MEđUNaRoDNa RazMENa ( FX ILI FoREX) - Kosovo Media Institute
MEđUNaRoDNa RazMENa ( FX ILI FoREX) - Kosovo Media Institute
MEđUNaRoDNa RazMENa ( FX ILI FoREX) - Kosovo Media Institute
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
PRIRUČNIK<br />
za<br />
novinarstvo<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 1<br />
www.imk-ks.org
2 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
1. PISANO NOVINARSTVO - Zenun Čelaj ..........................................................................................4<br />
2. TEHNIKE INTERVJUA - Mustafa Balje .............................................................................................47<br />
3. RADIO NOVINARSTVO - Šaban Arifaj .............................................................................................63<br />
4. TV NOVINARSTVO - Ilire Zajmi ......................................................................................................83<br />
5. VIDEO NOVINARSTVO - Ljubiša Milovanović ...............................................................................95<br />
6. FOTONOVINARSTVO - Afrim Spahiu ........................................................................................... 107<br />
7. IZVEŠTAVANJE O BIZNISU I EKONOMIJI - Lisa Eseks ............................................................. 111<br />
8. ETIKA MEDIJA I ZAKON O MEDIJIMA - Ardian Arifaj ...........................................................125<br />
Ostali treneri KOsOvsKOg MedijsKOg instituta:<br />
Fatmir BAJRAMI - Kamera<br />
Veton KASAPOLLI - Izveštavanje o pitanjama životne sredine<br />
Kombetar RAMAdAnI – Prelom novina<br />
Robert BOJAJ - Radio produkcija<br />
Arsim LIMAnI – Radio produkcija<br />
Ismet HAJdARI – Radio novinarstvo i online novinarstvo<br />
džonatan StOnMen – Radio produkcija
1PISANO<br />
NOVINARSTVO<br />
Pripremio: zenun Čelaj<br />
Treneri predmeta: zenun Čelaj<br />
Kelmend Hapčiu<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 3<br />
www.imk-ks.org
4 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Put koji vas vodi ka novinarstvu<br />
Nekoliko načina: talenat+rad<br />
Fakultet novinarstva<br />
Nekada: postaneš deo redakcije, daju ti posla, učis da radiš<br />
Sada: talenat, fakultet, treninzi, rad<br />
Novinarstvo-profesija ima: pravila, metode, tehnike, standard, kodeks<br />
Uči se tokom rada, ali i ubrzano tokom treninga<br />
Velika dinamika<br />
Urednici bez vremena<br />
Povoljniji uslovi<br />
Osnovne stavke koje se<br />
trebaju naučiti: kako da se prate dogadjaji, pojave koje nas okružuju<br />
sakupljanje i selekcija informacija sposobnosti brzog sastavljanja informacija<br />
Razlike izmedju štampanih i televizijskih medija<br />
Savremene metode i alati koji su pojednostavili rad (sve možes završiti preko telefona)<br />
Komplikovana profesija<br />
Izveštavanje tačnih informacija,<br />
Utvrdjivanje činjenica<br />
Nezavisnost<br />
Poštovanje ljudskih prava<br />
Kodeksi<br />
Novinar treba da bude: jasan,<br />
odgovoran<br />
nezavistan<br />
hrabar<br />
interesantan<br />
brz<br />
ekskluzivan<br />
da poštuje principe etike tokom rada<br />
Pravi profesionalci uče tokom celog zivota<br />
Rizična profesija – možes da pogrešiš, treba da budes spreman da prihvatiš kritike<br />
Slogan za novinare: gledajte vašim ocima<br />
Slušajte svojim ušima<br />
Mislite svojom glavom<br />
zašto novinar?<br />
Kako ste saznali da Institut za Medije organizuje ovaj kurs, ili obuku?<br />
Kada se sretnete sa prijateljem/prijateljicom, pošto im pružite ruku, šta radite?<br />
Ako prijatelj/prijateljica dolazi iz druge države, o čemu ćete ga/je pitati?
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 5<br />
Ova interesovanja, pitanja i odgovore, kao i različite potrebe kako bi se zadovoljile potrebe različitih ljudi su<br />
stvorile novinarstvo. Sigurno ne da bi pričali o novinarstvu od njegovog nastanka do savremenih vremena.<br />
Razvoj novinarstva je prošao kroz nekoliko faza, počevši od onih najprimitivnijih.<br />
(Po Bill Kovach i Tom Rosenstiel, Elementi novinarstva)<br />
*Radoznalost da saznam šta se nalazi “iza zida”, iskustvo celog čovečanstva, radoznalost u svako vreme<br />
- veoma rano za lov;<br />
- kasno za vatru, zemlju, proizvode;<br />
- nakon toga za oružje, izgradnju;<br />
- za organizaciju politike;<br />
- za nauku, prepričavanja i sve što interesuje čovečanstvo; š<br />
*I koncept o glasnicima, kako oni treba da izgledaju bez obzira na mesto i vreme:<br />
- brzi,<br />
- tačni,<br />
- ubedljivi,<br />
- prepričavaju u detalje.<br />
*Tišina počinje kad prestanu vesti. U sadašnjosti se smatra “informativnim mrakom...”.<br />
*John MecCain, zatočenik tokom pet godina u Vijetnamu, tokom zadnjih izbora za predsednika SAD, kandidat<br />
od strane republikanaca, napisao je: “Najviše su mi nedostajale informacije, slobodno izveštavanje, vesti bez<br />
cenzure i na vreme”;<br />
“Da znaš šta se dešava, da se povežeš sa drugim ljudima, da tražiš informacije koje možes objaviti, da bi izgradio<br />
bolji život za sebe i svoju porodicu; to su univerzalne karakteristike celog čovečanstva”.<br />
“Vi (novinari) imate snage da podstaknete ljude na razmišljanje, da ih nasmejete ali i da ih rasplačete. Ali<br />
ponekad, prenećete im veoma tužne vesti, a oni se neće moći pomirti sa time i sigurno će pokušati vas da<br />
okrive za to”.<br />
“Kao što je upozorio Pol Walcawick u svojoj knizi “Koliko je stvarna stvarnost”, “najveće razočarenje je saznanje<br />
da postoji samo jedna realnost” Problemi novinarstva u Jugoistočnoj Evropi, Anton Joro & Al Haster)<br />
*Informacija utiče na kvalitet života, na razmišljanja ljudi i na kulturu čovečnstva;<br />
*Novinarsvto daje čovečanstvu nešto što je nezamenljivo: nezavisnu, tačnu, poverljivu informaciju koja je<br />
potrebna građanima da bi bili slobodni;<br />
*Nezavisna informacija (počevši od politike do komercijalnih, individualnih ili grupnih interesa) pomaže i doprinosi<br />
dobroj vladavini;<br />
Prvi princip je, da novinarstvo ima za cilj da ljudima pruži potrebne informacije kako bi bili slobodni i nezavisni.<br />
Koje su obaveze (osnovni elementi) novinarstva kako bi se ispunio ovaj zadatak:<br />
Istina,<br />
Otvorenost prema građanima,<br />
Pravilo utvrđivanja,<br />
Nezavisnost uključenih strana,<br />
objektivno gledanje na vlast,<br />
www.imk-ks.org
6 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Da osnuje forum o kritikama javnog mnjenja i da vrši posredovanje,<br />
Da napravi stvari interesantima i da im da značaj koji treba da imaju,<br />
Da pruži sveobuhvatne informacije i podeli ih u najvažnije i manje važne<br />
Da radi svoj posao odgovorno.<br />
Takođe, nepristrasnost i ravnoteža su deo ovih obaveza.<br />
Mitovi:<br />
Zamisao da novinar treba da odvoji biznis od informacije<br />
Nezavisnost, neutralnost;<br />
Objektivnost.<br />
Čemu služi novinarstvo?<br />
Novinarsvto treba služiti za izgradju zajednice;<br />
Novinatrsvo služi građanstvu;<br />
Novinarstvo služi demokratiji<br />
Glavni cilj novinarstva je da pruži gradjanima potrebne informacije<br />
kako bi oni bili slobodni i nezavisni;<br />
Alati informisanja imaju funkciju kontrolisanja, podsećaju ljude da se<br />
ne zabavljaju i daju glas onima koji su zaboravljeni;<br />
Društva koja nameravaju da uguše demokratiju treba prvo da uguše<br />
novinarstvo a onda kapitalizam<br />
PRvI aMaNDMaN Ustava sJEDINJENIH aMERIČKIH DRŽava:<br />
Kongres ne može usvojiti nijedan zakon (...) koji ograničava slobodu izjašnjavanja ili štampe”<br />
Slogan u jednoj dnevnoj novini Kompanije Scripps u SAD<br />
”Dajte svetla, i ljudi će sami pronaći put”<br />
“Zbog velikog uticaja na javno mnjenje, novinarstvo se ne može voditi samo ekonomskim načelima ili koristima<br />
i interesima različitih ljudi. Na neki način, ono treba da se smatra svetim zadatkom, koji treba da pruži<br />
mogućnost komuniciranja i spoznaje istinitih i tačnih vesti za sve”<br />
“Ljudi su željni informacija zbog urodjenog instikta – “insitikta spoznaje”. Imaju potrebu da saznaju šta se desava<br />
u daljini da budu svesni događaja koje ne mogu iskusiti putem svojih čula. Otkriće onoga što nam je<br />
nepoznato, ljudima pruža mogućnost da planiraju i urede svoje živote<br />
Što je društvo više demokratsko, utoliko više se od njega očekuje da ima informacija i vesti.<br />
Prva demokratija, ona grčka, je upotrebljavala jedan način oralnog novinarstva, gde su se važne stvari diskutovale<br />
među meštanima na otvorenim mestima; Rimljani su redovno pripremali sažetak dnevnih aktivnosti<br />
rimskog Senata i socijalnog i političkog života na papirusu i postavljali ih na mesta gde ih ljudi mogu videti;<br />
u srednjem veku, kada su na vlast došli autoritativni režimi, informacije su se prenosile preko priča i balada<br />
nomadskih grupa;
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 7<br />
*Savremeno novinarstvo je rođeno na početku XVII veka, u kafanama i pabovima u Engleskoj;<br />
*Prve novine su izdate 1609. takođe u Engleskoj (vesti koje su donosili mornari, različita prepričavanja događaja<br />
kao i političke diskusije);<br />
*Engleski političari počeli su da pričaju o javnom mnjeju početkom XVIII veka, kada su se rodile i teorije o zaštiti<br />
slobode izražavanja<br />
“Istina treba da se zaštiti od klevete”.<br />
Promicanje i promovisanje ovih ideja “sloboda medija je postala prvi zahtev ljudi upućen vladi”; ova stavka je<br />
bila posebno izražena u Americi.<br />
Štampa treba da služi narodu a ne vladi.<br />
(Po Bill Kovach-u...)<br />
“Problemi novinarstva u Jugoistočnoj Evropi”.<br />
“Zadatak novinara je da što tačnije prepriča događaj koji se odigrao u njegovom društvu ili zajednici”.<br />
Novinarstvo kao politika: umetnost mogućnosti. “Novinari vremenom nauče da je bolje da se zadovoljiš onim<br />
što imaš a ne da tražiš da pišeš o svemu”<br />
“Jedna od najtežih stvari koje novinar treba da zna, je da će s’vremena na vreme, ponekad, morati izveštavati<br />
o događajima po pravilima ljudi koji su na vlasti”<br />
“Bez obzira o čemu pišu novinari, biće sitauacija kada oni neće smeti da pređu određenu granicu što se tiče<br />
određene priče koja na neki način može da ugrozi ljude koji su na vlasti”.<br />
“Novinar treba da shvati da je njegov zadatak jedan od najtežih u društvu, da će puno puta biti meta političkih<br />
pritisaka i različitih privatnih interesa...”<br />
“Novinar treba da povezuje ljude putem komunikacije – ili da ih razdvoji.”<br />
Šta se dešava sada, na početku XXI veka?<br />
(Ponovo po Bill Kovach...) “Činjenica da u štampu stiže samo onaj sadržaj koji mi želimo podeliti sa javnošću, ne<br />
predstavlja srž uloge novinarstva...”<br />
“Razvoj upotrebe interneta (portala, facebooka, itd) ne znači da ljudi nemaju potrebe da se informišu i da je<br />
tradicionalno novinarstvo prevaziđen koncept, naprotiv...”<br />
“Tehnologija je doprinela tome da novinari promene shvatanje svoje uloge u društvu... zbog toga novinarima<br />
je sada potrebno da sagledaju sitaciju i događaje iz nekoliko uglova kako bi shvatili srž određenih događaja”<br />
“Novinar ne odlučuje o tome šta javnost treba da zna, ali odlučuje kako će da organizuje i plasira vest koju<br />
javnost treba da zna”. Pre svega se treba utvrditi tačnost vesti a tek onda važnost te iste...<br />
“U vremenu kada svako može biti reporter ili da komentariše na ueb-u, “prelazimo u dvosmerno novinarstvo”<br />
tvrdi Seeley Brown, istražitelj pojava vezanih za savremeno novinarstvo ... “Novinar više preuzima ulogu<br />
voditelja nego nekoga koji će vas učiti nečem novom”. Publika nije više potrošač”<br />
Jednom rečiju glavna uloga novinara je UTVRDJIVANJE.<br />
www.imk-ks.org
8 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Pisano novinarstvo<br />
KoNCEPtI I tEoRIJE<br />
I. Šta definiše jednu vest?<br />
II. Faktori vesti<br />
A. Informacija<br />
1. Koja smanjuje nesigurnost<br />
2. Stvara bazu za donošenje odluka, mišljenja, suda<br />
B. Interes<br />
C. Važnost<br />
A. Vreme<br />
1. Šta se dogodilo u poslednje vreme?<br />
2. “Zadnje vreme” se definiše od strane medija – dnevni, nedeljni<br />
B. Uticaj (generiše emocije)<br />
1. Tragedija ili priča<br />
2. Siromah, bogataš<br />
3. Trijumfi<br />
4. Smešno<br />
C. Blizina<br />
1. Da li se nešto desilo blizu kuće? Heroji ili žrtve?<br />
2. Da li je uključilo ljude koji su odavde?<br />
3. Da li će porasti cene hrane, da li će se smanjiti porezi?<br />
4. Vesti koje se mogu upotrebiti: saveti o zdravlju, saveti o tome kako da upravljamo novcem<br />
5. Vreme<br />
D. Kontraverze<br />
1. Ljudi su upali u nesporazum, ne slažu se, svađa?<br />
2. Zajednički neprijatelj?<br />
E. Vidljivost<br />
1. Javno lice uključeno?<br />
F. Aktuelnost<br />
1. Da li je tema to o čemu ljudi govore?<br />
2. Da li je to nešto što sada utiče na njih?<br />
G. Ironija<br />
1. Rađanje sedmoro dece<br />
2. «Čovek ugrizao psa»<br />
3. Prva, najveća, najbolja, najgora ili bilo koja<br />
4. Milioner dobija loto<br />
III. Uloga vesti<br />
A. Govore ljudima ono što oni ne znaju
1. Sadašnja zbivanja, lokalna i međunarodna<br />
2. Ekonomski razvoji<br />
3. Napredak u nauci, tehnologiji, finansijama, medicini<br />
4. Trendovi<br />
a. Demografske promene; kulturni fenomeni<br />
b. Modeli kriminala<br />
c. Adaptacija na sredinu<br />
B. Objašnjava; povezivanja; identifikuje trendove<br />
C. Generiše emocije, poziva na delovanje<br />
D. Pomaže u pronalaženju rešenja oko života<br />
IV. Vrste priča<br />
A. Glavne vesti<br />
B. Kratke priče<br />
C. Krono<br />
D. Faktičke priče<br />
E. Analiza<br />
F. Zastupanje<br />
G. Komentari<br />
H. Godišnjice<br />
V. Odakle dolazi vest?<br />
A. Prirodna zbivanja, poput oluja i nesreća<br />
1. Građani pozivaju<br />
2. Policija, vatrogasci<br />
B. Planirana dešavanja<br />
1. Dnevnici<br />
2. Sastanci<br />
3. Konferencije za štampu<br />
4. Demonstracije, marševi<br />
5. Sportska zbivanja<br />
C. Izjava<br />
1. Samo od jednog izvora<br />
2. Statistike<br />
D. Javni registri, dokumenti, podaci<br />
E. Web Blogs<br />
F. Preduzimanja reportera<br />
1. Razvoj i kultivacija izvora<br />
2. Telefonski pozivi, e-mail<br />
3. Vesti koje je javnost podstakla<br />
4. Ombudsman<br />
VI. Uloga novinara<br />
A. Da uzme informacije<br />
B. Da definiše njihovu preciznost i relevantnost<br />
C. Da obezbedi pravičnost<br />
D. Da očuva ravnotežu<br />
VII. Obaveze novinara<br />
A. Prva i glavna...istina<br />
B. Pravičnost prema građanima /čitaocima<br />
C. Disciplina verifikovanja<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 9<br />
www.imk-ks.org
10 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
PIsaNJE vEstI<br />
I. Baza<br />
II. Izvor<br />
D. Nezavisnost prema onome što oni pokrivaju<br />
E. Monitorisanje snage<br />
F. Mogućnost foruma za javne kritike<br />
G. Interesantni i relevantni značaj<br />
H. Vest treba da bude sveobuhvatna i proporcionalna<br />
I. Vežba lične svesti<br />
A. Lid ili uvod<br />
1. ko, šta, kad, gde, zašto i kako<br />
2. Samo bitne činjenice<br />
3. Izvor, praćen citatom<br />
B. Srž<br />
C. Naslov<br />
1. Ne treba biti pravopisan<br />
2. Da se ne poveća priča<br />
A. Dva nezavisna izvora, osim:<br />
1. Konfirmisano od samih novinara<br />
2. Zvanična saopštenja<br />
B. Vrste izvora<br />
1. Primarni i sekudarni<br />
2. Zvanični<br />
a. Pregovaraj za atribute<br />
b. Daj mu ime i naslov<br />
c. Pozadina (npr. jedan visoki kosovski zvaničnik, jedan evropski diplomata)<br />
d. Jasna veza izvora<br />
e. Izbegavajmo upotrebu reči: «poverljiv izvor «, «dobro informisan izvor»<br />
3. Eksperti<br />
a. Direktori bolnica, doktori<br />
b. Advokati<br />
c. Autori neke studije<br />
4. Svedoci<br />
a. Dajte ime, starost, profesiju<br />
b. Objasnite razloge pouzdanosti, npr. preciznost događaja, veza između<br />
protagonista/žrtve<br />
c. Upotrebite samo ono što se reklo, čulo u ono što su u poziciji da znaju<br />
d. Nemojte zaključivati, ili da dopustite da svedok zna<br />
5. Dokumenti<br />
C. Evaluacija izvora<br />
1. Kako izvor zna ono što zna?<br />
2. Kako može potvrditi informacije preko nekog drugog izvora ili dokumentacija?<br />
3. Koliko vredi tačka gledišta mog izvora?<br />
4. Da li je ovaj izvor bio pouzdan i u prošlosti?<br />
5. Da li koristim ovaj izvor samo zato što je lakši način, ili zato što verujem da ću nešto izvući?<br />
6. Koji je motiv izvora za davanje takvih informacija?<br />
7. Na kraju, radi se o vašoj pouzdanosti.<br />
D. Mišljenja<br />
1. Ko je napravio anketu? Da li je organizacija legitimna?
2. Ko je finansirao anketu? Neka politička agenda?<br />
3. Koliko osoba je intervjuisano?<br />
4. Kako su izabrani?<br />
5. Koje osobe su intervijuisane?<br />
6. Koja su bila pitanja?<br />
7. Da li se rezultati baziraju na odgovore svakog?<br />
8. Kako je ova anketa preduzeta?<br />
9. Koja je margina grešaka?<br />
10. Da li se rezultati razlikuju od ostalih anketa, ako da, zašto?<br />
11. Koliko je vredno da se takva anketa izveštava?<br />
III. Razvoj pet W-a<br />
A. Ko<br />
1. Ko je uključen u ovu priču?<br />
2. Na koga ovo ima uticaj?<br />
3. Ko je osoba najbolja da kaže priču?<br />
4. Ko nedostaje u priči? Ko je imao više informacija?<br />
5. Ko je u konfliktu? Da li imaju nešto zajedničko?<br />
6. S›kim drugim da pričam?<br />
B. Šta<br />
1. Šta se desilo?<br />
2. Koja je poenta ove priče? Koja je vest koju hoću da prosledim?<br />
3. Šta čitalac treba da zna da bi razumeo priču?<br />
4. Šta mi je ostavilo utisak? Koja je glavna činjenica koju sam naučio?<br />
5. Gde je ovde istorija?<br />
6. Šta ljudi mogu da urade oko ovoga?<br />
C. Gde<br />
1. Gde se ovo desilo?<br />
2. Gde drugo da idem da bi dobio punu priču?<br />
3. Kuda ide ova priča? Kako će završiti?<br />
D. Kad<br />
1. Kad se ovo desilo?<br />
2. Kad su se pojavile glavne tačke u ovoj priči?<br />
3. Kad da raportiram ovu priču?<br />
E. Zašto<br />
1. Zašto se ovo dešava? Da li je poseban slučaj ili je deo trenda?<br />
2. Zašto se ljudi ponašaju na ovakav način?<br />
3. Zašto je ova priča ovoliko važna, zašto treba da je čitaju?<br />
4. Zašto smo sigurni da je ova priča u redu?<br />
F. Kako<br />
1. Kako se ovo desilo?<br />
2. Kako će se stvari promeniti posle onoga što se desilo?<br />
3. Kako će ova priča pomoći čitaocu? Zajednici?<br />
4. Kako sam dobio ove informacije?<br />
5. Kako bi neko opisao ovu priču društvu?<br />
IV. Struktura priče<br />
A. Preokrenuta piramida<br />
1. Glavni elementi na vrhu priče, počevši sa lid-om<br />
2. Da nastavimo sa ostalim informacijama zavisno od važnosti<br />
3. Da proširimo pažnju čitaoca<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 11<br />
www.imk-ks.org
12 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
V. Citati<br />
VI. Brojevi<br />
VII. Naslovi<br />
VIII. Da pratimo instikte<br />
4. Odseci na kraju<br />
B. Peščani sat<br />
1. Počinje snažnim lidom<br />
2. Posle nekoliko paragrafa postaje priča, obično sa hronološkim redosledom<br />
C. Dijamant<br />
1. Dobra struktura za feature priču<br />
2. Počinjemo jednim jakim citatom, ili anegdotom koja ilustruje priču<br />
3. Srž<br />
a. Sadrži glavne stvari priče<br />
b. Da se rano predstavi da bi ubedio čitaoca da nastavi čitati<br />
D. Tehnike<br />
1. Da uzmemo jednu širu priču i da nađemo jednu ‘lokalnu’ tačku gledišta<br />
2. Da uzmemo jednu lokalnu priču i da vidimo da li se uklapa sa većim trendovima<br />
3. Da ‹humaniziramo’ priču<br />
4. Da šaljemo priču dalje: koji su očekivani razvoji?<br />
5. Koji drugi aspekti su neistraženi? Da li postoji “priča iza priče “?<br />
E. Zaključci<br />
1. “Počni na početku i završi na kraju “<br />
2. Kod feature priče, zaključak treba da reflektira početak i takođe treba dati tačku<br />
gledišta u budućnosti<br />
A. Nemoj koristiti citate ako sam znaš da to bolje kažeš.<br />
B. Vrste<br />
C. Puni ili delimični citati<br />
D. Izbegavajmo činjenice koje ne daju činjenice<br />
E. Najbolji citati su subjektivni, dodajući unutrašnju perspektivu<br />
F. Napravi priču oko najboljih citata, ali nemoj pisati priču koja se kompletno bazira na citate<br />
A. Osnovni koncepti matematike<br />
1. Procenti<br />
2. Razmere<br />
3. Stope promena<br />
B. Da prevodimo brojeve u konceptima koje čitaoci razumeju<br />
C. Kontroliši i ponovo kontroliši: da napravimo račune; da li su tačni?<br />
D. Što manje brojeva to bolje<br />
E. Aproksimacije<br />
F. Jabuke ili narandže<br />
A. Piši naslov kao test onoga što sledi<br />
B. Ne treba da bude prema pravopisu<br />
C. Nemojte povećavati priču kroz naslov<br />
A. Znatiželja<br />
B. Osećaj ljutnje, drame<br />
C. Ironija, humor, absudnost
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 13<br />
IX. Azbuka novinarske rigoroznosti<br />
A. Preciznost<br />
1. Podrška lid-ovima<br />
a. Statistike<br />
b. Citati<br />
c. Anegdote<br />
2. Nijedna greška nije mala<br />
3. Sve greške se odmah moraju popraviti<br />
4. Kontroliši i opet kontroliši činjenice<br />
5. Pripisane činjenice, citati<br />
6. Da obratimo pažnju na činjenice koje ne zvuče dobro<br />
7. Da budemo pažljivi što se tiče nepodržanih konkluzija<br />
8. Da uravnotežimo činjenice; ako to nije moguće, onda to pomenite<br />
9. Ako imate nedostatak činjenica takodje kažite-objasnite to<br />
B. Ravnoteža i pravičnost<br />
1. Omogućite subjektima da reaguju prema optužbama – pravo na odgovor<br />
2. Predstavite sve strane<br />
3. Tajne obe strane – biti oprezan<br />
a. Izbor subjekata – pokrivanje jednog kandidata<br />
b. Davanje raznovrsnih tačka gledišta<br />
c. Upotreba jakih reči npr. terorista, borac za slobodu<br />
C. Kontekst i sveobuhvatnost<br />
1, Koja je istinita priča ovde?<br />
2. Istražuj sve činjenice<br />
3. Daj jednu suštinsku pozadinu<br />
4. Dešavanja u perspektivi<br />
a. Promena pozicije?<br />
b. Velika/mala; prva/posljednja?<br />
c. Trendovi<br />
d. Moguće posledice<br />
e. Vanrednosti<br />
X. Fotografije, grafičke informacije i druge slike<br />
A. Fotonovinarstvo i razvoj<br />
1. Fotografije mogu dramatizovati krizu<br />
2. Portretizujte način života<br />
3. Dajte lice žrtvama<br />
4. Dokumentirajte društveni i ekonomski razvoj<br />
B. Izbor subjekta fotografije<br />
1. Direktna vrednost vesti<br />
2. Vizuelni sadržaj<br />
3. Društvena relevantnost<br />
4. Može se prikačiti pisanoj priči<br />
5. Prikačene fotografije sa kratkim objašnjenjem<br />
C. Ideje<br />
1. Novine, časopisi, internet<br />
2. Kultivisanje izvora<br />
3. Da budemo u toku sa lokalnim zbivanjima<br />
4. Da pratimo godišnjice<br />
5. Da pratimo instikte<br />
D. Fotografija<br />
1. Može biti opšti pogled<br />
www.imk-ks.org
14 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
SPECIJALIZACIJA<br />
OBUKA<br />
2. Intimni i opšti portreti<br />
3. Kaži priču<br />
a. Stanje<br />
b. Boja i kontekst<br />
c. Neki objašnjavajući detalji<br />
d. Da uhvatimo emociju<br />
e. Registruj pokrete<br />
E. Estetska vrednost<br />
1. Kompozicija<br />
2. Ravnoteža između svetla i senke<br />
F. Nudi rešenja<br />
1. Promeni ugao<br />
2. Promeni perspektivu<br />
3. Promeni svetlo<br />
4. Promeni objektiv<br />
G. NEMOJ<br />
1. Deformisati fotografije da bi poslao poruku<br />
2. “Čistiti” fotografije Photoshopom – ti si svedok a ne autor<br />
3. Platiti za informacije<br />
H. Pisani deo<br />
1. Da pratimo discipline pisanog novinarstva<br />
a. Preciznost, ravnoteža, kontekst, izvor<br />
b. Opet kontroliši izgovor svih imena<br />
A. Otkucaji - Beats<br />
1. Pokrivanje specifičnih mesta, kako geografskih tako i tematskih<br />
a. Regioni, države (ili provincije), grad<br />
b. Vlada, policija, biznisi, sredina, zdravstvo itd.<br />
2. Sposobnosti reportaže<br />
a. Da upoznamo instituciju koja uzrokuje “bitku”<br />
1. Ko su igrači?<br />
2. Ko je na čelu?<br />
3. Ko su regulatori?<br />
4. Koja su pravila?<br />
5. Kako se stvari odvijaju?<br />
6. Gde se registruju greške?<br />
7. Gde se registruju troškovi?<br />
8. Ko zna istinitu priču?<br />
b. Da znamo o subjektu<br />
1. Da čitamo<br />
2. Da uradimo predplatu u naučnim publikacijama<br />
3. Da upišemo ueb stranice i ueblog specialista<br />
4. Trudi se da upoznaš igrače<br />
c. Ogranizacija<br />
1. Da držimo kalendar sastanka, saslušavanja, izveštaja<br />
2. Da držimo evidenciju oko budućih ideja o pričama<br />
A. Vežbe<br />
1. Pomoć autoru i regulisanju priče
2. Pomoć u toku procesa<br />
3. Razvoj novinara pisanih medija<br />
4. Izgradnja snage i otrkivanje slabosti<br />
5. Promovisanje nezavisnosti<br />
6. Podela kontrole<br />
B. Saveti za trenere<br />
Saveti za trenere (Jedan dan, različiti treneri)<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 15<br />
• Poštuj tvoju publiku. Stvori “razgovor između kolega”.<br />
• Oceni njihovo iskustvo<br />
• Napravi agendu za misiju, osnaživanje i osposobljavanje<br />
• Nemoj im brbljati, angažuj ih<br />
• Minimiziraj didaktiku “pene –razgovora”.<br />
• Ilustruj preko specifikacija, “priče o ratu”.<br />
• Pričaj kao da razgovaraš i punim rečenicama.<br />
• Fokusiraj se na vežbe<br />
• Najbolji način da se i publika angažuje /uključi.<br />
• Promoviši, daj i uzmi.<br />
• Minimum proporcije između predavanja i vežbe: jedan prema tri.<br />
• Dozvoli im da se izraze<br />
• Jedna reč od njih jednako dve reči od tebe.<br />
• SLUŠAJ šta tvoja publika govori.<br />
• Uči iz njihovog iskustva i iz njihovih zabrinutosti.<br />
• Postavljaj pitanja, dozvoli da oni otrkiju tačke za tebe.<br />
• Da budeš pozitivan; izvuci nešto korisno od komentara svakoga od njih.<br />
• Ponovo formulišite njihove reči, ako je potrebno, otkrij njihove ciljeve.<br />
• Istakni glavne tačke<br />
• Kada se tačke ističu, ponovi ih, piši ih na tabli<br />
• Posle duge diskusije, saberi sve i piši ih na tabli<br />
• Kontroliši publiku povremeno<br />
• Da li te prati?<br />
• Neko pitanje?<br />
• Neko se ne slaže? Podstakni da se izraze oni koji imaju sumnje.<br />
• Nemoj upadati kod dugih rasprava; poštuj i nastavi.<br />
• Promoviši osećaj kontinuiteta, poruku jedinstva<br />
• Pre svake pauze, saberi glavne tačke o onome što se raspravljalo, diskutovalo<br />
• Posle svake pauze, još jednom saberi ono što se raspravljao /govorilo u prethodnoj sesiji<br />
• Omogućite prelaz na novu temu<br />
Kraj dana zaključite društvenim razgovorom.<br />
www.imk-ks.org
16 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
vest<br />
Dogodila se saobraćajna nesreća.<br />
Tebe su odredili da raportiraš.<br />
- Koji bi bio tvoj prvi potez?<br />
- Šta bi pitao?<br />
- Koga bi pitao<br />
- Koja pitanja bi postavio?<br />
Avion se prinudno spušta na autoput u New Jersey<br />
New Jersey, 1. Februar – Pilot jednog malog aviona, jutros je bio prinuđen da sleti na autoput u američkoj<br />
državi New Jersey, izveštavaju američki policijski autoriteti.<br />
Zbog tehničkih problema, avion je bio prinuđen da sleti na autoput, osam<br />
kilometra južno od Filadelfije, blizu mesta Turnpike. U avionu su bile dve osobe koje nisu povređene.<br />
Predstavnik lokalnih autoriteta je saopštio da će avion ubrzo biti uklonjen s’puta..<br />
Identifikuj trenutke iz gore navedene vesti<br />
a. Pilot (jednog malog aviona) – akter (ko)<br />
b. Danas, ujutru – vreme (kad)<br />
c. Bio je prinuđen da sleti - događaj (šta)<br />
d. Na autoput (američke države New Jersi) – mesto (gde)<br />
e. Zbog tehničkih problema – uzrok (zašto)<br />
• O vremenu (kad)<br />
• O mestu (gde)<br />
• O akteru (ko)<br />
• O događaju (šta)<br />
• O uzroku (zašto)<br />
• O načinu, ne uvek (kako)<br />
U teoriji novinarstva poznata je formula Pet W plus H (po prvim slovima pitanja koja zahtevaju odgovore za<br />
potpunu vest), neophodna za vest, dolazi iz Engleske, mesta koje se smatra kolevkom modernog novinarstva.<br />
1. Who (ko) – subjekat događaja, ko je uradio; objekat – kome se nešto desilo, ili kome se nešto trenutno<br />
događa?<br />
2. What (šta) - šta je neko uradio ili šta će uraditi, šta se desilo ili šta se dešava nekom?<br />
3. Where (gde) - gde se nešto dogodilo ili gde se događa?
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 17<br />
4. When (kad) - kad se nešto dogodilo ili kad se nešto događa<br />
5. Why (zašto) – zašto se desio ili se dešava događaj, koji je uzrok ili motiv (zbog kojeg razloga ili kojim ciljem)?<br />
6. How (kako) – kako se desilo, na koji način, kojim rasporedom (nije uvek neophodno za vest)<br />
Odgovori na sva ova pitanja u stvari čine srž jasnoće i narativnosti, toliko cenjene i u retorici, još od antičkih<br />
vremena, kada je ovaj način rada učio svako ko je ciljao pozicije i titule u društvenoj ili političkoj hijerarhiji.<br />
Novinar treba imati na umu i pridržavati se ovih pravila od faze prikupljanja činjenica za vest.<br />
Verifikujmo u praksi da li se novinar pridržavao ovih formula u vestima koje slede:<br />
Shpëtim Çaushi, novi ambasador Albanije u Beogradu<br />
Beograd, 29 janar - Imenovani ambasador Albanije u Beogradu, Shpëtim Çaushi, na posebnoj ceremoniji je<br />
predstavio svoje akreditive predsedniku Srbije, Borisu Tadiću. Ovom prilikom, albanski predstavnik je uverio<br />
predsednika Tadića o spremnosti koju, po njemu, albanska vlada gaji u odnosu unapređenja i razvoja odnosa<br />
bilateralne saradnje između naših dveju zemalja. S’njegove strane, srpski predsednik je iskazao ubeđenje da<br />
srpska strana deli isto mišljenje da se dve zemlje nalaze u jednom ključnom momentu bilateralnih odnosa.<br />
Između ostalog, on je naglasio da će njihov razvoj dobiti jedan novi impuls potpisom nekoliko sporazuma,<br />
koji bi koristili ne samo obostranim interesima zemalja, već i kao primer za celi region,za njegovu stabilnost i<br />
prosperitet.<br />
Dalje, predsednik Tadić je dodao da je EU zajednički strateški interes za obe zemlje i da će saradnja u ovom<br />
pravcu biti veoma važna, pošto je vizija za budućnost regiona u porodici evropskih naroda, i služi i jačanju<br />
odnosa.<br />
Napravi model u skladu sa 5W+H i, iz gore navedenih vesti , molim te, daj potrebne odgovore na pitanja<br />
• When - O vremenu (kad)<br />
• Where - O mestu (gde)<br />
• Who - O akteru (ko)<br />
• What - O događaju (šta)<br />
• Why - O uzroku (zašto)<br />
• How - O načinu, ne uvek (kako)<br />
1. Identifikacija izvora vesti<br />
Ali, da bi dobili odgovore na ova pitanja ili interesovanja, na početku treba da se identifikuju izvori<br />
- Zapamtite IZVORI a ne IZVOR (jedan nikad nije dovoljan, sem ako ste sami svedok događaja, ili<br />
ako se ne komunicira iz zvaničnih, kompetentnih izvora. Izbegavaj formulu – pouzdane ili dobro informisane<br />
izvore)<br />
Ako su izvor eksperti, onda je neophodno da se naglasi njihova pozicija;<br />
Ako se radi o svedocima – onda je važna njihova bliskost sa događajem (očevidac ili“čirag“)<br />
Posebna pažnja tokom svih ovih procesa posvećuje se<br />
- preciznosti (nijedna greška nije mala)<br />
- harmonizaciji činjenica (verifikaciji)<br />
- ravnoteže (od suprotnih izvora)<br />
- kontekstu<br />
- izvoru (pouzdanom i kvalifikovanom)<br />
www.imk-ks.org
18 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Rezultat svih ovih procesa daje VEST<br />
Vest je temelj svih oblika izražavanja u novinarstvu. Svi drugi žanrovi razvijaju se ili su se razvili iz vesti (kao<br />
širi oblici i sa posebnim specifikacijama – IZVEŠTAJ, PREGLED, KOMENTAR, ČLANAK, REPORTAŽA, ANALIZA,<br />
INTERVJU ...)<br />
Zašto vest?<br />
- Kao potreba za bržu, tačnu i kratku komunikaciju;<br />
- Koja obavezno sadrži novost;<br />
Početnicima u novinarstvu to izgleda najlakše i najneznačajnije, ali, to nije istina.<br />
Prvo, da bi našao i izabrao jednu vest koja bi zadovoljila interesovanje publike, od novinara se zahteva sposobnost<br />
(komunikacija, poznavanje, interpretacija), brzina, veza sa izvorima informisanja, preciznost, aktuelnost<br />
i celina (npr. nije dovoljno samo mesto gde se nesreća dogodila, nego je potreban i akter, događaj, vreme,<br />
uzroci, način...)<br />
Šta je VEST?<br />
Najprihvaćenija definicija:<br />
Nešto novo, neobično, interesantno, svakako nešto novo što ljudi (publika) nisu znali ranije.<br />
Ali sve što je novo ne može biti vest, bez obzira što je novo, što se nije pre čulo, ili što je neobično. Ako za to ne<br />
postoji širi interes (osim unutar porodice, ili jednog užeg kruga, klana), to ne predstavlja vest. Dakle, vest treba<br />
sadržati i komponentu „čirag“ interesa.<br />
Školska definicija: Jedna nova informacija, neobična, o jednom subjektu „čirag“ interesa, za svakog, što nije bila<br />
ranije poznata.<br />
VREDNOST vestiju<br />
PAŽLJIVO!<br />
- Uticaj, posledica ili važnost vestiju;<br />
- Vremenska blizina događaja;<br />
- Poznati ljudi koji su uključeni u događaj;<br />
- Bliskost, odnos događaja sa čitaocima;<br />
- Konflikt;<br />
- Neobična priroda događaja;<br />
- Aktuelnost, interes koji ljudi imaju u odnosu na događaj (uvek kada pominjemo ljude,<br />
govorimo o publici, kao umereni izraz).<br />
- Preciznost: verifikuj informaciju pre nego što je upotrebiš;<br />
- Izvor: identifikuj izvore informacija koje koristiš;<br />
- Ravnoteža: prikaži sve strane jednog zapleta;<br />
- Objektivnost: nemoj dozvoliti da te osećanja ili emocije vode;<br />
- Direktnost: odmah pređi na temu;<br />
- Jasnoća: piši jednostavno, jasno, direktno, dobro organizuj sadržaj.<br />
Činjenice su svete<br />
- ali one nevažne treba isključiti, da bi učinili vest lakom da se čita i razume
Gde se mogu vesti naći?<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 19<br />
Kada reporter, novinar, nije direktni posmatrač događaja, on koristi druge izvore, ali verifikuje informacije na<br />
nekoliko strana, kao i važnost izvora.<br />
Vesti su se NEKAD tražile i nalazile:<br />
- na ulici,<br />
- u kafani,<br />
- na skupovima, različitim konferencijama,<br />
- na autobuskim stanicama, železničkim stanicama, lukama, aerodromima.<br />
Ove izvore ni sad ne treba zanemariti.<br />
a SADA se oni traže ili nalaze:<br />
- u javnim (službenim) institucijama,<br />
- u novim tehnologijama komunikacije<br />
- u informativnim službama ili u kontaktima sa javnošću,<br />
Ovi izvori nude veliki komfor za novinare što se tiče skupljanja činjenica i informacija o događaju, fenomenu,<br />
situaciji i raznim zbivanjima.<br />
Koga treba KONTAKTIRATI za vesti ili za njihovu verifikaciju?<br />
Obično, novinari biraju one “izvore” od kojih najlakše dobijaju potrebne informacije, ali i od onih koje su u<br />
skladu sa njihovim stavovima i interesima medija. Da bi “izbegli” subjektivizam, najefikasniji lek je odgovornost<br />
prema javnosti, publici.<br />
Koga kontaktirati, dakle:<br />
- institucije ili odgovorne pojedince polja kojim je vest povezana – događaj koji se raportira,<br />
- svakako treba kontaktirati i one koji misle drugačije, ili koji imaju drugačije podatke,<br />
- treba kontaktirati i građane (ako događaj ima populistički karakter ili ako se radi o nekom<br />
subjektivnom aktu),<br />
- upotrebiti komunikacije za javno mnjenje;<br />
- nesrećni događaju (crne hronike), nesreće, štrajkovi, demonstracije, svađe, ubistva, krađe<br />
(imaju nešto takođe ispod tepiha)<br />
Kako da se odlučimo za jednu vest?<br />
Zadatak: Nađite na stranama novina koje su vesti i zašto je objavljena svaka od njih.<br />
Prvi zadatak:<br />
• upoznavanje istine i njeno jasno izjavljivanje<br />
• Da opiše, ne da ispriča ili kaže<br />
• Detalji govore više od generalizacije<br />
• Dobri citati<br />
• Preciznost rečenica<br />
• Jasnost<br />
• Ubeđujući opis<br />
• Odgovarajući stil i izrazi<br />
• Da ne postoji strah -od rekoh, rekao je-, kada se citira<br />
• Pravopis<br />
www.imk-ks.org
20 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Da postoji jedna tema – kriminal, moda, nesreće, otkrića, manifestacije, zdravstvo, sredina, diplomacija, politika,<br />
ekonomija...<br />
Razvoj: retkost, neobičnost<br />
Izvor: ne isti kao onaj iz prve ruke, onaj koji je posredan (ostavka predsednika, npr.)<br />
Znanje: koliko ljudi znaju o tome, što se manje zna o tome, to je vrednije<br />
Vreme izdanja: nije to kao vino, treba biti što pre<br />
Čitaoci: da poznaješ interesovanja, ukuse, nivo, ali da im se ne predaš slepo (rekcijama, mentalitetu čitaoca).<br />
Kontekst: Na Kosovu nije vest “smeće je pokrilo ulice, ulaze” dok bi u Stokholmu to bio skandal (neobičnost<br />
važi: ne da je pas ugrizao čoveka, nego da je čovek ugrizao psa a to je vest).<br />
Nije vest – bio je u bolnici i oporavio se.<br />
Nije vest sve što političari govore, nego ako kažu nešto što se nije očekivalo.<br />
Hierarhija vrednosti vesti<br />
- događaji koji se najavljuju da će se desiti ( plate će porasti, dogodiće se pomračenje meseca,<br />
biće poplava...)<br />
- događaji koji se dešavaju ili koje su se desili vrlo brzo (požari, rušenja, prirodne katastrofe...)<br />
- događaju koji su se desili<br />
- Broj čitaoca kojima je namenjen (njihovo interesovanje)<br />
- Efekat saopštenja<br />
Model pisanja<br />
I. Prvi paragraf – uvod<br />
U užem krugu glasanja, Skupština Opštine Prištine juče je usvojila budžet od 25 miliona evra. Budžet, koji čini<br />
dodatnih pet miliona evra u odnosu na 2008 godinu, povećaće poreze biznisa i kirije za 10 odsto.<br />
Odgovori na pet pitanja<br />
Ko – Skupština<br />
Šta – usvojila je budžet<br />
Kad – juče<br />
Gde – u Prištini<br />
Kako – u užem krugom glasanja (umesto Zašto)<br />
1. Uvod sa posebnim elementom<br />
Ako imate neki biznis ili kuću koju izdajete na kiriju u Prištini, porez na imovinu će se povećati za 10 odsto<br />
Skupština Prištine je juče usvojila budžet od 25 miliona evra za ovu godinu, što predstavlja pet miliona evra<br />
više od prošle godine.<br />
Povećanje budžeta zasniva se na povećanju poreza biznisa i kirije od izdavanja kuća.<br />
Opozicija je ranije najavila da će glasati protiv ovog budžeta, sa razlogom da će takav način rasta budžeta<br />
sprečiti razvoj biznisa i pogoditi beskućnike.
