02.02.2013 Views

Blago Crne Gore Seoska arhitektura skadarskog basena Intervju ...

Blago Crne Gore Seoska arhitektura skadarskog basena Intervju ...

Blago Crne Gore Seoska arhitektura skadarskog basena Intervju ...

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

<strong>Blago</strong> <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong><br />

<strong>Seoska</strong> <strong>arhitektura</strong> <strong>skadarskog</strong> <strong>basena</strong><br />

NAJTIRAŽNIJI CRNOGORSKI MAGAZIN<br />

<strong>Intervju</strong><br />

Vesna Mandić<br />

<strong>Intervju</strong><br />

Boris Kraljević<br />

Broj63<br />

Avgust 2011. Godina VI


Pod suncem Mediterana.<br />

Uz sms masline i sms maslinova ulja,<br />

priprema jela je užitak čak i kad nemate<br />

puno vremena.<br />

Svaki recept postaje bogatiji uz domaći<br />

dodir mediteranske kuhinje, a zadovoljstvo<br />

tim veće jer znate da ćete jesti i ukusno i<br />

zdravo.<br />

Potražite u trgovinama sms masline,<br />

sms maslinovo ulje i uživajte!<br />

www.podravka.com


CETINJE<br />

• Cetinjski vremeplov<br />

• Autentični duh Cetinja<br />

• Dragulj arhitekture<br />

• Umjetnička fantazija<br />

• Kroz objektiv crnogorske princeze<br />

• OSVRT NA BIJENALE<br />

• Duhovna mapa Cetinja<br />

• Cetinje grad studenata - Grad koji<br />

ne stari<br />

• Jelena Đukanović: ”HALLO, MR.<br />

FIBONACCI”<br />

• Draž igre: Zetski dom<br />

• CETINJE U BUDUćNOSTI<br />

• Ah, taj humor, ah taj neodoljivi duh<br />

• Real life<br />

CRNA GORA ZA DJECU<br />

• Vodič za roditelje<br />

• Obrazovanje po (u) inostranim<br />

sistemima<br />

• Nada Bukilić: U svom gnijezdu<br />

INTERVJUI<br />

• Jelena Tomašević: Posmatrač je<br />

istovremeno i žrtva i gledalac<br />

• Verica Rakočević: Decu sam<br />

vaspitavala da budu dobri ljudi<br />

Na 172. strane<br />

Dvojezično: crnogorski i engleski<br />

U prodaji na svim kioscima i bolje<br />

snabdjevenim maloprodajnim objektima<br />

• Marija Vujović: Podgoričanka<br />

koja je očarala svijet<br />

AUTENTIčNI CRNOGORSKI<br />

PROIZVODI<br />

• Njeguški pršut i sir - jedno uz<br />

drugo najbolje idu<br />

• Luštički pršut i sir – sa pečatom<br />

podneblja<br />

• Med je kod nas i hrana i lijek<br />

• Maslina i njeno ulje – priča kroz<br />

vjekove<br />

• VINSKA PRIčA: Mistika u boci<br />

• Sjekloća - vino kojim se ponosimo


P R E P O R U Č U J E M O U A V G U S T U . . .<br />

01. 02.<br />

12.<br />

4 Mon t e n e g r o Fa M i l y / Avgust 2011<br />

Džez festival na Cetinju<br />

(od 1. do 8. avgusta)<br />

Na Ljetnjoj pozornici, pod Orlovim kršem,<br />

Dragoljub Đuričić, Vasil Hadžimanov...<br />

Sinestezija festival Herceg Novi<br />

(od 5. do 12. avgusta)<br />

Paint klub takmičenje u crtanju<br />

NVO Sinestezija iz Herceg Novog<br />

Filmski Festival Herceg Novi<br />

Montenegro Film Festival<br />

Po novoj programskoj koncepciji Montenegro film<br />

festivala biće prikazano preko 80 filmova, u okviru<br />

