27.12.2012 Views

46 1. HAJDIN (Isuf) ABAZI, zvani "Qum Hayiu" Ro|en 30.04.1959 ...

46 1. HAJDIN (Isuf) ABAZI, zvani "Qum Hayiu" Ro|en 30.04.1959 ...

46 1. HAJDIN (Isuf) ABAZI, zvani "Qum Hayiu" Ro|en 30.04.1959 ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

<strong>1.</strong> <strong>HAJDIN</strong> (<strong>Isuf</strong>) <strong>ABAZI</strong>, <strong>zvani</strong> "<strong>Qum</strong><br />

Hayiu"<br />

<strong>Ro|en</strong> <strong>30.04.1959</strong>. godine u selu Gadi{, op{tina<br />

Gwilane.<br />

Kao dugogodi{wi emigrant u [vajcarskoj i<br />

[vedskoj, bio je jedna od najuticajnijih<br />

li~nosti OVK u zapadnoj Evropi. Zajedno sa Eqmijem<br />

Re~icom, predstavqao je glavnu vezu pomenute organizacije<br />

na KiM sa albanskom emigracijom i glavnim {tabom OVK u<br />

inostranstvu.<br />

U tom svojstvu, kroz fond "Domovina zove", bio je zadu`en za<br />

prikupqawe nov~anih sredstava namewenih OVK. Avgusta<br />

1998. godine, {vajcarska vlada blokirala je ra~un pomenutog<br />

fonda, zbog sumwe da se iz wega finansira teroristi~ka<br />

delatnost na KiM.<br />

U inostranstvu je posebno bio anga`ovan na regrutovawu i<br />

ilegalnom upu}ivawu, preko teritorije Makedonije i<br />

Albanije, obu~enih teroristi~kih grupa OVK na KiM.<br />

Tokom 1998. godine, neposredno je u~estvovao u formirawu<br />

kriznih {tabova OVK na podru~ju Uro{evca. Zajedno sa<br />

Emru{om Yemajlijem, formirao je i rukovodio OVK na tom<br />

prostoru, kao i ograncima u Ka~aniku, na ~ijem ~elu su se<br />

nalazili Zaim Gabrica i Ismet Sadiku, biv{i oficiri<br />

JNA.<br />

Sa ~lanovima svoje porodice, bio je ukqu~en i u kriminalne<br />

aktivnosti na podru~ju Uro{evca. Po wegovom nalogu,<br />

ubijeno je nekoliko Albanaca koji su poku{ali da se<br />

suprotstave wihovom razbojni{tvu, pqa~ki i represiji.<br />

Pored toga, javqa se kao organizator i u~esnik u vi{e<br />

politi~kih ubistava po~iwenih, tako|e, nad Albancima, pre<br />

svega, ~lanovima DSK.<br />

Koriste}i funkciju predsednika op{tine Uro{evac,<br />

nastojao je da, za svoje kriminalne aktivnosti, pridobije<br />

biv{e pripadnike OVK. Zbog sukoba sa saradnicima u DPK,<br />

marta 2003. godine, napustio je KiM i trenutno `ivi u<br />

[vedskoj, u gradu Malmeu.<br />

<strong>46</strong>


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

2. EKREM (Bajram) AVDIJA, <strong>zvani</strong> "Abus Akej"<br />

<strong>Ro|en</strong> 18.07.197<strong>1.</strong> godine, u Kosovskoj Mitrovici.<br />

Nakon zavr{ene medrese u Pri{tini, Avdija je, kao stipendista<br />

Saudijske Arabije, 1990. godine, primqen na Teolo{ki fakultet<br />

u Medini.<br />

U~estvovao je u oru`anim sukobima u BiH. Zavr{io je vojnu<br />

obuku u nastavnom centru za regrutaciju muyahedina "Abu Bekir<br />

Sidik", u Jablanici, kod Te{wa (BiH), kao i obuku u kampu<br />

"Host", u Avganistanu, gde je nau~io da rukuje lakim<br />

pe{adijskim naoru`awem i ve{tinu vojne taktike.<br />

Tokom boravka u BiH, na Ekrema Avdiju sna`an uticaj izvr{ili<br />

su Abdulah Duhajman, rukovodilac "Islamskog balkanskog<br />

centra" u Zenici, i Adnan Pezo, predsednik organizacije<br />

"Aktivna islamska omladina" (AIO), te je, na osnovu wihovih<br />

instrukcija, januara 1998. godine, osnovao "Kosovski islamski<br />

biro", sa sedi{tem u Kosovskoj Mitrovici. Pomenuti Biro<br />

slu`io je kao pokri}e za dostavqawe finansijskih sredstava i<br />

za ideolo{ko pridobijawe i regrutovawe lica muslimanske<br />

veroispovesti za oru`anu borbu. Planski i sistematski su na<br />

KiM, prete`no preko Albanije, dovo|eni dr`avqani islamskih<br />

zemaqa, odnosno muyahedini sa iskustvom u ratovawu u BiH i<br />

Avganistanu.<br />

Maja 1998. godine, Avdija je oformio muyahedinsku jedinicu<br />

"Abu Bekir Sidik". Za svog zamenika postavio je [penda<br />

Koprivu, iz Kosovske Mitrovice.<br />

Sara|ivao je sa vo|ama OVK, Samijem Qu{takuom, Sulejmanom<br />

Selimijem i Ademom Ja{arijem, koji su jedinicu "Abu Bekir<br />

Sidik" snabdevali oru`jem i municijom i davali instrukcije za<br />

preduzimawe konkretnih teroristi~kih akcija.<br />

Uhap{en je, zajedno sa Neymedinom Lau{om i [pendom<br />

Koprivom, avgusta 1998. godine, od strane organa bezbednosti<br />

Republike Srbije, u poku{aju ilegalnog prelaska na teritoriju<br />

Albanije. Tom prilikom, kod wih je prona|ena ve}a koli~ina<br />

automatskog naoru`awa, ru~nih bombi, ru~nih baca~a i druge<br />

vojne opreme, kao i ve}i broj audio i video kaseta propagandne<br />

sadr`ine, koja primarno poziva na yihad - sveti rat protiv<br />

nemuslimanskog stanovni{tva.<br />

47


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Zbog teroristi~kog delovawa, osu|eni su pravosna`nim<br />

presudama na vi{egodi{we zatvorske kazne, ali je, 200<strong>1.</strong> godine,<br />

cela grupa amnestirana pod pritiskom me|unarodne zajednice.<br />

Po izlasku iz zatvora, Ekrem Avdija je nastavio da vodi<br />

organizaciju "Kosovski islamski biro", koja je, vremenom,<br />

pro{irila opseg svog rada, osnivawem brojnih ispostava u svim<br />

ve}im gradovima Kosova i Metohije.<br />

Reaktivirao je i jedinicu "Abu Bekir Sidik", sa sedi{tem u<br />

ju`nom delu Kosovske Mitrovice, kojoj su, izme|u ostalih,<br />

ponovo pristupili [pend Kopriva, Neymedin Lau{a, kao i<br />

Arif Krasni}i, iz sela Sibovce, op{tina Obili}.<br />

3. AQU[ (Sokoq) AGU[I, <strong>zvani</strong> "Ma|up",<br />

"Krha~", "Maqo" i "Dugme"<br />

<strong>Ro|en</strong> 20.06.1959. godine u selu Drenovac,<br />

op{tina Klina.<br />

Kao ~lan u`eg rukovodstva OVK u operativnoj<br />

zoni Duka|in, bio je ukqu~en u prinudnu<br />

mobilizaciju albanskog stanovni{tva, prihvat<br />

oru`ja i obuku diverzantsko-teroristi~kih<br />

grupa na podru~ju Kline. U~estvovao je u napadima na<br />

pripadnike MUP-a Srbije i VJ (Jo{anica, Bi~a, Grabac, Kijevo<br />

i Drenovac), koje je organizovao uz pomo} ve}eg broja ~lanova<br />

svoje porodice. Iz dvori{ta wegove porodi~ne ku}e, 1<strong>1.</strong>08.1998.<br />

godine, ubijen je Radovan Stepi}, iz sela Drenovac, a te{ko<br />

povre|en Vlado Sta{i}, iz sela Dugowiva.<br />

Iste godine, organizovao je i napade u kojima su ubijeni Oliver<br />

Zaji}, sa podru~ja Kline, Grujica [migi}, iz sela Drsnik,<br />

Dragan Stepi} i Dragi{a Kizi}, kao i vi{e pripadnika<br />

policije, dok je, na podru~ju sela Jo{anica, rawena Desa Barovi}.<br />

Sa predstavnicima u`eg jezgra OVK (Ramu{om Haradinajem,<br />

Qahom Brahimajem i Idrizom Baqajem, <strong>zvani</strong>m "Toger"), Agu{i<br />

je jedan od kqu~nih izvr{ilaca genocida i terora nad Srbima i<br />

Albancima zato~enim u selu Jablanica, u op{tini Klina.<br />

Postoje dokazi i svedoci o wihovom neposrednom u~e{}u u<br />

kidnapovawu, zlostavqawu i likvidaciji lica zato~enih u<br />

pomenutom zatvoru, ~ija su tela potom ba~ena u kanal kojim se<br />

48


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

puni Radowi}ko jezero, kao i u zapu{teni bunar, na putnom<br />

pravcu Jablanica-@abeq, op{tina \akovica.<br />

Agu{i je komandovao i svim ostalim logorima na podru~ju<br />

Kline. U zatvoru, u selu Likovac, koji je, tako|e bio pod<br />

wegovom komandom, ubijena su bra}a Radomir i Drago Vo{ti}, iz<br />

sela Jelovac, op{tina Klina, kao i pripadnik MUP-a Srbije<br />

Ivan Bulatovi}.<br />

Nakon masovnog odlaska Srba iz Metohije, Agu{i sprovodi<br />

sistematsko i organizovano uni{tavawe wihove imovine i<br />

rukovodi proterivawem preostalog srpskog stanovni{tva sa tog<br />

podru~ja. U isto vreme, organizovao je i uni{tavawe pravoslavnih<br />

spomenika i crkava na podru~ju op{tine Klina, u selima Dolac,<br />

Drsnik, Petra~ i Grebnik, kao i skrnavqewa grobova u selima<br />

Drsnik, Drenovac, Dugowive, Petr~, Zajmovo, Dolovo, Grebnik,<br />

Klina, Vidawe, Jagoda i Dolac.<br />

Posle povla~ewa srpskih snaga bezbednosti sa KiM, bio je<br />

nalogodavac i izvr{ilac kidnapovawa i ubistava Milorada<br />

Dobri}a, Mili}a Bogi}evi}a, Bo`ane i Vojislava Jovanovi}a,<br />

iz Drenice, op{tina Klina.<br />

Jedan je od nosilaca kriminalnih aktivnosti na podru~ju Kline.<br />

Od albanskih kriminogenih struktura, koje na razli~ite na~ine<br />

(uglavnom pod prisilom) otkupquju srpska imawa i imovinu,<br />

Agu{i iznu|uje proviziju i ucewuje potencijalne kupce, a<br />

izvr{ilac je i vi{e ubistava Albanaca koji su odbili da mu daju<br />

novac.<br />

U KZK je raspore|en na mesto glavnog inspektora i odr`ava<br />

kontakte sa Sulejmanom Selimijem, <strong>zvani</strong>m "Sultan", i u`im<br />

rukovodstvom KZK (Reyepom Selimijem, Jetulahom Gecajem,<br />

Ganijem Krasni}ijem, <strong>zvani</strong>m "<strong>Qum</strong>i", i ha{kim optu`enikom<br />

Fatmirom Limajem).<br />

4. RASIM (Hamid) AGU[I<br />

<strong>Ro|en</strong> 17.07.1962. godine u Drenovcu, Op{tina<br />

Klina.<br />

Bio je ~lan Glavnog {taba operativne zone<br />

Duka|in, odnosno komandant 3. operativne zone<br />

OVK. Delovao je u sastavu 13<strong>1.</strong> brigade "Mirte<br />

Zeneli", a sada je komandant KZK u Pe}i.<br />

49


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Agu{i je, kao ~lan teroristi~ke grupe, odgovoran za vi{e od 87<br />

ubistava, 29 otmica, organizovawe zatvora lociranih u selima<br />

Glo|ani, Belanica, Likovac i Jablanica, op{tina Pe},<br />

silovawe i seksualno zlostavqawe vi{e lica, kao i uni{tavawe<br />

imovine. Osim toga, u~estvovao je u oko 180 teroristi~kih<br />

akcija, me|u kojima su oru`ani napadi na sela Qo|a i Babalo},<br />

sredinom 1998. godine. Bio je aktivan i u prinudnom iseqavawu<br />

nealbanskog stanovni{tva sa teritorije \akovice, Pe}i i<br />

De~ana, a odgovoran je i za paqewe crkve u selu Gorwi Ra{i}.<br />

Neposredno je u~estovao u teroristi~koj akciji na selo<br />

Drenovac, kao i u oru`anom napadu na ku}u Jago{a \uri~i}a.<br />

Tako|e, bio je u~esnik u ubistvima Dragomira Stepi}a, iz<br />

Drenovca, kao i Mili}a Bogi}evi}a, Milorada Dobri}a,<br />

Vojislava Jovanovi}a i wegove supruge, i ~etiri Roma, koja su<br />

izvr{ena u selu Draganovcu, Op{tina Klina, 1999. godine.<br />

Tereti se za u~e{}e u teroristi~kim napadima na pripadnike<br />

MUP-a Republike Srbije u Klini, Op{tina Pe}, kao i za napad<br />

na policijsku stanicu u Klini.<br />

5. NAZMI (Adem) AJETI<br />

<strong>Ro|en</strong> 22.04.1972. godine, u Podujevu.<br />

Nakon hap{ewa ~lanova NPRK na KiM, 1993.<br />

godine, Ajeti je pobegao u [vajcarsku, gde je<br />

stupio u kontakt sa pripadnicima NPOK, a<br />

1994. godine osu|en je, u odsustvu, na 7 godina<br />

zatvora.<br />

Po povratku iz [vajcarske, 1998. godine, pristupio je OVK. U<br />

okviru operativne zone Lab, od strane Rustema Mustafe, zajedno<br />

sa bratom Avnijem, bio je anga`ovan na ilegalnom dopremawu<br />

oru`ja i municije iz Albanije.<br />

Posle dislocirawa srpskih snaga bezbednosti sa KiM, formirao<br />

je diverzantsko-teroristi~ku grupu "Crvena ruka", u ciqu<br />

etni~kog ~i{}ewa srpskog i crnogorskog stanovni{tva na<br />

podru~ju Podujeva.<br />

50


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Zajedno sa pomenutim bratom, prikqu~io se OVPMB i, marta<br />

200<strong>1.</strong> godine, u~estvovao u teroristi~kim akcijama na<br />

pripadnike MUP-a Republike Srbije i VJ.<br />

U`ivalac je opojnih narkoti~kih sredstava.<br />

6. HISNI (Izet) AHMETI, <strong>zvani</strong> "His"<br />

<strong>Ro|en</strong> 27.07.1972. godine u selu [upkovac, op{tina Kosovska<br />

Mitrovica.<br />

Za vreme rata u BiH, borio se u muslimanskim vojnim jedinicama.<br />

Jedna je od kqu~nih li~nosti u organizovawu OVK i wenih<br />

ogranaka na podru~ju Kosovske Mitrovice, odnosno formirawu<br />

operativne zone [aqa, koja je obuhvatala podru~ja op{tina<br />

Kosovska Mitrovica, Vu~itrn, Obili}, Zubin Potok i<br />

Leposavi}, a u kojoj se nalazilo nekoliko hiqada dobro<br />

naoru`anih terorista.<br />

Po~etkom januara 1999. godine, postavqen je za komandanta 14<strong>1.</strong><br />

brigade OVK i u~estvovao je u gotovo svim napadima na<br />

pripadnike MUP-a Srbije i VJ na tom podru~ju. Bio je ukqu~en<br />

i u prikupqawe finansijskih sredstava, nabavku oru`ja i<br />

sprovo|ewe vojne i diverzantske obuke.<br />

Ahmetijeva teroristi~ka grupa je, 24. juna 1998. godine,<br />

izvr{ila napad na Srbe u selu Pantina i kidnapovala bra~ni<br />

par ^edomirku i Ratomira Miqkovi}a, ~ija je daqa sudbina<br />

nepoznata.<br />

Ista grupa je, 22. januara 1999. godine, kidnapovala Mi{u<br />

Bigovi}a, iz sela Nevoqane, na wegovom radnom mestu u<br />

"Elektrodistribuciji", u Vu~itrnu, kao i ~etiri ~lana<br />

porodice Miali~kovi} iz Nevoqana, u istoj op{tini.<br />

Kidnapovana lica su sprovedena u Glavni {tab OVK u selu<br />

Likovac, op{tina Srbica da bi, nakon nekoliko dana, bili<br />

oslobo|eni, uz posredovawe posmatra~a OEBS-a.<br />

U maju 1999. godine, pripadnici tre}eg voda specijalne jedinice<br />

operativne zone [aqa ubili su 12 pripadnika VJ, kao i<br />

Miroslava Spiri}a, iz Vu~itrna, na putu Kosovska Mitrovica-<br />

Vu~itrn.<br />

51


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Ista grupa je, na sitni~kom mostu u Vu~itrnu, kidnapovala<br />

novinara "Politike" Qubomira Kne`evi}a, koji je, nakon<br />

vi{ednevnog fizi~kog zlostavqawa, ubijen.<br />

Januara 1999. godine, Hisni Ahmeti je, zajedno sa Rahmanom<br />

Ramom, organizovao i realizovao napad na polo`aje VJ na<br />

podru~ju [aqe, u kojem je kidnapovano 8 pripadnika vojne<br />

policije. Prilikom pregovora sa predstavnicima OEBS-a, koji<br />

su vo|eni na podru~ju [aqe, Rahman Rama je odbio da oslobodi<br />

otete vojnike.<br />

Juna iste godine, nezakonito je preuzeo kontrolu nad<br />

distribucijom naftnih derivata na podru~ju Vu~itrna i<br />

Kosovske Mitrovice, na pumpama koje su u vlasni{tvu<br />

"Beopetrola" i "Jugopetrola". Od februara 2000. godine, ovi<br />

objekti se nalaze pod kontrolom UNMIK-a.<br />

Nakon formirawa KZK, Rama je imenovan za komandanta 4.<br />

Regionalne teritorijalne grupe (RTG), sa sedi{tem u Kosovskoj<br />

Mitrovici, a Hisni Ahmeti je postavqen za wegovog zamenika.<br />

7. ABDULAH (Muharem) BABAQIJA<br />

<strong>Ro|en</strong> 22.05.1967. godine, u \akovici.<br />

Kao komandant 137. brigade OVK, Babaqija je<br />

organizovao napade na pripadnike MUP-a<br />

Republike Srbije na podru~ju op{tina<br />

\akovica i De~ani, gde je u zasedama ubijeno<br />

ili raweno vi{e pripadnika policije.<br />

Wegova grupa je, izme|u ostalog, bila<br />

zadu`ena za zastra{ivawe, kidnapovawe i ubijawe preostalih<br />

Srba, kao i za uni{tavawe wihove imovine na ovom podru~ju.<br />

Po wegovom nare|ewu, vi{e Srba je oteto i odvedeno u<br />

teroristi~ku bazu u selu Glo|ane, gde su ubijeni, nakon<br />

vi{ednevnih mu~ewa i maltretirawa. Me|u wima je i petoro<br />

~lanova porodice [utakovi}, iz \akovice.<br />

Grupa terorista koju je predvodio, izvr{ila je, tokom 1999.<br />

godine, vi{e napada u nasequ ^abrat, u \akovici, kada je<br />

poginulo nekoliko gra|ana, tri pripadnika policije i VJ, dok je<br />

52


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

desetak lica te`e i lak{e raweno. Tako|e, odgovorna je za<br />

minirawe i ru{ewe pravoslavne crkve u centru \akovice.<br />

U ciqu ostvarivawa potpune kontrole nad gradom, formirao je<br />

"privatnu" saobra}ajnu policiju i stra`u u \akovici, kao i<br />

fizi~ko obezbe|ewe u javnim ustanovama i preduze}ima (preko<br />

firmi "Besa Security" i "K.P.S. Jaguara Security"), a sa pojedinim<br />

~lanovima KZK bavio se krijum~arewem oru`ja i iznu|ivawem<br />

novca.<br />

Ramu{ Haradinaj ga je, 2002. godine, imenovao za komandanta 332.<br />

brigade KZK u \akovici, da bi, ubrzo, bio prekomandovan u Pe}.<br />

Postoje pretpostavke da je u li~nom sukobu sa Dautom<br />

Haradinajem.<br />

8. MASAR (Ferhat) BAKIJA<br />

<strong>Ro|en</strong> 18.02.1953. godine, u \akovici.<br />

Pristupio je ilegalnoj paravojnoj<br />

organizaciji "Nacionalni front", 199<strong>1.</strong><br />

godine. Kao rezervni vojni oficir i radnik<br />

{taba Teritorijalne odbrane u \akovici, bio<br />

je zadu`en za izradu planova, skica,<br />

organizacionog i vojnog ustrojstva i dr. Posle prikqu~ewa<br />

OVK, zauzeo je visoko mesto u komandnoj hijerarhiji, te je<br />

ostvarivao redovne kontakte sa teroristi~kom grupom Hekurana<br />

Hode, koja je, po wegovim instrukcijama, vr{ila teroristi~ke<br />

akcije na podru~ju \akovice.<br />

Tako|e, bio je predvodnik teroristi~ke grupe pod nazivom<br />

"Crne kape", koja je delovala na podru~ju \akovice.<br />

Nakon povla~ewa pripadnika VJ i MUP-a Srbije i formirawa<br />

KZK, postao je "{ef operative", sa sedi{tem u De~anima, u ~inu<br />

majora. Obavqaju}i tu funkciju, vr{i kontrolu svih baza KZK<br />

na podru~ju Metohije.<br />

Kao visoki oficir KZK, na podru~ju \akovice, ostvarivao je<br />

kontakte sa predstavnicima islamisti~kih organizacija iz<br />

Saudijske Arabije, kao i sa grupom od 40-ak muyahedina koja je<br />

53


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

u~estvovala u oru`anim sukobima na KiM protiv snaga<br />

bezbednosti Republike Srbije.<br />

9. IDRIZ (Haqiq) BAQAJ, <strong>zvani</strong><br />

"Toger"<br />

<strong>Ro|en</strong> 08.08.1952. godine u selu Iglarevo,<br />

op{tina Klina.<br />

Bio je komandant specijalne jedinice OVK<br />

"Crni orlovi", koju je formirao po nalogu<br />

Ramu{a Haradinaja, a koja je delovala u sastavu 13<strong>1.</strong> brigade<br />

operativne zone Duka|in, a potom i zamenik komandanta garde<br />

RTG KZK Duka|in, u ~inu majora. Uhap{en je od strane UNMIK<br />

policije, 1<strong>1.</strong> avgusta 2002. godine.<br />

Zajedno sa Ramu{om Haradinajem, u~estvovao je u ubistvima oko<br />

40 lica, ~ija su tela ba~ena u kanal reke Bistrice. Pored toga,<br />

odgovoran je za zlo~ine po~iwene na prostoru delovawa<br />

pomenute operativne zone.<br />

Sa Dautom i Bujarom Haradinajem i Arbenom Ahmetajem,<br />

predvodio je teroristi~ku grupu koja je izvr{ila oru`ane<br />

napade na pripadnike MUP-a Srbije, kod prilaza selu<br />

Jablanica, op{tina \akovica, te na pripadnike MUP-a i VJ u<br />

selima Glo|ane i Dowi Rati{, op{tina De~ani, 17. oktobra<br />

1998. godine, kao i 16. novembra 1999. godine, kod sela<br />

Do{inovca, op{tina De~ani. Juna 1999. godine, kidnapovao je<br />

penzionera Milorada Jovanovi}a, \or|a Kuzmanovi}a, radnika<br />

JP PTT Srbije, i Vladimira Vulevi}a, iz Pe}i, kojima se od<br />

tada gubi svaki trag.<br />

Organizator je prinudnog iseqavawa stanovni{tva sa teritorije<br />

\akovice, Pe}i i De~ana, kao i paqewa crkve u selu Gorwi<br />

Rati{. Naro~ito se istakao po svojoj svireposti u mu~ewu i<br />

ubijawu `rtava i razvla~ewu delova wihovih tela vezanih za<br />

traktor. Ostatke le{eva bacao je u kanal Radowi}kog jezera.<br />

Kod albanskog stanovni{tva poznat je i kao po~inilac zlo~ina<br />

nad svojim sunarodnicima. Krajem 1998. godine, ubio je Agima<br />

Ibrahimija, taksistu iz \akovice. Odgovoran je i za ubistva<br />

54


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Cvetka Novovi}a iz sela Nabr|e, op{tina Pe}, i wegove<br />

supruge, kao i za li{avawe slobode Osmana Beri{e i Ujkana<br />

Avduqija, tako|e iz Pe}i, i Vuka{ina [}eki}a, koje je jedno<br />

vreme dr`ao zatvorene, fizi~ki ih zlostavqaju}i.<br />

Krajem 1999. godine, izvr{io je otmicu Veseqa Muri{ija i jo{<br />

~etiri lica albanske nacionalnosti. Jedno vreme dr`ao ih je<br />

zatvorene u zgradi "Duka|ini", u Pe}i, nakon ~ega je ~etvoricu<br />

ubio, dok je Muri{i uspeo da pobegne. Jedan broj kidnapovanih<br />

lica mu~en je i ubijan u selu Ruhot. Wihova tela su ba~ena u reku<br />

Beli Drim. Me|u ovim `rtvama bio je i Yafer \uka, politi~ki<br />

funkcioner iz Pe}i.<br />

Osim toga, Baqaj je javno prozivan za nestanak i ubistvo ve}eg<br />

broja Albanaca sa podru~ja Metohije. Sumwi~i se za u~e{}e u<br />

ubistvu Ismajqa Hajdarija, ~lana DSK, 17.0<strong>1.</strong>2002. godine, u<br />

Pe}i.<br />

Idriz Baqaj pripada kriminalnoj organizaciji "Duka|ini",<br />

koju predvodi Ramu{ Haradinaj. Jedan je od zna~ajnijih<br />

organizatora ilegalne trgovine oru`jem iz Albanije prema<br />

Makedoniji i SCG, preko putnog pravca Pe} - Kula - Ro`aje.<br />

Ove aktivnosti obavqao je u saradwi sa Ramu{om i Dautom<br />

Haradinajem i Yavitom Haqitijem. Blizak je porodici Eq{ani,<br />

sa ~ijim ~lanovima sara|uje u poslovima ilegalne trgovine<br />

naftom.<br />

Nepoznata lica su 20.0<strong>1.</strong>2002. godine, poku{ala da ubiju Baqaja,<br />

podmetawem eksplozivne naprave na ulazu wegove ku}e. Ovom<br />

prilikom, Idriz Baqaj, wegova supruga Teuta i sin Sulejman<br />

zadobili su te{ke telesne povrede.<br />

10. AFRIM (Hamdi) BA[A<br />

<strong>Ro|en</strong> 197<strong>1.</strong> godine u selu Vrani}, op{tina Suva Reka.<br />

Izvesno vreme je `iveo u [vajcarskoj, bio u~esnik rata u<br />

Hrvatskoj i instruktor u obuci terorista sa KiM, koja je<br />

organizovana u Republici Albaniji.<br />

55


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Kao pripadnik teroristi~ke grupe u selu Vrani}, u~estvovao je<br />

u mnogim napadima OVK na pripadnike policije (u Lapu{niku -<br />

op{tina Glogovac, Ov~arevu - op{tina Srbica, Crnovqevu -<br />

op{tina [timqe, Bawi - op{tina Mali{evo i Ladrovcu).<br />

Izvesno vreme bio je rukovodilac grupe koja je imala zadatak da<br />

likvidira pripadnike MUP-a Srbije i Albance lojalne<br />

Republici Srbiji, sa podru~ja Suve Reke i Prizrena. U tom<br />

ciqu, vr{io je selekciju meta i pravio spiskove lica za<br />

likvidaciju. Na tom spisku su se, izme|u ostalih, na{li i<br />

Mi{ko Ni{ovi}, pripadnik RDB MUP-a Srbije, iz Prizrena,<br />

Agim [ahiti, radnik MUP-a Srbije, iz sela Sopina, Selim<br />

Selmanaj, biv{i policajac, Sahit Zogaj, biv{i radnik RDB, iz<br />

Mali{eva, Bekim Sahitaj, iz sela Sopine, i Iqaz Vranovci,<br />

penzionisani radnik RDB, iz sela Trwe, koga su Ba{a i<br />

pripadnici wegove grupe ubili na svirep na~in.<br />

Po~etkom septembra 1998. godine, kidnapovao je jednog<br />

pripadnika policije iz Orahovca i sproveo ga u logor koji se<br />

nalazio u selu Timi}ina, op{tina Suva Reka, nakon ~ega je<br />

usledilo wegovo zversko mu~ewe. U ovom logoru bilo je zato~eno<br />

vi{e Srba i Albanaca sa navedenog podru~ja.<br />

1<strong>1.</strong> SOKOQ (Mujo) BA[OTA<br />

<strong>Ro|en</strong> 07.03.1966. godine u selu Cerovik,<br />

op{tina Klina.<br />

Kao politi~ki predstavnik OVK, u~estvovao<br />

je u pregovorima u Rambujeu.<br />

Jedan je od organizatora OVK na podru~ju<br />

Drenice, Kline i Orahovca. U~estvovao je u organizovawu vi{e<br />

teroristi~kih napada na pripadnike MUP-a Srbije i VJ, kao i<br />

na srpske civile u selu Jo{anica, Bi~a, Dobra Voda, ^abi},<br />

Kijevo, Iglarevo i dr., zajedno sa Reyepom Selimijem, Jetulahom<br />

Gecajem, Sulejmanom Selimijem i Aqu{om Agu{ijem. Sa Reyepom<br />

Selimijem i Mujom Krasni}ijem, iz sela ^abi}, organizovao je<br />

ubistvo Mehmeta Ga{ija, iz istoimenog sela, i <strong>Isuf</strong>a Haqitija,<br />

iz sela Zabr|a.<br />

56


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Organizator je i neposredni u~esnik kidnapovawa i likvidacije<br />

Desimira Jevti}a, iz Zve~ana, kao i teroristi~kog napada na<br />

policijsko odeqewe u Kijevu, op{tina Klina, na porodicu<br />

\or|a Beli}a, u kojem je Beli} ubijen, kao i na Srbe u selu<br />

\ur|evik, u kojem su, pored wega, u~estvovali [aban Man|oli,<br />

Alija Beri{a, Naim Raci, Ba{kim i Fqamur Beri{a, iz sela<br />

Veliki \ur|evik, op{tina Klina.<br />

Organizovao je i neposredno u~estvovao u teroristi~kom napadu<br />

na porodicu Ramadana Baqaja, iz sela Iglarevo, te u<br />

kidnapovawu i likvidaciji Hetema Dobrune, iz sela Lozica,<br />

op{tina Klina, i Ramadana Bu`oqa. Zajedno sa Habibom i<br />

Ze}irom Morinom, te Agimom Pantinom, u~estvovao je u<br />

kidnapovawu i likvidaciji Salija Beri{e, zvanog "Zali", i<br />

wegovog brata Bajrama, zatim Binaka Beri{e, Brahima Zogaja i<br />

wegovih sinova Fadiqa i Ramadana, iz Iglareva, ~ija su tela<br />

prona|ena na podru~ju Orahovca, na putu Orlate-Mali{evo.<br />

Zajedno sa Fehmijom, Biqalom i [ef}etom Krueziuom,<br />

organizovao je likvidaciju Ajeta Ga{ija, penzionisanog<br />

pripadnika RDB MUP-a Srbije.<br />

Nakon demilitarizacije OVK, prikqu~io se DPK Ha{ima<br />

Ta}ija, te je, u jednom periodu, obavqao funkciju ministra za<br />

rad i socijalna pitawa u Privremenoj vladi koju je Ta}i<br />

formirao nakon povla~ewa MUP-a Srbije i VJ sa KiM. Pored<br />

politi~ke povezanosti sa Ha{imom Ta}ijem, ukqu~en je i u<br />

aktivnosti wegove dreni~ke kriminalne grupe.<br />

12. BAJRAM (Mali}) BEGA<br />

<strong>Ro|en</strong> 08.04.1966. godine u selu Jezerce, op{tina Uro{evac.<br />

Bio je komandir specijalne jedinice vojne policije OVK, u<br />

kasarni u selu Jezerce. Odgovoran je za zlo~ine po~iwene na<br />

teritoriji delovawa operativne zone OVK Nerodimqe: vi{e od<br />

29 teroristi~kih napada, 22 ubistva, 27 otmica, 15 protivpravnih<br />

zatvarawa, kao i o{te}ewe hrama "Sveti Uro{" kod Gorweg<br />

Nerodimqa, 1998. godine.<br />

U~estovao je u oru`anim napadima na selo Nerodimqe, 1998. i<br />

1999. godine, i selo Grebno, aprila 1999. godine, kao i u prinudnom<br />

iseqavawu lokalnog stanovni{tva sa teritorije Uro{evca.<br />

57


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Odgovoran je i za organizovawe osam zatvora na ovom podru~ju.<br />

Na teritoriji op{tine Uro{evac, delovao je u grupi sa Nazmijem,<br />

<strong>Qum</strong>nijem i Ekremom Balilajem, Gutom Hisnijem i Misretom<br />

Kaqenicom.<br />

U~esnik je oru`anog napada koji je ova grupa izvela prema<br />

civilima na mestu zvanom Sastav reka, kod sela Nerodimqe, u<br />

kojem su oteti Sini{a Luki} i Veselin Lazi}, iz istoimenog sela.<br />

Od 1998. godine, u~estovao je u brojnim oru`anim napadima na<br />

pripadnike MUP-a Republike Srbije i VJ, a odgovoran je za<br />

ubistvo rezervnog policajca Dragana Mili}a, iz sela Dowe<br />

Nerodimqe, izvr{eno u jednom od pomenutih napada.<br />

13. YEMAJQ (<strong>Isuf</strong>) BEJTA<br />

<strong>Ro|en</strong> 17.02.1945. godine u selu Sredwa Klina,<br />

op{tina Srbica.<br />

Biv{i oficir JNA. Po odluci Glavnog<br />

{taba OVK za op{tinu Srbica, bio je jedan<br />

od komandanata vojne obuke pripadnika OVK.<br />

Godine 1998., na podru~ju Drenice, vodio je diverzantskoteroristi~ku<br />

obuku za pripadnike OVK, nakon ~ega je<br />

izabran za ~lana Glavnog {taba OVK operativne zone<br />

Drenica, lociranog u selu Likovac, op{tina Srbica.<br />

Intenzivno je radio na animirawu Albanaca koji su bili na<br />

slu`bi u biv{oj JNA da se prikqu~e jedinicama OVK. Uz<br />

Zaima Beri{u, Miqaima Beri{u i Ejupa Dragu, imao je<br />

zna~ajnu ulogu u organizovawu paralelnog Ministarstva<br />

odbrane Republike Kosovo, a nakon formirawa KZK,<br />

postavqen je na mesto {efa odseka za personalna pitawa.<br />

58


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

14. AVNI (Musa) BERI[A, <strong>zvani</strong> "Tarkan"<br />

<strong>Ro|en</strong> 13.08.1974. godine u selu Kowu{evac,<br />

op{tina Podujevo.<br />

Bio je pripadnik OVK na podru~ju operativne<br />

zone Lab gde je, zajedno sa Avnijem Fetom, iz<br />

sela Penduh, op{tina Podujevo, i Rustemom<br />

Mustafom, <strong>zvani</strong>m "Remi", izvr{io niz<br />

teroristi~kih akata, da bi, nakon juna 1999.<br />

godine, u~estvovao u etni~kom ~i{}ewu na<br />

teritoriji op{tina Podujevo i Pri{tina.<br />

Po nare|ewu Qatifa Ga{ija, tada{weg {efa vojne policije u<br />

pomenutoj operativnoj zoni, i wegovog zamenika Nazifa<br />

Mehmetija, izvr{io je egzekuciju ~etvoro Albanaca sa podru~ja<br />

op{tine Podujevo (Agqu{a Kastratija iz Krpimeja, Mirvete,<br />

Agima i Isaka Musliua, iz Glavnika).<br />

Rukovodio je grupom pripadnika tajne policije OVK koja je<br />

odgovorna za ubistvo Predraga Jovanovi}a, iz sela Su{ica,<br />

op{tina Pri{tina. Decembra 1998. godine, likvidirao je<br />

Mili}a Jovi}a, radnika biv{eg CRDB Pri{tina, i Ahmeta<br />

Vocu, biv{eg radnika pokrajinskog SUP-a.<br />

Jedan je od po~inilaca teroristi~kog napada na policajca OUP<br />

Podujevo Stanimira Dimovi}a, koji je, tom prilikom, te`e rawen.<br />

Nakon raspu{tawa OVK, septembra 1999. godine, Beri{a je<br />

pristupio KPS u Pri{tini.<br />

15. RUSTEM ([aban) BERI[A<br />

<strong>Ro|en</strong> 18.07.1955. godine u selu Kru{evac,<br />

op{tina Pe}.<br />

Bio je jedan od rukovodilaca [taba 2. RTG<br />

KZK Pa{trik, sa sedi{tem u Prizrenu, a sada<br />

je direktor Akademije KZK "Hamz Ja{ari", u<br />

Pri{tini.<br />

Zajedno sa Bisqimom Zurapijem, odgovoran je<br />

59


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

za 26 ubistava, 77 otmica i organizovawe {est improvizovanih<br />

zatvora lociranih na teritoriji Orahovca i Prizrena.<br />

Pored toga, u~estvovao je u oru`anom napadu na karaulu VJ u<br />

selu Ko{are, op{tina \akovica, 1999. godine, kada je li~no<br />

ubio nekoliko vojnika.<br />

Sa jednom grupom terorista, 1<strong>1.</strong> juna 1999. godine, izvr{io je<br />

nasilni upad u ku}u izvesne Hatiye u selu Ere~, i izvr{io krivi~no<br />

delo silovawa pomenute Albanke i wene dve k}eri. Ista grupa je<br />

fizi~ki zlostavqala pripadnike romske nacionalnosti i<br />

silovala ve}i broj devojaka iz ove nacionalne zajednice.<br />

Beri{a je odgovoran i za otmicu Sadrija Camaja, 9. februara<br />

1999. godine, u okolini \akovice, kao i za nano{ewe te{kih<br />

telesnih povreda i ubistvo [keqzena Kamberija iz sela<br />

Pono{evca, koga je wegova teroristi~ka grupa dr`ala zarobqenog<br />

u improvizovanom zatvoru lociranom na teritoriji \akovice.<br />

16. [EFIK (Hazir) BE]IRI, <strong>zvani</strong> komandant "Dardani"<br />

<strong>Ro|en</strong> 13.08.1960. godine u selu Koprivnica, op{tina Kosovska<br />

Kamenica.<br />

Godine 1998., postavqen je za komandanta 172. brigade OVK i<br />

~lana {taba OVK za Kosovsku Kamenicu.<br />

Naredio je proterivawe gra|ana romske nacionalne zajednice iz<br />

sela Ogo{ta, op{tina Kosovska Kamenica, kao i pqa~kawe i<br />

spaqivawe wihovih ku}a. Tako|e, bio je vo|a grupe od 15 lica<br />

koja su proterala srpsko stanovni{tvo iz op{tine Kosovska<br />

Kamenica, a naredio je i zlostavqawe ve}eg broja lica srpske i<br />

albanske nacionalnosti.<br />

Nalogodavac je ubistva Trajana Trajkovi}a, pripadnika MUP-a<br />

Srbije, iz sela Kolole~, op{tina Kosovska Kamenica, kao i<br />

etni~kog ~i{}ewa sela ^arakovce, u istoj op{tini.<br />

Organizovao je dopremawe velike koli~ine oru`ja iz Gwilana u<br />

selo Koprivnica, za potrebe jedinica koje dejstvuju u sastavu<br />

ANA, pri ~emu su pripadnici KFOR-a uspeli da zaplene<br />

izvesnu koli~inu tog naoru`awa. U ranijem periodu, rukovodio<br />

je i nabavkom oru`ja za pripadnike OVPMB.<br />

60


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

U vezi je i sa licima iz kriminogenih struktura, preko kojih je<br />

organizovao ilegalnu trgovinu oru`jem i drogom.<br />

Trenutno je anga`ovan kao stare{ina KZK u Vitini.<br />

17. QAH ([aban) BRAHIMAJ, <strong>zvani</strong><br />

"Ma|up"<br />

<strong>Ro|en</strong> 2<strong>1.</strong>0<strong>1.</strong>1970. godine u selu Jablanica,<br />

op{tina \akovica.<br />

U septembru 1998. godine, protiv Brahimaja je<br />

podneta krivi~na prijava, zbog teroristi~ke<br />

aktivnosti.<br />

Bio je inicijator i glavni nosilac<br />

ekstremisti~kog delovawa na podru~ju Jablanice, od 1995. godine.<br />

Krajem 1996. godine, formirao je ilegalnu teroristi~ku grupu pod<br />

nazivom "Osvetnici". Vr{io je prihvat naoru`awa, koje je<br />

skladi{tio u svojoj ku}i u Jablanici, organizovao vojnu obuku za<br />

~lanove teroristi~ke organizacije u rukovawu pe{adijskim<br />

naoru`awem i eksplozivnim napravama, a sa ~lanovima svoje<br />

grupe, Faikom Mehmetijem i Naserom Ibrahimajem, izvr{io je<br />

vi{e teroristi~kih napada na odeqewa policije na podru~ju<br />

Du{kaje, Barawske Quge i Pono{evca.<br />

Po~etkom 1998. godine, u~estvovao je u prihvatu i skrivawu<br />

Ramu{a Haradinaja i ostalih terorista koji su u~estvovali u<br />

ubistvu policajca OUP-a De~ani Miodraga Otovi}a. Marta<br />

iste godine, imenovan je za komandanta {taba OVK za podru~je<br />

Du{kaja, te je, anga`uju}i se na formirawu pod{tabova u drugim<br />

selima |akova~ke op{tine, sara|ivao sa Idrizom Baqajem,<br />

<strong>zvani</strong>m "Toger", kao i sa Fadiqom Nimonajem, <strong>zvani</strong>m "Tigar",<br />

komandantom vojne policije OVK za ovo podru~je.<br />

Istovremeno, u selu Jablanica, formirao je jaku teroristi~ku<br />

bazu i kasarnu u kojoj je vr{ena obuka novih ~lanova OVK, kao i<br />

prihvat oru`ja i vojne opreme iz Albanije, koje je daqe<br />

usmeravano prema Drenici. Li~no je planirao i rukovodio<br />

kidnapovawem Srba i jednog broja Albanaca, koji su dr`ani u<br />

zatvoru u Jablanici. U podrumu jedne ku}e napravio je bazen koji<br />

je kori{}en za mu~ewe kidnapovanih lica, u ~emu su u~estvovali,<br />

osim wega, i sada pokojni Naser Brahimaj, zatim Faik Mehmetaj,<br />

Nazmi Brahimaj i Yevdet Kasumi, svi iz sela Jablanica.<br />

61


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Ova grupa je odgovorna za ubistvo najmawe 10 otetih lica, ~ija su<br />

tela ba~ena u Radowi}ko jezero, kod sela Rati{, op{tina<br />

De~ani, a neka tela su zakopana u {umi kraj jezera. Sa ~lanovima<br />

svoje grupe, Brahimaj je ubio i tri lica ~ija su tela ba~ena u<br />

reku Su{icu. Me|u ubijenima je bio jedan policajac, kao i<br />

Albanac Skender Ku}i, iz sela Labqana, op{tina Pe}, koji je<br />

odbio da finansijski poma`e OVK. S obzirom na porodi~nu<br />

povezanost sa Ramu{om Haradinajem, Albanci ga sumwi~e i za<br />

ubistvo Tahira Zemaja, jednog od biv{ih komandanata OVK.<br />

Zbog u~e{}a u oru`anim aktivnostima ONA u Makedoniji i<br />

OVPMB na jugu Srbije, smewen je sa funkcije ~lana {taba 3.<br />

RTG KZK, sa sedi{tem u Pe}i, a 18.06.2002. godine, uhap{en je od<br />

strane UNMIK policije, zajedno sa Sadikom ^ekuom, Idrizom<br />

Baqajem i Bekimom Zekajem, pod sumwom da su izvr{ili zlo~ine<br />

protiv Albanaca i lica iz drugih nacionalnih zajednica na<br />

KiM, tokom 1999. godine. Nakon nekoliko sati pritvora, Qah<br />

Brahimaj i Sadik ^eku pu{teni su na slobodu.<br />

18. RAM (Ganija) BUJA<br />

<strong>Ro|en</strong> 05.12.1958. godine u selu Bujance, op{tina<br />

Lipqan.<br />

Bio je u~esnik pregovora u Rambujeu. Blizak<br />

je saradnik Ha{ima Ta}ija, Jakupa Krasni}ija<br />

i [ukrija Buje. ^lan je Glavnog odbora DPK.<br />

Jedan je od organizatora referenduma Albanaca, 1992. godine,<br />

kada postaje i delegat ilegalne Skup{tine Republike Kosovo.<br />

Kroz kontakte sa Ibu{om Visijem, iz sela Dubrava, op{tina<br />

Ka~anik, pratio je teroristi~ke aktivnosti OVK na podru~ju<br />

[timqa, De~ana i Pe}i, da bi, potom, postao ~lan u`eg<br />

rukovodstva OVK, na podru~ju Lipqana i Mali{eva.<br />

Iz baze u Mali{evu, zajedno sa Jakupom Krasni}ijem i Azemom<br />

Suqom, rukovodio je teroristi~kim napadima na srpske civile i<br />

pripadnike VJ i MUP-a Srbije i bio zagovornik kidnapovawa<br />

pripadnika snaga bezbednosti na KiM, u ciqu osloba|awa i<br />

razmene zarobqenih terorista iz jedinica OVK.<br />

Neposredni je u~esnik u vi{e teroristi~kih akcija izvedenih u<br />

Srbici, na podru~ju Lapa{nika, Mali{eva, Lipqana i Suve Reke.<br />

62


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Po izme{tawu jugoslovenskih i srpskih snaga bezbednosti sa<br />