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 21<br />
Odnos snaga pozicija – opozicija, predstavljenih u Skupštini, je gotovo jednak.<br />
Priština se suočava sa veoma lošom putnom infrastrukturom, mrežom vodovoda i kanalizacije.<br />
2. Dinamični uvod<br />
Savetnik X.Y. iz redova AAK u Skupštini Prištine napravio je jednu pauzu jutros, kada je na njega došao red da govori<br />
i glas se jedva čuo<br />
Skupština glavnog grada je juče usvojila budžet koji je pet miliona veći od prošlogodišnjeg. Povećanje se zasniva<br />
na povećanje poreza za biznise i kirije za kuće.<br />
Opozicija je najavila da će glasati protiv ovog budžeta, sa razlogom da će povećanje na ovoj bazi sprečiti razvoj<br />
biznisa i pogoditi beskućnike.<br />
Odnos snaga pozicija – opozicija, predstavljenih u Skupštini, je gotovo jednak.<br />
Za usvajanje budžeta je odlučio glas savetnika koji predstavlja AAK.<br />
Priština se suočava sa veoma lošom putnom infrastrukturom, mrežom vodovoda i kanalizacije.<br />
3. Uvod sa citatom<br />
“Grad ima potrebe za toliko promena ”, rekao je savetniki X.Y. iz redova PDK, objašnjavajući njegov stav prema<br />
ovogodišnjem budžetu glavnog grada. “Nije bilo drugog izlaza. Trebalo je da glasam za” – objasnjio je svoju poziciju.<br />
Skupština Prištine je juče usvojila budžet od 25 miliona evra za ovu godinu, što predstavlja pet miliona evra<br />
više od prošle godine. Povećanje budžeta zasniva se na povećanju poreza biznisa i kirije od izdavanja kuća.<br />
Opozicija je najavila da će glasati protiv ovog budžeta, sa razlogom da će ovo povećanje sprečiti razvoj biznisa<br />
i pogoditi beskućnike.<br />
Odnos snaga pozicija – opozicija, predstavljenih u Skupštini, je gotovo jednak.<br />
Priština se suočava sa veoma lošom putnom infrastrukturom, mrežom vodovoda i kanalizacije.<br />
4. Uvod sa prizvucima, scenom<br />
Predsednik Skupštine Prištine, X.Y. izgledao je sumorno, stegnutih pesnica . Glasao se budžet koji je on predložio,<br />
stavljajući svoja obećanja na test. Znao je da će glasanje biti teško.<br />
Juče, Skupština u užem krugu glasanja, je usvojila ovogodišnji budžet od 25 miliona evra, što predstavlja pet<br />
miliona više od prošle godine.<br />
Povećanje budžeta zasniva se na povećanju poreza biznisa i kirije od izdavanja kuća.<br />
Opozicija je najavila da će glasati protiv ovog budžeta, sa razlogom da će povećanje na ovoj bazi sprečiti razvoj<br />
biznisa i pogoditi beskućnike.<br />
Odnos snaga pozicija – opozicija, predstavljenih u Skupštini, je gotovo jednak.<br />
Priština se suočava sa veoma lošom putnom infrastrukturom, mrežom vodovoda i kanalizacije.<br />
5. Uvod sa zakašnjenjem<br />
Građani X i Y, dvoje od onih koji će osetiti posledice povećanja poreza, bili su u galeriji Skupštine Prištine gde se<br />
usvojio budžet od 25 miliona evra za ovu godinu. Oni su znali da će ih usvajanje budžeta naterati da odustanu od<br />
planiranog odmora na albanskom primorju.<br />
U užem glasanju, savetnici su dali vizu predlogu predsednika Opštine, da se ovogodišnji budžet poveća za pet<br />
miliona u odnosu na prošlu godinu.<br />
Ovo povećanje se zasniva na povećanje poreza biznisa i kirije od izdavanja kuća.<br />
Opozicija je najavila da će glasati protiv ovog budžeta, sa razlogom da će povećanje na ovoj bazi sprečiti razvoj<br />
biznisa i pogoditi beskućnike.<br />
Odnos snaga pozicija – opozicija, predstavljenih u Skupštini, je gotovo jednak.<br />
Priština se suočava sa veoma lošom putnom infrastrukturom, mrežom vodovoda i kanalizacije.<br />
6. Uvod sa reakcijom<br />
www.imk-ks.org
22 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Juče, samo nekoliko sati pošto je Skupština usvojila budžet, koji će dovesti do povećanja poreza za biznise i kirije od<br />
izdavanja kuća, počele su reakcija kojima se zahteva ponavljanje glasanja.<br />
Juče, Skupština u užem krugu glasanja je usvojila ovogodišnji budžet od 25 miliona evra, što predstavlja pet<br />
miliona više od prošle godine.<br />
Povećanje budžeta zasniva se na povećanje poreza biznisa i kirije od izdavanja kuća.<br />
Opozicija je najavila da će glasati protiv ovog budžeta, sa razlogom da će povećanje na ovoj bazi sprečiti razvoj<br />
biznisa i pogoditi beskućnike.<br />
Odnos snaga pozicija – opozicija, predstavljenih u Skupštini, je gotovo jednak.<br />
Priština se suočava sa veoma lošom putnom infrastrukturom, mrežom vodovoda i kanalizacije.<br />
7. Uvod sa analizom<br />
Predsednik Opštine Prištine, dobio je bitku oko budžeta, ali može se suočiti sa gubitkom položaja<br />
Juče, Skupština u užem krugu glasanja je usvojila ovogodišnji budžet od 25 miliona evra, što predstavlja pet<br />
miliona više od prošle godine.<br />
Povećanje budžeta zasniva se na povećanju poreza biznisa i kirije od izdavanja kuća.<br />
Opozicija je najavila da će glasati protiv ovog budžeta, sa razlogom da će povećanje na ovoj bazi sprečiti razvoj<br />
biznisa i pogoditi beskućnike.<br />
Odnos snaga pozicija – opozicija, predstavljenih u Skupštini, je gotovo jednak.<br />
Priština se suočava sa veoma lošom putnom infrastrukturom, mrežom vodovoda i kanalizacije.<br />
8. Uvod sa opisom<br />
Evo kakvo je finansijsko stanje Opštine Prištine za ovu godinu, sad kada je bitka za godišnji budžet završena: 25<br />
miliona evra, pet miliona više od prošle godine.<br />
Savetnici su juče dali vizu predlogu predsednika Opštine za ovogodišnji budžet.<br />
Povećanje budžeta zasniva se na povećanju poreza, biznisa i kirije od izdavanja kuća.<br />
Opozicija je najavila da će glasati protiv ovog budžeta, sa razlogom da će povećanje na ovoj bazi sprečiti razvoj<br />
biznisa i pogoditi beskućnike.<br />
Odnos snaga pozicija – opozicija, predstavljenih u Skupštini, je gotovo jednak.<br />
Priština se suočava sa veoma lošom putnom infrastrukturom, mrežom vodovoda i kanalizacije.<br />
9. Uvod sa pitanjem<br />
Šta bi se dogodilo u Skupštini Prištine, ako bi savetnik X.Y glasao protiv predloga predsednika Opštine za<br />
ovogodišnji budžet?<br />
Juče su savetnici usvojili ovogodišnji opštinski budžet, u užem krugu glasanja.<br />
Ovogodišnji budžet dostiže 25 miliona evra i veći je od prošlogodičnjeg za 5 miliona.<br />
Povećanje budžeta zasniva se na povećanje poreza, biznisa i kirije od izdavanja kuća.<br />
Opozicija je najavila da će glasati protiv ovog budžeta, sa razlogom da će povećanje na ovoj bazi sprečiti razvoj<br />
biznisa i pogoditi beskućnike.<br />
Odnos snaga pozicija – opozicija, predstavljenih u Skupštini, je gotovo jednak.<br />
Priština se suočava sa veoma lošom putnom infrastrukturom, mrežom vodovoda i kanalizacije.<br />
10. Uvod sa najavljujućom frazom<br />
Porezi za biznis i kirije od izdavanja kuća će se povećati za 10 odsto ove godine.<br />
Budžet od 25 miliona evra Opštine Prištine, koji je juče usvojen, veći je od prošlogodišnjeg za 5 miliona evra.<br />
Povećanje budžeta zasniva se na povećanje poreza biznisa i kirije od izdavanja kuća.<br />
Opozicija je najavila da će glasati protiv ovog budžeta, sa razlogom da će povećanje na ovoj bazi sprečiti<br />
razvoj biznisa i pogoditi beskućnike.<br />
Odnos snaga pozicija – opozicija, predstavljenih u Skupštini, je gotovo jednak.<br />
Priština se suočava sa veoma lošom putnom infrastrukturom, mrežom vodovoda i kanalizacije.
Pišite prema ovom modelu vest sa ovim podacima<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 23<br />
Dan Nezavisnosti Kosova;<br />
17 Februar 2009 godine;<br />
U Prištini, svečani okup Skupštine Kosova;<br />
Govori predsednik Republike, Fatmir Sejdiu i premijer Hashim Thaqi;<br />
Spominju pređeni put, uspehe i pobede;<br />
Polažu cveće na grobove poginulih<br />
Posećuje se spomenik Jasharija;<br />
Državne zastave Kosova i narodne zastave – svuda.<br />
U Prištinu je došlo puno gostiju iz susednih zemalja, i iz dijaspore;<br />
U trgu Majke Tereze pesma i kolo; došli su iz Valone i Laberia;<br />
Ispred zgrade Skupštine postavljene su slike nestalih;<br />
Ispred njih, Manduha bicurri iz Đakovice gleda slike svojih sinova i muža, za koje ne zna gde su im kosti.<br />
(Podaci su se namerno pisali gramatičkim greškama)<br />
TU GDE POČINJE UMEŠNOST NOVINARA<br />
Kada su pitali jednog američkog veterana novinarstva koji savet bi dao onima koji su izabrali profesiju novinara,<br />
odgovorio je kratko:<br />
“ Da čuvaju noge!<br />
Ako glavu čuvaju čizme, šta čuva noge novinara?<br />
Ako njima komanduje pametna glava, najbolji čuvar nogu je telefon “.<br />
Naravno, ovaj savet ne treba uzeti apsolutno. Bila bi velika greška kada bi novinar čuvao noge i očekivao da<br />
posao završi telefonom. Prisutnost na licu mesta, razgovor oči u oči, daje više rezultata nego bilo koji telefonski<br />
razgovor. Telefon može samo olakšati posao. I za njegovo korišćenje treba priprema, -novinar treba da zna<br />
koga da zove i da traži preko telefona.<br />
Počeo sam telefonom, pošto za praktični posao novinara, osim teoretskog znanja i umeća, veoma je važno uspostavljanje<br />
kontakta sa izvorom informisanja. Umešnost novinarstva u stvari počinje i meri se vestima. Urednik<br />
novine ili informativnog medija može biti savršen majstor profesije, ali ako reporter, novinar, nije dobio<br />
vest, neće biti načina da se napravi novina ili emisija, dobra ili loša.<br />
Da bi reporter bio uspešan, on “treba imati neke sposobnosti i kvalitete, kao prvo iskrenost, inteligentnost,<br />
strast za preciznošću. Zahteva se odlučnost, strpljenje i agresivnost, ne u bukvalnom smislu, ali u stalnom<br />
naporu protiv prepreka...”<br />
Da bi se ove veštine i kvaliteti manifestovali uspešno, novinar treba ispuniti i neke tehničke uslove, radne alate.<br />
Koji su radni alati koje novinar mora imati?<br />
- olovka<br />
- notes<br />
- pisaća mašina (danas kompjuter, po mogućnosti sa faksom, modemom, internet vezom i<br />
printerom)<br />
- papir za štampanje<br />
- telefon (danas peidžer ili mobilni telefon)<br />
- časovnik<br />
- fotoaparat<br />
- diktafon<br />
- podsetnik (za poruke itd.)<br />
- pravopis sa rečnikom<br />
- almanah i kalendar<br />
www.imk-ks.org
24 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
- rečnike – sinonima, stranih reči i izraza, stranih jezika<br />
- priručnik “Ko je ko” ili listu institucija, imena najvažnih funkcionera<br />
- leksikoni, enciklopedije, atlasi, mape, monografije<br />
- Tematski pregled radova, studija, članaka prema polju<br />
- Pregled narodnih poslovica, proverba, aforizma<br />
- osnovni dokumenti društvenog reda: ustav, zakoni, odredbe, programi<br />
- registar telefonskih brojeva<br />
- itinerar javnih sredstava putovanja.<br />
Ove stvari mora imati svaki novinar, ali se lista neophodnih stvari ne zatvara ovde. Automobil za novinara nije<br />
luksuz, nego sredstvo koje često završava posao više nego sva ostala sredstva, ali nažalost, za naše uslove je to<br />
gotovo nemoguće za većinu novinara.<br />
Kada novinar stvori ove uslove (to ne znači da bez toga niko ne može da se bavi ovom teškom profesijom,<br />
ali te stvari pomažu da se profesija vrši uspešno), on treba da zna da otkrije činjenice koje se kriju iza vidljive<br />
informacije. Treba da zna kako da natera ljude da pričaju, kako da zaviri u dokumente, kako da napravi mrežu<br />
izvora – znači ljudi koji znaju činjenice koje se traže ili koji mogu reči gde se te činjenice mogu naći. Reporter<br />
treba biti veoma energičan... On treba da ima osećaj, da shvati mehanizam stvari.I, iznad svega treba da bude<br />
disciplinovan, sposoban da pređe sa jednog zadatka na drugi ili da ih istovremeno završava.<br />
Pošto nije uvek lako otkriiti istinu, novinaru preostaje da stalno traga za njom. Ovo otežava da se bude objektivan.<br />
Zbog toga, u svetu gde je sloboda štampe sinonim opšte ljudske slobode i demokratije, novinari koji su<br />
pred ovom poteškoćom,”stavili su naglasak na poštenje“, znači poštenje prema onim osobama ili institucijama<br />
koje se spominju u vestima ili štampi.<br />
Često novinarima najviše nedostaje vreme. “Rok koji se postavlja novinarima da bi pisao nešto je prava tiranija”<br />
potvrđuje dosta teoretičara koji su se bavili veštinom novinarstva. Zato urednici preporučuju novinarima:<br />
“Počni sa onim što imaš, objašnjavajući da nedostaju činjenice “, i uvek postoji izlaz za savesnog novinara<br />
koji želi da ispuni svoju misiju. Naravno da činjenice koje se kosultuju, treba da budu istinite.”Drugi izlaz je da<br />
ostaviš to pisanje za sledeći broj”.<br />
Za novinara vredi još jedan savet, koji proizlazi iz iskustva: “Ništa se ne treba uzeti kao sto posto sigurno...<br />
Novinar treba kopati ispod površine...” Ali nije svaka skupljena činjenica za objavu. Novinar pravi izbor “unutar<br />
bolnog roka “,nikad ne izuzimajući činjenicu da “najveća vrednost jednog pisanja leži u njegovoj pouzdanosti “.<br />
Većinu ovih kvaliteta novinar dobija na prirodan način. “Jedan slavni reporter... rekao je da je 80 odsto njegovog<br />
znanja dobio tokom prve tri godine njegovog rada...” Drugi postotak , on je tvrdio, da je dobio tokom deset<br />
narednih godina. Ali novinar nikad ne prestaje da uči.<br />
Novinar koristi tri izvora za skupljanje informacija: “(1) razni dokumenti, (2) intervju, i (3) lična posmatranja.”<br />
Ali za novinara početnika uvek ostaje težak posao oko toga kako da piše tekst na osnovu skupljenih činjenica..<br />
Malkolm F. Malet, direktor Projekata na Komitetu Slobode Štampe u svetu, sa sedištem u Vashingtonu, govoreći<br />
o “Pisanje kao veština i proces “ na pitanju “Da li je moguće da se nauči kako da se piše dobro “ odgovorio<br />
je: “Uopšte govoreći, odgovor je pozitivan, jer je pisanje veština kao i mobilni jedne kancelarije. U idealnom<br />
slučaju, to se stavlja u ravan jedne umetnosti “.<br />
Po njemo, da bi se dobro pisalo, osim prakse i upotrebe nekih osnovnih načela, zahteva se inteligencija i<br />
sposobnost organizovanja detalja. “Početnici će ići toliko brzo, zavisno od toga koliko brzo shvate mane njihovog<br />
pisanja “.<br />
Pet je faza kroz koje prolazi proces pisanja:<br />
(1) Obrada ideje pisanja,<br />
(2) Skupljanje činjenica,<br />
(3) Analiza činjenica i planiranje pisanja,<br />
(4) Stavljanje na papir u obliku okvira,<br />
(5) Prepisivanje ili obrada pisanja.
Evo kako to izgleda, pojednostavljeno:<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 25<br />
(1) Padne na pamet ideja i konsultuje se šef. Posle odobrenja šefa, počnite razmišljati kako da to ostvarite, gde<br />
se mogu skupiti činjenice.<br />
(2) Druga faza sama po sebi podrazumeva traganje za činjenicama i njihovo sakupljanje, opet se obaveštava<br />
šef oko rezultata, koji može da vas uputi na dodatne činjenice.<br />
(3) U trećoj fazi se izaberu činjenice, analiziraju se i u skladu s aktuelnošću, planira se pisanje.<br />
(4) Stavljanje na papir kroz glavne crte, ne podrazumeva “punjenje vreće “ bez nekakvog sistema. Suprotno, to<br />
treba da bude što bliže krajnjoj planiranoj verziji.<br />
(5) Peta faza je najosetljivija, jer često zahteva da promenite ono što ste sami stvorili. Ovde se zahteva neka<br />
vrsta “emoncionalnog rastojanja” i kada se to dostigne, počinje korekcija.<br />
Neki saveti koji, prema direktoru Projekata Komiteta Slobode Štampe u svetu, M.F.Mallet, pomažu novinarima<br />
da sami pronađu slabosti:<br />
1. Upotrebite aktivni glas, pošto je on jači od pasivnog.<br />
2. Jako se oslonite na jaka imena i glagole. Umereno koristite imenice i priloge . Snažni glagoli stvaraju slike u<br />
glavi čitaoca.<br />
3.Pišite jednostavnim rečnikom, subjekat, predikat, dodaci .<br />
4. Koristite proste i kratke rečenice.<br />
5. Otklonite nepotrebne reči, kliše, kao i birokratski ili pravni žargon.<br />
6. Tražite kratke rečenice, ali sa različitom dužinom, da ne izgledaju kao rafal. Svaka rečenica treba imati jednu<br />
ideju. Prosečna dužina reči ne treba pređe 18 reči.<br />
7. Osigurajte da su vremena glagola u skladu.<br />
8. Čuvajte se od elemenata koji rečenicu čine nerazumljivom, posebno u uvodnom paragrafu.<br />
9. Koristite specifične detalje, sa snagom opisivanja, da bi doveli čitaoca na lice mesta.<br />
10. Dajte pisanju potrebnu pozadinu. Svaki članak treba da stoji na svoje noge.<br />
11. Objasnite one izraze koje neki čitaoci ne mogu razumeti.<br />
12. Koristite sličnosti da bi objasnili komplikovane koncepte..<br />
13. Kada ste neku osobu predstavili na početku članka, opet je identifikujte ako je opet pomenite.<br />
14. Nijedno pitanje ne treba ostati bez odgovora. Trudite se da odgovorite na pitanje čim se ono pojavi.<br />
15. Nemojte davati obećanja koja niste u stanju da ispunite. Na primer, ako govorite o inteligenciji neke osobe,<br />
dajte jedan primer.<br />
16. Događaji sa puno drame opišite punim sadržajem.<br />
17. Opišite, ali nemojte kazivati. Umesto da kažete “on je bio ljut” bolje je da kažete “On je udario jako po stolu<br />
a oči su mu sevale”.<br />
18. Najvažnije reči rečenice stavite na početak i na kraj rečenice.<br />
19. Nemojte puno koristiti neposredni govor. Citirajte samo kada je nešto jasno rečeno ili kada je važno da se<br />
tačno zna ono što je rečeno.<br />
20. Kada citirate, odmah u početku stavite izvor.<br />
21. Izbacite sve nepotrebne fraze. Snažno pisanje je koncizno.<br />
22. Nemojte se naprezati. Ima dešavanja koja treba kazati prosto i kratko.<br />
23. Koristite odgovarajuće znakove interpunkcije.<br />
24. Čitajte vaše pisanje glasno. Tako ćete otkriti mesta koja ne zvuče dobro.<br />
Rad sa fotografijama, grafičke informacije i druge slike<br />
www.imk-ks.org
26 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
1. Fotoreporteri i razvoj<br />
• Fotografije dramatizuju krizu Omogući da se skupe sve tačke oko jedne teme<br />
• Portretizuj način života<br />
• Daj lice žrtvama<br />
• Dokumentiraj društveni i ekonomski napredak<br />
2. Izbor teme fotografije<br />
• Direktna vrednost vesti<br />
• Karakteristični vizuelni sadržaj<br />
• Društvena relevantnost<br />
• Može se prikačiti tekstu/vestima/priči<br />
• Fotografija samo sa naslovom i objašnjenjem<br />
3. Pronalaženje ideja<br />
• Novine, časopisi, internet<br />
• Kultivisanje izvora<br />
• Da budemo u toku sa lokalnim zbivanjima<br />
• Da pratimo godišnjice<br />
• Da pratimo instikte<br />
• Znatiželja<br />
• Osećaj ljutnje, drame<br />
• Ironija, humor, absurdnost<br />
4. Stvaranje fotografija<br />
• Može biti širokog objektiva, opšti pogled<br />
• Intimni i opšti portreti<br />
• Kaži priču<br />
• Situacija fotografije<br />
• Prenesi lokalnu boju i kontekst<br />
• Uključi indikativne detalje<br />
• Uhvati emociju<br />
• Uhvati promenu/pokret<br />
• Estetska vrednost<br />
• Kompozicija<br />
• Ravnoteža svetla i senke<br />
• Nudi rešenja<br />
• Promeni ugao<br />
• Promeni perspektivu<br />
• Promeni svetlo<br />
• Promeni objektiv<br />
5. NEMOJ<br />
• Stavljati slike na scenu (osim portreta)<br />
• Deformisati fotografije da bi poslao ili uveličao poruku<br />
• “Čistiti” fotografije Photoshopom<br />
• Ti si svedok a ne autor
• Uređivati slike da bi bili van konteksta<br />
• Plaćati za informacije<br />
6. Pisanje naslova<br />
• Prati disciplinu pisanog novinarstva<br />
• Preciznost, ravnoteža, kontekst, izvor<br />
• Dvostruka kontrola gramatičkih grešaka<br />
• Prva rečenica: pet W<br />
• Ko (Who) (identifikuj svakog prema fotografiji)<br />
• Šta (What)<br />
• Kad (When)<br />
• Gde (Where)<br />
• Zašto (Why)<br />
• Druga rečenica nudi kontekst<br />
• Važnost događaja<br />
• Posebne posledice<br />
• Ako fotografija ne dolazi od organizacije, identifikuj izvor<br />
• Pokaži posebne okolnosti (ne uključuju se države)<br />
Reportaža<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 27<br />
Beletristički ili književni oblik izražavanja u novinarstvu; činjenice i informacije izražavaju se književnim sredstvima,<br />
opisima.<br />
Reportaža je jedan od onih oblika, gde osim osttalog, kategorizuje si i putopis, skica, humoreska i feljton.<br />
Reportaža se smatra vrhom novinarskog izražavanja. Preko ovog oblika, vidi se sposobnost izražavanja novinara,<br />
šira profesionalna i književna kultura, poznavanje teme kojom se bavi, ali i politička kultura, bez koje se ne<br />
može biti uspešan novinar. U reportaži, novinar treba biti istraživač društvenih pojava, ali istovremeno i impresivni<br />
narator onoga što poznaje, oseća i opisuje. Ovde su emocije dominantne, ali neophodno je da se zasnivaju<br />
na činjenicama, konkretnoj istini i to razlikuje reportažu od književnog stvaralaštva, u kojoj činjenice nisu<br />
potrebne, nego je potrebna mašta i moć izražavanja. Reportaža se nekad zove i novinarsko stvaralaštvo, nekad<br />
književno. Lošu reportažu književnici zovu novinarska reportaža, a loše reportaže novinari zovu književnim.<br />
I prvi i drugi bavili su se poslom u oba polja. Poznati svetski a i naši pisci bavili su se pisanjem reportaža:<br />
Emil Zola, Jack London, Vikcor Hugo, Ernest Hemingway, Ismajl Kadare, Ramiz Kelmendi, Petro Marko, Ibrahim<br />
Kadriu, Maksut Shehu i mnogo drugih,<br />
Sa ciljem da ostane dokumenat za vreme u kojem je pisana, reportaža kao da je pobegla književnosti.<br />
Reportaža se zasniva na podatcima i konkretnim situacijama. O reportaži se može reći da je “epski oblik novinarskog<br />
izražavanja “. To je slika realnosti. U tematskom i kompozicionalnom aspektu ima najmanje ograničenja.<br />
Ali autor reportaže svakako treba biti očevidac onoga što opisuje, jer inače, reportaža neće realno oslikati, iako<br />
figurativnim sredstvima, događaj, mesto, čoveka, atsmoferu, ono što se tretira. Kaže se da izveštaj sprema novinar,<br />
a reportažu stvara. Zbog toga, reportaža ne umire onog dana kadase ugasi i novina (kažu da novina živi 24<br />
sata, do novog izdanja), nego nastavlja da živi, da se govori o njoj. Reportaža je svedok života.<br />
Novinarska reportaža treba imati osnovne elemente vesti, znači faktografiju; treba uključiti njihovo objašnjenje,<br />
analitiku, ali jednostavnim jezikom i stilom, figurativno – beletristiku, koja je i dominantna, i klasifikuje se u<br />
onim beletrističkim oblicima izražavanja.<br />
Reportaža informiše čitaoca ili slušaoca na drugačiji način, atraktivni, koji ostavlja emocionalne utiske kod publike.<br />
Treba biti autentična i da se zasniva na dokumente. Na ovoj osnovi se razlikuje od pripovetke ili romana.<br />
Reportaža govori o čoveku, o pojavi, spominjući pravo ime protagoniste, tačno mesto gde se nešto dogodilo i<br />
vreme u kojem se to dogodilo.<br />
Ovo su istaknuti elementi reportaže:<br />
- autentičnost<br />
www.imk-ks.org
28 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
- istina<br />
- aktuelnost<br />
- originalnost pristupa<br />
- subjektivnost u ocenjivanju<br />
- emocionalni elemenat.<br />
Prava reportaža treba se razlikovati od reporterske reportaže, od nekog skupa, manifestacije, koji je ograničen<br />
vremenom, dok reportaža nema ovaj problem. Reportaža se piše slobodnim stilom, a i pristup temi je slobodan.<br />
Sam novinar bira temu.<br />
Za uspešnu reportažu neophodni su ovi elementi:<br />
- izabrana tema<br />
- atraktivna kompozicija<br />
- specifičan stil pisanja<br />
Kada novinar izabere dobru temu, uradio je pola posla da bi napravio jednu uspešnu reportažu. Izbor tema<br />
je jedan od najtežih poslova novinara, pošto ih ima dosta. Zavisi kako ih vidi, oseća, doživljava, i kako će da ih<br />
postavi. Reportaža se može pisati za svaku pojavu koja sadrži emocionalne elemente. Može se pisati o gradu<br />
koji rano ide na spavanje, ili grad koji ostaje budan celu noć, o čoveku koji ceo dan čisti prozore automobila,<br />
a vlasnici u više slučaja mu ne plaćaju, o hrabrom čoveku koji rizikuje svoj život da bi spasio nekog drugog, o<br />
naučniku koji je proveo ceo svoj život istraživajući način koji bi uštedeo korisnicima upotrebu struje, o majci<br />
koja je izgubila mladost da bi školovala svoje dete, koje zatim postaje kriminalac...<br />
Cilj reportaže nije samo da informiše, već i da edukuje preko primera koji obrađuje.<br />
Reportaža je veoma slična drami, u smislu kompozicije. Kao drama, reportaža takođe ima uvod (ekspoziciju)<br />
priče. Tu se naglašavaju neophodne informacije, koje pomažu da se shvati suština. Ovde se može govoriti i o<br />
lokalitetu, i o razlogu koji je uzrokovao pisanje reportaže, mogu se pomenuti i raniji tekstovi slični ovoj temi;<br />
konflikt – najava intrige ili konflikta, kontradikcije između čoveka ili gurpe i društvenih normi. Ovde se predstavljaju<br />
protagonisti, dešavanja, situacije; razvoj događaja – dalji tok događaja, problema ili konflikta. Navode<br />
se konkretne epizode, logične celine, sastavni delovi reportaže.; i na kraju razdvajanje, poentu – gde se<br />
naglašava glavna poruka reportaže, glavno mišljenje, emocija, briga. Razdvajanje ili poenta dolazi kao rezultat<br />
ranijeg konflikta i razvoja događaja. Ovde se dešava suprotno od vesti preokrenute piramide. U reportaži se<br />
može koristiti retrospektiva. Iskusni reporteri naglašavaju da početak i kraj reportaže zahteva najveću pažnju.<br />
Da li će novinar pratiti taj redosled, zavisi od njegovog subjektivnog pristupa, od koncepta da se uradi<br />
dramatičniji, atraktivniji sadržaj. Cilj reportaže je daprobudi emocije, uzbudi, razveseli ili naljuti.<br />
stil pisanja je takođe jedan važan elemenat reportaže. On treba da bude jasan. Reporter treba biti najveći cicija<br />
u upotrebi reči, ali ne i sadržaja i figura. Dijalog je odlika reportaže, ali novinar ne sme to izmisliti ili formulisati<br />
kako on hoće.<br />
Postoje novinarske, radio i televizijske reportaže i svaka se razlikuje od ostalih što se tiče tehnike realizacije,<br />
ili stila. Ako su za reportaže novina i radija potrebni opisi (za radio, tonski efekti su važni), za televiziju govori<br />
kamera. Reporter je taj koji samo govori ono što kamera snima, predstavlja: identifikuje čoveka, mesto...<br />
Za reportažu ne vrede pravila dužine. Za to odlučuje sam novinar. Nepotrebna dužina, da bi se ispunio prostor,<br />
škodi reportaži. Ali ako događaj koji se tretira prikazuje toliko dramatičnih momenata, da se to ne može predstaviti<br />
pisanjem, reportaža se može pisati i u nastavcima, ali se ovo retko dešava, i odnosi se samo na važne i<br />
neobične događaje, kao što je prvi let čoveka u svemiru ili na mesecu.<br />
Putopisni izveštaj je posebna vrsta novinarske reportaže i sliči žanru beletrističkog putopisa. Razlikuje se od<br />
njega što se tiče figurativnih, književnih sredstava, koje se koriste . Neki ga zovu i putopisnim pismom.<br />
Posle pojave televizije kao medija, reportaži je opala cena, i ona se malo- pomalo gubi iz medija. Uprkos kreativnih<br />
i književnih sposobnosti novinara, moć izražavanja kamere je veća od reči. Nju kultivišu samo retke<br />
redakcije, više na lokalnom nivou, male provincijalne redakcije gde novost stiže polako i teško, pošto stariji<br />
misle da je novost samo ono što oni znaju.
skica (kratka istinita priča)<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 29<br />
Smatra se kao kratka reportaža. U skici se tretira jedna epizoda, jedan događaj preko beletrističkih sredstava<br />
izražavanja, drukčije od reportaže koja može imati nekoliko epizoda ili događaja..<br />
U kompozicionalnom smislu, isto je što i reportaža, ali se ovde svi elementi daju maksimalno zgusnuti.. Uvod je<br />
sa malo reči, odna se daje događaj, iz kojeg proizlazi zaključak - poenta. Upravo s’toga što treba da se sa malo<br />
reči kaže puno, skica zahteva ne samo sposobnosti opisivanja, nego i visoku profesionalnost, ali i sluh za velike<br />
teme koje se pišu kratko. U tematskom smislu, može biti raznovrsna.<br />
U novinama možete čuti i koncept feature, što je engleska reč za kratke tekstove, gde se ne daju samo činjenice<br />
nego i atmosfera, zanimljivi detalji, kratki opisi, sa književnim sredstvima. Novinari je kultivišu raznim imenima.<br />
“Rilindja” je imala rubriku pod naslovim “Kronisti”.<br />
oblici humorističkog izražavanja<br />
I ovi su deo beletrističkog oblika novinarskog izražavanja. Ranije se humorom podrazumevala isparavanje<br />
koju je ljudsko telo puštalo (lat: humor - isparavanje). To je, znači, bila komponenta ljudskog zdravlja. Danas<br />
se humor podrazumeva kao “duševno i društveno isparavanje “, znači društveno zdravlje, sloboda. Kažu da<br />
je humor najviši nivo slobode umetničkog stvaralaštva. Smeh koji proizlazi iz humorističkih oblika smatra se<br />
kao društveno zdravlje, efikasni društveni lek. Humor kultiviše većina medija kroz humorističke priče, kozerije,<br />
viceve, pesme, epigrame, humorističke reportaže, intervjue, emisije ili serije, aforizme...<br />
Ovde važe pravila beletrističke kompozicije, posebno za priču. Svi imaju jedan cilj; da se kroz humor kritikuje<br />
neka pojava, porok, ponašanje. Iako ne nužno, aktuelnost je poželjna. Ponekad, kada nedostaje ova komponenta,<br />
humor može da se ne shvati niti da prouzrokuje smeh.<br />
Feljton<br />
U klasičnom smislu reči feljton podrazumeva književno –publicističku prozu, koja se objavljuje u dodacima<br />
na donjem delu strane novine. U okviru toga mogu se objaviti razne teme, ali koje treba da sadrže činjenice i<br />
interesantne podatke, nepoznate dotada. Kod nas, u okviru feljtona, najviše se objavljuju istorijske teme.<br />
Danas u svetu ova reč ima drugi smisao. To je dodatak sa raznim književno –publicističkim sadržajima sa elementima<br />
humora, satire i kritike.<br />
saŽEto PIsaNJE<br />
Napišite sažeto sledeće rečenice:<br />
1. Administracija predsednika James Montgomery u Vashingtonu je izrazila mogućnost i punu želju da<br />
uđe u pregovore sa liderima pokreta koji su se izjasnili protiv predloga ove administracije vezanih za reformu<br />
poreza.<br />
2. Direktor javnih odnosa u lokalnom policijskom odeljenju rekao je novinarima tokom konferencije za<br />
štampu, da potraga uključuje veliki broj policajaca.<br />
3. Izgleda da se prelazi preko nekih veoma teških merenja u cilju uspostavljanja razlike između objekata<br />
koji su cilindrični i onih koji su slični kockama.<br />
4. Bilo je velike buke od strane putnika kada je autobus izašao van kontrole i počeo da se kreće s jedne na<br />
drugu stranu puta.<br />
www.imk-ks.org
30 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
5. Gašenje vatre, koja je neočekivano izbila posle zalaska sunca, nastavilo se do jutarnjih sati i ostavilo je iza<br />
sebe nekoliko žrtava.<br />
6. Naučnici su u procesu istraživanja novih načina u proizvodnji vakcina protiv ptičijeg gripa koja bi smanjila<br />
troškove lečenja...<br />
7. Imena ljudi koji su se pojavili kao pobednici džekpota, objavljena su od strane zvaničnika administracije<br />
lutrije. Oni su: Jim Jones, koji ima 21 godinu i radi kao računovođa, Tamar Gipson, koja ima 46 godina i<br />
radi kao neurohirurg i Bonnie Bidon koja je radila kao ueb dizajner a sad je nezaposlena.<br />
8. Kada se radi o borbi protiv kriminala, gradski savet je u potrazi za šefom policije koji ima agresivniji stav.<br />
9. Luksuzna brodska linija, trebala je da napravi jedno neočekivano i oštro skretanje na levo da bi izbegla<br />
sudar sa jahtom koja je dolazila u susret.<br />
10. Ljudi su na stadijumu dovikival, dok je njihov heroj odlučno hodao preko polja spremajući se za utakmicu<br />
koja će odlučiti šampionat.<br />
11. Jedan jak i smrtonosni tornado, koji je uništio dva tržna centra, kretao se u pravcu grada, primoravajući<br />
na stotine stanovnika da napuste svoje kuće.<br />
12. Žena, za koju policija tvrdi da je poznata kao “Mala Provalnica” uhapšena je od strane policije koja je<br />
ušla u njenu luksuznu kuću, tokom jutarnjih sati.<br />
13. Posle sesije razgovora koja je trajala satima, svi pregovarači su zaključili da dogovor oko pitanja plata<br />
nije moguć i da treba završiti razgovore u kratkom vremenu.<br />
14. Pređašnja radnica, koja je izgubila radno mesto posle svađe sa svojim direktorom, pripremila je optužbu<br />
protiv njega, gde se kaže da je on kriv za seksualno uznemiravanje.<br />
15. Imajući u obzir tekst optužbe koja je podneta od strane grupe za anti -diskriminaciju, proces koje je univerziteta<br />
pokrenuo za odlučivanje primanja novih studenta, sadrži neke negativne posledice po manjine koje<br />
traže univerzitetsko obrazovanje.<br />
16. Završetak rezultata donošenja odluke od strane Sekretara Blaga,koja se tiče predloga njegove ostavke,<br />
je da se sad vlada nalazi u jednoj ozbiljnoj političkoj krizi.<br />
17. Mnogo odraslih imaju još uvek misli da je rep muzika besmislena i odbijaju da uzmu u obzir mišljenje<br />
novih generacija koje slušaju ovu muziku.<br />
Intervju<br />
Sama reč dolazi iz engleskog i znači: razgovor, istraživanje; u novinarstvu – razgovor novinara sa nekom osobom,<br />
u cilju objave u štampi, na radiju ili televiziji. Kao oblik izražavanja koji se razlikuje od drugih oblika u<br />
novinarstvu, intervju prenosi neku aktuelnu činjenicu, naglašavajući njenu društvenu važnost, znači prenosi<br />
i tumači; intervju treba odrediti – u faktografičkom ili analitičkom obliku. Ipak, večina stavljaju intervju u<br />
analitički oblik.<br />
Sam izraz se promenio: od sastanka dvoje osoba, razgovora, do vrste novinarskog rada. Ipak, danas intervju<br />
podrazumeva razgovor za medije sa nekom posebnom ličnošću, koja, preko odgovora, sa ovlašćenjem prenosi,<br />
objašnjava, tumači činjenice, događaje, pojave, za koje postoji zainteresovanje javnosti kojoj se obraća.<br />
Novinar je ovde veza između te ličnosti i javnosti, i što više pitanja postavlja koja se podudaraju sa zainteresovanjem<br />
javnosti, on postaje više poštovan, više cenjen itd. Naravno da su ovde važniji odgovori od strane<br />
određene ličnosti.
