Bl. Alojzije Stepinac u njemačkoj crkvi - Hrvatski dušobrižnički ured ...

Pročelnik Kongregacije za
nauk vjere kardinal William
Levada 20. listopada
najavio je da će papa Benedikt
XVI. objaviti apostolsku konstituciju
kojom se predviđa „osnivanje
osobnih ordinarijata koji
će omogućiti vjernicima koji su
sada anglikanci da uđu u puno
zajedništvo s Katoličkom Crk -
vom, čuvajući istodobno elemente
svojstvene duhovne i litur -
gijske anglikanske baštine”. Samo
jedanaest dana kasnije, 31. lis -
topada ravnatelj Tiskovnoga ureda
Svete Stolice, isusovac Federico Lombardi
već je odbacivao špekulacije o
pitanju celibata koje je navodno trebala
obraditi apostolska konstitucija o
osobnim ordinarijatima za anglikance
koji ulaze u puno zajedništvo s Katolič -
kom Crkvom. Špekulacije je proširio
novinar Andrea Tornielli ističući da
apostolska konstitucija neće biti objavljena,
ali ne samo „iz tehničkih razloga“,
već stoga što postoje nesuglasje
oko toga treba li celibat biti norma
za budući kler tih ordinarijata. Kardinal
Levada pojasnio je da potvrđena
ostaje sadašnja praksa Cr kve u kojoj
nekadašnji oženjeni anglikanski svećenici
mogu biti primljenu u svećeničku
službu u Katoličkoj Crkvi i to „od
slučaja do slučaja“. U svakome slučaju,
ove špekulacije ne zalaze u bit same
„informativne note“ što ju je objavio
Tiskovni ured Svete Stolice. Tom
notom pojašnjeno je da Katolička
Crkva novom apostolskom konstitucijom
— objava je predviđena za kraj
prvoga tjedna studenoga — izlazi u
susret „brojnim zahtjevima koje su
Svetoj Stolici podnijele skupine anglikanskih
klerika i vjernika sa svih strana
svijeta, koji žele ući u puno i vidljivo
jedinstvo“. Biskupi ordinariji budućih
personalnih biskupija bit će imenovani
iz redova nekadašnjeg anglikanskog
klera, ali u skladu s tradicijom
Katoličke i istočnih Crkava mora
biti neoženjen. Znači, bivši oženjeni
anglikanski svećenici mogu biti ređeni
za svećenike, no ne i za biskupe.
Što se tiče svećeničkih pripravnika,
oni će se odgajati i pripremati za
službu zajedno s drugim katoličkim
pripravnicima „premda će ordinarijat
moći otvoriti kuću za formaciju s ci ljem
da odgovori na osobite potrebe odgoja
u anglikanskoj baštini. „Jedin stvo
s Crkvom ne zahtijeva jednoobraznost
koja zanemaruje kulturne različitosti,
kao što pokazuje povijest kršćanstva“,
istaknuo je kardinal Levada.
Izazov ređenja žena i
istospolnih zajednica
Kako bi svima bilo jasno zbog čega
ovakva odluka, Tiskovni ured u
sklopu note iznosi i kratku povijest koja
je zapravo dovela do odluke o osni
vanju toga novoga kanonskoga ins
trumenta. Poznato je, naime, da povijest
Anglikanske Crkve počinje u
16. stoljeću odlukom kralja Henrika
VIII., koji je objavio neovisnost Crkve
u Engleskoj od papinske vlasti. Premda
se proširila i po drugim zemljama
u kojima je (kolonijalni) utjecaj imala
Engleska i svoju vjersku baštinu njegovala
i prema nekim idejama Reformacije,
Anglikanska Crkva nikada nije
zaboravila pitanje ponovnoga ujedinjenja
anglikanaca i katolika. Više
je problema između dviju Crkava
ipak novijega datuma. Tako se u noti
ističe da su nakon Drugoga vatikanskoga
sabora neki anglikanci napustili
tradiciju podjeljivanja svetih redova
samo muškarcima, pa su za svećenike
i biskupe redili i žene. Neki su
se anglikanci, isto tako, udaljili od zajedničkoga
spolnoga nauka o spolnosti,
pa su svete redove podijelili
onim klericima koji se otvoreno izjaš -
njavaju kao homoseksualci, te ujedno
prihvaćaju i blagosliv ljaju i zajednice
osoba istoga spola. Anglikanska se
IZ CRKVE U SVIJETU
Anglikanski obraćenici dobivaju ordinarijate
Potvrđena ostaje sadašnja praksa Crkve u kojoj nekadašnji oženjeni anglikanski
svećenici mogu biti primljeni u svećeničku službu u Katoličkoj Crkvi i to „od slu -
čaja do slučaja“.
