko ove organizacije, nitko tu<br />
nema nekih političkih ambicija. Uostalom,<br />
neki su veoma dobro pozicionirani u svojim<br />
strankama i organizacijama. Ja mogu<br />
govoriti u svoje ime, ja sam završio političku<br />
karijeru. Ja sam samo zabrinut za ovo<br />
što se zbiva. Nama se uništava društvo, to<br />
je problem. Šta će biti sa našom omladinom?<br />
Pogledajte samo koliko je omladina<br />
Željko Komšić je shvatio o čemu se radi<br />
„Za tu nacionalističku<br />
strukturu ni neki fratri<br />
nisu Hrvati, čak ni<br />
katolici. Problem je što<br />
se na tu retoriku sada<br />
dodaje ova retorika<br />
bivših partnera DF-a<br />
koji na gotovo isti<br />
način govore o Željku<br />
Komšiću kao što govore<br />
nacionalisti“<br />
PREVARA<br />
• Kako danas, dvije ili više godina poslije,<br />
tumačite pokušaj Željka Komšića da napravi<br />
ujedinjenje DF-a, Građanske stranke,<br />
SDP-a...?<br />
- Kada razgovarate sa jednima, drugima,<br />
trećima, svi krivicu za neuspjeli pokušaj<br />
prebacuju na drugoga. Ja mogu samo govoriti<br />
o procedurama i obavezama koja<br />
su rukovodstva preuzela, a nisu izvršila.<br />
Znam šta je bilo u SDP-u. Zadnji kongres<br />
je donio zaključak da se ide u ujedinjenje.<br />
Mi smo imali Glavni odbor prije dva mjeseca<br />
koji je donio odluku da se za sedam<br />
dana moraju otvoriti pregovori sa DF-om<br />
o ujedinjenju, jer je lider DF-a dao izjavu<br />
pred taj naš Glavni odbor da oni žele<br />
ujedinjenje hitno. Petnaest dana nakon<br />
toga saziva se novi Glavni odbor i donosi<br />
odluka o unutarstranačkim izborima.<br />
Ako se donijela odluka o ujedinjenju, nema<br />
unutarstranačkih izbora. To je prevara.<br />
Ne možete se prema svojim partnerima<br />
tako ponašati. Ako ste iskreno za to<br />
bili, onda biste otvorili pregovore, nema<br />
unutarstranačkih izbora. Postoje izbori<br />
nakon ujedinjenja, jedinstvene stranke,<br />
jedinstveno rukovodstvo.<br />
izdijeljena, pogledajte ponašanje na nogomentim<br />
utakmicama. To je vrlo važan pokazatelj,<br />
to uvijek sociolozi uzimaju u analizama<br />
društvenog stanja.<br />
• Kakve su reakcije desnice na osnivanje<br />
Socijaldemokratskog pokreta?<br />
- Ne znam! Nisam baš pratio sve što se<br />
zbiva.<br />
• Šemsudin Mehmedović (SDA) je<br />
prije neki dan izjavio da bi bilo jako dobro<br />
da se predizborni prag podigne na<br />
8%. Za one koji ne znaju, bilo je nekada<br />
3%, pa 5%, evo sada se predlaže 8%.<br />
- Nekad se čak predlagalo i 10%. Zavisi<br />
šta se time hoće postići. Ako je namjera da<br />
se eliminiraju manje stranke, svugdje se to<br />
smatra udarom na demokraciju, smanjenjem<br />
demokratske osnovice. Kod nas to<br />
može biti i pozitivno, zato što će, što bismo<br />
i mi htjeli, natjerati ljevicu da se ujedini<br />
i da ide jedinstveno na izbore. Pazite,<br />
mi imamo demokratski kapacitet u BiH.<br />
Ja sam pravio analize izbora, zadnjih godina<br />
pogotovo, pa sam sabirao te glasove.<br />
Kad se saberu glasovi stranaka koje nisu<br />
prošle prag sa glasovima stranaka koje<br />
nisu nacionalističke i koje su prošle prag,<br />
one bi bile relativni pobjednici. I to bi bili<br />
uvjerljivi pobjednici.<br />
• Saberite nam lijeve stranke na zadnjim<br />
izborima i SDA, SNSD i HDZ!?<br />
- Ljevica bi bila relativni pobjednik zadnjih<br />
izbora. Nije to samo na ovim izborima, i na<br />
onim prije, čak i na onima ranijim. Sigurno<br />
imamo taj demokratski kapacitet, kod nas<br />
građani još uvijek nisu potpuno zatrovani<br />
nacionalizmom. Taj kapacitet je neiskorišten,<br />
neujedinjen i što je najgore - stoji sa<br />
strane. Svi koji ne izlaze na izbore nisu nacionalisti!<br />
Nacionalisti redovno izlaze na<br />
izbore. Oni samo nisu dovoljno animirani,<br />
izgubili su nadu u promjene. Zato je<br />
potreban pokret. •<br />
16 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
BESPLATNI MALI OGLASI<br />
033 212 160<br />
SMS OGLASI: 091 110 500 (1 objava), 091 210 501 (4 objave)<br />
REKLAMNI OGLASI: 033 444 354<br />
www.superoglasi.ba
PROVEDBA ANEKSA 7<br />
Do kraja 2022. bez<br />
kolektivnih centara?<br />
Kolektivni centar u Tešnju<br />
Dvije i pol decenije nakon što je Dejtonski mirovni sporazum stupio na snagu, jasno je da<br />
Aneks 7 većim dijelom nije implementiran, što se u više segmenata na veoma negativan način<br />
odražava na ukupne društvene, ali i političke prilike u Bosni i Hercegovini<br />
PIŠE: Denis Čarkadžić<br />
Aneks 7 - Sporazum o izbjeglicama<br />
i raseljenim licima, sastavni je<br />
dio Dejtonskog mirovnog sporazuma,<br />
te je opšte mišljenje da je, kao takav,<br />
jedan od njegovih najvažnijih dijelova<br />
jer se u skladu sa njim osigurava „svim<br />
izbjeglicama i raseljenim licima pravo da<br />
se slobodno vrate u svoje domove“.<br />
Pored toga, Aneksom 7 se daje pravo pomenutim<br />
kategorijama „na povrat imovine<br />
koja im je oduzeta za vrijeme neprijateljstva<br />
od 1991. godine i da dobiju kompenzaciju<br />
za svu imovinu koja im se ne može povratiti“,<br />
a strane potpisnice Dejtonskog mirovnog<br />
ugovora „će osigurati da izbjeglicama<br />
i raseljenim licima dozvoli bezbijedan<br />
povratak“, te učiniti „neophodne korake za<br />
sprečavanje aktivnosti unutar svojih teritorija<br />
koje bi ometale i sprečavale bezbijedan,<br />
dobrovoljan povratak izbjeglica ili<br />
raseljenih lica”.<br />
• PIŠI PROPALO!<br />
Također, u članu 2 Aneksa 7 - Stvaranje<br />
odgovarajućih uslova za povratak, strane<br />
„se obavezuju da stvore na svojim teritorijama<br />
političke, ekonomske i društvene<br />
uslove koji pridonose dobrovoljnom povratku<br />
i harmoničnoj reintegraciji izbjeglica<br />
i raseljenih lica bez preferiranja bilo<br />
koje posebne grupe“, te će „obezbijediti svu<br />
moguću pomoć izbjeglicama i raseljenim<br />
licima i raditi u cilju omogućavanja njihovog<br />
dobrovoljnog povratka na mirni, regulisan<br />
i postepen način u skladu sa planom<br />
repatrijacije UNHCR“.<br />
Iako je u cilju ispunjavanja odredbi iz<br />
18 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
Anaksa 7 sačinjena još 2002. godine,<br />
Revidirana strategija Bosne i Hercegovine<br />
za provedbu Aneksa VII Dejtonskog mirovnog<br />
sporazuma usvojena je tek 2010.<br />
godine. Ovaj dokument u svojim strateškim<br />
ciljevima, pored dovršenja procesa povratka<br />
izbjeglica i raseljenih osoba u BiH,<br />
navodi i realiziranje povrata imovine i stanarskih<br />
prava, dovršenje procesa rekonstrukcije<br />
stambenih jedinica za potrebe<br />
povratka, te osiguranje uslova održivog<br />
povratka i procesa reintegriranja u BiH.<br />
Nekoliko godina kasnije, u Izvještaju o napretku<br />
BiH za 2013. godinu navedeno je<br />
da još postoji 103.449 interno raseljenih<br />
osoba, od kojih oko 8.580 živi u kolektivnim<br />
centrima, te 6.927 izbjeglica, gdje<br />
su napori u provedbi revidirane Strategije<br />
Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma većim<br />
dijelom bili usmjereni ka obnovi stambenih<br />
jedinica.<br />
Kao pomoć u rješavanju ovog problema,<br />
25. 1. 2013. godine Administrativno vijeće<br />
Razvojne banke Vijeća Europe (CEB) odobrilo<br />
je Bosni i Hercegovini kredit u iznosu<br />
do 60 miliona eura za finansiranje Projekta<br />
zatvaranja kolektivnih centara i alternativnog<br />
smještaja, od čega je Federaciji BiH<br />
pripalo 40.423.203,00 EUR, Republici<br />
Srpskoj 18.619.412,00 EUR a Distriktu<br />
Brčko 1.407.385,00 EUR.<br />
Osnovni cilj Projekta bio je, kako je navedeno,<br />
„podržati interno raseljene osobe i<br />
druge ugrožene osobe da se presele iz prenapučenih,<br />
oštećenih i privremenih smještaja<br />
u kolektivnim centrima, gdje žive već<br />
godinama, te na taj način ostvare svoje pravo<br />
na odgovarajući smještaj“, ali i pruži podršku<br />
BiH da ispuni svoju obavezu prioritetnog<br />
zatvaranja svih kolektivnih centara.<br />
Projektom je planirano da se obuhvati<br />
7.200 raseljenih, povratnika ili socijalno<br />
ugroženih osoba, rekonstruiše, obnovi<br />
ili izgradi 2.611 stambenih jedinica u 82<br />
objekta što bi rezultiralo zatvaranjem 121<br />
kolektivnog centra, ili 80% od ukupnog<br />
broja u Bosni i Hercegovini. Predviđeni<br />
rok za završetak implementacije ovog projekta<br />
bi je 2020. godine.<br />
• RADOVI SAMO ŠTO NISU<br />
Do danas, u okviru implementacije<br />
Projekta zatvaranja kolektivnih centara i<br />
alternativnog smještaja, jeste napravljen pomak,<br />
ali stvari umnogome kasne. Primjera<br />
radi, izgradnja zgrade socijalnog stanovanja<br />
u Općini Tešanj ozvaničena je 2. 11.<br />
2017. godine, u sklopu koje je predviđena<br />
izgradnja objekta od 21 stambene jedinice<br />
na lokalitetu Medakovo gdje će biti<br />
smješteno 65 osoba. Radovi još uvijek<br />
nisu okončani, te kolektivni centar „Vila“<br />
još uvijek nije zatvoren.<br />
Ovakvih primjera gdje je gradnja u toku<br />
Kuće u Kladnju pretvorene u socijalne stanove<br />
ima puno, a implementacija projekta intenzivirana<br />
je jula prošle godine, kada je<br />
Ministarstvo raseljenih osoba i izbjeglica<br />
Federacije BiH potpisalo sporazum o saradnji<br />
ukupne vrijednosti oko 19 miliona<br />
KM sa predstavnicima devet opština: Foča<br />
- Ustikolina, Pale - Prača. Čelić, Gračanica,<br />
Gradačac, Kladanj, Sapna, Lukavac i Donji<br />
Vakuf.<br />
U većini ovih opština, kako i na području<br />
Grada Tuzla kada je kolektivni centar<br />
u Mihatovićima u pitanju, u toku je izgradnja<br />
novih ili rekonstrukcija postojećih<br />
objekata u svrhu zatvaranja kolektivnih<br />
centara i alternativnog smještaja i trajnog<br />
zbrinjavanja raseljenih i izbjeglih lica.<br />
Jedna od takvih uspješno završenih priča<br />
je novoizgrađena zgrada u Radakovu, na<br />
području Grada Zenica, gdje su septembra<br />
2018. godine u okviru Regionalnog<br />
stambenog programa useljene 62 porodice<br />
koje su na ovaj način trajno riješile svoje<br />
stambeno pitanje.<br />
Također, 22. 5. 2019. godine gradonačelnik<br />
Goražda Muhamed Ramović najavio<br />
je svečano otvaranje zgrade u goraždanskom<br />
naselju Rasadnik sagrađene u<br />
sklopu Regionalnog stambenog programa<br />
(RSP) u kojoj će biti smješteno 20 socijalno<br />
najugroženijih porodica koje su bodovane<br />
nakon raspisivanja Javnog poziva<br />
Gradske uprave.<br />
Ipak, početkom 2019. godine, navodeći<br />
da je „zahvaljujući projektu CEB 2-<br />
Zatvaranje kolektivnih centara u BiH,<br />
koji provodi Ministarstvo za ljudska prava<br />
i izbjeglice Bosne i Hercegovine, u protekloj<br />
godini 190 osoba uselilo u 63 stana<br />
u šest novoizgrađenih zgrada u Kladnju,<br />
Maglaju, Modriči i Derventi, namijenjenih<br />
stanarima kolektivnih centara“, ministrica<br />
za ljudska prava i izbjeglice BiH,<br />
Semiha Borovac obavijestila je javnost da<br />
svi kolektivni centri u BiH neće biti zatvoreni<br />
do 2020. godine.<br />
„Strateški cilj je bio da se svi kolektivni centri<br />
u našoj zemlji zatvore do kraja 2020.<br />
godine“, izjavila je tada Borovac dodajući<br />
međutim da „zbog realne situacije na terenu,<br />
gdje u pojedinim lokalnim zajednicama<br />
poput Brčko Distrikta BiH, još nije<br />
počela provedba projekta, smatra da će<br />
cilj biti moguće u potpunosti ostvariti do<br />
kraja 2022. godine“.<br />
• ZABORAV<br />
Više od dvadeset tri godine od potpisivanja<br />
Dejtona pomalo nestvarno zvuči činjenica<br />
da nešto više od sedam hiljada građana<br />
BiH sa statusom izbjeglih i raseljenih<br />
lica i dalje živi u oko 120 kolektivih centara<br />
namijenjenih za njihov smještaj širom<br />
naše zemlje. Nemali broj pomenutih lica<br />
u takvim objektima smješten je duže od<br />
20 godina.<br />
Dvije i pol decenije nakon što je Dejtonski<br />
mirovni sporazum stupio na snagu, jasno<br />
je da Aneks 7 većim dijelom nije implementiran,<br />
što se u više segmenata na veoma<br />
negativan način odražava na ukupne<br />
društvene, ali i političke prilike u Bosni i<br />
Hercegovini.<br />
Očigledno je da obaveze preuzete kako<br />
Dejtonskim mirovnim ugovorom, tako<br />
i dokumentima koje su u međuvremenu<br />
usvojile nadležne institucije Bosne i<br />
Hercegovine nisu bile dovoljan razlog da<br />
izbjeglice i raseljene osobe u našoj zemlji<br />
konačno prestanu biti stvarnost. I dok<br />
Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma<br />
ostaje na snazi, čini se da se njegovim<br />
sadržajem u našoj zemlji sve manje institucija<br />
ozbiljno bavi, te pitanja poput povratka<br />
izbjeglih i raseljenih lica polako ali<br />
sigurno padaju u zaborav.<br />
(Istinomjer.ba)<br />
10.05.2019.<br />
19
SIGURNOST<br />
KAD POLICIJA POTEŽE ORUŽJE?<br />
Na vatru odgovoriti vatrom<br />
U proteklih šest<br />
mjeseci u BiH su<br />
ubijena četvorica<br />
policajaca, a kad<br />
su čuvari reda<br />
prisiljeni pucati<br />
onda su podvrgnuti<br />
tegobnoj proceduri<br />
da objasne - zašto?<br />
• Policajci mogu<br />
upotrijebiti vatreno<br />
oružje ako druga<br />
upotrijebljena<br />
sredstva prisile<br />
nemaju efekta<br />
Detalj sa sahrane policajca Slađana Tubina<br />
20 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
PIŠE: Đuro Kozar<br />
Članovi automafije, teroristi, razbojnici<br />
i razni psihopati svojim nezakonitim<br />
ponašanjem ne samo što<br />
ugrožavaju opću sigurnost nego, u određenom<br />
trenutku, pucaju na policajce - ubijaju<br />
ih ili ranjavaju. U proteklih šest mjeseci<br />
ubijena su četvorica čuvara reda: u sarajevskom<br />
naselju Alipašino Polje Adis Šehović<br />
i Davor Vujinović, u Suhodolu kod<br />
Tarčina Mahir Begić i u Ljubiji Slađenko<br />
Tubin. U terorističkom napadu na zgradu<br />
Ambasade SAD-a u Sarajevu 2011. godine<br />
ranjen je policajac Mirsad Velić, koji je postao<br />
invalid. Bilo je još nasrtaja na službene<br />
osobe u vršenju njihove<br />
dužnosti što potvrđuje<br />
tezu da kriminalci<br />
ne prezaju ni od čega,<br />
ali i otvara pitanje koje<br />
ovlasti ima policajac<br />
u BiH da se učinkovito<br />
odbrani od napada<br />
i sačuva život? Zakon<br />
o policijskim službenicima<br />
ne daje policiji<br />
puno mogućnosti - oni<br />
mogu potezati pištolj<br />
samo ako su u smrtnoj<br />
opasnosti.<br />
• PUCANJE U<br />
KRAJNJOJ NUŽDI<br />
Po tom zakonu, policijski<br />
službenici smiju<br />
upotrijebiti vatreno<br />
oružje ukoliko ne postoji<br />
drugi način da zaštite<br />
sebe ili druge osobe<br />
od direktne smrtne<br />
opasnosti ili ozbiljne<br />
povrede, ali to im mora<br />
biti posljednja opcija. Sadašnji zakoni<br />
su rigorozniji u odnosu na one iz perioda<br />
bivše Jugoslavije, kada su policajci imali<br />
mnogo veće ovlasti. Zapravo, policajci<br />
mogu upotrijebiti vatreno oružje ako druga<br />
upotrijebljena sredstva prisile nemaju<br />
efekta. Pod sredstvima prisile podrazumijeva<br />
se fizička sila koja uključuje borilačke<br />
vještine, palicu, sredstva za vezivanje,<br />
uređaj za prisilno zaustavljanje osoba ili<br />
... policajci mogu<br />
upotrijebiti vatreno<br />
oružje ako druga<br />
upotrijebljena sredstva<br />
prisile nemaju efekta.<br />
Pod sredstvima prisile<br />
podrazumijeva se fizička<br />
sila koja uključuje<br />
borilačke vještine,<br />
palicu, sredstva za<br />
vezivanje, uređaj za<br />
prisilno zaustavljanje<br />
osoba ili vozila, hemijska<br />
sredstva, vatreno oružje,<br />
službene pse, vodene<br />
topove, specijalna vozila,<br />
specijalne vrste oružja i<br />
eksplozivne naprave<br />
SIGURNOST<br />
vozila, hemijska sredstva, vatreno oružje,<br />
službene pse, vodene topove, specijalna<br />
vozila, specijalne vrste oružja i eksplozivne<br />
naprave.<br />
Svjetska javnost svako malo zgrožena je vijestima<br />
iz Sjedinjenih Američkih Država<br />
u kojima gledamo kako su policajci u<br />
maloljetnika ispalili 40 metaka. Terorist<br />
Mevlid Jašarević, koji<br />
je na zgraduAmbasade<br />
SAD-a u BiH ispalio<br />
105 metaka, od<br />
naših specijalaca je dobio<br />
samo jedan koji ga<br />
je onesposobio. Što se<br />
tiče napada na policijske<br />
službenike u BiH,<br />
često svjedočimo nasrtajima<br />
na njih obično<br />
u „sitne sate“, ispred<br />
ugostiteljskih objekata<br />
gdje dolaze na intervenciju.<br />
Policija u takvim<br />
slučajevima ne<br />
poteže olako za oružjem,<br />
iako u arhivi ima<br />
primjer gdje je policajac<br />
u Sarajevu pucao<br />
na napadača i to<br />
u glavu te ga „propucao“<br />
kroz obraz.<br />
Zakoni o policijskim<br />
službenicima u FBiH<br />
i RS su, kažu sugovornici<br />
iz policije, po policiju<br />
rigorozni. U oči upadaju stavke da<br />
policajac smije upotrijebiti vatreno oružje<br />
„samo kada je to prijeko potrebno“, te da se<br />
„ne može koristiti samo iz razloga da bi se<br />
spriječio bijeg osobe“ osim ako se radi o bijegu<br />
uhapšene osobe ili osuđene osobe koja<br />
bježi iz zatvora i to „kad su već upotrijebljena<br />
sredstva prisile bila neučinkovita, ili ako<br />
upotreba drugih sredstava prisile ne jamče<br />
uspjeh“. Prema tome, napadač, pljačkaš<br />
Davor Vujinović i Adis Šehović<br />
10.05.2019.<br />
21
SIGURNOST<br />
banke, kradljivac ili bilo koji kriminalac samo<br />
ne smije posegnuti za oružjem i pucati<br />
na policiju (ni Mevlid nije okrenuo „kalašnjikov“<br />
prema policiji), i mora biti ili dovoljno<br />
dugonog ili imati brzo vozilo. Kad<br />
se već spominje terorist Jašarević onda treba<br />
dodati apsurd da je trebalo dosta vremena<br />
da se, među pripadnicima nekoliko<br />
policijskih agencija, odluči u čijoj je nadležnosti<br />
da se na njega zapuca.<br />
• RIZIČNE INTERVENCIJE<br />
Policija, dakle, oružje može upotrijebiti samo<br />
u krajnjoj nuždi ako bez toga ne može<br />
otkloniti istodobnu ili izravno predstojeću<br />
neskrivljenu opasnost za vlastiti ili život<br />
druge osobe, koja se na drugi način nije<br />
mogla otkloniti. Iskusni Nijaz Ćutuk prošao<br />
je put od pozornika, zatim specijalca do<br />
samostalnog inspektora i sada je u penziji.<br />
O tome sa kakvim se sve izazovima i rizicima<br />
suočava policajac on za „<strong>Start</strong>“ kaže:<br />
- Kad po potrebi službe zaduži pištolj policajac<br />
je spreman da ga kad mora upotrijebi<br />
da bi sačuvao život, a siguran sam da<br />
bi bio vrlo sretan da do potezanja oružja<br />
nikad ne dođe. Ali to je neizvjestan posao,<br />
jer se ne zna u kakvoj će se policija<br />
situaciji naći, kakve su osobe protiv kojih<br />
se intervenira i na šta je neko ko je<br />
pod uticajem alkohola, narkotika ili poremećene<br />
psihe spreman. Kad je već ispalio<br />
jedan ili više metaka, policajac se<br />
po zakonu podvrgava složenoj proceduri<br />
da bi opravdao pucanje. Mora pisati<br />
više izjava, sve objasniti organima unutrašnje<br />
kontrole, a po prijavi oštećenog<br />
prinuđen je dati iskaz u tužiteljstvu ili<br />
na sudu. Kolege boli saznanje što se toliko<br />
moraju pravdati i što ih se nerijetko<br />
u startu smatra sumnjivim.<br />
Kako se provjerava da li je policajac prije<br />
potezanja pištolja bio u smrtnoj opasnosti?<br />
KAKO JE BILO U SFRJ<br />
Zakoni o policijskim službenicima nisu se<br />
mnogo mijenjali još od perioda SFRJ, ali<br />
jesu njihove ovlasti. Tako je za vrijeme<br />
Jugoslavije, kada je 1956. godine donesen<br />
Zakon o organima unutrašnjih poslova, a deset<br />
godina kasnije Osnovni zakon o unutrašnjim<br />
poslovima, tadašnja milicija imala zadatak<br />
da neposredno štiti društvenu i ličnu<br />
imovinu, a vatreno oružje su smjeli upotrebljavati<br />
ukoliko dođe do napada na objekt<br />
koji se štiti ili na imovinu veće vrijednosti.<br />
U tadašnjim zakonima nisu jasno precizirane<br />
neke stvari kao što je to učinjeno u istim<br />
zakonima koji su se mijenjali i dopunjavali<br />
1986. godine, zatim 1988. i 1990. “Radi savladavanja<br />
otpora osobe koja remeti javni<br />
red i mir ili koju treba privesti, zadržati ili<br />
lišiti slobode, kao i radi odbijanja napada<br />
Mahir Begić<br />
Tu bi upravo njegov iskaz trebao biti mjerodavan,<br />
ali nije uvijek tako. Riječ je o sekundama,<br />
pa čuvari reda<br />
gledaju smrti u oči i<br />
moraju munjevito reagirati.<br />
Oni, kako je rekao<br />
inspektor Ćutuk,<br />
moraju u isto vrijeme<br />
biti „i psiholozi i sociolozi“.<br />
Da su koje sreće<br />
sarajevski policajci<br />
Šehović i Vujinović<br />
preživjeli i imali vremena<br />
da uzvrate na<br />
pucnje automafije,<br />
sve bi morali nadugo i<br />
naširoko objašnjavati.<br />
Nažalost, oni su očito<br />
naletjeli na planiranu<br />
„čeku“ i nisu imali mogućnost<br />
bilo šta učiniti<br />
da se zaštite. Šehović je te noći od ranja-<br />
vanja podlegao na licu mjesta, a Vujinović<br />
od sebe ili druge osobe, ili ličnosti, odnosno<br />
objekta koji osigurava, ovlaštena službena<br />
osoba ima pravo da upotrijebi fizičku<br />
snagu, gumenu palicu i druga sredstva prinude”,<br />
stajalo je u ovom zakonu.<br />
Postoji još jedno<br />
ograničenje u upotrebi<br />
oružja. Naime, ukoliko je<br />
riječ o vozilu u pokretu<br />
u kojem se nalazi osoba<br />
koja je učinila ili čini<br />
krivično djelo, policajci<br />
ne smiju pucati osim<br />
ako se vozilo koristi kao<br />
sredstvo za nanošenje<br />
povreda policajcima ili<br />
drugim osobama<br />
kasnije u bolnici.<br />
Policajac Tubin je imao dojavu da je Marko<br />
Šabić napao suprugu i<br />
nožem izbo oca, a kad<br />
je došao u blizini njihove<br />
kuće u Ljubiji napadač<br />
se zabarikadirao<br />
u kupatilu. Policajac je<br />
vičući iz dvorišta pokušavao<br />
da ga urazumi<br />
da izađe, ne sluteći<br />
da će Šabić u njega<br />
pucati čak osam puta.<br />
Teško ranjeni policajac<br />
je pokušavao uzvratiti<br />
vatru, a komšije<br />
su ga skrivale, dok<br />
nije stiglo pojačanje i<br />
hitna pomoć. Napadač<br />
je savladan, a Tubin je<br />
preminuo u bolnici u<br />
Prijedoru.<br />
Nakon tragičnog ishoda javnost se pitala zašto<br />
je ovaj policajac sam otišao na intervenciju.<br />
Pitanje je još logičnije kad se zna da je<br />
