46 1. HAJDIN (Isuf) ABAZI, zvani "Qum Hayiu" Ro|en 30.04.1959 ...
46 1. HAJDIN (Isuf) ABAZI, zvani "Qum Hayiu" Ro|en 30.04.1959 ...
46 1. HAJDIN (Isuf) ABAZI, zvani "Qum Hayiu" Ro|en 30.04.1959 ...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
<strong>1.</strong> <strong>HAJDIN</strong> (<strong>Isuf</strong>) <strong>ABAZI</strong>, <strong>zvani</strong> "<strong>Qum</strong><br />
Hayiu"<br />
<strong>Ro|en</strong> <strong>30.04.1959</strong>. godine u selu Gadi{, op{tina<br />
Gwilane.<br />
Kao dugogodi{wi emigrant u [vajcarskoj i<br />
[vedskoj, bio je jedna od najuticajnijih<br />
li~nosti OVK u zapadnoj Evropi. Zajedno sa Eqmijem<br />
Re~icom, predstavqao je glavnu vezu pomenute organizacije<br />
na KiM sa albanskom emigracijom i glavnim {tabom OVK u<br />
inostranstvu.<br />
U tom svojstvu, kroz fond "Domovina zove", bio je zadu`en za<br />
prikupqawe nov~anih sredstava namewenih OVK. Avgusta<br />
1998. godine, {vajcarska vlada blokirala je ra~un pomenutog<br />
fonda, zbog sumwe da se iz wega finansira teroristi~ka<br />
delatnost na KiM.<br />
U inostranstvu je posebno bio anga`ovan na regrutovawu i<br />
ilegalnom upu}ivawu, preko teritorije Makedonije i<br />
Albanije, obu~enih teroristi~kih grupa OVK na KiM.<br />
Tokom 1998. godine, neposredno je u~estvovao u formirawu<br />
kriznih {tabova OVK na podru~ju Uro{evca. Zajedno sa<br />
Emru{om Yemajlijem, formirao je i rukovodio OVK na tom<br />
prostoru, kao i ograncima u Ka~aniku, na ~ijem ~elu su se<br />
nalazili Zaim Gabrica i Ismet Sadiku, biv{i oficiri<br />
JNA.<br />
Sa ~lanovima svoje porodice, bio je ukqu~en i u kriminalne<br />
aktivnosti na podru~ju Uro{evca. Po wegovom nalogu,<br />
ubijeno je nekoliko Albanaca koji su poku{ali da se<br />
suprotstave wihovom razbojni{tvu, pqa~ki i represiji.<br />
Pored toga, javqa se kao organizator i u~esnik u vi{e<br />
politi~kih ubistava po~iwenih, tako|e, nad Albancima, pre<br />
svega, ~lanovima DSK.<br />
Koriste}i funkciju predsednika op{tine Uro{evac,<br />
nastojao je da, za svoje kriminalne aktivnosti, pridobije<br />
biv{e pripadnike OVK. Zbog sukoba sa saradnicima u DPK,<br />
marta 2003. godine, napustio je KiM i trenutno `ivi u<br />
[vedskoj, u gradu Malmeu.<br />
<strong>46</strong>
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
2. EKREM (Bajram) AVDIJA, <strong>zvani</strong> "Abus Akej"<br />
<strong>Ro|en</strong> 18.07.197<strong>1.</strong> godine, u Kosovskoj Mitrovici.<br />
Nakon zavr{ene medrese u Pri{tini, Avdija je, kao stipendista<br />
Saudijske Arabije, 1990. godine, primqen na Teolo{ki fakultet<br />
u Medini.<br />
U~estvovao je u oru`anim sukobima u BiH. Zavr{io je vojnu<br />
obuku u nastavnom centru za regrutaciju muyahedina "Abu Bekir<br />
Sidik", u Jablanici, kod Te{wa (BiH), kao i obuku u kampu<br />
"Host", u Avganistanu, gde je nau~io da rukuje lakim<br />
pe{adijskim naoru`awem i ve{tinu vojne taktike.<br />
Tokom boravka u BiH, na Ekrema Avdiju sna`an uticaj izvr{ili<br />
su Abdulah Duhajman, rukovodilac "Islamskog balkanskog<br />
centra" u Zenici, i Adnan Pezo, predsednik organizacije<br />
"Aktivna islamska omladina" (AIO), te je, na osnovu wihovih<br />
instrukcija, januara 1998. godine, osnovao "Kosovski islamski<br />
biro", sa sedi{tem u Kosovskoj Mitrovici. Pomenuti Biro<br />
slu`io je kao pokri}e za dostavqawe finansijskih sredstava i<br />
za ideolo{ko pridobijawe i regrutovawe lica muslimanske<br />
veroispovesti za oru`anu borbu. Planski i sistematski su na<br />
KiM, prete`no preko Albanije, dovo|eni dr`avqani islamskih<br />
zemaqa, odnosno muyahedini sa iskustvom u ratovawu u BiH i<br />
Avganistanu.<br />
Maja 1998. godine, Avdija je oformio muyahedinsku jedinicu<br />
"Abu Bekir Sidik". Za svog zamenika postavio je [penda<br />
Koprivu, iz Kosovske Mitrovice.<br />
Sara|ivao je sa vo|ama OVK, Samijem Qu{takuom, Sulejmanom<br />
Selimijem i Ademom Ja{arijem, koji su jedinicu "Abu Bekir<br />
Sidik" snabdevali oru`jem i municijom i davali instrukcije za<br />
preduzimawe konkretnih teroristi~kih akcija.<br />
Uhap{en je, zajedno sa Neymedinom Lau{om i [pendom<br />
Koprivom, avgusta 1998. godine, od strane organa bezbednosti<br />
Republike Srbije, u poku{aju ilegalnog prelaska na teritoriju<br />
Albanije. Tom prilikom, kod wih je prona|ena ve}a koli~ina<br />
automatskog naoru`awa, ru~nih bombi, ru~nih baca~a i druge<br />
vojne opreme, kao i ve}i broj audio i video kaseta propagandne<br />
sadr`ine, koja primarno poziva na yihad - sveti rat protiv<br />
nemuslimanskog stanovni{tva.<br />
47
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Zbog teroristi~kog delovawa, osu|eni su pravosna`nim<br />
presudama na vi{egodi{we zatvorske kazne, ali je, 200<strong>1.</strong> godine,<br />
cela grupa amnestirana pod pritiskom me|unarodne zajednice.<br />
Po izlasku iz zatvora, Ekrem Avdija je nastavio da vodi<br />
organizaciju "Kosovski islamski biro", koja je, vremenom,<br />
pro{irila opseg svog rada, osnivawem brojnih ispostava u svim<br />
ve}im gradovima Kosova i Metohije.<br />
Reaktivirao je i jedinicu "Abu Bekir Sidik", sa sedi{tem u<br />
ju`nom delu Kosovske Mitrovice, kojoj su, izme|u ostalih,<br />
ponovo pristupili [pend Kopriva, Neymedin Lau{a, kao i<br />
Arif Krasni}i, iz sela Sibovce, op{tina Obili}.<br />
3. AQU[ (Sokoq) AGU[I, <strong>zvani</strong> "Ma|up",<br />
"Krha~", "Maqo" i "Dugme"<br />
<strong>Ro|en</strong> 20.06.1959. godine u selu Drenovac,<br />
op{tina Klina.<br />
Kao ~lan u`eg rukovodstva OVK u operativnoj<br />
zoni Duka|in, bio je ukqu~en u prinudnu<br />
mobilizaciju albanskog stanovni{tva, prihvat<br />
oru`ja i obuku diverzantsko-teroristi~kih<br />
grupa na podru~ju Kline. U~estvovao je u napadima na<br />
pripadnike MUP-a Srbije i VJ (Jo{anica, Bi~a, Grabac, Kijevo<br />
i Drenovac), koje je organizovao uz pomo} ve}eg broja ~lanova<br />
svoje porodice. Iz dvori{ta wegove porodi~ne ku}e, 1<strong>1.</strong>08.1998.<br />
godine, ubijen je Radovan Stepi}, iz sela Drenovac, a te{ko<br />
povre|en Vlado Sta{i}, iz sela Dugowiva.<br />
Iste godine, organizovao je i napade u kojima su ubijeni Oliver<br />
Zaji}, sa podru~ja Kline, Grujica [migi}, iz sela Drsnik,<br />
Dragan Stepi} i Dragi{a Kizi}, kao i vi{e pripadnika<br />
policije, dok je, na podru~ju sela Jo{anica, rawena Desa Barovi}.<br />
Sa predstavnicima u`eg jezgra OVK (Ramu{om Haradinajem,<br />
Qahom Brahimajem i Idrizom Baqajem, <strong>zvani</strong>m "Toger"), Agu{i<br />
je jedan od kqu~nih izvr{ilaca genocida i terora nad Srbima i<br />
Albancima zato~enim u selu Jablanica, u op{tini Klina.<br />
Postoje dokazi i svedoci o wihovom neposrednom u~e{}u u<br />
kidnapovawu, zlostavqawu i likvidaciji lica zato~enih u<br />
pomenutom zatvoru, ~ija su tela potom ba~ena u kanal kojim se<br />
48
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
puni Radowi}ko jezero, kao i u zapu{teni bunar, na putnom<br />
pravcu Jablanica-@abeq, op{tina \akovica.<br />
Agu{i je komandovao i svim ostalim logorima na podru~ju<br />
Kline. U zatvoru, u selu Likovac, koji je, tako|e bio pod<br />
wegovom komandom, ubijena su bra}a Radomir i Drago Vo{ti}, iz<br />
sela Jelovac, op{tina Klina, kao i pripadnik MUP-a Srbije<br />
Ivan Bulatovi}.<br />
Nakon masovnog odlaska Srba iz Metohije, Agu{i sprovodi<br />
sistematsko i organizovano uni{tavawe wihove imovine i<br />
rukovodi proterivawem preostalog srpskog stanovni{tva sa tog<br />
podru~ja. U isto vreme, organizovao je i uni{tavawe pravoslavnih<br />
spomenika i crkava na podru~ju op{tine Klina, u selima Dolac,<br />
Drsnik, Petra~ i Grebnik, kao i skrnavqewa grobova u selima<br />
Drsnik, Drenovac, Dugowive, Petr~, Zajmovo, Dolovo, Grebnik,<br />
Klina, Vidawe, Jagoda i Dolac.<br />
Posle povla~ewa srpskih snaga bezbednosti sa KiM, bio je<br />
nalogodavac i izvr{ilac kidnapovawa i ubistava Milorada<br />
Dobri}a, Mili}a Bogi}evi}a, Bo`ane i Vojislava Jovanovi}a,<br />
iz Drenice, op{tina Klina.<br />
Jedan je od nosilaca kriminalnih aktivnosti na podru~ju Kline.<br />
Od albanskih kriminogenih struktura, koje na razli~ite na~ine<br />
(uglavnom pod prisilom) otkupquju srpska imawa i imovinu,<br />
Agu{i iznu|uje proviziju i ucewuje potencijalne kupce, a<br />
izvr{ilac je i vi{e ubistava Albanaca koji su odbili da mu daju<br />
novac.<br />
U KZK je raspore|en na mesto glavnog inspektora i odr`ava<br />
kontakte sa Sulejmanom Selimijem, <strong>zvani</strong>m "Sultan", i u`im<br />
rukovodstvom KZK (Reyepom Selimijem, Jetulahom Gecajem,<br />
Ganijem Krasni}ijem, <strong>zvani</strong>m "<strong>Qum</strong>i", i ha{kim optu`enikom<br />
Fatmirom Limajem).<br />
4. RASIM (Hamid) AGU[I<br />
<strong>Ro|en</strong> 17.07.1962. godine u Drenovcu, Op{tina<br />
Klina.<br />
Bio je ~lan Glavnog {taba operativne zone<br />
Duka|in, odnosno komandant 3. operativne zone<br />
OVK. Delovao je u sastavu 13<strong>1.</strong> brigade "Mirte<br />
Zeneli", a sada je komandant KZK u Pe}i.<br />
49
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Agu{i je, kao ~lan teroristi~ke grupe, odgovoran za vi{e od 87<br />
ubistava, 29 otmica, organizovawe zatvora lociranih u selima<br />
Glo|ani, Belanica, Likovac i Jablanica, op{tina Pe},<br />
silovawe i seksualno zlostavqawe vi{e lica, kao i uni{tavawe<br />
imovine. Osim toga, u~estvovao je u oko 180 teroristi~kih<br />
akcija, me|u kojima su oru`ani napadi na sela Qo|a i Babalo},<br />
sredinom 1998. godine. Bio je aktivan i u prinudnom iseqavawu<br />
nealbanskog stanovni{tva sa teritorije \akovice, Pe}i i<br />
De~ana, a odgovoran je i za paqewe crkve u selu Gorwi Ra{i}.<br />
Neposredno je u~estovao u teroristi~koj akciji na selo<br />
Drenovac, kao i u oru`anom napadu na ku}u Jago{a \uri~i}a.<br />
Tako|e, bio je u~esnik u ubistvima Dragomira Stepi}a, iz<br />
Drenovca, kao i Mili}a Bogi}evi}a, Milorada Dobri}a,<br />
Vojislava Jovanovi}a i wegove supruge, i ~etiri Roma, koja su<br />
izvr{ena u selu Draganovcu, Op{tina Klina, 1999. godine.<br />
Tereti se za u~e{}e u teroristi~kim napadima na pripadnike<br />
MUP-a Republike Srbije u Klini, Op{tina Pe}, kao i za napad<br />
na policijsku stanicu u Klini.<br />
5. NAZMI (Adem) AJETI<br />
<strong>Ro|en</strong> 22.04.1972. godine, u Podujevu.<br />
Nakon hap{ewa ~lanova NPRK na KiM, 1993.<br />
godine, Ajeti je pobegao u [vajcarsku, gde je<br />
stupio u kontakt sa pripadnicima NPOK, a<br />
1994. godine osu|en je, u odsustvu, na 7 godina<br />
zatvora.<br />
Po povratku iz [vajcarske, 1998. godine, pristupio je OVK. U<br />
okviru operativne zone Lab, od strane Rustema Mustafe, zajedno<br />
sa bratom Avnijem, bio je anga`ovan na ilegalnom dopremawu<br />
oru`ja i municije iz Albanije.<br />
Posle dislocirawa srpskih snaga bezbednosti sa KiM, formirao<br />
je diverzantsko-teroristi~ku grupu "Crvena ruka", u ciqu<br />
etni~kog ~i{}ewa srpskog i crnogorskog stanovni{tva na<br />
podru~ju Podujeva.<br />
50
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Zajedno sa pomenutim bratom, prikqu~io se OVPMB i, marta<br />
200<strong>1.</strong> godine, u~estvovao u teroristi~kim akcijama na<br />
pripadnike MUP-a Republike Srbije i VJ.<br />
U`ivalac je opojnih narkoti~kih sredstava.<br />
6. HISNI (Izet) AHMETI, <strong>zvani</strong> "His"<br />
<strong>Ro|en</strong> 27.07.1972. godine u selu [upkovac, op{tina Kosovska<br />
Mitrovica.<br />
Za vreme rata u BiH, borio se u muslimanskim vojnim jedinicama.<br />
Jedna je od kqu~nih li~nosti u organizovawu OVK i wenih<br />
ogranaka na podru~ju Kosovske Mitrovice, odnosno formirawu<br />
operativne zone [aqa, koja je obuhvatala podru~ja op{tina<br />
Kosovska Mitrovica, Vu~itrn, Obili}, Zubin Potok i<br />
Leposavi}, a u kojoj se nalazilo nekoliko hiqada dobro<br />
naoru`anih terorista.<br />
Po~etkom januara 1999. godine, postavqen je za komandanta 14<strong>1.</strong><br />
brigade OVK i u~estvovao je u gotovo svim napadima na<br />
pripadnike MUP-a Srbije i VJ na tom podru~ju. Bio je ukqu~en<br />
i u prikupqawe finansijskih sredstava, nabavku oru`ja i<br />
sprovo|ewe vojne i diverzantske obuke.<br />
Ahmetijeva teroristi~ka grupa je, 24. juna 1998. godine,<br />
izvr{ila napad na Srbe u selu Pantina i kidnapovala bra~ni<br />
par ^edomirku i Ratomira Miqkovi}a, ~ija je daqa sudbina<br />
nepoznata.<br />
Ista grupa je, 22. januara 1999. godine, kidnapovala Mi{u<br />
Bigovi}a, iz sela Nevoqane, na wegovom radnom mestu u<br />
"Elektrodistribuciji", u Vu~itrnu, kao i ~etiri ~lana<br />
porodice Miali~kovi} iz Nevoqana, u istoj op{tini.<br />
Kidnapovana lica su sprovedena u Glavni {tab OVK u selu<br />
Likovac, op{tina Srbica da bi, nakon nekoliko dana, bili<br />
oslobo|eni, uz posredovawe posmatra~a OEBS-a.<br />
U maju 1999. godine, pripadnici tre}eg voda specijalne jedinice<br />
operativne zone [aqa ubili su 12 pripadnika VJ, kao i<br />
Miroslava Spiri}a, iz Vu~itrna, na putu Kosovska Mitrovica-<br />
Vu~itrn.<br />
51
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Ista grupa je, na sitni~kom mostu u Vu~itrnu, kidnapovala<br />
novinara "Politike" Qubomira Kne`evi}a, koji je, nakon<br />
vi{ednevnog fizi~kog zlostavqawa, ubijen.<br />
Januara 1999. godine, Hisni Ahmeti je, zajedno sa Rahmanom<br />
Ramom, organizovao i realizovao napad na polo`aje VJ na<br />
podru~ju [aqe, u kojem je kidnapovano 8 pripadnika vojne<br />
policije. Prilikom pregovora sa predstavnicima OEBS-a, koji<br />
su vo|eni na podru~ju [aqe, Rahman Rama je odbio da oslobodi<br />
otete vojnike.<br />
Juna iste godine, nezakonito je preuzeo kontrolu nad<br />
distribucijom naftnih derivata na podru~ju Vu~itrna i<br />
Kosovske Mitrovice, na pumpama koje su u vlasni{tvu<br />
"Beopetrola" i "Jugopetrola". Od februara 2000. godine, ovi<br />
objekti se nalaze pod kontrolom UNMIK-a.<br />
Nakon formirawa KZK, Rama je imenovan za komandanta 4.<br />
Regionalne teritorijalne grupe (RTG), sa sedi{tem u Kosovskoj<br />
Mitrovici, a Hisni Ahmeti je postavqen za wegovog zamenika.<br />
7. ABDULAH (Muharem) BABAQIJA<br />
<strong>Ro|en</strong> 22.05.1967. godine, u \akovici.<br />
Kao komandant 137. brigade OVK, Babaqija je<br />
organizovao napade na pripadnike MUP-a<br />
Republike Srbije na podru~ju op{tina<br />
\akovica i De~ani, gde je u zasedama ubijeno<br />
ili raweno vi{e pripadnika policije.<br />
Wegova grupa je, izme|u ostalog, bila<br />
zadu`ena za zastra{ivawe, kidnapovawe i ubijawe preostalih<br />
Srba, kao i za uni{tavawe wihove imovine na ovom podru~ju.<br />
Po wegovom nare|ewu, vi{e Srba je oteto i odvedeno u<br />
teroristi~ku bazu u selu Glo|ane, gde su ubijeni, nakon<br />
vi{ednevnih mu~ewa i maltretirawa. Me|u wima je i petoro<br />
~lanova porodice [utakovi}, iz \akovice.<br />
Grupa terorista koju je predvodio, izvr{ila je, tokom 1999.<br />
godine, vi{e napada u nasequ ^abrat, u \akovici, kada je<br />
poginulo nekoliko gra|ana, tri pripadnika policije i VJ, dok je<br />
52
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
desetak lica te`e i lak{e raweno. Tako|e, odgovorna je za<br />
minirawe i ru{ewe pravoslavne crkve u centru \akovice.<br />
U ciqu ostvarivawa potpune kontrole nad gradom, formirao je<br />
"privatnu" saobra}ajnu policiju i stra`u u \akovici, kao i<br />
fizi~ko obezbe|ewe u javnim ustanovama i preduze}ima (preko<br />
firmi "Besa Security" i "K.P.S. Jaguara Security"), a sa pojedinim<br />
~lanovima KZK bavio se krijum~arewem oru`ja i iznu|ivawem<br />
novca.<br />
Ramu{ Haradinaj ga je, 2002. godine, imenovao za komandanta 332.<br />
brigade KZK u \akovici, da bi, ubrzo, bio prekomandovan u Pe}.<br />
Postoje pretpostavke da je u li~nom sukobu sa Dautom<br />
Haradinajem.<br />
8. MASAR (Ferhat) BAKIJA<br />
<strong>Ro|en</strong> 18.02.1953. godine, u \akovici.<br />
Pristupio je ilegalnoj paravojnoj<br />
organizaciji "Nacionalni front", 199<strong>1.</strong><br />
godine. Kao rezervni vojni oficir i radnik<br />
{taba Teritorijalne odbrane u \akovici, bio<br />
je zadu`en za izradu planova, skica,<br />
organizacionog i vojnog ustrojstva i dr. Posle prikqu~ewa<br />
OVK, zauzeo je visoko mesto u komandnoj hijerarhiji, te je<br />
ostvarivao redovne kontakte sa teroristi~kom grupom Hekurana<br />
Hode, koja je, po wegovim instrukcijama, vr{ila teroristi~ke<br />
akcije na podru~ju \akovice.<br />
Tako|e, bio je predvodnik teroristi~ke grupe pod nazivom<br />
"Crne kape", koja je delovala na podru~ju \akovice.<br />
Nakon povla~ewa pripadnika VJ i MUP-a Srbije i formirawa<br />
KZK, postao je "{ef operative", sa sedi{tem u De~anima, u ~inu<br />
majora. Obavqaju}i tu funkciju, vr{i kontrolu svih baza KZK<br />
na podru~ju Metohije.<br />
Kao visoki oficir KZK, na podru~ju \akovice, ostvarivao je<br />
kontakte sa predstavnicima islamisti~kih organizacija iz<br />
Saudijske Arabije, kao i sa grupom od 40-ak muyahedina koja je<br />
53
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
u~estvovala u oru`anim sukobima na KiM protiv snaga<br />
bezbednosti Republike Srbije.<br />
9. IDRIZ (Haqiq) BAQAJ, <strong>zvani</strong><br />
"Toger"<br />
<strong>Ro|en</strong> 08.08.1952. godine u selu Iglarevo,<br />
op{tina Klina.<br />
Bio je komandant specijalne jedinice OVK<br />
"Crni orlovi", koju je formirao po nalogu<br />
Ramu{a Haradinaja, a koja je delovala u sastavu 13<strong>1.</strong> brigade<br />
operativne zone Duka|in, a potom i zamenik komandanta garde<br />
RTG KZK Duka|in, u ~inu majora. Uhap{en je od strane UNMIK<br />
policije, 1<strong>1.</strong> avgusta 2002. godine.<br />
Zajedno sa Ramu{om Haradinajem, u~estvovao je u ubistvima oko<br />
40 lica, ~ija su tela ba~ena u kanal reke Bistrice. Pored toga,<br />
odgovoran je za zlo~ine po~iwene na prostoru delovawa<br />
pomenute operativne zone.<br />
Sa Dautom i Bujarom Haradinajem i Arbenom Ahmetajem,<br />
predvodio je teroristi~ku grupu koja je izvr{ila oru`ane<br />
napade na pripadnike MUP-a Srbije, kod prilaza selu<br />
Jablanica, op{tina \akovica, te na pripadnike MUP-a i VJ u<br />
selima Glo|ane i Dowi Rati{, op{tina De~ani, 17. oktobra<br />
1998. godine, kao i 16. novembra 1999. godine, kod sela<br />
Do{inovca, op{tina De~ani. Juna 1999. godine, kidnapovao je<br />
penzionera Milorada Jovanovi}a, \or|a Kuzmanovi}a, radnika<br />
JP PTT Srbije, i Vladimira Vulevi}a, iz Pe}i, kojima se od<br />
tada gubi svaki trag.<br />
Organizator je prinudnog iseqavawa stanovni{tva sa teritorije<br />
\akovice, Pe}i i De~ana, kao i paqewa crkve u selu Gorwi<br />
Rati{. Naro~ito se istakao po svojoj svireposti u mu~ewu i<br />
ubijawu `rtava i razvla~ewu delova wihovih tela vezanih za<br />
traktor. Ostatke le{eva bacao je u kanal Radowi}kog jezera.<br />
Kod albanskog stanovni{tva poznat je i kao po~inilac zlo~ina<br />
nad svojim sunarodnicima. Krajem 1998. godine, ubio je Agima<br />
Ibrahimija, taksistu iz \akovice. Odgovoran je i za ubistva<br />
54
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Cvetka Novovi}a iz sela Nabr|e, op{tina Pe}, i wegove<br />
supruge, kao i za li{avawe slobode Osmana Beri{e i Ujkana<br />
Avduqija, tako|e iz Pe}i, i Vuka{ina [}eki}a, koje je jedno<br />
vreme dr`ao zatvorene, fizi~ki ih zlostavqaju}i.<br />
Krajem 1999. godine, izvr{io je otmicu Veseqa Muri{ija i jo{<br />
~etiri lica albanske nacionalnosti. Jedno vreme dr`ao ih je<br />
zatvorene u zgradi "Duka|ini", u Pe}i, nakon ~ega je ~etvoricu<br />
ubio, dok je Muri{i uspeo da pobegne. Jedan broj kidnapovanih<br />
lica mu~en je i ubijan u selu Ruhot. Wihova tela su ba~ena u reku<br />
Beli Drim. Me|u ovim `rtvama bio je i Yafer \uka, politi~ki<br />
funkcioner iz Pe}i.<br />
Osim toga, Baqaj je javno prozivan za nestanak i ubistvo ve}eg<br />
broja Albanaca sa podru~ja Metohije. Sumwi~i se za u~e{}e u<br />
ubistvu Ismajqa Hajdarija, ~lana DSK, 17.0<strong>1.</strong>2002. godine, u<br />
Pe}i.<br />
Idriz Baqaj pripada kriminalnoj organizaciji "Duka|ini",<br />
koju predvodi Ramu{ Haradinaj. Jedan je od zna~ajnijih<br />
organizatora ilegalne trgovine oru`jem iz Albanije prema<br />
Makedoniji i SCG, preko putnog pravca Pe} - Kula - Ro`aje.<br />
Ove aktivnosti obavqao je u saradwi sa Ramu{om i Dautom<br />
Haradinajem i Yavitom Haqitijem. Blizak je porodici Eq{ani,<br />
sa ~ijim ~lanovima sara|uje u poslovima ilegalne trgovine<br />
naftom.<br />
Nepoznata lica su 20.0<strong>1.</strong>2002. godine, poku{ala da ubiju Baqaja,<br />
podmetawem eksplozivne naprave na ulazu wegove ku}e. Ovom<br />
prilikom, Idriz Baqaj, wegova supruga Teuta i sin Sulejman<br />
zadobili su te{ke telesne povrede.<br />
10. AFRIM (Hamdi) BA[A<br />
<strong>Ro|en</strong> 197<strong>1.</strong> godine u selu Vrani}, op{tina Suva Reka.<br />
Izvesno vreme je `iveo u [vajcarskoj, bio u~esnik rata u<br />
Hrvatskoj i instruktor u obuci terorista sa KiM, koja je<br />
organizovana u Republici Albaniji.<br />
55
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Kao pripadnik teroristi~ke grupe u selu Vrani}, u~estvovao je<br />
u mnogim napadima OVK na pripadnike policije (u Lapu{niku -<br />
op{tina Glogovac, Ov~arevu - op{tina Srbica, Crnovqevu -<br />
op{tina [timqe, Bawi - op{tina Mali{evo i Ladrovcu).<br />
Izvesno vreme bio je rukovodilac grupe koja je imala zadatak da<br />
likvidira pripadnike MUP-a Srbije i Albance lojalne<br />
Republici Srbiji, sa podru~ja Suve Reke i Prizrena. U tom<br />
ciqu, vr{io je selekciju meta i pravio spiskove lica za<br />
likvidaciju. Na tom spisku su se, izme|u ostalih, na{li i<br />
Mi{ko Ni{ovi}, pripadnik RDB MUP-a Srbije, iz Prizrena,<br />
Agim [ahiti, radnik MUP-a Srbije, iz sela Sopina, Selim<br />
Selmanaj, biv{i policajac, Sahit Zogaj, biv{i radnik RDB, iz<br />
Mali{eva, Bekim Sahitaj, iz sela Sopine, i Iqaz Vranovci,<br />
penzionisani radnik RDB, iz sela Trwe, koga su Ba{a i<br />
pripadnici wegove grupe ubili na svirep na~in.<br />
Po~etkom septembra 1998. godine, kidnapovao je jednog<br />
pripadnika policije iz Orahovca i sproveo ga u logor koji se<br />
nalazio u selu Timi}ina, op{tina Suva Reka, nakon ~ega je<br />
usledilo wegovo zversko mu~ewe. U ovom logoru bilo je zato~eno<br />
vi{e Srba i Albanaca sa navedenog podru~ja.<br />
1<strong>1.</strong> SOKOQ (Mujo) BA[OTA<br />
<strong>Ro|en</strong> 07.03.1966. godine u selu Cerovik,<br />
op{tina Klina.<br />
Kao politi~ki predstavnik OVK, u~estvovao<br />
je u pregovorima u Rambujeu.<br />
Jedan je od organizatora OVK na podru~ju<br />
Drenice, Kline i Orahovca. U~estvovao je u organizovawu vi{e<br />
teroristi~kih napada na pripadnike MUP-a Srbije i VJ, kao i<br />
na srpske civile u selu Jo{anica, Bi~a, Dobra Voda, ^abi},<br />
Kijevo, Iglarevo i dr., zajedno sa Reyepom Selimijem, Jetulahom<br />
Gecajem, Sulejmanom Selimijem i Aqu{om Agu{ijem. Sa Reyepom<br />
Selimijem i Mujom Krasni}ijem, iz sela ^abi}, organizovao je<br />
ubistvo Mehmeta Ga{ija, iz istoimenog sela, i <strong>Isuf</strong>a Haqitija,<br />
iz sela Zabr|a.<br />
56
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Organizator je i neposredni u~esnik kidnapovawa i likvidacije<br />
Desimira Jevti}a, iz Zve~ana, kao i teroristi~kog napada na<br />
policijsko odeqewe u Kijevu, op{tina Klina, na porodicu<br />
\or|a Beli}a, u kojem je Beli} ubijen, kao i na Srbe u selu<br />
\ur|evik, u kojem su, pored wega, u~estvovali [aban Man|oli,<br />
Alija Beri{a, Naim Raci, Ba{kim i Fqamur Beri{a, iz sela<br />
Veliki \ur|evik, op{tina Klina.<br />
Organizovao je i neposredno u~estvovao u teroristi~kom napadu<br />
na porodicu Ramadana Baqaja, iz sela Iglarevo, te u<br />
kidnapovawu i likvidaciji Hetema Dobrune, iz sela Lozica,<br />
op{tina Klina, i Ramadana Bu`oqa. Zajedno sa Habibom i<br />
Ze}irom Morinom, te Agimom Pantinom, u~estvovao je u<br />
kidnapovawu i likvidaciji Salija Beri{e, zvanog "Zali", i<br />
wegovog brata Bajrama, zatim Binaka Beri{e, Brahima Zogaja i<br />
wegovih sinova Fadiqa i Ramadana, iz Iglareva, ~ija su tela<br />
prona|ena na podru~ju Orahovca, na putu Orlate-Mali{evo.<br />
Zajedno sa Fehmijom, Biqalom i [ef}etom Krueziuom,<br />
organizovao je likvidaciju Ajeta Ga{ija, penzionisanog<br />
pripadnika RDB MUP-a Srbije.<br />
Nakon demilitarizacije OVK, prikqu~io se DPK Ha{ima<br />
Ta}ija, te je, u jednom periodu, obavqao funkciju ministra za<br />
rad i socijalna pitawa u Privremenoj vladi koju je Ta}i<br />
formirao nakon povla~ewa MUP-a Srbije i VJ sa KiM. Pored<br />
politi~ke povezanosti sa Ha{imom Ta}ijem, ukqu~en je i u<br />
aktivnosti wegove dreni~ke kriminalne grupe.<br />
12. BAJRAM (Mali}) BEGA<br />
<strong>Ro|en</strong> 08.04.1966. godine u selu Jezerce, op{tina Uro{evac.<br />
Bio je komandir specijalne jedinice vojne policije OVK, u<br />
kasarni u selu Jezerce. Odgovoran je za zlo~ine po~iwene na<br />
teritoriji delovawa operativne zone OVK Nerodimqe: vi{e od<br />
29 teroristi~kih napada, 22 ubistva, 27 otmica, 15 protivpravnih<br />
zatvarawa, kao i o{te}ewe hrama "Sveti Uro{" kod Gorweg<br />
Nerodimqa, 1998. godine.<br />
U~estovao je u oru`anim napadima na selo Nerodimqe, 1998. i<br />
1999. godine, i selo Grebno, aprila 1999. godine, kao i u prinudnom<br />
iseqavawu lokalnog stanovni{tva sa teritorije Uro{evca.<br />
57
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Odgovoran je i za organizovawe osam zatvora na ovom podru~ju.<br />
Na teritoriji op{tine Uro{evac, delovao je u grupi sa Nazmijem,<br />
<strong>Qum</strong>nijem i Ekremom Balilajem, Gutom Hisnijem i Misretom<br />
Kaqenicom.<br />
U~esnik je oru`anog napada koji je ova grupa izvela prema<br />
civilima na mestu zvanom Sastav reka, kod sela Nerodimqe, u<br />
kojem su oteti Sini{a Luki} i Veselin Lazi}, iz istoimenog sela.<br />
Od 1998. godine, u~estovao je u brojnim oru`anim napadima na<br />
pripadnike MUP-a Republike Srbije i VJ, a odgovoran je za<br />
ubistvo rezervnog policajca Dragana Mili}a, iz sela Dowe<br />
Nerodimqe, izvr{eno u jednom od pomenutih napada.<br />
13. YEMAJQ (<strong>Isuf</strong>) BEJTA<br />
<strong>Ro|en</strong> 17.02.1945. godine u selu Sredwa Klina,<br />
op{tina Srbica.<br />
Biv{i oficir JNA. Po odluci Glavnog<br />
{taba OVK za op{tinu Srbica, bio je jedan<br />
od komandanata vojne obuke pripadnika OVK.<br />
Godine 1998., na podru~ju Drenice, vodio je diverzantskoteroristi~ku<br />
obuku za pripadnike OVK, nakon ~ega je<br />
izabran za ~lana Glavnog {taba OVK operativne zone<br />
Drenica, lociranog u selu Likovac, op{tina Srbica.<br />
Intenzivno je radio na animirawu Albanaca koji su bili na<br />
slu`bi u biv{oj JNA da se prikqu~e jedinicama OVK. Uz<br />
Zaima Beri{u, Miqaima Beri{u i Ejupa Dragu, imao je<br />
zna~ajnu ulogu u organizovawu paralelnog Ministarstva<br />
odbrane Republike Kosovo, a nakon formirawa KZK,<br />
postavqen je na mesto {efa odseka za personalna pitawa.<br />
58
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
14. AVNI (Musa) BERI[A, <strong>zvani</strong> "Tarkan"<br />
<strong>Ro|en</strong> 13.08.1974. godine u selu Kowu{evac,<br />
op{tina Podujevo.<br />
Bio je pripadnik OVK na podru~ju operativne<br />
zone Lab gde je, zajedno sa Avnijem Fetom, iz<br />
sela Penduh, op{tina Podujevo, i Rustemom<br />
Mustafom, <strong>zvani</strong>m "Remi", izvr{io niz<br />
teroristi~kih akata, da bi, nakon juna 1999.<br />
godine, u~estvovao u etni~kom ~i{}ewu na<br />
teritoriji op{tina Podujevo i Pri{tina.<br />
Po nare|ewu Qatifa Ga{ija, tada{weg {efa vojne policije u<br />
pomenutoj operativnoj zoni, i wegovog zamenika Nazifa<br />
Mehmetija, izvr{io je egzekuciju ~etvoro Albanaca sa podru~ja<br />
op{tine Podujevo (Agqu{a Kastratija iz Krpimeja, Mirvete,<br />
Agima i Isaka Musliua, iz Glavnika).<br />
Rukovodio je grupom pripadnika tajne policije OVK koja je<br />
odgovorna za ubistvo Predraga Jovanovi}a, iz sela Su{ica,<br />
op{tina Pri{tina. Decembra 1998. godine, likvidirao je<br />
Mili}a Jovi}a, radnika biv{eg CRDB Pri{tina, i Ahmeta<br />
Vocu, biv{eg radnika pokrajinskog SUP-a.<br />
Jedan je od po~inilaca teroristi~kog napada na policajca OUP<br />
Podujevo Stanimira Dimovi}a, koji je, tom prilikom, te`e rawen.<br />
Nakon raspu{tawa OVK, septembra 1999. godine, Beri{a je<br />
pristupio KPS u Pri{tini.<br />
15. RUSTEM ([aban) BERI[A<br />
<strong>Ro|en</strong> 18.07.1955. godine u selu Kru{evac,<br />
op{tina Pe}.<br />
Bio je jedan od rukovodilaca [taba 2. RTG<br />
KZK Pa{trik, sa sedi{tem u Prizrenu, a sada<br />
je direktor Akademije KZK "Hamz Ja{ari", u<br />
Pri{tini.<br />
Zajedno sa Bisqimom Zurapijem, odgovoran je<br />
59
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
za 26 ubistava, 77 otmica i organizovawe {est improvizovanih<br />
zatvora lociranih na teritoriji Orahovca i Prizrena.<br />
Pored toga, u~estvovao je u oru`anom napadu na karaulu VJ u<br />
selu Ko{are, op{tina \akovica, 1999. godine, kada je li~no<br />
ubio nekoliko vojnika.<br />
Sa jednom grupom terorista, 1<strong>1.</strong> juna 1999. godine, izvr{io je<br />
nasilni upad u ku}u izvesne Hatiye u selu Ere~, i izvr{io krivi~no<br />
delo silovawa pomenute Albanke i wene dve k}eri. Ista grupa je<br />
fizi~ki zlostavqala pripadnike romske nacionalnosti i<br />
silovala ve}i broj devojaka iz ove nacionalne zajednice.<br />
Beri{a je odgovoran i za otmicu Sadrija Camaja, 9. februara<br />
1999. godine, u okolini \akovice, kao i za nano{ewe te{kih<br />
telesnih povreda i ubistvo [keqzena Kamberija iz sela<br />
Pono{evca, koga je wegova teroristi~ka grupa dr`ala zarobqenog<br />
u improvizovanom zatvoru lociranom na teritoriji \akovice.<br />
16. [EFIK (Hazir) BE]IRI, <strong>zvani</strong> komandant "Dardani"<br />
<strong>Ro|en</strong> 13.08.1960. godine u selu Koprivnica, op{tina Kosovska<br />
Kamenica.<br />
Godine 1998., postavqen je za komandanta 172. brigade OVK i<br />
~lana {taba OVK za Kosovsku Kamenicu.<br />
Naredio je proterivawe gra|ana romske nacionalne zajednice iz<br />
sela Ogo{ta, op{tina Kosovska Kamenica, kao i pqa~kawe i<br />
spaqivawe wihovih ku}a. Tako|e, bio je vo|a grupe od 15 lica<br />
koja su proterala srpsko stanovni{tvo iz op{tine Kosovska<br />
Kamenica, a naredio je i zlostavqawe ve}eg broja lica srpske i<br />
albanske nacionalnosti.<br />
Nalogodavac je ubistva Trajana Trajkovi}a, pripadnika MUP-a<br />
Srbije, iz sela Kolole~, op{tina Kosovska Kamenica, kao i<br />
etni~kog ~i{}ewa sela ^arakovce, u istoj op{tini.<br />
Organizovao je dopremawe velike koli~ine oru`ja iz Gwilana u<br />
selo Koprivnica, za potrebe jedinica koje dejstvuju u sastavu<br />
ANA, pri ~emu su pripadnici KFOR-a uspeli da zaplene<br />
izvesnu koli~inu tog naoru`awa. U ranijem periodu, rukovodio<br />
je i nabavkom oru`ja za pripadnike OVPMB.<br />
60
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
U vezi je i sa licima iz kriminogenih struktura, preko kojih je<br />
organizovao ilegalnu trgovinu oru`jem i drogom.<br />
Trenutno je anga`ovan kao stare{ina KZK u Vitini.<br />
17. QAH ([aban) BRAHIMAJ, <strong>zvani</strong><br />
"Ma|up"<br />
<strong>Ro|en</strong> 2<strong>1.</strong>0<strong>1.</strong>1970. godine u selu Jablanica,<br />
op{tina \akovica.<br />
U septembru 1998. godine, protiv Brahimaja je<br />
podneta krivi~na prijava, zbog teroristi~ke<br />
aktivnosti.<br />
Bio je inicijator i glavni nosilac<br />
ekstremisti~kog delovawa na podru~ju Jablanice, od 1995. godine.<br />
Krajem 1996. godine, formirao je ilegalnu teroristi~ku grupu pod<br />
nazivom "Osvetnici". Vr{io je prihvat naoru`awa, koje je<br />
skladi{tio u svojoj ku}i u Jablanici, organizovao vojnu obuku za<br />
~lanove teroristi~ke organizacije u rukovawu pe{adijskim<br />
naoru`awem i eksplozivnim napravama, a sa ~lanovima svoje<br />
grupe, Faikom Mehmetijem i Naserom Ibrahimajem, izvr{io je<br />
vi{e teroristi~kih napada na odeqewa policije na podru~ju<br />
Du{kaje, Barawske Quge i Pono{evca.<br />
Po~etkom 1998. godine, u~estvovao je u prihvatu i skrivawu<br />
Ramu{a Haradinaja i ostalih terorista koji su u~estvovali u<br />
ubistvu policajca OUP-a De~ani Miodraga Otovi}a. Marta<br />
iste godine, imenovan je za komandanta {taba OVK za podru~je<br />
Du{kaja, te je, anga`uju}i se na formirawu pod{tabova u drugim<br />
selima |akova~ke op{tine, sara|ivao sa Idrizom Baqajem,<br />
<strong>zvani</strong>m "Toger", kao i sa Fadiqom Nimonajem, <strong>zvani</strong>m "Tigar",<br />
komandantom vojne policije OVK za ovo podru~je.<br />
Istovremeno, u selu Jablanica, formirao je jaku teroristi~ku<br />
bazu i kasarnu u kojoj je vr{ena obuka novih ~lanova OVK, kao i<br />
prihvat oru`ja i vojne opreme iz Albanije, koje je daqe<br />
usmeravano prema Drenici. Li~no je planirao i rukovodio<br />
kidnapovawem Srba i jednog broja Albanaca, koji su dr`ani u<br />
zatvoru u Jablanici. U podrumu jedne ku}e napravio je bazen koji<br />
je kori{}en za mu~ewe kidnapovanih lica, u ~emu su u~estvovali,<br />
osim wega, i sada pokojni Naser Brahimaj, zatim Faik Mehmetaj,<br />
Nazmi Brahimaj i Yevdet Kasumi, svi iz sela Jablanica.<br />
61
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Ova grupa je odgovorna za ubistvo najmawe 10 otetih lica, ~ija su<br />
tela ba~ena u Radowi}ko jezero, kod sela Rati{, op{tina<br />
De~ani, a neka tela su zakopana u {umi kraj jezera. Sa ~lanovima<br />
svoje grupe, Brahimaj je ubio i tri lica ~ija su tela ba~ena u<br />
reku Su{icu. Me|u ubijenima je bio jedan policajac, kao i<br />
Albanac Skender Ku}i, iz sela Labqana, op{tina Pe}, koji je<br />
odbio da finansijski poma`e OVK. S obzirom na porodi~nu<br />
povezanost sa Ramu{om Haradinajem, Albanci ga sumwi~e i za<br />
ubistvo Tahira Zemaja, jednog od biv{ih komandanata OVK.<br />
Zbog u~e{}a u oru`anim aktivnostima ONA u Makedoniji i<br />
OVPMB na jugu Srbije, smewen je sa funkcije ~lana {taba 3.<br />
RTG KZK, sa sedi{tem u Pe}i, a 18.06.2002. godine, uhap{en je od<br />
strane UNMIK policije, zajedno sa Sadikom ^ekuom, Idrizom<br />
Baqajem i Bekimom Zekajem, pod sumwom da su izvr{ili zlo~ine<br />
protiv Albanaca i lica iz drugih nacionalnih zajednica na<br />
KiM, tokom 1999. godine. Nakon nekoliko sati pritvora, Qah<br />
Brahimaj i Sadik ^eku pu{teni su na slobodu.<br />
18. RAM (Ganija) BUJA<br />
<strong>Ro|en</strong> 05.12.1958. godine u selu Bujance, op{tina<br />
Lipqan.<br />
Bio je u~esnik pregovora u Rambujeu. Blizak<br />
je saradnik Ha{ima Ta}ija, Jakupa Krasni}ija<br />
i [ukrija Buje. ^lan je Glavnog odbora DPK.<br />
Jedan je od organizatora referenduma Albanaca, 1992. godine,<br />
kada postaje i delegat ilegalne Skup{tine Republike Kosovo.<br />
Kroz kontakte sa Ibu{om Visijem, iz sela Dubrava, op{tina<br />
Ka~anik, pratio je teroristi~ke aktivnosti OVK na podru~ju<br />
[timqa, De~ana i Pe}i, da bi, potom, postao ~lan u`eg<br />
rukovodstva OVK, na podru~ju Lipqana i Mali{eva.<br />
Iz baze u Mali{evu, zajedno sa Jakupom Krasni}ijem i Azemom<br />
Suqom, rukovodio je teroristi~kim napadima na srpske civile i<br />
pripadnike VJ i MUP-a Srbije i bio zagovornik kidnapovawa<br />
pripadnika snaga bezbednosti na KiM, u ciqu osloba|awa i<br />
razmene zarobqenih terorista iz jedinica OVK.<br />
Neposredni je u~esnik u vi{e teroristi~kih akcija izvedenih u<br />
Srbici, na podru~ju Lapa{nika, Mali{eva, Lipqana i Suve Reke.<br />
62
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Po izme{tawu jugoslovenskih i srpskih snaga bezbednosti sa<br />
KiM, organizovao je teroristi~ke akcije pripadnika OVK u<br />
Mali{evu, podsti~u}i progon, zastra{ivawe i kidnapovawe<br />
Srba sa podru~ja Lipqana.<br />
19. [UKRI (Saqi) BUJA, <strong>zvani</strong> "Gazetar"<br />
i "Sokoq"<br />
<strong>Ro|en</strong> 27.08.1966. godine u selu Bujance, op{tina<br />
Lipqan.<br />
Bio je upravnik logora u selu Lani{te kod<br />
Uro{evca. Funkciju komandanta {taba OVK<br />
u selu Jezerce, op{tina Uro{evac, obavqao je<br />
do septembra meseca 1999. godine, kada je<br />
postavqen za komandanta 6. RTG KZK.<br />
Tokom 2000. godine, napustio je KZK i ukqu~io se u kriminalnoteroristi~ke<br />
aktivnosti na podru~ju op{tina Uro{evac,<br />
Ka~anik i Vitina. Deluje u sprezi sa Gencom Sefajem iz<br />
Albanije, biv{im oficirom albanske armije, koji je u~estvovao<br />
u sukobima na KiM, a sada boravi u Uro{evcu, i Yabirom<br />
@arkuom, iz Ka~anika, {efom ka~ani~kog klana koji se bavi<br />
{vercom oru`ja i droge.<br />
Zajedno sa Gencom Sefajem, uzurpirao je mnoge lokale ~iji su<br />