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 31<br />
To je jedna od najkomunikativnijih informativnih vrsta. Njime se javnošću nudi informacija u obliku pitanja i<br />
odgovora, u okviru pitanja i odgovora ili preko pitanja i odgovora. I teoretičari kao da su se pokazali sitničari<br />
pa su preradili definiciju.<br />
Nijedan drugi oblik izražavanja u novinarstvu nike toliko nedefinisan kao intervju, što se tiče procesa radnje<br />
intervjua, klasifikacije i karakteristika.<br />
Neki smatraju da ima toliko vrsta intervjua, koliko ima novinara koje se time bave. “Svako ko je majstor u novinarstvu<br />
tokom svakog sastanka pravni novi intervju”. Neki nazivaju intervju izveštaj o razgovoru. Neki drugi<br />
razlikuju intervju: “Pitanje - odgovor, pitanje - odgovor” od intervjua koji daje atmosferu i povremene opise...<br />
Američki autori uključuju:<br />
- Svečani intervju<br />
- Intervju sa ličnostima<br />
- Intervju sa osobom na ulici<br />
- Intervju oko neke novosti<br />
- Intervju preko telefona<br />
Oni prave još jednu klasifikaciju:<br />
- Informativni intervju<br />
- Intervju “mišljenja”<br />
- Opisni intervju<br />
- “Okrugli sto”<br />
- konferencija za štampu<br />
U tekstovima novinarstva ušla je klasifikacija koju je uradio profesor ovog predmeta, novinar iz Ljubljane Toma<br />
Martelanac, svrstavajući intervjue u pet grupa i podgrupa:<br />
- prema sadržaju - politički, ekonomiski, kulturni, sportski<br />
- prema obimu – individuali ili grupni<br />
- prema načinu - verbalni, pismeni, telefonski<br />
- prema važnosti - novosti, personalni, biografski, polemički<br />
- prema obliku – obični ili srdačni.<br />
Ovom svrstavanju su kasnije dodate još dve grupe:<br />
- prema pripremi- pripremljeni i improvizovani<br />
- prema posveti - informativni, edukativni ili zabavni.<br />
- Prema medijima, postoje intervjui novina, radija i televizije.<br />
Prema načinu odrade postoje:<br />
- Klasični intervjui<br />
- Kombinovani intervjui<br />
- Improvizovani intervjui.<br />
Za klasični intervju smatra se pripremljeni intervju. Za ovu vrstu intervjua pitanja se prethodno pripreme. Pišu<br />
se i daju se sagovorniku, na koje on odgovara ili pismeno ili direktno. Kada se ova komunikacija radi pismeno,<br />
dešava se da se “sagovornici” uopšte ne sretnu. Ovaj oblik intervjua najviše primenjuju novine. Ali se klasični<br />
intervju može pripremiti i za radio. Intervju se snimi u studiju i ne menja se. Stvar je u tome što odsusnost nije<br />
prirodna, pa može izgledati neprirodno. To se posebno događa ako se primeti čitanje. Zato se obično sagovorniku<br />
daju pitanja i on priprema odgovore. Zatim novinar “očisti” govorni tekst od eventualnih nedoumica. I<br />
tako se pravi kombinacija. Za improvizovani intervju, sprema se samo novinar. Osobe koje se intervjuišu samo<br />
se informišu oko teme.<br />
Improvizovani intervju može biti direktan (novinar pita, osoba koja se intervjuiše odgovara, ili se snimi i zatim<br />
montira u studiju, gde postoji mogućnost da se skrate stvari.<br />
www.imk-ks.org
32 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
U intervjuima koje se rade direktno, novinar mora biti veoma spretan, da bi postavljao pitanja što kraće i jasnije,<br />
u pravom trenutku i sa pravim zahtevom. U nijednom slučaju ne sme pokazati “visoki” nivo znanja, superiornosti,<br />
govoriti duže od gosta. Čitaoci ili slušaoci žele da znaju šta misli osoba koja je izabrana za razgovor, a ne<br />
novinar. Ali novinar treba biti sposoban da drži razgovor pod kontrolom, znači unutar okvira teme, da orijentiše<br />
sagovornika ako “zaboravi”.<br />
Novinari, prema dobijenom iskustvu, razlikuju tri vrste sagovornika, zavisno od toga koliko pričaju:<br />
- oni koji mnogo govore – razgovor sa njime se održava mirno, sa strpljenjem;<br />
- oni koji ne govore mnogo – razgovor sa njima je strpljiv ali aktivnan, podstičući ih;<br />
- oni koji ništa ne govore! – sa takvima nema pravila. Postoji mogućnost da se upotrebi<br />
njihova tišina, ali spretno.<br />
Intervjuu je takođe potreban motiv: jedna vest, jedna činjenica, jedan aktuelni politički, ekonomski, kulturni,<br />
naučni, književni ili društveni trenutak, za koji više zna osoba koja je izabrana za intervju i poznata je po<br />
nadležnosti.<br />
Za uspešan intervju je neophodna tema, ličnost kojom se intervju radi, kao i pitanja - veština, izbor pitanja.<br />
Detaljnije, potrebno je:<br />
- izbor pravih pitanja<br />
- izbor prave teme<br />
- izbor pravog vremena<br />
- izbor prave osobe<br />
Ovde je važno da informacije ili ocenjivanja koja proizlaze iz intervjua ne daje ni novinar niti redakcija, nego<br />
poznata, nadležna, autoritativna osoba, poznavalac pitanja, kome javnost veruje. Direktna reč je naravno efikasnija<br />
od indirektne, preko posrednika, prenesena od nekog drugog i zbog toga i kao oblik izražavanja i kao<br />
način kominkacije intervju je veoma popularan.<br />
Ipak, zasluga pripada novinaru koji je znao da postavlja pitanja i da izabere sagovornika.<br />
Ne može svaka tema biti predmet intervjua. Treba postojati šire zaintersovanje ljudi i što je aktuelnija tema to<br />
je intervju vredniji. Dakle, vrednost intervjua u većini slučajeva određuje aktuelni trenutak. Naravno da bi trud<br />
bio uzaludan za pronalaženje aktuelne teme, ako se ne nađe pravi sagovornik, koji treba imati težinu koja ga<br />
razlikuje od drugih, u polju u kojem deluje i unutar kojeg mu se postavljaju pitanja, a ako se intervju pravi za<br />
radio ili televiziju osoba treba imati i radiofoničan glas, odnosno dobar nastup na televiziji, pored oratorike,<br />
rečitost.<br />
Najpoželjnija tema i osoba za intervju je ekskluzivnost, znači vest, informacija ili ekskluzivno ocenjivanje koje<br />
se prenosi, i nadležna osoba koja tu vest ili ekskluzivno ocenjivanje može preneti.<br />
Druga važna faza za uspešan intervju je izbor pitanja. Novinar treba da zna šta želi. Dobro pitanje sadrži pola<br />
odgovora, kaže jedno pravilo. Uspeh intervjua zavisi od pitanja novinara i odgovora osobe koja se intervjuiše.<br />
Zato se novinar treba spremiti pre nego što napravi intervju. Treba poznavati temu razgovora.Treba znati i šta<br />
javnost želi da zna od osobe koja se intervjuiše. Pitanja treba da su jasna, koja ne utiču na odgovore , jezički dobro<br />
formulisana. Intervju će biti osuđen na neuspeh ako počne, na primer: Šta možete reči o trenutnoj političkoj<br />
situaciji? (ako se govori o političkim pitanjima ili sa nekim političarem), Kakva je ekonomska situacija u našoj<br />
republici? (ako se govori sa osobom odgovornom za ovo polje), Koje su umetničke vrednosti književnog dela,<br />
figurativne ili naučne (zavisno od polja o kojem se intervjuiše određena osoba).<br />
Intervju takođe ima nekoliko pravila, na osnovu kojih se gradi, sastavlja, iako ovde nema šablona, klišea.<br />
Uvod treba upoznati publiku sa temom i osobom koja se intervjuiše. To važi za sve medije. Na radiju ili televiyiji<br />
ovi elementi se mogu dati prilikom najave intervjua.<br />
Tok intervjua se sastoji od pitanja i odgovora. Preko njih se prave analize, daju se objašnjenja, svedoči se, predstavljaju<br />
se argumenti i protivargumenti, pravi se generalizacija, rezonacija, zaključuje se nešto i šalje se poruka.<br />
Osam pravila kojih se novinar treba pridržavati kada intervjuiše:<br />
1. Upoznaj što više, prethodno, osobu sa kojom razgovaraš;
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 33<br />
2. Pripremi osnovna pitanja;<br />
3. Približi mu se sa poverenjem;<br />
4. Direktno koristi citate;<br />
5. Postavljaj direktna pitanja;<br />
6. Uzimaj sigurne beleške;<br />
7. Budi pažljiv oko glavnih odgovora;<br />
8. Pamti osnovne karakteristike osobe sa kojom razgovaraš.<br />
Novinar treba znati cilj razgovora i da se za to spremi, jer tok svakog intervjua zavisi od samog novinara. Ali,<br />
tokom intervjua, nije samo novinar aktivan nego i osoba koja se intervjuiše, zato je uticaj obostran. Da li je<br />
nešto važno za javnost nije posao osobe koja se intervjuiše, nego je posao novinara.<br />
Važna je i atmosfera u kojoj se intervju odvija. Novinar se treba ponašati kao domaćin a sagovornika treba<br />
tretirati kao gosta. Zato, kada pita, novinar treba biti koncentrisan, treba razgovor voditi umešno, ali i slušati, i<br />
pokazivati interesovanje i pažnju.<br />
Pitanja treba da sui jasna, sveobuhvatna, kao i odgovori.<br />
Uloga voditelja kao domaćina tokom razgovora (intervjua) ne treba pasti u oči. On treba biti diskretan, taktičan,<br />
prirodan, nenadmetljiv, ni sugestivan ni direktivan. Ako želiš kontrolisati razgovor, to uradi na diskretan način.<br />
Jedna stvar nije dozvoljena novinarima ni u kojem slučaju: da izmisli pitanje i odgovor, da to pripiše nekoj<br />
osobi. Nije rečeno, ali će osoba koja se intervjuiše biti zahvalna novinaru ili novini ako se odgovori daju reč po<br />
reč, kao što ih je osoba rekla, iako na radiju ili na televiziji, posebno kada je intervju direktan, to nije moguće.<br />
Na taj način, osoba koja se intervjuiše dobiće poverenje i često će zvati novinara da mu pokaže zahvalnost.<br />
Razgovor<br />
To je vrsta intervjua. Ako u običnom intervjuu novinar postavlja pitanja, jedan razgovor sa sagovornikom je na<br />
istoj poziciji, prosto se raspravlja o nekom pitanju. Preko razgovora sa osobom koja poznaje predmet o kojem<br />
se razgovara, ulazi se dublje u temu. Sagovornik je faktor pomoći. Razgovor se ne sastoji od pitanja i odgovora.<br />
Ovde se razvija tema i rađaju se mišljenja i tečke gledišta oko nje.<br />
Sve ostalo se razvija isto kao u intervjuu.<br />
Konferencija za štampu<br />
I ovaj oblik izražavanja pripada porodici intervjua, ali je ovo intervju u grupi. Jedan odgovar a mnogi postavljaju<br />
pitanja. Dešava se da sagovornik zahteva da se nešto ne prikaže u javnosti i novinar treba biti pažljiv, dakle<br />
treba poštovati zahtev. Na ovaj način novinar zadobija poverenje koje je to toliko potrebno za njegovu misiju.<br />
“Okrugli sto”<br />
To je razgovor, sa ciljem da se problem dublje prikaže. Oko “stola” se pozivaju stručnjaci za određena pitanja,<br />
ili osobe sa razlitim tačkam gledišta, koje raspravljaju neko pitanje. Novinar počinje,vodi i zaključuje razgovor.<br />
On treba biti veoma pripremljen. To je vrsta grupnog intervjua.<br />
Panel diskusija<br />
Veoma slična “Okruglom stolu”. Ovde, osim novinara i stručnjaka, učestvuje i publika.<br />
Polemika<br />
Polemika je kritika kritike. Suprstavljanje nekoj tezi. To je najkreativniji oblik borbe mišljenja.<br />
www.imk-ks.org
34 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
još jednom o vestima<br />
Koraci u vestima:<br />
1. Uvod<br />
2. Objašnjenje uvoda<br />
3. Potrebna objašnjenja pozadine događaja<br />
4. Sekundarna objašnjenja, manje važna.<br />
Struktura:<br />
1. Uvod, početak ili glava vesti<br />
2. Telo, ili drugi deo vesti<br />
3. Kraj, ili zaključak vesti<br />
Primer modela<br />
Turska zahteva od SAD-a da blokira rezoluciju o genocidu<br />
Glas Amerike<br />
05-03-2010<br />
Washington, 5. mart – Turska je upozorila Sjedinjene Države da će usvojena rezolucija u Komisiji Kongresa koja<br />
smatra za genocid masivna ubistva Armena, oštetiti odnose.<br />
Turska je odmah pozvala svog ambasadora u Sjedinjenim Državama, posle usvajanja rezolucije oko ovog<br />
pitanja od strane komisijie američkog Kongresa. Rezolucija koja nije obavezajuća smatra da su otomanski Turci<br />
izvršili genocid tokom ubistva Armena u Prvom Svetskom Ratu.<br />
Ministar inostranih poslova, Ahmet Davutoglu, danas je izjavio da ne pripada parlamentima drugih država da<br />
sude Turskoj. On je optužio administraciju predsednika Obame da se nije dovoljno trudila da blokira glasanje<br />
komisije Predstavničkog Doma za inostrane poslove. Ministar Davutoglu je rekao da očekuje da američka administracija<br />
neće dozvoliti da rezolucija pređe u Predstavnički dom na opšte glasanje.<br />
Turska je jedna od glavnih saveznika Sjedinjenih Država. Turski ministar inostranih poslova je rekao da će<br />
glasanje oštetiti napore oko normalizacije odnosa sa Armenijom.<br />
Turska I Armenija su prošle godine potpisali protokole za uspostavljanje odnosa.<br />
Parlament Turske još uvek nije ratifikovao sporazum.<br />
Vest: Organizovana celina<br />
Koraci<br />
a. Uvod (Sažeti pregled činjenica)
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 35<br />
Turska je upozorila Sjedinjene Države da će usvojena rezolucija u Komisiji Kongresa koja smatra za genocid masovna<br />
ubistva Armena, oštetiti odnose.<br />
b. Objašnjenje uvoda (sa jednim ili više paragrafa)<br />
Turska je odmah pozvala svog ambasadora u Sjedinjenim Državama, posle usvajanja rezolucije oko ovog pitanja<br />
od strane komisijie američkog Kongresa. Rezolucija koja nije obavezajuća smatra da su otomanski Turci izvršili<br />
genocid tokom ubistva Armena u Prvom Svetskom Ratu.<br />
Ministar inostranih poslova, Ahmet Davutoglu, danas je izjavio da ne pripada parlamentima drugih država da sude<br />
Turskoj. On je optužio administraciju predsednika Obame da se nije dovoljno trudila da blokira glasanje komisije<br />
Predstavničkog Doma za inostrane poslove. Ministar Davutoglu je rekao da očekuje da američka administracija<br />
neće dozvoliti da rezolucija pređe u Predstavnički dom za opšte glasanje.<br />
c. Neophodna objašnjenja pozadine<br />
Turska je jedna od glavnih saveznika Sjedinjenih Država. Turski ministar inostranih poslova je rekao da će glasanje<br />
oštetiti napore oko normalizacije odnosa sa Armenijom.<br />
d. Sekundarna objašnjenja<br />
Turska I Armenija su prošle godine potpisali protokole za uspostavljanje odnosa.<br />
Parlament Turske još uvek nije ratifikovao sporazum.<br />
I. Uvod<br />
Turska je upozorila Sjedinjene Države da će usvojena rezolucija u Komisiji Kongresa koja smatra za genocid masivna<br />
ubistva Armena, oštetiti odnose.<br />
Uvod, početak ili glava vesti, sadrži ključne činnjenice kao rezime, i priprema čitaoca (gledaoca ili slušaoca) oko<br />
toga što sledi.<br />
Odgovara na osnovna, najneophodnija pitanja.<br />
1. Ko? (o akteru) – Turska,<br />
2. Kad? (o vremenu) – danas,<br />
3. Šta? (o događaju) – upozorila<br />
4. Zašto? (on uzroku) – da će usvojena rezolucija oštetiti odnose<br />
5. Kako? (o načinu) – koja smatra za genocid masivna ubistva Armena<br />
6. Gde? (o mestu) – u Komisiji Kongresa<br />
II. Telo<br />
Turska je odmah pozvala svog ambasadora u Sjedinjenim Državama, posle usvajanja jedne rezolucije oko ovog<br />
pitanja od strane jedne komisijie američkog Kongresa. Rezolucija koja nije obavezajuća smatra da su otomanski<br />
Turci izvršili genocid tokom ubistva Armena u Prvom Svetskom Ratu.<br />
Ministar inostranih poslova, Ahmet Davutoglu, danas je izjavio da ne pripada parlamentima drugih država da sude<br />
Turskoj. On je optužio administraciju predsednika Obame da se nije dovoljno trudila da blokira glasanje komisije<br />
www.imk-ks.org
36 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Predstavničkog Doma za inostrane poslove. Ministar Davutoglu je rekao da očekuje da američka administracija<br />
neće dozvoliti da rezolucija pređe u Predstavnički dom na opšte glasanje.<br />
Turska je jedna od glavnih saveznika Sjedinjenih Država. Turski ministar inostranih poslova je rekao da će glasanje<br />
oštetiti napore oko normalizacije odnosa sa Armenijom.<br />
III. Kraj<br />
Zaključuje priču<br />
Turska I Armenija su prošle godine potpisali protokole za uspostavljanje odnosa.<br />
Parlament Turske još uvek nije ratifikovao sporazum.<br />
Vrste vesti prema sadržajnim elementima:<br />
- Vesti sa jednim elementom<br />
- Vesti sa više elementa<br />
Vesti sa jednim elementom su najčešće, dominira pristup reportaži. Novinar je koncentrisan na jedan element<br />
(najvažniji), a druge izostavlja, ignoriše.<br />
Zasniva se na jednoj činjenici.<br />
Vesti sa više elementa obično se sastoje od dve ili više činjenica i to su izveštaji sa sastanka ili konferencija, sa<br />
širom agendom.<br />
Struktura organizacije ove vrste vesti je ista sa onom koja ima samo jedan elemenat.<br />
Za obe vrste je potrebna konsultacija sa urednikom (gde hoće redakcija da stavi naglasak).<br />
Formula za jednu vest u novini koja se može takmičiti sa brzim vestima elektronskih medija:<br />
- Da se otvori jednom odgovarajućom anegdotom;<br />
- Da počne direktno sa najvažnijom činjenicom događaja (ne duže od šest paragrafa)<br />
- Da odgovori na pitanje čitaoca: zašto treba čitati ovu vest<br />
- Da da najvažnije detalje, da razradi temu, da predstavi činjenice<br />
- Da odgovori na pitanje čitaoca: zašto se ovo događa<br />
- Novinar počinje tekst sa<br />
a. pričom događaja<br />
b. deklaracijom<br />
c. opisom<br />
i posle nekoliko paragrafa, odgovara na pet ili šest pitanja.<br />
Vest takođe treba ispuniti znatiželju čitaoca ako ima nešto iza vesti (jedna vest npr. o jednoj nesreći, o požaru,<br />
rušenju kuće, saobraćajnoj nesreći...), znači, ono iz čega se sastoji.<br />
Deset saveta:<br />
- Prvo shvati, onda piši<br />
- Objasni sebi o čemu hoćeš da pišeš<br />
- Opiši, nemoj ispričati<br />
- Prenesi dobre izjave i interesovanje ljudi
- Trudi se da nađeš anegdote i ilustracije<br />
- Koristi konkretna imena i snažne glagole<br />
- Nemoj preterivati sa pridevima<br />
- Izbegavaj osuđivanja, pusti da činjenice govore<br />
- Nemoj otvarati pitanja kojima ne možeš dati odgovore<br />
- Piši prosto, pouzdano, brzo<br />
Modeli vesti<br />
Preokrenuta piramida<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 37<br />
Najpoznatiji model vesti je preokrenuta piramida.<br />
Princip: uvod, glava vesti, početak – odmah se kažu najvažnije, najbolje, najzanimljivije stvari;<br />
Struktura: u prvi paragraf se stavljaju najvažniji elementi, a zatim ostali – prema važnosti, kao u sledećim vestima.<br />
Astronauti se spremaju da se vrate na Zemlju sa svemirske stanice<br />
Glas Amerike<br />
21-02-2010<br />
Astronauti u američkom svemirskom brodu Endevour spremaju se da se vrate na Zemlju, ali oblačno nebo<br />
može biti razlog da se odloži njihov odlazak iz Međunarodne Svemirske Stanice.<br />
Ukoliko vremenski uslovi budu bili pogodni, ekipa od 6 članova večeras će sleteti u Svemirski Centr Kenedi u<br />
Floridi. Ali kiša i oblaci mogu naterati brod Endeavour da sleti na drugu stranu zemlje, u Kaliforniji, nekoliko<br />
sati kasnije.<br />
Astronauti su proširili međunarodnu stanicu tokom njihovog dvonedeljnjeg boravka u svemiru. Jedan novi<br />
dodatak sa kupolom koji je instaliran na stanici, omogućuje jedan pogled od oko 360 stepeni.<br />
NASA planira da obavi još četiri misije u svemirskoj stanici pre kraja ove godine, kada se neće više koristiti flota<br />
brodova.<br />
Da se najvažnije stvari kažu na početku i kratko, to je i princip lepog govora.<br />
Ali i ovaj model ima svoje nedostatke.<br />
Posle trećeg paragrafa počinje da se gubi interesovanje čitaoca da bi se kasnije nastavilo.<br />
Novinaru, koji iskoristi najvažnije elemente na početku, biće teško ili nemoguće da razvije dalje temu sa istom<br />
dinamikom;<br />
Ne može ispuniti sve potrebe informisanja čitaoca.<br />
vest sa usredsređenom strukturom<br />
Uključuje najbolje elemente preokrenute piramide i narativnog pristupa<br />
Novinar se usredsređuje na jednu osobu i preko te osobe opisuje ono što se događa.<br />
Pojedincu je lakše, bliže identifikuje svoju sudbinu preko jednog pojedinca.<br />
Staljin, diktator koji nosi na dušu milijone života, rekao je: Deset miliona mrtvih je statistika, dok je jedan mrtav<br />
tragedija.<br />
Sudbina pojedinca – centar razvoja događaja.<br />
www.imk-ks.org
38 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Shpresa je je stala u red ispred Agencije za Zapošljavanje da bi podnela aplikaciju, kojom izražuje spremnost<br />
da pođe na dugi put I pun rizika u Irak jednu platu koja će obezbediti njoj i njenoj porodici dostojanstveni<br />
život. Ona je majka troje dece koji su studenti, a njen muž je proglašen nestalim posle ofanzive srpskih snaga<br />
na orahovačku zonu, u jesenju 1998. godine.<br />
“Sa osamdeset evra koja dobijam od socijalne pomoći i 200 evra koja zarađujem što čuvam dete jednog<br />
biznismena, jedva mogu osigurati hranu za moju porodicu, a šta da radim za druge potrebe”, kaže Shpresa<br />
Bajrami...<br />
vest sa uvodom preko anegdote<br />
Vi ćete privući pažnju čitaoca, ako on pročita priču preko jedne anegdote.<br />
Anegdotu treba izabrati pažljivo, da ima veze sa sadržajem teme.<br />
“Niko ne živi toliko dugo da sam nauči iz svojih grešaka”. Ali je Syla izabrao ovaj put zato mu se sinoć dogodilo<br />
ono što i deca sad znaju...<br />
Hronološka vest<br />
Činjenice i događaj predstavljaju se na hronološki način i prema razvoju.<br />
Ne koristi se često kao model, ni kad se raportira neka utakmica.<br />
vest sa odgođenim krajem<br />
Ne kaže se sve na početku (u uvodu, glavi) vesti<br />
Koristi se za vesti koje se bave poznatim ličnostima<br />
Slične su glasinama, na senzacionalan i intrigantan način o tome što je uradio, ali se to ostavlja za kraj<br />
Pisanje u prvom licu<br />
Novinar piše u prvom licu samo u slučajevima kada je sam svedok, narator onoga što drugi nisu mogli videti,<br />
o dramatičnim događajima.<br />
Ne uzima ulogu detektiva ni sudije: priča ali ne ocenjuje<br />
vest lanac ili redni<br />
To su vesti koje se prate od početka događaja, koji nije završio – raportira se prema toku razvoja događaja, ali<br />
se uvek ponavlja glavni elemenat.<br />
Šematski prikaz vestiju<br />
Prvi korak – fokus<br />
odgovara na pet W + H<br />
identifikuje novost<br />
identifikuje vrednost vestiju<br />
razrada lida (glave, uvoda, početka, sa fokusom na novost)<br />
Drugi korak – podrška<br />
- argumentacija tvrdnje u lidu sa činjenicama i citatima
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 39<br />
Treći korak – priča<br />
- uključivanje činjenica i ostalih aspekta koje se odnose na tok događaja, ali i kroz pozadinu, što pomaže da se<br />
događaj shvati u celini<br />
Četvrti korak – tumačenje<br />
pitanje – kako<br />
transparentne i moguće posledice (uticaji) događaja na čitaoca<br />
Prema ovim podacima (činjenicama) sastavite vest, u kojoj će biti moguća identifikacija četiri koraka<br />
14 marta, oko 17 sati<br />
dva kilometra daleko od Komorana, na putu za Mališevo<br />
poginuo je Blerim Zatriqi, rođen 25. septembra 1963., u Banji Mališeva<br />
vozio je auto Golf IV, sa kosovskim tablicama 165ks103<br />
Šofer je poginuo na mestu<br />
U kolima je bila jedna žena, koja je u teškom stanju odvedena u UKC u Prištini<br />
Kazala je , da je izašao ispred automobila pas, da se šofer iznenadio, I pošto se trudio da ne ubije psa, skrenuo<br />
je sa ulice, udario u jednmo stablo porkaj puta<br />
Automobil je skroz uništen.<br />
Prethodno nađite odgovore na pet pitanja W+H (ako postoje elementi)<br />
Ko?<br />
Kad?<br />
Šta?<br />
Gde?<br />
Kako?<br />
Zašto?<br />
Priredite tekst književnim jezikom, a vest napravite u skladu sa naučenim pravilima.<br />
www.imk-ks.org
40 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Lead (Lid)<br />
Lid – početak vesti, ili “glava” vesti, neki takođe - uvod u vesti<br />
Sastoji se od jednog ili dva paragrafa, najviše dve rečenice.<br />
Dobar lid:<br />
- Zadovoljava znatiželju čitaoca za informacijom<br />
- Privlači ga da nastavi da čita<br />
- Ne treba da izgubi interesovanje da se čita do kraja ali niti da stvori ubeđenje da će čitalac<br />
saznati o svemu što ga zanima<br />
Lid je dobio status u američkom novinarstvu i danas se upotrebljava širom sveta.<br />
Današnji čitalac nema strpljenja da čita duge tekstove, o epskim kazivanjima<br />
Čitalac želi da sazna odmah, kratko, direktno, i da mu se informacija ponudi na interesantan način.<br />
Ako lid ne privlači čitaoca, trud koji je uložen za preostali deo vesti postaje uzaludan<br />
Lid ima najkoplikovaniju ulogu u vestima: ako nije atraktivan, gubi korisnika<br />
Početak je uvek najvažniji (i u drugim delatnostima), kao i u Bibliji: “Na početku, Bog je stvorio Raj i Zemlju...”<br />
TEKST SA INTERESANTNIM POČETKOM<br />
“Koja je cena slave: dva oka, dve noge, jedna ruka i – 12 dolara mesečno!”, tako je otvarao vesti Washington<br />
Heraldi za veterane, invalide Prvog Svetskog Rata.<br />
Jedna rečenica, koja je deo lida, dovoljna je da se shvati srž problema, sudbine onih koji su izgubili ekstremitete<br />
tela za ideale domovine.<br />
To tera čitaoca da nastavi čitati sledeći paragraf.<br />
Naši mediji bi to verovatno počeli ovako:<br />
“Teško stanje ratnih invalida je postalo predmet pažnje naše vlade, koja, kada bude distribuirala budžet, će<br />
nastojati da poboljša njihovo materijalno stanje”, naglašeno je na jučerašnjem sastanku Skupštinske Komsisije<br />
za Socijalni Rad.<br />
Ovakav početak je profesionalno korektan. Sadrži neophodne odgovore koje uvod vestiju zahteva, ali kroz<br />
jedan odvratan žargon dvenve politike<br />
Ne postoji neki gotov recept za dobar lid.<br />
Svaki lid može imati drugačiji početak (događaj određuje lid)<br />
Posao novinara je da nađe elemente: - najbolje<br />
- najvažnije
- najinteresantnije<br />
kojima će izgraditi početak vestiju (dakle lida)<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 41<br />
Ovi “najbolji”, “najinteresantniji”, “najvažniji”, naravno podrazumevaju novost; setite se faktora koji čine vest<br />
atraktivnom<br />
OSNOVNI OBLICI LIDA<br />
- direktni<br />
- kasniji, ili zakasneli<br />
Direktni LID – odmah komunicira najvažnije elemente priče, novosti (koristi se za važne vesti)<br />
Kasniji (zakasneli) LID – indirektno informiše čitaoca, vuče ga u priču, komunicirajući nekoliko elemenata (koristi<br />
se u reportažama, beleškama, feature).<br />
Postoje i druge podvrste lida:<br />
- anegdotički<br />
- pobednički<br />
- kratki<br />
- “sačma”<br />
- rugajući<br />
- senszacionalni<br />
- stimulativni<br />
i tako dalje<br />
Novinar sam odlučuje o početku – o vrsti lida, postavljajući sebi pitanja:<br />
- koja najbolje odgovaraju događaju<br />
- koje elemente treba naglasiti<br />
- kojasu najzanimljivija za čitaoca<br />
- koja predstavljaju događaj na plastičniji način<br />
Lid je uspešniji kada se prethodno osmisli. Lid se treba sastaviti u glavi pre nego što se piše tekst.<br />
Sastavljanje počinje od trenutka kada novinar sebi postavlja pitanja koja očekuje da bi čitaoci (gledaoci ili<br />
slušaoci) postavili<br />
Primer: Požar u višespratnoj zgradi. Razgovor sa vatrogascima. Pet ili šest uobičajenih pitanja za vest: Kad, Ko,<br />
Šta, Kako, Gde, Zašto – zavisno od događaja i pronalaženja odgovora.<br />
Zatim dolazi sastavljanje prema važnosti i činjenicama, informacijama u vestima.<br />
“Vatrogasna služba!”<br />
“Upomoć! Moj stan gori! Pošaljite vatrogasce!”<br />
“Ko zove, koja je adresa?”<br />
“Kod Džambaza, blizu pekare “Qerimi”<br />
“Odmah dolazimo! Šta se dogodilo?”<br />
“Oko 10 sati, dok sam ležao na kauču i pušio cigaretu, izgleda da sam zaspao oko 10 i 30, pošto se završila utakmica<br />
na TV-u. Kada sam se probudio, video sam samo dim...”<br />
To kažu vatrogasci novinarima, što je nedovoljno za jedan lid.<br />
www.imk-ks.org
42 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Novinar će pitati, da bi sastavio lid:<br />
Kad je počelo,<br />
Kad se prijavilo,<br />
Ko je prijavio<br />
Kako je prijavio, koliko su vatrogasci zakasnili<br />
Koliko požara je ove godine izbilo zbog pušača, koliko u upoređenju sa prošlom godinom<br />
Da li je bilo žrtava, povređenih<br />
Koje su bile štete<br />
Da li je kuća bila osigurana,<br />
Da li će se podneti optužba protiv pušača<br />
Da li je bilo nečeg neuobičajenog u ovom slučaju? I ostala pitanja<br />
Prvobitno će se tražiti odgovori na pitanja:<br />
Ko – Hajredin Përçuku (45 godina), vlasnik<br />
Šta – Požar, koji je naneo štetu od 5 hiljada evra<br />
Gde - Kod Džambaza, na Sunčanom Bregu, u Prištini<br />
Kad – poziv je primljen oko 10 i 30 sati, u ponedeljak uveče<br />
Zašto – požar je prouzrokovao nemarni pušač Hajredin Përçuku, prema izjavi vođe vatrogasaca, P.D.<br />
Kako – Hajredin je zaspao sa cigaretom u ruci, na kauču<br />
Novinar sada pravi svrstavanje činjenica – informacija koje je sakupio: šta je najvažnije, najinteresantnije? Da<br />
li je bio veliki požar? Takve stvari se često dešavaju. Specifično oko ovovg požara je to da ga je prouzrokovao<br />
pušač. Ovo bi mogao biti zanimljiv početak<br />
U početku sastavljamo lid u glavi.<br />
Prva verzija:<br />
“Požar kojeg je prouzrokovao nemarni pušač, prouzrokovao je štetu njegovoj kući u iznosu od 5 hiljada evra”.<br />
Vest ima nekoliko nedostatka: u jednoj rečenici se dva puta koristi reč “prouzrokovao”. Zatim, kao da nešto fali.<br />
Dramtičnost.<br />
Druga verzija:<br />
“Požar koji je izbio u ponedeljak uveče u jednoj kući u Ulici Džambaza, na Sunčanom Bregu, prouzrokovan je<br />
od strane nemarnog stanovnika Hajredin Përçuku (45), koji je pušio cigaretu, ležeći na kauču”<br />
Ovaj početak je nešto duži, ima više teksta. Odstanjeno je ponavljanje jedne reči unutar rečenice. Ali, otkud ti<br />
znaš da je on nemarni pušač? Optužuješ ga, ne znajući sigurno da li je on takav.<br />
Treća verzija:<br />
“Požar koji je u nedelju uveče naneo štetu jednom stanu u Ulici Džambaza, na Sunčanom Bregu u Prištini, izbio<br />
je pošto je stanar Hamdi Përçuku (45) zaspao dok je pušio cigaretu na kauču.<br />
Vatrogasci su stigli posle deset minuta nakon što su primili poziv, i uspeli su da ugase požar 35 minuta nakon<br />
što je izbio. Šef vatrogasaca, H.D, izjavio je da je ovo treći požar koji je izbio kao rezultat nemarnosti. Šteta je<br />
procenjena na 5 hiljada evra”.<br />
Naravno da je ovaj uvod profesionalno prihvatljiv. Sadrži odgovore na osnovna pitanja, ne sadrži optužbe,<br />
nego samo činjenice.
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 43<br />
Zadatak 1.<br />
Nađite neku vest u novinama gde možete naći primedbe oko nedostataka, nestabilnog formulisanja...<br />
Zadatak 2.<br />
Na osnovu ovih elemenata, sastavite jedan lid koji je dramatičniji od ovoga.<br />
www.imk-ks.org
44 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
ParaGraFi<br />
- Svaki tekst treba biti jasan što se tiče mišljenja, organizacije i jezika.<br />
- Stendalov moto: “Ja znam samo jedno pravilo: biti jasan.<br />
Paragrafi i rečenice od kojih se oni sastoje, pomažu oko lakog čitanja i jasnoće.<br />
Preporučuje se da paragraf ne sadrži više od tri rečenice, nego da ima semantičku celinu što je jedan aspekat<br />
priče, kao i jasnoću, a da rečenice ne budu duže od 35 reči, prosečno20 reči.<br />
- Preporučuje se kombinacija kratkih i malo dužih rečenica.<br />
Primer:<br />
BBC<br />
Još uvek bez konsenzusa o sastanku u Brdu kod Kranja<br />
Ljubljana, 18 mart – Slovenija se još uvek trudi da okupi lidere Kosova i Srbije u jedan regionalni sastanak,<br />
tokom vikenda u Brdu kod Kranja..<br />
Direktor za odnose sa javnošću u Ministarstvu Inostranih Poslova Slovenija, Uroš Mahkovec, rekao je BBC-u da<br />
nastavljaju napore da osigura učešće Srbije na konferenciji balkanskih lidera.<br />
Ali je on rekao da i uprkos odluke Srbije, sastanak u Sloveniji će se održati. Organizatori kažu da je većina<br />
učesnika potvrdila učešće.<br />
Srpske vlasti su uslovile učešće zahtevom da se <strong>Kosovo</strong> predstavi na konferenciji samo na bazi Rezolucije 1244<br />
a ne kao nezavisna država.<br />
Lideri kosovskih institucija su izjavili da će učestvovati na konferenciji samo kao jednaki sa svim državama u<br />
regionu.<br />
Primer-Kako ne izgleda dobro:<br />
Priština, 18 mart – Prema jednom kratkom saopštenju za javnost, koje je juče izdato, od strane policije (gde<br />
se ne naglašava identitet osumnjičenog, nego se samo spominje da se radi o “državljaninu Kosova ” i o “zaposleniku<br />
u policiji”) objašnjava se da posle zvanične obrade slučaja, pojavila se opravdana sumnja da je<br />
dvadesetogodišnja građanka Albanije , tokom januara i februara ove godine, vođena upravo od pomenutog<br />
policajca, u jednan stan u Lipljanu “pružala seksualne usluge u ciljem zarade”. Dodaje se da je osumnjičeni<br />
policajac, prema odluci rukovodioca, otpušten s’ posla, dok je za građanku Albanije podnet zahtev za otvaranje<br />
procedure zbog vršenja prostitucije i kasnije joj je izrečena novčana kazna i zaštitne mere za njeno proterivanje<br />
iz Republike Kosova ” (događaj je izmišljen)<br />
Kao što se možete primetiti, tekst nije organizovan u paragrafima, rečenice su veoma duge, i kao posledica<br />
toga, čitanje je teško a tekst gotovo nerazumljiv.
Glava, uvod vesti je gotovo neprimećen.<br />
Telo takođe.<br />
I zaključak je zvaničan, sa birokratskom i administrativnom terminologijom.<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 45<br />
- Struktura rečenica treba biti u skladu sa strukturom ideje<br />
- Kratke rečenice su poželjnije (ne obavezno), ali koje izražavaju smisao, puno mišljenje. “<strong>Kosovo</strong> je sinoć slavilo<br />
nezavisnot po drugi put”, što zvuči efikasnije nego da je pisano, “Sinoć, građani, đaci i studenti, zempljoradnici i<br />
radnici, u selima i gradovima, b ili su nasmejeni i raspoloženi, jer je, pošto je prošlo dve godine od istorijskog<br />
datuma, kada je <strong>Kosovo</strong> proglasilo nezavisnost, koju je dobilo krvlju i velikim brojem žrtava...”, itd. ili “Sinoćni<br />
zemljotres na Haitiju je oduzeo najmanje 100 hiljada života ”, što verujem da je dramatičnije formulisanje nego<br />
da je pisano: Zemljotres, snage 8,8 stepeni Rihterove skale, koji je sinoć pogodio ostrvo Haiti u Južnoj Americi,<br />
prouzrokovao je pravu katastrofu, pošto je oduzeo više od sto hiljada života stanovnika Haitija a milione drugih<br />
je ostavio bez kuća...”<br />
Proste rečenice su privlačnije, dinamičnijie, razumljivije. Unutar paragrafa, one moraju da budu povezane i da<br />
stvore celinu mišljenja.<br />
Složene nezavisne rečenice unutar paragrafa treba biti ekvivalentne, takođe povezane u smisao. Sinoćni zemljotres<br />
je pretvorio ostrvo Haiti u groblje stotina hiljada stanovnika. Njihovi leševi su ostali po ulicama gradova<br />
i sela. Zvaničnici su tražili vanjsku pomoć za užasnute građane, koji su ostali bez hrane i vode i na otvorenom<br />
nebu...”<br />
Složene zavisne rečenice određuju nezavisne rečenice i ne mogu stajati same.<br />
“Sjedinjene Američke Države napale su Irak, iako je većina zemalja članica SB UN bila protiv...”, i ovde se dokazuje<br />
da je rečenica “ iako je većina zemalja članica SB UN bila protiv”, ne bi mogla stajati bez nezavisne rečenice.<br />
Upotreba aktivne forme<br />
Čini sadržaj privlačnijim, dinamičnijim.<br />
“Jedan neidentifikovani snajperista ubio je Zorana Đinđića u ulazu zgrade Vlade Srbije”<br />
U ovoj rečenici se jasno vidi objekat i subjekat događaja: snajperista je subjekat, dok je Zoran Đinđić objekat.<br />
Pasivna forma<br />
“Zoran Đinđic, premijer Srbije, ubijen je jednim metkom od strane jednog neidentifikovanog snajperiste ”.<br />
Ovde je objekat dobio ulogu subjekta i efekat delovanja vestiju je malo zbunjujući.<br />
*Identifikovanje subjekta je lakše postavljajući pitanja:<br />
- ko je nešto uradio?<br />
- ko je prouzrokovao neki događaj,<br />
- ko učestvuje u jednom događaju.<br />
Primeri:<br />
- Pijan šofer je ubio pešaka na pešačkom prelazu (ko je ubio pešaka – šofer - subjekat,<br />
pešak - objekti)<br />
- Studenti su se pridružili demonstrantima koji su zahtevali ostavku vlade (ko se pridružio<br />
demonstrantima – studenti – subjekat i demonstranti - objekat)<br />
www.imk-ks.org
46 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
- Pobunjenici su ubili dva vojnika i pet civila na jednom punktu u iračkom gradu Najaf<br />
(ko je ubio dva vojnika i pet civila – pobunjenici – objekat, vojnici i civili - objekat...)<br />
• Čitaoci vole da identifikuju krivce što pre, ali nekada je to nemoguće.<br />
“U centru Prištine, danas posle podne, još jedna banka je oplačkana ” (pasivna forma, jer se nezna subjekat –<br />
ko?)<br />
Pažljivo sa pridevima<br />
Bez prideva, priča je objektivnija<br />
Čitaoci ne vole kad im se nameće ukus, mišljenje, da je nešto lepo ili ružno, novo, neverovatno, oštro, hrabro,<br />
prijatno, naše, narodno, patriotsko, savremeno.... (lepa slika, naša navika, patriotsko delo, prijatna atmosfera...<br />
Zatim, nešto se može dogoditi danas, sutra ili u ponedeljak...ali ne uvek, ne svuda, ne interesantno, ne brzo kao<br />
munja, hrabro, prijateljski, muški... (službenik je uvek odsutan, nigde ne čini nešto dobro... okupio je mnogo<br />
pristalica)<br />
Preciznost<br />
Jedna starija umetnica ima izložbu u jednoj lokalnoj galeriji (umesto, osamdesetipetogodišnja umetnica Vahide<br />
Hoxha otvorila je izložbu u Galeriji Qafa..).<br />
Talibani su ubili sedamoro dece i žena (umesto ... ubili su petoro dece i dve žene)<br />
• Treba izbegavati rečenice koje treba objašnjati<br />
• Izbegavati rečenice i reči bez funkcije<br />
• Brojčani podaci se trebaju smanjiti, ostaviti samo one neophodne<br />
*Da bi nešto nekom objasnio, prvo treba tebi biti jasno<br />
*Uvek smatraj da čitaoci ne znaju ništa o tome što im predstavljaš<br />
*Objasni žargone, bili to politički, lokalni ili naučni – profesionalni (“kolateralne” štete, utaja poreza, raskorak,<br />
tularemija... )<br />
*Izbegavaj “kliše”, šablone pisanja<br />
*Izbegavaj inherentne reči:“kolosalna” transakcija, “dominantna” briga, “potresni”podaci, ružno ”ubistvo”, “rana”<br />
potreba,“iscrpni”trud (ovi pridevi izgledaju kao paraziti)<br />
*Pažljivo sam igraj rečima (napadač Vëllaznimija plasirao je loptu u mrežu)<br />
*Pažljivo sa upoređenjima, može ispasti smešno “Obrazi su joj bili crveni kao paradajz”, trudeći se da se izbgne<br />
izraz “kao jabuka”<br />
*Piši samo o onome što znaš da je istinito<br />
*Nikad ne piši o ljudima sa kojima si u krvnoj vezi (ni za dobro ni za loše)<br />
*Nemoj uveličavati stvari, pretvarajući događaje u “fenomene”, “izvanrednosti”, “neuporedljivi”, “potresni”,<br />
“dramatični”...<br />
*Pažljivo oko prikazivanja stvari crno-belo (njegova “crna” sreća, bio je “najsrećniji” čovek na svetu, “tragična”<br />
figura događaja)<br />
*Nemoj zamišljati motive (događaj ili ima ili nema činjenica)<br />
*Preciznost do fanatizma<br />
*Eliminiši generalizacije, piši konkretno (kriminalne organizacije, mafija, službenici – ne konkretizirajući imena,<br />
nisu efektivni)<br />
*Koristi poznata merenja (bilo je mnogo učesnika (koliko otprilike?), bilo je puno robe (koliko kg, tona...?)
*Nemoj koristiti nejasne prideve, koji se ne ’mere” (rešenje koje košta, brzi auto (koji tip...)<br />
Zadatak<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 47<br />
Nađite sva pripisivanja i suvišne reči koje štete objektinost, pouzdanost informacije i sastavite jedan tekst,<br />
očišćen od njih<br />
Priština, 18 mart – Glavni revizor centralne administracije, pokrećući akciju, nazovimo, izvanredno korisnu za<br />
“borbu protiv korupcije”, sinoć je izjavio da je odlučno i na agrumentovan način doneo odluku za odstranjivanje<br />
Hasana Hysenija iz centralne kancelarije službe državnih organa, i tom prilikom uopšte nije zahtevao<br />
izjašnjavanje optuženog oko toliko velike zloupotrebe; da li je stvarno nepotrebno koristio automobil, opremljen<br />
luksuzom visokog nivoa, kupljenog sredstvima naših ljudi, ali veoma požrtvovanih, i sa neverovatnim<br />
patriotskim raspoloženjem prema njihovoj voljenoj domovini.<br />
Veoma efikasni inspektor se prevario od veoma nekolegijalnih izjava saradnjika, koji su zbog ljubomore podneli<br />
jednu optužbu protiv Hasana, koji sada čeka odluku od opštinskog suda gde je zahtevao zaštitu, ali ko što<br />
se zna, naši sudovi su veoma spori i možda čekaju neki “bakšiš” od optuženog da bi doneli toliko očekivanu<br />
odluku.<br />
www.imk-ks.org
48 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Citati<br />
*Priča je pouzdanija kada je podržana citatima<br />
*Citat je tekstualno mišljenje (ad litteram) izraženo od neke osobe koja je važni izvor informacije, pisanja za<br />
novinara<br />
*Doprinosi - objektivnosti pisanja<br />
- dinamici<br />
- privlačnosti vestiju<br />
VRSTE CITATA<br />
• Puni citati<br />
• Delimični citati<br />
Neki smatraju citiranjem i parafraziranje, mada nije tako.<br />
*Parafraziranje je oblik baziranja na izvor, kada se ne može izvorno citirati<br />
Kakvi treba da budu PUNI CITATI?<br />
- autentični<br />
- logični<br />
- važni<br />
- koji donose informacije<br />
- koji funksionišu kao novina<br />
- koji izražavaju ideju:<br />
*originalno<br />
*neobično<br />
*dramatično<br />
Citati se stavljaju pod znacima navoda, ili sa crticom ispred i na kraju.<br />
(primer punog citata)<br />
DELIMIČNI CITATI<br />
- kombinacija originalnih rečenica, delova autentičnih govora<br />
- sadrže novinu i uključuju druge kontekstualne delove iskaza, govora<br />
- delovi koje se citiraju treba da se stave pod znacima navoda<br />
- one treba da budu povezane sa parafraziranim delovima<br />
Primer celokupnog citiranja:
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 49<br />
“Advokatica iz Đakovice, koja je jednom rekla da ne može naći posla “zbog pola”, postala je prva<br />
predsednica Sudskog Saveta Kosova...<br />
NEKA PRAVILA CITIRANJA<br />
1. Najsnažniji delovi deklaracije (pisane ili govorne) zajedno sa izvorom i sredinom;<br />
2. Delovi autentične deklaracije koja izražava originalnost, doživljaj;<br />
3. Koje izražuju intimna osećanja i specifične reakcije;<br />
4. Deklaracije koje objašnjavaju činjenice;<br />
5. Koje sadrže novine (kakve ne možemo naći);<br />
6. Ako je deklaracija zbunjujuća ili duga – parafrazira se;<br />
7. Parafrazira se i kada se izbegava tema;<br />
8. Neugodna ili vulgarna izražavanja – retko;<br />
9. Izbegavaju se tendenciozna citiranja, ili ona koja menjaju srž deklaracije;<br />
10. Nije dozvoljeno promeniti deklaraciju;<br />
11. Kada se podaci citiraju, oni se i verifikuju.<br />
Kada se citira, naglašava se:<br />
- rekao je<br />
- izrazio se<br />
- naglasio je<br />
- komentarisao je<br />
- naveo je<br />
- izjavio je<br />
- smatra<br />
Neke od ovih izraza pokazuju neutralnost novinara prema mišljenju koje citira, kao: “<strong>Kosovo</strong> je neotuđivi deo<br />
Srbije”, kaže Jeremić, ili: prema Ivanoviću “Kosovski Srbi nikad neće prihvatiti da izgube državljanstvo Srbije”, ili<br />
“Tačijeva vlada je korumpirana”, smatra Ardian Đini iz AAK, itd.<br />
ADRESIRANJE IZVORA CITATA<br />
1. Ako se citira samo jedna rečenica ili mišljenje, izvor se stavlja na kraju citata, kao: “Ovo je naša<br />
velika investicija, kojom ćemo udvostručiti proizvodnju mleka i tako ćemo biti lider na Kosovu”,<br />
rekao je Bajram Kelmendi, vlasnik Fabrike mleka “Vita” u Peći.<br />
2. Ako se citira više rečenica, onda se izvor stavlja na kraju prve rečenice: “Grad će biti čistiji. To je bilo<br />
naše obećanje tokom izborne kampanje”, rekao je predsenik opštine Prištine, Isa Mustafa.<br />
3. Ako se u celom tekstu citira samo jedna osoba, izvor se pominje samo jedanput, na početku<br />
citiranja, a u slučaju drugih citiranja, ime se zamenjuje zamenicama, “rekao je on”, podseća<br />
sagovornik”, “dodaje direktor”...<br />
4. Ako posle delimičnog citiranja sledi pun citat, izvor se treba spomenuti između njih. Npr. “Nije<br />
doneta nijedna odluka da će Izrael napasti svim snagama koje posedujemo, izrazio se izraelski<br />
premijer, Benjamin Natanjahu. “Mi pratimo razvoj situacije”.<br />
Primer citiranja<br />
Negde oko O8 i 45 minuta, Anne Prosser ( 29) vozila se liftom do devedesetog sprata prve zgrade, gde se<br />
nalazila kancelarija njene banke. Čim su se vrata otvorila, osetila je “nešto što je ličilo na ekploziju”. Ona nije<br />
znala, ali upravo u tom trenutku prvi avion je udario zgradu nekoliko spratova iznad nje.<br />
www.imk-ks.org
50 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
“Pala sam na zemlju pre nego što sam stigla do naše kancelarije”, rekla je. “Ušla sam unutra puzeći. Svi su ležali<br />
na podu”. Rekla je da se trudila da hoda, ali je bilo “toliko komada u vazduhu”, da nije mogla da diše. Spasioci u<br />
kuli su uspeli da je isprate do stepenica.<br />
Tim Lingenfelder, 36, menadžer grane jedne male štedne kompanije, je bio ispred kompjutera na 52 spratu<br />
zgrade 1. Slao je elektronsku poruku (e-mail) svojoj sestri u Minesoti. Ništa posebno – samo kako je ona i šta<br />
je on doručkovao.<br />
Prozori su se uzdrmali. On je čuo “jaku buku”. Cela se zgrada uzdrmala. Gledao je. Kroz prozor je video kako<br />
padaju komadi i mislio je: “Ovo ne može biti odavde”.<br />
Samo još dvoje su bili sa njim na poslu, otac i sin koji su bili trgovci osiguranja. Rekli su da bi bilo bolje ako<br />
izađu. Pohitali su prema stepenicama i zajedno sa masom ljudi su počeli da silaze.<br />
“Kad sam stigao na 18 sprat, zazvonio je moj mobilni telefon” – kazao je gospodin Lingenfelder. “Bila je moja<br />
sestra. Rekla mi je da je avion pogodio zgradu i da izađem napolje”.<br />
Na 32 spratu, jedna grupa ljudi je bila blokirana oko 20 minuta zbog dima . Svi su ležali na podovima kancelarija<br />
da bi disali. Gospodin Lingenfelder je video kroz prozor “telo koje je ležalo na krovu hotela”.<br />
Vratili smo se na stepenice i izašli smo na parking. Svuda oko samo ruševine. Na ulici je bilo “bezbroj papira i<br />
puno cipela”.<br />
Gore navedena priča vezana je za 11. Septembar 2002, kada su teroristi uništili “Kule Blizankinje”u Nju-Jorku.<br />
Zadatak:<br />
Opišite ovaj sadržaj na vaš način, pretvarajući parafraziranja u pune citate, pune citate u delimične ili u parafraziranje.
KoNFERENCIJa za ŠtaMPU (1)<br />
Intervju KZŠ<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 51<br />
• Za razliku od drugih oblika planirane afirmacije, intervju je stvarno rizičniji od, recimo, konferencije za<br />
štampu.<br />
• Razlog je prost, radi se o prirodi komunikacije. Intervju se uvek odvija oči u oči, i za razliku od<br />
KzŠ, nema “protokol”, plan, često se može okrenuti u “nepredviđenom “ pravcu koji može biti neugodan.<br />
Konferencija za štampu, šta je to!?<br />
Konferencija za štampu je kolektivni intervju sa zvaničnim licima ili poznatim javnim ličnostima, u većini<br />
slučajeva zbog nekog događaja (političkog akta, festivala, otvaranja klubova, utakmice). Koristi se da se ponude<br />
aktuelne informacije širem spektru medija, za jedno kratko vreme i istovremeno. Ovaj oblik može biti i<br />
redovni oblik komunikacije službenih osoba sa javnošću, preko novinara.<br />
1) Da li vredi ići na konferencije za štampu?<br />
* Neke ne zaslužuju. Ako je moguće, pokušajte da prethodno dobijete što više informacija. Ako je konferencija<br />
“niskog karaktera”, možda možete pisati nekoliko dela, na bazi onoga što ste dobili od organizativne izjave<br />
za štampu/faks/e-mail itd. (npr.: konferencija KPA-s, KFOR-a, ICO- a, EULEX-a, UNMIK-a, Parlamenta/Vlade,<br />
Skupštine Opštine). Nemojte dozvoliti da vas vode...<br />
2) Da, vredi ići. ali, šta hoću od nje?<br />
* Obično ćete imati na raspolaganju neki štampani materijal. Ako ga ne nađete, tražite ga. Ako vam organizatori<br />
kažu da nemaju dovoljno materijala, potrbno je usprotiviti se i na lep način im dati primedbu da je trebalo<br />
da pripreme više materijala... Često ćete primetiti da će se pojaviti dodatni materijali. Obično će vam trebati<br />
kratki, kvalitetni intervjui sa glavnim sagovornikom (sagovornicima) koji pokriva/ju glavne tačke. Da bi dobili<br />
intervju, treba da se približite sagovorniku (sagovornicima) sa diktafonom/kamerom koja funkcioniše!<br />
3) zašto je toliko daleko... Ne mogu se približiti...!?<br />
* Nemojte dozvoliti da vas uhvati panika. Pre nego što počne akcija, razgovarajte sa organizatorima, kažite<br />
im da ste radio reporter i da vam je potreban jedan intervju. Kažite im da je sto veoma daleko i da ne želite<br />
da snimite ceo sastanak, nego da vam treba samo nekoliko odgovora, oči u oči. Koja je svrha konferencije za<br />
štampu? Da dozvoli novinarima da stignu do priče.<br />
Ako hoćete publicitet na radiju, najbolji publicitet stvara intervju, itd. Nađite jedno odgovarajuće mesto, neko<br />
mesto gde verujete da može proći neki zvaničnik, i postavite vaše pitanje glasno, dok prolazi pokraj vas.<br />
Mnogo novinara je uspelo da na ovaj način dobije vredne izjave od zvaničnika. Visoki zvaničnici su naviknuti<br />
sa prisustvom medija. Najgore što mogu učiniti je da vas ignorišu. Ako se neko žali na ono što radite, imate<br />
neosporavajuću zaštitu: vi samo radite vaš posao.<br />
www.imk-ks.org
52 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
4) ah, ne... stigao sam veoma kasno! Propustio sam važne stvari...!?<br />
*Nemojte se uznemiravati. Još uvek imate vremena da probate sa intervjuom, da niko ne sazna da se niste<br />
dovoljno spremili: “Koja je po vama najvažnija stvar ovog sastanka?“, “Šta kažete ljudima koji se ne slažu sa vama<br />
po ovom aspektu?“, “Koji je sledeći korak na ovom polju?<br />
5) Dobio sam intervju, šta sad?<br />
*Da li je intervju snimljen? Ako nije, ponovite ga. Ako je konferencija za štampu naglasila neku novost, kontroverzna<br />
mišljenja, optužbu, odbranu, statistiku itd. Tražite telefon i odmah pošaljite jedan kratak izveštaj. Ne<br />
treba biti razrađen izveštaj, za početak je dovoljno samo nekoliko redova. Važno je da ćete vi preneti telefonski<br />
izveštaj veoma vrzo, i time, ćete preneti takođe osnovne detalje konferencije za štampu.<br />
6) tražite prevodioca?<br />
• Insistirajte da se prevodi...<br />
• Posebno na konferencijama stranih predstavnika (OEBS, KFOR, ICO, EULEX, UNMIK...)<br />
• Upotreba lokalnih jezika i engleskog... Neophodno!!!!!
2TEHNIKE<br />
INTERVJUA<br />
Pripremio: Mustafa Balje<br />
Trener predmeta: Mustafa Balje<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 53<br />
www.imk-ks.org
54 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
tehnike intervjua<br />
Intervju*, šta je to!?<br />
Intervju je razgovor novinara sa nekom osobom, u cilju objavljanja istog.<br />
Oblik dijaloga istraživačkog novinarstva, gde novinar postavlja pitanja a osoba koja se intervjuiše odgovara.<br />
Razgovori sa izvorima je ključ velikog dela novinarskog rada. Najbolje je koristiti intervju da bi videli reakcije<br />
i tumačenja a ne da bi skupljali činjenice. Dobar novinar skuplja činjenice pre intervjua...<br />
* (Spada u najkoplikovanije oblike istraživačkog novinarstva a sigurno i najzloupotrebljivaniji)<br />
tv, radio, novine, internet...<br />
* Televizija je najzahvalniji medij za intervju, i veoma uskoro, to može uraditi i internet, kada se ubrza dostava<br />
multimedijskih podataka.<br />
* Najteže je kada se intervju objavi u novinama, zbog ograničenja medija i nemogučnosti onih koji primaju, da<br />
vide i čuju sagovornike...<br />
vrste intervjua...<br />
otkrivanje nečeg drugog (Rutinski interviju može nam poslužiti kao izvor veoma važne vesti)<br />
Profil (ako želimo da osobu predstavimo u potpunosti, onda trebamo da imamo puno informacija o noj<br />
samoj...)<br />
Istraživački interviju (novinar proverava činjenice kao sudija u sudnici)<br />
Celokupni i direktni intervju<br />
Itule i anderson razlikuju dva osnovna tipa intervjua, a njih određuje tema o kojoj se radi i osoba sa kojom<br />
se razgovara. To je postepeni intervju (levak) direktni intervju (naopački levak).<br />
Postepeni – Počinje se opštim pitanjima o čoveku, instituciji, a zatim se postavljaju direktna ili<br />
neugodna pitanja. većina postepenih intervjua u časopisima retko sadrži neugodna pitanja (sa sportistima,<br />
zvezdama estrade, umetnicima...). Posebno ako sagovornik nema iskustva sa intervjuima. U ovim<br />
slučajevima dužina intervjua nije važna...<br />
Direktni – Novinaru ne pada napamet da ide indirektno, nego odmah počinje sa provokativnim<br />
pitanjima. Neki mediji praktikuju samo ovu vrstu interviua , ali loša strana ove vrste je da sagovornik<br />
može odbiti da odgovori, i prekinuti razgovor...<br />
Personalitet i sposobnost novinara...<br />
Proces intervjuisanja je veoma ličan, i lične osobine novinara, kao što su ljudska bliskost, inteligencija i<br />
znatiželja, njega pre svega čine dobrim voditeljem razgovora...