Šabić i ranije napadao na policiju. Mještani<br />
kažu, koristio je narkotike i liječio se na psihijatriji.<br />
Viđan je, svjedoče oni, i kako slobodno<br />
hoda nag, po javnim mjestima. Iz<br />
MUPRS-a su saopćili da je spomenuti policijski<br />
službenik bio sam na intervenciji jer<br />
se radilo o Ljubiji, manjem mjestu u kojem<br />
je stanično odjeljenje policije i da se svi između<br />
sebe poznaju. Nije bilo naznaka da bi<br />
epilog ovoga događaja mogao biti takav, čak<br />
se išlo ka nekom prijateljskom, komšijskom<br />
odnosu, da se sve riješi na fini način, ali, tvrde<br />
u MUP-u, nije jasno kako je došlo do toga<br />
da Šabić izađe iz kuće i da, bez ikakavog<br />
razloga, počne da puca u pravcu policajca.<br />
• STALNA EDUKACIJA<br />
Očito, potrebno je raditi na obuci policajaca<br />
da adekvatno upravljaju konfliktnim<br />
22 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
RASPLET BEZ PUCANJA<br />
Šestog marta ove godine, brzom intervencijom<br />
policijskih službenika Policijske uprave<br />
Mostar, uz koordinaciju Jedinice za podršku<br />
MUP-a Hercegovačko-neretvanskog kantona,<br />
riješena je u Mostaru talačka kriza bez ispaljenog<br />
metka. Trojica razbojnika pokušala<br />
su opljačkati Privrednu banku, ali im je plan<br />
propao zbog dojave građana. Neki Mostarci<br />
su vidjeli osobe kako ulaze u banku i, budući<br />
da su im se učinili sumnjivm, o tome su obavijestili<br />
policiju. Pljačkaši su onesposobili zaštitara<br />
i kao taoce držali sedmoro osoba, od<br />
kojih su neki djelatnici banke, a neki klijenti.<br />
RIZIK OD BJEGUNCA<br />
Sarajevska policija najviše se sukobljavala<br />
s automafijom, a samo u 2016. godini<br />
takvih obračuna bilo je trinaest. Taj sukob<br />
traje i dalje, jer su vozila u Kantonu<br />
Sarajevo, posebno „golfovi“, na meti lopova.<br />
Najpoznatiji slučaj svakako je bio<br />
obračun na Termalnoj rivijeri na Ilidži,<br />
kada su pripadnici Jedinice za podršku<br />
MUP-a Kantona Sarajevo u krađi automobila<br />
zatekli trojicu kradljivaca automobila<br />
iz Mokrog. U razmjeni vatre do koje je tada<br />
došlo, teško je ranjen Savo Petričević,<br />
koji je nekoliko dana kasnije preminuo<br />
u sarajevskom Kliničkom centru. Meci su<br />
tada letjeli na sve strane i doista je bilo<br />
„mi ili oni“. Srećom niko od policajaca nije<br />
stradao. Kad su uhvaćeni na djelu lopovi<br />
su pokušali pobjeći misleći da će im to<br />
uspjeti ako zapucaju na policiju. Dvojica<br />
su, ipak, pobjegla. Inače, policija je često<br />
u situaciji da izvodi akcije protiv onih koji<br />
iz raznih razloga pokušavaju pobjeći.<br />
U toj jurnjavi policija ima i ograničenja.<br />
Naime, kada se bjegunac kreće prema državnoj<br />
granici, policajac smije pucati samo<br />
ako ne postoji opasnost da zrno preleti<br />
državnu granicu.<br />
Mevlid Jašarević, terorista<br />
Policija je hitno blokirala zgradu banke i uspostavila<br />
kontakt sa napadačima. U pregovorima<br />
kriminalci su shvatili da nemaju izbora<br />
i da im, usprkos taocima, ne preostaje<br />
ništa drugo nego da se predaju. Trojica razbojnika<br />
su lišena slobode i pritvorena, a taoci<br />
osim šoka zbog pokušaja pljačke nisu imali<br />
drugih posljedica. Sretna je okolnost što su<br />
kriminalci shvatili da su u klopci i da nemaju<br />
šansi da, u slučaju otpora, živi i nepovrijeđeni<br />
izađu iz banake. Da su kojim slučajem<br />
zapucali na policiju, što se u takvim situacijama<br />
događa, sve bi bilo drugačije.<br />
situacijama, nauče primjenjivati blaža<br />
sredstva prinude - borilačke vještine, nesmrtonosna<br />
hemijska sredstva, službenu<br />
palicu, službene pse i dr. Tako postupajući<br />
oni rade efikasnije, čuvaju javni red<br />
i mir, sigurnost građana, sprečavaju krivična<br />
djela i lišavaju slobode počinitelja<br />
krivičnih djela. Inspektor Ćutuk smatra<br />
da je za ovu priču jako važna edukacija.<br />
- Policajci moraju poznavati zakone, da<br />
shvataju i tumače norme kojima se regulira<br />
njihov rad. Bitni su trening i obuka<br />
U razmjeni vatre između policije i kriminalaca teško je ranjen kriminalac Savo Petričević<br />
SIGURNOST<br />
koji bi trebali biti permanentni i što je<br />
moguće više prilagođeni realnim životnim<br />
situacijama u kojima se policajci<br />
mogu naći u svom poslu. Kad je riječ<br />
o upotrebi vatrenog oružja onda treba<br />
imati u vidu da je to krajnje sredstvo i<br />
da policajac obavezno upozori suprotnu<br />
stranu prije pucanja i time da dovoljno<br />
vremena da se postupi po upozorenju.<br />
Ukoliko bi to ugrozilo izvršenje zadatka,<br />
policajac može pucati i bez upozorenja.<br />
Dakle, ako neko puca ili prijeti da će<br />
pucati u policajce ili civile, policajci izdaju<br />
glasno upozorenje a ukoliko osoba<br />
ne spusti oružje, i policajci procijene da<br />
će ga upotrijebiti, smiju pucati - objašnjava<br />
Ćutuk.<br />
Sve se, dakle, svodi na procjenu o tome<br />
kako bi se, u određenim situacijama, mogao<br />
ugroziti život policajca. Ako, naprimjer,<br />
prilikom legitimiranja osoba iz džepa<br />
naglo izvuče mobitel to ne znači da je<br />
ugrozio život policajca, ali nerijetko se desi<br />
da se u noći u jednom trenuku ne može<br />
tačno ocijeniti da li se izvlači mobilni<br />
telefon ili pištolj. U tim momentima od<br />
policajca se očekuje da bude pribran i da<br />
ishitreno ne poteže oružje. Svakako, brzopletost<br />
nije saveznik policije, ali ni svi policajci<br />
nisu isti i nemoguće je očekivati da<br />
u složenim okolnostima njihovo ponašanje<br />
bude identično.<br />
Postoji još jedno ograničenje u upotrebi<br />
oružja. Naime, ukoliko je riječ o vozilu u<br />
pokretu u kojem se nalazi osoba koja je<br />
učinila ili čini krivično djelo, policajci ne<br />
smiju pucati osim ako se vozilo koristi kao<br />
sredstvo za nanošenje povreda policajcima<br />
ili drugim osobama. Drugačije je kad<br />
se iz jurećeg vozila puca na policiju, tada<br />
se može uzvratiti vatrom. Nažalost, razbojnici<br />
koji su uhvaćeni na djelu i pokušavaju<br />
pobjeći najčešće pucaju na one koji<br />
ih gone. Sreća u nesreći je u tome što je<br />
preciznost gađanja znatno smanjena kad<br />
se puca iz vozila u pokretu.•<br />
10.05.2019.<br />
23
POGLED IZVANA<br />
JASENOVAC I SAJMIŠTE<br />
Nacizmi malih razlika<br />
Ante Pavelić i Milan Nedić, Maks Luburić i Draža Mihailović, ustaše i četnici, takozvana<br />
Nezavisna država Hrvatska i kvislinška Srbija, sve je to historijski šljam i jad dostojan prezira,<br />
kriv za, sa jedne strane granice, istrebljivanje Jevreja, Srba, Roma... a sa druge Jevreja, Roma<br />
i muslimana. I lijevo i desno od Bosne i Hercegovine antifašisti su vlastima bili mrži od<br />
najmržeg neprijatelja. Na obje strane djeca su ubijana plinom, muškarci kamom, žene kako<br />
se stiglo. NDH i Srbija iz Drugog svjetskog rata bile su tek ispostave Hitlerovog Berlina na<br />
Balkanu, a sitne razlike, za razliku od krupnih, nikome nisu olakšavajuća okolnost<br />
PIŠE: Emir Imamović Pirke<br />
pirke@startbih.info<br />
RIJEČI, SAMO RIJEČI: „Tek<br />
27 godina obilježavamo<br />
ovo strašno stradanje<br />
koje se dogodilo<br />
prije više od 70 godina<br />
u Drugom svjetskom<br />
ratu. To govori<br />
da se htjelo sakriti<br />
strašno stradanje Srba, Jevreja i Roma, đu kojima je bilo i 20.000 djece. Zato ne<br />
memogu<br />
da zaboravim i oprostim usta škom<br />
režimu za ono što su uradili našem narodu“,<br />
kazao je Milorad Dodik, predsjedavajući<br />
Predsjedništva Bosne i Hercegovine, na<br />
grobnom polju Topole u Spomen-području<br />
Donja Gradina, gdje su on, te razni neki predstavnici<br />
Republike Srpske i Srbije obilježili<br />
stradanje zatočenika u koncentracionom logoru<br />
Jasenovac, ali i na drugim mjestima, za<br />
vrijeme Drugog svjetskog rata.<br />
- Ovde smo iz godine u godinu i zauvek. To<br />
je naša obaveza, odgovornost, zalog za budućnost,<br />
znajući da cenimo slobodu, ali i poštovanje<br />
prema drugom ljudskom biću bez<br />
obzira na veru, naciju ili spol. Stradali su<br />
nedužni ljudi, žene, deca, starci, bez ikakve<br />
naznake ljudskosti od strane dželata. Zbog<br />
mira, bratstva i jedinstva nije se o Jasenovcu<br />
pričalo, a moralo se! Zato danas imamo negiranje<br />
NDH, kao jedne umobolne tvorevine,<br />
i dovode se čak u pitanje činjenice da<br />
se išta događalo. Uložićemo napore da negujemo<br />
žrtvu Jasenovca, ali i sredstva, energiju,<br />
za izgradnju memorijalnog centra na<br />
ovom mestu. To je najmanje što dugujemo<br />
nevinim žrtvama - rekla je na istom mjestu<br />
istoga dana, u nedjelju petog maja, premijerka<br />
Srbije Ana Brnabić.<br />
- Bog zna koliki je broj onih koji su umoreni<br />
u najstrašnijim mukama. Još se vodi velika<br />
diskusija koliki je taj broj. Veoma veliki.<br />
Oni najobjektivniji istraživači smatraju da<br />
je prešao milion - dodao je poglavar Srpske<br />
pravoslavne crkve, patrijarh Irinej.<br />
„Tačno je da nismo jednaki, mi nismo bili<br />
na strani Hitlera, nismo provodili holokaust<br />
nad Židovima i Hrvatima, nismo terali<br />
Hrvate da nose obilježja kao što su Srbi i<br />
Židovi morali nositi tokom Drugog svetskog<br />
rata - Židovi žute, a Srbi plave trake“,<br />
izjavio je, ne ove nedjelje, nego nekada ranije<br />
i nekim drugom povodom, ministar vanjskih<br />
poslova Srbije, Ivica Dačić.<br />
DJELA, SAMO DJELA: Vrelog ljeta 1942. godine,<br />
krajem augusta, okupatorski general<br />
Alexander Lohr, u Berlin iz srpske prijestolnice<br />
šalje kratku i strašnu poruku: „Belgrad<br />
ist Judenfrei.“<br />
Do tada se po beogradskim ulicama navozala<br />
dušegupka, kamion kojeg su majstori raznih<br />
struka iz fabrike Gaubschat Fahrzeugwerke<br />
GmbH pretvorili u pokretnu plinsku komoru<br />
za sve koji nisu imali ni toliko sreće da umru<br />
malo kasnije, u koncentracionom logoru na<br />
Sajmištu, na mjestu unutar Nezavisne države<br />
Hrvatske, na koje su dovođeni stradalnici<br />
Jasenovac<br />
iz Srbije.<br />
„On je tada nešto pisao ili crtao... sedio je na<br />
maloj stolici, a beležnicu je držao na većoj<br />
stolici, tako je pisao... Teško mi je bilo bez<br />
suza da se pozdravim sa njim, samo sam ga<br />
poljubila. To je bio naš rastanak poslednji,<br />
to je bio 17. oktobar 1941. godine“, ispričala<br />
je Nada Karaičić, rodica Davida Bivasa, iz<br />
čuvene, u Drugom svjetskom ratu od Jevreja<br />
ispražnjene, Jevrejske ulice u Beogradu.<br />
Davidovog oca Efraima zvali su Franjo.<br />
Njegova je majka, sudeći po imenu – Bojana,<br />
bila etnička Srpkinja. Imao je deset godina<br />
kada su došli i po njega. Nije preživio logor.<br />
Tako je, dakle, bilo one 1941. u Srbiji Milana<br />
Nedića koja možda nije bila na strani Hitlera,<br />
ali sigurno jeste zajedno sa njima, u kojoj<br />
Jevreji i Hrvati nisu nosili žute i plave trake.<br />
Prvi jer ih nisu imali kada staviti, a drugih,<br />
mahom, nije ni bilo.<br />
„Kompleks Starog sajmišta, usled državnog<br />
i društvenog zaborava, koji je trajao od<br />
završetka Drugog svetskog rata do danas,<br />
pretrpeo je potpunu devastaciju i korišćen<br />
24 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
Sajmište<br />
je u najrazličitije svrhe, od smeštaja omladinskih<br />
brigada tokom izgradnje Novog<br />
Beograda, preko umetničke kolonije i adaptacije<br />
stambenih jedinica za radnike i gradsku<br />
sirotinju, pa sve do otvaranja restorana<br />
i bokserskih klubova. Međutim, ovo je<br />
prvi put da je jedna stranka na vlasti u ovaj<br />
prostor smestila svoj mesni odbor, koji se<br />
nije libio da istakne stranački transparent.<br />
Iako je tabla, kako reče ministar Đorđević,<br />
ubrzo uklonjena, mesni odbor je ostao da<br />
radi u zgradi koja je izgrađena na ruševinama<br />
nekadašnje logorske bolnice, odakle<br />
je bolničarka Hilda Dajč poslala svoja pisma,<br />
koja su danas dragocena svedočanstva<br />
o uslovima u kojima su se nalazili logoraši<br />
pred pogubljenje u gasnom kamionu.<br />
Učešće kvislinške vlade Milana Nedića u<br />
holokaustu na tlu Srbije je nesumnjivo, i<br />
baš zbog toga sablasni prostor Starog sajmišta<br />
biva preimenovan u sve, samo ne u<br />
mesto sećanja na holokaust“, napisao je, pored<br />
ostaloga, Saša Ilić u tekstu „Mesni odbor<br />
SNS - (Staro) Sajmište“, objavljenom krajem<br />
januara prošle godine na sajtu Peščanik,<br />
a povodom činjenice da je jedan mjesni odbor<br />
Srpske napredne stranke Aleksandra Vučića<br />
za svoje sjedište odabrao mjesto masovnih likvidacija<br />
beogradskih Jevreja, Roma i Srba<br />
protivnika kvislinške vlasti.<br />
CHURCHILL I EISENHOWER NA ĆIRILICI: U Sjevernoj<br />
Makedoniji je bivša, nacionalistička vlast, uz<br />
sve ostale, podigla i spomenik „žrtvama partizanskog<br />
terora“. U Srbiji su poodavno izjednačena<br />
prava pripadnika četničkog i partizanskog<br />
pokreta, dok se o Draži Mihailoviću i<br />
Milanu Nediću govori kao o Churchillu i<br />
Eisenhoweru na ćirilici. U Sarajevu, uz ulicu,<br />
Mustafa Busuladžić, sitni kolaboracionist<br />
i veliki antisemit, ima i školu. U Hrvatskoj<br />
je pokojni Franjo Tuđman, čim se prvi puta<br />
dokopao mikrofona, NDH-a opisao kao<br />
povijesnu težnju Hrvata za svojom državom<br />
i od tada se, dakle ne malo, predano radi<br />
na promjeni ishoda Drugog svjetskog rata.<br />
U Republici Srpskoj, u kojoj broj žrtava<br />
Jasenovca, vidimo, raste iz godine u godinu,<br />
četnici se sa sve uniformama i kokardama,<br />
okupljaju svakom zgodom i na svakom prikladnom<br />
mjestu.<br />
I da, razlike između blesavog komada kamena<br />
u Skoplju, odnosno Busuladžićevih odvratnih<br />
tekstova sa jedne, te masovnih zločina nacističkih<br />
saradnika nisu zanemarive. Princip<br />
je, međutim, ako ne isti, onda prokleto sličan.<br />
Ante Pavelić i Milan Nedić, Maks Luburić<br />
i Draža Mihailović, ustaše i četnici, takozvana<br />
Nezavisna država Hrvatska i kvislinška<br />
Srbija, sve je to historijski šljam i jad dostojan<br />
prezira, kriv za, sa jedne strane granice,<br />
istrebljivanje Jevreja, Srba, Roma...a sa druge<br />
Jevreja, Roma i muslimana. I lijevo i desno<br />
od Bosne i Hercegovine antifašisti su vlastima<br />
bili mrži od najmržeg neprijatelja. Na<br />
obje strane djeca su ubijana plinom, muškarci<br />
kamom, žene kako se stiglo. NDH i Srbija<br />
iz Drugog svjetskog rata bile su tek ispostave<br />
Hitlerovog Berlina na Balkanu, a sitne razlike,<br />
za razliku od krupnih, nikome nisu olakšavajuća<br />
okolnost.<br />
HISTORIJU DOPISUJU PORAŽENI: „Radikalskoespeesovska<br />
kultura sećanja i konstrukcija<br />
novog nacionalnog identiteta tokom devedesetih<br />
zasnovana je na stradanju Srba<br />
u Jasenovcu, što se proteglo i na period nakon<br />
pada Miloševića, a samo se potvrđivalo<br />
u pokušajima predloga memorijalizacije<br />
kompleksa Starog sajmišta tokom dvehiljaditih<br />
i kasnije, posle Vučićevog dolaska<br />
na vlast. U suštini, srbijanske vlasti ne interesuje<br />
obeležavanje sećanja na holokaust<br />
na teritoriji Srbije, već isključivo podrivanje<br />
autoriteta suseda, pre svega Hrvatske“,<br />
piše Ilić u već pomenutom tekstu.<br />
Ana Brnabić u jednom ima pravo: zbog mira<br />
i bratstva i jedinstva, jugoslavenska se historiografija<br />
prema činjenicama odnosila ne<br />
kao nauka, već kao sredstvo politike. Broj žrtava<br />
Jasenovca - kojeg strašnim mjestom ne<br />
čini samo cifra umorenih, već i sistematičnost<br />
zločinaca – uvećavan je, sjećanje na Lehra i<br />
Dimitrija Ljotića, Sajmište i dušegupke, potiskivano,<br />
dok je konstruiran mit o antifašističkom<br />
pokretu u Srbiji u kojoj, a nakon sloma<br />
POGLED IZVANA<br />
kratkotrajne Užičke republike, Titovi partizan<br />
nisu vodili niti jednu veliku bitku protiv<br />
nacista sve do pred sam kraj rata.<br />
U proučavanju prošlosti, koje je trebalo služiti<br />
jugoslavenskoj sadašnjosti, jednako je zanemarivana<br />
uloga BiH i njenog muslimanskog<br />
stanovništva u antifašističkom pokretu.<br />
„Najlegendarniji događaji u historiji partizanskog<br />
pokreta dogodili su se u ovom<br />
periodu, koji je osnova partizanske mitologije<br />
komunističkog režima poslije rata:<br />
osnivanje Prve i Druge proleterske brigade,<br />
‘dugi marševi’ preko Bosne i Hercegovine,<br />
sazivanje Prvog zasjedanja AVNOJ-a u<br />
Bihaću, bitke na Neretvi i Sutjesci, sazivanje<br />
Drugog zasjedanja AVNOJ-a u<br />
Jajcu i formiranje nove jugoslavenske države<br />
te njemački desant na Titov štab u<br />
Drvaru... Centralni organi zametka jugoslavenske<br />
savezne države, iskovani u Bosni<br />
i Hercegovini, premješteni su u oslobođeni<br />
Beograd tek u jesen 1944. godine. Da<br />
simbolika bude potpuna, Jajce, mjesto gdje<br />
je rođena nova jugoslavenska država, bilo<br />
je i bosanska srednjovjekovna kraljevska<br />
prijestolnica“, piše britanski povjesničar<br />
splitskog porijekla, Marko Atilla Hoare, u<br />
nedavno objavljenoj knjizi „Bosanski muslimani<br />
u Drugom svjetskom ratu“.<br />
Svaka strateška greška jugoslavenske historiografije<br />
je, međutim, nevažna u odnosu na<br />
skoro tridesetogodišnji revizionizam kojem,<br />
naravno, žrtve nisu važne: one su tek sredstvo<br />
da se, kako piše Ilić, drugima ispostavi još veća<br />
krivnja i sebi nađe opravdanje za ovovremenu<br />
primjenu provjerenih metoda istrebljivanja<br />
drugih naroda, u čemu je posebno uspješan<br />
onaj entitet na čijem je teritoriju patrijarh<br />
Irinej ubijenim u Jasenovcu proglasio gotovo<br />
sve Srbe zapadno od Drine.<br />
POBJEDA KAO ODGOĐENI PORAZ: Komunistička<br />
partija Jugoslavije i Josip Broz Tito nisu<br />
najzaslužniji, već jedini zaslužni za antifašistički<br />
pokret u bivšoj Jugoslaviji i stvaranje<br />
vojske koja je, uz britansku, američku i<br />
sovjetsku Crvenu armiju, u Evropi porazila<br />
i Hitlera i njegove saradnike u Nedićevoj<br />
Srbiji i Pavelićevoj Hrvatskoj pod čijom se<br />
okupacijom nalazila i Bosna i Hercegovina.<br />
Obje te kratkotrajne države bile su u svom<br />
temelju zločinačke i danas se i u Srbiji i u<br />
Hrvatskoj, uz prelijevanje u BiH s vremena<br />
na vrijeme, vodi višedecenijska kampanja<br />
u kojoj su žrtve zapravo dobrodošle:<br />
prvo su iz njihovih kostiju izvučena opravdanja<br />
za zločine u devedesetim godinama<br />
prošlog vijeka, da bi se na istim tim kostima<br />
nastavili graditi mitovi u kojima, naravno,<br />
činjenice stradaju ukoliko mitu ne<br />
odgovaraju. A te su činjenice užasno jednostavne<br />
i jasne, ma koliko brojke umorenih<br />
još uvijek bile neprecizne i neka od<br />
stratišta, poput, recimo, Sajmišta - neobilježena.<br />
•<br />
10.05.2019.<br />
25
TECHNO<br />
ODLOŽEN POČETAK PRODAJE<br />
SAMSUNGOVOG GALAXY FOLDA<br />
Nakon problema sa ekranom Galaxy Folda, odnosno odstranjivanja<br />
njegovog gornjeg sloja od strane predstavnika<br />
određenih medija, koji su ga zamijenili za zaštitnu foliju i<br />
time uzrokovali probleme u radu, Samsung je cijelu situaciju<br />
odlučio da dodatno ispita. Prvo su se pojavile glasine<br />
da je početak prodaje u Kini odložen za mjesec, a potom je Wall Street Journal javio da je<br />
odluka donijeta na globalnom nivou. Nakon toga, Samsung je i službeno potvrdio odlaganje<br />
lansiranja prvog uređaja sa savitljivim ekranom - Galaxy Fold, na neodređeno vreme.<br />
Ovaj potez nimalo ne iznenađuje jer situaciju u kojoj je integralni dio ekrana lako zamijeniti<br />
za zaštitnu foliju definitivno treba kvalitetno riješiti.<br />
HTC 5G TELEFON BIT ĆE<br />
PREDSTAVLJEN U DRUGOJ<br />
POLOVINI GODINE<br />
Uprkos činjenici da su gotovo svi njegovi<br />
istaknutiji stručnjaci za mobilnu telefoniju<br />
otišli u Google, kompanija HTC i je dalje<br />
prisutna na tržištu pametnih telefona. U<br />
dokumentima povezanima s organizacijom<br />
Bluetooth Launch Studio koja certifikuje<br />
sve buduće mobilne uređaje sa podrškom<br />
za Bluetooth pojavio se novi pametni telefon<br />
kompanije HTC. Mobilni uređaj tajvanske<br />
kompanije pod kodnim imenom<br />
2Q6U je uređaj koji donosi podršku za<br />
5G mobilne mreže. Time su potvrđene ranije<br />
glasine koje su, između ostalog, stizale<br />
i od Evana Blassa. On je spominjao taj<br />
telefon i to pod identičnim kodnim imenom.<br />
Osim informacije da je riječ o telefonu<br />
sa podrškom za 5G mobilne mreže,<br />
nema nikakvih drugih informacija o njegovim<br />
funkcijama. U januaru postale su dostupne<br />
glasine kako HTC svoj pametni telefon<br />
sa podrškom za 5G mreže namjerava<br />
da predstavi u drugoj polovini ove godine.<br />
GOOGLE PIXEL 3A I 3A XL<br />
NA SLUŽBENIM<br />
RENDERIMA<br />
Google je 7. maja predstavio i dva nova uređaja<br />
– Pixel 3a i Pixel 3a XL. Radi se o modelima<br />
koje koriste iste kamere kao Pixel<br />
3 i Pixel 3 XL, ali donose slabije procesore<br />
i ulaze u niži cjenovni razred.<br />
Manji model donosi 5,6-inčni OLED zaslon<br />
rezolucije 1080 x 2220 piksela, pokretan<br />
je Snapdragonom 670, ima 4 GB RAM-a,<br />
64 GB interne memorije te 12,2 MP kameru<br />
s f/1.8 otvorom blende i optičkom<br />
stabilizacijom. Prednja kamera raspolaže<br />
8 MP kamerom f/2.2 otvora blende. Kao i<br />
kod skupljeg modela, ova kamera podržava<br />
Night Sight, Top Shot, Super Res Zoom<br />
i HDR+ funkcije.Veći Pixel 3a XL donosi<br />
6-inčni OLED zaslon, 1080 x 2160 rezolucije,<br />
isti hardver kao i manji model, ali<br />
ima veću bateriju, kapaciteta 3700 mAh.<br />
Zanimljiv je povratak 3.5 mm audio utora,<br />
a tu su i stereo zvučnici. Cijena Pixela<br />
3a u SAD će iznositi 399, a Pixela 3a XL<br />
$479 dolara.<br />
APLLE IZGUBIO<br />
PARNICE<br />
PROTIV<br />
SWATCHA<br />
Kompanija iz Cupertina je izdašnoj<br />
istoriji tužbi i povlačenja<br />
po sudovima dodala nove<br />
stavke. Ovaj put je riječ o sukobu<br />
sa Swatchom, poznatim<br />
švajcarskim proizvođačem satova.<br />
Riječ je o dvije odvojene<br />
tužbe koje je Apple pokrenuo<br />
protiv Swatcha u dvije različite<br />
države. Prva tužba pokrenuta<br />
je u Švajcarskoj zbog<br />
navodne prevelike sličnosti<br />