vlasnici Srbi i koristi ih za ugostiteqstvo i trgovinu robom<br />
{iroke potro{we. Deo novca dobijenog bavqewem organizovanim<br />
kriminalom, odnosno {vercom oru`ja i droge, koristi za<br />
finansirawe teroristi~ke organizacije ANA i teroristi~kih<br />
grupa anga`ovanih na teritoriji Makedonije i juga Srbije.<br />
Blizak je saradnik sa kriminalnim klanom Suma, koji predvode<br />
bra}a Rufki, Emru{ i [keqzen Suma. Pored ucena i<br />
reketirawa, ovaj klan se bavi preprodajom narkotika, duvana i<br />
oru`ja, koje {vercuje u Republiku Makedoniju. Pored toga,<br />
porodica Suma je uzurpirala cementaru u \eneral Jankovi}u i<br />
koristi je kao svoje vlasni{tvo.<br />
63
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
20. JAH (Salija) BU[ATI<br />
<strong>Ro|en</strong> 25.02.1972. godine u selu Grgoc, op{tina \akovica.<br />
Bio je pripadnik tzv. Jablani~ke grupe, kojom je rukovodio Qah<br />
Brahimaj. Od prve polovine 1998. godine, u~estvovao je u svim<br />
napadima na srpsko i albansko stanovni{tvo, kao i na Rome sa<br />
ovog podru~ja.<br />
Zajedno sa Safedinom Aqijem, tako|e iz sela Grgoc, 02.06.1998.<br />
godine, napao je ku}u porodice Ta}i, iz sela Kosuri}a, op{tina<br />
Pe}. Tom prilikom, ubijen je Uka Ta}i, koji je odbio da pristupi<br />
OVK.<br />
Bu{ati i Agim Zejneli, <strong>zvani</strong> "^erga{", iz Jablanice, istog<br />
meseca 1998. godine, oteli su Dejana Ran|elovi}a iz sela<br />
Bec, i jednog Roma, koje su, posle vi{ednevnog maltretirawa<br />
i mu~ewa, pustili na slobodu. U to vreme, pomenuta grupa je<br />
pqa~kala srpske i crnogorske ku}e u selu Bec, koje su bile<br />
privremeno napu{tene, jer su se stanovnici pla{ili akcija<br />
albanskih terorista. Bu{ati je vi{e puta organizovao napad<br />
na jedinu crnogorsku ku}u u selu Crmqane, vlasni{tvo<br />
porodice Babovi}.<br />
Krajem avgusta iste godine, Bu{ati i Zejneli izvr{ili su<br />
teroristi~ki napad na bolni~ko vozilo u selu Drenovac.<br />
Bu{ati je, 29.09.1998. godine, na putu prema selu Krqanu,<br />
\akovica, kidnapovao taksistu iz \akovice, koga je<br />
nekoliko dana dr`ao zarobqenog u selu Krqane, a zatim<br />
ubio.<br />
Po povla~ewu srpskih snaga bezbednosti sa KiM, Bu{ati je,<br />
zajedno sa Arifom [aqom, tako|e biv{im pripadnikom<br />
OVK, bio intezivno anga`ovan na kidnapovawu i<br />
proterivawu Srba i Roma sa podru~ja Du{kaje, naro~ito iz<br />
sela Crmqane. Dana 16.06.1999. godine, oteli su Halida Be}u,<br />
Roma iz istoimenog sela, a sutradan i Halidovog oca<br />
Mihtara. Halidu se izgubio trag, a Mihtar je, posle<br />
nekoliko dana maltretirawa, pu{ten i sa porodicom se<br />
iselio sa KiM.<br />
64
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
2<strong>1.</strong> JUSUF VEQIJA, <strong>zvani</strong> "Zaqi"<br />
<strong>Ro|en</strong> 26.07.1957. godine, u Pri{tini.<br />
Kao jedan od aktivnijih pripadnika biv{e OVK, u okviru<br />
operativne zone Lab, obavqao je funkciju komandanta vojne<br />
policije.<br />
U~estvovao je u teroristi~kom napadu na autobus "Ni{ekspresa",<br />
16.02.200<strong>1.</strong> godine, u blizini sela Livadice, op{tina<br />
Podujevo, u kojem je poginulo 11 putnika, zbog ~ega je bio<br />
uhap{en od strane UNMIK policije i pripadnika KFOR-a.<br />
22. AZEM (Reya) VESEQI<br />
<strong>Ro|en</strong> 08.03.1964. godine u selu Labqane,<br />
op{tina Pe}.<br />
Jedinicama OVK prikqu~io se 1997. godine, a<br />
kao komandant jedinice u selu Labqane i<br />
~lan Glavnog {taba operativne zone<br />
Duka|in, u~estvovao je u vi{e teroristi~kih akcija prema<br />
pripadnicima MUP-a Srbije i VJ, likvidaciji, kidnapovawu,<br />
protivpravnom zatvarawu i proterivawu Srba sa podru~ja<br />
Metohije, kao i u organizovawu dopremawa oru`ja i vojne<br />
opreme iz Albanije na KiM.<br />
Odgovoran je za brojne zlo~ine po~iwene na teritoriji<br />
delovawa operativne zone Duka|in. U~estvovao je u otmici<br />
mu~ewu i ubistvu grupe lica iz Pe}i, izvr{ene krajem 1998.<br />
godine, me|u kojima su Vladimir Vulevi} i Bafer \uka, ~ija su<br />
tela ba~ena u reku Beli Drim. Pored toga, Veseqi je, sa<br />
nekoliko ~lanova svoje diverzantsko-teroristi~ke grupe,<br />
1<strong>1.</strong>07.1998. godine, u selu Labane, izvr{io otmicu i ubistvo<br />
Skendera Ku~ija iz istog sela.<br />
Od po~etka 1999. godine, komandovao je ilegalnom<br />
teroristi~kom organizacijom "Krilo OVK", koja je delovala na<br />
podru~ju Drimskog okruga, vr{e}i, pored ostalog, i brojna<br />
kidnapovawa, reketirawa i razbojni{tva nad Albancima<br />
lojalnim Republici Srbiji.<br />
65
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Predvodio je 133. brigadu OVK, koja je, 18. juna 1999. godine,<br />
u{la u Istok i izvr{ila brojna ubistva i li{ila slobode deo<br />
preostalog civilnog stanovni{tva, uz uni{tavawe i pqa~kawe<br />
pokretne i nepokretne imovine, te ru{ewe mnogih verskih i<br />
kulturnih objekata.<br />
U grupi pripadnika tajne policije OVK, koju je formirao Naser<br />
[atri, sa zadatkom likvidacije srpskog stanovni{tva, juna 1999.<br />
godine, u ku}i Stanoja Qu{i}a, Veseqi je izvr{io ubistvo<br />
Stanoja Qu{i}a, Mikajila i \ur|e Vuji}, Radoja Vuli}a,<br />
wegove supruge i sina Mi{ka, Petra \uri}a i jo{ nekoliko<br />
lica iz Istoka. Tako|e, naredio je ubistvo Radovana Radni}a,<br />
koje je izvr{io Zenun Ga{i, <strong>zvani</strong> "Hoya", 20. juna 1999. godine, u<br />
Istoku.<br />
Tokom 1999. godine, upravqao je zatvorom koji se nalazio u<br />
privatnoj ku}i, u selu Kali~ani, op{tina Istok, u kojem je bilo<br />
zato~eno oko 150 civila.<br />
U bliskim je vezama sa kriminalnom organizacijom "Duka|ini",<br />
koju predvodi Ramu{ Haradinaj i direktno je ukqu~en u {verc<br />
oru`ja, droge, humanitarne pomo}i i trgovinu belim robqem,<br />
kao i u zastra{ivawe ~lanova konkurentskih kriminalnih grupa.<br />
Krajem 2002. godine, bio je suspendovan sa funkcije komandanta<br />
KZK u Istoku, ali je, 2003. godine, vra}en na isti polo`aj.<br />
23. KADRI (Fazli) VESEQI, <strong>zvani</strong><br />
"Quqi"<br />
<strong>Ro|en</strong> 3<strong>1.</strong>05.1967. godine, u Kosovskoj<br />
Mitrovici.<br />
Krajem 80-tih i po~etkom 90-tih godina, bio je<br />
aktivno ukqu~en u rad ilegalne organizacije<br />
NPRK, anga`ovan na organizovawu oru`anih<br />
grupa i izvo|ewu teroristi~kih akcija.<br />
Godine 199<strong>1.</strong>, zavr{io je diverzantsko-teroristi~ku obuku u<br />
kampovima u Albaniji.<br />
U~estvovao je u teroristi~kom napadu na pripadnike MUP-a<br />
Srbije, na pru`nom prelazu u blizini Glogovca, u kojem su<br />
66
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
ubijena 4 i rawena 3 policajca. Zatim je pobegao u [vajcarsku,<br />
gde je dobio status politi~kog azilanta.<br />
Nakon stacionirawa me|unarodnih snaga na KiM, Ha{im Ta}i<br />
ga je postavio na du`nost {efa [IK-a, ~iji pojedini<br />
pripadnici deluju direktno po nalozima rukovodstva partije<br />
DPK, vr{e}i, izme|u ostalog, ubistva u ciqu za{tite Ta}ijeve<br />
politi~ke pozicije.<br />
Pripada organizovanom kriminalnom klanu na ~ijem se ~elu<br />
nalazi Ta}i i koji, koriste}i trenutne politi~ke pozicije i<br />
uticaj na najekstremniji deo separatisti~kog pokreta,<br />
kontroli{e promet oru`ja, droge, nafte, naftnih derivata i<br />
druge akcizne robe. Kao ~lan ove organizovane kriminalne<br />
grupe, Veseqi kontroli{e vi{e firmi koje se bave prometom<br />
akcizne robe, me|u kojima je najzna~ajnija "Kosovo-petrol".<br />
Wegovi najbli`i saradnici su Muhamet Kosova, Feti Bakali,<br />
Demir Biti}i, Yavit Haqiti i dr.<br />
24. REYEP (Maksut) VESEQI, <strong>zvani</strong><br />
"[petimi" i "Fisnik"<br />
<strong>Ro|en</strong> 06.08.1970. godine, u Gwilanu.<br />
U vreme oru`anih sukoba na KiM, bio je<br />
pripadnik OVK u operativnoj zoni Karadak,<br />
gde je, zajedno sa Ramadanom Ramadanijem i<br />
Mustafom Salihajem, vr{io ilegalno<br />
prebacivawe oru`ja, hrane i druge vojne opreme iz Republike<br />
Albanije na podru~je KiM.<br />
Jedno vreme je bio telohraniteq Imrija Iqazija, komandanta 6.<br />
RTG KZK u Gwilanu.<br />
Nakon formirawa teroristi~ke organizacije ANA, bio je<br />
zadu`en da organizuje teroristi~ke grupe na podru~ju op{tine<br />
Gwilane.<br />
Jedan je od najimu}nijih qudi na KiM, poseduje akcionarsko<br />
dru{tvo "Perparimi", fabrike name{taja "NTP Kosova Mobilia" i<br />
"Thumbi" u Gwilanu i 6 robnih ku}a u istom gradu koje, izme|u<br />
ostalog, koristi kao skladi{ta za krijum~arenu robu.<br />
67
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Preko poslovnih veza u Turskoj, nabavqao je oru`je i uniforme<br />
za OVPMB, uspostavio je bliske odnose sa Rustemom Mustafom<br />
i Elamijem Bajramijem, sa kojim sara|uje u "Cobra Security Co.", i<br />
predstavqa deo mafija{ke mre`e Fadiqa Gumni{ta.<br />
25. SAQI ([aban) VESEQI<br />
<strong>Ro|en</strong> 23.07.1953. godine u selu Smonica,<br />
Op{tina \akovica.<br />
Biv{i oficir JNA. U~estovao je u<br />
organizovawu vojne obuke terorista u<br />
Albaniji, u periodu od 1990. do 1993. godine.<br />
Bio je operativni zamenik {efa {taba OVK.<br />
U periodu od januara do oktobra 2000. godine, nalazio se na<br />
funkciji komandanta 2. RTG KZK Pa{trik, a potom (do maja<br />
200<strong>1.</strong> godine) na mestu komandanta 4. RTG KZK Lab.<br />
Odgovoran je za vi{e od 16 ubistava, otmice i protivpravno<br />
li{avawe slobode oko 14 lica, uni{tavawe imovine ve}eg<br />
obima, prinudno iseqavawe stanovni{tva sa teritorije<br />
Podujeva, kao i za vi{e od dvadeset teroristi~kih napada, me|u<br />
kojima je i oru`ani napad na selo Obranqa, op{tina Podujevo.<br />
Neposredno je u~estvovao u ubistvu Ekrema Reye, zvanog<br />
"komandant Drini", najverovatnije po nare|ewu Ha{ima Ta}ija,<br />
a prema izjavama svedoka, ostalim u~esnicima u ovom ubistvu<br />
Veseqi je isplatio po 15.000 DEM.<br />
26. SKENDER (Maksut) VESEQI, <strong>zvani</strong> "Bili"<br />
<strong>Ro|en</strong> 16.04.197<strong>1.</strong> godine, u Gwilanu.<br />
Zbog osnovane sumwe da je u~estvovao u izvr{ewu teroristi~kih<br />
akata, protiv wega je, u junu 1999. godine, podneta krivi~na<br />
prijava Okru`nom javnom tu`ila{tvu u Gwilanu.<br />
Bio je rukovodilac garde i vojne policije u {tabu OVK<br />
operativne zone Karadak, zadu`en za za{titu ~lanova Glavnog<br />
{taba i disciplinovawe pripadnika OVK koji se nisu<br />
68
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
pridr`avali nare|ewa glavnokomanduju}ih Ahmeta <strong>Isuf</strong>ija i<br />
[emsija Suqe. Iz tog razloga, u selu Zla{, u podrumskim<br />
prostorijama ku}a, formirao je improvizovane zatvore, u kojima<br />
je fizi~ki zlostavqao neposlu{ne Albance i kidnapovane Srbe.<br />
U~estvovao je u izvr{ewu teroristi~kih akcija na podru~ju<br />
op{tine Gwilane, kao i u selu Marevce, op{tina Pri{tina, a<br />
zajedno sa Elisahom Imerijem i svojim bratom Reyepom<br />
Veseqijem, <strong>zvani</strong>m "Fisnik", radio je na omasovqavawu OVK.<br />
Posle anga`ovawa u gardi KZK u Pri{tini, u~estvovao je u<br />
zlostavqawu Srba na podru~ju sela Dobr~ane i Bukovik,<br />
op{tina Gwilane (Svetozara Anti}a, Sr|ana Tepav~evi}a,<br />
Dragana Dimitrijevi}a i Neboj{e Antonijevi}a, iz Gwilana, od<br />
kojih je posledwi podlegao povredama).<br />
Povremeno je boravio na podru~ju sela Dobrosin, op{tina<br />
Bujanovac, gde je bio sme{ten [tab OVPMB, pru`aju}i<br />
instruktorske usluge pripadnicima ove teroristi~ke<br />
organizacije. Pored toga, boravio je i na podru~ju Makedonije,<br />
gde je u~estvovao u teroristi~kim akcijama i instrukta`i<br />
pripadnika ONA.<br />
27. BESIM ([aban) VOK[I<br />
<strong>Ro|en</strong> 23.04.1955. godine, u \akovici.<br />
Od po~etka 1998. godine, pripadnik je OVK, a<br />
delovao je na podru~ju \akovice, u grupi sa<br />
Hekuranom Hodom, Antonom Qekajem i<br />
Arbenom [kupijem, <strong>zvani</strong>m "Zifa", koja je<br />
vr{ila kidnapovawa i maltretirawa<br />
nealbanskog stanovni{tva zato~enog u podrumskim prostorijama<br />
hotela "Pa{trik", u kojima je Vok{i formirao improvizovani<br />
zatvor i bio wegov rukovodilac.<br />
Neposredno je odgovoran za kidnapovawe vi{e lica srpske,<br />
crnogorske i romske nacionalnosti u \akovici, me|u kojima su<br />
Besim Ramoci, Rom iz \akovice, kao i petorica Srba iz<br />
Orahovca (Negovan Dedi}, Budimir Baqo{evi}, Stani{a<br />
Milenkovi}, Zvezdan Mojsi} i Goran Stoli}), koji su, preko<br />
\akovice, poku{ali da izbegnu u Crnu Goru. U istim<br />
prostorijama, mu~eni su Afijeta i Gzim Ze}iri, Hasan Tafa i<br />
69
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
[aban Baqa, koji su nakon izvesnog vremena pu{teni, dok su<br />
Bajram Krasni}i, Zvezdan Qu{aj i Rade Gagovi} ubijeni.<br />
Nakon demilitarizacije OVK, Vok{i je formirao i sada<br />
rukovodi agencijom "Besa Security", u \akovici, koja navodno<br />
obavqa poslove obezbe|ivawa ugostiteqskih lokala i drugih<br />
objekata. S obzirom da je policija UNMIK-a, u vi{e navrata,<br />
zabrawivala wen rad zbog kriminalnih aktivnosti, sedi{te ove<br />
agencije je vi{e puta izme{tano po \akovici.<br />
Decembra 200<strong>1.</strong> godine, pripadnici UNMIK-a izvr{ili su pretres<br />
prostorija agencije i, tom prilikom, prona|ena je dokumentacija<br />
koja ukazuje da se weni ~lanovi bave reketirawem imu}nijih<br />
gra|ana i nedozvoqenom trgovinom naftom. Pomenuta agencija<br />
se dovodi u vezu sa slu~ajem samoubistva Tafiza Qiqe, trgovca<br />
iz \akovice, kome su pripadnici "Besa Security", ina~e biv{i<br />
pripadnici OVK, zaposeli prostorije privatne firme "Tafa<br />
komerc" i oteli mu ve}u koli~inu novca. Tako|e, pretili su<br />
ubistvom wegovom sinu [ukriji, koji je, nakon toga, pobegao u<br />
Tiranu.<br />
Navedena agencija je u sprezi sa kriminalnom bandom pod<br />
nazivom "Jastrebovi", koja deluje na podru~ju \akovice. Naime,<br />
~lanovi ove bande pqa~kaju, kidnapuju i maltretiraju gra|ane<br />
\akovice, a ovi se, za za{titu, obra}aju upravo agenciji "Besa<br />
Security".<br />
Pripadnici pomenute agencije dovode se u vezu i sa pqa~kom i<br />
ubistvima "nepodobnih" i imu}nijih gra|ana, me|u kojima je i<br />
Edvard [aqa, iz \akovice, ~iju su zlatarsku radwu, nakon<br />
ubistva, opqa~kali.<br />
28. QATIF (Rizah) GA[I, <strong>zvani</strong> "Qata" i<br />
"Fati"<br />
<strong>Ro|en</strong> 12.09.196<strong>1.</strong> godine u selu Dobri Do,<br />
op{tina Podujevo.<br />
Ga{i je biv{i komandant jedinice Vojne policije<br />
OVK i obave{tajne slu`be u okviru operativne<br />
zone Lab i biv{i {ef operative [IK-a.<br />
70
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Kao komandant vojne policije OVK, 1998. godine, izdavao je<br />
naredbe za kidnapovawe i likvidaciju Albanaca lojalnih<br />
Republici Srbiji, kao i ve}eg broja lica srpske nacionalnosti.<br />
Posle dislocirawa pripadnika MUP-a Srbije i VJ sa KiM,<br />
obavqao je funkciju rukovodioca tajne policije OVK, sa<br />
sedi{tem u Pri{tini, nare|uju}i privo|ewe i zlostavqawe<br />
civila. Tako|e, bio je zadu`en i za operativni sastav [IK, gde<br />
je obavqao funkciju na~elnika, a u septembru 1999. godine<br />
izabran je za zamenika komandanta 5. RTG KZK, na ~ijem ~elu se<br />
nalazio Rustem Mustafa.<br />
Organizator je kidnapovawa na podru~ju Laba, pri ~emu je li~no<br />
vodio ispitivawe kidnapovanih lica. Pod wegovim neposrednim<br />
vo|stvom, vr{ena su zlostavqawa Albanaca lojalnih Republici<br />
Srbiji, ali i pristalica Ibrahima Rugove, po nalogu Ha{ima<br />
Ta}ija.<br />
Ga{i je, zajedno sa Dritonom @je~ijem i Robertom Bertetskim,<br />
organizovao podmetawe eksplozivne naprave u zgradi biv{eg<br />
Jugoslovenskog komiteta za saradwu sa UNMIK-om i KFOR-om<br />
u Pri{tini, kada je poginuo Goran Jefti}. U prostorijama<br />
Ekonomskog fakulteta u Pri{tini, 1999. godine, po wegovom<br />
nalogu, ubijena su tri Srbina - Jovica Stamenkovi}, Miodrag<br />
Mladenovi} i profesor Milenko Lekovi}.<br />
Na osnovu izjava vi{e svedoka, Ga{i je, u svojstvu zamenika<br />
komandanta 5. operativne zone OVK, izdao naredbu za likvidaciju<br />
operativnog radnika tada{weg CRDB Pri{tina Mili}a Jovi}a,<br />
0<strong>1.</strong>12.1998. godine u Podujevu, kao i hap{ewe Aqu{a Kastratija<br />
iz Krpimeja, Hetema Ja{arija iz Podujeva, Agima Musliua,<br />
zvanog "Agim To~ku", Idriza Svar~e, iz Belog Poqa, Drite<br />
Buwaku-Voci, iz Lu`ana, Nazmija Rustemija, bra}e Muja, Adema,<br />
Haqiqa i Fitima Rakovice, iz sela Dumo{a, Hakifa Hotija, iz<br />
sela Brada{a, Fehmija Potera, iz Lapa{tice, Beyeta Nazifija,<br />
iz Baj~ine, Milana Stankovi}a i wegove supruge, iz Perana, kao<br />
i Draga Tijani}a, tako|e iz Perana.<br />
Pored toga, pripadnici Ga{ijeve teroristi~ke grupe kidnapovali<br />
su i Osmana Sinanija iz sela Murgule, op{tina Podujevo, koji je<br />
kasnije ubijen, kao i Milovana Stankovi}a, radnika RO "Javor" u<br />
Podujevu, iz sela Be~i}, op{tina Mero{ine, Ratka<br />
Vi}entijevi}a, iz sela Dowa Dumnica, Visara Voce, Sabrija<br />
71
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Beri{e, Mirvete Kowu{evci, Gorana Zbiqi}a, ^edomira<br />
Blagojevi}a, @ivorada Biser~i}a i Qubi{e Nedeqkovi}a.<br />
Kidnapovana lica dr`ana su u zatvorima lociranim u selima<br />
Gorwa Lapa{tica, Bajgora, Majance i Potok, u op{tini Podujevo.<br />
Jedan je od po~inilaca teroristi~kog napada izvr{enog<br />
28.08.1996. godine u selu Dowe Qup~e, op{tina Podujevo, u kojem<br />
je ubijen radnik CRDB Pri{tina Ejup Bajgora. U ovom napadu,<br />
pored Ga{ija, u~estvovali su i Zahir Pajaziti, iz sela<br />
Turu~ice, Nazif Mehmeti, Naim Kadriu i [aip Haziri, iz sela<br />
Ka~ikol, op{tina Pri{tina. Ga{i je, 12.06.1999. godine, u selu<br />
Poli}, likvidirao Krunislava Jo{anovi}a, iz sela Orlane,<br />
op{tina Podujevo, koji je prethodno bio kidnapovan.<br />
Nakon {to je me|unarodna zajednica formirala odeqewa za<br />
istra`ivawe zlo~ina na KiM u Beogradu, ustanovqeno je da se u<br />
selu Ka~idol, op{tina Podujevo, nalazi masovna grobnica u<br />
kojoj je sahraweno preko 37 srpskih civila, za ~ije je ubistvo,<br />
tako|e, odgovorna Ga{ijeva teroristi~ka grupa.<br />
Uhap{en je od strane KFOR-a i UNMIK-a 29.0<strong>1.</strong>2002. godine.<br />
Me|unarodni sud u Pri{tini, 16.07.2003. godine, osudio ga je na<br />
kaznu zatvora u trajawu od 10 godina, zbog ratnih zlo~ina<br />
po~iwenih na podru~ju Pri{tine i Podujeva.<br />
Presude su izre~ene i drugim ~lanovima lapske grupe - Mustafi<br />
Rustemiju na 17 godina zatvora, Nazifu Mehmetiju na 13 godina i<br />
Naimu Kadriu na 5 godina zatvora.<br />
29. FAHRUDIN (Haredin) GA[I<br />
<strong>Ro|en</strong> 08.12.1969. godine, u [timqu.<br />
Od maja 1998. godine, prikqu~io se<br />
pripadnicima OVK, u {tabu u selu<br />
Krajmirovce, op{tina Lipqan, gde ubrzo<br />
postaje rukovodilac vojne policije, zadu`en<br />
za deo teritorije op{tine [timqe. Pored<br />
vr{ewa kontrole kretawa na lokalnim putevima, u~estvovao je u<br />
napadima na pripadnike policije i VJ, maltretirawu i otmici<br />
Srba, ali i Albanaca lojalnih Republici Srbiji (Agima<br />
Ademija, Veseqa Ahmetija i [u}erija Zumberija).<br />
72
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Nakon potpisivawa Rezolucije 1244 SB UN i povla~ewa MUP-a<br />
Srbije i VJ sa KiM, Ga{i je svoju aktivnost, u okviru tajne<br />
policije OVK, usmerio na proterivawe nealbanskog stanovni{tva<br />
sa podru~ja [timqa, organizuju}i no}ne napade na Srbe i Rome,<br />
uz ucene i zastra{ivawa.<br />
Istovremeno, vr{io je otmice vi|enijih ~lanova albanskih<br />
porodica u [timqu, u ciqu sticawa materijalne koristi.<br />
Odgovoran je za kidnapovawe dvanaestogodi{weg sina Hasana<br />
Reyepija, vlasnika privatnog preduze}a "Migros", od koga je<br />
zahtevan otkup od 60.000 DEM.<br />
Zajedno sa Isakom Muslijom, odgovoran je za ubistva ]erima<br />
Ismaqija, Agima Ademija, Ahmeta Veseqija i Fatmira<br />
Zumberija, iz sela Gorwe Godance, i Imrija Bajramija, iz<br />
[timqa.<br />
Zbog ovakvih aktivnosti, uhap{en je od strane pripadnika<br />
KFOR-a ali je, na inicijativu svojih rukovodilaca, oslobo|en.<br />
Jedan je od rukovodilaca teroristi~ke organizacije ANA, u<br />
oblasti koja obuhvata sela Gorwe Godance, Zborce, Petra{tica,<br />
Duka, op{tina [timqe, i sela Sedlare i Krajmirovce, u<br />
op{tini Lipqan.<br />
Pored navedenog, ukqu~en je u organizovani kanal {verca i<br />
prerade droge, kao i trgovine belim robqem na ~itavom<br />
podru~ju KiM.<br />
Na ~elu je kriminalne grupe koju ~ine Bajru{ i Bedri Reyaj, iz<br />
sela Petrovo, Agim Ismaiqi, iz sela Crnoqevo, Mehmet<br />
Miftari, Heset Bqeta i Beyet (Yevat) Fazliu, iz [timqa.<br />
Pomenuta grupa se bavi ilegalnom nabavkom i preprodajom<br />
raznovrsnog oru`ja, vr{ewem razbojni{tava i pqa~ki bogatih<br />
pojedinaca i privatnih preduze}a, ucenama, a posebno trgovinom<br />
narkoticima.<br />
Ga{i je za uno{ewe droge iz inostranstva na KiM anga`ovao<br />
[efkija Osmanija, iz [timqa, i Hamita Sefedinija, iz<br />
Uro{evca. Narkoti~ka sredstva nabavqa preko Muharema<br />
73
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Be}aja, zvanog "Baqem", rodom iz [timqa, koji boravi u<br />
Turskoj. Glavna destinacija pomenute droge je ^e{ka, a Be}aj je,<br />
preko Ga{ija, uspostavio i kanal za prebacivawe narkotika na<br />
relaciji Turska-KiM-Italija.<br />
Preko Ahmeta ]iri}ija, iz [timqa, direktora "Union banke",<br />
vr{i "prawe novca" ste~enog prodajom narkotika, oru`ja i sl. U<br />
navedene aktivnosti ukqu~en je i Hizer Ga{i, iz sela<br />
Petra{tica, op{tina [timqe, koji je ~lan Upravnog odbora<br />
pomenute banke.<br />
30. JETULAH (Sinan) GECAJ<br />
<strong>Ro|en</strong> 17.02.1954. godine u mestu Lau{a,<br />
op{tina Srbica.<br />
Pripadnik je OVK od 1992. godine i jedan od<br />
komandanata na podru~ju sela Lau{e,<br />
op{tina Srbica. Od samog osnivawa OVK,<br />
bio je ~lan grupe Adema Ja{arija i radio na<br />
omasovqavawu ove organizacije. Pre i tokom rata na KiM,<br />
zajedno sa bratom Sabitom, <strong>zvani</strong>m "Batali", po~inio je brojne<br />
zlo~ine nad civilnim srpskim stanovni{tvom na podru~ju<br />
op{tina Srbica, Glogovac, Klina i Istok.<br />
Neposredni je izvr{ilac likvidacija Desimira Petkovi}a, iz<br />
sela Koriqa, op{tina Zve~ane, i Zena Durmi{ija, iz sela<br />
Raketnica, op{tina Srbica. Osim toga, u~estvovao je u<br />
teroristi~kim napadima na pripadnike policije i VJ, a me|u<br />
pripadnicima OVK isticao se po svireposti.<br />
Nakon dolaska snaga UN na KiM, od strane Ta}ijeve<br />
Privremene vlade postavqen je za komandanta 112. brigade<br />
operativne zone Drenica.<br />
Tokom 200<strong>1.</strong> godine, formirao je mawe teroristi~ke grupe koje<br />
su uznemiravale, napadale i fizi~ki maltretirale sunarodnike<br />
koji ne podr`avaju politi~ku platformu Ha{ima Ta}ija, a vi{e<br />
puta je poku{ao da se fizi~ki obra~una sa politi~kim<br />
neistomi{qenicima, me|u kojima je bio i Fadiq Gecaj,<br />
aktivista DSK, iz sela Lau{a, op{tina Srbica.<br />
74
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Polovinom marta 200<strong>1.</strong> godine, ~lanovi pomenutih grupa<br />
izvr{ili su poku{aj likvidacije Fadiqa Gecaja.<br />
^lanovi porodice Gecaj ume{ani su u {verc oru`ja, kao i<br />
reketirawe vlasnika ugostiteqskih objekata u Prizrenu, Pe}i,<br />
\akovici i Kosovskoj Mitrovici. Na podru~ju Pri{tine,<br />
Lipqana i [timqa bave se {vercom droge i organizovawem<br />
prostitucije.<br />
Tokom 2000. godine, Jetulah Gecaj je uhap{en od strane UNMIK<br />
policije, a zbog kriminalnih aktivnosti, osu|en je na 6 godina<br />
zatvora i trenutno se nalazi na izdr`avawu kazne.<br />
3<strong>1.</strong> SABIT ([eremet) GECAJ, <strong>zvani</strong><br />
"Batali"<br />
<strong>Ro|en</strong> 20.08.1958. godine u selu Lau{a,<br />
op{tina Srbica.<br />
U okviru OVK, kojoj je pristupio 1993.<br />
godine, bio je zadu`en za nabavku oru`ja i<br />
izvo|ewe obuke wenih pripadnika na<br />
podru~ju Drenice. Aktivno je u~estvovao u<br />
planirawu i izvo|ewu teroristi~kih napada na pripadnike<br />
policije i vojske, kidnapovawu civila i etni~kom ~i{}ewu<br />
srpskog i drugog nealbanskog stanovni{tva na podru~ju op{tine<br />
Srbica.<br />
Bio je jedan od rukovodilaca improvizovanog zatvora u selu<br />
Likovac, op{tina Srbica, u kojem je zlostavqano vi{e desetina<br />
kidnapovanih lica, koja su, potom, po wegovom nalogu, naj~e{}e<br />
bila likvidirana.<br />
Nakon stacionirawa me|unarodnih snaga bezbednosti na KiM,<br />
Sabit Gecaj se anga`ovao u Kosovskoj tajnoj slu`bi<br />
uspostavqaju}i, istovremeno, bliske veze sa licima iz<br />
kriminogene sredine i ukqu~uju}i se u ilegalnu nabavku i<br />
distribuciju droge i oru`ja, cigareta, nafte, zatim u trgovinu<br />
belim robqem, reketirawe i dr. Preko Sulejmana Selimija,<br />
zvanog "Sultan", u vezi je sa dreni~kom kriminalnom grupom,<br />
75
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
kojom rukovodi Ha{im Ta}i, kao i sa kriminalnim klanom<br />
porodice Suma.<br />
Zbog navedenih aktivnosti, novembra meseca 2000. godine,<br />
uhap{en je od strane me|unarodnih snaga na KiM. Sudski proces<br />
pred Okru`nim sudom u Pri{tini pokrenut je po~etkom 200<strong>1.</strong><br />
godine. Optu`nica ga je, izme|u ostalog, teretila da je, sa svojom<br />
kriminalnom grupom, minirao restoran "[ou" u Pri{tini, pri<br />
~emu je povre|eno 13 osoba, uglavnom Albanaca, kao i za napad na<br />
Borisava Vuki}evi}a, tada{weg predsednika Jugoslovenskog<br />
komiteta za KiM. Sudski proces je okon~an aprila 200<strong>1.</strong> godine,<br />
a Gecaj je osu|en na 6 godina zatvora, tako da se sada nalazi na<br />
izdr`avawu kazne u Okru`nom zatvoru u Kosovskoj Mitrovici.<br />
32. GANI (Adem) GECI<br />
<strong>Ro|en</strong> 20.0<strong>1.</strong>1968. godine u selu Lau{a,<br />
op{tina Srbica.<br />
Od strane okru`nog suda u Kosovskoj<br />
Mitrovici, osu|en je, 1986. godine, na kaznu<br />
zatvora od 3 godine i 6 meseci, zbog krivi~nog<br />
dela ubistvo u poku{aju.<br />
U~esnik je u mnogim teroristi~kim operacijama i likvidacijama<br />
pripadnika policije u op{tinama Srbica, Glogovac, Klina i<br />
Kosovska Mitrovica. Prilikom jednog intervjua, li~no je izjavio<br />
da je, 1992. godine, u~estvovao u likvidaciji i rawavawu policajaca<br />
Dejana Gaqaka i Bislimovi}a.<br />
Tokom 1993. godine, preduzimao je akcije u ciqu zastra{ivawa<br />
Albanaca lojalnih Republici Srbiji, me|u kojima je bio i<br />
Muharem ]un iz sela Glogovac, koga je likvidirao Gecijev<br />
saradnik Iqaz Kadriju.<br />
U svojim istupima ~esto kritikuje aktivnosti Ha{ima Ta}ija i<br />
istovremeno je jedan od finansijera DSK. Pristalice Ha{ima<br />
Ta}ija su, 19.10.200<strong>1.</strong> godine, izvr{ile napad na vozilo u kojem su<br />
se nalazili novinar Bekim Kastrati i Gani Geci, pri ~emu je<br />
Kastrati ubijen, a Geci rawen. Napad je izvr{en zbog teksta<br />
koji je Kastrati objavio o Ha{imu Ta}iju i Sulejmanu Selimiju,<br />
76
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
zvanom "Sultan", u kojem je najavio da }e objaviti ime Albanke<br />
koju su silovali ovi albanski politi~ari.<br />
33. ADEM (Azem) GRABOVCI, <strong>zvani</strong> "]eqi"<br />
<strong>Ro|en</strong> 09.04.1960. godine u selu Starodvorane, op{tina Istok.<br />
Zbog ekstremisti~kog delovawa i u~e{}a u demonstracijama<br />
198<strong>1.</strong> godine, osu|en je na kaznu zatvora, u trajawu od 5 godina.<br />
Ilegalno je napustio zemqu 1990. godine i oti{ao u [vajcarsku,<br />
gde se ukqu~io u aktivnosti ilegalne organizacije NPK, u kojoj<br />
je izabran za jednog od rukovodilaca. Zajedno sa Yavitom<br />
Haqitijem, Emru{om Yemaiqijem, te Ibrahimom i Muhamedom<br />
Keqmendijem, u~estvovao je u propagandnim aktivnostima<br />
Albanaca u ovoj i drugim zemqama zapadne Evrope.<br />
Posle formirawa OVK, postao je ~lan wenog Glavnog {taba u<br />
[vajcarskoj, zadu`en za nabavku i dopremawe oru`ja za<br />
pripadnike diverzantsko-teroristi~kih grupa na KiM. U tom<br />
svojstvu, vi{e puta je, tokom 1999. godine, ilegalno boravio na<br />
KiM.<br />
Posle potpisivawa Kumanovskog sporazuma, u samoproklamovanoj<br />
Privremenoj vladi Kosova obavqao je funkciju ministra<br />
finansija. Kao blizak saradnik Ha{ima Ta}ija, izabran je za<br />
~lana Predsedni{tva DPK, gde je kontrolisao finansijska<br />
sredstva stranke. Istovremeno, ukqu~en je i u sve kriminalne<br />
radwe koje su pod kontrolom Ha{ima Ta}ija.<br />
34. JAHIR (Hayi) DEMAKU, <strong>zvani</strong><br />
"Ma|up"<br />
<strong>Ro|en</strong> 06.06.197<strong>1.</strong> godine u selu Dowe Obriwe,<br />
op{tina Srbica.<br />
Bio je jedan od najaktivnijih pripadnika OVK<br />
na podru~ju Drenice, gde je obavqao du`nost<br />
komandira specijalne jedinice vojne formacije<br />
77
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
"Guri", sa sedi{tem u selu Bawica, a odr`avao je direktne<br />
kontakte sa bra}om Ja{ari, Samijem Qu{takuom, Fadiqom<br />
Kodrom i dr.<br />
Sa Skenderom Haqiqajem i Isom Demakuom, 1998. godine,<br />
izvr{io je otmicu i ubistvo Ivana Bulatovi}a, pripadnika<br />
MUP-a Srbije. Avgusta iste godine, u~estvovao je u otmici i<br />
nano{ewu te{kih telesnih povreda Veliji Vrelakuu, iz sela<br />
Bawice. Tako|e, odgovoran je za formirawe improvizovanog<br />
zatvora, u selu Gorwe Obirwe, i mu~ewe zatvorenika.<br />
Pored teroristi~kih aktivnosti, ukqu~en je u organizovani<br />
kriminal i u bliskim je vezama sa vode}im li~nostima<br />
kriminalne grupe "Drenica", ~iju okosnicu ~ine biv{i<br />
pripadnici OVK sa podru~ja te op{tine.<br />
Nakon demilitarizacije OVK, postao je ~lan Glavnog {taba<br />
KZK.<br />
35. MIQAZIM (Bajram) DERGUTI<br />
<strong>Ro|en</strong> 08.10.1969. godine u selu Trn, op{tina Uro{evac.<br />
Tokom 1998. godine bio je anga`ovan na pra}ewu aktivnosti<br />
pripadnika MUP-a Srbije i VJ na podru~ju op{tine Uro{evac.<br />
Kao pripadnik jedinice OVK u selu Jezerce, op{tina<br />
Uro{evac, aktivno je u~estvovao u teroristi~kim akcijama koje<br />
je ova jedinica vr{ila na podru~ju op{tine [timqe. Ume{an je<br />
u kidnapovawe Albanaca, u selima Trn i Kosin, op{tina<br />
Uro{evac, kao i Mileta Vuksanovi}a, radnika Zdravstvenog<br />
centra u Pri{tini.<br />
Derguti je organizovao i neposredno u~estvovao u etni~kom<br />
~i{}ewu Srba sa podru~ja op{tina Uro{evac i [timqe,<br />
zajedno sa Isakom Muslijuom, iz sela Ra~ak, op{tina [timqe.<br />
Bio je pripadnik KPS, ali je, zbog kidnapovawa i fizi~kog<br />
zlostavqawa civila, suspendovan. Sada se nalazi na mestu<br />
zamenika {efa {taba ANA za podru~je op{tina Uro{evac,<br />
Ka~anik, [timqe i [trpce.<br />
78
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
36. JETULAH (Sulejman) DIBRANI<br />
<strong>Ro|en</strong> 2<strong>1.</strong>12.1953. u selu Vaganica, Kosovska Mitrovica.<br />
Tokom 80-ih i 90-ih godina, vi{e puta je osu|ivan zbog te{kih<br />
kra|a i drugih krivi~nih dela.<br />
U aprilu 1998. godine, sa Ismetom Hayom, [a}irom Prekazijem,<br />
<strong>zvani</strong>m "[o}o", Avnijem Haradinajem, <strong>zvani</strong>m "Ko{utovo", i<br />
Naserom Qu{takuom, oformio je teroristi~ku grupu koja je<br />
delovala u selima Vaganica, [ipoqa, Piro~e, Vrbnica i drugim<br />
mestima na podru~ju Kosovske Mitrovice. Pored napada na<br />
pripadnike policije, ova grupa je presretala srpske i albanske<br />
civile i sprovodila ih u zatvor OVK, u selu Likovac, op{tina<br />
Srbica. Grupa koju su predvodili Dibrani i Ismet Haya, tokom<br />
1998. i 1999. godine, zatvorila je, zlostavqala i, verovatno,<br />
ubila Skendera Ademija, Heqmeta Zumberija, [erafedina<br />
Ajetija, Teutu i Vjolcu Peci, iz Kosovske Mitrovice.<br />
Nakon reorganizacije OVK po zonama, bio je postavqen za<br />
komandanta specijalne jedinice, ~iji se {tab nalazio u selu<br />
Vrbnica, a posle dislokacije snaga bezbednosti Srbije i SRJ,<br />
aktivno je u~estvovao u ru{ewu, paqewu i pqa~kawu srpske<br />
imovine u ju`nom delu Kosovske Mitrovice, kao i u albanskim<br />
demonstracijama u ovom delu grada, koje su organizovane u ciqu<br />
nasilnog ulaska u severni deo Kosovske Mitrovice.<br />
Formirawem KZK, Dibrani je postavqen na mesto rukovodioca<br />
grupe KZK za podru~je Vaganice i [ipoqa, ali se, zbog<br />
nezadovoqstva statusom, nakon izvesnog vremena, pasivizirao.<br />
Osim sa Ismetom Hayom, Dibrani je bio izuzetno blizak i sa<br />
Avnijem Hajradinijem, koji je, sredinom februara 2000. godine, u<br />
Kosovskoj Mitrovici, ubijen u obra~unu sa francuskim snagama<br />
KFOR-a.<br />
37. SOKOQ (]azim) DOBRUNA<br />
<strong>Ro|en</strong> 22.03.1940. godine, u \akovici.<br />
Bio je anga`ovan na regrutovawu i prebacivcawu Albanaca u<br />
jedinice OVK, u selima Smonica i Jablanica, u op{tini<br />
79
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
\akovica, i selima Junik i Glo|ane, u op{tini De~ani, kao i na<br />
prikupqawu i pru`awu materijalne podr{ke teroristi~kom<br />
sastavu OVK na podru~ju tzv. Reka Ke}.<br />
Zajedno sa Afrimom Dedom, Hekuranom Hodom i Agronom<br />
Kruezijuom, formirao je gerilske grupe u u`em gradskom<br />
podru~ju \akovice koje su, maja 1999. godine, izvele vi{e napada<br />
na policiju i VJ, u kojima je ubijen i rawen ve}i broj pripadnika<br />
snaga bezbednosti.<br />
U navedenom periodu, Dobruna je, kao predsednik Prekog vojnog<br />
suda OVK za KiM, zajedno sa svojim zamenikom Iqazom<br />
Kadolijem, iz Suve Reke, izdavao usmena i pismena nare|ewa za<br />
likvidaciju, kako Srba, tako i pojedinih pripadnika albanske<br />
nacionalne zajednice, koje su smatrali svojim politi~kim<br />
protivnicima. Ina~e, naloge za likvidaciju Srba i uni{tavawe<br />
wihove imovine, pripadnici brigade OVK u \akovici, dobijali<br />
su od komandanta operativne zone Pa{trik, Ekrema Reye, zvanog<br />
"Drini".<br />
Posle potpisivawa Kumanovskog sporazuma, Dobruna je<br />
u~estvovao u kidnapovawu i ubistvima Milivoja Vukovi}a, u<br />
selu Petru{an, Jovanke Stolice i Drage Biber~i}, u selu Qug<br />
Bunar i sestara Milke i Milice Slavkovi}, u nasequ Brekovac,<br />
kao i dvojice biv{ih pripadnika SUP-a \akovica Pa{ke<br />
]erimija, iz sela Jano{, i Ibrahima Mahmutija, iz sela Batu{a.<br />
Zajedno sa bratom Muslimom, bavi se nelegalnom trgovinom<br />
naftnim derivatima, cigaretama i drugom robom.<br />
38. [ABAN (Kajtaz) DRAGAJ<br />
<strong>Ro|en</strong> 16.04.1958. godine u selu Kladernica,<br />
op{tina Srbica.<br />
Kao aktivni oficir biv{e JNA, delovao je u<br />
okviru ilegalne albanske organizacije<br />
OMLK, sa sedi{tem u Qubqani, zbog ~ega je,<br />
1983. godine, krivi~no gowen od strane vojnih vlasti i otpu{ten<br />
iz aktivne vojne slu`be. U~esnik je ratnih sukoba u Hrvatskoj,<br />
kao pripadnik hrvatskih paravojnih formacija.<br />
80
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
U maju 1998. godine, na ~elu jedne diverzantsko-teroristi~ke<br />
grupe, iz Albanije je ilegalno u{ao na teritoriju KiM i<br />
prikqu~io se sli~nim formacijama, koje su delovale na<br />
teritoriji sela Junik, op{tina Srbica, gde se povezao sa<br />
Ramu{om Haradinajem i Qahom Brahimajem. Kasnije je<br />
pre{ao u reon Drenice, gde je delovao u saradwi sa<br />
Sulejmanom Sulejmanijem, <strong>zvani</strong>m "Sultan", Iqazom Kodrom<br />
i Samijem Qu{takuom. Krajem 1998. godine, postao je<br />
zamenik Ramiza ]iri}ija, komandanta 12<strong>1.</strong> brigade OVK u<br />
operativnoj zoni Pa{trik.<br />
Bio je na ~elu teroristi~ke grupe koja je, 18.10.1998. godine,<br />
kod sela Magura, otela novinare "Tanjug"-a Neboj{u<br />
Rado{evi}a i Vladimira Dobri~i}a. Po~etkom novembra<br />
1998. godine, organizovao je otmicu i ubistvo policajaca<br />
Ilije Vujo{evi}a i Dejana \atlova, na putu izme|u<br />
Mali{eva i sela Orlate.<br />
Nakon povla~ewa srpskih snaga bezbednosti sa KiM, postao<br />
je ~lan komandne strukture KZK.<br />
39. FQORIM (Murseq) EJUPI, <strong>zvani</strong> "Mazuq" i "Quqi"<br />
<strong>Ro|en</strong> 15.06.1978. godine u selu Sekira~a, op{tina Podujevo.<br />
Biv{i radnik MUP-a Republike Srbije. Kao pripadnik<br />
OVK na podru~ju operativne zone Lab, u~estvovao je u<br />
teroristi~kom napadu na autobus "Ni{-ekspresa", 16.02.200<strong>1.</strong><br />
godine.<br />
Zbog ovog krivi~nog dela, bio je pritvoren od strane KFORa<br />
i jedno vreme je proveo u istra`nom zatvoru u ameri~koj<br />
