ustasa_1941-ured_za_promicbu_glavnog_ustaskog_stana

0
ZAGREB 1941

IZDAO URED ZA PROMIĆBU
GLAVNOG USTAŠKOG STANA — ZAGREB

POGLAVNIK

41MU-
Prejetood uradđ
25 opravljanje imovine
pomikov

Ustaška pjesma
(Ispjevao Poglavnik, god. 1»31.)
Puška puca, a top riče,
grm) Kao grom,
sad ustaša bojak bije
za hrvatski dom.
Puška puca, krv se lije
dušman bježi klet,
a ustaška hrabra vojska
vrši zavjet svet.
Tjera smjelo dušmanina
s praga djedovskog,
i podiže staru slavu
roda hrvatskog
Ne plaši ga grom pušaka
nit topova jek,
dom, sloboda, vjerna ljuba
rani su mu lijek.
Puška puca a top riče
barut miriše,
mlad ustaša na bojištu
ranjen izdiše
Oj hrvatska zemljo mila
sviće danak Tvoj.
sad ustaška hrabra vojska
7a Te bije boj

NAČELA
Evvatt&og Ustaškog Pokreta
1. Hrvatski narod je samosvojna narodna (etnička)
jedinica; on je narod sam po sebi, te u narodnosnom
pogledu nije istovjetan s ni jednim drugim narodom,
niti je dio ili pleme bilo kojega drugoga naroda.
2. Hrvatski narod ima svoje Izvorno povijesno Ime
HRVAT, pod kojim se je pojavio u davno povijesno
doba, pod kojim je prije 1.4G0 godina došao u današnju
svoju postojbinu, te pod kojim živi sve do danas. To
Ime ne može 1 ne smije zamijeniti ni jedno drugo ime.
3. Svoju današnju postojbinu učinio je hrvatski
narod već u pradavna vremena svojom DOMOVINOM,
u njoj se trajno nastanio, s njome srastao 1 dao jo]
Izvorno i naravno ime HRVATSKA. To se ime ne možo
1 ne smije zamijeniti ni jednim drugim imenom.
4. ZEMLJA, koju je u pradavno doba hrvatski narod
zaposjeo, te koja je postala njegovom domovinom,
prostire se na više pokrajina, koje su imale svoja posebna
pokrajinska imena dijelom još prije dolaska Hrvata,
dok su druga pokrajinska imena nastala poslije,
nu sve te pokrajine sačinjavaju leđnu JEDINSTVENU
DOMOVINU HRVATSKU, te nitko nema prava, da
Ikoju od tili pokrajina svojata za sebe.
5. Hrvatski je narod došao u svoju domovinu Hrvatsku
kao podpuno SLOBODAN NAROD 1 to u vrijeme
seobe naroda VLASTITOM POBUDOM, te je tu
zemlju osvojio 1 svojom za uvijek učinio.
— 7 —

6. Hrvatski je narod u svoju domovinu Hrvatsku
došao podpuno IZGRADJEN (organiziran) ne samo
obiteljski, nego 1 vojnički, te je odmah po dolasku
osnovao svoju vlastitu DRŽAVU sa svima obilježjima
državnosti.
7. Svoju vlastitu državu Hrvatsku, osnovanu već
onda, kada su mnogi drugi narodi živjeli još podpuno
nesredjeno (neorganizirano), hrvatski je narod održao
kroz sve vjekove pa do konca svjetskog rata, a nije
je se, kao ni prava na nju nikada, a ni koncem svjetskog
rata bilo kojim činom ili bilo kojom zakonitom
odlukom odrekao ni to svoje pravo na koga drugoga
prenio Tek mu je koncem svjetskog rata tudjinska
sila spriječila, aa dalje vrši svoja VRHOVNIČKA (suverena)
prava u vlastitoj svojoj državi u Hrvatskoj.
8. Odstranivši putem ustanke tudjinsku silu sa
svog narodnog i povijesnog područja, hrvatski je narod
oživotvorio svoje pravo vrhovničke (suverene) vlasti
u svojoj domovini i tako OPET UZPOSTAVIO svoju
podpuno samostalnu i NEZAVISNU DRŽAVU HRVAT-
SKU. On imade pravo tu svoju vrhovničku vlast proširiti
na cijelo svoje neprekinuto narodno i povijesno
područje.
Hrvatski narod ne tfežunikakve medjunarodne niti
državopravne obveze iz prošlosti, koje nisu u podpunoj
suglasnosti s ovim načelima, pa se na njih u svojoj
Nezavisnoj Državi Hrvatskoj niti ne obaziie.
9 Hrvatski narod ima pravo na sreću i blagostanje
kao cjelina, a isto takvo pravo ima i svaki pojedini
Hrvat kao član te cjeline. Ta sreća i to blagostanje
mogu se oživotvoriti i ostvariti za narod kao cjelinu 1

za pojedince kao članove cjeline jedino u posve samostalnoj
1 Nezavisnoj Državi Hrvatskoj, pa stoga ona ne
smije i ne može biti sastavnim dijelom u ni jednom
obliku ni jedne druge države niti ikakve druge državne
tvorevine.
10. Hrvatski narod ima svoje vrhovničko pravo
(suverenitet), po kome on jedini Ima vladati u svojoj
državi 1 upravljati sa svim svojim državnim i narodnim
poslovima.
11. U hrvatskim državnim 1 narodnim poslovima u
Nezavisnoj Državi Hrvatskoj ne smije odlučivati nitko,
tko nije po koljenima ) po krvi član hrvatskoga naroda.
Isto tako ne smije o sudbini hrvatskoga naroda
1 hrvatske države odlučivati ni jedan strani narod ni
država.
12. SELJASTVO JE TEMELJ I IZVOR SVAKOGA
ŽIVOTA, PA JE KAO TAKAV PRVI NOSILAC SVAKE
DRŽAVNE VLASTI U HRVATSKOJ DRŽAVI. I kraj
toga svi staleži hrvatskoga naroda sačinjavaju jednu
narodnu cjelinu, budući i ostali staleži u hrvatskom
narodu, čiji su članovi pripadnici hrvatske krvi, imaju
ne samo svoj korijen i porijeklo, nego i trajnu obiteljsku
vezu sa selom.
Tko u Hrvatskoj ne potječe iz seljačke obitelji, taj
u devedeset slučajeva od stotine nije hrvatskoga porijekla
ni krvi, već je doseljeni stranac.
13. Sva tvarna (materijalna) i duhovna dobra u
hrvatskoj državi vlasništvo su naroda, te je on jedini
vlastan njima raspolagati i njima se koristiti.

Prirodna bogatstva hrvatsko domovine, napom
njezine šume i rude ne mogu biti predmetom privatne
trgovine.
ZEMLJA MOŽE BITI VLASNI3TVO SAMO ONOOA,
KOJI JE OBRADJUJE SAM SA SVOJOM OBITELJI;
TO JEST SELJAKA.
14. Temelj svake vrijednosti Jest samo rad, a temelj
svakog prava Jest dužnost. Stoga u hrvatskoj državi
rad označuje stupanj vrijednosti svakoga pojedinca
1 Ima predstavljati temelj cjelokupnog narodnog
blagostanja.
Nitko ne može Imati nikakvih posebnih prava,
nego svakom samo dužnosti prema narodu 1 državi
daju pravo na zaštićen život.
15. Vršenje svih javnih dužnosti (funkcija) vezan«
Je za odgovornost. Svatko, tko u Ime naroda 111 država
vrši javne poslove bilo kakve vrsti, odgovara sa svojini
dobrom 1 sa svojim životom za sva djela Ili propusta.
Nu dužnost 1 odgovornost prema cjelini lmadu biti
temeljem 1 svakoj djelatnosti u posebniikom (privatnom
) životu svakog pojedinog dlana hrvatskoga naroda.
10. Težište ćudoredne (moralne) snage hrvatskoga
naroda leži u urednom 1 vjerskom obiteljskom života
njegova gospodarska snaga u seljačkom gospodarstvo,
zadružnom životu 1 prirodnom bogatstvu hrvatske zemlje,
obrambena snaga u sredbotvornim (organizator^
tolm) 1 prokušanim vojnim vrlinama.