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 55<br />
Veoma je važno da se savlada veština postavljanja pitanja, jer razgovor koji se dobro vodi, može dovesti do<br />
otrkivanja novih podataka, jasnih stavova pojedinca, koji se mogu iskoristiti kao izjave, delovi opširnijeg teksta,<br />
ili ih objaviti kao intervju...<br />
Ako ne postoji odnos poverenja sa osobom koja se intervjuiše, teško da će ta osoba odgovarati opušteno<br />
i iskreno. Zato, najbolje je da se razgovor održi u neformalnim okolnostima, kada je to moguće...<br />
Izbegavajte intervjue preko elektronske pošte ili preko telefona, uvek kada možete naći sagovornika...<br />
Glavni urednik jednog američkog časopisa je poslao jednog novinara da intervjuiše glumicu Vivien Leight<br />
koja je igrala glavnu ulogu u filmu “Prohujalo sa vihorom”. Prvo pitanje novinara na premijeri filma je bilo: “Koju<br />
ulogu igrate”, što je dovelo do neposrednjeg prekida razgovora.<br />
Pitanja koja prvo sebi postavljamo...<br />
• za koga radim intervju (ko čita/gleda/sluša medij za koji se radi)?<br />
• zašto radim intervju (koja je glavna tema, zašto je ona važna za korisnike medija)?<br />
• zašto razgovaram upravo sa ovom osobom (šta znam o njoj, zašto je baš ta osoba ona koja će mi<br />
dati sve informacije)?<br />
• Da li osoba koju intervjuišem ima internet stranicu za predstavljanje i da li se nešto pisalo ili u<br />
medijima o ovoj osobi? „Imena čine vest “ je jedna od tradicionalnih izjava novinara.<br />
• Šta znam o sagovorniku/sagovornici (o njegovim /njenim nadležnostima oko teme koju ćemo razviti,<br />
kakva vrsta sagovornika/sagovornice je on/a, kakva osoba je)?<br />
• Koliko vremena imam do intervjua da bi sve ovo otkrio?<br />
• Šta treba da znam o temi razgovora pre intervjua (ne bi bilo loše da se prisetim pet pitanja novinara:<br />
ko, šta, gde, kad i zašto) ?<br />
• Kako da “izvučem” od sagovornika/sagovornice ono što mi je potrebno da znam (koja pitanja i<br />
koji redosled me vodi do situacije gde govorimo prirodno o temi intervjua)?<br />
• Gde će se održati intervju i u kojim okolnostima?<br />
• Koliko treba trajati intervju da bi pokrili sve teme o kojima želim razgovarati sa sagovornikom?<br />
• Koliko prostora /vremena imam za intervju (odvojeno za novine/program)?<br />
• Koji je „plani B“ (ako sagovornik ne dođe, ako ne odgovori kako treba na nijedno pitanje, ako je<br />
dosadan...)?<br />
• Koliko vremena imam posle razgovora da bi pisao/montirao intervju?<br />
• ako snimam intervju, da li je oprema spremna?<br />
Dalje pripreme...<br />
• Istražujte temu na kojoj radite!<br />
• Naučite nešto više o osobi sa kojom ćete razgovarati!<br />
• Informacije o biografiji!<br />
• Istražujte knjige ili tekstove koje su oni pisali!<br />
• Pripremite pitanja!<br />
• Sortirajte pitanja prema važnosti!<br />
• Prvo jednostavna pitanja, zatim teža!<br />
• Nemojte zaboraviti ugao vaše priče: da li su odgovori u skladu sa vašom temom!<br />
• Nemojte gubiti vreme tokom razgovora: nemojte postavljati pitanja, ako odgovore tih pitanja<br />
možete naći na drugom mestu!<br />
Početak intervjuisanja...<br />
• Realizujte bazu!<br />
www.imk-ks.org
56 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
• Koliko vremena imate?<br />
• Koja je tema razgovora?<br />
• Koje izvore imate?<br />
• Potvrdite ime i zvanje sagovornika<br />
• stvorite dobne odnose: pre intervjua, razgovarajte o drugim stvarima,<br />
• opustite se…<br />
• Pokažite zainteresovanost: jezik tela pomaže sagovorniku da bude otvoreniji.<br />
• U vezi priče- probajte da pokrenete lične odgovore, anegdote...<br />
vrste pitanja<br />
• Pitanja sa otvorenim zaključkom: uopštena, dozvolite sagovorniku da priča!<br />
• Pitanja sa zatvorenim zaključkom: specifična pitanja sa specifičnim odgovorima<br />
• “Da” ili “Ne”...<br />
• Pitanja koja slede: da bi se pitanja proširila...<br />
• Pitanja uputstva: (ljudi su se naljutili, zar ne?)<br />
• “Putujuća” pitanja (Šta mislite o ceni kafe? O svetskoj recesiji... O EULEX-u na Kosovu…?)<br />
Praktični trikovi...<br />
zapisi...<br />
- Slušajte sagovornika!<br />
- Da li su odgovori potpuni: da li ima potrebe za više pitanja?<br />
- Da li vas odgovori vode na drugi teren, ali ste na pravom putu?<br />
- Pripremite se psihički za novi ugao vaše priče i za nova pitanja.<br />
- Slušajte pažljivo neku dobru rečenicu, zaključak ili način odgovora.<br />
- Trebate biti svesni boje glasa i govora tela sagovornika.<br />
- Da li izbegava pitanja?<br />
- Provocirajte vašeg sagovornika da bi dobili ono što želite!<br />
- Insistirajte na odgovorima!<br />
- Postavljajte više specifičnih pitanja.<br />
- Vratite se na ta pitanja ali u drugom obliku.<br />
- Ako ne razumete odgovor, recite to.<br />
- Ako nekad igrate ulogu ‘neznalice’ dobićete najbolje odgovore.<br />
- Kontrolišite se.<br />
- Sagovornik vas ne sme oduševiti, posebno neki VIP ili slično.<br />
- Nemojte dozvoliti da sagovornik izađe iz teme.<br />
- Nemojte ulaziti u debate.<br />
- Na kraju, potvrdite broj telefona, e-maila<br />
- Kamera/diktafon ili pisanje skraćenicama...<br />
- Koliko dugo čuvate beleške - video/tonske/pisane!?<br />
- Gledajte/slušajte/čitajte vaš materijal odmah posle intervjua!!!<br />
- Da li ste u stanju da ih vidite/čujete/pročitate!?<br />
- Da li ima nejasnoća?<br />
- Dodajte (rečenice) reči u citate koje ćete možda iskoristiti.<br />
osetljive teme...<br />
- Zabrinuti ljudi, siromasai, ili nesrećni ljudi.<br />
- Razgovori sa decom...<br />
- Osetljive teme - etika, vera, rasa.<br />
- Rat, rasni ili etnički konflikti.<br />
- Razgovor na drugom jeziku i izbor dobrog prevodioca.
Pripremio: Mustafa BALJE,<br />
mustafa.balje@gmail.com,<br />
044185099<br />
saveti za kvaLitetan interviju<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 57<br />
1. Saznajte sve što vas interesuje o svom sagovorniku pre nego što stupite u kontakt sa njim/njom.<br />
2. Razmislite o njegovim/njenim pogledima o različitim pitanjima. Šta je motivisalo njega/nju za taj razgovor?<br />
3. Pazite da ne zapadnete u zamku. Potrebno je znati koja ćete pitanja postaviti ili šta ćete reći da bi ublažili situaciju?<br />
4. Sami dogovorite interviju. Izbegavajte posredništvo, zato što razgovori dogovoreni putem posredništva, gotovo<br />
nikada nisu uspešni. Ono što možete tražiti od posrednika je, da poruči licu kojeg nameravati intervjuisati, da vas nazove ili kontaktira.<br />
5. Kada pozovete nekoga, prvo recite: Dobar dan, ja sam iz (novina ili radija).<br />
Da li imate minutu slobodnog vremena? Ovaj način obraćanja će vam se sigurno isplatiti.<br />
6. Ne započinjite razgovor ako sagovornika niste opustili i oslobodili svih strahova.<br />
7. Za početak, ponudite mu/joj po nešto. Na primer: “Rećiću vam šta sam ja saznao do sada”.<br />
8. Ako je sagovornik spreman na razgovor, onda i vi treba da budete spremni. Sagovornik može olako da promeni<br />
mišljenje, ili neko može vrišti pritisak na njega/nju da odustane od intervijua.<br />
9. Ne donosite olako odluke vezane za tu osobu. Ponašajte se prema njemu/njoj kao da je dobar prijatelj nekoga koga<br />
vi veoma puno cenite.<br />
10. Ne predstavljajte se lažno i ne dajte obećanja koje ne možete ispuniti.<br />
11. Budite fer u bilo kojoj situaciji, osim ako ste veoma spretni “lažljivac”, a u tom slučaju promenite zanimanje.<br />
12. Ne plašite se da nećete znati sve. Nije neophodno da dobar novinar zna sve. Vi ste novinar koji uči tokom celog<br />
života.<br />
13. Gledajte sagovornika u oči i pokažite zainteresovanje za to što on/ona priča.<br />
14. Da bi ste dobili dobar citat, NE postavljajte pitanja. Umesto: Recite mi nešto o vašem obrazovanju ... ““<br />
Ono što mi brinemo o vašoj pozvanosti ... ““ Opišite vašu reakciju na ... “ “ Recite ono što se dogodilo pet<br />
minuta pre događaja“. Umesto toga postavite nekoliko pitanja koja će vas dovesti do željenih odgovora i<br />
razrade teme: „Recite mi nešto o vašem obrazovanju...“...“interesuje me vaša povezanost sa...“...“opišite svoje<br />
reagovanje tokom...“...“recite mi šta se dogodilo pet minuta nakon dogadjaja, setite se sitaucije...”<br />
15. Ne postavljate pitanja na koje su odgovori samo DA ili NE, ili koji izisukuju odgovor: “Da li možete...ili ....medjutim,<br />
ali...”.<br />
16. Kada vaš sagovornik prestane govoriti, sačekajte najmanje trideset sekundi u tišini. Dopustite sagovorniku da<br />
tokom ove pauze uoči da treba nastaviti sa pričom. Najbolji odgovori i citati dolaze iz izlaganja sagovornika a ne kao<br />
odgovor na vaša pitanja.<br />
17. Pažljivo slušajte šta priča sagovornik. Ne brinite se o narednim pitanjima. Ako pažljivo slušate, pitanje ce doći<br />
samo po sebi.<br />
18. Ako se ne možete setiti koje sledeće pitanje da postavite, onda recite: “Hmm, interesantno. Recite mi nešto više<br />
na ovu temu ili po ovom pitanju”.<br />
19. Nemojte prethodno pisati pitanja. Ako već treba pisati pitanja, onda napišite samo glavne tačke i glavne reči<br />
kako bi ste se podsetili tokom razgovora.<br />
20. Tokom razgovora nemojte prekidati sagovornika.<br />
21. Gestikulacijom pokažite da se slažete sa sagovornikom.<br />
22. Pitajte sagovornika koji je bio njegov/njen stav pre dešavanje nekog važnog dogadjaja.<br />
23. Pitajte ga/je o negjovim/njenim osećanjima što se tiče dogadjaja.<br />
24. Pitajte je/ga šta je tada mislila/mislio o tom dogadjaju. Šta misli sada?<br />
www.imk-ks.org
58 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
25. Uvek ostavite dovoljno mesta za snimanje pre zvaničnog dela. Uvek imajte uključenu kameru i spreman diktafon<br />
za izjave koje se daju pre ili nakon razgovora.<br />
26. Uvek postavite pitanje sagovorniku o tome koga možete kontaktirati u slučaju da su vam potrebne dodatne<br />
informacije.<br />
27. Pohvalite sagovornika kada god vam se pruži prilika. Ona/on će biti spremniji/spremnija na buduću saradnju.<br />
28. Ako ste u mogućnosti, pozovite osobu sa kojom ste razgovarali i zahvalite joj/mu se (ili im pošaljite poruku).<br />
29. Informišite sagovornika kada će se objaviti njegova/njena priča.<br />
Glavni interviju – kako da se pripremimo, da se organizujemo i vodimo razgovor<br />
1. Veoma su važni uslovi i okolnosti pod kojima se odvija razgovor (mesto, vreme, okolnosti, kako vas doživljava<br />
soba koju intervijuišete)<br />
2. Stavite do znanja sagovorniku koje su negativne posledice ako on/ona ne pristane na razgovor. Stavite mu/joj<br />
do znanja da nećete odustati od teme i da naknadno demantovanje informacija vezanih za temu neće imati isti<br />
značaj.<br />
3. Stvorite poverenje kod sagovornika:<br />
- nemoj biti agresivan<br />
- izbegavaj škakljive(provokativne) reci<br />
- objasni da si tu zbog posla a ne zbog privatnih pitanja ili tema<br />
4. Upotrebi kratke rečenice: jedno pitanje-jedan odgovor<br />
5. Insistirajte na jasnim odgovorima – “dekodiraj” profesionalni jezik koji sagovornik upotrebljava<br />
6. Ne izbegavajte pitanja koja vam na prvi pogled izgledaju, “površna”. Odgovori mogu da budu veoma važni!<br />
7. Pripremite listu pitanja koja trebate postaviti (i u slučaju kada neko od postavljenih pitanja može dovesti do<br />
završetka razgovora)!<br />
8. Kontrolišite razgovor, ne dopustite sagovorniku da promeni temu!<br />
9. Pripremite se da zaustavite sve pokušaje sagovornika da poremeti tok razgovora!<br />
10. Uvek tražite dodatne odgovore!<br />
11. Uvek pitajte: Zašto? Kako?<br />
12. Pokušajte da predvidite kako će na vaša pitanja reagovati sagovornik!<br />
13. Zatražite od sagovornika sa razjasni svoje neodumice!<br />
14. Ne prihvatajte opšte izjave, tražite od sagovornika da bude konkretan!<br />
Mesto razgovora: Umetnost intervijuisanja Eric Nalder
Priprema<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 59<br />
Istraživanje: Bez obzira da li imate na raspolaganju pet minuta ili pet dana, istražite sve što možete o toj osobi i odredjenoj temi.<br />
Upotrebite internet i prelistajte novine. Razgovarajte sa ljudima koji su bliski sa osobom koju intervijuišete. Čitajte odluke<br />
sudova. Dobro pripremljeno pitanje je najbolje pitanje. Dobro pripremljen novinar je dobar novinar.<br />
Plan: Pripremite taktiku. Diskutuje o noj sa kolegama. Koga prvo treba da intervjuišete? Gde će se odvijati interviju ? Koliko<br />
vremena imate na raspolaganju? Da li ćete snimati interviju? Obično, najbolje mesto za interviju je radno mesto sagovornika.<br />
Medjutim, ako sagovornik ne želi da priča o korupciji u svojoj firmi, najbolje je da ga pozovete na kućni telefon.<br />
Ako je sagovornik nervozan, onda se preporučuje da sa sagovornikom odete u šetnju. Poziv na ručak, znači da<br />
sagovornik treba da sa vama provede najmanje jedan sat. Interviju preko telefona nije poželjan, ali se nažalost<br />
najčešće upotrebljava.<br />
Priprema: Na papiru zapišite glavna pitanja – ne više od jedne reči za svaku temu koju ste planirali da obradite i postavite pitanja.<br />
Složite papire tako da ih ne prelistavate tokom odvijanja razgovora. Pripremite sveobuhvatno pitanje, u slučaju da sagovornik<br />
odbija da odgovori na specifična pitanja. Pripremite fotoreportera ili novinara na zajednički rad.<br />
Osobne pripreme: zamislite uspešan interviju. Pripremite se za njega kao sportista pred meč. Možete dozvoliti<br />
sebi da budete skeptični ali nikako cinični. Verujte u sebe i uspećete!<br />
Bezvoljni sagovornik<br />
Razbijte led: Pošto ste ispunjeni pozitivnom energijom, budite pažljivi i otvoreni prema sagovorniku.. Direktno<br />
predstavljanje je uvek najbolja opcija. Trebate biti otvoreni i hrabri. Nikada ne lažite.<br />
Održite kontinuitet razgovora: kada vam se vrata zalupe pred nosom, treba da budete snalažljivi i pronadjete<br />
zajednički jezik. «Vidim da imate psa, i ja takodje imam psa. Psi su čudni...pre nekoliko dana...». Cilj je da navedete<br />
osobu na razgovor, o bilo čemu, a onda će početi razgovarati i o tome što vas interesuje.<br />
Trebate da udovoljite drugoj strani: U momentu kada sagovornik želi zalupiti slušalicu, trebate mu objasniti temu o<br />
kojoj pišete, ono što ste već saznali kao i ono što očekujete da postignete putem razvijanja i obrade odredjene teme.<br />
Treba da se prethodno pripremite.<br />
Neka oni razgovaraju o drugima: donesite listu svih osoba koje će učestvovati na intervijuu. Listu plata. Tefefonski<br />
registar. Vašu osobnu listu. Pregledajte listu zajedno sa sagovornikom. Ljudi uvek lakše razgovaraju o drugima. Na taj način pričaju<br />
o sebi ali i o svojoj organizaciji i na taj način možete onda početi da vodite razgovor u pravcu koji vama odgovara.<br />
Nije važno: Na odgovor «Ne mogu da komentarišem» odgovorite da vam je potrebna njegova/njena pomoć, da je<br />
razgovor sa vama poverljiv i da neće uticati na percepciju o tom pitanju, da ćete razgovarati i sa drugima i da je razgovor<br />
sa dotičnom osobom samo jedan u nizu koji ćete vi oragnizovati (naravno, samo ako je to istina). Sve to možete reči<br />
staloženo i mirno, ali ne popuštajte i insistirajte da dobijete svoj odgovor.<br />
Predložite alternative. Nemojte biti konfliktuozni. Vodite razgovor. Ne dopuštajte da se razgovor završi, nastavite sa<br />
razgovorom. Odgovorite na «plašim se da vam odgovorim» sa izraženim emocijama i rečima ohrabrivanja za<br />
sagovornika (ako su reči ohrabrivanja iskrene). Neka vam ljudi kažu koji je problem, a vi ga pokušajte shvatiti.<br />
Predložite jednostavnu temu, kao na primer «da li možete da opišete svoj posao» ili «recite mi nešto više o vašem<br />
gradu. Polako ćete postići ono što želite.<br />
www.imk-ks.org
60 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Političar ili neka druga veoma značajna ličnost: Kada neka važna ličnost ili zvaničnik vlade vam odgovori “ nemam komentara”<br />
onda treba da veoma pažljivo, kako ih ne bi uvredili, reći da ovakve izjave nisu baš pogodne za javnost. “ Molim vas, da razgovaramo<br />
o tom pitanju. Recite mi nešto više samo po tom i tom pitanju”. Na kraju im možete reći da ćete vi raditi na priči, sa ili bez<br />
njihovog pristanka .<br />
Objasnite im da želite istinu i da im možete pokazati materijal pre objavljivanja i šta konkretno sadržati taj materijal (tokom<br />
pripreme postarajte se da prikupite sve potrebne kontakte).<br />
Indirektni putevi (načini): Ako soba ne pristaje na razgovor, onda odite do nekog drugog lica koji radi sa njim/njom u<br />
kancelariji. Dobićete više informacija i možda i navedete osobu na razgovor.<br />
Anonimnost: Nemojte uzeti zdravo za gotovo sve informacije koje vam se serviraju. Potrebno je ubediti ljude da stoje iza svojih<br />
izjava koje vi možete potvrditi. (Informacije koje vam sagovornik da, a koje su poverljive, ali on/ona ne želi da i h objavite, ne možete<br />
ubaciti u priču. Izbegavajte tu vrstu informacija; one su gubljenje vremena)<br />
Pritisak: Ako sagovornik insistira da da više informacija, onda probajte da se dogovorite da ćete opširnije razgovarati kasnije.<br />
Vodite beleške. Pri kraju intervijua, odaberite pitanja koja nisu škakljiva i nastojte da dobijete odgovore na njih: »Ovo je što<br />
ste rekli. Zašto to niste izjavili zvanično, zašto ne stojite iza vaše izjave?! Ako se vaš sagovornik složi da izjava bude<br />
objavljena pod njegovim imenom, onda nastavite pitati da li možete objaviti i druge izjave koje je prethodno sagovornik<br />
okarakterisao kao poverljive. Ako soba insistira da ostane anonimna, onda poštujte to.<br />
U ime istine: Neko će vam ispričati samo deo priče i onda se povući. Ili se može desiti da znate da priča ima još elemenata<br />
a da vam ih sagovornik ne otkriva. Možete probati reći “do sada ste mi dosta informacija dali (ili već sam znao to). Bilo bi<br />
dobro ako bi ste mogli da mi ispričate ostatak priče. Sigurno ne želite da dodjemo do pogrešnih zaključaka. Ni ja ne bih<br />
želeo/želela da pogrešim.»<br />
Bez pitanja, molim vas: ponekad je bolje da iskažete stav i mišljenje a ne postavljati pitanje. Pročitajte nešto od dokumenata<br />
koji su vam na raspolaganju. Pitanje se može završiti odgovorom “da” ili “ne”. Pročitajte nešto od dokumenta<br />
ili ponovite ono što ste prethodno rekli. Pitanje se može završiti odgovorom “da” ili “ne” . Jednom sam rekao policajcu,<br />
kojeg sam intervijuisao, nešto što nije bilo tačno, i tako sam izvukao nekoliko informacija od njega.<br />
Upotrebite svoje znanje: Umesto da upitate zvaničnika da li zna da li postoje zlostavljanja ili zloupotrebe, pitajte ZAS-<br />
TO su izbacili s’posla zvaničnike koji su otkrili ovu informaciju. Postavljajući ovo pitanje, vi na neki način pokazujete da<br />
glavno pitanje znate i znate šta se dešava iako ga niste potvrdili. Sagovornik će nakon toga početi da vam odgovara i<br />
da vam priča svoju verziju priče.<br />
“Ne snalažljiv” novinar”: fer je da naznačite da vam je potrebna pomoć: “Ko će nam pomoći u ovome” ako vi nećete.<br />
Probajte ponovo: Kada vam se zalupe vrata pred nosom, pokušajte nakon nekoliko dana ili nekoliko nedelja. Nastavite<br />
pokušavati. Ljudi mogu promeniti mišljenja, a ako je nešto veoma važno probajte ponovo nakon godinu dana, ne odustajte.<br />
Hronologija: Potrudite se da vam sagovornik hronološki da potrebne informacije. Na taj način ćete jasnije saznati šta se dešava.<br />
Takodje, na taj način možete organizovati interviju kao što sredjujete nered u vašim ormanima.<br />
Zivotna priča: Možete poželiti da čujete životnu priču nekoga iako ne nameravate da je zvanično upotrebite. I kada radim<br />
interviju sa advokatom ili vladinim zvaničnikom, zapišem njihovu životnu priču, ako imam vremena. Na ovaj način možemo<br />
dobiti veoma važne informacije koje nam mogu pomoći da što bolje postavljamo pitanja koje smo predvideli da postavimo.
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 61<br />
Logika: Slušajte samog sebe, pratite vašu logiku i tok stvari. Pratite vaše instinkte. Ako postoji nešto što ne shvatate, onda<br />
tražite da vam se objasni. Ako soba upotrebljava logiku A_C_D, zatražite da se uključi i B elemenat. Možda se glavna<br />
informacija nalazi baš u elementu B. Nema neugodnih pitanja, neugodni mogu biti samo odgovori.<br />
Kako i kada: Kada sagovornik kaže nešto važno, vi postavite pitanje “otkud znate za to?”. Na taj način pokazujete poverenje,<br />
i možete saznati puno informacija i od ostalih izvora. Nastavite sa pitanjem “Kako ste to saznali?”, kao i postavite<br />
pitanje ZASTO radite to što radite, umesto da pitate samo ZASTO .<br />
Hipoteza: Kada osobe stignu do ključnog momenta u svojim pričama, usporite ih i savetujte ih da pričaju sporije. Pitajte ih<br />
gde su bili odredjenog momenta, šta su radili, šta su obukli, kolika je bila npr temperatura i da li se sećaju da li su npr. susedi bili<br />
glasni. Onda predjite na današnje vreme i pitajte, npr:<br />
«Šta radite sada, čime se bavite? Šta na to kaže vaš prijatelj?». Pokušajte da zajedno sa sagovornikom prevazidjete<br />
stvorenu situaciju. Ova teknika može se pokazati neefikasnom na početku. Ljudima je u većini slučajeva lakše da pričaju<br />
priču u apstraktnim tonovima. Stavite im do znanja da to nije dovoljno. “probaću, ali još ne mogu opisati dogadjaj.<br />
Povedite vi mene kroz vašu priču”. Tako ćete moći videti srž priče, ne samo niz argumenata.<br />
Primetite detalje: Pažljivo posmatrajte sredinu u kojoj se nalazite, i radite to uvek i sistematično. Posmatrajte zidove,<br />
radni sto, uočite nešto prepoznatljivo kod vašeg sagovornika. To će vam dati dodatnog materijala za istraživanje<br />
činjenica oko vaše priče. Zapišite to što uočite. Upotrebite to za interviju; pitajte sagovornika za detalje.<br />
Spontanost: Ako se nadjete na mestu dogadjaja, pustite da dogadjaj teče sam od sebe. Širom otvorite oči i uši i pripremite se za<br />
neočekivanu promenu toka dešavanja .<br />
Telefon: Ako niste u mogućnosti da budete na mestu dogadjaja, zamolite sagovornika s’druge strane telefona da vam opiše<br />
šta se dogadja. To će vam pružiti mogućnost da na neki način se nadjete na mestu dogadjaja; možete ohrabriti ljude da<br />
vašu priču pričaju u nekoliko dimenzija. Dogadjaji se trebaju nastaviti.<br />
Verujte svojim ušima: Mi pričamo puno tokom intervijua. Naš izvor je jedna priča. Trebate biti neutralni kada<br />
počinjete sa razgovorom i da budete otvoreni prema novim idejama. Tako nastojite i da se ponašate.<br />
Istražujte i druge izvore: Dok radite na intervijuu, trebate obratiti pažnju i na druge izvore. Sastanite se sa asistentkinjom,<br />
pomoćnikom i saradnikom i zapisujte ono šta vam oni govore.<br />
Priča (priznanje): Pitajte sagovornika za osobe koje ga/je podržavaju. Pitajte ih o osobama koji je/ga kritikuju. Onda ga<br />
pitajte kako on/ona gleda na informacije, to će pomoći u prikupljanju budućih informacija. Pitajte osobu da li je nekada<br />
bila izbačena s’posla ili škole, da li je optužena za nešto, da li je vozila pod dejstvom alkohola, da li mu je ikad sudjeno. Ovo<br />
su svari koje su zabeležene, i mala je verovatnoća da će sagovornik da vam slaže o njima.<br />
Lažljivci: Ako primetite da vas neko laže, pustite ga/je da završi svoju priču. Nemojte je prekidati, osim u slučaju kada tražite<br />
dodatne informacije koje su relevantne za vašu priču. “Lažljivci” imaju potrebu da prepričaju svoju priču u potpunosti, do<br />
kraja, zato što misle da će na taj način da ubede sagovornika da je njihova priča tačna. Pažljivo slušajte i zapisujte. Znajte<br />
kako možete da uhvatite “lažljivca” i kada će on/ona početi da shvata da vi znate da ne govori istinu, i tada će početi da govori istinu.<br />
Nemojte im se pridruživati: Pokažite razumevanja, ali nemojte držati bilo koju stranu. Nemojte ignorisati i biti neko ko ne želi<br />
doprineti odvijanju razgovora. Ne dopuštajte da neki političar na primer tokom razgovora vam kaže: “Ne slažem se da uzmem<br />
novac od tih ljudi”. Vi trebate reći:” Možda je tačno a mžoda nije, ali ja vas pitam, da li ste kojim slučajem uzeli novac od tih<br />
ljudi”.<br />
www.imk-ks.org
62 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Nemojte im pružiti informacije: Budite pažljivi da sagovorniku ne otkrijete odjednom sve informacije. Na taj način, vi ćete<br />
saznati više. Policajci bi rekli: “Ne pitajte osobu da li je videla crveni auto, pitajte je šta je videla”.<br />
Pitajte ponovo: Ponekad se isplati da istu osobu pitate nekoliko puta o istoj stvari. Svaki put kada sam razgovarao sa njim,<br />
jedan zvaničnik mi je dao četiri verzije o stvarima koje su se dešavale tokom zvaničnog putovanja.<br />
Odraz: Vratite se svojim beleškama. Onda uradite drugi interviju. Informišite svojeg sagovornika o vašim zaključcima,<br />
ispravite svoje greške. Odradite interviju još jednom, ako je potrebno. Osobno mislim da je dobro da se vratimo nekoliko<br />
puta priči kako bismo potvrdili tačnost priče.<br />
Osvežite, oživite priču: Ako vam tokom razgovora padne napamet neko čudno pitanje koje je takodje važno, postavite ga.<br />
Jednom sam uspeo da tokom telefonskog razgovora sa osobom u Tivtu, je ubedim da pričam i sa prijateljima koji su se nalazili u<br />
njegovoj blizini i dobio sam odgovore o dokumentima od strane prijatelja .<br />
Dobijte potrebne informacije: Ljudi nisu svesni svih informacija koje poseduju i znanja koje imaju. Trebate se voditi njihovim<br />
umom. Zamislite sagovornika kao jedan pun sud koji trebate da ispraznite.<br />
Poštenje: Ne predstavljajte se lažno. Možete propustiti neku informaciju, ali bolje je da znate više informacija i to će vam<br />
pomoći u sastavljanju vaše priče.<br />
Vodite razgovor: Interviju nekada može da izgleda kao običan razgovor, ali vi iz njega trebate da izvučete informacije koje<br />
su vam potrebne. Držite razgovor pod kontrolom, vodite ga, ali se nemojte imponovati, ni svojim stavovima ni svojim idejama.<br />
Budite fleksibilni: Iako mislite da ste otkrili srž razgovora, nemojte stati. Ponekad intervijuu je uspešan kada se poremeti tok<br />
razgovora. Istražujte pravu istinu a ne onu koja vama odgovara.<br />
Osobine: Svi treba da imaju svoje osobine. Neka dodju do izražaja vaše osobine (pod uslovom da su kvalitetne).<br />
Otvorena pitanja: Na kraju razgovora možete pitati sagovornika da li ste možda zaboravili da postavite neko pitanje, i da li<br />
bi nešto sagovornik želeo da doda. Ponekad vaši sagovornici imaju da kažu više od postavljenih pitanja.<br />
Potvrdite: Pošto se priča objavi, nazovite sagovornika i pitajte ga za mišljenje. Na ovaj način ćete dobiti ideje za nove<br />
teme.<br />
Interviju – opšta pravila<br />
Pitanja treba da budu jasna. Iako je to na prvi pogled nešto veoma jednostvano, novinarima se često dešava da zaborave<br />
pitanje, ili da zakomplikuju pitanje dok ga postavljaju. Snalažljiv sagovornik treba da zna kako da dobije na vremenu<br />
kako bi izvukao što više informacije koje su mu potrebne za svoju priču. Pitanja treba prethodno pripremiti kako<br />
ih ne bi zaboravili tokom razgovora. S’druge strane, nije prihvatljivo da uvek čitamo pitanja sa papira.<br />
Šta je “Off the Record”? Etika nas obavezuje da precizno odredimo sta je “off the record” tokom razgovora i to se treba<br />
poštovati. Podaci koji su prikupljeni na taj način nam mogu služiti za prikupljanje ostalih informacija. Sagovornika treba obavestiti<br />
kada počinje razgovor, kada će se razgovor početi snimati, za šta će se upotrebiti informacije koje ćemo prikupiti, i kada će<br />
se emitovati pripremljena priča.
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 63<br />
Jedno pitanje – jedan odgovor. Jednostavno – ako postavimo više pitanja u isto vreme, sagovornik će odgovoriti<br />
na ono koje se njemu više svidja a ne na ono koje odgovara novinaru. Otvorena pitanja. Ako nije dovoljno da<br />
na pitanje odgovorimo sa “da” ili “ne”, pitanje se treba formulisati kako bi sagovornik mogao da da svoj odgovor.<br />
Da se sačuva objektivnost. Ako niste baš najbolje raspoloženi prema sagovorniku i to se oseti ili vidi (po grimasama, tonom<br />
ili načinom na koji su postavljena pitanja) postoji mogućnost da publika primeti to i zauzme stranu. Takodje, publika može<br />
veoma lako da uoči kada novinar ide na ruku sagovorniku, i treba da budemo veoma pažljivi po tom pitanju, pošto možemo<br />
izgubiti poverenje gledalaca.<br />
Nemojte sva pitanja postaviti na početku razgovora. Iako je etično da dopustite sagovorniku da unapred priremi<br />
odgovore, nikada nemojte sva pitanja da postavljate odjednom. Najbolje je da mu površno kažete koje<br />
su teme o kojima ćete razgovarati, kako bi sagovornik pripremio odgovore, kako bi se konsultovao sa drugim<br />
osobama ako je potrebno i kako bi planirao/la svoje vreme za odgovore.<br />
Treba da budete uporni. Ako sagovornik nije odgovorio na postavljeno pitanje , onda pitanje treba ponoviti nekoliko puta dok ne<br />
dobijete željen odgovor, ili vam sagovornik kaže da odbija odgovoriti ili ne zna sta da vam odgovori. Poznat je primer novinara BBC<br />
kada je tri puta postavio isto pitanje sagovorniku a on je odbio da odgovori; u tom slučaju gledaocima je jasno da sagovornik<br />
odbija da odgovori na pitanje.<br />
Saznajte sve činjenice pre razgovora. Dobar novinar na interviju dolazi spreman i poseduje sve informacije.<br />
Na ovaj način može da dobije što više informacija koje su mu potrebne za priču. Medjutim, novinar ne treba<br />
da naglašava koliko zna i da se time hvali. Znanja novinaru treba da zluže kako bi organizovao svoj razgovor a ne za<br />
hvalisanje. Novinar je predstavnik svoje publike – treba da postavlja pitanja publici i ne treba da je preterano informisan<br />
o temi, zato što publika može da postane nezainteresovana za razgovor.<br />
Odaberite vreme koje odgovara sagovorniku. Nekolicina ljudi zna puno o temi i veoma su dobro informisani,<br />
ali nisu spremni da puno pričaju o toj temi. Drugi pričaju puno i mi ih ne možemo zaustaviti. Tokom pripreme<br />
za razgovor novinar treba da bude pripremljen na to. Ponekad je dobro da se interviju otkaže i pozove drugi<br />
sagovornik.<br />
Veoma važno!!! Posao novinara se ne završava u momentu kada on postavi pitanje! Naprotiv! Uvek je potrebno<br />
pomno pratiti odgovore, pošto iz njih možemo dobiti ideje za naš razgovor. U suprotnom, publika će<br />
primetiti da se novinar ne fokusira na pitanje koje postavlja nego na sledeće pitanje koje treba da postavi, tako<br />
da publika moze izgubiti intersovanje za interviju.<br />
Deset zamki u kojima se može naći novinar tokom intervijua<br />
Iako nam je veoma teško da poverujemo da postoje lekcije koje nas uče kako da dezorijentišemo novinara,<br />
kako da ga nateramo da ispadne smešan ili neinformisan, tokom treninga koji BBC organizuje za svoje novinare,<br />
novinari BBC se pripremaju za različite situacije i vrste pitanja koje ih mogu uhvatiti u zamku. Svaka sličnost<br />
sa licima i različitim situacijama je namerna.<br />
1. Ponizite novinara. To se može uraditi na nekoliko načina. Možete se našaliti na račun njegovih cipela, njegovog izgleda, ili<br />
mu reći nešto kao: “ ja sam to ponovio već nekoliko puta ali mi vi niste odgovorili niti komentarisali moj odgovor...”<br />
2. Smejte se njegovom/njenom neznanju činjenica. Oni su veoma osetljivi po ovom pitanju. Odakle vam ova<br />
informacija? To je glupost.” “ Moram vam reći da bas niste dobro upućeni ili informisani”.<br />
www.imk-ks.org
64 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
3. Odbijte svako pitanje. Bilo šta da te pita, odgovori kako hoćeš i kako si spreman. Na kraju će se predati. Ako<br />
imate sreće nećete ni primetiti šta se dešava i nastaviće sa čitanjem sledećeg pitanja.<br />
4. Odbijte da odgovorite na pitanje.<br />
5. Preuzmite kontrolu nad situacijom. Našalite se, postavite pitanja novinaru. Ne obraćajte pašnju na njihove<br />
pokušaje da vas odvuku od teme i da preokrenu situaciju u svoju korist. Pričaj kada želiš, o čemo želiš, i budi<br />
uporan.<br />
6. Odgovorite na pitanje pitanjem. To nervira novinare. Možda ćeš imati sreće i oni će odgovoriti na tvoje<br />
pitanje. Nemoj biti iznenadjeni, samo nastavite sa pitanjima!<br />
7. Namerno prometi njihov raspored (nemoj se pojaviti na vreme).<br />
8. Laskajte novinaru/novinarki. Recite mu/joj da je postavio/postavila dobro pitanje. Recite mu/joj da je došao<br />
pripremljen i recite mu da i mate veliko poštovanje prema novinarima.<br />
9. Pretite prekidom intervijua. Ako ti postavi pitanje koje ti se ne dopada, onda se ponašaj kao za želiš da<br />
napustiš prostoriju. On/ona će se iznenaditi i zaboraviće na postavljeno pitanje. Sledeće pitanje biće prijatnije.<br />
10. Dajte primedbe na račun izgleda novinara. Recite mu da je trebao drugacije da se obuče, drugačije da sredi kosu.<br />
I muškarci i žene su veoma osetljivi na tu temu.<br />
Nekoliko primedbi o radio intervijuu:<br />
1. Emisiju možete često prekidati da bi dobila na dinamici.<br />
2. Odgovori koji su duži od četiri minute postaju dosadni, osim ako je vaš gost Elvis Prisli, koji je živ i kojeg ste uspeli<br />
da dovučete u svoju emisiju. Recite sagovorniku da je dobro ako odgovara kratko na pitanja.<br />
3. Probajte da naglasite važne stvari tokom emisije. Za radio je veoma važan glas i način na koji ga upotrebljavate.<br />
Vaše lice kao i sagovornika niko ne može da vidi.<br />
4. Javite slušaocima sa kim razgovarate. Treba da znati da u svakoj sekundi, vaš program sluša na hiljade ljudi. Ako na<br />
početku razgovora ne možete najaviti gosta, onda probajte da na početku svakog pitanja oslovite imenom osobu koju ste<br />
pozvali na razgovor kako bi slušaoci uvek znali o kome se radi, npr: “Gospodine Limaj, vi kao ministar za telekomunikaciju...”<br />
5. Ako sagovornik ne želi da odgovori na pitanje ni nakon trećeg ili petog puta – onda je vreme da date svoj<br />
zaključak po tom pitanju. Može se desiti da su se gledaoci tek tada uključili u emisiju i vi biste trebali da naglasite<br />
da ministar nije želeo da odgovori na postavljeno pitanje.<br />
6. Tokom intervijua koji ide uživo, može se desiti da sagovornik ne želi odgovarati na pitanja koja počinju sa<br />
“Zašto...”. zato što tada ne mogu odgovoriti sa “da” ili “ne”. Drugačije od intervijua koji se snimaju prethodno i onda<br />
se pripreme za objavljivanje, tokom intervijua koji idu uživo, na početku pokušajte da postavite pitanje “zašto” i<br />
onda završite sa pitanjem koje počinje sa “da li je...”.
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 65<br />
Ono što je za nas kao radio novinare veoma interesantno je da kada stvari krenu neočekivanim tokom u toku emisije,<br />
samo ste vi taj koji znate sta se zapravo dešava; slušaoci ne mogu da znaju koja je situacija u kojoj se vi nalazite u studiju.<br />
To i nije njihov posao. Za slušaoce je važno to što se emituje izmedju najavljene emisije i odjavne špice.<br />
www.imk-ks.org
66 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo
3RADIO<br />
NOVINARSTVO<br />
Pripremio: Šaban arifaj<br />
Treneri predmeta: Šaban arifaj<br />
sebiha Ramadjiku<br />
Ismet Hajdari<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 67<br />
www.imk-ks.org
68 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
radio novinarstvo<br />
Šta JE RaDIo<br />
Radio, je medijum koji emituje glas na elektronski način. Osnovni elemenat radija je glas ili ton. Radio je prvi<br />
medijum za informisanje i zabavu. Reč radio potiče od reči radius što znači komuniciranje bez žica u odredjenom<br />
prostoru.<br />
Iz HIstoGRaFIJE NovINaRstva RaDIJa I tELEvIzIJE I<br />
PREDstavLJaNJE Na RaDIJU I tELEvIzIJI<br />
Prvi pismeni dokumenti su nastali pre 4000 do 3000 godina pre Hrista u drevnoj Mesopotamiji. Govor u javnosti<br />
nakon pismenih dokumenta a govor preko radija puno gomina kasnije. Komuniciranje preko radija se smatra<br />
prvim načinom glasnog komuniciranja.<br />
Naučnici koji su radili na eksperimente koji su povezani sa radioemitovanjem su: Michael Faraday, Joseph Henry,<br />
James Clerk Maxwell, Graham Bell, i William H. Preece. Osnivač radiotehnologije je italijan Guglielmo Marconi<br />
koji je osnovao radiofonksi centar Markoni 1895. On je otkrio glasnu aparaturu koja je emitovala talase do<br />
20 kilometara. Dok aparat samog radija je otkriven 1909.<br />
Do Prvog Svetskog rata radio je upotrebljavan na vojničkim brodovima. U bivšoj Jugosllaviji, prva radio stanica<br />
je otvorena u Hrvatskoj. Radio Zagreb smo mogli čuti po prvi put 2926 godine. Na Kosovu, po g. Bashkim<br />
Ramadani koji se oslanja na informacije profesora Rrahman Paçarizi-ja, prvo emitovanje preko radija su uradili<br />
Englezi u Trepči, davne 1927 godine.<br />
Prva radio stanica na Kosovu je radio Prizren otvoren u jesen 1941 godine. 1942 godine sa radom počinje<br />
Radio Kosova u Prsitini, nastavljajući sa Radio Prizren-om od 5-tog februara 1945, u kojima su radili novinari<br />
Mustafa Shala i Qamil Nixha, i spikeri, Hyrije Hana i Tahsin Hoti. “Po različitim svedocima i činjenicama kojima<br />
posedujemo, 5 februara Radio Prizren je počeo sa emitovanjem programa na dva jezika: Albanskom i Srpskohrvatskom.<br />
Taj dan označava rodjendan ili dan Radio televizije Priština”<br />
I. PoČEtaK RaDIo NovINaRstva U svEtU, EvRoPI I Na KosovU<br />
-Prvi radiodufuzivni transmiter 1894 Bolonja Italija<br />
-Transmiter srednjih talasa 1905, Amerika<br />
-Transmiter kratkih talasa fm 1933 Amerika;<br />
-<strong>Kosovo</strong> PRE zavRŠEtKa DRUGoG svEtsKoG Rata:<br />
-Elektromagnetno emitovanje od strane engleza iz rudnika u Trepči;<br />
-Radio Prizreni, prvi radio 1941;(antena na minari džamije S.Paše)<br />
-Radio Priština, drugi radio 1942, pored gimnazije Sami Frashëri, kapaciteta 500 vat.<br />
-28 Novembra 1943 prvo direktno emitovanje proslave dana zastave.
-<strong>Kosovo</strong>, PRE PREUzIMaNJa vLastI oD stRaNE KoMUNIsta:<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 69<br />
-Radio Prizren, 05 februar 1944; redovni program 05.02.1945 albankso-sprski; kasnije radio Priština;<br />
-RTP 1974 i regionalne radiostanice i TV<br />
-1998 počinju sa radom prvi nezavisni mediji Radio 21 i Radio Koha (program na internetu).<br />
- 4 januara 1999 u planinama Beriše, Radio Kosova e Lirë Radio Slobodno <strong>Kosovo</strong>);<br />
RaDIo NovINatRstvo:<br />
-Ne razlikuje se puno od drugih vrsta novinarstva; što se tiče cilja, funksionisanja ali razlikuje se po infrastrukturi<br />
i emitovanju. (radio, televizija, štampa i agencije vesti)<br />
ČEtIRI vRstE NovINaRstva:<br />
a.Štampa,<br />
b.Radio novinarstvo,<br />
c.Novinarstvo na televiziji<br />
d.Novinarstvo vezano za različite agencije vesti;<br />
PREDNostI:<br />
-Nekada radio kao potreba za komunikacijom;<br />
-Sada vodeć poziciju što se tiče informisanja ima televizija;<br />
-U vreme kriza, ratova ili sukoba, više se sluša radio;<br />
-Rat na Kosovu je praćen od strane Televizije (albanske).<br />
- Zëri i Amerikës (Glas Amerike), Dojçe Wele (Deutsche Welle), Evropa e lirë (Slobodna Europa), BBC su bile radio<br />
stanice koje su se najviše slušale tokom rata.<br />
NEDostaCI:<br />
-Radio ne prikazuje snimke; sve mora da se dočara rečima;<br />
-Informacije koje se emituju preko radija ne mogu čuti gluvonemi;<br />
-Slušaoci ne mogu sami da prate tok informacija kao u novinama, (ali, Radio <strong>Kosovo</strong> i Zëri i Amerikës (Glas<br />
Amerike) se mogu pratiti preko TV)<br />
MEtoDE RaDa:<br />
-Pripreme pre i tokom emitovanja;<br />
-Scenario;<br />
-Snimanje glasa na disk.<br />
-Montiranje;<br />
-Odabir muzike;<br />
vRstE NovINaRstva:<br />
a).INFORMATIVNO;<br />
www.imk-ks.org
70 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
b.)ANALITIČNO;<br />
c.)UMETNIČKI DOKUMENTARAC;( kasnije ćemo pričati o tome)<br />
d) VRSTE IZVEŠTAJA (VESTI):<br />
-Obična (jednostavna) vest;<br />
-Opširnija vest;<br />
-Vanredna vest;<br />
-Izveštaj;<br />
-Hronika;<br />
-Opširnija hronika;<br />
-Zapis;<br />
-Komentari;<br />
-Ankete;<br />
-Razgovori;<br />
-Intervijui<br />
-Reportaže,<br />
-Dokumentarci, itd.<br />
RaDIo tELEvIzIJsKa EMItovaNJa<br />
a. Emitovanja sa mesta dogadjaja;<br />
b.Emitovanje kulturnih, akademskih zbivanja, itd.<br />
c. Emitovanja muzičkih numera;<br />
c. Emitovanje sportskih aktivnosti;<br />
INFoRMatIvNE-MUzIČKE EMIsIJE;<br />
a.)Informativne;<br />
b.)Kombinovane;<br />
c. muzičke (od 80-90 % muzike)<br />
- Emisije mogu sadržati 60-70% informacija, ostali deo muzika;<br />
- Informativno-muzičke emisije; 30 % informacija, ostali deo muzika;<br />
Šta JE vEst (Šta PREDstavLJa vEst)?<br />
Do sada još niko nije uspeo da tačno definiše vest.<br />
“Vest je nešto što nisi poznavao (znao)” (Tarner Katlixh). Ili: “Dogadjaj koji treba da postane vest je dogadjaj koji<br />
može uticati na promenu satusa quo ili može da utiče na njega”.<br />
Možda najbolja definicija je data od strane Robert Dejna, urednik „New York Sun”, koji kaže: “Nije vest kada pas<br />
ujede čoveka, nego kada čovek ujede psa”.<br />
Vest je osnova novinarstva. Od vesti potiču sve vrste novinarstva: izveštaj, hronika, komentar, analiza, izveštaj,<br />
dokumentari, analiza, itd.<br />
Novinarima treba da bude jasan izraz “Da čujemo i drugu stranu”.