bazi "Bondstil", odakle je pobegao i oti{ao u Albaniju.<br />
Povremeno dolazi na KiM, gde rukovodi ilegalnom grupom<br />
koja organizuje i vr{i teroristi~ke napade na preostale<br />
Srbe i Albance druga~ijeg politi~kog opredeqewa. Ume{an<br />
je u poku{aj ubistva Tahira Zemaja, u Pe}i, 2002. godine, kao<br />
i u wegovo ubistvo, koje je izvr{eno u januaru 2003. godine.<br />
Tako|e, ukqu~en je u aktivnosti vezane za organizovani<br />
kriminal i {verc cigareta, u ~emu sara|uje sa Nuredinom<br />
Ibi}ijem i Arbenom Vitijom.<br />
81
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
40. AGIM (Aqi) EQ[ANI<br />
<strong>Ro|en</strong> 2<strong>1.</strong>03.1963. godine u selu Ozrim, op{tina Pe}.<br />
Za vreme i posle oru`anih sukoba na teritoriji KiM,<br />
predvodio je teroristi~ku grupu odgovornu za ubistvo vi{e<br />
Srba, ali i Albanaca na teritoriji Istoka i Pe}i. Pod<br />
wegovom komandom ubijen je Bogi} Bu}kovi}, iz Vitomirice.<br />
Sredinom juna 1999. godine, organizovao je i li~no<br />
u~estvovao u napadu na kolonu srpskih izbeglica u blizini<br />
Orahovca.<br />
Bra}a Agim, ]erim, Avni, Adem i Ahmet Eq{ani, kao<br />
~lanovi teroristi~ke grupe koju je predvodio Daut<br />
Haradinaj, ubili su vi{e ~lanova porodica Musaj i Beri{a.<br />
Pomenuta bra}a ubila su i Rahmana Morinu, iz Malog<br />
Dubova, [abana Ram}aja, iz Studenice, \uzu Abazovi}a, iz<br />
sela Orno Brdo, op{tina Istok.<br />
Tokom 2002. godine, po nalogu Ramu{a Haradinaja, bra}a<br />
Eq{ani likvidirala su wegovog biv{eg telohraniteqa<br />
Avnija Eqezaja, koji je trebalo da svedo~i o sukobu koji je<br />
Haradinaj, tokom 2000. godine, imao sa sa porodicom Musaj i<br />
Tahirom Zemajem.<br />
Tako|e, likvidirali su Ismajqa Haradinaja, poslanika iz<br />
Pe}i, a poku{ali ubistvo Ramiza i Sadika Muri}ija, iz<br />
istog grada, ina~e biv{ih pripadnika FARK-a. Zajedno sa<br />
Salijem Qai}ijem, 04.0<strong>1.</strong>2003. godine, ubili su Tahira<br />
Zemaja i Iqaza Selimaja.<br />
Agim Eq{ani je bio pripadnik tajne policije OVK,<br />
direktno pot~iwen Naseru [atriju, sa kojim je i sada u<br />
bliskim odnosima. Trenutno obavqa poslove direktora<br />
"Pe}ke pivare", ina~e vlasni{tvo Ekrema Luke.<br />
Zajedno sa [atrijem i Lukom, bra}a Eq{ani dr`e monopol<br />
na promet naftnih derivata, duvana, droge i oru`ja na<br />
podru~ju Pe}i.<br />
82
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
4<strong>1.</strong> YABIR (Riza) @ARKU, <strong>zvani</strong> "^ari"<br />
ili "]ori"<br />
<strong>Ro|en</strong> 1962. godine, u Ka~aniku.<br />
U periodu 1998/99. godine, bio je komandant<br />
162. brigade OVK "Agim Bajrami", u<br />
operativnoj zoni Nerodimqe. U to vreme, na<br />
podru~ju op{tine Klina, li~no je<br />
masakrirao vi{e lica srpske nacionalnosti.<br />
Od strane Agima ^ekua, komandanta Glavnog {taba OVK,<br />
unapre|en je u ~in pukovnika i postavqen za zamenika<br />
komandanta operativne zone.<br />
Po povla~ewu pripadnika MUP-a Srbije i VJ sa podru~ja<br />
Ka~anika, @arku je od Glavnog {taba OVK, tj. od Ha{ima<br />
Ta}ija, dobio nare|ewe da sa podru~ja koje pokriva, protera svo<br />
nealbansko stanovni{tvo, a wihovu imovinu uni{ti.<br />
Sa ovim aktivnostima je zapo~eo ve} 1<strong>1.</strong>06.1999. godine, kada je<br />
predvodio grupu koja je kidnapovala, a zatim i masakrirala<br />
Slobodana Stojkovi}a, penzionisanog policajca MUP-a Srbije.<br />
Istoga dana, u svom {tabu, koji se nalazio u biv{oj fabrici<br />
"Saniteks", u~estvovao je u zlostavqawu, a potom i ubistvu<br />
Albanca [aipa Reke, zbog sumwe da je sara|ivao sa Srbima.<br />
Ista grupa je odgovorna i za pqa~ku pravoslavne crkve u<br />
Ka~aniku.<br />
U periodu februar-mart 2000. godine, kao komandant 162.<br />
brigade KZK, naredio je da se logor za kidnapovane Srbe, koji<br />
se nalazio u RO "Sankos", u Ka~aniku, prebaci u selo Reka, u<br />
mahalu Maqsi. Kao pripadnik [IK-a, u~estvovao je u<br />
ispitivawu i zastra{ivawu Albanaca, za koje se sumwalo da<br />
sara|uju sa vlastima Srbije i SCG.<br />
Po~ev od 2000. godine, oko sebe je okupio grupu kriminalaca i<br />
ukqu~io se u {verc droge, koju nabavqa u Albaniji, a zatim je, iz<br />
Makedonije, preko Tetova, prebacuje na podru~je Ka~anika.<br />
Dobijeni novac se koristi za finansirawe teroristi~ke<br />
organizacije ANA.<br />
Za potrebe ANA, @arku i Adem Abdulahu iz Albanije, preko<br />
Abdulahovih veza, organizuju kupovinu oru`ja, koje se iz<br />
Albanije ilegalno prebacuje u Makedoniju, a zatim na KiM. Deo<br />
83
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
oru`ja se skladi{ti u bazama ANA, na podru~ju Kosovske<br />
Kamenice.<br />
Po~etkom 200<strong>1.</strong> godine, @arku i Berat Qu`a regrutovali su,<br />
organizovali, naoru`ali i poslali u Tetovo grupu od oko 100<br />
dobrovoqaca, koja se prikqu~ila tada{woj ONA. U navedenim<br />
aktivnostima saradnik mu je bio komandant ANA za reon Tetova<br />
Avduq Jakupi, poznat pod nadimkom "^akali".<br />
S obzirom da na KiM poseduje ~itav lanac benzinskih pumpi,<br />
@arku {vercuje i naftne derivate, koje u nabavqa Bugarskoj,<br />
preko izvesne firme iz Makedonije. U ciqu o~uvawa svojih<br />
pozicija, kriminalna grupa kojom rukovodi vr{i zastra{ivawe<br />
konkurenata, pri ~emu se, pored verbalnih, slu`i i fizi~kim<br />
napadima i postavqawem eksploziva.<br />
42. DRITON ([emsija ) @JE^I<br />
<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>0<strong>1.</strong>1965. godine, u Podujevu.<br />
Privremeno boravi u [tutgartu. Osu|en je na zatvorsku kaznu u<br />
trajawu od preko 4 godine.<br />
U operativnoj zoni Lab, bio je zadu`en za dopremawe oru`ja i<br />
opreme za potrebe OVK iz Albanije. Nakon formirawa<br />
OVPMB, @je~i je, od strane Rustema Mustafe, zvanog "Remi",<br />
tada{weg komandanta 6. RTG KZK, bio zadu`en za distribuciju<br />
oru`ja i regrutovawe pripadnika albanske nacionalnosti sa<br />
podru~ja Podujeva za potrebe OVPMB. Anga`ovan je i na planu<br />
nabavke oru`ja i municije za potrebe ANA u Makedoniji.<br />
Organizator je vi{e teroristi~kih akcija i najbli`i saradnik<br />
Roberta Bertetskog, zvanog "[aban", koji je, 18.04.200<strong>1.</strong> godine, u<br />
Pri{tini, od strane Me|unarodnog suda osu|en zbog ubistva<br />
radnika MUP-a Republike Srbije Aleksandra Petrovi}a.<br />
Tako|e, izvr{ilac je podmetawa eksplozivne naprave na zgradu<br />
Jugoslovenskog komiteta za saradwu sa UNMIK-om u Pri{tini,<br />
2000. godine, a ~lan je grupe koja je izvr{ila teroristi~ki napad<br />
podmetawem eksplozivne naprave na autobus "Ni{-ekspresa",<br />
16.02.200<strong>1.</strong> godine.<br />
84
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
43. TAHIR (Reyep) ZEMAJ, <strong>zvani</strong> "Toni"<br />
<strong>Ro|en</strong> 28. 12.195<strong>1.</strong> godine u selu Gorwi<br />
Streoc, op{tina De~ani.<br />
Biv{i kapetan JNA i azilant u Nema~koj.<br />
Uhap{en je, 1985. godine, i osu|en na<br />
zatvorsku kaznu od 6,5 godina, zbog {verca<br />
droge. Posle nekoliko godina, pobegao je iz<br />
zatvora i emigrirao u Nema~ku.<br />
Kao oficir, organizovao je obuku za oko 500 pripadnika<br />
FARK, koji su bili sme{teni u prostorijama osnovnih<br />
{kola u selima Barane i Papra}ane.<br />
Po~etkom septembra 1998. godine, nakon akcije pripadnika<br />
MUP-a Srbije, u kojoj je razbijen Glavni {tab OVK za<br />
Metohiju, Zemaj se prebacuje u Albaniju, gde ga je Ahmet<br />
Krasni}i, ministar za odbranu u samozvanoj Vladi<br />
Republike Kosovo Bujara Buko{ija, unapredio u ~in<br />
pukovnika. U albanskim gradovima Tropoji i Bajram Curiju,<br />
nastavio je sa obukom pripadnika FARK, a tokom 1999.<br />
godine, aktivno je u~estvovao u borbama vo|enim na<br />
jugoslovensko-albanskoj granici.<br />
Zbog lo{ih odnosa sa Ramu{om Haradinajem, posle<br />
povla~ewa MUP-a Republike Srbije i VJ, nije se vra}ao na<br />
KiM.<br />
Bio je jedan od krunskih svedoka u sudskom procesu protiv<br />
Dauta Haradinaja, brata Ramu{a Haradinaja, zbog ~ega su,<br />
200<strong>1.</strong> i 2002. godine, Ramu{ Haradinaj i wegova grupa,<br />
nekoliko puta, poku{ali da izvr{e atentat na wega.<br />
Ubijen je 04.0<strong>1.</strong>2003. godine, na putu Pri{tina-Pe}, zajedno<br />
sa svojim sinom Enisom i bratancem Hisenom Zemajem,<br />
upravo po nalogu Ramu{a Haradinaja.<br />
85
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
44. GENC (majka <strong>Qum</strong>itrije) ZOGAJ<br />
<strong>Ro|en</strong> 10.09.1978. godine u Novom Selu, op{tina Mali{evo.<br />
Bio je pripadnik tajne policije OVK. Zogajev otac je poginuo u<br />
teroristi~kim aktivnostima u Drenici, dok je wegov ro|eni<br />
brat, Adriatik Zogaj, pripadnik KZK u Gwilanu.<br />
Tokom 2002. godine, Genc Zogaj je optu`en za ubistvo Mejdije<br />
Sadrijua, biv{eg radnika SUP-a Gwilane, kao i Danu{a<br />
Januzija i Fete Arifi, svi sa podru~ja op{tine Vitina, zbog<br />
~ega je pritvoren i nalazi se u Okru`nom zatvoru u Gwilanu.<br />
45. BISQIM (Sadri) ZURAPI<br />
<strong>Ro|en</strong> 09.07.1962. godine u selu Studen~ane,<br />
op{tina Suva Reka.<br />
Biv{i oficir JNA. U~estvovao je, kao<br />
komandant divizije, na muslimanskoj strani u<br />
ratnim dejstvima na podru~ju centralne Bosne<br />
i Hercegovine.<br />
Po~inilac je brojnih zlo~ina na teritoriji<br />
delovawa Operativne zone Pa{trik: vi{e od 26 ubistava, 77<br />
otmica, organizovawe {est zatvora lociranih na teritoriji<br />
Orahovca i Prizrena, grupno silovawe i mu~ewe.<br />
Osim toga, odgovoran je i za vi{e od dvadeset teroristi~kih<br />
akcija, me|u kojima su i napadi na sela Bratotin, Opteru{a,<br />
Retimqe i Zo}i{te, po~iweni u julu i novembru 1998.<br />
godine. Blizak je saradnik Agima ^ekua.<br />
Na KiM je obavqao du`nost {efa Glavnog {taba OVK i<br />
{efa {taba 2. RTG KZK Pa{trik, i bio funkcioner<br />
Ministarstva odbrane u Privremenoj vladi Ha{ima Ta}ija.<br />
86
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
<strong>46</strong>. NUREDIN (Hamdija) IBI[I, <strong>zvani</strong><br />
"komandant Leka"<br />
<strong>Ro|en</strong> 04.12.1956. godine u selu Kaqatica,<br />
op{tina Podujevo.<br />
Zavr{io Vojnu akademiju, biv{i komandir<br />
Specijalne jedinice pokrajinskog SUP-a.<br />
Po napu{tawu policijske slu`be, ukqu~io se<br />
u rad nezavisnog sindikata biv{ih radnika SUP-a, odnosno<br />
paralelnog (albanskog) MUP-a Republike Kosovo, a od juna 1998.<br />
godine, od strane komandanta {taba operativne zone Lab,<br />
Nuredina Ibi{ija, postavqen je za komandanta Specijalnih<br />
jedinica OVK, anga`ovanih za izvo|ewe diverzantskoteroristi~kih<br />
zadataka, ~iji su pripadnici izvr{ili veliki<br />
broj teroristi~kih akcija na srpsku policiju.<br />
U avgustu 1999. godine, sa svojim najbli`im saradnicima<br />
Rustemom Mustafom, <strong>zvani</strong>m "Remi", i Kadrijem Kastratijem,<br />
formirao je teroristi~ku grupu "Ka{tjela" ("Tvr|ava"), ~iji su<br />
se pripadnici anga`ovali na etni~kom ~i{}ewu srpskog<br />
stanovni{tva na podru~ju Podujeva.<br />
U~estvovao je u formirawu KPS i anga`ovao se na selekciji i<br />
obu~avawu kadrova za wen rukovode}i sastav, iz kojeg je nedavno<br />
istupio.<br />
Anga`ovan je kao predava~ na Policijskoj akademiji u Vu~itrnu,<br />
ali je, istovremeno, ukqu~en i u obuku pripadnika ANA, koja se<br />
sprovodi na podru~ju Batlavskog jezera, kod Pri{tine. Za<br />
obavqawe ovakvih poslova, Ibi{i ima znatnog iskustva, s<br />
obzirom da je, svojevremeno, vr{io i obuku dobrovoqaca za<br />
potrebe OVPMB.<br />
Ukqu~en je u aktivnosti organizovanog kriminala. Zajedno sa<br />
Fqorimom Maqokuom i Arbenom Vitijom, jedan je od<br />
najmo}nijih {vercera cigareta i druge akcizne robe na KiM.<br />
Navedene aktivnosti sprovodi pod patronatom Ha{ima Ta}ija.<br />
Osnovao je agenciju za za{titu li~nosti "Kobra", posredstvom<br />
koje, zapravo, obavqa poslove organizovanog kriminala.<br />
87
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Tokom 2002. godine, bio je jedan od vlasnika osiguravaju}e<br />
kompanije "Sigurija", u Pri{tini, i posedovao odre|eni<br />
"turisti~ki" objekat u Podujevu, u kojem je bila organizovana<br />
prostitucija. Tako|e, nasilno je, u selu Orlane kod Podujeva,<br />
zauzeo stan svog kom{ije Dragi{e Aleksi}a.<br />
Poseduje i ekskluzivni restoran na Batlavskom jezeru, u kojem se<br />
okupqaju pripadnici lanca organizovanog kriminala sa tog<br />
podru~ja, kao i brojni pripadnici albanskih teroristi~kih<br />
grupa.<br />
Od juna 2003. godine, zaposlen je u firmi "Mabateks",<br />
vlasni{tvo Beyeta Pacolija, vrlo uticajnog finansijera<br />
albanskog terorizma, s obzirom da je jedan od najbli`ih<br />
Pacolijevih saradnika.<br />
47. IMRI (Imer) IQAZI, <strong>zvani</strong> "Feri"<br />
<strong>Ro|en</strong> 26.0<strong>1.</strong>1963. godine u selu Kamena Glava,<br />
op{tina Uro{evac.<br />
Protiv wega je, 20.07.1998. godine, u odsustvu,<br />
podneta krivi~na prijava.<br />
Kao ~lan ilegalne organizacije NPK,<br />
formirao je diverzantsko-teroristi~ke grupe koje su, tokom<br />
1998. godine, izvr{ile tri teroristi~ke akcije na pripadnike<br />
MUP-a Republike Srbije. Tako|e, u~estvovao je u formirawu<br />
{taba OVK za op{tinu Uro{evac, juna meseca 1998. godine, a<br />
kasnije je postavqen za zamenika komandanta {taba OVK u selu<br />
Jezerce.<br />
Posle povla~ewa MUP-a Republike Srbije i VJ sa KiM,<br />
organizovao je etni~ko ~i{}ewe Srba na podru~ju op{tina<br />
Uro{evac, [timqe i Ka~anik, pri ~emu je celokupno srpsko<br />
stanovni{tvo proterano, wihova imovina opqa~kana, a 80%<br />
stambenih objekata zapaqeno.<br />
Po formirawu KZK, Iqazi je postavqen za zamenika<br />
komandanta, a potom i komandanta 6. RTG KZK, na kom polo`aju<br />
se i sada nalazi.<br />
88
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
48. GANI ([ahin) IMERI<br />
<strong>Ro|en</strong> 12.10.1967. godine u selu Gorwa<br />
Dubnica, op{tina Vu~itrn.<br />
Nakon du`eg boravka u inostranstvu (u<br />
Nema~koj, [vajcarskoj, Hrvatskoj i<br />
Austriji), sredinom 1997. godine, vratio se<br />
na KiM i postao pripadnik OVK, u okviru<br />
operativne zone [aqa.<br />
Po~etkom 1998. godine, formirao je Glavni {tab OVK u selu<br />
Cecilija, op{tina Vu~itrn, i postao wegov komandant. U ciqu<br />
omasovqavawa OVK na podru~ju Vu~itrna, pod pretwom silom i<br />
likvidacijom, mobilisao je veliki broj lica i organizovao<br />
wihovu obuku, kao i akcije fortifikacijskog ure|ewa zemqi{ta<br />
(kopawa rovova i bunkera), te izvo|ewa teroristi~kih akcija,<br />
~ija su meta bili pripadnici MUP-a Republike Srbije, VJ,<br />
srpsko i albansko stanovni{tvo koje je odbijalo saradwu sa OVK.<br />
Sa grupom od 20-tak pripadnika OVK, u~estvovao je u<br />
teroristi~kom napadu na rudnik i pripadnike policije u<br />
Starom trgu, 1998. godine.<br />
Juna 1999. godine, obavqao je poslove komandanta tzv. vojne<br />
policije OVK za podru~je Vu~itrna, a zatim je postavqen za<br />
komandanta 4. bataqona 14<strong>1.</strong> brigade KZK, sa sedi{tem u<br />
Vu~itrnu.<br />
Bio je upravnik logora za zato~ene Srbe i Albance, koji se<br />
nalazio u podrumu robne ku}e u Vu~itrnu.<br />
Na tom podru~ju, ubio je preko 10 pripadnika MUP-a Srbije i<br />
VJ i rukovodio teroristi~kim grupama koje su organizovale<br />
proterivawe srpskog stanovni{tva iz sela Grace, Samodra`a,<br />
Nedakovac, Dowi i Gorwi Svra~ak, kao i uni{tavawe wihove<br />
imovine.<br />
Juna 1999. godine, Imeri je organizovao kidnapovawe Du{ana<br />
Brakusa, Svetozara Stamboli}a i ]irila Jana~kovi}a, za koje<br />
se pretpostavqa da su ubijeni na podru~ju [aqe. U selu Gojbuqa,<br />
organizovao je kidnapovawe Nenada Mihajlovi}a, wegovih<br />
89
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
sinova Branimira, Vladimira i Aleksandra, kao i Vladana<br />
Mladenovi}a. Li~no je rukovodio grupom terorista koja je<br />
u~estvovala u paqevini i pqa~ki sela Grace, Novoselo i<br />
Samodra`a, gde su sru{ili pravoslavnu crkvu.<br />
Imeri je vr{io i reketirawe Albanaca na podru~ju Vu~itrna,<br />
zbog ~ega je bio meta napada svojih neistomi{qenika, koji su mu<br />
u automobil podmetnuli eksplozivnu napravu (tom prilikom je<br />
lak{e povre|en).<br />
Nakon izbijawa oru`anih sukoba u Makedoniji, organizovao je<br />
upu}ivawe ve}e koli~ine oru`ja i municije za potrebe<br />
albanskih ekstremista. Zbog ove aktivnosti, krajem marta 200<strong>1.</strong><br />
godine, uhap{en je od strane pripadnika KFOR-a u selu<br />
Pantina, ali je ubrzo pu{ten na slobodu, zbog nedostatka dokaza.<br />
Prisvojiv{i veliki deo nov~anih sredstava, namewenih nabavci<br />
oru`ja i vojne opreme za albanske teroriste, postao je vlasnik<br />
vi{e poslovnih objekata i placeva u centru Vu~itrna. Osim toga,<br />
sa Pajazitom Planom, predsednikom pomenute op{tine, zapo~eo je<br />
izgradwu velikog poslovno-stambenog objekta u tom gradu.<br />
krivi~na prijava.<br />
49. ELISAH (Yemajq) IMERI, <strong>zvani</strong><br />
"Uli"<br />
<strong>Ro|en</strong> 10.07.197<strong>1.</strong> godine u selu Vladovo,<br />
op{tina Gwilane.<br />
Zbog postojawa osnovane sumwe da je po~inio<br />
krivi~no delo udru`ivawe radi neprijateqske<br />
delatnosti, a u vezi krivi~nog dela terorizam,<br />
protiv wega je, 14.06.1999. godine, podneta<br />
Kao pripadnik teroristi~ke OVK u karada~koj zoni, bio je<br />
anga`ovan na organizovawu logisti~ke pomo}i tamo{wem<br />
{tabu u selu Zla{, op{tina Pri{tina, u smislu obezbe|ivawa i<br />
dopremawa oru`ja, vojne opreme, hrane i prebacivawa<br />
pripadnika OVK tajnim kanalima iz Albanije i Makedonije na<br />
pomenuto podru~je. Pored wega, teroristi~ku grupu koja se<br />
bavila ovim aktivnostima ~inili su: Reyep Veseqi, <strong>zvani</strong><br />
"Fisnik", Skender Veseqi, <strong>zvani</strong> "Bili", obojica iz Gwilana,<br />
90
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Ramadan Ramadani, <strong>zvani</strong> "Hoya", iz sela Bukovik, op{tina<br />
Gwilane, Salih Mustafa, <strong>zvani</strong> "Saqko" i Fadiq Ramadani,<br />
obojica iz sela Male{evo, op{tina Gwilane, zatim Besim<br />
Imeri, Elisahov ro|ak, kao i drugi ro|aci sa podru~ja Pre{eva,<br />
[a}ir [a}iri, <strong>zvani</strong> "]eqi", i Bajram Selimi.<br />
Nakon povla~ewa snaga bezbednosti sa KiM, pripadnici ove<br />
grupe posebno su bili aktivni na podru~ju sela Dobr~ane,<br />
Bukovik, Ugqare i Podgra|e, u op{tini Gwilane, gde su im bile<br />
sme{tene baze, a u kojima su maltretirali kidnapovana lica<br />
nealbanske nacionalnosti. S tim u vezi, 2000. godine, prona|ena<br />
je i masovna grobnica ~etrnaestoro ubijenih Srba u selu Ugqare.<br />
Pripadnici ove teroristi~ke grupe bili su aktivni i na<br />
pru`awu logisti~ke pomo}i [tabu OVPMB u selu Dobrosin,<br />
op{tina Bujanovac.<br />
50. BEYET (Isman) IMI[TI, <strong>zvani</strong> "Ka~ak"<br />
<strong>Ro|en</strong> 06.08.1958. godine u selu Dubrava, op{tina Ka~anik.<br />
Zbog teroristi~kih aktivnosti koje je sprovodio kao ~lan<br />
{taba OVK na podru~ju Ka~anika, 1998. godine, u odsustvu,<br />
osu|en je na kaznu zatvora.<br />
Sve do formirawa KZK, obavqao je funkciju zamenika<br />
komandanta 162. brigade OVK, a po~etkom 2000. godine,<br />
postavqen je za rukovodioca teroristi~ke grupe "Crna ruka",<br />
koju je oformila tajna slu`ba Kosova.<br />
Imi{ti je bio organizator ilegalnih kanala za {verc oru`ja<br />
albanskim teroristima u Makedoniji koje, nakon potpisivawa<br />
Ohridskog sporazuma i smirivawa situacije, koristi za<br />
krijum~arewe akcizne robe sa KiM u Republiku Makedoniju.<br />
Trenutno je aktivan u teroristi~koj organizaciji ANA na<br />
podru~ju Makedonije, zbog ~ega pripadnici UNMIK policije<br />
tragaju za wim.<br />
91
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
5<strong>1.</strong> AHMET (Qimon) ISUFI, <strong>zvani</strong> "Reya"<br />
<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>10.196<strong>1.</strong> godine u selu \uri{evce,<br />
op{tina Kosovska Kamenica.<br />
Kao pripadnik ilegalne grupe "Albanikos",<br />
1983. godine, osu|en je na kaznu zatvora u<br />
trajawu od 9 godina.<br />
Bio je komandant Glavnog {taba karada~ke zone OVK, sa<br />
sedi{tem u selu Zla{, op{tina Pri{tina. Nakon povla~ewa<br />
pripadnika MUP-a Srbije i VJ sa KiM, organizovao je ubistva<br />
Srba sa teritorije op{tina Gwilane, Kosovska Kamenica,<br />
Kosovska Vitina i Novo Brdo, a koja su izvr{avali pripadnici<br />
tzv. tajne policije \um{it Osmani i Nazmi Bekte{i, obojica iz<br />
Gwilana, zajedno sa licima iz kriminogenih struktura pristiglih<br />
iz drugih sredina ili sa podru~ja Albanije. Samo u Gwilanu,<br />
ubijeno je preko 100 lica srpske nacionalnosti, a <strong>Isuf</strong>i je<br />
li~no potpisao naredbu za podmetawe eksploziva u yamiju u<br />
centru Gwilana.<br />
Anga`ovao se i na pru`awu pomo}i pripadnicima OVPMB,<br />
regrutovawu i slawu biv{ih pripadnika OVK na jug Srbije, a<br />
bavi se nabavkom i ilegalnim dopremawem oru`ja na podru~je<br />
sela Dobrosin, Muhovac i Breznica, op{tina Bujanovac.<br />
Bio je ~lan predsedni{tva DSK, ogranak u Gwilanu, a sada, u<br />
svojstvu ~lana ABK, na ~ijem se ~elu nalazi Ramu{ Haradinaj,<br />
obavqa funkciju ministra za rad i socijalna pitawa u Vladi<br />
Kosova.<br />
52. QIRIM (Sadrija) JAKUPI, <strong>zvani</strong><br />
"Nacist" i "Komandant Bujanovci"<br />
<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>08.1979. godine, u Vrawu.<br />
Kao politi~ki azilant u Nema~koj, uspostavio je<br />
kontakte sa pripadnicima albanske emigracije.<br />
Sredinom 1998. godine, odazvao se na poziv<br />
ilegalne Vlade Kosova, na ~ijem ~elu je bio<br />
92
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Bujar Buko{i i, tajnim kanalima, kao dobrovoqac OVK, do{ao<br />
na KiM, gde se ukqu~io u oru`ane sukobe sa jugoslovenskim i<br />
srpskim snagama bezbednosti na podru~ju op{tine \akovica.<br />
Nakon potpisivawa Kumanovskog sporazuma, vr{io je progon<br />
srpskog stanovni{tva sa podru~ja Gwilana i Kosovske<br />
Kamenice. Sredinom februara 2000. godine, zajedno sa<br />
[efketom Muslijiem, postao je ~lan grupe za likvidacije, koju<br />
su formirali biv{i pripadnici OVK, a koja je predstavqala<br />
za~etak OVPMB. U sastavu OVPMB, u~estvovao je u pripremi i<br />
izvo|ewu teroristi~kih akcija na podru~ju Bujanovca, formirawu<br />
i obuci novih grupa, nabavci i dopremawu naoru`awa i druge<br />
vojne opreme.<br />
U vi{e navrata, zajedno sa Besimom Tahirijem, u pograni~nim<br />
selima op{tine Bujanovac, zaustavqao je Albance za koje je<br />
procenio da su lojalni srpskim vlastima i od wih potra`ivao<br />
novac. Jedan od wih je i Ramadan Zumeri, koga je Jakupi<br />
maltretirao i fizi~ki zlostavqao. Navodno za potrebe ANA,<br />
od istog lica je oduzeo 5.000 evra i vozilo marke "Lada-Niva".<br />
Ina~e, svi Albanci koji nisu podr`avali aktivnosti ANA na<br />
jugu Srbije imali su, pod pretwom likvidacijom, obavezu da<br />
Jakupiju daju od 2.000 do 5.000 evra.<br />
Posle demilitarizacije OVPMB, kojoj se o{tro protivio,<br />
pre{ao je u Gwilane, gde je uhap{en od strane pripadnika<br />
KFOR-a. Po izlasku iz zatvora, krajem 2002. godine, ilegalnim<br />
kanalima je oti{ao u [vajcarsku, gde je, od strane rukovodstva<br />
ANA, imenovan za jednog od rukovodilaca ove organizacije za jug<br />
Srbije. Krajem januara 2003. godine, vratio se na KiM, sa<br />
zadatkom da radi na formirawu teroristi~kih grupa za<br />
izvo|ewe oru`anih akcija na podru~ju op{tine Bujanovac.<br />
53. JANUZ (Rama) JANUZAJ<br />
<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>0<strong>1.</strong>1958. godine u selu Qubo`da, op{tina Istok. Zbog<br />
teroristi~ke delatnosti, osu|en je na 10 godina zatvora.<br />
Po izlasku iz zatvora, sa Ademom Dema}ijem i Reyepom<br />
Kasumijem, formirao je ogranak NPK u Istoku. Jedan je od<br />
osniva~a OVK na ovom podru~ju i u~esnik brojnih sukoba sa<br />
93
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
jugoslovenskim snagama bezbednosti, u kojima je bio i rawen.<br />
Pored Azema Veseqija, Nasera [atrija i Naima \uraja, bio je<br />
~lan {taba 133. brigade OVK, koja je, 18.06.1999. godine, u{la u<br />
Istok i, pored pqa~kawa imovine Srba, paqewa i ru{ewa ku}a,<br />
izvr{ila likvidaciju preostalog srpskog stanovni{tva.<br />
Zbog uloge u planirawu i izvo|ewu etni~kog ~i{}ewa na<br />
podru~ju Istoka, kasnije je postavqen za predsednika tzv.<br />
Privremenog administrativnog ve}a te op{tine. Sa Naserom<br />
[atrijem, koji je, u isto vreme, bio imenovan za komandanta<br />
tamo{we policije, izvr{io je vi{e ubistava (Mom~ila<br />
Pumpalovi}a, direktora gimnazije u Istoku i wegove supruge<br />
Sretene, Radowe Stojkovi}a, iz sela @a~a, Ranka i Vlaste<br />
Nedeqkovi} iz Istoka, Rake Milovanovi}a, iz zaseoka<br />
Opra{ke, selo Ko{).<br />
Tom prilikom, proterali su vi{e lica, koja su prethodno<br />
maltretirali i zapalili im ku}e (Danila i Danicu Radi~evi}<br />
iz sela Qubo`de, Stojana Simi}a, Boru Risti}a, Ristu Risti}a<br />
i Vuki}a Risti}a, sve iz Qubo`de, kao i Milana Qu{i}a, iz<br />
Istoka). Pod wihovom komandom, uni{tena su i o{te}ena<br />
pravoslavna grobqa u Istoku i okolnim selima, a pravoslavne<br />
crkve minirane (Osojane, konak u Istoku i \urakovcu, dok je<br />
crkva u Pe}koj Bawi delimi~no o{te}ena).<br />
Januzi je trenutno predsednik ABK Ramu{a Haradinaja za ovo<br />
podru~je. U~estvuje u radu op{tinske i regionalne radne grupe<br />
za povratak raseqenih lica, koja je formirana od strane<br />
UNMIK administracije.<br />
54. BA[KIM (Rifat) JA[ARI<br />
<strong>Ro|en</strong> 15.1<strong>1.</strong>1977. godine u selu Dowe Prekaze,<br />
Srbica.<br />
Bratanac Adema Ja{arija. Svojevremeno je,<br />
kao zamenik komandanta za operativnu zonu<br />
Drenica, li~no u~estvovao u vi{e<br />
teroristi~kih akcija protiv pripadnika<br />
vojske i policije, izvedenih na podru~ju Srbice.<br />
94
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Nakon demitalirizacije OVK, pre{ao je u KZK, gde je<br />
anga`ovan u <strong>1.</strong> RTG.<br />
Zna~ajna je wegova kriminalna uloga na KiM, s obzirom da je<br />
~lan Ta}ijeve dreni~ke grupe. Ukqu~en je u {verc droge i<br />
oru`ja, kao i u iznude i reketirawa, u ~emu sara|uje sa Samijem<br />
Qu{takuom i Rahmanom Ramom.<br />
55. MUSA (Haqit) JA[ARI<br />
<strong>Ro|en</strong> 04.06.1970. godine u selu Dowe Prekaze,<br />
op{tina Srbica.<br />
Kao pripadnik OVK, bio je ~lan teroristi~ke<br />
grupe Adema Ja{arija. Po~etkom 90-tih godina,<br />
boravio je na diverzantsko-teroristi~koj obuci<br />
u Albaniji, a od februara 1998. do juna 1999. godine, obu~avao je<br />
grupu Albanki, koje su se, kao dobrovoqci, prikqu~ile snagama<br />
OVK u selu Likovac, op{tina Srbica.<br />
Nakon demilitarizacije OVK, imenovan je za ~lana Glavnog<br />
{taba KZK.<br />
U direktnoj je vezi sa dreni~kom kriminalnom grupom, koju<br />
predvodi Ha{im Ta}i.<br />
56. RIFAT ([aban) JA[ARI<br />
<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>12.19<strong>46</strong>. godine u selu Dowe Prekaze, op{tina Srbica.<br />
<strong>Ro|en</strong>i brat teroristi~kog vo|e Adema Ja{arija, nalazi se na<br />
privremenom radu u Nema~koj.<br />
Posle demonstracija albanskih separatista na KiM, osamdesetih<br />
godina, Rifat Ja{ari je oti{ao u Nema~ku, gde se prikqu~io<br />
rukovodstvu NPRK. Bio je organizator i u~esnik u svim<br />
zna~ajnijim manifestacijama koje su imale za ciq da se u<br />
95
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
me|unarodnoj javnosti afirmi{u ideje albanskog separatizma i<br />
dobije podr{ka za OVK.<br />
Posebno se anga`ovao u radu tzv. kriznog {taba za Kosovo, koji<br />
je formiran na inicijativu Vlade Kosova, na ~elu sa Bujarom<br />
Buko{ijem. Zajedno sa Fehmijem Ladrovcijem i Reyom<br />
Iberdemajem, bio je zadu`en za prikupqawe sredstava, na<br />
podru~ju Bavarske, za potrebe OVK. Istovremeno, organizovao<br />
je prebacivawe novca, kao i obu~enih pripadnika OVK iz<br />
Nema~ke do Albanije. Bio je zadu`en da, posle izvr{enih<br />
oru`anih akcija na KiM, obezbedi povla~ewe terorista u<br />
inostranstvo. S tim u vezi, davawem la`nih iskaza, pomogao je<br />
ve}em broju albanskih terorista, me|u kojima su Sami Qu{taku,<br />
Osman Ferizi, Quqzim Ja{ari i Jakup Nura, da dobiju<br />
politi~ki azil u Nema~koj.<br />
Zna~ajne aktivnosti Rifata Ja{arija bile su usmerene na<br />
naoru`avawe albanskih terorista. Bavio se {vercom<br />
savremenog naoru`awa kojim je, istovremeno, snabdevao oru`ane<br />
grupe na KiM. U vi{e navrata, li~no je pratio dopremawe ovog<br />
oru`ja iz Nema~ke na teritoriju Albanije, odakle je, ilegalnim<br />
kanalima, prebacivano na podru~je KiM.<br />
Finansijski podr`ava stranku Ha{ima Ta}ija, od wenog<br />
osnivawa. U posledwe vreme, povremeno boravi na Kosmetu.<br />
57. SAHIT (Hamit) JA[ARI<br />
<strong>Ro|en</strong> 09.02.1965. godine u selu Dowe Prekaze,<br />
op{tina Srbica.<br />
U periodu od 1983. do 1996. godine, osu|en je na<br />
godinu dana zatvora, zbog obqube maloletnog<br />
lica, a protiv wega je podneto jo{ 5 krivi~nih<br />
prijava.<br />
Bio je ~lan OVK od wenog formirawa, 1992. godine. Zbog<br />
osnovane sumwe da je u~estvovao u vi{e teroristi~kih napada na<br />
pripadnike MUP-a Srbije na podru~ju op{tine Srbica i {ire,<br />
presudom Okru`nog suda u Pri{tini, 1996. godine, osu|en je, u<br />
odsustvu, na 20 godina zatvora, zbog krivi~nog dela terorizam.<br />
96
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Nakon likvidacije Adema Ja{arija, iz sela Dowe Prekaze, sa<br />
diverzantsko-teroristi~kom grupom pre{ao je na KiM iz<br />
Albanije, gde se grupa nalazila na vojnoj obuci, i otpo~eo sa<br />
izvo|ewem teroristi~kih akcija prema pripadnicima MUP-a<br />
Srbije na podru~ju Drenice.<br />
U maju iste godine, postavqen je za rukovodioca ilegalnog<br />
zatvora u selu Likovac, u kojem su dr`ani Srbi i Albanci<br />
lojalni Republici Srbiji. U ovom zatvoru ubijen je Domo<br />
[migi}, iz sela Leo~ina, dok je Dostana [migi}, navodno, iz<br />
Likovca preba~ena u zatvor u selu Vo}wak, gde joj se gubi svaki<br />
trag. Sa Sulejmanom Selimijem, <strong>zvani</strong>m "Sultan", posebno se<br />
isticao u mu~ewu i maltretirawu zatvorenika, od kojih je neke<br />
li~no ubio.<br />
Krajem juna 1998. godine, zajedno sa Selimijem, Veqdatom Radom<br />
i Rasimom Ki}inom, iz zatvora u Likovcu, izveo je Ivana<br />
Bulatovi}a i @arka Spasi}a. Pomenuta lica su odvedena u {umu<br />
koja se nalazi nedaleko od sela Bajnice i streqana.<br />
Slede}a likvidacija koju je izvr{ila pomenuta grupa, dogodila<br />
se u selu Ov~arevo, kada je ubijeno 10 kidnapovanih lica, mahom<br />
radnika Elektroprivrede Kosova. Me|u ubijenima su bili:<br />
Mirko Buha, Miroslav Trifunovi}, Zoran A|a~i}, Filip<br />
Gojkovi} i Rom Brahim iz Srbice, kome je, pre likvidacije,<br />
Sahit Ja{ari odsekao ruku. U ovim ubistvima su, pored<br />
Ja{arija, u~estvovali Sami Qu{taku, Yavit Nuraku, Sulejman<br />
Selimi, Rasim Ki}ina, Emin \inovci, Afrim [ureci i Vaqdet<br />
Rama.<br />
U martu 1999. godine, ova grupa je otela Miqana Mitrovi}a, iz<br />
sela Mijali}a, i ubila wegovog oca Radivoja i strica Qubi{u<br />
Mitrovi}a, iz istog sela. Ja{arijeva grupa je, 12.06.1999. godine,<br />
kidnapovala Zvonka Stepi}a, iz Kosova Poqa, za kojeg su<br />
roditeqi platili otkup pa je on, dve nedeqe kasnije, pu{ten.<br />
Po odluci Ha{ima Ta}ija, u periodu od februara 1998. do juna<br />
1999. godine, Ja{ari je bio na funkciji komandanta specijalnih<br />
jedinica, zadu`en za rukovo|ewe zatvorom u selu Likovac<br />
op{tina Srbica, u koji su dovo|ena kidnapovana lica srpske<br />
nacionalnosti, kao i Albanci lojalni Republici Srbiji.<br />
97
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Po dolasku me|unarodnih snaga na KiM, postavqen je za {efa<br />
policije <strong>1.</strong> operativne zone Drenica, sa sedi{tem u Srbici, a u<br />
julu 2002. godine, dobio je ~in pukovnika KZK. I u ovom periodu<br />
nastavio je sa organizovawem proterivawa nealbanskog<br />
stanovni{tva sa KiM. Jedan od prioritetnih zadataka koji je<br />
postavqao podre|enim pripadnicima KZK bilo je pravqewe<br />
spiskova i prikupqawe podataka o trenutnim adresama<br />
prebivali{ta qudi koji su se borili protiv OVK, uz naredbu da<br />
se ta lica, ukoliko budu dostupna, likvidiraju.<br />
U ~estim je kontaktima sa Samijem Qu{takuom, iz sela Dowe<br />
Prekaze, op{tina Srbica, koji je jedan od organizatora<br />
upu}ivawa teroristi~kih grupa sa podru~ja Drenice na jug<br />
Srbije i u Makedoniju, pri ~emu je Ja{ari anga`ovan na obuci<br />
dobrovoqaca koji se upu}uju u teroristi~ke jedinice na tim<br />
prostorima.<br />
58. NAIM (Haqit) KADRIU, <strong>zvani</strong> "<strong>Qum</strong>i"<br />
<strong>Ro|en</strong> 06.06.1974. godine u selu Turu~ica,<br />
op{tina Podujevo.<br />
Obavqao je poslove rukovodioca tajne<br />
policije na podru~ju Podujeva i Pri{tine, a u<br />
junu 1999. godine postavqen je za komandanta<br />
policije u Podujevu.<br />
Zajedno sa Qatifom Ga{ijem i Nazifom Mehmetijem,<br />
u~estvovao je u likvidaciji operativnog radnika RDB MUP-a<br />
Republike Srbije Mili}a Jovi}a u Podujevu. Odgovoran je,<br />
tako|e, za zatvarawe ve}eg broja lica srpske i albanske<br />
nacionalnosti (Aqu{ Kastrati, Hatem Ja{ari, Agim Musliu,<br />
Idriz Svar~a, Drita Buwaku-Voci, Nazmi Rustemi, bra}a<br />
Rakovica, Hakif Hoti, Fehmi Poter, Beyet Nazifi, Milan<br />
Stankovi}, Drago Tijani}, Osman Sinani, koji je kasnije ubijen,<br />
Milovan Stankovi}, Ratko Vi}entijevi}, Visar Voca, Sabri<br />
Beri{a, Mirveta Kowu{evci, Goran Zbiqi}, ^edomir<br />
Blagojevi}, @ivorad Biser~i}).<br />
98
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Jedan je od po~inilaca teroristi~kog napada izvr{enog<br />
28.08.1996. godine, u selu Dowe Qup~e, op{tina Podujevo, u kojem<br />
je ubijen pripadnik CRDB Pri{tina Ejup Bajgora.<br />
Sekretar je ogranka DPK Ha{ima Ta}ija u Podujevu. U julu 2003.<br />
godine, presudom Me|unarodnog suda, osu|en je na zatvorsku<br />
kaznu u trajawu od 5 godina, zbog ratnih zlo~ina po~iwenih na<br />
podru~ju Pri{tine i Podujeva.<br />
59. GINER (]amiq) KAMBERI<br />
<strong>Ro|en</strong> 03.0<strong>1.</strong>1975. godine u selu \elekare,<br />
op{tina Vitina.<br />
Od kraja 1998. godine, bio je aktivni pripadnik<br />
OVK na podru~ju Drenice, a posle povla~ewa VJ<br />
i MUP-a Srbije sa podru~ja KiM, anga`ovan je<br />
kao oficir za bezbednost pri 173. brigadi OVK.<br />
Nakon formirawa KZK, Kamberi je, pri 363. brigadi KZK u Vitini,<br />
u kojoj je imao ~in majora, formirao odeqewe tajne policije.<br />
Istovremeno, kao pripadnik teroristi~ke organizacije "Crni<br />
orlovi", u~estvovao je u organizovawu i izvr{ewu ubistava,<br />
zlostavqawa i proterivawa Srba sa podru~ja op{tine Vitina.<br />
Za vreme oru`anih sukoba na jugu Srbije, bio je jedan od komandanata<br />
OVPMB u selu Sefer, op{tina Pre{evo.<br />
Krajem 2002. godine, iskqu~en je iz KZK, a trenutno, kao aktivni<br />
pripadnik ANA, u selu \elekare, op{tina Vitina, predvodi grupu<br />
od oko 20 terorista.<br />
Kamberi je ukqu~en u organizovani {verc oru`ja i droge, a velika<br />
finansijska sredstva, ste~ena na ovaj na~in, ulo`io je u kupovinu<br />
srpskih imawa na podru~ju Vitine.<br />
60. AJVAZ (Behram) KARPUZI<br />
<strong>Ro|en</strong> 2<strong>1.</strong>05.1956. godine u selu Sedlare, op{tina Lipqan.<br />
U Albaniji je boravio od 199<strong>1.</strong> godine, a nakon zavr{ene<br />
vojne obuke, oti{ao je u zapadnu Evropu, gde se prikqu~io<br />
99
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
albanskoj emigraciji, da bi, od 1998. godine, postao jedan od<br />
najekstremnijih pripadnika OVK.<br />
Bio je ~lan {taba 12<strong>1.</strong> brigade OVK, kao i rukovodilac<br />
"vojne policije", anga`ovan na planirawu i direktnom<br />
izvo|ewu teroristi~kih akcija prema pripadnicima MUP-a<br />
Srbije i VJ, na teritoriji sela Crnoqevo, Lapu{nik,<br />
Kle~ka i Magura. Pripadnici pomenute jedinice su,<br />
septembra 1998. godine, izvr{ili teroristi~ki napad na<br />
Milosava Stani{i}a, iz sela Sloviwa, rezervnog policajca<br />
OUP Lipqan, koji je, tom prilikom, rawen u nogu.<br />
U oktobru iste godine, u~estvovao je u teroristi~kom napadu<br />
na porodicu Fatmira ]erinija, iz sela Petrovi}a, op{tina<br />