Prosvjetni ili kulturni napredak hrvatskoga naroda
temelji se na prirodnoj narodnoj darovitosti i
prokušano] sposobnosti na polju znanosti, prosvjete 1
umjetnosti.
•
Industrija, obrt, kućno rulcotvorstvo 1 trgovina
imaju biti ruka pomoćnica sveukupnom seljačkom i
općem narodnom gospodarstvu. Te grane života imaju
biti polje časnoga rada 1 vrelo dostojnoga života radnika,
a ne sredstvo gomilanja narodne imovine u rukama
glavničara (kapitalista).
17. Skladno gojenje, promicanje 1 usavršivanje
•vlh narodnih vrlina 1 grana narodnoga života zadaća
Je svih pregnuća javnoga rada 1 državne vlasti kao
takve, jer one daju potpuno jamstvo opstanka, vjekovnog
blvstvovanja 1 blagostanja sadašnjih i budućih
pokoljenja 1 cjelokupnog hrvatskog naroda, te opstojnosti
1 sigurnosti Nezavisne Države Hrvatske,
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu
dne 1. lipnja 1933.
i
dne 16. travnja 1941.
Poglavnik:
Dr. Ante Pavclić, v. r.

USTAV
Ustaše Hrvatskog Oslobodilačkog
Pokreta
I. ZADAĆA POKRETA
Točka 1.
Ustaša, hrvat-ski oslobodilački pokret, ima zadaću,
da svim sredstvima, pa 1 oružanim ustankom, oslobodi
Ispod tudjlnskoga Jarma Hrvatsku, da ona postane
potpuno samostalna 1 nezavisna država na cijelom
rvom narodnom i povijesnom području.
Točka 2.
Kada taj cilj bude postignut, ustaški će pokret
braniti svim sredstvima državnu samostalnost Hrvatske
1 narodnu osebujnost hrvatskoga naroda te se
boriti zato, da u hrvatskoj državi uvijek bude vladao
samo hrvatski narod, te da on bude potpunim gospodarom
svih stvarnih i duhovnih dobara u svojoj zemlji,
napredno 1 pravedno uredjenoj u duhu Ustaških
Načela.
II. SASTAV POKRETA
Točka 3.
Ustaša, hrvatski oslobodilački pokret, sastoji se od:
Zbirova, Tabora, Logora, Stožera i Glavnog Ustaškog
Stana.
ZBIR. je Ustaška jedinica u pojedinom selu.
- 13 -

TABOR Je skup svih rojeva na području Jedna
upravne općine.
LOGOR Je skup sviju Tabora na području Jednog
upravnog kotara.
STOŽER Je skup sviju Logora na području jedne
župe (županije 111 okružja).
»Mladost sveučilišta 1 visokih Škola okupljena ]•
u zasebnom stožeru nod nazivom »Sveučilišni stožer«,
u neposredno je podvrgnut Olavnom Ustaškom Stanu«.
Cjelokupni pokret Ustaše usredotočen Je u Glavnom
Ustaškom Stanu, koji upravlja svim poslovima,
t,to se odnose na cjelokupni pokret. 1 oslobodilački rad«
Točka 4.
Na čelu Zbira stoji Zbirnlk, na čelu Tabora Tabornik.
na čelu Logora Logornik, na čelu Stožera Stožer«
ik, a na čelu Glavnog Ustaškog Stana Poglavnik,
pi Zblrnike imenuje 1 rješava dužnosti stožernik na
inriJedloE logornika, a tabornike, logornike 1 stožernik«
imenuje 1 rješava dužnosti po odredbi Poglavnika
Glavni ustaški Stan, a Poglavnika biraju ustaše
utemeljitelji, odnosno po ispražnjenju Glavni Ustaški
Stan.
- Točka 5.
Glavni Ustaški Stan sačinjavaju Doglavničko vijeće
1 PobočnićKl zbor.
Doglavnike, njih najviše dvanaest na broju, te
Poglavne pobočnike, njih najviše sedam na broju, imenuje
1 rješava dužnosti Poglavnik.

Točka 6,
Uz bok zblrnlka, tabornika, logornika 1 stožernik:
Imenuje Glavni Ustaški Stan po odredbi Poglavniku
do šest zbirnih, tabornih, log'ornih, odnosno stožerni!
poDočnika za obavljanje pojedinih grana poslova, koji
se u dotičnoj ijdinici ukazuju potrebnim, a te poslovi
vrše oni po nalogu dotičnoga zbirnika, tabornika,logornika.
odnosno stužernika.
Točka 7.
Glavni Ustaški Stan Imenuje po odredbi Poglavnika
prema ootrebi stručne osobe, te lm opredjcljuir
čin i službu, koju lmadu izvrši vati u Zbiru, Tabori-
Logoru. Stožeru. Glavnom Ustaškom Stanu, u pokretu
uopće, te u ustanku 1 izvadjanju ustaških djela na
pase.
Točka 8.
Glavni Ustaški Stan imenuje po odredbi Poglavnika
i posebne ustaške dužnostnike, kojima se povjeravaju
po potrebi naročiti poslovi.
m. ČLANSTVO
Točka 9.
Ustašom može postati svaki Hrvat, koji je sposoban
•a ustašku borbu, koji 1e potpuno odan temeljnim
ustaškim načelima, spomenutim u točkama 1. i 2.
ovoga Ustava, te 1e spreman na sebe preuzeti 1 Izvršiti
tve odredbe 1 naloge, koje mu izdaju ustaške vlasti i
prertnnst.avi lenl

Članom ustaškoga pokreta prestale se biti samo
razriješen]em dužnosti 1 otpustom, koji daje Glavni
Ustaški Stan po odredbi Poglavnika.
Dužnosti su članstva:
Točka 10
a) Polaganje ustaške prisege;
b) Neizbježivo izvršivanje svakoga rada, svih dužnosti.
svih naloga 1 odredaba, te vršenje odgovornosti,
kako je to sve sažeto u Načelima Hrvatskog Ustaškog
Pokreta 1 ustaškoj prisegi.
IV. PiUSEGA
Točka 11.
Prisega koju ustaše oclažu. glasi:
»Zaklinjem se Bogom Svemogućim 1 svime što mi
Je sveto, da ću se držati ustaških načela i pokoravati
propisima, te bezuvjetno izvršavati sve naloge Poglavnika.
da ću svaku povjerenu mi tajnu najstrože čuvat]
i nikada nikome ništa odati.
Zaklinjem se da ću u ustaškim redovima — na
kopnu, moru i u zraku — izvojevanu hrvatsku državnu
samostalnost i hrvatsku narodnu slobodu čuvati i braniti.
Ako se ogriješim o ovu prisegu, svijestan si svoje
odgovornosti za svaki svoj čin 1 propust i prožet osvjedočenjem
dužnosti, ima me po ustaškim propisima stići
kazna smrti.
Tako mi Bog pomogao I Amen«.
- 16 —

V. USTAŠKA STEGA
Točka 12.
Stegovnu vlast u ustaškom pokretu vrše nadležni
ustaški đužnostnicl prema posebnim naputcima 1 uz
odobrenje Glavnog Ustaškog Stana.
Sudovanje vrši posebni ustaški sud, što ga za svaki
pojedini slučaj postavlja po odredbi Poglavnika Glavni
Ustaški Stan, a osudu lzvršuju naročito za to na isti
način postavljene ustaše.
Poglavnik će po potrebi u toj kao 1 u svim drugim
stvarima svoje ovlasti prenijeti na kojega od svojih
pobočnika 111 Inih dužnostnlka.
VL ZAGLAVNE USTANOVE
Točka 13.
Glavni Ustaški Stan će po odredbi Poglavnika izdati
posebne propise o postrojavanju ustaških tvorba,
o novačenju i polaganju prisege, o ustaško] Izobrazbi
Ka borbu, o odori, opremi i o naoružavanju, o stegl,
radu i vršenju službe, te o svemu, što se odnosi na
ustaški pokret 1 djelatnost.
Ovaj Ustaški Ustav sačiniše i vlastoručno podpisaše
ustaše utemeljitelji u Zagrebu dne 7. siječnja 1929,
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu
godine 1932.
Po odredbi Poglavnika?
Poglavnl pobočnik:
Bukovačk; v. r.