između Swatchovog slogana<br />
”Tick different” sa Appleovim<br />
poznatim sloganom ”Think<br />
different”. Druga sudska tužba<br />
protiv Swatcha pokrenuta<br />
je u Australiji zbog navodnog<br />
nedozvoljenog korišćenja slogana<br />
”one more thing”, što je<br />
fraza kojom je Apple znao najavljivati<br />
neke dodatne proizvode<br />
tokom svojih konferencija.<br />
Apple se na ovu Swatchovu<br />
frazu požalio Australijskoj<br />
kancelariji za robne marke<br />
ističući kako su već podnijeli<br />
sopstveni zahtjev za zaštitu<br />
svojih isključivih prava na upotrebu<br />
te fraze. Međutim, sud<br />
je presudio u korist Swatcha<br />
ističući da ni Apple ni Swatch<br />
nisu tu frazu koristili pri predstavljanju<br />
novih proizvoda te<br />
bez veze za bilo koju specifičnu<br />
uslugu ili proizvod pa<br />
je stoga Apple dužan da plati<br />
sudske troškove parnice.<br />
Inače, Swatch je frazu koristio<br />
kako bi reklamirao svoje<br />
nove satove u stilu film noira,<br />
na njihovom reklamnom<br />
posteru ne pojavljuju se satovi<br />
već lik iz stare televizijske<br />
serije inspektor Columbo<br />
i slavna te često ponavljana<br />
izreka glavnog istoimenog lika<br />
u toj seriji kojeg je glumio<br />
Peter Falk, a koja glasi ”just<br />
one more thing”.<br />
26 26 15.09.2015.<br />
10.05.2019. www.startbih.ba
APPLE VRAĆA 4,7“ IPHONE<br />
Čini se kako je Apple ponovno<br />
spreman u ponudu da uvrsti<br />
iPhone sa manjim ekranom.<br />
Hoće li se novi model<br />
zvati iPhone SE 2 ili nekako<br />
drugačije nije za sada poznato.<br />
Novi mali iPhone ekran<br />
od 4,0“ trebao bi da bude zamijenjen<br />
onim od 4,7“. Izvori<br />
navode kako će se dizajnerski<br />
temeljiti na iPhoneu 8, pa je<br />
očekivati naziv iPhone 8s nego iPhone SE, ali o tom potom.<br />
Izvori navode kako će se temeljiti na čipu A13 i kako će imati<br />
najmanje 128 GB data prostora. Zatim, najavljuje se FHD<br />
LCD ekran, novi dizajn PCB-a (dakle, ne bi trebao da bude<br />
samo prepakovani iPhone 8 sa novim SoC-em i softverom)<br />
i, za razliku od aktuelnih trendova - samo jedna kamera sa<br />
svake strane. Na tržištu bi se trebao pojaviti u martu 2020.<br />
godine po cijeni od oko 650 USD.<br />
TECHNO<br />
STIGAO NOĆNI MOD SNIMANJA<br />
NA GALAXY S10<br />
Samsung je izdao softversku nadogradnju<br />
kojom je poboljšao performanse<br />
ultrazvučnog čitača otisaka<br />
prstiju na podržanim telefonima iz<br />
serije Galaxy S10. Stigla je još jedna<br />
nadogradnja koja povećava mogućnosti<br />
kamera aplikacije. Riječ je<br />
o Night Modu koji korisnicima olakšava fotografiranje u<br />
uslovima slabijeg osvjetljenja. Navedena opcija je postojala<br />
i ranije pod nazivom Bright Night, ali se uključivala isključivo<br />
automatski, kada bi uređaj zaključio da ju je potrebno<br />
uključiti. Bright Night je dobio zasebno mjesto u kamera<br />
aplikaciji i moguće ga je uključiti proizvoljno, kad god to<br />
korisnik poželi. Novo-stara funkcija dobila je novi, skraćeni<br />
naziv - Night. Lokaciono je smješten između ostalih modova<br />
- Food, Instagram, Panorama... Nadogradnja je teška<br />
205,18 MB i bila je dostupna korisnicima iz Švajcarske, ali<br />
polako postaje dostupna i korisnicima iz drugih zemalja.<br />
BANKROT KOMPANIJE KOJA STOJI IZA BRENDA YOTAPHONE<br />
Kompanija Yota je u razdoblju od 2013.<br />
do 2017. godine predstavila tri različita<br />
YotaPhone Android pametna telefona<br />
koji su se na tržištu isticali po dva ekrana,<br />
jednim klasičnim (LCD u prvom i<br />
AMOLED u preostala dva YotaPhone<br />
modela) i jednim ekranom baziranim na<br />
e-ink tehnologiji za prikaz različitih korisnih<br />
informacija uz prednost duže autonomije<br />
baterije (ukoliko se za prikaz informacija<br />
koristi sekundarni e-ink ekran).<br />
Tokom 2018. godine kompanija Yota je<br />
iz ruku kompanije Rostec prešla u ruke<br />
kineskog konzorcijuma, ali se čini kako<br />
ta promjena vlasništva nije pomogla kompaniji<br />
u očuvanju finansijske stabilnosti te<br />
je kompanija, prema službenom glasniku<br />
Kajmanskih Ostrva (Cayman Islands<br />
Gazette), proglasila bankrot. Osim finansijskih<br />
problema, Yota je suočena i<br />
sa sudskom tužbom dobavljača ekrana<br />
Hi-P Electronicsa zbog nepoštivanja<br />
uslova ugovora o međusobnoj saradnji.<br />
FACEBOOK RADI NA SVOM AI<br />
GLASOVNOM ASISTENTU<br />
Glasovni asistenti koji koriste vještačku inteligenciju<br />
poput Siri, Alexa ili Google Assistenta već<br />
su se prilično dobro udomaćili, međutim uskoro<br />
bi mogli da dobiju i konkurenta. Kako prenosi<br />
CNBC, Facebook je pokrenuo svoj tim za<br />
proširenu i virtuelnu stvarnost na čijem čelu je<br />
Ira Snyder, koja na ovom glasovnom asistentu<br />
radi još od prošle godine. Prema navodima, tim<br />
je već u kontaktima sa dobavljivačima pametnih<br />
zvučnika kako bi se ostvarilo partnerstvo u proizvodnji<br />
uređaja koji će ovaj asistent pokretati.<br />
Primarno, Facebookov asistent bi kompanija koristila<br />
za njihov Oculus VR headset i Portal pametni<br />
displej, ali i za buduće AR/VR uređaje.<br />
Facebook je već ranije radio na razvoju AI asistenta,<br />
ne na nivou koji bi mogao parirati Alexa<br />
ili Siri, poput M Assistenta za Messenger objavljen<br />
još 2015. godine i ugašen godinu dana kasnije.<br />
Za sada nema informacija kada bi novi asistent<br />
mogao ugledati svjetlost dana.<br />
BLACKBERRY MESSENGER ODLAZI U PENZIJU<br />
BlackBerry je pokušao da oživi BlackBerrry Messenger u verziji za<br />
privatne korisnike zadnjih par godina. Ali u tome nisu uspjeli jer su<br />
postojeći korisnici prešli na druge platforme, a nove je korisnike bilo<br />
teško privući. Podsjetimo, BlackBerry Messenger je prvo bio ekskluziva<br />
za BlackBerryjevu mobilnu platformu, a od 2013. godine je<br />
dostupan i za Android i iOS. Ali, konkurencija je na tom polju očito<br />
bila prejaka - WhatsApp, Viber, Facebook Messenger, Telegram,<br />
Signal i drugi pa je BlackBerry Messenger pao u drugi plan, potom<br />
i u zaborav. BlackBerry je najavio kako je zadnji dan za BlackBerry<br />
Messenger 31. maj. Do tog datuma bit će moguće koristiti aplikaciju,<br />
kao i sve ove godine, ali već od 1. juna neće. Nažalost, korisnici<br />
koji su kupili ili na drugi način nabavili stickere, iste neće<br />
moći da preuzmu offline, jer isti, kako BlackBerry navodi na svojim<br />
stranicama, ne funkcionišu bez Messengera. Stoga kupcima savjetuju<br />
da zatraže povrat novca preko App Storea i Google Playa.<br />
Isto vrijedi i za BBMoji ikone: Ni njih neće biti moguće koristiti nakon<br />
što se ugasi Messenger. Što se fotografija i videa tiče njih je moguće<br />
preuzeti na uređaj do 31. maja 2019. godine. Ostali podaci koji<br />
se nalaze na tvrtkinim serverima bit će po gašenju Messengera obrisani.<br />
Taj će proces potrajati i do 180 dana.<br />
10.05.2019.<br />
15.09.2015.<br />
27 27
TESTAMENT<br />
NOVA VRSTA NASLJEDSTVA<br />
Kako oporučiti šifru, lozinku,<br />
account, wachtwoord?!<br />
Iza te riječi, koju za sada samo ja znam, krije se cijeli jedan svijet, bogatstvo koje se ničim ne<br />
može platiti • Zaprepastilo me kada sam nekidan pročitao rezultate jednog istraživanja s<br />
ovdašnjeg trulog Zapada. Navodno 46 odsto ispitanih tvrdi da nije zainteresirano da dozna<br />
šifru koja je ostala iza umrlih roditelja, rođaka i prijatelja. Isto toliko veliki procenat misli da<br />
nije njihova dužnost da se brinu o tome kako će bivši korisnici virtualnog svijeta biti uklonjeni<br />
i iz tih posljednjih znakova zemaljskog života<br />
PIŠE: Pavle Pavlović<br />
Prepadaju neki prognozama da će<br />
2050. na mreži Facebook biti više<br />
mrtvih nego živih! Zato sam se dao<br />
u akciju, ne dam da me zateknu nespremnog<br />
kao onda pred 1992. kada su nas<br />
uvjeravali da je za rat potrebno dvoje.<br />
... Sa vilom u Rovinju sam raskrstio. Stana<br />
u Londonu se odrekao. Riblji restoran u<br />
Makarskoj zatvorio. Beach bar na Hvaru<br />
poklonio. Jahtu na Kornatima zauvijek potopio.<br />
Još mi se dime dvije ćevabdžinice na<br />
Baščaršiji. I one će na bubanj. Kao i bistro<br />
kraj Sene u Parizu.<br />
Moja je šifra „volim život“<br />
28 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
A SAD, ADIO: Spremam se za odlazak. Bez dugova,<br />
bez repova. Lovu poklanjam u humanitarne<br />
svrhe. Za razvoj testament kulture u<br />
regionu nam. Nećemo više oporučno nepismeni<br />
odlaziti s ovog svijeta. Uzbuđivati one<br />
što za nama ostaju. Da umjesto suza i emocija,<br />
izazivamo bijes, grabež, mržnju do sljedećeg<br />
groba. Oglašavam se, dakle, prije sudnjeg<br />
časa. Da ekipa zna šta je čeka, kada umrem ja!<br />
Ma, lako mi se odreći svog blaga i nekretnina,<br />
ali kako oporučiti ono što se zove<br />
šifra, lozinka, account, wachtwoord?! Iza<br />
te riječi, koju za sada samo ja znam, krije<br />
se cijeli jedan svijet, bogatstvo koje se ničim<br />
ne može platiti. Mogli su oni bogumili<br />
po Bosni, a i tada neustoličenoj i nenazvanoj<br />
Hercegovini, praviti stećke i druge<br />
prastarine. Ostavljati znak svojih bitisanja.<br />
Iza kojih nije bilo puno tajni. Kod ondašnjih<br />
javnih bilježnika znalo se što će biti<br />
nabrojano, zbog čega će se familija draga<br />
radovati ili plakati. U trenucima kada državni<br />
službenik bude važno čitao „ostavljam<br />
to i to tom i tom“ niko neće ni misliti<br />
na poklonitelja. Samo će kao digitron brzo<br />
zbrajati koliko su dobili ili zbog drugih,<br />
živih, prokletih rođaka, izgubili.<br />
E, kod mene neće biti toga. Možda će me<br />
zato posmrtno zamrziti još više nego neki<br />
za života. Nije važno, jer znam da im<br />
u nasljedstvo ostavljam moju digitalnu<br />
besmrtnost, ostavljam najveće bogatstvo<br />
ove epohe čovječanstva. Jednog dana biće<br />
vrijedno kao i ove starine što neki zaluđeni<br />
ruše po Siriji, Iraku. Bez moje ostavštine<br />
neće budući povjesničari, futuristički<br />
Semir Osmanagić govoriti o danima koje<br />
sada živimo.<br />
KO TO MOŽE PLATITI: Dakle, pitanja svih pitanja<br />
je kako ću oporučiti svoju lozinku, svoj<br />
account, svoju wachtwoord onima koji će<br />
najbolje znati upravljati mojim najvećim<br />
dragocjenostima koje sam stekao za ovog<br />
kratkog, mirotvornog života?<br />
To je nova vrsta nasljedstva, za koje se<br />
moraju smišljati posebni načini ostavljanja<br />
oporuka, testamenta. Kako te savremene<br />
i buduće nositelje naših posljednjih<br />
želja pripremiti za trenutke koje su nama<br />
donosili radosti koje se ne mogu izmjeriti i<br />
opisati. A ima li većeg bogatstva od toga?<br />
Recimo, ko to može platiti kada sa mojom<br />
otkrivenom lozinkom ili šifrom zaplovi<br />
svijetom osobnih emocija, svakodnevnih<br />
socijalnih magistrala kojima sam<br />
stizao od Amerike do Australije. Kada sam<br />
sa spiska facebook prijatelja više brisao žive<br />
nego mrtve.<br />
Posebno sam se osjećao kada sam rođendane<br />
čestitao i onima koji su već godinama<br />
opravdano odsutni sa FB-polja. Drhtao<br />
bih kao da su živi kada bi se umjesto njih<br />
javljali najbliži im sa porukama čuđenja<br />
- hvala na čestitkama, ali moj tata, moja<br />
Što će biti, biće<br />
... znam da im u<br />
nasljedstvo ostavljam<br />
moju digitalnu<br />
besmrtnost, ostavljam<br />
najveće bogatstvo ove<br />
epohe čovječanstva.<br />
Jednog dana biće<br />
vrijedno kao i ove starine<br />
što neki zaluđeni ruše po<br />
Siriji, Iraku<br />
mama, brat, sestra, muž, svekar je umro<br />
prije toliko i toliko godina…<br />
Ili, prvo se stresem, pa me onda ugodna<br />
toplina sjećanja obuzme kada izrone poruke<br />
i slike starih prijatelja kojih više nema,<br />
ali i dalje s istim brojem ljeta žive na<br />
najvećoj društvenoj mreži planeta. Slično<br />
je i sa Twitterom, Linkedinom…<br />
Ipak, kada me prođu prvi trenuci radosti<br />
zbog čega sam postao ovisnik socijalnih<br />
medija, zapitam se koliko su bile poštovane<br />
posljednje želje sve šire populacije<br />
pokojnika sa društvenih mreža?<br />
RAJSKE BAŠTE: Zaprepastilo me kada sam nekidan<br />
pročitao rezultate jednog istraživanja<br />
s ovdašnjeg trulog Zapada. Navodno<br />
46 odsto ispitanih tvrdi da nije zainteresirano<br />
da dozna šifru koja je ostala iza umrlih<br />
roditelja, rođaka i prijatelja. Isto toliko<br />
veliki procenat misli da nije njihova dužnost<br />
da se brinu o tome kako će bivši korisnici<br />
virtualnog svijeta biti uklonjeni i iz<br />
tih posljednjih znakova zemaljskog života.<br />
Nagli razvoj digitalne džungle, koja je<br />
TESTAMENT<br />
donijela i rajske bašte socijalnih druženja<br />
preko tipkovnica i kamera naših laptopa,<br />
smarthfona, kompjutora, uzrokuje i bujanje<br />
problema, rekao bih civilizacijske sramote<br />
zvane krajno nepoštivanje nasljedstva<br />
pokojnika.<br />
Za taj problem krive su, čini mi se, obje strane.<br />
I oni koji umiru i oni koji ostaju. Zato tražim<br />
da se moja golema ostavština raspodijeli po<br />
svim stranama ove kugle i upotrijebi za posebne<br />
tečajeve pisanja novih vrsta testamenta.<br />
Na posebno važnom mjestu u tim oporukama<br />
trebalo bi da stoji poglavlje o prenošenju<br />
lozinki, tajnih ključeva kojima su oni što odlaze<br />
za života otvarali vrata digitalnog svijeta,<br />
koji sve više buja i sve više postaje naše stvarno<br />
bitisanje danas i sutra. Ta nova galaksija<br />
naših života veća je od svih onih koje je do<br />
sada poznavala ljudska povijest. Riječi i slike<br />
nikada brže ni masovnije nisu jurile sa jednog<br />
na drugi kraj ovog planeta...<br />
ŽURIM BILJEŽNIKU: Znam, niste kao ni ja razmišljali,<br />
a kamoli shvatali koliko je važno<br />
naše lozinke iz aktivnog socijalnog života<br />
prenijeti, zamrznuti ili zauvijek izbaciti<br />
iz svijeta kada nas ne bude. Ne dozvolite<br />
da posljednja sjećanja na vas budu zasjenjena<br />
nebrigom onih koji ostaju iza vas. U<br />
oporukama otkrijte lozinke, a oni koji vas<br />
nasljeđuju sami će odlučiti što sa njima.<br />
Da li da još živite, kao desetine mojih zauvijek<br />
otišlih prijatelja, u digitalnom vrtu? Ili<br />
da vašim nestankom odlutaju i vaši osmjesi<br />
koji su krasili naša svakodnevna druženja<br />
sa stranica socijalnih medija.<br />
Zato žurim ka bilježniku. Samo ću njemu<br />
šapunti lozinku tu, a on neka jednog<br />
dana svima javno saopšti da se ona zvala -<br />
JA VOLIM ŽIVOT! •<br />
10.05.2019.<br />
29
05.02.2013. godina XVI broj 368 cijena 3 KM<br />
Banjski turizam<br />
Obracu<br />
PDV<br />
Država otima<br />
i na grijanju<br />
AKCIJA TREBEVIĆ<br />
Opet uništena<br />
automafija<br />
REPORTAŽA<br />
Obračun kod<br />
OK korala<br />
Poklon čitaocima<br />
Kod nas su se<br />
i Rimljani banjali<br />
Nacionalni park Una Safikada<br />
Investicije<br />
Interview:<br />
Asja Hadžiefendić-Mešić<br />
UBIJA LI NAS<br />
nuklearni otpad<br />
30 www.startbih.info
TUMBSTON, ARIZONA, USA<br />
un kod OK korala<br />
Današnje verzije obračuna braće Erp sa bandom Kauboji zaista su legende, jer su stvarnost,<br />
zbog dobrih naslova, promijenili prvo novinari, a potom i filmaši. Tumbston danas,<br />
gradić je koji živi sasvim dobro, u skladu sa vlastitim geslom - PREJAK DA UMRE<br />
PIŠE I SLIKA: Dario Novalić<br />
novalich@bih.net.ba<br />
Snimljeni su mnogi filmovi,<br />
napisane knjige, pričaju se<br />
priče i legende... A istina o<br />
obračunu kod OK korala postaje<br />
sve dalja i dalja.<br />
Prvo su novinari Njujork Tajmsa,<br />
zarad zvučnijeg naslova, promijenili<br />
vrijeme obračuna. Naslov je<br />
glasio TAČNO U PODNE. A sve<br />
se, ustvari, zbilo iza podne, negdje<br />
oko tri sata.<br />
I mjesto istorijske pucnjave je promijenjeno.<br />
Ovaj put je to uradio<br />
maštoviti scenarista filma snimljenog<br />
1957. OBRAČUN KOD OK<br />
KORALA - zvao se film. Obračun<br />
se, realno, desio podaleko od<br />
OK korala ili, precizno, u ulici Frimont,<br />
šest kuća dalje od stražnje<br />
kapije OK korala.<br />
ONIH PARA 80 MILIONA<br />
Ostatak priče je manje-više poznat<br />
i zapisan je mnogim istorijskim<br />
knjigama.<br />
Pred kraj 1879. braća Erp dolaze<br />
u Tumbston, Arizona.<br />
Grad je smješten pedesetak kilometara<br />
od granice sa Meksikom.<br />
U njemu su u to vrijeme već pripadnici<br />
bande koja se naziva jednostavno<br />
Kauboji koji kradu stoku<br />
po Meksiku, a najviše sa farme<br />
Sonora. Meso prodaju u Tumbstonu<br />
i niko im ništa ne može.<br />
Sve do dolaska braće Virgila, Vajata,<br />
Morgana i Vorena Erp.<br />
Grad raste i razvija se ogromnom<br />
brzinom. Od prvobitnih sto žitelja,<br />
odjednom, gotovo preko noći,<br />
tu je 14 hiljada ljudi željnih<br />
brze zarade i dobre zabave. Sve<br />
im to Tumbston pruža - rudnici<br />
srebra u svega desetak godina<br />
donose prihod od 80 miliona dolara<br />
- onih para!<br />
U gradu su četiri crkve, škola, dvije<br />
banke, troje dnevne novine, 110<br />
salona, 14 kockarnica, opera, bezbroj<br />
sala za ples... Javnim kućama<br />
ne zna se broj. No, zna se da je<br />
tu tri hiljade prostitutki koje su<br />
uredno registrovane i za svoj rad<br />
plaćaju porez.<br />
Tumbston od malog naselja po-<br />
31
staje ozbiljan grad koji želi uvesti red i zakon,<br />
a sve zarad dobrobiti svojih žitelja koji vrijed-<br />
no rade i još se vrednije zabavljaju kada za to<br />
plemena Kočiza, živi od turizma.<br />
NAPUMPANI ISTORIJOM<br />
dobi oko 70 godina i geslo TUMBSTON -<br />
PREJAK DA UMRE.<br />
I umrijeti skoro neće. Naprosto zato što 1.500<br />
imaju vremena i novca.<br />
Bandi Kauboji red, zakon i disciplina<br />
nimalo ne odgovaraju. A već se govorka<br />
da će braća Erp koji provode<br />
zakon uz pomoć zubara Doka Holideja,<br />
učinite sve da zaustave krađu<br />
stoke, te strahovladu koju provode<br />
Kauboji.<br />
Bandu predvodi Ajk Klejton, skupa<br />
sa braćom Bilijem i Frenkom. Nisu<br />
sami. Mnogima odgovara da rade<br />
šta žele. Erpovi su smetnja.<br />
žitelja ovoga malog istorijom napumpanog<br />
grada svakoga dana nešto rade. I za<br />
sebe i za grad i za turiste i za budućnost.<br />
To što je januar i što je temperatura najniža<br />
u zadnjih 25 godina, kako javiše<br />
metorolozi, to što turista ima jedva stotinjak,<br />
ne znači da će mještaniTumbstona<br />
sjediti u kući i zavaljeni u udobne fotelje<br />
gledati TV.<br />
Ni to što ih je većina starija od sedamdeset<br />
ne znači da je dan za odmor.<br />
Svi restorani i prodavnice rade. Uskoro<br />
Aleks sa Aljaske<br />
će i živa predstava sa pravim glumcima i<br />
A ONDA...<br />
lažnim mecima dočarati kako je, ustvari,<br />
Braća Meklori, Bili Klejborn i Pit<br />
Stivens svakog dana izazivaju Vajata<br />
Erpa i braću mu. Isprva su to sitna dobacivanja,<br />
ružne riječi, uvrede.<br />
I, svi su u gradu znali da će doći do velikog<br />
obračuna.<br />
Ali, niko i kada...<br />
A onda se 26. oktobra 1881., negdje oko tri<br />
popodne, u Frimont ulici začuo prvi pucanj.<br />
Ubijen je mlađi brat Ajka Klejtona. Ajk je, kao<br />
vođa Kauboja, istoga trena junački pobjegao.<br />
Sve je trajalo manje od jedne minute, a ispaljeno<br />
je više od trideset metaka sa obje strane. Niko<br />
od branilaca zakona nije ubijen. Klejtonovi<br />
su pobjegli ne pokupivši ni mrtve, ni ranjene.<br />
Nekoliko dana poslije obračuna, negdje pred<br />
zalazak sunca, iz zasjede, s leđa, ubili su Morgana,<br />
mlađeg brata Vajata Erpa...<br />
Banda Kauboja je uništena. Neki su članovi<br />
zadržani u zatvoru svega 30 dana i potom,<br />
bez suđenja, pušteni na slobodu.<br />
Vođa bande Ajk Klejton se nakon višemjesečnog<br />
bjekstva ipak pojavio u Tumbstonu.<br />
Bio je miran i potišten. Nenaoružan jer mu<br />
je to garantovalo život. Malo je ko tada pucao<br />
na nenaoružane ljude. Pa makar pripadali klanu<br />
Klejtona. Povukao se na svoju farmu nedaleko<br />
od Tumbstona, gdje je umro prirodnom<br />
smrću.<br />
Danas grad Tumbston u Arizoni, smješten u<br />
dijelu koji su nekada posjedavala indijanska<br />
Nije to kaubojski grad napravljen za potrebe<br />
nekoga filma, nego pravi pravcati mali grad.<br />
Jedan od najstarijih gradova u Americi.<br />
Danas ima oko 1.500 stanovnika prosječne<br />
taj obračun kod OK korala izgledao.<br />
Don Džon Blek, glumac mlad 89 godi-<br />
na, danas slavi rođendan.<br />
- Slavićemo tek večeras. Do tada trebamo<br />
odigrati tri predstave - kaže nam kao da se<br />
pravda.<br />
32 www.startbih.info
i Doka deja, a navrate i braća Klejton. Naravno, ako<br />
Holi-<br />
imate dovoljno vremena, novaca i, prije svega,<br />
mašte i dobre volje da povjerujete u sve to.<br />
I, bezbeli, ako vas nije strah.<br />
Jer, oni što su bili, kunu se i danas da su razgovarali<br />
sa duhom Doka Holideja. Možda im<br />
je i karijes sredio doktor Holidej.<br />
Naš vodič, Aleks, rođen negdje na Aljasci, ovdje<br />
živi novi, bolji život.<br />
BETI, MADE IN USA<br />
- Ovdje mi je svaki dan poput godišnjeg odmora.<br />
Zamislite mene sa minusa Aljaske, kada<br />
sam se prvo jutro probudio ovdje u Tumbstonu<br />
u Arizoni. Vrijeme lijepo, ljudi ljubazni,<br />
turista bezbroj, žurbe nema. A para kao u priči.<br />
I to ne trebaš za tu neku zaradu duboko<br />
kopati. Dovoljno je da budeš ljubazan, nasmijan,<br />
rječit. I da ličiš na kauboja. A ja sam sve<br />
te atribute već imao. Kupio sam si ovdje šešir<br />
i čizme i evo me. Živim i uživam. Žena mi se<br />
rodila u ludom i brzom Njujorku. Dogovorili<br />
smo se da će provesti u Tumbstonu mjesec<br />
i tek tada odlučiti da li ćemo živjeti ovdje.<br />
Već drugo jutro je rekla ostajemo... - ponosno<br />
i ljubazno nam opisa svoj život kauboj Aleks.<br />
I, tvrdi on, nema straha za ovaj grad.<br />
- Kad neko umre, obično se neko i rodi, tako<br />
da nas je uvijek oko 1.500 u zbiru. Živimo<br />
i uživamo dobar život. Kao malo ko<br />
u ovoj velikoj zemlji - priča on.<br />
A hrana... Baš kao nekada - uvjeravaju nas sta-<br />
Na predstavi je svega 30 ljudi. I moja mala<br />
ekipa među njima. Pošteno smo platili karte<br />
tek da Džon i još tri njegova glumca ne rade<br />
besplatno.<br />