KiM, organizovao je teroristi~ke akcije pripadnika OVK u<br />

Mali{evu, podsti~u}i progon, zastra{ivawe i kidnapovawe<br />

Srba sa podru~ja Lipqana.<br />

19. [UKRI (Saqi) BUJA, <strong>zvani</strong> "Gazetar"<br />

i "Sokoq"<br />

<strong>Ro|en</strong> 27.08.1966. godine u selu Bujance, op{tina<br />

Lipqan.<br />

Bio je upravnik logora u selu Lani{te kod<br />

Uro{evca. Funkciju komandanta {taba OVK<br />

u selu Jezerce, op{tina Uro{evac, obavqao je<br />

do septembra meseca 1999. godine, kada je<br />

postavqen za komandanta 6. RTG KZK.<br />

Tokom 2000. godine, napustio je KZK i ukqu~io se u kriminalnoteroristi~ke<br />

aktivnosti na podru~ju op{tina Uro{evac,<br />

Ka~anik i Vitina. Deluje u sprezi sa Gencom Sefajem iz<br />

Albanije, biv{im oficirom albanske armije, koji je u~estvovao<br />

u sukobima na KiM, a sada boravi u Uro{evcu, i Yabirom<br />

@arkuom, iz Ka~anika, {efom ka~ani~kog klana koji se bavi<br />

{vercom oru`ja i droge.<br />

Zajedno sa Gencom Sefajem, uzurpirao je mnoge lokale ~iji su<br />

vlasnici Srbi i koristi ih za ugostiteqstvo i trgovinu robom<br />

{iroke potro{we. Deo novca dobijenog bavqewem organizovanim<br />

kriminalom, odnosno {vercom oru`ja i droge, koristi za<br />

finansirawe teroristi~ke organizacije ANA i teroristi~kih<br />

grupa anga`ovanih na teritoriji Makedonije i juga Srbije.<br />

Blizak je saradnik sa kriminalnim klanom Suma, koji predvode<br />

bra}a Rufki, Emru{ i [keqzen Suma. Pored ucena i<br />

reketirawa, ovaj klan se bavi preprodajom narkotika, duvana i<br />

oru`ja, koje {vercuje u Republiku Makedoniju. Pored toga,<br />

porodica Suma je uzurpirala cementaru u \eneral Jankovi}u i<br />

koristi je kao svoje vlasni{tvo.<br />

63


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

20. JAH (Salija) BU[ATI<br />

<strong>Ro|en</strong> 25.02.1972. godine u selu Grgoc, op{tina \akovica.<br />

Bio je pripadnik tzv. Jablani~ke grupe, kojom je rukovodio Qah<br />

Brahimaj. Od prve polovine 1998. godine, u~estvovao je u svim<br />

napadima na srpsko i albansko stanovni{tvo, kao i na Rome sa<br />

ovog podru~ja.<br />

Zajedno sa Safedinom Aqijem, tako|e iz sela Grgoc, 02.06.1998.<br />

godine, napao je ku}u porodice Ta}i, iz sela Kosuri}a, op{tina<br />

Pe}. Tom prilikom, ubijen je Uka Ta}i, koji je odbio da pristupi<br />

OVK.<br />

Bu{ati i Agim Zejneli, <strong>zvani</strong> "^erga{", iz Jablanice, istog<br />

meseca 1998. godine, oteli su Dejana Ran|elovi}a iz sela<br />

Bec, i jednog Roma, koje su, posle vi{ednevnog maltretirawa<br />

i mu~ewa, pustili na slobodu. U to vreme, pomenuta grupa je<br />

pqa~kala srpske i crnogorske ku}e u selu Bec, koje su bile<br />

privremeno napu{tene, jer su se stanovnici pla{ili akcija<br />

albanskih terorista. Bu{ati je vi{e puta organizovao napad<br />

na jedinu crnogorsku ku}u u selu Crmqane, vlasni{tvo<br />

porodice Babovi}.<br />

Krajem avgusta iste godine, Bu{ati i Zejneli izvr{ili su<br />

teroristi~ki napad na bolni~ko vozilo u selu Drenovac.<br />

Bu{ati je, 29.09.1998. godine, na putu prema selu Krqanu,<br />

\akovica, kidnapovao taksistu iz \akovice, koga je<br />

nekoliko dana dr`ao zarobqenog u selu Krqane, a zatim<br />

ubio.<br />

Po povla~ewu srpskih snaga bezbednosti sa KiM, Bu{ati je,<br />

zajedno sa Arifom [aqom, tako|e biv{im pripadnikom<br />

OVK, bio intezivno anga`ovan na kidnapovawu i<br />

proterivawu Srba i Roma sa podru~ja Du{kaje, naro~ito iz<br />

sela Crmqane. Dana 16.06.1999. godine, oteli su Halida Be}u,<br />

Roma iz istoimenog sela, a sutradan i Halidovog oca<br />

Mihtara. Halidu se izgubio trag, a Mihtar je, posle<br />

nekoliko dana maltretirawa, pu{ten i sa porodicom se<br />

iselio sa KiM.<br />

64


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

2<strong>1.</strong> JUSUF VEQIJA, <strong>zvani</strong> "Zaqi"<br />

<strong>Ro|en</strong> 26.07.1957. godine, u Pri{tini.<br />

Kao jedan od aktivnijih pripadnika biv{e OVK, u okviru<br />

operativne zone Lab, obavqao je funkciju komandanta vojne<br />

policije.<br />

U~estvovao je u teroristi~kom napadu na autobus "Ni{ekspresa",<br />

16.02.200<strong>1.</strong> godine, u blizini sela Livadice, op{tina<br />

Podujevo, u kojem je poginulo 11 putnika, zbog ~ega je bio<br />

uhap{en od strane UNMIK policije i pripadnika KFOR-a.<br />

22. AZEM (Reya) VESEQI<br />

<strong>Ro|en</strong> 08.03.1964. godine u selu Labqane,<br />

op{tina Pe}.<br />

Jedinicama OVK prikqu~io se 1997. godine, a<br />

kao komandant jedinice u selu Labqane i<br />

~lan Glavnog {taba operativne zone<br />

Duka|in, u~estvovao je u vi{e teroristi~kih akcija prema<br />

pripadnicima MUP-a Srbije i VJ, likvidaciji, kidnapovawu,<br />

protivpravnom zatvarawu i proterivawu Srba sa podru~ja<br />

Metohije, kao i u organizovawu dopremawa oru`ja i vojne<br />

opreme iz Albanije na KiM.<br />

Odgovoran je za brojne zlo~ine po~iwene na teritoriji<br />

delovawa operativne zone Duka|in. U~estvovao je u otmici<br />

mu~ewu i ubistvu grupe lica iz Pe}i, izvr{ene krajem 1998.<br />

godine, me|u kojima su Vladimir Vulevi} i Bafer \uka, ~ija su<br />

tela ba~ena u reku Beli Drim. Pored toga, Veseqi je, sa<br />

nekoliko ~lanova svoje diverzantsko-teroristi~ke grupe,<br />

1<strong>1.</strong>07.1998. godine, u selu Labane, izvr{io otmicu i ubistvo<br />

Skendera Ku~ija iz istog sela.<br />

Od po~etka 1999. godine, komandovao je ilegalnom<br />

teroristi~kom organizacijom "Krilo OVK", koja je delovala na<br />

podru~ju Drimskog okruga, vr{e}i, pored ostalog, i brojna<br />

kidnapovawa, reketirawa i razbojni{tva nad Albancima<br />

lojalnim Republici Srbiji.<br />

65


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Predvodio je 133. brigadu OVK, koja je, 18. juna 1999. godine,<br />

u{la u Istok i izvr{ila brojna ubistva i li{ila slobode deo<br />

preostalog civilnog stanovni{tva, uz uni{tavawe i pqa~kawe<br />

pokretne i nepokretne imovine, te ru{ewe mnogih verskih i<br />

kulturnih objekata.<br />

U grupi pripadnika tajne policije OVK, koju je formirao Naser<br />

[atri, sa zadatkom likvidacije srpskog stanovni{tva, juna 1999.<br />

godine, u ku}i Stanoja Qu{i}a, Veseqi je izvr{io ubistvo<br />

Stanoja Qu{i}a, Mikajila i \ur|e Vuji}, Radoja Vuli}a,<br />

wegove supruge i sina Mi{ka, Petra \uri}a i jo{ nekoliko<br />

lica iz Istoka. Tako|e, naredio je ubistvo Radovana Radni}a,<br />

koje je izvr{io Zenun Ga{i, <strong>zvani</strong> "Hoya", 20. juna 1999. godine, u<br />

Istoku.<br />

Tokom 1999. godine, upravqao je zatvorom koji se nalazio u<br />

privatnoj ku}i, u selu Kali~ani, op{tina Istok, u kojem je bilo<br />

zato~eno oko 150 civila.<br />

U bliskim je vezama sa kriminalnom organizacijom "Duka|ini",<br />

koju predvodi Ramu{ Haradinaj i direktno je ukqu~en u {verc<br />

oru`ja, droge, humanitarne pomo}i i trgovinu belim robqem,<br />

kao i u zastra{ivawe ~lanova konkurentskih kriminalnih grupa.<br />

Krajem 2002. godine, bio je suspendovan sa funkcije komandanta<br />

KZK u Istoku, ali je, 2003. godine, vra}en na isti polo`aj.<br />

23. KADRI (Fazli) VESEQI, <strong>zvani</strong><br />

"Quqi"<br />

<strong>Ro|en</strong> 3<strong>1.</strong>05.1967. godine, u Kosovskoj<br />

Mitrovici.<br />

Krajem 80-tih i po~etkom 90-tih godina, bio je<br />

aktivno ukqu~en u rad ilegalne organizacije<br />

NPRK, anga`ovan na organizovawu oru`anih<br />

grupa i izvo|ewu teroristi~kih akcija.<br />

Godine 199<strong>1.</strong>, zavr{io je diverzantsko-teroristi~ku obuku u<br />

kampovima u Albaniji.<br />

U~estvovao je u teroristi~kom napadu na pripadnike MUP-a<br />

Srbije, na pru`nom prelazu u blizini Glogovca, u kojem su<br />

66


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

ubijena 4 i rawena 3 policajca. Zatim je pobegao u [vajcarsku,<br />

gde je dobio status politi~kog azilanta.<br />

Nakon stacionirawa me|unarodnih snaga na KiM, Ha{im Ta}i<br />

ga je postavio na du`nost {efa [IK-a, ~iji pojedini<br />

pripadnici deluju direktno po nalozima rukovodstva partije<br />

DPK, vr{e}i, izme|u ostalog, ubistva u ciqu za{tite Ta}ijeve<br />

politi~ke pozicije.<br />

Pripada organizovanom kriminalnom klanu na ~ijem se ~elu<br />

nalazi Ta}i i koji, koriste}i trenutne politi~ke pozicije i<br />

uticaj na najekstremniji deo separatisti~kog pokreta,<br />

kontroli{e promet oru`ja, droge, nafte, naftnih derivata i<br />

druge akcizne robe. Kao ~lan ove organizovane kriminalne<br />

grupe, Veseqi kontroli{e vi{e firmi koje se bave prometom<br />

akcizne robe, me|u kojima je najzna~ajnija "Kosovo-petrol".<br />

Wegovi najbli`i saradnici su Muhamet Kosova, Feti Bakali,<br />

Demir Biti}i, Yavit Haqiti i dr.<br />

24. REYEP (Maksut) VESEQI, <strong>zvani</strong><br />

"[petimi" i "Fisnik"<br />

<strong>Ro|en</strong> 06.08.1970. godine, u Gwilanu.<br />

U vreme oru`anih sukoba na KiM, bio je<br />

pripadnik OVK u operativnoj zoni Karadak,<br />

gde je, zajedno sa Ramadanom Ramadanijem i<br />

Mustafom Salihajem, vr{io ilegalno<br />

prebacivawe oru`ja, hrane i druge vojne opreme iz Republike<br />

Albanije na podru~je KiM.<br />

Jedno vreme je bio telohraniteq Imrija Iqazija, komandanta 6.<br />

RTG KZK u Gwilanu.<br />

Nakon formirawa teroristi~ke organizacije ANA, bio je<br />

zadu`en da organizuje teroristi~ke grupe na podru~ju op{tine<br />

Gwilane.<br />

Jedan je od najimu}nijih qudi na KiM, poseduje akcionarsko<br />

dru{tvo "Perparimi", fabrike name{taja "NTP Kosova Mobilia" i<br />

"Thumbi" u Gwilanu i 6 robnih ku}a u istom gradu koje, izme|u<br />

ostalog, koristi kao skladi{ta za krijum~arenu robu.<br />

67


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Preko poslovnih veza u Turskoj, nabavqao je oru`je i uniforme<br />

za OVPMB, uspostavio je bliske odnose sa Rustemom Mustafom<br />

i Elamijem Bajramijem, sa kojim sara|uje u "Cobra Security Co.", i<br />

predstavqa deo mafija{ke mre`e Fadiqa Gumni{ta.<br />

25. SAQI ([aban) VESEQI<br />

<strong>Ro|en</strong> 23.07.1953. godine u selu Smonica,<br />

Op{tina \akovica.<br />

Biv{i oficir JNA. U~estovao je u<br />

organizovawu vojne obuke terorista u<br />

Albaniji, u periodu od 1990. do 1993. godine.<br />

Bio je operativni zamenik {efa {taba OVK.<br />

U periodu od januara do oktobra 2000. godine, nalazio se na<br />

funkciji komandanta 2. RTG KZK Pa{trik, a potom (do maja<br />

200<strong>1.</strong> godine) na mestu komandanta 4. RTG KZK Lab.<br />

Odgovoran je za vi{e od 16 ubistava, otmice i protivpravno<br />

li{avawe slobode oko 14 lica, uni{tavawe imovine ve}eg<br />

obima, prinudno iseqavawe stanovni{tva sa teritorije<br />

Podujeva, kao i za vi{e od dvadeset teroristi~kih napada, me|u<br />

kojima je i oru`ani napad na selo Obranqa, op{tina Podujevo.<br />

Neposredno je u~estvovao u ubistvu Ekrema Reye, zvanog<br />

"komandant Drini", najverovatnije po nare|ewu Ha{ima Ta}ija,<br />

a prema izjavama svedoka, ostalim u~esnicima u ovom ubistvu<br />

Veseqi je isplatio po 15.000 DEM.<br />

26. SKENDER (Maksut) VESEQI, <strong>zvani</strong> "Bili"<br />

<strong>Ro|en</strong> 16.04.197<strong>1.</strong> godine, u Gwilanu.<br />

Zbog osnovane sumwe da je u~estvovao u izvr{ewu teroristi~kih<br />

akata, protiv wega je, u junu 1999. godine, podneta krivi~na<br />

prijava Okru`nom javnom tu`ila{tvu u Gwilanu.<br />

Bio je rukovodilac garde i vojne policije u {tabu OVK<br />

operativne zone Karadak, zadu`en za za{titu ~lanova Glavnog<br />

{taba i disciplinovawe pripadnika OVK koji se nisu<br />

68


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

pridr`avali nare|ewa glavnokomanduju}ih Ahmeta <strong>Isuf</strong>ija i<br />

[emsija Suqe. Iz tog razloga, u selu Zla{, u podrumskim<br />

prostorijama ku}a, formirao je improvizovane zatvore, u kojima<br />

je fizi~ki zlostavqao neposlu{ne Albance i kidnapovane Srbe.<br />

U~estvovao je u izvr{ewu teroristi~kih akcija na podru~ju<br />

op{tine Gwilane, kao i u selu Marevce, op{tina Pri{tina, a<br />

zajedno sa Elisahom Imerijem i svojim bratom Reyepom<br />

Veseqijem, <strong>zvani</strong>m "Fisnik", radio je na omasovqavawu OVK.<br />

Posle anga`ovawa u gardi KZK u Pri{tini, u~estvovao je u<br />

zlostavqawu Srba na podru~ju sela Dobr~ane i Bukovik,<br />

op{tina Gwilane (Svetozara Anti}a, Sr|ana Tepav~evi}a,<br />

Dragana Dimitrijevi}a i Neboj{e Antonijevi}a, iz Gwilana, od<br />

kojih je posledwi podlegao povredama).<br />

Povremeno je boravio na podru~ju sela Dobrosin, op{tina<br />

Bujanovac, gde je bio sme{ten [tab OVPMB, pru`aju}i<br />

instruktorske usluge pripadnicima ove teroristi~ke<br />

organizacije. Pored toga, boravio je i na podru~ju Makedonije,<br />

gde je u~estvovao u teroristi~kim akcijama i instrukta`i<br />

pripadnika ONA.<br />

27. BESIM ([aban) VOK[I<br />

<strong>Ro|en</strong> 23.04.1955. godine, u \akovici.<br />

Od po~etka 1998. godine, pripadnik je OVK, a<br />

delovao je na podru~ju \akovice, u grupi sa<br />

Hekuranom Hodom, Antonom Qekajem i<br />

Arbenom [kupijem, <strong>zvani</strong>m "Zifa", koja je<br />

vr{ila kidnapovawa i maltretirawa<br />

nealbanskog stanovni{tva zato~enog u podrumskim prostorijama<br />

hotela "Pa{trik", u kojima je Vok{i formirao improvizovani<br />

zatvor i bio wegov rukovodilac.<br />

Neposredno je odgovoran za kidnapovawe vi{e lica srpske,<br />

crnogorske i romske nacionalnosti u \akovici, me|u kojima su<br />

Besim Ramoci, Rom iz \akovice, kao i petorica Srba iz<br />

Orahovca (Negovan Dedi}, Budimir Baqo{evi}, Stani{a<br />

Milenkovi}, Zvezdan Mojsi} i Goran Stoli}), koji su, preko<br />

\akovice, poku{ali da izbegnu u Crnu Goru. U istim<br />

prostorijama, mu~eni su Afijeta i Gzim Ze}iri, Hasan Tafa i<br />

69


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

[aban Baqa, koji su nakon izvesnog vremena pu{teni, dok su<br />

Bajram Krasni}i, Zvezdan Qu{aj i Rade Gagovi} ubijeni.<br />

Nakon demilitarizacije OVK, Vok{i je formirao i sada<br />

rukovodi agencijom "Besa Security", u \akovici, koja navodno<br />

obavqa poslove obezbe|ivawa ugostiteqskih lokala i drugih<br />

objekata. S obzirom da je policija UNMIK-a, u vi{e navrata,<br />

zabrawivala wen rad zbog kriminalnih aktivnosti, sedi{te ove<br />

agencije je vi{e puta izme{tano po \akovici.<br />

Decembra 200<strong>1.</strong> godine, pripadnici UNMIK-a izvr{ili su pretres<br />

prostorija agencije i, tom prilikom, prona|ena je dokumentacija<br />

koja ukazuje da se weni ~lanovi bave reketirawem imu}nijih<br />

gra|ana i nedozvoqenom trgovinom naftom. Pomenuta agencija<br />

se dovodi u vezu sa slu~ajem samoubistva Tafiza Qiqe, trgovca<br />

iz \akovice, kome su pripadnici "Besa Security", ina~e biv{i<br />

pripadnici OVK, zaposeli prostorije privatne firme "Tafa<br />

komerc" i oteli mu ve}u koli~inu novca. Tako|e, pretili su<br />

ubistvom wegovom sinu [ukriji, koji je, nakon toga, pobegao u<br />

Tiranu.<br />

Navedena agencija je u sprezi sa kriminalnom bandom pod<br />

nazivom "Jastrebovi", koja deluje na podru~ju \akovice. Naime,<br />

~lanovi ove bande pqa~kaju, kidnapuju i maltretiraju gra|ane<br />

\akovice, a ovi se, za za{titu, obra}aju upravo agenciji "Besa<br />

Security".<br />

Pripadnici pomenute agencije dovode se u vezu i sa pqa~kom i<br />

ubistvima "nepodobnih" i imu}nijih gra|ana, me|u kojima je i<br />

Edvard [aqa, iz \akovice, ~iju su zlatarsku radwu, nakon<br />

ubistva, opqa~kali.<br />

28. QATIF (Rizah) GA[I, <strong>zvani</strong> "Qata" i<br />

"Fati"<br />

<strong>Ro|en</strong> 12.09.196<strong>1.</strong> godine u selu Dobri Do,<br />

op{tina Podujevo.<br />

Ga{i je biv{i komandant jedinice Vojne policije<br />

OVK i obave{tajne slu`be u okviru operativne<br />

zone Lab i biv{i {ef operative [IK-a.<br />

70


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Kao komandant vojne policije OVK, 1998. godine, izdavao je<br />

naredbe za kidnapovawe i likvidaciju Albanaca lojalnih<br />

Republici Srbiji, kao i ve}eg broja lica srpske nacionalnosti.<br />

Posle dislocirawa pripadnika MUP-a Srbije i VJ sa KiM,<br />

obavqao je funkciju rukovodioca tajne policije OVK, sa<br />

sedi{tem u Pri{tini, nare|uju}i privo|ewe i zlostavqawe<br />

civila. Tako|e, bio je zadu`en i za operativni sastav [IK, gde<br />

je obavqao funkciju na~elnika, a u septembru 1999. godine<br />

izabran je za zamenika komandanta 5. RTG KZK, na ~ijem ~elu se<br />

nalazio Rustem Mustafa.<br />

Organizator je kidnapovawa na podru~ju Laba, pri ~emu je li~no<br />

vodio ispitivawe kidnapovanih lica. Pod wegovim neposrednim<br />

vo|stvom, vr{ena su zlostavqawa Albanaca lojalnih Republici<br />

Srbiji, ali i pristalica Ibrahima Rugove, po nalogu Ha{ima<br />

Ta}ija.<br />

Ga{i je, zajedno sa Dritonom @je~ijem i Robertom Bertetskim,<br />

organizovao podmetawe eksplozivne naprave u zgradi biv{eg<br />

Jugoslovenskog komiteta za saradwu sa UNMIK-om i KFOR-om<br />

u Pri{tini, kada je poginuo Goran Jefti}. U prostorijama<br />

Ekonomskog fakulteta u Pri{tini, 1999. godine, po wegovom<br />

nalogu, ubijena su tri Srbina - Jovica Stamenkovi}, Miodrag<br />

Mladenovi} i profesor Milenko Lekovi}.<br />

Na osnovu izjava vi{e svedoka, Ga{i je, u svojstvu zamenika<br />

komandanta 5. operativne zone OVK, izdao naredbu za likvidaciju<br />

operativnog radnika tada{weg CRDB Pri{tina Mili}a Jovi}a,<br />

0<strong>1.</strong>12.1998. godine u Podujevu, kao i hap{ewe Aqu{a Kastratija<br />

iz Krpimeja, Hetema Ja{arija iz Podujeva, Agima Musliua,<br />

zvanog "Agim To~ku", Idriza Svar~e, iz Belog Poqa, Drite<br />

Buwaku-Voci, iz Lu`ana, Nazmija Rustemija, bra}e Muja, Adema,<br />

Haqiqa i Fitima Rakovice, iz sela Dumo{a, Hakifa Hotija, iz<br />

sela Brada{a, Fehmija Potera, iz Lapa{tice, Beyeta Nazifija,<br />

iz Baj~ine, Milana Stankovi}a i wegove supruge, iz Perana, kao<br />

i Draga Tijani}a, tako|e iz Perana.<br />

Pored toga, pripadnici Ga{ijeve teroristi~ke grupe kidnapovali<br />

su i Osmana Sinanija iz sela Murgule, op{tina Podujevo, koji je<br />

kasnije ubijen, kao i Milovana Stankovi}a, radnika RO "Javor" u<br />

Podujevu, iz sela Be~i}, op{tina Mero{ine, Ratka<br />

Vi}entijevi}a, iz sela Dowa Dumnica, Visara Voce, Sabrija<br />

71


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Beri{e, Mirvete Kowu{evci, Gorana Zbiqi}a, ^edomira<br />

Blagojevi}a, @ivorada Biser~i}a i Qubi{e Nedeqkovi}a.<br />

Kidnapovana lica dr`ana su u zatvorima lociranim u selima<br />

Gorwa Lapa{tica, Bajgora, Majance i Potok, u op{tini Podujevo.<br />

Jedan je od po~inilaca teroristi~kog napada izvr{enog<br />

28.08.1996. godine u selu Dowe Qup~e, op{tina Podujevo, u kojem<br />

je ubijen radnik CRDB Pri{tina Ejup Bajgora. U ovom napadu,<br />

pored Ga{ija, u~estvovali su i Zahir Pajaziti, iz sela<br />

Turu~ice, Nazif Mehmeti, Naim Kadriu i [aip Haziri, iz sela<br />

Ka~ikol, op{tina Pri{tina. Ga{i je, 12.06.1999. godine, u selu<br />

Poli}, likvidirao Krunislava Jo{anovi}a, iz sela Orlane,<br />

op{tina Podujevo, koji je prethodno bio kidnapovan.<br />

Nakon {to je me|unarodna zajednica formirala odeqewa za<br />

istra`ivawe zlo~ina na KiM u Beogradu, ustanovqeno je da se u<br />

selu Ka~idol, op{tina Podujevo, nalazi masovna grobnica u<br />

kojoj je sahraweno preko 37 srpskih civila, za ~ije je ubistvo,<br />

tako|e, odgovorna Ga{ijeva teroristi~ka grupa.<br />

Uhap{en je od strane KFOR-a i UNMIK-a 29.0<strong>1.</strong>2002. godine.<br />

Me|unarodni sud u Pri{tini, 16.07.2003. godine, osudio ga je na<br />

kaznu zatvora u trajawu od 10 godina, zbog ratnih zlo~ina<br />

po~iwenih na podru~ju Pri{tine i Podujeva.<br />

Presude su izre~ene i drugim ~lanovima lapske grupe - Mustafi<br />

Rustemiju na 17 godina zatvora, Nazifu Mehmetiju na 13 godina i<br />

Naimu Kadriu na 5 godina zatvora.<br />

29. FAHRUDIN (Haredin) GA[I<br />

<strong>Ro|en</strong> 08.12.1969. godine, u [timqu.<br />

Od maja 1998. godine, prikqu~io se<br />

pripadnicima OVK, u {tabu u selu<br />

Krajmirovce, op{tina Lipqan, gde ubrzo<br />

postaje rukovodilac vojne policije, zadu`en<br />

za deo teritorije op{tine [timqe. Pored<br />

vr{ewa kontrole kretawa na lokalnim putevima, u~estvovao je u<br />

napadima na pripadnike policije i VJ, maltretirawu i otmici<br />

Srba, ali i Albanaca lojalnih Republici Srbiji (Agima<br />

Ademija, Veseqa Ahmetija i [u}erija Zumberija).<br />

72


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Nakon potpisivawa Rezolucije 1244 SB UN i povla~ewa MUP-a<br />

Srbije i VJ sa KiM, Ga{i je svoju aktivnost, u okviru tajne<br />

policije OVK, usmerio na proterivawe nealbanskog stanovni{tva<br />

sa podru~ja [timqa, organizuju}i no}ne napade na Srbe i Rome,<br />

uz ucene i zastra{ivawa.<br />

Istovremeno, vr{io je otmice vi|enijih ~lanova albanskih<br />

porodica u [timqu, u ciqu sticawa materijalne koristi.<br />

Odgovoran je za kidnapovawe dvanaestogodi{weg sina Hasana<br />

Reyepija, vlasnika privatnog preduze}a "Migros", od koga je<br />

zahtevan otkup od 60.000 DEM.<br />

Zajedno sa Isakom Muslijom, odgovoran je za ubistva ]erima<br />

Ismaqija, Agima Ademija, Ahmeta Veseqija i Fatmira<br />

Zumberija, iz sela Gorwe Godance, i Imrija Bajramija, iz<br />

[timqa.<br />

Zbog ovakvih aktivnosti, uhap{en je od strane pripadnika<br />

KFOR-a ali je, na inicijativu svojih rukovodilaca, oslobo|en.<br />

Jedan je od rukovodilaca teroristi~ke organizacije ANA, u<br />

oblasti koja obuhvata sela Gorwe Godance, Zborce, Petra{tica,<br />

Duka, op{tina [timqe, i sela Sedlare i Krajmirovce, u<br />

op{tini Lipqan.<br />

Pored navedenog, ukqu~en je u organizovani kanal {verca i<br />

prerade droge, kao i trgovine belim robqem na ~itavom<br />

podru~ju KiM.<br />

Na ~elu je kriminalne grupe koju ~ine Bajru{ i Bedri Reyaj, iz<br />

sela Petrovo, Agim Ismaiqi, iz sela Crnoqevo, Mehmet<br />

Miftari, Heset Bqeta i Beyet (Yevat) Fazliu, iz [timqa.<br />

Pomenuta grupa se bavi ilegalnom nabavkom i preprodajom<br />

raznovrsnog oru`ja, vr{ewem razbojni{tava i pqa~ki bogatih<br />

pojedinaca i privatnih preduze}a, ucenama, a posebno trgovinom<br />

narkoticima.<br />

Ga{i je za uno{ewe droge iz inostranstva na KiM anga`ovao<br />

[efkija Osmanija, iz [timqa, i Hamita Sefedinija, iz<br />

Uro{evca. Narkoti~ka sredstva nabavqa preko Muharema<br />

73


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Be}aja, zvanog "Baqem", rodom iz [timqa, koji boravi u<br />

Turskoj. Glavna destinacija pomenute droge je ^e{ka, a Be}aj je,<br />

preko Ga{ija, uspostavio i kanal za prebacivawe narkotika na<br />

relaciji Turska-KiM-Italija.<br />

Preko Ahmeta ]iri}ija, iz [timqa, direktora "Union banke",<br />

vr{i "prawe novca" ste~enog prodajom narkotika, oru`ja i sl. U<br />

navedene aktivnosti ukqu~en je i Hizer Ga{i, iz sela<br />

Petra{tica, op{tina [timqe, koji je ~lan Upravnog odbora<br />

pomenute banke.<br />

30. JETULAH (Sinan) GECAJ<br />

<strong>Ro|en</strong> 17.02.1954. godine u mestu Lau{a,<br />

op{tina Srbica.<br />

Pripadnik je OVK od 1992. godine i jedan od<br />

komandanata na podru~ju sela Lau{e,<br />

op{tina Srbica. Od samog osnivawa OVK,<br />

bio je ~lan grupe Adema Ja{arija i radio na<br />

omasovqavawu ove organizacije. Pre i tokom rata na KiM,<br />

zajedno sa bratom Sabitom, <strong>zvani</strong>m "Batali", po~inio je brojne<br />

zlo~ine nad civilnim srpskim stanovni{tvom na podru~ju<br />

op{tina Srbica, Glogovac, Klina i Istok.<br />

Neposredni je izvr{ilac likvidacija Desimira Petkovi}a, iz<br />

sela Koriqa, op{tina Zve~ane, i Zena Durmi{ija, iz sela<br />

Raketnica, op{tina Srbica. Osim toga, u~estvovao je u<br />

teroristi~kim napadima na pripadnike policije i VJ, a me|u<br />

pripadnicima OVK isticao se po svireposti.<br />

Nakon dolaska snaga UN na KiM, od strane Ta}ijeve<br />

Privremene vlade postavqen je za komandanta 112. brigade<br />

operativne zone Drenica.<br />

Tokom 200<strong>1.</strong> godine, formirao je mawe teroristi~ke grupe koje<br />

su uznemiravale, napadale i fizi~ki maltretirale sunarodnike<br />

koji ne podr`avaju politi~ku platformu Ha{ima Ta}ija, a vi{e<br />

puta je poku{ao da se fizi~ki obra~una sa politi~kim<br />

neistomi{qenicima, me|u kojima je bio i Fadiq Gecaj,<br />

aktivista DSK, iz sela Lau{a, op{tina Srbica.<br />

74


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Polovinom marta 200<strong>1.</strong> godine, ~lanovi pomenutih grupa<br />

izvr{ili su poku{aj likvidacije Fadiqa Gecaja.<br />

^lanovi porodice Gecaj ume{ani su u {verc oru`ja, kao i<br />

reketirawe vlasnika ugostiteqskih objekata u Prizrenu, Pe}i,<br />

\akovici i Kosovskoj Mitrovici. Na podru~ju Pri{tine,<br />

Lipqana i [timqa bave se {vercom droge i organizovawem<br />

prostitucije.<br />

Tokom 2000. godine, Jetulah Gecaj je uhap{en od strane UNMIK<br />

policije, a zbog kriminalnih aktivnosti, osu|en je na 6 godina<br />

zatvora i trenutno se nalazi na izdr`avawu kazne.<br />

3<strong>1.</strong> SABIT ([eremet) GECAJ, <strong>zvani</strong><br />

"Batali"<br />

<strong>Ro|en</strong> 20.08.1958. godine u selu Lau{a,<br />

op{tina Srbica.<br />

U okviru OVK, kojoj je pristupio 1993.<br />

godine, bio je zadu`en za nabavku oru`ja i<br />

izvo|ewe obuke wenih pripadnika na<br />

podru~ju Drenice. Aktivno je u~estvovao u<br />

planirawu i izvo|ewu teroristi~kih napada na pripadnike<br />

policije i vojske, kidnapovawu civila i etni~kom ~i{}ewu<br />

srpskog i drugog nealbanskog stanovni{tva na podru~ju op{tine<br />

Srbica.<br />

Bio je jedan od rukovodilaca improvizovanog zatvora u selu<br />

Likovac, op{tina Srbica, u kojem je zlostavqano vi{e desetina<br />

kidnapovanih lica, koja su, potom, po wegovom nalogu, naj~e{}e<br />

bila likvidirana.<br />

Nakon stacionirawa me|unarodnih snaga bezbednosti na KiM,<br />

Sabit Gecaj se anga`ovao u Kosovskoj tajnoj slu`bi<br />

uspostavqaju}i, istovremeno, bliske veze sa licima iz<br />

kriminogene sredine i ukqu~uju}i se u ilegalnu nabavku i<br />

distribuciju droge i oru`ja, cigareta, nafte, zatim u trgovinu<br />

belim robqem, reketirawe i dr. Preko Sulejmana Selimija,<br />

zvanog "Sultan", u vezi je sa dreni~kom kriminalnom grupom,<br />

75


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

kojom rukovodi Ha{im Ta}i, kao i sa kriminalnim klanom<br />

porodice Suma.<br />

Zbog navedenih aktivnosti, novembra meseca 2000. godine,<br />

uhap{en je od strane me|unarodnih snaga na KiM. Sudski proces<br />

pred Okru`nim sudom u Pri{tini pokrenut je po~etkom 200<strong>1.</strong><br />

godine. Optu`nica ga je, izme|u ostalog, teretila da je, sa svojom<br />

kriminalnom grupom, minirao restoran "[ou" u Pri{tini, pri<br />

~emu je povre|eno 13 osoba, uglavnom Albanaca, kao i za napad na<br />

Borisava Vuki}evi}a, tada{weg predsednika Jugoslovenskog<br />

komiteta za KiM. Sudski proces je okon~an aprila 200<strong>1.</strong> godine,<br />

a Gecaj je osu|en na 6 godina zatvora, tako da se sada nalazi na<br />

izdr`avawu kazne u Okru`nom zatvoru u Kosovskoj Mitrovici.<br />

32. GANI (Adem) GECI<br />

<strong>Ro|en</strong> 20.0<strong>1.</strong>1968. godine u selu Lau{a,<br />

op{tina Srbica.<br />

Od strane okru`nog suda u Kosovskoj<br />

Mitrovici, osu|en je, 1986. godine, na kaznu<br />

zatvora od 3 godine i 6 meseci, zbog krivi~nog<br />

dela ubistvo u poku{aju.<br />

U~esnik je u mnogim teroristi~kim operacijama i likvidacijama<br />

pripadnika policije u op{tinama Srbica, Glogovac, Klina i<br />

Kosovska Mitrovica. Prilikom jednog intervjua, li~no je izjavio<br />

da je, 1992. godine, u~estvovao u likvidaciji i rawavawu policajaca<br />

Dejana Gaqaka i Bislimovi}a.<br />

Tokom 1993. godine, preduzimao je akcije u ciqu zastra{ivawa<br />

Albanaca lojalnih Republici Srbiji, me|u kojima je bio i<br />

Muharem ]un iz sela Glogovac, koga je likvidirao Gecijev<br />

saradnik Iqaz Kadriju.<br />

U svojim istupima ~esto kritikuje aktivnosti Ha{ima Ta}ija i<br />

istovremeno je jedan od finansijera DSK. Pristalice Ha{ima<br />

Ta}ija su, 19.10.200<strong>1.</strong> godine, izvr{ile napad na vozilo u kojem su<br />

se nalazili novinar Bekim Kastrati i Gani Geci, pri ~emu je<br />

Kastrati ubijen, a Geci rawen. Napad je izvr{en zbog teksta<br />

koji je Kastrati objavio o Ha{imu Ta}iju i Sulejmanu Selimiju,<br />

76


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

zvanom "Sultan", u kojem je najavio da }e objaviti ime Albanke<br />

koju su silovali ovi albanski politi~ari.<br />

33. ADEM (Azem) GRABOVCI, <strong>zvani</strong> "]eqi"<br />

<strong>Ro|en</strong> 09.04.1960. godine u selu Starodvorane, op{tina Istok.<br />

Zbog ekstremisti~kog delovawa i u~e{}a u demonstracijama<br />

198<strong>1.</strong> godine, osu|en je na kaznu zatvora, u trajawu od 5 godina.<br />

Ilegalno je napustio zemqu 1990. godine i oti{ao u [vajcarsku,<br />

gde se ukqu~io u aktivnosti ilegalne organizacije NPK, u kojoj<br />

je izabran za jednog od rukovodilaca. Zajedno sa Yavitom<br />

Haqitijem, Emru{om Yemaiqijem, te Ibrahimom i Muhamedom<br />

Keqmendijem, u~estvovao je u propagandnim aktivnostima<br />

Albanaca u ovoj i drugim zemqama zapadne Evrope.<br />

Posle formirawa OVK, postao je ~lan wenog Glavnog {taba u<br />

[vajcarskoj, zadu`en za nabavku i dopremawe oru`ja za<br />

pripadnike diverzantsko-teroristi~kih grupa na KiM. U tom<br />

svojstvu, vi{e puta je, tokom 1999. godine, ilegalno boravio na<br />

KiM.<br />

Posle potpisivawa Kumanovskog sporazuma, u samoproklamovanoj<br />

Privremenoj vladi Kosova obavqao je funkciju ministra<br />

finansija. Kao blizak saradnik Ha{ima Ta}ija, izabran je za<br />

~lana Predsedni{tva DPK, gde je kontrolisao finansijska<br />

sredstva stranke. Istovremeno, ukqu~en je i u sve kriminalne<br />

radwe koje su pod kontrolom Ha{ima Ta}ija.<br />

34. JAHIR (Hayi) DEMAKU, <strong>zvani</strong><br />

"Ma|up"<br />

<strong>Ro|en</strong> 06.06.197<strong>1.</strong> godine u selu Dowe Obriwe,<br />

op{tina Srbica.<br />

Bio je jedan od najaktivnijih pripadnika OVK<br />

na podru~ju Drenice, gde je obavqao du`nost<br />

komandira specijalne jedinice vojne formacije<br />

77


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

"Guri", sa sedi{tem u selu Bawica, a odr`avao je direktne<br />

kontakte sa bra}om Ja{ari, Samijem Qu{takuom, Fadiqom<br />

Kodrom i dr.<br />

Sa Skenderom Haqiqajem i Isom Demakuom, 1998. godine,<br />

izvr{io je otmicu i ubistvo Ivana Bulatovi}a, pripadnika<br />

MUP-a Srbije. Avgusta iste godine, u~estvovao je u otmici i<br />

nano{ewu te{kih telesnih povreda Veliji Vrelakuu, iz sela<br />

Bawice. Tako|e, odgovoran je za formirawe improvizovanog<br />

zatvora, u selu Gorwe Obirwe, i mu~ewe zatvorenika.<br />

Pored teroristi~kih aktivnosti, ukqu~en je u organizovani<br />

kriminal i u bliskim je vezama sa vode}im li~nostima<br />

kriminalne grupe "Drenica", ~iju okosnicu ~ine biv{i<br />

pripadnici OVK sa podru~ja te op{tine.<br />

Nakon demilitarizacije OVK, postao je ~lan Glavnog {taba<br />

KZK.<br />

35. MIQAZIM (Bajram) DERGUTI<br />

<strong>Ro|en</strong> 08.10.1969. godine u selu Trn, op{tina Uro{evac.<br />

Tokom 1998. godine bio je anga`ovan na pra}ewu aktivnosti<br />

pripadnika MUP-a Srbije i VJ na podru~ju op{tine Uro{evac.<br />

Kao pripadnik jedinice OVK u selu Jezerce, op{tina<br />

Uro{evac, aktivno je u~estvovao u teroristi~kim akcijama koje<br />

je ova jedinica vr{ila na podru~ju op{tine [timqe. Ume{an je<br />

u kidnapovawe Albanaca, u selima Trn i Kosin, op{tina<br />

Uro{evac, kao i Mileta Vuksanovi}a, radnika Zdravstvenog<br />

centra u Pri{tini.<br />

Derguti je organizovao i neposredno u~estvovao u etni~kom<br />

~i{}ewu Srba sa podru~ja op{tina Uro{evac i [timqe,<br />

zajedno sa Isakom Muslijuom, iz sela Ra~ak, op{tina [timqe.<br />

Bio je pripadnik KPS, ali je, zbog kidnapovawa i fizi~kog<br />

zlostavqawa civila, suspendovan. Sada se nalazi na mestu<br />

zamenika {efa {taba ANA za podru~je op{tina Uro{evac,<br />

Ka~anik, [timqe i [trpce.<br />

78


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

36. JETULAH (Sulejman) DIBRANI<br />

<strong>Ro|en</strong> 2<strong>1.</strong>12.1953. u selu Vaganica, Kosovska Mitrovica.<br />

Tokom 80-ih i 90-ih godina, vi{e puta je osu|ivan zbog te{kih<br />

kra|a i drugih krivi~nih dela.<br />

U aprilu 1998. godine, sa Ismetom Hayom, [a}irom Prekazijem,<br />

<strong>zvani</strong>m "[o}o", Avnijem Haradinajem, <strong>zvani</strong>m "Ko{utovo", i<br />

Naserom Qu{takuom, oformio je teroristi~ku grupu koja je<br />

delovala u selima Vaganica, [ipoqa, Piro~e, Vrbnica i drugim<br />

mestima na podru~ju Kosovske Mitrovice. Pored napada na<br />

pripadnike policije, ova grupa je presretala srpske i albanske<br />

civile i sprovodila ih u zatvor OVK, u selu Likovac, op{tina<br />

Srbica. Grupa koju su predvodili Dibrani i Ismet Haya, tokom<br />

1998. i 1999. godine, zatvorila je, zlostavqala i, verovatno,<br />

ubila Skendera Ademija, Heqmeta Zumberija, [erafedina<br />

Ajetija, Teutu i Vjolcu Peci, iz Kosovske Mitrovice.<br />

Nakon reorganizacije OVK po zonama, bio je postavqen za<br />

komandanta specijalne jedinice, ~iji se {tab nalazio u selu<br />

Vrbnica, a posle dislokacije snaga bezbednosti Srbije i SRJ,<br />

aktivno je u~estvovao u ru{ewu, paqewu i pqa~kawu srpske<br />

imovine u ju`nom delu Kosovske Mitrovice, kao i u albanskim<br />

demonstracijama u ovom delu grada, koje su organizovane u ciqu<br />

nasilnog ulaska u severni deo Kosovske Mitrovice.<br />

Formirawem KZK, Dibrani je postavqen na mesto rukovodioca<br />

grupe KZK za podru~je Vaganice i [ipoqa, ali se, zbog<br />

nezadovoqstva statusom, nakon izvesnog vremena, pasivizirao.<br />

Osim sa Ismetom Hayom, Dibrani je bio izuzetno blizak i sa<br />

Avnijem Hajradinijem, koji je, sredinom februara 2000. godine, u<br />

Kosovskoj Mitrovici, ubijen u obra~unu sa francuskim snagama<br />

KFOR-a.<br />

37. SOKOQ (]azim) DOBRUNA<br />

<strong>Ro|en</strong> 22.03.1940. godine, u \akovici.<br />

Bio je anga`ovan na regrutovawu i prebacivcawu Albanaca u<br />

jedinice OVK, u selima Smonica i Jablanica, u op{tini<br />

79


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

\akovica, i selima Junik i Glo|ane, u op{tini De~ani, kao i na<br />

prikupqawu i pru`awu materijalne podr{ke teroristi~kom<br />

sastavu OVK na podru~ju tzv. Reka Ke}.<br />

Zajedno sa Afrimom Dedom, Hekuranom Hodom i Agronom<br />

Kruezijuom, formirao je gerilske grupe u u`em gradskom<br />

podru~ju \akovice koje su, maja 1999. godine, izvele vi{e napada<br />

na policiju i VJ, u kojima je ubijen i rawen ve}i broj pripadnika<br />

snaga bezbednosti.<br />

U navedenom periodu, Dobruna je, kao predsednik Prekog vojnog<br />

suda OVK za KiM, zajedno sa svojim zamenikom Iqazom<br />

Kadolijem, iz Suve Reke, izdavao usmena i pismena nare|ewa za<br />

likvidaciju, kako Srba, tako i pojedinih pripadnika albanske<br />

nacionalne zajednice, koje su smatrali svojim politi~kim<br />

protivnicima. Ina~e, naloge za likvidaciju Srba i uni{tavawe<br />

wihove imovine, pripadnici brigade OVK u \akovici, dobijali<br />

su od komandanta operativne zone Pa{trik, Ekrema Reye, zvanog<br />

"Drini".<br />

Posle potpisivawa Kumanovskog sporazuma, Dobruna je<br />

u~estvovao u kidnapovawu i ubistvima Milivoja Vukovi}a, u<br />

selu Petru{an, Jovanke Stolice i Drage Biber~i}, u selu Qug<br />

Bunar i sestara Milke i Milice Slavkovi}, u nasequ Brekovac,<br />

kao i dvojice biv{ih pripadnika SUP-a \akovica Pa{ke<br />

]erimija, iz sela Jano{, i Ibrahima Mahmutija, iz sela Batu{a.<br />

Zajedno sa bratom Muslimom, bavi se nelegalnom trgovinom<br />

naftnim derivatima, cigaretama i drugom robom.<br />

38. [ABAN (Kajtaz) DRAGAJ<br />

<strong>Ro|en</strong> 16.04.1958. godine u selu Kladernica,<br />

op{tina Srbica.<br />

Kao aktivni oficir biv{e JNA, delovao je u<br />

okviru ilegalne albanske organizacije<br />

OMLK, sa sedi{tem u Qubqani, zbog ~ega je,<br />

1983. godine, krivi~no gowen od strane vojnih vlasti i otpu{ten<br />

iz aktivne vojne slu`be. U~esnik je ratnih sukoba u Hrvatskoj,<br />

kao pripadnik hrvatskih paravojnih formacija.<br />

80


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

U maju 1998. godine, na ~elu jedne diverzantsko-teroristi~ke<br />

grupe, iz Albanije je ilegalno u{ao na teritoriju KiM i<br />

prikqu~io se sli~nim formacijama, koje su delovale na<br />

teritoriji sela Junik, op{tina Srbica, gde se povezao sa<br />

Ramu{om Haradinajem i Qahom Brahimajem. Kasnije je<br />

pre{ao u reon Drenice, gde je delovao u saradwi sa<br />

Sulejmanom Sulejmanijem, <strong>zvani</strong>m "Sultan", Iqazom Kodrom<br />

i Samijem Qu{takuom. Krajem 1998. godine, postao je<br />

zamenik Ramiza ]iri}ija, komandanta 12<strong>1.</strong> brigade OVK u<br />

operativnoj zoni Pa{trik.<br />

Bio je na ~elu teroristi~ke grupe koja je, 18.10.1998. godine,<br />

kod sela Magura, otela novinare "Tanjug"-a Neboj{u<br />

Rado{evi}a i Vladimira Dobri~i}a. Po~etkom novembra<br />

1998. godine, organizovao je otmicu i ubistvo policajaca<br />

Ilije Vujo{evi}a i Dejana \atlova, na putu izme|u<br />

Mali{eva i sela Orlate.<br />

Nakon povla~ewa srpskih snaga bezbednosti sa KiM, postao<br />

je ~lan komandne strukture KZK.<br />

39. FQORIM (Murseq) EJUPI, <strong>zvani</strong> "Mazuq" i "Quqi"<br />

<strong>Ro|en</strong> 15.06.1978. godine u selu Sekira~a, op{tina Podujevo.<br />