i
PROPIS
© USTAŠKOJ DISCIPLINI *
toč. 1.
Ustaša je revolucionarni borac, koji se je posvetio
borbi za oslobodjenje hrvatskog naroda ispod tudjlnikog
ropstva i za uspostavu samostalne i nezavisne hrvatske
države. To je veliki, plemeniti 1 uzvišeni cilj.
Tome cilju može se služiti samo sa velikom požrtvovnošću.
Radi toga mora svaki ustaša živjeti u strogoj
ozbiljnosti, te se mora odati. skrajnoj požrtvovnosti i
svemu, što je u vezi s gornjim ustaškim ciljem.
toč. 2.
Ustaša mora najstrože čuvati svaku tajnu,, koja
inu bude povjerena.
Isto tako ne smije pred nikoga izvan ustaških redova
iznašati ništa što se u ustaškim redovima govori,
sprema ili radi.
Isto tako ne smije ustaši nit: pred drugim ustažama
raspravljati o ustaškim pitanjima Ui stvarima.
Sve što hoće Ili ima reći može saopćiti svome nadležnome
ustaškom funkcloneru, 1 to uvijek na samo u
četiri oka.
Ustaški rad 1 borba jesu revolucionarni, a prema
tome naročito u pripremnom stanju tajni pa se radi
toga nikada o tome ne smije raspravljati u grupama
niti skupinama, ler je takovo raspravljanje, makar i
najneznatnljih stvari, uvijek skopčano sa zlim poslije-
— 19 —

dlcama po tajnost ustaške organizacije 1 njezinog rađa,
a po tom 1 štetno po konačni uspjeh oslobodilački
akcije.
toč. 3.
Ustaše ne smiju u nijednoj ustaško] stvari voditi
korespondenciju (dopisivati se) bilo medjusobno, bilo
s kim drugim, jer neprijatelj lz takove korespondencija
možo uvijek saznati za ustaške tajne. Ustaše, kao 1 po«
jedini ustaški funkcionerl, Imaju svojim pretpostavljenima
pismeno javljati samo ono, što Je potrebno obzU
rom na povjereni im koji organizatornl 111 akclonl revolucionarni
zadatak, nu 1 onda imaju samo nabrojili
činjenice, sve to na način, na koga su upućeni onons
zgodom, kad lm je dotični posao povjeren.
toč. 4.
Ustaša mora najsavjesnije paziti na povjerena nm
ustaška dobra, kao što je oružje, municija, odora 111 Ini
koji predmet odredjen za ustaške svrhe.
toč. 5.
Kada ustaša lzvršuje koju povjerenu mu 1 naloženu
zadaću, mora ju izvršiti u prvom redu strogo
prema danim mu uputama. Ako to u danom slučaju U
nepredvldivlh tehničkih razloga nije moguće, Imaju Izvršiti
na način, koji najviše odgovara ustaškim načelima
1 ustaškom cilju, Od izvršenja povjerene mu zadaće
Ima odustati samo onda, ako sigurno vidi, da
Je Izvršenje nemoguće, 111, da bi od Izvršenja nastala
velika šteta po hrvatsku oslobodilačku stvar.

toć. 6,
Ustaška revolucionarna borba je sveta borba potlačenog
naroda za hrvatska narodna 1 ljudska prava.
Svaki ustaša mora stoga do skrajnih granica čuvati
čistoću te borbe, te se nikada u borbi ne smije ogriješiti
o tudji nevini život ili o tudje dobro. Oružje, koje
nosi ustaša, ima služiti za uništenje neprijateljske sile
i za izvojevanje prava hrvatskoga naroda, pa ga ae a
toga ne smije zlorabiti, za udovoljen]e vlastitih hirova
1 užitka bilo koje vrsti
Toga se ima strogo držati svaki ustaša u Izvršenju
avake mu povjerene oružane akcije, a toga sc imaju
držati 1 sve ustaše prigodom konačnog ustanka, u
kome je pod prijetnjom smrtne kazne zabranjeno
pljačkanje. (Posebni naputak govori o tome, kada 1
kome se u pojedinačnoj akciji i u konačnom ustanku
smije 1 mora uzeti imovina, kao na primjer oružje, gotovina,
hrana i t. d. te o tome, koga se ima smatrati
neprijateljskim pomagačem ili neprijateljem, te prema
kome se smije i mora upotrijebiti oružje.)
II. KAZNE
toč. 7.
Ustaša, koji se ogriješi o ustaške propise, mora biti
disciplinarno kažnjen. U koliko takova povreda znači
1 grubo ogrješenje o položenu prisegu, suditi će dotičnome
u smislu ustaškog Ustava ustaški sud.
— 21 —

toč. 8.
Disciplinarne kazne Jesu:
1. ukor,
3. vremenito 111 trajno oduzeće oružja,
3. vremenito 111 trajno oduzoće. odore,
4. ličenje čina,
5. vremenito djelomično ograničenje slobode kretanja,
8. vremenito potpuno ograničenje slobode kretanja^,
7. otpust 111 isključenje Is ustaških redova.
U koliko koji ustaša za Izvršenje svoj« funkcije dobiva
1 novčana bsriva mogu Ista biti djelomično ili potpuno
uskraćena u vezi sa kojom od gore navedenib
kazni.
Kazna otpusta Ili Isključenje iz ustaških redova
može se primjenlti kao samostalna kazna Ili se moSe
spojiti sa kaznama pod 5. i 6. navedenima.
IH. DISCIPLINARNA VLAST
toč. 9.
Disciplinarnu vlast vrše posebni ustaški disciplinarni
sudovi, koje po odredbi Poglavnika imenuja
Glavni Ustaški Stan kod stožera 1 kod Olavnog Ustaškog
Stana. Disciplinarni sud stožera vrši disciplinarna
vlast nad svim. ustašama n svoma područja kao prva
Instancija.

toč. 10.
Proti riješen]u stožernog disciplinarnog suda pristoji
osudi enome pravo priziva na disciplinarni sud
Olavnog Ustaškog Stana.
Disciplinarni sud Olavnog Ustaškog Stana vrši 1
disciplinarnu vlast bezprizivno nad svim stožernicima,
članovima Olavnog Ustaškog Stana te nad ustašama
onih tabora u Inozemstvu, koji u smislu propisa o
ustaškoj organizaciji spadaju izravno pod Olavnl Ustaški
Stan.
toč. 11.
Disciplinarni sudovi prosuđjuju o krivnji, težini
ogriješenja o propisa te o vrsti i primjeni kazne na
temelju slobodnog osvjedočenja.
toč. 12.
Ovaj disciplinarni propis vrijedi i za sve pričuvne
ustaše za vrijeme dok se nalaze pod ustaškom Kastavom.
toč. 13.
U slučajevima, kada koji ustaša radi povrede položene
prisege dodje pred ustaški sud, može ovaj, u koliko
pronadje, da se dotični ustaša nije ogriješio o položenu
prisegu, nego samo o koji ustaški propis, sam
postupati po ovom propisu i izreći disciplinarnu kaznu.
Kazna za povredu prisege navedena
Je u samoj prlsegl.
— 23 —

toč. 14.
, Ovaj propis o ustaškoj disciplini dostavlja se svim
ustaškim funkcionerima time, da postupaju u smislu
propisa o ustaškim organizacijama.
U GLAVNOM USTASKOM STANU god. 1932.
Po odredbi Poglavnika:
pogl. pobočnik
Bnkovačkl, v. r.
24 —

POMNIM ODREDBE
U VEZI
S USTAŠKIM POKRETOM
»