[timqe, ina~e policajca OUP Lipqan, li{avawu slobode<br />
dvojice novinara "Tanjug"-a, kao i likvidaciji nekoliko<br />
Albanaca lojalnih Republici Srbiji.<br />
Posle juna 1999. godine, organizovao je etni~ko ~i{}ewe na<br />
podru~ju Lipqana i okolnih mesta. Jedan je od organizatora<br />
i u~esnika u teroristi~kom napadu izvedenom 23.07.1999.<br />
godine, u selu Staro Gracko, op{tina Lipqan, u kojem je<br />
ubijeno 14 lica (Novica Jani}ijevi}, Stanimir \eki},<br />
Bo`idar \eki}, Miodrag Tep{i}, Andrija Odalovi}, Mile<br />
Jani}ijevi}, Mom~ilo Jani}ijevi}, Slobodan Jani}ijevi},<br />
Milovan Jovanovi}, Jovica @ivi}, Radovan @ivi}, Sa{a<br />
Cveji}, Qubi{a Cveji} i Nikola Stojanovi}).<br />
6<strong>1.</strong> AJET KASTRATI<br />
Poreklom iz Ki{ne Reke, op{tina Glogovac.<br />
Biv{i oficir VJ, na slu`bi u Vojnom odseku<br />
u Glogovcu.<br />
Kao jedan od komandanata u 12<strong>1.</strong> brigadi OVK<br />
u Glogovcu, pripadao je grupi "Plumbi"<br />
("Golub"), na ~ijem se ~elu nalazio Jakup Krasni}i, a koja je<br />
okupqala pripadnike OVK iz sela Lapu{nik, Vukovce,<br />
Negrovce, Vu~ka i zaseoka Orlat. Organizovao je i rukovodio<br />
obukom ve}eg broja teroristi~kih grupa u Drenici.<br />
100
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Sada obavqa funkciju komandanta Glavne logisti~ke baze KZK,<br />
u ~inu pukovnika.<br />
62. KADRI (Ferat) KASTRATI, <strong>zvani</strong><br />
"Daja"<br />
<strong>Ro|en</strong> 15.03.1960. godine u selu Velika Reka,<br />
op{tina Podujevo.<br />
Biv{i podoficir JNA. U maju 1998. godine,<br />
ilegalno je iz Albanije do{ao na KiM, gde je,<br />
odlukom glavnog {taba OVK, raspore|en za<br />
komandanta u operativnoj zoni Lab.<br />
Po wegovom i nalogu Rustema Mustafe i Nuredina Ibi{ija,<br />
formirana je teroristi~ka grupa "Ka{tjela" ("Tvr|ava"), na<br />
~elu sa Hakijem Statovcijem, <strong>zvani</strong>m "<strong>Qum</strong>i", ~iji su<br />
pripadnici bili aktivni na planu etni~nog ~i{}ewa na<br />
podru~ju Pri{tine, kao i u likvidaciji Albanaca koji su imali<br />
bilo kakvu vezu sa organima bezbednosti Republike Srbije.<br />
Posle dislocirawa snaga MUP-a Republike Srbije i VJ sa KiM,<br />
Kastrati je postavqen za {efa odseka logistike pri Glavnom<br />
{tabu KZK, a po~etkom maja 200<strong>1.</strong> godine, od strane komandanta<br />
KZK Agima ^ekua imenovan je na funkciju komandanta 4. RTG<br />
KZK, sa sedi{tem u Kosovskoj Mitrovici.<br />
63. MENSUR (Ferit) KASUMI<br />
<strong>Ro|en</strong> 25.06.1966. godine u selu Sko~na,<br />
op{tina Vu~itrn.<br />
Organizovao je teroristi~ku grupu, 1998.<br />
godine, u selu @ilivode, op{tina Vu~itrn, a<br />
potom formirao [tab OVK za ovo i 20<br />
okolnih sela, u op{tinama Vu~itrn i<br />
Obili}. Kao rukovodilac {taba, bio je<br />
anga`ovan na omasovqavawu OVK, istovremeno u~estvuju}i u<br />
teroristi~kim akcijama, me|u kojima je i napad na povr{inski<br />
kop "Bela}evac", kao i na sela Sibovac i Prilu`je, te u brojnim<br />
akcijama protiv pripadnika MUP-a Republike Srbije i VJ.<br />
101
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Zbog anga`mana u okviru OVK, 1999. godine, Ha{im Ta}i ga je<br />
imenovao za zamenika ministra unutra{wih poslova u<br />
Privremenoj vladi Kosova.<br />
64. NASER (Meto) KEQMENDI<br />
<strong>Ro|en</strong> 15.02.1957. godine, u Pe}i.<br />
Po~etkom 90-ih godina, stekao je veliko bogatstvo bave}i se<br />
{vercom duvana, zbog ~ega je protiv wega podneto vi{e<br />
krivi~nih prijava. Kao jedan od bogatijih Albanaca, bio je me|u<br />
glavnim finansijerima aktivnosti OVK.<br />
Pored Ekrema Luke iz Pe}i, Agima Eq{anija iz Ozrima,<br />
op{tina Pe}, Nasera [atrija iz Istoka i drugih, Keqmendi<br />
pripada klanu organizovanog kriminala na ~ijem se ~elu nalazi<br />
Ramu{ Haradinaj. Ova grupa dr`i monopol nad prometom droge,<br />
oru`ja, belog robqa i duvana na teritoriji Pe}i. Dve benzinske<br />
pumpe i nekoliko butika, koje Keqmendi poseduje na teritoriji<br />
ove op{tine, samo su paravan za wegovo bavqewe {vercom droge,<br />
nafte i naftnih derivata. Glavni je finansijer i organizator<br />
prometa opijata, naro~ito kokaina i heroina, koji u Pe} sti`u<br />
autobusima iz Istanbula i, ne{to mawe, iz Albanije, a zatim se,<br />
preko Pe}i i Ro`aja, dopremaju u Novi Pazar, pa odatle do<br />
krajwih korisnika, u zemqe zapadne Evrope. U prvoj polovini<br />
200<strong>1.</strong> godine, UNMIK policija je Keqmendiju i Ekremu Luki, u<br />
PP "Duka|ini", u selu Zaha}, op{tina Pe}, oduzela cigarete u<br />
vrednosti od vi{e hiqada nema~kih maraka.<br />
Luka i Keqmendi, u saradwi sa Haradinajem i Etemom ^ekuom,<br />
direktno su finansirali aktivnost albanskih teroristi~kih<br />
grupa, koje su, sa podru~ja Pe}i, bile ubacivane na jug Srbije i u<br />
zapadnu Makedoniju.<br />
Keqmendi u Sarajevu poseduje transportno preduze}e i<br />
raspola`e sa dvadesetak {lepera za prevoz robe, od kojih se<br />
ve}ina nalazi na podru~ju Pe}i. Poseduje dvojno dr`avqanstvo -<br />
SCG i BiH. U Sarajevu je, kao li~no obezbe|ewe, anga`ovao<br />
jedan broj muyahedina. Nekoliko meseci neprekidno, po~etkom<br />
2002. godine, proveo je u Sarajevu, pla{e}i se za svoju bezbednost<br />
102
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
na KiM, s obzirom da je, krajem 200<strong>1.</strong> godine, organizovao<br />
oru`ani napad na kancelariju UNMIK policije, koja se nalazi<br />
u Domu kulture u Pe}i, u nameri da uni{ti dokazni materijal o<br />
svojoj kriminalnoj delatnosti.<br />
65. HISNI (Bajram) KIQAJ<br />
<strong>Ro|en</strong> 19.12.1963. godine u selu Qubi`da, op{tina Orahovac.<br />
Kao rukovodilac fonda tzv. Odbora za finansirawe Republike<br />
Kosovo, ostvarivao je kontakte sa pripadnicima ilegalnih<br />
organizacija NPK, "Bali Kombetar", PND[ i dr.<br />
Po~etkom 1998. godine, zajedno sa Fatmirom Limajem, Ganijem<br />
Krasni}ijem i Skenderom Krasni}ijem, osnovao je jedinicu OVK<br />
za podru~je Mali{eva, a kao jedan od komandanata 122. brigade<br />
OVK u~estvovao je u napadima na pripadnike MUP-a Srbije i<br />
VJ, kao i na srpske i albanske civile. Teroristi~ke akcije je<br />
izvodio u koordinaciji sa Jakupom Krasni}ijem, Ramom Bujom,<br />
Sokoqem Ba{otom i Sulejmanom Selimijem.<br />
Zajedno sa Limajem, organizovao je likvidaciju vi{e desetina<br />
Srba i Crnogoraca na poznatom strati{tu u selu Kle~ka,<br />
op{tina Lipqan.<br />
Nakon potpisivawa Kumanovskog sporazuma, po nalogu<br />
rukovodstva DPK, anga`ovao se na preuzimawu lokalnih organa<br />
vlasti i bio glavni administrator u Mali{evu.<br />
Predsednik je ogranka ove partije u Mali{evu.<br />
66. ANTON (Tun) KITAJ<br />
<strong>Ro|en</strong> 20.04.1978. godine u selu Budisavci, op{tina Klina.<br />
Tokom 1998. godine, pristupio je teroristi~koj grupi, koju je,<br />
zajedno sa Paqom Merditajem, predvodio wegov brat \on, <strong>zvani</strong><br />
Viqson (ro|en 02.04.1976. godine). Delovali su u sastavu 112.<br />
brigade, kojom je komandovao Gani Ta}i.<br />
103
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Bra}a Kitaj su, i pre pristupawa OVK, bila poznata kao lica<br />
sklona kriminalnim aktivnostima, tj. bavili su se ucenama,<br />
{vercom oru`ja, kra|ama, provalama i sli~no.<br />
Grupa kojoj su pripadali ubila je, 19.05.1998. godine, maloletnog<br />
Dalibora Lazarevi}a, iz sela Veliko Kru{evo, a u avgustu 1998.<br />
godine, otela i odvela u nepoznatom pravcu Barleca Coqija i<br />
wegovog sina Nika, iz sela Zloku}ane.<br />
Nastavili su sa svojom kriminalnom delatno{}u posle dolaska<br />
KFOR-a i UNMIK-a na KiM, proteruju}i nealbansko<br />
stanovni{tvo, pqa~kaju}i i pale}i ku}e i uni{tavaju}i<br />
nadgrobne spomenike u selima Naglavke i Budisavci.<br />
Bra}a Anton i \on Kitaj su, 19.06.1999. godine, ubili bra}u<br />
Radosava i Du{ana Da{i}a, iz sela Rudice, op{tina Klina. Sa<br />
svojom grupom su, juna 1999. godine, oteli i ubili monaha<br />
Aritona, iz manastira Budisavci. Tako|e, 19.07.1999. godine,<br />
ubili su sve{tenika Stefana (Gradimira Puri}a), iz Budisavaca,<br />
i Vujadina Vujovi}a, prosvetnog radnika iz sela Stup, op{tina<br />
Klina, ~iji su le{evi, sa jo{ 20 drugih Srba, kasnije, prona|eni<br />
u jednom bunaru u Istoku. \on Kitaj je ubio i Zorku [iqkovi},<br />
iz sela Rudice.<br />
Ista grupa je, u junu 1999. godine, otela vi{e lica, ~ija je<br />
sudbina nepoznata. Re~ je o Mihajlu Da{i}u, wegovim<br />
sinovima Milutinu i Draganu i Jovanki Da{i}, svi iz sela<br />
Rudice, op{tina Klina, Mileni Don~i} i wenom sinu Iliji,<br />
Cveti \or|evi}, iz sela Bi~a, kao i Radivoju, Jovani i<br />
Radojici Vidi}u, iz sela Klinavac, op{tina Klina.<br />
Anton Kitaj je, sa ro|akom Frokom Kitajem, po nalogu<br />
Nasera [atrija, u julu 2000. godine, oteo i, kasnije, ubio<br />
[abana Manaja.<br />
Porodica Kitaj, na ~elu sa Antonom i \onom,<br />
predstavqa jednu od vode}ih kriminalnih grupa, koje<br />
kontroli{u oblast izme|u Kline i Istoka. Naoru`ani<br />
~lanovi ove porodice, predstavqaju}i se kao<br />
pripadnici ANA, legitimi{u lica koja se kre}u tim<br />
podru~jem. Tako|e, bave se {vercom oru`ja i kradenih<br />
automobila.<br />
104
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
67. FADIQ ([a}ir) KODRA<br />
<strong>Ro|en</strong> 19.1<strong>1.</strong>1965. godine u selu Dowe Prekaze,<br />
op{tina Srbica.<br />
Zbog u~e{}a u vi{e teroristi~kih akcija na<br />
pripadnike MUP-a Srbije i VJ, 1997. godine,<br />
osu|en je, u odsustvu, na kaznu zatvora u<br />
trajawu od 20 godina.<br />
Krajem 1998. godine, sa Samijem Qu{takuom, obavqao je funkciju<br />
pomo}nika komandanta 112. brigade "Fehmi Ladrovci", zadu`enog<br />
za komandovawe vojnom, specijalnom i lokalnom policijom. Nakon<br />
toga, postao je komandant specijalnih jedinica za operativnu zonu<br />
Drenica.<br />
Krajem avgusta 2002. godine, pripadnici me|unarodnih snaga na<br />
KiM izvr{ili su pretres wegove ku}e u mahali Kodra, u selu Dowe<br />
Prekaze, i tom prilikom prona{li vatreno oru`je i municiju.<br />
U vezi je sa ~lanovima dreni~ke kriminalne grupe, koju<br />
predvodi Ha{im Ta}i.<br />
Trenutno obavqa funkciju komandanta Informativnog sektora<br />
G-2 u okviru 4. RTG KZK.<br />
68. ARIF (]amiq) KRASNI]I, <strong>zvani</strong><br />
"Mujo"<br />
<strong>Ro|en</strong> 09.04.197<strong>1.</strong> godine u selu Sibovac,<br />
op{tina Obili}.<br />
U Nema~koj je pristupio ekstremnoj emigraciji<br />
i ostvarivao kontakte sa ~lanovima ilegalne<br />
organizacije NPOK.<br />
Na KiM je do{ao 1998. godine i postao jedan<br />
od rukovodilaca OVK, a na podru~ju ^i~avice formirao je<br />
teroristi~ku grupu, pod nazivom "Hakaret".<br />
Li~no je u~estvovao je u kidnapovawu Dragana Vukmirovi}a,<br />
Zorana, Du{ana i Petra Ayanyi}a, Filipa Gojkovi}a, Marka<br />
105
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Buhe, Miroslava Trifunovi}a, Srboquba Savi}a i Bo`idara<br />
Alimpi}a, radnika Povr{inskog kopa Bela}evac, 22.06.1998.<br />
godine, kao i @arka Spasi}a, koji je kidnapovan 14.05.1998. godine.<br />
69. GANI (Seqman) KRASNI]I<br />
<strong>Ro|en</strong> 23.1<strong>1.</strong>1950. godine u selu Crni Lug,<br />
op{tina Klina.<br />
Jedan je od osniva~a ilegalne organizacije<br />
PND[ na podru~ju Mali{eva, op{tina<br />
Orahovac.<br />
Kao komandant 122. brigade OVK, u okviru operativne zone<br />
Pa{trik, sa sedi{tem u selu Mali{evo, organizovao je<br />
grupe za izvo|ewe teroristi~kih akcija. Jula 1998. godine,<br />
u~estvovao je u kidnapovawu oko 50 lica sa podru~ja<br />
Orahovca, za koje se osnovano pretpostavqa da su<br />
likvidirana i spaqena u kre~anama u selu Kle~ka, op{tina<br />
Lipqan.<br />
Jedinica kojom je komandovao Krasni}i delovala je u<br />
koordinaciji sa jedinicom Fatmira Limaja, a Krasni}ijevi<br />
najbli`i saradnici u tom periodu bili su Hisni Kiqaj, iz<br />
sela Qubi`da, op{tina Orahovac, Sokoq Ba{ota, iz<br />
Cerovika, op{tina Klina, Aqu{ Agu{i, iz sela Drenovac,<br />
op{tina Klina, Fadiq Ga{i, iz ^upeva, Halit Krasni}i, iz<br />
Iglareva, \emaq Ga{i, poznat pod pseudonimom "\erman",<br />
iz Grebnika i drugi.<br />
Nakon povla~ewa pripadnika MUP-a i VJ sa podru~ja KiM,<br />
Krasni}i je, predvode}i svoju grupu, nastavio sa<br />
teroristi~kim aktivnostima, presretawem vozila,<br />
kidnapovawem i likvidacijama gra|ana srpske<br />
nacionalnosti. Istovremeno, kao pripadnik partije DPK<br />
Ha{ima Ta}ija, na prvim izborima je izabran za predsednika<br />
op{tine Mali{evo.<br />
106
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
70. \IM[IT (Riza) KRASNI]I<br />
<strong>Ro|en</strong> 12.12.1963. godine u selu Leskovac,<br />
op{tina Prizren.<br />
Glavni je nosilac teroristi~ke delatnosti na<br />
podru~ju Prizrena od 1994. godine, kao ~lan<br />
teroristi~ke organizacije NPOK. Po<br />
zadacima NPOK-a, 1996. godine, formirao je<br />
teroristi~ku grupu, a prilikom wenog hap{ewa, u martu 1998.<br />
godine, uspeo je da pobegne u Albaniju.<br />
Zajedno sa Yevatom Beri{om i Hajrimom ^engajem, formirao je<br />
{tab OVK u selu Je{kovo, Prizren, i postao ~lan rukovodstva<br />
{taba. Anga`ovao se na organizovawu obuke i ilegalnom<br />
dopremawu oru`ja, a u sukobu sa patrolom VJ i MUP-a Republike<br />
Srbije, jula 1998. godine, wegova grupa je ubila oficira VJ<br />
Bojana Deni}a i te{ko ranila policajca Rustema Agu{ija.<br />
Tokom oru`anih dejstava, Krasni}i je sprovodio usmene i<br />
pismene naloge tzv. Prekog vojnog suda OVK za likvidaciju<br />
srpskog stanovni{tva i uni{tavawe wihove imovine na<br />
podru~ju Prizrena. Pomenutim sudom su rukovodili Sokoq<br />
Dobruna, iz \akovice, i Iqaz Kadoli, iz Suve Reke. Pored<br />
Krasni}ija, u grupi za likvidaciju Srba bili su i Eqbasan<br />
[o{aj, iz sela Leskovac, i lice pod pseudonimom "Uqi".<br />
Krasni}i je, pored ostalog, odgovoran za likvidaciju ~etvoro~lane<br />
porodice Sezaira Skenderija, iz Prizrena.<br />
Nakon formirawa KZK, promovisan je u jednog od rukovodilaca<br />
za podru~je Prizrena, a istovremeno rukovodi tzv. tajnom<br />
kosovskom slu`bom na istom podru~ju, koja je odgovorna za<br />
etni~ko ~i{}ewe i likvidacije pripadnika tamo{weg srpskog i<br />
drugog nealbanskog stanovni{tva. Od strane najvi{eg rukovodstva<br />
KZK zadu`en je za ilegalno prebacivawe oru`ja i druge vojne<br />
opreme iz Albanije za potrebe ANA u Makedoniji i na jugu<br />
Srbije.<br />
Po~etkom 2002. godine, bio je uhap{en od strane pripadnika<br />
KFOR-a i u pritvoru proveo oko dve nedeqe.<br />
107
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
7<strong>1.</strong> EMIN (Hazir) KRASNI]I<br />
<strong>Ro|en</strong> 15.07.1957. godine u selu Dajkovce,<br />
op{tina Kosovska Kamenica.<br />
Poslanik DPK u Skup{tini Kosova. Formirao<br />
je, 198<strong>1.</strong> godine, na podru~ju op{tine Kosovska<br />
Kamenica, ilegalnu grupu "Albanikos", zbog<br />
~ega je osu|en na 14 godina zatvora, a izdr`ao je 9 godina.<br />
Kao ~lan OVK, zavr{io je vojnu obuku u Albaniji, a po povratku<br />
na KiM, u~estvovao je u sukobima sa pripadnicima VJ i MUP-a<br />
Republike Srbije u zoni Karadak.<br />
Nakon povla~ewa pripadnika MUP-a Republike Srbije i VJ sa<br />
KiM, kao komandant OVK za op{tinu Kosovska Kamenica, bio je<br />
nalogodavac progona nealbanskog stanovni{tva iz ove op{tine,<br />
da bi kasnije postao jedan od rukovodilaca 6. RTG KZK, sa<br />
sedi{tem u Gwilanu.<br />
Za vreme delovawa OVPMB na podru~ju juga Srbije, Krasni}i je<br />
organizovao slawe mladih Albanaca u ovu organizaciju. U<br />
wegovoj ku}i, u selu Dajkovcu, bio je du`e vremena sme{ten<br />
Ridvan ]azimi, <strong>zvani</strong> komandant "Le{i", odakle je svakodnevno<br />
odlazio u kopnenu zonu bezbednosti.<br />
Zahvaquju}i autoritetu koji u`iva kod Ha{ima Ta}ija,<br />
Krasni}i kontroli{e odre|ene kriminalne aktivnosti, koje se<br />
odnose na {verc oru`ja i reketirawe, istovremeno koordiniraju}i<br />
nastup pripadnika ANA na podru~ju op{tine Kosovska Kamenica.<br />
72. JAKUP (Januz) KRASNI]I<br />
<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>0<strong>1.</strong>195<strong>1.</strong> godine u selu Negrovac,<br />
op{tina Glogovac.<br />
Osu|en 1982. godine, zbog delovawa u okviru<br />
NPK.<br />
Jedan je od ideologa i osniva~a OVK na<br />
podru~ju Drenice i jedinice zvane "Plumbi"<br />
108
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
("Golub"), ~iji je bio komandant. U Glavnom {tabu OVK za KiM<br />
obavqao je funkciju portparola i ~lana politi~ke direkcije<br />
OVK za KiM, tako da je bio upoznat sa svim aktivnostima<br />
pripadnika OVK na planu kidnapovawa, ubistava, fizi~kog<br />
zlostavqawa srpskog stanovni{tva i dr.<br />
U~estvovao je u organizovawu kidnapovawa lica srpske<br />
nacionalnosti iz Orahovca, tokom jula meseca 1998. godine,<br />
wihovom zlostavqawu, silovawu i masakrirawu u selu Kle~ka,<br />
gde su prona|eni spaqeni ostaci tela. Pored toga, neposredno je<br />
u~estvovao u napadu na selu Iglarevo, u op{tini Klina.<br />
Sada je generalni sekretar DPK Ha{ima Ta}ija i ministar<br />
javnih slu`bi u Vladi Kosova.<br />
73. SKENDER (Nezir) KRASNI]I<br />
<strong>Ro|en</strong> 29.0<strong>1.</strong>1959. godine, u Orahovcu.<br />
Kao dobrovoqac iz Nema~ke, prikqu~io se<br />
jedinicama OVK na KiM, 1998. godine, i<br />
postao komandant 122. brigade OVK za<br />
nekoliko sela, u operativnoj zoni Pa{trik.<br />
Wegovo porodi~no imawe, u selu Vojnik, slu`ilo je kao Glavni<br />
{tab te brigade i jedno od zna~ajnijih mesta za prihvat<br />
dobrovoqaca i oru`ja. U sastav pomenute brigade, avgusta 1998.<br />
godine, u{la je i teroristi~ka grupa iz sela Drenovac, koja je<br />
kasnije dobila ime "Gani Pa}arizi".<br />
Kao pripadnik 122. brigade, kojom je komandovao \eqaq Ga{i,<br />
<strong>zvani</strong> "\erman", a wenom policijom rukovodio Fatmir Qimaj,<br />
Krasni}i je po~inio vi{e zlo~ina nad Srbima, ali i nad<br />
Albancima koji se nisu prikqu~ili sastavu OVK, na podru~ju<br />
Orahovca i Mali{eva.<br />
U~estvovao je, 17.maja 1998. godine, u napadu na policiju i vojsku<br />
kod Orahovca, i kidnapovawu 50 Srba i Crnogoraca sa tog<br />
podru~ja, koji su potom mu~eni, masakrirani i ubijeni na brdu<br />
iznad sela Zatri}, op{tina Orahovac.<br />
109
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Odgovoran je i za ubistvo Hasana Morine, iz sela Senovac,<br />
Murama Rustemija, iz sela Drenovac, Hidaja Popaja, iz sela Bela<br />
Crkva, i Hisena Krasni}ija, iz sela Dawane, kao i za napad na<br />
selo Bela Crkva i ubistvo Sveta Tomi}a, direktora "Jugobanke"<br />
iz \akovice (neposredni po~inioci ovog zlo~ina su <strong>Isuf</strong> Ga{i,<br />
Bedri Zuberaj i ~lanovi porodice Ganija Pa}arizija).<br />
Sa Enverom Hotijem, iz sela Crni Lug, op{tina Klina, tereti<br />
se za otmicu i ubistvo Branka Staleti}a i wegovog sina Ranka,<br />
iz sela Mle~ane.<br />
Trenutno je jedan od rukovodilaca KZK na podru~ju Mali{eva.<br />
74. BAJRAM (Nevzad) KRUEZIU<br />
<strong>Ro|en</strong> 30.0<strong>1.</strong>1955. godine u selu Roga~ica,<br />
op{tina Kosovska Kamenica.<br />
Kao ~lan {taba OVK karada~ke zone i<br />
komandant OVK za selo Roga~ica, bio je jedan<br />
od nalogodavaca ubijawa i kidnapovawa Srba<br />
na podru~ju op{tine Kosovska Kamenica.<br />
Organizovao je ubistvo Stojana Tasi}a, iz sela ^arakovce, i<br />
policajca Trajana Trajkovi}a, iz sela Kolola~, op{tina<br />
Kosovska Kamenica, a izvr{ioci su bili ~lanovi wegove<br />
teroristi~ke grupe, koja je delovala na podru~ju ove op{tine.<br />
Pored toga, organizovao je i izvodio teroristi~ke napade na<br />
policijski punkt u selu Kon~uq, op{tina Bujanovac, i planirao<br />
izvr{ewe teroristi~kih napada na policijske stanice u<br />
Bujanovcu i Pre{evu.<br />
Posle povla~ewa pripadnika MUP-a Srbije i VJ iz op{tine<br />
Kosovska Kamenica, u junu 1999. godine, organizovao je defile<br />
pripadnika OVK kroz sela nastawena albanskim<br />
stanovni{tvom, u ciqu demonstracije snage ove organizacije.<br />
110
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Nakon formirawa KZK, postao je portparol 6. RTG u Gwilanu, a<br />
bio je zadu`en i za koordinirawe saradwe sa predstavnicima<br />
me|unarodne zajednice na teritoriji op{tine Kosovska<br />
Kamenica. Kao potpukovnik KZK, zajedno sa pripadnicima<br />
ANA, vr{io je opservaciju terena u op{tini Bujanovac i<br />
pratio pokrete @andarmerije, sa ciqem izvo|ewa novih<br />
teroristi~kih akcija na tom podru~ju.<br />
75. MAZLOM (Alija) KUMNOVA<br />
<strong>Ro|en</strong> 17.03.19<strong>46</strong>. godine, u \akovici.<br />
Oktobra 1993. godine, od strane Okru`nog<br />
suda u Pe}i, osu|en je na 5 godina zatvora, a<br />
25.08.1998. godine, Okru`nom javnom<br />
tu`ila{tvu u Pe}i podneta je krivi~na<br />
prijava protiv Kumnove i jo{ 97 ~lanova<br />
teroristi~ke grupe iz \akovice.<br />
Po~etkom 90-ih godina, zajedno sa Bajramom Mehmetijem,<br />
Nasimom Zekom, Nurom Murtezom i Quqzimom [asivarijem,<br />
bio je anga`ovan na paravojnom organizovawu Albanaca,<br />
oformiv{i ilegalni [tab narodne odbrane, u kojem je<br />
obavqao funkciju pomo}nika komandanta {taba, zadu`enog<br />
za pozadinu i finansije.<br />
U teroristi~koj bazi u selu Jablanica, anga`ovao se na<br />
formirawu gradske gerile i, zajedno sa Sokoqem Dobrunom,<br />
organizovao ilegalno prebacivawe ve}ih koli~ina oru`ja i<br />
druge vojne opreme iz Albanije.<br />
Aprila i maja 1999. godine, na podru~ju \akovice, u nasequ<br />
^abrat, po wegovim direktnim instrukcijama, Hekuran Hoda i<br />
Abdulah Babaqija izvr{ili su vi{e teroristi~kih napada, u<br />
kojima su poginula tri, a lak{e raweno desetak pripadnika<br />
vojske i policije.<br />
Po dolasku snaga KFOR-a, Kumnova je sebe proglasio za "prvog<br />
gradona~elnika oslobo|ene \akovice". Trenutno obavqa<br />
funkciju predsednika ogranka ABK u pomenutom gradu.<br />
111
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
76. MIRSAD (Jusuf) KURTE[I, <strong>zvani</strong><br />
"Dubula"<br />
<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>07.1975. godine, u Pri{tini.<br />
Bio je jedan od aktivnijih pripadnika OVK<br />
na podru~ju ovog grada.<br />
Kao ~lan teroristi~ke grupe, pod rukovodstvom<br />
Abedina Sogojeve, jednog od rukovodilaca<br />
tajne slu`be OVK za podru~je Obili}a, juna 1999. godine,<br />
u~estvovao je u masakru sedam lica srpske nacionalnosti, u selu<br />
Mazgit, op{tina Obili}, a novembra iste godine i u demolirawu<br />
i uni{tavawu desetak srpskih ku}a u Obili}u.<br />
Tokom 1999. i 2000. godine, bio je ukqu~en u teroristi~ke<br />
aktivnosti grupe na ~ijem se ~elu nalazio Arif Krasni}i, sa<br />
nadimkom "Muja".<br />
U~estvovao je u ubistvu porodice Rapaji}, iz Obili}a,<br />
28.12.2000. godine, zajedno sa Kadrijom Sulejmanijem, <strong>zvani</strong>m<br />
"Mi{", pripadnikom tajne slu`be OVK, Sabitom<br />
Ladrovcijem, biv{im pripadnikom OVK, sada anga`ovanim u<br />
<strong>1.</strong> RTG KZK, Muhametom ^erkezijem, <strong>zvani</strong>m "^erkez",<br />
pripadnikom OVPMB, Ahmetom ^erkezijem i pomenutim<br />
Sogojevom.<br />
Sa navedenim licima bio je u~esnik u postavqawu<br />
eksplozivnih naprava na ugostiteqski objekat "Kastelo", u<br />
Obili}u, u kome se okupqa srpsko stanovni{tvo. Povezan je<br />
sa ubistvom Miladije Stanojevi}, maltretirawem<br />
pripadnika KPS srpske nacionalnosti (npr. Tawe<br />
Mihajlovi}, iz Pri{tine), uni{tavawem i pqa~kawem<br />
imovine Srba na tom podru~ju, te fizi~kim zlostavqawem<br />
(Stojka Stojanovi}a, Muhameda Qimaja, Tomice Anti}a,<br />
Novice Ili}a, Milenka Mihajlovi}a i dr.).<br />
Zbog navedenih aktivnosti, vi{e puta je privo|en od strane<br />
KFOR-a i UNMIK policije.<br />
112
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
77. AGIM (Qatif) KU]I<br />
<strong>Ro|en</strong> 07.10.1963. godine, u Suvoj Reci.<br />
Tokom juna 1998. godine, sa Bqerimom Ku}ijem, Naimom<br />
Beri{om, Osmanom E{qanijem, <strong>zvani</strong>m "[qajfi", i izvesnim<br />
Nusretom, iz Samodre`e, formirao je teroristi~ku grupu na<br />
podru~ju sela Re{tane, u op{tini Suva Reka. Agim i Bqerim<br />
Ku}i rukovodili su i glavnim {tabom OVK za sela Opteru{a i<br />
Zo~i{te, koji je bio stacioniran u selu Dobrodeqane, u<br />
op{tini Suva Reka. Po wihovom nalogu, realizovana je ilegalna<br />
nabavka oru`ja i municije.<br />
Ku}ijeva grupa je, na putnom pravcu Suva Reka-Orahovac,<br />
poznatijim kao Re{tanski put, u~estvovala u rawavawu policajca<br />
Milorada Ne{kovi}a i ubistvu Sadrija Kruezijua, iz Suve Reke.<br />
Pod wegovom komandom, sredinom jula 1998. godine, izvr{eno je<br />
kidnapovawe 16 Srba, iz Opteru{e i Zo~i{ta, koji su, potom,<br />
sprovedeni u selo Drenovac, a wihove i ku}e drugih Srba u<br />
pomenutim mestima su spaqene.<br />
Posle akcija pripadnika MUP-a Srbije i VJ na podru~ju Suve<br />
Reke, Agim, Bqerim i Ru`di Ku}i i Osman E{qani, <strong>zvani</strong><br />
"[qajfi", oti{li su u Albaniju i prikqu~ili se FARK-u.<br />
78. RAMIZ (Muhamet) LADROVCI<br />
<strong>Ro|en</strong> 03.0<strong>1.</strong>1966. godine u Gladnom selu,<br />
op{tina Glogovac.<br />
Polovinom 1993. godine, boravio je u Albaniji<br />
gde je bio anga`ovan na organizovawu vojne<br />
obuke za lica koja su, po zavr{enoj<br />
instrukta`i, upu}ivana na KiM, radi vr{ewa<br />
diverzantsko-teroristi~kih akcija.<br />
Krajem iste godine, oti{ao je u Nema~ku, gde se aktivno<br />
ukqu~io u rad NPRK, pre svega na planu nabavke oru`ja,<br />
municije i vojne opreme, koje je prebacivao na KiM i upu}ivao<br />
113
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
svom bratu Fehmiju, jednom od istaknutijih komandanata OVK na<br />
podru~ju Drenice (poginuo 1998. godine). Tako|e je, za potrebe<br />
OVK, vr{io regrutovawe mladih Albanaca, koji su se nalazili<br />
na radu u Nema~koj i drugim zemqama zapadne Evrope.<br />
Posle izme{tawa srpskih snaga bezbednosti, do{ao je na KiM,<br />
gde je odmah ukqu~en u KZK i postavqen za zamenika komandanta<br />
Nacionalne garde u okviru ove formacije.<br />
Tokom 200<strong>1.</strong> godine, bio je anga`ovan na obezbe|ivawu<br />
logisti~ke podr{ke pripadnicima OVPMB, kao i albanskim<br />
teroristima koji su delovali na podru~ju Republike Makedonije.<br />
Svoju visoku funkciju u KZK koristio je za sticawe materijalne<br />
dobiti. Wegovi saradnici ga optu`uju da je proneverio znatna<br />
finansijska sredstva iz fondova koje je formirala albanska<br />
emigracija za pomo} formacijama OVK, a kasnije KZK.<br />
Zbog povezanosti sa teroristi~kim organizacijama, stavqen je<br />
na ameri~ku "crnu listu" organizacija kojima se uskra}uje<br />
finansijska pomo}, odnosno lica kojima je zabrawen ulazak u<br />
SAD, a izre~ena mu je i zabrana bavqewa poslovima u KZK, u<br />
trajawu od jedne godine.<br />
79. FATMIR (Kadri) LIMAJ, <strong>zvani</strong><br />
"^eliku"<br />
<strong>Ro|en</strong> 04.02.197<strong>1.</strong> godine u selu Bawa, op{tina<br />
Suva Reka.<br />
Od 1992. do 1994. godine, bio je anga`ovan u<br />
ilegalnoj organizaciji NPOK, a krajem 1995.<br />
godine, prikqu~io se OVK, gde je, pod<br />
komandom Reyepa Selimija, bio zadu`en za<br />
identifikaciju lica koja sara|uju sa MUP-om<br />
Republike Srbije i za vr{ewe priprema za izvo|ewe<br />
teroristi~kih akcija na srpske organe bezbednosti u Mali{evu<br />
i Orahovcu. Godine 1996., zajedno sa Selimijem, planirao je i<br />
poku{ao ubistvo [ukrija Krasni}ija, iz sela Bawa, i Veseqa<br />
Pintolija, iz sela Teme}in, op{tina Suva Reka.<br />
114
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Tokom 1998. godine, bio je komandant logora u selu Lapu{nica,<br />
op{tina Glogovac, gde su, u periodu do 22. juna do 25. jula iste<br />
godine, bila zato~ena 22 lica, koja su likvidirana nakon<br />
fizi~kog zlostavqawa. Me|u ovim `rtvama, nalaze se Milovan<br />
i Miodrag Krsti}, Boban Mitrovi}, @ivorad Krsti}, Stamen<br />
Genov, \or|e ]uk i Sini{a Blagojevi}.<br />
Inicijator je i direktni u~esnik u zarobqavawu i zlostavqawu<br />
civila albanske i srpske nacionalnosti, a posebnu brutalnost je<br />
ispoqio direktnim u~e{}em u genocidu nad civilima, jer je po<br />
wegovom nare|ewu, u kre~anama sela Kle~ka, op{tina Lipqan,<br />
spaqeno preko 50 lica. Organizator je i u~esnik napada na<br />
Orahovac, 17.07.1998. godine, kada je kidnapovano preko 50 lica,<br />
od kojih se 40 i sada vode kao nestala.<br />
Po~etkom oktobra 1999. godine, grupa koju je predvodio Fatmir<br />
Limaj, kidnapovala je, na o~igled ve}eg broja gra|ana, Ramiza<br />
Hoyu u selu Belanica, zbog toga {to je, navodno, pregovarao sa<br />
predstavnicima MUP-a Republike Srbije o povratku izbeglih<br />
Albanaca iz sela Bawa u svoje domove. Ramiz Hoya je kasnije<br />
ubijen.<br />
Zajedno sa Reyepom Selimijem, osnovao je grupu "Oko sokolovo",<br />
koja se, pored teroristi~ke aktivnosti (prevashodno<br />
likvidacija), bavi i {vercom oru`ja i droge, reketirawem,<br />
organizovawem prostitucije i dr.<br />
Ove poslove obavqa u saradwi sa ~lanovima kriminalnih klanova<br />
koje ~ine porodice Eq{ani i Kolaku, sa podru~ja Suve Reke.<br />
Limaj je, izvesno vreme, obavqao funkciju zamenika ministra<br />
odbrane Kosova da bi, 17.02.2003. godine, bio uhap{en od strane<br />
slovena~ke policije i sproveden u zatvor u [eveningenu, s<br />
obzirom da ga je tu`ila{tvo Ha{kog tribunala optu`ilo za<br />
zlo~ine protiv ~ove~nosti i kr{ewe zakona i obi~aja rata (zbog<br />
ubistva civila u zatvoru u selu Lapu{nik).<br />
Iz vrha DPK potekla je inicijativa o formirawu specijalnog<br />
fonda za odbranu Fatmira Limaja, jednog od najpouzdanijih<br />
saradnika predsednika ove partije Ha{ima Ta}ija, koja je<br />
prosle|ena Vladi Kosova. Predlog podrazumeva da se iz buyeta<br />
Vlade Kosova, za navedenu namenu, izdvoji 2 miliona evra.<br />
Istovremeno, vr{i se pritisak na vlasnike preduze}a i<br />
trgovinskih radwi da, za iste potrebe, daju sredstva, koja se, u<br />
zavisnosti od ekonomske snage firme, kre}u od sto do hiqadu evra.<br />
115
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
80. EKREM (Kurte{) LUKA, <strong>zvani</strong> ”Vuka”<br />
<strong>Ro|en</strong> 1<strong>1.</strong>10.1959. godine, u Pe}i.<br />
Godine 1992., kao vlasnik {tamparije<br />
"Duka|ini", u Pe}i, omogu}io je izradu pe~ata<br />
za osnovne i sredwe {kole na albanskom jeziku,<br />
sa natpisom "Kosovo Republika".<br />
Luka je svoje poslove, naro~ito, razvio u drugoj polovini 90-ih<br />
godina, zahvaquju}i saradwi i finansijskoj podr{ci Selima<br />
[abanija i Salija Nimanija. Trenutno je jedan od finansijski<br />
najmo}nijih qudi u Pokrajini i vlasnik je brojnih firmi na<br />
teritoriji KiM i van we. Izme|u ostalog, poseduje fabriku<br />
cigareta, pivaru, radio i televizijsku stanicu, vi{e<br />
ugostiteqskih objekata i ko{arka{ki tim.<br />
Jedan je od glavnih finansijera albanskih terorista na Kosovu i<br />
Metohiji i, krajem 90-tih godina, za wihove potrebe je izdvojio<br />
skoro 2 miliona evra, dok je, u posledwe vreme, navodno, primoran<br />
da, kao reket, izdvaja oko 100.000 evra mese~no.<br />
Bavi se {vercom cigareta, ilegalnim prometom nafte i naftnih<br />
derivata, motornih vozila, a ukqu~en je i u {verc droge i oru`ja<br />
(preko mre`a u Turskoj, Bugarskoj, Gr~koj, Makedoniji, Srbiji i<br />
Crnoj Gori, Albaniji, Italiji i Nema~koj), ujedno kontroli{u}i<br />
srpsko-albansku mafiju i trgovinu na relaciji Pri{tina-Beograd-<br />
Pri{tina. Wegovi najbli`i saradnici u ovim poslovima su Isa<br />
Baqaj i Ali Haskaj.<br />
Znatan profit ostvaruje krijum~arewem `ena iz Bugarske,<br />
^e{ke i Slova~ke, koje su kasnije primorane na prostituciju.<br />
Ukqu~en je u poslove "prawa novca", za koje koristi svoje firme<br />
"Albatroniks" i "Duka|ini". Preko firme "Albatroniks",<br />
izvr{en je jedan broj transfera novca na ra~une pojedinih<br />
islamskih nevladinih organizacija, za koje postoje indicije da<br />
su u vezi sa islamskim fundamentalistima u Siriji. Ekremov<br />
brat, Agim Luka, suvlasnik je firme "Albatroniks", a preko we<br />
se obavqa najve}i deo prometa {vercovanih cigareta. Pored<br />
toga, kamione "EMK-petrol" Ekrem Luka koristi za transport<br />
naoru`awa i vojne opreme, preko Albanije za Makedoniju.<br />
Veoma je blizak ~lanovima porodice Haradinaj i svoje<br />
aktivnosti obavqa u dogovoru i po ovla{}ewu Ha{ima Ta}ija i<br />
Ramu{a Haradinaja, a u bliskoj je vezi i sa Agimom ^ekuom i<br />
116
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Arbenom Yaferijem, jednim od vo|a teroristi~kih grupa u<br />
Makedoniji. Posebno su indikativne veze Ekrema Luke sa<br />
porodicom Eq{ani, koja se, me|u ostalim kriminalnim<br />
aktivnostima, bavi zastra{ivawem i eliminisawem politi~kih<br />
protivnika Ramu{a Haradinaja.<br />
Krajem oktobra 2002. godine, pripadnici italijanske<br />
`andarmerije, u ciqu presecawa glavnih tokova {verca<br />
cigareta na KiM, izvr{ili su pretres Lukinih poslovnih<br />
prostorija (fabrika cigareta u Zaha}u) i, tom prilikom,<br />
zaplenili oko 280 tona cigareta, dok su Ekrem Luka i Naser<br />
Keqmendi privedeni, a zatim pu{teni da se brane sa slobode.<br />
8<strong>1.</strong> ISA (Bajram) QATIFI<br />
<strong>Ro|en</strong> 25.08.1964. godine u selu [tedim,<br />
op{tina Podujevo.<br />
Sprovode}i nare|ewe rukovodstva OVK na<br />
podru~ju Operativne zone Lab da se izvr{i<br />
likvidacija odre|enih lica srpske nacionalnosti u Podujevu,<br />
23.06.1999. godine, ubio je Slobodana Mirovi}a, a nakon tri dana<br />
i Sretena @ivkovi}a.<br />
Zajedno sa Fehmijem Jakupijem i Sametom Arifijem, dva meseca<br />
kasnije, izvr{io je ubistvo Srbislava \uki}a, iz sela Glavnik,<br />
i Radovana \in|i}a, iz Podujeva.<br />
82. MUHAMET (Braim) QATIFI<br />
<strong>Ro|en</strong> 26.05.1955. godine u selu Polatna,<br />
op{tina Podujevo.<br />
Bio je jedan od organizatora OVK na<br />
podru~ju Podujeva i ~itave zone Lab. Tokom<br />
1998. i 1999. godine, obavqao je du`nost<br />
komandanta tzv. teritorijalne odbrane<br />
Kosova, a posle formirawa KZK, postavqen<br />
je za komandanta vojne policije 5. RTG.<br />
U drugoj polovini 1999. godine, predvodio je tzv. 2. grupu<br />
policije OVK na podru~ju Pri{tine, sme{tenu u zgradi<br />
117
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
katoli~ke crkve, koja je brojala <strong>46</strong> pripadnika. Ova grupa je<br />
bila zadu`ena za logor, sa zarobqenim Srbima, koji se nalazio u<br />
selu Gorwa Lapa{tica, zaseok @ergovo. Tu je Qatifi, sa<br />
trojicom pripadnika svoje grupe, ubio Miroslava Mila~i}a, iz<br />
Podujeva, Branka Markovi}a i Branka \uki}a, iz Pri{tine,<br />
kao i Jovicu Kordi}a, iz Vu~itrna. Po nare|ewu Dauta Reyepija,<br />
iz Korpusa za odbranu Kosova, sredinom 1999. godine, Qatifi je<br />
izvr{io granatirawe pijace u selu Bresje, op{tina Kosovo Poqe,<br />
kojom prilikom su poginula dva Srbina, a oko 40 lica je raweno.<br />
Tako|e, tokom druge polovine 1999. godine, bio je zadu`en za<br />
nadgledawe prostora od Merdara do Podujeva, gde je predvodio<br />
teroristi~ku grupu, tzv. Gardu za likvidaciju, koja je formirana<br />
da bi izvodila napade na tamo{we nealbansko stanovni{tvo.<br />
Organizuju}i neku vrstu ilegalne carinske slu`be, na prostoru<br />
koji je kontrolisao, zabranio je ulazak robe proizvedene u<br />
Srbiji i demolirao svaku radwu koja bi je imala. Ova "carinska<br />
slu`ba" napla}ivala je taksu za nelegalnu se~u dr`avne i<br />
privatnih {uma (~iji su vlasnici Srbi), u iznosu od 5 DEM za<br />
jedan kubni metar.<br />
83. QUQZIM (Azir) QECI, <strong>zvani</strong><br />
komandant "\a|i"<br />
<strong>Ro|en</strong> 23.02.1974. godine u selu Gmince,<br />
op{tina Kosovska Kamenica.<br />
Bio je pomo}nik komandanta zone OVK<br />
Karadak i ~lan {taba OVK za op{tinu<br />
Kosovska Kamenica. Ovaj {tab je, 1999.<br />
godine, bio sme{ten u wegovoj ku}i, u selu Gmince, u kojoj je<br />
bila uskladi{tena i velika koli~ina oru`ja.<br />
Rukovodio je grupom od 15 pripadnika OVK, koja je izvr{ila<br />
nekoliko ubistava i zapalila ve}i broj ku}a u selima Oraovica,<br />
Firi}eje i u samoj Kosovskoj Kamenici. Tako|e, organizovao je<br />
napad na bra~ni par Bogdanovi} (Milutina i Tasku), u selu<br />
Kriqevo, op{tina Kosovska Kamenica, u avgustu 2000. godine.<br />
Za vreme delovawa OVPMB na jugu Srbije, organizovao je<br />