Biv{i radnik MUP-a Republike Srbije. Kao pripadnik<br />

OVK na podru~ju operativne zone Lab, u~estvovao je u<br />

teroristi~kom napadu na autobus "Ni{-ekspresa", 16.02.200<strong>1.</strong><br />

godine.<br />

Zbog ovog krivi~nog dela, bio je pritvoren od strane KFORa<br />

i jedno vreme je proveo u istra`nom zatvoru u ameri~koj<br />

bazi "Bondstil", odakle je pobegao i oti{ao u Albaniju.<br />

Povremeno dolazi na KiM, gde rukovodi ilegalnom grupom<br />

koja organizuje i vr{i teroristi~ke napade na preostale<br />

Srbe i Albance druga~ijeg politi~kog opredeqewa. Ume{an<br />

je u poku{aj ubistva Tahira Zemaja, u Pe}i, 2002. godine, kao<br />

i u wegovo ubistvo, koje je izvr{eno u januaru 2003. godine.<br />

Tako|e, ukqu~en je u aktivnosti vezane za organizovani<br />

kriminal i {verc cigareta, u ~emu sara|uje sa Nuredinom<br />

Ibi}ijem i Arbenom Vitijom.<br />

81


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

40. AGIM (Aqi) EQ[ANI<br />

<strong>Ro|en</strong> 2<strong>1.</strong>03.1963. godine u selu Ozrim, op{tina Pe}.<br />

Za vreme i posle oru`anih sukoba na teritoriji KiM,<br />

predvodio je teroristi~ku grupu odgovornu za ubistvo vi{e<br />

Srba, ali i Albanaca na teritoriji Istoka i Pe}i. Pod<br />

wegovom komandom ubijen je Bogi} Bu}kovi}, iz Vitomirice.<br />

Sredinom juna 1999. godine, organizovao je i li~no<br />

u~estvovao u napadu na kolonu srpskih izbeglica u blizini<br />

Orahovca.<br />

Bra}a Agim, ]erim, Avni, Adem i Ahmet Eq{ani, kao<br />

~lanovi teroristi~ke grupe koju je predvodio Daut<br />

Haradinaj, ubili su vi{e ~lanova porodica Musaj i Beri{a.<br />

Pomenuta bra}a ubila su i Rahmana Morinu, iz Malog<br />

Dubova, [abana Ram}aja, iz Studenice, \uzu Abazovi}a, iz<br />

sela Orno Brdo, op{tina Istok.<br />

Tokom 2002. godine, po nalogu Ramu{a Haradinaja, bra}a<br />

Eq{ani likvidirala su wegovog biv{eg telohraniteqa<br />

Avnija Eqezaja, koji je trebalo da svedo~i o sukobu koji je<br />

Haradinaj, tokom 2000. godine, imao sa sa porodicom Musaj i<br />

Tahirom Zemajem.<br />

Tako|e, likvidirali su Ismajqa Haradinaja, poslanika iz<br />

Pe}i, a poku{ali ubistvo Ramiza i Sadika Muri}ija, iz<br />

istog grada, ina~e biv{ih pripadnika FARK-a. Zajedno sa<br />

Salijem Qai}ijem, 04.0<strong>1.</strong>2003. godine, ubili su Tahira<br />

Zemaja i Iqaza Selimaja.<br />

Agim Eq{ani je bio pripadnik tajne policije OVK,<br />

direktno pot~iwen Naseru [atriju, sa kojim je i sada u<br />

bliskim odnosima. Trenutno obavqa poslove direktora<br />

"Pe}ke pivare", ina~e vlasni{tvo Ekrema Luke.<br />

Zajedno sa [atrijem i Lukom, bra}a Eq{ani dr`e monopol<br />

na promet naftnih derivata, duvana, droge i oru`ja na<br />

podru~ju Pe}i.<br />

82


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

4<strong>1.</strong> YABIR (Riza) @ARKU, <strong>zvani</strong> "^ari"<br />

ili "]ori"<br />

<strong>Ro|en</strong> 1962. godine, u Ka~aniku.<br />

U periodu 1998/99. godine, bio je komandant<br />

162. brigade OVK "Agim Bajrami", u<br />

operativnoj zoni Nerodimqe. U to vreme, na<br />

podru~ju op{tine Klina, li~no je<br />

masakrirao vi{e lica srpske nacionalnosti.<br />

Od strane Agima ^ekua, komandanta Glavnog {taba OVK,<br />

unapre|en je u ~in pukovnika i postavqen za zamenika<br />

komandanta operativne zone.<br />

Po povla~ewu pripadnika MUP-a Srbije i VJ sa podru~ja<br />

Ka~anika, @arku je od Glavnog {taba OVK, tj. od Ha{ima<br />

Ta}ija, dobio nare|ewe da sa podru~ja koje pokriva, protera svo<br />

nealbansko stanovni{tvo, a wihovu imovinu uni{ti.<br />

Sa ovim aktivnostima je zapo~eo ve} 1<strong>1.</strong>06.1999. godine, kada je<br />

predvodio grupu koja je kidnapovala, a zatim i masakrirala<br />

Slobodana Stojkovi}a, penzionisanog policajca MUP-a Srbije.<br />

Istoga dana, u svom {tabu, koji se nalazio u biv{oj fabrici<br />

"Saniteks", u~estvovao je u zlostavqawu, a potom i ubistvu<br />

Albanca [aipa Reke, zbog sumwe da je sara|ivao sa Srbima.<br />

Ista grupa je odgovorna i za pqa~ku pravoslavne crkve u<br />

Ka~aniku.<br />

U periodu februar-mart 2000. godine, kao komandant 162.<br />

brigade KZK, naredio je da se logor za kidnapovane Srbe, koji<br />

se nalazio u RO "Sankos", u Ka~aniku, prebaci u selo Reka, u<br />

mahalu Maqsi. Kao pripadnik [IK-a, u~estvovao je u<br />

ispitivawu i zastra{ivawu Albanaca, za koje se sumwalo da<br />

sara|uju sa vlastima Srbije i SCG.<br />

Po~ev od 2000. godine, oko sebe je okupio grupu kriminalaca i<br />

ukqu~io se u {verc droge, koju nabavqa u Albaniji, a zatim je, iz<br />

Makedonije, preko Tetova, prebacuje na podru~je Ka~anika.<br />

Dobijeni novac se koristi za finansirawe teroristi~ke<br />

organizacije ANA.<br />

Za potrebe ANA, @arku i Adem Abdulahu iz Albanije, preko<br />

Abdulahovih veza, organizuju kupovinu oru`ja, koje se iz<br />

Albanije ilegalno prebacuje u Makedoniju, a zatim na KiM. Deo<br />

83


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

oru`ja se skladi{ti u bazama ANA, na podru~ju Kosovske<br />

Kamenice.<br />

Po~etkom 200<strong>1.</strong> godine, @arku i Berat Qu`a regrutovali su,<br />

organizovali, naoru`ali i poslali u Tetovo grupu od oko 100<br />

dobrovoqaca, koja se prikqu~ila tada{woj ONA. U navedenim<br />

aktivnostima saradnik mu je bio komandant ANA za reon Tetova<br />

Avduq Jakupi, poznat pod nadimkom "^akali".<br />

S obzirom da na KiM poseduje ~itav lanac benzinskih pumpi,<br />

@arku {vercuje i naftne derivate, koje u nabavqa Bugarskoj,<br />

preko izvesne firme iz Makedonije. U ciqu o~uvawa svojih<br />

pozicija, kriminalna grupa kojom rukovodi vr{i zastra{ivawe<br />

konkurenata, pri ~emu se, pored verbalnih, slu`i i fizi~kim<br />

napadima i postavqawem eksploziva.<br />

42. DRITON ([emsija ) @JE^I<br />

<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>0<strong>1.</strong>1965. godine, u Podujevu.<br />

Privremeno boravi u [tutgartu. Osu|en je na zatvorsku kaznu u<br />

trajawu od preko 4 godine.<br />

U operativnoj zoni Lab, bio je zadu`en za dopremawe oru`ja i<br />

opreme za potrebe OVK iz Albanije. Nakon formirawa<br />

OVPMB, @je~i je, od strane Rustema Mustafe, zvanog "Remi",<br />

tada{weg komandanta 6. RTG KZK, bio zadu`en za distribuciju<br />

oru`ja i regrutovawe pripadnika albanske nacionalnosti sa<br />

podru~ja Podujeva za potrebe OVPMB. Anga`ovan je i na planu<br />

nabavke oru`ja i municije za potrebe ANA u Makedoniji.<br />

Organizator je vi{e teroristi~kih akcija i najbli`i saradnik<br />

Roberta Bertetskog, zvanog "[aban", koji je, 18.04.200<strong>1.</strong> godine, u<br />

Pri{tini, od strane Me|unarodnog suda osu|en zbog ubistva<br />

radnika MUP-a Republike Srbije Aleksandra Petrovi}a.<br />

Tako|e, izvr{ilac je podmetawa eksplozivne naprave na zgradu<br />

Jugoslovenskog komiteta za saradwu sa UNMIK-om u Pri{tini,<br />

2000. godine, a ~lan je grupe koja je izvr{ila teroristi~ki napad<br />

podmetawem eksplozivne naprave na autobus "Ni{-ekspresa",<br />

16.02.200<strong>1.</strong> godine.<br />

84


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

43. TAHIR (Reyep) ZEMAJ, <strong>zvani</strong> "Toni"<br />

<strong>Ro|en</strong> 28. 12.195<strong>1.</strong> godine u selu Gorwi<br />

Streoc, op{tina De~ani.<br />

Biv{i kapetan JNA i azilant u Nema~koj.<br />

Uhap{en je, 1985. godine, i osu|en na<br />

zatvorsku kaznu od 6,5 godina, zbog {verca<br />

droge. Posle nekoliko godina, pobegao je iz<br />

zatvora i emigrirao u Nema~ku.<br />

Kao oficir, organizovao je obuku za oko 500 pripadnika<br />

FARK, koji su bili sme{teni u prostorijama osnovnih<br />

{kola u selima Barane i Papra}ane.<br />

Po~etkom septembra 1998. godine, nakon akcije pripadnika<br />

MUP-a Srbije, u kojoj je razbijen Glavni {tab OVK za<br />

Metohiju, Zemaj se prebacuje u Albaniju, gde ga je Ahmet<br />

Krasni}i, ministar za odbranu u samozvanoj Vladi<br />

Republike Kosovo Bujara Buko{ija, unapredio u ~in<br />

pukovnika. U albanskim gradovima Tropoji i Bajram Curiju,<br />

nastavio je sa obukom pripadnika FARK, a tokom 1999.<br />

godine, aktivno je u~estvovao u borbama vo|enim na<br />

jugoslovensko-albanskoj granici.<br />

Zbog lo{ih odnosa sa Ramu{om Haradinajem, posle<br />

povla~ewa MUP-a Republike Srbije i VJ, nije se vra}ao na<br />

KiM.<br />

Bio je jedan od krunskih svedoka u sudskom procesu protiv<br />

Dauta Haradinaja, brata Ramu{a Haradinaja, zbog ~ega su,<br />

200<strong>1.</strong> i 2002. godine, Ramu{ Haradinaj i wegova grupa,<br />

nekoliko puta, poku{ali da izvr{e atentat na wega.<br />

Ubijen je 04.0<strong>1.</strong>2003. godine, na putu Pri{tina-Pe}, zajedno<br />

sa svojim sinom Enisom i bratancem Hisenom Zemajem,<br />

upravo po nalogu Ramu{a Haradinaja.<br />

85


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

44. GENC (majka <strong>Qum</strong>itrije) ZOGAJ<br />

<strong>Ro|en</strong> 10.09.1978. godine u Novom Selu, op{tina Mali{evo.<br />

Bio je pripadnik tajne policije OVK. Zogajev otac je poginuo u<br />

teroristi~kim aktivnostima u Drenici, dok je wegov ro|eni<br />

brat, Adriatik Zogaj, pripadnik KZK u Gwilanu.<br />

Tokom 2002. godine, Genc Zogaj je optu`en za ubistvo Mejdije<br />

Sadrijua, biv{eg radnika SUP-a Gwilane, kao i Danu{a<br />

Januzija i Fete Arifi, svi sa podru~ja op{tine Vitina, zbog<br />

~ega je pritvoren i nalazi se u Okru`nom zatvoru u Gwilanu.<br />

45. BISQIM (Sadri) ZURAPI<br />

<strong>Ro|en</strong> 09.07.1962. godine u selu Studen~ane,<br />

op{tina Suva Reka.<br />

Biv{i oficir JNA. U~estvovao je, kao<br />

komandant divizije, na muslimanskoj strani u<br />

ratnim dejstvima na podru~ju centralne Bosne<br />

i Hercegovine.<br />

Po~inilac je brojnih zlo~ina na teritoriji<br />

delovawa Operativne zone Pa{trik: vi{e od 26 ubistava, 77<br />

otmica, organizovawe {est zatvora lociranih na teritoriji<br />

Orahovca i Prizrena, grupno silovawe i mu~ewe.<br />

Osim toga, odgovoran je i za vi{e od dvadeset teroristi~kih<br />

akcija, me|u kojima su i napadi na sela Bratotin, Opteru{a,<br />

Retimqe i Zo}i{te, po~iweni u julu i novembru 1998.<br />

godine. Blizak je saradnik Agima ^ekua.<br />

Na KiM je obavqao du`nost {efa Glavnog {taba OVK i<br />

{efa {taba 2. RTG KZK Pa{trik, i bio funkcioner<br />

Ministarstva odbrane u Privremenoj vladi Ha{ima Ta}ija.<br />

86


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

<strong>46</strong>. NUREDIN (Hamdija) IBI[I, <strong>zvani</strong><br />

"komandant Leka"<br />

<strong>Ro|en</strong> 04.12.1956. godine u selu Kaqatica,<br />

op{tina Podujevo.<br />

Zavr{io Vojnu akademiju, biv{i komandir<br />

Specijalne jedinice pokrajinskog SUP-a.<br />

Po napu{tawu policijske slu`be, ukqu~io se<br />

u rad nezavisnog sindikata biv{ih radnika SUP-a, odnosno<br />

paralelnog (albanskog) MUP-a Republike Kosovo, a od juna 1998.<br />

godine, od strane komandanta {taba operativne zone Lab,<br />

Nuredina Ibi{ija, postavqen je za komandanta Specijalnih<br />

jedinica OVK, anga`ovanih za izvo|ewe diverzantskoteroristi~kih<br />

zadataka, ~iji su pripadnici izvr{ili veliki<br />

broj teroristi~kih akcija na srpsku policiju.<br />

U avgustu 1999. godine, sa svojim najbli`im saradnicima<br />

Rustemom Mustafom, <strong>zvani</strong>m "Remi", i Kadrijem Kastratijem,<br />

formirao je teroristi~ku grupu "Ka{tjela" ("Tvr|ava"), ~iji su<br />

se pripadnici anga`ovali na etni~kom ~i{}ewu srpskog<br />

stanovni{tva na podru~ju Podujeva.<br />

U~estvovao je u formirawu KPS i anga`ovao se na selekciji i<br />

obu~avawu kadrova za wen rukovode}i sastav, iz kojeg je nedavno<br />

istupio.<br />

Anga`ovan je kao predava~ na Policijskoj akademiji u Vu~itrnu,<br />

ali je, istovremeno, ukqu~en i u obuku pripadnika ANA, koja se<br />

sprovodi na podru~ju Batlavskog jezera, kod Pri{tine. Za<br />

obavqawe ovakvih poslova, Ibi{i ima znatnog iskustva, s<br />

obzirom da je, svojevremeno, vr{io i obuku dobrovoqaca za<br />

potrebe OVPMB.<br />

Ukqu~en je u aktivnosti organizovanog kriminala. Zajedno sa<br />

Fqorimom Maqokuom i Arbenom Vitijom, jedan je od<br />

najmo}nijih {vercera cigareta i druge akcizne robe na KiM.<br />

Navedene aktivnosti sprovodi pod patronatom Ha{ima Ta}ija.<br />

Osnovao je agenciju za za{titu li~nosti "Kobra", posredstvom<br />

koje, zapravo, obavqa poslove organizovanog kriminala.<br />

87


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Tokom 2002. godine, bio je jedan od vlasnika osiguravaju}e<br />

kompanije "Sigurija", u Pri{tini, i posedovao odre|eni<br />

"turisti~ki" objekat u Podujevu, u kojem je bila organizovana<br />

prostitucija. Tako|e, nasilno je, u selu Orlane kod Podujeva,<br />

zauzeo stan svog kom{ije Dragi{e Aleksi}a.<br />

Poseduje i ekskluzivni restoran na Batlavskom jezeru, u kojem se<br />

okupqaju pripadnici lanca organizovanog kriminala sa tog<br />

podru~ja, kao i brojni pripadnici albanskih teroristi~kih<br />

grupa.<br />

Od juna 2003. godine, zaposlen je u firmi "Mabateks",<br />

vlasni{tvo Beyeta Pacolija, vrlo uticajnog finansijera<br />

albanskog terorizma, s obzirom da je jedan od najbli`ih<br />

Pacolijevih saradnika.<br />

47. IMRI (Imer) IQAZI, <strong>zvani</strong> "Feri"<br />

<strong>Ro|en</strong> 26.0<strong>1.</strong>1963. godine u selu Kamena Glava,<br />

op{tina Uro{evac.<br />

Protiv wega je, 20.07.1998. godine, u odsustvu,<br />

podneta krivi~na prijava.<br />

Kao ~lan ilegalne organizacije NPK,<br />

formirao je diverzantsko-teroristi~ke grupe koje su, tokom<br />

1998. godine, izvr{ile tri teroristi~ke akcije na pripadnike<br />

MUP-a Republike Srbije. Tako|e, u~estvovao je u formirawu<br />

{taba OVK za op{tinu Uro{evac, juna meseca 1998. godine, a<br />

kasnije je postavqen za zamenika komandanta {taba OVK u selu<br />

Jezerce.<br />

Posle povla~ewa MUP-a Republike Srbije i VJ sa KiM,<br />

organizovao je etni~ko ~i{}ewe Srba na podru~ju op{tina<br />

Uro{evac, [timqe i Ka~anik, pri ~emu je celokupno srpsko<br />

stanovni{tvo proterano, wihova imovina opqa~kana, a 80%<br />

stambenih objekata zapaqeno.<br />

Po formirawu KZK, Iqazi je postavqen za zamenika<br />

komandanta, a potom i komandanta 6. RTG KZK, na kom polo`aju<br />

se i sada nalazi.<br />

88


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

48. GANI ([ahin) IMERI<br />

<strong>Ro|en</strong> 12.10.1967. godine u selu Gorwa<br />

Dubnica, op{tina Vu~itrn.<br />

Nakon du`eg boravka u inostranstvu (u<br />

Nema~koj, [vajcarskoj, Hrvatskoj i<br />

Austriji), sredinom 1997. godine, vratio se<br />

na KiM i postao pripadnik OVK, u okviru<br />

operativne zone [aqa.<br />

Po~etkom 1998. godine, formirao je Glavni {tab OVK u selu<br />

Cecilija, op{tina Vu~itrn, i postao wegov komandant. U ciqu<br />

omasovqavawa OVK na podru~ju Vu~itrna, pod pretwom silom i<br />

likvidacijom, mobilisao je veliki broj lica i organizovao<br />

wihovu obuku, kao i akcije fortifikacijskog ure|ewa zemqi{ta<br />

(kopawa rovova i bunkera), te izvo|ewa teroristi~kih akcija,<br />

~ija su meta bili pripadnici MUP-a Republike Srbije, VJ,<br />

srpsko i albansko stanovni{tvo koje je odbijalo saradwu sa OVK.<br />

Sa grupom od 20-tak pripadnika OVK, u~estvovao je u<br />

teroristi~kom napadu na rudnik i pripadnike policije u<br />

Starom trgu, 1998. godine.<br />

Juna 1999. godine, obavqao je poslove komandanta tzv. vojne<br />

policije OVK za podru~je Vu~itrna, a zatim je postavqen za<br />

komandanta 4. bataqona 14<strong>1.</strong> brigade KZK, sa sedi{tem u<br />

Vu~itrnu.<br />

Bio je upravnik logora za zato~ene Srbe i Albance, koji se<br />

nalazio u podrumu robne ku}e u Vu~itrnu.<br />

Na tom podru~ju, ubio je preko 10 pripadnika MUP-a Srbije i<br />

VJ i rukovodio teroristi~kim grupama koje su organizovale<br />

proterivawe srpskog stanovni{tva iz sela Grace, Samodra`a,<br />

Nedakovac, Dowi i Gorwi Svra~ak, kao i uni{tavawe wihove<br />

imovine.<br />

Juna 1999. godine, Imeri je organizovao kidnapovawe Du{ana<br />

Brakusa, Svetozara Stamboli}a i ]irila Jana~kovi}a, za koje<br />

se pretpostavqa da su ubijeni na podru~ju [aqe. U selu Gojbuqa,<br />

organizovao je kidnapovawe Nenada Mihajlovi}a, wegovih<br />

89


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

sinova Branimira, Vladimira i Aleksandra, kao i Vladana<br />

Mladenovi}a. Li~no je rukovodio grupom terorista koja je<br />

u~estvovala u paqevini i pqa~ki sela Grace, Novoselo i<br />

Samodra`a, gde su sru{ili pravoslavnu crkvu.<br />

Imeri je vr{io i reketirawe Albanaca na podru~ju Vu~itrna,<br />

zbog ~ega je bio meta napada svojih neistomi{qenika, koji su mu<br />

u automobil podmetnuli eksplozivnu napravu (tom prilikom je<br />

lak{e povre|en).<br />

Nakon izbijawa oru`anih sukoba u Makedoniji, organizovao je<br />

upu}ivawe ve}e koli~ine oru`ja i municije za potrebe<br />

albanskih ekstremista. Zbog ove aktivnosti, krajem marta 200<strong>1.</strong><br />

godine, uhap{en je od strane pripadnika KFOR-a u selu<br />

Pantina, ali je ubrzo pu{ten na slobodu, zbog nedostatka dokaza.<br />

Prisvojiv{i veliki deo nov~anih sredstava, namewenih nabavci<br />

oru`ja i vojne opreme za albanske teroriste, postao je vlasnik<br />

vi{e poslovnih objekata i placeva u centru Vu~itrna. Osim toga,<br />

sa Pajazitom Planom, predsednikom pomenute op{tine, zapo~eo je<br />

izgradwu velikog poslovno-stambenog objekta u tom gradu.<br />

krivi~na prijava.<br />

49. ELISAH (Yemajq) IMERI, <strong>zvani</strong><br />

"Uli"<br />

<strong>Ro|en</strong> 10.07.197<strong>1.</strong> godine u selu Vladovo,<br />

op{tina Gwilane.<br />

Zbog postojawa osnovane sumwe da je po~inio<br />

krivi~no delo udru`ivawe radi neprijateqske<br />

delatnosti, a u vezi krivi~nog dela terorizam,<br />

protiv wega je, 14.06.1999. godine, podneta<br />

Kao pripadnik teroristi~ke OVK u karada~koj zoni, bio je<br />

anga`ovan na organizovawu logisti~ke pomo}i tamo{wem<br />

{tabu u selu Zla{, op{tina Pri{tina, u smislu obezbe|ivawa i<br />

dopremawa oru`ja, vojne opreme, hrane i prebacivawa<br />

pripadnika OVK tajnim kanalima iz Albanije i Makedonije na<br />

pomenuto podru~je. Pored wega, teroristi~ku grupu koja se<br />

bavila ovim aktivnostima ~inili su: Reyep Veseqi, <strong>zvani</strong><br />

"Fisnik", Skender Veseqi, <strong>zvani</strong> "Bili", obojica iz Gwilana,<br />

90


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Ramadan Ramadani, <strong>zvani</strong> "Hoya", iz sela Bukovik, op{tina<br />

Gwilane, Salih Mustafa, <strong>zvani</strong> "Saqko" i Fadiq Ramadani,<br />

obojica iz sela Male{evo, op{tina Gwilane, zatim Besim<br />

Imeri, Elisahov ro|ak, kao i drugi ro|aci sa podru~ja Pre{eva,<br />

[a}ir [a}iri, <strong>zvani</strong> "]eqi", i Bajram Selimi.<br />

Nakon povla~ewa snaga bezbednosti sa KiM, pripadnici ove<br />

grupe posebno su bili aktivni na podru~ju sela Dobr~ane,<br />

Bukovik, Ugqare i Podgra|e, u op{tini Gwilane, gde su im bile<br />

sme{tene baze, a u kojima su maltretirali kidnapovana lica<br />

nealbanske nacionalnosti. S tim u vezi, 2000. godine, prona|ena<br />

je i masovna grobnica ~etrnaestoro ubijenih Srba u selu Ugqare.<br />

Pripadnici ove teroristi~ke grupe bili su aktivni i na<br />

pru`awu logisti~ke pomo}i [tabu OVPMB u selu Dobrosin,<br />

op{tina Bujanovac.<br />

50. BEYET (Isman) IMI[TI, <strong>zvani</strong> "Ka~ak"<br />

<strong>Ro|en</strong> 06.08.1958. godine u selu Dubrava, op{tina Ka~anik.<br />

Zbog teroristi~kih aktivnosti koje je sprovodio kao ~lan<br />

{taba OVK na podru~ju Ka~anika, 1998. godine, u odsustvu,<br />

osu|en je na kaznu zatvora.<br />

Sve do formirawa KZK, obavqao je funkciju zamenika<br />

komandanta 162. brigade OVK, a po~etkom 2000. godine,<br />

postavqen je za rukovodioca teroristi~ke grupe "Crna ruka",<br />

koju je oformila tajna slu`ba Kosova.<br />

Imi{ti je bio organizator ilegalnih kanala za {verc oru`ja<br />

albanskim teroristima u Makedoniji koje, nakon potpisivawa<br />

Ohridskog sporazuma i smirivawa situacije, koristi za<br />

krijum~arewe akcizne robe sa KiM u Republiku Makedoniju.<br />

Trenutno je aktivan u teroristi~koj organizaciji ANA na<br />

podru~ju Makedonije, zbog ~ega pripadnici UNMIK policije<br />

tragaju za wim.<br />

91


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

5<strong>1.</strong> AHMET (Qimon) ISUFI, <strong>zvani</strong> "Reya"<br />

<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>10.196<strong>1.</strong> godine u selu \uri{evce,<br />

op{tina Kosovska Kamenica.<br />

Kao pripadnik ilegalne grupe "Albanikos",<br />

1983. godine, osu|en je na kaznu zatvora u<br />

trajawu od 9 godina.<br />

Bio je komandant Glavnog {taba karada~ke zone OVK, sa<br />

sedi{tem u selu Zla{, op{tina Pri{tina. Nakon povla~ewa<br />

pripadnika MUP-a Srbije i VJ sa KiM, organizovao je ubistva<br />

Srba sa teritorije op{tina Gwilane, Kosovska Kamenica,<br />

Kosovska Vitina i Novo Brdo, a koja su izvr{avali pripadnici<br />

tzv. tajne policije \um{it Osmani i Nazmi Bekte{i, obojica iz<br />

Gwilana, zajedno sa licima iz kriminogenih struktura pristiglih<br />

iz drugih sredina ili sa podru~ja Albanije. Samo u Gwilanu,<br />

ubijeno je preko 100 lica srpske nacionalnosti, a <strong>Isuf</strong>i je<br />

li~no potpisao naredbu za podmetawe eksploziva u yamiju u<br />

centru Gwilana.<br />

Anga`ovao se i na pru`awu pomo}i pripadnicima OVPMB,<br />

regrutovawu i slawu biv{ih pripadnika OVK na jug Srbije, a<br />

bavi se nabavkom i ilegalnim dopremawem oru`ja na podru~je<br />

sela Dobrosin, Muhovac i Breznica, op{tina Bujanovac.<br />

Bio je ~lan predsedni{tva DSK, ogranak u Gwilanu, a sada, u<br />

svojstvu ~lana ABK, na ~ijem se ~elu nalazi Ramu{ Haradinaj,<br />

obavqa funkciju ministra za rad i socijalna pitawa u Vladi<br />

Kosova.<br />

52. QIRIM (Sadrija) JAKUPI, <strong>zvani</strong><br />

"Nacist" i "Komandant Bujanovci"<br />

<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>08.1979. godine, u Vrawu.<br />

Kao politi~ki azilant u Nema~koj, uspostavio je<br />

kontakte sa pripadnicima albanske emigracije.<br />

Sredinom 1998. godine, odazvao se na poziv<br />

ilegalne Vlade Kosova, na ~ijem ~elu je bio<br />

92


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Bujar Buko{i i, tajnim kanalima, kao dobrovoqac OVK, do{ao<br />

na KiM, gde se ukqu~io u oru`ane sukobe sa jugoslovenskim i<br />

srpskim snagama bezbednosti na podru~ju op{tine \akovica.<br />

Nakon potpisivawa Kumanovskog sporazuma, vr{io je progon<br />

srpskog stanovni{tva sa podru~ja Gwilana i Kosovske<br />

Kamenice. Sredinom februara 2000. godine, zajedno sa<br />

[efketom Muslijiem, postao je ~lan grupe za likvidacije, koju<br />

su formirali biv{i pripadnici OVK, a koja je predstavqala<br />

za~etak OVPMB. U sastavu OVPMB, u~estvovao je u pripremi i<br />

izvo|ewu teroristi~kih akcija na podru~ju Bujanovca, formirawu<br />

i obuci novih grupa, nabavci i dopremawu naoru`awa i druge<br />

vojne opreme.<br />

U vi{e navrata, zajedno sa Besimom Tahirijem, u pograni~nim<br />

selima op{tine Bujanovac, zaustavqao je Albance za koje je<br />

procenio da su lojalni srpskim vlastima i od wih potra`ivao<br />

novac. Jedan od wih je i Ramadan Zumeri, koga je Jakupi<br />

maltretirao i fizi~ki zlostavqao. Navodno za potrebe ANA,<br />

od istog lica je oduzeo 5.000 evra i vozilo marke "Lada-Niva".<br />

Ina~e, svi Albanci koji nisu podr`avali aktivnosti ANA na<br />

jugu Srbije imali su, pod pretwom likvidacijom, obavezu da<br />

Jakupiju daju od 2.000 do 5.000 evra.<br />

Posle demilitarizacije OVPMB, kojoj se o{tro protivio,<br />

pre{ao je u Gwilane, gde je uhap{en od strane pripadnika<br />

KFOR-a. Po izlasku iz zatvora, krajem 2002. godine, ilegalnim<br />

kanalima je oti{ao u [vajcarsku, gde je, od strane rukovodstva<br />

ANA, imenovan za jednog od rukovodilaca ove organizacije za jug<br />

Srbije. Krajem januara 2003. godine, vratio se na KiM, sa<br />

zadatkom da radi na formirawu teroristi~kih grupa za<br />

izvo|ewe oru`anih akcija na podru~ju op{tine Bujanovac.<br />

53. JANUZ (Rama) JANUZAJ<br />

<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>0<strong>1.</strong>1958. godine u selu Qubo`da, op{tina Istok. Zbog<br />

teroristi~ke delatnosti, osu|en je na 10 godina zatvora.<br />

Po izlasku iz zatvora, sa Ademom Dema}ijem i Reyepom<br />

Kasumijem, formirao je ogranak NPK u Istoku. Jedan je od<br />

osniva~a OVK na ovom podru~ju i u~esnik brojnih sukoba sa<br />

93


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

jugoslovenskim snagama bezbednosti, u kojima je bio i rawen.<br />

Pored Azema Veseqija, Nasera [atrija i Naima \uraja, bio je<br />

~lan {taba 133. brigade OVK, koja je, 18.06.1999. godine, u{la u<br />

Istok i, pored pqa~kawa imovine Srba, paqewa i ru{ewa ku}a,<br />

izvr{ila likvidaciju preostalog srpskog stanovni{tva.<br />

Zbog uloge u planirawu i izvo|ewu etni~kog ~i{}ewa na<br />

podru~ju Istoka, kasnije je postavqen za predsednika tzv.<br />

Privremenog administrativnog ve}a te op{tine. Sa Naserom<br />

[atrijem, koji je, u isto vreme, bio imenovan za komandanta<br />

tamo{we policije, izvr{io je vi{e ubistava (Mom~ila<br />

Pumpalovi}a, direktora gimnazije u Istoku i wegove supruge<br />

Sretene, Radowe Stojkovi}a, iz sela @a~a, Ranka i Vlaste<br />

Nedeqkovi} iz Istoka, Rake Milovanovi}a, iz zaseoka<br />

Opra{ke, selo Ko{).<br />

Tom prilikom, proterali su vi{e lica, koja su prethodno<br />

maltretirali i zapalili im ku}e (Danila i Danicu Radi~evi}<br />

iz sela Qubo`de, Stojana Simi}a, Boru Risti}a, Ristu Risti}a<br />

i Vuki}a Risti}a, sve iz Qubo`de, kao i Milana Qu{i}a, iz<br />

Istoka). Pod wihovom komandom, uni{tena su i o{te}ena<br />

pravoslavna grobqa u Istoku i okolnim selima, a pravoslavne<br />

crkve minirane (Osojane, konak u Istoku i \urakovcu, dok je<br />

crkva u Pe}koj Bawi delimi~no o{te}ena).<br />

Januzi je trenutno predsednik ABK Ramu{a Haradinaja za ovo<br />

podru~je. U~estvuje u radu op{tinske i regionalne radne grupe<br />

za povratak raseqenih lica, koja je formirana od strane<br />

UNMIK administracije.<br />

54. BA[KIM (Rifat) JA[ARI<br />

<strong>Ro|en</strong> 15.1<strong>1.</strong>1977. godine u selu Dowe Prekaze,<br />

Srbica.<br />

Bratanac Adema Ja{arija. Svojevremeno je,<br />

kao zamenik komandanta za operativnu zonu<br />

Drenica, li~no u~estvovao u vi{e<br />

teroristi~kih akcija protiv pripadnika<br />

vojske i policije, izvedenih na podru~ju Srbice.<br />

94


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Nakon demitalirizacije OVK, pre{ao je u KZK, gde je<br />

anga`ovan u <strong>1.</strong> RTG.<br />

Zna~ajna je wegova kriminalna uloga na KiM, s obzirom da je<br />

~lan Ta}ijeve dreni~ke grupe. Ukqu~en je u {verc droge i<br />

oru`ja, kao i u iznude i reketirawa, u ~emu sara|uje sa Samijem<br />

Qu{takuom i Rahmanom Ramom.<br />

55. MUSA (Haqit) JA[ARI<br />

<strong>Ro|en</strong> 04.06.1970. godine u selu Dowe Prekaze,<br />

op{tina Srbica.<br />

Kao pripadnik OVK, bio je ~lan teroristi~ke<br />

grupe Adema Ja{arija. Po~etkom 90-tih godina,<br />

boravio je na diverzantsko-teroristi~koj obuci<br />

u Albaniji, a od februara 1998. do juna 1999. godine, obu~avao je<br />

grupu Albanki, koje su se, kao dobrovoqci, prikqu~ile snagama<br />

OVK u selu Likovac, op{tina Srbica.<br />

Nakon demilitarizacije OVK, imenovan je za ~lana Glavnog<br />

{taba KZK.<br />

U direktnoj je vezi sa dreni~kom kriminalnom grupom, koju<br />

predvodi Ha{im Ta}i.<br />

56. RIFAT ([aban) JA[ARI<br />

<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>12.19<strong>46</strong>. godine u selu Dowe Prekaze, op{tina Srbica.<br />

<strong>Ro|en</strong>i brat teroristi~kog vo|e Adema Ja{arija, nalazi se na<br />

privremenom radu u Nema~koj.<br />

Posle demonstracija albanskih separatista na KiM, osamdesetih<br />

godina, Rifat Ja{ari je oti{ao u Nema~ku, gde se prikqu~io<br />

rukovodstvu NPRK. Bio je organizator i u~esnik u svim<br />

zna~ajnijim manifestacijama koje su imale za ciq da se u<br />

95


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

me|unarodnoj javnosti afirmi{u ideje albanskog separatizma i<br />

dobije podr{ka za OVK.<br />

Posebno se anga`ovao u radu tzv. kriznog {taba za Kosovo, koji<br />

je formiran na inicijativu Vlade Kosova, na ~elu sa Bujarom<br />

Buko{ijem. Zajedno sa Fehmijem Ladrovcijem i Reyom<br />

Iberdemajem, bio je zadu`en za prikupqawe sredstava, na<br />

podru~ju Bavarske, za potrebe OVK. Istovremeno, organizovao<br />

je prebacivawe novca, kao i obu~enih pripadnika OVK iz<br />

Nema~ke do Albanije. Bio je zadu`en da, posle izvr{enih<br />

oru`anih akcija na KiM, obezbedi povla~ewe terorista u<br />

inostranstvo. S tim u vezi, davawem la`nih iskaza, pomogao je<br />

ve}em broju albanskih terorista, me|u kojima su Sami Qu{taku,<br />

Osman Ferizi, Quqzim Ja{ari i Jakup Nura, da dobiju<br />

politi~ki azil u Nema~koj.<br />

Zna~ajne aktivnosti Rifata Ja{arija bile su usmerene na<br />

naoru`avawe albanskih terorista. Bavio se {vercom<br />

savremenog naoru`awa kojim je, istovremeno, snabdevao oru`ane<br />

grupe na KiM. U vi{e navrata, li~no je pratio dopremawe ovog<br />

oru`ja iz Nema~ke na teritoriju Albanije, odakle je, ilegalnim<br />

kanalima, prebacivano na podru~je KiM.<br />

Finansijski podr`ava stranku Ha{ima Ta}ija, od wenog<br />

osnivawa. U posledwe vreme, povremeno boravi na Kosmetu.<br />

57. SAHIT (Hamit) JA[ARI<br />

<strong>Ro|en</strong> 09.02.1965. godine u selu Dowe Prekaze,<br />

op{tina Srbica.<br />

U periodu od 1983. do 1996. godine, osu|en je na<br />

godinu dana zatvora, zbog obqube maloletnog<br />

lica, a protiv wega je podneto jo{ 5 krivi~nih<br />

prijava.<br />

Bio je ~lan OVK od wenog formirawa, 1992. godine. Zbog<br />

osnovane sumwe da je u~estvovao u vi{e teroristi~kih napada na<br />

pripadnike MUP-a Srbije na podru~ju op{tine Srbica i {ire,<br />

presudom Okru`nog suda u Pri{tini, 1996. godine, osu|en je, u<br />

odsustvu, na 20 godina zatvora, zbog krivi~nog dela terorizam.<br />

96


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Nakon likvidacije Adema Ja{arija, iz sela Dowe Prekaze, sa<br />

diverzantsko-teroristi~kom grupom pre{ao je na KiM iz<br />

Albanije, gde se grupa nalazila na vojnoj obuci, i otpo~eo sa<br />

izvo|ewem teroristi~kih akcija prema pripadnicima MUP-a<br />

Srbije na podru~ju Drenice.<br />

U maju iste godine, postavqen je za rukovodioca ilegalnog<br />

zatvora u selu Likovac, u kojem su dr`ani Srbi i Albanci<br />

lojalni Republici Srbiji. U ovom zatvoru ubijen je Domo<br />

[migi}, iz sela Leo~ina, dok je Dostana [migi}, navodno, iz<br />

Likovca preba~ena u zatvor u selu Vo}wak, gde joj se gubi svaki<br />

trag. Sa Sulejmanom Selimijem, <strong>zvani</strong>m "Sultan", posebno se<br />

isticao u mu~ewu i maltretirawu zatvorenika, od kojih je neke<br />

li~no ubio.<br />

Krajem juna 1998. godine, zajedno sa Selimijem, Veqdatom Radom<br />

i Rasimom Ki}inom, iz zatvora u Likovcu, izveo je Ivana<br />

Bulatovi}a i @arka Spasi}a. Pomenuta lica su odvedena u {umu<br />

koja se nalazi nedaleko od sela Bajnice i streqana.<br />

Slede}a likvidacija koju je izvr{ila pomenuta grupa, dogodila<br />

se u selu Ov~arevo, kada je ubijeno 10 kidnapovanih lica, mahom<br />

radnika Elektroprivrede Kosova. Me|u ubijenima su bili:<br />

Mirko Buha, Miroslav Trifunovi}, Zoran A|a~i}, Filip<br />

Gojkovi} i Rom Brahim iz Srbice, kome je, pre likvidacije,<br />

Sahit Ja{ari odsekao ruku. U ovim ubistvima su, pored<br />

Ja{arija, u~estvovali Sami Qu{taku, Yavit Nuraku, Sulejman<br />

Selimi, Rasim Ki}ina, Emin \inovci, Afrim [ureci i Vaqdet<br />

Rama.<br />

U martu 1999. godine, ova grupa je otela Miqana Mitrovi}a, iz<br />

sela Mijali}a, i ubila wegovog oca Radivoja i strica Qubi{u<br />

Mitrovi}a, iz istog sela. Ja{arijeva grupa je, 12.06.1999. godine,<br />

kidnapovala Zvonka Stepi}a, iz Kosova Poqa, za kojeg su<br />

roditeqi platili otkup pa je on, dve nedeqe kasnije, pu{ten.<br />

Po odluci Ha{ima Ta}ija, u periodu od februara 1998. do juna<br />

1999. godine, Ja{ari je bio na funkciji komandanta specijalnih<br />

jedinica, zadu`en za rukovo|ewe zatvorom u selu Likovac<br />

op{tina Srbica, u koji su dovo|ena kidnapovana lica srpske<br />

nacionalnosti, kao i Albanci lojalni Republici Srbiji.<br />

97


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Po dolasku me|unarodnih snaga na KiM, postavqen je za {efa<br />

policije <strong>1.</strong> operativne zone Drenica, sa sedi{tem u Srbici, a u<br />

julu 2002. godine, dobio je ~in pukovnika KZK. I u ovom periodu<br />

nastavio je sa organizovawem proterivawa nealbanskog<br />

stanovni{tva sa KiM. Jedan od prioritetnih zadataka koji je<br />

postavqao podre|enim pripadnicima KZK bilo je pravqewe<br />

spiskova i prikupqawe podataka o trenutnim adresama<br />

prebivali{ta qudi koji su se borili protiv OVK, uz naredbu da<br />

se ta lica, ukoliko budu dostupna, likvidiraju.<br />

U ~estim je kontaktima sa Samijem Qu{takuom, iz sela Dowe<br />

Prekaze, op{tina Srbica, koji je jedan od organizatora<br />

upu}ivawa teroristi~kih grupa sa podru~ja Drenice na jug<br />

Srbije i u Makedoniju, pri ~emu je Ja{ari anga`ovan na obuci<br />

dobrovoqaca koji se upu}uju u teroristi~ke jedinice na tim<br />

prostorima.<br />

58. NAIM (Haqit) KADRIU, <strong>zvani</strong> "<strong>Qum</strong>i"<br />

<strong>Ro|en</strong> 06.06.1974. godine u selu Turu~ica,<br />

op{tina Podujevo.<br />

Obavqao je poslove rukovodioca tajne<br />

policije na podru~ju Podujeva i Pri{tine, a u<br />

junu 1999. godine postavqen je za komandanta<br />

policije u Podujevu.<br />

Zajedno sa Qatifom Ga{ijem i Nazifom Mehmetijem,<br />

u~estvovao je u likvidaciji operativnog radnika RDB MUP-a<br />

Republike Srbije Mili}a Jovi}a u Podujevu. Odgovoran je,<br />

tako|e, za zatvarawe ve}eg broja lica srpske i albanske<br />

nacionalnosti (Aqu{ Kastrati, Hatem Ja{ari, Agim Musliu,<br />

Idriz Svar~a, Drita Buwaku-Voci, Nazmi Rustemi, bra}a<br />

Rakovica, Hakif Hoti, Fehmi Poter, Beyet Nazifi, Milan<br />

Stankovi}, Drago Tijani}, Osman Sinani, koji je kasnije ubijen,<br />

Milovan Stankovi}, Ratko Vi}entijevi}, Visar Voca, Sabri<br />

Beri{a, Mirveta Kowu{evci, Goran Zbiqi}, ^edomir<br />

Blagojevi}, @ivorad Biser~i}).<br />

98


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Jedan je od po~inilaca teroristi~kog napada izvr{enog<br />

28.08.1996. godine, u selu Dowe Qup~e, op{tina Podujevo, u kojem<br />

je ubijen pripadnik CRDB Pri{tina Ejup Bajgora.<br />

Sekretar je ogranka DPK Ha{ima Ta}ija u Podujevu. U julu 2003.<br />

godine, presudom Me|unarodnog suda, osu|en je na zatvorsku<br />

kaznu u trajawu od 5 godina, zbog ratnih zlo~ina po~iwenih na<br />

podru~ju Pri{tine i Podujeva.<br />

59. GINER (]amiq) KAMBERI<br />

<strong>Ro|en</strong> 03.0<strong>1.</strong>1975. godine u selu \elekare,<br />

op{tina Vitina.<br />

Od kraja 1998. godine, bio je aktivni pripadnik<br />

OVK na podru~ju Drenice, a posle povla~ewa VJ<br />

i MUP-a Srbije sa podru~ja KiM, anga`ovan je<br />

kao oficir za bezbednost pri 173. brigadi OVK.<br />

Nakon formirawa KZK, Kamberi je, pri 363. brigadi KZK u Vitini,<br />

u kojoj je imao ~in majora, formirao odeqewe tajne policije.<br />

Istovremeno, kao pripadnik teroristi~ke organizacije "Crni<br />

orlovi", u~estvovao je u organizovawu i izvr{ewu ubistava,<br />

zlostavqawa i proterivawa Srba sa podru~ja op{tine Vitina.<br />

Za vreme oru`anih sukoba na jugu Srbije, bio je jedan od komandanata<br />

OVPMB u selu Sefer, op{tina Pre{evo.<br />

Krajem 2002. godine, iskqu~en je iz KZK, a trenutno, kao aktivni<br />

pripadnik ANA, u selu \elekare, op{tina Vitina, predvodi grupu<br />

od oko 20 terorista.<br />

Kamberi je ukqu~en u organizovani {verc oru`ja i droge, a velika<br />

finansijska sredstva, ste~ena na ovaj na~in, ulo`io je u kupovinu<br />

srpskih imawa na podru~ju Vitine.<br />

60. AJVAZ (Behram) KARPUZI<br />

<strong>Ro|en</strong> 2<strong>1.</strong>05.1956. godine u selu Sedlare, op{tina Lipqan.<br />