ODREDBA
o uskladbt rada Ustaškog pb&;?eSa
c đ^žcreialm vlastima
i.
U smislu ustaških načela 1 ustaškoga Ustava zadaća
je Ustaškoga pokreta brinuti se, DA U HRVAT-
SKOJ DRŽAVI UVIJEK I SVUGDJE VLADA SAMO
HRVATSKI NAROD, te da on bude potpuni gospodar
svih stvarnih 1 duhovnih dobara u svojoj zemlji
n.
1. Za postignuće gornje svrhe povjerava se Ustaškom
pokretu, da na onim područjima države, gdje
Još nije potpuno organizirana državna vlast preko
ustaških povjerenika provede organizaciju cjelokupne
državne vlasti.
2. Taj nadzor imade svrhu, da se u području mjesnih
upravnih vlasti sve zakonske odredbe i naredbe
nadležnih ministarstava izvršuju t provadlaju u ondpunol
suglasnosti sa slovom i duhom ustaških načela.
te u skladu s narodnom i državnom politikom,
Izraženom u tim načelima.
3. NADZORNI ORGANI USTASKOGA POKRETA
IMAJU DUŽNOST SVAKU NEUREDNOST ILI ŠTET-
NOST U IZVRSIVANJU DRŽAVNE VLASTI ODMAH
JAVITI GLAVNOM USTASKOM STANU I NADLE-
ŽNOM MINISTARSTVU, a tek u najhitnijim 1 neod-
— 27 —

godivim slučajevima, u kojima bi mogla nastati nenaknadiva
šteta za hrvatski narod i za hrvatsku
državu, na čast naroda i ugled državne vlasti mogu
1 smiju izravno poduzeti potrebite korake uz Istovremenu
prijavu l opravdanje Glavnom Ustaškom Stanu
1 nadležnom ministarstvu a sve to pod odgovornošću
ca najtežim posljedicama položene ustaške prisege.
4. OVU NAVEDENU USTAŠKU DUŽNOST IMADU
VRŠITI USTASK1 LOGORNICI 1 TABORNICI, KOJI
SU PROPISNO IMENOVANI PO USTASKEM PROPI-
SIMA, ODNOSNO PO ODREDBI POGLAVNIKOVOJ ZA
TO NAPOSE IMENOVANI USTASKI POVJERENICI, a
li svakom slučaju providjenj otvorenom ustaškom plamenom
zapovledju.
m.
Ova odredba stupa na snagu danom objelodanje-
Bja u »Narodnim Novinama«.
Za dom spremni!
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu.
29 travnja 1941.
Poglavnik:
Dr. Ante Pavetfć v. r.
- 28 —

O D R E D B A
0 df®tov?tijQe Gtevnog Ustaškog Stana
U smislu točke 3. i 13. ustaškoga Ustava, odredjulem:
1. Glavni Ustaški Stan narlavlja u Nezavisnoj
Državi Hrvatskoi svoje dielovanje. uropisano mu ustaškim
Dstavom.
2. Dosadanji Ustaški Stožer u Zagrebu, djelovati
će od sada kao Ustaški Stožer za Veliku župu Prlgorle.
Stavlja mu se napose u dužnost, da u sporazumu sa
Poplavnim oobofnikom za organizatome noslove u
što kraćem roku učini sve potrebno za provedbu
ustaških organizaclla toga Stožera
3 Ustaški Stožer u Zagrebu dostaviti će Glavnom
Ustaškom Stanu Izvještaj o sadanjem stanju organizacije.
popis svih do sada imenovanih ustaških novlerenika
u državi Hrvatskoj, te će obavijestiti sve stožere
1 stožerne ispostave u Hrvatskoi kao 1 posebne ustaške
povierenike u zemlji, da se od sada Izravno obraćaju
na Glavni Ustaški Stan. pobočniku za organizatome
poslove
4. Bojnice ustaške Vojnice, smještene u Zagrebačkom
Zboru, prelaze ovim pod zapovjedništvo 1 skrb
zapovjedništva Ustaške Vojnice.
5 Uz red poglavnog pobočnika za organlzatorne
poslove, osnivaju se u Glavnom Ustaškom Stanu još
1 uredi: Blagajna G. U. S.-a Osobni Ured Ured vojno-
— 29 -

•tračnog izvjestitelja G. U. S-a, te Opskrbni ustaško-
Tojni ured Glavnog Ustaškog Stana.
6. Na ćelu pojedinih Ureda Glavnog Ustaškog Stana
Dostavljaju se poglavnl pobočnici 111 povjerenici
Glavnog Ustaškog Stana, koji će povjerene lm urede
todlt.1 ti smislu ustaških propisa i prema posebnim
ttputama.
Za Doza spremni!
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu,
10. svibnja 1941.
Poglavnik:
Dr. Ante Pavelić v. r.

©H3SEDBA
© Usssškoj Vo|sa*«a
U smislu točke 13. ustaškoga Ustava, u cilju osiguranja
tekovina ustaške borbe i hrvatskoga narodnog
ustanka, te u cilju obrane Nezavisne Države Hrvatske
odredjujem:
1. U sklopu hrvatskog Ustaškog pokreta postrajaju
se posebne vojno-ustaške tvorbe pod imenom
Ustaška Vojnica.
, Novačenje, vojačenje, Izobrazba 1 upotreba tih
ustaških odjela, te njihova vojnička postrojba i zapovjedništva
uredjuju se prema ustaškim oropisima 1
uputama.
2. Sa svim poslovima obskrbe ovih ustaških odjela
rukovoditi će u sporazumu sa blagajnikom Glavnog
Ustaškog Stana posebni obskrbm ustaško-vojnl časnik,
koji stoji na čelu obskrbnog ureda Glavnog Ustaškog
Stana.
Vrhovno zapovjedništvo sveukupne hrvatske vojske
stavit će na raspolaganje Ustaškoj Vojnici s«e potrebno
za obskrbu.
3. Odjeli Ustaške Vojnice svrstavaju se u smislu
usta-ikih propisa u vojne Jedinice: rojeve, vodove,
satnije, bojnice i pukovnije.
4. Zapovjednik svih Ustaško-vojnih tijela Ustaško
Vojnice podčinjen je ustaškom Poglavniku, kao vrhovnom
zapovjedniku cjelokupne ustaSfce snage.
— 31 —

5. Unutar tih ustaško-vojnlh jedinica posebno je
tijelo Bojnica UJavnog Ustaškog Stana, boja vrš; posebnu
službu uz Poglavnika. Zapovjednik ove Bojnice,
podčinjen je zapovjedniku svih ustaško-vojnlh tijela.
0. Odredjuju se posebni ustaški časnici za rukovodjenje
novačenja ustaša za Ustašku Vojnicu, po
ustaškim propisima i u smislu Ustaškog Ustava.
7. Ustaški dužnostnlci 1 zapovjednici Imaju činiti
svt potrebne da se čitavi rad na ovim postrojbama
odvija u najvećem skladu sa općun radom Ustaškoga
pokreta.
Za Dom spremni (
Dano u Glavnom Ustaškom St,anu,
1C. svibnja 1941.
Posrlavnik:
Ds. Ante Pnveiić v. r.
t
— 32 —

ODREDBA
o cttnakama čiiisova si Ustaškom
pokretu
1. OPC1 DIO
1. Oznake činova u Ustaškom pokreta, to Jest povltlce,
načinjene su iz gajtana tamno crvene 111 drugih
boja, a k poviticama se po potrebi dodaje jednostruka
ili višestruka vrpca od gajtana položena vodoravno
ispod povitica, 111 troplet.
2. Ustaška odoru imade osim oznaka činova, 1
temeljne oznake, koje se nose na kapi 1 na ovratniku.
3. Oznake činova nose se na vanjskoj strani rukava
i to doćastnicl na rukavu nadlaktice, a časnici
na vanjskoj doljnjoj strani rukava častnici vojnice
nose oznake i na lijevoj stran) kape
4. Uz redovitu oznaku čina upravni ćastnicl Ustaške
vojnice nose još i crvenu vrpcu na naramenicama.
a. Temeljna oznaka za sve ustaše u odori jest
znak »U« koji se nosi na kapi te iznad toga, osim
dužnostnika nadzorne službe, mali znak sa slovima
A. P.
USTAŠE IZ BOJNU, KOJI VRŠE SLUŽBU PRI
POULAVN1KU, NOSE NA OBA KRAJA OVRATNIKA
KAO TEMELJNU OZNAKU SLOVO »U« NA TROBOJ-
NOM PODLE2JU. NITKO IZVAN OVE BOJNE NEMA
PRAVA NOSITI OVU OZNAKU.
— 33 -

Ustaše, koji su do posljednjeg časa u tudjlnl ostali
uz Poglavnika, nose na desnoj strani nadprsja još 1
posebni znak.
Ustaše iz ostalih djelatnih, pripremnih 1 pričuvnih
bojna nose kao temeljnu oznaku na oba kraja ovratnika
slovo »U«.
Ustaški dužnostnlci političko-organizatorne grane
pokreta, dužnostnlci. u posebnoj službi pri Poglavnika,
nose kao temeljnu oznaku na oba ovratnika trobojni
trolist.
Ustaše iz ustaške nadzorne službe nese kao temeljnu
oznaku dova U. N. Izvezena lz plavog gajtana.
Ustaše Sveučilišnog stožera nose kao temeljna
oznaku na oba kraja ovratnika knjigu i na njoj znak
»U« s bombom.
ženski odjeli ustaškog pokreta nose kao temeljna
oznaku na oba kraja ovratnika Knjigu 1 na njoj znak
»U« bez bombe.
članovi ustaškog podmladka nose Kao temeljnu
oznaku na oba kraja ovratnika slovo »U« bez bombe.
Ustaški dužnostnici izvan bojna nose oznake iz
gajtana ili tropleta TAKODJER I NA KAPAMA, i to
zelenkaste boje, a povjerenici U U S.-a trostruki
crveni gajtan.
6. Svaki ustaški dužnostnik mora posebnom izkaznicom
dokazati pravo na nošenje oznake čina SVAKO
SVOJEVOLJNO 1 NEOSNOVANO K.ICENJE S OZNA-
KAMA NAJSTROŽE JE PO USTAŠKIM PROPISIMA
KAŽNJIVO.
— 34 —