DOK SREĐUJE KARIJES<br />
Možda Džon sa svojih 89 ljeta i nije<br />
najbrži revolveraš oblasti Kočiz, no<br />
u ulozi Vajata Erpa sasvim se dobro<br />
snalazi. Puca i pije viski kao da je to<br />
cijeli život radio. A nije - Holivud je<br />
dugo bio njegovo odredište, mnogo serija,<br />
mnogo uloga. Među njima i uloga<br />
Abrahama Linkolna. Režiseri mislili<br />
da liči, no ja ne vidjeh sličnost. Zato<br />
su, valjda, oni režiseri, a ja novinar.<br />
Da ne bi dangubio, Džon u pauzama<br />
između predstava prodaje ulaznice.<br />
I, naravno, objašnjava turistima<br />
sve što ih zanima o Tumbstonu.<br />
Ovdje, na granici sa Meksikom, nije<br />
kao u ostalim turističkim odredištima<br />
Amerike.<br />
Baš se vidi kako ovi ljudi vole svoj grad - i dok<br />
govore o njemu i dok glume u predstavama.<br />
Nije tu u pitanju samo namjera da se turistima<br />
uzme lova. To je njihov grad u kome su i oni,<br />
njegovi žitelji, prejaki i preponosni da odu u<br />
neko drugo mjesto, u neki grad lakši i jednostavniji<br />
za življenje. Tumbston je to...<br />
Kada je puna sezona, dakle gotovo devet mjeseci<br />
u jednoj godini, možete, ako želite, obići<br />
rudnike srebra od kojih je nekada ovo područje<br />
živjelo. I to vrlo dobro.<br />
Možete i sačekati ponoć i obići mjesta u Tumbstonu<br />
na kojima se pojavljuju duhovi. I Vajata<br />
Erpa<br />
Baka Beti pravi najbolju<br />
domaću čokoladu<br />
novnici Tumbstona. U jednom od brojnih restorana<br />
naručujemo objed sličan onom iz doba<br />
starog Divljeg zapada. Dobar komad odlično pečenog<br />
mesa, krompir ispod saća, slatko od bundeve<br />
i kaktusa, domaći sok od jabuke, domaće pi-<br />
vo... Šta čovjeku više treba?<br />
Nedaleko od restorana,<br />
kraj starog pozorišta, radnjica<br />
gospođe Beti. Već je<br />
prešla osamdesetu, no cijelu<br />
radnju vodi sama - proizvodi<br />
sve vrste čokolade.<br />
U manjim količinama, naravno,<br />
ručni je rad u pitanju.<br />
Uđete Kod Beti sa namje-<br />
rom da samo probate, a iza-<br />
đete sa kesom težom od kilograma.<br />
Sa svim mogućim<br />
vrstama čokolade za koje do<br />
sada niste ni čuli, a kamoli<br />
ih vidjeli ili probali...<br />
I još jedna sitnica - ovdje vam<br />
se, kao u dobrom dijeli rike, ne može desiti da nekome kupite poklon ili<br />
Amesuvenir<br />
za koji ćete tek kod kuće ustvrditi da je<br />
Made in China. Većina proizvoda, odjeće, obuće,<br />
suvenira, prehrambenih proizvoda je, konačno,<br />
MADE IN USA.<br />
TUMBSTON TOO TOUGH TO DIE...<br />
(Više fotografija iz Tumbstona na www. startbih.info)<br />
•<br />
33
FILMADŽIJE<br />
MUSTAFA MUSTAFIĆ, SNIMATELJ<br />
Kinematografija<br />
nam je<br />
na izdisaju<br />
Društvo ne vodi brigu<br />
o kulturi, posebno o<br />
filmu koji je zadužio<br />
ovu državu. Važno je<br />
da se u kontinuitetu<br />
proizvode filmovi, da<br />
mladi ljudi mogu od<br />
toga da žive. Danas ne<br />
mogu! Kada sam 1962.<br />
počeo da volontiram<br />
bila su dva filma<br />
istovremeno snimana<br />
u produkciji tadašnjeg<br />
Bosnafilma. U svakoj<br />
ekipi je bilo po 40 ljudi<br />
- muški i ženski frizer,<br />
garderober muški i<br />
ženski, rekviziteri,<br />
scenski majstori... Na<br />
svakoj kameri i posadi<br />
je bilo četiri, pet ljudi,<br />
prvi asistent, drugi<br />
asistent, takozvani<br />
švenker operater,<br />
kamera operater, tu<br />
su pratioci kamere. To<br />
danas nema ništa<br />
Nisam imao ambicija da se bavim režijom<br />
34 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
RAZGOVARAO: Dario Novalić<br />
• Otkud Vam ideja da nakon toliko<br />
godina staža napišete knjigu o filmskom<br />
snimanju?<br />
- U knjizi sam pokušao da objasnim kako<br />
je došlo do toga da napišem knjigu. Kada<br />
sam dobio nagradu za životno djelo od<br />
Udruženja filmskih radnika, shvatio sam:<br />
kada napustim ovaj svijet niko od mlađih<br />
kolega neće znati ko je bio, recimo, Đokica<br />
Jović, Aleksandar Veslija i mnogi snimatelji<br />
koji su bili sjajni majstori, dobri snimatelji<br />
koji su, uz autore i ostale filmske<br />
radnike, udarili temelje današnjoj bosanskohercegovačkoj<br />
kinematografiji.<br />
• Radite i kao predavač na SFA.<br />
Koliko mladih danas zna šta je filmska<br />
kamera?<br />
- Znaju i više nego što smo mi znali u naše<br />
doba u njihovim godinama. Prvo, promijenila<br />
se tehnologija. Danas je ta digitalna<br />
tehnologija, nije više ova filmska i zato<br />
je potrebno mnogo manje znanja. Sa tim<br />
što oni još imaju i pristup internetu i sve<br />
možeš da nađeš na internetu, ali to jeste<br />
ona zamka, što ti se vrlo brzo čini da znaš<br />
sve, a znaš vrlo malo.<br />
• Režiseri kod nas i u svijetu, kada<br />
prave ozbiljan igrani film, itekako razmišljaju<br />
koga da uzmu za kamermana!<br />
- Režiseri koji znaju šta je kamera razmišljaju<br />
o tome. Oni koji ne znaju, uzmu nekoga<br />
ko nije dobar. Studentima režije kojima<br />
predajem kameru kažem da ne trebaju i<br />
ne moraju znati snimati, ali da moraju znati<br />
prepoznati dobrog snimatelja. Dobrog<br />
snimatelja je lako prepoznati! Bez dobrog<br />
filma nema dobre kamere, bez dobre režije<br />
nema dobre kamere. Uvijek pamtimo<br />
kamere u odličnim filmovima,<br />
ali jako dobrih<br />
kamera je bilo u<br />
filmovima koje niko<br />
nije zapamtio. Dakle,<br />
samo one kamere koje<br />
su u dobrim filmovima<br />
su u suštini zapažene<br />
po atmosferi, funkciji<br />
filma, itd.<br />
• Kada govorite<br />
o filmu, ne govorite<br />
o kameri, govorite<br />
o slici. Šta je to dobra<br />
slika?<br />
- Dobra filmska slika<br />
u sebi sadrži sve elemente<br />
fotografije i slikarstva,<br />
specifična je. Filmska fotografija<br />
vuče korijene iz slikarstva, uzela je glavne<br />
elemente kompozicije, ali ima nešto što je<br />
specifično za filmsku fotografiju - pokret,<br />
koji fotografija ne prepoznaje. Sve je to dosta<br />
kompleksno. Kada se sve to podudari,<br />
kada funkcioniše i kompozicija i svjetlo i<br />
pokret, možemo da govorimo o dobroj ili<br />
lošoj filmskoj kameri.<br />
• U filmu ste preko 50 godina. Koje<br />
kadrove nemamo, a trebamo ih?<br />
- Nemamo gotovo ništa.<br />
Ovi koji će me slušati<br />
ne vole što govorim<br />
tako otvoreno i<br />
iskreno, ali mislim da<br />
je situacija u kinematografiji<br />
gora nego što<br />
je ikada bila. Pedeset i<br />
nešto godina pamtim i<br />
mislim da je u kinematografiji<br />
trenutno stanje<br />
loše, da je gotovo<br />
na izdisaju.<br />
„Studentima režije<br />
kojima predajem<br />
kameru kažem da ne<br />
trebaju i ne moraju<br />
znati snimati, ali da<br />
moraju znati prepoznati<br />
dobrog snimatelja.<br />
Dobrog snimatelja je<br />
lako prepoznati! Bez<br />
dobrog filma nema dobre<br />
kamere, bez dobre režije<br />
nema dobre kamere“<br />
• Zbog čega je to<br />
tako?<br />
- Ima više elemenata.<br />
Društvo ne vodi brigu<br />
o kulturi, posebno<br />
o filmu koji je na neki<br />
način i zadužio ovu državu. Važno je da<br />
ima kontinuitet, da se proizvode filmovi,<br />
da mladi ljudi mogu od toga da žive. Danas<br />
ne mogu! Kada sam ja 1962. počeo da volontiram<br />
bila su dva filma istovremeno snimana<br />
u produkciji tadašnjeg Bosnafilma.<br />
U svakoj ekipi je bilo po 40 ljudi. U svakoj<br />
ekipi bio je muški frizer, ženski frizer, garderober<br />
muški i ženski, rekviziteri, scenski<br />
majstori... Na svakoj kameri i posadi<br />
je bilo četiri, pet ljudi, prvi asistent, drugi<br />
asistent, takozvani švenker operater, kamera<br />
operater, tu su pratioci kamere. To<br />
danas nema ništa.<br />
• Da se vratimo<br />
na ta „uredna vremena“<br />
o kojima ste govorili<br />
u svojoj knjizi.<br />
Ponovo se govori o<br />
volontiranju u BiH,<br />
Evropi, cijelom svijetu.<br />
Recite mi šta je<br />
značilo volontirati za<br />
kamerom tada i kako<br />
se postajalo volonter?<br />
- Volonterom se postajalo<br />
jednostavno. Bio<br />
sam član kinokluba<br />
Sarajevo i nama su,<br />
bez naknade i u slobodno<br />
vrijeme, dolazili<br />
filmski radnici na predavanja u škole.<br />
Željeli su da nam pomognu da nešto<br />
naučimo. Saznao sam da kreće snimanje<br />
„Volonterom se<br />
postajalo jednostavno.<br />
Bio sam član kinokluba<br />
Sarajevo i nama su, bez<br />
naknade i u slobodno<br />
vrijeme, dolazili filmski<br />
radnici na predavanja<br />
u škole. Željeli su da<br />
nam pomognu da nešto<br />
naučimo. Saznao sam da<br />
kreće snimanje jednog<br />
filma i javio sam se za<br />
volontera“<br />
FILMADŽIJE<br />
jednog filma i javio sam se za volontera.<br />
Pisao sam molbu udruženju filmskih radnika<br />
i producentu i, uz njihovu saglasnost,<br />
dobio sam šansu da volontiram. Nakon<br />
prvog volontiranja dobiješ karakteristike<br />
od redatelja i od snimatelja. To ti je ulaz<br />
za drugo volontiranje, onda treće. Poslije<br />
trećeg volontiranja, ako imaš tri dobre<br />
karakteristike, sekcija snimatelja udruženja<br />
filmskih radnika<br />
me je podržala.<br />
Tek onda ide na upravu<br />
udruženja i onda<br />
te udruženje primi,<br />
ali ne mora. Primljen<br />
sam u status asistenta<br />
kamere.<br />
• Otprilike sam<br />
mogao vidjeti kako<br />
to izgleda kada smo<br />
prije desetak godina<br />
zajedno radili film<br />
„Ako ovo gledaš, mama“,<br />
pa smo jedan<br />
dan zajedno u Italiji<br />
krenuli sa snimanjem<br />
u 8.00 ujutro, a prvi<br />
put jeli u 10.00 naveče.<br />
Da li je to na filmu uvijek tako?<br />
- Nije, ali dogodi se da nema vremena za<br />
jelo!<br />
• Dakle, tri puta volontiraš i...?<br />
- Dobijaš status filmskog radnika.<br />
Socijalno i zdravstveno ti se ne plaća dok<br />
Ž ivot dokumentarnog filma je kratak<br />
10.05.2019.<br />
35
FILMADŽIJE<br />
ne krene film. U filmu je bilo uračunato i<br />
to, bila je lijepa solidarnost snimatelja. Edo<br />
Bogdanić, koji je bio šef sekcije snimatelja,<br />
tada je rekao da prvi koji krene mora uzeti<br />
mene za asistenta, da bi mi staž što prije<br />
počeo teći. Tako da sam imao sreću da<br />
sam odmah kad su me primili dobio šansu.<br />
• Vrlo organizovano poredeći s ovim<br />
vremenom!<br />
- Udruženje je bilo jako, u njemu su bili<br />
ljudi od autoriteta. I danas imamo udruženje<br />
filmskih radnika i trebalo bi da rade<br />
za dobrobit svih, a ne samo svoju.<br />
• Meni se čini da imamo priličan broj<br />
kvalitetnih individualaca, da ne pominjem<br />
režisere koji rade ovdje u posljednjih<br />
20-30 godina!<br />
- Tako je. U pravu ste kad ste rekli da je<br />
individualni uspjeh nešto što zavarava opšte<br />
stanje. Tako je i sa kinematografijom.<br />
Pozitivni je incident što neko od tih mladih<br />
ljudi napravi film, pa dobije neku nagradu,<br />
priznanje, ali to nije zahvaljujući sistemu<br />
koji postoji u kinematografiji, to je<br />
zahvaljujući tom individualcu. Još jedan<br />
problem je što je dosta direktora, reditelja<br />
i autora u radnom odnosu i oni se filmom<br />
bave iz hobija. Svakih 5-6 godina dobiju<br />
film, ne žive od filma, nisu egzistencijalno<br />
ugroženi. Da bi asistent kamere živio<br />
mora imati tri igrana filma. Može živjeti<br />
redatelj, možda i direktor fotografije od<br />
jednog filma i dvije ili tri reklame. Ali ne<br />
može asistent kamere, ne može garderober,<br />
scenac... Njima treba četiri, pet filmova<br />
jer imaju male honorare.<br />
• Danis Tanović, Jasmila Žbanić,<br />
Pjer Žalica... Uspjeli bi u bilo kojoj drugoj<br />
zemlji?<br />
- U to nisam baš siguran! Sigurno u<br />
Njemačkoj ili Francuskoj ne bi snimali<br />
„Pročitao sam negdje<br />
definiciju da je razlika<br />
između kamermana i<br />
filmskog snimatelja u<br />
tome što kamerman<br />
uključi kameru i onda<br />
misli šta će snimati, a<br />
filmski snimatelj prvo<br />
smisli šta će snimiti pa<br />
onda uključi kameru“<br />
Filmska fotografija vuče korijene iz<br />
slikarstva<br />
„Direktor fotografije je<br />
pogrešno prevedeno -<br />
director of photography<br />
je zapravo reditelj<br />
fotografije. Direktor<br />
fotografije je vezan za<br />
igrani film, on je tu,<br />
učestvuje u kastingu,<br />
odabiru kostima,<br />
scenografiji, izboru<br />
objektiva... On uglavnom<br />
i nije iza kamere, to nije<br />
dozvoljeno, sindikat to<br />
ne da“<br />
one teme koje ovdje rade i koje su prošle,<br />
koje su vezane za njih, za njihovo tlo,<br />
odakle potiču i tako dalje. Tamo je to ipak<br />
nešto drugo.<br />
• Šta je direktor fotografije? U Vašoj<br />
knjizi ste rekli da pojedini autori u BiH,<br />
a i šire na Balkanu imaju po pet direktora<br />
fotografije? Šta to kazuje?<br />
- Devet. Jedan ima devet. Pokazuje da<br />
nemaju pojma o tome šta znači direktor<br />
fotografije. Svi se potpisuju jer to lijepo<br />
zvuči, naš narod voli to „direktor“, to<br />
zvanje. Direktor fotografije je pogrešno<br />
prevedeno - director of photography je<br />
zapravo reditelj fotografije. Direktor fotografije<br />
je vezan za igrani film, on je tu,<br />
učestvuje u kastingu, odabiru kostima, scenografiji,<br />
izboru objektiva... On uglavnom<br />
i nije iza kamere, to nije dozvoljeno, sindikat<br />
to ne da. To se samo kod nas radi. I u<br />
Evropi imaju neki, ali uglavnom ne može,<br />
moraš imati kompletnu posadu.<br />
• Pomenuli ste sindikat fotografije, to<br />
se odnosi na Evropu, a vjerovatno najviše<br />
na Ameriku i Hollywood. Imali ste<br />
priliku da ostanete da radite u Americi,<br />
odbili ste?<br />
- To je bilo nešto drugo. Kada sam na televiziji<br />
radio neku reportažu, sreo sam<br />
Amerikanca koji se bavi filmskom produkcijom<br />
i ponudio mi je da ostanem, ali<br />
to je trebalo da radim za američku asocijaciju.<br />
Nisam razmišljao o tome jer se tada<br />
kod nas živjelo dobro. Mogao sam godišnje<br />
dva ili tri puta otići na more, imao<br />
sam i auto, sve što mi treba. Nisam razmišljao<br />
da idem raditi vani.<br />
• Da li danas postoji sindikat filmskih<br />
36 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
FILMADŽIJE<br />
snimatelja, kamermana, bilo čega?<br />
- Napravili smo asocijaciju, udruženje<br />
snimatelja! U regiji svi imaju asocijacije<br />
i povezani smo. Istovremeno smo članica<br />
MAG-a, Svjetske asocijacije snimatelja.<br />
Već se vide koristi od toga. U jednoj od<br />
bivših ruskih republika su u zakonu izbacili<br />
snimatelja kao autora, reagovala je asocijacija<br />
preko svojih kanala i uspjela da vrate<br />
to u zakon. U svakom slučaju to je dobro.<br />
• Cijena dana snimanja filma danas u<br />
Sarajevu i prije 30 godina?<br />
- Danas smo mi izbacili asistente. To je zato<br />
što su stranci koji su došli uveli plaćanje<br />
po danu. To nikada nije plaćano po danu.<br />
Dokumentarci kada su se snimali, znalo<br />
se koliko se dana snima, znao se koliki je<br />
honorar asistenta, 70% od snimatelja, snimatelj<br />
je bio oko 50% redatelja i uglavnom<br />
se to znalo. Znalo se koliko se dana snima,<br />
da može da se probije jedan dan snimanja.<br />
Ako se rok probije više dana, onda<br />
ti moraš da platiš. Da bi probio predračun<br />
moraš dobiti odobrenje radničkog savjeta.<br />
• Kako ste se izborili sa činjenicom da<br />
više traka ne postoji?<br />
„U pravu ste kad ste<br />
rekli da je individualni<br />
uspjeh nešto što zavarava<br />
opšte stanje. Tako je i<br />
sa kinematografijom.<br />
Pozitivni je incident što<br />
neko od tih mladih ljudi<br />
napravi film, pa dobije<br />
neku nagradu, priznanje,<br />
ali to nije zahvaljujući<br />
sistemu koji postoji u<br />
kinematografiji...“<br />
- Pročitao sam negdje definiciju da je razlika<br />
između kamermana i filmskog snimatelja<br />
u tome što kamerman uključi kameru<br />
i onda misli šta će snimati, a filmski<br />
snimatelj prvo smisli šta će snimiti pa onda<br />
uključi kameru.<br />
• Neki filmski snimatelji su se usudili<br />
pa su režirali i film. Vi ste jedan od njih,<br />
a govorimo o filmu „Sarajevo“.<br />
- Nije to nikakvo čudo! Dosta snimatelja<br />
se okušalo u režiji. Neki su imali manje,<br />
neki više uspjeha. Ja nisam imao te namjere,<br />
nisam imao ambicija da to radim. Kao<br />
snimatelj sam mnogo radio i nisam imao<br />
vremena da se time bavim. Međutim, imao<br />
sam jedan ili dva dokumentarca na televiziji<br />
dok sam bio zaposlen, a kada sam otišao<br />
u penziju nekako su me počeli manje<br />
angažovati i zvati i počeo sam da razmišljam<br />
i tražim priče i teme za sebe.<br />
Nije bilo razloga da odem raditi vani<br />
• Kako bi bilo da u BiH imamo distributera<br />
dokumentarnih filmova?<br />
- Život dokumentarnog filma, ako se ne<br />
prikaže na televiziji ili festivalu, brzo završi.<br />
Ima sjajnih dokumentarnih filmova<br />
i mogu se, zahvaljujući internetu, gledati<br />
češće nego nekad! Najveći distributer i<br />
najveći potrošač je televizija. •<br />
10.05.2019.<br />
37
FILMADŽIJE<br />
NAJPOZNATIJI BRKOVI BH. FILMSKE INDUSTRIJE<br />
Borba je urođena<br />
našem mentalitetu<br />
Snimio je desetine televizijskih drama i filmova, stotine epizoda igranih serija, desetine<br />
dokumentarnih filmova, muzičkih spotova, obrazovnih programa i tri igrana filma. Njegovo<br />
profesionalno stvaralaštvo je kvantitativno ogromno jer, kako sam kaže, radi i ne pita ima li<br />
budžeta. Misli da treba raditi jer rad sigurno donosi rezultate<br />
PIŠE: Zdravko Čupović zdravko@startbih.info<br />
Faruk Sokolović spada u red najproduktivnijih<br />
i najplodonosnijih bosanskohercegovačkih<br />
reditelja. U medijima<br />
ga ima vrlo malo. Gotovo nikako. Toliko<br />
rijetko se otvara sedmoj sili da je doslovno<br />
potrebno potegnuti prijateljske veze. Nama<br />
je, srećom, uspjelo.<br />
- Nemam potrebu za pojavljivanjem u medijima.<br />
Bavim se javnim poslom i sve što<br />
uradim je vidljivo javnosti , najčešće u TV<br />
medijima, tako da određene aktivnosti,<br />
mišljenja ili osjećaje želim zadržati za sebe<br />
ili podijeliti sa najbližim saradnicima i<br />
porodicom. Nekada je nužno, ako se radi<br />
o premijerama filmova ili sličnim situacijama.<br />
Iskreno, ne osjećam se ugodno u<br />
takvim situacijama - priznaje Sokolović na<br />
početku razgovora.<br />
• PODJELE<br />
Uhvatili smo ga doslovno nekoliko sati nakon<br />
povratka sa terena iz Tešnja, gdje u sklopu<br />
projekta „Dijalog za budućnost“, koji realizira<br />
UNDP, UNESCO i UNICEF, snima<br />
devet dokumentarnih filmova pod nazivom<br />
„Čuvari budućnosti“. Kako nam pojašnjava,<br />
mladi u BiH nedovoljno poznaju kulturnu<br />
baštinu zemlje koja je snažna poveznica<br />
svih naroda koji vijekovima naseljavaju<br />
ovaj prostor. Zajedno sa svojim timom<br />
Faruk Sokolović i Ljubiša Samardžić<br />
snima filmove o devet općina i gradova u<br />
kojima učestvuje mnogo mladih ljudi pa<br />
ne krije veliko zadovoljstvo što je dio ovog<br />
projekta.<br />
- Poznavanje kulture<br />
„drugačijeg“, kako<br />
to danas definiraju,<br />
poticanje interesa<br />
za druge kulture<br />
je prvi korak<br />
da ova djeca<br />
i mladi ljudi<br />
izgrade<br />
mir<br />
i međukulturalnrazumijevanje.<br />
Veliki je<br />
to problem, podijeljeni<br />
obrazovni programi<br />
ne potiču prirodan interes za<br />
upoznavanjem različitih kultura<br />
koje su dio sviju nas, zajednički ih baštinimo.<br />
Djeca, srednjoškolci prvi put sa ekipom<br />
ulaze u sakralne objekte drugih religija<br />
iako su te džamije i crkve u njihovom<br />
NOSTALGIJA<br />
• Kako ste proveli Prvi maj, ima li danas<br />
Praznik rada smisla?<br />
- Praznici u meni izazivaju nostalgiju za<br />
vremenima kada su moja majka i Dudini<br />
roditelji bili živi i kada su za praznike okupljali<br />
familiju. Rat je promijenio život sviju<br />
nas i uvijek me praznici podsjećaju na<br />
to. Dvije kćerke imaju rođendane za prvomajske<br />
praznike pa slavimo.<br />
38 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
FILMADŽIJE<br />
gradu, posjećuju mjesta koja su značajna<br />
kulturno-istorijska baština i sretni su<br />
kako kažu „da su ovo doživjeli prvi put<br />
u životu“. Pomažu nam sjajni ljudi, Anto<br />
Zirdum, Damir Avdaković, mnogi poznavaoci<br />
i zaljubljenici kulturnog blaga<br />
i mladi koji upoznaju svoju zemlju -<br />
pojašnjava Sokolović.<br />
U međuvre-<br />
O BRKOVIMA<br />
• Hoćete li ikada obrijati brkove?<br />
- Brkovi su možda bili presudni da odigram dvije scene<br />
sa Ljubišom Samardžićemu TV-seriji „Crna hronika“, a da<br />
ih nema ko zna da li bi mi reditelj dao ulogu u „Duranu“.<br />
„Poznavanje kulture ‘drugačijeg’,<br />
kako to danas definiraju, poticanje<br />
interesa za druge kulture je prvi korak<br />
da ova djeca i mladi ljudi izgrade mir i<br />
Sa snimanja<br />
međukulturalno razumijevanje“<br />
menu,<br />
sarajevskoj<br />
publici je nedavno<br />
premijerno predstavljen<br />
i dugometražni<br />
igrani film „Duran“.<br />
- To je priča o bosanskom snu, priča<br />
kakvih je puno pored nas. Borba je đena našem mentalitetu i ispričao sam<br />
uro-<br />
kako je moguće kada se dogode naizgled<br />
beznadežne situacije, pretvoriti ih u dobro.<br />
Kada Duran, pedesetogodišnjak,<br />
ostaje bez posla i odluči da gradi kuću na<br />
ma. Ipak,<br />
Sokolović<br />
ističe kako<br />
to nije doživio<br />
kao „poslovni“<br />
rizik.<br />
- Počeo sam snimati<br />
dokumentarni film i<br />
vidio da su Duran i njegova<br />
supruga dvoje iznimno<br />
inteligentnih, prirodnih<br />
i talentovanih ljudi. Bilo je<br />
neodoljivo, atmosfera i priče koje<br />
nosi njihovo rodno selo Lukomir<br />
postali su dio scenarija i odlučio sam napraviti<br />
igrani film. Ovo je univerzalna priča<br />
o borbi za snove, mnogi su sebe pronašli<br />
i nakon premijere prilazili sa riječima da<br />
babovini. Bez posla, bez novca<br />
i izgradi je<br />
su i oni Duran, da je<br />
- navodi Sokolović.<br />
to i njiho-<br />
Ono što je svojevrstan kuriozitet u „Duranu“<br />
jeste činjenica da je većina uloga<br />
dodijeljena naturščici-<br />
va priča. Ima mnogo negativnog<br />
oko nas, mislim da je ovo priča koja<br />
nudi nadu i ohrabrenje - navodi reditelj.<br />