šest programskih cjelina. Osim Kanli kule, gdje će na<br />

programu biti takmičarski filmovi, publika će biti u prilici<br />

da gleda projekcije na tvrđavi Forte mare, u amfiteatru<br />

Hercegnovskog pozorišta, u Ljetnjoj bašti Dvorane Park,<br />

na terasi Gradske kafane...<br />

www.hercegnovifilmfestival.me<br />

12.<br />

21.<br />

Festival On the other side u Dodošima<br />

(od 2. do 7. avgusta) Multimedijalni ekološki<br />

festival & Internacionalni muzički festival<br />

Tel: MNE +382 67 287 779; UK +44 795 0609 858<br />

Sonica Dance Festival<br />

Ulcinj, Velika plaža<br />

(od 12. do 15. avgusta)<br />

www.sonica-dance-festival.eu<br />

Bokeljska noć u Kotoru<br />

Kotorski akvatorijum<br />

Od 19 h<br />

www.caffemontenegro.info


06. 07.<br />

4. Fashion Show Bar, pod nazivom Noć crnogorske mode<br />

Održava se u okviru Barskog ljetopisa u Starom Baru, u organizaciji<br />

Mondaine Models. Učestvuje 50 mladih kreatora iz <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>,<br />

predvođenih Marinom Banović.<br />

13. 15.<br />

19.<br />

Dragoljub Đuričić - Cucka jelka<br />

Koncert bubnjara<br />

U 19h<br />

Kobilji do, Cetinje<br />

Koncert grupe Legende<br />

Podgorica – plažni bar Kaline Skaline<br />

(na ušću Ribnice i Morače):<br />

Od 21 h<br />

Podgoričko ljeto<br />

Drugi dio ovogodišnjeg Podgoričkog kulturnog ljeta počeće programom Pod<br />

Goricom Podgorica, 30. avgusta u 20 sati na platou ispred Sahat kule, posvećenom<br />

Podgorici od Duklje do danas.<br />

Uz živo kazivanje poetizovanog teksta o nastanku i razvoju Podgorice čuće se i<br />

podgoričke melodije prožete filmskim storijama o gradu, kao i spotovi snimljeni<br />

na kompozicije o Podgorici.<br />

Parni Valjak<br />

U 23.00 h<br />

Top Hill, Budva<br />

www.tophill.me<br />

Izložba Ilustracije i karikature - Toni Žarković<br />

Na ostrvu Gospa od Škrpjela,<br />

Perast u 19 sati<br />

cdpr@t-com.me<br />

Ster cinemas Podgorica<br />

Harry Potter i relikvije Smrti:<br />

Drugi dio<br />

(Harry Potter and the Deathly<br />

Hallows: Part 2)<br />

www.stercinemas.me<br />

Avgust 2011 / Mon t e n e g r o Fa M i l y 5


Briefing jul<br />

Politika | Ekonomija | Nauka | Tehnologija | Medicina | Umjetnost | Sport<br />

1. Krvoproliće u Norveškoj<br />

22. jul, Norveška<br />

U petak (22. jul) u dva napada u Norveškoj poginula je najmanje 91 osoba. Na ostrvu Utoja blizu Osla poginulo<br />

je najmanje 84 ljudi. Norveška policija govori o teroru „katastrofalnih dimenzija“.<br />

U Oslu su se dogodila dva napada. Prvi je bila eksplozija u kompleksu zgrada vlade u kojoj je poginulo sedmoro<br />

ljudi, a devetoro je teško povrijeđeno. Drugi napad u omladinskom kampu na ostrvu Utoja blizu Osla<br />

dogodio se dva sata kasnije. Naoružani napadač otvorio je vatru na okupljeni podmladak Laburističke stranke<br />

i usmrtio najmanje 84 osobe. Norveški mediji su objavili da se radi o 32-ogodišnjem Andersu Behringu Breiviku<br />