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 71<br />
Novinar ne treba da ima predrasude. On treba da sakuplja činjenice i da ih analizira. Treća strana je ocenjivanje<br />
od strane slušalaca ili gledalaca.<br />
KaKo sE PIŠE vEst?<br />
Vest treba da odgovori na pitanja: KO? ŠTA? GDE? KADA? KAKO? i ZAŠTO?<br />
KO?<br />
Na ovo pitanje mislimo na ljude ili različite osobe, kao učesnike u odredjenom dogadjaju.<br />
ŠTA?<br />
Šta se desilo ili sta se može desiti ljudima.<br />
KADA?<br />
Novinar ne piše o neverovatnim dogadjajima. On nije pisac. Tre<br />
ba da izvesti o tačnom vremenu kada se nešto dogodilo.<br />
GDE?<br />
Novinar treba da nam prikaže gde se dogadjaj zbio. On ne može izmišljati mesta, kao što može pisac da to radi.<br />
Ako je Makondo mesto koje je izmislio Markes, onda novinaru to nije dopušteno, zato što on ne može izmišljati<br />
stvari i dogadjaje.<br />
KAKO?<br />
Ako odgovorimo na četiri već postavljena pitanja, onda imamo vest, ali je čitalac radoznao i želi znati više po<br />
tim pitanjima – treba da znaju kako se nešto dogodilo.<br />
ZAŠTO?<br />
Novinar objašnjava razloge nekog dogadjaja. Zato što često se dešava da vest treba da se objavi brzo, onda<br />
novinar ne može objašnjavati opširno o kontekstu dogadjaja.<br />
vEst IMa ovU stRUKtURU <strong>ILI</strong> saDRŽaJ:<br />
a.Naziv,<br />
b.Uvodni deo<br />
c.Glavni deo<br />
d.Završetak, kraj<br />
vRstE vEstI<br />
Klasična vest – Uglavnom se vrši po principu preokrenute piramide, odgovarajući na najvažnija pitanja u novinarstvu.<br />
Vest u nastavku (vest koja se nastavlja) – Vesti kojima pratimo nešto što se dogadja u kontinuitetu.<br />
Flesh(brze vesti) – Kratka i brza vest, obično staje u jednu rečenicu. Uglavnom se emituje na televiziji kada je<br />
nešto novo i važno.<br />
IzvoRI vEst<br />
Vest je kao reka. Da li može da bude reke bez izvora?<br />
Da li smo odgovore na šest pitanja (ko, šta, gde, kada, kako, zašto)? Novinar treba da upotrebljava izvore koji su<br />
tačni i kojima možemo verovati. Slušalac želi da vest sadrži što više izvora informacija.<br />
1.Primarni izvori: su oni koji imaju informacije iz prve ruke. Npr. svedok, neko ko je bio na mesto dogadjaja,<br />
oštećena strana u nekom dogadjaju, itd.<br />
2.Sekundarni izvori: mogu da budu odredjene institucije, eksperti, upotreba materijala iz arhiva, itd. (U novinarstvu<br />
treba da se informacije verifikuju (potvrde) od strane dva različita izvora).<br />
Kada upotrebljavamo izvor iz drugog medijuma onda kažemo „citira se da je/su rekao/rekli…“, kako bi smo<br />
obavestili gledaoce/slušaoce da je informacija preuzeta sa drugog medijuma<br />
www.imk-ks.org
72 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
3.Anonimni izvori (poverljivi): Iako se ne preporučuju i često izazivaju polemike, dešava se da u novinama navodimo<br />
poverljive izvore. Novinar je obavezan da bude iskren, da kada citira nekog da im pomene ime i prezime<br />
a ne da daje informacije iz anonimnih izvora.<br />
Ali to se ne dešava uvek... Ponekad nominar preuzima na sebe da zaštiti izvor, ne otkrivajući identitet.<br />
U Makedoniji postoji zakon o zaštiti poverljivog izvora. Novinarima se često dešava da brani anonimne izvore,<br />
u cilju propagande.<br />
Šta tREBa Da IMaMo U vIDU KaDa PIŠEMo vEst<br />
- Prvo se pripremimo, onda sednemo i pišemo;<br />
- Traba da nam je jasno šta želimo pisati i šta želimo time postići, i onda da počnemo da pišemo;<br />
- Mislite jasno, ukratko opišite šta se dogadja;<br />
- Da poštujemo pravila gramatike (iako svaka redakcija treba da ima službu za lektorisanje);<br />
- Da upotrebljavamo reči koje se upotrebljavaju u standardnom jeziku;<br />
- Da imamo dovoljno znanja o fonetici, morfologiji i sintaksi;<br />
- Da izbegavamo komplikovane rečenice;<br />
- da pričamo, onda da pišemo – prvo izgovorimo rečenicu, onda je napišemo.<br />
- Da proverimo da di se rod, vremenski period i brojke podudaraju, itd<br />
- Novinar uvek ponovo pročita svoj tekst.<br />
Šta JE IzvEŠtavaNJE?<br />
To je žanar novinarstva koji odgovara na osnovna pitanja vezana za vest: (ko, šta, kada, gde, zašto, kako)<br />
upoznaje gledaoce sa tokom dogadjaja. Novinari je često nazivaju reportažom (ili proširenom vesću), ali je<br />
drugačija od vesti ako se uzme u obzir način na koji se piše, sadržaja, uloge i namene. Vest informiše nekoga<br />
o nečemu oslanjajući se na osnovne elemente informisanja. Izveštavanje daje mesta i detaljima. On je priča,<br />
svedočenje ili dokaz, interpretacija, objašnjenje i detalj.<br />
vRstE IzvEŠtaJa:<br />
1. Jednostavan (sveobuhvatni, informativni ili tematični)<br />
2. Analitički (koji interpretira nešto)<br />
3. Deskriptivan<br />
Sveobuhvatni izveštaj (informativni) – nam daje opšte informacije o dogadjaju, prati tok dogadjaja i daje<br />
nam informacije o okolnostima.<br />
Pomoću ove vrste izveštaja, ljudi se informišu o dnevnim dogadjajima, političkim, ekonomskim, obrazovanim,<br />
zbivanjima, itd.<br />
Analitični izveštaj (koji interpretira) – ima za cilj da analizira podatke, znači da svobuhvatnije i opširnije<br />
informiše publiku o odredjenom dogadjaju ili dogadjajima.<br />
Deskriptivni izvšstaj – Pored toga što opisuje dogadjaj, njime se pokušava dočarati i atmosfera koja je<br />
vladala i okolnosti pod kojima se odvijao dogadjaj. Novinar radi deskriptivan izveštaj koji budi radoznalost<br />
kod čitalaca. Da bi novinar znao da napiše dobar izevštaj, onda on treba da ima talenat za beletristiku.<br />
KaKo Da stRUKtURIŠEMo IzvEŠtaJ?<br />
- Uvodni deo (naziv) – Na početku napadnite. Poznavaoci tema novinarstva nam preporujučuju da uvod ne<br />
bude duži od četiri (4) rečenice, zato što tim rečenicama treba da pridobije čitaoca. Čitalac treba da bude zainteresovan<br />
za priču ne samo za deo priče, nego za celu priču.
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 73<br />
- Dodatne činjenice i opis dogadjaja– poredjamo činjenice tako da interesuju čitaoce.<br />
- Pripisivanje i citati – tekst i priča treba da sadrže citate, i izjave učesnika u odredjenom dogadjaju.<br />
Šta JE PozaDINa (BaCKGRoUND)?<br />
U pozadini treba da se daju informacije o ljudima, dogadjajima i okolnostima koje su doprinele razvijanju<br />
odredjene teme. Uglavnom, kako pričamo o udarnim vestima i vestima na naslovnici treba takodje da obratimo<br />
pažnju na pozadinu.<br />
Može se pustiti i instrumental koji je praćen glasovima onih koji su intervjuisani.<br />
PRIPREME za IzvEŠtavaNJE:<br />
- Izveštavanje za radio (upotrebite: glas, zvuk, buka)<br />
- Ne ponavljajte to što je već neko prethodno rekao u snimku;<br />
- tonski delovi duži od 20 sekundi;<br />
- Vreme trajanja po dogovoru,<br />
- Voks-pop traju 3-4 minute;<br />
- Upotreba tehničnih uredjaja;<br />
- Organizovanje;<br />
- Proba;<br />
oRGaNIzovaNJE:<br />
- Drzite mikrofon u blizini izvora glasa; mikrofon držite niže od ustiju sagovornika, kontrolišite preko slušalica.<br />
- Potrudite se i osigurajte se da imate baterija, da aparat za snimanje radi.<br />
- Snimajte u mirnom ambijentu;<br />
- Budite pažljivi da vas ne ometa buka kompjutera, neonska svetla, klima;<br />
FoKUsIRaNJE I REaLIzIRaNJE:<br />
-Usredsredite se na razgovor i ne razmišljajte puno o tehnici;<br />
-Formulišite kratka i jasna pitanja i rečenice;<br />
-Upotrebljavajte jasan jezik za komunikaciju<br />
-Pokušajte da budete direktni i neposredni<br />
-Izgled i muzika u emisijama privlače pažnju gledalaca.<br />
-Snimak treba da se kontroliše pre emitovanja;<br />
PIsaNJE Na RaDIJU<br />
-Jednostavne recenine;<br />
-Rečenice ja jakim sadržajem i aktivnim glagolima;<br />
-Pišite u sadašnjem vremenu i dajte tekstu energiju;<br />
-Pokušaj da objašnjavaš, ne da čitaš;<br />
-Budite kreativni;<br />
www.imk-ks.org
74 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
-Budite jasni;<br />
-Glasovi i buka;<br />
DEsEt PRINCIPa JasNoG PIsaNJa:<br />
1. Prosečne rečenice (ni veoma kratke ni veoma dugačke);<br />
2. Jednostavne rečenice treba da imaju prednost prema onim koje su komplikovanije;<br />
3. Prednost se daje rečima koje su u svakodnevnoj upotrebi;<br />
4. Izbegavajte suvišne reči;<br />
5. Delovanja neka budu rečena u glagolima;<br />
6. Pišite tako da vas svi mogu shvatiti;<br />
7. Upotrebljavajte reči koje možete lako razumeti; izbegavajte strane reči;<br />
8. Pronadjite zajednički element (jezik) sa slušaocem;<br />
9. Trebate biti “raznovrsni”, ne jednolični i neinteresantni;<br />
10. Pišite da bi ste preneli neku poruku a ne samo da ostavite utisak na nekoga.<br />
NEKoLIKo DRUGIH PRavILa:<br />
-Razlikuj optuženog od osumnjičenog;<br />
-Upotrebite odgovarajuću terminologiju za osumnjičenog;<br />
-Razlikuj brojčanost od količine;<br />
-Ne ponavljaj to što imaš na pameti;<br />
-Kome se obraćaš i o kome pričaš;<br />
-Postarajte se o pozadini;<br />
IzvEŠtavaNJE sa LICa MEsta:<br />
- ekskluzivna vest;<br />
- podaci o aktivnosti koja se odigrala;<br />
- Npr. Požar u zgradi;<br />
- Koliko je bio veliki požar;<br />
- Podaci o novinarima;<br />
- Eventualni sagovornik, sa lica mesta;<br />
- vatrogasci;<br />
- Policija;<br />
Konflikti, terorizam i prirodne katastrofe<br />
1. Priprema za ratnu zonu:<br />
• Trening o ratnoj zoni (području)<br />
• Vaša zaštita od bombi i metaka<br />
• Pružanje prve pomoći povredjenima<br />
• Šta da radimo u slučaju kidnapovanja<br />
• Redaktura<br />
• Kontakti (brojevi telefona)<br />
• Kada se objavljuje o kidnapovanju
• Pokrivanje zona pogodjenih prirodnim katastrofama<br />
• Odgovarajuća odeća protiv infekcija<br />
• Vakcinisanje<br />
2. sigurnost:<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 75<br />
• Kada smo pod stresom, mi možemo uraditi više nego što smo svesni da možemo. Treba da budemo (da<br />
ostanemo) mirni. Da upotrebimo zdrav razum i logiku.<br />
• Osnovno pravilo: NIKADA ne trebamo da učinimo nešto što bi nas umešalo ili uvuklo u sukobe (ili da<br />
stanemo izmedju sukobljenih strana)<br />
• Ne oblačite robu koja je namenjena vojnicima<br />
• Ne nosite sa mape koje detaljno odredjuju mesta<br />
• Ne putujte vojničkim vozilima<br />
• NIKAD ne nosite oružje<br />
• Jelek za zaštitu od metaka treba da vam pokrije vrat i prednji gornji deo tela.<br />
• Ne mislite da ste upotrebom jeleka u potpunosti zaštićeni<br />
• Ne nosite sa sobom velike sume novca ili skupe (vredne) stvari<br />
• Prebivalište (mesto boravka): svaki dan kontrolišite mesto boravka. Kontrolišite detalje (obratite pozornost<br />
na detalje).<br />
• Ne putuje po noći.<br />
3. Reporteri i vojska<br />
• Kretanje uz vojnike<br />
• Treba da uvek znaš gde se nalaziš. Uvek moraš imati sa sobom mapu koja nije veoma detaljna. Treba<br />
da uvek budeš pripremljen da objasniš vojsci gde se nalazis. Planiraj i nalazi alternativne puteve.<br />
• Sva oprema treba da ima nalepnicu PRESS. Fotografi sa aparatom: budite oprezni pošto mogu da<br />
vas pomešaju sa snajperistima.<br />
• Držite se što dalje linije gde se odvijaju borbe, pogotovo unutar grada.<br />
• Kada ste u pratnji vojničkih snaga, idite posle (iza) njih.<br />
• Ako se vojnici povuku, pratite ih.<br />
• Ne ulazite u zgradu koja nije sigurna.<br />
Izveštavanje tokom konflikta<br />
• Tokom rata, istina je prva koja izumire.<br />
• Budite veoma pažljivi kada izveštavate o masakrima i nasilju od strane protivnika; uvek informaciju<br />
prekontrolišite dva puta.<br />
• Potrazite informacije i iz drugih izvora.<br />
• Broj nastradalih i povredjenih:<br />
• Kada izvestava tokom rata ili konflikta, dajte informacije i priče sa obe strane.<br />
• Pogotovo budite pažljivi kada pričate o broju poginulih i potvrdite tu informaciju više puta<br />
ako je moguće.<br />
• Kada niste sigurni, uvek kažite da cifre koje dajete u vestima nisu potvrdjene.<br />
• Tačnost je najvažnija.<br />
• Kontrolišite činjenice, datume i lokacije.<br />
• Ne dopustite da budete subjektivni samo što ste na ratnom području.<br />
• Uvek gledaje na stvari i dešavanja humano.<br />
5. Upotreba jezika<br />
• Budite oprezni kada upotrebljavate reči kao što je “terorist”<br />
www.imk-ks.org
76 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
• Nemojte se poigravati sa nečijom patnjom<br />
• Izbegavajte klišeje<br />
-NoŠENJE sa PsovKaMa:<br />
- One koje su snimane, prekrijte sa “BeeP-om (Bip)<br />
- U direktnom prenosu audiotehničar se treba postarati da to ne procuri u javnost;<br />
- Budite oprezni i eliminišite reči koje su uvredjljive;<br />
- Nemojte tražiti psovke samo da bi ste pravili senzacije;<br />
PRaKsa:<br />
Kako ne treba pisati vest (pročitajte i ispravite)<br />
U selu Metehi u Opštini Podujevo koje se nalazi duž granice <strong>Kosovo</strong>-Srbija<br />
U večernjim satima nekoliko srpskih policajaca su pucali vatrenim oružijem u pravcu nekoliko meštana albanske<br />
nacionalnosti koji su se nalazili na pograničnom prelazu u selu Metehi u opštini Podujevo.<br />
Srećom, niko od njih nije povredjen, rečeno je u izveštaju policije u Podujevu. Na mesto dogadjaja su izašle<br />
snage pogranične policije i KFOR-a kako bi preduzeli sve neophodne sigurnosne mere. Kako nas obaveštava<br />
glasnogovornik policije Veton Elshani srpska policija je zaplenila 15 krava i motornu testeru, koje su bile u<br />
vlasništvu albanaca. Ova informacija nije potvrdjena od strane Elshani-ja. Saznajemo da srpska policija je<br />
prešla graniču liniju <strong>Kosovo</strong>-Srbija, i ovo nije prvi put što oni prelaze pograniču zonu.<br />
“Što se tiče ovog slučaja na mesto dogadjaja je izašla policija i KFOR kako bi vršili istragu”, rekao je Elshani.<br />
20 januar 2009<br />
Dete od osam gomina danas je izgubilo život zbog pada u potok koji se nalazi nedaleko od osnovne škole u<br />
selu Sfeqel. Zvaničnica za informisanje pri Kosovskoj Policiji Lulzime Hasani je sapoštila da je dete Mirsad (Ismet<br />
) Tahiri, star 8 godina iz sela Sfeqel u trenutku pre nego što se to desilo nalazio u dvorištu osnovne škole Ali Ajeti<br />
u istom selu, igrao se loptom sa svojim vršnjacima, ekipi za spašavanje Kosovske Policije, Brigada vatrgosasca<br />
kao i brojni gradjani nakon 2 časovne potrage su pronašli bez životno telo dečaka.<br />
Kako se piše reportaza? Npr. Poplave u albajini koje se se nedavno desile:<br />
- Reporter na mestu dogadjaja,<br />
- Potrebna oprema, diktafon, mikrofon, baterije, olovka, notes.<br />
- Osobe koje treba da se intervjuišu: svedoci, policika, predsednik opštine, ostale strukture koje pružaju<br />
pomoć, itd.<br />
Efekti:<br />
- Žubor vode, grmljavina, alarm policijskih kola i auta hitne pomoći.<br />
- Pozadina: muzika koja se uklapa u dogadjaj, ne dramatična muzika.<br />
EFEKAT: Informisanje ne izazivanje panike.<br />
Praćenje demonstracija<br />
Postoje mnogo načina na koje se mogu organizovati protestni skupovi, uključujući demonstracije, šetnje, zauzimanje<br />
zgrada i važnih objekata, štrajk gladju, i ostale slične individualne ili grupne inicijative.<br />
Ovi javni skupovi se organizuju da bi privukli što više medijske pažnje.<br />
To važi i za proteste i demonstracije. Učesnici treba da se bore za svoja prava i slobode ne ugrožavajući prava i<br />
slobode drugih ljudi koji ne učestvuju u ovim aktivnostima.<br />
Mogućnost za manipulisanjem tokom ovih skupova je veoma velika. Novinari treba da poštuju ova pravila:
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 77<br />
a) Odluka da pratite dogadjaje tokom demonstracija ne treba da bude objavljena pošto to može uticati na<br />
način i tok organizovanja demonstracije.<br />
b) Novinari ne treba da budu pristrasni i da drže distancu od demonstranata. Urednici treba da znaju da treba<br />
da pošalju najbolje novinare da pokrivaju ove dogadjaje.<br />
c) Ekipe koje izveštavaju sa terena treba da budu veoma pažljive prema osobama koje intervjuišu.<br />
d) Ekipe koje izveštavaju ne treba da kažu ili propagiraju nešto što može promeniti tok dogadjaja.<br />
e) Novinari treba da saznaju identitet organizatora, koji je cilj demonstracija kao i broj učesnika.<br />
f) Ako neka drupa aktivnost se dogadja u isto vreme kada i protest, onda i tom dogadjaju treba da pridamo<br />
odgovarajući značaj.<br />
g) Odluka za objavljivanje izveštaja je osnovan na važnost dogadjaja, protesta ili demonstracije. Treba da budemo<br />
veoma pažljivi što se tiče demonstracija i načina na koji mi predstavljamo to što se desilo.<br />
h) Reporteri i urednici treba da budu veoma pažljivi što se tiče izveštavanja zato što su dogadjaji veoma osetljivi.<br />
i) Treba da budemo veoma pažljivi što se tiče citata i činjenica. Ako niste sigurni u priču koju pokrivati, onda<br />
molim vas konsultujte dva izvora.<br />
j) Urednici treba da budu veoma pažljivi što se tiče direktnog izveštavanja sa demonstracijama. Treba da budete<br />
veoma pažljivi kako ne bi mirne demonstracije eskalirale.<br />
k) Urednici treba da urade sve kako bi izbegli govor mržnje kroz televiziju ili radija, pogotovu što se tiče direktnih<br />
prenosa.<br />
INtERvIJU<br />
1. Priprema za interviju: istražuj po arhivama i internetu;<br />
• Čitaj o temi<br />
• Upoznajte što bolje osobu koju ćete intervujisati<br />
• Informacije o biografiji<br />
• Knjige koje su napisali ili novine u kojima pišu ili su pisali<br />
• Proveri njihove web stranice<br />
• Pripremi niz pitanja<br />
• Uvek imajte na umu vašu verziju priče: da li će reagovati?<br />
• Ne gubite vreme tokom intervijua, izbegavajte pitanja na koja možete naći odgovor negde drugo.<br />
• Vrste pitanja<br />
• Direktna pitanja (“Šta mislite o invaiziji na Irak?)<br />
• Ne postavljajte pitanja na koje sagovornik može odgovoriti sa da ili ne<br />
• Insistirajte da dobijete odgovor na postavljena pitanja.<br />
• Stvorite ugodnu atmosferu za razgovor.<br />
tEHNIKE INtERvJUIsaNJa<br />
1. PRIPREME<br />
- PRONADJIMO ODGOVARAJUĆU OSOBU: istražimo njegovu-njenu biografiju, istražiti na<br />
internetu, pitajte kolegu, nadjite neki relevantan dokument koji je vezan za tu osobu.<br />
- TEHNIČKE PRIPREME: npr treba da se postaramo da imamo baterije u dikatfonu, da imamo<br />
rezervnu olovku, rezervne baterije<br />
- OSIGURAJTE SE DA STE INFORMISANI O TEMI; NOVINAR I OSOBA KOJU INTERVIJUIŠETE:<br />
ne trošite mnogo vremena nakon intervijua<br />
www.imk-ks.org
78 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
2. NaKoN INtERvIJUa<br />
- OBAVESTITE SAGOVORNIKA AKO PLANIRATE DA SKRATITE INTERVIJU<br />
- NE ZABORAVITE DA SE ZAHVALITE<br />
- INFORMIŠITE SE: npr. da li postoji neki drugi način da ih kontaktirate.<br />
vRstE INtERvIJUa<br />
1. ‘Deklarativni’ – kratko reagovanje onih koji su deo vesti i programa<br />
2. ‘Objašnjavajući’ – intervijui koji se rade sa ekspertima<br />
3. ‘Opisujući’ – tokom kojeg predstavljate zanimljivu ličnost<br />
4. ‘Dokazni’ – neko ko opisuje dogadjaj<br />
• Pregledajte pravopis što se tiče pisanja imena kao i naziv intervijua<br />
• Radite na izveštaju: razgovarajte malo prethodno, pre nego što predjete na konkretna pitanja<br />
• Probudite interesovanje: upotreba jednostavnog jezika da pomoći sagovorniku da bude otvoreniji prema<br />
vama.<br />
• Ako je priča interesantna onda podstaknite sagovornike da vam daju svoje stavove i razmišljanja.<br />
Praktični saveti<br />
• Neka pitanje bude konkretno kako bi smo izbegli isprazne odgovore;<br />
• Ako ne dobijete željen odgovor, onda ponovite pitanje<br />
• Ako ne razumete odgovor, recite to sagovorniku<br />
• Ponedak možete glumiti nekoga ko je naivan i dobiti najbolje odgovore<br />
• KONTROLIŠITE SITAUCIJU (stay in control)<br />
• Ne dopustite sagovorniku da skrene sa teme<br />
• Ne dopustite da razgovor predje u debatu<br />
• Na kraju, uzmite broj ili email adresu sagovornika u slučaju da su vam potrebna podatna objašnjenja<br />
sNIMaNJE<br />
• Magnetofon ili vodite beleške?<br />
• Koliko dugo da vodimo beleške<br />
• PREGLEDAJTE SVE BELEŠKE ODMAH NAKON INTERVIJUA<br />
• Treba da budete u mogućnosti da pročitate reči<br />
• Da li postoji nešto što je nejasno?<br />
• Pronadjite reči koje nedostaju u citatu.<br />
IDENtItEt RaDIJa<br />
U svim programima na radiju potrebno je da:<br />
- Upotrebljavamo propoznatljive zvuke;<br />
- Upotrebljavamo odrovarajuće single;<br />
KaKo sE RaDI U REDaKCIJI<br />
- Novinar u redakciji radi u smenama.<br />
- Novinar treba da je profiliziran;
- Ozbiljna i profesionalna priprema na odredjenom polju;<br />
- Tri osobe koje rade izvan redakcije su saradnici, dopisnici i izaslanici<br />
KoMPERatIvNI KURs za ŠtaMPU-Rtv<br />
zadaci: tekst iz novina prilagodite za radio.<br />
Moć televizije u odnosu na radio i štampu<br />
• Interesantni vizuelni efekti<br />
• Usredsredju je se na vreme i prostor<br />
• Upotrebljava gestikulaciju<br />
• Prikazuje emocije<br />
• Dostiže do publike<br />
• Novo: efekat YouTube<br />
Emitovanje i pisani mediji se razlikuju na nekoliko načina:<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 79<br />
• Čitaoci novina mogu da odaberu šta žele provo pročitati<br />
• Emitovanje dogadjaja treba da ima ili prati odredjeni tok.<br />
• Čitalac sam može da odluči koliko će vremena provesti čitajući vesti<br />
• Emitovanje traje odredjeno vreme<br />
• Čitaoci mogu da predju preko priča koje ih ne interesuju<br />
• Prilog na radiju možete promeniti samo ako radio isključite ili promenite kanal.<br />
• Emitovanja treba da se organizuju na taj način da budu interesantne za sve slušaoce/gledaoce<br />
• Danas je stanje drugačije zbog sadržaja na internetu (npr. Slušanje programa ili emisija na internetu)<br />
• Gledaoci/slušaoci mogu da odaberu to što žele čuti ili gledati.<br />
• U novinama čitate to što vam se dopada.<br />
zapamtite: isto važi i za emitovanje;<br />
• tačnost, balans, kontekst, izvor<br />
Pisanje na radiju se razlikuje od štampe:<br />
• Oni su direktniji<br />
• Interaktivniji su<br />
• Zahtevaju stvaranje odredjenog emocionalnog konteksta<br />
• Sadašnje vreme<br />
• Više se strukturisano i upotrebljava se neslužbeni jezik<br />
• Često upotrebljavanje prve rečenice – provokativne rečenice kako bi zainteresovali gledaoca/<br />
slušaoca<br />
• Česta upotreba laganog tona<br />
• Delovi rečenica koje se upotrebljavaju da bi stvorili odredjen efekat<br />
• Treba da budu konciznije i lake za shvatanje<br />
• Kratke rečenice<br />
• Misao treba da bude jasna<br />
• Aktivni glagoli<br />
• Slušalac nema pred sobom reči da bi ih pročitao<br />
• Izbegavajte problematične brojeve<br />
• Izbegavajte detalje koji su konfuzni<br />
• Izbegavajte imena koja nisu poznata na početku javljanja<br />
www.imk-ks.org
80 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
zaPaMtItE:<br />
• Pripremi čitaoca za izveštaje koji će se emitovati<br />
• Privuci pozornost važnih priča<br />
• Moguća je upotreba puno elemenata za izgradju scene<br />
• Rečenica treba biti kratka: maksimalno 17-20 reči<br />
• Nemoj ponavljati detalje koji se lako uočljivi<br />
oKoLIŠ I zDRavstvo, NaUČNI MoDUL<br />
1. Pitanja od javnog značaja<br />
• Globalno zagrejavanje<br />
• Zagadjenje<br />
• HIV/AIDS i ostale epidemije<br />
• Ptičji grip, bolest ludih krava različite infekcije kod životinja<br />
• Genetksi modifikovani organizmi<br />
2. Interpretacija naučnih dokaza<br />
• Žargon<br />
• Hipoteze i dokazi<br />
• Koji je osnovni eksperiment tvrdnje?<br />
• Opšte informacije<br />
• Da li je stvarno nešto novo?<br />
• Radite računjanje: kako da čitamo statistike<br />
3. Izvori eksperta<br />
• Ekspert ili propagandni materijal?<br />
• Čitanje publikacija<br />
• Naučna izlaganja različitih organizacija<br />
• Naučni magazimi, sadržaji<br />
4. Nejasno<br />
• Pomažu da se se novine prodaju, ali:<br />
• Novinarski balans ne znači da dajemo prostora nedokazanim naučnim stvarima.<br />
• Psihološka snaga je voma važna.<br />
5. Loši tekstovi<br />
• Priče koje privlače pozornost<br />
• Priče koje su strašne<br />
• Lude priče<br />
• Čitalac ostaje bez teksta<br />
aUDIo Iz MoJE KNJIGE<br />
GLAS (TON, VOKAL)
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 81<br />
Jedna od glavnih komponenti rada voditelja na radiju i televiziji je glas. Glas je urodjen, ali se može uvežbavati<br />
tokom vremena isto kako se uvežbava glas za operu. Na televiziji, jedan drugi veoma važan elemenat je vizuelno<br />
predstavljanje, koje nije potrebno na radiju. Tečno pričanje jezika, izgovaranje suglasnika i samoglasnika, sa<br />
tečnošću u čitanju, poštujući sve znakove interpunkcije, predstavlja profesionalno izgoraranje reči i jezika.<br />
“Glas je odraz duše. On je jedinstven za svaog pojedinca i ne može se preneti sa jedne na drugu osobu. Kroz<br />
glas, čovek može ispoljiti sva svoja osećanja, i kada nedostaju reči. Puno se puta kaže da je glas muzika duše. Ali<br />
samo ljudsko telo je sastavljeno od muzičkih zvukova koji se javljaju tokom različitih emocionalnih momenata” 1 .<br />
Glas ima različite komponente. U zavisnoti od pozicije, interpretacije i intenziteta, postoje i drugu faktori koji<br />
utiču na glas i govor. “Čitanje koje sadrži više prijatnih zvukova, ritam i prirodne pauze, koji je akustičan, koji je<br />
odgovarajuće visine i koji sadrži sve odgovarajuće elemente za čitanje, koji poštuje standardizovan jezik i koji<br />
je atraktivan” 2 .<br />
Kao i jezik, i glas koji se emituje preko radija ili televizije, koji odvaja jedan narod od drugog, mesto od<br />
mesta, preko voditelja predstavlja kulturu jednog mesta, istoriju, razvoj, itd. Uvo čoveka možemo da uporedimo<br />
sa radio prijemnikom ” 3 .<br />
Glas koji se proizvodi kroz pričanje, ima tri kategorije pričanja: jačinu, intenzitet i boju.<br />
Jačina uključuje sav kapacitet organizma da proizvede glas;<br />
Intenzitet, uključuje modulaciju glasa i,<br />
Boja uključuje sve kategorije glasa kao što su bas, bariton, tenor, itd.<br />
PozICIJa GovoRNIKa<br />
Način na koji će osoba koja predstavlja ili govori da pročita tekst ne odredjuje se pri ulazak u studijo. “Govor<br />
počinje u trenutku kada vi počnete pisati. Stvorite naviku da reči izgovarate na glas, dok ih zamišljate<br />
i zapisujete”4. Onda ćete zauzeti poziciju, u zavisnosti od želje i načina na koji želite realizovati program.<br />
Govornik se može predstaviti na nekoliko načina:<br />
1. Stajaći, vertikalno;<br />
2. Sedeći’pravo;<br />
3. Sedeći nagnut u stranu<br />
4. Ležeći (horizontalno);<br />
Ovi načini prezentacije, danas su prisutni u svim radio i TV medija i čine kompletnu platformu za pravo<br />
tumačenje govornog jezika<br />
-Čitanje ili vertikalno predstavljanje, predstavlja kratku poziciju stajanja. Pričanje u ovoj poziciji nije teško ali je<br />
veoma zamarajuće. Kada npr projekat se predstavlja duže nego obično, onda dinamika se smanjuje. To je pozicija<br />
koja se najčešće upotrebljava tokom različitih predstavljanja kao što su debate, vesti, kulturno’umetnička zbivanja,<br />
prezentovanje vremenske prognoze, itd.<br />
-Čitanje sedeći, predstavlja dobru poziciju za čitanje, nije vremenski ograničeno, ali i način pričanja je bolji. Sedenje<br />
se praktikuje tokom informativnih emisija ili debata. Na taj način se čuva potreban intenzitet tokom predstavljanja.<br />
-Čitanje sedeći ili polu nagnuti ne preporučuje se tokom dugih prezentacija ili uključivanja, ali je ujedno veoma<br />
živahan način prezentacije, energetičan i stvara bliskost izmedju sagovornika. Ovo je veoma umarajući način vodjenja<br />
razgovora zato što na taj način pritiskate dijafragmu, i ne možete da normalno dišete.<br />
1 Ermira Gjata: Umetnost pričanja, Tirana 2003, str 58.<br />
2 Mehmet Halimi: Pitanja norme književnosti, Pristina 1980, str 120.<br />
3 Marshall McLuhan: Instrumenti komunikacije, tirana 2004, str 94.<br />
4 Neil Everton: Priprema televizijske veti, Irex Pristina 1999, str 100.<br />
www.imk-ks.org
82 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Na početku nam se ovaj način prezentacije može učiniti kao veoma lak, ali u stvarnosti nije. Takva vrsta prezentacije<br />
nije preporučljiva za televiziju, ili se ponekad može desiti da se taj način komunikacije upotrebi tokom kratkog intervijua<br />
ili razgovora.<br />
-Izveštavanje iz horizontalne pozicije se ne dešava često. Ovaj način prezentacije se dešava tokom predstavljanja<br />
na radiju ili televiziji u krajnje neobičnim situacijama, kao što su zemljotresi, poplave, sukobi ili izveštavanje<br />
sa nekog vašnog sportskog dogadjaja. To je veoma teška i komplikovana pozicija zato što osoba ne stoji i disanje je<br />
veoma otežano.<br />
U tom slučaju, pluća veoma teško se napajaju vazduhom. Glas dolazi direktno iz grkljana, nije privlačan za slušaoce<br />
i puno puta nije jasno šta osoba zeli da kaže.<br />
U svim pozicijama naše telo treba da bude slobodno da se osećamo ugodno, kako bi naš glas bio jasan. “Za različita<br />
tonska predstavljanja, veoma su važni elementi koji se tiču: odnosa sa javnošću, tečnošću i smislu, izbegavanje<br />
jednoličnosti autorijalnog pisanja, izbegavanje demagogije i klišeja, upotreba šala kada je dozvoljeno, prijatan<br />
glas, odrdjeno pozicionisanje tela kao i mimike lica” 5 .<br />
DIsaNJE I PRoIzvoDJNJE GLasa<br />
Kako bi bili tečni tokom govora ili čitanja, pored glasa veoma je važan način na koji dišete. Disanje koje<br />
dolazi iz pluća i onda dijafragme treba da pomogne kako bi smo što lakše i lepše pričati.<br />
U modernom novinarstvu to je nešto što treba da se poštuje.<br />
“Kratak kurs dikcije je veoma važan zato što nam pomaže da bolje i pravilnije dišemo, da upotrebljavamo<br />
disanje na odgovarajući način” 6 .<br />
U nastavku su predstavljeni najvažniji delovi organizma koji su uključeni u proces proizvoda glasa. Glavni<br />
delovi su: grkljan, pluća i dijafragma. Dodatni delovi vezani za proizvodnju glasa su: epiglota, nos, jezik,<br />
zubi, usne, sinusi, bronhiji, itd. Ovi delovi organizma pored što imaju veoma važne biološke funkcije predstavljaju<br />
veoma važan mehanizam za proizvodnju glasa.<br />
Gledajući predstavljenu sliku, možete uočiti da gotovo polivina gornjeg dela tela je uključenja u proces<br />
proizvodnje glasa. Eva kako se proizvodi glas u našem organizmu: “Vazduh iz naših pluća, prolazi kroz<br />
bronhije, traheju, grkljan, kroz nos i grlo i na taj način dobijamo glas. Stvaranje zvuka počinje tako što<br />
vazduh izlazi iz grkljana, prolazi kroz glasne žice, koje stvaraju glas”7.<br />
Kako bi se proizveo glas, on prolazi kroz usta, jezik, usne, zube. “ Protok vazduha nakon prolaska kroz žice<br />
dolazi do grkljana na čijem se poklopcu nalazi epiglota. Onda glas stigne do ždrela, izlazi iz šupljine na usta i<br />
nos, gde zvuk ima svoj konačni oblik. “<br />
PRoIzvoD zvUKa sE RaDI Na ovE NaČINE:<br />
1. Čitanje ili prezentacija iz grla, ili gornjeg dela<br />
5 Ivan Ivas: Govorna kultura u odgoju za medie, Zagreb 2006, faqe 15 .<br />
6 Alessandra Scaglioni: Rad na radiju, ISHM Tirana, str 21.<br />
7 Dr.Latif Mulaku i Mr. Ahmet Kelmendi: Gramatika Današnjeg Albanskog Jezika, Pristina 2002, str 27.
2. Čitanje ili prezentacija uz pomoć disanja iz pluća ili srednjeg dela,<br />
3. Čitanje ili prezentacija putem disanja iz dijafragme ili donjeg dela,<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 83<br />
Pomenuti načini disanja se karakterišu različitim vrstama čitanja. Od pozicija zavisi i način na koji će se<br />
disati.<br />
- Čitanje ili prezentacija iz grla nije preporučljiva a veoma je često u upotrebi. Glas dolazi direktno iz grla<br />
kao i disanje. Grlo proizvodi zvukove ili glasove koji nisu modifikovani, ali prolazeći kroz različite delove<br />
tela on dobija pravu formu.”Vazduh iz pluća, prolazi kroz glasne žice u kojima se stvara glas”8. Uz ovakav<br />
način disanja, gobijamo glas koji se često prekida, koji nije prirodan. Glas treba da bude puniji i jasniji, i tu<br />
vrstu glasa dobijamo na malo komplikovaniji način.<br />
- Čitanje ili prezentacija koja dolazi direktno iz pluća se upotrebljava kada čitamo sedeći i predstavlja<br />
jedan od najčešćih načina prezentacije. Ne dopušta nam upotrebu dugih rečenica i tokom dugih prenosa.<br />
Ovaj način čitanja se upotrebljava kod čitanja vesti, hronika, izveštaja, ali se preporučuje puno.<br />
- Čitanje ili prezentacija kroz dijafragmu se najviše preporučuje za vodjenje dugih prezentacija ili razgovora.<br />
Dijafragma odvaja organe za disanje sa neaktivnim delom koji se tiče proizvodnje glasa. Dijafragma nam<br />
omogućuje duboko disanje i jasniji izgovor reči. Ovakav način prezentacije se može odraditi stojeći, ali<br />
i u drugim pozicijama, uglavnom sedeći pravo. Ova metoda prezentacije se najviše upotrebljava kod<br />
voditelja vesti ili različitih spektakala, koji su u mogućnosti da duže vreme prezentuju ili improvizuju,<br />
tokom prezentacije. Ovaj način čitanja nam dopušta da duže pričamo ali da su nam rečenice razumljive.<br />
Ovaj način prezentovanja iziskuje fizičku spremnost i samo profesionalci mogu da odrade ove prezentacije<br />
kako treba.<br />
Ove tri kategorije ili vrste prezentacije su povezane jedna sa drugom i ne mogu da funksionišu jedna<br />
bez druge. Svaki upad, povišenje tona ili prekidanje može negativno uticati. Kada pričamo sa nekim “ni<br />
pokušavamo da što bolje objasnimo ili dočaramo to što želimo reći, upotrebljavajući gestikulaciji i odredjenu<br />
mimiku”9.<br />
Ali treba da budemo pažnjivi da ne preteramo sa mimikom i gestikulacijom, kako ne bismo smetali i nervirali<br />
gledaoce. Ova tehnika se upotrebljava tokom dijaloga ili tokom različitih razgovora. Može se upotrebljavati i u<br />
zabavnim emisijama ali ne u vestima.<br />
v. PRavILa PREzENtaCIJE<br />
Jedna od osobina profesionalnih spikera i onih koji se obraćaju medijima dobro poznaju jezik i pravila<br />
upotrebljavanja istog. Nadalje u tekstu su data nekoliko primera što se tiče rečenica i na koja način se<br />
odredjene rečenice upotrebljavaju u odredjeno vreme. U zavisnosti vrste novinarsta, različite rečenice se<br />
upotrebljavaju. Rečenice treba da budu kratke, otprilike 17 reči. Rečenice treba da budu jasne za slušaoca,<br />
ali i za onog koji ih predstavlja, tj novinara ili voditelja.<br />
Evo kako izgleda rečenica tokom čitanja i kako treba da izgleda što bi bolje izgledala.<br />
“8 reči-veoma laka;<br />
11 reči-laka;<br />
14 reči-manje lakša;<br />
17 reči-standardna;<br />
21 reči-malo teža;<br />
25 reči- teška;<br />
8 ibid, str 88.<br />
9 Isa Bajçinca: Naš jezik, Gramatika albanskog jezika, Pristina, str 93.<br />
www.imk-ks.org
84 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
29 reči-veoma teška da se pročita;”10;<br />
Tokom čitanja ili prezentacije, voditelj treba da poštuje ova pravila:<br />
1. Dikcija,<br />
2. Intonacija,<br />
3. Dinamika (tempo)<br />
4. Tečnost,<br />
5. Interpunkcija,<br />
6. Fonetika,<br />
7. Naglasak;<br />
8. Sintaksu,<br />
-Dikcija, se tiče načina na koji se izgovaraju reči kao i svi zvukovi koje mi proizvodimo tokom razgovora.<br />
Recitovanje je jedinstvena forma umetničkog predstavljanja koje zahteva odredjenu dikciju. Izgovarajući<br />
pravilno reči u rečenici, mi dajemo odredjen smisao i značaj rečenici.<br />
-Intonacija, je vezana za menjanje glasa tokom čitanja teksta koji treba da se prezentuje. Voditelj ili novinar<br />
treba da tokom čitanja naglasi da li je tekst koji čita vezan za politička zbivanja, kulturna, vest o nesreći,<br />
vest o muzici ili filu, poštujući znakove interpunkcije.”Intonacije u rečenici nam treba nam reći i kada se<br />
jedna rečenica završava a kada druga počinje”11. Ovo treba da predstavlja logički završetak rečenice.<br />
Puno puta se dešava da pri kraju rečenice se glas povisi i da slušaoci ili gledaoci očekuju da se rečenica<br />
nastavi, a u stvari je kraj rečenice.<br />
-Dinamika, (tempo) je takodje vezana za intonaciju. Bez obzira šta se čita, taj tekst treba da u sebi sadrži<br />
odredjenu dinamiku. Tokom prezentacije vesti, dinamika je uobičajena i nema puno promena tokom<br />
prezentacije. Ne treba žuriti ako nam treba dodatnog vremena za odradjivanje priče ili ako nas čeka neka<br />
druga emisija. Ovo nije dopušteno pošto se onda gubi logika prezentacije. Uglavnom se sportske vesti<br />
čitaju malo brže od ostalih reči. Političke vesti, vesti vezane za kulturu prezentuju se malo ubrzanijom<br />
procedurom, dok vesti vezane za obaveštenja o nečijoj smrti se čitaju polako i sa tišim tonom.<br />
-Tečnost se tiče tačne i sveobuhvatne interpretacije reči poštujući sve norme koje su već napomenute.<br />
Treba da se poštuje dikcija, intonacija, dinamika, kultura jezika, kratke rečenice, itd, kao i naglašavanje<br />
odredjenih glagola. Na ovaj način ne samo da dajemo dinamiku tokom čitanja nego i tečnost i naglasak<br />
kada je to potrebno.<br />
-Znakovi interpunkcije, treba da se takodje poštuju. Pauze treba da dodju nakon znaka interpunkcije. U<br />
suprotom, možemo stvoriti konfuziju kod gledalaca ili slušalaca odredjene emisije. Ako pažljivo slušamo<br />
vesti na nekom od naših kanala, dešava se često da osoba koja prezentuje ili čita vesti ne pravi protebnu<br />
pauzu i to izaziva nervozu kod slušalaca.<br />
Znakovi interpunkcije treba da se poštuju kako bi smo imali logičku i prihvatljivu prezentaciju. Kao što<br />
je i poznato, u gramatici imamo ove znakove interpunkcije: tačka, zarez, tačka uzvika, znak uzvika, znak<br />
pitanja, zagrade i veznice. Pika (.) na našem jeziku znači smanjenje intonacije, zarez, (,) kratak odmor u<br />
odredjenom delu rečenice, znak pitanja (?) povišenje intonacije na kraj rečenice, znak uzvika (!) takodje<br />
predstavlja povišenje intonacije pokazajući iznenadjenje, sreću ili neslaganje. Tri tačke na kraju rečenice<br />
znače da se nešto nastavlja; tačka zarez (;) predstavlja logičku pauzu dužu od zareza dok dve tačke (: )<br />
predstavljaju logičku pauzu tokom čitanja. Znakovi navoda(“”) kada citiramo nešto u okviru rečenice,<br />
čita se u okviru rečenice ali pauza nije dugačka. Kada čitamo rečenicu u kojoj postoje znakovi navota,<br />