U Albaniji je boravio od 199<strong>1.</strong> godine, a nakon zavr{ene<br />

vojne obuke, oti{ao je u zapadnu Evropu, gde se prikqu~io<br />

99


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

albanskoj emigraciji, da bi, od 1998. godine, postao jedan od<br />

najekstremnijih pripadnika OVK.<br />

Bio je ~lan {taba 12<strong>1.</strong> brigade OVK, kao i rukovodilac<br />

"vojne policije", anga`ovan na planirawu i direktnom<br />

izvo|ewu teroristi~kih akcija prema pripadnicima MUP-a<br />

Srbije i VJ, na teritoriji sela Crnoqevo, Lapu{nik,<br />

Kle~ka i Magura. Pripadnici pomenute jedinice su,<br />

septembra 1998. godine, izvr{ili teroristi~ki napad na<br />

Milosava Stani{i}a, iz sela Sloviwa, rezervnog policajca<br />

OUP Lipqan, koji je, tom prilikom, rawen u nogu.<br />

U oktobru iste godine, u~estvovao je u teroristi~kom napadu<br />

na porodicu Fatmira ]erinija, iz sela Petrovi}a, op{tina<br />

[timqe, ina~e policajca OUP Lipqan, li{avawu slobode<br />

dvojice novinara "Tanjug"-a, kao i likvidaciji nekoliko<br />

Albanaca lojalnih Republici Srbiji.<br />

Posle juna 1999. godine, organizovao je etni~ko ~i{}ewe na<br />

podru~ju Lipqana i okolnih mesta. Jedan je od organizatora<br />

i u~esnika u teroristi~kom napadu izvedenom 23.07.1999.<br />

godine, u selu Staro Gracko, op{tina Lipqan, u kojem je<br />

ubijeno 14 lica (Novica Jani}ijevi}, Stanimir \eki},<br />

Bo`idar \eki}, Miodrag Tep{i}, Andrija Odalovi}, Mile<br />

Jani}ijevi}, Mom~ilo Jani}ijevi}, Slobodan Jani}ijevi},<br />

Milovan Jovanovi}, Jovica @ivi}, Radovan @ivi}, Sa{a<br />

Cveji}, Qubi{a Cveji} i Nikola Stojanovi}).<br />

6<strong>1.</strong> AJET KASTRATI<br />

Poreklom iz Ki{ne Reke, op{tina Glogovac.<br />

Biv{i oficir VJ, na slu`bi u Vojnom odseku<br />

u Glogovcu.<br />

Kao jedan od komandanata u 12<strong>1.</strong> brigadi OVK<br />

u Glogovcu, pripadao je grupi "Plumbi"<br />

("Golub"), na ~ijem se ~elu nalazio Jakup Krasni}i, a koja je<br />

okupqala pripadnike OVK iz sela Lapu{nik, Vukovce,<br />

Negrovce, Vu~ka i zaseoka Orlat. Organizovao je i rukovodio<br />

obukom ve}eg broja teroristi~kih grupa u Drenici.<br />

100


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Sada obavqa funkciju komandanta Glavne logisti~ke baze KZK,<br />

u ~inu pukovnika.<br />

62. KADRI (Ferat) KASTRATI, <strong>zvani</strong><br />

"Daja"<br />

<strong>Ro|en</strong> 15.03.1960. godine u selu Velika Reka,<br />

op{tina Podujevo.<br />

Biv{i podoficir JNA. U maju 1998. godine,<br />

ilegalno je iz Albanije do{ao na KiM, gde je,<br />

odlukom glavnog {taba OVK, raspore|en za<br />

komandanta u operativnoj zoni Lab.<br />

Po wegovom i nalogu Rustema Mustafe i Nuredina Ibi{ija,<br />

formirana je teroristi~ka grupa "Ka{tjela" ("Tvr|ava"), na<br />

~elu sa Hakijem Statovcijem, <strong>zvani</strong>m "<strong>Qum</strong>i", ~iji su<br />

pripadnici bili aktivni na planu etni~nog ~i{}ewa na<br />

podru~ju Pri{tine, kao i u likvidaciji Albanaca koji su imali<br />

bilo kakvu vezu sa organima bezbednosti Republike Srbije.<br />

Posle dislocirawa snaga MUP-a Republike Srbije i VJ sa KiM,<br />

Kastrati je postavqen za {efa odseka logistike pri Glavnom<br />

{tabu KZK, a po~etkom maja 200<strong>1.</strong> godine, od strane komandanta<br />

KZK Agima ^ekua imenovan je na funkciju komandanta 4. RTG<br />

KZK, sa sedi{tem u Kosovskoj Mitrovici.<br />

63. MENSUR (Ferit) KASUMI<br />

<strong>Ro|en</strong> 25.06.1966. godine u selu Sko~na,<br />

op{tina Vu~itrn.<br />

Organizovao je teroristi~ku grupu, 1998.<br />

godine, u selu @ilivode, op{tina Vu~itrn, a<br />

potom formirao [tab OVK za ovo i 20<br />

okolnih sela, u op{tinama Vu~itrn i<br />

Obili}. Kao rukovodilac {taba, bio je<br />

anga`ovan na omasovqavawu OVK, istovremeno u~estvuju}i u<br />

teroristi~kim akcijama, me|u kojima je i napad na povr{inski<br />

kop "Bela}evac", kao i na sela Sibovac i Prilu`je, te u brojnim<br />

akcijama protiv pripadnika MUP-a Republike Srbije i VJ.<br />

101


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Zbog anga`mana u okviru OVK, 1999. godine, Ha{im Ta}i ga je<br />

imenovao za zamenika ministra unutra{wih poslova u<br />

Privremenoj vladi Kosova.<br />

64. NASER (Meto) KEQMENDI<br />

<strong>Ro|en</strong> 15.02.1957. godine, u Pe}i.<br />

Po~etkom 90-ih godina, stekao je veliko bogatstvo bave}i se<br />

{vercom duvana, zbog ~ega je protiv wega podneto vi{e<br />

krivi~nih prijava. Kao jedan od bogatijih Albanaca, bio je me|u<br />

glavnim finansijerima aktivnosti OVK.<br />

Pored Ekrema Luke iz Pe}i, Agima Eq{anija iz Ozrima,<br />

op{tina Pe}, Nasera [atrija iz Istoka i drugih, Keqmendi<br />

pripada klanu organizovanog kriminala na ~ijem se ~elu nalazi<br />

Ramu{ Haradinaj. Ova grupa dr`i monopol nad prometom droge,<br />

oru`ja, belog robqa i duvana na teritoriji Pe}i. Dve benzinske<br />

pumpe i nekoliko butika, koje Keqmendi poseduje na teritoriji<br />

ove op{tine, samo su paravan za wegovo bavqewe {vercom droge,<br />

nafte i naftnih derivata. Glavni je finansijer i organizator<br />

prometa opijata, naro~ito kokaina i heroina, koji u Pe} sti`u<br />

autobusima iz Istanbula i, ne{to mawe, iz Albanije, a zatim se,<br />

preko Pe}i i Ro`aja, dopremaju u Novi Pazar, pa odatle do<br />

krajwih korisnika, u zemqe zapadne Evrope. U prvoj polovini<br />

200<strong>1.</strong> godine, UNMIK policija je Keqmendiju i Ekremu Luki, u<br />

PP "Duka|ini", u selu Zaha}, op{tina Pe}, oduzela cigarete u<br />

vrednosti od vi{e hiqada nema~kih maraka.<br />

Luka i Keqmendi, u saradwi sa Haradinajem i Etemom ^ekuom,<br />

direktno su finansirali aktivnost albanskih teroristi~kih<br />

grupa, koje su, sa podru~ja Pe}i, bile ubacivane na jug Srbije i u<br />

zapadnu Makedoniju.<br />

Keqmendi u Sarajevu poseduje transportno preduze}e i<br />

raspola`e sa dvadesetak {lepera za prevoz robe, od kojih se<br />

ve}ina nalazi na podru~ju Pe}i. Poseduje dvojno dr`avqanstvo -<br />

SCG i BiH. U Sarajevu je, kao li~no obezbe|ewe, anga`ovao<br />

jedan broj muyahedina. Nekoliko meseci neprekidno, po~etkom<br />

2002. godine, proveo je u Sarajevu, pla{e}i se za svoju bezbednost<br />

102


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

na KiM, s obzirom da je, krajem 200<strong>1.</strong> godine, organizovao<br />

oru`ani napad na kancelariju UNMIK policije, koja se nalazi<br />

u Domu kulture u Pe}i, u nameri da uni{ti dokazni materijal o<br />

svojoj kriminalnoj delatnosti.<br />

65. HISNI (Bajram) KIQAJ<br />

<strong>Ro|en</strong> 19.12.1963. godine u selu Qubi`da, op{tina Orahovac.<br />

Kao rukovodilac fonda tzv. Odbora za finansirawe Republike<br />

Kosovo, ostvarivao je kontakte sa pripadnicima ilegalnih<br />

organizacija NPK, "Bali Kombetar", PND[ i dr.<br />

Po~etkom 1998. godine, zajedno sa Fatmirom Limajem, Ganijem<br />

Krasni}ijem i Skenderom Krasni}ijem, osnovao je jedinicu OVK<br />

za podru~je Mali{eva, a kao jedan od komandanata 122. brigade<br />

OVK u~estvovao je u napadima na pripadnike MUP-a Srbije i<br />

VJ, kao i na srpske i albanske civile. Teroristi~ke akcije je<br />

izvodio u koordinaciji sa Jakupom Krasni}ijem, Ramom Bujom,<br />

Sokoqem Ba{otom i Sulejmanom Selimijem.<br />

Zajedno sa Limajem, organizovao je likvidaciju vi{e desetina<br />

Srba i Crnogoraca na poznatom strati{tu u selu Kle~ka,<br />

op{tina Lipqan.<br />

Nakon potpisivawa Kumanovskog sporazuma, po nalogu<br />

rukovodstva DPK, anga`ovao se na preuzimawu lokalnih organa<br />

vlasti i bio glavni administrator u Mali{evu.<br />

Predsednik je ogranka ove partije u Mali{evu.<br />

66. ANTON (Tun) KITAJ<br />

<strong>Ro|en</strong> 20.04.1978. godine u selu Budisavci, op{tina Klina.<br />

Tokom 1998. godine, pristupio je teroristi~koj grupi, koju je,<br />

zajedno sa Paqom Merditajem, predvodio wegov brat \on, <strong>zvani</strong><br />

Viqson (ro|en 02.04.1976. godine). Delovali su u sastavu 112.<br />

brigade, kojom je komandovao Gani Ta}i.<br />

103


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Bra}a Kitaj su, i pre pristupawa OVK, bila poznata kao lica<br />

sklona kriminalnim aktivnostima, tj. bavili su se ucenama,<br />

{vercom oru`ja, kra|ama, provalama i sli~no.<br />

Grupa kojoj su pripadali ubila je, 19.05.1998. godine, maloletnog<br />

Dalibora Lazarevi}a, iz sela Veliko Kru{evo, a u avgustu 1998.<br />

godine, otela i odvela u nepoznatom pravcu Barleca Coqija i<br />

wegovog sina Nika, iz sela Zloku}ane.<br />

Nastavili su sa svojom kriminalnom delatno{}u posle dolaska<br />

KFOR-a i UNMIK-a na KiM, proteruju}i nealbansko<br />

stanovni{tvo, pqa~kaju}i i pale}i ku}e i uni{tavaju}i<br />

nadgrobne spomenike u selima Naglavke i Budisavci.<br />

Bra}a Anton i \on Kitaj su, 19.06.1999. godine, ubili bra}u<br />

Radosava i Du{ana Da{i}a, iz sela Rudice, op{tina Klina. Sa<br />

svojom grupom su, juna 1999. godine, oteli i ubili monaha<br />

Aritona, iz manastira Budisavci. Tako|e, 19.07.1999. godine,<br />

ubili su sve{tenika Stefana (Gradimira Puri}a), iz Budisavaca,<br />

i Vujadina Vujovi}a, prosvetnog radnika iz sela Stup, op{tina<br />

Klina, ~iji su le{evi, sa jo{ 20 drugih Srba, kasnije, prona|eni<br />

u jednom bunaru u Istoku. \on Kitaj je ubio i Zorku [iqkovi},<br />

iz sela Rudice.<br />

Ista grupa je, u junu 1999. godine, otela vi{e lica, ~ija je<br />

sudbina nepoznata. Re~ je o Mihajlu Da{i}u, wegovim<br />

sinovima Milutinu i Draganu i Jovanki Da{i}, svi iz sela<br />

Rudice, op{tina Klina, Mileni Don~i} i wenom sinu Iliji,<br />

Cveti \or|evi}, iz sela Bi~a, kao i Radivoju, Jovani i<br />

Radojici Vidi}u, iz sela Klinavac, op{tina Klina.<br />

Anton Kitaj je, sa ro|akom Frokom Kitajem, po nalogu<br />

Nasera [atrija, u julu 2000. godine, oteo i, kasnije, ubio<br />

[abana Manaja.<br />

Porodica Kitaj, na ~elu sa Antonom i \onom,<br />

predstavqa jednu od vode}ih kriminalnih grupa, koje<br />

kontroli{u oblast izme|u Kline i Istoka. Naoru`ani<br />

~lanovi ove porodice, predstavqaju}i se kao<br />

pripadnici ANA, legitimi{u lica koja se kre}u tim<br />

podru~jem. Tako|e, bave se {vercom oru`ja i kradenih<br />

automobila.<br />

104


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

67. FADIQ ([a}ir) KODRA<br />

<strong>Ro|en</strong> 19.1<strong>1.</strong>1965. godine u selu Dowe Prekaze,<br />

op{tina Srbica.<br />

Zbog u~e{}a u vi{e teroristi~kih akcija na<br />

pripadnike MUP-a Srbije i VJ, 1997. godine,<br />

osu|en je, u odsustvu, na kaznu zatvora u<br />

trajawu od 20 godina.<br />

Krajem 1998. godine, sa Samijem Qu{takuom, obavqao je funkciju<br />

pomo}nika komandanta 112. brigade "Fehmi Ladrovci", zadu`enog<br />

za komandovawe vojnom, specijalnom i lokalnom policijom. Nakon<br />

toga, postao je komandant specijalnih jedinica za operativnu zonu<br />

Drenica.<br />

Krajem avgusta 2002. godine, pripadnici me|unarodnih snaga na<br />

KiM izvr{ili su pretres wegove ku}e u mahali Kodra, u selu Dowe<br />

Prekaze, i tom prilikom prona{li vatreno oru`je i municiju.<br />

U vezi je sa ~lanovima dreni~ke kriminalne grupe, koju<br />

predvodi Ha{im Ta}i.<br />

Trenutno obavqa funkciju komandanta Informativnog sektora<br />

G-2 u okviru 4. RTG KZK.<br />

68. ARIF (]amiq) KRASNI]I, <strong>zvani</strong><br />

"Mujo"<br />

<strong>Ro|en</strong> 09.04.197<strong>1.</strong> godine u selu Sibovac,<br />

op{tina Obili}.<br />

U Nema~koj je pristupio ekstremnoj emigraciji<br />

i ostvarivao kontakte sa ~lanovima ilegalne<br />

organizacije NPOK.<br />

Na KiM je do{ao 1998. godine i postao jedan<br />

od rukovodilaca OVK, a na podru~ju ^i~avice formirao je<br />

teroristi~ku grupu, pod nazivom "Hakaret".<br />

Li~no je u~estvovao je u kidnapovawu Dragana Vukmirovi}a,<br />

Zorana, Du{ana i Petra Ayanyi}a, Filipa Gojkovi}a, Marka<br />

105


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Buhe, Miroslava Trifunovi}a, Srboquba Savi}a i Bo`idara<br />

Alimpi}a, radnika Povr{inskog kopa Bela}evac, 22.06.1998.<br />

godine, kao i @arka Spasi}a, koji je kidnapovan 14.05.1998. godine.<br />

69. GANI (Seqman) KRASNI]I<br />

<strong>Ro|en</strong> 23.1<strong>1.</strong>1950. godine u selu Crni Lug,<br />

op{tina Klina.<br />

Jedan je od osniva~a ilegalne organizacije<br />

PND[ na podru~ju Mali{eva, op{tina<br />

Orahovac.<br />

Kao komandant 122. brigade OVK, u okviru operativne zone<br />

Pa{trik, sa sedi{tem u selu Mali{evo, organizovao je<br />

grupe za izvo|ewe teroristi~kih akcija. Jula 1998. godine,<br />

u~estvovao je u kidnapovawu oko 50 lica sa podru~ja<br />

Orahovca, za koje se osnovano pretpostavqa da su<br />

likvidirana i spaqena u kre~anama u selu Kle~ka, op{tina<br />

Lipqan.<br />

Jedinica kojom je komandovao Krasni}i delovala je u<br />

koordinaciji sa jedinicom Fatmira Limaja, a Krasni}ijevi<br />

najbli`i saradnici u tom periodu bili su Hisni Kiqaj, iz<br />

sela Qubi`da, op{tina Orahovac, Sokoq Ba{ota, iz<br />

Cerovika, op{tina Klina, Aqu{ Agu{i, iz sela Drenovac,<br />

op{tina Klina, Fadiq Ga{i, iz ^upeva, Halit Krasni}i, iz<br />

Iglareva, \emaq Ga{i, poznat pod pseudonimom "\erman",<br />

iz Grebnika i drugi.<br />

Nakon povla~ewa pripadnika MUP-a i VJ sa podru~ja KiM,<br />

Krasni}i je, predvode}i svoju grupu, nastavio sa<br />

teroristi~kim aktivnostima, presretawem vozila,<br />

kidnapovawem i likvidacijama gra|ana srpske<br />

nacionalnosti. Istovremeno, kao pripadnik partije DPK<br />

Ha{ima Ta}ija, na prvim izborima je izabran za predsednika<br />

op{tine Mali{evo.<br />

106


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

70. \IM[IT (Riza) KRASNI]I<br />

<strong>Ro|en</strong> 12.12.1963. godine u selu Leskovac,<br />

op{tina Prizren.<br />

Glavni je nosilac teroristi~ke delatnosti na<br />

podru~ju Prizrena od 1994. godine, kao ~lan<br />

teroristi~ke organizacije NPOK. Po<br />

zadacima NPOK-a, 1996. godine, formirao je<br />

teroristi~ku grupu, a prilikom wenog hap{ewa, u martu 1998.<br />

godine, uspeo je da pobegne u Albaniju.<br />

Zajedno sa Yevatom Beri{om i Hajrimom ^engajem, formirao je<br />

{tab OVK u selu Je{kovo, Prizren, i postao ~lan rukovodstva<br />

{taba. Anga`ovao se na organizovawu obuke i ilegalnom<br />

dopremawu oru`ja, a u sukobu sa patrolom VJ i MUP-a Republike<br />

Srbije, jula 1998. godine, wegova grupa je ubila oficira VJ<br />

Bojana Deni}a i te{ko ranila policajca Rustema Agu{ija.<br />

Tokom oru`anih dejstava, Krasni}i je sprovodio usmene i<br />

pismene naloge tzv. Prekog vojnog suda OVK za likvidaciju<br />

srpskog stanovni{tva i uni{tavawe wihove imovine na<br />

podru~ju Prizrena. Pomenutim sudom su rukovodili Sokoq<br />

Dobruna, iz \akovice, i Iqaz Kadoli, iz Suve Reke. Pored<br />

Krasni}ija, u grupi za likvidaciju Srba bili su i Eqbasan<br />

[o{aj, iz sela Leskovac, i lice pod pseudonimom "Uqi".<br />

Krasni}i je, pored ostalog, odgovoran za likvidaciju ~etvoro~lane<br />

porodice Sezaira Skenderija, iz Prizrena.<br />

Nakon formirawa KZK, promovisan je u jednog od rukovodilaca<br />

za podru~je Prizrena, a istovremeno rukovodi tzv. tajnom<br />

kosovskom slu`bom na istom podru~ju, koja je odgovorna za<br />

etni~ko ~i{}ewe i likvidacije pripadnika tamo{weg srpskog i<br />

drugog nealbanskog stanovni{tva. Od strane najvi{eg rukovodstva<br />

KZK zadu`en je za ilegalno prebacivawe oru`ja i druge vojne<br />

opreme iz Albanije za potrebe ANA u Makedoniji i na jugu<br />

Srbije.<br />

Po~etkom 2002. godine, bio je uhap{en od strane pripadnika<br />

KFOR-a i u pritvoru proveo oko dve nedeqe.<br />

107


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

7<strong>1.</strong> EMIN (Hazir) KRASNI]I<br />

<strong>Ro|en</strong> 15.07.1957. godine u selu Dajkovce,<br />

op{tina Kosovska Kamenica.<br />

Poslanik DPK u Skup{tini Kosova. Formirao<br />

je, 198<strong>1.</strong> godine, na podru~ju op{tine Kosovska<br />

Kamenica, ilegalnu grupu "Albanikos", zbog<br />

~ega je osu|en na 14 godina zatvora, a izdr`ao je 9 godina.<br />

Kao ~lan OVK, zavr{io je vojnu obuku u Albaniji, a po povratku<br />

na KiM, u~estvovao je u sukobima sa pripadnicima VJ i MUP-a<br />

Republike Srbije u zoni Karadak.<br />

Nakon povla~ewa pripadnika MUP-a Republike Srbije i VJ sa<br />

KiM, kao komandant OVK za op{tinu Kosovska Kamenica, bio je<br />

nalogodavac progona nealbanskog stanovni{tva iz ove op{tine,<br />

da bi kasnije postao jedan od rukovodilaca 6. RTG KZK, sa<br />

sedi{tem u Gwilanu.<br />

Za vreme delovawa OVPMB na podru~ju juga Srbije, Krasni}i je<br />

organizovao slawe mladih Albanaca u ovu organizaciju. U<br />

wegovoj ku}i, u selu Dajkovcu, bio je du`e vremena sme{ten<br />

Ridvan ]azimi, <strong>zvani</strong> komandant "Le{i", odakle je svakodnevno<br />

odlazio u kopnenu zonu bezbednosti.<br />

Zahvaquju}i autoritetu koji u`iva kod Ha{ima Ta}ija,<br />

Krasni}i kontroli{e odre|ene kriminalne aktivnosti, koje se<br />

odnose na {verc oru`ja i reketirawe, istovremeno koordiniraju}i<br />

nastup pripadnika ANA na podru~ju op{tine Kosovska Kamenica.<br />

72. JAKUP (Januz) KRASNI]I<br />

<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>0<strong>1.</strong>195<strong>1.</strong> godine u selu Negrovac,<br />

op{tina Glogovac.<br />

Osu|en 1982. godine, zbog delovawa u okviru<br />

NPK.<br />

Jedan je od ideologa i osniva~a OVK na<br />

podru~ju Drenice i jedinice zvane "Plumbi"<br />

108


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

("Golub"), ~iji je bio komandant. U Glavnom {tabu OVK za KiM<br />

obavqao je funkciju portparola i ~lana politi~ke direkcije<br />

OVK za KiM, tako da je bio upoznat sa svim aktivnostima<br />

pripadnika OVK na planu kidnapovawa, ubistava, fizi~kog<br />

zlostavqawa srpskog stanovni{tva i dr.<br />

U~estvovao je u organizovawu kidnapovawa lica srpske<br />

nacionalnosti iz Orahovca, tokom jula meseca 1998. godine,<br />

wihovom zlostavqawu, silovawu i masakrirawu u selu Kle~ka,<br />

gde su prona|eni spaqeni ostaci tela. Pored toga, neposredno je<br />

u~estvovao u napadu na selu Iglarevo, u op{tini Klina.<br />

Sada je generalni sekretar DPK Ha{ima Ta}ija i ministar<br />

javnih slu`bi u Vladi Kosova.<br />

73. SKENDER (Nezir) KRASNI]I<br />

<strong>Ro|en</strong> 29.0<strong>1.</strong>1959. godine, u Orahovcu.<br />

Kao dobrovoqac iz Nema~ke, prikqu~io se<br />

jedinicama OVK na KiM, 1998. godine, i<br />

postao komandant 122. brigade OVK za<br />

nekoliko sela, u operativnoj zoni Pa{trik.<br />

Wegovo porodi~no imawe, u selu Vojnik, slu`ilo je kao Glavni<br />

{tab te brigade i jedno od zna~ajnijih mesta za prihvat<br />

dobrovoqaca i oru`ja. U sastav pomenute brigade, avgusta 1998.<br />

godine, u{la je i teroristi~ka grupa iz sela Drenovac, koja je<br />

kasnije dobila ime "Gani Pa}arizi".<br />

Kao pripadnik 122. brigade, kojom je komandovao \eqaq Ga{i,<br />

<strong>zvani</strong> "\erman", a wenom policijom rukovodio Fatmir Qimaj,<br />

Krasni}i je po~inio vi{e zlo~ina nad Srbima, ali i nad<br />

Albancima koji se nisu prikqu~ili sastavu OVK, na podru~ju<br />

Orahovca i Mali{eva.<br />

U~estvovao je, 17.maja 1998. godine, u napadu na policiju i vojsku<br />

kod Orahovca, i kidnapovawu 50 Srba i Crnogoraca sa tog<br />

podru~ja, koji su potom mu~eni, masakrirani i ubijeni na brdu<br />

iznad sela Zatri}, op{tina Orahovac.<br />

109


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Odgovoran je i za ubistvo Hasana Morine, iz sela Senovac,<br />

Murama Rustemija, iz sela Drenovac, Hidaja Popaja, iz sela Bela<br />

Crkva, i Hisena Krasni}ija, iz sela Dawane, kao i za napad na<br />

selo Bela Crkva i ubistvo Sveta Tomi}a, direktora "Jugobanke"<br />

iz \akovice (neposredni po~inioci ovog zlo~ina su <strong>Isuf</strong> Ga{i,<br />

Bedri Zuberaj i ~lanovi porodice Ganija Pa}arizija).<br />

Sa Enverom Hotijem, iz sela Crni Lug, op{tina Klina, tereti<br />

se za otmicu i ubistvo Branka Staleti}a i wegovog sina Ranka,<br />

iz sela Mle~ane.<br />

Trenutno je jedan od rukovodilaca KZK na podru~ju Mali{eva.<br />

74. BAJRAM (Nevzad) KRUEZIU<br />

<strong>Ro|en</strong> 30.0<strong>1.</strong>1955. godine u selu Roga~ica,<br />

op{tina Kosovska Kamenica.<br />

Kao ~lan {taba OVK karada~ke zone i<br />

komandant OVK za selo Roga~ica, bio je jedan<br />

od nalogodavaca ubijawa i kidnapovawa Srba<br />

na podru~ju op{tine Kosovska Kamenica.<br />

Organizovao je ubistvo Stojana Tasi}a, iz sela ^arakovce, i<br />

policajca Trajana Trajkovi}a, iz sela Kolola~, op{tina<br />

Kosovska Kamenica, a izvr{ioci su bili ~lanovi wegove<br />

teroristi~ke grupe, koja je delovala na podru~ju ove op{tine.<br />

Pored toga, organizovao je i izvodio teroristi~ke napade na<br />

policijski punkt u selu Kon~uq, op{tina Bujanovac, i planirao<br />

izvr{ewe teroristi~kih napada na policijske stanice u<br />

Bujanovcu i Pre{evu.<br />

Posle povla~ewa pripadnika MUP-a Srbije i VJ iz op{tine<br />

Kosovska Kamenica, u junu 1999. godine, organizovao je defile<br />

pripadnika OVK kroz sela nastawena albanskim<br />

stanovni{tvom, u ciqu demonstracije snage ove organizacije.<br />

110


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Nakon formirawa KZK, postao je portparol 6. RTG u Gwilanu, a<br />

bio je zadu`en i za koordinirawe saradwe sa predstavnicima<br />

me|unarodne zajednice na teritoriji op{tine Kosovska<br />

Kamenica. Kao potpukovnik KZK, zajedno sa pripadnicima<br />

ANA, vr{io je opservaciju terena u op{tini Bujanovac i<br />

pratio pokrete @andarmerije, sa ciqem izvo|ewa novih<br />

teroristi~kih akcija na tom podru~ju.<br />

75. MAZLOM (Alija) KUMNOVA<br />

<strong>Ro|en</strong> 17.03.19<strong>46</strong>. godine, u \akovici.<br />

Oktobra 1993. godine, od strane Okru`nog<br />

suda u Pe}i, osu|en je na 5 godina zatvora, a<br />

25.08.1998. godine, Okru`nom javnom<br />

tu`ila{tvu u Pe}i podneta je krivi~na<br />

prijava protiv Kumnove i jo{ 97 ~lanova<br />

teroristi~ke grupe iz \akovice.<br />

Po~etkom 90-ih godina, zajedno sa Bajramom Mehmetijem,<br />

Nasimom Zekom, Nurom Murtezom i Quqzimom [asivarijem,<br />

bio je anga`ovan na paravojnom organizovawu Albanaca,<br />

oformiv{i ilegalni [tab narodne odbrane, u kojem je<br />

obavqao funkciju pomo}nika komandanta {taba, zadu`enog<br />

za pozadinu i finansije.<br />

U teroristi~koj bazi u selu Jablanica, anga`ovao se na<br />

formirawu gradske gerile i, zajedno sa Sokoqem Dobrunom,<br />

organizovao ilegalno prebacivawe ve}ih koli~ina oru`ja i<br />

druge vojne opreme iz Albanije.<br />

Aprila i maja 1999. godine, na podru~ju \akovice, u nasequ<br />

^abrat, po wegovim direktnim instrukcijama, Hekuran Hoda i<br />

Abdulah Babaqija izvr{ili su vi{e teroristi~kih napada, u<br />

kojima su poginula tri, a lak{e raweno desetak pripadnika<br />

vojske i policije.<br />

Po dolasku snaga KFOR-a, Kumnova je sebe proglasio za "prvog<br />

gradona~elnika oslobo|ene \akovice". Trenutno obavqa<br />

funkciju predsednika ogranka ABK u pomenutom gradu.<br />

111


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

76. MIRSAD (Jusuf) KURTE[I, <strong>zvani</strong><br />

"Dubula"<br />

<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>07.1975. godine, u Pri{tini.<br />

Bio je jedan od aktivnijih pripadnika OVK<br />

na podru~ju ovog grada.<br />

Kao ~lan teroristi~ke grupe, pod rukovodstvom<br />

Abedina Sogojeve, jednog od rukovodilaca<br />

tajne slu`be OVK za podru~je Obili}a, juna 1999. godine,<br />

u~estvovao je u masakru sedam lica srpske nacionalnosti, u selu<br />

Mazgit, op{tina Obili}, a novembra iste godine i u demolirawu<br />

i uni{tavawu desetak srpskih ku}a u Obili}u.<br />

Tokom 1999. i 2000. godine, bio je ukqu~en u teroristi~ke<br />

aktivnosti grupe na ~ijem se ~elu nalazio Arif Krasni}i, sa<br />

nadimkom "Muja".<br />

U~estvovao je u ubistvu porodice Rapaji}, iz Obili}a,<br />

28.12.2000. godine, zajedno sa Kadrijom Sulejmanijem, <strong>zvani</strong>m<br />

"Mi{", pripadnikom tajne slu`be OVK, Sabitom<br />

Ladrovcijem, biv{im pripadnikom OVK, sada anga`ovanim u<br />

<strong>1.</strong> RTG KZK, Muhametom ^erkezijem, <strong>zvani</strong>m "^erkez",<br />

pripadnikom OVPMB, Ahmetom ^erkezijem i pomenutim<br />

Sogojevom.<br />

Sa navedenim licima bio je u~esnik u postavqawu<br />

eksplozivnih naprava na ugostiteqski objekat "Kastelo", u<br />

Obili}u, u kome se okupqa srpsko stanovni{tvo. Povezan je<br />

sa ubistvom Miladije Stanojevi}, maltretirawem<br />

pripadnika KPS srpske nacionalnosti (npr. Tawe<br />

Mihajlovi}, iz Pri{tine), uni{tavawem i pqa~kawem<br />

imovine Srba na tom podru~ju, te fizi~kim zlostavqawem<br />

(Stojka Stojanovi}a, Muhameda Qimaja, Tomice Anti}a,<br />

Novice Ili}a, Milenka Mihajlovi}a i dr.).<br />

Zbog navedenih aktivnosti, vi{e puta je privo|en od strane<br />

KFOR-a i UNMIK policije.<br />

112


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

77. AGIM (Qatif) KU]I<br />

<strong>Ro|en</strong> 07.10.1963. godine, u Suvoj Reci.<br />

Tokom juna 1998. godine, sa Bqerimom Ku}ijem, Naimom<br />

Beri{om, Osmanom E{qanijem, <strong>zvani</strong>m "[qajfi", i izvesnim<br />

Nusretom, iz Samodre`e, formirao je teroristi~ku grupu na<br />

podru~ju sela Re{tane, u op{tini Suva Reka. Agim i Bqerim<br />

Ku}i rukovodili su i glavnim {tabom OVK za sela Opteru{a i<br />

Zo~i{te, koji je bio stacioniran u selu Dobrodeqane, u<br />

op{tini Suva Reka. Po wihovom nalogu, realizovana je ilegalna<br />

nabavka oru`ja i municije.<br />

Ku}ijeva grupa je, na putnom pravcu Suva Reka-Orahovac,<br />

poznatijim kao Re{tanski put, u~estvovala u rawavawu policajca<br />

Milorada Ne{kovi}a i ubistvu Sadrija Kruezijua, iz Suve Reke.<br />

Pod wegovom komandom, sredinom jula 1998. godine, izvr{eno je<br />

kidnapovawe 16 Srba, iz Opteru{e i Zo~i{ta, koji su, potom,<br />

sprovedeni u selo Drenovac, a wihove i ku}e drugih Srba u<br />

pomenutim mestima su spaqene.<br />

Posle akcija pripadnika MUP-a Srbije i VJ na podru~ju Suve<br />

Reke, Agim, Bqerim i Ru`di Ku}i i Osman E{qani, <strong>zvani</strong><br />

"[qajfi", oti{li su u Albaniju i prikqu~ili se FARK-u.<br />

78. RAMIZ (Muhamet) LADROVCI<br />

<strong>Ro|en</strong> 03.0<strong>1.</strong>1966. godine u Gladnom selu,<br />

op{tina Glogovac.<br />

Polovinom 1993. godine, boravio je u Albaniji<br />

gde je bio anga`ovan na organizovawu vojne<br />

obuke za lica koja su, po zavr{enoj<br />

instrukta`i, upu}ivana na KiM, radi vr{ewa<br />

diverzantsko-teroristi~kih akcija.<br />

Krajem iste godine, oti{ao je u Nema~ku, gde se aktivno<br />

ukqu~io u rad NPRK, pre svega na planu nabavke oru`ja,<br />

municije i vojne opreme, koje je prebacivao na KiM i upu}ivao<br />

113


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

svom bratu Fehmiju, jednom od istaknutijih komandanata OVK na<br />

podru~ju Drenice (poginuo 1998. godine). Tako|e je, za potrebe<br />

OVK, vr{io regrutovawe mladih Albanaca, koji su se nalazili<br />

na radu u Nema~koj i drugim zemqama zapadne Evrope.<br />

Posle izme{tawa srpskih snaga bezbednosti, do{ao je na KiM,<br />

gde je odmah ukqu~en u KZK i postavqen za zamenika komandanta<br />

Nacionalne garde u okviru ove formacije.<br />

Tokom 200<strong>1.</strong> godine, bio je anga`ovan na obezbe|ivawu<br />

logisti~ke podr{ke pripadnicima OVPMB, kao i albanskim<br />

teroristima koji su delovali na podru~ju Republike Makedonije.<br />

Svoju visoku funkciju u KZK koristio je za sticawe materijalne<br />

dobiti. Wegovi saradnici ga optu`uju da je proneverio znatna<br />

finansijska sredstva iz fondova koje je formirala albanska<br />

emigracija za pomo} formacijama OVK, a kasnije KZK.<br />

Zbog povezanosti sa teroristi~kim organizacijama, stavqen je<br />

na ameri~ku "crnu listu" organizacija kojima se uskra}uje<br />

finansijska pomo}, odnosno lica kojima je zabrawen ulazak u<br />

SAD, a izre~ena mu je i zabrana bavqewa poslovima u KZK, u<br />

trajawu od jedne godine.<br />

79. FATMIR (Kadri) LIMAJ, <strong>zvani</strong><br />

"^eliku"<br />

<strong>Ro|en</strong> 04.02.197<strong>1.</strong> godine u selu Bawa, op{tina<br />

Suva Reka.<br />

Od 1992. do 1994. godine, bio je anga`ovan u<br />

ilegalnoj organizaciji NPOK, a krajem 1995.<br />

godine, prikqu~io se OVK, gde je, pod<br />

komandom Reyepa Selimija, bio zadu`en za<br />

identifikaciju lica koja sara|uju sa MUP-om<br />

Republike Srbije i za vr{ewe priprema za izvo|ewe<br />

teroristi~kih akcija na srpske organe bezbednosti u Mali{evu<br />

i Orahovcu. Godine 1996., zajedno sa Selimijem, planirao je i<br />

poku{ao ubistvo [ukrija Krasni}ija, iz sela Bawa, i Veseqa<br />

Pintolija, iz sela Teme}in, op{tina Suva Reka.<br />

114


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Tokom 1998. godine, bio je komandant logora u selu Lapu{nica,<br />

op{tina Glogovac, gde su, u periodu do 22. juna do 25. jula iste<br />

godine, bila zato~ena 22 lica, koja su likvidirana nakon<br />

fizi~kog zlostavqawa. Me|u ovim `rtvama, nalaze se Milovan<br />

i Miodrag Krsti}, Boban Mitrovi}, @ivorad Krsti}, Stamen<br />

Genov, \or|e ]uk i Sini{a Blagojevi}.<br />

Inicijator je i direktni u~esnik u zarobqavawu i zlostavqawu<br />

civila albanske i srpske nacionalnosti, a posebnu brutalnost je<br />

ispoqio direktnim u~e{}em u genocidu nad civilima, jer je po<br />

wegovom nare|ewu, u kre~anama sela Kle~ka, op{tina Lipqan,<br />

spaqeno preko 50 lica. Organizator je i u~esnik napada na<br />

Orahovac, 17.07.1998. godine, kada je kidnapovano preko 50 lica,<br />

od kojih se 40 i sada vode kao nestala.<br />

Po~etkom oktobra 1999. godine, grupa koju je predvodio Fatmir<br />

Limaj, kidnapovala je, na o~igled ve}eg broja gra|ana, Ramiza<br />

Hoyu u selu Belanica, zbog toga {to je, navodno, pregovarao sa<br />

predstavnicima MUP-a Republike Srbije o povratku izbeglih<br />

Albanaca iz sela Bawa u svoje domove. Ramiz Hoya je kasnije<br />

ubijen.<br />

Zajedno sa Reyepom Selimijem, osnovao je grupu "Oko sokolovo",<br />

koja se, pored teroristi~ke aktivnosti (prevashodno<br />

likvidacija), bavi i {vercom oru`ja i droge, reketirawem,<br />

organizovawem prostitucije i dr.<br />

Ove poslove obavqa u saradwi sa ~lanovima kriminalnih klanova<br />

koje ~ine porodice Eq{ani i Kolaku, sa podru~ja Suve Reke.<br />

Limaj je, izvesno vreme, obavqao funkciju zamenika ministra<br />

odbrane Kosova da bi, 17.02.2003. godine, bio uhap{en od strane<br />

slovena~ke policije i sproveden u zatvor u [eveningenu, s<br />

obzirom da ga je tu`ila{tvo Ha{kog tribunala optu`ilo za<br />

zlo~ine protiv ~ove~nosti i kr{ewe zakona i obi~aja rata (zbog<br />

ubistva civila u zatvoru u selu Lapu{nik).<br />

Iz vrha DPK potekla je inicijativa o formirawu specijalnog<br />

fonda za odbranu Fatmira Limaja, jednog od najpouzdanijih<br />

saradnika predsednika ove partije Ha{ima Ta}ija, koja je<br />

prosle|ena Vladi Kosova. Predlog podrazumeva da se iz buyeta<br />

Vlade Kosova, za navedenu namenu, izdvoji 2 miliona evra.<br />

Istovremeno, vr{i se pritisak na vlasnike preduze}a i<br />

trgovinskih radwi da, za iste potrebe, daju sredstva, koja se, u<br />

zavisnosti od ekonomske snage firme, kre}u od sto do hiqadu evra.<br />

115


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

80. EKREM (Kurte{) LUKA, <strong>zvani</strong> ”Vuka”<br />

<strong>Ro|en</strong> 1<strong>1.</strong>10.1959. godine, u Pe}i.<br />

Godine 1992., kao vlasnik {tamparije<br />

"Duka|ini", u Pe}i, omogu}io je izradu pe~ata<br />

za osnovne i sredwe {kole na albanskom jeziku,<br />

sa natpisom "Kosovo Republika".<br />

Luka je svoje poslove, naro~ito, razvio u drugoj polovini 90-ih<br />

godina, zahvaquju}i saradwi i finansijskoj podr{ci Selima<br />

[abanija i Salija Nimanija. Trenutno je jedan od finansijski<br />

najmo}nijih qudi u Pokrajini i vlasnik je brojnih firmi na<br />

teritoriji KiM i van we. Izme|u ostalog, poseduje fabriku<br />

cigareta, pivaru, radio i televizijsku stanicu, vi{e<br />

ugostiteqskih objekata i ko{arka{ki tim.<br />

Jedan je od glavnih finansijera albanskih terorista na Kosovu i<br />

Metohiji i, krajem 90-tih godina, za wihove potrebe je izdvojio<br />

skoro 2 miliona evra, dok je, u posledwe vreme, navodno, primoran<br />

da, kao reket, izdvaja oko 100.000 evra mese~no.<br />

Bavi se {vercom cigareta, ilegalnim prometom nafte i naftnih<br />

derivata, motornih vozila, a ukqu~en je i u {verc droge i oru`ja<br />

(preko mre`a u Turskoj, Bugarskoj, Gr~koj, Makedoniji, Srbiji i<br />

Crnoj Gori, Albaniji, Italiji i Nema~koj), ujedno kontroli{u}i<br />

srpsko-albansku mafiju i trgovinu na relaciji Pri{tina-Beograd-<br />

Pri{tina. Wegovi najbli`i saradnici u ovim poslovima su Isa<br />

Baqaj i Ali Haskaj.<br />

Znatan profit ostvaruje krijum~arewem `ena iz Bugarske,<br />

^e{ke i Slova~ke, koje su kasnije primorane na prostituciju.<br />

Ukqu~en je u poslove "prawa novca", za koje koristi svoje firme<br />

"Albatroniks" i "Duka|ini". Preko firme "Albatroniks",<br />

izvr{en je jedan broj transfera novca na ra~une pojedinih<br />

islamskih nevladinih organizacija, za koje postoje indicije da<br />

su u vezi sa islamskim fundamentalistima u Siriji. Ekremov<br />

brat, Agim Luka, suvlasnik je firme "Albatroniks", a preko we<br />

se obavqa najve}i deo prometa {vercovanih cigareta. Pored<br />

toga, kamione "EMK-petrol" Ekrem Luka koristi za transport<br />

naoru`awa i vojne opreme, preko Albanije za Makedoniju.<br />

Veoma je blizak ~lanovima porodice Haradinaj i svoje<br />

aktivnosti obavqa u dogovoru i po ovla{}ewu Ha{ima Ta}ija i<br />

Ramu{a Haradinaja, a u bliskoj je vezi i sa Agimom ^ekuom i<br />

116


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Arbenom Yaferijem, jednim od vo|a teroristi~kih grupa u<br />

Makedoniji. Posebno su indikativne veze Ekrema Luke sa<br />

porodicom Eq{ani, koja se, me|u ostalim kriminalnim<br />

aktivnostima, bavi zastra{ivawem i eliminisawem politi~kih<br />

protivnika Ramu{a Haradinaja.<br />

Krajem oktobra 2002. godine, pripadnici italijanske<br />

`andarmerije, u ciqu presecawa glavnih tokova {verca<br />

cigareta na KiM, izvr{ili su pretres Lukinih poslovnih<br />

prostorija (fabrika cigareta u Zaha}u) i, tom prilikom,<br />

zaplenili oko 280 tona cigareta, dok su Ekrem Luka i Naser<br />

Keqmendi privedeni, a zatim pu{teni da se brane sa slobode.<br />

8<strong>1.</strong> ISA (Bajram) QATIFI<br />

<strong>Ro|en</strong> 25.08.1964. godine u selu [tedim,<br />

op{tina Podujevo.<br />

Sprovode}i nare|ewe rukovodstva OVK na<br />

podru~ju Operativne zone Lab da se izvr{i<br />

likvidacija odre|enih lica srpske nacionalnosti u Podujevu,<br />

23.06.1999. godine, ubio je Slobodana Mirovi}a, a nakon tri dana<br />

i Sretena @ivkovi}a.<br />

Zajedno sa Fehmijem Jakupijem i Sametom Arifijem, dva meseca<br />

kasnije, izvr{io je ubistvo Srbislava \uki}a, iz sela Glavnik,<br />

i Radovana \in|i}a, iz Podujeva.<br />

82. MUHAMET (Braim) QATIFI<br />

<strong>Ro|en</strong> 26.05.1955. godine u selu Polatna,<br />

op{tina Podujevo.<br />

Bio je jedan od organizatora OVK na<br />

podru~ju Podujeva i ~itave zone Lab. Tokom<br />

1998. i 1999. godine, obavqao je du`nost<br />

komandanta tzv. teritorijalne odbrane<br />

Kosova, a posle formirawa KZK, postavqen<br />

je za komandanta vojne policije 5. RTG.<br />

U drugoj polovini 1999. godine, predvodio je tzv. 2. grupu<br />

policije OVK na podru~ju Pri{tine, sme{tenu u zgradi<br />

117


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

katoli~ke crkve, koja je brojala <strong>46</strong> pripadnika. Ova grupa je<br />

bila zadu`ena za logor, sa zarobqenim Srbima, koji se nalazio u<br />

selu Gorwa Lapa{tica, zaseok @ergovo. Tu je Qatifi, sa<br />

trojicom pripadnika svoje grupe, ubio Miroslava Mila~i}a, iz<br />

Podujeva, Branka Markovi}a i Branka \uki}a, iz Pri{tine,<br />

kao i Jovicu Kordi}a, iz Vu~itrna. Po nare|ewu Dauta Reyepija,<br />

iz Korpusa za odbranu Kosova, sredinom 1999. godine, Qatifi je<br />

izvr{io granatirawe pijace u selu Bresje, op{tina Kosovo Poqe,<br />

kojom prilikom su poginula dva Srbina, a oko 40 lica je raweno.<br />

Tako|e, tokom druge polovine 1999. godine, bio je zadu`en za<br />

nadgledawe prostora od Merdara do Podujeva, gde je predvodio<br />

teroristi~ku grupu, tzv. Gardu za likvidaciju, koja je formirana<br />

da bi izvodila napade na tamo{we nealbansko stanovni{tvo.<br />

Organizuju}i neku vrstu ilegalne carinske slu`be, na prostoru<br />

koji je kontrolisao, zabranio je ulazak robe proizvedene u<br />

Srbiji i demolirao svaku radwu koja bi je imala. Ova "carinska<br />

slu`ba" napla}ivala je taksu za nelegalnu se~u dr`avne i<br />

privatnih {uma (~iji su vlasnici Srbi), u iznosu od 5 DEM za<br />

jedan kubni metar.<br />

83. QUQZIM (Azir) QECI, <strong>zvani</strong><br />

komandant "\a|i"<br />

<strong>Ro|en</strong> 23.02.1974. godine u selu Gmince,<br />

op{tina Kosovska Kamenica.<br />

Bio je pomo}nik komandanta zone OVK<br />

Karadak i ~lan {taba OVK za op{tinu<br />

Kosovska Kamenica. Ovaj {tab je, 1999.<br />

godine, bio sme{ten u wegovoj ku}i, u selu Gmince, u kojoj je<br />

bila uskladi{tena i velika koli~ina oru`ja.<br />

Rukovodio je grupom od 15 pripadnika OVK, koja je izvr{ila<br />

nekoliko ubistava i zapalila ve}i broj ku}a u selima Oraovica,<br />

Firi}eje i u samoj Kosovskoj Kamenici. Tako|e, organizovao je<br />

napad na bra~ni par Bogdanovi} (Milutina i Tasku), u selu<br />

Kriqevo, op{tina Kosovska Kamenica, u avgustu 2000. godine.<br />

Za vreme delovawa OVPMB na jugu Srbije, organizovao je<br />

odlazak terorista sa KiM u redove OVPMB i, u vi{e navrata,<br />

boravio u kopnenoj zoni bezbednosti.<br />

118


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Trenutno obavqa funkciju savetnika u Ministarstvu za rad i<br />

socijalnu politiku u Vladi Kosova.<br />

84. AFRIM (Halit) QUQAJ, <strong>zvani</strong> "Abu Musem"<br />

<strong>Ro|en</strong> 12.09.1974. godine u mestu Osek Hiqa, op{tina \akovica.<br />