i da je policija pretražila njegov stan u Oslu.<br />

www.reuters.com<br />

2. U Crnoj Gori skoro 119 hiljada<br />

turista<br />

29. jul, Crna Gora<br />

Na dan 29. jul u Crnoj Gori je registrovano<br />

118.889 turista, što je pet odsto više u<br />

odnosu na isti period prošle godine, saopšteno<br />

je iz Ministarstva održivog razvoja i<br />

turizma. U hotelima boravi 25.986, kampovima<br />

1.353, odmaralištima 6.999 i privatnom<br />

smještaju 84.551 gostiju.<br />

www.gov.me<br />

6 Mon t e n e g r o Fa M i l y / Avgust 2011<br />

3. Amy Winehouse<br />

pronađena mrtva<br />

23. jul, London<br />

Britanska policija saopštila<br />

je da je muzička zvezda<br />

Amy Winehouse pronađena<br />

mrtva u svom stanu u<br />

sjevernom Londonu i da se<br />

trenutno njena smrt vodi<br />

kao „nerazjašnjena“.<br />

Dvadesetsedmogodišnja<br />

pjevačica nekoliko puta se<br />

liječila od zavisnosti, kako<br />

od droge, tako i od alkohola,<br />

a posljednji put u maju<br />

ove godine.<br />

www.voanews.com<br />

4. Južni Sudan<br />

najmlađa država<br />

svijeta<br />

09. jul, Južni Sudan<br />

Od 9. jula Južni Sudan je<br />

nezavisna država. Gotovo<br />

pola vijeka se na području<br />

Sudana vodio jedan od najkrvavijih<br />

građanskih ratova.<br />

Ljudi na jugu su uvijek<br />

bili građani drugog reda i<br />

zato sve nade polažu u nezavisnost.<br />

www.cnn.com<br />

5. UN: Usvojena<br />

Rezolucija o zaštiti<br />

djece<br />

13. jul, Njujork<br />

Savet bezbjednosti UN, na<br />

inicijativu Njemačke, usvojio<br />

je 13. jula Rezoluciju o<br />

zaštiti djece u oružanim sukobima.<br />

Sada postoji pravna<br />

osnova uz pomoć koje će<br />

se svijet suprotstaviti onima<br />

koji svoje ratove vode na račun<br />

djece.<br />

www.dailymail.co.uk


6. Vertikalna farma - izum južnokorejskih naučnika<br />

27. jul, Južna Koreja<br />

Novi izum južnokorejskih naučnika - poljoprivredno imanje u vidu zgrade ili „vertikalna farma“,<br />

predstavlja odgovor na pitanje kako gajiti poljoprivredne kulture u doba suša, žestokih oluja i<br />

zagađenja.<br />

Magazin za nauku Geo je 27. jula na svom internet-portalu objavio priču o poljoprivredi budućnosti,<br />

odnosno o eksperimentu koji naučnici u Južnoj Koreji izvode u jednoj zgradi, gdje je<br />

postavljena takozvana „vertikalna farma“. Spolja sve izgleda kao moderna poslovna trospratna<br />

zgrada. Unutra, međutim, više podsjeća na Odiseju 2001, jer se svaki sprat sastoji od mnogo<br />