10 Dr.Ibrahim Berisha: Vrste i teknike novinarstva, str 45.<br />
11 Mr. Ahmet Kelmendi i M. Hasimja: Gramatika Današnjeg Albanskog Jezika, Pristina 2002, str 31.
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 85<br />
onda onda se ona naglašava putem intonacije kako bi slušalac ili gledalac sami primetili gde su znakovi<br />
navoda.<br />
Ako je voditelj dobar u svom poslu, ona od njega ne očekujemo da nam usred rečenice kaže, ovo što sada<br />
kažem je pod znakovima navoda, sama promena intonacije treba da nam prikaže da pričamo o nečemu<br />
što je pod znakovima navoda. Čitanje rečenica koje su u zagradama treba da se razlikuju po intonaciji,<br />
dok kod čitanja reči koje su odvojene crtom treba da se napravi kratka lógica pauza.<br />
-Fonetika, u televizijskom novinarstvu je veoma važna. Na televiziji, pomeranje usana pomaže gledaocima<br />
da bolje šta voditelj govori, dok na radiju treba da se na pravi način upotrebe znakovi interpunkcije<br />
kako bi slušalac shvatio o čemu se govori. Na Kosovu, kada pričamo mi upotrebljavamo, u većini slučajeva,<br />
36 slova ali slova ç i q kao i gj i xh, imaju isto izgovaranje tako da u stvarnosti upotrebljavamao samo 34.<br />
Npr. Reč plakati (qaj) se isto izgovara kao reč pijem čaj (çaji pije).<br />
To se može objasniti zbog uticaja srpsko hrvatskog jezika na naš jezik.<br />
“Na radiju i televiziji svaki danom sve više postoji ljudi koji mešaju slova č i dj (ç i xh). Ovaj način izgovaranja<br />
reči veoma loše utiče na slušaoce i njihove navike što se tiče izgovaranja reči.”12<br />
Fonetika, se tiče što kvalitetnijeg izgovaranja samoglasnika i suglasnika. Nemogućnost izgovaranja, brzo<br />
pričanje, neizgovaranje reči do kraja, mucanje, pogrešno izgovaranje suglasnika, menjanje značaja reči, loše<br />
utiču na izgovaranje odredjenih reči: Npr.: e/ê: nauka-nauka, shkenca-shkênca; r/rr; ara-arra; q/ç: qepa-çepa;<br />
zamena samoglasnika na kraju reči, itd.<br />
-Naglasak je takodje veoma važan zato što tokom izgovaranja reči na našem jeziku daje dinamičnost<br />
rečenicama. Naglasak, po pravilima pravopisa se ne upotrebljava tokom pisanja nego tokom izgovaranja<br />
(`). Uglavnom tokom čitanja duže rečenice treba da damo naglasak odredjenoj rečenici kako bi naglasili<br />
nešto što je važno ili dati dinamičnost odredjenoj rečenici. Naglasak treba da se tačno upotrebljava i u<br />
fonetici. Pogrešan naglasak može dati reči dijametralno drugačije značenje. Zbog toga je važan naglasak.<br />
Većina reči na albanskom jeziku imaju naglasak i i kao što smo već objasnili, on može dati reči sasvim<br />
drugačiji značaj. U novinarstvu, ili prezentaciji treba da naglasimo dve ili tri reči kako bi rečenici dali<br />
odredjeno dinamiku. Ovo predstavlja i vezu izmedju naglaska i dinamike rečenice.<br />
-Sintaksa, ima ulogu u ispravljanju prezentacije. Što je kraća i jasnija rečenica, ona će se lakše izgovarati.<br />
Predstavljanje ili prezentacija treba da bude objekat sintakse.<br />
“Tokom predavanja (tokom pričanja ili pisanja, osoba može upotrebiti različite rečenice ili vreme kada su<br />
se dogadjai odvijali, upotrebljavajući na taj način jazličite jedinice sintakse.”13 U ovom slučaju, veoma je<br />
važno pregledati broj reči u rečenici. Kratke rečenice, kada ih neko lektoriše, imaju više smisla i čitaju se<br />
lakše, dok u nekim medijima, gde novinari ne poznaju sintaksu našeg jezika, možemo uočiti uticaj sintakse<br />
srpsko hrvatskog jezika. “Rečenica je sveobuhvatna jedinica reči i intonacija, sastavljeno od sintaksne<br />
povezanosti izymdju različitih reči (poneki put jaso jedna reč ili niz reči koje predstavljaju odredjeno<br />
značenje”)14. Nažalost, kod nas, u puno slučajeva, zbog uticaja srpsko hrvatskog jezika imamo problema<br />
u redjanju odredjenih reči u rečenici.<br />
NaČINI ČItaNJa I PREzENtaCIJE<br />
Ocenjuje se da postoje najmanje tri stila ili načina komuniciranja koja su povezana sa ostalim normama<br />
tokom prezentacije. Ona treba da se povežu medjusobno ali u retkim slučajevima treba da da obratimo<br />
pažnju na način prezentacije, način čitanja ili pripreme odredjenog materijala. Stil prezentacije je povezan<br />
sa načinom na koji dišemo, pozicijom tokom prezentacije, vreme trajanja čitanja teksta, dinamike,<br />
sadržaja teksta, itd.<br />
a) JEDNOLIČAN STIL<br />
12 Albanološki institut u Prištini: Pitanja norme književnosti, Pristina 1980, str 164.<br />
13 Mr. Ahmet Kelmendi i M. Hasimja: Gramatika Današnjeg Albanskog Jezika, Pristina 2002, str 9.<br />
14 Ibud, str 29;<br />
www.imk-ks.org
86 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Nije čitanje koje se proporučuje, zato što je dosadan, bez dinamike i. Tokom čitanja se ne upotrebljavaju<br />
znakovi interpunkcije ili naglasci. Kod početnika koji upotrebljavaju ovaj stil, ne možes razlikovati početak<br />
i kraj rečenice. Ovaj stil pričanja se ne upotrebljava tokom čitanja vesti ili dokumentarca, zato što i disanje<br />
dolazi iz grla, nije ujednačeno i takvo čitanje se veoma teško prati. Ovaj stil je jednoličan, bez duše i monoton.<br />
b) PROMENLJIV STIL<br />
Jednoličan stil,<br />
Ovaj stil čitanja ili prezentacije, se razlikuje od onog jednoličnog, zato što je dinamičniji. Ovaj stil nam<br />
ne dopušta da prekidamo rečenicu. Prihvatljiviji je za slušaoca od jednoličnog stila. Disanje toko čitanja<br />
dolazi iz dijafragme ali ne u potpunosti.<br />
Na ovaj način se ne mogu čitati duge rečenice, i nije prihvatljiv za upotrebu tokom debata ili drugih dužih<br />
emisija. Ovaj stil možemo da upotrebimo kada čitamo kratke vesti ili rečenice koje sadrže od 10 do 17<br />
reči.<br />
Promenljiv glas<br />
c.) STIL TUMAČENJA<br />
Karakterizuje se dinamičnim čitanjem i dubokim disanjem pomoću dijafragme. Ovaj stil je jasan, poštuje<br />
znakove interpunkcije do dovoljne mere. Uglavnom rečenice koje se predstavljaju na ovaj način, imamju<br />
rečenicu toja sadrži 17 reči ali može se desiti da postoje i duže rečenice tokom različitih programa kao što<br />
su spektakli. Treba da budemo veoma pažljivi što se tiče improvizacija, zato što one mogu prouzrokovati<br />
razvlačenje rečenica i promentu intonacije kada to i nije potrebno. Uglavnom, tokom vesti ili uvodnog<br />
dela vesti treba imati više dinamike, kako bi vest bila zanimljivija. Drugi deo vest se može nastaviti srednjom<br />
dinamikom, ali uvek imajući u obzir tekst koji se prezentuje. Npr. Glavne vesti na Radio BBC se čitaju<br />
od strane profesionalnih glumaca. Uz to, takodje se mogu čitati i ostale vesti, pustiti reklame ili neki drugi<br />
interesantan deo priče kako bi cela vest bila zanimljivija za slušaoce.<br />
To je stil koji se može upotrebiti i kod reklama što su vezane za razvijanje biznisa.<br />
Puno puta nam se dešava da čujemo reklamo koja nas nervira i zbog koje promenimo kanal. Takve reklame<br />
uglavnom štete proizvodjaču ali i potencijalnoj mušteriji.<br />
Ne smemo čitati reklamo kada hoćemo da plasiramo neki novi proizvod isto kao kada reklamiramo naprimer<br />
neki školsi udžbenik. Ne možemo čitati reklamu za naprimer nov auto kao što čitamo reklamu za<br />
neki prehrambeni proizvod, što se dešava puno puta pogotovo kod neiskusnih u biznisu.<br />
Glas tumačenja,<br />
U zavisnosti od dogadjaja koji se emituje, voditelj treba da ima ili preuzme odredjenu ulogu. Takodje,<br />
dinamika glasa i pričanja se odredjuje u zavisnosti od dogadjaja. U sportskim i muzičkim emisijama, tj<br />
prenosima, promena glasa je uočljivija, a tokom kulturnih zbivanja je manje drugačija. Veoma je važno<br />
reći da pozicioniranje tela tokom ove vrste prezentacije treba da bude slobodna i udobna, kako bi glas
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 87<br />
prolazio nesmetano kroz naše telo. Izgovor reči koje su teške, npr Ban-da-ra-na-ike. Kada izgovaramo reči koje<br />
su teške za izgovaranje ikli koje se retko upotrebljavaju, nije problematično i neprikladno da naučite reportera<br />
kako se ta reč izgovara. Znači “nova i nepoznata reč se upotrebljava slovo po slovo; poznata reč se upotrebljava<br />
lakše bez obzira od slova od kojih je sačinjena; ovakve reči mogu da dobiju ideografsku vrednost”15. Samo na<br />
taj način možemo da izbegnemo neprijatnost koja se može javiti tokom izgovaranja odredjenih reči i naziva,<br />
ocenjuju eksperti. U dugim izlaganjima tj čitanja vesti, posebnu pažnju treba da obratimo na nivo, tempo,<br />
tečnost i ton. Tokom čitanja nam može opasti intenzitet glasa koji može uticati na tok logičnosti teksta.<br />
Grafikon predstavljanja glasa, tokom dugog čitanja, preko 40 minuta<br />
vIsINa GLasa, KoMPJUtERsKa NIvELIzaCIJa I oBRaDa<br />
Tokom priprema hronika na radiju ili televiziji, veoma je važno da obratimo pažnju na način na koji<br />
upotrebljavamo mikrofon.<br />
Nove kompjuterske tehnike, ako se upotrebljavaju na pravi način, nam omogućuju da na što originalniji<br />
način predstavimo glas. U odredjenim slučajevima, potsoji opasnost od deformisanja glasa.<br />
U navedenim grafikonima smo prikazali kvalitet koji glas treba da ima kada pripremamo izveštaje koje<br />
smo snimili.<br />
To ne važi da direktna uključenja ili snimanja.<br />
Ovo je predstavljanje kvalitetnog glasa ili , STEREO, (Slika 38)<br />
Dobar ili normalan kvalitet glasa, MONO, (Slika 39)<br />
Predstavljanje signala obradjenog glasa (CLIP), STEREO, (Slika 40)<br />
-Za dobar ili kvalitetan glas se smatra jačine 44100 KHz Stereo 32 bit; srednji od 44100 Stereo 16 bit i slab 44100<br />
Stereo, 8 bit.<br />
-Važno je znati da tokom transformisanja glasnog signala iz analognog u digitalni, jasnoća se gubi od 7 % do<br />
25 %.<br />
- Bit predstavlja merilo za jasnoću glasa,<br />
15 Ferdinand Dë Sosyr: Kurs opšte jezičnosti, Rilindja Pristina, 1977, str 78<br />
www.imk-ks.org
88 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Male tačke koje se čine da su PEAK (bit) su jedan od važnih faktora koji odredjuju jasnoću glasa,<br />
Kada se radi o izveštavanju u prirodi, treba da se potrudimo da izbegnemo odjek koji se javlja zbog različitih<br />
glasovnih smetnji u prirodi.<br />
KRIzE vEzaNE za PozoRNost:<br />
a.Prva kriza tokom trećeg i pol minuta, za sve slušaoce;<br />
b.Druga kriza u 8.5 do 9;(za prevazilaženje ove krize treba imati nekoliko interesantnih prekida kako bi smo<br />
povratili pozornost slušaoca;<br />
c.Treća kriza u 14 minuti (prevazilazi se sukobljavanjem mišljenja)<br />
d.najveća kriza tokom 28 minute(dinamičniji ritam),<br />
e.manje krize tokom 8, 11, 13 i 18 minute;<br />
REzovI:<br />
Za realizaciju vesti u udarnom terminu potrebno je i vreme koje je predvidjeno za montažu. Zbog toga su<br />
potrebni i rezovi koji se treba odraditi po pravilima u novinarstvu koja važe da se rezovi rade po principu obrnute<br />
piramide, što znači da se reže od kraja.<br />
PoNavLJaNJE PREDMEta<br />
Literatura kojom sam se služio za pripremu predavanja:<br />
1. Materijali pripremljeni od strane novinara i materijali upotrebljeni tokom treninga 2007;<br />
2.Prof.dr.Rrahman Paqarizi: Radio novinarstvo;<br />
3.Alesandra Skalgioni: Rad na radiju;<br />
4.Priručnik za novinare Centralne i Jugoistočne Evrope;<br />
5. Moje 35 godišnje isukstvo i moj magistarski rad - Jezik koji se upotrebljava u novinarstvu na<br />
radiju i televiziji.
4TV<br />
NOVINARSTVO<br />
Pripremila: Ilire zajmi<br />
Treneri predmeta: Iljire zajmi<br />
Rabiša Muhadziri<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 89<br />
www.imk-ks.org
90 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
teLevizija/ Formati / uLoGe<br />
Šta je televizija? Koje su njene karakteristike?<br />
zašto gledamo televiziju? vrste i formati programa.<br />
Metoda poredjenja:<br />
volim gledati televiziju zato što… Ne svidja mi se zato što …<br />
Interesantna je Dosadna je<br />
Tačna i nepristrasna Pristrastna<br />
Poverljiva Nepoverljiva<br />
Profesionalna Neprofesionalna-amaterska<br />
Prva po prenosu vesti Stare vesti<br />
Snimci iz svakodnevnice Protokolarni snimci<br />
Tačna i informativna Nejasna<br />
Korisna Nekoristna<br />
Predstavljena sa entuzijazmom Neinteresantne teme<br />
Puna ideja Predvidljiva<br />
Voditelji koji su bliski i komunikativni Hladni i formalni<br />
Teme koje me interesuju Neinteresantne teme<br />
Vesti iz mog susedstva Vesti iz velikih gradova ne iz mog susedstva i zajednice.<br />
“Moj program” “Nije za mene<br />
PRoFIL tELEvIzIJsKoG NovINaRa<br />
Ono što je najvažnije u ovoj profesiji je predanost<br />
Glavni kvaliteti koje televizijski novinar treba da poseduje;<br />
Inteligencija<br />
Znatiželja<br />
Kreativnost<br />
Poznavanje rada televizijskih tehnika
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 91<br />
Televizijski novinar počinje svoju karijeru kao istraživač ili novinar koji želi da se razvija u profesiji. Kasnije postaju<br />
reporteri, producenti, redaktori i mendžeri u zaivisnosti o njihovim sposobnostima i željama o angažovanju.<br />
Prednosti: stalni posao u štampanim medijima ili radiju.<br />
Linija praćneja razvoja karijere: novine + radio + televizija = videonovinar<br />
sposobnosti novinara:<br />
Posebno interesovanje za video sadržaje<br />
Opšta znanja o društvu i politici<br />
Urednički sud o tonskim elementima<br />
Sposobnosti pisanja<br />
Poznavanje rada sa televizijskom tehnikom/snimanje/montaža<br />
Sposobnost komuniciranja<br />
Sposobnost organizovanja<br />
Sposobnost da razvija ideje<br />
Sposobnost da radi samostalno kao i u grupi<br />
Sposoban/a da radi na kompjuteru<br />
Snalažljivost u različtim situacijama i okolnostima<br />
Lične kvalifikacije<br />
Inicijativa, motivacija i energija<br />
Fleksibilnost i mogućnot prilagodjavanja prioritetima koji se menjaju<br />
Ne podleže mogućem pritisku koji se na njega vrši<br />
Fleksibilan što se tiče vremena i upotrebe različtih tehnika<br />
“PaKEt“ REPoRtERa Na tELEvIzIJI<br />
Reporteri su odgovorni za hroniku, uključujući različite potrebne elemente, koji treba da budu jasni i dobro<br />
strukturisana.“Najbolji paketi” imaju jasnu strukturu. Voditelji treba da potenciraju o čemu se radi i treba da se<br />
nastavi bez ponavljanja istih reči.<br />
• Poželjno je da početni kadar ima vizuelne efekte.<br />
• Oni “pokazuju” da priča sadrži dobre snimke.<br />
• Da je tekst koncizan i povezan sa slikom (snimcima).<br />
• Da ilustruje temu koja se odradjuje, pričama ljudi – običnih ljudi.<br />
• Da su jednaki po relevantnim pitanjima<br />
• Da se upotrebljavaju pravi (autentični) glasovi.<br />
• Da sadrži snimke intervijua koje su jasne i koncizne.<br />
• Da ima raznolikosti teksta, snimke ljudi, snimke intervijua, efekte glasova, možda grafiku voks pops ili<br />
predstavljanje reportera.<br />
• Reporter na mestu dogadjaja može se direktno obratiti gledaocima, znači uživo dok traje emisija.<br />
• Treba da ima jasnu strukturu izlaganja teme i ne skreće sa teme.<br />
• Na kraju, tokom završnog kadra, treba završiti izveštavanje na način da gledaoci budu dobro<br />
informisani.<br />
PIsaNJE Na tELEvIzIJI<br />
www.imk-ks.org
92 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Osnovni pristup za pisanje vesti:<br />
Mislite o tome što ćete reći kada vas neko pita: Šta ima novo?<br />
Pišite kratke rečenice.<br />
Svaka rečenica treba da sadrži jednu ideju.<br />
Počnite sa ŠTA, onda nastavite sa KAKO i završite sa ZAŠTO<br />
Ako postavimo pitanje zašto na početku izveštaja, onda komplikujemo pisanje.<br />
Budite originalni. Stvorite svoj stil. Izbegavajte klišeje i naivne načine pisanja.<br />
Upotrebljavajte aktivne glagole. Vaše rečenice treba da budu dinamične, da daju utisak da ljudi rade nešto.<br />
Napravite plan za vaš izveštaj. Gde želite početi, šta time želite postići, način na koji planirate da to postignete.<br />
Prvo napišite glavni deo vesti ili uvod. Pitajte sebe: Šta ima novo? Uvek opišite šta se dogodilo pre nego što<br />
nastavite sa traženjem razloga i razradom priče. Ako vam se vest čini komplikovanom i natrpanom, onda je<br />
možete pojednostaviti<br />
Ako početak vesti nije kako vama odgovara, onda pogledajte zadnju rečenicu vesti. Puno puta se dešava da se<br />
zadnja rečenica može upotrebiti kao prva ili početna rečenica u pripremi priloga.<br />
Upotrebljavajte jednostavan jezik-pišite jednostavno.<br />
Kanadski vodič o stilu pisanja kaže:<br />
Budite uljudni<br />
Budite specifični<br />
Budite jasni<br />
Neka vam jedno mišlejnje bude jedna rečenica. Pišite jasno. Izbegavajte teške i komplikovane reči.<br />
Budite kreativni. Izbegavajte da upotrebljavate fraze koje je neko već upotrebljavao.<br />
KLIsEI<br />
Kliše je fraza koja je izbačena iz upotrebe..<br />
Nacin (stil) pisanja<br />
Sadašnje vreme daje trenutni utisak i smisao rečenici.<br />
Sadašnje trajno vreme sugeriše radnju koja je počela u prošlosti i koja se nastavlja u sadašnjosti.<br />
Pomešana vremena<br />
Stvara zabunu.<br />
Aktivni glagoli<br />
Aktivni glagoli određuju radnju.<br />
Zamenice i prilozi<br />
Prilozi uglavnom stoje uz glagole i bliže ih određuju.<br />
Citati i atributi<br />
Većina citata identifikuje izvor da bi se zatim on parafrazirao.<br />
tELEvIzIJsKa vEst<br />
• Kvaliteti:<br />
- Budite vizionar – ne koncentrišite se samo na činjenice<br />
- Objasnite dogadjaje i uvek ih gledajte i analizirajte u odredjenom kontekstu<br />
- Zauzmite stranu, ali to uradite oslanjajući se na činjenice
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 93<br />
- Činjenice treba da su informativne i izbalansirane<br />
- Objektivnost i balans su veoma važni:<br />
- Ne dajte osobne stavove<br />
- Treba spoznati činjenice<br />
- Činjenice treba da mogu da se utvrde<br />
- Analiza treba da se bazira na činjenicama<br />
- Ako citirate izvor o mišljenju po odredjenom pitanju, uvek potražite mišljenje i drugog izvora.<br />
• Detalji:<br />
Vremenska odrednica je veoma važna: spomenite KADA u prvom ili drugom paragrafu<br />
- piše se u trećem licu<br />
- kratke rečenice i paragrafi<br />
- izbegavati da jedna rečenica bude duga kao jedan pargraf<br />
- maksimalno 25 reči u svakoj rečenici (20 reči za uvodnu rečenicu)<br />
- ponekad su rečenice veoma duge u izveštajima<br />
- jedna ideja treba da stane u jedan paragraf<br />
- tekst ne treba da bude dogmatičan (tekst treba da bude jasan i jednostavan za čitanje)<br />
- izbegavaj“zid teksta“<br />
- tačni datumi (ne “prošle nedelje” nego “15 Jula”)<br />
- stil obrnute piramide: najvažije činjenice na početku, manje važne na kraju<br />
HRoNIKa /REPoRtaŽa<br />
Kvaliteti:<br />
- uvodni deo<br />
- ispričajte priču<br />
- treba da bude raznolika i sadrži interesantne priče<br />
- obično je duža od vesti<br />
• Priča upravo vodi gledaoca na mesto događaja i kod njega stvara utisak da se i sam nalazi na mesto<br />
događaja.<br />
• Deo predstavljanja jedne priče je glavni element: on trba da :<br />
- pridobije gledaoca<br />
- Da stvara imidž i da razvija maštu<br />
- Da odmah uputi gledaoca na mesto događaja<br />
Razrada teksta je tipična za priču; prikazuje jednu istoriju ili deo koji je emocionalno obojen, kako bi pridobio<br />
gledaočevu pažnju .<br />
Sav materijal jedne hronike treba da je upućen na jednu temu.<br />
Struktura treba da je povezana :<br />
Novinar daje prikaz, ali nepotrebne informacije odvlače pažnju gledaoca.<br />
• svaki paragraf treba da se nadovezuje na predhodni tako da gledalac može da prati priču.<br />
• pokušaj da izbegneš greške u hronološkom redosledu:<br />
www.imk-ks.org
94 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
- ponavljanja<br />
- duge citate<br />
- nepotrebne informacije<br />
• opšta struktura jedne hronike treba da je linearna<br />
• Kad si u dilemi, upotrebi hronologiju: vreme je često najbolji pokazatelj vaše priče.<br />
Kraj hronike<br />
• Zaključak<br />
• nije odgovarajući momenat da bi se dodale nove informacije<br />
• podsetite čitaoca na to zašto je taj dogadjaj, priča(istorija) važan<br />
• pripremite čitaoca da se bliži kraj hronike<br />
• ostavite čitaoca sa jednom idejom<br />
• vaša zadnja šansa da ostavite utisak koji će da traje.<br />
KRataK INERvIJU za vEstI<br />
Detalji vezani za mesto<br />
Kako bi ste hteli da postignte to što ste sebi zacrtali, trebate pripremti materijal kako bi se što lakše montirao…….<br />
• Priprema.<br />
• Pripremite samog sebe. Koji je cilj intervijua? Koliko treba da traje interviju?<br />
• Kakva pitanja treba da postavim?<br />
• Pripremite kamermana. Kakva je vrsta hronike? Šta nam je potrebno? Potreban nam je trajpod. Snimajte<br />
tokom intervjua.<br />
• Pripremite osobu koju ćete da intervijušete. Kažite joj da je intervju kratak.<br />
• Dobra (odgovarajuća) lokacija.<br />
Pokušajte sami da pokažete mesto, ali to uradite veoma pažljivo.<br />
• Interviju.<br />
• “Molim vas, gledajte me!”<br />
• Pitajte o reakcijama, ne samo o prepričavanju – ZAŠTO umesto ŠTA?<br />
• Slušajte!<br />
• Ako odgovor koji ste dobili nije ispunio vaša očekivanja, onda probajte ponovo!<br />
• Budite u istom kadru kao i vaš sagovornik.<br />
• set-up kadar<br />
• snimite dogadjaj.<br />
• Uzmite tačno ime i poziciju osobe koju intervijuišete.<br />
“Dovidjenja i hvala!”<br />
DUGaČaK INtERvIJU za tELEvIzIJU<br />
Loša navika 1<br />
zatvorena pitanja.<br />
Npr. Da li ste ubica? Da li ste ubili svog prijatelja?.Da li se slažete da... ?
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 95<br />
Posledice pitanje koje je namenjeno osobama koji izbegavaju odgovor. Utiču negativno na tok intervijua.<br />
okarakterisano rečima, kao:”da li će te, da li mogu, da li je?<br />
Kako bolje<br />
Uvek počnite interviju sa: Šta, zašto, kako? To je najefiksniji način da započnete interviju i dobijete odgovore<br />
na postavljena pitanja.<br />
Loša navika 2<br />
Bez pitanja<br />
Npr. “Bila je oštra odluka” ili “Ljudi misle da ste vi korumpirani ministar?.<br />
Posledice<br />
Oko 30 % “pitanja” tokom intervijua nisu uopšte pitanja. To su izjave. I osoba koju intervijuišemo ima pravo da<br />
odgovori na posatavljena pitanja na način na koji ona to želi.<br />
Kako bolje<br />
Imajte na umu da vi želite interviju. Vi niste tu da pokažete koliko ste pametni. “Većina novinara je veoma loša<br />
u postavljanju pitanja. Žele da pokažu koliko puno znaju pokušavajući da se dokažu pred drugim novinarima.<br />
Loša navika - 3<br />
Dva pitanja u jednom<br />
Npr. “Koja je vaša veza sa ministrom i da li mislite da je on pogrešio”<br />
Posledice<br />
Pitanja sa dva smisla… dva pitanja po ceni jednog. Mi ostavljamo prostora osobi sa kojom razgovaramo da<br />
izabere lakši odgovor – i to oni obično i rade. vi postavite dva pitanja, ali skoro uvek dobijate isti odgovor.<br />
Kako bolje<br />
Postavljajte samo jedno pitanje. Izbacite veznike iz upotrebe:” i, ili”.<br />
Loša navika - 4<br />
osetljiva pitanja<br />
Pitanja na koje osobe mogu da reaguju na samo pitanje a ne da se skoncentrisu na odgovor. To mogu biti provokativne<br />
ili agresivne reči.<br />
Kako bolje<br />
Upotrebite jednostavan i nepristrastan rečnik. Što su više komplikovanija pitanja, toliko više će biti komplikovaniji<br />
i odgovori.<br />
Loša navika - 5<br />
www.imk-ks.org
96 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Beskonačna pitanja<br />
Bla Bla.......<br />
Posledice<br />
Pitanja koja su komplikovana i koja se ponavljaju na kraju ne uspevaju.<br />
Kako bolje<br />
Planirajte pitanja kako biste dobili odgovarajuće odgovore. Postavljajte kratka i jasna pitanja. Vodite<br />
razgovor tako da osoba koju intervijuišete vam odgovori na postavljeno pitanje; budite vi taj koji će voditi<br />
razgovor, ne prepuštajte njima inicijativu. “Da li ste bolesni/srećni/tužni, onda vam oni mogu odgovoriti.<br />
Npr.ako pitate: Kako ste se osećali? Na taj način osobama sa kojima razgovarate ne pružate ništa.<br />
Prva faza planiranja intervijua je odredjivanje cilja. Trebate znati da li tražite:<br />
• Činjenicu<br />
• Emociju<br />
• Analizu<br />
• Vrednovanje svedoka<br />
• Odgovornost<br />
• Snalažljivost karaktera<br />
Npr. glasnogovornik policije može da ima činjenice ali ne odgovara na pitanja koja uključuju emocije: porodice<br />
žrtava će tokom razgovora ispoljiti puno emocija, ali će nam retko dati činjenice o tome što se dogodilo: ne<br />
mogu nam pružiti analizu ili nam dati svoje mišljenje o odredjenoj temi.<br />
Zadatak novinara je da sazna od koga može imati koristan interviju.<br />
Glavne tačke koje treba da tražite tokom intervijua, su:<br />
Odredite ciljeve intervijua<br />
• Treba da znate šta želite da postignete<br />
• Planirajte jednostavna pitanja<br />
• Postavljajte pitanja na početku ili na kraju razgovora (zašto, kako, šta)<br />
• Budite specifični. Nejasna pitanja donose nejasne odgovore.<br />
• Šest pitanja je dovoljno postaviti tokom intervijua<br />
• Napišite pitanja koja ćete postaviti tokom intervijua<br />
• Slušajte pažljivo odogovore sagovornika.<br />
Insistirajte da osobe koje intervjuišemo preuzmu na sebe odgovornosti koje im pripadaju. Oni treba da budu<br />
odgovorni za svoje akcije. Mi treba da budemo kritika, mi treba da budemo kritični prema različitim pitanjima<br />
i stavovima. Ljudi mogu da izbegavaju naša pitanja. Ali, nakon odredjenog vremena, posle dva meseca<br />
ili dve godine, mi možemo biti zahvalni što su neke osobe izbegavale da odgovore na naša pitanja.<br />
Za televizijske novinare, interviju je pravi izazov. Postoje tehničke stvari o kojima treba da se brinu - fokus,<br />
predstavljanje, osoba ispred kamere. Takodje postoje stvari vezane za ambijent o kome treba da brinu – kakva<br />
treba da bude pozadina, kakav kadar? Na kraju pitanja za urednika – kakva pitanja treba da postavim?<br />
Postoji nekoliko jednostavnih uputstava:<br />
• Ne ostavljajute pripremu za interviju za zadnji momenat<br />
• Istražujte temu/dogadjaj vezane za osobu koje ćete intervjuisati-vaš zadatak je da jasno iznesete temu<br />
pred publikom.<br />
• Napišite nekoliko pitanja (listu koja sadrži pitnja je dobra ideja)<br />
• Postvljajte kratka pitanja<br />
• Postavljajte jednostavna pitanja<br />
• Zašto, kako, šta – treba da dominira.<br />
• Uključite se više nego obično u razgovor i ne brinite za to da će osoba koju intervijuišete izgubiti zainteresovanje<br />
za temu.<br />
• Gledajte osobu u oči tokom razgovora.<br />
• Upotrebite mimiku – ruke i oči – kako bi ste se slagali sa izjavama osobe koju intervjuišete ili da je “saterate<br />
u ćošak”.<br />
• Pre svega dobro saslušajte odgovore na postavljena pitanja.
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 97<br />
Predtavljanje pred kamerom staND UP<br />
Prvo pitajte sebe “Zašto radim ovo?”<br />
• Da li mi pomaže u mojim odnosima?<br />
• Da li pomaže koncentraciji gledalaca?<br />
• Da li je važan da se uključi u izveštaj?<br />
• Da li je u skladu sa politikama vaše medijske kuće?<br />
• Da li može da ndoknadi odgovarajuće snimke ? Drugim rečima, da li je odgovarajući razlog za pojavu<br />
pred kameru? (samo želja i ideja da budete pred kamerom nije dovoljan razlog)<br />
zašto radimo stand – up ?<br />
• Pomaže nam kada nedostaju snimci, npr.ispred suda.<br />
• Pokazuje nam da je reporter na mestu dogadjaja i da sve pomno prati.<br />
• Zato što je hronika osobno zasluga novinara.<br />
• Može da pomogne da se ostane u centru pažnje – obraćajući se direktno gledaocima.<br />
• Mogu se upotrebiti da bi prikazali nešto važno.<br />
• Mogu se upotrebiti kao deo koje povezuje dve hronike.<br />
• Mogu se upotrebiti na kraju izvestaja-kako bi najavili šta možemo očekivati.<br />
• Daju vestima ili hronikama “humaniju” stranu i dimenziju. Redovni gledaoci će prepoznati ekipu reportera.<br />
• Interviju “live” (uživo) u studiju je isto kao “stand up” – vest sa lica mesta kroz koju se objašnjava šta se<br />
dešava.<br />
Nekoliko načina na koje se radi „stand up“<br />
• U hronikama tokom vesti, „stand up“ treba da bude samo nakratko – dve ili tri jednostavne rečenice – do<br />
15 sekundi najviše.<br />
• Osigurajte da je „stand up“ povezan sa tekstom.<br />
• Osigurajte se da osoba koja izveštava bude u sredini ili po strani kadra u zavisnosti od stila programa.<br />
• Upotreba trajpoda kamere<br />
• Pozadina treba da bude neutralna i odgovarajuća, nikako ne treba da privlači pažnju ili deluje upadljivo.<br />
• Ni vaša odešć i način na koji ste namestili kosu ne treba da su upadljivi.<br />
• Ne držite u ruke mikrofon ili notes. Budite jednostavni, prirodni i komunikativni.<br />
• Duboko udahnite, opustite se i ne pričajte brzo. Imajte na umu da vi trebate da prenesete nešto interesantno<br />
ljudima koji vas prate. Vaše gestikulacije i govor tela treba da su prirodni.<br />
• Ako želite da u isto vreme pričate i hodate, neka koraci budu kratki. Počnite da hodate i nakon toga da<br />
pričate, i prestanite hodati kada završite pričati. Uvežbajte to u saradnji sa kamermanom.<br />
• Pauzirajte sa zadrškom, nemojte da pravite mimike! Lakše je za montažu!<br />
• Nikad nemojte dogovarati razgovor ako niste sigurni.<br />
ako odlučite da to uradite:<br />
• Budite jednostavni - nekoliko kratkih rečenica je uglavnom dovoljno.<br />
• Probajte da izbegavate davanje brojki – one se mogu promeniti do trenutka kada vi montirate izveštaj.<br />
Nema strogih pravila o tome gde treba da bude Stand up (stajanje). Ne znači da treba da bude uvek u sredini;<br />
treba da bude tu gde odgovara vama i vašem prilogu. U vestima stand-up se uglavnom radi pri kraju<br />
izveštavanja. Veoma je efikasan način da se uradi sažetak svih dogadjaja i prethodne hronike. Takodje je mesto<br />
koje mogu upotrebiti stariji novinari ili novinari sa više iskustva da vrše različite analize vezane za odredjene<br />
teme.<br />
Povezivanje<br />
Mislite o predstavljanju ispred kamera kao načinu da povezete različite ideje i mišljenja. U ovom slučaju, veoma<br />
je lako da napišete i sastavite tekst ako ste već prethodno sakupili sve elemente u vašem izveštaju i javljanju.<br />
www.imk-ks.org
98 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Izgled<br />
Izgled je veoma važan kada radite stand-up.<br />
Gledaoci više obraćaju pažnju na način na koji nosite kosu, kako ste se obukli, primećuju vaše raspoloženje više<br />
nego to što vi mislite.<br />
Po istraživanju koje je radio Gallup International, gledaoci najviše obraćaju pažnju na:<br />
• 55 % mimiku<br />
• 38 % ton (glas) i stav (držanje).<br />
• 7 % reči (to što kažete).<br />
PREDstavLJaNJE Na tELEvIzIJI<br />
Iako na pripremanju vesti i razlicitih emisija na televiziji radi veliki broj ljudi kao sto su kamermani, novinari,<br />
stilisti, reputacija cele televizije zavisi od posla nekoliko voditelja na televiziji.<br />
Dobar voditelj podize rejting televizije dok loš voditelj može smanjiti rejting televizije.<br />
Zainteresovanost za vesti i debate je velika, ali veoma puno zavisi od načina na koji će se servirati ova informacija.<br />
Načini vodjenja emisije zavise od programa, za jutarnji program je pogodno da imamo zanimljive i zabavne<br />
voditelje, dok su nam za debate potrebni ozbilji voditelji.<br />
Ali svakim danom sve manje možemo videti ovu podelu, pošto puno zavisi od stila voditelja kako će organizovati<br />
i voditi emijili ili razgovor.<br />
Naziv „voditelj“ potiče iz SAD-a, od strane Walter Cronkite.<br />
U Engleskoj voditelji su veoma cenjeni, i imaju veoma drugačiji stil od voditelja u drugim mestima.<br />
Britanski voditelji se vide kao autoritativni ljudi koji nikada ne dozvoljavaju da im lični stavovi dubu prepreka u<br />
njihovom izvestavanju. U Americi, voditelji su isto tako ozbilji, ali u isto vreme i veoma zabavni, i puno puta se<br />
dešava da daju svoja mišljenja ili stavove dok čitaju vesti.<br />
Reč “voditelj” simbolizuje osobnu snagu i autoritativnost, kombinacija iskustva i harizme koju mogu da vide<br />
gledaoci ispred televizora.<br />
Reč “čitaoci vesti” ima osobne konotacije. U tom slučaju fokus nije na osobi nego na samoj vesti. To znači da si<br />
ti osoba koja ima privilegiju da zna nešto što gleadoci ne znaju, i da tu vest presenete njima.<br />
Što se tice vesti, spiker je jedan korak ispred voditelja.<br />
Idealne osobine voditelja su:<br />
Autoritet<br />
Kredibilitet<br />
Jasnoća<br />
Bliskost<br />
Ličnost<br />
Profesionalizam<br />
Odgovarajući glas i ton<br />
Odgovarajući (dobar) izgled<br />
U Americi, kredibilnost je na prvom mestu. Bliskost i način izrazavanja ličnosti zavisi od vrste programa.
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 99<br />
U SAD “Smesiti se“ je veoma važno, dok je u Engleskoj važno da voditelj bude ozbiljan, i pogotovu ako je u<br />
pitanju voditeljica, onda je veoma važno da poseduje i talenat i prikladan izgled.<br />
Voditelj na ekranu nije samo prijatno lice; on ima odgovornost da se pripremi za vodjenje emisije i da uvežba<br />
tekst pre početka emitivanja ili direktog uključivanja.<br />
Idealni voditelj treba da prvo radi kao novinar, onda da radi na radiju,zatim da se oproba kao radio reporter i<br />
reporter na televiziji, a tek onda kada stekne poverenje i autoritet, postane voditelj.<br />
On treba da prati sva relevantna dešavanja kako bi bio u toku i da je dobro informisan o zbivanjima.<br />
sNIMaNJE za vEstI<br />
Naš cilj je da gledaoci prate reportažu. Snimci i tekst treba da nadopunjuju jedno drugo.<br />
• Snimanje trajpodom treba da bude profesionalno, kako bi gledaoci videli to što je za njih interesantno<br />
a da i nisu svesni da to gledaju preko televizije, i da je to zabelezeno kamerom.<br />
• Po mogućnosti, držite mikrofon izvan kadra.<br />
• Držite stav. Učinite da se delovanje svede na frejm. (sekuencu).<br />
• Neka pokreti kamerom budu kratki, jednostavni i lagani. Ne zoomirajte!<br />
• Snimajte sekvence. Dajte montažeru instrukcije za montažu. Objasnite mu priču kako bi on što bolje<br />
dočarao to što se dogodilo.<br />
• Uvek trebate da obratite pažnju da imate dobre tonske efekte. Tonski efekti su veoma važni u pripremu<br />
reportaže.<br />
• snimajte nekoliko stvari. Ako snimamo nekoliko kadra i okolinu, onda će gledaoci imati više informacija<br />
o tome šta se dešava.<br />
• Budite oprezni što se tiče ugla oka. (npr. dečiji ugao).<br />
• Intervijui za vesti treba da se snimaju na MCU (medium close up ili srednji kadar) da budu stabilni i da<br />
su jasno vidljivi.<br />
Kao zaključak – neka snimci budu jednostavni. Potrudite se da objasnite o čemu je reportaža ili šta sadrži priča.<br />
Dočarajte atmosferu.<br />
GRAFIKA NA TELEVIZIJI<br />
Grafika sadrži reči, brojeve, grafikone koje upotrebljavamo na ekranu (zajedno sa snimcima sa mesta dogadjaja<br />
i iz studija) koje nam pomažu da što jasnije prikazemo odredjenu priču ili hroniku.<br />
zasto se upotrebljava grafika?<br />
• Da se pojednostave komplikovane ideje<br />
• Da pružimo glavne informacije (kao što su: ime voditelja ili mesto na mapi)<br />
• Da se naznače glavne tačke ili teme, kao što su činjenice i brojevi<br />
• Da možete da ilustrujete priču kada vam nedostaju snimci<br />
• Da obavestite gledaoce za promenu hronike javljanjem iz studija<br />
• Da vam program bude raznoliki<br />
• Da program ima stila<br />
Pre svega, grafika u vestima treba da bude jasna. Mislite o tome šta gledaoci žele da vide i zapamte iz hronike.<br />
Kako da upotrebite grafiku ?<br />
• Dobra grafika je jednostava grafika sa malo slova na ekranu. Gledaoci treba da budu u mogućnosti da<br />
brzo preuzmu informaciju i da ta informacija bude jasna za gledaoceë. Nekoliko glavnih tačaka treba da<br />
budu predstavljenje, a ne ceo tekst.<br />
• Treba da bude kombinacija kratke informacije i snimaka kako bismo znali šta da očekujemo od hronike.<br />
• Izbegavajte napadnu pozadinu. Tekst na ekranu treba da bude u gro planu i ne treba da se meša sa jednostavnim<br />
snimcima.<br />
• Veoma je vazno da tekst citan od strane voditelja ide u isto vreme kada i grafika na ekranu. Veoma je<br />
teško da gledoci slušaju jedno, a da gledaju nešto sasvim drugo.<br />
• Zapamtite da grafika treba da se piše s’leva na desno, kao i tekst.<br />
www.imk-ks.org
100 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
• Grafika treba da je jednostavna i da je kvalitetno dizajrnirana.<br />
• Reči i rečenice koje moderatori terba da čitaju, treba da budu kratke i jasne<br />
• Budite oprezni sa komplikovanim grafikama. Neki ljudi ne mogu shvatiti garfike.<br />
• Grafike moraju biti na ekranu dovoljno dugo da gledaoci mogu da ih pročitaju, otprilike 3 ili 4 sekunde.<br />
• Grafike moraju biti tačne. I veoma mala gramatička greška moze da naruši verodostojnost informacije.<br />
Nekoliko puta pažljivo pregledajte tekst pre nego što ga emitujete na ekranu.<br />
MoNtaŽa za vEstI<br />
Mi želimo ga gledaoci prate priču i da su usredsredjeni na nju. Snimci i tekst treba da su u harmoniji. Snimci<br />
treba da dočaraju vizuelnu stranu.<br />
• Treba da znamo sta je priča (prilog).<br />
• Da u detalje znate snimke intervijua koje ćete uljučiti u prilog pre nego što počnete sa montažom.<br />
• Da se snimci montiraju po redu kako se ne bi gledaoci iznenadili.<br />
• Prvo montirajte snimke, onda uključite tekst.<br />
• Upotrebite prirodan glas, pogotovo u glavnim delovima priloga.<br />
• Probajte postaviti snimak na početak priloga, prikažite mesto ili okolinu u kojem se nalazi.<br />
• Postarajte se da snimci ne budu veoma kratki. Sve sto je kraće od trideset sekundi je veoma nejasno.<br />
• statični kadrovi sa fiksnim frejmovima uvek funksionisu dobro. Nemojte ih prekidati tokom zoom-ova<br />
ili dugih kadrova.<br />
• Postarajte se da se dobri snimci ili sekvence uvek upotrebe.<br />
• Upotrebite close-up samo ako je subjekat važan deo priloga i pominje se u tom delu teksta.<br />
• Dobar kadar u završetku je onaj koji zaključuje prilog, i koji daje dovoljno vremena da gledaoci vide<br />
zaključak priloga.
5 VIDEO<br />
NOVINARSTVO<br />
Materijal mediacentra online (Sarajevo)<br />
Izabrao: Ljubiša Milovanović<br />
Treneri predmeta: Ljubiša Milovanović<br />
Fitim Šalja<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 101<br />
www.imk-ks.org
102 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
video intervju<br />
Intervju je sastanak na kojem jedan ili više novinara postavljaju pitanja drugoj osobi u cilju otkrivanja činjenica,<br />
mišljenja ili osjećanja.<br />
Svaki uspješan intervju zahtjeva znanje, diplomatiju, osjećaj, upornost a često i hrabrost. U svakom slučaju, to<br />
su neke od vještina koje svaki novinar mora savladati i steći<br />
Lokacija<br />
U većini TV intervjua koji se rade van studija, sagovornik sjedi za radnim stolom. Međutim, ova praksa ima<br />
nedostataka:<br />
• Na ekranu sagovornik izgleda beživotno.<br />
• Daje sagovorniku izgled autoriteta koji on možda ne zaslužuje?<br />
• Fizička prepreka između sagovornika i gledaoca teoretski predstavlja problem iI na neverbalnom nivou<br />
komunikacije (u literaturi o govoru tijela, stručnjaci tvrde da fizička prepreka između osobe na ekranu i<br />
gledaoca slabi poruku koja se komunicira).<br />
• Mnoge sagovornike navede da se nervozno poigravaju sopstvenim rukama.<br />
• Potencijalni problem s osvjetljenjem, s obzirom da se u uredima dešava miješanje prirodnog i vještačkog<br />
svjetla.<br />
Daleko je bolje snimiti intervju van uredske bezličnosti – najbolje na nekoj lokaciji na kojoj se odigrava nešto<br />
bitno (školski direktor se može snimati u učionici, direktor željezničkog preduzeća se može snimati na peronu...).<br />
Lokacija iz stvarnog života gledaocima jasno signalizira o čemu se radi i ko je sagovornik.<br />
svjetlo<br />
Izvor svjetla, u uslovima terenskog snimanja, treba biti iza linije kamere, tj. upereno prema licu sagovornika.<br />
Ovo je nezgodna situacija prilikom sunčanih uslova snimanja jer jako sunce u lice može dekoncentrisati sago-
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 103<br />
vornika ili mu smetati. Ipak, na kraju svi shvate da snimanje ima i svoja tehnička pravila i nedostatke, pa ih<br />
prihvate.<br />
Sunčane naočare na sagovornikovom licu, u vašem snimku, oslabiće njegovu poruku i vaš video-novinarski<br />
rad. Blokiranjem mogućnosti da vidite oči svog sagovornika ometa se jedan od stubova neposredne ljudske<br />
komunikacije – kontakt pogledom.<br />
Može biti jako teško snimati na prostorima na kojima postoji i jako prirodno svjetlo i jaka vještačka rasvjeta, što<br />
je čest slučaj sa salama za konferencije koje imaju mnogo velikih prozora i unutrašnju neonsku ili tradicionalnu<br />
rasvjetu.<br />
Starijim kamerama je teško uravnotežiti različite tipove rasvjete i na kraju neki dijelovi slika mogu izgledati plavi<br />
ili narandžasti. U tom slučaju, snimajte ili blizu prozora ili što dalje od njih, tako da najveći dio rasvjete bude<br />
ili jednog ili drugog tipa. Ali ne snimajte okrenuti prema prozorima jer će u tom slučaju biti dobro prikazani ili<br />
sagovornik ili pozadina, ali ne oboje.<br />
zvuk<br />
Mikrofoni instalirani na vrhu većine kamkordera rijetko su u stanju uhvatiti zvuk intervjua dovoljno jasno za<br />
emitovanje. Mikrofon treba biti bliže osobi koja govori.<br />
Idealno, mada skuplje, rješenje predstavlja mali ‘‘klip’ mikrofon (bubica) koji se zakači za sagovornikovu odjeću<br />
u visini grudi. On će jasno hvatati zvuk i smanjiti ambijentalnu buku na najmanju mjeru. Optimalna opcija je<br />
bežični mikrofon ili, u slučaju žičanog mikrofona, žice sakriti ispod odjeće.<br />
Za pravilno snimanje zvuka potrebne su slušalice. Ponekad je u kameru ugrađen mali zvučnik, ali je teško<br />
prosuditi o kvalitetu zvuka ako koristimo samo njega. Takođe, obično postoji vizuelni prikaz ulaznog zvuka na<br />
zuheru kamere.<br />
Po pravilu, ono što gledalac ne VIDI, ne bi trebalo ni da ČUJE.<br />
• Telefoni?<br />
• Kompjuterski programi koji koriste zvučna upozorenja ili obavještenja?<br />
• Muzika?<br />
• Saobraćaj?<br />
• Okolina?<br />
www.imk-ks.org
104 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Obratite pažnju na zvukove koji mogu omesti snimanje, poput šuma klima uređaja, automobilskih sirena ili<br />
buke koju stvara avion u letu, i budite spremni da ponovo snimite neke dijelove intervjua, ako su oni previše<br />
pokvarili zvuk.<br />
Miran ili nemiran kadar?<br />
Tradicionalna je televizijska praksa da kamerman prilikom snimanja koristi stativ. Snimci će tada biti jasniji,<br />
dobro ukomponovani i fokusirani. U dobu moderne televizije ovaj princip često se zanemaruje. Neki autori<br />
smatraju da nemiran video doprinosi osjećaju drame ali i autentičnosti. S druge strane, kamere imaju sve bolje<br />
riješeno pitanje stabilizacije pa stabilaseri ugrađeni u njih dosta olakšavaju stvar.<br />
Razmislite da li bi bilo izvodljivo snimati u kretanju – dok su voditelj-kamerman, sagovornik i kamera u pokretu.<br />
Ovo može doprinijeti zanimljivosti intervjua, ali je teško uspješno izvesti.<br />
Planovi<br />
Standardni intervju se snima u krupnom ili srednje-krupnom planu (close-up i medium close-up MCU).<br />
Ako neke odgovore snimate u krupnom planu a neke u srednje-krupnom, imaćete izbor više snimaka iskoristivih<br />
u montaži.<br />
Opštiji planovi prikazuju suviše malo detalja sagovornikovog lica da bi bili pogodni za glavne snimke intervjua.<br />
Ponekad ćete možda poželjeti da se jako približite svom sagovorniku, ukoliko vam je cilj uspostavljanje prisnijeg<br />
odnosa prema njemu. Detaljno-krupni plan (big close up BCU) jedva da prikazuje išta drugo osim očiju,<br />
nosa i usta. Budite svjesni da ovakvi snimci mogu da djeluju prilično agresivno.<br />
Vodite računa o tome šta se nalazi iza sagovornika da ne bi, gledajući iz daljine, izgledalo kao da ti predmeti<br />
rastu iz sagovornikove glave.<br />
Pogled<br />
Daleko najzanimljiviji dio svakog lica su oči. Osigurajte svojim gledaocima jasan pogled na njih i ne zamarajte<br />
se time što ćete im prikazati najneinformativniji dio – stranu sa uhom.