Bio je ~lan zloglasne jedinice "Abu Bekir Sidik", sastavqene<br />

od stranih pla}enika - muyahedina i najekstremnijih albanskih<br />

terorista sa KiM. U okviru ove jedinice, Quqaj je predvodio<br />

ogranak u selu Smonica.<br />

U~estvovao je u organizovawu i izvo|ewu teroristi~kih napada<br />

na pripadnike MUP-a Republike Srbije i VJ, na brdu ^abrat,<br />

iznad \akovice, na putnom pravcu \akovica-De~ani.<br />

85. NURADIN (Jetulah) QU[TAKU<br />

<strong>Ro|en</strong> 27.02.1967. godine u selu Dowe Prekaze,<br />

op{tina Srbica.<br />

Zbog teroristi~ke aktivnosti, 1997. godine,<br />

osu|en je, u odsustvu, na 20 godina zatvora.<br />

Od 199<strong>1.</strong> godine, nalazio se u teroristi~koj<br />

grupi Adema Ja{arija i u~estvovao u velikom<br />

broju teroristi~kih akcija na podru~ju Drenice i drugim<br />

delovima KiM. Pored ostalog, u~estvovao je u napadu na<br />

policijsku kolonu u selu Ludovi}, op{tina Srbica, 1997. godine, a<br />

zajedno sa grupom terorista iz sela Lau{a, op{tina Srbica,<br />

akter je likvidacije Sefera Zanija, iz sela Poqance.<br />

Nakon ubistva Adema Ja{arija, 1998. godine, Qu{taku je<br />

imenovan za komandanta [taba OVK u selu Dowe Prekaze i<br />

~lana Glavnog {taba OVK za operativnu zonu Drenica. Bliske<br />

veze je ostvarivao sa Samijem Qu{takuom, Sahitom i Musom<br />

Ja{arijem, Fadiqom Kodrom, Jetulahom i Sabitom Gecajem i dr.<br />

Prilikom boravka u selu Likovac, u~estvovao je u maltretirawu<br />

i zlostavqawu zato~enih Srba. U periodu od 1998. do juna 1999.<br />

godine, rukovodio je teroristi~kim akcijama na podru~ju<br />

119


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

pomenute operativne zone, sprovode}i naloge Samija Qu{takua,<br />

Ha{ima Ta}ija i Sulejmana Selimija, zvanog "Sultan", tada{weg<br />

komandanta OVK za podru~je Drenice. Po formirawu KZK,<br />

Ta}i ga je postavio za komandanta 114. brigade <strong>1.</strong> RTG Drenica.<br />

Nakon {to je Sami Qu{taku udaqen iz KZK, Ta}i je svoj uticaj na<br />

pomenutu organizaciju sa~uvao postavqewem Nuradina Qu{takua<br />

na funkciju komandanta Garde, sa sedi{tem u Prizrenu.<br />

^lan je ilegalne teroristi~ke grupe "Oko sokolovo", a sa<br />

grupom terorista sa podru~ja Drenice, u~estvovao je u ve}em<br />

broju akcija na pripadnike policije i VJ na podru~ju Bujanovca<br />

i Pre{eva. Povremeno boravi i na podru~ju Makedonije,<br />

pru`aju}i podr{ku tamo{wim teroristima.<br />

Na proteklim izborima na KiM, po nalogu Samija Qu{takua i<br />

Ta}ija, na podru~ju Drenice, vr{io je zastra{ivawe Albanaca<br />

koji su bili protivnici Ta}ijeve politike.<br />

86. SAMI (Maqazim) QU[TAKU<br />

<strong>Ro|en</strong> 20.02.196<strong>1.</strong> godine u selu Dowe Prekaze,<br />

op{tina Srbica.<br />

Presudom Okru`nog suda u Pri{tini, osu|en<br />

je, u odsustvu, na kaznu zatvora od 20 godina,<br />

zbog krivi~nog dela terorizam.<br />

Sa Ademom i Hamzom Ja{arijem, Fadiqom i Nuredinom<br />

Qu{takuom, Sulejmanom i Reyepom Selimijem, Tahirom Ja{arijem<br />

i Jakupom Nurom, jedan je od osniva~a OVK na podru~ju Drenice.<br />

Zavr{io je vojnu obuku u Albaniji, a 1997. godine, u~estvovao je<br />

u zlostavqawu i masakrirawu srpskih civila koji su bili<br />

kidnapovani i zato~eni u logoru u selu Likovac, op{tina<br />

Srbica. Akter je teroristi~kog napada na policijsku stanicu u<br />

selu Rudnik, op{tina Srbica, 1998. godine, kao i na policijsku<br />

kolonu u selu Ludovi}, op{tina Srbica.<br />

U tom periodu, imenovan je za zamenika komandanta Glavnog<br />

{taba OVK operativne zone Drenica, sa sedi{tem u selu<br />

120


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Likovac, op{tina Srbica, a izvesno vreme obavqao je i<br />

funkciju komandanta ove operativne zone.<br />

Ha{im Ta}i ga je, kasnije, imenovao za komadanta 2. operativne<br />

zone za podru~je Prizrena (Pa{trik). Istovremeno, izabran je<br />

za zamenika na~elnika Kosovske tajne slu`be, pri ~emu je, izme|u<br />

ostalog, bio zadu`en za anga`ovawe dobrovoqa~kih jedinica iz<br />

Drenice, koje su upu}ivane na podru~je op{tina Bujanovac,<br />

Pre{evo i Medve|a, radi izvo|ewa teroristi~kih akcija.<br />

Zbog izra`ene teroristi~ke delatnosti, koja je za posledicu<br />

imala destabilizovawe bezbednosnih prilika na KiM, a na<br />

inicijativu predstavnika ameri~ke administracije, Qu{taku je,<br />

06.07.200<strong>1.</strong> godine, smewen sa du`nosti komandanta KZK, uz<br />

zabranu no{ewa vatrenog oru`ja. Zbog nepo{tovawa ove zabrane,<br />

privo|en je od strane pripadnika KFOR-a na informativni<br />

razgovor. Nakon toga, napustio je podru~je op{tine Srbica, iz<br />

straha od hap{ewa zbog zlo~ina i teroristi~ke aktivnosti u<br />

toku i nakon oru`anih sukoba, te je ve}i deo 2002. godine proveo<br />

u Albaniji, u gradu Kuksu.<br />

Wegova porodica je jedna od najuticajnijih u dreni~kom kraju i<br />

tesno je povezana sa Ha{imom Ta}ijem, Reyepom i Sulejmanom<br />

Selimijem i Yavitom Haqitijem, igraju}i zna~ajnu ulogu u<br />

organizovanom kriminalu na KiM.<br />

Nalazi se na ameri~koj "crnoj listi" organizacija i lica kojima<br />

se, zbog teroristi~ke delatnosti, uskra}uje finansijska pomo},<br />

odnosno zabrawuje ulazak u SAD.<br />

87. ENVER (Demo) MAVRI]I<br />

<strong>Ro|en</strong> 23.0<strong>1.</strong>196<strong>1.</strong> godine u selu Firi}eje, op{tina Kosovska<br />

Kamenica.<br />

Do 1990. godine, radio je kao policajac u MUP-u Srbije.<br />

Ispred {taba OVK zadu`enog za podru~je Kosovske Kamenice,<br />

predvodio je grupu od 15 pripadnika OVK, ~iji je zadatak bio<br />

formirawe punktova na kojima je vr{ena kontrola putnika i<br />

vozila, kao i privo|ewe pojedinih Srba i Albanaca. U {tabu<br />

OVK, sme{tenom u Domu u~enika sredwih {kola u Kosovskoj<br />

121


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Kamenici, li~no je u~estvovao u fizi~kom zlostavqawu ve}eg<br />

broja Albanaca, privedenih zbog sumwe da su sara|ivali sa<br />

dr`avnim organima Republike Srbije.<br />

Pored toga, 28.06.1999. godine, naredio je Srbima u selu<br />

Firi}eje da napuste svoje ku}e, prete}i im da }e, u protivnom,<br />

biti ubijeni, a jula 1999. godine, organizovao je spaqivawe svih<br />

srpskih ku}a u pomenutom selu. U istom periodu, kidnapovao je, a<br />

zatim i ubio @ivorada Stojanovi}a, policajca iz sela Firi}eje.<br />

Tokom 2000. godine, organizovao je policiju OVK u Kosovskoj<br />

Kamenici i vr{io funkciju wenog komandira, koriste}i, pri<br />

tom, prostorije u uzurpiranom stanu vlasnika srpske nacionalnosti.<br />

Bio je ukqu~en i u organizovawe pripadnika OVPMB na<br />

podru~ju op{tine Kosovska Kamenica i wihovo prebacivawe u<br />

tada{wu kopnenu zonu bezbednosti.<br />

Zbog ilegalnog posedovawa oru`ja, uhap{en je od strane<br />

pripadnika KFOR-a, te je izvesno vreme proveo u pritvoru, u<br />

bazi "Bondstil".<br />

88. NAIM (Ramadan) MAQOKU, <strong>zvani</strong> "Besnik"<br />

<strong>Ro|en</strong> 17.02.1958. godine u selu Labqane, op{tina Pe}.<br />

Biv{i oficir JNA. U vreme studija na Vojnoj akademiji u<br />

Zagrebu, Maqoku je, sa Yaferom Ja{arijem, Fadiqom Hakajem,<br />

Ramadanom Ga{ijem i grupom albanskih vojnika, koji su se u to<br />

vreme nalazili na odslu`ewu vojnog roka u Zagrebu, formirao<br />

ilegalnu organizaciju Pokret za albansko-socijalisti~ku<br />

Republiku Jugoslaviju (PASRJ). Zbog toga je, 1985. godine,<br />

zajedno sa jo{ 10-tak oficira, uhap{en i, od strane Vojnog suda,<br />

osu|en na 4,5 godina zatvora. Pomilovan je 1988. godine, nakon<br />

~ega se nastanio u Qubqani.<br />

U OVK se ukqu~io 1996. godine, a dve godine kasnije, vra}a se na<br />

KiM. Od strane Ramu{a Haradinaja, tada{weg komandanta<br />

operativne zone Duka|in, bio je postavqen za na~elnika {taba<br />

pomenute zone. Pored obuke pripadnika OVK, organizovao je i<br />

dostavu oru`ja iz Albanije, a u martu 1999. godine, predvodio je<br />

teroristi~ku grupu u napadu na pripadnike MUP-a Srbije i VJ u<br />

selu Vrelo, op{tina Istok. Nakon povla~ewa srpskih snaga<br />

122


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

bezbednosti sa KiM, 1999. godine, Maqoku je aktivno u~estvovao<br />

u proterivawu preostalih Srba.<br />

Tokom 2000. godine, formirao je novu albansku politi~ku<br />

partiju - Liberalni centar Kosova, koja se, kasnije, prikqu~ila<br />

Alijansi za budu}nost Kosova, Ramu{a Haradinaja, u kojoj je<br />

Maqoku dobio mesto potpredsednika.<br />

89. FATON (Bajram) MEHMETAJ<br />

<strong>Ro|en</strong> 24.0<strong>1.</strong>1963. godine u selu Po`are,<br />

op{tina De~ani.<br />

Zbog krivi~nog dela {pijuna`e u korist<br />

albanske obave{tajne slu`be, Mehmetaj je,<br />

1986. godine, bio osu|en na kaznu zatvora u<br />

trajawu od 5 godina.<br />

Bio je ~lan Glavnog {taba OVK u operativnoj zoni Duka|in, gde<br />

je obavqao poslove na~elnika za bezbednost, ostvaruju}i<br />

direktne kontakte sa Ramu{om i Dautom Haradinajem.<br />

U~esnik je u likvidaciji ve}eg broja kosmetskih Srba i<br />

Crnogoraca, te zadr`avawu i fizi~kom maltretirawu civila na<br />

podru~ju Metohije.<br />

Nakon demilitarizacije OVK, postavqen je za ~lana Glavnog<br />

{taba 3. RTG KZK i {efa obave{tajnog odeqewa G-2 pri ovoj<br />

zoni. Pripadnicima obave{tajne slu`be Albanije dostavqao je<br />

podatke od bezbednosnog zna~aja, koji su se odnosili na aktivnost<br />

i organizaciju me|unarodnih snaga bezbednosti na KiM.<br />

Juna 2002. godine, zajedno sa grupom pripadnika KZK, bio je<br />

uhap{en od strane UNMIK policije, pod optu`bom da je, tokom<br />

1999. godine, vr{io ubistva i zlo~ine nad Albancima i<br />

nealbanskim stanovni{tvom, ~iji su le{evi prona|eni kod<br />

Radowi}kog jezera, op{tina De~ani. Jula iste godine, pu{ten je<br />

iz pritvora, zbog nedostatka dokaza.<br />

Organizovao je ubistvo Tahira Zemaja, biv{eg komandanta<br />

FARK-a, koji je do{ao u sukob sa klanom Ramu{a Haradinaja.<br />

Ubistvo je izvr{eno 18. avgusta 200<strong>1.</strong> godine.<br />

123


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Jedan je od organizatora upu}ivawa pretwi Albancima iz<br />

imu}nijih porodica na KiM, od kojih se, pod vidom "za{tite",<br />

iznu|uju velika nov~ana sredstva.<br />

Tako|e, pripadnik je ekstremne oru`ane organizacije "Crni<br />

orlovi", koja se uglavnom koristi u ciqu za{tite politi~kih i<br />

kriminalnih interesa Ramu{a Haradinaja, odnosno organizovane<br />

kriminalne grupe "Duka|ini".<br />

90. NAZIF (Haradin) MEHMETI, <strong>zvani</strong><br />

"Dini"<br />

<strong>Ro|en</strong> 20.09.196<strong>1.</strong> godine u selu [ajkovce,<br />

op{tina Podujevo.<br />

Do septembra 199<strong>1.</strong> godine, bio je radnik<br />

pokrajinskog SUP-a, a po napu{tawu slu`be,<br />

jedno vreme je boravio u inostranstvu. Po<br />

povratku na KiM, bio je postavqen za<br />

zamenika komandanta specijalne jedinice<br />

OVK na podru~ju operativne zone Lab, a kasnije biva anga`ovan<br />

u KPS, u Policijskoj stanici br. 3 u Pri{tini.<br />

Prema izjavama svedoka, Mehmeti je, u svojstvu zamenika<br />

komandanta specijalne jedinice u okviru 5. operativne zone<br />

OVK, zajedno sa Qatifom Ga{ijem i Naimom Kadrijuom,<br />

u~estvovao u organizovawu i izvr{ewu likvidacije operativnog<br />

radnika RDB MUP-a Republike Srbije Mili}a Jovi}a, u Podujevu.<br />

^lanovi tzv. lapske grupe, kojoj je pripadao Mehmeti,<br />

u~estvovali su i u napadima na politi~ke neistomi{qenike,<br />

prvenstveno ~lanove DSK. Tako|e, bavili su se razbojni{tvom,<br />

reketirawem albanskog stanovni{tva na tom podru~ju, kao i<br />

otmicama mladih Albanaca. Kidnapovali su Osmana Sinanija, iz<br />

sela Murgule, op{tina Podujevo, koji je kasnije ubijen, kao i<br />

Milovana Stankovi}a, radnika RO "Javor" u Podujevu, iz sela<br />

Be~i}, op{tina Mero{ine, Ratka Vi}entijevi}a, iz sela Dowa<br />

Dumnica, Visara Vocu, Sabrija Beri{u, Gorana Zbiqi}a,<br />

^edomira Blagojevi}a i @ivorada Biser~i}a.<br />

Tako|e, Nazif Mehmeti je jedan od po~inilaca teroristi~kog<br />

napada izvr{enog u avgustu 1996. godine, u selu Dowe Qup~e,<br />

124


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

op{tina Podujevo, u kojem je ubijen radnik CRDB Pri{tina<br />

Ejup Bajgora. U ovom napadu, pored Mehmetija, u~estvovali su<br />

Qatif Ga{i, Zahir Pajaziti, iz sela Turu~ice, Naim Kadriju i<br />

[aip Haziri, iz sela Ka~ikol, op{tina Pri{tina. Pored toga,<br />

bio je jedan od rukovodilaca improvizovanog zatvora u selu<br />

Gorwa Lapa{tica, u kojem su bili zato~eni Srbi i Albanci.<br />

Jula 2003. godine, presudom Me|unarodnog suda, osu|en je na<br />

kaznu zatvora u trajawu od 13 godina, zbog ratnih zlo~ina<br />

po~iwenih na podru~ju Pri{tine i Podujeva.<br />

9<strong>1.</strong> FADIQ (Sadik) MUJOTA, <strong>zvani</strong> "Cubi"<br />

<strong>Ro|en</strong> 17.07.1969. godine u selu Malopoqce, op{tina [timqe.<br />

Pre 1998. godine, Mujota se, zajedno sa ocem Sadikom i bratom od<br />

strica Bajru{om, bavio nedozvoqenom trgovinom oru`jem i<br />

municijom. Uhap{en je 1993. godine, ali je ubrzo pobegao u<br />

inostranstvo. U [vajcarskoj i Nema~koj nalazio se do 1998.<br />

godine, kada se vratio u Malopoqce i prikqu~io OVK,<br />

preuzev{i rukovo|ewe teroristi~kom grupom u tom mestu.<br />

Ova grupa bila je direktno pot~iwena {tabu OVK, koji se<br />

nalazio u selu Jezerce, a organizovala je i sprovodila<br />

teroristi~ke akcije na putnom pravcu [timqe-Uro{evac i<br />

[timqe-Crnoqevo, te vr{ila otmice i maltretirawa<br />

Albanaca lojalnih Republici Srbiji (Naim [abani, iz sela<br />

Vojnovca). Osim toga, Mujota je ilegalno odlazio u Albaniju i<br />

u~estvovao u nabavci i dopremawu oru`ja za potrebe OVK.<br />

Nakon povla~ewa snaga MUP-a Srbije i VJ sa KiM, nastavio je<br />

sa teroristi~kim aktivnostima, u ciqu proterivawa nealbanskog<br />

stanovni{tva sa KiM. Izvr{io je otkup vi{e romskih ku}a na<br />

putu [timqe-Lipqan, a sredinom juna 1999. godine, po wegovom<br />

odobrewu, u privatnoj ku}i Mujotinog ro|aka u [timqu,<br />

napravqen je improvizovani zatvor za Srbe i Rome.<br />

Po formirawu KZK, raspore|en je na rad u kasarnu u Uro{evcu,<br />

ali je, nakon izvesnog vremena, podneo zahtev za demobilizaciju,<br />

s obzirom da nije bio zadovoqan polo`ajem i tretmanom.<br />

125


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Uz Yabira @arkua, predvodnik je kriminalne grupe iz sela<br />

Malopoqce i jedan od organizatora ilegalne nabavke i<br />

preprodaje opojnih sredstava na podru~ju Gwilana. Re~ je o<br />

narkoti~kim sredstvima koja na teritoriju KiM sti`u iz<br />

Albanije, preko Tetova (Makedonija).<br />

Ume{an je i u poslove trgovine belim robqem, u ~emu sara|uje<br />

sa Jetulahom ^arijem, <strong>zvani</strong>m "Guri", iz Suve Reke. ^ari je<br />

vlasnik objekta u selu Re~ane, u kojem se nalazi jedan broj<br />

devojaka iz Rusije, Rumunije i Bugarske. Glavna veza Mujote za<br />

trgovinu qudima je Albanac <strong>zvani</strong> Baqem iz [timqa, iz<br />

porodice Be}aj.<br />

92. [EFKET (Esat) MUSLIJI, <strong>zvani</strong><br />

"Ayija"<br />

<strong>Ro|en</strong> 12.02.1963. godine u selu Kon~uq,<br />

op{tina Bujanovac.<br />

Kao ~lan OVK na KiM, tokom 1998. godine,<br />

bio je aktivan u specijalnim jedinicama pod<br />

komandom Ramu{a Haradinaja.<br />

Tokom 1999. godine, u~estvovao je u<br />

zlostavqawu Srba u Gwilanu, presretawu, nelegalnom hap{ewu,<br />

maltretirawu i pqa~kawu putnika na putu Bujanovac-Gwilane,<br />

iznad sela Dobrosin, a po~etkom 2000. godine, ukqu~io se u tada<br />

formiranu grupu za likvidacije Albanaca nastawenih na podru~ju<br />

Gwilana, koji su odbijali saradwu sa teroristima.<br />

U periodu od decembra 1999. godine, a posebno posle<br />

intenzivirawa oru`anih aktivnosti na jugu Srbije, sa ro|akom<br />

Junuzom Muslijiem i drugim saradnicima, presretao je vozila u<br />

blizini sela Dobrosin, maltretirao putnike, nelegalno ih<br />

hapsio i zlostavqao, oduzimao vozila i robu i otimao<br />

dragocenosti i iznu|ivao novac, navodno za potrebe OVK.<br />

Nakon formirawa OVPMB, rukovodio je wenim {tabom u<br />

Dobrosinu. U ciqu omasovqavawa ove organizacije, naredio je<br />

prisilnu mobilizaciju vojno sposobnih Albanaca, wihovu<br />

kratkotrajnu obuku i upu}ivawe u teroristi~ke akcije.<br />

Inicirao je osnivawe lokalnih seoskih {tabova na podru~ju<br />

126


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Bujanovca i Pre{eva, koje je zatim objedinio i stavio pod svoju<br />

komandu. U tom periodu, li~no je u~estvovao ili naredio<br />

izvr{ewe vi{e oru`anih napada na polo`aje pripadnika<br />

policije u selima Dobrosin i Kon~uq. Od oktobra 1999. do<br />

marta 200<strong>1.</strong> godine, na podru~ju op{tine Bujanovac izvr{io je 49<br />

najte`ih krivi~nih dela.<br />

U uniformi KZK, sa svojim saradnicima, zaustavqao je vozila<br />

koja su se kretala u pravcu Gwilana, i napla}ivao "taksu", sa<br />

obrazlo`ewem da svaki Albanac iz Pre{eva i Bujanovca mora<br />

da plati tra`enu sumu novca.<br />

U~estvovao je u teroristi~kom napadu na patrolu policije u<br />

Kon~uqu, 23.1<strong>1.</strong>1999. godine, kada su rawena dva policajca, kao i<br />

u akciji izvedenoj 26.02.2000. godine, kada je, sa grupom od 11<br />

naoru`anih pripadnika OVPMB, napao policajce u blizini<br />

sela Kon~uq, pri ~emu su ubijena dvojica pripadnika MUP-a<br />

Republike Srbije.<br />

Zajedno sa Ramadanom Zairijem i Nasufom Muslijiem,<br />

08.06.2000. godine, podmetnuo je ~etiri protivtenkovske mine u<br />

blizini osnovne {kole u Kon~uqu, na putu prema Dobrosinu, od<br />

kojih je povre|eno 5 pripadnika MUP-a Srbije. Organizovao je,<br />

22.06.2000. godine, ubistvo posledwih srpskih `iteqa sela Mali<br />

Trnovac i naredio postavqawe protivtenkovske mine na<br />

seoskom putu u Malom Trnovcu, od ~ije je eksplozije, 10.1<strong>1.</strong>2000.<br />

godine, poginuo pripadnik policije Ivica Bo`inovi}.<br />

Tokom 2000. godine, zajedno sa Qirimom Jakupijem i Vulnetom<br />

Ibi{ijem, iznudio je od Junuza Vasufija 20.000 DEM i<br />

automobil, uz pretwu da }e mu zapaliti ku}u ukoliko to prijavi<br />

policiji. U ovom periodu, ista grupa je od Naima Reyepija,<br />

vlasnika "Ideal komerca", iznudila 2.000 DEM, a od vlasnika<br />

"Jeton transa", u selu Dobrosin, 5.000 DEM.<br />

Krajem decembra 2000. godine, u pratwi Vulneta Ibi{ija, u<br />

Kon~uqu je zaustavio autobus "Ma|ar-tursa", iz pravca Gwilana, i<br />

maltretirao putnike Re{ata Ebibija, iz sela Turije, op{tina<br />

Bujanovac, i jo{ jednog starijeg Albanca, jer su, navodno,<br />

pomogli Srbima da prodaju svoju imovinu Albancima. Tom<br />

prilikom, od putnika je prisilno oduzeo iznos od 10.000 DEM.<br />

127


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Svoju kriminalnu delatnost Musliji je nastavio i tokom 200<strong>1.</strong><br />

godine, kada je, sa grupom saradnika, oduzeo yip Sebedina<br />

Ibraimija. Za oduzeto vozilo, navedeno lice je dobilo potvrdu,<br />

uz pretwu da }e biti likvidirano ukoliko slu~aj prijavi<br />

policiji.<br />

Iako se, po~etkom januara 200<strong>1.</strong> godine, izjasnio da }e<br />

prihvatiti sporazum o demilitarizaciji OVPMB, kao komandant<br />

Glavnog {taba ove organizacije, nalo`io je wenim<br />

pripadnicima da ve}i deo naoru`awa sakriju u bunkere i<br />

skladi{ta, a 4. februara iste godine, organizovao je napad na<br />

polo`aje VJ i policije u Lu~anu. Po~etkom marta, organizovao<br />

je kidnapovawe ~etvoro Srba, koji su zato~eni u Kon~uqu, kao i<br />

kidnapovawe i zlostavqawe Radomira Stojiqkovi}a, iz Trstenika.<br />

Nakon raspu{tawa OVPMB, nastanio se u Gwilanu, ali je<br />

nastavio da komanduje grupom terorista koja je, po wegovom<br />

nare|ewu, izvr{ila vi{e teroristi~kih akcija na podru~ju juga<br />

Srbije.<br />

Posle formirawa ANA na jugu Srbije, izabran je za wenog<br />

rukovodioca, te je, zajedno sa Qirimom Jakupijem, organizovao<br />

aktivnosti diverzantsko-teroristi~kih grupa, u skladu sa<br />

nalozima rukovodstva ANA.<br />

Preko ~lanova svoje porodice, koji `ive u Nema~koj, inicirao<br />

je osnivawe tzv. humanitarnog fonda "Glas otaybine", preko<br />

kojeg su prikupqana sredstva od Albanaca koji rade u<br />

inostranstvu. Ve}i deo tih sredstava prisvojio je za li~ne<br />

potrebe. Do hap{ewa, `iveo je veoma lagodno, a u posledwe dve<br />

godine, na podru~ju op{tine Gwilane, kupio je ku}u i nekoliko<br />

lokala. Pored finansijskih sredstava koja je "stekao" kao<br />

komandant OVPMB, Musliji se, zajedno sa Mustafom<br />

Yemaiqijem, bavio i {vercom oru`ja, koje je iz Albanije<br />

doturano i prodavano na podru~ju KiM, Republike Makedonije i<br />

juga Srbije.<br />

Stavqen je na ameri~ku "crnu listu" organizacija i lica kojima<br />

se, zbog teroristi~ke delatnosti, uskra}uje finansijska pomo},<br />

odnosno zabrawuje ulazak u SAD.<br />

Uhap{en je 12. aprila 2003. godine, od strane pripadnika KFOR,<br />

i nalazi se u vojnoj bazi "Bondstil" kod Uro{evca.<br />

128


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

93. ISAK (Smajq) MUSLIU, <strong>zvani</strong><br />

"^er~iz"<br />

<strong>Ro|en</strong> 3<strong>1.</strong>10.1970. godine u selu Ra~ak, op{tina<br />

[timqe.<br />

Posle boravka u inostranstvu, na KiM se<br />

vratio u maju 1998. godine i prikqu~io se<br />

pripadnicima OVK na podru~ju op{tine<br />

[timqe, gde je postavqen za zamenika komandanta {taba<br />

OVK u selu Rance. Kasnije je imenovan za komandanta {taba<br />

i dobio pseudonim "^er~iz". Pripadao je 12<strong>1.</strong> brigadi "Agim<br />

]eqaj", pri operativnoj zoni Pa{trik.<br />

U selu Rance, organizovao je regrutaciju i vojnu obuku novih<br />

~lanova OVK, kao i dopremawe oru`ja iz Albanije. Pored<br />

toga, li~no je saslu{avao i maltretirao oteta lica (me|u<br />

kojima i Albanca Hajriza Hajrizija, iz sela Belinca), te<br />

organizovao napade na pripadnike policije i VJ. Krajem<br />

septembra 1998. godine, sa svojom jedinicom napu{ta<br />

polo`aje u selu Rance i povla~i se u selo Lapu{tnik,<br />

op{tina Drenica, da bi, u novembru iste godine, bio poslat<br />

na specijalnu obuku za teroristi~ka dejstva, koja je<br />

organizovana u [vajcarskoj. Po povratku na KiM, postavqen<br />

je za jednog od zamenika komandanta {taba OVK nerodimske<br />

operativne zone, u selu Jezerce, op{tina Uro{evac.<br />

Posle usvajawa Rezolucije 1244 SB UN, nastavio je svoju<br />

teroristi~ku delatnost kao pripadnik tajne policije KZK u<br />

Uro{evcu, u okviru koje je zauzimao jedno od rukovode}ih<br />

mesta.<br />

Uhap{en je 14.02.2003. godine, od strane pripadnika<br />

me|unarodnih snaga bezbednosti, zajedno sa jo{ 6 svojih<br />

istomi{qenika, i odveden u bazu "Bondstil", odakle je,<br />

potom, preba~en u Hag, s obzirom da ga optu`nica Ha{kog<br />

tribunala tereti za vi{estruke zlo~ine protiv ~ove~nosti<br />

i kr{ewe zakona i obi~aja ratovawa, tokom 1998. godine.<br />

129


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

94. RUSTEM (Musli) MUSTAFA, <strong>zvani</strong><br />

"Remi"<br />

<strong>Ro|en</strong> 27.02.197<strong>1.</strong> godine u selu Prepolac,<br />

op{tina Podujevo.<br />

Teroristi~kim aktivnostima po~eo je da se<br />

bavi 1989. godine, u okviru ilegalne grupe<br />

NPRK, a obnovio ju je 1998. godine,<br />

prikqu~ivawem {tabu OVK za podru~je Lab - 5. operativna<br />

zona, gde je obavqao funkciju zamenika, a potom i komandanta<br />

pomenute zone. Pod wegovom komandom, krajem 1998. godine,<br />

izvr{en je teror nad srpskim stanovni{tvom, pripadnicima<br />

MUP-a Republike Srbije i VJ, kao i prema jednom delu<br />

albanskog stanovni{tva, koje je ubijano, kidnapovano i odvo|eno<br />

u zatvore locirane u selima Brada{ i Gorwa Lapa{tica, dok je<br />

wihova imovina opqa~kana i uni{tena.<br />

Posle izme{tawa pripadnika MUP-a Republike Srbije i VJ sa<br />

KiM, formirao je teroristi~ke grupe "Skifteri", "BIA" i<br />

"Crvena ruka", ~iji su pripadnici vr{ili progon, kidnapovawe<br />

i ubistva preostalih Srba na podru~ju Pri{tine i Podujeva<br />

(ubistvo Milana Milovanovi}a, u selu Dabovac, op{tina<br />

Kur{umlija, kao i postavqawe protivtenkovske mine na putnom<br />

pravcu Kur{umlija-Prepolac, novembra 1999. godine, kada su<br />

poginula 3, a te`e raweno 5 pripadnika MUP-a Republike Srbije).<br />

U septembru 1999. godine, komandant KZK Agim ^eku ga je<br />

unapredio u ~in general-majora i postavio za komandanta 5. RTG<br />

Lab, a krajem 2000. godine, za komandanta 6. RTG. Ova imenovawa<br />

imala su za ciq vr{ewe organizaciono-tehni~kih priprema za<br />

daqa teroristi~ka dejstva na podru~ju Pre{eva, Bujanovca i<br />

Medve|e, s obzirom da su, tokom 2000. godine, pripadnici<br />

OVPMB vr{ili teroristi~ke akcije pod direktnom komandom<br />

Rustema Mustafe.<br />

Zloupotrebqavao je visoku funkciju u KZK za prikupqawe<br />

nov~anih sredstava, od kojih je jedan deo bio kori{}en za<br />

finansirawe OVPMB, dok je drugi deo prisvajao. Zajedno sa<br />

Ismetom Bekte{ijem, osumwi~en je za proneveru 7 miliona<br />

DEM, iz fonda za pomo} K[IK, koje je upotrebio za privatne<br />

poslove u Pri{tini.<br />

130


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Uspostavio je bliske kontakte sa Reyepom Veseqijem i<br />

Elamijem Bajramijem, ume{anim u krijum~arewe narkotika,<br />

ina~e ~lanom mafija{ke organizacije Fadiqa Gumni{ta.<br />

Pod wegovim i rukovodstvom Fatmira Humolija, teroristi~ka<br />

grupa "BIA", izvr{ila je, 16.02.200<strong>1.</strong> godine, u blizini sela<br />

Livadice, op{tina Podujevo, napad na autobus "Ni{-ekspresa",<br />

pri ~emu je poginulo 11 putnika srpske nacionalnosti.<br />

Od 26.06.200<strong>1.</strong> godine, Mustafa se nalazi na tzv. crnoj listi<br />

ameri~ke administracije, kao lice koje direktno uti~e na<br />

destabilizaciju prostora KiM i ~itavog balkanskog regiona,<br />

tako da je smewen sa mesta komandanta 6. RTG KZK, a od strane<br />

KFOR-a protiv wega je pokrenut istra`ni postupak.<br />

Na osnovu izjava ~lanova porodica ubijenih Albanaca (Agima<br />

Musliua, Aqu{a Kastratija, Idriza Svar~e, Drite Voce), kao i<br />

o~evica ovih ubistava Envera Sekira~a, UNMIK policija je,<br />

1<strong>1.</strong>08.2002. godine, uhapsila Rustema Mustafu.<br />

Od strane Me|unarodnog sudskog ve}a Okru`nog suda u<br />

Pri{tini, 16.07.2003. godine, osu|en je na kaznu zatvora u<br />

trajawu od 17 godina, zbog ratnih zlo~ina po~iwenih na podru~ju<br />

Pri{tine i Podujeva.<br />

95. SALIH (Jaha) MUSTAFA<br />

<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>0<strong>1.</strong>1972. godine, u Pri{tini.<br />

Zbog ~lanstva u ilegalnoj organizaciji<br />

NPRK, 1993. godine osu|en je na 5 godina<br />

zatvora.<br />

Kao pripadnik OVK, dejstvovao je u<br />

specijalnoj jedinici koja je vr{ila ubistva, kidnapovawa i<br />

pqa~kawe imovine na podru~ju op{tina Pri{tina i Podujevo.<br />

Nakon konstituisawa KZK, po nalogu Rustema Mustafe i<br />

Fatmira Humolija, formirao je ilegalnu teroristi~ku grupu<br />

"Skifteri", koja je imala za ciq izvo|ewe likvidacija,<br />

kidnapovawa i pqa~ke pripadnika srpske nacionalnosti. U<br />

okviru "Skifteri", oformio je svoju grupu, koju su ~inili<br />

131


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Behar Beri{a, Ru`di Haqiqi, <strong>zvani</strong> "Rudi", Nazif Metoli,<br />

<strong>zvani</strong> "Tabut", Hiqmi Veqi, <strong>zvani</strong> "Smrt", Haki Abazi, Aslan<br />

Sinani, Gani Koci, [ef}et Murseqi, [a}ir Be}iri, bra}a<br />

Faik i Raif Arifi i dr.<br />

Krajem juna 1999. godine, zajedno sa Agimom Reyepijem (la`no<br />

ime Agron Yemaiqi), iz sela Karu{evac, op{tina Obili},<br />

organizovao je ubistvo izvesnog Bo{ka, nekada{weg radnika<br />

robne ku}e u pomenutom gradu.<br />

Organizator je i izvr{ilac ubistava vi{e lica albanske<br />

nacionalnosti sa podru~ja Podujeva (me|u wima su Uk{in<br />

Ze}iri i Miqaim \akoli), a povezan je i sa nelegalnom<br />

trgovinom oru`jem i distribucijom narkotika.<br />

96. ARIF (Pajazit) MU]OLI, <strong>zvani</strong><br />

"Profa"<br />

<strong>Ro|en</strong> 15.05.1952. godine u selu Hrtica,<br />

op{tina Podujevo.<br />

Bio je ~lan operativne zone OVK Lab, a<br />

posle formirawa 15<strong>1.</strong> brigade "Zahir<br />

Pajaziti", postavqen je za wenog<br />

komandanta, sa sedi{tem u selu Brada{. Posle demobilizacije<br />

OVK, imenovan je za jednog od rukovodilaca pri glavnom {tabu<br />

KZK.<br />

Ume{an je u ubistvo Mirka Sari}a, iz sela Ta~evac, op{tina<br />

Kur{umlija, izvr{eno 20.07.1999. godine, u selu Metohija, kao i<br />

u sistematsko etni~ko ~i{}ewe srpskog stanovni{tva na<br />

teritoriji op{tina Podujevo i Pri{tina.<br />

97. MALI] NDRECAJ, <strong>zvani</strong> "komandant<br />

Mali}i"<br />

<strong>Ro|en</strong> je u selu Ma~iteva, op{tina Suva<br />

Reka.<br />

Nakon formirawa operativne zone OVK<br />

Duka|in, Ramu{ Haradinaj je Ndrecaja<br />

imenovao za komandanta 132. brigade OVK,<br />

132


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

zvane "Murat Zeneqi", sa sedi{tem u selu Jablanica. Ova<br />

brigada je rukovodila zatvorom u kojem su mu~eni i ubijani<br />

kidnapovani Srbi.<br />

Po dolasku KFOR-a i UNMIK-a na KiM, rukovodio je<br />

specijalnom jedinicom zvanom "Zla reka", ~iji su pripadnici<br />

izvr{ili veliki broj krivi~nih dela nad nealbanskim<br />

stanovni{tvom na podru~ju \akovice.<br />

Nakon formirawa {taba ANA, u selu Debalde, op{tina Vitina,<br />

2002. godine, Ndrecaj je postavqen za komandanta, sa posebnim<br />

zadu`ewem da organizuje obuku pripadnika ANA.<br />

Po instrukcijama Ramu{a Haradinaja, Ndrecaj je u~estvovao u<br />

oru`anim sukobima u Kumanovu (Makedonija), gde je predvodio<br />

teroristi~ku grupu u okviru ONA, pri ~emu je koristio<br />

pseudonim "komandant Maqa". Tako|e, aktivan je na planu<br />

ilegalnog dopremawa oru`ja i druge vojne opreme iz Albanije za<br />

potrebe terorista na podru~ju Pre{eva, Bujanovca, Medve|e i<br />

Makedonije. U tom kontekstu, sa svojom grupom, koju ~ine [aban<br />

Tahiri, iz sela Berjah, Seqman Sadiku, iz sela Nivokaz,<br />

op{tina \akovica, Binak Mazreku, iz sela Vok{, i Hajdar<br />

Habibi, iz sela Junik, op{tina De~ani, Ndrecaj preuzima<br />

oru`je iz magacina na podru~ju De~ana i skladi{ti ga u<br />

neposrednoj blizini administrativne granice sa jugom Srbije,<br />

kao i dr`avne granice sa Makedonijom.<br />

Zbog ovakve aktivnosti, marta meseca 2003. godine, uhap{en je od<br />

strane pripadnika KFOR-a, da bi posle izvesnog vremena bio<br />

oslobo|en.<br />

98. SEQAMI (Iqmi) NEZIRI, <strong>zvani</strong><br />

"Agron"<br />

<strong>Ro|en</strong> 05.07.1972. godine u selu Dowa Slatina,<br />

op{tina Vitina.<br />

Zbog delovawa u okviru NPOK, protiv wega<br />

je, u avgustu 1993. godine, podneta krivi~na<br />

prijava i osu|en je na kaznu zatvora u trajawu<br />

od 14 meseci.<br />

133


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Nakon zavr{ene obuke u Albaniji, po~etkom 1998. godine, sa<br />

grupom od 10 pripadnika OVK, prebacio se na teritoriju KiM,<br />

gde je, zajedno sa Ahmetom <strong>Isuf</strong>ijem, [emsijem Suqom i<br />

Quqzimom Qecijem, iz sela Gmince, op{tina Kosovska<br />

Kamenica, u~estvovao u formirawu {taba OVK za operativnu<br />

zonu Karadak, kao i u mobilisawu i obuci novih pripadnika<br />

OVK, te dopremawu oru`ja i vojne opreme.<br />

U leto 1999. godine, postavqen je za komandanta 173. brigade<br />

OVK, a kasnije i za komandanta jedinice KZK u Vitini.<br />

Istovremeno, do oktobra 2000. godine, obavqao je du`nost<br />

potpredsednika SO Vitina, a bio je i vo|a teroristi~ke grupe<br />

"Crni orlovi", ~iji su pripadnici u~estvovali u ubistvima,<br />

zlostavqawima i proterivawu Srba sa podru~ja te op{tine.<br />

Marta 200<strong>1.</strong> godine, za vreme oru`anih sukoba u Makedoniji,<br />

Neziri je predvodio grupu od oko 300 terorista sa teritorije<br />

op{tine Vitina, koja je u~estvovala u borbama protiv<br />

makedonskih snaga bezbednosti u reonu sela Tanu{evci. Ubrzo<br />

nakon navedenih aktivnosti, iskqu~en je iz KZK. Sredinom<br />

2002. godine, bio je aktivan u dopremawu naoru`awa u<br />

Makedoniju, a deo oru`ja skladi{tio je u atarima pograni~nih<br />

sela Debelde i Mjak, u op{tini Vitina.<br />

Iste godine, postavqen je za direktora Odseka za osigurawe pri<br />

SO Vitina. Ovu du`nost obavqa i sada i veoma je aktivan u<br />

organizovanom otkupu srpske imovine u toj op{tini.<br />

99. JAKUP (Smajq) NURA<br />

<strong>Ro|en</strong> 13.02.1966. godine u selu Prelovac,<br />

op{tina Srbica.<br />

Po~etkom 1997. godine, presudom Okru`nog<br />

suda u Pri{tini, osu|en je na kaznu zatvora<br />

od 20 godina, zbog krivi~nog dela terorizam.<br />

Posle kratkog boravka u teroristi~koj grupi Adema Ja{arija,<br />

199<strong>1.</strong> godine, upu}en je u Albaniju, na vojnu obuku. Po povratku<br />

na KiM, u~estvovao je u vi{e teroristi~kih akcija na<br />

pripadnike policije, me|u kojima i u napadu na pripadnike<br />

policije na pru`nom prelazu u Glogovcu, kada su ubijena 4<br />

134


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

policajca, zatim u selu Liko{ane, op{tina Glogovac, kao i u<br />

brojnim kidnapovawima i likvidaciji srpskih civila.<br />

U periodu od februara 1998. do juna 1999. godine, bio je<br />

komandant OVK za selo Prelovac, op{tina Srbica, i ~lan<br />

Glavnog {taba OVK za podru~je Drenice, a sada je pripadnik<br />

specijalne jedinice pri KZK za podru~je Drenice.<br />

U bliskim je vezama sa trenutno aktuelnim teroristi~kim<br />

grupama na KiM, jugu Srbije i u Makedoniji, a polovinom 200<strong>1.</strong><br />

godine, sa grupom terorista, boravio je na administrativnoj<br />

granici prema Bujanovcu, Pre{evu i Medve|i, gde je u~estvovao<br />

u teroristi~kim akcijama prema pripadnicima policije i VJ.<br />

100. ENVER (Osman) ORU^I<br />

<strong>Ro|en</strong> 06.12.1962. godine u selu Rezalo, op{tina Srbica.<br />

Zavr{io je Vojnu akademiju u Beogradu, biv{i komandir S[UP<br />

u Vu~itrnu.<br />

Od 1998. godine, kao ~lan OVK, delovao je na podru~ju planine<br />

^i~avice, gde je po~iwen veliki broj zlo~ina nad pripadnicima<br />

srpske nacionalnosti. Pod neposrednim rukovodstvom Oru~ija i<br />

Mensura Ka{umija, organizovano je kidnapovawe Srba iz sela<br />

Nevoqano, op{tina Vu~itrn.<br />

Pripadnici 124. brigade OVK, kojom je komandovao Enver<br />

Oru~i, kidnapovali su petoro Srba, starijeg starosnog doba, iz<br />

sela Nevoqane, i odvezli ih, preko ^i~avice i Prekaza, u<br />

improvizovani zatvor u selu Likovac. U ovom zatvoru, vr{eno je<br />

maltretirawe i likvidacija kidnapovanih lica srpske i<br />

albanske nacionalnosti, me|u kojima je bio i policajac Ivan<br />

Bulatovi}. U masakrirawu i likvidacijama posebno su se<br />

istakli Sabit Geci i Sulejman Selimi, <strong>zvani</strong> "Sultan".<br />

10<strong>1.</strong> \UM[IT (Ahmet) OSMANI<br />

<strong>Ro|en</strong> 02.05.195<strong>1.</strong> godine u selu @itiwe, op{tina Vitina.<br />