paralelnih hodnika obasjanih LED svjetlima.<br />

www.dw-world.de<br />

7. Dupla kruna za Đokovića!<br />

1. jul, London<br />

U petak, 1. jula 2011. godine, Novak Đoković<br />

postao je prvi teniser od 19. januara<br />

2004. godine koji se popeo na vrh ATP liste,<br />

osim Rogera Federera i Rafaela Nadala.<br />

Dva dana kasnije, u nedelju, 3. jula 2011.<br />

godine, Novak Đoković postao je prvi<br />

šampion Wimbledona od 7. jula 2002.<br />

godine, koji nije Roger Federer i Rafael<br />

Nadal.<br />

Novak Đoković je na prepunom Central<br />

Cortu u Londonu definitivno okončao jednu<br />

eru u ATP tenisu, dugu skoro deceniju.<br />

www.eurosport.com<br />

8. Posljednja avantura<br />

Harryja Pottera<br />

15. jul , SAD<br />

Globalna premijera Harry Potter i relikvija<br />

smrti 2 15. jula označila je kraj<br />

slavnog filmskog serijala. Hiljade fanova<br />

okupljaju se u bioskopskim salama<br />

širom svijeta da bi se oprostile od „dječaka<br />

koji je preživio“ i čarobnog svijeta<br />

Hogwartsa koji je stvorila britanska<br />

autorka J.K. rowling.<br />

www.bbc.co.uk<br />

9. Računarski virusi kao oružje<br />

budućnosti<br />

22. jul, SAD<br />

Juna 2010. kompjuterski virus Stuxnet napravio je haos u svijetu<br />

i uspio da ugrozi i iranski nuklearni program. Mediji su ga<br />

tada nazvali „sajber krstarećom raketom“. Od tada je sajberbezbjednost<br />

postala važnija. Na konferenciji koja tematizuje<br />

problematiku ratovanja u budućnosti, nazvanog „sajber konflikti“,<br />

koja se održala u estonskom Narodnom pozorištu 22.<br />

jula, zaključeno je da je u pitanju do sada najštetniji program<br />

namijenjen ciljanim napadima na računarske sisteme. Crv Stuxnet je poseban po tome što napada<br />

slaba mjesta operativnog sistema i konstruisan je tako da napada programe koji kontrolišu<br />

kritične infrastrukture, na primjer elektrane, pa i nuklearne elektrane i slično.<br />

Države u čitavom svijetu rade na razvoju virtuelnog oružja. Velike vojske namjeravaju da formiraju<br />

specijalne jedinice za hakersko ratovanje: u SAD one će imati vjerovatno oko 10 do 15 hiljada<br />

vojnika, u Kini 20 do 25 hiljada. To su ogromni timovi, u čijem sastavu su psiholozi, inženjeri,<br />

stručnjaci svih vrsta, koji proučavaju određene sisteme i pokušavaju da utiču na njih spolja, da<br />

ih uključe i isključe ili sabotiraju. Opasno je to što bi Stuxnet i kriminalcima mogao da posluži<br />