Crkva mora suočiti s tim novim
i teškim izazovima, a Katolička
Cr kva i dalje će ići putem
ekumenizma i dijaloga s njima,
ističe nota.
U njoj se podsjeća i na
druge važne činjenice, među
kojima se spominje da je u nedavnoj
povijesti već bilo prijelaza
pojedinaca i većih skupina
u Katoličku Crkvu, pri čemu
su sačuvale neke svoje strukture.
Među njima je anglikanska
Bis kupija Amritsar u Indiji, kao i više
župa u SAD-u, u skladu s pas toralnom
odredbom Kongregacije za nauk vjere.
Tu je odredbu 1982. godine odobrio
papa Ivan Pavao II., a po njoj su
i tada bivši oženjeni anglikanski svećenici
mogli biti zare đeni za katoličke
svećenike, uz oslobođe nje od obveze
celibata. Personalni ordinarijati se u
tom kontekstu mogu promatrati kao
„dalj nji korak prema ostvarenju tež nje
k punom i vidljivom jedinstvu“. Sam bi
se pak broj obraćenika na katoliš tvo
mogao popeti i na pola milijuna vjernika.
No, kardinal Levada nije htio
govoriti o brojkama nego je novinarima
pojasnio kako je zahtjev podnijelo
oko trideset biskupa. U Londonu su
u povodu objave note zajedničku izjavu
dali poglavar Anglikan ske Cr k ve
kenterberijski nadbiskup Rowan Williams
i katolički westminsterski nad bis -
kup Vincent Gerard Nichols. U toj se
izjavi najavu apostolske konstitu cije
naziva pokazateljem dobrih ekumenskih
odnosa i nastojanja. „Apos -
tolska kon s titucija je nadalje prizna nje
bitna slaganja u vjeri, nauku i duhovnosti
između Katoličke Crkve i anglikanske
tradicije. Bez dija loga u proteklih
četr deset godina to priznanje ne
bi bilo moguće, niti bi se mogle kri -
jepiti nade u potpuno vidljivo jedin -
stvo“, pa se u tome smislu u zajedničkoj
izjavi ističe da je apos tolska konstitucija
„pos ljedica ekumen skog dijaloga
između Katoličke Crkve i Anglikanske
zajednice“. Ako se može vjerovati
tonu izjave — a može se — onda
nova odredba Svete Stolice neće
predstavljati problem u ekumen skim
odnosima između katolika i angli ka -
naca. M. K.
Crkva za pravdu po pravu za sve narode
Komisija „Iustitia et pax” HBK oglasila se uoči potpisivanja sporazuma o rje ša -
vanju hrvatsko-slovenskog razgraničenja.
Pod predsjedanjem vrhbosanskog
nadbiskupa kardinala Vinka Pu -
ljića održano je zasjedanje Bis -
kupske konferencije Bosne i Hercegovine
od 3. do 5. studenoga u Nad bis -
kupskom ordinarijatu vrhbosanskom u
Sarajevu. Uz članove BK BiH, na zasjedanju
je sudjelovao križevački bis -
kup Nikola Kekić kao delegat Hrvat -
ske biskupske konferencije. Dijelu zasjedanja
BK pridružio se apostolski
nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup
Alessandro D'Errico koji je bis -
kupe upoznao s radom Mješovitog
povjerenstva za provedbu Temeljnog
ugovora između Bosne i Hercegovine
i Svete Stolice i Dodatnog
protokola na Temeljni
ugovor. Biskupi su razmotrili
prijedloge Vijeća za kler BK
BiH u vezi s obi lježava njem
Svećeničke godine te izrazili
potporu organizira nju svećeničkih
duhovno-pastoralnih
susreta između pojedinih
dekanata različitih bis kupija
sa svr hom boljeg međusobnog
upoznavanja i povezivanja.
Zadužili su Vijeće za kler da izradi
prijedlog programa susreta svećenika
na razini cijele Bosne i Hercegovine
koji se kani održati 2. lip nja
2010. na Kupresu. Povodom najnovijih
nastojanja međunarodnih posrednika
BK BiH pozdravlja i podržava
sva nastojanja koja imaju za cilj
ispravljanje postojećih institucionalnih
nepravdi kao jednu od glavnih smet nji
funkcioniranju države i razlog blokade
procesa o stabilizaciji i pridruživanju.