H. OZNAKE ČINOVA U USTAŠKOJ VOJNICI
7. 1. Za dorojnlka 1 poručnika Jedna pcvltica.
2. Za rojnika 1 nadporučnlka drlje povltlce.
3. Za dorodnlka 1 satnika tri povltlce.
4. Za vodnika 1 bojnika— Jedna povlblsa 1 ispod
Jedna vodoravna vrpca od gajtana.
5. Za podpukovnlka — dvije povltlce 1 Ispod
njih Jedna vodoravna vrpca od gajtana.
S. Za pukovnika — tri povltlce i Japod njih
Jadna vodoravna vrpca od gajtana.
7. Za krilnika — Jedna povltaca 1 to u polovici
ispunjena, a u gornjoj polovica prazna.
m. OZNAKE POLITIČKO-ORGANIZATOSNIH
ČINOVA
I. Za ustaške Doglavnike na rukavima hrvatski
grb uokviren hrvatskom trobojkom a utisnutim slovom
»U«, 1 ispod grba crveni vodoravno položeni troplet.
2. Za poglavne pobočnike isto, samo grb bez
trobojke.
3. Za povjerenike u Glavnom Ustaškom Stanu
eamo grb bez trobojke sa trostrukim crvenim gajtanima
preko cijele vanjske strane rukava.
4. Oznak upravnovg zapovjednika, to Jest voditelja
Ureda G. U. S. na crvenom polju plavo slovo
»U« 1 trostruki gajtan u duljini gornje strane grba.
— 35 —

8. Oznaka odjelnog upravitelja isto, s dvostrukim
gajtanom.
6. Stožernlk nosi kao oznaku sve isto samo
i jednim gajtanom.
7. Logornik nosi slovo »U« bez podloge sa tri
vrpce od gajtana.
8. Tabornik Isto gao gore, s dvije vrpce.
9. Zbirnlk isto kao gore, s jednom vrpcom.
IV. OZNAKU USTASKm
NADZORNIH ČINOVA
1. Za pouzdanika 1 nadzornog povjerenika: jedim
povltloa.
3. Za prlglednika 1 predstojnika: dvije povitlce.
3. Za nadglednika 1 ravnatelja: tri povlt-Jce.
4. Za nadzornog zapovjednika: jedna povitloa
1 Ispod široki troplet. Dužnostnici ustaške nadzorne
službe nose kao oznake činova povitice plave boje.
Za Dom spremni!
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu,
21. lipnja 1941.
Poglavnik:
I>r. Ante Pavelić v. r..
- 36 —

ODREDBA
o sastavu 1 dge3ovanju Ustaškog
pokreta
• Sinovima, o nošenju i upotrebi Ustaške odore 1 0
razrednom svrstavanju častnlka ustaško bojnice. —
Promaknuća.
ODREDBA O SASTAVU I DJELOVANJU USTASKOG
POKRETA
Uamislu točke S. 1 18. Ustaškog Ustava, propisujem
slijedeću Odredbu o sastavu Ustaškog pokreta 1 o djelovanju,
te o djelokrugu Glavnog Ustaškog Stana:
I. Opći dio.
1. Cjelokupna djelatnost Ustaškog pokreta dijeli se
na tri grane i to:
a) grana političko-organizatorna,
b) grana Ustaške vojnice i
c) grana Ustaške nadzorne službe.
II. Politička organizacija.
2. grana političko-organizatorna unade svrhu organiziranja
u organizacije Ustaškog pokreta te duševni
odgoj članstva i pučanstva uopće Pva potrebna sredstva
namaknut će blagajna Glavnog Ustaškog Stana.
— 37 -

Potrebno polje rađa jest organiziranje 1 odgoj Ustaškog
Podmladka unutar Ustaškog pokreta, koji će
biti svrstan u postrojbe.
Išlo je tako posebno polje radu organiziranje ženskih
odjela, koji spadaju pod organizatornl ured Glavnog
Ustaškog Stana.
Organizatorno-politička grana Ustaškog pokreta
dijeli se na UREDE, kao: Organlzatorm Ured, Osobni
Ured, Ured Blagajne, Odgojni Ureda (propaganda) 1
drugi.
Na čelu Ureda nalazi se UPRAVNI ZAPOVJEDNIK.
Ured Glavnog Ustaškog Stana dijeli se na Odjele,
kojima na čelu stoje ODJELNI UPRAVITELJI
Sastav pokreta u župama, kotarevima, općinama t
selima propisan je točnom točkom S. Ustaškog Ustava.
Na dužnosti Upravnih zapovjednika, postavljaju se
po pravilu poglavnl pobočnici ili povjerenici u Glavnom
Ustaškom Stanu, a imenuje ih Poglavnik. Upravni
zapovjednik kao predstojnik Ureda G. U. S. podčinjen
Je izravno Poglavniku, a Odjelni upravitelj Upravnom
zapovjedniku.
Na polju duševnog odgoja ustaške Vojnico dužan
je Odgojni ured Glavnog Ustaškog Stana suradjlvatl
sa zapovjedništvima ustaških vojničkih postrojba.
III. Ustaška Vojnica.
3. U svrhu osiguranja tekovine ustaške borbe 1 hrvatskog
narodnog ustanka, u svrhu obrane Nezavisne
Države Hrvatske, te u svi hu tjelovježbovne i vojničke
— 38 —

izobrazbe ustaških postrojba, u sklopu Hrvatskog Ustaškog
Pokreta, postrajaju se posebne vojno-ustaške
tvorbe pod imenom Ustaška vojnica. "
Novačenje, izobrazba 1 upotreba tih ustaških tijela,
te njihova vojnička postrojba i razmještaj, uredjuju se
prema ustaškim propisima i uputama Poglavnika.
4. Jedinice ustaške vojnice jesu: BOJ, VOD, SAT
itaatnija) i BOJNA (četa, bataljon). U slučaju kada
dvije 111 više BOJNA moraju biti smještene na jednom
mjestu (vojarna, logor 111 slično), može se postrojiti i
veća Jedinica, to Jest pukovna sa značajem privremenosti.
5. Unutar ustaško-VoJnih postrojbi posebna je Je-
Oblica Bojna Glavnog Ustaškog Stana, koja vrši posebnu
službu pri Poglavniku.
Zapovjednik ove Bojne podčinjen je izravno Poglavniku.
8. NA ČELU SVIH USTAŠKIH BOJNA NALAZI SE
GLAVNI STOŽER USTAŠKE VOJNICE, ČIJI JE GLA-
VAR U SVOJSTVU VOJNO-STRUCNOG IZVJESTITE-
LJA I ZAPOVJEDNIKA USTAŠKO-VOJNIH JEDINICA
IZRAVNO PODČINJEN POGLAVNIKU. KAO VRHOV-
NOM ZAPOVJEDNIKU SVIH USTAŠKIH SNAGA.
7. Glavni stožer ustaške vojnice sačinjavaju: GLA-
VAR STOŽERA i njemu potreban broj stožernih časnika
pobočnika, ZAPOVJEDNIK BOJNE PRI POGLAV-
NIKU, ZAPOVJEDNIK DJELATNIH BOJNA, organizafcorno-nađzorni
časnik, ZAPOVJEDNIK CASTNIĆKE
I DOCASTNICKE USTAŠKE ŠKOLE, OBSKR3NI CAST-
— 41 —

