Hrvatski - jezik

dolina suza
mnogo je vode poteklo Savom
nositi svoj križ
kocka je bačena
biti ili ne biti
glas vapijućeg u pustinji
ponoviti nešto iks puta
izazvati lančanu reakciju
prva violina
greška u koracima
presjeći gordijski čvor
posljednji Mohikanac
jabuka razdora
ni frigan ni pečen
imati žnoru
imati putra na glavi
gutati knedle
dati po labrnji
linija manjeg otpora
sipati kao iz rukava
puna šaka brade
sjediti na ušima
naše gore list
• objasniti razloge jezičnoga posuđivanja te pravilno pisati posuđenice
- razlozi jezičnog posuđivanja: unutarjezični (postojanje tzv. rupe u sustavu tj. nemogućnost jezika da za
potrebni pojam pronađe odgovarajuću riječ) i izvanjezični (politička i gospodarska povezanost govornika
dviju jezičnih zajednica, kulture i znanstvene veze dviju jezičnih zajednica te jezična moda)
- vrste posuđenica
- prema načinu prilagodbe hrvatskom jeziku
- usvojenice – potpuno su se prilagodile, ne doživljavamo ih kao tuđe – npr. boja, šećer,
čizma
- tuđice – nisu se posve prilagodile: glasovno su se prilagodile, ali zadržale su neku jezičnu
osobinu iz jezika davatelja – npr. bicikl, rokoko
- prema jeziku iz kojeg potječu: grecizmi, latinizmi, germanizmi, anglizmi, turcizmi, hungarizmi...
- tvorbeni uzorci u hrvatskom jeziku
- izvođenje
- sufiksalna tvorba – iza tvorbene osnove dodaje se sufiks (nastavak) (npr. crtač)
- prefiksalna tvorba – ispred tvorbene osnove stavlja se prefiks (predmetak) (npr. nečitak)
- prefiksalno-sufiksalna tvorba – istovremeno se dodaje i prefiks i sufiks (npr. primorje)
- slaganje
- složeno nesufiksalna tvorba (čisto slaganje) – nastaju složenice sa spojnikom (npr.
brodovlasnik) ili nultim spojnikom (npr. duhankesa) ili polusloženice (npr. spomen-ploča)
- složeno-sufiksalna tvorba – istovremeno slaganje i sufiksalna tvorba (npr. padobranac),
sufiks može biti i nulti (npr. pravopis)
- srastanje – sastavnice ne zadržavaju svoj naglasak (npr. svijetloplav)
- preobrazba – prelazak riječi u drugu vrstu, mijenjaju se gramatička obilježja ali ne glasovni sastav
(npr. mlada pridjev mlada imenica)
- funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika (i njihova obilježja)
- administrativni – sažet i precizan izraz, upotreba riječi samo u osnovnom značenju, rečenične
konstrukcije bezlične, ustaljene i građene po istom tipu
- znanstveni – racionalno, sažeto i precizno iznošenje i argumentirano obrazlaganje neke teze,
logička analiza, znanstvena terminologija, zavisnosložene rečenice