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 105<br />
Položaj video novinara prilikom snimanja intervjua omogućava da sagovornik gleda u novinara, dok novinar<br />
drži kontakt pogledom i kontroliše kadar. Zamolite sagovornika da ne gleda direktno u leće kamere. To treba<br />
da rade samo oni ljudi koji se direktno obraćaju gledaocima, a to su reporteri<br />
Pobrinite se da se objektiv kamere nalazi na istoj visini sa očima sagovornika - ako je potrebno, možete upotrijebiti<br />
stativ ili neki drugi podmetač da biste to postigli.<br />
Ako u svojoj priči imate više od jednog govornika, snimite pola gledajući nalijevo, a drugu polovinu nadesno.<br />
Tada ćete moći da prikazujete sagovornike koji gledaju u različitim pravcima, a da ne izgleda kao da se glava<br />
jednog mijenja u glavu drugog.<br />
Pristojnost tokom razgovora nam nalaže da ne odlazimo i ne gledamo u nekom drugom pravcu dok nam<br />
neko nešto govori. Odvraćanje i okretanje kamere od sagovornika ili zumiranje van, sugeriše gledaocu da<br />
sagovornik postaje dosadan, pa je vrijeme da se gleda u nekom drugom pravcu. Neka kamera ne skreće sa<br />
sagovornika dok on govori, a ako je potrebno, promijenite plan prilikom postavljanja pitanja.<br />
Zumiranje može biti opravdano ako sagovornik počne pričati o nečemu fascinantnom, ličnom ili tajnom.<br />
snimateljska rampa<br />
Zamislite da je između voditelja i sagovornika nacrtana linija. Obratite pažnju gdje se postavlja kamera za intervju.<br />
Svaki put kad pomaknete kameru zbog narednih snimaka, a naročito zbog setup snimaka (snimaka za<br />
predstavljanje sagovonika ili sagovornice), ostanite na istoj strani te linije. Ako se držite ovog pravila, vidjećete<br />
da izgleda kao da sagovornik gleda na suprotnu stranu prema voditelju, ostavljajući na gledaoce utisak da njih<br />
dvojica gledaju jedan u drugoga – što je uistinu i slučaj. Ako ih snimite sa suprotne strane linije, izgledaće kao<br />
da gledaju u istom pravcu, umjesto da razgovaraju jedan sa drugim.<br />
Prelaskom zamišljene rampe prilikom snimanja narušava se kontinuitet radnje.<br />
Predstavite svog sagovornika<br />
Gleadocima će biti korisno ako odvojite nekoliko sekundi da najavite svoje sagovornike prije nego što razgovor<br />
počne. Lako je napisati nekoliko riječi – ali šta će gledaoci za to vrijeme vidjeti?<br />
Najbolje je da to bude nekoliko snimaka koji ilustruju sagovornika na njegovom uobičajenom poslu: učitelj koji<br />
drži nastavu, direktor tvornice koji prolazi kroz halu, ljekar koji pregleda pacijenta. Najbolje je ako se ovi kadrovi<br />
snime tako da se uklapaju u jedan logičan slijed, na primjer:<br />
• Srednji plan ljekara i pacijenta<br />
• Krupni plan ljekarovog lica<br />
• Srednje-krupni plan pacijenta<br />
• Detaljni plan ljekara koji drži stetoskop na pacijentovim grudima<br />
www.imk-ks.org
106 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Ove sekvence se ne moraju snimati na istoj lokaciji na kojoj je snimljen intervju, mada je najčešće jednostavnije<br />
tako učiniti.<br />
Biće gotovo kad se završi…<br />
Ako je sve što vam je potrebno od vašeg sagovornika samo kratki audio/video zapis koji će stajati sam u vašoj<br />
emisiji ili na web stranici, onda nema potrebe da snimate išta drugo osim samog sagovornika.<br />
Međutim, u devet desetina slučajeva, željećete da još snimaka prati intervju, kao što su:<br />
• Snimci opšteg plana koji prikazuju i voditelja i sagovornika<br />
• Ponekad je prikladno snimiti detalje - kadrove sagovornikovih očiju ili ruku, naročito ako on njima<br />
izrazito i karakteristično gestikulira.<br />
• Niz kadrova koji imaju za cilj predstaviti sagovornika – npr. sagovornik na poslu. Oni se nazivaju set-up<br />
snimcima.<br />
• Slike stvari koje sagovornik spominje, tzv. inserti.<br />
Morate se pobrinuti da napravite sve snimke koji bi mogli zatrebati u montaži, prije nego što objavite kraj intervjua<br />
i kažete sagovorniku da je slobodan.<br />
zgrabi sve što možeš prije nego što odeš<br />
Najzad, snimite sve što možete, a što je sagovornik izričito pomenuo u intervju, ili što se odnosi na predmet<br />
razgovora.<br />
Ako spomene osnivača preduzeća – čiji portret visi na zidu – snimite taj portret.<br />
Ako kaže da se sa prozora pruža predivan pogled – snimite ga.<br />
Ovi kadrovi čine mnogo zanimljivije isječke nego što je prikaz reportera kako sluša, ili sagovornika koji se igra<br />
svojom olovkom.
video journaLism<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 107<br />
Svako ko u džepu ima barem mobilni telefon novije generacije, ima i mogućnost da slikom i tonom izvještava<br />
o događaju u trenutku dok se on još dešava. „Pala“ je još jedna široko eksploatisana novinarska činjenica. Radio<br />
više nije najbrži medij. Video sada putuje jednako brzo.<br />
Došlo je vrijeme generacije „novih“ novinara i novinarki, tehnički opremljenijih i obučenijih. Današnji medijski<br />
profesionalci s lakoćom vladaju opremom za audio i video snimanje kao i softverima za montažu ili grafičku<br />
obradu audio i video materijala<br />
Razlog za takvu promjenu je jednostavan. Razvoj digitalne tehnologije eliminisao je dvije od tri pozicije u najjednostavnijem<br />
produkcijskom TV procesu: video je „oslobodjen“ teških kamera i stativa, vještačkih svjetala i<br />
studija. Postalo je moguće biti novinar i snimatelj i montažer u isto vrijeme te posao završiti jednako efikasno,<br />
a mnogo jeftinije.<br />
To je otvorilo put uvođenju termina «video novinarstva» kojeg je, kako stoji u različitim internet referencama,<br />
ali i u svima dostupnoj internet eniklopediji Wikipedi, ustoličio Michael Rosenblum, bivši producent vijesti<br />
američke mreže CBS koji se stoga smatra „ocem video novinarstva“. Rosenblum je djelimično zaslužan i za<br />
predstavljanje koncepta video novinarstva medijima među kojima su i BBC, Glas Amerike i New York 1.<br />
Da li sve zavisi od opreme?<br />
U svijetu konzumerizma koje se odnosi i na tehničke spravice koje nas okružuju često postoji zabluda da je<br />
dovoljno imati dobru opremu. To je u svakom slučaju koristan element vašeg sveukupnog procesa produkcije<br />
A/V materijala, ali ni u kom slučaju nije ključni faktor.<br />
Oprema sama po sebi ne znači zagarantovan uspjeh operacije snimanja. Ne treba zaboraviti da opremom<br />
upravljaju operateri te da ona predstavlja alat koji omogućava, u ovom slučaju, audio-video izraz zanimljiv za<br />
našu potencijalnu publiku. Poznavanje video pravila i jasna ideja mnogo su važniji od najmodernije kamere.<br />
S druge strane, loša oprema može vam u nekim slučajevima zatvoriti vrata profesionalnih takmičenja ili puteve<br />
prema, u prvom redu, televiziji koja dosta drži do tehničkog kvaliteta emitovanog materijala. Ipak, zadnjih<br />
godina, tehnički kvalitet često poklekne pred atraktivnošću video informacije koju svijetu ponudi neki vlasnik<br />
mobilnog telefona ili kućne video kamere.<br />
Dakle, nije sve do opreme. Glavnina video novinarstva zavisi od vizije i sposobnosti osobe koja opremu koristi .<br />
snimanje<br />
Kamera koju držite u ruci ima mogućnost da snima sliku i ton. Obje komponente podjednako su važne za<br />
kvalitetan video izraz. Osnove iz kompozicije kadra prema BBC standardima daće vam mogućnost da svijet<br />
osim kroz kameru ovaj put pogledate i kroz ram osnovnih televizijskih pravila kadriranja.<br />
Horizont mora biti ravan (osim ako namjerno želite postići umjetnički efekat).<br />
www.imk-ks.org
108 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Koristite stativ, naslonite se na čvrst predmet ili se čvrsto poduprite.<br />
Čak i kada pratite pokret s kamerom u ruci važno je da gledalac ne ‚osjeti‘ potrese i udare.<br />
Ukoliko uopšte ne koristite stativ, obratite pažnju da da na kameri bude uključena opcija „digital/electronic<br />
stabilizer“.<br />
Ako želite da se kamera kreće kako bi pratila akciju, stavite je, na primjer, u dječija kolica ili u kolica iz supermarketa<br />
ili pričvrstite za bicikl ili automobil.<br />
Ispunite kadar<br />
Najprije je potrebno odrediti glavni fokus interesa i njime ispuniti kadar što je više moguće. Ipak, nemojte ići<br />
do same ivice kadra; objektiv kamere obično pokazuje više slike nego televizijski ekran, pa se neki objekti u<br />
blizini ivice kadra znaju izgubiti prilikom emitovanja.<br />
Na taj način ćete se odmah riješiti nebitnih detalja koji mogu odvući pažnju gledalaca.<br />
Pažljivo uokvirite objekt snimanja<br />
Fotografije se mogu prikazati kadrom bilo kojeg oblika. To je obično, ali ne i uvijek, pravougaoni format.<br />
Međutim, televizija ima fiksan format– 4 jedinice širok i 3 jedinice visok. (Prema britanskim standardima, široki<br />
ekran prikazuje 16 jedinica široku i 9 visoku sliku.)<br />
Također je moguće snimati kroz prozor ili zasvođen prolaz. Pazite da na neprirodan način ne izrežete neke<br />
značajne objekte kao što su ljudi ili automobili. Nemojte dopustiti da kraj slike siječe ljude. Kretanje na ivici<br />
kadra, naročito ulaženje i izlaženje iz kadra, odvući će pažnju gledalaca.<br />
snimanje ljudi<br />
Film i televizija od svog nastanka razvijaju pravila snimanja ljudi i predmeta. Kompozicija kadra izučava se na<br />
televizijskim i filmskim akademijama. U nastavku vam jednostavnim jezikom donosim skup najosnovnijih instrukcija<br />
koje vam mogu unaprijediti vizuelni kvalitet vašeg snimka:
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 109<br />
Ako je ljudsko lice prenisko na ekranu, izgledaće kao potonulo. Ako je previsoko, izgledaće kao da je osoba<br />
skalpirana. Odgovarajući prostor iznad glave osobe koju snimate varira s veličinom kadra. Ako ljudi gledaju na<br />
jednu stranu, ostavite više praznog prostora ispred njih nego iza. To će im obezbjediti „prostor pogleda“.<br />
Isto tako, ako osoba hoda, dajte joj prostora za hodanje.<br />
To se zove prostor za kretanje.<br />
Izgledat će neuredno i neugodno ako se veličina glave osobe koju snimate samo neznatno mijenja iz kadra u<br />
kadar. Mnogo ugodniji efekat postići ćete dramatičnijom promjenom kadrova – na primjer, iz širokog u srednji<br />
plan.<br />
Standardna terminologija za različite veličine kadrova<br />
veličina slike/kadra u odnosu na ljudsko tijelo –<br />
Srednji plan<br />
Daleki total Total<br />
Srednji krupni plan<br />
Krupni plan<br />
www.imk-ks.org
110 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Dalji ili krupni plan<br />
Perspektiva<br />
Gornji rakurs / ptièija perspektiva Donji rakurs / žablja perspektiva<br />
Nađite ravnotežu u tonu, boji i masi<br />
Izuzetno simetrične slike izgledaju namješteno i uznemirujuće, ali ako sve što je interesantno stavite na jednu<br />
stranu, slika će izgledati neprirodno koliko i soba sa svim namještajem na jednom mjestu.<br />
Tražite ravnotežu imajući na umu masu (veličinu i broj objekata), ton (svjetlo i sjenu) i boju.<br />
Izbjegavajte gomilanje objekata na jednom mjestu ili stavljanje istih na ivice kadra dok je sredina istovremeno<br />
prazna. Varirajte kompoziciju: serija kadrova sa glavnom tačkom interesa uvijek u istoj poziciji brzo postaje<br />
dosadna.<br />
Uopšteno govoreći, neparan broj objekata ili ljudi je ugodniji oku nego paran broj. Tri objekta ili osobe postavljeni<br />
u obliku trougla djelovat će vrlo stabilno.<br />
zapamtite ‘pravilo trećine’<br />
Snimatelji početnici imaju tendenciju da stavljaju glavni subjekt u centar kadra. Međutim, često je mnogo<br />
efektnije pomjeriti subjekt za jednu ili dvije trećine prema jednoj strani i dnu ekrana. Ovo je poznato kao ‘pravilo<br />
trećine’ ili ‘zlatna sredina’: to je pravilo kompozicije koje je nastalo prije više Vijekova. Ako pogledate klasične<br />
portrete otkrit ćete da se jedno oko subjekta obično nalazi za jednu trećinu prema strani i jednu trećinu prema<br />
dnu okvira.<br />
Slično tome, vertikalne i horizontalne linije, uključujući i sam horizont, često djeluju estetski ugodniji oku ako<br />
se pomjere za jednu trećinu prema strani, vrhu ili dnu ekrana.<br />
Osim pravila „trećine“ u široj primjeni je još nekoliko metoda kompozicije kadra:
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 111<br />
TREÆINE POLJA TROUGAO / TROKUT<br />
Budite pažljivi s pokretima<br />
Snimatelji početnici vole da se razmahuju kamerom, prateći akciju i skačući s teme na temu. Obilato koriste<br />
zoom. Ali efekat sveg tog kretanja na ekranu gotovo da može izazvati mučninu.<br />
Dodatni problem je to što je vrlo teško montirati kadrove u pokretu. Mnogo je bolje koncentrisati se na snimanje<br />
raznih, dobro ukomponovanih statičnih kadrova. Korak i pokret se mogu dodati tokom montaže.<br />
Kretanje kamere treba biti motivirano kretanjem nečega na ekranu. U suprotnom, pokret će skretati pažnju<br />
sam na sebe.<br />
Pobrinite se da prvi kadar, zadnji kadar, kao i svi kadrovi u sredini, budu zanimljivi i dobro ukomponovani.<br />
Tokom dugotrajnog pokreta kamere, od gledaoca će se tražiti da cijelih nekoliko sekundi gleda beznačajne i<br />
nezanimljive slike.<br />
Kameru pokrećite s namjerom i svrhom; nemojte samo besciljno lutati.<br />
www.imk-ks.org
112 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo
6 FOTO<br />
NOVINARSTVO<br />
Pripremio: afrim spahiu<br />
Trener predmeta: afrim spahiu<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 113<br />
www.imk-ks.org
114 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Fotonovinarstvo<br />
Da se studenti upoznaju sa idejom šta predstavlja fotonovinarstvo;<br />
Najlakši put – fotonovinarstvo oslikava priču sa jednom ili više fotografija. Javnošću prikazaju realnost onako<br />
kako se nešto dogodilo. Fotonovinarstvo je veoma opasna profesija i mnogo fotografa je stradalo ”na<br />
dužnosti’ili “tokom aktivnosti”, ali vi ne morate biti fotografi ratnih zona. U svakoj prilici fotoreportera prati rizik<br />
ili stres. Fotoreporter nema ograničeno radno vreme, oni treba da završe posao brzo i na vreme.<br />
Zašto ljudi prave fotografije, samo da bi je napravili?<br />
1 - Izazov<br />
2 - Potreba da se kaže priča<br />
3 - Zadovoljavanje ega; zadovoljstvo je da gledaš tvoje fotografije, objavljene u lokalnim ili<br />
međunarodnim novinama, da vidiš svoje ime na uglu za beleške.<br />
4 - Karijera. To je karijera, ali ne veoma nagrađena. Ona stvara mogućnost učešća u<br />
lokalnim i međunarodnim događajima.<br />
Fotografije možemo svrstati u šest osnovih kategorija:<br />
1 - Fotografije lokalnih vesti: To su fotografije priča koje je i program prekinuo:<br />
vatra, kriminal, prirodna katastrofa, nemiri, eksplozije…itd.<br />
2 - Fotografije koje korespondiraju sa vešću: to su fotografije sa nekog važnog programa kao što su<br />
konferencije za štampu, zvanične posete. Obično novinari prethodno planiraju ove događaje.<br />
3 - Buduće fotografije: za razliku od lokalnih i opštih fotografija, buduće fotografije prikazuju priču vezanu<br />
za vest dana. One mogu prikazati priču u celini sa jednom ili više fotografija kao što je fotografija<br />
mačke koja je zaglavila na drvetu, koju je vatrogasac spasio.<br />
4 – Priča sa fotografijama: to je niz fotografija koji prikazuje priču. Ona se može objaviti kao deo nastavka<br />
nekog vizionarskog teksta, ili kao niz fotografija sa jasnim fokusom. Fotografije priča se češće mogu<br />
naći u novinama nego u časopisima.<br />
5 – Fotografije datoteka: svakoj novini su potrebne fotografije i datoteka da bi ilustrovali prekid vesti koje<br />
su se dogodile kao što su: slike važnih osoba, iznenađenja…<br />
6 - Sport:<br />
Pre nego što pređemo na tehniku i veštine fotografije, korisno je videti šta čini dobru sportsku fotografiju za<br />
novine; prezentacija tehnike koja se koristi u sportskoj fotografiji.<br />
2. Tehnika:<br />
• Film ili digital: Razlika između dva oblika: analogna tehnologija koristi filmove, dok digitalna koristi Flash<br />
Card za snimanje fotografija.
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 115<br />
• Srednji format i vrste kamere SLR 35mm<br />
• Ostala tehnika i prateći delovi, objektivi sa fokalnom dužinom, objektivi širokog ugla, zoom objektivi,<br />
flash, memorijske kartice, čitač kartica, itd.<br />
Shvatanje ekspozicije:<br />
Studentima treba objasniti kako kamera funkcioniše?<br />
3. Veština i tehnika:<br />
1) Dijafragma (iris, blend, aperture)<br />
2) Brzina ekspozicije<br />
3) ISO (osetljivost)<br />
4) Svetlo (četka slike) četiri pravca svetla<br />
Pre nego što se počne oko toga kako kamera funkcioniše i primarna tehnika za rađenje dobre fotografije, od<br />
studenata treba zatražiti da izaberu jednu od deset fotografija, odgovarajući na pitanje; zaštu je nju izabrao?<br />
Vežba je put koji omogućuje studentima da razviju svoj vlastiti stav i pogled na stvari i pojave.<br />
Šta čini dobru novinarsku sliku?<br />
Cilj svih fotoreportera, bilo kroz reči ili fotografije - je najbrži mogući odgovor na pet osnovnih pitanja koja<br />
javnost traži za neku vest: ko, šta, gde, kad i kako. Uspešni fotograf vesti trudi se da da odgovore na ova pitanja<br />
kroz fotografiju. I to je ono što razlikuje dobru fotografiju od one slabe. U stvari, fotografija novina je ona koja<br />
odgovara veoma efikasno i objavljuje se bez obzira što je ona više tehnička nego informativna. I fotografija<br />
koja je veoma važna, ne objavljuje se bez obzira što je dostupna. Ne možemo potvrditi informaciju fotografije<br />
u novini koja prevazilazi kvalitet primanja, ali u ovom slučaju nije važan kvalitet nego priča na fotografiji.<br />
Potrebni kvaliteti za dobrog novinara:<br />
Bez obzira kakvu vrstu fotografije je fotoreporter napravio, ona treba da poseduje tri osnovna kvaliteta:<br />
1 - Svaka fotografija treba imati jasan predmet<br />
2 - Ona trebada ima vizuelni uticaj na koncentraciju gledaoca prema predmetu<br />
3 - Ona treba biti jednostavna i da daje jasne informacije.<br />
Kada fotografišete i gledate fotografiju, postavite sebi pitanje: kako su uticale ove tri poruke?<br />
Koja se tehnike koriste da bi omogućili odgovor na tri poruke:<br />
• Ograničenje polja dubine blenda<br />
• Niska brzina<br />
• Velika brzina<br />
• Refleksija predmeta (ogledalo, prozor, voda)<br />
• Pozicija predmeta (centralna, trećina okvira, ugao)<br />
• Uramljivanje<br />
• Silueta<br />
• Svetlo<br />
Prelazeći preko različitih tehnika, sa studentima se raspravlja o realizacijama koje su ranije videli, nudeći im<br />
mogučnost ponovne selekcije, što omogućuje objašnjenje tri poruke za dobru fotografiju.<br />
www.imk-ks.org
116 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
PRAKTIČNE VEŽBE:<br />
- Studenti rade u grupama. Svaka grupa ima zadatak da napravi fotografiju određenog predmeta ili teme,<br />
koristeći tehniku koju nudi inspektor. Tehnika može preći od jednog do drugog, od jedne grupe do druge.<br />
Onda se predstavljaju i upoređuju dobre i loše fotografije. DISKUSIJA<br />
4. MONTAŽA:<br />
Studentima treba pokazati proces montaže. Softuer u digitalnoj laboratoriji nam omogućuje vizualizaciju i selekciju<br />
dobrih fotografija. Studenti raspravljaju i objašnjavaju razlog izbora fotografija, osnivajući se na tri gore<br />
pomenuta zahteva. Instruktor svo vreme prikazuje i objašnjava programe i mogućnosti koje ovaj proces nudi.<br />
Studentima treba pokazati kako koristiti Photoshopin ili Lightroom, menjanje boja i kontrasta kod fotografije,<br />
sečenje, naslov (dicitura), itd.<br />
Ako vreme i menadžment dopušta, studenti mogu posetiti jednu od lokalnih štamparija, da bi se upoznali sa<br />
radom i raznim štamparskim realizacijama.<br />
6. NOVINSKE AGENCIJE:<br />
Posao koji radi većina glavnih novinskih agencija kao što je Reuters, AP, AFP, EPA, Analiza raznih fotografija. Nastavak<br />
sa ostalim agencijamakao što je Corbis, Sipa, Magnume. Emerging agencies Seven, Noor.<br />
Da bi se izbliza upoznali sa radom novinskih agencija, treba pokazati autorske fotografije i inserte iz filmova.<br />
Pošalji fotografe i foto montažere na teren. Montaža. Prednosti. Vreme sastanka. Klijent. Vest za korice (poklopac).<br />
Kakvu vrstu korica i kojeg kvaliteta koriste na Kosovu?<br />
7. ETIKA U FOTOGRAFIJI<br />
Koja etička pitanja se mogu pojaviti tokom upotrebe fotografskog procesa na kompjuteru, i način na koji medij<br />
pokušava da snimi stvarni događaj, u autentičnoj atmosferi i prirodnom svetlošću.<br />
1- Digitalna manipulacija i retuširanje fotografije. Zašto se photoshop može koristiti za povećanje neke druge<br />
slike. Primer:<br />
2- Fotografska scena. Primer:<br />
A) Reuters fotografija 2006 Israel-Hezbollah – rat, dim se vidi na fotografiji.<br />
B) Neke slike Reuters-a stavljaju bliceve na fotografije.<br />
C) Francuski predsednik Nickolas Sarkozy objavljen je u Paris Match-u posle inauguracije.<br />
A) Ikonska slika koju je napravio fotograf Robert Doisneau prikazuje par na ulicama Pariza kako se ljubi, 1950<br />
godine. Originalna fotografija je prodata za 150.000 evra na aukciji pre nekoliko godina. To nije slučajna fotografija<br />
i to je Boranet, žena na fotografiji, potvrdila. Istovremeno, Doisneau je optužen što nije dao procenat od<br />
prodate fotografije.
7 IZVEŠTAVANJE<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 117<br />
O<br />
BIZNISU I<br />
EKONOMIJI<br />
Pripremila: Lisa Eseks<br />
Treneri predmeta: Lisa Eseks<br />
Ibrahim Redzepi<br />
www.imk-ks.org
118 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
osnove biznisa i Finansija<br />
Zamka u koju upadaju mnogi izveštači je mišljenje da se izveštavanje o biznisu i o finansijama dramatično<br />
razlikuje od drugih vrsta izveštavanja. Iako je tema različita, veštine i pritup su slični kao i u ostalim izveštajima<br />
u novinarstvu. Princip tačnosti, slobode i neutralnosti jednako su važni i za ovu vrstu izveštavanja – imajući u<br />
vidu da se vrše transakcije vredne miliona dolara kao rezultat pisanih izveštaja , što čini da je poverenje i korisnost<br />
ovih informacija vrhunska.<br />
Mnogi ljudi beže od ove vrste izveštvanja zbog izraza/žargona i profesionalne terminologije koja se upotrebljava.<br />
Nemoguće je pobeći od upotrebe te terminologije. Ali, to ne znači da ih treba neprestano ponavljati<br />
kao „papagaj“ svojim čitaocima , bez objašnjenja o čemu se radi. Obično je to posledica lošeg i mrzovoljnog<br />
izveštavanja - i objavljivanje specijalizovanih finasijskih izveštaja stvara utisak “thumbnail”16 žargona ekonomske<br />
terminologije. Svaki put kad neko upotrebljava nepoznati izraz – vi treba da ga objasnite; u suprotnom,<br />
čitaocima će tekst biti nejasan i dosadan. Akronimi kao što su OECD17 ili ECB18 uvek treba da se objašnjavaju<br />
tokom prve reference.<br />
Priče o biznisima i finansijama ne treba da sadrže mnogo brojeva. Važno je dati osnovne podatke kako bi tekst<br />
bio autoritarniji i precizniji – ukoliko tekst sadrži previše brojeva, onda će čitalac/slušalac da se zamori i prestati<br />
sa čitanjem. Ukoliko su navedene brojke ključne, onda je poželjno da se one prikažu tabelarno ili grafički. Ipak,<br />
i najvažnije brojke ne znače ništa same po sebi. Ukoliko je inflacija 27 % , da li je to dobro ili nije? U slučaju da je<br />
prošlogodišnja inflacija iznosila 52% onda se može reći da je 27% OK!, ali ukoliko je prošlogodišnja inflacija bila<br />
4% , onda je to svakako loše. Upoređujte podatke sa prošlim mesecom , godinom ili uporedite te podatke sa<br />
drugom kompanijom ili drugom državom. Imajte na umu da upoređujete podatke o dvema SLICNIM stvarima–<br />
upređivanje inflacije jedne države u razvoju sa drugom razvijenom državom može biti zbunjujuća i nevažna.<br />
Prikazivanje kolebljivosti brojeva u postotcima (npr. oko 19 %) je mnogo razumljivije nego da se brojevi navode<br />
pojedinačno - ali zapamtite: neke oblasti , kao što su tržišni izveštaji, traže da se brojevi veoma pažljivo<br />
upotrebljavaju.. Važno je da je izveštaj precizan , i da se svi brojevi proveravaju pre dostave priče.<br />
Statistike koje daju izvori, kao što su vladini, treba stalno pratiti. Ali, one ujedno, predstavljaju vrlo zahalnu<br />
oblast za građenje priče. Npr. ako vladini podaci pokazuju da su potrošačke cene naglo porasle na početku<br />
svake godine, ali da sad taj tempo usporava, onda se treba pitati: “Šta se desilo tokom godine?” Zatim, možete<br />
pronaći da je vlada povećala porez sredinom godine , što je uticalo na smanjenje potražnje. Da li to znači da je<br />
porez previsok? Da li vlada gura privredu u recesiju? Ovaj način razmišljanja će vam pomoći da postavite dobra<br />
pitanja, čiji će suštinski odgovor :“ Šta posle?”, biti viskoko kotiran u vašoj priči.<br />
Ljudima se dopada da čitaju o ljudima. Možete ljude privući da čitaju vaše izveštaje o biznisu i finansijama<br />
pišući sveobuhvatnim i humanim stilom, nalazeći mesta i za „ljude“ u vašoj priči. Postoje ljudi koje tangira vaša<br />
priča- kao što su ministri, visoki službenici, ekonomski trgovci , jednom reči – tiče se NAS! Svaki od nas je deo<br />
privrede, bilo kao potrošač, poreski obveznik, glasač ili sl. – na naš život utiču informacije o biznisu i o finansijama.<br />
Od vas, ko novinara, zavisi koliki je taju ticaj. Možemo uzeti kao realni primer ljude, kako bismo ilustrovali<br />
jednu našu priču o , naoko, jednoj bledoj temi - o promeni poreza na automobile.<br />
Kao u svakom izveštaju, pozivanje na samo jedan izvor ne daje potpunu sliku o našoj temi. Priča o jednom<br />
biznisu, ima tendenciju da bude rezultat priče samo jedne strane, recimo kompanije, ukoliko ne poslušamo šta<br />
drugi ljudi kažu o toj temi. Upotrebite javna saopštenja za početak građenja vaše priče , postavljajte pitanja,<br />
istražujte – na taj način vaša priča biće različita od priča vaših konkurenta.<br />
16 Vrsta objašnjenja<br />
17 Organizacija za ekonomku saradnju i razvoj<br />
18 Centralno- evropska banka
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 119<br />
Budite drugačiji. Pronađite jedan vaš ugao posmatranja dešavanja u sferi biznisa i finansija, i pokušajte formulisati<br />
vaše zaključke na duže staze. Razgovori sa vašim kolegama koje se ne bave sličnim temama, mogu vam<br />
pomoći u stvaranju jasnije slike, koja pak, može dovesti do interesantnih rezultata.<br />
www.imk-ks.org
120 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
sirovine i enerGija<br />
Novinari istražuju svako veće tržište roba, od Londonske Berze metala do trgovačkih centara gde se trguje<br />
semenom i sojom (Trgovinski Bord Chicago, CBOT) u Chicagu. Izveštači takode pišu o lokalnim artiklima i o<br />
proizvodnji, napr. o palminom ulju u Jugoistočnoj Aziji ili o brazilskoj kafi.<br />
Podrška ovoj vrsti izveštavanja o sirovinama je neophodna jer sadrži korisne informacije o političkim i ekonomskim<br />
dešavanjima koja utiču na poizvodnju dobara, na transport i na trgovinu, što je osnovno za trgovce sirovinama.<br />
Opšte, informacije imaju ključnu poziciju u izveštavanjima o sirovinama i enegiji – u suprotnom, ako<br />
vaše izveštavanje ne sadrži osnovne informacije o uticaju politike ili društvenih prilika na tržišta sirovina i energije,<br />
onda za te izveštaje možemo reći da imaju velike nedostatke. Ova tržišta nisu dominantna za krajnjeg<br />
korisnika, ali privlače veliki broj spekulativnih investitora koji su zainteresovani da ostvare dobit od očekivanih<br />
promena , kao sto su, npr. Kina i Indija, sa ogromnim brojem stanovništva , koje se ubrzano industrijalizuju i<br />
koje imaju potrebe za sirovinama koje doprinose ubrzanom razvoju<br />
Učesnici na tržistima sirovinama<br />
Trgovci žele da kupuju sirovine. Proizvođači/ farmeri žele da imaju odgovarajuću cenu za određeni period.<br />
Potrošači žele finalni proizvod. Sirovine su nepredvidljive, ne samo u odnosu na cenu, već i na druge faktore<br />
kao što su vreme, bolesti, pad u industriji itd. Vrednost sirovina teži da reflektuje cenu dobijanja sirovine , npr.<br />
ruda zlata je vrlo retka i ona treba da se vadi iz rudnika, zato je njegova cena visoka.<br />
Ova tržišta se sastoje iz dva dela :<br />
prvi deo su fizička tržišta na kojima se roba podaje i kupuje. Tržišta nisu standardizovana i svaka kupo-prodaja<br />
se obavlja direkno . Ova trzišta su tipa OTC (over-the-counter, na srpskom : ‘neformalna ’ ili ‘direkna’);<br />
drugi deo čine tržišta futures, na kjima obično nema razmene dobara. Nemate obavezu da uzimate robu ako<br />
vam stvarno nije potrebna i možete ugovor da sklopite bez plaćanja. Ovo tržište je standardizovano. Količina i<br />
kvalitet su standardizovani i nisu predmet pregovora. Npr. ugovor za sojino seme je CBOT 5,000 bušela.<br />
Tržišta futures dozvoljavaju da učesnici fizičkih tržista zaštite cene od rizika. Da bi to postigli, ova tržišta imaju<br />
potrebu za čestim i suštinskim manipulacijama u trgovini kao i o raznim ograničenjima.<br />
sirovinska roba se deli na posebne kategorije.<br />
Čvrste sirovine – bakar , aluminijum , plemeniti i ostali metali.<br />
Meke sirovine i agrikultura – kafa, šećer, kakao, seme, uljano seme, pamuk.<br />
Stoka i meso – svinjsko meso, živa stoka ...<br />
Energija<br />
Novinari izveštavaju o tržištima neprerađenih derivata, gasa, elekrične energije i o izvorima energije (npr.<br />
ugalj). Glavni pokazatelji neprerađenih derivata su West Texas Intermediate (WTI), Brent, i Dubai. Derivati se<br />
nazivaju slatkim ili gorkim u zavisnosti od količine sumpora (ljudi su nekada stvarno probali derivate kako bi<br />
odredili količinu sumpora – naravno ovo se ne preporučuje!) Izveštavanje o ovim stvarima je sada šire, i ono<br />
obuhvata i izveštavanje o pitanjima zaštite okoline i o trgovačkim organizacijama kao što je Organisation of<br />
the Petroleum Exporting Countries (OPEC).
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 121<br />
Rafinirani naftini proizvodi dele se na tri kategorije: laki derivati (LPG – tečni gas, benzin i nafta), srednji derivati<br />
(kerozin, dizel) i teški derivati i ostaci (teška ulja, ulja za mazivo, asfalt...).<br />
U tržištima Futures, sirovine i energenti dobijaju fiksni kod koji pokazuje vrstu robe . Ukoliko pročitate kod<br />
CLH1, ono tačno objašnjava o kakvom ugovoru je reč. CL znači ‘Crude Light’ (laka obrada), koja se prikazuje u<br />
New York. Listu kodova možete naći na web stranicama berzi. Na ovaj način trgovci i investitori znaju o čemu<br />
se radi i o kojoj je sirovini reč. Ova metoda je standardizovana, tako reći, u svim glavnim berzama..<br />
Januar F April J Juli N Oktobr v<br />
Februar G Maj K August Q Novembar X<br />
Mart H Juni M Septembar U Decembar z<br />
Zadnji deo koda pokazuje godinu – znači CLH1 pokazuje da se radi o lakom derivatu u New York-u i o ponudi<br />
za Mart 2011.<br />
Ne iznenađuje da su se “ograničenja” razvila na tržištima sirovina. Ukoliko ste farmer koji treba da sačeka sezonu<br />
da bi vaš prozivod sazreo , npr. seme, onda je to za vas dugačak period tokom kojeg vi treba da brinte<br />
o cenama vaših konkurenata. Preko mehanizma „ograničenje“ investitor (ili farmer) se zaštićuje od finansijske<br />
štete i može mirno spavati i čekati da ono što je posejano raste i sazri.<br />
Ukoliko posmatrate „ograničenje“ kao sigurnost, onda će te shvatiti da ste zaštićeni od nepredviđenih<br />
dešavanja. Jedno takvo finansijsko ‘ograničenje’ “redukuje izloženost opasnostima” u slučaju da nešto ne bude<br />
išlo kako treba.<br />
http://www.pipeline101.com/overview/products-pl.html<br />
http://www.uop.com/refining/1010.html<br />
http://www.pimco.com/LeftNav/Bond+Basics/2006/Commodities+Basics.htm<br />
http://www.futures-resources.com/starting_out/commodity_month_symbols.htm<br />
www.imk-ks.org
122 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
izveštavanje o komPanijama<br />
Kapital<br />
Izveštavanje o kapitalu uključuje i izveštavanje o kompanijama, industrijskom sektoru i regulatornim agencijama<br />
koje postavljaju standandarde u računovotstvu i trgovini. Podaci o vrednostima akcija treba da se daju u<br />
kontekstu izveštavanja.<br />
Intervjuji sa izvršnim predstavnicima i finansijskim direktorima treba da upotpune rutinsko izveštavanje o kompaniji,<br />
čemu treba da služi i analitičko izveštavanje o njihovoj performansi u poređenju sa njihovim konkurentima.<br />
Brzo izveštavanje o „vrućim akcijama“ (deonicama) , promene u brokerskim istraživanjima, novostima na<br />
tržištima nakon početne ponude (IPO), preduzeća i složena društva, kao i veliki ugovori, predstavljaju dobre<br />
teme za pravljenje izveštaja.<br />
Kapital predstavlja način da se stiču pare u korist kompanija. Preduzeće prodaje jedan svoj deo, dok investitor,<br />
za uzvrat, dobija deo AKCIJA komanije u vlasništu, i time, stiče pravo da se pita o načinu upavljanja kompanijom.<br />
Kompanije, kada su u proscesu osnivanja, mogu finasirati sebe na dva načina : jedan način je preko bankarskih<br />
ili ivestitorskih pozajmica , preko kredita ili izdavanjem obveznica; drugi način je prodajom dela vlasništva<br />
investitorima, a ukoliko to čine javno, onda je to putem akcija. Posedovati akcije neke kompanije znači da<br />
očekujete da ćete ostvariti dobit od kompanije i mogućnost učestvovanja u donošenju odluka u upravljanju<br />
(naravno, zavisi o vrednosti i procentu akcija). Takođe, postoje načini da se ovo postigne i u slučaju kada se akcije<br />
ne prodaju javno – nove komanije mogu ponuditi zaposlenima u kompaniji ili mladim kapitalistima akcije<br />
u zamenu za njihovo angažovanje, odnosno njihov ekspertski rad. Velike kompanije mogu se obratiti privatnom<br />
kapitalu (privatne kompanije se udružuju da bi obezbedile dovoljno sredstava za investicije, za sličan<br />
aranžman.<br />
Kod kupovine akcija, postoji veći rizik u odnosu na pozajmicu novca, jer nema nikakve garancije za bilo kakvu<br />
kompenzaciju. Uporedite ovaj slučaj sa dugovima. Kada pozamite novac od banaka, vi se obavezujete da će te<br />
vratiti novac u fiksnom periodu; ako ne ispunite obavezu, banka može preduzeti korake protiv vas.<br />
Kao kompenzaciju naspram visokog rizika, kompanije plaćaju razliku u odnosu na osnovni iznos. Ova je osnovna<br />
metoda kod svake investicije . (Ova razlika je poznata pod nazivom “premija rizika kapitala”. Ova premija<br />
je tema pregovora i teško je merljiva, ali na duži period, procentualno raste na godišnjem nivou).<br />
Postoji nekoliko vrsta kompanija. Neke od njih nisu na javnoj prodaji, neke druge su u porodičnom ili u<br />
državnom vlasništvu. Mogu biti velike kompanije koje sadrže porodična imena, kao što su : Aldi, IKEA i Mars.<br />
Saudijska Arabija poseduje Saudi Aramco – najvećog prozivođača nafte na svetu , koji proizvodi jednu desetinu<br />
ukupne svetske nafte. Investitori su zaintersovani i imaju uticaj na ove kompanije, ali i na konkurenciju,<br />
na potrošače ili, uopšte, na privedu (zamislite šta bi se desilo kada bi se Saudi Aramco zatvorila ili kada bi IKEA<br />
preko noći udvostručila svoje cene ), ali su veoma zainteresovani i za javne kompanije – oni poseduju neke ili<br />
većinu akcija tih kompanija.<br />
To znači, da ljudi mogu da trguju akcijama u zavisnosti kako se te kompanije rangiraju i spremni su učiniti sve<br />
kako bi imali prave informacije o stanju kompanija , kako bi lakše doneli odluku o investiranju. Akcije firmi koje
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 123<br />
se nalaze na berzama, moraju biti praćene odgovarajućim informacijama (svime što može da utiče na cenu<br />
akcija) što je moguće brže , što čitav proces čini vrlo transparetnim. Jedini način da se povrati uloženi kapital<br />
je prodaja akcija.<br />
Kako stiču novac oni koji poseduju akcije? Na dva načina:<br />
Prvi način je dobijanjem dividendi – deo dobiti kompanije koja se isplaćuje akcionarima kao nagrada za ivensticije.<br />
Kada se obračuna dobit zadnje godine onda Bord kompanije odlučuje o načinu raspodele dobiti (u<br />
Britaniji se to čini dva puta godišnje), nakon čega sami akcionari donose konačnu odluku.<br />
Za razliku od pozajmica ili kredita, dividende normalnih akcija nisu garatovane. Ona (dividenda) nije uređena<br />
ugovorom. Aspiracija kompanije je da ostvari profit i da akcionari dobiju dividendu ali to nije sigurno. Čak i<br />
slučaju da kompanija ima dosta novca, ona može odlučiti da investira u sopstveni razvoj, što je čest slučaj kod<br />
malih kompanija. Microsoft, je npr. svoje akcije na berzi postavio 1986.god., dok je prvu dividendu isplatio tek<br />
2003.god.<br />
Isto tako, ukoliko kompanija dobro radi(„cveta“), investitori su zainteresovani da znaju da li ona vredi više.<br />
Vrednost akcija raste u očekivanju realizacije da kompanija ostvari veći profit (veću dividendu) u budućnosti.<br />
Na taj način, akcionari vide kako vrednost njihovih akcjia raste. U ovom slučaju radi se o “vrednovanju kapitala”.<br />
Postoje i drugi faktori koje investitori treba da uzmu u obzir. Jedna kompanija može da isplaćuje visoku dividendu<br />
, ali ona može biti deo privredne grane koja nestaje i koja ne može dugoročno da ostvari profit.<br />
Postoje strategije o investicijama tokom čitavog ekonomskog ciklusa, zahvaljujući cikličnim i ne-cikličnim akcijama/deonicama.<br />
Ciklične akcije su akcije kompanija kojima ide dobro, kada nacionalnoj ekonomiji ide dobro,<br />
i obrnuto, kompanije ne posluju dobro kada nacionalnoj privredi ne ide dobro. Ovoj grupi pripadaju grane<br />
industrije kao što su putničke agencije, aviokompanije, kompanije elektronske opreme, itd.. Neciklične akcije<br />
poseduju one kompanije koje proizvode neophodnu robu, kao što su hrana i lekovi. Ove akcije mogu biti<br />
veoma stabilne i kada privredni rast opada<br />
U toku pada privrednog rasta, i u slučaju drugih problema, treba da budete oprezni kada izveštavate o kompaniji<br />
koja je u problemima. Jedna kompanija je bankrotirala onda kada sud donosi odluku da kompanija<br />
nije u mogućnosti da ispuni svoje obaveze. Sudu se može obratiti sama kompanija ili neko od poverioca. U<br />
Engleskoj, sud imenuje jednog zvaničnika koji će voditi kompaniju do njene likvidacije. Izrazi i termini kao što<br />
su : bankrot, nelikvidnost, nemogućnost plaćanja, imaju različito zakonsko značenje u različitim državama.<br />
Pokušajte da budete što preciznji kada izveštavate o tome šta jedna komanija ili sud kažu i kao formulišu svoje<br />
odluke, posebno kada materijal treba da se prevede. Npr. u Francuskoj, normalna forma bankrota je faillite; izraz<br />
banquerote se odnosi na lažni bankrot, tako da postoji opasnost da se izrazi ispomešaju. Slično, u Nemačkoj,<br />
kolaps poznat kao Bankrott, ima ozbiljnije značenje nego normalna likvidacija.<br />
U SAD , jedna kompanija ili pojedinac mogu bankrotirati kada sud donosi rešenje o prolongiranju isplate<br />
obaveza, i koji se može pozvati na Član 11, koji se odnosi na ristruktuiranje ili se poziva na Član 7, u slučju<br />
likvidacije. Kompanije mogu da bankrotiraju na dobrovoljnoj osnovi ili protiv svoje volje, na zahtev poverioca.<br />
Likvidacija biznisa često puta, može biti progresivna i obično se ne dešava odjednom.<br />
Crno-belo izveštanje se ne preporučuje, jer ono ponekad prikazuje situaciju kao benznadežnu - u tom slučaju<br />
možemo imati problema sa zakonom, ukoliko kompanija uspe da stane na noge, pri čemu može podići<br />
optužnicu zbog lažnog i štetnog izveštavanja<br />
Postoje korisni terminološki rečnici o kompanijama i eseji koje možete naći na adresi:<br />
www.investopedia.com/<br />
www.investorwords.com/<br />
Komisija SAD-a za sigurnost i razmenu ima odličan priručnik “Upustvo za početnike za finasijske<br />
izveštaje”, na adresi:<br />
http://www.sec.gov/investor/pubs/begfinstmtguide.htm/<br />
www.imk-ks.org
124 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
ekonomija i ekonomski PodaCi<br />
Kratko rečeno, ekonomija se bavi pručavanjem proizvodnje, distribucijom i korišćenjem prozivodnih dobara i<br />
usluga. Ekonomisti posmatraju ponašanje ljudi kada su im na rapolaganju ograničeni izvori sredstava; kako oni<br />
odvajaju ta sredstva i na šta ih troše. Prirodno, ekonomija se bavi LJUDIMA, te i naše priče treba da se na njih<br />
odnose. Iako ekonomija kao nauka može da izgleda vrlo zamršena, nas, novinare za biznis i ekonomiju, najviše<br />
interesuje poznavanje ekonomskog ciklusa.<br />
Ukratko, ovo se odnosi na kretanja u ekonomiji u određenom periodu. Iako postoje različiti izrazi koji se odnose<br />
na ovu oblast, možemo reći da ekonomski ciklus obuhvata četiri segmenta – ekspanziju (razvoj) , prosperitet<br />
(napredak), kontraciju (sužavanje, opadanje rasta) i recesiju. Svaka od ovih faza ima svoje karkteristike<br />
perormansi i ponašanja, koje ih ekonomisti posmatraju kao šablone na osnovu kojih grade svoja predviđanja.<br />
Vlade i centralne banke preduzimaju niz mera kako bi kontrolisali ovaj ekonomski ciklus i kako bi obezbedile<br />
da se promene odvijaju planski i glatko, a nikako neočekivano i haotično. Ekonomski ciklus utiče na sve nas, ne<br />
samo na radnike i poslodavce, već, takođe, i na investitore i na tržišta.<br />
Kada se ekonomski ciklus ne odvija tečno, onda to može imati katastrofalne posledice kao što je bila Veljika<br />
depresija. Zbog toga, vlade intervenišu kako bi kontrolisale tržišta. Npr. ukoliko cene rastu enormno , Federalne<br />
Rezerve (Zadatak Centralne banka USA je da vodi monetarnu politiku) mogu odlučiti da povećaju<br />
kamatne stope da bi se troškovo smanjili.<br />
Centralne banke su jedine ovlašćene da emituju (štampaju) novac i na taj način kontrolišu novčanu masu.<br />
Nema sumnje da u slučaju kada novčana masa raste u odnosu na količinu robe i usluga, onda dolazi do inflacije<br />
(stopa povećanja cena); ukoliko je novčana masa manja, onda inflacija jenjava.<br />
Imajući u vidu da Centralna banka drži monopol u štampanju novca koji je potreban komercijalnim bankama<br />
u radu sa svojim klijetima, ona tada utiče i na kamatne stope. Banke ove troškove prelivaju klijentima. Na ovaj<br />
način, Centralna banka može upravljatima kamatnim normama na tržištu. Većina cetralnih banaka koristi svoja<br />
ovlašćenja u borbi protiv inflacije (koja razara vrednost imovine) i kako bi promovisala veću zapošljivost.<br />
Ekonomski ciklus utiče na investitore i na tržišta. Uglavnom , recesiju, često puta, prate niske cene rezervi ili<br />
spekulativno tržište, dok zdravu ekonomiju u usponu karakteriše jako i stabilno tržište.<br />
Ekonomski podaci: važnost<br />
Finansijska tržišta uvek nastoje da predvide šta će se desiti u budućnosti. Drugim rečima, tržista idu korak<br />
ispred vesti . Ekonmski pokazatelji predstavljaju informacije o stanju ekonomije i mogu ih koristiti za izradu<br />
projekcija o budućim performansama. Pokazatelji mogu biti podaci, indeksi, izveštaji o profitu koje će tržišni<br />
učesnici prostudiati u nadi da će pronaći stabilne indikatore, kako bi uradili svoja predviđanja na što bolji način.<br />
Ukoliko jedan pokazatelj pokazuje da su predviđanja bila tačna, onda će učesnici svoja ponašanja prilagoditi<br />
novoj situaciji. S druge strane, ukoliko se indikator pokaže višim ili nižim od predviđenog, onda će trgovci<br />
odmah preduzeti adekvatne korake: kupiće ili će prodati akcije, obvezice ili drugu imovinu, jer su se indikatori<br />
promenili. Ovo je od suštinskog značaja za tržišta. Svaka imovina koja se nađe na finansijkom tržištu (obveznice,<br />
valute, akcije, roba) zavisi od toga kako posluju snažne privrede. BDP , npr, meri ukupnu vrednost roba<br />
i usluga unutar jedne zemlje za određeni period, nezavisno od potražnje.