U okviru OVK, bio je anga`ovan na prikupqawu obave{tajnih<br />

podataka, a nakon wenog rasformirawa imenovan je za {efa<br />

135


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

tajne policije KZK u Gwilanu, uglavnom izvr{avaju}i naloge<br />

Ahmeta <strong>Isuf</strong>ija i [emsija Suqe, komandanta i zamenika<br />

komandanta operativne zone Karadak. Zajedno sa Nazmijom<br />

Bekte{ijem, iz Gwilana, biv{im policajcem MUP-a Srbije, a<br />

sada pripadnikom tajne policije, maltretirao je preostalo<br />

srpsko stanovni{tvo na podru~ju op{tine Gwilane, sa ciqem<br />

wegovog iseqavawa.<br />

Tako|e, po nalogu <strong>Isuf</strong>ija i Suqe, organizovao je ubistva<br />

vi|enijih Srba u Gwilanu, tako da je u samom gradu ubijeno preko<br />

stotinu lica i proterano 90% stanovnika srpske nacionalnosti.<br />

Za najte`a krivi~na dela (ubistvo, silovawe, paqewe, fizi~ko<br />

maltretirawe) uglavnom je anga`ovao lica iz kriminogene<br />

sredine. Ove aktivnosti posebno su bile usmerene na biv{e<br />

pripadnike MUP-a Srbije albanske narodnosti, koji su ostali<br />

na KiM. Da bi pokazao lojalnost OVK, biv{i operativni<br />

radnik RDB MUP-a Srbije Fatmir Drmaku, iz Gwilana, morao<br />

je, po zadatku dobijenom od Osmanija, da u~estvuje u izvr{ewu<br />

ubistava ~lanova DSK.<br />

102. NEBIH (]erkim) PRENI]I<br />

<strong>Ro|en</strong> 26.08.1975. godine u selu Ade, op{tina Obili}.<br />

Kao pripadnik tajne slu`be OVK, pod direktnom komandom<br />

Abedina Sogojeve i Sabita Ladrovcija, u~estvovao je u<br />

likvidaciji porodice Rapaji} iz Obili}a, 28.1<strong>1.</strong>2000. godine.<br />

103. RAHMAN (Sadri) RAMA<br />

<strong>Ro|en</strong> 23.1<strong>1.</strong>1970. godine u selu Okra{tica,<br />

op{tina Vu~itrn.<br />

Obavqao je funkciju komandanta 4. operativne<br />

zone OVK, koja je obuhvatala podru~ja op{tine<br />

Kosovska Mitrovica, Vu~itrn, Leposavi},<br />

Zve~an, Zubin Potok i nekoliko sela sa<br />

podru~ja op{tine Obili}.<br />

Kao ~lan teroristi~ke grupe Adema Ja{arija, 1993. godine, bio je<br />

direktno ukqu~en u rukovo|ewe akcijama na podru~ju Drenice, da<br />

136


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

bi, kasnije, pre{ao na podru~je Vu~itrna, gde je radio na<br />

organizovawu teroristi~kih grupa u skoro svim selima na<br />

ovom podru~ju.<br />

U junu 1998. godine, organizovao je i rukovodio<br />

teroristi~kim napadima na srpske porodice u selu Pantina,<br />

op{tina Vu~itrn. Tom prilikom, kidnapovan je bra~ni par<br />

Miqkovi} (Ratomir i ^edomirka), ~ija je sudbina nepoznata.<br />

Nakon proterivawa Srba iz pomenutog sela, naredio je<br />

potpuno uni{tavawe svih srpskih ku}a i drugih objekata.<br />

U junu 1998. godine, predvodio je grupu od <strong>1.</strong>000 pripadnika<br />

OVK, koji su iz Albanije na KiM uspeli da prenesu veliku<br />

koli~inu naoru`awa i vojne opreme.<br />

Kao komandant pomenute zone, Rama je zloupotrebio<br />

finansijska sredstva prikupqena u inostranstvu radi<br />

nabavke oru`ja i druge opreme za potrebe OVK. Posle<br />

povla~ewa srpskih snaga bezbednosti sa teritorije KiM,<br />

nasilno je zaposeo vi{e lokala i stanova, ~iji su vlasnici<br />

bili pripadnici nealbanskih nacionalnih zajednica,<br />

ve}inom Srbi.<br />

Nakon formirawa KZK, Rama je postavqen za komandanta 4.<br />

RTG, sa sedi{tem u Kosovskoj Mitrovici, a od novembra<br />

200<strong>1.</strong> godine, nalazio se, u ~inu general-majora, na funkciji<br />

komandanta 5. RTG KZK u Pri{tini, sa koje je smewen krajem<br />

juna meseca 2003. godine.<br />

Rama raspola`e velikim materijalnim sredstvima, od kojih<br />

je kupio ku}u u Pri{tini, vrednosti oko 250.000 evra, a u<br />

selu Okra{tica, gde mu `ive roditeqi i bra}a, napravio je<br />

~etiri velike ku}e i izgradio najsavremeniju farmu za<br />

gajewe krava i `ivine, ~ija vrednost je procewena na vi{e<br />

od 200.000 evra. Poseduje vi{e skupih automobila i yipova.<br />

U bliskoj vezi je sa Agimom [ahanijem iz Vu~itrna,<br />

vlasnikom trgovinske firme "Bes-Arti", iz tog grada, ina~e<br />

predsednikom Udru`ewa trgovinskih firmi na KiM.<br />

137


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

104. IQMI (Seqman) RAMU[OLI, <strong>zvani</strong><br />

"Granit"<br />

<strong>Ro|en</strong> 10.05.1964. godine u selu Manastirce,<br />

op{tina Uro{evac.<br />

Biv{i pripadnik MUP-a Republike Srbije u<br />

Pri{tini.<br />

Godine 1998., pristupio je {tabu OVK za op{tinu Uro{evac,<br />

lociranom u selu Jezerce, a posle kratkog vremena imenovan<br />

je za komandanta 16<strong>1.</strong> brigade operativne zone Nerodimqe.<br />

Posle dislocirawa pripadnika MUP-a Srbije i VJ sa KiM,<br />

organizovao je i, u vi{e navrata, u~estvovao u kidnapovawu<br />

civila srpske nacionalnosti iz sela Gorwe i Dowe<br />

Nerodimqe, op{tina Uro{evac (Dimka Parli}a, Milo{a i<br />

Milorada \or|evi}a). Kidnapovane civile je ispitivao i<br />

fizi~ki zlostavqao, da bi im se kasnije izgubio svaki trag.<br />

Pored toga, organizovao je proterivawe srpskog<br />

stanovni{tva iz pomenutih sela i uni{tavawe wihove<br />

imovine.<br />

Nakon formirawa KZK, septembra 1999. godine, imenovan je<br />

za oficira za operativna pitawa zone Istok, a sada je<br />

anga`ovan kao oficir u kasarni "Jezera~ka epopeja" u<br />

Uro{evcu, na funkciji {efa {taba.<br />

Istovremeno, pripadnik je ilegalne tajne policije i ~lan<br />

{taba ANA za podru~je op{tina Uro{evac, Ka~anik,<br />

[trpce i [timqe.<br />

U bliskoj je vezi sa Ismetom Sadikuom, iz sela Bali},<br />

op{tina Uro{evac, pripadnikom tajne policije u Uro{evcu,<br />

Eqmijem Re~icom, iz Uro{evca, zamenikom na~elnika tajne<br />

policije i koordinatorom tajne policije i ANA u<br />

Uro{evcu, i Imrijem Iqazijem, iz sela Kamena Glava,<br />

op{tina Uro{evac, ina~e komandantom 6. RTG KZK.<br />

138


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

105. EQMI (Reyep) RE^ICA, <strong>zvani</strong><br />

"Petrit"<br />

<strong>Ro|en</strong> 06.10.196<strong>1.</strong> godine, u Uro{evcu.<br />

Zbog delovawa sa pozicija albanskog<br />

separatizma i terorizma, 1985. godine,<br />

uhap{en je i osu|en na 11 godina zatvora.<br />

Po izlasku iz zatvora, bio je aktivan u okviru ilegalne<br />

organizacije NPK. Zajedno sa Yabirom Morinom, Enverom<br />

Topalijem i Sulejmanom Biti}ijem, bio je organizator<br />

teroristi~kih akcija koje su, 1997. i po~etkom 1998. godine,<br />

izvr{ene na podru~ju Uro{evca (napad na policijski punkt u<br />

selu Grlica, op{tina Uro{evac, i dva stambena objekta u<br />

kojima su stanovali radnici MUP-a Srbije).<br />

Pored organizatorske uloge, li~no je u~estvovao u napadu na<br />

stambeni objekat u kome je `iveo radnik ORDB Uro{evac,<br />

baciv{i priru~nu eksplozivnu napravu koju je izradio<br />

Sulejman Biti}i.<br />

Juna 1998. godine, inicirao je formirawe {taba OVK za<br />

Uro{evac, u kome je postavqen za oficira za vezu sa glavnim<br />

{tabom u Drenici. Pored toga, bio je zadu`en za pribavqawe<br />

oru`ja i nov~anih sredstava, kao i za odre|ivawe baza gde }e<br />

oru`je biti uskladi{teno. Nakon hap{ewa jednog broja ~lanova<br />

ovog {taba, pobegao je u Drenicu, a potom u selo Jezerce,<br />

op{tina Uro{evac, gde je bio lociran {tab OVK.<br />

Kao jedan od rukovodilaca {taba OVK nerodimske operativne<br />

zone, 1999. godine, formirao je tzv. obave{tajnu grupu, koja je<br />

bila u sprezi sa albanskom obave{tajnom slu`bom [IK. Ova<br />

grupa je, kasnije, prerasla u tzv. tajnu policiju, sa zadacima<br />

kidnapovawa i likvidacije pripadnika MUP-a Republike Srbije.<br />

Nakon povla~ewa srpskih snaga bezbednosti sa KiM, Re~ica je,<br />

od strane Agima ^ekua, imenovan za {efa obave{tajnog sektora<br />

G-2 pri KZK, sa centralom u Pri{tini. Pored zadu`ewa u KZK,<br />

od strane {efa tajne policije Kosova Kadrija Veseqija, zvanog<br />

"Quqi", Re~ica je postavqen za zamenika navedene organizacije,<br />

a na toj funkciji se i sada nalazi. Pored anga`ovawa na<br />

139


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

formirawu odeqewa tajne policije Kosova u svim ve}im<br />

centrima na KiM, i koordinacije rada ove slu`be u Uro{evcu,<br />

Re~ica, sa svojim saradnicima, organizuje kidnapovawa i ubistva<br />

Albanaca koji su, po wihovoj proceni, bili povezani sa<br />

pripadnicima MUP-a Republike Srbije.<br />

Eqmijev ro|eni brat Ba{kim Re~ica (zajedno sa Wazijem<br />

Qohajem, Neyatom Krasni}ijem, Fatmirom Azemijem, Neyatom<br />

Azemijem i ]amiqom [abanijem, <strong>zvani</strong>m "]ori") aktivno je<br />

ukqu~en u {verc narkotika iz Turske ka zapadnoj Evropi, preko<br />

Bugarske, ^e{ke i Slova~ke.<br />

Navedena lica predstavqaju jednu od najja~ih kriminalnih grupa<br />

na podru~ju Uro{evca koja se, uglavnom, bavi distribucijom<br />

narkotika u zemqe zapadne Evrope. Deo finansijskih sredstava<br />

pribavqenih ovakvom aktivno{}u, Re~ica koristi za kupovinu i<br />

dopremawe oru`ja savremene proizvodwe za potrebe pripadnika<br />

ANA, anga`ovanih u sukobima na podru~ju Makedonije i juga<br />

Srbije. Pored toga, anga`ovan je i na formirawu {taba ANA u<br />

op{tinama Uro{evac, [timqe, [trpce i Ka~anik.<br />

Pripadnici UNMIK policije su, nedavno, u selu Kamena Glava,<br />

op{tina Uro{evac, sproveli akciju u kojoj je prona|eno oko 20<br />

kilograma heroina, vlasni{tvo Re~ice i wegove kriminalne<br />

grupe. U sli~noj akciji, makedonska policija je, tako|e ove<br />

godine, kod pripadnika iste grupe otkrila i zaplenila oko 10<br />

kilograma heroina.<br />

106. EKREM (Raim) REYA, <strong>zvani</strong> "Drini"<br />

<strong>Ro|en</strong> 14.08.196<strong>1.</strong> godine u selu Qubi`da, op{tina Prizren.<br />

Biv{i oficir JNA. Bio je komandant {taba 125. brigade OVK -<br />

operativne zone Pa{trik i ~lan Glavnog {taba OVK, kao i jedan<br />

od rukovodilaca Tajne policije Hayija [ef}eta "Spahije".<br />

Odgovoran je za brojne zlo~ine po~iwene na toj teritoriji:<br />

vi{e od 26 ubistva, 77 otmica, organizovawe {est zatvora<br />

lociranih na teritoriji Orahovca i Prizrena, grupna silovawa<br />

i mu~ewe `ena, od kojih su neke bile zato~ene u zatvorima u<br />

Orahovcu. Tako|e, odgovoran je i za realizaciju vi{e od<br />

dvadeset teroristi~kih napada, me|u kojima su i napadi na sela<br />

140


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Bratotin, Opteru{a, Retimqe i Zo}i{te, po~iweni u julu i<br />

novembru 1998. godine.<br />

Kada je, sredinom 1999. godine, usled oru`anih dejstava, lokalno<br />

stanovni{tvo izbeglo iz svojih ku}a sa teritorije Prizrena,<br />

Ekrem Reya je naredio da se spale i opqa~kaju svi dru{veni<br />

objekti i nealbanske ku}e. Tom prilikom, izdao je i nare|ewe za<br />

likvidaciju nekoliko lica albanske nacionalnosti, zbog<br />

wihove lojalnosti Republici Srbiji.<br />

Likvidiran je 8. maja 2000. godine, od strane pripadnika<br />

teroristi~ke grupe "Crna ruka", zbog sukoba sa Ha{imom Ta}ijem.<br />

107. BEDRI ([aban) REYAJ, <strong>zvani</strong> "Gaqan"<br />

<strong>Ro|en</strong> 03.04.1962. godine u selu Petrovo, op{tina [timqe.<br />

Odmah po formirawu OVK imenovan je za rukovodioca tajne<br />

policije u selu Lani{te, op{tina [timqe, a zatim i za ~lana<br />

{taba OVK u selu Jezerce, pod komandom [ukrija Buje. Jedno<br />

vreme je, po naredbi pretpostavqenih, delovao na podru~ju<br />

Drenice.<br />

Akter je oru`anih napada na selo Nerodimqe, 1998. i 1999.<br />

godine, i selo Grebno, aprila 1999. godine, kada je prinudno<br />

iseqeno lokalno stanovni{tvo sa teritorije Uro{evca.<br />

Nakon prestanka oru`anih dejstava na podru~ju KiM, kao {ef<br />

policije {taba OVK, kasnije KZK, u [timqu, zajedno sa<br />

komandantom Isqamom Musliuom, <strong>zvani</strong>m "^er~iz", organizovao<br />

je proterivawe nealbanskog stanovni{tva sa tog podru~ja (za<br />

vrlo kratko vreme proterano je 95% stanovni{tva, a wihova<br />

imovina spaqena ili pokradena). Pomenuta grupa je, za Srbe i<br />

Rome, formirala zatvore u selima Petrovo, Mu`i~ane i Ra~ak.<br />

Bedri je, li~no, privodio i fizi~ki maltretirao Vitomira<br />

Nik{i}a, zbog toga {to je ovaj tra`io za{titu od KFOR-a i<br />

UNMIK-a. Krajem septembra 1999. godine porodica Nik{i} je,<br />

pod pritiskom, napustila KiM.<br />

Bedri je, pored Bajru{a Reyaja, Agima Ismaiqija, Muhameta<br />

Miftarija i Heseta Bqete, pripadnik tajne policije ([IK) u<br />

[timqu, kojom rukovodi Fahrudin Ga{i. Svako od navedenih<br />

141


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

lica ima formiranu grupu koja se bavi kriminalnim<br />

delatnostima (provalnim kra|ama, prevarama, reketirawem,<br />

zastra{ivawem i sl.).<br />

108. ISMET (Adem) SADIKU<br />

<strong>Ro|en</strong> 23.04.194<strong>1.</strong> godine u selu Bali}, op{tina<br />

Uro{evac.<br />

Biv{i rezervni vojni stare{ina, u ~inu majora.<br />

Kao na~elnik {taba OVK za op{tinu<br />

Uro{evac, nakon hap{ewa wegovih ~lanova, uspeo je da pobegne<br />

i prikqu~i se Glavnom {tabu OVK u Drenici, da bi kasnije bio<br />

imenovan za {efa {taba OVK u selu Jezerce, op{tina Uro{evac.<br />

U drugoj polovini 1999. godine, formirao je lokalni {tab OVK u<br />

selu Bali}, op{tina Uro{evac, i organizovao etni~ko ~i{}ewe<br />

srpskog stanovni{tva iz sela Gorwe i Dowe Nerodimqe, a posle<br />

wihovog iseqavawa, naredio je pqa~kawe, paqewe i ru{ewe<br />

tamo{wih ku}a.<br />

Sadiku je li~no ispitivao lica srpske nacionalnosti koja su<br />

privo|ena na razgovore u {tab OVK i tom prilikom<br />

zlostavqana i fizi~ki maltretirana, od kojih je osam, na kraju,<br />

ubijeno. Pored toga, u~estvovao je i u ispitivawu Albanaca<br />

privo|enih u {tab OVK, sme{ten u Domu VJ u Uro{evcu, pod<br />

sumwom da su bili saradnici MUP-a Srbije i VJ.<br />

Kao ~lan specijalne grupe za izvo|ewe diverzantskih akcija,<br />

po~etkom 2000. godine, aktivirao je eksplozivnu napravu ispred<br />

katoli~ke crkve u Uro{evcu. Zbog toga je uhap{en od strane<br />

KFOR-a i u pritvoru je proveo oko mesec dana.<br />

109. RU@DI (Ajdin) SARAMATI<br />

<strong>Ro|en</strong> 19.07.1950. godine u selu Dobru{a,<br />

op{tina Prizren.<br />

Zbog delovawa u okviru ilegalne organizacije<br />

NPRK, 1980. godine, osu|en je na 7 godina<br />

zatvora. Po izlasku iz zatvora, nastavio je sa<br />

142


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

teroristi~kim aktivnostima, te je, 1992. godine u Prizrenu, iz<br />

vatrenog oru`ja, ranio pripadnika MUP-a Srbije, nakon ~ega je<br />

pobegao u Albaniju.<br />

Po zadacima [IK-a, postao je jedan od organizatora i<br />

instruktora obuke pripadnika OVK na teritoriji Albanije,<br />

zajedno sa oficirima albanske armije, a anga`ovao se i na<br />

ilegalnom ubacivawu oru`ja i vojne opreme iz Albanije na<br />

KiM, za potrebe OVK.<br />

Nakon povla~ewa pripadnika MUP-a Srbije i VJ, vratio se u<br />

Prizren, gde je organizovao proterivawe Srba i drugog<br />

nealbanskog stanovni{tva, kao i uni{tavawe i pqa~kawe<br />

wihove imovine, u ~emu su, pored wega, u~estvovali i Ismet<br />

Baladalaj, Bakija Elezkurtaj i Hismen Kurtaj. Saramati je,<br />

tako|e, formirao "trojke" koje su izvr{ile vi{e ubistava.<br />

Do formirawa KZK, bio je komandant 128. brigade OVK, ~ije je<br />

sedi{te bilo u selu @ur, kao i komandant logora u selu Na{ec,<br />

u prostorijama de~jeg odmarali{ta, a kasnije je imenovan za<br />

komandanta odseka 324. brigade KZK, sa sedi{tem u Lapu{kom<br />

Hanu.<br />

Na podru~ju Opoqa, formirao je vi{e teroristi~kih grupa, koje<br />

deluju direktno pod wegovom komandom, a prevashodni zadatak<br />

im je pqa~ka i fizi~ko maltretirawe, te likvidacija<br />

nealbanskog stanovni{tva na tom podru~ju.<br />

Uz odobrewe Ha{ima Ta}ija, zaposeo je deo granice prema<br />

Albaniji, u ciqu nesmetanog uno{ewa oru`ja i druge vojne<br />

opreme, koja se, potom, prenosi na podru~je Drenice, a odatle u<br />

Makedoniju i na jug Srbije. Pored toga, anga`ovan je i na<br />

mobilizaciji biv{ih pripadnika OVK, za prikqu~ivawe<br />

jedinicama ONA u Makedoniji.<br />

Krajem 200<strong>1.</strong> godine, zbog maltretirawa Albanaca u Prizrenu,<br />

pripadnici KFOR-a su ga uhapsili, ali je ubrzo pu{ten na<br />

slobodu, usled nedostatka dokaza. Nakon nekoliko dana, ponovo<br />

je uhap{en i, po~etkom 2002. godine, osu|en na 5 godina zatvora,<br />

tako da se sada nalazi na izdr`avawu kazne u bazi "Bondstil", a<br />

advokati anga`ovani u wegovoj odbrani, Hazer Susuri i Bajram<br />

Hiseni, poku{ali su da demantuju optu`nicu, iznose}i da je ovaj<br />

slu~aj montiran iz Beograda. U nekoliko navrata, u zatvoru su ga<br />

posetili Besnik Cengu, na~elnik Okruga Kuksa (Albanija), i<br />

143


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Spiro Butka, oficir albanske armije, pripadnik ANA sada<br />

nastawen u Uro{evcu.<br />

Pored navedenog, tokom 2002. godine, protiv Saramatija i<br />

Petrita Bojayijua vo|en je i disciplinski postupak, zbog<br />

pronevere ve}e svote nov~anih sredstava, prikupqenih od<br />

gra|ana za izgradwu kasarne KZK u Lapu{kom Hanu.<br />

110. REYEP (Destan) SELIMI<br />

<strong>Ro|en</strong> 15.03.197<strong>1.</strong> godine u selu Ov~arevo,<br />

Srbica. Osu|en je u odsustvu na 20 godina<br />

zatvora, zbog krivi~nog dela terorizam.<br />

Od 199<strong>1.</strong> godine, bio je u teroristi~koj grupi<br />

OVK Adema Ja{arija, kao jedan od wegovih<br />

najodanijih saboraca. Nakon boravka u Albaniji, na<br />

diverzantsko-teroristi~koj obuci, ilegalno se vratio na KiM i<br />

prikqu~io teroristi~kim grupama na podru~ju op{tine Srbica,<br />

vr{e}i obuku i naoru`avawe pripadnika OVK, da bi kasnije<br />

postao komandant specijalnih jedinica u operativnoj zoni Drenica.<br />

Direktan je u~esnik u teroristi~kom napadu na pripadnike<br />

MUP-a Republike Srbije, maja 1993. godine, na pru`nom prelazu<br />

kod Glogovca, u kojem su ubijena 4 i te`e rawena 3 policajca, kao<br />

i u napadima na policijsku kolonu u selu Lau{a, zaseok Ludovi},<br />

op{tina Srbica, 26. i 27.1<strong>1.</strong>1997. godine.<br />

U prelaznoj samozvanoj Vladi Kosova, Ha{im Ta}i ga je<br />

imenovao za ministra unutra{wih poslova. U to vreme, Selimi<br />

je formirao organizaciju pod nazivom "Veliki orlovi", u koju<br />

je ukqu~eno vi{e desetina biv{ih pripadnika OVK. U okviru<br />

"Velikih orlova" delovala je grupa zvana "Crni orlovi", ~iji je<br />

zadatak bio likvidacija nealbanskog civilnog stanovni{tva,<br />

politi~kih neistomi{qenika i pripadnika suparni~kih<br />

kriminalnih grupa. U tom svojstvu, a pod Ta}ijevom kontrolom,<br />

u~iwen je najve}i broj pqa~ki, paqevina, ubistava i rawavawa<br />

srpskog i ostalog nealbanskog stanovni{tva, a Selimi je bio<br />

neposredni organizator ve}ine kidnapovawa i likvidacija<br />

srpskih civila.<br />

144


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Tako|e, organizator je ilegalnog upu}ivawa teroristi~kih grupa sa<br />

podru~ja Drenice na teritoriju Republike Makedonije, gde su se<br />

prikqu~ile sastavu ONA, a ukqu~en je i u slawe terorista iz<br />

Drenice na podru~je op{tina Bujanovac, Pre{evo i Medve|a, radi<br />

izvo|ewa napada na policijske i vojne snage.<br />

Tokom 2000. godine, me|unarodne snage KFOR-a na KiM pokrenule<br />

su istragu protiv 5 visokih oficira KZK, me|u kojima je i Selimi,<br />

zbog ubistava i genocida izvr{enog u toku 1998. i 1999. godine, na<br />

prostoru KiM.<br />

Reyep Selimi ima veoma va`nu ulogu u kriminalnim aktivnostima<br />

na KiM, gde je ukqu~en u trgovinu oru`jem, narkoticima i belim<br />

robqem. Zajedno sa Sulejmanom Selimijem, svojim bratom od strica,<br />

organizovao je lanac trgovine narkoticima, kao i oru`jem i vojnom<br />

opremom koja se koristi u aktivnostima teroristi~kih organizacija<br />

na podru~ju Makedonije. U ovim poslovima blisko sara|uje sa<br />

Ta}ijevom "dreni~kom grupom", Yavitom Haqitijem, Ismetom<br />

Osmanijem, Sabitom Gecijem i Zanom ]au{ijem, liderom jedne od<br />

mafija{kih grupa iz Albanije, koji ~esto boravi na teritoriji<br />

Kline, Prizrena i Pri{tine.<br />

Deo profita ste~enog kriminalnim aktivnostima Selimi usmerava<br />

na naoru`avawe i opremawe kosovske tajne slu`be [IK, na ~ijem<br />

~elu se nalazi Kadri Veseqi, iz sela Braboni}, op{tina Kosovska<br />

Mitrovica.<br />

Selimi je, zajedno sa Fatmirom Limajem, osniva~ ilegalne<br />

kriminalno-teroristi~ke grupe "Oko sokolovo" koja se, pored<br />

{verca oru`ja i droge, reketirawa i organizovawa prostitucije,<br />

bavi pra}ewem, izu~avawem i likvidacijom konkurenata u<br />

kriminalnim poslovima, politi~kih protivnika i vi|enijih Srba.<br />

Organizacija prima pomo} iz [vajcarske, Nema~ke, Francuske,<br />

Australije i Albanije. Trenutno, wena operativna baza se nalazi u<br />

hotelu "Teranda" u Prizrenu, u kojem ~esto borave i pripadnici<br />

[I[. Smatra se da ova organizacija predstavqa paravojni deo<br />

albanske nacionalisti~ke partije "Bali Kombetar".<br />

Nalazi se na ameri~koj "crnoj listi" organizacija i lica kojima se,<br />

zbog teroristi~ke delatnosti, uskra}uje finansijska pomo}, odnosno<br />

zabrawuje ulazak u SAD.<br />

Trenutno, obavqa funkciju na~elnika Akademije KZK.<br />

145


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

11<strong>1.</strong> SULEJMAN ([aban) SELIMI, <strong>zvani</strong><br />

"Sultan"<br />

<strong>Ro|en</strong> 25.09.1970. godine u selu Ov~arevo,<br />

op{tina Srbica.<br />

U periodu od februara 1998. do juna 1999. godine,<br />

nalazio se na mestu komandanta glavnog {taba OVK<br />

za Drenicu, a sada obavqa funkciju zamenika<br />

komandanta KZK, sa ~inom general-majora.<br />

Neposredni je u~esnik u teroristi~kim akcijama izvedenim 25. i<br />

26.1<strong>1.</strong>1997. godine, nad sudskim izvr{iteqima i policijom u selu<br />

Vo}wak, kao i nad policijskom kolonom u selu Lau{a, zaseok<br />

Ludovi}, op{tina Srbica.<br />

Krajem 1997. godine, u~estvovao je u ubistvu Sadika Bajramija iz sela<br />

Dowi Obili}, op{tina Srbica.<br />

Godine 1999., od strane Privremene vlade Ha{ima Ta}ija imenovan<br />

je za komandanta tzv. Nacionalne garde Kosova. Osim aktivnosti na<br />

KiM, Selimi je imao va`nu ulogu u organizovawu prebacivawa<br />

teroristi~kih grupa sa podru~ja Drenice u Makedoniju.<br />

Tako|e, zna~ajna je wegova uloga u organizovanim kriminalnim<br />

aktivnostima. U vezi je sa Kadrijem Veseqijem, Yavitom<br />

Haqitijem i Reyepom Selimijem, kao i sa pojedinim kriminalnim<br />

strukturama iz Albanije, me|u kojima su Ismet Osmani, <strong>zvani</strong><br />

"Curi", jedan od vode}ih dilera narkotika u zemqama zapadne<br />

Evrope, i Zano ]au{i, lider albanske kriminalne organizacije<br />

koja se bavi ilegalnim prometom oru`ja iz Albanije na podru~je<br />

Makedonije, Crne Gore i KiM.<br />

112. ABEDIN (Abdurahman) SOGOJEVA<br />

<strong>Ro|en</strong> 26.02.1958. godine u selu Dowi Grabovac, op{tina Kosovo<br />

Poqe.<br />

Obavqao je funkciju komandanta OVK na podru~ju Grabovca, a<br />

sada je pripadnik KZK, u okviru <strong>1.</strong> RTG.<br />

1<strong>46</strong>


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Akter je teroristi~kog napada u kojem su poginula dva pripadnika<br />

MUP-a Srbije, u selu Hamidija, op{tina Obili}, i selu Pantina,<br />

op{tina Vu~itrn, kao i napada na Povr{inski kop "Bela}evac".<br />

Organizovao je i u~estvovao u kidnapovawu Srba, radnika<br />

Povr{inskog kopa "Bela}evac", 22.06.1998. godine, Dragana<br />

Vukmirovi}a, Zorana, Du{ana i Petra Ayanyi}a, Filipa<br />

Gojkovi}a, Marka Buhe, Miroslava Trifunovi}a, Srboquba Savi}a,<br />

Bo`idara Alimpi}a, kao i @arka Spasi}a, koji je kidnapovan<br />

14.05.1998. godine. Odgovoran je za otmicu i ubistvo Zvonka<br />

Bojani}a, potpredsednika Skup{tine op{tine Kosovo Poqe.<br />

Zajedno sa Sabitom Ladrovcijem, na podru~ju op{tine Obili},<br />

od strane biv{ih pripadnika tajne policije OVK, oformio je<br />

teroristi~ku grupu koju su ~inili Kadrija Sulejmani, <strong>zvani</strong><br />

"Mi{", Nebih Preni}i i Bekim Berbatovci, svi pripadnici<br />

tajne slu`be OVK, zatim Muhamet ^erkezi, <strong>zvani</strong> "^erkez",<br />

Ahmet ^erkezi, te Mirsad Kurte{i, kao i 14 muyahedina i 4<br />

nema~ka dr`avqanina, koji su sprovodili obuku u rukovawu<br />

oru`jem. Ova teroristi~ka formacija je, po nalogu Sogojeve,<br />

izvr{ila vi{e akcija, me|u kojima i postavqawe eksplozivnih<br />

naprava na ugostiteqski objekat "Kastelo" u Obili}u, u kojem<br />

se okupqaju tamo{wi Srbi.<br />

Ume{an je u ubistvo porodice Rapaji}, iz Obili}a, izvr{eno<br />

28.1<strong>1.</strong>2000. godine, zatim ubistvo Miladije Stanojevi}, kao i<br />

maltretirawe pripadnika KPS srpske nacionalnosti (Tawa<br />

Mihajlovi}, iz Pri{tine), uni{tavawe i pqa~kawe imovine<br />

Srba na tom podru~ju, te wihovo fizi~ko zlostavqawe (Stojka<br />

Stojanovi}a, Tomice Anti}a, Novice Ili}a, Milenka<br />

Mihajlovi}a i dr.).<br />

113. FATMIR (Haqim) SOPI<br />

<strong>Ro|en</strong> 13.04.196<strong>1.</strong> godine u selu Mramor, op{tina Pri{tina.<br />

Osu|en je 1984. godine, na ~etiri godine zatvora, zbog krivi~nog<br />

dela udru`ivawe radi neprijateqske delatnosti.<br />

Nakon povla~ewa srpskih snaga bezbednosti sa KiM, kao<br />

zamenik komandanta 153. brigade u selu Zla{, op{tina Pri{tina,<br />

147


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

iz magacina u selu Lukare, uzeo je oko 700 automatskih pu{aka i<br />

prodao ih Ramizu Aslaniju (po ceni od 300 DEM po komadu), da<br />

bi ih Aslani, potom, preprodao pripadnicima ANA u<br />

Makedoniji (po ceni od 700 DEM po komadu).<br />

Krajem avgusta 1999. godine, na lokaciji sela Zebince, op{tina<br />

Novo Brdo, u~estvovao je u kidnapovawu Milorada Popovi}a, iz<br />

Gra~anice, Slavi{e Stevi}a, iz Badovca i Predraga Miki}a,<br />

zvanog "Prota", iz Su{ice. Uz Fatmira Sopija i Adema [ehua,<br />

glavni je osumwi~eni za ubistvo Dragana Peri}a, Sini{e<br />

Markovi}a i izvesnog Jovanovi}a, na podru~ju Gra~anice.<br />

114. AZEM (Riza) SUQA, <strong>zvani</strong> "Tefik" i<br />

"Veliki ujak"<br />

<strong>Ro|en</strong> 04.05.195<strong>1.</strong> godine u Ki{noj Reci,<br />

op{tina Glogovac.<br />

Biv{i ministar odbrane u Vladi Ha{ima<br />

Ta}ija, du`e vremena boravio u [vajcarskoj,<br />

a sada je nastawen u Albaniji. Bio je jedan<br />

od najuticajnijih ~lanova delegacije<br />

kosmetskih Albanaca koja je u~estvovala na pregovorima u<br />

Rambujeu.<br />

Pripada grupi idejnih tvoraca OVK, a u~estvovao je i u<br />

osnivawu [IK. Zajedno sa \eqadinom Ga{ijem i Ha{imom<br />

Ta}ijem, organizovao je teroristi~ki napad na pripadnike<br />

MUP-a Srbije, na pru`nom prelazu u Glogovcu, maja 1993.<br />

godine. Osim toga, 1998. godine organizovao je teroristi~ki<br />

napad na policijske stanice u Podujevu i [timqu, likvidaciju<br />

grupe Srba u Klini i oko 80 lica srpske i albanske<br />

nacionalnosti iz Mali{eva. U vreme oru`anih sukoba na KiM,<br />

naredio je likvidaciju oko 800 Albanaca koji nisu prihvatili<br />

~lanstvo u DPK, kao i likvidaciju pojedinih uticajnih<br />

aktivista partije DSK Ibrahima Rugove.<br />

Wegova novija aktivnost vezuje se za teroristi~ku organizaciju<br />

ANA na KiM, u okviru koje zauzima jednu od va`nijih uloga.<br />

Odgovoran je za bomba{ki napad na prostorije UNMIK<br />

policije u Pe}i, koji su, po~etkom 2003. godine, izvr{ili<br />

pripadnici [IK.<br />

148


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Nakon sukoba sa Ha{imom Ta}ijem i Yavitom Haqitijem, Suqa<br />

je napustio teritoriju KiM i odselio se u Albaniju, odakle<br />

u~estvuje u organizaciji brojnih diverzantsko-teroristi~kih<br />

aktivnosti koje na Kosmetu izvode pripadnici [IK, a u ciqu<br />

koordinacije wihovih aktivnosti ~esto ilegalno prelazi<br />

granicu i boravi na teritoriji Pe}i, Prizrena i \akovice.<br />

Tako|e, koordinira lancem organizovanog kriminala na<br />

teritoriji KiM i Makedonije, u vezi ilegalnog uvoza oru`ja,<br />

municije i druge opreme, te obezbe|ewa materijalnih i<br />

finansijskih sredstava, potrebnih za vr{ewe teroristi~kih<br />

aktivnosti.<br />

Naoru`awe i opremu za diverzantska i teroristi~ka dejstva<br />

nabavqa u Albaniji, Nema~koj i [vajcarskoj, a distribuira ih<br />

preko teritorije Albanije na KiM.<br />

115. [EMSI (Nebija) SUQA, <strong>zvani</strong> "[a}a"<br />

<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>07.1957. godine u selu Bresaqce,<br />

op{tina Gwilane.<br />

Kao zamenik komandanta karada~ke zone OVK<br />

(u sastavu lapske zone - 153. brigada), u selu<br />

Zla{, op{tina Pri{tina, bio je anga`ovan<br />

na mobilisawu lica na teritoriji op{tina<br />

Gwilane i Vitina, zbog ~ega je, po~etkom 1999. godine, formirao<br />

pod{tab OVK u selu @egrova~ka Vrbica, op{tina Gwilane, kako<br />

bi teroristi~ku aktivnost i omasovqavawe OVK prebacio i na<br />

podru~ja u kojima, do tada, nije bilo oru`anih sukoba. Pojedini<br />

pripadnici OVK optu`ili su ga za kra|u novca u iznosu od<br />

140.000 DEM, koji je bio namewen za finansirawe pomenutog<br />

{taba.<br />

Li~no je organizovao i izdavao naloge za ubistva Srba, ali i<br />

Albanaca za koje se procenilo da sara|uju sa pripadnicima<br />

MUP-a Republike Srbije i VJ. Po wegovom nare|ewu, a u<br />

dogovoru sa Fqorimom Kloko}ijem, sada pripadnikom KZK u<br />

op{tini Novo Brdo, grupa albanskih terorista odvela je<br />

~lanove porodice Buwaku (oca Bisqima i sina Agima), iz<br />

149


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

mahale Buwaci, op{tina Novo Brdo, u pravcu sela Marevce.<br />

Pomenuta lica se i sada smatraju nestalima.<br />

Po wegovom nalogu, izvr{ena su mnoga ubistva u selima Pone{,<br />

Paralovo, Stra`a i Cernica, u gwilanskoj op{tini, kao i u<br />

samom Gwilanu.<br />

Zajedno sa Avduqem Hasanijem, iz sela Cernica, i Isom<br />

Agu{ijem, iz sela @egra, tokom 2000. godine, boravio je na<br />

podru~ju op{tina Pre{evo i Bujanovac, u svojstvu instruktora<br />

pripadnicima OVPMB i pru`awa pomo}i u qudstvu, naoru`awu<br />

i materijalnim i finansijskim sredstvima.<br />

116. FADIQ (Hajdar) SUQEVI]<br />

<strong>Ro|en</strong> 19.10.1965. godine u selu Ravna Bawa, op{tina Medve|a.<br />

Biv{i radnik SUP-a Pri{tina, a sada pripadnik KPS u<br />

policijskoj stanici u Pri{tini.<br />

Godine 1998., napustio je policiju i prikqu~io se OVK,<br />

formiraju}i jedinicu na podru~ju Golaka (reon izme|u<br />

Pri{tine i Medve|e), u ciqu izvo|ewa teroristi~kih akcija.<br />

Pomenuta grupa, kojoj su, izme|u ostalih, pripadali Hamdi<br />

Hiseni, Isqam M{ica, Mehmet Aqija i Baki Ga{i, planirala<br />

je niz likvidacija i diverzantsko-teroristi~kih akcija na<br />

podru~ju Pri{tine. U julu 1998. godine, Suqevi} je, sa svojom<br />

grupom, u Pri{tini, izvr{io napad na vojni autobus koji je<br />

prevozio zaposlene na aerodromu Slatina, pri ~emu su te{ko<br />

raweni Slavica Aleksi} i Dejan Gavrilovi}, kao i pripadnici<br />

VJ Branislav Kubatovi} i Zoran Mirkovi}.<br />

Posle povla~ewa pripadnika MUP-a i VJ sa KiM, u~estvovao je<br />

u progonu srpskog stanovni{tva iz Pri{tine, wihovom<br />

pqa~kawu, maltretirawu, kao i uzurpaciji stanova. Organizovao<br />

je pqa~ku benzinske pumpe u Pri{tini, kojom prilikom je<br />

ubijen radnik srpske nacionalnosti, a povezan je i sa ubistvom<br />

vi{e od 15 Srba u selu Zlatare, op{tina Uro{evac, Kemaqa<br />

[abanija, radnika CRDB Pri{tina, i Ramiza Mehmetija, iz<br />

sela Ajkobila, op{tina Pri{tina, kao sa otmicom Osmana<br />

[ainovi}a, iz Medve|e, Vaqona Mehmetija i Fitima Vrajolija.<br />

150


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Organizovao je i upravqao logorom za zato~ene Srbe koji se<br />

nalazio u zaseoku Zlatare, u blizini sela Mati~ane, kod<br />

Pri{tine.<br />

Osim aktivnosti na KiM, Suqevi} se prikqu~io OVPMB, u<br />

~ijem je sastavu izvr{io niz teroristi~kih akcija na podru~ju<br />

op{tine Medve|a.<br />

Na ~elu je jedne od kriminalnih grupa koja se u Pri{tini bavi<br />

preprodajom droge, ukradenih automobila i akcizne robe, kao i<br />

reketirawem i posredovawem u kupoprodaji nepokretnosti<br />

izme|u Albanaca i Srba, uz uzimawe visoke provizije.<br />

117. EMRU[ (Nesim) SUMA, <strong>zvani</strong> "Hoya"<br />

<strong>Ro|en</strong> 27.05.1974. godine u selu Dimce,<br />

Ka~anik.<br />

Za vreme NATO agresije na SRJ, kao<br />

pripadnik 162. brigade operativne zone<br />

Nerodimqe, neposredno je u~estvovao u<br />

teroristi~kim akcijama na podru~ju<br />

Ka~anika.<br />

Posle povla~ewa srpskih snaga bezbednosti sa KiM, kao<br />

pripadnik tajne policije Kosova, zajedno sa Ru{itom i Ze}ifom<br />

Bardhijem, i Mehmetom Bala`ijem, u~estvovao je u progonu i<br />

ubistvima nealbanskog stanovni{tva, ali i lokalnih Albanaca,<br />

koji nisu hteli da se pridru`e formacijama OVK. Tokom 1999.<br />

godine, ~lanovi pomenute grupe ubili su Emina Derwanija, a<br />

izvr{ili su i teroristi~ku akciju u kojoj je poginuo Ziber<br />

Curi, Albanac iz \eneral Jankovi}a, op{tina Ka~anik.<br />

Posle ubistva Curija, pripadnici KFOR-a uhapsili su Sumu,<br />

Mehmeta Bala`ija i jo{ jednog teroristu, ali su, pod pritiskom<br />

organizovanih protesta Albanaca, bili prinu|eni da ih, posle<br />

nekoliko dana, puste iz pritvora.<br />

U vreme sukoba albanskih terorista sa snagama bezbednosti<br />

Republike Makedonije, Suma je bio anga`ovan na prikupqawu i<br />

151


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

slawu oru`ja i vojne opreme, kao i regrutovawu i upu}ivawu<br />

vojno sposobnih Albanaca na podru~je pomenute dr`ave.<br />

Posle potpisivawa Ohridskog sporazuma, 200<strong>1.</strong> godine, pre{ao<br />

je u Makedoniju i prikqu~io se {tabu novoformirane<br />

teroristi~ke organizacije ANA, a po~etkom 2002. godine, na<br />

inicijativu rukovodstva, postavqen je za zamenika {efa<br />

fizi~kog obezbe|ewa Alija Ahmetija, predsednika Demokratske<br />

unije za integraciju (DUI), politi~ke partije Albanaca u<br />

Makedoniji.<br />

Tokom 2002. godine, postao je jedan od glavnih organizatora<br />

{verca oru`ja, narkotika i akcizne robe sa KiM u Makedoniju.<br />

Marta meseca iste godine, prilikom jedne od wegovih akcija<br />

prebacivawa oru`ja, pripadnici KFOR-a presreli su grupu<br />

{vercera, a u oru`anom sukobu do koga je do{lo, Suma je bio<br />

te{ko rawen. Preba~en je na le~ewe u KBC u Pri{tini, ali je<br />

uspeo da pobegne.<br />

Nalazi se na ameri~koj "crnoj listi" organizacija i lica kojima<br />

se, zbog teroristi~ke delatnosti, uskra}uje finansijska pomo},<br />

odnosno zabrawuje ulazak u SAD.<br />

118. RUFKI (Ibrahim) SUMA<br />

<strong>Ro|en</strong> 15. 04. 1968. godine u selu Dimce,<br />

op{tina Ka~anik.<br />

Po~etkom 1998. godine, po nalogu glavnog<br />

{taba OVK u dreni~kom kraju, formirao je<br />

teroristi~ko-diverzantske grupe koje su<br />

delovale na podru~ju \enaral Jankovi}a.<br />

Jedna od wegovih grupa organizovala je<br />

kanal za ubacivawe oru`ja iz Makedonije na KiM, a Suma je<br />

li~no finansirao wegovu kupovinu i odlu~ivao o skladi{tewu.<br />

Prilikom hap{ewa ove grupe od strane pripadnika MUP-a<br />

Srbije, Rufki Suma je uspeo da pobegne, ali je, u odsustvu, osu|en<br />

na zatvorsku kaznu u trajawu od 10 godina.<br />

Nakon dislocirawa srpskih snaga bezbednosti sa KiM, bio je<br />

jedan od organizatora proterivawa Srba sa podru~ja \eneral<br />

Jankovi}a, a li~no je u~estvovao u organizovawu nekoliko<br />

152


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

ubistava u toj oblasti. Kasnije je postavqen za komandanta 163.<br />

brigade KZK u Vitini, a sada se, u ~inu majora, nalazi na<br />

funkciji komandira jedinice KZK, stacionirane u \eneral<br />

Jankovi}u.<br />

Tokom 200<strong>1.</strong> godine, organizovao je prikupqawe nov~anih<br />

sredstava, u ciqu pru`awa pomo}i jedinicama OVPMB na jugu<br />

Srbije i ONA u Makedoniji, pri ~emu je i li~no u~estvovao u<br />

sukobima sa makedonskim organima bezbednosti.<br />

Osim teroristi~ke, bavi se i kriminalnom aktivno{}u. Zajedno<br />

sa Emru{om Sumom, iz sela Dimce, op{tina Ka~anik, 1999.<br />

godine, formirao je svoj kriminalni klan koji {vercuje oru`je<br />

i drogu iz Makedonije na KiM i obrnuto. Tako|e, bavi se i<br />

iznu|ivawem novca od lokalnih firmi i imu}nih qudi, kao i<br />

autoprevoznika koji prolaze kroz \eneral Jankovi}. ^lanovi<br />

klana Suma u vezi su sa kriminalnim grupama koje predvodi<br />

Rustem Mustafa, <strong>zvani</strong> "Remi", iz Podujeva.<br />

119. ISMET (Mihedin) TARA<br />

<strong>Ro|en</strong> 08.06.1963. godine, u Orahovcu.<br />

Sa grupom svojih saboraca iz OVK, me|u<br />

kojima su Gzim Hamza, <strong>zvani</strong> "Piktor",<br />

\eqaq Hajda, <strong>zvani</strong> "Toni", Seqajdin<br />

Mulabazi, <strong>zvani</strong> "Mici", i Sabajdin Cena,<br />

<strong>zvani</strong> "Sosi", formirao je posebnu jedinicu<br />

OVK, ~iji je {tab bio u mestu zvanom Carevac, kod Orahovca.<br />

Jedan je od organizatora i u~esnika u oru`anom napadu na<br />

Orahovac, 17.07.1998. godine, i velikog broja teroristi~kih<br />

napada na pripadnike MUP-a Srbije i VJ, zbog ~ega je, krajem<br />

1998. godine, postavqen za komandanta 124. brigade OVK u<br />

operativnoj zoni Pa{trik, ~iji se {tab, u to vreme, nalazio u<br />

selu Retimqe, op{tina Orahovac.<br />

Sa Sabajdinom Cenom, odgovoran je za vi{e ubistava i zlo~ina<br />

nad nealbanskim stanovni{tvom u Orahovcu, prilikom ulaska<br />

albanskih terorista u ovaj grad, juna 1999. godine.<br />

153


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Tako|e, zajedno sa Cenom i Skenderom Hoyom, upravqao je<br />