odlazak terorista sa KiM u redove OVPMB i, u vi{e navrata,<br />
boravio u kopnenoj zoni bezbednosti.<br />
118
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Trenutno obavqa funkciju savetnika u Ministarstvu za rad i<br />
socijalnu politiku u Vladi Kosova.<br />
84. AFRIM (Halit) QUQAJ, <strong>zvani</strong> "Abu Musem"<br />
<strong>Ro|en</strong> 12.09.1974. godine u mestu Osek Hiqa, op{tina \akovica.<br />
Bio je ~lan zloglasne jedinice "Abu Bekir Sidik", sastavqene<br />
od stranih pla}enika - muyahedina i najekstremnijih albanskih<br />
terorista sa KiM. U okviru ove jedinice, Quqaj je predvodio<br />
ogranak u selu Smonica.<br />
U~estvovao je u organizovawu i izvo|ewu teroristi~kih napada<br />
na pripadnike MUP-a Republike Srbije i VJ, na brdu ^abrat,<br />
iznad \akovice, na putnom pravcu \akovica-De~ani.<br />
85. NURADIN (Jetulah) QU[TAKU<br />
<strong>Ro|en</strong> 27.02.1967. godine u selu Dowe Prekaze,<br />
op{tina Srbica.<br />
Zbog teroristi~ke aktivnosti, 1997. godine,<br />
osu|en je, u odsustvu, na 20 godina zatvora.<br />
Od 199<strong>1.</strong> godine, nalazio se u teroristi~koj<br />
grupi Adema Ja{arija i u~estvovao u velikom<br />
broju teroristi~kih akcija na podru~ju Drenice i drugim<br />
delovima KiM. Pored ostalog, u~estvovao je u napadu na<br />
policijsku kolonu u selu Ludovi}, op{tina Srbica, 1997. godine, a<br />
zajedno sa grupom terorista iz sela Lau{a, op{tina Srbica,<br />
akter je likvidacije Sefera Zanija, iz sela Poqance.<br />
Nakon ubistva Adema Ja{arija, 1998. godine, Qu{taku je<br />
imenovan za komandanta [taba OVK u selu Dowe Prekaze i<br />
~lana Glavnog {taba OVK za operativnu zonu Drenica. Bliske<br />
veze je ostvarivao sa Samijem Qu{takuom, Sahitom i Musom<br />
Ja{arijem, Fadiqom Kodrom, Jetulahom i Sabitom Gecajem i dr.<br />
Prilikom boravka u selu Likovac, u~estvovao je u maltretirawu<br />
i zlostavqawu zato~enih Srba. U periodu od 1998. do juna 1999.<br />
godine, rukovodio je teroristi~kim akcijama na podru~ju<br />
119
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
pomenute operativne zone, sprovode}i naloge Samija Qu{takua,<br />
Ha{ima Ta}ija i Sulejmana Selimija, zvanog "Sultan", tada{weg<br />
komandanta OVK za podru~je Drenice. Po formirawu KZK,<br />
Ta}i ga je postavio za komandanta 114. brigade <strong>1.</strong> RTG Drenica.<br />
Nakon {to je Sami Qu{taku udaqen iz KZK, Ta}i je svoj uticaj na<br />
pomenutu organizaciju sa~uvao postavqewem Nuradina Qu{takua<br />
na funkciju komandanta Garde, sa sedi{tem u Prizrenu.<br />
^lan je ilegalne teroristi~ke grupe "Oko sokolovo", a sa<br />
grupom terorista sa podru~ja Drenice, u~estvovao je u ve}em<br />
broju akcija na pripadnike policije i VJ na podru~ju Bujanovca<br />
i Pre{eva. Povremeno boravi i na podru~ju Makedonije,<br />
pru`aju}i podr{ku tamo{wim teroristima.<br />
Na proteklim izborima na KiM, po nalogu Samija Qu{takua i<br />
Ta}ija, na podru~ju Drenice, vr{io je zastra{ivawe Albanaca<br />
koji su bili protivnici Ta}ijeve politike.<br />
86. SAMI (Maqazim) QU[TAKU<br />
<strong>Ro|en</strong> 20.02.196<strong>1.</strong> godine u selu Dowe Prekaze,<br />
op{tina Srbica.<br />
Presudom Okru`nog suda u Pri{tini, osu|en<br />
je, u odsustvu, na kaznu zatvora od 20 godina,<br />
zbog krivi~nog dela terorizam.<br />
Sa Ademom i Hamzom Ja{arijem, Fadiqom i Nuredinom<br />
Qu{takuom, Sulejmanom i Reyepom Selimijem, Tahirom Ja{arijem<br />
i Jakupom Nurom, jedan je od osniva~a OVK na podru~ju Drenice.<br />
Zavr{io je vojnu obuku u Albaniji, a 1997. godine, u~estvovao je<br />
u zlostavqawu i masakrirawu srpskih civila koji su bili<br />
kidnapovani i zato~eni u logoru u selu Likovac, op{tina<br />
Srbica. Akter je teroristi~kog napada na policijsku stanicu u<br />
selu Rudnik, op{tina Srbica, 1998. godine, kao i na policijsku<br />
kolonu u selu Ludovi}, op{tina Srbica.<br />
U tom periodu, imenovan je za zamenika komandanta Glavnog<br />
{taba OVK operativne zone Drenica, sa sedi{tem u selu<br />
120
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Likovac, op{tina Srbica, a izvesno vreme obavqao je i<br />
funkciju komandanta ove operativne zone.<br />
Ha{im Ta}i ga je, kasnije, imenovao za komadanta 2. operativne<br />
zone za podru~je Prizrena (Pa{trik). Istovremeno, izabran je<br />
za zamenika na~elnika Kosovske tajne slu`be, pri ~emu je, izme|u<br />
ostalog, bio zadu`en za anga`ovawe dobrovoqa~kih jedinica iz<br />
Drenice, koje su upu}ivane na podru~je op{tina Bujanovac,<br />
Pre{evo i Medve|a, radi izvo|ewa teroristi~kih akcija.<br />
Zbog izra`ene teroristi~ke delatnosti, koja je za posledicu<br />
imala destabilizovawe bezbednosnih prilika na KiM, a na<br />
inicijativu predstavnika ameri~ke administracije, Qu{taku je,<br />
06.07.200<strong>1.</strong> godine, smewen sa du`nosti komandanta KZK, uz<br />
zabranu no{ewa vatrenog oru`ja. Zbog nepo{tovawa ove zabrane,<br />
privo|en je od strane pripadnika KFOR-a na informativni<br />
razgovor. Nakon toga, napustio je podru~je op{tine Srbica, iz<br />
straha od hap{ewa zbog zlo~ina i teroristi~ke aktivnosti u<br />
toku i nakon oru`anih sukoba, te je ve}i deo 2002. godine proveo<br />
u Albaniji, u gradu Kuksu.<br />
Wegova porodica je jedna od najuticajnijih u dreni~kom kraju i<br />
tesno je povezana sa Ha{imom Ta}ijem, Reyepom i Sulejmanom<br />
Selimijem i Yavitom Haqitijem, igraju}i zna~ajnu ulogu u<br />
organizovanom kriminalu na KiM.<br />
Nalazi se na ameri~koj "crnoj listi" organizacija i lica kojima<br />
se, zbog teroristi~ke delatnosti, uskra}uje finansijska pomo},<br />
odnosno zabrawuje ulazak u SAD.<br />
87. ENVER (Demo) MAVRI]I<br />
<strong>Ro|en</strong> 23.0<strong>1.</strong>196<strong>1.</strong> godine u selu Firi}eje, op{tina Kosovska<br />
Kamenica.<br />
Do 1990. godine, radio je kao policajac u MUP-u Srbije.<br />
Ispred {taba OVK zadu`enog za podru~je Kosovske Kamenice,<br />
predvodio je grupu od 15 pripadnika OVK, ~iji je zadatak bio<br />
formirawe punktova na kojima je vr{ena kontrola putnika i<br />
vozila, kao i privo|ewe pojedinih Srba i Albanaca. U {tabu<br />
OVK, sme{tenom u Domu u~enika sredwih {kola u Kosovskoj<br />
121
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Kamenici, li~no je u~estvovao u fizi~kom zlostavqawu ve}eg<br />
broja Albanaca, privedenih zbog sumwe da su sara|ivali sa<br />
dr`avnim organima Republike Srbije.<br />
Pored toga, 28.06.1999. godine, naredio je Srbima u selu<br />
Firi}eje da napuste svoje ku}e, prete}i im da }e, u protivnom,<br />
biti ubijeni, a jula 1999. godine, organizovao je spaqivawe svih<br />
srpskih ku}a u pomenutom selu. U istom periodu, kidnapovao je, a<br />
zatim i ubio @ivorada Stojanovi}a, policajca iz sela Firi}eje.<br />
Tokom 2000. godine, organizovao je policiju OVK u Kosovskoj<br />
Kamenici i vr{io funkciju wenog komandira, koriste}i, pri<br />
tom, prostorije u uzurpiranom stanu vlasnika srpske nacionalnosti.<br />
Bio je ukqu~en i u organizovawe pripadnika OVPMB na<br />
podru~ju op{tine Kosovska Kamenica i wihovo prebacivawe u<br />
tada{wu kopnenu zonu bezbednosti.<br />
Zbog ilegalnog posedovawa oru`ja, uhap{en je od strane<br />
pripadnika KFOR-a, te je izvesno vreme proveo u pritvoru, u<br />
bazi "Bondstil".<br />
88. NAIM (Ramadan) MAQOKU, <strong>zvani</strong> "Besnik"<br />
<strong>Ro|en</strong> 17.02.1958. godine u selu Labqane, op{tina Pe}.<br />
Biv{i oficir JNA. U vreme studija na Vojnoj akademiji u<br />
Zagrebu, Maqoku je, sa Yaferom Ja{arijem, Fadiqom Hakajem,<br />
Ramadanom Ga{ijem i grupom albanskih vojnika, koji su se u to<br />
vreme nalazili na odslu`ewu vojnog roka u Zagrebu, formirao<br />
ilegalnu organizaciju Pokret za albansko-socijalisti~ku<br />
Republiku Jugoslaviju (PASRJ). Zbog toga je, 1985. godine,<br />
zajedno sa jo{ 10-tak oficira, uhap{en i, od strane Vojnog suda,<br />
osu|en na 4,5 godina zatvora. Pomilovan je 1988. godine, nakon<br />
~ega se nastanio u Qubqani.<br />
U OVK se ukqu~io 1996. godine, a dve godine kasnije, vra}a se na<br />
KiM. Od strane Ramu{a Haradinaja, tada{weg komandanta<br />
operativne zone Duka|in, bio je postavqen za na~elnika {taba<br />
pomenute zone. Pored obuke pripadnika OVK, organizovao je i<br />
dostavu oru`ja iz Albanije, a u martu 1999. godine, predvodio je<br />
teroristi~ku grupu u napadu na pripadnike MUP-a Srbije i VJ u<br />
selu Vrelo, op{tina Istok. Nakon povla~ewa srpskih snaga<br />
122
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
bezbednosti sa KiM, 1999. godine, Maqoku je aktivno u~estvovao<br />
u proterivawu preostalih Srba.<br />
Tokom 2000. godine, formirao je novu albansku politi~ku<br />
partiju - Liberalni centar Kosova, koja se, kasnije, prikqu~ila<br />
Alijansi za budu}nost Kosova, Ramu{a Haradinaja, u kojoj je<br />
Maqoku dobio mesto potpredsednika.<br />
89. FATON (Bajram) MEHMETAJ<br />
<strong>Ro|en</strong> 24.0<strong>1.</strong>1963. godine u selu Po`are,<br />
op{tina De~ani.<br />
Zbog krivi~nog dela {pijuna`e u korist<br />
albanske obave{tajne slu`be, Mehmetaj je,<br />
1986. godine, bio osu|en na kaznu zatvora u<br />
trajawu od 5 godina.<br />
Bio je ~lan Glavnog {taba OVK u operativnoj zoni Duka|in, gde<br />
je obavqao poslove na~elnika za bezbednost, ostvaruju}i<br />
direktne kontakte sa Ramu{om i Dautom Haradinajem.<br />
U~esnik je u likvidaciji ve}eg broja kosmetskih Srba i<br />
Crnogoraca, te zadr`avawu i fizi~kom maltretirawu civila na<br />
podru~ju Metohije.<br />
Nakon demilitarizacije OVK, postavqen je za ~lana Glavnog<br />
{taba 3. RTG KZK i {efa obave{tajnog odeqewa G-2 pri ovoj<br />
zoni. Pripadnicima obave{tajne slu`be Albanije dostavqao je<br />
podatke od bezbednosnog zna~aja, koji su se odnosili na aktivnost<br />
i organizaciju me|unarodnih snaga bezbednosti na KiM.<br />
Juna 2002. godine, zajedno sa grupom pripadnika KZK, bio je<br />
uhap{en od strane UNMIK policije, pod optu`bom da je, tokom<br />
1999. godine, vr{io ubistva i zlo~ine nad Albancima i<br />
nealbanskim stanovni{tvom, ~iji su le{evi prona|eni kod<br />
Radowi}kog jezera, op{tina De~ani. Jula iste godine, pu{ten je<br />
iz pritvora, zbog nedostatka dokaza.<br />
Organizovao je ubistvo Tahira Zemaja, biv{eg komandanta<br />
FARK-a, koji je do{ao u sukob sa klanom Ramu{a Haradinaja.<br />
Ubistvo je izvr{eno 18. avgusta 200<strong>1.</strong> godine.<br />
123
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Jedan je od organizatora upu}ivawa pretwi Albancima iz<br />
imu}nijih porodica na KiM, od kojih se, pod vidom "za{tite",<br />
iznu|uju velika nov~ana sredstva.<br />
Tako|e, pripadnik je ekstremne oru`ane organizacije "Crni<br />
orlovi", koja se uglavnom koristi u ciqu za{tite politi~kih i<br />
kriminalnih interesa Ramu{a Haradinaja, odnosno organizovane<br />
kriminalne grupe "Duka|ini".<br />
90. NAZIF (Haradin) MEHMETI, <strong>zvani</strong><br />
"Dini"<br />
<strong>Ro|en</strong> 20.09.196<strong>1.</strong> godine u selu [ajkovce,<br />
op{tina Podujevo.<br />
Do septembra 199<strong>1.</strong> godine, bio je radnik<br />
pokrajinskog SUP-a, a po napu{tawu slu`be,<br />
jedno vreme je boravio u inostranstvu. Po<br />
povratku na KiM, bio je postavqen za<br />
zamenika komandanta specijalne jedinice<br />
OVK na podru~ju operativne zone Lab, a kasnije biva anga`ovan<br />
u KPS, u Policijskoj stanici br. 3 u Pri{tini.<br />
Prema izjavama svedoka, Mehmeti je, u svojstvu zamenika<br />
komandanta specijalne jedinice u okviru 5. operativne zone<br />
OVK, zajedno sa Qatifom Ga{ijem i Naimom Kadrijuom,<br />
u~estvovao u organizovawu i izvr{ewu likvidacije operativnog<br />
radnika RDB MUP-a Republike Srbije Mili}a Jovi}a, u Podujevu.<br />
^lanovi tzv. lapske grupe, kojoj je pripadao Mehmeti,<br />
u~estvovali su i u napadima na politi~ke neistomi{qenike,<br />
prvenstveno ~lanove DSK. Tako|e, bavili su se razbojni{tvom,<br />
reketirawem albanskog stanovni{tva na tom podru~ju, kao i<br />
otmicama mladih Albanaca. Kidnapovali su Osmana Sinanija, iz<br />
sela Murgule, op{tina Podujevo, koji je kasnije ubijen, kao i<br />
Milovana Stankovi}a, radnika RO "Javor" u Podujevu, iz sela<br />
Be~i}, op{tina Mero{ine, Ratka Vi}entijevi}a, iz sela Dowa<br />
Dumnica, Visara Vocu, Sabrija Beri{u, Gorana Zbiqi}a,<br />
^edomira Blagojevi}a i @ivorada Biser~i}a.<br />
Tako|e, Nazif Mehmeti je jedan od po~inilaca teroristi~kog<br />
napada izvr{enog u avgustu 1996. godine, u selu Dowe Qup~e,<br />
124
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
op{tina Podujevo, u kojem je ubijen radnik CRDB Pri{tina<br />
Ejup Bajgora. U ovom napadu, pored Mehmetija, u~estvovali su<br />
Qatif Ga{i, Zahir Pajaziti, iz sela Turu~ice, Naim Kadriju i<br />
[aip Haziri, iz sela Ka~ikol, op{tina Pri{tina. Pored toga,<br />
bio je jedan od rukovodilaca improvizovanog zatvora u selu<br />
Gorwa Lapa{tica, u kojem su bili zato~eni Srbi i Albanci.<br />
Jula 2003. godine, presudom Me|unarodnog suda, osu|en je na<br />
kaznu zatvora u trajawu od 13 godina, zbog ratnih zlo~ina<br />
po~iwenih na podru~ju Pri{tine i Podujeva.<br />
9<strong>1.</strong> FADIQ (Sadik) MUJOTA, <strong>zvani</strong> "Cubi"<br />
<strong>Ro|en</strong> 17.07.1969. godine u selu Malopoqce, op{tina [timqe.<br />
Pre 1998. godine, Mujota se, zajedno sa ocem Sadikom i bratom od<br />
strica Bajru{om, bavio nedozvoqenom trgovinom oru`jem i<br />
municijom. Uhap{en je 1993. godine, ali je ubrzo pobegao u<br />
inostranstvo. U [vajcarskoj i Nema~koj nalazio se do 1998.<br />
godine, kada se vratio u Malopoqce i prikqu~io OVK,<br />
preuzev{i rukovo|ewe teroristi~kom grupom u tom mestu.<br />
Ova grupa bila je direktno pot~iwena {tabu OVK, koji se<br />
nalazio u selu Jezerce, a organizovala je i sprovodila<br />
teroristi~ke akcije na putnom pravcu [timqe-Uro{evac i<br />
[timqe-Crnoqevo, te vr{ila otmice i maltretirawa<br />
Albanaca lojalnih Republici Srbiji (Naim [abani, iz sela<br />
Vojnovca). Osim toga, Mujota je ilegalno odlazio u Albaniju i<br />
u~estvovao u nabavci i dopremawu oru`ja za potrebe OVK.<br />
Nakon povla~ewa snaga MUP-a Srbije i VJ sa KiM, nastavio je<br />
sa teroristi~kim aktivnostima, u ciqu proterivawa nealbanskog<br />
stanovni{tva sa KiM. Izvr{io je otkup vi{e romskih ku}a na<br />
putu [timqe-Lipqan, a sredinom juna 1999. godine, po wegovom<br />
odobrewu, u privatnoj ku}i Mujotinog ro|aka u [timqu,<br />
napravqen je improvizovani zatvor za Srbe i Rome.<br />
Po formirawu KZK, raspore|en je na rad u kasarnu u Uro{evcu,<br />
ali je, nakon izvesnog vremena, podneo zahtev za demobilizaciju,<br />
s obzirom da nije bio zadovoqan polo`ajem i tretmanom.<br />
125
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Uz Yabira @arkua, predvodnik je kriminalne grupe iz sela<br />
Malopoqce i jedan od organizatora ilegalne nabavke i<br />
preprodaje opojnih sredstava na podru~ju Gwilana. Re~ je o<br />
narkoti~kim sredstvima koja na teritoriju KiM sti`u iz<br />
Albanije, preko Tetova (Makedonija).<br />
Ume{an je i u poslove trgovine belim robqem, u ~emu sara|uje<br />
sa Jetulahom ^arijem, <strong>zvani</strong>m "Guri", iz Suve Reke. ^ari je<br />
vlasnik objekta u selu Re~ane, u kojem se nalazi jedan broj<br />
devojaka iz Rusije, Rumunije i Bugarske. Glavna veza Mujote za<br />
trgovinu qudima je Albanac <strong>zvani</strong> Baqem iz [timqa, iz<br />
porodice Be}aj.<br />
92. [EFKET (Esat) MUSLIJI, <strong>zvani</strong><br />
"Ayija"<br />
<strong>Ro|en</strong> 12.02.1963. godine u selu Kon~uq,<br />
op{tina Bujanovac.<br />
Kao ~lan OVK na KiM, tokom 1998. godine,<br />
bio je aktivan u specijalnim jedinicama pod<br />
komandom Ramu{a Haradinaja.<br />
Tokom 1999. godine, u~estvovao je u<br />
zlostavqawu Srba u Gwilanu, presretawu, nelegalnom hap{ewu,<br />
maltretirawu i pqa~kawu putnika na putu Bujanovac-Gwilane,<br />
iznad sela Dobrosin, a po~etkom 2000. godine, ukqu~io se u tada<br />
formiranu grupu za likvidacije Albanaca nastawenih na podru~ju<br />
Gwilana, koji su odbijali saradwu sa teroristima.<br />
U periodu od decembra 1999. godine, a posebno posle<br />
intenzivirawa oru`anih aktivnosti na jugu Srbije, sa ro|akom<br />
Junuzom Muslijiem i drugim saradnicima, presretao je vozila u<br />
blizini sela Dobrosin, maltretirao putnike, nelegalno ih<br />
hapsio i zlostavqao, oduzimao vozila i robu i otimao<br />
dragocenosti i iznu|ivao novac, navodno za potrebe OVK.<br />
Nakon formirawa OVPMB, rukovodio je wenim {tabom u<br />
Dobrosinu. U ciqu omasovqavawa ove organizacije, naredio je<br />
prisilnu mobilizaciju vojno sposobnih Albanaca, wihovu<br />
kratkotrajnu obuku i upu}ivawe u teroristi~ke akcije.<br />
Inicirao je osnivawe lokalnih seoskih {tabova na podru~ju<br />
126
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Bujanovca i Pre{eva, koje je zatim objedinio i stavio pod svoju<br />
komandu. U tom periodu, li~no je u~estvovao ili naredio<br />
izvr{ewe vi{e oru`anih napada na polo`aje pripadnika<br />
policije u selima Dobrosin i Kon~uq. Od oktobra 1999. do<br />
marta 200<strong>1.</strong> godine, na podru~ju op{tine Bujanovac izvr{io je 49<br />
najte`ih krivi~nih dela.<br />
U uniformi KZK, sa svojim saradnicima, zaustavqao je vozila<br />
koja su se kretala u pravcu Gwilana, i napla}ivao "taksu", sa<br />
obrazlo`ewem da svaki Albanac iz Pre{eva i Bujanovca mora<br />
da plati tra`enu sumu novca.<br />
U~estvovao je u teroristi~kom napadu na patrolu policije u<br />
Kon~uqu, 23.1<strong>1.</strong>1999. godine, kada su rawena dva policajca, kao i<br />
u akciji izvedenoj 26.02.2000. godine, kada je, sa grupom od 11<br />
naoru`anih pripadnika OVPMB, napao policajce u blizini<br />
sela Kon~uq, pri ~emu su ubijena dvojica pripadnika MUP-a<br />
Republike Srbije.<br />
Zajedno sa Ramadanom Zairijem i Nasufom Muslijiem,<br />
08.06.2000. godine, podmetnuo je ~etiri protivtenkovske mine u<br />
blizini osnovne {kole u Kon~uqu, na putu prema Dobrosinu, od<br />
kojih je povre|eno 5 pripadnika MUP-a Srbije. Organizovao je,<br />
22.06.2000. godine, ubistvo posledwih srpskih `iteqa sela Mali<br />
Trnovac i naredio postavqawe protivtenkovske mine na<br />
seoskom putu u Malom Trnovcu, od ~ije je eksplozije, 10.1<strong>1.</strong>2000.<br />
godine, poginuo pripadnik policije Ivica Bo`inovi}.<br />
Tokom 2000. godine, zajedno sa Qirimom Jakupijem i Vulnetom<br />
Ibi{ijem, iznudio je od Junuza Vasufija 20.000 DEM i<br />
automobil, uz pretwu da }e mu zapaliti ku}u ukoliko to prijavi<br />
policiji. U ovom periodu, ista grupa je od Naima Reyepija,<br />
vlasnika "Ideal komerca", iznudila 2.000 DEM, a od vlasnika<br />
"Jeton transa", u selu Dobrosin, 5.000 DEM.<br />
Krajem decembra 2000. godine, u pratwi Vulneta Ibi{ija, u<br />
Kon~uqu je zaustavio autobus "Ma|ar-tursa", iz pravca Gwilana, i<br />
maltretirao putnike Re{ata Ebibija, iz sela Turije, op{tina<br />
Bujanovac, i jo{ jednog starijeg Albanca, jer su, navodno,<br />
pomogli Srbima da prodaju svoju imovinu Albancima. Tom<br />
prilikom, od putnika je prisilno oduzeo iznos od 10.000 DEM.<br />
127
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Svoju kriminalnu delatnost Musliji je nastavio i tokom 200<strong>1.</strong><br />
godine, kada je, sa grupom saradnika, oduzeo yip Sebedina<br />
Ibraimija. Za oduzeto vozilo, navedeno lice je dobilo potvrdu,<br />
uz pretwu da }e biti likvidirano ukoliko slu~aj prijavi<br />
policiji.<br />
Iako se, po~etkom januara 200<strong>1.</strong> godine, izjasnio da }e<br />
prihvatiti sporazum o demilitarizaciji OVPMB, kao komandant<br />
Glavnog {taba ove organizacije, nalo`io je wenim<br />
pripadnicima da ve}i deo naoru`awa sakriju u bunkere i<br />
skladi{ta, a 4. februara iste godine, organizovao je napad na<br />
polo`aje VJ i policije u Lu~anu. Po~etkom marta, organizovao<br />
je kidnapovawe ~etvoro Srba, koji su zato~eni u Kon~uqu, kao i<br />
kidnapovawe i zlostavqawe Radomira Stojiqkovi}a, iz Trstenika.<br />
Nakon raspu{tawa OVPMB, nastanio se u Gwilanu, ali je<br />
nastavio da komanduje grupom terorista koja je, po wegovom<br />
nare|ewu, izvr{ila vi{e teroristi~kih akcija na podru~ju juga<br />
Srbije.<br />
Posle formirawa ANA na jugu Srbije, izabran je za wenog<br />
rukovodioca, te je, zajedno sa Qirimom Jakupijem, organizovao<br />
aktivnosti diverzantsko-teroristi~kih grupa, u skladu sa<br />
nalozima rukovodstva ANA.<br />
Preko ~lanova svoje porodice, koji `ive u Nema~koj, inicirao<br />
je osnivawe tzv. humanitarnog fonda "Glas otaybine", preko<br />
kojeg su prikupqana sredstva od Albanaca koji rade u<br />
inostranstvu. Ve}i deo tih sredstava prisvojio je za li~ne<br />
potrebe. Do hap{ewa, `iveo je veoma lagodno, a u posledwe dve<br />
godine, na podru~ju op{tine Gwilane, kupio je ku}u i nekoliko<br />
lokala. Pored finansijskih sredstava koja je "stekao" kao<br />
komandant OVPMB, Musliji se, zajedno sa Mustafom<br />
Yemaiqijem, bavio i {vercom oru`ja, koje je iz Albanije<br />
doturano i prodavano na podru~ju KiM, Republike Makedonije i<br />
juga Srbije.<br />
Stavqen je na ameri~ku "crnu listu" organizacija i lica kojima<br />
se, zbog teroristi~ke delatnosti, uskra}uje finansijska pomo},<br />
odnosno zabrawuje ulazak u SAD.<br />
Uhap{en je 12. aprila 2003. godine, od strane pripadnika KFOR,<br />
i nalazi se u vojnoj bazi "Bondstil" kod Uro{evca.<br />
128
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
93. ISAK (Smajq) MUSLIU, <strong>zvani</strong><br />
"^er~iz"<br />
<strong>Ro|en</strong> 3<strong>1.</strong>10.1970. godine u selu Ra~ak, op{tina<br />
[timqe.<br />
Posle boravka u inostranstvu, na KiM se<br />
vratio u maju 1998. godine i prikqu~io se<br />
pripadnicima OVK na podru~ju op{tine<br />
[timqe, gde je postavqen za zamenika komandanta {taba<br />
OVK u selu Rance. Kasnije je imenovan za komandanta {taba<br />
i dobio pseudonim "^er~iz". Pripadao je 12<strong>1.</strong> brigadi "Agim<br />
]eqaj", pri operativnoj zoni Pa{trik.<br />
U selu Rance, organizovao je regrutaciju i vojnu obuku novih<br />
~lanova OVK, kao i dopremawe oru`ja iz Albanije. Pored<br />
toga, li~no je saslu{avao i maltretirao oteta lica (me|u<br />
kojima i Albanca Hajriza Hajrizija, iz sela Belinca), te<br />
organizovao napade na pripadnike policije i VJ. Krajem<br />
septembra 1998. godine, sa svojom jedinicom napu{ta<br />
polo`aje u selu Rance i povla~i se u selo Lapu{tnik,<br />
op{tina Drenica, da bi, u novembru iste godine, bio poslat<br />
na specijalnu obuku za teroristi~ka dejstva, koja je<br />
organizovana u [vajcarskoj. Po povratku na KiM, postavqen<br />
je za jednog od zamenika komandanta {taba OVK nerodimske<br />
operativne zone, u selu Jezerce, op{tina Uro{evac.<br />
Posle usvajawa Rezolucije 1244 SB UN, nastavio je svoju<br />
teroristi~ku delatnost kao pripadnik tajne policije KZK u<br />
Uro{evcu, u okviru koje je zauzimao jedno od rukovode}ih<br />
mesta.<br />
Uhap{en je 14.02.2003. godine, od strane pripadnika<br />
me|unarodnih snaga bezbednosti, zajedno sa jo{ 6 svojih<br />
istomi{qenika, i odveden u bazu "Bondstil", odakle je,<br />
potom, preba~en u Hag, s obzirom da ga optu`nica Ha{kog<br />
tribunala tereti za vi{estruke zlo~ine protiv ~ove~nosti<br />
i kr{ewe zakona i obi~aja ratovawa, tokom 1998. godine.<br />
129
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
94. RUSTEM (Musli) MUSTAFA, <strong>zvani</strong><br />
"Remi"<br />
<strong>Ro|en</strong> 27.02.197<strong>1.</strong> godine u selu Prepolac,<br />
op{tina Podujevo.<br />
Teroristi~kim aktivnostima po~eo je da se<br />
bavi 1989. godine, u okviru ilegalne grupe<br />
NPRK, a obnovio ju je 1998. godine,<br />
prikqu~ivawem {tabu OVK za podru~je Lab - 5. operativna<br />
zona, gde je obavqao funkciju zamenika, a potom i komandanta<br />
pomenute zone. Pod wegovom komandom, krajem 1998. godine,<br />
izvr{en je teror nad srpskim stanovni{tvom, pripadnicima<br />
MUP-a Republike Srbije i VJ, kao i prema jednom delu<br />
albanskog stanovni{tva, koje je ubijano, kidnapovano i odvo|eno<br />
u zatvore locirane u selima Brada{ i Gorwa Lapa{tica, dok je<br />
wihova imovina opqa~kana i uni{tena.<br />
Posle izme{tawa pripadnika MUP-a Republike Srbije i VJ sa<br />
KiM, formirao je teroristi~ke grupe "Skifteri", "BIA" i<br />
"Crvena ruka", ~iji su pripadnici vr{ili progon, kidnapovawe<br />
i ubistva preostalih Srba na podru~ju Pri{tine i Podujeva<br />
(ubistvo Milana Milovanovi}a, u selu Dabovac, op{tina<br />
Kur{umlija, kao i postavqawe protivtenkovske mine na putnom<br />
pravcu Kur{umlija-Prepolac, novembra 1999. godine, kada su<br />
poginula 3, a te`e raweno 5 pripadnika MUP-a Republike Srbije).<br />
U septembru 1999. godine, komandant KZK Agim ^eku ga je<br />
unapredio u ~in general-majora i postavio za komandanta 5. RTG<br />
Lab, a krajem 2000. godine, za komandanta 6. RTG. Ova imenovawa<br />
imala su za ciq vr{ewe organizaciono-tehni~kih priprema za<br />
daqa teroristi~ka dejstva na podru~ju Pre{eva, Bujanovca i<br />
Medve|e, s obzirom da su, tokom 2000. godine, pripadnici<br />
OVPMB vr{ili teroristi~ke akcije pod direktnom komandom<br />
Rustema Mustafe.<br />
Zloupotrebqavao je visoku funkciju u KZK za prikupqawe<br />
nov~anih sredstava, od kojih je jedan deo bio kori{}en za<br />
finansirawe OVPMB, dok je drugi deo prisvajao. Zajedno sa<br />
Ismetom Bekte{ijem, osumwi~en je za proneveru 7 miliona<br />
DEM, iz fonda za pomo} K[IK, koje je upotrebio za privatne<br />
poslove u Pri{tini.<br />
130
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Uspostavio je bliske kontakte sa Reyepom Veseqijem i<br />
Elamijem Bajramijem, ume{anim u krijum~arewe narkotika,<br />
ina~e ~lanom mafija{ke organizacije Fadiqa Gumni{ta.<br />
Pod wegovim i rukovodstvom Fatmira Humolija, teroristi~ka<br />
grupa "BIA", izvr{ila je, 16.02.200<strong>1.</strong> godine, u blizini sela<br />
Livadice, op{tina Podujevo, napad na autobus "Ni{-ekspresa",<br />
pri ~emu je poginulo 11 putnika srpske nacionalnosti.<br />
Od 26.06.200<strong>1.</strong> godine, Mustafa se nalazi na tzv. crnoj listi<br />
ameri~ke administracije, kao lice koje direktno uti~e na<br />
destabilizaciju prostora KiM i ~itavog balkanskog regiona,<br />
tako da je smewen sa mesta komandanta 6. RTG KZK, a od strane<br />
KFOR-a protiv wega je pokrenut istra`ni postupak.<br />
Na osnovu izjava ~lanova porodica ubijenih Albanaca (Agima<br />
Musliua, Aqu{a Kastratija, Idriza Svar~e, Drite Voce), kao i<br />
o~evica ovih ubistava Envera Sekira~a, UNMIK policija je,<br />
1<strong>1.</strong>08.2002. godine, uhapsila Rustema Mustafu.<br />
Od strane Me|unarodnog sudskog ve}a Okru`nog suda u<br />
Pri{tini, 16.07.2003. godine, osu|en je na kaznu zatvora u<br />
trajawu od 17 godina, zbog ratnih zlo~ina po~iwenih na podru~ju<br />
Pri{tine i Podujeva.<br />
95. SALIH (Jaha) MUSTAFA<br />
<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>0<strong>1.</strong>1972. godine, u Pri{tini.<br />
Zbog ~lanstva u ilegalnoj organizaciji<br />
NPRK, 1993. godine osu|en je na 5 godina<br />
zatvora.<br />
Kao pripadnik OVK, dejstvovao je u<br />
specijalnoj jedinici koja je vr{ila ubistva, kidnapovawa i<br />
pqa~kawe imovine na podru~ju op{tina Pri{tina i Podujevo.<br />
Nakon konstituisawa KZK, po nalogu Rustema Mustafe i<br />
Fatmira Humolija, formirao je ilegalnu teroristi~ku grupu<br />
"Skifteri", koja je imala za ciq izvo|ewe likvidacija,<br />
kidnapovawa i pqa~ke pripadnika srpske nacionalnosti. U<br />
okviru "Skifteri", oformio je svoju grupu, koju su ~inili<br />
131
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Behar Beri{a, Ru`di Haqiqi, <strong>zvani</strong> "Rudi", Nazif Metoli,<br />
<strong>zvani</strong> "Tabut", Hiqmi Veqi, <strong>zvani</strong> "Smrt", Haki Abazi, Aslan<br />
Sinani, Gani Koci, [ef}et Murseqi, [a}ir Be}iri, bra}a<br />
Faik i Raif Arifi i dr.<br />
Krajem juna 1999. godine, zajedno sa Agimom Reyepijem (la`no<br />
ime Agron Yemaiqi), iz sela Karu{evac, op{tina Obili},<br />
organizovao je ubistvo izvesnog Bo{ka, nekada{weg radnika<br />
robne ku}e u pomenutom gradu.<br />
Organizator je i izvr{ilac ubistava vi{e lica albanske<br />
nacionalnosti sa podru~ja Podujeva (me|u wima su Uk{in<br />
Ze}iri i Miqaim \akoli), a povezan je i sa nelegalnom<br />
trgovinom oru`jem i distribucijom narkotika.<br />
96. ARIF (Pajazit) MU]OLI, <strong>zvani</strong><br />
"Profa"<br />
<strong>Ro|en</strong> 15.05.1952. godine u selu Hrtica,<br />
op{tina Podujevo.<br />
Bio je ~lan operativne zone OVK Lab, a<br />
posle formirawa 15<strong>1.</strong> brigade "Zahir<br />
Pajaziti", postavqen je za wenog<br />
komandanta, sa sedi{tem u selu Brada{. Posle demobilizacije<br />
OVK, imenovan je za jednog od rukovodilaca pri glavnom {tabu<br />
KZK.<br />
Ume{an je u ubistvo Mirka Sari}a, iz sela Ta~evac, op{tina<br />
Kur{umlija, izvr{eno 20.07.1999. godine, u selu Metohija, kao i<br />
u sistematsko etni~ko ~i{}ewe srpskog stanovni{tva na<br />
teritoriji op{tina Podujevo i Pri{tina.<br />
97. MALI] NDRECAJ, <strong>zvani</strong> "komandant<br />
Mali}i"<br />
<strong>Ro|en</strong> je u selu Ma~iteva, op{tina Suva<br />
Reka.<br />
Nakon formirawa operativne zone OVK<br />
Duka|in, Ramu{ Haradinaj je Ndrecaja<br />
imenovao za komandanta 132. brigade OVK,<br />
132
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
zvane "Murat Zeneqi", sa sedi{tem u selu Jablanica. Ova<br />
brigada je rukovodila zatvorom u kojem su mu~eni i ubijani<br />
kidnapovani Srbi.<br />
Po dolasku KFOR-a i UNMIK-a na KiM, rukovodio je<br />
specijalnom jedinicom zvanom "Zla reka", ~iji su pripadnici<br />
izvr{ili veliki broj krivi~nih dela nad nealbanskim<br />
stanovni{tvom na podru~ju \akovice.<br />
Nakon formirawa {taba ANA, u selu Debalde, op{tina Vitina,<br />
2002. godine, Ndrecaj je postavqen za komandanta, sa posebnim<br />
zadu`ewem da organizuje obuku pripadnika ANA.<br />
Po instrukcijama Ramu{a Haradinaja, Ndrecaj je u~estvovao u<br />
oru`anim sukobima u Kumanovu (Makedonija), gde je predvodio<br />
teroristi~ku grupu u okviru ONA, pri ~emu je koristio<br />
pseudonim "komandant Maqa". Tako|e, aktivan je na planu<br />
ilegalnog dopremawa oru`ja i druge vojne opreme iz Albanije za<br />
potrebe terorista na podru~ju Pre{eva, Bujanovca, Medve|e i<br />
Makedonije. U tom kontekstu, sa svojom grupom, koju ~ine [aban<br />
Tahiri, iz sela Berjah, Seqman Sadiku, iz sela Nivokaz,<br />
op{tina \akovica, Binak Mazreku, iz sela Vok{, i Hajdar<br />
Habibi, iz sela Junik, op{tina De~ani, Ndrecaj preuzima<br />
oru`je iz magacina na podru~ju De~ana i skladi{ti ga u<br />
neposrednoj blizini administrativne granice sa jugom Srbije,<br />
kao i dr`avne granice sa Makedonijom.<br />
Zbog ovakve aktivnosti, marta meseca 2003. godine, uhap{en je od<br />
strane pripadnika KFOR-a, da bi posle izvesnog vremena bio<br />
oslobo|en.<br />
98. SEQAMI (Iqmi) NEZIRI, <strong>zvani</strong><br />
"Agron"<br />
<strong>Ro|en</strong> 05.07.1972. godine u selu Dowa Slatina,<br />
op{tina Vitina.<br />
Zbog delovawa u okviru NPOK, protiv wega<br />
je, u avgustu 1993. godine, podneta krivi~na<br />
prijava i osu|en je na kaznu zatvora u trajawu<br />
od 14 meseci.<br />
133
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Nakon zavr{ene obuke u Albaniji, po~etkom 1998. godine, sa<br />
grupom od 10 pripadnika OVK, prebacio se na teritoriju KiM,<br />
gde je, zajedno sa Ahmetom <strong>Isuf</strong>ijem, [emsijem Suqom i<br />
Quqzimom Qecijem, iz sela Gmince, op{tina Kosovska<br />
Kamenica, u~estvovao u formirawu {taba OVK za operativnu<br />
zonu Karadak, kao i u mobilisawu i obuci novih pripadnika<br />
OVK, te dopremawu oru`ja i vojne opreme.<br />
U leto 1999. godine, postavqen je za komandanta 173. brigade<br />
OVK, a kasnije i za komandanta jedinice KZK u Vitini.<br />
Istovremeno, do oktobra 2000. godine, obavqao je du`nost<br />
potpredsednika SO Vitina, a bio je i vo|a teroristi~ke grupe<br />
"Crni orlovi", ~iji su pripadnici u~estvovali u ubistvima,<br />
zlostavqawima i proterivawu Srba sa podru~ja te op{tine.<br />
Marta 200<strong>1.</strong> godine, za vreme oru`anih sukoba u Makedoniji,<br />
Neziri je predvodio grupu od oko 300 terorista sa teritorije<br />
op{tine Vitina, koja je u~estvovala u borbama protiv<br />
makedonskih snaga bezbednosti u reonu sela Tanu{evci. Ubrzo<br />
nakon navedenih aktivnosti, iskqu~en je iz KZK. Sredinom<br />
2002. godine, bio je aktivan u dopremawu naoru`awa u<br />
Makedoniju, a deo oru`ja skladi{tio je u atarima pograni~nih<br />
sela Debelde i Mjak, u op{tini Vitina.<br />
Iste godine, postavqen je za direktora Odseka za osigurawe pri<br />
SO Vitina. Ovu du`nost obavqa i sada i veoma je aktivan u<br />
organizovanom otkupu srpske imovine u toj op{tini.<br />
99. JAKUP (Smajq) NURA<br />
<strong>Ro|en</strong> 13.02.1966. godine u selu Prelovac,<br />
op{tina Srbica.<br />
Po~etkom 1997. godine, presudom Okru`nog<br />
suda u Pri{tini, osu|en je na kaznu zatvora<br />
od 20 godina, zbog krivi~nog dela terorizam.<br />
Posle kratkog boravka u teroristi~koj grupi Adema Ja{arija,<br />
199<strong>1.</strong> godine, upu}en je u Albaniju, na vojnu obuku. Po povratku<br />
na KiM, u~estvovao je u vi{e teroristi~kih akcija na<br />
pripadnike policije, me|u kojima i u napadu na pripadnike<br />
policije na pru`nom prelazu u Glogovcu, kada su ubijena 4<br />
134
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
policajca, zatim u selu Liko{ane, op{tina Glogovac, kao i u<br />
brojnim kidnapovawima i likvidaciji srpskih civila.<br />
U periodu od februara 1998. do juna 1999. godine, bio je<br />
komandant OVK za selo Prelovac, op{tina Srbica, i ~lan<br />
Glavnog {taba OVK za podru~je Drenice, a sada je pripadnik<br />
specijalne jedinice pri KZK za podru~je Drenice.<br />
U bliskim je vezama sa trenutno aktuelnim teroristi~kim<br />
grupama na KiM, jugu Srbije i u Makedoniji, a polovinom 200<strong>1.</strong><br />
godine, sa grupom terorista, boravio je na administrativnoj<br />
granici prema Bujanovcu, Pre{evu i Medve|i, gde je u~estvovao<br />
u teroristi~kim akcijama prema pripadnicima policije i VJ.<br />
100. ENVER (Osman) ORU^I<br />
<strong>Ro|en</strong> 06.12.1962. godine u selu Rezalo, op{tina Srbica.<br />
Zavr{io je Vojnu akademiju u Beogradu, biv{i komandir S[UP<br />
u Vu~itrnu.<br />
Od 1998. godine, kao ~lan OVK, delovao je na podru~ju planine<br />
^i~avice, gde je po~iwen veliki broj zlo~ina nad pripadnicima<br />
srpske nacionalnosti. Pod neposrednim rukovodstvom Oru~ija i<br />
Mensura Ka{umija, organizovano je kidnapovawe Srba iz sela<br />
Nevoqano, op{tina Vu~itrn.<br />
Pripadnici 124. brigade OVK, kojom je komandovao Enver<br />
Oru~i, kidnapovali su petoro Srba, starijeg starosnog doba, iz<br />
sela Nevoqane, i odvezli ih, preko ^i~avice i Prekaza, u<br />
improvizovani zatvor u selu Likovac. U ovom zatvoru, vr{eno je<br />
maltretirawe i likvidacija kidnapovanih lica srpske i<br />
albanske nacionalnosti, me|u kojima je bio i policajac Ivan<br />
Bulatovi}. U masakrirawu i likvidacijama posebno su se<br />
istakli Sabit Geci i Sulejman Selimi, <strong>zvani</strong> "Sultan".<br />
10<strong>1.</strong> \UM[IT (Ahmet) OSMANI<br />
<strong>Ro|en</strong> 02.05.195<strong>1.</strong> godine u selu @itiwe, op{tina Vitina.<br />
U okviru OVK, bio je anga`ovan na prikupqawu obave{tajnih<br />
podataka, a nakon wenog rasformirawa imenovan je za {efa<br />
135
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
tajne policije KZK u Gwilanu, uglavnom izvr{avaju}i naloge<br />
Ahmeta <strong>Isuf</strong>ija i [emsija Suqe, komandanta i zamenika<br />
komandanta operativne zone Karadak. Zajedno sa Nazmijom<br />
Bekte{ijem, iz Gwilana, biv{im policajcem MUP-a Srbije, a<br />
sada pripadnikom tajne policije, maltretirao je preostalo<br />
srpsko stanovni{tvo na podru~ju op{tine Gwilane, sa ciqem<br />
wegovog iseqavawa.<br />
Tako|e, po nalogu <strong>Isuf</strong>ija i Suqe, organizovao je ubistva<br />
vi|enijih Srba u Gwilanu, tako da je u samom gradu ubijeno preko<br />
stotinu lica i proterano 90% stanovnika srpske nacionalnosti.<br />
Za najte`a krivi~na dela (ubistvo, silovawe, paqewe, fizi~ko<br />
maltretirawe) uglavnom je anga`ovao lica iz kriminogene<br />
sredine. Ove aktivnosti posebno su bile usmerene na biv{e<br />
pripadnike MUP-a Srbije albanske narodnosti, koji su ostali<br />