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 125<br />
Ovo pokazuje koliko je važno da posvetite svje vreme proučavanju ekonomskih pokazatelja ,pre nego što oni<br />
postanu javni, kako bi stvorili ideju šta oni zapravo znače. Reagovanja u odnosu na pokazatelje je, faktički,<br />
reagovanje u odnosu na predviđanja koje su ljudi imali pre objavljivanja pokazatelja. Navedite slučaj kada je<br />
neki pokazatelj značajno promenio svoju vednost i kolika je ta promena . Takođe, navedite da li je indikator<br />
sada viši ili niži u odnosu na raniju vrednost, i da li ta promena traje duže vreme, recimo, nekoliko uzastopnih<br />
meseci. Možete to navesti u jednom određenom kontekstu, popunjavajući jednu tabelu koja pokazuje vrednosti<br />
pokazatelja tokom vremena, uključujući i najnovije pomene.<br />
http://www.ecb.int/home/pdf/students/booklet_en.pdf<br />
http://www.bankofengland.co.uk/monetarypolicy/overview.htm<br />
http://www.bankofengland.co.uk/monetarypolicy/how.htm<br />
www.federalreserveeducation.org/<br />
www.imk-ks.org
126 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
<strong>MEđUNaRoDNa</strong> <strong>RazMENa</strong> ( <strong>FX</strong> <strong>ILI</strong> <strong>FoREX</strong>) 19<br />
FOREX predstavlja najveće i najlikvidnije tržište na svetu. Izveštaji o međunarodnoj razmeni i tržištima obuhvataju<br />
ekonomska kretanja i glavne statističke ekonomske pokazatelje, kamatne stope, glavne ekonomske i<br />
političke novosti, informacije o hartijama od vrednosti kao i trgovinske izveštaje.<br />
Kurs razmene utiče na cenu roba i usluga u jednoj državi i na čitav uvoz i izvoz(import i export). Države su osetljive<br />
na uticaj koji ima valutna međuzavisnost na nacionalnom i međunarodnom tržištu. Ona može izazvati<br />
nadmetanje između trgovaca s jedne strane,i vlada s druge strane , u meri u kojoj jedna i druga strana nastoje<br />
da nađu najpovoljniji položaja za valutu kojom se trguje.<br />
Međunarodna razmena predstavlja tržiste gde se razmenjuju valute. Ona predstavlja najveće tržište na svetu ,<br />
gotovo 4 triliona $ ( prema Međunarodnoj banci za razmenu). Tržište ja Over-the-Counter (OTC ) 20 , što znači<br />
da brokeri i trgovci međusobno direkno pegovaraju telefonom ili elektronski. Pregovori okviru <strong>FX</strong>-a<br />
odlučuju o vrednosti jedne valute u odnosu na drugu. Uglavnom se time spekuliše u ograničenom<br />
obimu i u manjim proporcijama radi trgovine i investicija.<br />
I pored toga što je to veliko tržište, ono nije regulisano. Ne postoji nijedna institucija koja to nadgleda ili koja<br />
postavlja pravila. Ali, nacionalni autoriteti mogu intervenisati na tržištu, ukoliko im ne odgovara trenutni kurs<br />
razmene valuta. Tokom 1992. god. je vođena velika bitka između finansijera George Soros-a i Centralne Banke<br />
Ujedinjenog Kraljevstva, iz koje je Sorosh izašao bogatiji za 1 miliardu $ i sa reputacijom čoveka koji je „slomio<br />
Nacionalnu banku Engleske”.<br />
Izveštavanje o međunarodnoj razmeni takođe obuhvata i službene finansijske novosti – od ministarstva do<br />
nacionalnih centralnih banaka, kao i od pojedinaca koji svojim stavovima i odlukama utiču na kretanja.<br />
Nadzor nad svime što se dešava oko najjače valute na tržišima novca se odvija neprekidno 24 sata. Radni dan<br />
počinje u Uellington-u, na Novom Zelandu, zatim sledi Sidnej, Tokijo, Hong Kong i Singapur. Kako radni dan<br />
odmiče u Tokiju, berze se otvaraju u Evropi , pa se tako, tokom evropskog poslepodneva otvaraju berze u SADu.<br />
Nakon toga otvaraju se tržišta Azije i Pacifika. Aktivnosti najvećeg dela tih tržišta se odvijaju u vremenskom<br />
periodu evrozone , dok London predstavlja najveće tržiste , zahvaljujući i podesnoj vremenskoj zoni u kojoj se<br />
nalazi.<br />
Učesnici tržišta su međunarodni trgovci koje se bave razmenjivanjem valuta, uglavnom komercijalne i nvesticione<br />
banke. Oni su međusobno povezani preko telefonskih linija ili preko interneta – oni ne trguju gotovim<br />
novcem , tj. banknotama.<br />
Jedan Market-maker je neko ko redovno prati kursne liste, položaj svoje valute i punude i potražnje koje se<br />
odnose na tu valutu. Market-maker-i ostvaruju svoju dobit na razlici koju ostvaruju između prodajne i kupovne<br />
cene valute. Kada pratite kursnu, listu vi ćete primetiti dve kolone , tj.dve cene : prodajni kurs i kupovni kurs.<br />
Znači, € ili $ će na listi biti predstavljen u formi 1.5082-1.5088 . Većina novinara će upotrebiti srednji kurs, u<br />
ovom slučaju 1.5085, jer to predstavlja najbolji tržišni pokazatelj, ne ulazeći previše u ostale brojeve.<br />
Američki Dolar ($) je važna valuta, jer mnoge centralne banke svoje rezerve čuvaju u toj valuti, i zbog toga što<br />
se veliki deo međunarodne razmene obavlja u dolarima. Tržište nafte , npr. se uglavnom odvija u $.<br />
Centralne banke mogu da direkno intervenišu na tržištu valuta i time utiču na položaj svoje valute. One to čine<br />
na taj način što direkno ulaze na tržište da kupe ili da prodaju svoju ili neku drugu valutu, čime utiču na cenu<br />
tih valuta, odnosno na kurs tih valuta.<br />
Ukoliko izveštavate o jednoj takvoj intervenciji na tržištu, vi treba da imate sledeće informacije : kakav je kurs<br />
kojim je centralna banka kupila ili prodala valutu; koji je iznos kupila ili prodala; na koju se drugu valutu ta<br />
kupo-prodaja odnosi; da li je ta intervencija česta i šta je dalje bilo sa kursem?<br />
19 <strong>FX</strong>, FOREX – Foreign Exchange (Međunarodna razmena)<br />
20 Direkno
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 127<br />
Kao i izveštaj o kretanju valuta na velikim tržištima, od značaja su i izveštaji koji se odnose na lokalna tržišta.<br />
Investitorima su potrebne informacije o tome kako se kreće odnos između valuta, kako bi na pravili svoje<br />
dugoročne analize i predvideli uticaj raznih faktora koji utiču na kretanje kapitala.<br />
http://www.gocurrency.com/articles/stories-economic-indicators.htm<br />
www.imk-ks.org
128 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
izveštavanje o tržišu<br />
Najčešće se greši kada se smatra da je izveštavanje o tržištima jednostavno pisanje tržišnih izveštaja. Iveštavanje<br />
o tržištima zaista obuhvata i tržišne izveštaje , ali takođe sadrži i novosti o ključnim kretanjima na tržištu, plus<br />
analize o tendecijama na tržištima i industriji. Znači, podrazumeva izveštavanje o svemu što karakteriše tržište,<br />
tendencije kretanja i sve vesti o dešavanjima oko njih. Novinari koji poseduju znanje o tržištima imaju ovo na<br />
umu kada prate sve što se dešava na tržištima.<br />
Izveštači treba da budu neopredeljeni – tržište u razvoju je dobra stvar za prodavce ali ne i za kupce – izbegavajte<br />
u upotrebi previše žargona/izraza i nemojte ubacivati teme u jednom izveštaju tako da on izgleda kao<br />
skup različitih priča.<br />
Tržišta kapitala su izgrađena upravo da stvore novac kako bi se finasirala industrija i trgovina. Finansijki instrumenti<br />
ili dokumenti u koje se investira, nazivaju se hartije od vrednosti, kao što su OBVEZNICE i AKCIJE. Finansijki<br />
instrument predstavlja opšti izraz koji opisuje bilo koju formu finansijskih sredstava, uključujući i pozajmice,<br />
razmenu, trgovinu njima na finansijskim tržištima. Obveznice predstavljaju jednu formu pozajmice, dok akcije<br />
omogućavaju investitorima udeo u vlašništvu kompanije.<br />
Kada je reč o kapitalu i kada se izveštava o kretanju akcija, izveštavanje o tržištu obuhvata i informacije o tkz.<br />
„vrućim akcijama“, što se odnosi na one akcije koje naglo menjaju vrednost, kao rezultat aktivnosti brokera i<br />
tendencija da se ostvari profit. Kad je reč o valutama, to se dešava kada se očekuje intervencija Centralne banke<br />
ili kada stiže jedan veći zahtev neke korporacije za određenom valutom. Obveznice, često puta, prate razne<br />
rekla-kazala, koje se odnose na njihovo prvo pojavljivanje i na mogući uticaj sekundarnog tržišta. Izveštavanje<br />
o tržištima podrazumeva pokrivanje tema koje se tiču industije i ponašanje glavnih faktora na tržištu.<br />
Futures i options, koje zajedno čine izraz ‘derivati’, su finasijki instrumenti čija vrednost se menja u zavisnosti od<br />
promene cene nekog kapitala ili hartija od vrednosti, (može biti roba kao što je pšenica ili neka valuta , recimo<br />
Funta). U slučaju futures i options kapitala , njegova vednost varira u zavisnosti od promene vrednosti akcija ili<br />
promene indeksa<br />
Future predstavlja PRavo na kupovinu ili prodaju u odnosu na fiskni datum sa fiksnom cenom.<br />
Option predstavlja PRavo ali ne i oBavEzU kupo-prodaje kapitala na određeni dan sa fiksnom cenom. To,<br />
zapravo, znači, da kada se približi dan dospeća, vi možete razmotriti trenutnu cenu i odlučiti da li će te ući u<br />
transakciju ili ne. Ukoliko ta transakcija omogućava vama da zaradite novac , onda se to opisuje kao „in the<br />
money“, „sa novcem”, u suprotnom, ako ste na gubitku, onda se kaže da ste „out of money“, “van novca”.<br />
Ukoliko ste na istom , onda se kaže „at the money“ , “kod novca”.<br />
Ovo se obično dešava na Berzama , gde se susreću kupci i prodavci finansijkih instrumenata.<br />
Razvijena tržišta putem javne razmene (suprotno nekim tržištima tipa “over-the-counter” 21 gde se sporazumi<br />
sklapaju direkno između stranaka) omogućava svima da vide ketanje cena. Kompanije koje učestvuju na berzi<br />
treba da se pridržavaju pravila koja uređuju ovu oblast.<br />
Sposobnost za pisanje tržišnih izveštaja, tačno, brzo i intersantno, koloritno i u kontekstu ,predstavlja korisnu<br />
veštinu koja će poboljšati pisanje i u drugim oblastima.<br />
21 Trgovanje Over-the-counter (OTC) direkno trgovanje finansijkim instrumentima , robom ili sirovinama
Ključ je u kontekstu<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 129<br />
Jedno tržišno izveštavanje koje objašnjava samo ŠTA se desilo, čitaocu ne znači ništa. Da bi obezbedili dodatnu<br />
dimenziju, koja često manjka kod ovakvih izveštaja, a to je konekst; recimo izveštač može da objasni zašto<br />
devalvacija valute Tajlanda utiče na tržištu obveznica u svetu. Ili, zašto ekonomska kriza u Ukrajini ili jedno<br />
reagovanje Ben Bernanke, (potražite , ukoko ne znate o kome se radi) ili promena kamatnih stopa u SAD-u<br />
imaju uticaj na euro. Slično, jedan izveštaj o tržištima, treba da objasni zašto su investitori ubirači profita ili<br />
berzanski lovci . (Potražite ove izraze, ako ih ne znate).<br />
Poslednje novosti ne moraju svaki put da imaju najveću važnost. Poslednje vesti (breaking news) garantuju<br />
jednu posebnu priču, često puta smo jedan kratki artikal može biti praćen jedim dugačkim izveštajem o tome<br />
kako je reagovalo tržište.<br />
Urednici koji uređuju vesti o tržištima , treba da kontrolišu cene pre nego pošalju tekst , kako bi bili sigurni da<br />
su ažurirali poslednje izmene .<br />
Većina izveštača se plaše izraza, hirovitih trgovaca, brojeva i nepoznatih tema... Jedan pogled na novine koje se<br />
bave finasijama potvrđuje ovu tezu. “Triple witching” 22 , “bottom fishing” 23 . Ove stvari deluju vrlo razočavajuće.<br />
Postoje puno izaza, ali to je isto i kod svih tema. Ne dozvolite da vas izrazi/žargoni demorališu!<br />
Neke od web stranica koje mogu biti od pomoći.<br />
http://www.robertniles.com/stats/percent.shtml<br />
http://www.nyse.com/glossary/Glossary.html<br />
http://www.investopedia.com<br />
22 Slučaj kada ugovori Future, Indeksi i opcije akcija ističu istog dana<br />
23 Podrazumeva kupovinu najjeftinijih investicija (sa aspekta vrednosnih normi) koja su na raspolaganju<br />
www.imk-ks.org
130 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo
8 ETIKA<br />
MEDIJA I<br />
ZAKON O<br />
MEDIJIMA<br />
Izabrao: ardian arifaj<br />
Trener predmeta: ardian arifaj<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 131<br />
www.imk-ks.org
132 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Republika e Kosovës<br />
Republika Kosova - Republic of <strong>Kosovo</strong> KoMIsIoNI I Pa<br />
vaRUR PËR MEDIa<br />
NEzavIsNa KoMIsIJa za MEDIJE - INDEPENDENt MEDIa CoMMIssIoN<br />
SNKM-2010/02<br />
Shodno članu 3.1, 3.2 i 3.3 Zakona br. 02/L-15 o Nezavisnoj Komisiji za Medije i radiodifuziju,<br />
Savet NKM usvaja:<br />
kodeks Ponašanja<br />
audiovizueLnih medijskih servisa<br />
u rePubLiCi kosovo<br />
Preambula<br />
Shodno članu 40 Ustava Republike <strong>Kosovo</strong>;<br />
Shodno članu 3.1, 3.2 i 3.3 Zakona o Nezavisnoj komisiji za medije i radiodifuziju;<br />
U skladu sa načelima slobode izražavanja i međunarodno priznatim standardima;<br />
Imajući u vidu posebnu ulogu i sve veći značaj audiovizuelnih medijskih servisa u demokratskim društvima;<br />
Potvrđujući poštovanje principa Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima,<br />
U skladu sa članom 10 Evropske konvencije o ljudskim pravima (ETS br. 5), koja garantuje slobodu izražavanja,<br />
uključujući slobodu posedovanja sopstvenog mišljenja, primanja i saopštavanja informacija i ideja bez mešanja<br />
javne vlasti i bez obzira na granice,<br />
I poštujući principe Evropske konvencije o ljudskim pravima i njenih protokola,<br />
NEZAVISNA KOMISIJA ZA MEDIJE - INDEPENDENT MEDIA COMMISSION<br />
Republika e Kosovës<br />
Republika Kosova - Republic of <strong>Kosovo</strong> Savet NKM usvaja ovaj Kodeks ponašanja, koji je obavezan za sve<br />
audiovizuelne medijske servise.<br />
Član 1.<br />
CILJ<br />
1.1. Ovaj Kodeks ima za cilj saglasnost sa slobodom izražavanja kao što i određuje Evropska konvencija o ljudskim<br />
pravima i osnovnim slobodama i Ustav Republike <strong>Kosovo</strong>, poštujući međunarodno priznate standarde<br />
ponašanja, nediskriminaciju, pravdu, istinitost, zaštitu maloletnika i zaštitu privatnosti.
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 133<br />
1.2. Kodeks ponašanja ima za cilj određivanje pravila ponašanja i rada audiovizuelnih medijskih servisa u<br />
skladu sa zakonskim odredbama koje su neophodne u demokratskom društvu; u interesu nacionalne bezbednosti,<br />
teritorijalnog integriteta i javne bezbednosti; radi sprečavanja nereda i kriminala; zaštite zdravlja ili<br />
morala, zaštite dece, zaštite ugleda i prava drugih, radi sprečavanja otkrivanja obaveštenja dobijenih u poverenju,<br />
ili radi očuvanja autoriteta i nepristrasnosti sudstva.<br />
Član 2.<br />
DELoKRUG<br />
2.1. Kodeks ponašanja se sprovodi u audiovizuelnoj delatnosti koja obuhvata proizvodnju, emitovanje i<br />
reemitovanje svih vrsta programa i informacija preko audiovizuelnih medijskih servisa.<br />
3.1 Termin“dete” se odnosi na lica mlađa od 14. godina.<br />
Član 3.<br />
DEFINICIJE<br />
3.2 izraz “maloletnik” se odnosi na lica koja pripadaju uzrastu od 14 do 18 godina. 3.3 Izraz “građanin Kosova”<br />
označava lice koje je registrovano u registar građana kao stalni stanovnik Kosova, u skladu sa Zakonom<br />
br. 03/L-034 državljanstvo Kosova.<br />
3.4 “Zajednica” označava svakog stanovnika ili grupu na Kosovu koji pripadaju istoj etničkoj, verskoj ili jezičkoj<br />
zajednici.<br />
3.5 “Prenos” znači originalno emitovanje programa putem zemaljskih predajnika kablovskih, digitalnih, satelitskih<br />
ili drugih elektronskih uređaJa, šifrovanih ili nešifrovanih, koJi su namenjeni za Javni priJem putem radiJa,<br />
televiziJe ili Posebne elektronske opremu za emitovanje, ne uključuJući poJedinačne komunikaciJe<br />
3.6. “Emiter” znači fizičko ili pravno lice koje ima uredničku odgovornost za produkciju radio i televizijskih programa<br />
za prijem od strane Javnosti i prenosi ih ili ih su emituju nepromenjea od strane treceg lica.<br />
Član 4.<br />
oPŠtE oDREDBE<br />
4.1. Kodeks ponašanja definiše sve vrste audiovizuelnih medijskih servisa kao slobodne delatnosti, urednička<br />
nezavisnost kojih se garantuje važećim zakonima Republike <strong>Kosovo</strong>.<br />
4.2. Delatnost audiovizuelnih medijskih servisa poštuje nepristrasan pristup informacijama, politička i verska<br />
uverenja, ličnost, dostojanstvo, privatnost pojedinaca, kao i prava i osnovne slobode istih.<br />
4.3. Audiovizuelni medijski servisi posebno poštuju prava, interese, moralne i zakonom utvrđene uslove zaštite<br />
dece i maloletnika.<br />
4.4. Audiovizuelnim medijskim servisima nije dozvoljeno rušenje ustavnog poretka, suvereniteta i nacionalnog<br />
integriteta.<br />
Član 5.<br />
PoŠtovaNJE oDREDBI KoDEKsa<br />
5.1. Svi vlasnici, upravnici i urednici televizijskih stanica i/ili glavni i odgovorni urednici svih radio ili televizijskih<br />
programa na Kosovu (u daljem tekstu „licencirani emiteri“) su saglasni sa odredbama ovog Kodeksa.<br />
www.imk-ks.org
134 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
Član 6.<br />
UNIvERzaLNI EtIČKI staNDaRDI<br />
6.1. Međunarodno priznata etička praksa i pravila ponašanja elektronskih medija, pravila i propisi istih se smatraju<br />
se usvojenim u ovom Kodeks-u.<br />
6.2. Kršenje međunarodno priznatih etičkih principa i kodeksa ponašanja elektronskih medija koja nisu<br />
drugačije određena ovim Kodeksom bice sankcionisana u skladu sa Zakonom o NKM-u.<br />
6.3. Ceo audiovizuelni program mora biti saglasan sa etičkim principima, međunarodno priznatim standardima<br />
i mora poštovati etničku, kulturnu i versku raznolikost u Republici Kosova.<br />
6.4. Urednici, novinari i urednici programa koji se emituju će osigurati poštovanje principa slobodnog informisanja,<br />
davanje tačnih, blagovremenih, istinitih, doslednih, sveobuhvatnih, uravnoteženih i nepristrasnih informacija.<br />
6.5. Novinari i urednici neće, namerno ili indirektno, podsticati ili promovisati, bilo koji oblik diskriminacije i<br />
netolerancije.<br />
6.6. Audiovizuelni medijski servisi neće emitovati materijal koji omalovažava neku etničku ili versku grupu, niti<br />
materijal koji navodi na odgovornost neke etničke ili verske grupe za kriminalne aktivnosti.<br />
6.7. Audiovizuelni medijski servisi neće emitovati nikakav materijal koji podstiče ili ohrabruje kriminal ili kriminalne<br />
radnje, ili koji sadrži rizik od nanošenja štete, kao što je smrt, povreda, šteta nanesena imovini ili bilo koji<br />
drugi oblik nasilja.<br />
Član 7.<br />
RazLIKa IzMEđU vEstI I MIŠLJENJa<br />
7.1. Iako slobodni da izraze svoje mišljenje, audiovizuelni medijski servisi su dužni da naprave jasnu razliku<br />
između vesti i mišljenja.<br />
7.2. Vest znači informaciju koja se sastoji od činjenica i podataka, dok mišljenje znači misao, ideje, verovanja,<br />
pretpostavke, komentare ili procene audiovizuelnih medijskih servisa.<br />
Član 8.<br />
PRovERa ČINJENICa I IzvEŠtavaNJE IstINE<br />
8.1. Audiovizuelni medijski servisi neće emitovati materijal ukoliko nisu sprovedena rutinska i razumna ispitivanja<br />
radi obezbeđivanja tačnosti, autentičnosti i opravdanosti istog.<br />
8.2. Audiovizuelni medijski servisi neće emitovati materijal za koji znaju ili bi trebalo da znaju da je lažan i<br />
obmanjujući.<br />
8.3. Audiovizuelni medijski servisi su profesionalno obavezni da blagovremeno isprave bilo koju objavljenu<br />
informaciju koja se dokaže kao netačna.<br />
8.4. Audiovizuelni medijski servisi se ne smeju koristiti plagijatom i moraju navesti izvor objavljene informacije.<br />
Član 9.
REaLNo I NEPRIstRasNo IzvEŠtavaNJE<br />
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 135<br />
9.1. Audiovizuelni medijski servisi će osigurati tačnost, realnost i nepristrasnost tokom svih izveštavanja.<br />
9.2. Audiovizuelni medijski servisi će obezbediti predstavljanje različitih gledišta na realan i korektan način.<br />
Ako jedna strana odbije da iznese svoje mišljenje, medijski servis je dužan da tokom izveštavanja naglasi to<br />
odbijanje.<br />
9.3. Audiovizuelni medijski servisi se zasnivaju na identifikovane izvore informacija i dužne su da zaštite<br />
identitet onih koji daju informacije u poverenju, bez obzira da li je to unapred traženo ili ne.<br />
9.4. Tokom izveštavanja i komentarisanja o kontroverznom slučaju, medijski servisi će, izbegavajući pretpostavke,<br />
unapred proveriti činjenice i uzeti izjave od svih strana u kontekstu. Ako neka od uključenih strana<br />
odbije da da izjavu novinaru, novinar će tokom izveštavanja naglasiti to odbijanje.<br />
9.5. Audiovizuelni medijski servisi će biti aktivni pratioci političkih i izbornih procesa. Audiovizuelni medijski<br />
servisi neće promovisati interese jedne političke partije ili političkog stava, niti će učestvovati u delo koje može<br />
uticati na promovisanje političke partije, političkog stava, grupe ili pojedinca, što isključuje druge stranke, stavove,<br />
grupe ili pojedince.<br />
Član 10.<br />
INDIvIDUaLNa PRava<br />
10.1. Pravo na privatnost pojedinaca će se poštovati. Uplitanje u privatne ili lične stvari koje nemaju nikakvog<br />
uticaja na javni interes je zabranjeno.<br />
10.2. Osobe pogođene tragedijom ili žalošću/bolom će se tretirati s posebnom pažnjom, poštovanjem i<br />
uzdržanošću; njima se treba dozvoliti da tuguju u potpunoj privatnosti.<br />
10.3. Vest ne sme da povredi/naruši ili se upliće u pravo pojedinca koji se smatra nevinim dok se ne dokaže<br />
krivica.<br />
10.4. Posebna pažnja se treba posvetiti otkrivanju identiteta pojedinaca, njihovog lica ili imena, vodeći računa<br />
o tome da se ne nanese šteta njihovom ugledu ili bezbednosti, ili ugledu i bezbednosti njihovih porodica. Neophodno<br />
je i pravilno nazivanje lica kao „osumnjičeni“, „osumnjičeni izvršilac“, „optuženi“ ili „osuđeni“.<br />
10.5. Emitovanje materijala koji prikazuje uhapšena, pritvorena, fizički ili verbalno napadnuta lica, na<br />
omalovažavajući ili ponižavajući način je zabranjeno.<br />
10.6. Nijedno lice koje je prikazano, a koje je bilo uključeno u hapšenje ili lišavanje slobode lica, ne treba da<br />
podstiče ili ohrabruje nasilje protiv uhapšenog ili lica lišenog slobode.<br />
10.7. Telefonski razgovori/pozivi ili intervjui se ne smeju objaviti pre prethodnog informisanja ili odobrenja<br />
druge strane.<br />
Član 11.<br />
LIČNI NaPaDI<br />
11.1. Lični napadi, uključujući ali ne ogranicavajuci se na napade na čast, lični integritet ili kvalitet nekog lica,<br />
institucije ili identifikovane grupe, po pitanjima koja nisu povezana sa javnim interesom su zabranjeni.<br />
11.2. Programi koji su zlonamerni, nepravedno kritični ili se smatraju napadom na neko, pravno ili fizičko lice,<br />
su zabranjeni.<br />
11.3. Lični napadi ostalih elektronskih medija su zabranjeni.<br />
www.imk-ks.org
136 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
11.4. Kada se emituju lični napadi upućeni nekom licu, instituciji ili grupi, tom licu, instituciji ili grupi se mora<br />
pružiti mogućnost da odmah ako je to moguće, i u istom programu odgovori. Ako to nije moguće licu, instituciji<br />
ili grupi se daje mogućnost reakcije u nekom drugom sličnom programu.<br />
Član 12.<br />
PRIvatNost<br />
12.1. Audiovizuelni medijski servisi neće objavljivati imena, opis, karakteristike, sličnost ili posebne informacije<br />
o nekom lice koje je navodno izvršilo krivično delo, osim ako nadležni organi nisu odobrili objavljivanje<br />
takvih informacija, i osim ako pojedinac nije proglašen krivim od strane suda ili nadležnog organa da je počinio<br />
krivično delo.<br />
12.2. Objavljivanje podataka o ličnim tragedijama treba biti pažljivo, dok se licima pogođenim tragedijom treba<br />
pristupiti uz puno poštovanje i pažljivo.<br />
Član 13.<br />
DIsKRIMINaCIJa<br />
13.1 Rasa, vera, boja kože, etnička pripadnost, pol ili fizička ili mentalna nesposobnost se neće koristiti na način<br />
koji lica može dovesti u nezavidan položaj, klevetanje ili ismevanje.<br />
Član 14.<br />
Kriminal i nasilje<br />
14.1. Kriminal, nasilje i ostalo loše ili neprimerno ponašanje ne sme biti prikazivano kao dobro ili atraktivno, ili<br />
kao odmazda, ispravka ili reforma.<br />
14.2. Nasilje se ne sme podsticati i treba biti svedeno na minimum. Patološki detalji su zabranjeni.<br />
14.3. Emitovanje govora ili dela koja će podstaći neko lice na nasilje ili asocijalno ponašanje je zabranjeno.<br />
14.4. Detalji kriminala ili reemitovanje zločina ne sme biti prikazivano na način koji će podstaći publiku da<br />
uradi isto.<br />
Član 15.<br />
PRIKazIvaNJE DECE I MaLoLEtNIKa<br />
15.1. Pravo na privatnost deteta se uvek treba poštovati. Kako im nepotreban publicitet ili pogrešno etiketiranje<br />
može naneti štetu, deca žrtve zlostavljanja ili u sukobu sa zakonom se ne trebaju identifikovati, direktno<br />
ili indirektno. Ne smeju se emitovati nikakve informacije na osnovu kojih mogu biti identifikovani.<br />
15.2. Iznenadni ili neplanirani intervju („spletke“) dece su zabranjeni.<br />
15.3. Deca koja su žrtve, osumnjičena, optužena za zločin, uhapšena ili pritvorena zbog sumnje da su izvršila<br />
neko krivično delo, i deca koja prolaze kroz sudski proces se moraju zaštititi od neprijatnosti ili traume; ona se<br />
mogu intervjuisati samo uz saglasnost njihovih roditelja ili staratelja, osim ako je roditelj ili staratelj optužen.<br />
Intervjui se mogu sprovesti samo uz prisustvo organa vlasti i nadzor advokata, psihologa ili socijalnog radnika,<br />
odgovornih za njihovo blagostanje.<br />
15.4. Od dece se neće tražiti, i neće se obavezivati ili korumpirati, kako bi se prisetila i ispričala svoja tragična<br />
iskustva, demonstrirala tragične aktivnosti ili opisala isto u grafičkim detaljima.
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 137<br />
15.5. Programi i materijal u koji su uključena deca se mora pridržavati svih relevantnih uredba , pravila i propisa<br />
audivizualnih servisa.<br />
15.6. Novinari neće intervjuisati ili slikati decu mlađu od 15. godina, niti im postavljati pitanja o njihovim porodicama,<br />
bez saglasnosti roditelja ili druge odrasle osobe koja je odgovorna za to dete.<br />
15.7. Audiovizuelni medijski servisi neće ni u kojem slučaju identifikovati decu mlađu od 15. godina koja su<br />
uključena u krivično delo, bilo kao svedoci ili okrivljeni.<br />
15.8 Ne odobrava se prisustvo dece u promotivnim spotovima raznim političkih stranaka.<br />
Član 16.<br />
UPotREBa JEzIKa<br />
16.1. Audiovizuelni mediji, koji emituju program na albanskom jeziku tokom prenosa programskih sadrzaja<br />
dužni su da poštuJu, da govore i pišu knjizevni albanski Jezik, isto vazi i za druge medije koji emituju programe<br />
na Jezicima koji se govore u Kosovu, trebalo bi da `pridržavaJu pravila govora i pisanja Jezik na kome<br />
emituJe program.<br />
16.1.1. Audiovizuelni medijski servisi tokom emitovanja programa neće dozvoliti upotrebu kleveta, niti reči<br />
koje imaju za cilj povređivanje i ugrožavanje pojedinca ili grupe na osnovu etničke ili verske pripadnosti, rase,<br />
bračnog stanja, starosti ili mentalne ili fizičke nesposobnosti.<br />
16.2. Audiovizuelni medijski servisi neće emitovati programe koji podstiču mržnju i nejednakost, niti nešto što<br />
može dovesti do krivičnih ili nasilnih dela protiv nekog pojedinca ili određene grupe.<br />
16.3. Audiovizuelni medijski servisi neće emitovati program koji podstiče mržnju na osnovu etničke pripadnosti,<br />
veroispovesti, pola, rase, bračnog stanja, starosti ili fizičke ili mentalne nesposobnosti, bez obzira na<br />
situaciju ili okolnosti.<br />
16.4. Podaci o rasi, veroispovesti, polu ili seksualnom opredeljenju, fizičkoj ili mentalnoj nesposobnosti pojedinca<br />
ili grupe će se objaviti samo onda kada su takve informacije od neposrednog značaja za izveštavanje o<br />
događaju.<br />
Član 17.<br />
GovoR MRŽNJE<br />
17.1. Vulgarni, nepristojni ili ružni izrazi su zabranjeni.<br />
17.2. Govor koji ima za cilj podsticanje mržnje, nasilja, pobune ili buntovništva je zabranjen.<br />
17.3. Lične uvrede i nazivanje pogrdnim imenima je zabranjeno.<br />
Član 18.<br />
PRavo Na REaGovaNJE I IsPRavKU<br />
18.1. Audiovizuelni medijski servisi su obavezni da emituju reakcije i demante onda kada se utvrdi da su emitovane<br />
netačne i lažne informacije o nekom pojedincu ili organizaciji.<br />
18.2. Onda kada je objavljena neka greška, to mora biti obelodanjeno i ispravljeno što je pre moguće,<br />
naglašavajući grešku i vršeći ispravku.<br />
www.imk-ks.org
138 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
18.3. Audiovizuelni medijski servisi moraju radi pravednosti i nepristrasnosti u roku od sedam (7) dana nakon<br />
podnošenja žalbe od strane pojedinca ili organizacije, emitovati reakciju u istom mediju. Reakcija se mora emitovati<br />
u predvidjenom vremenskom periodu i u istoj vrsti emisije.<br />
18.4. Svako lice, bez obzira na državljanstvo ili prebivalište, koje je pomenuto u nekom audiovizuelnom medijskom<br />
servisu, što je dovelo do javnog objavljivanja informacija, a za koje lice tvrdi da su netačne, može reagovati<br />
i tražiti ispravku objavljenih podataka.<br />
18.5. Audiovizuelni medijski servisi su dužni da razmotre zahtev u saglasnosti sa odredbama Civilnog zakona<br />
protiv kleveta i uvreda.<br />
Član 19.<br />
aUtoRsKa PRava<br />
19.1. Materijal iz drugih publikacija ili vlasnika autorskih prava se može razumno koristiti i emitovati citatima<br />
na ograničeno vreme od 90 sekundi, bez njihove izričite dozvole da to učine,pod uslovom da audiovizuelni<br />
medijski servis daje atrubute izvora.<br />
19.2. Objavljivanje potpunog materijala zaštićenog autorskim pravom je moguće samo uz dobijanje prethodne<br />
dozvole date od strane vlasnika autorskih prava.<br />
Audiovizuelni mediJski serviseri dužni su da postupaju u skladu sa Zakonom o autorskim i srodnim pravima i<br />
u skladu sa evropskim praksama za ocuvanje intelektualne svojine.<br />
Emitovanje celog ili delemicnih delova video materijala, audio ili tekst koji su predmet zaštite autorskih prava,<br />
koji premašuJu standarde utvrđene u stavu 19,1 ovog zakonika, dozvoljeno je samo na osnovu važećeg sporazuma<br />
Nosioca autorskih prava ili po zakonu ovlašćenim prodavcem takvih materiJala<br />
Zabranjena je Piraterija emitovasnja, odnosno proizvodnja, distribucija, prodaja ili prenos ilegalnih materijala<br />
koji podležu međunarodnim sporazumima o zaštiti intelektualne svojine.<br />
Član 20.<br />
sUKoB INtEREsa<br />
20.1. Vlasnici, menadžeri, urednici i glavni urednici, novinari i ostalo osoblje koje se bavi proizvodnjom i prenosom<br />
audiovizuelnih medijskih programa neće prihvatiti druge pozicije, mito ili poklone, zato što bi to moglo<br />
dovesti do sukoba interesa sa njihovom profesijom, kompromitovanja njihovog moralnog i profesionalnog<br />
kredibiliteta, i zato što bi moglo uticati na njihovu profesionalnu nezavisnost.<br />
20.2 Zabranjeno je traženje ili prihvatanje novca ili poklona, koristi ili privilegije u zamenu za favorizovanje<br />
ili nanošenje štete nekom licu, grupi ili instituciji tokom emitovanja. Svako delo koje može naškoditi javnom<br />
interesu, koje može oštetiti stanicu ili dovesti u pitanje kredibilitet iste se mora izbegavati.<br />
Član 21.<br />
vođENJE aRHIva<br />
21.1 Audiovizuelni medijski servisi će voditi audio i video evidenciju svih emitovanih programa, a snimke će<br />
čuvati najmanje 21. dan.<br />
21.2. Audiovizuelni medijski servisi će proslediti ove snimke NKM u roku od pet (5) dana nakon prijema<br />
zvaničnog zahteva za podnošenje istih.
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 139<br />
21.3. U slučaju da je Nezavisnoj komisiji za medije podneta žalba protiv audiovizuelnog medijskog servisa,<br />
zbog primene neke od sankcija u skladu sa Zakonom o Nezavisnoj komisiji za medije i radiodifuziju, ili u slučaju<br />
žalbe protiv neke od primenjenih sankcija, emiter mora ispoštovati zahtev NKM za čuvanje snimaka shodno<br />
članu 21 stav 21.1., dok god se taj problem ne reši.<br />
Član 22.<br />
sPRovođENJE PRavILa I PRoPIsa<br />
22.1. Žalbe za povredu ovog Kodeksa će razmatrati Savet Nezavisne Komisije za Medije u skladu sa zakonom<br />
NKM-a i podzakonskim pravilima.<br />
22.2. Fizička ili pravna lica, kojima je dato vreme za emitovanje, prodato ili dato kao donacija (uključujući blocktimers<br />
ili nezavisne proizvođače) su dužna da poštuju sporazum na osnovu kojeg se, zajedno ili pojedinačno,<br />
obavezuju da će snositi posledice svake kazne koja im se može izreći zbog povrede ovog Kodeksa u njihovim<br />
programima. Pojedinci koji su uključeni u emisiju, tokom vremena emitovanja, će takođe morati da poštuju isti<br />
sporazum.<br />
22.3. Voditelji, urednici vesti, urednici, glavni urednici i svi oni koji su odgovorni za emitovani program, a koji su<br />
direktno ili indirektno odgovorni za proizvodnju materijala koji se emituje, su dužni da se striktno pridržavaju<br />
odredbi ovog Kodeksa.<br />
22.4. Upravnici/urednici programa su dužni da, nakon usvajanja ovog Kodeksa, kopije istog proslede svom<br />
osoblju zaduženom pripremom programa za emitovanje i proizvodnjom programa, kao i svim ostalim licima<br />
kojima se daje prostor za emitovanje.<br />
Član 23.<br />
saNKCIJE<br />
23.1. Eventualne povrede odredbi ovog Kodeksa će se procesirati i sankcionisati prema Zakonu o NKM.<br />
Član 24.<br />
vaŽEĆI zaKoN<br />
23.1. Audiovizuelni medijski servisi će poštovati zakone Republike <strong>Kosovo</strong> i relevantne međunarodne zakone,<br />
naročito one koji se odnose na delatnost audiovizuelnih medijskih servisa.<br />
Član 25.<br />
stUPaNJE Na sNaGU<br />
25.1 Ovaj Kodeks stupa na snagu na dan potpisivanja istog od strane Saveta NKM i obavezan je za sve audiovizuelne<br />
medijske servise licencirane od strane NKM.<br />
______________ Datum<br />
Predsednik Saveta NKM ______________<br />
www.imk-ks.org
140 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
onkm<br />
Nezavisna Komisja za Medije (NKM) je nazivisni regulator emitovanja u Republici Kosova, definisana članom<br />
141 Ustava Republike Kosova i osnovana po zakonu Br 02/L-15 o Nezavisnoj Komisiji za Medije i prenos. Od<br />
28 Avgusta 2006, imenovanjem člaova Saveta NKM, Nezavisna Komisja za Medije funkcioniše kao lokalna institucija<br />
i sprovodi politike prenosa kao i politike vezane za pitanja programa, na nezavisan način.<br />
Mandat i uloga NKM je da odredjuje frekvencije kao javni izvor i dobro, koji treba da služi svim gradjanima Republike<br />
Kosova kako bi svi gradjani Kosova imali pristup informacijama poštujući medjunarodne konvencije o<br />
ljudskim pravima. Takodje, na osnovu člana 2.5 i člana 11 Zakona, NKM licencira i reguliše delovanje kablovskih<br />
operatera kao i onih koji pružaju usluge različitih programa.<br />
NKM promoviše standarde etike i tehnike što se tiče medija na Kosovu, sprovodi pravilnike kako bi se ispunili<br />
profesionalni evropski standardi kao i nepristrasnost u izveštavanju. Kroz sprovodjenje plana što se tiče<br />
frekvencija, NKM ima za cilj da bude nezavisna i nepristrasna na tržištu kao i što transparentnija u svom radu.<br />
Aktivnosti NKM uključuju monitorisanje dogadjaja koji su emitovani, komentiranje zakonodavstva koje je<br />
vezano za medije, razmatranje i ocenivanje žalbi kao i uslova licenciranja od strana NKM.<br />
NKM podržava profesionalni i finansijsko održiv razvoj javnih i privatnih emitera. NKM treba da osigura da se<br />
osnovna ljudska prava o slobodi izražavanja i govora poštuju kao i pravo na različita mišlejnja, nepristrasnost i<br />
tačnost , ne samo u vezi vesti nego i što se tiče komercijalne komponente.<br />
NKM takodje se zalaže da medije brane i zastupaju interese dece, prava različitih zajednica koje žive na Kosovu<br />
koje čine <strong>Kosovo</strong> jedinstvenoj yemlji u Evropi. Svaka aktivnost NKM se odvija transparentno i u konslutaciji za<br />
zaintersovanim stranama.<br />
Misija NKM je:<br />
• Da BRaNI slobodu govora, različitosti mišljenja, pristup insformacijama za novinare i javno mnjenje, kao<br />
i interes onih koji prate medije i operatera što se tiče vladavine prava.<br />
• Da PoDstaKNE profesionalnost kod novinara, menadžera kao i vlasnika medija;<br />
• Da PRoMovIŠE razvoj medijalnog tržišta koje će služiti svim ljudima na Kosovu;<br />
NEZAVISNA KOMISIJA ZA MEDIJE se sastoji od tri radna tela:<br />
• savet NKM<br />
• Kancelarija Izvršnog direktora, i<br />
• Bord za želbe vezane za medije<br />
:: Principi NKM<br />
Postoji odredjen broj frekvencija uz pomoć kojih televizija i radio mogu emitovati svoj program. Zbog toga, u<br />
svakom demokratskom društvu treba da postoji vladavina prava kako bi se osigurala jednaka podela frekvencija<br />
izmedju emitera. Po Evro-Američkom pristupu, frekvence su javni izvor i dobro koji pripadaju celom društvu.<br />
Pošto celo društvo treba da pridobije od ovog izvora dobra, regulatori žele da promovišu emitovanje koje<br />
služi svima. Pošto štampane medije se ne oslanjaju na javne izvore i dobra, one takodje ne podležu proseu<br />
licenciranja. Umesto toga, njihov rad se reguliše profesionalnim standardima novinarstva kao i zakonima koji<br />
regulišu politike što se tiče klevete, govora mržnje kao i slobode govora ili izražavanja.<br />
NKM je izradio i standardizovao politike i procedure licenciranja po najboljim iskustvima drugih regulatora u<br />
Evropi. Po članu 19, medjunarodna NVO koja promoviše slobodu govora i izražavanja, je uključila ova pitanja u<br />
svom dokumentu koji se tiče Principa Uredjenja Emitovanja.
PRIRUČNIK za NovINaRstvo | 141<br />
Kao što možemo uočiti, regulisanje medija se nikako ne treba zameniti ili shvatiti kao cenzura. Regulisanje<br />
medija se tiče sprovodjenja profesionalnih standarda novinarstva a ne toga šta medije treba da predstavljaju<br />
ili emituju a šta ne. Medije imaju za zadatak da priču predstave iz svakog gula, da budu nepristrasne i tačne.<br />
Emiteri, takodje treba da se postaraju da ne emituju materijal koji može ugroziti nečju sigurnost ili koji izazivaju<br />
mržnju. Što se tiče više informacija o principima po kojima treba da rade emiteri na Kosovu, možete pročitati<br />
Kod Ponašanja i Rada Medija na našoj stranici o zakonodavstvu.<br />
:: Evropski standardi<br />
NKM se zalaže za evropske standarde, harmonizujući evropske standarde za medije sa zakonodavstvom koje<br />
je na snazi, a to su standardi koji su definisani od strane Saveta Evrope i podržani od strane Evropske Komisije.<br />
NKM je potpisala sporazum o saradnji sa ostalim regulatorima medija u Jugo-istočnoj Evropi.<br />
NKM je članica Evropske Platforme Regulativnih Agencija (EPRA), profesionalno udruženje koje u svom sastavu<br />
ima više od 40 agencija u Evropi. Ova organizacija saziva regularne sastanke kako bi osigurala da organizacije<br />
poštuju odredjene evropske standarde.<br />
Nezavisna Komisija za Medije donosi odluke vezane za dva pitanja:<br />
Odluke vezane za licenciranje<br />
NKM je jedini organ koji izdaje licence za emitovanje, radi njihov opis i postavlja uslove. Zbog toga, NKM<br />
odlučuje o izdavanju novih licenci kao i modifikovanje već postojećih uslova licenciranja. Kada formuliše politike<br />
i procedure licenciranja, Nezavisna Komisija za Medije primenjuje standarde i najbolja iskustva i evropske<br />
primere što se tiče regulisanja nerpistrasnog emitovanja. Pravila licenciranja su u harmoniji sa profesionalnim<br />
standardima i imaju za cilj da osiguraju da svaki emiter služi javnom interesu, profesionalno sprovodi svoj<br />
rad i ne utiče na emitovanje ili ne ugrožava interese drugih emitera. Pored licenciranja elektronskih medija,<br />
po zakonu, NKM je takodje odgovorna za Operatere kablovskih televizija kao i Provajdera Usluga vezanih za<br />
program.<br />
Ove dve vrste odluka se prevode na jezike zainteresovanih strana i može se desiti na ne budu prevedene na<br />
ostale jezike<br />
Odluke o žalbama<br />
Nezavisna Komisija za Medije (NKM) nadgleda elektronske medije na Kosovu sa ciljem da osigura sprovodjenje<br />
Koda Ponašanja Elektronskih medija, uslove i opis licence kao i sve pod zakonske akte izradjene od strane NKM.<br />
Osim žalbi ex officio koje možete inicirati, NKM nalaže da svaki pojedinac ili organizacija može podneti žalbu<br />
u slučaju da postoji nepoštovanje od strane emitera. Zakonska procedura je ista za zvanične žalbe, privatne<br />
žalbe ili žalbu koji može priložiti neki gradjanin ili žalba predstavljena ex officio.<br />
www.imk-ks.org
142 | PRIRUČNIK za NovINaRstvo<br />
PRIRUČNIK<br />
za novinarstvo