NIK, ZAPOVJEDNIK PRIPREMNIH USTAŠKIH BOJ-
NA, te zajednički zapovlednik pričuvnih bojna i ustaškoga
Podmladka.
Unutarnju organizaciju, postrojbu pojedinih ureda
I djelokrug rada u ustaškoj Vojnici propisuje po odredbi
1 uputama Poglavnika, glavar stožera.
8. U svrhu izobrazbe ustaških častnika i dočastnika,
osniva se posebna ..ustaška častnlčka 1 dočastnička
škola, čiji rad, unutarnju organizaciju I djelokrug
propisuje u sporazumu s Glavarom stožera zapovjednik
te škole.
9. U glavni stožer Ustaške vojnice mogu doći u
prvom redu već prokušani ustaški ćastnicl, a zatim i
ostali hrvatski ćastnicl, koju su sa svojim dosadašnjim
radom dokazali potpunu odanost hrvatskoj ustaško]
osolbođilačkoj borbi, te koji pružaju lamstvo, da ćo
cjelokupni rad ustaške vojnice razvijati u duhu ustaških
načela i propisa.
10. Postrojbe ustaške vojnice u organizatornom
smislu đilele se na:
a) BOJNA SLUŽBA PRI POGLAVNIKU,
u koju se može vojaćitl neoženlene čarkare od
18—24 godine starosti 1 to: ustaša iz logora u inozemstvu,
koji su za vrijeme oslobodilačke borbe bili uz
Poglavnika, ustaše političke stradalnici iz nedavne prošlosti,
braću 1 djecu gore spomenutih, te najizabranije
ustaše Iz redovitih djelatnih boina
Služba u ovoj bojni obve?amđ le na četiri godine.
- 40 —

b) REDOVITE DJELATNE BOJNE,
u Koje dolaze ustaše lz članstva pokreta u dobi
od 18—25 godine 1 to:
1. Koji su prije 10. travnja 1941. položili ustašku
prisegu ili inače djelatno sudjelovali u oslobodilačko]
borbi;
2. Bivši politički stradalnici koji još nisu u Bojni
pri Poglavniku;
3. koji su se Istakli za vrijeme ustanka 1
4. Izabrane ustaše Is pripremnih bojna.
Služba u ovim bojnama obvezatna Je najmanje
dvije godine.
C) PRIPREMNE USTAŠKE BOJNE,
u koje se po potrebi mogu vojačitl ustaše iz pučanstva
uopće, s pravom nošenja odore 1 oružja za
vrijeme vježbe 1 službe. Tim bojnama pripadaju:
1. ustaše sveučilišnog stožera, u koliko već nisu
uvršteni u djelatne bojne;
2. članovi ustaškog pokreta koji su se bilo kojim
načinom izkazall u oslobodilačko] borbi, te po potrebi
svi ostali duševno i tjelesno sposobni Hrvati, koji se
nisu ogriješili o probitke hrvatskoga naroda.
Pripremne bojne po pravilu se dijele u ove postrojbe:
1. od 18—30 godine,

8. od 30—40 godine, te posebno postrojbe Sveučl-
Binog stožera, u koliko već nisu svrstani u djelatne
bojne.
d) PRIČUVNE USTASKE BOJNE
9 koje po pravilu ulaze svi muški članovi Ustaškoga
pokreta i ženski ustaški odjeli, a kojima je svrha
a prvome redu odgojni rad u narodu.
e) USTASKI FODMLADAK,
n koji vrijedi obvezatna vojna Izobrazba, a čije
89 postrojbe dijela na
h od 7—11 godine;
3. od 11—15 godine;
S. od 16—18 godine.
Političko-organizatorno ustaški podmladak pripada
oorganizatornoj grani Ustaškoga pokreta, dužnost je
zapovjedništva Vojnice skrbiti sc za tjelovležbenl odgoj
podmladka.
f) VOJNO RADNA SLUŽBA.
Svi mladići od 19 godina do stupanja u vojništvo
u koliko nisu stupili u ustaške djelatne bolne, dužni
su svake godine raditi u obvezatnoj ran noj voinoj
službi Hrvatskog Domobranstva.
11. Nakon izlaska iz djelatne službe Ustaške vojnice.
koja služba se uzima u obzu kao da 1e odslužena
u Hrvatskom Domobranstvu, ustaše će prvenstveno
Imati nravo na državnu i javnu službu, prvenstveno
- 42 —

će njihove obitelji doći u obzir za dobivanje zemljište
i moći će uživati sve druge pogodnosti, a oni će modi
i nadalje ostati kao častnlcl u službi Ustaške vojnice,
12. Sve do sad postojeće ovaltove 1 slićne organizacije,
te politička društva, koja stoje na Istim načelima
1 rade za Isti cilj kao 1 Ustaški pokret, uključuju
se u Ustaški pokret. Njihovo članstvo uvrštava se
u pojedina postojeća ustaška tijela
IV. USTASKA NADZORNA SLUŽBA
13. Treća grana djelovanja Ustaškog; pokrete Je
Ustaška nadzorna služba, kojoj je svrha bditi n«4
cjelokupnim radom ustaških 1 državnih dužnostnlk^
paziti da cjelokupni rad ustaških organizacija 1 državnih
ustanova bude u skladu s ustaškim načelima tđ
pobijati sav onaj možebitni rad, koji bi Išao na šteta
hrvatske državne nezavisnosti, na štetu širokih hrvatskih
narodnih slojeva 1 hrvatskog seljačkog naroda
napose, te koji bi na bilo koji način pokušao ugroziti
tekovine hrvatske ustaško oslobodilačke borbe.
14. Ustaška nadzorna služba dijeli se na tri ureda,
koji su sravnjeni s uredima organizatorne grane ustaškoga
pokreta. To su: Ured ustaškoga redarstva (Ur),
Ured ustaške obavjestne službe (Uos), 1 Ured obranbene
ustaške službe (Ous).
Na čelu cjelokupne ustaške nadzorne službe stoji
nadzorni zapovjednik, a na ćelu ureda stoji ravnatelj.
Nadzornog zapovjednika 1 ravnatelje ureda Imenuje
Poglavnik.
— 43 —

Uredi ustaške nadzorne službe podijeljeni su na
Flredstojnlštva, koja su u usporedbi sa odjelima organizatorne
grane Ustaškog pokreta. Na čelu predstojniitva
stoji Ustaški nadzorni predstojnik.
15. Ustaški nadzorni đužnostnici — zbog posebne
naravi službe ne moraju uvijek biti poznati javnosti,
pa stoga ni nisu u svakom slučaju obvezatni nositi
••tašku odoru. TO se napose odnosi na dužnostnike
tavan samoga ureda nadzornoga zapovjedništva.
15. Narodno zapovjedništvo, gdje se za to ukaže
potrebft, postrojit će posebne Jedinice ustaške redarfttrene
strane 1 drugih redarstvenih organa.
1T. Nadzorni zapovjednik ustaške nadzorne službe
propisati će u smislu ove odredbe posebne naredbe o
Vršenju nadzorne ustaške službe.
V. ZAGLAVAE
18. Ustaški đužnostnici i zapovjednici moraju činiti
sve potrebno, da se čitavi rad na organizacijama
1 postrojbama odvija u najvećem skladu s općim radom
Ustaškoga pokreta i obnove čitavog hrvatskog
narodnog života.
Za dom spremni!
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu
24 lipnja 1941.
M. P.
— 44 —
Poglavnik:
Dr. Ante Pavelić v. r.