Spomen na poginule
IZ CRKVE U DOMOVINI
Na Dušni dan 2. studenoga u kapeli
Vojnog ordinarijata u Zagrebu
vojni biskup Juraj Jezerinac u koncelebraciji
s generalnim vikarom Vojnog
ordinarijata mons. Josipom Šantićem i
vojnim dekanima i kapelanima predvodio
je euharistijsko slavlje za sve
vjerne mrtve poginule u Domovinskom
ratu. Katehetski ured Splitsko-makar -
ske nadbiskupije u suradnji s Katoličkim
bogoslovnim fakultetom Sveučilišta
u Splitu organizirao je jednogodiš -
nji teološko-katehetski seminar u svrhu
os po sobljavanja odgojiteljica za katolič
ki vjerski odgoj u predškolskim
ustanovama. Na zamolbu veleposlanika
Kraljevine Švedske u Republici
Hrvat skoj Fredrika Vahlquista priređen
mu je susret sa zagrebačkim nadbis -
kupom kardinalom Josipom Boza -
nićem u četvrtak 5. studenoga.
Hrvatska se mora suprotstaviti
nepravdi
Komisija „Iustitia et pax” HBK
oglasila se uoči potpisivanja spora -
zuma o rješavanju hrvatsko-slovenskog
Mons. Jezerinac predvodio je misu za sve vjerne mrtve poginule u
Domovinskom ratu Snimka: IKA
razgraničenja. Komisija izražava svoju
duboku zabrinutost za mir i duh dobrosusjedstva
između slovenskog i
hrvatskog naroda, a zbog moguće
perspektive kršenja međunarodnog
prava koje je Sporazum o arbitraži u
stanju izazvati. „S gorkim okusom pritisaka
i nejednakosti, Komisija pod -
sjeća da ova dva naroda stare krš -
ćanske, katoličke tradicije nikada u 14stoljetnoj
povijesti susjedstva nisu imali
značajnijih prijepora, a nadasve ne
sukoba, dok je sadašnja tajna diplomacija,
daleko od očiju hrvatske javnosti,
u stanju poremetiti i uzdrmati
ovaj vrijedni povijesni polog, te otvo -
riti Pandorinu kutiju opasnog međunarodnog
presedana, u ovom trusnom dijelu
Europe, koji još uvijek vida rane iz
vremena totalitarnih režima i nedavnih
osvajačkih ratova”, stoji u dokumentu
„Iustita et pax”. „Naša Komisija smat -
ra da se hrvatska strana trebala pred
svijetom sustavno, djelatnije i energičnije
suprotstaviti nepravdi slovenskih
presizanja, jer ova ugrožavaju i pravdu
i mir i pridonose destabilizaciji europskog
jugoistoka. Naša Komisija također
smatra da hrvat ska strana nije
smjela odustati od načela, po kojem je
o razgraničenju dviju država imao odlučivati
najkvalificiraniji i najpromptniji
svjetski sud — Međunarodni sud pravde
Ujedinjenih naroda, a ne nekakav
„arbitražni sud” neizvjesnog sastava i
pravnog iskus tva, s popisa koji nudi
Europska komisija, a koji bi sad trebao
odlučivati i po nepravnim kriterijima”,
ističe se u dokumentu. Članovi komisije
„Iustitia et pax” vjeruju da hrvatski
građani žele da se prekine sa sadaš -
njim pogor šavanjem hrvatsko-sloven -
skih odnosa dvaju prijateljskih, većin -
ski katoličkih naroda, ali ne žele da se
ikome dopusti da se neodgovor
no igra s nacionalnim
teritorijem, jer pitanje
razgraničenja ne smije biti
vezano s ulas kom u EU.
Komisija smat ra da hrvatski
građani imaju pravo i
dužnost zah tijevati da hr -
vatska Vlada i međunarodna
zajednica traže od
EU, od OESS-a, od Vijeća
Europe i od OUN da
odvrate sloven sku vladu
od teritorijalnih pretenzija, od igranja
vatrom na ovim pod ručjima gdje je,
ne tako davno, posezanje za tuđim teri
torijem proizvelo ogromne ljudske
tragedije upravo zbog kršenja međuna
rodnog prava i obveze čuvanja mira.
Redovništvo u
globalizaciji
Duhovnom centru Karmel sv. Ilije
na Buškom jezeru četrdesetak viših redovničkih
poglavara europskih karmel
skih provincija iz Portugala, Špa -
njol ske, Francuske, Engleske, Irske,
Malte, Italije, Belgije, Njemačke, Aus -
tri je, Madžarske, Slovačke, Poljske,
Češke, Ukrajine, Bjelorusije, Libanona,
kao i članovi Generalne kuće iz
Rima sudjelovali su na redovitoj go -
diš njoj skupštini od 26. do 29. listopada.
Željelo se posvijestiti mjesto i
ulogu Karmelskog reda u kontekstu
glo ba lizacije i europskih integ racija.
U Pet rovaradinu je u utorak 27. lis to -
pa da održan metropolijski biskupski
susret osje čko-đakovačke crkvene po -
k ra jine. A.O.
4 ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009 ŽIVA ZAJEDNICA 11/2009 5