logorom za zato~ene Srbe koji se, jedno vreme, nalazio u<br />

Albaniji, 2 km severno od Tropoje.<br />

Nakon formirawa KZK, imenovan je za jednog od rukovodilaca<br />

na podru~ju Orahovca i li~no je uzurpirao benzinsku pumpu<br />

"Jugopetrola", za potrebe ove formacije.<br />

Tokom delovawa teroristi~ke formacije OVPMB na jugu<br />

Srbije, 2000. godine, bavio se ilegalnim dopremawem naoru`awa<br />

i vojne opreme za teroriste.<br />

Lider je ekstremne Partije pravde za podru~je Orahovca.<br />

120. GANI (Hayija) TA]I<br />

<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>0<strong>1.</strong>1958. godine u selu Bro}na,<br />

op{tina Srbica.<br />

Brat Ha{ima Ta}ija.<br />

Od 1992. godine, u~estvovao je u napadima na<br />

pripadnike MUP-a Srbije. Posredstvom svog<br />

brata, Ha{ima, stupio je u vezu sa Samijem<br />

Qu{takuom, Besimom Ramom, Kadrijem Veseqijem, Reyepom<br />

Seqimijem, Ademom Ja{arijem i drugim teroristima. Za<br />

komandanta 112. brigade "Arben Haliti", koja je delovala u<br />

operativnoj zoni Drenica, imenovan je 1998. godine i aktivno<br />

u~estvovao u teroristi~kim akcijama na pripadnike MUP-a<br />

Srbije i VJ.<br />

Vlasnik je 12 benzinskih pumpi koje sada nose naziv "Kosovo<br />

petrol", a bile su u vlasni{tvu "Jugopetrola" i "Beopetrola", i<br />

dr`i monopol nad trgovinom naftnim derivatima na celoj<br />

teritoriji KiM. Ostali vlasnici benzinskih pumpi pla}aju mu<br />

"porez" na ime dozvole za rad, a u slu~aju da to odbiju, postaju<br />

meta naoru`ane grupe pla}enika kojom rukovodi li~no Gani<br />

Ta}i. Ova grupa ih najpre opomiwe, a zatim pleni robu i<br />

zabrawuje daqi rad. Takvu poziciju na tr`i{tu naftom i wenim<br />

derivatima obezbe}uje mu Ha{im Ta}i koji, tako|e, na pomenuti<br />

na~in sti~e veliku finansijsku dobit.<br />

154


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

12<strong>1.</strong> HA[IM (Hayija) TA]I, <strong>zvani</strong><br />

"\arpni" ("Zmija")<br />

<strong>Ro|en</strong> 24.04.1969. godine u selu Bro}na,<br />

op{tina Srbica.<br />

Nakon demilitarizacije OVK, formirao je<br />

politi~ku partiju DPK, ~iji je predsednik. U<br />

julu 1997. godine, osu|en je u odsustvu,<br />

presudom Okru`nog suda u Pri{tini, i<br />

ka`wen zatvorskom kaznom u trajawu od 10 godina, zbog<br />

krivi~nog dela terorizam, a februara 1998. godine, za wim je<br />

raspisana Centralna poternica.<br />

Kao ~lan organizacionog jezgra OVK, u~estvovao je u<br />

obezbe|ivawu finansijskih sredstava za potrebe OVK,<br />

ubacivawu u zemqu teroristi~kih grupa, wihovoj diverzantskoteroristi~koj<br />

obuci i naoru`avawu. Zavr{io je vi{emese~nu<br />

vojnu obuku u Albaniji, nakon ~ega se direktno anga`ovao u<br />

vi{e teroristi~kih akcija na KiM.<br />

U~esnik je teroristi~kog napada na pru`nom prelazu u<br />

Glogovcu, kada su ubijena 4 policajca, a trojica te`e rawena.<br />

Tako|e, vi{e puta je pose}ivao selo Kle~ka, op{tina Lipqan, u<br />

vreme kada je tamo bila pritvorena, zlostavqana, a potom i<br />

likvidirana grupa srpskih civila.<br />

Iako je obezbedio participaciju u privremenim organima na<br />

KiM, zadr`ao je jak uticaj na najekstremnije strukture biv{e<br />

OVK, koje koristi u ciqu zastra{ivawa politi~kih protivnika<br />

i vr{ewa pritisaka na nealbansko stanovni{tvo da se iseli sa<br />

KiM.<br />

Krajem 200<strong>1.</strong> godine, na inicijativu Ha{ima Ta}ija,<br />

organizovano je vi{e teroristi~kih grupa sa~iwenih od biv{ih<br />

pripadnika OVK, uglavnom sa podru~ja Drenice, ~ije aktivnosti<br />

kontroli{e preko Kadrija Veseqija, {efa [IK-a, Samija<br />

Qu{takua, iz Srbice, i dr. Pod wegovom kontrolom nalazi se i<br />

tajna naoru`ana grupacija odgovorna za brojne zlo~ine, ubistva,<br />

kidnapovawa i zastra{ivawa na podru~ju severne Srbice, u<br />

selima Rudnik, Radi{evo, Suvo Grlo, Bawe, Kotore i Ku}ica.<br />

Ovom tajnom organizacijom neposredno rukovodi Reyep Selimi,<br />

155


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

iz sela Ov~arevo, op{tina Srbica, ina~e na~elnik Akademije<br />

KZK, a weni pripadnici su Musa Dervi{aj, Zenun Kadriju,<br />

\eqadin Gecaj i dr.<br />

Ta}i je u kontaktu sa Alijem Ahmetijem, komandantom ONA u<br />

Makedoniji, sa kojim sara|uje na prebacivawu terorista iz<br />

Makedonije na teritoriju op{tina Pre{evo i Bujanovac, u ciqu<br />

preduzimawa teroristi~kih akcija na punktove multietni~ke<br />

policije u pojedinim selima, u delu administrativne linije sa<br />

KiM.<br />

Tako|e, organizator je kriminalne organizacije, poznate kao<br />

"Dreni~ka grupa", u ~ije aktivnosti su ukqu~eni i brojni<br />

~lanovi wegove porodice. Pomenuta grupa dr`i pod kontrolom<br />

oko 10 do 15% ukupnog broja kriminalnih poslova na KiM, koji<br />

se odnose na {verc oru`ja, kradenih automobila, goriva, a<br />

delimi~no i cigareta, kao i na prostituciju, ostvaruju}i<br />

finansijsku vezu sa ~lanovima albanske, ~e{ke i makedonske<br />

mafije. Ina~e, Ta}ijeva sestra je udata za Sejdiju Bajru{a,<br />

jednog od vo|a albanske mafije.<br />

Ta}i kontroli{e ve}i deo organizovanog kriminala u regionu<br />

Istok-Klina-Srbica-Pri{tina. Najbli`i saradnik u {vercu<br />

ukradenih automobila mu je Fadiq Ta}i, a na tom poslu sara|uje<br />

sa kriminalnim klanom Kitaj. Na podru~ju op{tine Klina,<br />

organizovawem prostitucije se bavi Hamdi Ta}i, dok se<br />

poslovima {verca droge i trgovine prostitutkama Ha{im Ta}i<br />

bavi zajedno sa svojim ro|akom Menduhom Ta}ijem, te Betu{om<br />

Zihugolijem i Engelom [abanajem, <strong>zvani</strong>m "An|eo". Preko<br />

Menduha Ta}ija, ukqu~en je i u ilegalnu trgovinu oru`jem i<br />

gorivom. Uz Ekrema Luku, Fatmira Limaja, Fqorija Maqokua i<br />

Ismeta Osmanija, Ta}i je jedan od vo|a u ilegalnoj trgovini<br />

cigaretama na KiM.<br />

Ta}ijev blizak saradnik u poslovima organizovawa prostitucije,<br />

{verca narkotika i oru`ja je Yavit Haqiti, koji se, izme|u<br />

ostalog, bavi i poslovima zastra{ivawa, ucewivawa i<br />

eliminacije Ta}ijevih politi~kih protivnika.<br />

Znatan deo ovako ste~enih finansijskih sredstava, klan<br />

Ta}ijevih koristi i usmerava u politi~ku kampawu Ha{ima<br />

Ta}ija, a drugi deo novca se dostavqa kao podr{ka albanskim<br />

teroristi~kim grupama.<br />

156


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

122. AHMET (Aqi) ]IRI]I, <strong>zvani</strong> "[pat"<br />

<strong>Ro|en</strong> 26.12.19<strong>46</strong>. godine u selu Krajmirovce, op{tina Lipqan.<br />

Od 1966. godine, vi{e puta je hap{en zbog svoje ekstremisti~ke<br />

delatnosti.<br />

Bio je jedan od rukovodilaca {taba OVK u selu Krajmirovce,<br />

op{tina Lipqan. Tokom 1998. godine, u~estvovao je u<br />

organizovawu i izvr{ewu teroristi~kih akcija na pripadnike<br />

MUP-a Srbije i VJ. Po zadacima rukovodstva OVK, odlazio je u<br />

Albaniju, gde je, u kampovima Vqora i Kruma, zavr{io vojnu<br />

obuku.<br />

U~estvovao je, 29.06.1998. godine, u selu Crnoqevo, op{tina<br />

[timqe, zajedno sa Ramizom ]iri}ijem, Ramadanom Bequjijem,<br />

Rahmanom Tafom i Sulejmanom ]iri}ijem, u otmici ~etiri<br />

lica srpske nacionalnosti (Veqka Bakra~a, Ivana Bakra~a,<br />

Stamene Geno i jo{ jednog lica).<br />

Tako|e, bio je u~esnik u otmici Albanaca Kadrija Tafe,<br />

wegovog sina [erifa, Yema Fehmija, Emina Eminija i Eqmija<br />

^erkinija.<br />

Te{ko je rawen u novembru 1998. godine, prilikom povratka iz<br />

Albanije, gde je odlazio u ciqu nabavke i ilegalnog dopremawa<br />

oru`ja i municije. Posle ovog doga|aja, s obzirom na svoje<br />

zdravstveno stawe, obustavio je teroristi~ku delatnost i<br />

aktivirao se na planu prikupqawa finansijskih sredstava za<br />

DKP Ha{ima Ta~ija.<br />

Obavqao je, 1999. godine, du`nost zamenika rukovodioca<br />

policije OVK u op{tini [timqe. Trenutno je vlasnik privatne<br />

"Union bank" u Lipqanu, a u wenom Upravnom odboru, pored<br />

]iri}ija, nalaze se i Fahrudin i Hizer Ga{i, obojica biv{i<br />

pripadnici OVK. Ova banka se koristi za prawe novca<br />

dobijenog prodajom droge i oru`ja.<br />

157


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

123. RAMIZ (Reyep) ]IRI]I, <strong>zvani</strong> "Quan" ili "Sokoq"<br />

<strong>Ro|en</strong> 15.04.1962. godine u Krajmirovcima, op{tina Lipqan.<br />

Po~etkom 90-ih godina, boravio je u Nema~koj i bio aktivan u<br />

albanskoj emigraciji. Obuku za izvo|ewe teroristi~kih akcija<br />

zavr{io je u Skadru, Albanija, da bi se, po~etkom 1998. godine,<br />

prikqu~io teroristi~kim aktivnostima OVK na podru~ju<br />

op{tina Lipqan, [timqe i Mali{evo, gde je obavqao du`nost<br />

komandanta Glavnog {taba OVK za sela Krajmirovce i<br />

Petra{tica. Pre dolaska na ovo podru~je, u~estvovao je u<br />

napadima na pripadnike MUP-a Srbije i VJ, u selu Prekaze.<br />

Li~no je, 22.06.1998. godine, ubio jednog policajca, a jednog<br />

ranio. Sedam dana kasnije, sa Ramadanom Bequjijem, Rahmanom<br />

Tafom i Sulejmanom ]iri}ijem, u~estvovao je u otmici ~etiri<br />

civila, a predvodio je i grupu koja je otela, a kasnije i ubila<br />

Agima Ademija, Veseqa Ahmetija i Adema Ramadanija. Ista<br />

grupa je izvr{ila i teroristi~ki napad u kojem je rawen<br />

Milosav Stani{i}, rezervni policajac OUP-a Lipqan. Tako|e,<br />

rukovodio je i napadom na porodicu Fatmira ]erimija, iz sela<br />

Go|anca, op{tina [timqe, kao i akcijom kidnapovawa novinara<br />

"Tanjug"-a Neboj{e Rado{evi}a i Vladimira Dobri~i}a.<br />

Kidnapovana lica su bila zatvarana u prethodno iskopane<br />

bunare u selu Kle~ka, u op{tini Lipqan.<br />

Krajem 1998. godine, postao je komandant novoformirane 12<strong>1.</strong><br />

brigade OVK, a posle povla~ewa srpskih snaga sa KiM, jedan od<br />

rukovodilaca tajne policije Kosova.<br />

Po raspu{tawu OVK, prikqu~io se teroristi~koj organizaciji<br />

OVPMB na jugu Srbije. Po~ev od 2002. godine, zajedno sa<br />

Bekimom Zejnulahuom, anga`ovan je na regrutovawu pripadnika<br />

za teroristi~ku organizaciju ANA, a odr`ava kontakte sa<br />

Ajvazom Karpuzijem i Ramom Bujom, kao i sa biv{im<br />

pripadnicima ONA u Makedoniji.<br />

124. SAMI (Brahim) UK[INI, <strong>zvani</strong> "Sokoq"<br />

<strong>Ro|en</strong> 15.10.1967. godine u selu Morina, op{tina \akovica.<br />

Zajedno sa Sadrijem Avduqijem, formirao je i rukovodio<br />

teroristi~kom grupom koja je delovala na podru~ju \akovice.<br />

158


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Grupa je brojala 35 ~lanova i bila je naoru`ana automatskim i<br />

poluautomatskim pu{kama, minobaca~ima, te{kim mitraqezom<br />

i jednim topom. Izvr{ila je vi{e oru`anih napada, tokom 1998.<br />

godine, na pripadnike MUP-a Republike Srbije i Vojske<br />

Jugoslavije.<br />

Bio je zamenik Mali}a Ndrecaja, komandanta operativne zone<br />

Kumanovo, kojoj je pripadala 113. brigada "Ismet Ja{ari", na<br />

~elu sa Ku{trimom Hoyom.<br />

125. AVNI (Be}ir) FETA<br />

<strong>Ro|en</strong> 15.1<strong>1.</strong>1974. godine u selu Penduh,<br />

op{tina Podujevo.<br />

Kao komandant policije OVK u operativnoj<br />

zoni Lab, Feta je, 1999. godine, zajedno sa<br />

Sefedinom i Ja{arom Ejupijem, biv{im<br />

policajcima pokrajinskog SUP-a, a sada<br />

pripadnicima KPS, iz sela Sekira~a,<br />

op{tina Podujevo, direktno u~estvovao u ubistvu Srbe \uki}a,<br />

iz sela Glavnik, op{tina Podujevo, kao i u teroristi~kom<br />

napadu na Stanimira Dimovi}a, policajca OUP Podujevo.<br />

Zajedno sa Safetom Hasanijem i Bqerimom Bqak}orijem,<br />

<strong>zvani</strong>m "Beni", 2<strong>1.</strong>12.1998. godine, u Podujevu, izvr{io je<br />

teroristi~ki napad u kojem je ubijen Mili} Jovi}, operativni<br />

radnik CRDB Pri{tina.<br />

Sa Avnijem Beri{om, <strong>zvani</strong>m "Tarkan", iz sela Kowu{evca,<br />

op{tina Podujevo, i Rustemom Mustafom, <strong>zvani</strong>m "Remi", iz<br />

sela Prepolac, op{tina Podujevo, Feta je bio pripadnik grupe<br />

koja je, na ovom podru~ju, izvr{ila niz teroristi~kih napada, a<br />

nakon povla~ewa MUP-a Srbije i VJ sa KiM vr{ila etni~ko<br />

~i{}ewe na teritoriji op{tina Podujevo i Pri{tina.<br />

Nakon hap{ewa Qatifa Ganija, Feta je postavqen za {efa<br />

operativne zone pri [IK i, zajedno sa Eqmijem Re~icom,<br />

<strong>zvani</strong>m "Petrit", i Yavitom Haqitijem, predstavqa sam vrh<br />

tajne policije.<br />

Trenutno je pripadnik teroristi~ke formacije ANA, koja<br />

deluje na podru~ju KiM, o ~emu svedo~i ~iwenica da poseduje<br />

legitimaciju ove ilegalne organizacije.<br />

159


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

UNMIK policija je za wim raspisala poternicu, zbog vi{e<br />

po~iwenih zlo~ina na KiM, u periodu nakon dolaska<br />

me|unarodnih snaga.<br />

126. ADEM (Rust) HA\OCAJ<br />

<strong>Ro|en</strong> u selu Prekoluk, op{tina De~ani.<br />

Kao ~lan grupe OVK u pomenutom selu, Ha|ocaj je, u vi{e<br />

navrata, ilegalno odlazio u Albaniju, odakle je dopremao ve}u<br />

koli~inu naoru`awa za potrebe izvo|ewa teroristi~kih akcija.<br />

Do avgusta 1998. godine, u~estvovao je, sa teroristima iz<br />

Glo|ana, u kidnapovawu, mu~ewu i ubistvu ve}e grupe<br />

pripadnika MUP-a Srbije i srpskih civila sa podru~ja op{tine<br />

De~ani, ~ija su tela, potom, ba~ena u Radowi}ko jezero.<br />

Pored toga, akter je u ubistvima ve}eg broja Albanaca iz<br />

op{tine De~ani, me|u wima i Muarema Ha|ocaja, pripadnika<br />

lokalnog obezbe|ewa u selu Prekoluk.<br />

127. ABIT (Ajet) HAZIRAJ, <strong>zvani</strong> "Ninya"<br />

<strong>Ro|en</strong> 26.06.1956. godine u selu Lau{a, op{tina Srbica.<br />

Bio je komandant 2. bataqona 113. brigade OVK, koji je delovao<br />

na podru~ju Drenice.<br />

U julu 1998. godine, predvodio je teroristi~ku grupu koja je<br />

kidnapovala, a zatim i ubila ^edomira Kandi}a, iz sela Kotore,<br />

op{tina Srbica i spalila vi{e srpskih ku}a u istom selu. U<br />

novembru 1999. godine, sa Muhametom Haqitajem, <strong>zvani</strong>m<br />

"Naser", u blizini sela Vitake, kidnapovao je Dostanu [migi},<br />

iz sela Leo~ina, op{tina Srbica, i odveo je u improvizovani<br />

zatvor u selu Likovac, gde je kasnije ubijena.<br />

Po nalogu Saqija Veseqija, uz nov~anu nadoknadu, Haziraj je, u<br />

maju 2000. godine, ubio Ekrema Reyu, zvanog "Drini", iz<br />

Prizrena. Zbog ovoga je, sa jo{ trojicom sau~esnika, uhap{en od<br />

160


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

strane UNMIK policije, a procesuirawe za ovo krivi~no delo<br />

zapo~eto je po~etkom 2003. godine.<br />

128. SADIK (Ma|un) HALITJAHA<br />

<strong>Ro|en</strong> 07.06.1955. godine u selu Mu{uti{te,<br />

op{tina Suva Reka.<br />

Deluju}i u okviru ilegalne organizacije<br />

NPK na ovom podru~ju, Halitjaha se<br />

nametnuo kao jedan od najekstremnijih<br />

~lanova, zbog ~ega je protiv wega, 1986.<br />

godine, podneta krivi~na prijava. Iste<br />

godine, ilegalno je oti{ao u [vajcarsku, gde je stekao status<br />

azilanta i aktivno se ukqu~io u delatnost albanske<br />

ekstremne emigracije.<br />

Pored anga`ovawa na vrbovawu mladih Albanaca koji su<br />

upu}ivani na diverzantsko-teroristi~ku obuku, a potom u<br />

jedinice OVK na KiM, Halitjaha je i li~no, 1998. godine, sa<br />

grupom terorista, preko Albanije do{ao na KiM, gde je<br />

odmah postavqen na funkciju komandanta regionalnog {taba<br />

OVK u selu Budakovo, op{tina Suva Reka. Bio je<br />

organizator snabdevawa oru`jem i municijom iz Albanije i<br />

ubrzo je stvorio sna`nu teroristi~ku organizaciju, koja je<br />

pod svoju privremenu kontrolu stavila znatan deo teritorije<br />

na ovom podru~ju. Pod wegovom komandom, formiran je<br />

nelegalni zatvor u selu Budakovo.<br />

Kao ~lan ilegalne organizacije "Orlovo oko", tokom 1999.<br />

godine, na podru~ju Uro{evca, Gwilana, Glogovca i<br />

Prizrena, bio je anga`ovan na kontroli rada i reketirawu<br />

no}nih klubova i prostitucije.<br />

Nakon formirawa KZK, Halitjaha je imenovan za {efa<br />

odseka za civilno-vojna pitawa, odakle je suspendovan 2002.<br />

godine. U istom periodu, na inicijativu Op{teg {taba OVK,<br />

formirano je Udru`ewe veterana rata OVK, za ~ijeg<br />

predsednika je izabran Halitjaha.<br />

161


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

129. YAVIT (Mehmet) HAQITI, <strong>zvani</strong><br />

"Zeka"<br />

<strong>Ro|en</strong> 08.03.1956. godine u Novom Selu, op{tina<br />

Pe}.<br />

Osamdesetih godina, bio je ~lan ilegalnih<br />

ekstremnih organizacija koje su, u svojim<br />

platformama, precizirale ciqeve otcepqewa<br />

KiM iz sastava Republike Srbije i wegovog<br />

prikqu~ewa Albaniji. Nakon neuspelog poku{aja wegovog<br />

hap{ewa u Pri{tini, kada je, pru`aju}i oru`ani otpor, ranio<br />

jednog pripadnika RDB, oti{ao je u [vajcarsku, gde je dobio<br />

status politi~kog azilanta. Postao je ~lan u`eg rukovodstva<br />

NPK za podru~je zapadne Evrope, a kao jedna od vode}ih li~nosti<br />

tada{we OVK, bio je ~lan delegacije sa KiM u Rambujeu. ^lan je<br />

predsedni{tva DPK i poslanik Skup{tine Kosova.<br />

Po~etkom 199<strong>1.</strong> godine, direktno je organizovao ubacivawe ve}e<br />

koli~ine oru`ja i municije na podru~je Pe}i, pri ~emu je kao<br />

veze koristio Gzima Avdimetaja, iz Streoca, op{tina De~ani,<br />

bra}u Elezaj, iz Radovca, op{tina Pe}, bra}u Camaj, iz Novog<br />

Sela, op{tina Pe}, i dr. Tako|e, bio je ukqu~en i u organizovawe<br />

diverzantsko-teroristi~ke obuke pripadnika OVK.<br />

U direktnim kontaktima sa ~lanovima rukovodstva OVK u<br />

[vajcarskoj i Nema~koj (Gafur Eq{ani, Ja{ar Salihaj, Emru{<br />

Yemajli, Adem Grabovci, Ibrahim Keqmendi, Muhamed<br />

Keqmendi, Hasan Ukha|aj, Hakif Hoti i dr.), planirao je,<br />

rukovodio i koordinirao aktivnost OVK na KiM i u Republici<br />

Albaniji, a po zadacima organizacije povremeno je boravio na<br />

tim podru~jima, radi dogovora o podeli naoru`awa i opreme<br />

~lanovima OVK.<br />

Godine 1998., li~no je organizovao skladi{tewe ve}e koli~ine<br />

oru`ja na podru~ju Tropoje, Albanija, i pripremio vi{e baza za<br />

prihvat teroristi~kih grupa koje su u Albaniju dolazile sa<br />

KiM.<br />

Nakon stacionirawa me|unarodnih snaga, do{ao je na podru~je<br />

Pe}i i nastanio se u mestu Vitomirica, gde je izgradio pogon za<br />

proizvodwu gra|evinskog materijala i u toj oblasti dr`i<br />

monopol, {to mu donosi izuzetno veliku materijalnu korist.<br />

162


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Imao je zna~ajnu ulogu u formirawu tajne policije na KiM, koja<br />

se direktno stavqa u funkciju najekstremnijih teroristi~kih<br />

struktura u Pokrajini, vr{e}i etni~ko ~i{}ewe na podru~ju<br />

Pe}i. U svojstvu direktora [IK, organizovao je logisti~ku<br />

podr{ku formacijama ONA u Republici Makedoniji, a pomiwe se<br />

i kao inicijator formirawa OVIK.<br />

Albanska {tampa ga optu`uje da je organizovao ubistvo<br />

Muhameta Yemaiqija, savetnika Ibrahima Rugove, kao i<br />

rukovodilaca nekada{we SDB Selima Bro{aja i Ibu{a<br />

Kloko}ija.<br />

U vezi je sa mafijom u Albaniji, kao i sa albanskom<br />

obave{tajnom slu`bom. Deo novca ste~enog na nezakonit na~in<br />

prisvaja za sebe, a deo koristi za finansirawe aktivnosti<br />

albanskih terorista na KiM, jugu Srbije i u Makedoniji.<br />

Jedna je od centralnih figura organizovanog kriminala na KiM.<br />

Poseduje ogroman kapital, bavi se reketirawem i poslovima u<br />

vezi sa drogom i prostitucijom. Tako|e, u potpunosti kontroli{e<br />

naseqe Vitomirica, koje se nalazi 2 km severoisto~no od Pe}i,<br />

u kojem ima vi{e rezidencija (kao i u Kosovskoj Mitrovici,<br />

Pe}i, Albaniji i [vajcarskoj). Vlasnik je vi{e ugostiteqskih<br />

i trgovinskih objekata, preko kojih pere novac, a koji mu slu`e i<br />

kao pokri}e za obavqawe najraznovrsnijih kriminalnih poslova.<br />

Nakon izbora odr`anih 17.1<strong>1.</strong>200<strong>1.</strong> godine, izabran je za<br />

poslanika u Skup{tini KiM, a marta 2002. godine imenovan je za<br />

wenog potpredsednika.<br />

130. BUJAR (Rasim) HARADINAJ<br />

<strong>Ro|en</strong> 15.05.1976. godine u selu Glo|ane,<br />

op{tina De~ani.<br />

Kao pripadnik oru`ane formacije koja je<br />

delovala na teritoriji operativne zone<br />

Duka|in, u~estvovao je u vi{e od 87 ubistva,<br />

29 otmica, organizovawu vi{e zatvora lociranih u selima<br />

Glo|ani, Belanica, Likovac, Jablanica i Smonica, op{tina<br />

Prizren, silovawu i seksualnom zlostavqawu vi{e lica i<br />

uni{tavawu imovine ve}eg obima.<br />

163


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Osim toga, odgovoran je za oko 180 teroristi~kih napada, me|u<br />

kojima su i oru`ani napadi na sela Qo|a i Babalo}, sredinom<br />

1998. godine, kao i za prinudno iseqavawe stanovni{tva sa<br />

teritorije \akovice, Pe}i i De~ana, te paqewe crkve u selu<br />

Gorwi Ra{i}.<br />

Neposredni je po~inilac vi{e oru`anih napada na pripadnike<br />

MUP-a Republike Srbije i VJ. Zajedno sa Agimom Seqmanajem i<br />

Dautom Haradinajem, u~estvovao je u napadu na pripadnike vojske<br />

i policije, avgusta 1998. godine, u blizini sela [aptej, op{tina<br />

De~ani, a predvodio je i grupu terorista u napadu na pripadnike<br />

MUP-a Srbije, kod sela Jablanica, op{tina \akovica, kao i u<br />

napadima na policajce i vojnike izvr{enim u oktobru 1998.<br />

godine, kod sela Glo|ane, i u novembru 1999. godine, kod<br />

Da{inova~kog mosta, op{tina De~ani.<br />

Pored navedenog, ukqu~en je u {verc oru`ja na KiM.<br />

13<strong>1.</strong> DAUT (Hiqmija) HARADINAJ, <strong>zvani</strong><br />

"Cufi" ili "Obogaqeni"<br />

<strong>Ro|en</strong> 06.04.1978. godine u selu Glo|ane,<br />

op{tina De~ani.<br />

Kao pripadnik OVK, u sukobima sa srpskim<br />

snagama bezbednosti, bio je te{ko rawen i<br />

ostao je bez jedne ruke.<br />

Na inicijativu bra}e Ramu{a, Dauta i [keqzena Haradinaja,<br />

po~etkom 1998. godine, formiran je {tab OVK u Glo|anima, ~iji<br />

je komandant postao Ramu{, a wegov zamenik Daut Haradinaj koji<br />

je, kasnije, imenovan za ~lana Glavnog {taba OVK i komandanta<br />

13<strong>1.</strong> brigade "<strong>Isuf</strong> Grvala", ~iji su pripadnici po~inili<br />

veliki broj zlo~ina na podru~ju De~ana.<br />

U zatvoru u Glo|anima, koji je bio pod direktnom kontrolom<br />

Ramu{a i Dauta Haradinaja, ubijen je veliki broj Srba, me|u<br />

kojima su Slobodan Radojevi}, Milo{ i Milica Radunovi},<br />

Milka Vlahovi}, Darinka Kova~, Novica Vujisi}, Zdravko<br />

Radunovi}, Dragan \uki}, Miloje i Vinka Krsti} i dr. Daut<br />

164


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Haradinaj je, tako|e, neposredno u~estvovao u ubistvu Slobodana<br />

Pra{~evi}a i policajca Milorada Ota{evi}a. Tako|e, tereti<br />

se za po~iwene zlo~ine prema Srbima i Albancima lojalnim<br />

Republici Srbiji, kao i onima koji bi mogli biti potencijalni<br />

svedoci zlo~ina po~iwenih od strane bra}e Haradinaj.<br />

Neposredni je izvr{ilac brojnih ubistava, a organizovao je<br />

likvidaciju Tahira Zemaja, kao i vi{e drugih politi~kih<br />

protivnika Ha{ima Ta}ija.<br />

Nakon formirawa KZK, bio je zamenik komandanta, a potom i<br />

komandant 3. RTG. Ispred komande KZK, bio je zadu`en za<br />

koordinaciju rada sa islamskom teroristi~kom organizacijom<br />

"Al Kaida". U tom svojstvu, oktobra 200<strong>1.</strong> godine, u Sofiji,<br />

organizovao je sastanak sa Muhamedom Al Zavahirijem, bratom<br />

idejnog vo|e pomenute organizacije dr Ajmana Al Zavahirija.<br />

Suspendovan je iz KZK, 200<strong>1.</strong> godine, jer je stavqen na ameri~ku<br />

"crnu listu" organizacija i lica kojima se, zbog teroristi~ke<br />

delatnosti, uskra}uje finansijska pomo}, odnosno zabrawuje<br />

ulazak u SAD.<br />

Do hap{ewa od strane pripadnika KFOR-a, jula 2002. godine,<br />

neposredno je u~estvovao u borbama protiv snaga bezbednosti<br />

Republike Makedonije, zajedno sa pripadnicima ONA, a bio je<br />

aktivan i na planu {verca oru`ja i droge, u kriminalnoj grupi<br />

koju predvodi Ramu{ Haradinaj.<br />

Optu`en je za ratne zlo~ine po~iwene nad kosmetskim<br />

Albancima, juna 1999. godine.<br />

132. RAMU[ (Hiqmija) HARADINAJ<br />

<strong>Ro|en</strong> 03.07.1968. godine u selu Glo|ane,<br />

op{tina De~ani.<br />

Protiv wega je podneto 108 krivi~nih prijava,<br />

zbog osnovane sumwe da je izvr{io krivi~na<br />

dela terorizam, udru`ivawe radi neprijateqske<br />

delatnosti, kao i zbog ubistva civila.<br />

Emigrirao je u [vajcarsku, 1989. godine, a nakon toga se, u<br />

Francuskoj, prijavio u Legiju stranaca.<br />

165


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Godine 1996., zavr{io je diverzantsko-teroristi~ku obuku. U<br />

Albaniji je u~estvovao u stvarawu logisti~kih baza u Kuksu i<br />

Tropoji, odakle je, potom, sa grupom poverqivih saradnika,<br />

kontinuirano ubacivao oru`je na KiM.<br />

Sredinom 1997. godine, ilegalno je u{ao u zemqu i, zajedno sa<br />

svojom bra}om, Dautom i [keqzenom, organizovao teroristi~ke<br />

napade na policijsko odeqewe u selu Rzni}, op{tina De~ani, i<br />

selu Pono{evac, op{tina \akovica, kao i na izbegli~ka naseqa<br />

u Juniku i Babalo}u. Po~etkom 1998. godine, u Glo|anima,<br />

formirao je diverzantsko-teroristi~ku grupu koja je, po<br />

wegovim nalozima, vr{ila akcije presretawa i zastra{ivawa<br />

Srba i Albanaca lojalnih Republici Srbiji. Ova grupa je,<br />

predvo|ena bra}om Haradinaj, u martu 1998. godine, izvr{ila<br />

napad na policijsku patrolu u selu Glo|ane, u kojem je ubijen<br />

Miodrag Otovi}.<br />

U aprilu iste godine, grupa terorista, na ~elu sa Ramu{om<br />

Haradinajem, u Glo|anima je formirala {tab OVK za Metohiju,<br />

a za ~lanove {taba odre|ena su wegova bra}a Daut i [keqzen,<br />

zatim Hiqmija Haradinaj, Faton Mehmetaj, Rasim Haradinaj,<br />

Fadiq Nimonaj, Mali} Ndrecaj i dr., a sam Ramu{ se anga`ovao<br />

na omasovqavawu ~lanstva i formirawu lokalnih {tabova na<br />

celom podru~ju De~ana i \akovice. Istovremeno, na wegovu<br />

inicijativu, formirana je i specijalna jedinica OVK u<br />

Glo|anima, pod nazivom "Crni orlovi", ~iji je komandant<br />

postao Idriz Baqaj, <strong>zvani</strong> "Toger". Pod rukovodstvom Ramu{a<br />

Haradinaja, "Crni orlovi" su kidnapovali i na brutalan na~in<br />

ubili vi{e desetina srpskih civila, a jedan broj le{eva je<br />

prona|en u Radowi}kom jezeru i seoskim bunarima u op{tini<br />

De~ani.<br />

Nakon formirawa KZK, Haradinaj je imenovan za zamenika<br />

komandanta KZK Agima ^ekua. Krajem 2000. godine, napustio je<br />

KZK i formirao partiju ABK. Da bi sa~uvao svoj uticaj u KZK,<br />

izdejstvovao je da za komandanta 3. RTG KZK bude postavqen<br />

wegov brat Daut, koji vr{i likvidaciju Ramu{ovih politi~kih<br />

protivnika. Tako|e, Haradinaj ima bliske veze i u strukturi<br />

KPS, s obzirom da je veliki broj policajaca i stare{ina ove<br />

formacije bio aktivan u OVK, u vreme kada je Haradinaj bio<br />

komandant Glavnog {taba OVK za Metohiju.<br />

Ramu{ Haradinaj je najuticajnija kriminalna li~nost u oblasti<br />

Metohije, na podru~jima Pe}i, De~ana i \akovice. U saradwi sa<br />

166


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Ekremom Lukom i Naserom Keqmendijem, stvorio je kriminalnu<br />

organizaciju koja kontroli{e organizovani {verc droge,<br />

cigareta, nafte, naftnih derivata, oru`ja, vozila i dr. Wegove<br />

bliske veze, Isa Baqaj, Arton Toqaj, Avduq Mu{koqi i Aqi<br />

Haskaj, svi iz De~ana, u kontaktu su sa pripadnicima mafije u<br />

Albaniji.<br />

Deo ostvarenog profita iz kriminalnih aktivnosti Haradinaj<br />

i wegova kriminalna grupa dali su za potrebe KZK, a iz istih<br />

izvora, zna~ajna finansijska podr{ka je upu}ena Nazimu<br />

Haradinaju, koji je oru`jem snabdevao albanske teroriste u<br />

Makedoniji.<br />

Pripada uticajnoj porodici u pe}kom regionu, koja ima velike<br />

suparnike u klanu Rugova i klanu Musaj, koji tradicionalno<br />

poma`e Rugovin DSK, a ranije je imao jake veze sa FARK-om<br />

Bujara Buko{ija. Wegovo te{ko rawavawe, 07.07.2000. godine, u<br />

selu Strelci, u zapadnom delu KiM, rezultat je me|umafija{kog<br />

sukoba izme|u grupa koje pripadaju Ha{imu Ta}iju i Haradinaju<br />

i porodice Musaj. Pre i nakon toga, desio se veliki broj<br />

ubistava, kao posledica krvne osvete me|u zava|enim klanovima.<br />

U drugoj polovini 2002. godine, pokrenut je istra`ni postupak i<br />

izvr{eno hap{ewe Dauta Haradinaja i grupe visokih oficira<br />

KZK, koji su osu|eni na vi{egodi{we zatvorske kazne. Pored<br />

toga, pokrenut je i krivi~ni postupak, pred Okru`nim sudom u<br />

Pe}i, protiv Ramu{a Haradinaja.<br />

U ciqu osloba|awa svoga brata iz zatvora, Haradinaj je,<br />

posredstvom Avduqa Mu{koqija, organizovao protestne<br />

demonstracije i inicirao formirawe grupe od oko 30 lica, koja<br />

su poku{ala da iz KPD "Dubrava", op{tina Istok, otmu Dauta<br />

Haradinaja.<br />

U januaru 2003. godine, Haradinaj je organizovao ubistvo Tahira<br />

Zemaja, komandanta FARK-a, wegovog sina Enisa i bratanca<br />

Hisena, na putu Pri{tina - Pe}, u blizini tamo{weg drvnog<br />

kombinata, s obzirom da je Zemaj trebalo da bude krunski svedok<br />

u postupku koji se vodi protiv Dauta Haradinaja i wega.<br />

Po nalogu Ramu{a Haradinaja, Mali} Ndrecaj je upu}en na<br />

podru~je Vitine, radi organizovawa teroristi~ke ANA, {to<br />

svedo~i o Haradinajevoj ume{anosti i u zbivawa na jugu Srbije.<br />

Posebno je bio aktivan u nabavci oru`ja i tajnoj obuci<br />

167


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

terorista iz ove oblasti, koja je organizovana u selima du`<br />

administrativne granice.<br />

133. NAIT (\emajq) HASANI<br />

<strong>Ro|en</strong> 15.0<strong>1.</strong>1965. godine u selu Randubrava, op{tina Prizren.<br />

Godine 1997., osu|en je na vi{egodi{wu kaznu zatvora, zbog<br />

teroristi~kih aktivnosti, a 2002. godine je amnestiran.<br />

Jedan je od osniva~a OVK i inicijator objediwavawa<br />

teroristi~kih grupa koje su delovale po~etkom 90-tih godina. U<br />

vezi sa tim, ostvarivao je direktne kontakte sa Azemom Suqom,<br />

Reyepom Selimijem, Sulejmanom Selimijem, <strong>zvani</strong>m "Sultan",<br />

\eqadinom Ga{ijem, Zarihom Pajazitijem, kao i sa grupom<br />

Adema Ja{arija.<br />

Organizator je i u~esnik u vi{e teroristi~kih akcija na<br />

podru~ju Drenice i jedan od aktera u teroristi~kom napadu na<br />

rektora Pri{tinskog univerziteta Radivoja Papovi}a, zajedno<br />

sa Zahirom Pajazitijem i ~lanovima lapske grupe.<br />

Nakon amnestije, 2002. godine, pristupio je politi~koj partiji<br />

DPK i bio izabran za ~lana wenog predsedni{tva, ali je, zbog<br />

neslagawa sa liderima ove partije, ubrzo iz we istupio.<br />

134. SAFET (Rahman) HASANI, <strong>zvani</strong><br />

"Breca"<br />

<strong>Ro|en</strong> 23.04.1970. godine, u Podujevu.<br />

Kao pripadnik lapske zone OVK, zajedno sa<br />

Avnijem Fetom, iz sela Penduh, op{tina<br />

Podujevo, i Bqerimom Bqak}orijem, <strong>zvani</strong>m<br />

"Beni", u~estvovao je u ubistvu Mili}a<br />

Jovi}a, radnika CRDB Pri{tina. Nakon {to su pripadnici<br />

srpskih snaga bezbednosti napustili teritoriju KiM, Hasani je<br />

vr{io sistematsko etni~ko ~i{}ewe srpskog stanovni{tva na<br />

teritoriji op{tine Podujevo.<br />

U~estvovao je u kidnapovawu vi{e lica srpske nacionalnosti<br />

na ovom podru~ju (npr. Ivana Majstorovi}a). Zajedno sa Isom<br />

Qatifijem i Fahrijem Jakupijem, izvr{io je ubistvo Srbislava<br />

\uki}a, iz sela Glavnik.<br />

168


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Uhap{en je, 13. septembra 2002. godine, od strane pripadnika<br />

UNMIK policije i KFOR-a, pod optu`bom da je u~estvovao u<br />

kidnapovawima svojih sunarodnika na podru~ju op{tine Podujevo,<br />

izvr{enim u periodu 1998/1999. godine.<br />

Za navedena dela osu|en je na kaznu zatvora u trajawu od 4 godine<br />

i trenutno izdr`ava kaznu u zatvoru Dubrava, op{tina Istok.<br />

135. YAVIT HASANI, <strong>zvani</strong> "Rakip"<br />

<strong>Ro|en</strong> 10.03.1957. godine u selu Tanu{evci,<br />

op{tina Skopqe, Republika Makedonija.<br />

Prikqu~io se OVK 1999. godine, kada je<br />

organizovao prebacivawe dobrovoqaca na<br />

KiM, kroz podru~je sela Tanu{evci. Imao je<br />

sopstvenu jedinicu pripadnika OVK.<br />

Posle sukoba na KiM, trgovao je oru`jem, medikamentima i<br />

drugom robom za potrebe OVPMB i ONA. Kada je ONA<br />

otpo~ela sa oru`anim aktivnostima u Makedoniji, odmah je<br />

postao jedan od wenih komandanata. Me|utim, ubrzo je napustio<br />

ovu formaciju i, sa jo{ 50 terorista pod svojom komandom,<br />

vr{io akcije usmerene protiv makedonske policije i vojske.<br />

Sada se bavi {vercom naoru`awa i vojne opreme, kao i<br />

regrutovawem, finansirawem i obu~avawem pripadnika ANA<br />

na podru~ju Uro{evca, Vitine i Ka~anika. Predstavqa<br />

eksponenta Ramu{a Haradinaja na podru~ju Makedonije.<br />

Tokom 2000. godine, unapre|en je u ~in majora. Bio je jedan od<br />

organizatora i nalogodovaca likvidacije Srba i Albanaca<br />

lojalnih Republici Srbiji, kao i paqewa i pqa~kawa srpskih<br />

ku}a i druge imovine podru~ju op{tine Vitina.<br />

Zbog osnovane sumwe da je izvr{io ubistvo nekoliko policajaca,<br />

kao i gra|evinskog inspektora op{tine ^air u Makedoniji, na<br />

zahtev vlasti Makedoniji, pripadnici KFOR-a su, marta 2000.<br />

godine, uhapsili Hasanija u centru Vitine i izru~ili ga<br />

me|unarodnim policijskim snagama u Makedoniji. Ubrzo je<br />

169


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

pu{ten na slobodu, u razmenu za 4 makedonska grani~ara koje su<br />

zarobili pripadnici ONA, nakon ~ega se vratio u Vitinu.<br />

^lan je ilegalne organizacije "Slobodni orlovi", koja se bavi<br />

iznu|ivawem novca i zastra{ivawem i koja je u Vitini poznata<br />

pod nazivom "Leopardi". Weni pripadnici su, 16.02.200<strong>1.</strong> godine,<br />

u~estvovali u prepadu na makedonske snage bezbednosti u<br />

Tanu{evcima.<br />

Hasani je tesno povezan sa Skenderom Habibijem, jednim od<br />

glavnih finansijera teroristi~kih aktivnosti ANA na<br />

podru~ju Kosovskog pomoravqa.<br />

Pripadnici KFOR-a su, u prvoj polovini 2002. godine, ponovo<br />

uhapsili Hasanija, zbog vi{e krivi~nih dela po~iwenih u<br />

Makedoniji, kao i zbog zlo~ina nad srpskim stanovni{tvom na<br />

KiM. Od strane Okru`nog suda u Gwilanu, 2<strong>1.</strong> juna 2002. godine,<br />

osu|en je na kaznu zatvora u trajawu od 14 godina.<br />

136. ZE]IR (Mehmet) HAYIJA, <strong>zvani</strong><br />

"Kanon"<br />

<strong>Ro|en</strong> 16.04.1972. godine, u \akovici.<br />

Jedinicama OVK na podru~ju \akovice<br />

pristupio je 1998. godine, sa grupom albanskih<br />

emigranata iz [vajcarske i ubrzo je postavqen<br />

za jednog od komandanata 134. brigade "Bedri<br />

[aqa". Istovremeno je rukovodio i teroristi~kom grupom<br />

"Crna ruka", a zajedno sa wenim ~lanovima Hekuranom Hodom,<br />

Nikom Pni{ijem, Nikom Smajqijem, Esatom Qatom, Kujtimom<br />

[aqom i Antonom Qekajem, <strong>zvani</strong>m "Pin}o", odgovoran je za<br />

kidnapovawe i ubistvo Milivoja Vukovi}a, iz sela Ra~a,<br />

policajca SUP-a \akovica, Pa{ka ]erimija, iz sela Sopot,<br />

op{tina \akovica, Nua ]upija, iz sela Ujz, op{tina \akovica,<br />

i Zefa Beri{e, iz sela Zjum.<br />

Nakon demobilizacije OVK, imenovan je za jednog od<br />

rukovodilaca 3. RTG KZK u Pe}i, da bi, polovinom 200<strong>1.</strong> godine,<br />

po zahtevu Ha{ima Ta}ija, bio suspendovan sa te funkcije, zbog<br />

nedovoqnog anga`ovawa, kao i zbog niza kriminalnih radwi<br />

koje je izvr{io.<br />

170


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Bavio se falsifikovawem dokumenata o privatizaciji<br />

pojedinih dru{tvenih preduze}a na podru~ju op{tine \akovica,<br />

nakon ~ega ih je, po enormno visokim cenama, prodavao<br />

zainteresovanim kupcima, pre svega pripadnicima albanske<br />

narodnosti. Na takav na~in, Hayija je, za 500.000 evra, prodao<br />

preduze}e "Deva" Koqi Komaniju, iz sela @ub, op{tina<br />

\akovica.<br />

Tako|e, bespravano se uselio i uzurpirao stambene objekte<br />

Dmitra Obradovi}a, iz \akovice, u kojima je otvorio lokalnu<br />

radio i TV stanicu.<br />

137. GZIM (Sami) HAYIMUSA, <strong>zvani</strong><br />

"[pin|" i "Piktori"<br />

<strong>Ro|en</strong> 2<strong>1.</strong>02.1968. godine, u selu Dukawevo,<br />

op{tina Uro{evac.<br />

Bio je kurir komandanta {taba OVK u selu<br />

Jezerce, zadu`en za vezu sa licima iz Uro{evca<br />

koja su davala logisti~ku podr{ku pripadnicima OVK, a kasnije<br />

je postao komandir specijalne jedinice OVK na tom podru~ju.<br />

Posle oru`anih sukoba na KiM, bio je jedan od organizatora i<br />

neposredni u~esnik u etni~kom ~i{}ewu srpskog stanovni{tva<br />

u selima Zaskok, Dogawevo, Nekodim, Selo Varo{, Ple{ina,<br />

Grebno i Gatwe, u op{tini Uro{evac.<br />

Kao pripadnik KPS, bio je raspore|en u policijsku stanicu u<br />

Uro{evcu, ali je napustio ovaj posao, navodno zbog zdravstvenih<br />

problema. Me|utim, odmah je pristupio ilegalnoj tajnoj<br />

policiji Kosova za podru~je navedene op{tine, a sa<br />

formirawem ANA, ukqu~io se u wene aktivnosti, tako da se<br />

sada nalazi na mestu {efa {taba ANA za podru~je Uro{evca.<br />

138. HEKURAN (Miftar) HODA<br />

<strong>Ro|en</strong> 18.02.1965. godine, u \akovici.<br />

Od 1992. godine, bio je ~lan ilegalnog {taba<br />

narodne odbrane u \akovici, kojim su<br />

rukovodili Mazlom Kumnova, Naser Zeka,<br />

Iqir Biti}i i Bedri Cahanija.<br />

171


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Po~etkom 1998. godine, po nalogu Mazloma Kumnove, Sokoqa<br />