GLAVNI USTASKI STAN
POGLAVNIKOV URED
ODREDBA
o epovima u Useaskom pokrota
U smislu točke 13. Usta&koa Ustava, a a vezi m
odredbom o djelovanju Ustaškoga pokreta, prop?sujofll
slijedeće:
L OPĆI DIO
1. U ustaškom pokreta postaja:
a) vojni i upravni činovi Ustaška vojnica];
b) činovi orgonlzatorno-polltldklj
e) Ustaško nadzorni činovi« 1
d) počastno-predstavnlčM naslovi, ta činovi
žnostnika u posebnoj službi pri Poglavniku.
2. Tamo gdje ne bi bilo drugačije uredjeno, služit
će kao temelj usporedbe činova, a time 1 prava na
beriva, činovi Ustaške vojnice, čija su berlva za čast«
nika 1 dužnostnike opet usporedjena s berivima u redovito]
vojsci Nezavisne Države Hrvatske.
3. Dužnostnicl pojedinih grana ustaškoga pokreta,
kao i ostali gore navedeni, razlikovat će se po temeljnim
111 po ostalim različitim oznakama činova.
4. Za dužnostnike u posebnoj službi pri Poglavniku,
činovi i oznake činova, bit će propisani posebnom
odredbom.
— 45 —

O.—5. ČINOVI U USTASKOJ VO.TNICI SU SLIJEDEĆI:
a) DOCASTNICI: dorojnik, rojnik, dovodnik i vodnik.
Oin častničkog namjesnika ukida se. te svi dosadanjl
ćastnički namjestnicl dobivaju 6in zastavnika.
b) CASTNICI: zastavnik poručnik, nadporučnik,
bojnik, podpukovnik, pukovnik, A u slučaju potrebe
A krilnik. v .
HL—o. ČINOVI u POLITIČKOJ ORGANIZACIJI
USTA3KOG POKliETA
ga slljeđedl:
a) DOCASTNICI; pobočnik sblrnlka, a usporedbi
M činom 1 pravima ustaškog rojnika, pobočnik tabornika
1 zbirnlk, a usporedbi sa činom 1 pravima
utaškog dovodnlka, pobočnik logornika t tabornik, u
usporedbi sa činom 1 pravima ustaškoga vodnika;
b) CASTNICI: pobočnik stožernika i logornik, u
usporedbi sa činom I pravima zastavnika, stošernik,
u usporedbi sa činom i pravima poručnika, odjelnl
upravitelj, u usporedbi sa činom I pravima satnika,
te upravni zapovlednik u usporedbi sa činom i pravima
ustaškog pukovnika.
7. Doglavnici 1 poplavni pobočnici su počasni naslovi.
te nisu vezani na ćm i beriva, u koliko to Poglavnik
drugaftle ne odredi, ćin i beriva postizavaju
tek sa preu7inianjein dužnost, u povjerenom lm stanovitim
rprtll
— 46 —

Povjerenik Glavnog Ustaškog Stana stalno nosi
čin i imade prava na beriva, dobivena po prvi puta
u vršenju stanovite dužnosti, sve dok ne bude promaknut
ili pak lišen naslova povjerenika.
Doglavnici, poglavni pobočnici 1 povjerenici G. U.
S.-a u slučaju udjelbe u Ustašku vojnicu, dobiti ćc
čin vojni ili upravni, koji odgovara njihovoj dosadašnjoj
službi.
IV.
ČINOVNICI U USTAŠKOJ NADZORNOJ SLUSESl
a) DOĆASTNICI: za selo: doglasnlk u člnoreda
o ustaškim rojnikom; za općinu: prlglednlk u ćinoredu
s ustaškim dovodnlkom, za kotar: nadglednik, u
činoredu s ustaškim vodnikom <
b) ČASTNIC1: za župu: pouzdanik, u činoredu
s ustaškim zastavnikom: predstojnik odjela u nadzornom
zapovjedništvu, u činoredu s ustaškim satnikom,
ravnatelj ureda u nadzornom zapovjedništvu u
činoredu s ustaškim pukovnikom, nadzorni zapovjednik
u činoredu s ustaškim krilnikom.
Za Dom spremni!
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu
Poglavnik:
Dr. Ante Pavclić v. r.

GLAVNI USTASKI STAN
POGLAVN1KOV URED
Zagreb, 21. lipnja 1941
O D R E D B A
o ncš®i»fM 1 tasaočieeM Ustaške ođosra
1. Ustašku odoru može nositi samo zakleti ustaša,
nakon što Je udovoljio svim preduvjetima 1 propisima
0 stupanju u ustaški pokret, te u koliko Je redovitim
ustaškim putem uvršten u djelatnu 111 pripremnu
Bojnu ili pak Je postao ustaškim dužnostnikom, koja
Je dužnost povezana s nošenjem ustaške odore.
2. Svi ustaški đužnostnici u vojnici, organizatornoj
grani Ustaškog pokreta, te u ustaško] nadzornoj službi
— u koliko to nije drugačije ođredjeno — obvezatni
su u službi 1 izvan službe nositi odoru.
3. Pripadništvo Ustaškom pokretu te pravo na
nošenje ustaške odore, dužan je svatko dokazati posebnom
izkaznicom.
4. Svaka grana Ustaškog pokreta lmade posebnu
boju odore i to:
a) Ustaška vojnica sivo-zelenkaste svijetle boje.
b) Ustaški pokret sivo-zelenkaste tamne boje 1
c) Ustaška nadzorna služba tamno sive boje.
5. Ustaška odora sastoji se od kape, surke s otvorenim
ovratnikom, hlače, čizama 111 cipela, te košulje
1 kravate odori odgovarajuće boje.
- 49 —

Posebnim propisima bit će odredjen točnije kroj
odore.
6. U Ustaškoj vojnici nosi se kapa bez štitnika,
dok su dužnostnici ustaškoga, pak reda 1 ustaške nadzorne
službe obvezatni nositi kape sa štitnikom.
7. Castnicima je dozvoljeno nositi odoru iz boljeg
gradiva, nu kroj i boja moraju uvijek ostati isti.
8. Ustaše Sveučilišnog stožera nose odoru iste boje
kao 1 dužnostnici organizatorne grane pokreta, te će
se razlikovati tek po temeljnoj oznakl čina i po kapi
bez štitnika.
9. Za vrijeme službe mora svaki dužnosnik nositi
odoru one grane Ustaškoga pokreta, kojoj službi pripada,
a inače ukoliko pripada kojol ustaškoj bojni —
može nositi odoru ustaške vojnice. Dužnostnici pokreta
1 ustaške nadzorne službe, ukoliko pripadaju
inače Bojni pri Poglavniku, može na svakoj odori nositi
temeljnu oznaku odora te bojne to jest znak »U<
na trobojnoj podlozi.
10. Odora ženskih odjela Ustaškog pokreta, koji
spadaju u organlzatorno-polltičku granu Ustaškoga
pokreta, a koji mogu biti podijeljeni u sveučilišne, seljačke,
radničke 1 gradjanske Jedinice Kao l odora
ustaškog podmladka. bit će odredjena posebnim propisom.
11. Svaki ustaša dužan je najpomnjivlje čuvati
ustašku odoru kao najveću svetinju, te će se svako
oštećlvanje Iz zlobe, nehaja 111 propusta, kažnjavati
po ustaškim propisima.
— 50 —

12. Svako nepovlasno nošenja ustaške odore smatra
se zločinom proti probltcima naroda 1 države, pa ćt
onaj, tko to učini, biti kažnjen po odnosnom zakona,
a koj predvldja 1 samu smrtnu kaznu.
13. Za dužnostnike u posebnoj službi pri Poglat*
niku propisat će se posebna odora.
Za Dom spremni!
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu
3. srpnja 1941.
Poglavnik:
Dr. Ante Pavellć v. r.

ZAKONSKA ODREDBA
o djjtsEovanjfi „Ustaške mladeži"
Točka 1.
Cjelokupna hrvatska muška 1 ženska mladež organizira
se u »Ustašku mladež« kao sastavni dl*
ustaškoga pokreta.
Točka 2.
Ustanovljujem Upravno zapovjedništvo za ustaška
mladež, na čelu kojega će zapovjedništva biti upravni
zapovjednik. Upravni zapovjednik Ima dva zamjenika.
Jednoga za mušku 1 jednoga za žensku mladež. Upravni
zapovjednik podčinjen je Izravno Poglavniku.
Točka 3.
Ustaška mladež obuhvaća sve dijelove mladeži:
a) Ustašku uzdanicu, posebno žensku 1 posebna
mušku od 7—11 god. (okvir pučke škole);
b) Ustaške junake, posebno muške 1 posebno ženske
od 11—15 god. (okvir gradjanske, nižih razreda
gimnazije);
c) Ustašku Starčevlćevu mladež, posebno mušku I
posebno žensku od 15—16 godina.
d) Sveučillštarce 1 sveučillštarke.
— 53 —

Točka 4.
Na čelu uzdanice, ustaških Junaka, ustaške Starčevićeve
mladeži, sveučilištaraca 1 cjelokupne radne
službe stoje zapovjednici, posebne za mušku 1 posebno
za žensku mladež.
Na čelu pojedinih grana djelovanja stoje odjelnl
upravitelji posebno za mušku, posebno za žensku mladež.
i
Odjelnl upravitelji su slijedeći:
a) za vojničku prednaobrazbu,
b) za duhovni odgoj,
e) za promlčbu,
d) za tjelovježbu,
e) za umijeće,
f) za zdravstvo,
g) za društvovno-gospodarsku brigu,
h) za kućanstvo (samo za žensku mladeS).
Točka S.
Odora, činovi 1 znakovi bit će odredjenl posebnim
propisima.
Točka 0.
Dosadašnje Zapovjeđničtvo za vojničku prednaobrazbu
1 radnu službu mladosti uključuje se u organizaciju
Ustaške mladeži.