• BRAK STARIJI OD PRODUKCIJE<br />
Iza filma stoji njegova produkcija „Mebius<br />
film“, ali Sokolović nas ispravlja uz konstataciju<br />
da iza „Mebius filma“ već punih 29<br />
godina stoji tim, porodica, njegova supruga<br />
Duda i on. Posljednjih godina, dodaje<br />
on, oni su izvršni producenti na projektima<br />
koje režira njihova kćerka tako da su<br />
sada još jači tim.<br />
- Dvadeset devet godina kontinuirane<br />
produkcije, bez pauze, živi upravo zahvaljujući<br />
tome što smo jako sretni što<br />
radimo posao koji volimo i što ga zajedno<br />
radimo. Naš brak traje godinu dana<br />
10.05.2019. 39
FILMADŽIJE<br />
NIŠTA OD ANEGDOTA<br />
• Možete li nam navesti par nezaboravnih<br />
anegdota iz dosadašnje karijere koje<br />
nikada i nigdje nisu objavljene?<br />
- Ne mogu. Eto što ne volim davati<br />
intervjue.<br />
duže nego „Mebius film“. Zajedno živimo,<br />
radimo, stvaramo i volimo se - kaže<br />
Sokolović.<br />
Zanimljivost predstavlja podatak da naš<br />
sagovornik, upkos impresivnom CV-ju,<br />
nikada nije aplicirao za sredstva Fonda za<br />
kinematografiju BiH. Naglašava kako produkcija<br />
„Mebius film“ živi na tržištu, apliciraju<br />
za projekte na evropskim i svjetskim<br />
natječajima, dali su veliki doprinos edukaciji<br />
i afirmaciji televizijskih i filmskih profesija,<br />
afirmaciji glumaca i nekih drugih vrijednosti<br />
koje su njegovali u projektima prije<br />
rata, za vrijeme rata i nakon rata, po „bosanskohercegovačkom<br />
računanju vremena“.<br />
- Prije par godina naša kuća aplicirala je<br />
za kratki film, magistarski, naše kćerke na<br />
Akademiji u Beogradu. Nije dobila sredstva.<br />
Kad bih se bavio time zašto mlada<br />
rediteljica za koju aplicira produkcija<br />
koja je sigurno dio istorije nezavisne bh.<br />
produkcije, sviđala se nekom ili ne, nije<br />
dobila sredstva, možda bih bio ogorčen<br />
ili ljut, ali pokušao sam objektivno sagledati.<br />
Možda im se nije dopao scenario,<br />
možda nije podobna, ali jedino je važno<br />
da je snimila film i odbranila ga sa desetkom.<br />
Ostalo je prolazno i, na kraju, nebitno<br />
- kaže on.<br />
Serije poput „Vize za budućnost“, koju je<br />
radila ova producentska kuća, doživjele su<br />
veliki regionalni uspjeh. Ipak, put do malih<br />
ekrana nije nimalo lak i jednostavan.<br />
- Mi smo uvijek radili pilot epizode. Seriju<br />
Što uradim, vidi se<br />
Radim posao koji volim<br />
„Počeo sam snimati<br />
dokumentarni film i vidio<br />
da su Duran i njegova<br />
supruga dvoje iznimno<br />
inteligentnih, prirodnih<br />
i talentovanih ljudi. Bilo<br />
je neodoljivo, atmosfera<br />
i priče koje nosi njihovo<br />
rodno selo Lukomir<br />
postali su dio scenarija<br />
i odlučio sam napraviti<br />
igrani film“<br />
„Viza za budućnost“ smo prvo ponudili<br />
jednoj TV kući u Sarajevu i nije im se dopala,<br />
druga TV kuća je bila Federalna televizija<br />
koju je u to doba vodio poznavalac<br />
i zaljubljenik u igrani program, Jasmin<br />
Duraković. Prepoznao je potencijal, bio<br />
je to izuzetno komercijalan projekat koji<br />
je ostvario najviše rejtinge i ogromnu zaradu<br />
za FTV - kaže Sokolović ne skrivajući<br />
zadovoljstvo zbog postignutog uspjeha.<br />
• RADIM, NE PITAM<br />
Svojevremeno, na konstataciju kako se čini<br />
da za filmske radnike u BiH još uvijek ima<br />
dovoljno posla, glumac Enis Bešlagić je za<br />
naš magazin kazao kako to tako izgleda samo<br />
gledaocima koji na televiziji gledaju ko<br />
zna koju po redu reprizu domaćih serija i<br />
filmova. Iz toga se samo nametnulo pitanje<br />
kako onda žive domaće filmadžije.<br />
- Ne znam kako žive jer ja nisam filmadžija.<br />
Snimio sam desetine televizijskih<br />
drama i filmova, stotine epizoda igranih<br />
serija, desetine dokumentarnih filmova,<br />
muzičkih spotova, obrazovnih programa<br />
i tri igrana filma. Dakle, sretan sam kada<br />
radim igrani film i kada radim izuzetnu seriju<br />
kao što je „Mitovi, legende, kazivanja“,<br />
koju smo dvije godine snimali o gradovima<br />
uz more u Crnoj Gori. Moje profesionalno<br />
stvaralaštvo je kvantitativno ogromno<br />
jer ja radim, ne pitam ima li budžeta,<br />
mislim da treba raditi, a rad donosi rezultate,<br />
sigurno - poručuje Sokolović koji nam<br />
na kraju razgovora otkriva da, osim filmova<br />
i porodice, voli još i pse i mace.<br />
- Kada sam slobodan družim se sa suprugom<br />
i djecom, svoja dva psa i dvije mace.<br />
Zar može ljepše?•<br />
40 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
FILMADŽIJE<br />
55 GODINA ŽIVOTA I 75 GODINA UMJETNIČKOG RADA RATKA OROZOVIĆA<br />
Život piše romane, ali<br />
nema ko da ih čita<br />
Ako do sada niste čuli za Ratka Orozovića, za neke njegove aforizme sasvim sigurno jeste.<br />
Humor ga prati cijelog života jer živi pod motom „smijeh je lijek“. Istina, kuk mu sada nešto<br />
trokira pa slabije skače preko prepona. Humorom ga zasad ne liječi, ali ako već sebi ne<br />
može pomoći, drugima sigurno hoće. Kako sam kaže u šali, a kako bi drugačije, ove godine<br />
obilježava 55 godina života i 75 godina umjetničkog rada<br />
PIŠE: Zdravko Čupović<br />
zdravko@startbih.info<br />
Da smo znali da naš sagovornik<br />
ne voli okrugle brojeve, ne bismo<br />
razgovor zakazali u 13.30<br />
već bar minut ranije. Stoga nas nije ispoštovao<br />
već je zakasnio cijelu minutu.<br />
Možda čak i koji sekund duže od toga.<br />
Ne zna Ratko da je vrijeme novac!<br />
Srećom, novinarstvo nije parali posao,<br />
pa možemo sačekati.<br />
• GRAĐANIN SVIJETA<br />
- Kada organizujem neke manifestacije<br />
nikada nije okruglo vrijeme<br />
početka već - 19:19, 18:18... Kada<br />
sam slavio 35 godina rada, to smo<br />
obilježili u Prosvjeti, bilo je u 18:18.<br />
Kineski ambasador je sjedio u prvom<br />
redu, gledao je u sat, a onda me<br />
pitao: Gosp. Orozoviću, hoće li ovo<br />
početi tačno u 18:18. Potvrdno sam<br />
odgovorio. Onda me pitao da li taj<br />
fol može da primijeni u svojoj zemlji,<br />
i dodao kako Kina uskoro organizuje<br />
Olimpijadu pa će predložiti<br />
da se igre otvore u 20:20. To se čak<br />
i desilo. Novinari su često zvali i pitali<br />
da li je greška. Dževdet Tuzlić<br />
je rekao, ako je 18:18 to je sigurno<br />
Ratko - pojašnjava nam Ratko svoje<br />
JEDINI PREŽIVIO<br />
SUTJESKU<br />
Orozović je bio i asistent u režiji na snimanju<br />
kultnog filma „Sutjeska“.<br />
- Bilo nas je pet. Stipe Delić, Krsto<br />
Petanjek, Dragan Kresoja, Sveta Pavlović.<br />
Svi su umrli. Samo sam ja donekle živ.<br />
Pročitao ju je i Valentin Inzko<br />
vremenske akrobacije.<br />
Naravno, daleko od toga da je to jedino što<br />
ga čini specifičnim. Svojevremeno je, prije<br />
50-ak godina, Orozović bio prva osoba sa<br />
vizit kartom koja je imala i njegovu fotografiju.<br />
Malo zbog originalnosti, a malo i<br />
zbog razumljivih razloga.<br />
Na njoj je pisalo, „Ratko Orozović, građanin<br />
svijeta“ i njegova fotografija. To su kao<br />
fol prenijeli zagrebački Studio i beogradski<br />
NIN. U Sarajevu su ga, kaže,<br />
zbog toga smatrali narcisoidnim,<br />
iako ističe da spada<br />
u vizuelne tipove koji pamte<br />
likove, a ne imena i brojeve.<br />
Tokom svoje dugogodišnje<br />
karijere, bio je u raznim udruženjima<br />
- udruženju novinara,<br />
udruženju veterana novinara,<br />
udruženju filmskih<br />
radnika, književnika... Sve<br />
neplaćeno. Stvaralački opus<br />
mu gotovo u cijelosti čine<br />
vesele i humorističke knjige,<br />
proza i poezija. Pola stoljeća<br />
ni nečije monotone karijere<br />
nije moguće prenijeti u bilo<br />
kakav tekst, pa smo mu rekli<br />
da pitanja i nemamo već da<br />
priča kako mu sjećanja naviru.<br />
Makar i nepovezano.<br />
- Prije 50 godina, kao student<br />
sam objavio knjigu „Od<br />
života sramota“, satirična<br />
poezija. Tada su knjige išle<br />
javnom tužiocu na cenzuru.<br />
Kod njega je ostala mjesec<br />
dana, bližio se festival humora<br />
u Budvi, a htio sam<br />
je poslati na konkurs. Kada<br />
sam otišao kod njega, rekao<br />
mi je da sjednem. Aforizam „Pocrvenila<br />
mi lična karta od partijske knjižice“ mora<br />
napolje. Kada sam pitao zašto, rekao<br />
mi je da je to meni tri mjeseca zatvora,<br />
a njemu gubitak službe. Onda mi je rekao<br />
da izbacim aforizam „Povucite me<br />
za Marksa“. Pitao sam mogu li staviti<br />
Lenjina, ali je i to odbijeno, nakon čega<br />
je sam dodao: „Ako staviš Tita onda<br />
ćemo zajedno u zatvor.“ Uvijek je bilo<br />
42 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
FILMADŽIJE<br />
problema sa cenzurom - sjeća se naš sagovornik<br />
starih dobrih vremena.<br />
• PRAVI FILMADŽIJA<br />
ZA 72 SATA<br />
Cenzuru nije izbjegao<br />
ni njegov prvi film „Uz<br />
druga je drug“ o partizanskim<br />
bolnicama,<br />
kada mu je na festivalu<br />
u Beogradu naređeno<br />
da ukloni himnu koja<br />
se čula na kraju filma.<br />
Na taj način svi gledaoci<br />
bi, htjeli ne htjeli,<br />
bili primorani da ustanu<br />
po okončanju projekcije,<br />
ali nečija sujeta<br />
je ipak bila jača od<br />
Ratkove sjajne ideje.<br />
- Imao sam problema i sa pjesmom<br />
„Samoupravna ebačka pjesma“, posvećene<br />
čovjeku osuđenom na doživotnu<br />
„Karikature za ‘Od života<br />
sramota’ je radio Đoko<br />
Ninković i jedan Francuz.<br />
Na naslovnici je bila<br />
predsjednička pratnja,<br />
ali tek kada se korice<br />
rasklope vidi se da je<br />
predsjednička pratnja<br />
udarila u predsjednika,<br />
ali to tužilac nije<br />
skontao“<br />
ebačinu. Bila je zabranjena u časopisu<br />
„Duga“. Tito je još bio živ. Tada sam, 70-<br />
ih godina, kao režiser radio u Vojvodini<br />
za novosadsku televiziju<br />
i bio najbolja<br />
muška udavača.<br />
Mogao sam od honorara<br />
kupiti polovnog<br />
pežoa i otići na put<br />
oko svijeta. To je bilo<br />
vrijeme kada se novosadska<br />
televizija odvojila<br />
od beogradske.<br />
Imali su para ko blata.<br />
Srećom, nisam nikada<br />
završio u zatvoru.<br />
Karikature za „Od<br />
života sramota“ je radio<br />
Đoko Ninković i<br />
jedan Francuz. Na<br />
naslovnici je bila predsjednička pratnja,<br />
ali tek kada se korice rasklope vidi<br />
se da je predsjednička pratnja udarila u<br />
GRANICE<br />
Nezaobilazno pitanje su svakako bile i<br />
kontroverzne karikature satiričnog lista<br />
Charlie Hebdo.<br />
- Humor i satira ne trebaju preći u sarkazam.<br />
Ne bi se trebala od tragedije praviti<br />
komedija. I satiričar mora imati granicu<br />
da se sačuva dostojanstvo i pisane i<br />
crtane riječi - smatra Orozović.<br />
predsjednika, ali to tužilac nije skontao<br />
-prisjeća se naš sagovornik nadmudrivanja<br />
sa tadašnjim sistemom.<br />
I tada je humor bio lijek, što govori i podatak<br />
da je knjiga prodata u više od 5.000<br />
primjeraka, a jedan od razloga je, kako sam<br />
kaže, to što je on tada pisao stvari koje drugi<br />
nisu smjeli čak ni da misle.<br />
- Ja sam i u ratu napisao aforizam koji<br />
je obišao Jugoslaviju: „Sa ove strane naši,<br />
a tamo moji“. Spremam novu knjigu<br />
10.05.2019.<br />
43
FILMADŽIJE<br />
„Adnan Hasković je bio<br />
u mojoj seriji ‘Veliki<br />
odmor’ i ja sam ga<br />
natjerao da upiše glumu.<br />
I, evo, napravio je sjajnu<br />
karijeru. Gordana Boban<br />
je bila amaterska glumica<br />
u Livnu, i njoj sam<br />
pomogao da se upiše na<br />
Akademiju“<br />
aforizama. Zvaće se „Ispravljanje krive<br />
Drine“. Biće neobično izdanje, ali često<br />
mi kradu ideje pa ne mogu puno o tome.<br />
Uglavnom, biće o cigarama drina: „Ja sam<br />
popušio u prošlom sistemu, a vi pušite<br />
sad.“ Nekad bilo: „Ti to - ti to, danas mi<br />
- to, mi - to. Sutra ni to“. Možda je objavim<br />
29. novembra - najavljuje Orozović.<br />
Prije pet godina osnovao je Viva fest,<br />
što mu iziskuje najviše vremena i truda.<br />
Otkriva nam kako su za ovogodišnje izdanje<br />
već pristigla 1.783 filma iz 107 država<br />
svijeta. U selekciju će ih ući 99 iz rije religija, turizam i ekologija, a posebna<br />
kategokategorija<br />
je bh. omladinski film.<br />
- Radimo Viva škole filma na kojima<br />
obučavamo mlade da se bave filmom.<br />
Prvi dan držim predavanje, drugi dan<br />
djeca snimaju uz podršku<br />
mojih ljudi,<br />
film po svojoj ideji,<br />
treći dan je montaža.<br />
Onda ide premijera<br />
samo za njih,<br />
nakon čega ide na festival<br />
gdje mogu dobiti<br />
nagradu od naših<br />
sponzora. Bili smo<br />
u Srebrenici nedavno,<br />
onda smo išli u<br />
Petrovac, pa u Prijedor gdje smo održali<br />
40-tu radionicu. Obučili smo blizu<br />
1.000 mladih ljudi da se bave filmom.<br />
Neki su kandidati za upis na<br />
Akademiju, drugi će vjerovatno u medije...<br />
Nekada sam vodio i Unicefovu<br />
školu filma, a mnogi polaznici su danas<br />
voditelji na televizijama. Adnan<br />
Hasković je bio u mojoj seriji „Veliki odmor“<br />
i ja sam ga natjerao da upiše glumu.<br />
I, evo, napravio je sjajnu karijeru.<br />
VISOČAK INDIJCIMA PRODAVAO ROBU IZ<br />
BANGLADEŠA<br />
Tokom karijere, obišao je više od 50 zemalja<br />
svijeta, a svojim kćerkama uvijek poručuje:<br />
Ono što oči vide i duša osjeti, to je samo<br />
vaše.<br />
- U Hong Kongu su me gađali paradajzom.<br />
Bio sam na pijaci i slikao ljude, a onda su<br />
počeli da lete i da me pogađaju paradajzi.<br />
Kada sam pitao vodiča zašto, rekao mi je da<br />
pleme koje drži te tezge vjeruje da slikanje<br />
Izet Fazlinović bi pobijedio na izborima za predsjednika BiH<br />
uzima dušu tijelu. U Indiji sam svojevremeno<br />
sredinom 70-ih sreo lika koji je vozio<br />
forda tranzita, kojeg su tada kod nas vozili<br />
samo Romi. Čuo sam da priča na nekom lošem<br />
engleskom, pitao ga odakle je, a rekao<br />
mi je da je iz Visokog. Prevozio je robu iz<br />
Indije u Bangladeš, a iz Bangladeša prevozio<br />
ono što nema u Indiji i prodavao - sjeća<br />
se Orozović bjelosvjetskih dogodovština.<br />
„Kada organizujem neke<br />
manifestacije nikada nije<br />
okruglo vrijeme početka<br />
već - 19:19, 18:18... Kada<br />
sam slavio 35 godina<br />
rada, to smo obilježili u<br />
Prosvjeti, bilo je u 18:18“<br />
Sarajeva...<br />
Gordana Boban je bila amaterska mica u Livnu, i njoj sam pomogao da<br />
gluse<br />
upiše na Akademiju - navodi naš sagovornik<br />
uz konstataciju da je oduševljenje<br />
i druženje djece zadnjeg dana festivala<br />
kada se dijele nagrade neopisivo.<br />
Iza njega je 1.500 televizijskih<br />
filmova, 14<br />
serija, dva igrana filma<br />
(Bračna putovanja i<br />
Vanbračna putovanja)<br />
koje je pogledalo<br />
1,2 miliona gledalaca.<br />
Radio je u mostarskom<br />
i prijedorskom<br />
pozorištu, osvojio 52<br />
međunarodne nagrade,<br />
Povelju grada<br />
• VICEVI NA ŽIRORAČUN<br />
- Smijeh oplemenjuje dušu. Bivši direktor<br />
Hitne pomoći je kupio 50 knjiga i podijelio<br />
ih osoblju jer je rekao da je humor<br />
lijek. Drago mi je da je na izborima<br />
u Ukrajini pobijedio komičar. Da se kod<br />
nas prijavi Izet Fazlinović, sigurno bi pobjedio.<br />
Nažalost, danas ima sve više tuge,<br />
sve se manje slavi. Ja sam za humor,<br />
satiru i veselje. Radost života. U svojim<br />
knjigama sam mnoge stvari predvidio.<br />
Kada je Valentin Inzko pročitao „Od života<br />
sramota“ pitao me da li sam je sada<br />
napisao iako joj ima 50 godina. Sjećam<br />
se jedne Đokine karikature: „Kako danas<br />
pošten čovjek da živi ako ne krade?“<br />
Često se šalim na svoj račun, a najviše<br />
volim viceve na svoj žiroračun - završava<br />
razgovor u svom stilu.<br />
Dodao je još samo da priprema omnibus<br />
od šest kratkih filmova „Život piše romane,<br />
nema ko da ih čita“, u saradnji sa Centrom<br />
za film Sarajevo, FTV i BHT-om.•<br />
44 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
LEGENDE<br />
SJEĆANJE NA SLIKARA IBRAHIMA LJUBOVIĆA<br />
Tri masline i tri čačkalice<br />
Ovo je priča o tome kako<br />
su i zašto Neda Arnerić,<br />
čuvena glumica, zamjenik<br />
republičkog sekretera<br />
za bezbjednost Duška<br />
Zgonjanina i komandir<br />
jedne stanice milicije u<br />
Sarajevu ljutito napustili<br />
slikarev atelje. Ali i priča<br />
o ljubavi dvoje mladih i<br />
zaljubljenih sarajevskih<br />
ilegalaca<br />
Ibrahim Ljubović<br />
PIŠE: Asaf Bečirović<br />
UPOZNAVANJE: Michelangelo je vidio anđela<br />
u mramoru i klesao je dok ga nije oslobodio.<br />
Ni Ibrahim Ljubović, jedan od najboljih<br />
slikara kojeg je Bosna imala, nije vidio<br />
stvari onakvima kakve jesu. Da ih je vidio<br />
takvima, ne bi bio umjetnik. Slati svjetlost<br />
u dubine ljudskog srca, to je bio njegov poziv.<br />
Čovjek nije slikao bojama, nego osjećajima.<br />
No, namjera ovog teksta nije baviti<br />
„Za vrijeme rata živio<br />
je u Napretkovoj palati.<br />
Posjećivali smo ga gotovo<br />
svakodnevno. Pred našim<br />
je očima kopnio, tugovao,<br />
teško se razbolio i ugasio<br />
u predvečerje 6. jula<br />
1995. godine“<br />
se njegovim likovnim opusom. Hoćemo<br />
dočarati kakav je, da prostite, čovjek bio<br />
umjetnik Ljubović. Stoga smo u pomoć<br />
pozvali bračni par Smajlović, Nusreta i<br />
Lamiju. Bili su bliski prijatelji, kumovi.<br />
Lamija je 70-tih godina često posjećivala<br />
Umjetnički paviljon (davno srušen, op.<br />
a.) i prodajni prostor likovnih djela LIK.<br />
Svojoj skromnoj kolekciju slika koju si činila<br />
djela Ljube Laha, Marija Mikulića,<br />
Branka Popovca, Mevludina Ekmečića,<br />
Seida Hasanefendića, Irfana Hoze, Afana<br />
Ramića, Nade Pivac, Hamida Lukovca,<br />
Nedžada Ibrišimovića... htjela je dodati i<br />
najomiljenijeg - Ibrahima Ljubovića.<br />
- Pokušavala sam u LIK-u na rate da kupim<br />
njegovu sliku. Uzalud. Prodavačice,<br />
da ih tako nazovem, su me uvjeravale da<br />
Ibrahim često navraća i da postoji vjerovatnoća<br />
da sa njim porazgovaram<br />
o toj mogućnosti. No, ništa od toga.<br />
Osamdeset i neke godine ponovo sam<br />
oživjela staru ljubav sa svojim sadašnjim<br />
suprugom. Sudbina nas je rastavila, pa<br />
ponovo sastavila. Posmatrao je slike na<br />
zidovima mog stana i divio se. Požalila<br />
sam mu se da nemam na zidu omiljenog<br />
slikara Ibrahima Ljubovića. Nasmijao se<br />
i pitao: Želiš li da te upoznam sa njim? -<br />
sjeća se Lamija.<br />
Naravno, nije ju dva puta trebalo pitati.<br />
Sa svojim sadašnjim suprugom obrela se u<br />
Ibrahimovom ateljeu. Inače, njen suprug i<br />
Ibrahim su se skoro pa svakodnevno družili<br />
sa Zlatanom Karavdićem, predsjednikom<br />
Skupštine RBiH, Muratom Kusturicom<br />
(otac Emira Kusturice), režiserom Babom<br />
10.05.2019.<br />
45
LEGENDE<br />
Tanovićem...<br />
- Bilo je to društvo od meraka i običaja.<br />
Ritam nisu propuštali. Pridružila sam se<br />
i ubrzo shvatila da imam neku posebnu<br />
konekciju s Ibrahimom. Čitao mi je svoje<br />
zapisane misli, pričao intimne detalje iz<br />
svog života. Imao je neku magičnu moć,<br />
bio je profinjen, nježna duša. Bio je gost<br />
u mojoj vikendici sa suprugom Suadom.<br />
Suada je Ibrahimu uvela neki režim ishrane,<br />
ali u vikendici se ničega nije pridržavao.<br />
Jeo je masno i slasno, uživao uz pjesmu<br />
i akšamluk - kaže Lamija.<br />
LJUBAV U ILEGALI: Povezivao je njih dvoje i zanimljiv<br />
detalj. Ibrahimov rahmetli otac Atif<br />
bio je berberin, a pisao je poeziju. Zbirku<br />
njegovih pjesama Ibrahim je poklonio<br />
Lamiji. U razgovoru su slučajno otkrili da<br />
je tetka njene mame - Amina - bila velika,<br />
neostvarena ljubav Ibrahimovog oca Atifa.<br />
- Oboje su uhapšeni kao ilegalci pred<br />
Drugi svjetski rat. Mučeni su i to je<br />
ostavilo velike posljedice po njihov<br />
život. Amina je nakon premlaćivanja<br />
malo sišla s uma. Bila je kći Sejfudina<br />
ef. Prohe, profesora Šerijatsko-sudačke<br />
škole u Sarajevu, koji se ubrajao u posljednje<br />
pisce na orijentalnim jezicima.<br />
Zahvaljujući njegovom uticaju dvoje mladih<br />
i zaljubljenih ilegalaca je preživjelo.<br />
Nakon tog, tada se vjerovalo skandala,<br />
Aminin otac je zabranio kćerki da se viđa<br />
sa Ibrahimovim ocem Atifom. Atif se<br />
kasnije oženio, ali nikada nije prestao pričati<br />
o Amini. Njena je sudbina bila katastrofa<br />
i zato ću zaobići priču o njoj - napominje<br />
Lamija.<br />
Kad je došlo vrijeme da se ona vjenča<br />
sa sadašnjim suprugom, Ibrahim je bio<br />
njen kum, a kum njenog supruga - David<br />
Kamhi, profesor na Muzičkoj akademiji u<br />
Sarajevu. Rat je, misli Lamija, učinio svoje<br />
i Ibrahim je bio skrhan činjenicom da je<br />
njegov životni opus neprocjenjive vrijednosti<br />
ostao na okupiranoj Grbavici.<br />
- Za vrijeme rata živio je u Napretkovoj<br />
palati. Posjećivali smo ga gotovo svakodnevno.<br />
Pred našim je očima kopnio, tugovao,<br />
teško se razbolio i ugasio u predvečerje<br />
6. jula 1995. godine. Za vjenčani<br />
dar suprugu i meni je poklonio sliku. U<br />
više navrata je suprugu poklanjao svoje<br />
slike, a meni je najdraža ona koju je meni<br />
posvetio - Lamiji od Ibrahima Ljubovića,<br />
8. 9. 1988., te zamišljeni portret mene i<br />
supruga rađen na glinenim posudama.<br />
Posljednja slika koju nam je poklonio bila<br />
je njegova ilustracija na kaliografijom<br />
ispisane stihove Šukrije Gavranovića od<br />
Muse Ćazima Ćatića - Gospode, evo, na<br />
sedždu ti padam... Nisu ti stihovi odabrani<br />
tek tako - misli Lamija.<br />
KOD SIRANA: Nusret, njen suprug, pripovjeda<br />
da je Ibrahim, najčešće u društvu Zuke<br />
Džumhura, čuvenog putopisca, i Nedžada<br />
Ibrišimovića, pisca, slikara, skulptora, svakodnevno<br />
odlazio u restoran „Sirano“.<br />
- Zbog šale, samo njima svojstvene,<br />
naručivali su za mezu tri masline i tri<br />
46 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
LEGENDE<br />
čačkalice. Pobjednik je bio onaj ko zadnji<br />
nabode maslinu na već tupu čačkalicu.<br />
A ostala mu dvojica nisu priznavala<br />
pobjedu jer su, kao, njih dva, maslinu<br />
umorili do smrti pa ju je ovom bilo lako<br />
nabosti na čačkalicu. Nakon 3-4 čašice rakije,<br />
slijedila je kisela supa od tarhane ili<br />