kao primjer za dalje rovarenje po internetu.<br />

www.dw-world.de<br />

10. I-Pad za pilote<br />

25. jul, SAD<br />

Piloti za svaki let imaju desetak kila dokumentacije<br />

– mape, sigurnosne protokole i<br />

slično. Sve je na papirima. Sada bi to trebalo<br />

da se promijeni i da umjesto papira<br />

bude korišćen I-Pad. Američka aviokompanija<br />

dosjetila se da umjesto 1,2 miliona<br />

dolara troškova za papir investira u I-Padove.<br />

I američka Savezna uprava za civilno<br />

vazduhoplovstvo je 25. jula dala svoj<br />

blagoslov i odobrila upotrebu I-Padova u<br />

svrhu navigacije aviona.<br />

www.personalmag.rs<br />

11. Hotel Resort Ruža Vjetrova<br />

Ljetnji niz dobrih koncerata<br />

20. jul, Dobre vode<br />

U okviru ljetnje scene, koja se nalazi na Velikom Pijesku u Dobroj Vodi<br />

u Baru, 20. jula je održan koncert grupe Bajaga u prisustvu velikog broja<br />

obožavalaca. Bajaga je još jednom potvrdio status koncertne atrakcije<br />

dok je pored bazena i na terasama plažnog bara publika uživala u starim<br />

hitovima poput pjesme Grad, Verujem-ne verujem, Godine prolaze i<br />

sl. Već 8. avgusta na istom mjestu će nastupiti grupa Legende.<br />

Avgust 2011 / Mon t e n e g r o Fa M i l y 7


lago crne gore<br />

SEOSKA ARHITEKTURA<br />

SKADARSKOG BASENA<br />

Pored ostataka arhitekture i autentičnih<br />

graditeljskih djela sakralnog i svetovnog<br />

karaktera, koji svjedoče o dugotrajnom procesu<br />

urbanizacije, u obalnom i priobalnom<br />

pojasu Skadarskog jezera paralelno je tekao<br />

proces oformljavanja brojnih seoskih naselja.<br />

Arheološki nalazi, iako nedovoljni za dočaravanje<br />

precizne slike položaja i karaktera<br />

neolitskih, ilirskih, antičkih, dukljanskih i<br />

kasnijih srednjovjekovnih seoskih aglomeracija,<br />

ipak u osnovi upućuju na kontinuitet<br />

trajanja seoskog načina života oko velikog i<br />

bogatog jezera.<br />

Arhitektonska analiza sadašnjih, rijetko<br />

naseljenih seoskih sredina Skadarskog<br />

<strong>basena</strong>, pored nedovoljno proučenih i nekih<br />

krajnje nepoznatih ostataka sakralnog i profanog<br />

graditeljstva, najvećim dijelom stvara<br />

sliku pitoresknih naseobina izgrađivanih<br />

nakon XVIII vijeka, sa prepoznatljivim, zajedničkim<br />

karakteristikima mediteranskog<br />

tipa gradnje. Među brojnim selima sadašnje<br />

Riječke, Lješanske i Crmničke nahije, u ovkiru<br />

crnogorskog državnog prostora, razlikujemo,<br />

u smislu primarnih graditeljskih<br />

koncepcija, dva uobičajena seoska modela.<br />

Obalna ribarska sela, poput Karuča, Dodoša,<br />

Godinja, Vranjine, nešto su zbijenijeg tipa,<br />

gotovo nalik na minijaturne gradove, dok<br />

u zaleđu, usljed specifičnih karakteristika<br />

reljefa, kuće su bez ikakvog reda razbacane,<br />

sa uobičajenom lokacijom na prisojnim<br />

8 Mon t e n e g r o Fa M i l y / Avgust 2011<br />

mjestima. U oba konstatovana graditeljska<br />

koncepta, suštinski posmatrano, mogu se<br />

identifikovati iste karakteristike koje se<br />

primjenjuju prilikom izgradnje seoskih<br />