Točka 57.
Na područjima župa, gradova 1 sela bit će stožer^
logori 1 tabori Ustaške mladeži, na čelu sa stožerni*
cima logornicima 1 tabornicima.
Točka 8.
Sve dosadašnje postojeće slične organizacije imaj*
prestati djelovati, te se njihovo članstvo uvrštava n
pojedina tijela organizacije Ustaške mladeži.
Za Dom spremni I
Dano u Glavnom Ustaškom Stanu.
(»Ustaša«, 13. srpnja 1941.)
Poglavnik:
Dr. Ante ravclić v. r.

Ustaški stegovni i kazneni sud
POGLAVNIKU VA ZAKONSKA ODREDBA
S 1.
Osniva se ustaški stegovni 1 kazneni sud sa sjedištem
u Zagrebu za vršenje kaznene i stegovne sud«
benosti u smislu ove zakonske odredbe nad svim pripadnicima:
1. Ustaške bojne pri Poglavniku.
2. Ustaške vojnice: a) redovite djelatne bojne, b)
častničke i doćastnićke škole, ci pričuvne ustaške bojne
za vrijeme djelatne službe, d) radne službe u
ustaškom pokretu.
3. Ustaške nadzorne službe: a) ureda ustaškoga
redrsiva (Ur). b) ureda ustaške obaviještajne službe
(Uos), c) ureda obrambene službe (Uos).
§ 2.
Ustaški stegovni i kazneni rad nadležan je za
kažnjavanje stegovnih prestupaka ustaških dužnosti'
1 svih prestupaka i zločinstava u smislu k-sznenog zakonika
od 27. siječnja 1929 i vojnoga kaznenoga zakonika
od 11. veljače 1930., koje počine oscbc navedene
u § 1. ove Zakonske odredbe.
Za kažnjavanje stegovnih prekršaja ustaških dužnosti,
kao 1 kaznenih 1 redarstvenih prekršaja,' koje
počine osobe navedene u ! 1„ nadležni su zapovjednici
piem-. posebnim propisima.
- 57 —

§ 3.
Kazne stegovnih prestupaka ustaških dužnosti
Jesu: 1. smrtna kazna; 2. doživotna teška tamnica;
3. teška tamnica; 4. tamnica: 5. strogi zatvor; 6. zatvor;
7. llšenje čina; 8. odstranjenje iz ustaških redova.
Kazne pod 7. 1 8. mogu se izricati 1 uporedo s
ostalima.
$ 4.
Ako koja od osoba navedenih u S 1. ove zakonska
odredbe, učini kakvo kažnjivo djelo, za koje su nadležni
redoviti odnosno vojni sudovi, u zajednici a
osobom, koja ne potpada pod Ustaški stegovni 1 kazneni
sud, bit će za cijelu Kaznenu stvar 1 protiv
osoba navedenih u S 1. nadležni redoviti sudovi odnosno
vojni sudovi.
§ 5.
Na stegovne prestupke ustaških dužnosti iznađe
se shodno prlmjenitl opći propisi vojnoga kaznenog
zakonika od 11. veljače 1930.
Na sve kažnjive prestupke 1 zločinstva u smislu
kaznenoga zakonika odnosno vojnoga kaznenog zakonika
imaju se pred ustaškim stegovnim i kaznenim
sudom shodno primjenjivati opći propisi vojnoga kaznenog
zakonika od 11. veljače 1930., odnosno kaznenog
zakonika od 27. siječnja 1929., u koliko nije u
ovoj zakonskoj odredbi drugačije odredjeno.
— 58 —

I 6.
Na čelu ustaškog stegovnog 1 kaznenog suda stoji
pročelnik. Ustaški stegovni 1 kazneni sud sudi u vijeću
od trojice sudaca, od kojih barem Jedan mora
blit svršeni pravnik.
Sudbenom vijeću predsjeda pročelnik suda 111 njegov
zamjenik.
Kod toga suda ima potreban broj sudaca istražitelja,
koje postavlja pročelnik suda lzmedju ustaških
Castnika 1 dužnostnika.
Pročelnika 1 članove sudbenoga vijeća, njihove
zamjenike kao 1 tužitelja kod Ustaškog stegovnog 1
kaznenog suda postavlja Poglavnik. Ostalo osoblje suda
postavlja pročelnik suda.
Okrivljenik ima pravo tražiti izuzeće sudaca, ako
postoje opravdani razlozi sumnje u njihovu nepristranost.
« 7.
a
O svakom stegovnom prestupku ustaških dužnosti
kao i o kaznenom prestupku ili zločinstvu u smislu
kaznenog zakonika Ili vojnoga kaznenog zakonika
Ima sudac Istražitelj ustaškog stegovnog 1 kaznenog
suda provesti Izvide.
Izvidne spise dostavlja sudac Istražitelj pročelniku
ustaškog stegovnog 1 kaznenog suda, koji odlučuje,
da li će se postupak nastaviti pred tim sudom
111 će se stvar ustupiti neposrednom zapovjedniku
— 59 —

okrivljenika radi kažnjavanja u vlastitom djelokrugu
po stegovnim propisima, Ili će se daljnl postupak
obustaviti.
Ako pročelnik suda odlučU da se nastavi postupak
pred ustaškim stegovnim 1 kaznenim sudom, dostavlja
sve spise tužitelju kod ustaškog stegovnog 1 kaznenog
suda, koji može predložiti nadopunu izviđa,
ako Je to potrebno, ili podnosi neposredno sudu optužnicu.
Na temelju optužnice pročelnik suda odredjujs
usmenu raspravu pred vijećem suda, na koju poziva
sudce, tužitelja, okrivljenika, njegove branitelje, svjedoke
1 vještake.
Branitelj ima pravo uvida u spise 1 prije usmena
rasprave.
Okrivljenik mora imati branitelja na raspravi
samo radi zločinstva, pa ako ga sam ne Izabere, postavit
će mu ga sud.
Rasprava je usmena 1 mora se provesti cd početka
do fcaja pred sakupljenim sudom 1 u koliko
je moguće bez prekidanja. Raspravu vodi pročelnik
suda 111 njegov zamjenik. Na raspravi se Ima najprije
utvrditi Istovjetnost optuženika i njegovi osobni odnosi.
Nakon toga tužitelj čita optužnicu, na koju
optuženik daje svoju obranu, a zatim se prelazi na
dokazni postupak.
Oim dokazni postupak bude dovršen, ima tužitelj
obrazložiti avoj konačni prijedlog. Optuženik 1 njegov
branitelj imaju uvijek pravo tužitelju odgovoriti.
— 60 —

Nakon svršenih govora optužbe 1 obrane pročelnik
zaključuje raspravu U ostalom se Imaju na raspravu
shodno primjenjivati propisi o raspravi pred vojnim
sudovima po zakoniku o postupku vojnih sudova,
ukoliko nije u ovo] zakonskoj odredbi drukčije odredjeno
§ 9.
Odmah nakon zaključenja rasprave sud u tajno]
sjednici stvara osudu. z a smrtnu kaznu nije potrebna
jednoglasnost sudaca o krivnji.- Osuda se proglašuje
Javno.
Pred ustaškim - stegovnim 1 kaznenim sudom odšteta
se ne dosudjuje
Zapisnik o raspravi i o vijećanju potpisuju svi
sudci i perovodja.
§ 11.
Protiv osude ustaškog stegovnog 1 kaznenoga suda
nije dopušten nikakav pravni lijek. Ona je odmah
pravomoćna i ovršiva. Samo Poglavnik može putem
milosti dosudjenu kaznu ublažiti, ili je djelomično ili
sasvim oprostiti, odnosno ukinuti osudu 1 odrediti ponovnu
raspravu pred drugim sudcima.
Izrečene kazne oduzimanja slobode lzvršuju redovni
sudovi.
22. kolovoza 1841.
— 61 —

Hrvatski državni tlekonkl zavod, Zagreb
J