škembe-čorba - sjeća se Nusret Smajlović<br />
Ibrahim je, podsjeća on, 1989. godine, u<br />
povodu IX Samita nesvrstanih zemalja,<br />
u Beogradu, po narudžbi, uradio ogroman<br />
mural. Nekoliko godina potom, u<br />
Ibrahimov atelje na Grbavici dolazi Neda<br />
Arnerić, čuvena glumica koja je u Beogradu<br />
otvorila svoj prodajni atelje. Htjela je imati<br />
i nekoliko Ibrahimovih slika.<br />
- U atelje je ušla hodom manekenke. Na<br />
njoj skupocjena bunda, štikle na nogama,<br />
šminka, zubi se bijele. Ateljeom se kreće<br />
kao lahor i prstom pokazuje Ibrahimu,<br />
zavaljenom na dvosjedu, slike na zidu koje<br />
bi kupila. Nije, jadnica, znala da se ovaj<br />
teško rastaje od svojih slika, da prodaje<br />
samo one koje su na podu, prislonjene<br />
uz zid. I nikada se nije desilo da u danu<br />
proda više od jedne slike. Helem, Neda<br />
je odabrala desetak slika izloženih na zidu.<br />
Pita ga koliko koštaju? Ibrahim ustaje,<br />
kruži ateljeom, nema papuče na jednoj<br />
nozi. Šuti. I reče cijenu od koje glava boli.<br />
I ispod šminke se vidjelo koliko se Neda<br />
zacrvenila. Pitala je: Dobro, Ibrahime,<br />
mogu li slike platiti u ratama? Ibrahim<br />
je gleda, pa veli: Kako ne, draga Nedo!<br />
Skupi rate, pa dođi po slike! Neda je bez<br />
riječi izjurila iz ateljea - smije se Nusret.<br />
Za vrijeme Zimske olimpijade u Sarajevu,<br />
u Ibrahimov atelje je, po preporuci, došao<br />
američki biznismen. I on je htio kupiti nekoliko<br />
slika. Amerikanac očito upućen u<br />
vrijednost slika, pita Ibrahima za koliko<br />
bi ih novca prodao? Ponudio je dva miliona<br />
dolara.<br />
- Ibrahim mu mrtav-hladan odgovara da<br />
nema on novca kojim bi mogao kupiti<br />
njegove slike. Ovaj iz džepa vadi čekovnu<br />
knjižicu, ispunjava ček, potpisuje ga i daje<br />
Ibrahimu da sam napiše cifru! Ibrahim i<br />
ne pruža ruku za čekom, nego objašnjava<br />
da slike koje je Amerikanac odabrao su<br />
dar za njegovu ženu i kćerku, te da zaista<br />
nema novca kojim se mogu kupiti -<br />
sjeća se Nusret.<br />
EKSELENCIJE: Nusret je,<br />
recimo to, bio milicioner<br />
malo višeg ranga.<br />
A bitno je to znati<br />
zbog nastavka teksta.<br />
Naime, Ibrahim ga je<br />
često znao zvati telefonom<br />
i u neprimjereno<br />
vrijeme. Tako ga<br />
je jednom zvao u pet<br />
ujutro da hitno dođe<br />
jer je „ubio slike“.<br />
Nusret odlazi i, što bi<br />
rekli milicioneri, na licu<br />
mjesta zatiče podnimljenog<br />
Ibrahima i<br />
na podu zgažene slike.<br />
Kad je sljedeći<br />
put Ibrahim nazvao<br />
Nusreta, ovaj je mislo<br />
da je slična stvar posrijedi.<br />
Službenim autom<br />
i u uniformi odvezao se<br />
do Ibrahima. No, ovaj<br />
put je Nusreta, umjesto<br />
zgaženih slika na<br />
podu, čekao topli grah<br />
bez mesa.<br />
- I šljivovica koju smo zvali ekselencija,<br />
a poslao nam ju je Raif Dizdarević.<br />
Uživamo u grahu i šljivovici, kad uđoše<br />
dvojica u atelje. Po mojoj nesreći, jedan<br />
je bio zamjenik republičkog sekretara za<br />
državnu bezbjednost Duška Zgonjanina,<br />
a drugi komandir stanice milicije koji je sa<br />
Ibrahimom bio „zdravo za zdravo“. Sad,<br />
ovaj Zgonjaninov zamjenik je dobio stan i<br />
zidove je htio ukrasiti Ibrahimovim slikama.<br />
A ovaj komandir stanice milicije mu<br />
„Oboje su uhapšeni<br />
kao ilegalci pred Drugi<br />
svjetski rat. Mučeni su<br />
i to je ostavilo velike<br />
posljedice po njihov<br />
život. Amina je nakon<br />
premlaćivanja malo<br />
sišla s uma. Bila je kći<br />
Sejfudina ef. Prohe,<br />
profesora Šerijatskosudačke<br />
škole u<br />
Sarajevu, koji se ubrajao<br />
u posljednje pisce na<br />
orijentalnim jezicima.<br />
Zahvaljujući njegovom<br />
uticaju dvoje mladih i<br />
zaljubljenih ilegalaca je<br />
preživjelo“<br />
je, valjda, objasnio da on zna Ibrahima,<br />
da će mu osigurati najmanje jednu sliku<br />
i to „vrlo jeftino“. A možda i na poklon! I<br />
kad je ušao u atelje onaj visoki službenik i<br />
funkcioner nije ni gledao slike, nego kroz<br />
prozor, ka Vracama. I govorio: Vidi kako<br />
su lijepi krovovi. Tako da je slike gledao<br />
onaj komandir stanice<br />
milicije. I kad je odabrao<br />
jednu koja se dopala<br />
funkcioneru, pita<br />
Ibrahima koliko<br />
košta? Ovaj već dobro<br />
ljut i šokiran njihovim<br />
ponašanjem,<br />
reče cifru od koje se<br />
i meni zamantalo!<br />
Tu komandir stanice<br />
zovne Ibrahima u dio<br />
stana gdje gosti ateljea<br />
ne ulaze, objasni<br />
ko je čovjek sa kojim<br />
je došao i zamoli da<br />
njega radi spusti cijenu.<br />
Vraćaju se u atelje,<br />
ja sjedim ukočen<br />
jer sam u radnom vremenu<br />
na grahu i rakijici.<br />
Na mig komandira<br />
Ibrahim spušta<br />
cijenu za, recimo, 10<br />
KM. I meni povišenim<br />
tonom naređuje<br />
da „ove budale vodim<br />
do izlaznih vrata“. Nisam se ni pomakao,<br />
a njih dva su već jurili preko vrata.<br />
Kažem Ibrahimu: Ibro, jebo te grah,<br />
ostat ću bez posla! Veli, ne sikiraj se, imamo<br />
akšamluk večeras, smijenit ćemo mi<br />
njih, a ne oni tebe. Sjeti se, i oni su došli<br />
u radnom vremenu - smije se Nusret.<br />
Nekoliko dana nakon ovog događaja<br />
Nusret će sresti onog zamjenika sekretara<br />
za državnu bezbjednost i službeno ga<br />
pozdraviti. Šta mu je ovaj odgovorio, nije<br />
za novine.•<br />
10.05.2019.<br />
47
UMJETNOST<br />
PR(A)VA GALERIJA ZA FOTOGRAFSKU UMJETNOST<br />
Za najbolje sada<br />
ima mjesta i na zidu<br />
„Foto galerija Jelićeva“ je prva galerija namijenjena isključivo za fotografsku umjetnost.<br />
Nastala je u septembru 2018. godine i nalazi se u prostorijama „JU Centar kulture i mladih<br />
Općine Centar Sarajevo“ • Osim organizovanja izložbe jednom mjesečno, u ciljeve galerije<br />
spada i organizacija tematskih kurseva, radionica i seminara, kao i edukacija javnosti i<br />
unapređenje svijesti i percepcije javnosti i medija o ulozi i značaju fotografske umjetnosti<br />
Dženat Dreković<br />
48 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
UMJETNOST<br />
PIŠE: Zdravko Čupović<br />
zdravko@startbih.info<br />
Fotografa nam ne manjka. Naši fotografi<br />
su dobitnici najvećih svjetskih<br />
nagrada i priznanja, njihovi radovi su<br />
izlagani u renomiranim galerijama, ali su<br />
se u Sarajevu veoma rijetko organizovale<br />
izložbe savremene fotografske umjetnosti.<br />
Više neće biti tako. „Foto galerija Jelićeva“<br />
je prva galerija namijenjena isključivo za<br />
fotografsku umjetnost. Nastala je u septembru<br />
2018. godine i nalazi se u prostorijama<br />
„JU Centar kulture i mladih Općine<br />
Centar Sarajevo“.<br />
• BEZ KRITIKE STAGNIRAMO<br />
Dženat Dreković, direktor Foto galerije,<br />
za magazin <strong>Start</strong> BiH kaže da su pokretači<br />
fotografske galerije, u svom dosadašnjem<br />
teorijskom i praktičnom bavljenju fotografijom,<br />
detektirali nekoliko specifičnih<br />
problema vezanih za ovu oblast, u čije su<br />
prevazilaženje spremni uložiti vlastito<br />
iskustvo, znanje i energiju, ali i uključiti<br />
i druge relevantne institucije i pojedince<br />
koji mogu konstruktivno doprinijeti<br />
DA LI JE FOTOGRAFIJA<br />
UHVAĆENI TRENUTAK?<br />
- Mislim da taj trenutak ne može doći<br />
sam od sebe, ili ga prepoznati bez prethodnog<br />
promišljanja, shvatanja, istraživanja.<br />
Prepoznati trenutak je zadnji čin<br />
stvaranja fotografske slike do koga se<br />
dolazi postepeno, uz puno rada, predanosti<br />
i naravno ljubavi.<br />
realizaciji planiranih projekata i aktivnosti.<br />
Osim organizovanja izložbe jednom mjesečno,<br />
u ciljeve galerije spada i organizacija<br />
tematskih kurseva, radionica i seminara,<br />
kao i edukacija javnosti i unapređenje svijesti<br />
i percepcije javnosti i medija o ulozi<br />
i značaju fotografske umjetnosti. U prioritetne<br />
zadatke ubrajaju i rad sa mladima<br />
i rad sa socijalno isključenim skupinama<br />
uz podršku njihovoj inkluziji u društvo<br />
kroz - fotografsko stvaralaštvo. Uporedo<br />
se radi i na stvaranju kritičkog mišljenja<br />
kroz edukaciju teoretičara i kritičara fotografske<br />
umjetnosti.<br />
- Podsticanje i ohrabrivanje fotografa<br />
na suvremeni pristup fotografskoj umjetnosti<br />
je od ključne važnosti. To je cilj<br />
Foto galerije Jelićeva. Svjesni smo činjenice<br />
da nam fotografa ne manjka. Naši<br />
Dženat Dreković<br />
Sa otvaranja Foto galerija Jelićeva<br />
10.05.2019.<br />
49
UMJETNOST<br />
fotografi su dobitnici najvećih svjetskih<br />
nagrada i priznanja, njihovi radovi su<br />
izlagani u renomiranim galerijama, ali<br />
su u Sarajevu veoma rijetke izložbe suvremene<br />
fotografske umjetnosti. Ako<br />
govorimo o fotografiji kao dokumentu<br />
vremena, onda takva fotografija nije<br />
zaboravljena i ona egzistira u našoj državi<br />
na zavidnom nivou. Moja namjera<br />
kao rukovodioca Foto galerije Jelićeva,<br />
je ukazivanje i promocija fotografije kao<br />
umjetnosti i stvaranje kritičkog mišljenja<br />
o toj vrsti umjetnosti. Bez kvalitetne<br />
kritike, bojim se da stagniramo u mjestu<br />
u odnosu na evropsku i svjetsku suvremenu<br />
fotografsku scenu - ističe Dreković.<br />
Galerija sarađuje i sa autorima iz ostalih<br />
umjetničkih disciplina gdje će se raditi zajednički<br />
multimedijalni projekti. Također<br />
prati domaće festivale, radi tematske izložbe<br />
i projekte, ali isto tako će posjećivati regionalne<br />
i svjetske fotofestivale, bijenala i<br />
radionice u cilju svoje promocije i konkurentnosti<br />
na fotografskoj sceni.<br />
• RUŠENJEM PREDRASUDA<br />
DO BOLJE FOTOGRAFIJE<br />
Fotografija, kao i svaka druga umjetnost,<br />
kao i samo čovječanstvo, se mijenja i to je<br />
normalan prirodni proces.<br />
- Imam osjećaj da je ranije fotografija<br />
uveliko imala utjecaj na događaje, a danas<br />
događaji i mediji kreiraju fotografiju<br />
i čine je proizvodom, a ne djelom.<br />
Dobra fotografija je dobra fotografija,<br />
bez obzira na digitalnu ekspanziju i njeno<br />
skrnavljenje preko društvenih mreža.<br />
Brzina fotografskog zapisa ne utiče<br />
na kvalitet i vrijednost djela, ali samo<br />
ako je ta fotografija nastala kreativnim,<br />
ozbiljnim pristupom i promišljanjem.<br />
Fotografija, kao i svaka umjetnost, zahtjeva<br />
proces i kontinuitet, koji je spoj<br />
znanja, osjećaja, kreativnosti i predanosti.<br />
Tako se gradi stav, ali i lični rukopis<br />
autora - smatra naš sagovornik.<br />
Nezaobilazna tema je angažiranost fotografije,<br />
manipulacija trenutkom, ali i sve<br />
prisutnija trgovina tuđom nesrećom.<br />
Podsticanje fotografa na suvremeni pristup umjetnosti je važan<br />
MORA LI FOTOGRAFIJA<br />
FASCINIRATI?<br />
- Često se obradujem fotografijama koje<br />
predstavljaju atmosferu koju mogu da<br />
omirišem, fotografije koje nisu pretenciozne,<br />
koje me tjeraju na promišljanje,<br />
a ne one koje me samo zabavljaju. Sličan<br />
primjer je sa muzičarima. Većina ljudi ih<br />
smatra zabavljačima, a ne umjetnicima.<br />
Naravno, ima zabavljača, puno više od<br />
umjetnika, ali je zato bitno preispitivanje,<br />
kojim putem ići.<br />
- Svaki stvaralac vodi borbu sa samim<br />
sobom i teži, barem bi trebao, ka razumijevanju<br />
drugih. Neko se na tom putu<br />
umori i odustane, a neko iz konformističkih<br />
ili materijalnih razloga krene<br />
u iskorištavanje ljudske tragedije kako<br />
bi se okoristio. Na taj način doprinosi<br />
stvaranju negativnog doživljaja kod ljudi<br />
i pogrešne percepcije nečeg što bi trebalo<br />
biti iscjeliteljsko i empatijsko, a to<br />
je umjetnost - kaže Dreković.<br />
Na pitanje može li se fotografijom mijenjati,<br />
utjecati na tuđa mišljenja i shvatanja<br />
kaže kako on nema namjeru i potrebu<br />
da ikoga mijenja, te da je to individualni<br />
proces svakog čovjeka, ali smatra obavezom<br />
da na to ukazuje.<br />
- Kao pojedinac se borim rušiti sopstvene<br />
predrasude i komplekse. Tako<br />
postajemo bolji ljudi i dobri fotografi<br />
- kaže on.<br />
U vremenu društvenih mreža, senzacionalizama<br />
svih vrsta i poremećenih društvenih<br />
normi ponekad se čini da šund,<br />
kič i foklor postaju kvalitet i nameću nove<br />
standarde.<br />
- Svako od nas pati za vremenom u kojem<br />
nije živio i to je izgleda prokletstvo<br />
svake generacije. Malo je onih koji su se<br />
izborili sa problemima koje im je serviralo<br />
društvo u tom vremenu i te su osobe<br />
postavljale temelje umjetnosti. Zato<br />
se uvijek treba ugledati na njih i težiti<br />
ka tome da kroz svoju umjetnost promovišete<br />
kvalitet koji će sutra biti uzor<br />
nekom djetetu ili mladom čovjeku - poručuje<br />
Dreković. •<br />
50 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
„AY CARMELA“ 15. MAJA U PROSTORU<br />
SPOMEN-PARKA VRACA<br />
Predstava „ Ay<br />
Carmela“, po tekstu<br />
Jose Sinisterrae,<br />
a u režiji Roberta<br />
Reponje, bit će<br />
odigrana 15. maja<br />
na prostoru<br />
Spomen-parka<br />
Vraca, Sarajevo,<br />
u povodu obilježavanja Dana pobjede nad fašizmom. Dogradonačelnik Sarajeva<br />
Milan Trivić i direktor SARTR-a Aleš Kurt<br />
kazali su da je cilj zajedničkog projekta<br />
oživljavanje Spomen-parka Vraca, kao jednog od najvećih resursa grada, a<br />
koji godinama stoji zanemaren. Ukazali su na višestruko značenje igranja predstave<br />
„Ay Carmela“ u ambijentu Spomen-parka Vraca, koji je od austrougarske vojne<br />
tvrđave pretvoren u službeno stratište građana Sarajeva tokom 2. svjetskog rata, a<br />
u ratu 1992-1995. godine sa tog mjesta je grad gađan iz teškog topovskog naoružanja<br />
i snajpera. SARTR-ova kultna predstava „Ay Carmela“, u kojoj igraju Selma<br />
Alispahić, Dragan Jovičić i Jasenko Pašić, bit će posvećena ratnim žrtvama, čija<br />
su imena - njih 9.091, uklesana na ploči na Spomen-parku Vraca. Ulaznice za<br />
predstavu su besplatne, ali s obzirom da je broj mjesta ograničen, neophodno je<br />
da svi koji žele osigurati prisustvo prethodno rezervišu kartu.<br />
BOGAT PROGRAM NARODNOG POZORIŠTA MOSTAR<br />
Narodno pozorište Mostar<br />
(NPM) u maju nastavlja sa raznovrsnim<br />
i bogatim repertoarom<br />
u kojem će uživati publika<br />
svih uzrasta. U petak, 10.<br />
maja, u Studiju 64 Narodno<br />
pozorištog na repertoaru je<br />
poetska drama ”Đaurko moja”,<br />
autorice Selme Dizdar-<br />
Cerović, a u režiji Kaće Dorić.<br />
Sljedećeg petka, 17. maja, na<br />
velikoj sceni slijedi izvedba<br />
predstave ”Ne igraj na Engleze”<br />
Vladimira Đurđevića, u režiji<br />
Emira Spahića.<br />
Petak, 24. maj, rezerviran je za komediju ”Anđeli Babilona” Mate Matišića, u režiji<br />
Admira Glamočaka, koja će također biti odigrana na velikoj sceni Narodnog<br />
pozorišta Mostar. Posljednjeg petka u maju (31. 5) na repertoaru je predstava<br />
”Alfa Beta”, nastala prema tekstu Edwarda Anthonya Whiteheada, u režiji Saše<br />
Oručevića, saopštili su iz Narodnog pozorišta Mostar.<br />
PREPORUKE<br />
„MAJSKI CVIJET“<br />
2019. U TUZLI<br />
Na Međunarodnom festivalu dječije<br />
pjesme „Majski cvijet“ Tuzla 2019,<br />
koji će biti održan 11. maja, od mnoštva<br />
pristiglih kompozicija, na ovogodišnjem<br />
izdanju publika će imati priliku<br />
čuti 12 odabranih takmičarskih<br />
kompozicija i izvođača.<br />
To su: Ana Prlić - „Miriše mi maj“ (BiH);<br />
Marija Pečur i Lota MarszalekARIJA<br />
- „ Sretan pas“ - (Hrvatska); Mia Ilić -<br />
„Cvjetić mali“ (BiH); Andon Andonov -<br />
„Dojran via Tuzla“ - (Sjeverna Makedonija);<br />
Nađa Malkočević - „Kad u svijet krenem“<br />
- (BiH); Dunja Radumilo -<br />
„Jednog lepog dana“ - (Srbija); Vedad<br />
Smajić - „Hej Simon“ (BiH); Dharma<br />
Hodžić i Petra Đinđić - „Trening“<br />
(Hrvatska); Kenan Sofić - „Šmeker“<br />
(BiH); Džejna Hadžić - „Simpatija“<br />
(BiH); Miralem Mostarlić - „Sport me<br />
osvaja“ (BiH) i Tara i Tena Arapović<br />
- „Muči me“ (Hrvatska).<br />
„Majski cvijet“ počeo je sa radom 1974.<br />
godine i održavan je sve do početka<br />
devedesetih. Udruženje gradski dječiji<br />
hor „Slavuj“ i dirigentica, profesorica<br />
Renata Bagarić, umjetnički direktor festivala,<br />
u dogovoru s osnivačem, uspješno<br />
su 2017. obnovili taj festival dječije<br />
autorske pjesme. Generalni medijski<br />
pokrovitelj je RTV7 Tuzla. Festival će<br />
biti u održan u Narodnom pozorištu<br />
Tuzla, sa početkom u 18.00 sati. Ulaz<br />
je slobodan, najavili su organizatori.<br />
VIVA FILM FESTIVAL: U 18 GRADOVA<br />
BiH 119 FILMSKIH OSTVARENJA<br />
Viva Film Festival bit će održan od 18.<br />
do 22. septembra u Sarajevu i u još 17<br />
gradova Bosne i Hercegovine, a u zvaničnoj<br />
selekciji festivala bit će prikazano<br />
119 filmskih ostvarenja, dokumentarnog<br />
i kratkog igranog filma.<br />
Organizatori ističu da je selektorska komisija<br />
imala težak zadatak da odabere<br />
filmove, jer su prijavljena 1.783 filma<br />
iz 107 zemalja svijeta, što je rekord.<br />
- Iz godine u godinu smo sve veći, rastemo<br />
i sve je veći broj festivalskih<br />
gradova - centara koji se priključu-<br />
ju Vivi - rekao je umjetnički direktor<br />
Festivala Ratko Orozović, , saopćeno<br />
je iz Direkcije Viva Film Festivala.<br />
10.05.2019.<br />
51
EDIN AVDIĆ, SPORTSKI KOMENTATOR<br />
Temperament ne znači<br />
dobru atmosferu<br />
Bez ABA lige klupska košarka na ovim prostorima nema<br />
nadu. U fudbalu bi to bilo odlično, ali mislim da UEFA<br />
ne bi dopustila takvu ligu • Nema puno boljih poslova<br />
od ovog, ako volite sport • Brzo bih pregorio kada bih<br />
bio trener • Jedan od najboljih izuma modernog TVprograma<br />
su čisti sportski kanali<br />
Upravo je završen pakleni play off<br />
1 ABA lige. Teško za igrati, teško za<br />
gledati! Kako je bilo komentarisati?<br />
- Nažalost, imamo puno iskustva prenosa<br />
takvih utakmica što kroz finala grčkog<br />
playoffa između Panatinaikosa i<br />
Olimpijakosa, što kroz duele Partizana,<br />
Crvene zvezde, Budućnosti, Zadra i ostalih<br />
timova koji imaju „vruće“ terene širom<br />
bivše Jugoslavije. Ambijent je svake godine<br />
zbog samo jednog mjesta koje vodi u<br />
Euroligu sve teži za igranje.<br />
U našem magazinu Senad Avdić je<br />
2 napisao da je u finalnoj seriji između<br />
Crvene zvezde i Budućnosti nedostajao<br />
samo Boban, ali ne dobroćudni džin<br />
Marjanović, nego Zvonimir, pa da sve<br />
podsjeća na Maksimir prije 30 godina?<br />
- Timovi koji se bore za trofej jedini spas<br />
„Kada nemate dovoljan<br />
broj dobrih domaćih<br />
igrača logično je da<br />
dovodite strance.<br />
Koliko ste uspješni u<br />
odabiru stranih igrača<br />
zavisi od nekoliko<br />
faktora. U mnogo<br />
slučajeva domaći<br />
timovi ne mogu da<br />
plate dobre domaće<br />
igrače onoliko koliko<br />
oni vrijede“<br />
vide u plasmanu u Euroligu. To znači prodaju<br />
ulaznica, veći budžet, više gledalaca<br />
i šansu da razvijate neke talentovane<br />
mlade igrače. Sve ostalo se smatra neuspjehom.<br />
Sredine gotovo da i nema. ABA<br />
liga je propustila da reaguje u više navrata<br />
tokom prethodne dvije godine i odredi<br />
oštre kazne tako da je većina koja pomno<br />
prati dešavanja u ovom takmičenju<br />
i očekivala nešto ovakvo u finalu koje je<br />
za nama.<br />
Koliko je teško zadržati profesionalnost<br />
u tako naelektrisanoj atmosferi?<br />
3<br />
- Dobro znamo koja je naša uloga.<br />
Pokušavamo da pričamo isključivo o košarci.<br />
Ne glumimo sudije, komesare, trenere,<br />
čelnike lige. Na ovim posljednjima je<br />
najveća odgovornost da stvore optimalne<br />
uslove za igru.<br />
52 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
Volim publiku koja<br />
diše s utakmicom<br />
Ako zanemarimo uvrede i nacionalizam,<br />
balkanski temperament publi-<br />
4<br />
ke, vjerujem, prija i komentatorima više<br />
od krcate dvorane koja samo periodično<br />
viče „defence, defence...“?<br />
- Temperament ne znači dobru atmosferu.<br />
Volim publiku koja diše s utakmicom i reaguje<br />
na dešavanja na terenu. Slušati fudbalske<br />
navijače na košarci kako vrte jedno<br />
te isto bez obzira na stanje na terenu<br />
je izuzetno dosadno.<br />
Uprkos svemu, smatrate li da je<br />
5 ABA liga pun pogodak i da li je regionalna<br />
liga pravac kojim treba krenuti<br />
i fudbal?<br />
- Apsolutno. Bez ABA lige klupska košarka<br />
na ovim prostorima nema nadu. Sve<br />
ostale priče su klasična utopija. U fudbalu<br />
bi to bilo odlično, ali mislim da UEFA<br />
Ne postoji klub koji je potrošio<br />
više para, a manje<br />
uradio od Cedevite<br />
„Dok se ne pojave pravi<br />
zaljubljenici u košarku i<br />
ljudi koji su spremni da<br />
ulože novac KK Bosna<br />
će da pati. Mi nemamo<br />
nekoga poput, recimo,<br />
Emila Tedeskog ko bi<br />
bio spreman da ulaže u<br />
kontinuitetu“<br />
ne bi dopustila takvu ligu.<br />
Ovih dana su objavljeni i podaci o posjećenosti<br />
utakmica ABA lige. Osim<br />
6<br />
nešto preko 5.000 gledalaca na utakmicama<br />
Partizana, ostali su daleko ispod.<br />
Očekivano ili...?<br />
- Očekivano, mada dvorane su u svim<br />
playoff utakmicama ABA lige bile pune.<br />
Čak je i Cedevita ispunila Draženov dom<br />
dva puta protiv Budućnosti, a znamo koliko<br />
se oni muče sa posjetom.<br />
Gdje je bh. košarka u svemu tome?<br />
7 Osim Nemanje Gordića, u završnici<br />
nismo imali predstavnika, klubove da i<br />
ne spominjem?<br />
- Nema kvalitetne vizije i ideje. Na sve<br />
to nema ljudi koji su spremni da ulože u<br />
košarku, za razliku od ostalih država u<br />
regionu.<br />
Da li je najavljeni nastup<br />
8 Olimpijakosa u ABA ligi dobra ili loša<br />
vijest za ovdašnje klubove? Ako se to<br />
zaista desi oni su apsolutni favoriti za<br />
prvaka u svakom slučaju?<br />
- Po mom mišljenju, njihov dolazak bi<br />
bio izuzetno loša vijest. Uticao bi dodatno<br />
na regularnost takmičenja, posebno jer<br />
Olimpijakos ima desetogodišnji ugovor s<br />
Euroligom. „Ukinuli“ bi barem jednoj ekipi<br />
ovdje šansu da se bori za Euroligu.<br />
10.05.2019.<br />
53
13<br />
Šta mislite o velikom broju stranaca<br />