kuća. Nešto veće seosko središte dijeli se<br />

na zaseoke posebnih imena, koja dobijaju<br />

po generalijama prvih doseljenika. Usljed<br />

priraštaja i diobe imovine, srodnici podižu<br />

nove kuće uz starije, što često rezultira formiranjem<br />

srodničkih stambenih objekata<br />

u jednoj liniji. Oko svake seoske kuće, posebno<br />

u zaleđu jezera, postoji i nešto malo<br />

slobodnog zemljišta, dok su veće, privredno<br />

eksploatisane parcele locirane u blizini<br />

sela. Gotovo svako selo Skadarskog <strong>basena</strong><br />

na crnogorskoj teritoriji imalo je u prošlosti<br />

svoju školu i crkvicu sa grobljem. Posebna<br />

pažnja vodila se prilikom izgradnje seoskih<br />

hramova, čija je lokacija, po pravilu, fiksirana<br />

u najljepšem dijelu seoskog ambijenta.<br />

Kvaliteti zidanja fino obrađenim kamenom<br />

i skladnost proporcija seoskih crkvica, vanredno<br />

uklopljenih u pitomi pejzaž, svjedoče<br />

o prefinjenoj estetici naših predaka. U okviru<br />

strukture tipičnog sela Skadarskog <strong>basena</strong>,<br />

kada su u pitanju elitniji stambeni objekti,<br />

insistira se na sa svih strana vidljivoj lokaciji<br />

u okviru sitne i rijetke vegetacije. Tokom<br />

XVIII i XIX vijeka ustanovljen je specifičan<br />

tip seoske kuće. Objekti su uglavnom jednospratni,<br />

rijetko dvospratni, zidani dobro tesanim<br />

kamenom sa krovom na „dvije vode“,<br />

pokrivenim ćeramidom. Najnižu prostoriju<br />

Za Montenegro Family piše<br />

Dr Aleksandar Čilikov<br />

seoski žitelji nazivaju „konobom“, a namijenjena<br />

je kao prostor za smještaj stoke ili kao<br />

neka vrsta ostave. Iznad „konobe“ je odjeljenje<br />

za stanovanje sa više soba – „kamara“,<br />

od kojih se ona sa ognjištem naziva „kužina“.<br />

Iznad sprata postavlja se tavan – „petar“, za<br />

potrebe sušenja žitarica. Uobičajeno je da se<br />

ispred kamene kuće formira prostor ograđen<br />

suvomeđom – „obor“, a dosta rijetko koristi<br />

se zagrađivanje visokim zidom unutar koga<br />

nastaje dvorište – „avlija“, u koju se pristupa<br />

preko lučno zasvođene kapije. Jednu od bitnih<br />

karakteristika i neku vrstu simbola kuća<br />

seoskih sredina Skadarskog <strong>basena</strong> čini sistem<br />

gradnje pažljivo i solidno izgrađenog<br />

dijela koji vodi iz obora ka ulazu, oblika kamenog<br />

volta – terase, preko koga se pristupa<br />

unutrašnjosti i koji u određene godišnje periode<br />

služi za suženje voća i žitarica. U doba<br />

srednjeg vijeka, često areal seoskog naselja<br />

posjeduje dominantan objekat u vidu visoke<br />

kule – stražare, gdje se sklanjalo stanovništvo<br />

prilikom ratnih opasnosti.<br />

I najpovršnija stručna analiza građevinskih<br />

tehnika i modela primjenjivanih tokom<br />

zidanja bogatijih seoskih kuća fascinira<br />

kvalitetom gradnje. Geometrijski savršeno<br />

formirani voltovi, prefinjena klesarska obrada,<br />

skladan odnos površina i brižljivo odabrana<br />

lokacija, seoska naselja Skadarskog <strong>basena</strong><br />

svrstavaju u sam vrh kvaliteta narodnog<br />

graditeljstva Mediterana.