na KiM. Da bi pokazao lojalnost OVK, biv{i operativni<br />
radnik RDB MUP-a Srbije Fatmir Drmaku, iz Gwilana, morao<br />
je, po zadatku dobijenom od Osmanija, da u~estvuje u izvr{ewu<br />
ubistava ~lanova DSK.<br />
102. NEBIH (]erkim) PRENI]I<br />
<strong>Ro|en</strong> 26.08.1975. godine u selu Ade, op{tina Obili}.<br />
Kao pripadnik tajne slu`be OVK, pod direktnom komandom<br />
Abedina Sogojeve i Sabita Ladrovcija, u~estvovao je u<br />
likvidaciji porodice Rapaji} iz Obili}a, 28.1<strong>1.</strong>2000. godine.<br />
103. RAHMAN (Sadri) RAMA<br />
<strong>Ro|en</strong> 23.1<strong>1.</strong>1970. godine u selu Okra{tica,<br />
op{tina Vu~itrn.<br />
Obavqao je funkciju komandanta 4. operativne<br />
zone OVK, koja je obuhvatala podru~ja op{tine<br />
Kosovska Mitrovica, Vu~itrn, Leposavi},<br />
Zve~an, Zubin Potok i nekoliko sela sa<br />
podru~ja op{tine Obili}.<br />
Kao ~lan teroristi~ke grupe Adema Ja{arija, 1993. godine, bio je<br />
direktno ukqu~en u rukovo|ewe akcijama na podru~ju Drenice, da<br />
136
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
bi, kasnije, pre{ao na podru~je Vu~itrna, gde je radio na<br />
organizovawu teroristi~kih grupa u skoro svim selima na<br />
ovom podru~ju.<br />
U junu 1998. godine, organizovao je i rukovodio<br />
teroristi~kim napadima na srpske porodice u selu Pantina,<br />
op{tina Vu~itrn. Tom prilikom, kidnapovan je bra~ni par<br />
Miqkovi} (Ratomir i ^edomirka), ~ija je sudbina nepoznata.<br />
Nakon proterivawa Srba iz pomenutog sela, naredio je<br />
potpuno uni{tavawe svih srpskih ku}a i drugih objekata.<br />
U junu 1998. godine, predvodio je grupu od <strong>1.</strong>000 pripadnika<br />
OVK, koji su iz Albanije na KiM uspeli da prenesu veliku<br />
koli~inu naoru`awa i vojne opreme.<br />
Kao komandant pomenute zone, Rama je zloupotrebio<br />
finansijska sredstva prikupqena u inostranstvu radi<br />
nabavke oru`ja i druge opreme za potrebe OVK. Posle<br />
povla~ewa srpskih snaga bezbednosti sa teritorije KiM,<br />
nasilno je zaposeo vi{e lokala i stanova, ~iji su vlasnici<br />
bili pripadnici nealbanskih nacionalnih zajednica,<br />
ve}inom Srbi.<br />
Nakon formirawa KZK, Rama je postavqen za komandanta 4.<br />
RTG, sa sedi{tem u Kosovskoj Mitrovici, a od novembra<br />
200<strong>1.</strong> godine, nalazio se, u ~inu general-majora, na funkciji<br />
komandanta 5. RTG KZK u Pri{tini, sa koje je smewen krajem<br />
juna meseca 2003. godine.<br />
Rama raspola`e velikim materijalnim sredstvima, od kojih<br />
je kupio ku}u u Pri{tini, vrednosti oko 250.000 evra, a u<br />
selu Okra{tica, gde mu `ive roditeqi i bra}a, napravio je<br />
~etiri velike ku}e i izgradio najsavremeniju farmu za<br />
gajewe krava i `ivine, ~ija vrednost je procewena na vi{e<br />
od 200.000 evra. Poseduje vi{e skupih automobila i yipova.<br />
U bliskoj vezi je sa Agimom [ahanijem iz Vu~itrna,<br />
vlasnikom trgovinske firme "Bes-Arti", iz tog grada, ina~e<br />
predsednikom Udru`ewa trgovinskih firmi na KiM.<br />
137
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
104. IQMI (Seqman) RAMU[OLI, <strong>zvani</strong><br />
"Granit"<br />
<strong>Ro|en</strong> 10.05.1964. godine u selu Manastirce,<br />
op{tina Uro{evac.<br />
Biv{i pripadnik MUP-a Republike Srbije u<br />
Pri{tini.<br />
Godine 1998., pristupio je {tabu OVK za op{tinu Uro{evac,<br />
lociranom u selu Jezerce, a posle kratkog vremena imenovan<br />
je za komandanta 16<strong>1.</strong> brigade operativne zone Nerodimqe.<br />
Posle dislocirawa pripadnika MUP-a Srbije i VJ sa KiM,<br />
organizovao je i, u vi{e navrata, u~estvovao u kidnapovawu<br />
civila srpske nacionalnosti iz sela Gorwe i Dowe<br />
Nerodimqe, op{tina Uro{evac (Dimka Parli}a, Milo{a i<br />
Milorada \or|evi}a). Kidnapovane civile je ispitivao i<br />
fizi~ki zlostavqao, da bi im se kasnije izgubio svaki trag.<br />
Pored toga, organizovao je proterivawe srpskog<br />
stanovni{tva iz pomenutih sela i uni{tavawe wihove<br />
imovine.<br />
Nakon formirawa KZK, septembra 1999. godine, imenovan je<br />
za oficira za operativna pitawa zone Istok, a sada je<br />
anga`ovan kao oficir u kasarni "Jezera~ka epopeja" u<br />
Uro{evcu, na funkciji {efa {taba.<br />
Istovremeno, pripadnik je ilegalne tajne policije i ~lan<br />
{taba ANA za podru~je op{tina Uro{evac, Ka~anik,<br />
[trpce i [timqe.<br />
U bliskoj je vezi sa Ismetom Sadikuom, iz sela Bali},<br />
op{tina Uro{evac, pripadnikom tajne policije u Uro{evcu,<br />
Eqmijem Re~icom, iz Uro{evca, zamenikom na~elnika tajne<br />
policije i koordinatorom tajne policije i ANA u<br />
Uro{evcu, i Imrijem Iqazijem, iz sela Kamena Glava,<br />
op{tina Uro{evac, ina~e komandantom 6. RTG KZK.<br />
138
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
105. EQMI (Reyep) RE^ICA, <strong>zvani</strong><br />
"Petrit"<br />
<strong>Ro|en</strong> 06.10.196<strong>1.</strong> godine, u Uro{evcu.<br />
Zbog delovawa sa pozicija albanskog<br />
separatizma i terorizma, 1985. godine,<br />
uhap{en je i osu|en na 11 godina zatvora.<br />
Po izlasku iz zatvora, bio je aktivan u okviru ilegalne<br />
organizacije NPK. Zajedno sa Yabirom Morinom, Enverom<br />
Topalijem i Sulejmanom Biti}ijem, bio je organizator<br />
teroristi~kih akcija koje su, 1997. i po~etkom 1998. godine,<br />
izvr{ene na podru~ju Uro{evca (napad na policijski punkt u<br />
selu Grlica, op{tina Uro{evac, i dva stambena objekta u<br />
kojima su stanovali radnici MUP-a Srbije).<br />
Pored organizatorske uloge, li~no je u~estvovao u napadu na<br />
stambeni objekat u kome je `iveo radnik ORDB Uro{evac,<br />
baciv{i priru~nu eksplozivnu napravu koju je izradio<br />
Sulejman Biti}i.<br />
Juna 1998. godine, inicirao je formirawe {taba OVK za<br />
Uro{evac, u kome je postavqen za oficira za vezu sa glavnim<br />
{tabom u Drenici. Pored toga, bio je zadu`en za pribavqawe<br />
oru`ja i nov~anih sredstava, kao i za odre|ivawe baza gde }e<br />
oru`je biti uskladi{teno. Nakon hap{ewa jednog broja ~lanova<br />
ovog {taba, pobegao je u Drenicu, a potom u selo Jezerce,<br />
op{tina Uro{evac, gde je bio lociran {tab OVK.<br />
Kao jedan od rukovodilaca {taba OVK nerodimske operativne<br />
zone, 1999. godine, formirao je tzv. obave{tajnu grupu, koja je<br />
bila u sprezi sa albanskom obave{tajnom slu`bom [IK. Ova<br />
grupa je, kasnije, prerasla u tzv. tajnu policiju, sa zadacima<br />
kidnapovawa i likvidacije pripadnika MUP-a Republike Srbije.<br />
Nakon povla~ewa srpskih snaga bezbednosti sa KiM, Re~ica je,<br />
od strane Agima ^ekua, imenovan za {efa obave{tajnog sektora<br />
G-2 pri KZK, sa centralom u Pri{tini. Pored zadu`ewa u KZK,<br />
od strane {efa tajne policije Kosova Kadrija Veseqija, zvanog<br />
"Quqi", Re~ica je postavqen za zamenika navedene organizacije,<br />
a na toj funkciji se i sada nalazi. Pored anga`ovawa na<br />
139
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
formirawu odeqewa tajne policije Kosova u svim ve}im<br />
centrima na KiM, i koordinacije rada ove slu`be u Uro{evcu,<br />
Re~ica, sa svojim saradnicima, organizuje kidnapovawa i ubistva<br />
Albanaca koji su, po wihovoj proceni, bili povezani sa<br />
pripadnicima MUP-a Republike Srbije.<br />
Eqmijev ro|eni brat Ba{kim Re~ica (zajedno sa Wazijem<br />
Qohajem, Neyatom Krasni}ijem, Fatmirom Azemijem, Neyatom<br />
Azemijem i ]amiqom [abanijem, <strong>zvani</strong>m "]ori") aktivno je<br />
ukqu~en u {verc narkotika iz Turske ka zapadnoj Evropi, preko<br />
Bugarske, ^e{ke i Slova~ke.<br />
Navedena lica predstavqaju jednu od najja~ih kriminalnih grupa<br />
na podru~ju Uro{evca koja se, uglavnom, bavi distribucijom<br />
narkotika u zemqe zapadne Evrope. Deo finansijskih sredstava<br />
pribavqenih ovakvom aktivno{}u, Re~ica koristi za kupovinu i<br />
dopremawe oru`ja savremene proizvodwe za potrebe pripadnika<br />
ANA, anga`ovanih u sukobima na podru~ju Makedonije i juga<br />
Srbije. Pored toga, anga`ovan je i na formirawu {taba ANA u<br />
op{tinama Uro{evac, [timqe, [trpce i Ka~anik.<br />
Pripadnici UNMIK policije su, nedavno, u selu Kamena Glava,<br />
op{tina Uro{evac, sproveli akciju u kojoj je prona|eno oko 20<br />
kilograma heroina, vlasni{tvo Re~ice i wegove kriminalne<br />
grupe. U sli~noj akciji, makedonska policija je, tako|e ove<br />
godine, kod pripadnika iste grupe otkrila i zaplenila oko 10<br />
kilograma heroina.<br />
106. EKREM (Raim) REYA, <strong>zvani</strong> "Drini"<br />
<strong>Ro|en</strong> 14.08.196<strong>1.</strong> godine u selu Qubi`da, op{tina Prizren.<br />
Biv{i oficir JNA. Bio je komandant {taba 125. brigade OVK -<br />
operativne zone Pa{trik i ~lan Glavnog {taba OVK, kao i jedan<br />
od rukovodilaca Tajne policije Hayija [ef}eta "Spahije".<br />
Odgovoran je za brojne zlo~ine po~iwene na toj teritoriji:<br />
vi{e od 26 ubistva, 77 otmica, organizovawe {est zatvora<br />
lociranih na teritoriji Orahovca i Prizrena, grupna silovawa<br />
i mu~ewe `ena, od kojih su neke bile zato~ene u zatvorima u<br />
Orahovcu. Tako|e, odgovoran je i za realizaciju vi{e od<br />
dvadeset teroristi~kih napada, me|u kojima su i napadi na sela<br />
140
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Bratotin, Opteru{a, Retimqe i Zo}i{te, po~iweni u julu i<br />
novembru 1998. godine.<br />
Kada je, sredinom 1999. godine, usled oru`anih dejstava, lokalno<br />
stanovni{tvo izbeglo iz svojih ku}a sa teritorije Prizrena,<br />
Ekrem Reya je naredio da se spale i opqa~kaju svi dru{veni<br />
objekti i nealbanske ku}e. Tom prilikom, izdao je i nare|ewe za<br />
likvidaciju nekoliko lica albanske nacionalnosti, zbog<br />
wihove lojalnosti Republici Srbiji.<br />
Likvidiran je 8. maja 2000. godine, od strane pripadnika<br />
teroristi~ke grupe "Crna ruka", zbog sukoba sa Ha{imom Ta}ijem.<br />
107. BEDRI ([aban) REYAJ, <strong>zvani</strong> "Gaqan"<br />
<strong>Ro|en</strong> 03.04.1962. godine u selu Petrovo, op{tina [timqe.<br />
Odmah po formirawu OVK imenovan je za rukovodioca tajne<br />
policije u selu Lani{te, op{tina [timqe, a zatim i za ~lana<br />
{taba OVK u selu Jezerce, pod komandom [ukrija Buje. Jedno<br />
vreme je, po naredbi pretpostavqenih, delovao na podru~ju<br />
Drenice.<br />
Akter je oru`anih napada na selo Nerodimqe, 1998. i 1999.<br />
godine, i selo Grebno, aprila 1999. godine, kada je prinudno<br />
iseqeno lokalno stanovni{tvo sa teritorije Uro{evca.<br />
Nakon prestanka oru`anih dejstava na podru~ju KiM, kao {ef<br />
policije {taba OVK, kasnije KZK, u [timqu, zajedno sa<br />
komandantom Isqamom Musliuom, <strong>zvani</strong>m "^er~iz", organizovao<br />
je proterivawe nealbanskog stanovni{tva sa tog podru~ja (za<br />
vrlo kratko vreme proterano je 95% stanovni{tva, a wihova<br />
imovina spaqena ili pokradena). Pomenuta grupa je, za Srbe i<br />
Rome, formirala zatvore u selima Petrovo, Mu`i~ane i Ra~ak.<br />
Bedri je, li~no, privodio i fizi~ki maltretirao Vitomira<br />
Nik{i}a, zbog toga {to je ovaj tra`io za{titu od KFOR-a i<br />
UNMIK-a. Krajem septembra 1999. godine porodica Nik{i} je,<br />
pod pritiskom, napustila KiM.<br />
Bedri je, pored Bajru{a Reyaja, Agima Ismaiqija, Muhameta<br />
Miftarija i Heseta Bqete, pripadnik tajne policije ([IK) u<br />
[timqu, kojom rukovodi Fahrudin Ga{i. Svako od navedenih<br />
141
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
lica ima formiranu grupu koja se bavi kriminalnim<br />
delatnostima (provalnim kra|ama, prevarama, reketirawem,<br />
zastra{ivawem i sl.).<br />
108. ISMET (Adem) SADIKU<br />
<strong>Ro|en</strong> 23.04.194<strong>1.</strong> godine u selu Bali}, op{tina<br />
Uro{evac.<br />
Biv{i rezervni vojni stare{ina, u ~inu majora.<br />
Kao na~elnik {taba OVK za op{tinu<br />
Uro{evac, nakon hap{ewa wegovih ~lanova, uspeo je da pobegne<br />
i prikqu~i se Glavnom {tabu OVK u Drenici, da bi kasnije bio<br />
imenovan za {efa {taba OVK u selu Jezerce, op{tina Uro{evac.<br />
U drugoj polovini 1999. godine, formirao je lokalni {tab OVK u<br />
selu Bali}, op{tina Uro{evac, i organizovao etni~ko ~i{}ewe<br />
srpskog stanovni{tva iz sela Gorwe i Dowe Nerodimqe, a posle<br />
wihovog iseqavawa, naredio je pqa~kawe, paqewe i ru{ewe<br />
tamo{wih ku}a.<br />
Sadiku je li~no ispitivao lica srpske nacionalnosti koja su<br />
privo|ena na razgovore u {tab OVK i tom prilikom<br />
zlostavqana i fizi~ki maltretirana, od kojih je osam, na kraju,<br />
ubijeno. Pored toga, u~estvovao je i u ispitivawu Albanaca<br />
privo|enih u {tab OVK, sme{ten u Domu VJ u Uro{evcu, pod<br />
sumwom da su bili saradnici MUP-a Srbije i VJ.<br />
Kao ~lan specijalne grupe za izvo|ewe diverzantskih akcija,<br />
po~etkom 2000. godine, aktivirao je eksplozivnu napravu ispred<br />
katoli~ke crkve u Uro{evcu. Zbog toga je uhap{en od strane<br />
KFOR-a i u pritvoru je proveo oko mesec dana.<br />
109. RU@DI (Ajdin) SARAMATI<br />
<strong>Ro|en</strong> 19.07.1950. godine u selu Dobru{a,<br />
op{tina Prizren.<br />
Zbog delovawa u okviru ilegalne organizacije<br />
NPRK, 1980. godine, osu|en je na 7 godina<br />
zatvora. Po izlasku iz zatvora, nastavio je sa<br />
142
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
teroristi~kim aktivnostima, te je, 1992. godine u Prizrenu, iz<br />
vatrenog oru`ja, ranio pripadnika MUP-a Srbije, nakon ~ega je<br />
pobegao u Albaniju.<br />
Po zadacima [IK-a, postao je jedan od organizatora i<br />
instruktora obuke pripadnika OVK na teritoriji Albanije,<br />
zajedno sa oficirima albanske armije, a anga`ovao se i na<br />
ilegalnom ubacivawu oru`ja i vojne opreme iz Albanije na<br />
KiM, za potrebe OVK.<br />
Nakon povla~ewa pripadnika MUP-a Srbije i VJ, vratio se u<br />
Prizren, gde je organizovao proterivawe Srba i drugog<br />
nealbanskog stanovni{tva, kao i uni{tavawe i pqa~kawe<br />
wihove imovine, u ~emu su, pored wega, u~estvovali i Ismet<br />
Baladalaj, Bakija Elezkurtaj i Hismen Kurtaj. Saramati je,<br />
tako|e, formirao "trojke" koje su izvr{ile vi{e ubistava.<br />
Do formirawa KZK, bio je komandant 128. brigade OVK, ~ije je<br />
sedi{te bilo u selu @ur, kao i komandant logora u selu Na{ec,<br />
u prostorijama de~jeg odmarali{ta, a kasnije je imenovan za<br />
komandanta odseka 324. brigade KZK, sa sedi{tem u Lapu{kom<br />
Hanu.<br />
Na podru~ju Opoqa, formirao je vi{e teroristi~kih grupa, koje<br />
deluju direktno pod wegovom komandom, a prevashodni zadatak<br />
im je pqa~ka i fizi~ko maltretirawe, te likvidacija<br />
nealbanskog stanovni{tva na tom podru~ju.<br />
Uz odobrewe Ha{ima Ta}ija, zaposeo je deo granice prema<br />
Albaniji, u ciqu nesmetanog uno{ewa oru`ja i druge vojne<br />
opreme, koja se, potom, prenosi na podru~je Drenice, a odatle u<br />
Makedoniju i na jug Srbije. Pored toga, anga`ovan je i na<br />
mobilizaciji biv{ih pripadnika OVK, za prikqu~ivawe<br />
jedinicama ONA u Makedoniji.<br />
Krajem 200<strong>1.</strong> godine, zbog maltretirawa Albanaca u Prizrenu,<br />
pripadnici KFOR-a su ga uhapsili, ali je ubrzo pu{ten na<br />
slobodu, usled nedostatka dokaza. Nakon nekoliko dana, ponovo<br />
je uhap{en i, po~etkom 2002. godine, osu|en na 5 godina zatvora,<br />
tako da se sada nalazi na izdr`avawu kazne u bazi "Bondstil", a<br />
advokati anga`ovani u wegovoj odbrani, Hazer Susuri i Bajram<br />
Hiseni, poku{ali su da demantuju optu`nicu, iznose}i da je ovaj<br />
slu~aj montiran iz Beograda. U nekoliko navrata, u zatvoru su ga<br />
posetili Besnik Cengu, na~elnik Okruga Kuksa (Albanija), i<br />
143
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Spiro Butka, oficir albanske armije, pripadnik ANA sada<br />
nastawen u Uro{evcu.<br />
Pored navedenog, tokom 2002. godine, protiv Saramatija i<br />
Petrita Bojayijua vo|en je i disciplinski postupak, zbog<br />
pronevere ve}e svote nov~anih sredstava, prikupqenih od<br />
gra|ana za izgradwu kasarne KZK u Lapu{kom Hanu.<br />
110. REYEP (Destan) SELIMI<br />
<strong>Ro|en</strong> 15.03.197<strong>1.</strong> godine u selu Ov~arevo,<br />
Srbica. Osu|en je u odsustvu na 20 godina<br />
zatvora, zbog krivi~nog dela terorizam.<br />
Od 199<strong>1.</strong> godine, bio je u teroristi~koj grupi<br />
OVK Adema Ja{arija, kao jedan od wegovih<br />
najodanijih saboraca. Nakon boravka u Albaniji, na<br />
diverzantsko-teroristi~koj obuci, ilegalno se vratio na KiM i<br />
prikqu~io teroristi~kim grupama na podru~ju op{tine Srbica,<br />
vr{e}i obuku i naoru`avawe pripadnika OVK, da bi kasnije<br />
postao komandant specijalnih jedinica u operativnoj zoni Drenica.<br />
Direktan je u~esnik u teroristi~kom napadu na pripadnike<br />
MUP-a Republike Srbije, maja 1993. godine, na pru`nom prelazu<br />
kod Glogovca, u kojem su ubijena 4 i te`e rawena 3 policajca, kao<br />
i u napadima na policijsku kolonu u selu Lau{a, zaseok Ludovi},<br />
op{tina Srbica, 26. i 27.1<strong>1.</strong>1997. godine.<br />
U prelaznoj samozvanoj Vladi Kosova, Ha{im Ta}i ga je<br />
imenovao za ministra unutra{wih poslova. U to vreme, Selimi<br />
je formirao organizaciju pod nazivom "Veliki orlovi", u koju<br />
je ukqu~eno vi{e desetina biv{ih pripadnika OVK. U okviru<br />
"Velikih orlova" delovala je grupa zvana "Crni orlovi", ~iji je<br />
zadatak bio likvidacija nealbanskog civilnog stanovni{tva,<br />
politi~kih neistomi{qenika i pripadnika suparni~kih<br />
kriminalnih grupa. U tom svojstvu, a pod Ta}ijevom kontrolom,<br />
u~iwen je najve}i broj pqa~ki, paqevina, ubistava i rawavawa<br />
srpskog i ostalog nealbanskog stanovni{tva, a Selimi je bio<br />
neposredni organizator ve}ine kidnapovawa i likvidacija<br />
srpskih civila.<br />
144
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Tako|e, organizator je ilegalnog upu}ivawa teroristi~kih grupa sa<br />
podru~ja Drenice na teritoriju Republike Makedonije, gde su se<br />
prikqu~ile sastavu ONA, a ukqu~en je i u slawe terorista iz<br />
Drenice na podru~je op{tina Bujanovac, Pre{evo i Medve|a, radi<br />
izvo|ewa napada na policijske i vojne snage.<br />
Tokom 2000. godine, me|unarodne snage KFOR-a na KiM pokrenule<br />
su istragu protiv 5 visokih oficira KZK, me|u kojima je i Selimi,<br />
zbog ubistava i genocida izvr{enog u toku 1998. i 1999. godine, na<br />
prostoru KiM.<br />
Reyep Selimi ima veoma va`nu ulogu u kriminalnim aktivnostima<br />
na KiM, gde je ukqu~en u trgovinu oru`jem, narkoticima i belim<br />
robqem. Zajedno sa Sulejmanom Selimijem, svojim bratom od strica,<br />
organizovao je lanac trgovine narkoticima, kao i oru`jem i vojnom<br />
opremom koja se koristi u aktivnostima teroristi~kih organizacija<br />
na podru~ju Makedonije. U ovim poslovima blisko sara|uje sa<br />
Ta}ijevom "dreni~kom grupom", Yavitom Haqitijem, Ismetom<br />
Osmanijem, Sabitom Gecijem i Zanom ]au{ijem, liderom jedne od<br />
mafija{kih grupa iz Albanije, koji ~esto boravi na teritoriji<br />
Kline, Prizrena i Pri{tine.<br />
Deo profita ste~enog kriminalnim aktivnostima Selimi usmerava<br />
na naoru`avawe i opremawe kosovske tajne slu`be [IK, na ~ijem<br />
~elu se nalazi Kadri Veseqi, iz sela Braboni}, op{tina Kosovska<br />
Mitrovica.<br />
Selimi je, zajedno sa Fatmirom Limajem, osniva~ ilegalne<br />
kriminalno-teroristi~ke grupe "Oko sokolovo" koja se, pored<br />
{verca oru`ja i droge, reketirawa i organizovawa prostitucije,<br />
bavi pra}ewem, izu~avawem i likvidacijom konkurenata u<br />
kriminalnim poslovima, politi~kih protivnika i vi|enijih Srba.<br />
Organizacija prima pomo} iz [vajcarske, Nema~ke, Francuske,<br />
Australije i Albanije. Trenutno, wena operativna baza se nalazi u<br />
hotelu "Teranda" u Prizrenu, u kojem ~esto borave i pripadnici<br />
[I[. Smatra se da ova organizacija predstavqa paravojni deo<br />
albanske nacionalisti~ke partije "Bali Kombetar".<br />
Nalazi se na ameri~koj "crnoj listi" organizacija i lica kojima se,<br />
zbog teroristi~ke delatnosti, uskra}uje finansijska pomo}, odnosno<br />
zabrawuje ulazak u SAD.<br />
Trenutno, obavqa funkciju na~elnika Akademije KZK.<br />
145
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
11<strong>1.</strong> SULEJMAN ([aban) SELIMI, <strong>zvani</strong><br />
"Sultan"<br />
<strong>Ro|en</strong> 25.09.1970. godine u selu Ov~arevo,<br />
op{tina Srbica.<br />
U periodu od februara 1998. do juna 1999. godine,<br />
nalazio se na mestu komandanta glavnog {taba OVK<br />
za Drenicu, a sada obavqa funkciju zamenika<br />
komandanta KZK, sa ~inom general-majora.<br />
Neposredni je u~esnik u teroristi~kim akcijama izvedenim 25. i<br />
26.1<strong>1.</strong>1997. godine, nad sudskim izvr{iteqima i policijom u selu<br />
Vo}wak, kao i nad policijskom kolonom u selu Lau{a, zaseok<br />
Ludovi}, op{tina Srbica.<br />
Krajem 1997. godine, u~estvovao je u ubistvu Sadika Bajramija iz sela<br />
Dowi Obili}, op{tina Srbica.<br />
Godine 1999., od strane Privremene vlade Ha{ima Ta}ija imenovan<br />
je za komandanta tzv. Nacionalne garde Kosova. Osim aktivnosti na<br />
KiM, Selimi je imao va`nu ulogu u organizovawu prebacivawa<br />
teroristi~kih grupa sa podru~ja Drenice u Makedoniju.<br />
Tako|e, zna~ajna je wegova uloga u organizovanim kriminalnim<br />
aktivnostima. U vezi je sa Kadrijem Veseqijem, Yavitom<br />
Haqitijem i Reyepom Selimijem, kao i sa pojedinim kriminalnim<br />
strukturama iz Albanije, me|u kojima su Ismet Osmani, <strong>zvani</strong><br />
"Curi", jedan od vode}ih dilera narkotika u zemqama zapadne<br />
Evrope, i Zano ]au{i, lider albanske kriminalne organizacije<br />
koja se bavi ilegalnim prometom oru`ja iz Albanije na podru~je<br />
Makedonije, Crne Gore i KiM.<br />
112. ABEDIN (Abdurahman) SOGOJEVA<br />
<strong>Ro|en</strong> 26.02.1958. godine u selu Dowi Grabovac, op{tina Kosovo<br />
Poqe.<br />
Obavqao je funkciju komandanta OVK na podru~ju Grabovca, a<br />
sada je pripadnik KZK, u okviru <strong>1.</strong> RTG.<br />
1<strong>46</strong>
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Akter je teroristi~kog napada u kojem su poginula dva pripadnika<br />
MUP-a Srbije, u selu Hamidija, op{tina Obili}, i selu Pantina,<br />
op{tina Vu~itrn, kao i napada na Povr{inski kop "Bela}evac".<br />
Organizovao je i u~estvovao u kidnapovawu Srba, radnika<br />
Povr{inskog kopa "Bela}evac", 22.06.1998. godine, Dragana<br />
Vukmirovi}a, Zorana, Du{ana i Petra Ayanyi}a, Filipa<br />
Gojkovi}a, Marka Buhe, Miroslava Trifunovi}a, Srboquba Savi}a,<br />
Bo`idara Alimpi}a, kao i @arka Spasi}a, koji je kidnapovan<br />
14.05.1998. godine. Odgovoran je za otmicu i ubistvo Zvonka<br />
Bojani}a, potpredsednika Skup{tine op{tine Kosovo Poqe.<br />
Zajedno sa Sabitom Ladrovcijem, na podru~ju op{tine Obili},<br />
od strane biv{ih pripadnika tajne policije OVK, oformio je<br />
teroristi~ku grupu koju su ~inili Kadrija Sulejmani, <strong>zvani</strong><br />
"Mi{", Nebih Preni}i i Bekim Berbatovci, svi pripadnici<br />
tajne slu`be OVK, zatim Muhamet ^erkezi, <strong>zvani</strong> "^erkez",<br />
Ahmet ^erkezi, te Mirsad Kurte{i, kao i 14 muyahedina i 4<br />
nema~ka dr`avqanina, koji su sprovodili obuku u rukovawu<br />
oru`jem. Ova teroristi~ka formacija je, po nalogu Sogojeve,<br />
izvr{ila vi{e akcija, me|u kojima i postavqawe eksplozivnih<br />
naprava na ugostiteqski objekat "Kastelo" u Obili}u, u kojem<br />
se okupqaju tamo{wi Srbi.<br />
Ume{an je u ubistvo porodice Rapaji}, iz Obili}a, izvr{eno<br />
28.1<strong>1.</strong>2000. godine, zatim ubistvo Miladije Stanojevi}, kao i<br />
maltretirawe pripadnika KPS srpske nacionalnosti (Tawa<br />
Mihajlovi}, iz Pri{tine), uni{tavawe i pqa~kawe imovine<br />
Srba na tom podru~ju, te wihovo fizi~ko zlostavqawe (Stojka<br />
Stojanovi}a, Tomice Anti}a, Novice Ili}a, Milenka<br />
Mihajlovi}a i dr.).<br />
113. FATMIR (Haqim) SOPI<br />
<strong>Ro|en</strong> 13.04.196<strong>1.</strong> godine u selu Mramor, op{tina Pri{tina.<br />
Osu|en je 1984. godine, na ~etiri godine zatvora, zbog krivi~nog<br />
dela udru`ivawe radi neprijateqske delatnosti.<br />
Nakon povla~ewa srpskih snaga bezbednosti sa KiM, kao<br />
zamenik komandanta 153. brigade u selu Zla{, op{tina Pri{tina,<br />
147
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
iz magacina u selu Lukare, uzeo je oko 700 automatskih pu{aka i<br />
prodao ih Ramizu Aslaniju (po ceni od 300 DEM po komadu), da<br />
bi ih Aslani, potom, preprodao pripadnicima ANA u<br />
Makedoniji (po ceni od 700 DEM po komadu).<br />
Krajem avgusta 1999. godine, na lokaciji sela Zebince, op{tina<br />
Novo Brdo, u~estvovao je u kidnapovawu Milorada Popovi}a, iz<br />
Gra~anice, Slavi{e Stevi}a, iz Badovca i Predraga Miki}a,<br />
zvanog "Prota", iz Su{ice. Uz Fatmira Sopija i Adema [ehua,<br />
glavni je osumwi~eni za ubistvo Dragana Peri}a, Sini{e<br />
Markovi}a i izvesnog Jovanovi}a, na podru~ju Gra~anice.<br />
114. AZEM (Riza) SUQA, <strong>zvani</strong> "Tefik" i<br />
"Veliki ujak"<br />
<strong>Ro|en</strong> 04.05.195<strong>1.</strong> godine u Ki{noj Reci,<br />
op{tina Glogovac.<br />
Biv{i ministar odbrane u Vladi Ha{ima<br />
Ta}ija, du`e vremena boravio u [vajcarskoj,<br />
a sada je nastawen u Albaniji. Bio je jedan<br />
od najuticajnijih ~lanova delegacije<br />
kosmetskih Albanaca koja je u~estvovala na pregovorima u<br />
Rambujeu.<br />
Pripada grupi idejnih tvoraca OVK, a u~estvovao je i u<br />
osnivawu [IK. Zajedno sa \eqadinom Ga{ijem i Ha{imom<br />
Ta}ijem, organizovao je teroristi~ki napad na pripadnike<br />
MUP-a Srbije, na pru`nom prelazu u Glogovcu, maja 1993.<br />
godine. Osim toga, 1998. godine organizovao je teroristi~ki<br />
napad na policijske stanice u Podujevu i [timqu, likvidaciju<br />
grupe Srba u Klini i oko 80 lica srpske i albanske<br />
nacionalnosti iz Mali{eva. U vreme oru`anih sukoba na KiM,<br />
naredio je likvidaciju oko 800 Albanaca koji nisu prihvatili<br />
~lanstvo u DPK, kao i likvidaciju pojedinih uticajnih<br />
aktivista partije DSK Ibrahima Rugove.<br />
Wegova novija aktivnost vezuje se za teroristi~ku organizaciju<br />
ANA na KiM, u okviru koje zauzima jednu od va`nijih uloga.<br />
Odgovoran je za bomba{ki napad na prostorije UNMIK<br />
policije u Pe}i, koji su, po~etkom 2003. godine, izvr{ili<br />
pripadnici [IK.<br />
148
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Nakon sukoba sa Ha{imom Ta}ijem i Yavitom Haqitijem, Suqa<br />
je napustio teritoriju KiM i odselio se u Albaniju, odakle<br />
u~estvuje u organizaciji brojnih diverzantsko-teroristi~kih<br />
aktivnosti koje na Kosmetu izvode pripadnici [IK, a u ciqu<br />
koordinacije wihovih aktivnosti ~esto ilegalno prelazi<br />
granicu i boravi na teritoriji Pe}i, Prizrena i \akovice.<br />
Tako|e, koordinira lancem organizovanog kriminala na<br />
teritoriji KiM i Makedonije, u vezi ilegalnog uvoza oru`ja,<br />
municije i druge opreme, te obezbe|ewa materijalnih i<br />
finansijskih sredstava, potrebnih za vr{ewe teroristi~kih<br />
aktivnosti.<br />
Naoru`awe i opremu za diverzantska i teroristi~ka dejstva<br />
nabavqa u Albaniji, Nema~koj i [vajcarskoj, a distribuira ih<br />
preko teritorije Albanije na KiM.<br />
115. [EMSI (Nebija) SUQA, <strong>zvani</strong> "[a}a"<br />
<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>07.1957. godine u selu Bresaqce,<br />
op{tina Gwilane.<br />
Kao zamenik komandanta karada~ke zone OVK<br />
(u sastavu lapske zone - 153. brigada), u selu<br />
Zla{, op{tina Pri{tina, bio je anga`ovan<br />
na mobilisawu lica na teritoriji op{tina<br />
Gwilane i Vitina, zbog ~ega je, po~etkom 1999. godine, formirao<br />
pod{tab OVK u selu @egrova~ka Vrbica, op{tina Gwilane, kako<br />
bi teroristi~ku aktivnost i omasovqavawe OVK prebacio i na<br />
podru~ja u kojima, do tada, nije bilo oru`anih sukoba. Pojedini<br />
pripadnici OVK optu`ili su ga za kra|u novca u iznosu od<br />
140.000 DEM, koji je bio namewen za finansirawe pomenutog<br />
{taba.<br />
Li~no je organizovao i izdavao naloge za ubistva Srba, ali i<br />
Albanaca za koje se procenilo da sara|uju sa pripadnicima<br />
MUP-a Republike Srbije i VJ. Po wegovom nare|ewu, a u<br />
dogovoru sa Fqorimom Kloko}ijem, sada pripadnikom KZK u<br />
op{tini Novo Brdo, grupa albanskih terorista odvela je<br />
~lanove porodice Buwaku (oca Bisqima i sina Agima), iz<br />
149
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
mahale Buwaci, op{tina Novo Brdo, u pravcu sela Marevce.<br />
Pomenuta lica se i sada smatraju nestalima.<br />
Po wegovom nalogu, izvr{ena su mnoga ubistva u selima Pone{,<br />
Paralovo, Stra`a i Cernica, u gwilanskoj op{tini, kao i u<br />
samom Gwilanu.<br />
Zajedno sa Avduqem Hasanijem, iz sela Cernica, i Isom<br />
Agu{ijem, iz sela @egra, tokom 2000. godine, boravio je na<br />
podru~ju op{tina Pre{evo i Bujanovac, u svojstvu instruktora<br />
pripadnicima OVPMB i pru`awa pomo}i u qudstvu, naoru`awu<br />
i materijalnim i finansijskim sredstvima.<br />
116. FADIQ (Hajdar) SUQEVI]<br />
<strong>Ro|en</strong> 19.10.1965. godine u selu Ravna Bawa, op{tina Medve|a.<br />
Biv{i radnik SUP-a Pri{tina, a sada pripadnik KPS u<br />
policijskoj stanici u Pri{tini.<br />
Godine 1998., napustio je policiju i prikqu~io se OVK,<br />
formiraju}i jedinicu na podru~ju Golaka (reon izme|u<br />
Pri{tine i Medve|e), u ciqu izvo|ewa teroristi~kih akcija.<br />
Pomenuta grupa, kojoj su, izme|u ostalih, pripadali Hamdi<br />
Hiseni, Isqam M{ica, Mehmet Aqija i Baki Ga{i, planirala<br />
je niz likvidacija i diverzantsko-teroristi~kih akcija na<br />
podru~ju Pri{tine. U julu 1998. godine, Suqevi} je, sa svojom<br />
grupom, u Pri{tini, izvr{io napad na vojni autobus koji je<br />
prevozio zaposlene na aerodromu Slatina, pri ~emu su te{ko<br />
raweni Slavica Aleksi} i Dejan Gavrilovi}, kao i pripadnici<br />
VJ Branislav Kubatovi} i Zoran Mirkovi}.<br />
Posle povla~ewa pripadnika MUP-a i VJ sa KiM, u~estvovao je<br />
u progonu srpskog stanovni{tva iz Pri{tine, wihovom<br />
pqa~kawu, maltretirawu, kao i uzurpaciji stanova. Organizovao<br />
je pqa~ku benzinske pumpe u Pri{tini, kojom prilikom je<br />
ubijen radnik srpske nacionalnosti, a povezan je i sa ubistvom<br />
vi{e od 15 Srba u selu Zlatare, op{tina Uro{evac, Kemaqa<br />
[abanija, radnika CRDB Pri{tina, i Ramiza Mehmetija, iz<br />
sela Ajkobila, op{tina Pri{tina, kao sa otmicom Osmana<br />
[ainovi}a, iz Medve|e, Vaqona Mehmetija i Fitima Vrajolija.<br />
150
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Organizovao je i upravqao logorom za zato~ene Srbe koji se<br />
nalazio u zaseoku Zlatare, u blizini sela Mati~ane, kod<br />
Pri{tine.<br />
Osim aktivnosti na KiM, Suqevi} se prikqu~io OVPMB, u<br />
~ijem je sastavu izvr{io niz teroristi~kih akcija na podru~ju<br />
op{tine Medve|a.<br />
Na ~elu je jedne od kriminalnih grupa koja se u Pri{tini bavi<br />
preprodajom droge, ukradenih automobila i akcizne robe, kao i<br />
reketirawem i posredovawem u kupoprodaji nepokretnosti<br />
izme|u Albanaca i Srba, uz uzimawe visoke provizije.<br />
117. EMRU[ (Nesim) SUMA, <strong>zvani</strong> "Hoya"<br />
<strong>Ro|en</strong> 27.05.1974. godine u selu Dimce,<br />
Ka~anik.<br />
Za vreme NATO agresije na SRJ, kao<br />
pripadnik 162. brigade operativne zone<br />
Nerodimqe, neposredno je u~estvovao u<br />
teroristi~kim akcijama na podru~ju<br />
Ka~anika.<br />
Posle povla~ewa srpskih snaga bezbednosti sa KiM, kao<br />
pripadnik tajne policije Kosova, zajedno sa Ru{itom i Ze}ifom<br />
Bardhijem, i Mehmetom Bala`ijem, u~estvovao je u progonu i<br />
ubistvima nealbanskog stanovni{tva, ali i lokalnih Albanaca,<br />
koji nisu hteli da se pridru`e formacijama OVK. Tokom 1999.<br />
godine, ~lanovi pomenute grupe ubili su Emina Derwanija, a<br />
izvr{ili su i teroristi~ku akciju u kojoj je poginuo Ziber<br />
Curi, Albanac iz \eneral Jankovi}a, op{tina Ka~anik.<br />
Posle ubistva Curija, pripadnici KFOR-a uhapsili su Sumu,<br />
Mehmeta Bala`ija i jo{ jednog teroristu, ali su, pod pritiskom<br />
organizovanih protesta Albanaca, bili prinu|eni da ih, posle<br />
nekoliko dana, puste iz pritvora.<br />
U vreme sukoba albanskih terorista sa snagama bezbednosti<br />
Republike Makedonije, Suma je bio anga`ovan na prikupqawu i<br />
151
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
slawu oru`ja i vojne opreme, kao i regrutovawu i upu}ivawu<br />
vojno sposobnih Albanaca na podru~je pomenute dr`ave.<br />
Posle potpisivawa Ohridskog sporazuma, 200<strong>1.</strong> godine, pre{ao<br />
je u Makedoniju i prikqu~io se {tabu novoformirane<br />
teroristi~ke organizacije ANA, a po~etkom 2002. godine, na<br />
inicijativu rukovodstva, postavqen je za zamenika {efa<br />
fizi~kog obezbe|ewa Alija Ahmetija, predsednika Demokratske<br />
unije za integraciju (DUI), politi~ke partije Albanaca u<br />
Makedoniji.<br />
Tokom 2002. godine, postao je jedan od glavnih organizatora<br />
{verca oru`ja, narkotika i akcizne robe sa KiM u Makedoniju.<br />
Marta meseca iste godine, prilikom jedne od wegovih akcija<br />
prebacivawa oru`ja, pripadnici KFOR-a presreli su grupu<br />
{vercera, a u oru`anom sukobu do koga je do{lo, Suma je bio<br />
te{ko rawen. Preba~en je na le~ewe u KBC u Pri{tini, ali je<br />
uspeo da pobegne.<br />
Nalazi se na ameri~koj "crnoj listi" organizacija i lica kojima<br />
se, zbog teroristi~ke delatnosti, uskra}uje finansijska pomo},<br />
odnosno zabrawuje ulazak u SAD.<br />
118. RUFKI (Ibrahim) SUMA<br />
<strong>Ro|en</strong> 15. 04. 1968. godine u selu Dimce,<br />
op{tina Ka~anik.<br />
Po~etkom 1998. godine, po nalogu glavnog<br />
{taba OVK u dreni~kom kraju, formirao je<br />
teroristi~ko-diverzantske grupe koje su<br />
delovale na podru~ju \enaral Jankovi}a.<br />
Jedna od wegovih grupa organizovala je<br />
kanal za ubacivawe oru`ja iz Makedonije na KiM, a Suma je<br />
li~no finansirao wegovu kupovinu i odlu~ivao o skladi{tewu.<br />
Prilikom hap{ewa ove grupe od strane pripadnika MUP-a<br />
Srbije, Rufki Suma je uspeo da pobegne, ali je, u odsustvu, osu|en<br />
na zatvorsku kaznu u trajawu od 10 godina.<br />
Nakon dislocirawa srpskih snaga bezbednosti sa KiM, bio je<br />
jedan od organizatora proterivawa Srba sa podru~ja \eneral<br />
Jankovi}a, a li~no je u~estvovao u organizovawu nekoliko<br />
152
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
ubistava u toj oblasti. Kasnije je postavqen za komandanta 163.<br />
brigade KZK u Vitini, a sada se, u ~inu majora, nalazi na<br />
funkciji komandira jedinice KZK, stacionirane u \eneral<br />
Jankovi}u.<br />
Tokom 200<strong>1.</strong> godine, organizovao je prikupqawe nov~anih<br />
sredstava, u ciqu pru`awa pomo}i jedinicama OVPMB na jugu<br />
Srbije i ONA u Makedoniji, pri ~emu je i li~no u~estvovao u<br />
sukobima sa makedonskim organima bezbednosti.<br />
Osim teroristi~ke, bavi se i kriminalnom aktivno{}u. Zajedno<br />
sa Emru{om Sumom, iz sela Dimce, op{tina Ka~anik, 1999.<br />
godine, formirao je svoj kriminalni klan koji {vercuje oru`je<br />
i drogu iz Makedonije na KiM i obrnuto. Tako|e, bavi se i<br />
iznu|ivawem novca od lokalnih firmi i imu}nih qudi, kao i<br />
autoprevoznika koji prolaze kroz \eneral Jankovi}. ^lanovi<br />
klana Suma u vezi su sa kriminalnim grupama koje predvodi<br />
Rustem Mustafa, <strong>zvani</strong> "Remi", iz Podujeva.<br />
119. ISMET (Mihedin) TARA<br />
<strong>Ro|en</strong> 08.06.1963. godine, u Orahovcu.<br />
Sa grupom svojih saboraca iz OVK, me|u<br />
kojima su Gzim Hamza, <strong>zvani</strong> "Piktor",<br />
\eqaq Hajda, <strong>zvani</strong> "Toni", Seqajdin<br />
Mulabazi, <strong>zvani</strong> "Mici", i Sabajdin Cena,<br />
<strong>zvani</strong> "Sosi", formirao je posebnu jedinicu<br />
OVK, ~iji je {tab bio u mestu zvanom Carevac, kod Orahovca.<br />
Jedan je od organizatora i u~esnika u oru`anom napadu na<br />
Orahovac, 17.07.1998. godine, i velikog broja teroristi~kih<br />
napada na pripadnike MUP-a Srbije i VJ, zbog ~ega je, krajem<br />
1998. godine, postavqen za komandanta 124. brigade OVK u<br />
operativnoj zoni Pa{trik, ~iji se {tab, u to vreme, nalazio u<br />
selu Retimqe, op{tina Orahovac.<br />
Sa Sabajdinom Cenom, odgovoran je za vi{e ubistava i zlo~ina<br />
nad nealbanskim stanovni{tvom u Orahovcu, prilikom ulaska<br />
albanskih terorista u ovaj grad, juna 1999. godine.<br />
153
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Tako|e, zajedno sa Cenom i Skenderom Hoyom, upravqao je<br />
logorom za zato~ene Srbe koji se, jedno vreme, nalazio u<br />