Dobrune i A}ifa ]ehua, formirao je regrutni centar za<br />

prihvat dobrovoqaca koji su, zatim, prebacivani u sela Smonica<br />

i Jablanica, op{tina \akovica, i selo Glo|ane, op{tina<br />

De~ani, gde su ve} postojale jake teroristi~ke baze OVK, da bi<br />

se, kasnije, i sam prikqu~io ovim grupama.<br />

Od strane Ramu{a Haradinaja imenovan je na jednu od komandnih<br />

funkcija, a tokom juna, jula i avgusta 1998. godine, predvodio je<br />

vi{e teroristi~kih napada na pripadnike MUP-a Srbije, zbog<br />

~ega je, krajem avgusta 1998. godine, protiv wega podneta<br />

krivi~na prijava, za krivi~no delo terorizam.<br />

U prole}e 1999. godine, na podru~ju \akovice, formirao je<br />

gradsku gerilu, koja je delovala u nasequ ^abrat i, tokom aprila<br />

i po~etkom maja te godine, izvr{ila nekoliko teroristi~kih<br />

napada, u kojima je poginulo vi{e civila i tri pripadnika<br />

policije i vojske.<br />

Nakon potpisivawa Kumanovskog sporazuma, organizovao je<br />

vi{e teroristi~kih grupa, koje su izvr{ile kidnapovawe i<br />

ubijawe preostalih pripadnika srpskog i crnogorskog<br />

stanovni{tva u \akovici, me|u kojima su Negovan Dedi},<br />

Zvezdan Mojsi}, Budimir Baqo{evi}, Stani{a Milenkovi} i<br />

Goran Stoli}. Tako|e, odgovoran je za kidnapovawe i ubistvo<br />

Milice Veki} i Desanke Ili}, iz \akovice.<br />

Wegovi najbli`i saradnici i u~esnici u pomenutim ubistvima<br />

su Anton Qekaj, <strong>zvani</strong> "Pin}o", Baton Morina, Adnan Krasni}i,<br />

<strong>zvani</strong> "Cipi", i Kre{nik Prtoli.<br />

Nakon formirawa KZK, imenovan je za zamenika komandanta<br />

332. brigade u \akovici. Na toj funkciji, izvr{io je<br />

zloupotrebu slu`benog polo`aja, sti~u}i ogromna materijalna<br />

sredstva nenamenskim raspolagawem humanitarnom pomo}i, koja<br />

je upotrebio za izgradwu luksuznog hotela na brdu ^abrat.<br />

Pored toga, u vlasni{tvu ima i radio-televizijsku stanicu<br />

"Sini".<br />

U septembru 2002. godine, policija UNMIK je sa Hodom obavila<br />

informativni razgovor, povodom wegovog u~e{}a u pqa~kama i<br />

iznu|ivawu novca od bogatih Albanaca iz \akovice, nakon ~ega<br />

je smewen sa rukovode}eg mesta u brigadi KZK.<br />

172


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

U strahu da }e od strane pripadnika me|unarodnih snaga<br />

bezednosti na KiM, biti sankcionisan zbog zlo~ina koje je<br />

po~inio, krajem 2002. godine, pobegao je u Albaniju.<br />

139. FATMIR ([ef}et) HUMOLI, <strong>zvani</strong><br />

"Baci"<br />

<strong>Ro|en</strong> 1<strong>1.</strong>04.1965. godine u selu Dowe Qup~e,<br />

op{tina Podujevo.<br />

Predsednik Glavnog odbora NPOK i<br />

poslanik Skup{tine Kosova, aktivan u<br />

okviru lapske RTG KZK.<br />

Godine 1982., kao ~lan ilegalne organizacije "Novo Kosovo",<br />

uhap{en je i osu|en na zatvorsku kaznu u trajawu od tri godine.<br />

Nakon izlaska iz zatvora, prikqu~io se organizaciji NPK, da<br />

bi, posle hap{ewa jednog broja wenih pripadnika, ilegalno<br />

prebegao u Albaniju i prikqu~io se NPOK-u. Godine 1997., u<br />

odsustvu, osu|en je na 8 godina zatvora.<br />

Po~etkom 1998. godine, ilegalno je iz Albanije do{ao na KiM i<br />

anga`ovao se na prihvatu naoru`anih lica koja su, tako|e,<br />

dolazila iz Albanije, te wihovom upu}ivawu u jedinice OVK na<br />

teritoriji op{tine Podujevo. Iste godine, zahvaquju}i svojim<br />

vezama sa Rustemom Mustafom, postaje ~lan lapskog {taba OVK.<br />

Po wegovom i nalogu Rustema Mustafe, 1999. i 2000. godine,<br />

formirane su dve teroristi~ke grupe: "BIA" (grupa je dobila<br />

naziv od po~etnih slova imena ubijenih terorista Bahrija<br />

Fazliua, Iqira Kowu{evcija i Agrona Rahmanija, a sedi{te joj<br />

je bilo u Pri{tini, u nasequ Vrawevac), koja je imala zadatak<br />

da izvodi teroristi~ke akcije prema preostalom srpskom<br />

stanovni{tvu na teritoriji KiM, i "Skifteri", zadu`ena za<br />

vr{ewe pritiska na nealbansko stanovni{tvo (vo|a ove grupe<br />

bio je Ru`di Haqiqi, <strong>zvani</strong> "Rudi", a ~lanovi Behar Beri{a,<br />

Nazif Metoli, <strong>zvani</strong> "Tabut", Hiqmi Veqi, <strong>zvani</strong> "Smrt", Haki<br />

Abazi, Aslan Sinani, Gani Koci, [ef}et Murseqi, [a}ir<br />

Be}iri, te bra}a Faik i Raif Arifi).<br />

Pripadnici pomenutih grupa bili su ukqu~eni u likvidaciju<br />

Kemaqa [abanija, pripadnika CRDB Pri{tina, Qatifa<br />

Krasni}ija, iz sela Mahovca, Yavita [aqe, iz Vrawevca, i<br />

173


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Envera \ekija. Pripadnici grupe "Skifteri" likvidirali su<br />

Mi{ka Mar{ulovi}a, rezervistu MUP-a Srbije, i wegovog zeta<br />

Dragana, iz Kru{evca. Pripadnici teroristi~ke grupe "BIA"<br />

izvr{ioci su teroristi~kog napada na putnike autobusa "Ni{-<br />

ekspres", koji je izveden 16.02.200<strong>1.</strong> godine, u blizini sela<br />

Livadice, op{tina Podujevo, kada je poginulo 11, a povre|eno<br />

vi{e putnika srpske nacionalnosti. Humoli je ume{an i u<br />

ubistvo Milana Milovanovi}a u selu Dabovac, op{tina<br />

Kur{umlija, kao i u postavqawe protivtenkovske mine na<br />

putnom pravcu Kur{umlija-Prepolac, novembra 1999. godine,<br />

kojom prilikom su poginula 3 pripadnika MUP-a Republike<br />

Srbije, dok je 6 policajaca te`e raweno.<br />

Tokom 200<strong>1.</strong> godine, izabran je za odbornika u op{tini Podujevo,<br />

ispred ABK, ali je, istovremeno, anga`ovan u okviru Glavnog<br />

{taba 5. RTG KZK. Na petoj skup{tini NPOK-a, 29. juna 200<strong>1.</strong><br />

godine, izabran je za predsednika ovog pokreta. Na proteklim<br />

izborima za Parlament Kosova, NPOK je dobio samo jedno<br />

mesto, na kojem se, kao nosilac liste kandidata nalazio Fatmir<br />

Humoli.<br />

140. SABAJDIN (Samedin) CENA, <strong>zvani</strong><br />

"Sosi"<br />

<strong>Ro|en</strong> 13.03.1953. godine u Orahovcu.<br />

Bio je jedan od inicijatora i organizatora<br />

diverzantsko-teroristi~kih grupa na podru~ju<br />

Orahovca, po~etkom 1998. godine. Kao ~lan<br />

{taba OVK za Orahovac, u~estvovao je u<br />

dono{ewu odluke da se, 17.07.1998. godine,<br />

oru`ano napadne Orahovac, a potom izvr{e kidnapovawa i<br />

likvidacije vi{e desetina civila srpske i crnogorske<br />

nacionalnosti.<br />

Nakon povla~ewa snaga bezbednosti Republike Srbije sa KiM, sa<br />

svojom teroristi~kom formacijom u{ao je u Orahovac. Tada je, po<br />

wegovom nalogu, otpo~elo hap{ewe Srba i Crnogoraca, kao i<br />

Albanaca lojalnih Republici Srbiji, od kojih je jedan broj i ubijen.<br />

Kao predsednik DPK za podru~je Orahovca, u~estvovao je u<br />

preuzimawu lokalne vlasti, pri ~emu je opqa~kana privatna<br />

imovina srpskog stanovni{tva.<br />

174


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Zbog zlo~ina koje su teroristi OVK po~inili tokom 1998. i<br />

1999. godine, prema nealbanskom stanovni{tvu na podru~ju<br />

Orahovca, pripadnici UNMIK policije tragaju za Sabajdinom<br />

Cenom i Ismetom Tarom, tako|e iz Orahovca. Obojica se nalaze<br />

u bekstvu.<br />

14<strong>1.</strong> AGIM (Hasan) ^EKU<br />

<strong>Ro|en</strong> 29.10.1960. godine u selu ]u{ka,<br />

op{tina Pe}.<br />

Biv{i oficir JNA, sada komandant KZK.<br />

O`ewen je Srpkiwom Dragicom.<br />

Za vreme sukoba u Hrvatskoj, kao pukovnik<br />

ZNG, predvodio je jedinicu koja je, krajem<br />

septembra 199<strong>1.</strong> godine, izvr{ila kidnapovawe,<br />

ubistva i masakrirawe 156 najuglednijih Srba iz Gospi}a.<br />

Septembra 1993. godine, u~estvovao je u napadu pripadnika<br />

hrvatske vojske na Meda~ki yep, u kojem je masakrirano 87<br />

srpskih civila. Jedan je od kqu~nih u~esnika u planirawu<br />

operacije "Oluja", sprovedene avgusta 1995. godine.<br />

Zajedno sa Rahimom Ademijem, generalom hrvatske vojske, 1997.<br />

godine, organizovao je vrbovawe i upu}ivawe Albanaca iz<br />

Hrvatske u jedinice OVK.<br />

Godine 1998., postavqen je za na~elnika Glavnog {taba OVK,<br />

u~estvuju}i u planirawu i izvo|ewu teroristi~kih akcija<br />

usmerenih prema pripadincima MUP-a Srbije i VJ, kao i prema<br />

nealbanskom stanovni{tvu na KiM.<br />

Nakon rasformirawa OVK, ^eku je imenovan za komandanta<br />

KZK, ~iji su pripadnici, pod wegovom komandom, svoje<br />

teroristi~ke aktivnosti usmerili prema pripadnicima MUP-a<br />

Srbije, raspore|enim u kopnenoj zoni bezbednosti u op{tinama<br />

Pre{evo, Bujanovac i Medve|a, kao i prema pripadnicima<br />

vojnih i policijskih snaga Republike Makedonije. Po ^ekuovim<br />

instrukcijama, velike koli~ine oru`ja, kojim je raspolagala<br />

biv{a OVK, sakrivene su na vi{e tajnih lokacija na KiM.<br />

175


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Preko brata Besima, Agim ^eku je, nakon bombardovawa od strane<br />

NATO, vr{io kontrolu nad zatvorima u kojima su bili sme{teni<br />

civili srpske nacionalnosti, od kojih su mnogi likvidirani.<br />

U ciqu efikasnije koordinacije teroristi~kih aktivnosti i<br />

pru`awa logisti~ke pomo}i pripadnicima OVPMB, po nalogu<br />

^ekua, do maja 200<strong>1.</strong> godine, {tab ove formacije bio je sme{ten u<br />

sedi{tu Glavnog {taba RTG KZK Karadak u Gwilanu.<br />

Od maja do avgusta 200<strong>1.</strong> godine, u organizaciji Agima ^ekua,<br />

pojedini oficiri KZK, pre svega pripadnici grupe "Crni orlovi",<br />

kojom je rukovodio major KZK Idriz Baqaj, <strong>zvani</strong> "Toger", aktivno<br />

su u~estvovali u sukobima u Makedoniji, u okviru jedinica ONA.<br />

^eku je, po~etkom 2002. godine, javno osudio hap{ewe od strane<br />

pripadnika UNMIK-a aktuelnih oficira KZK - Qatifa Ga{ija,<br />

biv{eg zamenika komandanta RTG Lab, i Rustema Mustafe, biv{eg<br />

komandanta RTG Karadak, optu`enih za ratne zlo~ine na KiM.<br />

Posredstvom brata Edhema, kontroli{e kriminalne aktivnosti u<br />

vezi {verca oru`ja, droge i ilegalne trgovine akciznom robom na<br />

podru~ju Pe}i, direktno sara|uju}i sa Dautom Kadriovskim i<br />

Rufatom Musom.<br />

Vlasnik je preduze}a "Sloga" iz Pri{tine, kojem pripadaju<br />

hoteli "Grand" i "Bo`ur" i u kojima se nalaze centri<br />

prostitucije, droge i kocke, s tim {to mu poslove vodi Sulejman<br />

Selimi. Ima oko 60 lokala {irom KiM. Vrlo je blizak sa<br />

Rahimom Ademijem, Ramu{om Haradinajem, Ademom Krasni}ijem,<br />

Muratom Ja{arijem, [a}irom [a}irijem, [efketom Muslijiem<br />

i Ha{imom Ta}ijem, sa kojim kontroli{e sve javne i tajne<br />

aktivnosti KZK.<br />

142. ETHEM (Demo) ^EKU<br />

<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>10.1962. godine, u Pe}i.<br />

Bio je ~lan ilegalne organizacije NPOK, zbog ~ega je osu|ivan.<br />

Inicirao je osnivawe ekstremnog krila Parlamentarne partije<br />

Kosova u Pe}i, podsticao omasovqewe OVK na tom podru~ju i<br />

u~estvovao u dopremawu oru`ja. Anga`ovao se na prihvatawu<br />

176


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

dobrovoqaca za OVK iz zapadnoevropskih zemaqa i wihovom<br />

prebacivawu na podru~je Drenice, gde su vo|ene oru`ane<br />

operacije.<br />

U~estvovao je u aktivnostima {taba zone OVK za Metohiju, ~iji<br />

je komandant bio Ramu{ Haradinaj. Sredinom 1999. godine,<br />

postavqen je za predsednika Skup{tine op{tine Pe}.<br />

Prilikom formirawa ABK, izabran je za ~lana predsedni{tva,<br />

a u toku predizborne kampawe bio je predsednik Centralne<br />

izborne komisije te stranke.<br />

U vreme bombardovawa od strane snaga NATO, Ethem i Besim<br />

^eku su komandovali logorima, od kojih se jedan nalazio u<br />

Juni~kim planinama, a drugi u selu Dragobiqe kod Mali{eva.<br />

Srbi, koji su bili zatvorenici u navedenim logorima, bili su<br />

prinu|eni da obavqaju te{ke fizi~ke poslove u rudniku Deva.<br />

Wegova kriminalna aktivnost odvija se u okviru kriminalne<br />

organizacije Ramu{a Haradinaja i Ekrema Luke, a ostvarenim<br />

profitom su direktno finansirali aktivnost albanskih<br />

teroristi~kih grupa, koje su, sa podru~ja Pe}i, bile ubacivane<br />

na jug Srbije i u zapadnu Makedoniju.<br />

Nalazi se na funkciji ministra za `ivotnu sredinu i prostorni<br />

razvoj u Vladi Kosova.<br />

143. MUHAMET (Mahmut) ^ERKEZI, <strong>zvani</strong> "^erkez"<br />

<strong>Ro|en</strong> 09.07.1979. godine, u Pri{tini.<br />

Pripadao je teroristi~koj grupi formiranoj na podru~ju<br />

Obili}a, koju su predvodili Abedin Sogojeva i Sabit Ladrovci.<br />

Ume{an je u ubistvo porodice Rapaji} iz Obili}a, izvr{eno<br />

28.1<strong>1.</strong>2000. godine, kao i u postavqawe eksplozivne naprave na<br />

ugostiteqski objekat "Kastelo", a glavni je organizator<br />

ru{ewa spomenika Milo{u Obili}u, u centru istoimenog grada.<br />

Pored aktivnosti na KiM, prikqu~ivao se i jedinicama<br />

OVPMB, u vr{ewu teroristi~kih akcija na jugu Srbije.<br />

177


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Od strane UNMIK policije pritvoren je, zajedno sa Bekimom<br />

Berbatovcijem, iz Obili}a, zbog osnovane sumwe da su ume{ani<br />

u ubistvo porodice Stoli}. Zbog nedostatka dokaza, obojica su,<br />

nakon 72 sata, pu{tena iz pritvora.<br />

144. EMRU[ (Muharem) YEMAJLI<br />

<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>05.1959. godine u selu Kamena Glava,<br />

op{tina Uro{evac.<br />

U periodu od 198<strong>1.</strong> godine do izbijawa<br />

oru`anih sukoba na KiM, borovio je u Bieneu,<br />

[vajcarska.<br />

Zajedno sa bratom Mustafom, bio je inicijator formirawa<br />

NPRK. Nakon naglog osipawa ~lanstva ove organizacije, 199<strong>1.</strong><br />

godine, bra}a Yemajli su formirala ilegalnu ekstremnu<br />

organizaciju NPK. Kao sekretar ove organizacije, Emru{<br />

Yemajli je posebno bio aktivan na planu regrutovawa i<br />

organizovanog slawa Albanaca na vojnu obuku u Republiku<br />

Albaniju, odakle su se, kasnije, prikqu~ivali jedinicama OVK<br />

na KiM. Tako|e, u~estvovao je u prikupqawu nov~anih sredstava<br />

za kupovinu oru`ja i vojne opreme za potrebe OVK.<br />

Po dolasku na KiM, 1998. godine, delovao je na planu formirawa<br />

teritorijalnih {tabova OVK na podru~ju op{tina Uro{evac,<br />

Ka~anik i Vitina.<br />

Nakon raspore|ivawa me|unarodnih snaga na KiM, juna 1999.<br />

godine, bio je postavqen za koordinatora NPK sa KFOR-om i<br />

UNMIK-om. Po~etkom 2000. godine, zajedno sa Gafurom<br />

Eq{anijem, registrovao je NPK kao novu politi~ku partiju i<br />

postao wen predsednik.<br />

Po formirawu OVPMB, ostvarivao je intenzivne kontakte sa<br />

Junuzom Muslijiem i ~esto boravio na podru~ju op{tina<br />

Pre{evo, Bujanovac i Medve|a. S tim u vezi, kao predsednik<br />

NPK, imao je odlu~uju}i uticaj na formirawe ANA na podru~ju<br />

Prizrena i Draga{a, a bio je aktivan i na planu prikupqawa<br />

nov~anih sredstava za potrebe ove teroristi~ke formacije.<br />

Yemajli je blizak saradnik Alija Ahmetija, sa kojim je<br />

u~estvovao u planirawu aktivnosti ONA u Makedoniji. Bio je<br />

178


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

jedan od glavnih organizatora ilegalnog prebacivawa pripadnika<br />

ove formacije u kampove za obuku na KiM, a zatim wihovog<br />

vra}awa u Makedoniju radi izvo|ewa teroristi~kih akcija.<br />

Zbog povezanosti sa teroristi~kim organizacijama, stavqen je na<br />

ameri~ku "crnu listu" organizacija kojima se uskra}uje<br />

finansijska pomo}, odnosno lica kojima je zabrawen ulazak u<br />

SAD.<br />

145. IDRIZ (Rizah) [ABANI, <strong>zvani</strong><br />

"Quta"<br />

<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>12.1958. godine u selu Orlane,<br />

op{tina Podujevo.<br />

Penzionisani oficir JNA. Bio je ~lan<br />

{taba operativne zone Lab, a kasnije i<br />

komandant 152. brigade zvane "[aban [aqa",<br />

sa sedi{tem u selu Burince.<br />

Nakon rasformirawa OVK, zauzeo je visoko oficirsko mesto u<br />

glavnom {tabu KZK, gde obavqa funkciju {efa sektora u 5.<br />

RTG.<br />

Pripadao je teroristi~koj grupi koju je, svojevremeno,<br />

predvodio Zahir Pajaziti, a koja je izvr{ila niz teroristi~kih<br />

akcija, izme|u ostalih, napad ru~nim bombama na Srbe iz<br />

Hrvatske, sme{tene u objektu sredwe {kole "\uro \akovi}" u<br />

Podujevu, napad na izbegle Srbe iz Hrvatske sme{tene u biv{em<br />

odmarali{tu "Elekroprivrede", u selu Batlava, napad na Sreda<br />

Radovi}a i Stanka Dimovi}a, pripadnike OUP-a Podujevo,<br />

napad na Bejtu{a Beku, radnika CRDB Pri{tina, koji je<br />

preminuo od posledica rawavawa, kao i napad na zgradu OUP-a<br />

Podujevo i odeqewa policije u selima Krpimej, Lu`ane i Orlane.<br />

Pored toga, [abani je, sa pripadnicima ove teroristi~ke grupe,<br />

1996. godine, izvr{io novi napad na Sreda Radovi}a, u~estvovao<br />

u ubistvu pripadnika MUP-a Srbije Milo{a Nikoli}a i<br />

radnika Op{tine Podujevo Dragana Raki}a, iz sela Velika<br />

Reka, u selu Sukri{, op{tina Podujevo. Ista grupa je, 1997.<br />

godine, izvr{ila napad na Radivoja Papovi}a, rektora<br />

Pri{tinskog univerziteta.<br />

179


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

Pored navedenih krivi~nih dela, Idriz [abani je, nakon<br />

odlaska srpskih snaga bezbednosti sa KiM, kontinuirano<br />

u~estvovao u sistematskom ~i{}ewu srpskog stanovni{tva na<br />

teritoriji op{tina Podujevo i Pri{tina.<br />

1<strong>46</strong>. BESNIK (Zeneq) [AQA<br />

<strong>Ro|en</strong> 3<strong>1.</strong> 05. 1974. godine u selu Ozrim,<br />

op{tina Pe}.<br />

Jedan je od osniva~a ogranka OVK za podru~je<br />

drimskog okruga. Pripadao je grupi terorista<br />

iz sela Lo|a, koju su ~inili Naim \uraj, iz<br />

sela Radavac, Naim Qu{i, iz sela ]u{ka i<br />

Muhamet Demaj, iz sela Dobru{e, kod Pe}i. Ova grupa je<br />

izvr{ila brojna ubistva, otmice, kidnapovawa i zastra{ivawa<br />

stanovni{tva na podru~ju op{tina Pe} i Istok.<br />

U decembru 1998. godine, [aqa je u~estvovao u teroristi~kom<br />

napadu na pripadnike MUP-a Srbije, anga`ovane na obezbe|ewu<br />

bolnice, u kojoj je bio sme{ten raweni ~lan [aqine grupe. Tom<br />

prilikom, povre|eno je nekoliko lica.<br />

Osim toga, jedan je od dvojice izvr{ilaca teroristi~kog napada<br />

na grupu sredwo{kolaca u kafi}u "Panda", u Pe}i, 14. decembra<br />

1998. godine, u kojem je `ivot izgubilo 6 lica (Ivan Radevi},<br />

Dragan Trifovi}, Ivan Obradovi}, Svetislav Risti}, Vukota<br />

Gvozdenovi} i Zoran Stanojevi}), dok su tri mladi}a zadobila<br />

te{ke telesne povrede (Mirsad [abovi}, Vladan Lon~arevi} i<br />

Nikola Rajevi}).<br />

U januaru 1999. godine, poku{ao je da izvr{i otmicu Smajqa<br />

Mehmetaja, iz sela Ruhot, a u julu 1999. godine, u~estvovao je u<br />

napadima na pripadnike patrole MUP-a Srbije, kod sela Lo|a.<br />

Odgovoran je za likvidaciju nekoliko pripadnika MUP-a<br />

Srbije, kao i za ubistva pojedinih Albanaca iz istog sela, koji<br />

su, navodno, sara|ivali sa srpskom policijom.<br />

180


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

147. [ABAN (Beko) [AQA<br />

<strong>Ro|en</strong> 15.05.196<strong>1.</strong> godine u selu Lo|a, op{tina<br />

Pe}.<br />

Zavr{io je Vojnu akademiju, biv{i pripadnik<br />

pokrajinskog SUP-a. Krajem 1994. godine,<br />

osu|en je zbog delovawa u okviru ilegalnog<br />

MUP-a Republike Kosovo.<br />

Po~etkom 1995. godine, bio je ukqu~en u organizovawe<br />

diverzantsko-teroristi~ke obuke pripadnika OVK u Albaniji.<br />

Po wegovom nare|ewu, izvr{eno je kidnapovawe i likvidacija<br />

vi{e Srba na podru~ju Pe}i i nasilno proterivawe nealbanskog<br />

stanovni{tva. [aqa je nalogodavac kidnapovawa Velizara<br />

Sto{i}a, iz sela Belo Poqe, op{tina Pe}, ~iji je le{ kasnije<br />

prona|en u Radowi}kom jezeru.<br />

U jednom od teroristi~kih napada koji je izvr{ila grupa na<br />

~ijem se ~elu nalazio [aqa, poginuli su policajci Mirko<br />

Radunovi} i Mile Rajkovi}, dok je kapetan Sr|an Milovi}<br />

zarobqen i, nakon zlostavqawa, ubijen.<br />

Rukovodio je grupom OVK u selu Lo|a, op{tina Pe}, koja je,<br />

1998. i 1999. godine, na prilazu Pe}i, izvr{ila vi{e napada na<br />

pripadnike MUP-a Srbije. Direktno je u~estvovao u<br />

kidnapovawu civila srpske i crnogorske nacionalnosti na<br />

{irem podru~ju Lo|e, od kojih su neki, tako|e, ubijeni.<br />

Od juna do septembra 1999. godine, obavqao je du`nost<br />

komandanta vojne policije OVK u Pe}i, pri ~emu je direktno<br />

u~estvovao u organizovawu i sprovo|ewu etni~kog ~i{}ewa<br />

nealbanskog stanovni{tva na {irem podru~ju te op{tine.<br />

Nakon toga, postavqen je za na~elnika klase Policijske<br />

akademije u Vu~itrnu, a zatim je preba~en na podru~je Pe}i gde<br />

je, zajedno sa Ganijem Hajdarijem, obavqao du`nost instruktora<br />

u obuci kadrova za potrebe KPS.<br />

Ramu{ Haradinaj, preko [aqe, organizuje ilegalno dopremawe<br />

oru`ja i vojne opreme iz Albanije, koja se, potom, za potrebe<br />

ANA, skladi{ti na podru~ju De~ana i \akovice. S obzirom da<br />

je Haradinajeva teroristi~ka i kriminalna organizacija sve<br />

nezadovoqnija zbog istraga koje me|unarodne snage sprovode o<br />

181


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

zlo~inima pre, za vreme i posle NATO intervencije, realna je<br />

mogu}nost da }e se ovo oru`je upotrebiti u teroristi~kim<br />

akcijama i protiv pripadnika KFOR-a i UNMIK-a.<br />

[aban [aqa se, trenutno, nalazi na funkciji komandira KPS u<br />

Pe}i.<br />

148. [ABAN (Veqi) [AQA<br />

<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>12.1958. godine u selu Negrovac,<br />

op{tina Glogovac.<br />

Zbog delovawa u okviru ilegalne organizacije<br />

NPRK, 1985. godine, osu|en je na 7 godina<br />

zatvora.<br />

U okviru OVK, obavqao je du`nost zamenika komandanta za<br />

podru~je Drenice, a kasnije je, u KZK, najpre postavqen za<br />

komandanta 6. RTG, a potom za komandanta <strong>1.</strong> RTG Drenica.<br />

Odgovoran je za formirawe ilegalnih zatvora u selu Likovac,<br />

op{tina Srbica, i selu Lapu{tnik, op{tina Glogovac. U ovim<br />

zatvorima mu~eni su i ubijani gra|ani srpske, ali i albanske<br />

nacionalne zajednice, za koje je OVK sumwala da sara|uju sa<br />

MUP-om Srbije.<br />

Rukovode}i 6. RTG KZK, do oktobra 2000. godine, naredio je<br />

intezivirawe teroristi~kih akcija i zastra{ivawe srpskog<br />

stanovni{tva u selu Pasjane, op{tina Gwilane. Tako|e,<br />

savetovao je gra|ane albanske nacionalnosti, iz sela Mu~ibaba,<br />

Lipovica i Burince, da se organizovano isele u Gwilane, kako<br />

bi stvorio {iri prostor za preduzimawe teroristi~kih<br />

aktivnosti i prebacivawe oru`ja u Pre{evo, Bujanovac i<br />

Medve|u. Za izvo|ewe ovih aktivnosti, formirane su baze pod<br />

kontrolom glavnog {taba 6. RTG KZK.<br />

Zajedno sa Ramu{om Haradinajem, jedan je od glavnih<br />

organizatora trgovine drogom na KiM. Ovu aktivnost sprovodi<br />

i sa Ba{kimom Ibrahimijem i Imerom Tahirijem, iz Pre{eva, a<br />

deo sredstava dobijenih na ovaj na~in kori{}en je za<br />

finansirawe OVBMP.<br />

182


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

U bliskim je kontaktima sa biv{om pripadnicom OVK Irfetom<br />

Spahiju, nad kojom su, u novembru 2000. godine, pripadnici<br />

norve{kog KFOR-a vodili istragu, zbog ume{anosti u<br />

nedozvoqenu trgovinu i prostituciju dece i odraslih, kao i u<br />

trgovinu decom i qudskim organima. Prilikom pretresa wenog<br />

stana, prona|ena su dokumenta koja pripadaju [aqi, a sumwa se<br />

da je i on li~no u~estvovao u navedenim aktivnostima Irfete<br />

Spahiju.<br />

149. NASER (Sadik) [ATRI, <strong>zvani</strong><br />

"Ermaq"<br />

<strong>Ro|en</strong> 23.09.1957. godine u selu Tomance,<br />

op{tina Istok.<br />

Oktobra 1989. godine, u Istoku, izvr{io je<br />

napad na Tomislava Babovi}a, pripadnika<br />

RDB, i naneo mu te{ke telesne povrede, nakon<br />

~ega je, ilegalnim kanalima, pobegao u<br />

[vedsku, gde je dobio status politi~kog<br />

azilanta. Osu|en je, u odsustvu, presudom Okru`nog suda u Pe}i,<br />

na kaznu zatvora u trajawu od 12 godina.<br />

Pored zna~ajne uloge u animirawu albanske emigracije u<br />

zapadnoevropskim zemqama da podr`i teroristi~ke aktivnosti<br />

Albanaca na KiM, [atri je, tokom 1997. i 1998. godine, preko<br />

Albanije, do{ao na podru~je op{tine De~ani, gde se povezao sa<br />

Ramu{om Haradinajem i ukqu~io u organizovawe diverzantskoteroristi~ke<br />

obuke pripadnika OVK. U tom periodu, bio je<br />

postavqen za komandanta OVK u selu Prilep, op{tina De~ani.<br />

Po~etkom 1999. godine, na predlog Haradinaja, imenovan je na<br />

funkciju pomo}nika komandanta brigade za pitawe vojne<br />

policije, te je u~estvovao u teroristi~kim napadima na<br />

pripadnike MUP-a Srbije i VJ na podru~ju op{tine Istok, kada<br />

je, iz zasede, zajedno sa Ziguranom [atrijem, iz sela Tomance,<br />

op{tina Istok, ubio policajca Selima Adrovi}a.<br />

Nakon povla~ewa srpskih snaga bezbednosti, formirao je<br />

ilegalnu teroristi~ku grupu, sa~iwenu od biv{ih pripadnika<br />

policije OVK, ~iji je zadatak bio likvidacija i pritisak na<br />

nealbansko stanovni{tvo. Ova grupa je izvr{ila vi{e ubistava,<br />

183


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

izme|u ostalih, Mom~ila i Sretene Pumpalovi}, iz Istoka,<br />

koji su, pre likvidacije, bili maltretirani i mu~eni.<br />

Organizovao je i upravqao zatvorom za zato~ene Srbe i Albance<br />

u KP domu "Dubrava", nadomak Istoka.<br />

150. YAFER (Demo) [ATRI<br />

<strong>Ro|en</strong> 10.1<strong>1.</strong> 1949. godine u selu Tomance,<br />

op{tina Istok.<br />

Kao u~enik sredwe {kole osu|ivan je zbog<br />

ekstremnog i separatisti~kog delovawa. Zbog<br />

poku{aja organizovawa oru`anog ustanka na<br />

KiM, 1975. godine, osu|en je na 8 godina<br />

zatvora. Kazna mu je produ`ena za tri i po godine, jer je, u<br />

me|uvremenu, izvr{io jo{ jedno krivi~no delo. U februaru 1982.<br />

godine, pobegao je iz zatvora i preko Albanije se prebacio u<br />

[vajcarsku, gde je dobio status azilanta.<br />

[atri je dugi niz godina, iako formalno ~lan DSK, dosledno<br />

odr`avao kontakte sa vode}im ekstremistima iz NPRK-a,<br />

u~estvuju}i u osmi{qavawu taktike wihovog delovawa, a u<br />

javnim nastupima otvoreno se zalagao za agresivne metode, kao<br />

{to su diverzije, sabota`e, atentati i sl. Ostvario je ~vrstu<br />

vezu sa Bujarom Buko{ijem, koji ga je postavio za ministra za<br />

informisawe svoje Vlade u egzilu.<br />

Godine 1998., {vajcarska policija je iz [atrijeve kancelarije<br />

oduzela kompjuter, diskete i pisanu dokumentaciju i uhapsila<br />

dva wegova saradnika, pod optu`bom da su se bavili<br />

nedozvoqenom kupovinom oru`ja za OVK. Tokom te, ali i 1999.<br />

godine, [atri je organizovao dopremawe tehni~ke opreme na<br />

KiM, zbog ~ega je vi{e puta boravio u Albaniji i, ilegalno, na<br />

Kosovu i Metohiji.<br />

Posle NATO bombardovawa, vratio se na KiM, a na osnovu<br />

wegovih instrukcija, prema srpskom stanovni{tvu, primewene<br />

su represivne mere, koje su dovele do etni~kog ~i{}ewa u<br />

op{tini Istok. Budu}i da se iskompromitovao saradwom sa<br />

Bujarom Buko{ijem, jer su obojica optu`eni za zloupotrebu i<br />

proneveru oko 8 miliona DEM, {to je deo sredstava koji je<br />

184


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

albanska emigracija iz zapadne Evrope prikupila za potrebe<br />

albanskih ekstremista na KiM, nezadovoqan tretmanom koji je<br />

imao, posebno od strane Ha{ima Ta}ija, u drugoj polovini 2002.<br />

godine, vratio se u [vajcarsku i postao jedan od rukovodilaca<br />

Centralnog {taba ilegalne teroristi~ke organizacije "Ideaqi",<br />

~iji se pripadnici postepeno ukqu~uju u strukture KZK.<br />

15<strong>1.</strong> MUSTAFA ([a}ir) [A]IRI, <strong>zvani</strong><br />

"Komandant [pejtim"<br />

<strong>Ro|en</strong> 25.03.1967. godine u Oraovici, op{tina<br />

Pre{evo.<br />

Bio je jedan od inicijatora formirawa<br />

OVPMB. Kao istaknuti ~lan ove organizacije, [a}iri je, pored<br />

sprovo|ewa aktivnosti usmerenih na ilegalno naoru`avawe<br />

pripadnika OVPMB, istovremeno u~estvovao u teroristi~kim<br />

napadima na organe bezbednosti na podru~ju op{tine Pre{evo.<br />

Oktobra 2000. godine, imenovan je za komadanta 113. brigade<br />

"Emin Fejzulahu", koja je bila locirana na ovom podru~ju,<br />

rukovode}i oru`anim akcijama protiv pripadnika MUP-a<br />

Republike Srbije i VJ, sve do maja 200<strong>1.</strong> godine.<br />

Nakon demilitarizacije OVPMB, za potrebe pripadnika ONA,<br />

organizovao je prebacivawe dela naoru`awa na teritoriju<br />

Makedonije.<br />

152. [A]IR (Ismail) [A]IRI<br />

<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>09.1964. godine u selu Depce,<br />

op{tina Pre{evo.<br />

Kao organizator i inicijator delatnosti<br />

ilegalne organizacije "Bajram Curi",<br />

[a}iri je, 1982. godine, presudom Okru`nog<br />

suda u Vrawu, osu|en na {est godina zatvora,<br />

od kojih je ~etiri izdr`ao u zatvoru u Leskovcu.<br />

185


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

U`ivao je podr{ku ve}eg broja albanskih ekstremista sa<br />

podru~ja KiM i iz inostranstva, a posebno je do{ao do<br />

izra`aja za vreme NATO bombardovawa SRJ. U to vreme,<br />

imao je direktne kontakte sa liderima OVK Ha{imom<br />

Ta}ijem, Ramu{om Haradinajem i drugim teroristi~kim<br />

vo|ama. Bio je glavni organizator nabavke oru`ja, municije<br />

i lekova, koje je dopremao pripadnicima OVK, i u~esnik u<br />

prebacivawu lica albanske narodnosti sa KiM u Republiku<br />

Albaniju, gde su obu~avani za vr{ewe teroristi~kih akcija.<br />

Nakon ulaska me|unarodnih snaga na KiM, postao je zamenik<br />

komandanta 6. RTG KZK za podru~je Gwilana, ali je, nakon<br />

{est meseci, smewen odlukom Bernara Ku{nera, tada{weg<br />

{efa civilne misije UN na KiM.<br />

Jedan je od glavnih organizatora formirawa i delovawa<br />

OVPMB, u okviru koje je zagovarao intenzivirawe<br />

teroristi~kih aktivnosti na podru~ju op{tina Pre{evo i<br />

Bujanovac. Tokom 2000. godine, na podru~ju op{tine<br />

Pre{evo, imao je svoju komandnu strukturu, preko koje je<br />

realizovao teroristi~ke aktivnosti prema srpskim snagama<br />

bezbednosti.<br />

U vi{e navrata isticao se svojim ekstremnim nastupima i<br />

stavovima, pre svega na sastancima sa predstavnicima<br />

me|unarodne zajednice povodom demilitarizacije OVPMB,<br />

zbog ~ega je proveo {est meseci u zatvoru, u ameri~koj vojnoj<br />

bazi "Bondstil", kod Uro{evca.<br />

Ima zna~ajnu ulogu u formirawu nove politi~ke grupacije<br />

Albanaca - PDP, koja uglavnom okupqa biv{e pripadnike<br />

OVPMB.<br />

Trenutno je neprikosnoveni autoritet ekstremne<br />

separatisti~ke politike na jugu Srbije, koju ispoqava u<br />

okviru Udru`ewa veterana rata biv{e teroristi~ke<br />

organizacije OVK, gde obavqa funkciju zamenika<br />

predsednika.<br />

186


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

153. ADEM [EHU<br />

Biv{i oficir albanske armije, aktivno je<br />

u~estvovao u obuci albanskih terorista u<br />

kampovima u Albaniji.<br />

Po dolasku na KiM, juna 1999. godine, postao<br />

je jedan od rukovodilaca OVK u operativnoj<br />

zoni Lab, komandant 153. brigade, koja je<br />

delovala na podru~ju Golaka i na putnom pravcu Pri{tina -<br />

Leskovac, odnosno u selima Ka~ikol, Gra{tica, Koli} i dr.<br />

Veoma bliske kontakte odr`avao je sa Sejdijem Veseqijem i<br />

Rustemom Mustafom, <strong>zvani</strong>m "Remi", tada komandantom<br />

operativne zone Lab.<br />

^lanovi grupe kojom je rukovodio [ehu, ubili su, 3<strong>1.</strong>08.1999.<br />

godine, u reonu sela Zebnice, Dragana Peri}a, iz Gra~anice,<br />

Sini{u Markovi}a, iz Badovca, i Jovanovi} N., iz Su{ice.<br />

Tako|e, ova grupa je otela Milorada Popovi}a, a odgovorna je i<br />

za otmice Slavi{e Stevi}a, iz Badovca, i Predraga Miki}a,<br />

zvanog "Prota", iz Su{ice.<br />

Nakon potpisivawa Kumanovskog sporazuma, glavni {tab OVK<br />

operativne zone Lab, u kojem se nalazio [ehu, doneo je odluku o<br />

formirawu ilegalnih teroristi~kih grupa, zadu`enih za<br />

etni~ko ~i{}ewe na podru~ju op{tina Podujevo i Pri{tina.<br />

Po~etkom decembra 2000. godine, [ehu se vratio u Albaniju, gde<br />

je nastavio sa aktivnostima u okviru FNUA i ANA, kao<br />

wegovog vojnog krila.<br />

154. EQBASAN [O[AJ<br />

<strong>Ro|en</strong> 12.12.1963. godine u selu Qeskovac,<br />

op{tina Pri{tina.<br />

Bio je komandant OVK za sela Posli{te,<br />

Bilu{a i Qeskovac, 1998. godine. Li~no je<br />

u~estvovao u vi{e akcija likvidacije<br />

nealbanskog stanovni{tva, zajedno sa<br />

\im{itom Krasni}ijem i Besimom [aqom.<br />

Usmene i pismene naloge za likvidaciju srpskog stanovni{tva,<br />

187


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

dobijali su od tzv. Prekog vojnog suda, kojim su rukovodili<br />

Sokoq Dobruna, iz \akovice, i Ilijaz Kadoli, iz Suve Reke.<br />

U toku obavqawa du`nosti zamenika na~elnika kontraobave{tajne<br />

slu`be, a po naredbi svog pretpostavqenog Skendera Beri{e,<br />

izvr{io je nekoliko ubistava i proterivawa Srba i drugog<br />

nealbanskog stanovni{tva, kao i kidnapovawa i maltretirawa<br />

pripadnika MUP-a Republike Srbije.<br />

U~esnik je u masakru, izvr{enom 1<strong>1.</strong>0<strong>1.</strong>2000. godine, nad<br />

porodicom Skenderi, u prizrenskom nasequ Tusus.<br />

155. BEKIM (Veseq) [UTI, <strong>zvani</strong> "Niku"<br />

<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>05.1976. godine u selu O{qane,<br />

op{tina Vu~itrn.<br />

Bio je komandant specijalne jedinice OVK<br />

pri operativnoj zoni [aqa. Ova jedinica,<br />

koja je brojala oko 40 obu~enih pripadnika,<br />

po~etkom maja 1999. godine, otela je Qubomira<br />

Kne`evi}a, iz Vu~itrna, dopisnika listova "Politika" i<br />

"Jedinstvo" iz pomenutog grada. Kne`evi} je odveden u {tab koji<br />

se nalazio u selu O{qane, gde je mu~en, a zatim ubijen. Ista<br />

grupa je, tako|e u maju 1999. godine, ubila Miroslava Spiri}a,<br />

voza~a predsednika SO Vu~itrn, a u junu iste godine, [uti je<br />

li~no ubio Milorada Avramovi}a, iz sela O{qane.<br />

Posle povla~ewa srpskih snaga bezbednosti, [uti se, sa<br />

kompletnom jedinicom, nasilno uselio u 40 srpskih stanova u<br />

ju`nom delu Kosovske Mitrovice, a kada su pripadnici UNMIK<br />

policije poku{ali da isele jedan broj bespravno useqenih<br />

Albanaca, organizovao je pripadnike svoje jedinice, koji su, uz<br />

pretwu eksplozivom, spre~ili tu akciju.<br />

Godine 200<strong>1.</strong>, zajedno sa Ronaldom Bartetskim, u~estvovao je u<br />

ubistvu radnika MUP-a Srbije Aleksandra Petrovi}a, {efa<br />

paso{ke slu`be pri kancelariji za vezu sa UNMIK-om u<br />

Pri{tini, ali je za ovo ubistvo, poku{aj ubistva i terorizam,<br />

osu|en samo nema~ki dr`avqanin, koji je, ina~e, o`ewen<br />

sestrom Bekima [utija.<br />

188


ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />

[uti je izvesno vreme bio anga`ovan kao komandant gardijske<br />

jedinice KZK u Pri{tini, a trenutno se nalazi na jednoj od<br />

rukovode}ih funkcija u KZK u Kosovskoj Mitrovici.<br />

156. MET (Sefer) [UTI<br />

<strong>Ro|en</strong> 03.10.1944. godine u selu O{qane, op{tina Vu~itrn.<br />

Do 1989. godine, bio je radnik Sekretarijata narodne odbrane u<br />

Vu~itrnu.<br />

Ubrzo nakon formirawa OVK, postao je ~lan Glavnog {taba za<br />

operativnu zonu [aqa, zadu`en za obuku novih pripadnika.<br />

U~estovao je u otmici i ubistvu Qubomira Kne`evi}a, dopisnika<br />

"Politike" iz Vu~itrna, a posledwih dana februara 1999.<br />

godine, u ubistvu bra}e Milana i Marka Milo{evi}a, ispred<br />

wihove ku}e u selu Buko{.<br />

Trenutno je anga`ovan u {tabu 4. RTG KZK u Kosovskoj<br />

Mitrovici, u ~inu potpukovnika.<br />

* * *<br />

189

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!