9 u klubovima ABA lige? Vidjeli smo<br />
da se, recimo, skoro cijeli tim Budućnosti<br />
„razdužio“ nakon finala! Ispada da su<br />
igrači kratkoročno „unajmljeni“ samo da<br />
se postigne neki cilj?<br />
- Ne postoji jasan format. Kada nemate dovoljan<br />
broj dobrih domaćih igrača logično<br />
je da dovodite strance. Koliko ste uspješni<br />
u odabiru stranih igrača zavisi od nekoliko<br />
faktora. U mnogo slučajeva domaći<br />
timovi ne mogu da plate dobre domaće<br />
igrače onoliko koliko oni vrijede. Tada su<br />
jedina opcija stranci.<br />
I iz Cedevite su najavili da napuštaju<br />
koncept „amerikanizacije“ i vra-<br />
10<br />
ćaju se „balkanizaciji“ tima. Očekivano?<br />
- Ne postoji klub u regionu koji je potrošio<br />
više para, a manje uradio od Cedevite.<br />
Iz godine u godinu ne mogu da osvoje titulu<br />
šampiona ABA lige, tako da je logično<br />
da nešto promijene.<br />
Kako komentarišete višegodišnju<br />
11 agoniju KK Bosna, kroz čiju školu<br />
ste i sami prošli? Ima li lijeka za „studente“<br />
i kako dalje?<br />
- Dok se ne pojave pravi zaljubljenici u košarku<br />
i ljudi koji su spremni da ulože novac<br />
KK Bosna će da pati. Mi nemamo nekoga<br />
poput, recimo, Emila Tedeskog ko<br />
bi bio spreman da ulaže u kontinuitetu.<br />
Šta će biti u narednom periodu aktuelno<br />
na profesionalnom planu?<br />
12<br />
- Prenosi NBA lige.<br />
Da li ste se zbog posla preselili<br />
u Beograd ili živite na relaciji<br />
Beograd - Sarajevo?<br />
- Porodica diktira ritam, ali i dalje sam na<br />
relaciji Sarajevo - Beograd.<br />
14<br />
Možete li reći kako i koliko se pripremate<br />
za utakmice?<br />
- Pratim svaki dan dešavanja u košarci. Tu<br />
uglavnom nema predaha. Gotovo nikada se<br />
posebno ne pripremam za neku utakmicu.<br />
15<br />
Nakon „trojke sa parkinga“ čekamo<br />
novu antologijsku izjavu. Mislite<br />
li o tome unaprijed ili je to samo refleks<br />
trenutka?<br />
- Samo refleks trenutka. Sve ostalo ne bi<br />
imalo smisla.<br />
16<br />
Šta bi za Vas predstavljalo vrhunac<br />
komentatorske karijere?<br />
- Teško je odgovoriti na to pitanje. Sve što<br />
sam želio da prenosim u košarci sam uglavnom<br />
i ostvario. To bi vjerovatno bilo neko<br />
finale u kojem bi igrala reprezentacija<br />
Bosne i Hercegovine.<br />
17<br />
Najteža utakmica koju ste ikada<br />
prenosili i zašto?<br />
- BiH - Litvanija, Evropsko prvenstvo<br />
2013. Mislim da je svakome jasno i zašto.<br />
Kako se postaje sportski<br />
komentator?<br />
18<br />
„Sve što sam želio da<br />
prenosim u košarci sam<br />
uglavnom i ostvario. To<br />
bi vjerovatno bilo neko<br />
finale u kojem bi igrala<br />
reprezentacija Bosne i<br />
Hercegovine“<br />
20<br />
- Jasna formula ne postoji. Mislim da su<br />
emocija, dinamika i poznavanje sporta koji<br />
radite esencijalni. Bez toga nema kvalitetnog<br />
rada.<br />
Kakvo je radno vrijeme komentatora<br />
i koliko je to teško uskladiti sa<br />
19<br />
porodičnim životom?<br />
- Ima dosta slobodnog vremena, ali tada<br />
svi ostali ljudi uglavnom rade. Naš posao<br />
se dešava vikendima i praznicima kada<br />
je opet ostatak ljudi slobodan i odmara.<br />
Iskreno, nema puno boljih poslova od<br />
ovog, ako volite sport.<br />
Vjerujem da pratite i američke kolege.<br />
Iako praktično svaki klub ima<br />
svog dugogodišnjeg komentatora, njihovi<br />
prenosi baš i ne odišu velikim poznavanjem<br />
igre. Jednostavni komentari,<br />
flouter, bingoooo, sada poneki zna reći<br />
na našem i „črojka“, a u zadnje vrijeme<br />
su riječnik obogatili i sa „euro steps“.<br />
Prilično tanko?<br />
- Tanka je linija između poznavanja košarke<br />
i skretanja pažnje sa najbitnijeg, onog što<br />
se dešava na terenu. U Americi je, za razliku<br />
od Evrope, podjela drugačija. Stručni<br />
konsultanti su tu da približe dešavanja na<br />
terenu. Komentator se vrlo rijetko upušta<br />
u analizu igre.<br />
21<br />
Vaše znanje o košarci je ogromno.<br />
Mislite li da biste se mogli oprobati<br />
i kao trener, makar nekog manjeg kluba?<br />
- Vrlo teško. Preveliki je stres i nervoza.<br />
Ja previše emotivno reagujem. Brzo bih<br />
pregorio.<br />
22<br />
Živim na relaciji Sarajevo<br />
- Beograd<br />
Zovu li Vas za skauta ili baš i niste<br />
u prilici da pratite košarku u nižim<br />
ligama i malim sredinama?<br />
Dončić je čudesan igrač<br />
„Olimpijakosu su kasnile<br />
plate preko četiri mjeseca<br />
ove sezone zbog svađe u<br />
porodici Agelopulos“<br />
54 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
- Često me zovu za preporuke kada su koledž<br />
igrači u pitanju. Uglavnom su<br />
to timovi koji igraju evropska takmičenja<br />
i treneri sa kojima privatno često<br />
kontaktiram.<br />
Jusuf Nurkić, nakon odlaska iz<br />
23 Denvera, postao je istinska zvijezda<br />
u Portlandu, ali ga je povreda izbacila iz<br />
playoffa. Da li je za Evropljanina možda<br />
važnije da završi u pravom NBA klubu,<br />
nego da se samo pojavi u NBA?<br />
- To je u većini slučajeva čista sreća. Igrači<br />
procvjetaju u ekipama gdje se to najmanje<br />
očekuje. Juka je imao sreću da je vođa njegovog<br />
tima izuzetan lik poput Damiana<br />
Lillarda.<br />
Džanan Musa je i dalje na relaciji<br />
razvojna liga - NBA. Da li bi za<br />
24<br />
njega bilo dobro da promjeni sredinu?<br />
- Za sada apsolutno ne. Tek je na početku<br />
svog ugovora. Ima čitavo ljeto da napreduje.<br />
Luka Dončić je imao strašnu rookie<br />
sezonu u Dallasu, a vlasnik,<br />
25<br />
Često me zovu za preporuke kada su<br />
koledž igrači u pitanju<br />
„Timovi koji se bore<br />
za trofej jedini spas<br />
vide u plasmanu u<br />
Euroligu. To znači<br />
prodaju ulaznica, veći<br />
budžet, više gledalaca i<br />
šansu da razvijate neke<br />
talentovane mlade igrače.<br />
Sve ostalo se smatra<br />
neuspjehom. Sredine<br />
gotovo da i nema“<br />
milijarder Marc Cuban, posebno cijeni<br />
evropsku košarku. Zvuči kao idealna<br />
kombinacija?<br />
- Naravno. Dončić je čudesan igrač i<br />
Dallas u njemu vidi nasljednika Dirka<br />
Nowitzkog. Cuban je naučio da poštuje<br />
evropsku košarku. Pored Dirka mu to<br />
vjerovatno i nije bilo teško.<br />
Nakon dugo vremena, ove godine<br />
čini se da Istok nije samo topov-<br />
26<br />
sko meso za Zapad - Bucksi, Raptorsi pa<br />
čak i 76-si koji na papiru imaju strašan<br />
tim, ozbiljan su protivnik. Može li neko<br />
od njih ugroziti Warriorse?<br />
- Milwaukee bi mogao u finalu da namuči<br />
Golden State. Boston također. Phila i Toronto<br />
mislim da ne mogu ništa protiv GSW.<br />
Ko je ove godine po Vama MVP u<br />
27 NBA, a ko u ABA?<br />
- James Harden i Jacob Pullen.<br />
Kako izgleda raditi na jednoj totalno<br />
sportskoj televiziji?<br />
28<br />
- Fantastična stvar. Nemate problem sa<br />
dnevnicima, serijama i političkim emisijama.<br />
Jedan od najboljih izuma modernog<br />
TV-programa su čisti sportski kanali.<br />
Koje sportove još pratite?<br />
29 - Samo košarku. Sve ostalo vrlo površno<br />
što sam stariji. Fudbal tu i tamo.<br />
Imate li kakav zanimljiv i frišak košarkaški<br />
trač? 30<br />
- Olimpijakosu su kasnile plate preko četiri<br />
mjeseca ove sezone zbog svađe u porodici<br />
Agelopulos.<br />
Koliki je neophodan godišnji budžet<br />
31 da bi se sastavio tim za Euroligu,<br />
makar za donji dio tabele?<br />
- Između četiri i pet miliona eura.<br />
Od sporta živite! Koliko se njime<br />
32 bavite, ima li vas na terminima?<br />
- Ne! Termini me ne privlače ni najmanje.<br />
I komentatore komentarišu, zar ne?<br />
33 Pratite li po društvenim mrežama<br />
šta javnost misli o Vašem radu?<br />
- Od društvenih mreža posjedujem samo<br />
profil na Instagramu. Normalno je da u<br />
našem poslu ima pohvala i kritika javnosti.<br />
Sve to apsolutno ide s ovom vrstom<br />
zanimanja. •<br />
Osvojite<br />
putovanje koje<br />
će osvojiti Vas.<br />
Visa kartice<br />
UniCredit Bank i Centrotours vas vode na putovanje iz snova uz plaćanje Visa karticama!<br />
Napravite minimalno tri transakcije UniCredit Bank Visa karticama u zemlji ili inostranstvu.<br />
U periodu trajanja nagradne igre koristite Visa kreditne kartice<br />
UniCredit Bank za kupovine turističkih aranžmana<br />
u agenciji Centrotours i ostvarite popust od 5%!<br />
10.05.2019.<br />
Nagradna<br />
igra<br />
do 22.06.<br />
55
BH. PUTOVANJA<br />
VARLJIVO PROLJEĆE 2019.<br />
Maglić, kapa u magli<br />
Veličanstveni je to gorostas, prepun strmih, surovih litica. Najviša tačka bh. dijela<br />
dinarskog masiva s istoimenim vrhom za koji se tvrdi da je od 365 dana u godini bar pola<br />
tog vremena skriven u magli. Nalazi se na istoku BiH. Njegov vrh je naša granica sa Crnom<br />
Gorom na čijoj strani se nalazi vrh Veliki Vitao koji je veći za deset metara, okružen Pivom<br />
i Sutjeskom. Sastavni je dio Nacionalnog parka Sutjeska, u kome se nalazi jedina preostala<br />
evropska prašuma Perućica<br />
TEKST I FOTO: Mevludin Mekić<br />
POŠTUJ PRIRODU: Krenuli smo iz Sarajeva u<br />
pola pet ujutro u pravcu Maglića, najveće<br />
planine u BiH za koju mnogi kažu da, osim<br />
što je najveća, i najljepša je. Pravimo kratku<br />
pauzu u mjestu koje se zove Prijeđel.<br />
Iz Prijeđela se pruža fantastičan pogled<br />
(iz auta) na dolinu rijeke Sutjeske i okolne<br />
planine - Zelengoru, Volujak i Maglić.<br />
Sitna kiša rominja, većina planinskih vrhova<br />
se ne vidi od „kape“ koju pravi jutarnja<br />
magla. Naša je namjera da usprkos vremenskim<br />
(ne)prilikama nastavimo dalje.<br />
Želja za planinama je jača.<br />
Zovemo prijatelja, iskusnog gorštaka, koji<br />
se nalazi u selu Zaostro. Savjetuje da<br />
ne idemo na Maglić jer nevrijeme samo<br />
Fotoreporter <strong>Start</strong>a na Simovića bari<br />
56 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
Trnovačko jezero<br />
što nije.<br />
- Jeste li normalni!? Vidi mu kape kako<br />
se namračila - konstatuje naš gorštak.<br />
Ipak, nastavljamo put u pravcu Dernečišta,<br />
odakle mislimo penjati vrh Maglića. Maglić<br />
(2.386 metara nadmorske visine) veličanstveni<br />
je gorostas, prepun strmih, surovih<br />
litica. Najviša tačka bh. dijela dinarskog<br />
masiva s istoimenim vrhom za koji<br />
se tvrdi da je od 365 dana u godini bar pola<br />
tog vremena skriven u magli. Nalazi se<br />
na istoku BiH. Njegov vrh je naša granica<br />
sa Crnom Gorom, na čijoj strani se nalazi<br />
vrh Veliki Vitao koji je veći za deset metara,<br />
okružen Pivom i Sutjeskom. Sastavni je<br />
dio Nacionalnog parka Sutjeska, u kome<br />
Dolazimo do Suhe<br />
jezerine, gdje su se<br />
otapanjem snjegova<br />
napravila dva manja<br />
jezerceta te bezbroj<br />
bara i potočića koji su<br />
prošarali ovu dolinu punu<br />
počupanih stabala. Njih<br />
su velike lavine snijele<br />
s obronaka Maglića<br />
proteklih godina. Predio<br />
izgleda sablasno<br />
BH. PUTOVANJA<br />
se nalazi jedina preostala evropska prašuma<br />
- Perućica. Vremenske (ne)prilike<br />
se na ovoj planini mijenjaju kao na traci,<br />
a magla zna biti tako gusta da se čini kako<br />
hodate kroz tijesto.<br />
Kolega Refa predlaže da popijemo kafu u<br />
kolibi na Mrkalj kladama i sačekamo ne<br />
bi li se vrijeme popravilo. No, kiša kao da<br />
nas je čula pa počinje žešće padati. Čuje<br />
se i poneki grom, vjetar je sve jači i kao da<br />
upozorava da ne idemo dalje. Prirodu treba<br />
poštovati. Odustajemo i donosimo odluku:<br />
da put ne bi bio uzaludan, idemo na<br />
Trnovačko jezero do kojega nam je lakše,<br />
bogme i sigurnije doći. Stoga nastavljamo<br />
put prema Prijevoru, odakle pješačka staza<br />
vodi na Trnovačko jezero koje se nalazi<br />
na pograničnoj teritoriji BiH i Crne Gore,<br />
kojoj i pripada.<br />
NETAKNUTA PRIRODA: Kiša nas neprestano prati<br />
mijenjajući intenzitet padanja. Dolazimo<br />
do Suhe jezerine, gdje su se otapanjem<br />
snjegova napravila dva manja jezerceta te<br />
bezbroj bara i potočića koji su prošarali<br />
ovu dolinu punu počupanih stabala. Njih<br />
su velike lavine snijele s obronaka Maglića<br />
proteklih godina. Predio izgleda sablasno.<br />
Srećemo dvojicu Crnogoraca u gumenim<br />
čizmama koji su krenuli obići svoje katune<br />
prvi put ove godine. Njihovi su katuni<br />
na padinama Volujaka. I mi i oni se čudimo<br />
da po ovakvom vremenu neko hoda<br />
ovim prostorima. Nakon dva sata hoda,<br />
mokri do kože, dolazimo na jezero gdje<br />
nas dočeka domaćin Ćalasan. On je došao<br />
dan prije nas da obiđe kolibe i pripremi<br />
objekte za nadolazeću sezonu koja će<br />
10.05.2019.<br />
57
BH. PUTOVANJA<br />
ove godine očigledno kasniti.<br />
Trnovačko jezero, Park prirode Piva<br />
okruženo je Maglićem, Trnovačkim<br />
Durmitorom, Biočom,Vlasuljom i<br />
Volujakom na 1.517 mnv, koje su brižljivo<br />
sakrili ovo gorsko jezero i čuvaju ga kao<br />
dar još netaknute prirode. Sušimo odjeću<br />
i okrepljujemo se jabukovačom koju nam<br />
donosi domaćin. Na momenat progrijava i<br />
sunce. Kiša ga brzo otjera. Odmaramo nekih<br />
dva sata ne bismo li se bar malo osušili<br />
i pripremili za povratak po ovakvom<br />
vremenu, a baš nam se ne da. Valja nam<br />
se vratiti do auta, koji smo ostavili na pola<br />
puta između Prijevora i Mrkalj klada<br />
jer dalje nismo mogli zbog nanosa snijega.<br />
Planinari, koji su dobro upoznali ćud ove<br />
planine, znaju neodoljivu snagu i privlačnosti,<br />
ali znaju i za onu opasnu, nepredvidivu<br />
stranu. Priroda je čudo koje treba<br />
poštovati i ne prkositi njenim hirovima.<br />
Treskać<br />
... kiša kao da nas je čula<br />
pa počinje žešće padati.<br />
Čuje se i poneki grom,<br />
vjetar je sve jači i kao da<br />
upozorava da ne idemo<br />
dalje. Prirodu treba<br />
poštovati. Odustajemo...<br />
Mi smo je ispoštovali i otišli dokle nam<br />
je dozvolila.<br />
DRVOSJEČE: No, tu se naša avantura ne završava.<br />
Konačimo u Rade vićima, selu nadomak<br />
Foče, gdje pravimo planove za sljedeći<br />
dan. Odlučujemo se za Treskać, jedan<br />
od vrhova Treskavice. Treskaću prilazimo<br />
iz pravca Kalinovika, tačnije sa Gvozna<br />
Suha jezerina<br />
polja, odakle preko Simovića bare penjemo<br />
Treskać. Dan je bolji od jučerašnjeg i<br />
uživamo u prekrasnim krajolicima. Čitav<br />
plato Treskavice je kao na dlanu, a vidiljivost<br />
je dobra. Bacamo pogled i na Maglić<br />
čiji je vrh u magli. Vrijeme se naglo mijenja<br />
i kiša počinje padati kvareći uživanje.<br />
Nigdje planinara na vidiku. Ali smo<br />
zato sreli grupu drvosječa iz Busovače i<br />
Viteza koje je, kako kažu, nevolja dovukla<br />
u ove krajeve.<br />
Svratili smo u njihovu kolibu na kafu.<br />
Pričaju o svemu i svačemu, pa i to da je<br />
medvjed koji je bježao od nas - naišao na<br />
njih. Spominju i kako je u obližnjim minskim<br />
poljima, ostalim nakon proteklog rata,<br />
prije nekoliko godina stradao njihov kolega<br />
drvosječa. Plata im je po učinku, po<br />
usječenom kubiku drveta. Na terenu su<br />
15 dana. Ne znam kako bih nazvao ovu<br />
dvodnevnu planinarsku avanturu. Možda<br />
- „varljivo proljeće 2019“. •<br />
58 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
ZALJUBLJENICI<br />
AN ENGLISHMAN IN THE BALKANS<br />
Na pauzi<br />
Oduševljava ga mnogo toga, muči<br />
ga zluradost i strah od neuspjeha<br />
Došao je prvi put u ratu, a sada ovdje živi i BiH i Balkan hvali na sav glas. Smatra se<br />
blagoslovljenim što kao i penzioner u BiH živi avanturu. Lukomir, osam mikroklima,<br />
posljednja prašuma u Evropi, kultura koja još nije upila 21. vijek, ali u najboljem smislu i<br />
gostoprimstvo koje je raspametilo jednog Engleza<br />
PIŠE: Zdravko Čupović<br />
zdravko@startbih.info<br />
Englez David Bailey prvi put je u<br />
Bosnu i Hercegovinu došao 1993. U<br />
sklopu zaštitnih snaga Ujedinjenih<br />
nacija. Drugi put je došao pet godina kasnije<br />
sa stabilizacijskim snagama NATO-a.<br />
Došao i ostao. Danas David, koji za sebe<br />
u šali kaže da ima malo više od 65 godina,<br />
živi u selu pored Laktaša. Od 2015. vodi<br />
„Na sjeveru je Banja<br />
Luka, koja je također<br />
zadivljujući dio zemlje. To<br />
je grad sa možda i najviše<br />
uticaja Austro-Ugarske,<br />
kao i neka mjesta na jugu<br />
zemlje“<br />
Naš sagovornik skuplja informacije za svoj blog<br />
10.05.2019.<br />
59
ZALJUBLJENICI<br />
„Mislim da su toplina<br />
i gostoprimstvo kako<br />
pojedinaca tako i<br />
porodica u BiH bez<br />
premca u svijetu. To je<br />
zaista nevjerovatno i<br />
nešto što je ostavilo<br />
toliko snažan utisak<br />
na mene pa i sam<br />
pokušavam da to<br />
uvedem“<br />
Učim se gostoprimstvu<br />
blog anenglishmaninthebalkans.com na kojem<br />
objavljuje pozitivne priče iz BiH i sa<br />
Balkana. U njegovom fokusu su kultura,<br />
tradicija, svakodnevni život, kao i razmišljanja<br />
lokalnog stanovništva te kako ga<br />
je život u ovoj, kako sam kaže, predivnoj<br />
zemlji i regionu kao stranca promijenio.<br />
• POLITIKA, ZDRAVO<br />
- Svi moji blogovi i podcasti su pozitivne<br />
priče. Ne bavim se politikom i religijom<br />
jer nije na meni da o tome pišem.<br />
To bi značilo da nekome dajem mišljenje<br />
i savjete, a mislim da je u proteklim<br />
godinama BiH imala previše savjeta i<br />
preporuka od stranaca. Iskreno govoreći,<br />
smatram da je većina toga bila potpuno<br />
beskorisna - iskreno otvara razgovor<br />
za naš magazin <strong>Start</strong> BiH.<br />
Penzionisao se 2011. godine, kada je i počeo<br />
da piše, ali nam priznaje da je vještine<br />
pisanja i kreiranja videozapisa usavršavao<br />
naredne četiri godine. Istovremeno,<br />
Bosanci se plaše neuspjeha<br />
60 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
ZALJUBLJENICI<br />
David Bailey<br />
„Krajolik i priroda su<br />
toliko lijepi da vas<br />
raspamete. Ovo je zemlja<br />
s osam mikroklima,<br />
zemlja sa posljednjom<br />
prašumom u Evropi,<br />
prelijepim rijekama i<br />
dolinama, sa kulturom<br />
koja još nije apsorbovala<br />
21. vijek, a to mislim<br />
u najpozitivnijem<br />
kontekstu“<br />
vrijeme je provodio u opuštenoj atmosferi<br />
upoznavajući ljude, uživanju u prirodnim<br />
ljepotama i upijajući okolinu. Kaže nam<br />
kako svakoga dana nauči nešto novo, a kao<br />
osoba starije životne dobi smatra se blagoslovljenim<br />
što i nakon okončanja svog<br />
radnog vijeka živi avanturu.<br />
- U BiH me fasciniraju mnoge stvari.<br />
Krajolik i priroda su toliko lijepi da vas<br />
raspamete. Ovo je zemlja s osam mikroklima,<br />
zemlja sa posljednjom prašumom<br />
u Evropi, prelijepim rijekama i dolinama,<br />
sa kulturom koja još nije apsorbovala<br />
21. vijek, a to mislim u najpozitivnijem<br />
kontekstu. Planine iznad Sarajeva,<br />
selo Lukomir. Pa to je mjesto koje jedva<br />
da je vrijeme dotaklo... To su tako fascinantne<br />
stvari za mene... - priča nam s<br />
oduševljenjem većim od bilo kojeg Bosanca<br />
i Hercegovca.<br />
David je dovoljno dugo ovdje da ga možemo<br />
pitati i o onoj drugoj strani medalje,<br />
ali čak i kritika u sebi nosi neku optimističnu<br />
notu.<br />
- Ljudi se ovdje tako plaše neuspjeha.<br />
Vidim mnogo mladih sa sjajnim poslovnim<br />
idejama i projektima za svoju budućnost,<br />
ali ne pokušavaju zbog straha<br />
od neuspjeha. Ne znam zašto, ali mislim<br />
da se zbog neke porodične kulture<br />
ili sramote boje ako ne uspiju. Druga<br />
stvar koja me muči, ali se na nju polako<br />
privikavam, jeste ljubomora među ljudima.<br />
Ponekad znam reći da je zluradost<br />
ovdje podignuta na jedan potpuno<br />
viši nivo. Ljubomora i zavist su ovdje<br />
na većem nivou nego što sam to vidio u<br />
svim drugim zemljama koje sam posjetio<br />
- iskren je David.<br />
• ISKUSI CIJELU BiH<br />
Podjednako mu smetaju i stranci koji ga,<br />
kaže, i dan-danas pitaju da li ovdje rat još<br />
uvijek traje i da li je ovo sigurno mjesto.<br />
- Nakon više od 25 godina od završetka<br />
konflikta i ne razumijem kako ljudi<br />
misle da je BiH i dalje u ratu. To je apsolutno<br />
suludo, ali to je najčešće pitanje<br />
koje mi postavljaju stranci i potencijalni<br />
turisti koje sam sreo - kaže nam pomalo<br />
ljutito.<br />
Upravo je turizam jedna<br />
od naših najperspektivnijih<br />
grana, a<br />
na naše pitanje da li<br />
turisti trebaju posjetiti<br />
BiH, bez oklijevanja<br />
odgovara - apsolutno!<br />
- Ovdje se ima toliko<br />
toga vidjeti i raditi.<br />
Od raftinga na pjenušavo<br />
bijelim rijekama<br />
samo malo južno od<br />
Banje Luke, raftinga<br />
na Drini, preko dvoraca<br />
i tvrđava na udaljenim planinskim<br />
vrhovima, do brojnih muzeja, etno sela,<br />
pješačkih ruta, staza za ljubitelje ekstremnih<br />
sportova. Zapravo, BiH bi trebala<br />
biti raj za ekstremne sportove, ali<br />
ja potencijalnim turistima ipak predlažem<br />
„pun paket“ Bosne i Hercegovine<br />
B&H IS THE REAL UNDISCOVERED HEART OF EUROPE<br />
Na pitanju kojim bi sloganom pozvao strane<br />
turiste u BiH, odgovara da je to parola<br />
koju već koristi, ali pretpostavlja da je koriste<br />
i drugi.<br />
„Bosna i Hercegovina je istinski, neotkriveno<br />
srce Evrope. Od gostoprimstva,<br />
prirode i kulture do samog oblika<br />
zemlje.“<br />
„Druga stvar koja me<br />
muči, ali se na nju<br />
polako privikavam,<br />
jeste ljubomora među<br />
ljudima. Ponekad znam<br />
reći da je zluradost ovdje<br />
podignuta na jedan<br />
potpuno viši nivo“<br />
- preporučuje naš sagovornik koji dodaje<br />
da se možda previše pažnje poklanja<br />
Sarajevu i Mostaru, koji su možda već sada<br />
turistički pretrpani.<br />
- Na sjeveru je Banja Luka, koja je također<br />
zadivljujući dio zemlje. To je grad sa<br />
možda i najviše uticaja Austro-Ugarske,<br />
kao i neka mjesta na jugu zemlje. Zato<br />
i kažem da se treba izabrati „puni paket“<br />
da se vidi cijela zemlja. Ako ne posjetite<br />
sve, nećete iskusiti cijelu BiH -<br />
poručuje on.<br />
Očekivano, gastronomska ponuda i gostoprimstvo<br />
su nešto što ga posebno<br />
oduševljava.<br />
- Hrana je nevjerovatna.<br />
Znam da nije<br />