Albaniji, 2 km severno od Tropoje.<br />
Nakon formirawa KZK, imenovan je za jednog od rukovodilaca<br />
na podru~ju Orahovca i li~no je uzurpirao benzinsku pumpu<br />
"Jugopetrola", za potrebe ove formacije.<br />
Tokom delovawa teroristi~ke formacije OVPMB na jugu<br />
Srbije, 2000. godine, bavio se ilegalnim dopremawem naoru`awa<br />
i vojne opreme za teroriste.<br />
Lider je ekstremne Partije pravde za podru~je Orahovca.<br />
120. GANI (Hayija) TA]I<br />
<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>0<strong>1.</strong>1958. godine u selu Bro}na,<br />
op{tina Srbica.<br />
Brat Ha{ima Ta}ija.<br />
Od 1992. godine, u~estvovao je u napadima na<br />
pripadnike MUP-a Srbije. Posredstvom svog<br />
brata, Ha{ima, stupio je u vezu sa Samijem<br />
Qu{takuom, Besimom Ramom, Kadrijem Veseqijem, Reyepom<br />
Seqimijem, Ademom Ja{arijem i drugim teroristima. Za<br />
komandanta 112. brigade "Arben Haliti", koja je delovala u<br />
operativnoj zoni Drenica, imenovan je 1998. godine i aktivno<br />
u~estvovao u teroristi~kim akcijama na pripadnike MUP-a<br />
Srbije i VJ.<br />
Vlasnik je 12 benzinskih pumpi koje sada nose naziv "Kosovo<br />
petrol", a bile su u vlasni{tvu "Jugopetrola" i "Beopetrola", i<br />
dr`i monopol nad trgovinom naftnim derivatima na celoj<br />
teritoriji KiM. Ostali vlasnici benzinskih pumpi pla}aju mu<br />
"porez" na ime dozvole za rad, a u slu~aju da to odbiju, postaju<br />
meta naoru`ane grupe pla}enika kojom rukovodi li~no Gani<br />
Ta}i. Ova grupa ih najpre opomiwe, a zatim pleni robu i<br />
zabrawuje daqi rad. Takvu poziciju na tr`i{tu naftom i wenim<br />
derivatima obezbe}uje mu Ha{im Ta}i koji, tako|e, na pomenuti<br />
na~in sti~e veliku finansijsku dobit.<br />
154
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
12<strong>1.</strong> HA[IM (Hayija) TA]I, <strong>zvani</strong><br />
"\arpni" ("Zmija")<br />
<strong>Ro|en</strong> 24.04.1969. godine u selu Bro}na,<br />
op{tina Srbica.<br />
Nakon demilitarizacije OVK, formirao je<br />
politi~ku partiju DPK, ~iji je predsednik. U<br />
julu 1997. godine, osu|en je u odsustvu,<br />
presudom Okru`nog suda u Pri{tini, i<br />
ka`wen zatvorskom kaznom u trajawu od 10 godina, zbog<br />
krivi~nog dela terorizam, a februara 1998. godine, za wim je<br />
raspisana Centralna poternica.<br />
Kao ~lan organizacionog jezgra OVK, u~estvovao je u<br />
obezbe|ivawu finansijskih sredstava za potrebe OVK,<br />
ubacivawu u zemqu teroristi~kih grupa, wihovoj diverzantskoteroristi~koj<br />
obuci i naoru`avawu. Zavr{io je vi{emese~nu<br />
vojnu obuku u Albaniji, nakon ~ega se direktno anga`ovao u<br />
vi{e teroristi~kih akcija na KiM.<br />
U~esnik je teroristi~kog napada na pru`nom prelazu u<br />
Glogovcu, kada su ubijena 4 policajca, a trojica te`e rawena.<br />
Tako|e, vi{e puta je pose}ivao selo Kle~ka, op{tina Lipqan, u<br />
vreme kada je tamo bila pritvorena, zlostavqana, a potom i<br />
likvidirana grupa srpskih civila.<br />
Iako je obezbedio participaciju u privremenim organima na<br />
KiM, zadr`ao je jak uticaj na najekstremnije strukture biv{e<br />
OVK, koje koristi u ciqu zastra{ivawa politi~kih protivnika<br />
i vr{ewa pritisaka na nealbansko stanovni{tvo da se iseli sa<br />
KiM.<br />
Krajem 200<strong>1.</strong> godine, na inicijativu Ha{ima Ta}ija,<br />
organizovano je vi{e teroristi~kih grupa sa~iwenih od biv{ih<br />
pripadnika OVK, uglavnom sa podru~ja Drenice, ~ije aktivnosti<br />
kontroli{e preko Kadrija Veseqija, {efa [IK-a, Samija<br />
Qu{takua, iz Srbice, i dr. Pod wegovom kontrolom nalazi se i<br />
tajna naoru`ana grupacija odgovorna za brojne zlo~ine, ubistva,<br />
kidnapovawa i zastra{ivawa na podru~ju severne Srbice, u<br />
selima Rudnik, Radi{evo, Suvo Grlo, Bawe, Kotore i Ku}ica.<br />
Ovom tajnom organizacijom neposredno rukovodi Reyep Selimi,<br />
155
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
iz sela Ov~arevo, op{tina Srbica, ina~e na~elnik Akademije<br />
KZK, a weni pripadnici su Musa Dervi{aj, Zenun Kadriju,<br />
\eqadin Gecaj i dr.<br />
Ta}i je u kontaktu sa Alijem Ahmetijem, komandantom ONA u<br />
Makedoniji, sa kojim sara|uje na prebacivawu terorista iz<br />
Makedonije na teritoriju op{tina Pre{evo i Bujanovac, u ciqu<br />
preduzimawa teroristi~kih akcija na punktove multietni~ke<br />
policije u pojedinim selima, u delu administrativne linije sa<br />
KiM.<br />
Tako|e, organizator je kriminalne organizacije, poznate kao<br />
"Dreni~ka grupa", u ~ije aktivnosti su ukqu~eni i brojni<br />
~lanovi wegove porodice. Pomenuta grupa dr`i pod kontrolom<br />
oko 10 do 15% ukupnog broja kriminalnih poslova na KiM, koji<br />
se odnose na {verc oru`ja, kradenih automobila, goriva, a<br />
delimi~no i cigareta, kao i na prostituciju, ostvaruju}i<br />
finansijsku vezu sa ~lanovima albanske, ~e{ke i makedonske<br />
mafije. Ina~e, Ta}ijeva sestra je udata za Sejdiju Bajru{a,<br />
jednog od vo|a albanske mafije.<br />
Ta}i kontroli{e ve}i deo organizovanog kriminala u regionu<br />
Istok-Klina-Srbica-Pri{tina. Najbli`i saradnik u {vercu<br />
ukradenih automobila mu je Fadiq Ta}i, a na tom poslu sara|uje<br />
sa kriminalnim klanom Kitaj. Na podru~ju op{tine Klina,<br />
organizovawem prostitucije se bavi Hamdi Ta}i, dok se<br />
poslovima {verca droge i trgovine prostitutkama Ha{im Ta}i<br />
bavi zajedno sa svojim ro|akom Menduhom Ta}ijem, te Betu{om<br />
Zihugolijem i Engelom [abanajem, <strong>zvani</strong>m "An|eo". Preko<br />
Menduha Ta}ija, ukqu~en je i u ilegalnu trgovinu oru`jem i<br />
gorivom. Uz Ekrema Luku, Fatmira Limaja, Fqorija Maqokua i<br />
Ismeta Osmanija, Ta}i je jedan od vo|a u ilegalnoj trgovini<br />
cigaretama na KiM.<br />
Ta}ijev blizak saradnik u poslovima organizovawa prostitucije,<br />
{verca narkotika i oru`ja je Yavit Haqiti, koji se, izme|u<br />
ostalog, bavi i poslovima zastra{ivawa, ucewivawa i<br />
eliminacije Ta}ijevih politi~kih protivnika.<br />
Znatan deo ovako ste~enih finansijskih sredstava, klan<br />
Ta}ijevih koristi i usmerava u politi~ku kampawu Ha{ima<br />
Ta}ija, a drugi deo novca se dostavqa kao podr{ka albanskim<br />
teroristi~kim grupama.<br />
156
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
122. AHMET (Aqi) ]IRI]I, <strong>zvani</strong> "[pat"<br />
<strong>Ro|en</strong> 26.12.19<strong>46</strong>. godine u selu Krajmirovce, op{tina Lipqan.<br />
Od 1966. godine, vi{e puta je hap{en zbog svoje ekstremisti~ke<br />
delatnosti.<br />
Bio je jedan od rukovodilaca {taba OVK u selu Krajmirovce,<br />
op{tina Lipqan. Tokom 1998. godine, u~estvovao je u<br />
organizovawu i izvr{ewu teroristi~kih akcija na pripadnike<br />
MUP-a Srbije i VJ. Po zadacima rukovodstva OVK, odlazio je u<br />
Albaniju, gde je, u kampovima Vqora i Kruma, zavr{io vojnu<br />
obuku.<br />
U~estvovao je, 29.06.1998. godine, u selu Crnoqevo, op{tina<br />
[timqe, zajedno sa Ramizom ]iri}ijem, Ramadanom Bequjijem,<br />
Rahmanom Tafom i Sulejmanom ]iri}ijem, u otmici ~etiri<br />
lica srpske nacionalnosti (Veqka Bakra~a, Ivana Bakra~a,<br />
Stamene Geno i jo{ jednog lica).<br />
Tako|e, bio je u~esnik u otmici Albanaca Kadrija Tafe,<br />
wegovog sina [erifa, Yema Fehmija, Emina Eminija i Eqmija<br />
^erkinija.<br />
Te{ko je rawen u novembru 1998. godine, prilikom povratka iz<br />
Albanije, gde je odlazio u ciqu nabavke i ilegalnog dopremawa<br />
oru`ja i municije. Posle ovog doga|aja, s obzirom na svoje<br />
zdravstveno stawe, obustavio je teroristi~ku delatnost i<br />
aktivirao se na planu prikupqawa finansijskih sredstava za<br />
DKP Ha{ima Ta~ija.<br />
Obavqao je, 1999. godine, du`nost zamenika rukovodioca<br />
policije OVK u op{tini [timqe. Trenutno je vlasnik privatne<br />
"Union bank" u Lipqanu, a u wenom Upravnom odboru, pored<br />
]iri}ija, nalaze se i Fahrudin i Hizer Ga{i, obojica biv{i<br />
pripadnici OVK. Ova banka se koristi za prawe novca<br />
dobijenog prodajom droge i oru`ja.<br />
157
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
123. RAMIZ (Reyep) ]IRI]I, <strong>zvani</strong> "Quan" ili "Sokoq"<br />
<strong>Ro|en</strong> 15.04.1962. godine u Krajmirovcima, op{tina Lipqan.<br />
Po~etkom 90-ih godina, boravio je u Nema~koj i bio aktivan u<br />
albanskoj emigraciji. Obuku za izvo|ewe teroristi~kih akcija<br />
zavr{io je u Skadru, Albanija, da bi se, po~etkom 1998. godine,<br />
prikqu~io teroristi~kim aktivnostima OVK na podru~ju<br />
op{tina Lipqan, [timqe i Mali{evo, gde je obavqao du`nost<br />
komandanta Glavnog {taba OVK za sela Krajmirovce i<br />
Petra{tica. Pre dolaska na ovo podru~je, u~estvovao je u<br />
napadima na pripadnike MUP-a Srbije i VJ, u selu Prekaze.<br />
Li~no je, 22.06.1998. godine, ubio jednog policajca, a jednog<br />
ranio. Sedam dana kasnije, sa Ramadanom Bequjijem, Rahmanom<br />
Tafom i Sulejmanom ]iri}ijem, u~estvovao je u otmici ~etiri<br />
civila, a predvodio je i grupu koja je otela, a kasnije i ubila<br />
Agima Ademija, Veseqa Ahmetija i Adema Ramadanija. Ista<br />
grupa je izvr{ila i teroristi~ki napad u kojem je rawen<br />
Milosav Stani{i}, rezervni policajac OUP-a Lipqan. Tako|e,<br />
rukovodio je i napadom na porodicu Fatmira ]erimija, iz sela<br />
Go|anca, op{tina [timqe, kao i akcijom kidnapovawa novinara<br />
"Tanjug"-a Neboj{e Rado{evi}a i Vladimira Dobri~i}a.<br />
Kidnapovana lica su bila zatvarana u prethodno iskopane<br />
bunare u selu Kle~ka, u op{tini Lipqan.<br />
Krajem 1998. godine, postao je komandant novoformirane 12<strong>1.</strong><br />
brigade OVK, a posle povla~ewa srpskih snaga sa KiM, jedan od<br />
rukovodilaca tajne policije Kosova.<br />
Po raspu{tawu OVK, prikqu~io se teroristi~koj organizaciji<br />
OVPMB na jugu Srbije. Po~ev od 2002. godine, zajedno sa<br />
Bekimom Zejnulahuom, anga`ovan je na regrutovawu pripadnika<br />
za teroristi~ku organizaciju ANA, a odr`ava kontakte sa<br />
Ajvazom Karpuzijem i Ramom Bujom, kao i sa biv{im<br />
pripadnicima ONA u Makedoniji.<br />
124. SAMI (Brahim) UK[INI, <strong>zvani</strong> "Sokoq"<br />
<strong>Ro|en</strong> 15.10.1967. godine u selu Morina, op{tina \akovica.<br />
Zajedno sa Sadrijem Avduqijem, formirao je i rukovodio<br />
teroristi~kom grupom koja je delovala na podru~ju \akovice.<br />
158
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Grupa je brojala 35 ~lanova i bila je naoru`ana automatskim i<br />
poluautomatskim pu{kama, minobaca~ima, te{kim mitraqezom<br />
i jednim topom. Izvr{ila je vi{e oru`anih napada, tokom 1998.<br />
godine, na pripadnike MUP-a Republike Srbije i Vojske<br />
Jugoslavije.<br />
Bio je zamenik Mali}a Ndrecaja, komandanta operativne zone<br />
Kumanovo, kojoj je pripadala 113. brigada "Ismet Ja{ari", na<br />
~elu sa Ku{trimom Hoyom.<br />
125. AVNI (Be}ir) FETA<br />
<strong>Ro|en</strong> 15.1<strong>1.</strong>1974. godine u selu Penduh,<br />
op{tina Podujevo.<br />
Kao komandant policije OVK u operativnoj<br />
zoni Lab, Feta je, 1999. godine, zajedno sa<br />
Sefedinom i Ja{arom Ejupijem, biv{im<br />
policajcima pokrajinskog SUP-a, a sada<br />
pripadnicima KPS, iz sela Sekira~a,<br />
op{tina Podujevo, direktno u~estvovao u ubistvu Srbe \uki}a,<br />
iz sela Glavnik, op{tina Podujevo, kao i u teroristi~kom<br />
napadu na Stanimira Dimovi}a, policajca OUP Podujevo.<br />
Zajedno sa Safetom Hasanijem i Bqerimom Bqak}orijem,<br />
<strong>zvani</strong>m "Beni", 2<strong>1.</strong>12.1998. godine, u Podujevu, izvr{io je<br />
teroristi~ki napad u kojem je ubijen Mili} Jovi}, operativni<br />
radnik CRDB Pri{tina.<br />
Sa Avnijem Beri{om, <strong>zvani</strong>m "Tarkan", iz sela Kowu{evca,<br />
op{tina Podujevo, i Rustemom Mustafom, <strong>zvani</strong>m "Remi", iz<br />
sela Prepolac, op{tina Podujevo, Feta je bio pripadnik grupe<br />
koja je, na ovom podru~ju, izvr{ila niz teroristi~kih napada, a<br />
nakon povla~ewa MUP-a Srbije i VJ sa KiM vr{ila etni~ko<br />
~i{}ewe na teritoriji op{tina Podujevo i Pri{tina.<br />
Nakon hap{ewa Qatifa Ganija, Feta je postavqen za {efa<br />
operativne zone pri [IK i, zajedno sa Eqmijem Re~icom,<br />
<strong>zvani</strong>m "Petrit", i Yavitom Haqitijem, predstavqa sam vrh<br />
tajne policije.<br />
Trenutno je pripadnik teroristi~ke formacije ANA, koja<br />
deluje na podru~ju KiM, o ~emu svedo~i ~iwenica da poseduje<br />
legitimaciju ove ilegalne organizacije.<br />
159
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
UNMIK policija je za wim raspisala poternicu, zbog vi{e<br />
po~iwenih zlo~ina na KiM, u periodu nakon dolaska<br />
me|unarodnih snaga.<br />
126. ADEM (Rust) HA\OCAJ<br />
<strong>Ro|en</strong> u selu Prekoluk, op{tina De~ani.<br />
Kao ~lan grupe OVK u pomenutom selu, Ha|ocaj je, u vi{e<br />
navrata, ilegalno odlazio u Albaniju, odakle je dopremao ve}u<br />
koli~inu naoru`awa za potrebe izvo|ewa teroristi~kih akcija.<br />
Do avgusta 1998. godine, u~estvovao je, sa teroristima iz<br />
Glo|ana, u kidnapovawu, mu~ewu i ubistvu ve}e grupe<br />
pripadnika MUP-a Srbije i srpskih civila sa podru~ja op{tine<br />
De~ani, ~ija su tela, potom, ba~ena u Radowi}ko jezero.<br />
Pored toga, akter je u ubistvima ve}eg broja Albanaca iz<br />
op{tine De~ani, me|u wima i Muarema Ha|ocaja, pripadnika<br />
lokalnog obezbe|ewa u selu Prekoluk.<br />
127. ABIT (Ajet) HAZIRAJ, <strong>zvani</strong> "Ninya"<br />
<strong>Ro|en</strong> 26.06.1956. godine u selu Lau{a, op{tina Srbica.<br />
Bio je komandant 2. bataqona 113. brigade OVK, koji je delovao<br />
na podru~ju Drenice.<br />
U julu 1998. godine, predvodio je teroristi~ku grupu koja je<br />
kidnapovala, a zatim i ubila ^edomira Kandi}a, iz sela Kotore,<br />
op{tina Srbica i spalila vi{e srpskih ku}a u istom selu. U<br />
novembru 1999. godine, sa Muhametom Haqitajem, <strong>zvani</strong>m<br />
"Naser", u blizini sela Vitake, kidnapovao je Dostanu [migi},<br />
iz sela Leo~ina, op{tina Srbica, i odveo je u improvizovani<br />
zatvor u selu Likovac, gde je kasnije ubijena.<br />
Po nalogu Saqija Veseqija, uz nov~anu nadoknadu, Haziraj je, u<br />
maju 2000. godine, ubio Ekrema Reyu, zvanog "Drini", iz<br />
Prizrena. Zbog ovoga je, sa jo{ trojicom sau~esnika, uhap{en od<br />
160
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
strane UNMIK policije, a procesuirawe za ovo krivi~no delo<br />
zapo~eto je po~etkom 2003. godine.<br />
128. SADIK (Ma|un) HALITJAHA<br />
<strong>Ro|en</strong> 07.06.1955. godine u selu Mu{uti{te,<br />
op{tina Suva Reka.<br />
Deluju}i u okviru ilegalne organizacije<br />
NPK na ovom podru~ju, Halitjaha se<br />
nametnuo kao jedan od najekstremnijih<br />
~lanova, zbog ~ega je protiv wega, 1986.<br />
godine, podneta krivi~na prijava. Iste<br />
godine, ilegalno je oti{ao u [vajcarsku, gde je stekao status<br />
azilanta i aktivno se ukqu~io u delatnost albanske<br />
ekstremne emigracije.<br />
Pored anga`ovawa na vrbovawu mladih Albanaca koji su<br />
upu}ivani na diverzantsko-teroristi~ku obuku, a potom u<br />
jedinice OVK na KiM, Halitjaha je i li~no, 1998. godine, sa<br />
grupom terorista, preko Albanije do{ao na KiM, gde je<br />
odmah postavqen na funkciju komandanta regionalnog {taba<br />
OVK u selu Budakovo, op{tina Suva Reka. Bio je<br />
organizator snabdevawa oru`jem i municijom iz Albanije i<br />
ubrzo je stvorio sna`nu teroristi~ku organizaciju, koja je<br />
pod svoju privremenu kontrolu stavila znatan deo teritorije<br />
na ovom podru~ju. Pod wegovom komandom, formiran je<br />
nelegalni zatvor u selu Budakovo.<br />
Kao ~lan ilegalne organizacije "Orlovo oko", tokom 1999.<br />
godine, na podru~ju Uro{evca, Gwilana, Glogovca i<br />
Prizrena, bio je anga`ovan na kontroli rada i reketirawu<br />
no}nih klubova i prostitucije.<br />
Nakon formirawa KZK, Halitjaha je imenovan za {efa<br />
odseka za civilno-vojna pitawa, odakle je suspendovan 2002.<br />
godine. U istom periodu, na inicijativu Op{teg {taba OVK,<br />
formirano je Udru`ewe veterana rata OVK, za ~ijeg<br />
predsednika je izabran Halitjaha.<br />
161
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
129. YAVIT (Mehmet) HAQITI, <strong>zvani</strong><br />
"Zeka"<br />
<strong>Ro|en</strong> 08.03.1956. godine u Novom Selu, op{tina<br />
Pe}.<br />
Osamdesetih godina, bio je ~lan ilegalnih<br />
ekstremnih organizacija koje su, u svojim<br />
platformama, precizirale ciqeve otcepqewa<br />
KiM iz sastava Republike Srbije i wegovog<br />
prikqu~ewa Albaniji. Nakon neuspelog poku{aja wegovog<br />
hap{ewa u Pri{tini, kada je, pru`aju}i oru`ani otpor, ranio<br />
jednog pripadnika RDB, oti{ao je u [vajcarsku, gde je dobio<br />
status politi~kog azilanta. Postao je ~lan u`eg rukovodstva<br />
NPK za podru~je zapadne Evrope, a kao jedna od vode}ih li~nosti<br />
tada{we OVK, bio je ~lan delegacije sa KiM u Rambujeu. ^lan je<br />
predsedni{tva DPK i poslanik Skup{tine Kosova.<br />
Po~etkom 199<strong>1.</strong> godine, direktno je organizovao ubacivawe ve}e<br />
koli~ine oru`ja i municije na podru~je Pe}i, pri ~emu je kao<br />
veze koristio Gzima Avdimetaja, iz Streoca, op{tina De~ani,<br />
bra}u Elezaj, iz Radovca, op{tina Pe}, bra}u Camaj, iz Novog<br />
Sela, op{tina Pe}, i dr. Tako|e, bio je ukqu~en i u organizovawe<br />
diverzantsko-teroristi~ke obuke pripadnika OVK.<br />
U direktnim kontaktima sa ~lanovima rukovodstva OVK u<br />
[vajcarskoj i Nema~koj (Gafur Eq{ani, Ja{ar Salihaj, Emru{<br />
Yemajli, Adem Grabovci, Ibrahim Keqmendi, Muhamed<br />
Keqmendi, Hasan Ukha|aj, Hakif Hoti i dr.), planirao je,<br />
rukovodio i koordinirao aktivnost OVK na KiM i u Republici<br />
Albaniji, a po zadacima organizacije povremeno je boravio na<br />
tim podru~jima, radi dogovora o podeli naoru`awa i opreme<br />
~lanovima OVK.<br />
Godine 1998., li~no je organizovao skladi{tewe ve}e koli~ine<br />
oru`ja na podru~ju Tropoje, Albanija, i pripremio vi{e baza za<br />
prihvat teroristi~kih grupa koje su u Albaniju dolazile sa<br />
KiM.<br />
Nakon stacionirawa me|unarodnih snaga, do{ao je na podru~je<br />
Pe}i i nastanio se u mestu Vitomirica, gde je izgradio pogon za<br />
proizvodwu gra|evinskog materijala i u toj oblasti dr`i<br />
monopol, {to mu donosi izuzetno veliku materijalnu korist.<br />
162
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Imao je zna~ajnu ulogu u formirawu tajne policije na KiM, koja<br />
se direktno stavqa u funkciju najekstremnijih teroristi~kih<br />
struktura u Pokrajini, vr{e}i etni~ko ~i{}ewe na podru~ju<br />
Pe}i. U svojstvu direktora [IK, organizovao je logisti~ku<br />
podr{ku formacijama ONA u Republici Makedoniji, a pomiwe se<br />
i kao inicijator formirawa OVIK.<br />
Albanska {tampa ga optu`uje da je organizovao ubistvo<br />
Muhameta Yemaiqija, savetnika Ibrahima Rugove, kao i<br />
rukovodilaca nekada{we SDB Selima Bro{aja i Ibu{a<br />
Kloko}ija.<br />
U vezi je sa mafijom u Albaniji, kao i sa albanskom<br />
obave{tajnom slu`bom. Deo novca ste~enog na nezakonit na~in<br />
prisvaja za sebe, a deo koristi za finansirawe aktivnosti<br />
albanskih terorista na KiM, jugu Srbije i u Makedoniji.<br />
Jedna je od centralnih figura organizovanog kriminala na KiM.<br />
Poseduje ogroman kapital, bavi se reketirawem i poslovima u<br />
vezi sa drogom i prostitucijom. Tako|e, u potpunosti kontroli{e<br />
naseqe Vitomirica, koje se nalazi 2 km severoisto~no od Pe}i,<br />
u kojem ima vi{e rezidencija (kao i u Kosovskoj Mitrovici,<br />
Pe}i, Albaniji i [vajcarskoj). Vlasnik je vi{e ugostiteqskih<br />
i trgovinskih objekata, preko kojih pere novac, a koji mu slu`e i<br />
kao pokri}e za obavqawe najraznovrsnijih kriminalnih poslova.<br />
Nakon izbora odr`anih 17.1<strong>1.</strong>200<strong>1.</strong> godine, izabran je za<br />
poslanika u Skup{tini KiM, a marta 2002. godine imenovan je za<br />
wenog potpredsednika.<br />
130. BUJAR (Rasim) HARADINAJ<br />
<strong>Ro|en</strong> 15.05.1976. godine u selu Glo|ane,<br />
op{tina De~ani.<br />
Kao pripadnik oru`ane formacije koja je<br />
delovala na teritoriji operativne zone<br />
Duka|in, u~estvovao je u vi{e od 87 ubistva,<br />
29 otmica, organizovawu vi{e zatvora lociranih u selima<br />
Glo|ani, Belanica, Likovac, Jablanica i Smonica, op{tina<br />
Prizren, silovawu i seksualnom zlostavqawu vi{e lica i<br />
uni{tavawu imovine ve}eg obima.<br />
163
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Osim toga, odgovoran je za oko 180 teroristi~kih napada, me|u<br />
kojima su i oru`ani napadi na sela Qo|a i Babalo}, sredinom<br />
1998. godine, kao i za prinudno iseqavawe stanovni{tva sa<br />
teritorije \akovice, Pe}i i De~ana, te paqewe crkve u selu<br />
Gorwi Ra{i}.<br />
Neposredni je po~inilac vi{e oru`anih napada na pripadnike<br />
MUP-a Republike Srbije i VJ. Zajedno sa Agimom Seqmanajem i<br />
Dautom Haradinajem, u~estvovao je u napadu na pripadnike vojske<br />
i policije, avgusta 1998. godine, u blizini sela [aptej, op{tina<br />
De~ani, a predvodio je i grupu terorista u napadu na pripadnike<br />
MUP-a Srbije, kod sela Jablanica, op{tina \akovica, kao i u<br />
napadima na policajce i vojnike izvr{enim u oktobru 1998.<br />
godine, kod sela Glo|ane, i u novembru 1999. godine, kod<br />
Da{inova~kog mosta, op{tina De~ani.<br />
Pored navedenog, ukqu~en je u {verc oru`ja na KiM.<br />
13<strong>1.</strong> DAUT (Hiqmija) HARADINAJ, <strong>zvani</strong><br />
"Cufi" ili "Obogaqeni"<br />
<strong>Ro|en</strong> 06.04.1978. godine u selu Glo|ane,<br />
op{tina De~ani.<br />
Kao pripadnik OVK, u sukobima sa srpskim<br />
snagama bezbednosti, bio je te{ko rawen i<br />
ostao je bez jedne ruke.<br />
Na inicijativu bra}e Ramu{a, Dauta i [keqzena Haradinaja,<br />
po~etkom 1998. godine, formiran je {tab OVK u Glo|anima, ~iji<br />
je komandant postao Ramu{, a wegov zamenik Daut Haradinaj koji<br />
je, kasnije, imenovan za ~lana Glavnog {taba OVK i komandanta<br />
13<strong>1.</strong> brigade "<strong>Isuf</strong> Grvala", ~iji su pripadnici po~inili<br />
veliki broj zlo~ina na podru~ju De~ana.<br />
U zatvoru u Glo|anima, koji je bio pod direktnom kontrolom<br />
Ramu{a i Dauta Haradinaja, ubijen je veliki broj Srba, me|u<br />
kojima su Slobodan Radojevi}, Milo{ i Milica Radunovi},<br />
Milka Vlahovi}, Darinka Kova~, Novica Vujisi}, Zdravko<br />
Radunovi}, Dragan \uki}, Miloje i Vinka Krsti} i dr. Daut<br />
164
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Haradinaj je, tako|e, neposredno u~estvovao u ubistvu Slobodana<br />
Pra{~evi}a i policajca Milorada Ota{evi}a. Tako|e, tereti<br />
se za po~iwene zlo~ine prema Srbima i Albancima lojalnim<br />
Republici Srbiji, kao i onima koji bi mogli biti potencijalni<br />
svedoci zlo~ina po~iwenih od strane bra}e Haradinaj.<br />
Neposredni je izvr{ilac brojnih ubistava, a organizovao je<br />
likvidaciju Tahira Zemaja, kao i vi{e drugih politi~kih<br />
protivnika Ha{ima Ta}ija.<br />
Nakon formirawa KZK, bio je zamenik komandanta, a potom i<br />
komandant 3. RTG. Ispred komande KZK, bio je zadu`en za<br />
koordinaciju rada sa islamskom teroristi~kom organizacijom<br />
"Al Kaida". U tom svojstvu, oktobra 200<strong>1.</strong> godine, u Sofiji,<br />
organizovao je sastanak sa Muhamedom Al Zavahirijem, bratom<br />
idejnog vo|e pomenute organizacije dr Ajmana Al Zavahirija.<br />
Suspendovan je iz KZK, 200<strong>1.</strong> godine, jer je stavqen na ameri~ku<br />
"crnu listu" organizacija i lica kojima se, zbog teroristi~ke<br />
delatnosti, uskra}uje finansijska pomo}, odnosno zabrawuje<br />
ulazak u SAD.<br />
Do hap{ewa od strane pripadnika KFOR-a, jula 2002. godine,<br />
neposredno je u~estvovao u borbama protiv snaga bezbednosti<br />
Republike Makedonije, zajedno sa pripadnicima ONA, a bio je<br />
aktivan i na planu {verca oru`ja i droge, u kriminalnoj grupi<br />
koju predvodi Ramu{ Haradinaj.<br />
Optu`en je za ratne zlo~ine po~iwene nad kosmetskim<br />
Albancima, juna 1999. godine.<br />
132. RAMU[ (Hiqmija) HARADINAJ<br />
<strong>Ro|en</strong> 03.07.1968. godine u selu Glo|ane,<br />
op{tina De~ani.<br />
Protiv wega je podneto 108 krivi~nih prijava,<br />
zbog osnovane sumwe da je izvr{io krivi~na<br />
dela terorizam, udru`ivawe radi neprijateqske<br />
delatnosti, kao i zbog ubistva civila.<br />
Emigrirao je u [vajcarsku, 1989. godine, a nakon toga se, u<br />
Francuskoj, prijavio u Legiju stranaca.<br />
165
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Godine 1996., zavr{io je diverzantsko-teroristi~ku obuku. U<br />
Albaniji je u~estvovao u stvarawu logisti~kih baza u Kuksu i<br />
Tropoji, odakle je, potom, sa grupom poverqivih saradnika,<br />
kontinuirano ubacivao oru`je na KiM.<br />
Sredinom 1997. godine, ilegalno je u{ao u zemqu i, zajedno sa<br />
svojom bra}om, Dautom i [keqzenom, organizovao teroristi~ke<br />
napade na policijsko odeqewe u selu Rzni}, op{tina De~ani, i<br />
selu Pono{evac, op{tina \akovica, kao i na izbegli~ka naseqa<br />
u Juniku i Babalo}u. Po~etkom 1998. godine, u Glo|anima,<br />
formirao je diverzantsko-teroristi~ku grupu koja je, po<br />
wegovim nalozima, vr{ila akcije presretawa i zastra{ivawa<br />
Srba i Albanaca lojalnih Republici Srbiji. Ova grupa je,<br />
predvo|ena bra}om Haradinaj, u martu 1998. godine, izvr{ila<br />
napad na policijsku patrolu u selu Glo|ane, u kojem je ubijen<br />
Miodrag Otovi}.<br />
U aprilu iste godine, grupa terorista, na ~elu sa Ramu{om<br />
Haradinajem, u Glo|anima je formirala {tab OVK za Metohiju,<br />
a za ~lanove {taba odre|ena su wegova bra}a Daut i [keqzen,<br />
zatim Hiqmija Haradinaj, Faton Mehmetaj, Rasim Haradinaj,<br />
Fadiq Nimonaj, Mali} Ndrecaj i dr., a sam Ramu{ se anga`ovao<br />
na omasovqavawu ~lanstva i formirawu lokalnih {tabova na<br />
celom podru~ju De~ana i \akovice. Istovremeno, na wegovu<br />
inicijativu, formirana je i specijalna jedinica OVK u<br />
Glo|anima, pod nazivom "Crni orlovi", ~iji je komandant<br />
postao Idriz Baqaj, <strong>zvani</strong> "Toger". Pod rukovodstvom Ramu{a<br />
Haradinaja, "Crni orlovi" su kidnapovali i na brutalan na~in<br />
ubili vi{e desetina srpskih civila, a jedan broj le{eva je<br />
prona|en u Radowi}kom jezeru i seoskim bunarima u op{tini<br />
De~ani.<br />
Nakon formirawa KZK, Haradinaj je imenovan za zamenika<br />
komandanta KZK Agima ^ekua. Krajem 2000. godine, napustio je<br />
KZK i formirao partiju ABK. Da bi sa~uvao svoj uticaj u KZK,<br />
izdejstvovao je da za komandanta 3. RTG KZK bude postavqen<br />
wegov brat Daut, koji vr{i likvidaciju Ramu{ovih politi~kih<br />
protivnika. Tako|e, Haradinaj ima bliske veze i u strukturi<br />
KPS, s obzirom da je veliki broj policajaca i stare{ina ove<br />
formacije bio aktivan u OVK, u vreme kada je Haradinaj bio<br />
komandant Glavnog {taba OVK za Metohiju.<br />
Ramu{ Haradinaj je najuticajnija kriminalna li~nost u oblasti<br />
Metohije, na podru~jima Pe}i, De~ana i \akovice. U saradwi sa<br />
166
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Ekremom Lukom i Naserom Keqmendijem, stvorio je kriminalnu<br />
organizaciju koja kontroli{e organizovani {verc droge,<br />
cigareta, nafte, naftnih derivata, oru`ja, vozila i dr. Wegove<br />
bliske veze, Isa Baqaj, Arton Toqaj, Avduq Mu{koqi i Aqi<br />
Haskaj, svi iz De~ana, u kontaktu su sa pripadnicima mafije u<br />
Albaniji.<br />
Deo ostvarenog profita iz kriminalnih aktivnosti Haradinaj<br />
i wegova kriminalna grupa dali su za potrebe KZK, a iz istih<br />
izvora, zna~ajna finansijska podr{ka je upu}ena Nazimu<br />
Haradinaju, koji je oru`jem snabdevao albanske teroriste u<br />
Makedoniji.<br />
Pripada uticajnoj porodici u pe}kom regionu, koja ima velike<br />
suparnike u klanu Rugova i klanu Musaj, koji tradicionalno<br />
poma`e Rugovin DSK, a ranije je imao jake veze sa FARK-om<br />
Bujara Buko{ija. Wegovo te{ko rawavawe, 07.07.2000. godine, u<br />
selu Strelci, u zapadnom delu KiM, rezultat je me|umafija{kog<br />
sukoba izme|u grupa koje pripadaju Ha{imu Ta}iju i Haradinaju<br />
i porodice Musaj. Pre i nakon toga, desio se veliki broj<br />
ubistava, kao posledica krvne osvete me|u zava|enim klanovima.<br />
U drugoj polovini 2002. godine, pokrenut je istra`ni postupak i<br />
izvr{eno hap{ewe Dauta Haradinaja i grupe visokih oficira<br />
KZK, koji su osu|eni na vi{egodi{we zatvorske kazne. Pored<br />
toga, pokrenut je i krivi~ni postupak, pred Okru`nim sudom u<br />
Pe}i, protiv Ramu{a Haradinaja.<br />
U ciqu osloba|awa svoga brata iz zatvora, Haradinaj je,<br />
posredstvom Avduqa Mu{koqija, organizovao protestne<br />
demonstracije i inicirao formirawe grupe od oko 30 lica, koja<br />
su poku{ala da iz KPD "Dubrava", op{tina Istok, otmu Dauta<br />
Haradinaja.<br />
U januaru 2003. godine, Haradinaj je organizovao ubistvo Tahira<br />
Zemaja, komandanta FARK-a, wegovog sina Enisa i bratanca<br />
Hisena, na putu Pri{tina - Pe}, u blizini tamo{weg drvnog<br />
kombinata, s obzirom da je Zemaj trebalo da bude krunski svedok<br />
u postupku koji se vodi protiv Dauta Haradinaja i wega.<br />
Po nalogu Ramu{a Haradinaja, Mali} Ndrecaj je upu}en na<br />
podru~je Vitine, radi organizovawa teroristi~ke ANA, {to<br />
svedo~i o Haradinajevoj ume{anosti i u zbivawa na jugu Srbije.<br />
Posebno je bio aktivan u nabavci oru`ja i tajnoj obuci<br />
167
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
terorista iz ove oblasti, koja je organizovana u selima du`<br />
administrativne granice.<br />
133. NAIT (\emajq) HASANI<br />
<strong>Ro|en</strong> 15.0<strong>1.</strong>1965. godine u selu Randubrava, op{tina Prizren.<br />
Godine 1997., osu|en je na vi{egodi{wu kaznu zatvora, zbog<br />
teroristi~kih aktivnosti, a 2002. godine je amnestiran.<br />
Jedan je od osniva~a OVK i inicijator objediwavawa<br />
teroristi~kih grupa koje su delovale po~etkom 90-tih godina. U<br />
vezi sa tim, ostvarivao je direktne kontakte sa Azemom Suqom,<br />
Reyepom Selimijem, Sulejmanom Selimijem, <strong>zvani</strong>m "Sultan",<br />
\eqadinom Ga{ijem, Zarihom Pajazitijem, kao i sa grupom<br />
Adema Ja{arija.<br />
Organizator je i u~esnik u vi{e teroristi~kih akcija na<br />
podru~ju Drenice i jedan od aktera u teroristi~kom napadu na<br />
rektora Pri{tinskog univerziteta Radivoja Papovi}a, zajedno<br />
sa Zahirom Pajazitijem i ~lanovima lapske grupe.<br />
Nakon amnestije, 2002. godine, pristupio je politi~koj partiji<br />
DPK i bio izabran za ~lana wenog predsedni{tva, ali je, zbog<br />
neslagawa sa liderima ove partije, ubrzo iz we istupio.<br />
134. SAFET (Rahman) HASANI, <strong>zvani</strong><br />
"Breca"<br />
<strong>Ro|en</strong> 23.04.1970. godine, u Podujevu.<br />
Kao pripadnik lapske zone OVK, zajedno sa<br />
Avnijem Fetom, iz sela Penduh, op{tina<br />
Podujevo, i Bqerimom Bqak}orijem, <strong>zvani</strong>m<br />
"Beni", u~estvovao je u ubistvu Mili}a<br />
Jovi}a, radnika CRDB Pri{tina. Nakon {to su pripadnici<br />
srpskih snaga bezbednosti napustili teritoriju KiM, Hasani je<br />
vr{io sistematsko etni~ko ~i{}ewe srpskog stanovni{tva na<br />
teritoriji op{tine Podujevo.<br />
U~estvovao je u kidnapovawu vi{e lica srpske nacionalnosti<br />
na ovom podru~ju (npr. Ivana Majstorovi}a). Zajedno sa Isom<br />
Qatifijem i Fahrijem Jakupijem, izvr{io je ubistvo Srbislava<br />
\uki}a, iz sela Glavnik.<br />
168
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Uhap{en je, 13. septembra 2002. godine, od strane pripadnika<br />
UNMIK policije i KFOR-a, pod optu`bom da je u~estvovao u<br />
kidnapovawima svojih sunarodnika na podru~ju op{tine Podujevo,<br />
izvr{enim u periodu 1998/1999. godine.<br />
Za navedena dela osu|en je na kaznu zatvora u trajawu od 4 godine<br />
i trenutno izdr`ava kaznu u zatvoru Dubrava, op{tina Istok.<br />
135. YAVIT HASANI, <strong>zvani</strong> "Rakip"<br />
<strong>Ro|en</strong> 10.03.1957. godine u selu Tanu{evci,<br />
op{tina Skopqe, Republika Makedonija.<br />
Prikqu~io se OVK 1999. godine, kada je<br />
organizovao prebacivawe dobrovoqaca na<br />
KiM, kroz podru~je sela Tanu{evci. Imao je<br />
sopstvenu jedinicu pripadnika OVK.<br />
Posle sukoba na KiM, trgovao je oru`jem, medikamentima i<br />
drugom robom za potrebe OVPMB i ONA. Kada je ONA<br />
otpo~ela sa oru`anim aktivnostima u Makedoniji, odmah je<br />
postao jedan od wenih komandanata. Me|utim, ubrzo je napustio<br />
ovu formaciju i, sa jo{ 50 terorista pod svojom komandom,<br />
vr{io akcije usmerene protiv makedonske policije i vojske.<br />
Sada se bavi {vercom naoru`awa i vojne opreme, kao i<br />
regrutovawem, finansirawem i obu~avawem pripadnika ANA<br />
na podru~ju Uro{evca, Vitine i Ka~anika. Predstavqa<br />
eksponenta Ramu{a Haradinaja na podru~ju Makedonije.<br />
Tokom 2000. godine, unapre|en je u ~in majora. Bio je jedan od<br />
organizatora i nalogodovaca likvidacije Srba i Albanaca<br />
lojalnih Republici Srbiji, kao i paqewa i pqa~kawa srpskih<br />
ku}a i druge imovine podru~ju op{tine Vitina.<br />
Zbog osnovane sumwe da je izvr{io ubistvo nekoliko policajaca,<br />
kao i gra|evinskog inspektora op{tine ^air u Makedoniji, na<br />
zahtev vlasti Makedoniji, pripadnici KFOR-a su, marta 2000.<br />
godine, uhapsili Hasanija u centru Vitine i izru~ili ga<br />
me|unarodnim policijskim snagama u Makedoniji. Ubrzo je<br />
169
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
pu{ten na slobodu, u razmenu za 4 makedonska grani~ara koje su<br />
zarobili pripadnici ONA, nakon ~ega se vratio u Vitinu.<br />
^lan je ilegalne organizacije "Slobodni orlovi", koja se bavi<br />
iznu|ivawem novca i zastra{ivawem i koja je u Vitini poznata<br />
pod nazivom "Leopardi". Weni pripadnici su, 16.02.200<strong>1.</strong> godine,<br />
u~estvovali u prepadu na makedonske snage bezbednosti u<br />
Tanu{evcima.<br />
Hasani je tesno povezan sa Skenderom Habibijem, jednim od<br />
glavnih finansijera teroristi~kih aktivnosti ANA na<br />
podru~ju Kosovskog pomoravqa.<br />
Pripadnici KFOR-a su, u prvoj polovini 2002. godine, ponovo<br />
uhapsili Hasanija, zbog vi{e krivi~nih dela po~iwenih u<br />
Makedoniji, kao i zbog zlo~ina nad srpskim stanovni{tvom na<br />
KiM. Od strane Okru`nog suda u Gwilanu, 2<strong>1.</strong> juna 2002. godine,<br />
osu|en je na kaznu zatvora u trajawu od 14 godina.<br />
136. ZE]IR (Mehmet) HAYIJA, <strong>zvani</strong><br />
"Kanon"<br />
<strong>Ro|en</strong> 16.04.1972. godine, u \akovici.<br />
Jedinicama OVK na podru~ju \akovice<br />
pristupio je 1998. godine, sa grupom albanskih<br />
emigranata iz [vajcarske i ubrzo je postavqen<br />
za jednog od komandanata 134. brigade "Bedri<br />
[aqa". Istovremeno je rukovodio i teroristi~kom grupom<br />
"Crna ruka", a zajedno sa wenim ~lanovima Hekuranom Hodom,<br />
Nikom Pni{ijem, Nikom Smajqijem, Esatom Qatom, Kujtimom<br />
[aqom i Antonom Qekajem, <strong>zvani</strong>m "Pin}o", odgovoran je za<br />
kidnapovawe i ubistvo Milivoja Vukovi}a, iz sela Ra~a,<br />
policajca SUP-a \akovica, Pa{ka ]erimija, iz sela Sopot,<br />
op{tina \akovica, Nua ]upija, iz sela Ujz, op{tina \akovica,<br />
i Zefa Beri{e, iz sela Zjum.<br />
Nakon demobilizacije OVK, imenovan je za jednog od<br />
rukovodilaca 3. RTG KZK u Pe}i, da bi, polovinom 200<strong>1.</strong> godine,<br />
po zahtevu Ha{ima Ta}ija, bio suspendovan sa te funkcije, zbog<br />
nedovoqnog anga`ovawa, kao i zbog niza kriminalnih radwi<br />
koje je izvr{io.<br />
170
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Bavio se falsifikovawem dokumenata o privatizaciji<br />
pojedinih dru{tvenih preduze}a na podru~ju op{tine \akovica,<br />
nakon ~ega ih je, po enormno visokim cenama, prodavao<br />
zainteresovanim kupcima, pre svega pripadnicima albanske<br />
narodnosti. Na takav na~in, Hayija je, za 500.000 evra, prodao<br />
preduze}e "Deva" Koqi Komaniju, iz sela @ub, op{tina<br />
\akovica.<br />
Tako|e, bespravano se uselio i uzurpirao stambene objekte<br />
Dmitra Obradovi}a, iz \akovice, u kojima je otvorio lokalnu<br />
radio i TV stanicu.<br />
137. GZIM (Sami) HAYIMUSA, <strong>zvani</strong><br />
"[pin|" i "Piktori"<br />
<strong>Ro|en</strong> 2<strong>1.</strong>02.1968. godine, u selu Dukawevo,<br />
op{tina Uro{evac.<br />
Bio je kurir komandanta {taba OVK u selu<br />
Jezerce, zadu`en za vezu sa licima iz Uro{evca<br />
koja su davala logisti~ku podr{ku pripadnicima OVK, a kasnije<br />
je postao komandir specijalne jedinice OVK na tom podru~ju.<br />
Posle oru`anih sukoba na KiM, bio je jedan od organizatora i<br />
neposredni u~esnik u etni~kom ~i{}ewu srpskog stanovni{tva<br />
u selima Zaskok, Dogawevo, Nekodim, Selo Varo{, Ple{ina,<br />
Grebno i Gatwe, u op{tini Uro{evac.<br />
Kao pripadnik KPS, bio je raspore|en u policijsku stanicu u<br />
Uro{evcu, ali je napustio ovaj posao, navodno zbog zdravstvenih<br />
problema. Me|utim, odmah je pristupio ilegalnoj tajnoj<br />
policiji Kosova za podru~je navedene op{tine, a sa<br />
formirawem ANA, ukqu~io se u wene aktivnosti, tako da se<br />
sada nalazi na mestu {efa {taba ANA za podru~je Uro{evca.<br />
138. HEKURAN (Miftar) HODA<br />
<strong>Ro|en</strong> 18.02.1965. godine, u \akovici.<br />
Od 1992. godine, bio je ~lan ilegalnog {taba<br />
narodne odbrane u \akovici, kojim su<br />
rukovodili Mazlom Kumnova, Naser Zeka,<br />
Iqir Biti}i i Bedri Cahanija.<br />
171
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Po~etkom 1998. godine, po nalogu Mazloma Kumnove, Sokoqa<br />
Dobrune i A}ifa ]ehua, formirao je regrutni centar za<br />
prihvat dobrovoqaca koji su, zatim, prebacivani u sela Smonica<br />
i Jablanica, op{tina \akovica, i selo Glo|ane, op{tina<br />
De~ani, gde su ve} postojale jake teroristi~ke baze OVK, da bi<br />
se, kasnije, i sam prikqu~io ovim grupama.<br />
Od strane Ramu{a Haradinaja imenovan je na jednu od komandnih<br />
funkcija, a tokom juna, jula i avgusta 1998. godine, predvodio je<br />
vi{e teroristi~kih napada na pripadnike MUP-a Srbije, zbog<br />
~ega je, krajem avgusta 1998. godine, protiv wega podneta<br />
krivi~na prijava, za krivi~no delo terorizam.<br />
U prole}e 1999. godine, na podru~ju \akovice, formirao je<br />
gradsku gerilu, koja je delovala u nasequ ^abrat i, tokom aprila<br />
i po~etkom maja te godine, izvr{ila nekoliko teroristi~kih<br />
napada, u kojima je poginulo vi{e civila i tri pripadnika<br />
policije i vojske.<br />
Nakon potpisivawa Kumanovskog sporazuma, organizovao je<br />
vi{e teroristi~kih grupa, koje su izvr{ile kidnapovawe i<br />
ubijawe preostalih pripadnika srpskog i crnogorskog<br />
stanovni{tva u \akovici, me|u kojima su Negovan Dedi},<br />
Zvezdan Mojsi}, Budimir Baqo{evi}, Stani{a Milenkovi} i<br />
Goran Stoli}. Tako|e, odgovoran je za kidnapovawe i ubistvo<br />
Milice Veki} i Desanke Ili}, iz \akovice.<br />
Wegovi najbli`i saradnici i u~esnici u pomenutim ubistvima<br />
su Anton Qekaj, <strong>zvani</strong> "Pin}o", Baton Morina, Adnan Krasni}i,<br />
<strong>zvani</strong> "Cipi", i Kre{nik Prtoli.<br />
Nakon formirawa KZK, imenovan je za zamenika komandanta<br />
332. brigade u \akovici. Na toj funkciji, izvr{io je<br />
zloupotrebu slu`benog polo`aja, sti~u}i ogromna materijalna<br />
sredstva nenamenskim raspolagawem humanitarnom pomo}i, koja<br />
je upotrebio za izgradwu luksuznog hotela na brdu ^abrat.<br />
Pored toga, u vlasni{tvu ima i radio-televizijsku stanicu<br />
"Sini".<br />
U septembru 2002. godine, policija UNMIK je sa Hodom obavila<br />
informativni razgovor, povodom wegovog u~e{}a u pqa~kama i<br />
iznu|ivawu novca od bogatih Albanaca iz \akovice, nakon ~ega<br />
je smewen sa rukovode}eg mesta u brigadi KZK.<br />
172
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
U strahu da }e od strane pripadnika me|unarodnih snaga<br />
bezednosti na KiM, biti sankcionisan zbog zlo~ina koje je<br />
po~inio, krajem 2002. godine, pobegao je u Albaniju.<br />
139. FATMIR ([ef}et) HUMOLI, <strong>zvani</strong><br />
"Baci"<br />
<strong>Ro|en</strong> 1<strong>1.</strong>04.1965. godine u selu Dowe Qup~e,<br />
op{tina Podujevo.<br />
Predsednik Glavnog odbora NPOK i<br />
poslanik Skup{tine Kosova, aktivan u<br />
okviru lapske RTG KZK.<br />
Godine 1982., kao ~lan ilegalne organizacije "Novo Kosovo",<br />
uhap{en je i osu|en na zatvorsku kaznu u trajawu od tri godine.<br />
Nakon izlaska iz zatvora, prikqu~io se organizaciji NPK, da<br />
bi, posle hap{ewa jednog broja wenih pripadnika, ilegalno<br />
prebegao u Albaniju i prikqu~io se NPOK-u. Godine 1997., u<br />
odsustvu, osu|en je na 8 godina zatvora.<br />
Po~etkom 1998. godine, ilegalno je iz Albanije do{ao na KiM i<br />
anga`ovao se na prihvatu naoru`anih lica koja su, tako|e,<br />
dolazila iz Albanije, te wihovom upu}ivawu u jedinice OVK na<br />
teritoriji op{tine Podujevo. Iste godine, zahvaquju}i svojim<br />
vezama sa Rustemom Mustafom, postaje ~lan lapskog {taba OVK.<br />
Po wegovom i nalogu Rustema Mustafe, 1999. i 2000. godine,<br />
formirane su dve teroristi~ke grupe: "BIA" (grupa je dobila<br />
naziv od po~etnih slova imena ubijenih terorista Bahrija<br />
Fazliua, Iqira Kowu{evcija i Agrona Rahmanija, a sedi{te joj<br />
je bilo u Pri{tini, u nasequ Vrawevac), koja je imala zadatak<br />
da izvodi teroristi~ke akcije prema preostalom srpskom<br />
stanovni{tvu na teritoriji KiM, i "Skifteri", zadu`ena za<br />
vr{ewe pritiska na nealbansko stanovni{tvo (vo|a ove grupe<br />
bio je Ru`di Haqiqi, <strong>zvani</strong> "Rudi", a ~lanovi Behar Beri{a,<br />
Nazif Metoli, <strong>zvani</strong> "Tabut", Hiqmi Veqi, <strong>zvani</strong> "Smrt", Haki<br />
Abazi, Aslan Sinani, Gani Koci, [ef}et Murseqi, [a}ir<br />
Be}iri, te bra}a Faik i Raif Arifi).<br />
Pripadnici pomenutih grupa bili su ukqu~eni u likvidaciju<br />
Kemaqa [abanija, pripadnika CRDB Pri{tina, Qatifa<br />
Krasni}ija, iz sela Mahovca, Yavita [aqe, iz Vrawevca, i<br />
173
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Envera \ekija. Pripadnici grupe "Skifteri" likvidirali su<br />
Mi{ka Mar{ulovi}a, rezervistu MUP-a Srbije, i wegovog zeta<br />
Dragana, iz Kru{evca. Pripadnici teroristi~ke grupe "BIA"<br />
izvr{ioci su teroristi~kog napada na putnike autobusa "Ni{-<br />
ekspres", koji je izveden 16.02.200<strong>1.</strong> godine, u blizini sela<br />
Livadice, op{tina Podujevo, kada je poginulo 11, a povre|eno<br />
vi{e putnika srpske nacionalnosti. Humoli je ume{an i u<br />
ubistvo Milana Milovanovi}a u selu Dabovac, op{tina<br />
Kur{umlija, kao i u postavqawe protivtenkovske mine na<br />
putnom pravcu Kur{umlija-Prepolac, novembra 1999. godine,<br />
kojom prilikom su poginula 3 pripadnika MUP-a Republike<br />
Srbije, dok je 6 policajaca te`e raweno.<br />
Tokom 200<strong>1.</strong> godine, izabran je za odbornika u op{tini Podujevo,<br />
ispred ABK, ali je, istovremeno, anga`ovan u okviru Glavnog<br />
{taba 5. RTG KZK. Na petoj skup{tini NPOK-a, 29. juna 200<strong>1.</strong><br />
godine, izabran je za predsednika ovog pokreta. Na proteklim<br />
izborima za Parlament Kosova, NPOK je dobio samo jedno<br />
mesto, na kojem se, kao nosilac liste kandidata nalazio Fatmir<br />
Humoli.<br />
140. SABAJDIN (Samedin) CENA, <strong>zvani</strong><br />
"Sosi"<br />
<strong>Ro|en</strong> 13.03.1953. godine u Orahovcu.<br />
Bio je jedan od inicijatora i organizatora<br />
diverzantsko-teroristi~kih grupa na podru~ju<br />
Orahovca, po~etkom 1998. godine. Kao ~lan<br />
{taba OVK za Orahovac, u~estvovao je u<br />
dono{ewu odluke da se, 17.07.1998. godine,<br />
oru`ano napadne Orahovac, a potom izvr{e kidnapovawa i<br />
likvidacije vi{e desetina civila srpske i crnogorske<br />
nacionalnosti.<br />
Nakon povla~ewa snaga bezbednosti Republike Srbije sa KiM, sa<br />
svojom teroristi~kom formacijom u{ao je u Orahovac. Tada je, po<br />
wegovom nalogu, otpo~elo hap{ewe Srba i Crnogoraca, kao i<br />
Albanaca lojalnih Republici Srbiji, od kojih je jedan broj i ubijen.<br />
Kao predsednik DPK za podru~je Orahovca, u~estvovao je u<br />
preuzimawu lokalne vlasti, pri ~emu je opqa~kana privatna<br />
imovina srpskog stanovni{tva.<br />
174
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Zbog zlo~ina koje su teroristi OVK po~inili tokom 1998. i<br />
1999. godine, prema nealbanskom stanovni{tvu na podru~ju<br />
Orahovca, pripadnici UNMIK policije tragaju za Sabajdinom<br />
Cenom i Ismetom Tarom, tako|e iz Orahovca. Obojica se nalaze<br />
u bekstvu.<br />
14<strong>1.</strong> AGIM (Hasan) ^EKU<br />
<strong>Ro|en</strong> 29.10.1960. godine u selu ]u{ka,<br />
op{tina Pe}.<br />
Biv{i oficir JNA, sada komandant KZK.<br />
O`ewen je Srpkiwom Dragicom.<br />
Za vreme sukoba u Hrvatskoj, kao pukovnik<br />
ZNG, predvodio je jedinicu koja je, krajem<br />
septembra 199<strong>1.</strong> godine, izvr{ila kidnapovawe,<br />
ubistva i masakrirawe 156 najuglednijih Srba iz Gospi}a.<br />
Septembra 1993. godine, u~estvovao je u napadu pripadnika<br />
hrvatske vojske na Meda~ki yep, u kojem je masakrirano 87<br />
srpskih civila. Jedan je od kqu~nih u~esnika u planirawu<br />
operacije "Oluja", sprovedene avgusta 1995. godine.<br />
Zajedno sa Rahimom Ademijem, generalom hrvatske vojske, 1997.<br />
godine, organizovao je vrbovawe i upu}ivawe Albanaca iz<br />
Hrvatske u jedinice OVK.<br />
Godine 1998., postavqen je za na~elnika Glavnog {taba OVK,<br />
u~estvuju}i u planirawu i izvo|ewu teroristi~kih akcija<br />
usmerenih prema pripadincima MUP-a Srbije i VJ, kao i prema<br />
nealbanskom stanovni{tvu na KiM.<br />
Nakon rasformirawa OVK, ^eku je imenovan za komandanta<br />
KZK, ~iji su pripadnici, pod wegovom komandom, svoje<br />
teroristi~ke aktivnosti usmerili prema pripadnicima MUP-a<br />
Srbije, raspore|enim u kopnenoj zoni bezbednosti u op{tinama<br />
Pre{evo, Bujanovac i Medve|a, kao i prema pripadnicima<br />
vojnih i policijskih snaga Republike Makedonije. Po ^ekuovim<br />
instrukcijama, velike koli~ine oru`ja, kojim je raspolagala<br />
biv{a OVK, sakrivene su na vi{e tajnih lokacija na KiM.<br />
175
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Preko brata Besima, Agim ^eku je, nakon bombardovawa od strane<br />
NATO, vr{io kontrolu nad zatvorima u kojima su bili sme{teni<br />
civili srpske nacionalnosti, od kojih su mnogi likvidirani.<br />
U ciqu efikasnije koordinacije teroristi~kih aktivnosti i<br />
pru`awa logisti~ke pomo}i pripadnicima OVPMB, po nalogu<br />
^ekua, do maja 200<strong>1.</strong> godine, {tab ove formacije bio je sme{ten u<br />
sedi{tu Glavnog {taba RTG KZK Karadak u Gwilanu.<br />
Od maja do avgusta 200<strong>1.</strong> godine, u organizaciji Agima ^ekua,<br />
pojedini oficiri KZK, pre svega pripadnici grupe "Crni orlovi",<br />
kojom je rukovodio major KZK Idriz Baqaj, <strong>zvani</strong> "Toger", aktivno<br />
su u~estvovali u sukobima u Makedoniji, u okviru jedinica ONA.<br />
^eku je, po~etkom 2002. godine, javno osudio hap{ewe od strane<br />
pripadnika UNMIK-a aktuelnih oficira KZK - Qatifa Ga{ija,<br />
biv{eg zamenika komandanta RTG Lab, i Rustema Mustafe, biv{eg<br />
komandanta RTG Karadak, optu`enih za ratne zlo~ine na KiM.<br />
Posredstvom brata Edhema, kontroli{e kriminalne aktivnosti u<br />
vezi {verca oru`ja, droge i ilegalne trgovine akciznom robom na<br />
podru~ju Pe}i, direktno sara|uju}i sa Dautom Kadriovskim i<br />
Rufatom Musom.<br />
Vlasnik je preduze}a "Sloga" iz Pri{tine, kojem pripadaju<br />
hoteli "Grand" i "Bo`ur" i u kojima se nalaze centri<br />
prostitucije, droge i kocke, s tim {to mu poslove vodi Sulejman<br />
Selimi. Ima oko 60 lokala {irom KiM. Vrlo je blizak sa<br />
Rahimom Ademijem, Ramu{om Haradinajem, Ademom Krasni}ijem,<br />
Muratom Ja{arijem, [a}irom [a}irijem, [efketom Muslijiem<br />
i Ha{imom Ta}ijem, sa kojim kontroli{e sve javne i tajne<br />
aktivnosti KZK.<br />
142. ETHEM (Demo) ^EKU<br />
<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>10.1962. godine, u Pe}i.<br />
Bio je ~lan ilegalne organizacije NPOK, zbog ~ega je osu|ivan.<br />
Inicirao je osnivawe ekstremnog krila Parlamentarne partije<br />
Kosova u Pe}i, podsticao omasovqewe OVK na tom podru~ju i<br />
u~estvovao u dopremawu oru`ja. Anga`ovao se na prihvatawu<br />
176
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
dobrovoqaca za OVK iz zapadnoevropskih zemaqa i wihovom<br />
prebacivawu na podru~je Drenice, gde su vo|ene oru`ane<br />
operacije.<br />
U~estvovao je u aktivnostima {taba zone OVK za Metohiju, ~iji<br />
je komandant bio Ramu{ Haradinaj. Sredinom 1999. godine,<br />
postavqen je za predsednika Skup{tine op{tine Pe}.<br />
Prilikom formirawa ABK, izabran je za ~lana predsedni{tva,<br />
a u toku predizborne kampawe bio je predsednik Centralne<br />
izborne komisije te stranke.<br />
U vreme bombardovawa od strane snaga NATO, Ethem i Besim<br />
^eku su komandovali logorima, od kojih se jedan nalazio u<br />
Juni~kim planinama, a drugi u selu Dragobiqe kod Mali{eva.<br />
Srbi, koji su bili zatvorenici u navedenim logorima, bili su<br />
prinu|eni da obavqaju te{ke fizi~ke poslove u rudniku Deva.<br />
Wegova kriminalna aktivnost odvija se u okviru kriminalne<br />
organizacije Ramu{a Haradinaja i Ekrema Luke, a ostvarenim<br />
profitom su direktno finansirali aktivnost albanskih<br />
teroristi~kih grupa, koje su, sa podru~ja Pe}i, bile ubacivane<br />
na jug Srbije i u zapadnu Makedoniju.<br />
Nalazi se na funkciji ministra za `ivotnu sredinu i prostorni<br />
razvoj u Vladi Kosova.<br />
143. MUHAMET (Mahmut) ^ERKEZI, <strong>zvani</strong> "^erkez"<br />
<strong>Ro|en</strong> 09.07.1979. godine, u Pri{tini.<br />
Pripadao je teroristi~koj grupi formiranoj na podru~ju<br />
Obili}a, koju su predvodili Abedin Sogojeva i Sabit Ladrovci.<br />
Ume{an je u ubistvo porodice Rapaji} iz Obili}a, izvr{eno<br />
28.1<strong>1.</strong>2000. godine, kao i u postavqawe eksplozivne naprave na<br />
ugostiteqski objekat "Kastelo", a glavni je organizator<br />
ru{ewa spomenika Milo{u Obili}u, u centru istoimenog grada.<br />
Pored aktivnosti na KiM, prikqu~ivao se i jedinicama<br />
OVPMB, u vr{ewu teroristi~kih akcija na jugu Srbije.<br />
177
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Od strane UNMIK policije pritvoren je, zajedno sa Bekimom<br />
Berbatovcijem, iz Obili}a, zbog osnovane sumwe da su ume{ani<br />
u ubistvo porodice Stoli}. Zbog nedostatka dokaza, obojica su,<br />
nakon 72 sata, pu{tena iz pritvora.<br />
144. EMRU[ (Muharem) YEMAJLI<br />
<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>05.1959. godine u selu Kamena Glava,<br />
op{tina Uro{evac.<br />
U periodu od 198<strong>1.</strong> godine do izbijawa<br />
oru`anih sukoba na KiM, borovio je u Bieneu,<br />
[vajcarska.<br />
Zajedno sa bratom Mustafom, bio je inicijator formirawa<br />
NPRK. Nakon naglog osipawa ~lanstva ove organizacije, 199<strong>1.</strong><br />
godine, bra}a Yemajli su formirala ilegalnu ekstremnu<br />
organizaciju NPK. Kao sekretar ove organizacije, Emru{<br />
Yemajli je posebno bio aktivan na planu regrutovawa i<br />
organizovanog slawa Albanaca na vojnu obuku u Republiku<br />
Albaniju, odakle su se, kasnije, prikqu~ivali jedinicama OVK<br />
na KiM. Tako|e, u~estvovao je u prikupqawu nov~anih sredstava<br />
za kupovinu oru`ja i vojne opreme za potrebe OVK.<br />
Po dolasku na KiM, 1998. godine, delovao je na planu formirawa<br />
teritorijalnih {tabova OVK na podru~ju op{tina Uro{evac,<br />
Ka~anik i Vitina.<br />
Nakon raspore|ivawa me|unarodnih snaga na KiM, juna 1999.<br />
godine, bio je postavqen za koordinatora NPK sa KFOR-om i<br />
UNMIK-om. Po~etkom 2000. godine, zajedno sa Gafurom<br />
Eq{anijem, registrovao je NPK kao novu politi~ku partiju i<br />
postao wen predsednik.<br />
Po formirawu OVPMB, ostvarivao je intenzivne kontakte sa<br />
Junuzom Muslijiem i ~esto boravio na podru~ju op{tina<br />
Pre{evo, Bujanovac i Medve|a. S tim u vezi, kao predsednik<br />
NPK, imao je odlu~uju}i uticaj na formirawe ANA na podru~ju<br />
Prizrena i Draga{a, a bio je aktivan i na planu prikupqawa<br />
nov~anih sredstava za potrebe ove teroristi~ke formacije.<br />
Yemajli je blizak saradnik Alija Ahmetija, sa kojim je<br />
u~estvovao u planirawu aktivnosti ONA u Makedoniji. Bio je<br />
178
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
jedan od glavnih organizatora ilegalnog prebacivawa pripadnika<br />
ove formacije u kampove za obuku na KiM, a zatim wihovog<br />
vra}awa u Makedoniju radi izvo|ewa teroristi~kih akcija.<br />
Zbog povezanosti sa teroristi~kim organizacijama, stavqen je na<br />
ameri~ku "crnu listu" organizacija kojima se uskra}uje<br />
finansijska pomo}, odnosno lica kojima je zabrawen ulazak u<br />
SAD.<br />
145. IDRIZ (Rizah) [ABANI, <strong>zvani</strong><br />
"Quta"<br />
<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>12.1958. godine u selu Orlane,<br />
op{tina Podujevo.<br />
Penzionisani oficir JNA. Bio je ~lan<br />
{taba operativne zone Lab, a kasnije i<br />
komandant 152. brigade zvane "[aban [aqa",<br />
sa sedi{tem u selu Burince.<br />
Nakon rasformirawa OVK, zauzeo je visoko oficirsko mesto u<br />
glavnom {tabu KZK, gde obavqa funkciju {efa sektora u 5.<br />
RTG.<br />
Pripadao je teroristi~koj grupi koju je, svojevremeno,<br />
predvodio Zahir Pajaziti, a koja je izvr{ila niz teroristi~kih<br />
akcija, izme|u ostalih, napad ru~nim bombama na Srbe iz<br />
Hrvatske, sme{tene u objektu sredwe {kole "\uro \akovi}" u<br />
Podujevu, napad na izbegle Srbe iz Hrvatske sme{tene u biv{em<br />
odmarali{tu "Elekroprivrede", u selu Batlava, napad na Sreda<br />
Radovi}a i Stanka Dimovi}a, pripadnike OUP-a Podujevo,<br />
napad na Bejtu{a Beku, radnika CRDB Pri{tina, koji je<br />
preminuo od posledica rawavawa, kao i napad na zgradu OUP-a<br />
Podujevo i odeqewa policije u selima Krpimej, Lu`ane i Orlane.<br />
Pored toga, [abani je, sa pripadnicima ove teroristi~ke grupe,<br />
1996. godine, izvr{io novi napad na Sreda Radovi}a, u~estvovao<br />
u ubistvu pripadnika MUP-a Srbije Milo{a Nikoli}a i<br />
radnika Op{tine Podujevo Dragana Raki}a, iz sela Velika<br />
Reka, u selu Sukri{, op{tina Podujevo. Ista grupa je, 1997.<br />
godine, izvr{ila napad na Radivoja Papovi}a, rektora<br />
Pri{tinskog univerziteta.<br />
179
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
Pored navedenih krivi~nih dela, Idriz [abani je, nakon<br />
odlaska srpskih snaga bezbednosti sa KiM, kontinuirano<br />
u~estvovao u sistematskom ~i{}ewu srpskog stanovni{tva na<br />
teritoriji op{tina Podujevo i Pri{tina.<br />
1<strong>46</strong>. BESNIK (Zeneq) [AQA<br />
<strong>Ro|en</strong> 3<strong>1.</strong> 05. 1974. godine u selu Ozrim,<br />
op{tina Pe}.<br />
Jedan je od osniva~a ogranka OVK za podru~je<br />
drimskog okruga. Pripadao je grupi terorista<br />
iz sela Lo|a, koju su ~inili Naim \uraj, iz<br />
sela Radavac, Naim Qu{i, iz sela ]u{ka i<br />
Muhamet Demaj, iz sela Dobru{e, kod Pe}i. Ova grupa je<br />
izvr{ila brojna ubistva, otmice, kidnapovawa i zastra{ivawa<br />
stanovni{tva na podru~ju op{tina Pe} i Istok.<br />
U decembru 1998. godine, [aqa je u~estvovao u teroristi~kom<br />
napadu na pripadnike MUP-a Srbije, anga`ovane na obezbe|ewu<br />
bolnice, u kojoj je bio sme{ten raweni ~lan [aqine grupe. Tom<br />
prilikom, povre|eno je nekoliko lica.<br />
Osim toga, jedan je od dvojice izvr{ilaca teroristi~kog napada<br />
na grupu sredwo{kolaca u kafi}u "Panda", u Pe}i, 14. decembra<br />
1998. godine, u kojem je `ivot izgubilo 6 lica (Ivan Radevi},<br />
Dragan Trifovi}, Ivan Obradovi}, Svetislav Risti}, Vukota<br />
Gvozdenovi} i Zoran Stanojevi}), dok su tri mladi}a zadobila<br />
te{ke telesne povrede (Mirsad [abovi}, Vladan Lon~arevi} i<br />
Nikola Rajevi}).<br />
U januaru 1999. godine, poku{ao je da izvr{i otmicu Smajqa<br />
Mehmetaja, iz sela Ruhot, a u julu 1999. godine, u~estvovao je u<br />
napadima na pripadnike patrole MUP-a Srbije, kod sela Lo|a.<br />
Odgovoran je za likvidaciju nekoliko pripadnika MUP-a<br />
Srbije, kao i za ubistva pojedinih Albanaca iz istog sela, koji<br />
su, navodno, sara|ivali sa srpskom policijom.<br />
180
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
147. [ABAN (Beko) [AQA<br />
<strong>Ro|en</strong> 15.05.196<strong>1.</strong> godine u selu Lo|a, op{tina<br />
Pe}.<br />
Zavr{io je Vojnu akademiju, biv{i pripadnik<br />
pokrajinskog SUP-a. Krajem 1994. godine,<br />
osu|en je zbog delovawa u okviru ilegalnog<br />
MUP-a Republike Kosovo.<br />
Po~etkom 1995. godine, bio je ukqu~en u organizovawe<br />
diverzantsko-teroristi~ke obuke pripadnika OVK u Albaniji.<br />
Po wegovom nare|ewu, izvr{eno je kidnapovawe i likvidacija<br />
vi{e Srba na podru~ju Pe}i i nasilno proterivawe nealbanskog<br />
stanovni{tva. [aqa je nalogodavac kidnapovawa Velizara<br />
Sto{i}a, iz sela Belo Poqe, op{tina Pe}, ~iji je le{ kasnije<br />
prona|en u Radowi}kom jezeru.<br />
U jednom od teroristi~kih napada koji je izvr{ila grupa na<br />
~ijem se ~elu nalazio [aqa, poginuli su policajci Mirko<br />
Radunovi} i Mile Rajkovi}, dok je kapetan Sr|an Milovi}<br />
zarobqen i, nakon zlostavqawa, ubijen.<br />
Rukovodio je grupom OVK u selu Lo|a, op{tina Pe}, koja je,<br />
1998. i 1999. godine, na prilazu Pe}i, izvr{ila vi{e napada na<br />
pripadnike MUP-a Srbije. Direktno je u~estvovao u<br />
kidnapovawu civila srpske i crnogorske nacionalnosti na<br />
{irem podru~ju Lo|e, od kojih su neki, tako|e, ubijeni.<br />
Od juna do septembra 1999. godine, obavqao je du`nost<br />
komandanta vojne policije OVK u Pe}i, pri ~emu je direktno<br />
u~estvovao u organizovawu i sprovo|ewu etni~kog ~i{}ewa<br />
nealbanskog stanovni{tva na {irem podru~ju te op{tine.<br />
Nakon toga, postavqen je za na~elnika klase Policijske<br />
akademije u Vu~itrnu, a zatim je preba~en na podru~je Pe}i gde<br />
je, zajedno sa Ganijem Hajdarijem, obavqao du`nost instruktora<br />
u obuci kadrova za potrebe KPS.<br />
Ramu{ Haradinaj, preko [aqe, organizuje ilegalno dopremawe<br />
oru`ja i vojne opreme iz Albanije, koja se, potom, za potrebe<br />
ANA, skladi{ti na podru~ju De~ana i \akovice. S obzirom da<br />
je Haradinajeva teroristi~ka i kriminalna organizacija sve<br />
nezadovoqnija zbog istraga koje me|unarodne snage sprovode o<br />
181
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
zlo~inima pre, za vreme i posle NATO intervencije, realna je<br />
mogu}nost da }e se ovo oru`je upotrebiti u teroristi~kim<br />
akcijama i protiv pripadnika KFOR-a i UNMIK-a.<br />
[aban [aqa se, trenutno, nalazi na funkciji komandira KPS u<br />
Pe}i.<br />
148. [ABAN (Veqi) [AQA<br />
<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>12.1958. godine u selu Negrovac,<br />
op{tina Glogovac.<br />
Zbog delovawa u okviru ilegalne organizacije<br />
NPRK, 1985. godine, osu|en je na 7 godina<br />
zatvora.<br />
U okviru OVK, obavqao je du`nost zamenika komandanta za<br />
podru~je Drenice, a kasnije je, u KZK, najpre postavqen za<br />
komandanta 6. RTG, a potom za komandanta <strong>1.</strong> RTG Drenica.<br />
Odgovoran je za formirawe ilegalnih zatvora u selu Likovac,<br />
op{tina Srbica, i selu Lapu{tnik, op{tina Glogovac. U ovim<br />
zatvorima mu~eni su i ubijani gra|ani srpske, ali i albanske<br />
nacionalne zajednice, za koje je OVK sumwala da sara|uju sa<br />
MUP-om Srbije.<br />
Rukovode}i 6. RTG KZK, do oktobra 2000. godine, naredio je<br />
intezivirawe teroristi~kih akcija i zastra{ivawe srpskog<br />
stanovni{tva u selu Pasjane, op{tina Gwilane. Tako|e,<br />
savetovao je gra|ane albanske nacionalnosti, iz sela Mu~ibaba,<br />
Lipovica i Burince, da se organizovano isele u Gwilane, kako<br />
bi stvorio {iri prostor za preduzimawe teroristi~kih<br />
aktivnosti i prebacivawe oru`ja u Pre{evo, Bujanovac i<br />
Medve|u. Za izvo|ewe ovih aktivnosti, formirane su baze pod<br />
kontrolom glavnog {taba 6. RTG KZK.<br />
Zajedno sa Ramu{om Haradinajem, jedan je od glavnih<br />
organizatora trgovine drogom na KiM. Ovu aktivnost sprovodi<br />
i sa Ba{kimom Ibrahimijem i Imerom Tahirijem, iz Pre{eva, a<br />
deo sredstava dobijenih na ovaj na~in kori{}en je za<br />
finansirawe OVBMP.<br />
182
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
U bliskim je kontaktima sa biv{om pripadnicom OVK Irfetom<br />
Spahiju, nad kojom su, u novembru 2000. godine, pripadnici<br />
norve{kog KFOR-a vodili istragu, zbog ume{anosti u<br />
nedozvoqenu trgovinu i prostituciju dece i odraslih, kao i u<br />
trgovinu decom i qudskim organima. Prilikom pretresa wenog<br />
stana, prona|ena su dokumenta koja pripadaju [aqi, a sumwa se<br />
da je i on li~no u~estvovao u navedenim aktivnostima Irfete<br />
Spahiju.<br />
149. NASER (Sadik) [ATRI, <strong>zvani</strong><br />
"Ermaq"<br />
<strong>Ro|en</strong> 23.09.1957. godine u selu Tomance,<br />
op{tina Istok.<br />
Oktobra 1989. godine, u Istoku, izvr{io je<br />
napad na Tomislava Babovi}a, pripadnika<br />
RDB, i naneo mu te{ke telesne povrede, nakon<br />
~ega je, ilegalnim kanalima, pobegao u<br />
[vedsku, gde je dobio status politi~kog<br />
azilanta. Osu|en je, u odsustvu, presudom Okru`nog suda u Pe}i,<br />
na kaznu zatvora u trajawu od 12 godina.<br />
Pored zna~ajne uloge u animirawu albanske emigracije u<br />
zapadnoevropskim zemqama da podr`i teroristi~ke aktivnosti<br />
Albanaca na KiM, [atri je, tokom 1997. i 1998. godine, preko<br />
Albanije, do{ao na podru~je op{tine De~ani, gde se povezao sa<br />
Ramu{om Haradinajem i ukqu~io u organizovawe diverzantskoteroristi~ke<br />
obuke pripadnika OVK. U tom periodu, bio je<br />
postavqen za komandanta OVK u selu Prilep, op{tina De~ani.<br />
Po~etkom 1999. godine, na predlog Haradinaja, imenovan je na<br />
funkciju pomo}nika komandanta brigade za pitawe vojne<br />
policije, te je u~estvovao u teroristi~kim napadima na<br />
pripadnike MUP-a Srbije i VJ na podru~ju op{tine Istok, kada<br />
je, iz zasede, zajedno sa Ziguranom [atrijem, iz sela Tomance,<br />
op{tina Istok, ubio policajca Selima Adrovi}a.<br />
Nakon povla~ewa srpskih snaga bezbednosti, formirao je<br />
ilegalnu teroristi~ku grupu, sa~iwenu od biv{ih pripadnika<br />
policije OVK, ~iji je zadatak bio likvidacija i pritisak na<br />
nealbansko stanovni{tvo. Ova grupa je izvr{ila vi{e ubistava,<br />
183
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
izme|u ostalih, Mom~ila i Sretene Pumpalovi}, iz Istoka,<br />
koji su, pre likvidacije, bili maltretirani i mu~eni.<br />
Organizovao je i upravqao zatvorom za zato~ene Srbe i Albance<br />
u KP domu "Dubrava", nadomak Istoka.<br />
150. YAFER (Demo) [ATRI<br />
<strong>Ro|en</strong> 10.1<strong>1.</strong> 1949. godine u selu Tomance,<br />
op{tina Istok.<br />
Kao u~enik sredwe {kole osu|ivan je zbog<br />
ekstremnog i separatisti~kog delovawa. Zbog<br />
poku{aja organizovawa oru`anog ustanka na<br />
KiM, 1975. godine, osu|en je na 8 godina<br />
zatvora. Kazna mu je produ`ena za tri i po godine, jer je, u<br />
me|uvremenu, izvr{io jo{ jedno krivi~no delo. U februaru 1982.<br />
godine, pobegao je iz zatvora i preko Albanije se prebacio u<br />
[vajcarsku, gde je dobio status azilanta.<br />
[atri je dugi niz godina, iako formalno ~lan DSK, dosledno<br />
odr`avao kontakte sa vode}im ekstremistima iz NPRK-a,<br />
u~estvuju}i u osmi{qavawu taktike wihovog delovawa, a u<br />
javnim nastupima otvoreno se zalagao za agresivne metode, kao<br />
{to su diverzije, sabota`e, atentati i sl. Ostvario je ~vrstu<br />
vezu sa Bujarom Buko{ijem, koji ga je postavio za ministra za<br />
informisawe svoje Vlade u egzilu.<br />
Godine 1998., {vajcarska policija je iz [atrijeve kancelarije<br />
oduzela kompjuter, diskete i pisanu dokumentaciju i uhapsila<br />
dva wegova saradnika, pod optu`bom da su se bavili<br />
nedozvoqenom kupovinom oru`ja za OVK. Tokom te, ali i 1999.<br />
godine, [atri je organizovao dopremawe tehni~ke opreme na<br />
KiM, zbog ~ega je vi{e puta boravio u Albaniji i, ilegalno, na<br />
Kosovu i Metohiji.<br />
Posle NATO bombardovawa, vratio se na KiM, a na osnovu<br />
wegovih instrukcija, prema srpskom stanovni{tvu, primewene<br />
su represivne mere, koje su dovele do etni~kog ~i{}ewa u<br />
op{tini Istok. Budu}i da se iskompromitovao saradwom sa<br />
Bujarom Buko{ijem, jer su obojica optu`eni za zloupotrebu i<br />
proneveru oko 8 miliona DEM, {to je deo sredstava koji je<br />
184
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
albanska emigracija iz zapadne Evrope prikupila za potrebe<br />
albanskih ekstremista na KiM, nezadovoqan tretmanom koji je<br />
imao, posebno od strane Ha{ima Ta}ija, u drugoj polovini 2002.<br />
godine, vratio se u [vajcarsku i postao jedan od rukovodilaca<br />
Centralnog {taba ilegalne teroristi~ke organizacije "Ideaqi",<br />
~iji se pripadnici postepeno ukqu~uju u strukture KZK.<br />
15<strong>1.</strong> MUSTAFA ([a}ir) [A]IRI, <strong>zvani</strong><br />
"Komandant [pejtim"<br />
<strong>Ro|en</strong> 25.03.1967. godine u Oraovici, op{tina<br />
Pre{evo.<br />
Bio je jedan od inicijatora formirawa<br />
OVPMB. Kao istaknuti ~lan ove organizacije, [a}iri je, pored<br />
sprovo|ewa aktivnosti usmerenih na ilegalno naoru`avawe<br />
pripadnika OVPMB, istovremeno u~estvovao u teroristi~kim<br />
napadima na organe bezbednosti na podru~ju op{tine Pre{evo.<br />
Oktobra 2000. godine, imenovan je za komadanta 113. brigade<br />
"Emin Fejzulahu", koja je bila locirana na ovom podru~ju,<br />
rukovode}i oru`anim akcijama protiv pripadnika MUP-a<br />
Republike Srbije i VJ, sve do maja 200<strong>1.</strong> godine.<br />
Nakon demilitarizacije OVPMB, za potrebe pripadnika ONA,<br />
organizovao je prebacivawe dela naoru`awa na teritoriju<br />
Makedonije.<br />
152. [A]IR (Ismail) [A]IRI<br />
<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>09.1964. godine u selu Depce,<br />
op{tina Pre{evo.<br />
Kao organizator i inicijator delatnosti<br />
ilegalne organizacije "Bajram Curi",<br />
[a}iri je, 1982. godine, presudom Okru`nog<br />
suda u Vrawu, osu|en na {est godina zatvora,<br />
od kojih je ~etiri izdr`ao u zatvoru u Leskovcu.<br />
185
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
U`ivao je podr{ku ve}eg broja albanskih ekstremista sa<br />
podru~ja KiM i iz inostranstva, a posebno je do{ao do<br />
izra`aja za vreme NATO bombardovawa SRJ. U to vreme,<br />
imao je direktne kontakte sa liderima OVK Ha{imom<br />
Ta}ijem, Ramu{om Haradinajem i drugim teroristi~kim<br />
vo|ama. Bio je glavni organizator nabavke oru`ja, municije<br />
i lekova, koje je dopremao pripadnicima OVK, i u~esnik u<br />
prebacivawu lica albanske narodnosti sa KiM u Republiku<br />
Albaniju, gde su obu~avani za vr{ewe teroristi~kih akcija.<br />
Nakon ulaska me|unarodnih snaga na KiM, postao je zamenik<br />
komandanta 6. RTG KZK za podru~je Gwilana, ali je, nakon<br />
{est meseci, smewen odlukom Bernara Ku{nera, tada{weg<br />
{efa civilne misije UN na KiM.<br />
Jedan je od glavnih organizatora formirawa i delovawa<br />
OVPMB, u okviru koje je zagovarao intenzivirawe<br />
teroristi~kih aktivnosti na podru~ju op{tina Pre{evo i<br />
Bujanovac. Tokom 2000. godine, na podru~ju op{tine<br />
Pre{evo, imao je svoju komandnu strukturu, preko koje je<br />
realizovao teroristi~ke aktivnosti prema srpskim snagama<br />
bezbednosti.<br />
U vi{e navrata isticao se svojim ekstremnim nastupima i<br />
stavovima, pre svega na sastancima sa predstavnicima<br />
me|unarodne zajednice povodom demilitarizacije OVPMB,<br />
zbog ~ega je proveo {est meseci u zatvoru, u ameri~koj vojnoj<br />
bazi "Bondstil", kod Uro{evca.<br />
Ima zna~ajnu ulogu u formirawu nove politi~ke grupacije<br />
Albanaca - PDP, koja uglavnom okupqa biv{e pripadnike<br />
OVPMB.<br />
Trenutno je neprikosnoveni autoritet ekstremne<br />
separatisti~ke politike na jugu Srbije, koju ispoqava u<br />
okviru Udru`ewa veterana rata biv{e teroristi~ke<br />
organizacije OVK, gde obavqa funkciju zamenika<br />
predsednika.<br />
186
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
153. ADEM [EHU<br />
Biv{i oficir albanske armije, aktivno je<br />
u~estvovao u obuci albanskih terorista u<br />
kampovima u Albaniji.<br />
Po dolasku na KiM, juna 1999. godine, postao<br />
je jedan od rukovodilaca OVK u operativnoj<br />
zoni Lab, komandant 153. brigade, koja je<br />
delovala na podru~ju Golaka i na putnom pravcu Pri{tina -<br />
Leskovac, odnosno u selima Ka~ikol, Gra{tica, Koli} i dr.<br />
Veoma bliske kontakte odr`avao je sa Sejdijem Veseqijem i<br />
Rustemom Mustafom, <strong>zvani</strong>m "Remi", tada komandantom<br />
operativne zone Lab.<br />
^lanovi grupe kojom je rukovodio [ehu, ubili su, 3<strong>1.</strong>08.1999.<br />
godine, u reonu sela Zebnice, Dragana Peri}a, iz Gra~anice,<br />
Sini{u Markovi}a, iz Badovca, i Jovanovi} N., iz Su{ice.<br />
Tako|e, ova grupa je otela Milorada Popovi}a, a odgovorna je i<br />
za otmice Slavi{e Stevi}a, iz Badovca, i Predraga Miki}a,<br />
zvanog "Prota", iz Su{ice.<br />
Nakon potpisivawa Kumanovskog sporazuma, glavni {tab OVK<br />
operativne zone Lab, u kojem se nalazio [ehu, doneo je odluku o<br />
formirawu ilegalnih teroristi~kih grupa, zadu`enih za<br />
etni~ko ~i{}ewe na podru~ju op{tina Podujevo i Pri{tina.<br />
Po~etkom decembra 2000. godine, [ehu se vratio u Albaniju, gde<br />
je nastavio sa aktivnostima u okviru FNUA i ANA, kao<br />
wegovog vojnog krila.<br />
154. EQBASAN [O[AJ<br />
<strong>Ro|en</strong> 12.12.1963. godine u selu Qeskovac,<br />
op{tina Pri{tina.<br />
Bio je komandant OVK za sela Posli{te,<br />
Bilu{a i Qeskovac, 1998. godine. Li~no je<br />
u~estvovao u vi{e akcija likvidacije<br />
nealbanskog stanovni{tva, zajedno sa<br />
\im{itom Krasni}ijem i Besimom [aqom.<br />
Usmene i pismene naloge za likvidaciju srpskog stanovni{tva,<br />
187
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
dobijali su od tzv. Prekog vojnog suda, kojim su rukovodili<br />
Sokoq Dobruna, iz \akovice, i Ilijaz Kadoli, iz Suve Reke.<br />
U toku obavqawa du`nosti zamenika na~elnika kontraobave{tajne<br />
slu`be, a po naredbi svog pretpostavqenog Skendera Beri{e,<br />
izvr{io je nekoliko ubistava i proterivawa Srba i drugog<br />
nealbanskog stanovni{tva, kao i kidnapovawa i maltretirawa<br />
pripadnika MUP-a Republike Srbije.<br />
U~esnik je u masakru, izvr{enom 1<strong>1.</strong>0<strong>1.</strong>2000. godine, nad<br />
porodicom Skenderi, u prizrenskom nasequ Tusus.<br />
155. BEKIM (Veseq) [UTI, <strong>zvani</strong> "Niku"<br />
<strong>Ro|en</strong> 0<strong>1.</strong>05.1976. godine u selu O{qane,<br />
op{tina Vu~itrn.<br />
Bio je komandant specijalne jedinice OVK<br />
pri operativnoj zoni [aqa. Ova jedinica,<br />
koja je brojala oko 40 obu~enih pripadnika,<br />
po~etkom maja 1999. godine, otela je Qubomira<br />
Kne`evi}a, iz Vu~itrna, dopisnika listova "Politika" i<br />
"Jedinstvo" iz pomenutog grada. Kne`evi} je odveden u {tab koji<br />
se nalazio u selu O{qane, gde je mu~en, a zatim ubijen. Ista<br />
grupa je, tako|e u maju 1999. godine, ubila Miroslava Spiri}a,<br />
voza~a predsednika SO Vu~itrn, a u junu iste godine, [uti je<br />
li~no ubio Milorada Avramovi}a, iz sela O{qane.<br />
Posle povla~ewa srpskih snaga bezbednosti, [uti se, sa<br />
kompletnom jedinicom, nasilno uselio u 40 srpskih stanova u<br />
ju`nom delu Kosovske Mitrovice, a kada su pripadnici UNMIK<br />
policije poku{ali da isele jedan broj bespravno useqenih<br />
Albanaca, organizovao je pripadnike svoje jedinice, koji su, uz<br />
pretwu eksplozivom, spre~ili tu akciju.<br />
Godine 200<strong>1.</strong>, zajedno sa Ronaldom Bartetskim, u~estvovao je u<br />
ubistvu radnika MUP-a Srbije Aleksandra Petrovi}a, {efa<br />
paso{ke slu`be pri kancelariji za vezu sa UNMIK-om u<br />
Pri{tini, ali je za ovo ubistvo, poku{aj ubistva i terorizam,<br />
osu|en samo nema~ki dr`avqanin, koji je, ina~e, o`ewen<br />
sestrom Bekima [utija.<br />
188
ALBANSKI TERORIZAM I ORGANIZOVANI KRIMINAL NA KOSOVU I METOHIJI<br />
[uti je izvesno vreme bio anga`ovan kao komandant gardijske<br />
jedinice KZK u Pri{tini, a trenutno se nalazi na jednoj od<br />
rukovode}ih funkcija u KZK u Kosovskoj Mitrovici.<br />
156. MET (Sefer) [UTI<br />
<strong>Ro|en</strong> 03.10.1944. godine u selu O{qane, op{tina Vu~itrn.<br />
Do 1989. godine, bio je radnik Sekretarijata narodne odbrane u<br />
Vu~itrnu.<br />
Ubrzo nakon formirawa OVK, postao je ~lan Glavnog {taba za<br />
operativnu zonu [aqa, zadu`en za obuku novih pripadnika.<br />
U~estovao je u otmici i ubistvu Qubomira Kne`evi}a, dopisnika<br />
"Politike" iz Vu~itrna, a posledwih dana februara 1999.<br />
godine, u ubistvu bra}e Milana i Marka Milo{evi}a, ispred<br />
wihove ku}e u selu Buko{.<br />
Trenutno je anga`ovan u {tabu 4. RTG KZK u Kosovskoj<br />
Mitrovici, u ~inu potpukovnika.<br />
* * *<br />
189