za svakoga, za ljude<br />
koji nisu sa Balkana.<br />
Volim ćevape. Volim<br />
da obilazim razna<br />
mjesta i isprobavam<br />
lokalne verzije ćevapa.<br />
Naravno, svi me<br />
uvjeravaju da su baš<br />
njihovi najbolji. To<br />
zaista volim - priča<br />
nam s osmijehom.<br />
Potom na spisak probranih<br />
jela dodaje i kajmak, a onda daje<br />
zbirni komentar da je hrana zaista<br />
ukusna.<br />
- Mislim da su toplina i gostoprimstvo<br />
kako pojedinaca tako i porodica u BiH<br />
bez premca u svijetu. To je zaista nevjerovatno<br />
i nešto što je ostavilo toliko snažan<br />
utisak na mene pa i sam pokušavam<br />
da to uvedem. Turiste koje sretnem, ali<br />
i članove porodice koji mi dolaze u posjetu,<br />
vodim na uhodane pješačke staze,<br />
a onda svratimo da upoznaju neku familiju,<br />
da malo predahnu i iskuse neviđenu<br />
toplinu i dobrodošlicu - kaže nam<br />
David. •<br />
10.05.2019.<br />
61
FEL JTON: OD MILJACKE DO MORA I OKEANA (XV)<br />
LUKE I OSTRVA RASUTI PO SVIJETU<br />
St. Thomas, Američka<br />
Djevičanska Ostrva<br />
Pogled na glavni grad Charlotte Amalie. Ime je dato u čast dansko-norveške kraljice. Početni naziv glasio je Taphus “beer house” (pivska<br />
kuća), u osvom slučaju kuća ruma<br />
Ostrvo ima dugu tradiciju burnih događanja na Karibima. Tražeći put za Indiju i “Novi svijet”,<br />
otkrio ga je Kolumbo tokom svog drugog putovanja 1493. godine • Prvi kolonisti bili, su<br />
pored prvobitnih Arawak i Karib Indijanaca, doseljenici iz Danske i Norveške. Nisu se održali<br />
dugo, međutim kroz djelatnost “Danish West India Company” naseljavanje je počelo snažnije<br />
od 1671. godine, uz potporu Danske i Njemačke. Samo nekoliko godine kasnije, otvoren je<br />
tzv “market radne snage” za prodaju robova, što je za taj period bio jedini način za nabavku<br />
radnika na plantažama šećerne trske<br />
TEKST I FOTO: Ljubo Pavlović<br />
STRATEŠKI INTERESI: Priča o skupini koja se<br />
zove Grenadini došla je do svog kraja u<br />
prošlom nastavku putopisa. Nisam obradio<br />
nekoliko malih ostrva ne što nisam<br />
htio nego što bi to uzelo mnogo prostora<br />
za skoro identičnu tematiku. Sličan razlog<br />
su Trinidad i Tobago, koji se nalaze<br />
blizu jedno drugom, a također nisu u navedenom<br />
nizu. Putopis nastavljam pričom<br />
o Saint Thomasu, interesantnom i razvijenom<br />
ostrvu u sklopu US Virgin Islands<br />
(SAD Djevičanski Otoci). Uz njega, tu<br />
su još St. Croix i St. John, kao i mnogo<br />
ostrvčića oko ovog arhipelaga. Udaljeni<br />
su oko 70 kilometara od Portorika i još<br />
manje od Engleskih Djevičanskih Otoka<br />
(British Virgin Islands). Kada putujete<br />
brodom onda se pitate kao laik, što važi i<br />
za mene, zašto na ovom morskom prostoru<br />
postoje tolike podjele u nazivima stotina<br />
malih ostrva i zašto pripadaju velikim<br />
i snažnim zemljama?<br />
Otkrivanjem Amerike pojačala se želja<br />
za istraživanjem novog prostora u cilju<br />
eksploatacije rudnih i drugih bogatstava.<br />
Prvo su zaplovili istraživači poput<br />
Ameriga Vespučija (Vespucci), Kristofora<br />
Kolumba (Christopher Columbus),<br />
Džejmsa Kuka ( James Cook) i drugih,<br />
potom pirati u svojoj i funkciji novih vlasnika,<br />
a onda vojska u interesu kolonijalnih<br />
sila. Danas su u pitanju veliki strateški<br />
interesi koji se odnose na plovne puteve,<br />
trgovinu i političke ciljeve. Ova tematika<br />
zahtijeva užu stručnost i ja to, uz dužno<br />
poštovanje čitalaca, samo dotičem u mjeri<br />
koja se odnosi na lične utiske prilikom<br />
posjeta ovog posebnom ljepotom nagrađenog<br />
dijela svijeta.<br />
MARKET RADNE SNAGE: Ostrvo ima dugu tradiciju<br />
burnih događanja na Karibima.<br />
Tražeći put za Indiju i “Novi svijet”, otkrio<br />
ga je Kolumbo tokom svog drugog<br />
62 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
FEL JTON: OD MILJACKE DO MORA I OKEANA (XV)<br />
Megan’s Bay, plaža koja je u više navrata svrstana u deset najljepših na svijetu. Sličnih na ovom ostrvu ima 50-tak<br />
putovanja 1493. godine. Nemoguće je doći<br />
do ovog mjesta, a da se ne “zaviri” malo u<br />
njegove ljepote. Prvi kolonisti bili su, pored<br />
prvobitnih Arawak i Karib Indijanaca,<br />
doseljenici iz Danske i Norveške. Nisu se<br />
održali dugo, međutim kroz djelatnost<br />
“Danish West India Company”, naseljavanje<br />
je počelo snažnije od 1671. godine, uz<br />
potporu Danske i Njemačke. Samo nekoliko<br />
godine kasnije, otvoren je tzv. “market<br />
radne snage” za prodaju robova, što je za taj<br />
period bio jedini način nabavke radnika na<br />
plantažama šećerne trske. Veliki udio u poslu<br />
imali su gusari kojima je ovdje bila glavna<br />
baza. Iza njih ostale su izgrađene dvije<br />
tvrđave, “Crnobradog” i “Plavobradog”, koje<br />
danas kao spomenici podsjećaju na njih.<br />
Vijekovima poslije, tačnije tokom Prvog<br />
svjetskog rata, SAD su od Danaca otkuple<br />
St.Thomas i ostrva St. John i St. Croix,<br />
za 25 miliona dolara i izgradile pomorsku<br />
bazu. Cijelo je područje za današnje prilike<br />
dobro razvijeno sa prilično jakom industrijom.<br />
Izgrađene su rafinerije nafte, a<br />
jedna od najvećih na svijetu nalazi se na<br />
susjednom ostrvu St. Croix. Pored njih<br />
počela je proizvodnja elektronike, lijekova,<br />
tekstila i satova. Turizam kao veoma važna<br />
stavka ovog područja nezadrživo raste.<br />
Sezona traje cijele godine, uz dolazak više<br />
od dva miliona posjetilaca iz cijelog svijeta.<br />
Najveći udio u tome ima Cruise Ship<br />
Industry, sa svojom izvanrednom organizacijom<br />
sa “all inclusive” (osnovne potrebe<br />
uključene u cijenu). Kada se zna da je<br />
Charlotte Amalie jedna od najljepših prirodnih<br />
luka na Karibima, onda nije čudo<br />
vidjeti u luci veliki broj jahti, kao i stalni<br />
promet brodova i nakrcane trajekte. Ostrvo<br />
nije mnogo dugačko, tek nešto preko 30<br />
kilometara, sa mnogo brdovitog i planinskog<br />
terena, ali fascinira podatak da je izgrađeno<br />
više od preko 800 km puteva kojima<br />
se, kao kuriozitet, vozi lijevom stranom.<br />
Udio u tom broju imaju i privatne kuće,<br />
do svake vodi asfaltni put. Godišnji prihod<br />
po stanovniku iznosi skoro 30 hiljada<br />
dolara, što za ovo područje predstavlja<br />
zavidno dostignuće. Radi usporedbe, skoro<br />
duplo viši od našeg. Naravno, teško se<br />
upoređivati sa dijelom Amerike, ali u odnosu<br />
na sastav stanovništva, običaje i istoriju<br />
ovo je solidan rezultat. Malo se zna da<br />
je poznati bogataš Rokfeler (Laurance S.<br />
Rockefeller), kružeći svojom jahtom 50-<br />
tih godina prošlog vijeka, ostao fasciniran<br />
ljepotom ovih ostrva. Njegovim doprinosom<br />
i ulaganjima otvorio je dva velika nacionalna<br />
parka i, kako kažu ovdašnji ljudi,<br />
omogućio velikom broju zainteresovanih<br />
uživanje u jednoj od najljepših oaza prirodne<br />
ljepote na svijetu.<br />
Ne vjerujem da bih ikada u svom životu<br />
kao obični smrtnik došao do ove i sličnih<br />
destinacija da nisam imao sreću i upornost<br />
istrajati u muzici koju volim. Njoj sam zahvalan<br />
za sve lijepo što sam vidio i doživio,<br />
posebno na različitim svjetskim prostranstvima.<br />
Sebi to nikada sam ne bih<br />
mogao priuštiti.<br />
Uzbudljivo zadovoljstvo predstavlja let<br />
avionom iznad područja koje opisujem.<br />
Ljepota je nestvarna i čini se kako o njoj<br />
može pisati samo onaj koji to umije i zna,<br />
ali na način da je dočara onakvom kakva<br />
jeste. Nisam siguran da imam tu sposobnost,<br />
ne što sumnjam u sebe nego respektujem<br />
prirodu kao malo šta u životu i što se<br />
osjećam malim i beskrajno sretnim kada je<br />
upijam. Jedino što mogu, pored nekoliko<br />
svojih rečenica, jeste priložiti fotografije.<br />
SVJETSKI PUTNIK: Kada sam prvi put brodom<br />
zaplovio iz luke u Majamiju, koja se nalazi<br />
na jugu SAD, prema daljinama Kariba,<br />
ni slutio nisam u koju vrstu avantura krećem.<br />
Ushićenje koje vas obuzima pri pomisli<br />
da postajete svjetski putnik pretpostavlja<br />
pozitivno iskustvo. Na moju žalost,<br />
dočekala me oluja koju sam teško podnio.<br />
Gledao sam krišom lica drugih članova<br />
Baze čuvenih pirata koji su imali različite boje brade... crnobradi, riđobradi, plavobradi...<br />
10.05.2019.<br />
63
FEL JTON: OD MILJACKE DO MORA I OKEANA (XV)<br />
posade procjenjujući koliko situacija može<br />
biti opasna? Svi su obavljali svoje redovne<br />
poslove, ne osvrćući se na snažne udare<br />
vjetra i kiše prema zastakljenim dijelovima<br />
broda. Uznemirujuće misli nadirale<br />
su uz mnoštvo pitanja na koja nisam imao<br />
odgovor. “Iskustvo prve oluje kasnije pomaže<br />
u mnogo težim situacijama nego<br />
što je ova”, dobacio je oficir u bijelom i<br />
prošao pored mene. Moja nervoza i strah<br />
na licu govorili su umjesto mene. Vratio<br />
se nazad i poveo me do kantine u kojoj<br />
se nalazilo mnogo njegovih kolega sa različitim<br />
oznakama na uniformi. Neko je<br />
gurnuo bokalčić pred mene i nazdravio.<br />
Riječ po riječ, objasnio sam mu svoju dilemu<br />
i rekao odakle dolazim. Izvinio se,<br />
ustao i rekao da dolazi za par minuta. I,<br />
zaista, vratio se u pratnji čovjeka koji mi je<br />
izgledao kao div. Zagrmio je iz sve snage:<br />
“Ovdje izgleda imamo prvo vatreno krštenje<br />
s olujom na moru. Dobro došao.<br />
Ja sam Rambo iz Splita. Iskapi to vino<br />
i idemo u obilazak ove krntije.” Ostali<br />
smo skoro sat vremena u razgovoru koji<br />
mi je vrijedio više nego sva znanja iz knjiga<br />
i informacije koje sam do tada imao o<br />
nevremenu i događanjima na moru. “Ma<br />
ća su vali od deset meteri, niš’. Bićeš ti<br />
meni lipi moj morski vuk za kratko vrime.”<br />
Hoću , hoću u “žutu kaputu”, mislio<br />
sam u sebi. Bio je u pravu. Više ga nikada<br />
nisam vidio, a ni zaboravio, pogotovo kada<br />
je “gusto”. Zaspao sam kao u velikom toboganu<br />
na valovima. Svanulo je sunčano<br />
jutro i St. Thomas kao moja prva svjetska<br />
luka, naravno poslije onih iz djetinjstva sa<br />
Jadrana. Velika pijaca suvenira usred grada,<br />
neobična, pretrpana svim i svačim, lijepim<br />
predmetima od mahagonija i sitnicama<br />
koje prije nisam viđao. Kupio sam<br />
kopiju roleksa za 10 dolara. Poslije je bilo<br />
i vrijednijih kupovina. Kakav dinamičan<br />
grad, male i velike jedrilice, jahte koje<br />
mirišu na veliku lovu, ali ni izdaleka kao<br />
cvijeće koje se kao ćilim vidi na svakom<br />
Oaza mira koja garantuje vrhunski odmor i raspoloženje<br />
koraku. Malo vremena je trebalo i počeo<br />
sam se osjećati prvo mornarom, a onda i<br />
kao neko ko počinje uživati. “Ko je k’o ja?”<br />
UZBUNA: Kako je vrijeme prolazilo i ugovori<br />
koje sam potpisivao sa kompanijama, St.<br />
Thomas je, bar u mom slučaju, bila tačka<br />
od koje se često plovilo dalje po Karibima.<br />
Nakon godina plovidbe sve vam se pomiješa,<br />
vrijeme i nevrijeme, luke, zemlje, vremenske<br />
razlike i ljudi koje upoznajete. Sve<br />
postaje kao dvorište u kome kažeš danas<br />
je red za ovo cvijeće, sutra za drugo... dani,<br />
mjeseci, godine, a život prolazi. Sve uz<br />
veliku dozu ljepote koju udišeš, ako imaš<br />
priliku. Jednostavno oguglaš, a onda ti se<br />
desi nešto kao meni, što navodi na pomisao<br />
da nisi dovoljno spreman. Tokom odmora<br />
koji sam provodio malo u Sarajevu, više u<br />
Kanadi, dobio sam hitan poziv da u roku<br />
od 24 sata trebam biti u St. Thomasu. Na<br />
aerodromu će me čekati prevoz do broda<br />
Zaandam, kompanije Holland Amerika.<br />
Vanredna situacija radi potrebne zamjene.<br />
Vijest me zatekla u svojoj oazi odmora<br />
u mjestu Viktorija BC, ostrvu preko puta<br />
Vankuvera. To jutra, kada sam trebao letjeti<br />
avionom, temperatura se spustila na minus<br />
26 stepeni Celzijusa. Ništa neobično<br />
Putovanje brodicama i jahtama na susjedna ostrva predstavlja veliki doživljaj<br />
64 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
za Kanadu, ali ne i za obalu Pacifika, gdje<br />
je klima umjerena. Trideset kilometara do<br />
aerodroma po zaleđenoj cesti. Rijetkost je,<br />
bez obzira na jačinu zime, imati temperaturu<br />
koja rijetko kada ide ispod nule. Razlog<br />
tome je okean koji zapljuskuje obale ostrva<br />
Vankuver. Vlažan zrak i velika količina<br />
vode uslovljavaju nešto blažu klimu nego u<br />
kontinentalnom dijelu Kanade. Da ne bude<br />
zablude, radi se o velikom gradu sa tim<br />
imenom i dugačkim ostrvom preko puta,<br />
koji se takođe zove istim imenom. Zbog nepredviđene<br />
vremenske situacije, jedva sam<br />
stigao do aerodroma i ukrcao se na avion.<br />
Moram navesti itinerer niskobudžetnog<br />
rasporeda leta: Viktorija - Sijetl - Dalas -<br />
Majami - St. Thomas. Presjedanja iz aviona<br />
u avion, nekoliko vremenskih zona i<br />
velika promjena temperature. Moram navest<br />
da je aerodrom u St. Thomasu tik uz<br />
more, radi konfiguracije terena koja nije<br />
najpogodnija za ostrvo sa mnogo brdovitog<br />
terena. Ukupan let, sa presjedanjima,<br />
trajao je oko 20 sati i uglavnom sam ga<br />
prespavao koliko je bilo moguće. Na put<br />
FEL JTON: OD MILJACKE DO MORA I OKEANA (XV)<br />
Mali aerodrom veoma sličan onom sarajevskom, skoro iste veličine. Jedan okružen<br />
morem, drugi planinama<br />
sam krenuo u dugačkoj mccloud jakni bro napunjenoj krznom. Kako bih inače<br />
dopo<br />
takvoj zimi došao od kuće do aerodroma.<br />
Bunovan i pospan pokrio sam se jaknom<br />
i na svakom presjedanju činio isto.<br />
Stigavši do odredišta, nisam ni znao da je<br />
bilo 32 stepena u plusu. Nema osobe na<br />
lokalnom aerodromu koja mi nije uputila<br />
začuđen pogled. Na ulazu, carinik me zapitao:<br />
“Jeste li sigurni, gospodine, da vam<br />
treba bunda u našem gradu? Da probate<br />
nešto za kupanje?”<br />
Počeo sam se smijati od radosti i želje da<br />
opet vidim moj omiljeni grad, bar do polaska<br />
broda. Jeste da ima preko stotinu gradova<br />
u svijetu koji se tako zovu, ali ovo je<br />
moj favorit. Pardon moj i mister Rokfelera.<br />
U ovoj priči nije nedostajalo humora na<br />
račun pisca ovih redova, što ne znači da<br />
nisam mislio ili oponašao čuvenog komičara<br />
iz serije Frejzer (Frasier), koji se zove<br />
Kelsey Grammer. Popularni glumac<br />
rođen je u glavnom gradu St. Thomasa.<br />
Mane zeve, on tu, a ja u Rajvosa. •<br />
Njujork, SAD - Američka agencija<br />
za hranu i lijekove (FDA) potvrdila<br />
je da je IQOS, elektronski sistem<br />
za zagrijavanje duhana, usklađen sa<br />
principom zaštite javnog zdravlja i odobrila<br />
je njegovu prodaju u Sjedinjenim<br />
Američkim Državama. Odluka FDA<br />
usjledila je nakon sveobuhvatne analize<br />
zahtjeva za komercijalizaciju (PMTA –<br />
premarket tobacco product application) koju<br />
je kompanija Philip Morris, proizvođač<br />
ovog uređaja, zajedno sa kompletnom naučnom<br />
dokumentacijom, agenciji predala<br />
2017. godine.<br />
Za razliku od cigareta, IQOS zagrijava,<br />
a ne sagorijeva duhan. To je prvi elektronski<br />
uređaj za zagrijavanje duhana koji<br />
je od FDA dobio dozvolu za prodaju u<br />
SAD. U skladu sa zakonom iz 2009. godine,<br />
ova agencija je ovlaštena da reguliše<br />
tržište duhanskih proizvoda, što podrazumijeva<br />
i nadzor nad inovativnim proizvodima<br />
iz ove oblasti.<br />
Komentarišući odbrenje FDA-a, Andre<br />
Kalancopulos, CEO Philip Morris<br />
International (PMI) je izjavio da ovakva<br />
odluka predstavlja važan korak naprijed<br />
za 40 miliona Amerikanaca koji puše klasične<br />
cigarete. „Neki će prestati. Većina neće<br />
i za njih IQOS predstavlja bolju alternativu<br />
od nastavka pušenja. Do sada je 7,3<br />
miliona ljudi širom svijeta potpuno prešlo<br />
sa tradicionalnih cigareta na IQOS. Cilj<br />
FDA ODOBRIO PRODAJU IQOS-a U SAD<br />
IQOS može biti komercijalizovan u SAD, potvrdio FDA<br />
svih nas u kompaniji Philip Morris je da<br />
potpuno zamijenimo cigarete bezdimnim<br />
proizvodima koji predstavljaju kombinaciju<br />
sofisticirane tehnologije i napredne nauke“,<br />
rekao je Kalancopulos naglasivši da<br />
je „odluka FDA istorijska prekretnica“ na<br />
putu ka tom cilju.<br />
PMI će komercijalizovati IQOS u SAD<br />
kroz ekskluzivnu sardnju sa Altria Grupom.<br />
Prema riječima CEO-a, kompanija podržava<br />
i strogo će se pridržavati smjernica za<br />
komercijalizaciju koje je propisao FDA, a<br />
koji omogućavaju da IQOS dopre isključivo<br />
do onih kojima je i namijenjen – do<br />
punoljetnih pušača.<br />
Kompanija Philip Morris podnela je FDA-u<br />
sveobuhvatna naučna istraživanja kako bi<br />
osigurala podršku za svoje dve aplikacije<br />
– prvu (PMTA) koja je upravo odobrena<br />
i odnosi se na komercijalizaciju IQOS-a<br />
na američkom tržištu, i drugu koja se i dalje<br />
razmatra, a odnosi se na klasifikovanje<br />
ovog proizvoda kao „duhanskog da modifikovanog rizika“ (MRTP – mo-<br />
proizvodified<br />
risk tobacco product).<br />
• O KOMPANIJI PHILIP MORRIS<br />
INTERNATIONAL INC.<br />
Philip Morris International (PMI) predvodi<br />
transformaciju duhanske indstrije u cilju<br />
stvaranja budućnost bez duhanskog dima,<br />
koja podrazumijeva da se cigarete zamjene<br />
bezdimnim proizvodima, od čega bi korist<br />
imali prije svih punoljetni pušači koji bi<br />
inače nastavili pušiti, ali i društvo u cjelini,<br />
kompanija i njeni dioničari. PMI gradi budućnost<br />
na novoj kategoriji proizvoda bez<br />
dima koji, iako nisu bez rizika, predstavljaju<br />
mnogo bolji izbor od nastavka pušenja.<br />
Putem multidisciplinarnog pristupa razvoju<br />
proizvoda, najmodernijim objektima<br />
i naučnim dokazima, PMI nastoji osigurati<br />
da proizvodi bez dima zadovoljavaju očekivanja<br />
potrošača i stroge regulatorne zahteve.<br />
PMI-jev portfolio bezdimnih proizvoda<br />
uključuje sistem za zagrijavanje duhana,<br />
ali i uređaje koji sadrže nikotin, ali ne i pravi<br />
duhan. Od 31. marta 2019. PMI procenjuje<br />
da je oko 7,3 miliona punoljetnih pušača<br />
širom svijeta već potpuno prešlo sa cigareta<br />
na ovaj proizvod koji zagrijava duhan, a<br />
koji je trenutno dostupan za prodaju na 47<br />
ključnih tržišta pod brendom IQOS. Za više<br />
informacija, posj etite naše www.pmi.com<br />
i www.pmiscience.com stranice.•<br />
10.05.2019.<br />
65
IIDIM<br />
Heklanje<br />
Mala je u neko doba počela heklati. Ima ona taj običaj tako da se nismo iznenadili. Cuco je<br />
zamolio Malu da ga nauči heklanju. Nije mu išlo pa se unervozio. Tješila ga je podsjećanjem da<br />
se niko nije nučen rodio. A Bajro je dobacio da sa tom parolom većina i umire<br />
PIŠE: Asaf Bečirović<br />
Bajro je u Čipkin dim došao vas nikakav.<br />
Neobrijan, izgužvan, nenaspavan.<br />
Stoga ga je Mala pitala je li<br />
to došao sa razmjene? Ovaj je objasnio da<br />
unuka mu je svu noć cmizdrila pa oka nije<br />
sklopio. Onda je Cuco rekao da sve je<br />
to normalno, da sve bebe plaču.<br />
- Al’ samo u Bosni sa razlogom - dodala<br />
je Mala.<br />
Potom smo onako sjedili. Što znači da niti<br />
smo šta jeli, niti smo šta pili. Tako da je<br />
Cuco ustao, popeo se na stolicu i na zid prikačio<br />
transparent. Pisalo je: Hvala što ne<br />
pušite, ne pijete, ne jedete! Nenaspavanog<br />
Bajru je to naljutilo pa je naručio ko šta<br />
hoće pojesti i popiti.<br />
- O! Čemu imamo zahvaliti? - pitao sam<br />
ja.<br />
- Fadilu Novaliću! Poveć’o mi je penziju<br />
za 12 maraka - objasnio je Bajro.<br />
Mi smo rekli „živijo Fadil“ i poručili.<br />
Tako da se na stolu našlo svega. Na trenutak<br />
se činilo da je život lijep, da stanje u<br />
Čipkinom dimu, bogme i državi, nije tako<br />
alarmantno. Jer gladuju samo oni koji<br />
nemaju šta da jedu. Mi smo žvanjali, a<br />
Mala je u neko doba počela heklati. Ima<br />
ona taj običaj tako da se nismo iznenadili.<br />
Cuco je zamolio Malu da ga nauči heklanju.<br />
Nije mu išlo pa se unervozio.<br />
- Niko se nije naučen rodio - tješila ga je<br />
Mala.<br />
- Sa tom parolom većina i umire - opisao<br />
je Bajro.<br />
Cuco je rekao „jeb’o heklanje“ i upalio radio.<br />
Na „radionu“ su bili domaći šlageri.<br />
Pjevušili smo sa Mahirom Palošem,<br />
Alagom Gagićem, Gabi Novak. Sve dok<br />
nije stigao znak za vijesti. One su javile da<br />
u Berlinu su, kod Angele i Makrona, šefovi<br />
regije, da glavna tema su Srbija i Kosovo.<br />
- Mislim da će Srbija pristat’ na sve što se<br />
od nje bude tražilo - rekne Bajro.<br />
- E, to je minimum ispod koge neće ići -<br />
dodam ja.<br />
Tu je Mala primijetila kako se razgovorom<br />
sve može postići, da lijepa riječ i gvozdena<br />
vrata otvara, da se demokratski treba<br />
ponašati. A ne kao u nas.<br />
- Jes’, vala! Narod treba učiti demokratiji<br />
dokle god može da izdrži - zaključio je<br />
Cuco dodavši da svijet, izgleda, ne želi da<br />
nas prepusti samim sebi.<br />
- Bit će da nismo toliko krivi - ponadam<br />
se ja.<br />
Bajro je rekao da u Berlinu mlate praznu<br />
slamu. Jer agresori Srbija i Hrvatska<br />
se opet naoružavaju, entitet Republika<br />
Srpska traži otcjepljenje i državnost kao<br />
Kosovo. I da pičvajz, henganje opšte nam<br />
se sprema.<br />
- Me’š čini da je agresor tvrdoglav. Još neće<br />
da prizna poraz iako su naši generali za<br />
pobjedu već dobili sva odlikovanja - poentirao<br />
je Bajro.<br />
Tu je Mala pitala a kada će nas više pustiti<br />
da na miru živimo? Nismo ni jedne.<br />
Ta šutnja je pametnom bila rječita. No, u<br />
neko je doba Mala i sama dala odgovor<br />
na svoje pitanje.<br />
- Sve se to nama dešava zato što je naša<br />
država na specifičnoj širini i dubini - zaključila<br />
je. •<br />
66 10.05.2019.<br />
www.startbih.ba
povrat<br />
novca do<br />
20%<br />
od iznosa<br />
kredita<br />
KREDITI ZA<br />
ENERGETSKU EFIKASNOST<br />
EFIKASNO PLANIRAJ I POVRAT NOVCA BIRAJ!<br />
Uslov za isplatu povrata je obezbjeđenje dokaza od strane klijenta da su provedene<br />
mjere za poboljšanje energetske efikasnosti prema kojima je odobren kredit.<br />
Više informacija na www.raiffeisenbank.ba.
Change language