i<br />

ntervju<br />

Mf: Koliko ste zadovoljni ovogodišnjim<br />

izdanjem Kotorske smotre mode?<br />

Vesna: Zavisi sa kog aspekta gledamo. S<br />

obzirom na kratko vrijeme, jer smo u posljednjem<br />

momentu odlučili da ipak radimo<br />

Smotru mode, i ograničena finansijska sredstva,<br />

veoma sam zadovoljna. Sve modne kuće<br />

su velike i poznate, revije su bile odlične, izuzetno<br />

posjećene i medijski pokrivene, prisustvovali<br />

su brojni strani i domaći novinari,<br />

kao i veliki broj poznatih ličnosti. Ali finansijski…<br />

O tome bolje da ne razmišljam.<br />

Mf: Kotorska smotra mode je manifestacija<br />

internacionalnog ugleda. Koliko ste ponosni<br />

na to i koliko je bilo potrebno rada i<br />

vjere u uspjeh da bi se to dostiglo?<br />

Vesna: Svi smo ponosni na Kotorsku smotru<br />

mode, u koju je ovih 14 godina uloženo<br />

puno entuzijazma, rada, truda, lobiranja i<br />

10 Mon t e n e g r o Fa M i l y / Avgust 2011<br />

Direktorka i vlasnica modne agencije Fabrika<br />

Vesna Mandić o Smotri mode, svojoj profesiji,<br />

modnom svijetu…<br />

MODA MI SE<br />

jEDNOSTAvNO<br />

DESIlA<br />

Vesna Mandić, direktorka i vlasnica<br />

modne agencije Fabrika, već godinama<br />

je na čelu Kotorske smotre mode. Ove<br />

godine okončana je 14. po redu, i to<br />

uz revije poznatih italijanskih modnih<br />

kuća, brojnu publiku, novinare i poznate<br />

ličnosti. Vesna Mandić je žena koja<br />

je već godinama sinonim za uspjeh u<br />

modnom poslu. Organizator je mnogih<br />

uspješnih projekata i manifestacija. Njeni<br />

počeci u modnom svijetu bili su vezani<br />

za manekenstvo, a danas je uspješna<br />

poslovna žena, koja njeguje i propagira<br />

određene vrijednosti i stil. Trenutno je<br />

na odmoru u Crnoj Gori i pristala je da<br />

za naš časopis sumira utiske i rezultate<br />

Internacionalne smotre mode.<br />

putovanja po svijetu, brojni lični kontakti,<br />

puno uloženog novca… Sve je to učinilo da<br />

postane jedan od najvećih modnih festivala<br />

toga tipa u Evropi i jedan od najvećih, ne<br />

samo modnih događaja u regionu.<br />

Mf: Da li i na koji način uspijevate da zadržite<br />

određeni nivo, s obzirom na sveukupnu<br />

finansijsku situaciju?<br />

Vesna: Kotorska smotra mode je u potpunosti<br />

zadržala nivo, i po pitanju modnih revija,<br />

tehnike, organizacije, bez obzira na ekonomsku<br />

krizu i brojne sponzore, a kako, to samo<br />

mi znamo.<br />

Mf: Kakve su reakcije poznatih kreatora<br />

koje ste ugostili i u čijim revijama smo mogli<br />

da uživamo?<br />

Vesna: Fantastične. Otišli su sa najboljim<br />

mogućim utiscima i u profesionalnom i u<br />

ljudskom pogledu. Prezadovoljni su revijama,<br />

profesionalizmom cijelog tima Fabrike,<br />

gostoprimstvom…Turistička organizacija<br />

<strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> im je organizovala predivan<br />

izlet i profesionalne vodiče urednici La<br />

Republice, novinarki Vogue-a, koji će izvještavati<br />

ne samo o revijama, već i o Kotoru<br />

i crnogorskom primorju, što i jeste veoma<br />

važan aspekt Smotre mode, koja je svih ovih<br />

godina promovisala u svjetskim medijima i<br />

Kotor i Crnu Goru.<br />

Mf: Vaši prvi koraci u modnom svijetu bili<br />

su vezani za manekenstvo. Kako danas gledate<br />

na te dane?<br />

Vesna: Moj moto je gledati u budućnost i ne<br />

obazirati se na prošlost.<br />

Mf: Šta Vas je privuklo da ostanete u<br />

modnom poslu?<br />

Ostajanje u modnom svijetu nije bila ni moja<br />

želja, ni odluka. To se jednostavno desilo.<br />

Razgovarala: Marina Strugar<br />

Mf: Koje su prednosti a koje mane Vaše<br />

profesije?<br />

Vesna: Prednosti su što sam na neki sadržajniji<br />

način proputovala i upoznala svijet,<br />

što ne bih mogla kao turista. Doživjela sam<br />

divne trenutke, stekla prijatelje u najvišim<br />

svjetskim modnim krugovima… Mane su<br />

što je veoma stresan i zahtjevan posao, u<br />

kojem često ne možete do kraja da iskontrolišete<br />

sve karike.<br />

Mf: To je i profesija za koju se vezuje<br />

i glamur, u kojoj mjeri on prati modni<br />

posao i šta savjetujete manekenkama u<br />

tom pogledu?<br />

Vesna: Glamurozno je samo tih pola sata<br />

koliko traje revija, sve ostalo je naporan i<br />

težak rad, kao i u svakom drugom poslu.<br />

Manekenkama savjetujem da na ovaj posao<br />

gledaju kao na mladalačku avanturu,<br />

da se ne zanose trenutnim uspjehom, jer je<br />

on kratkog roka, da uče, završavaju škole<br />

i fakultete.<br />

Mf: Često taj posao prate i razne ružne<br />

predrasude. Koliko je teško zaštiti agenciju<br />

od takvih mišljenja i vjerovanja i biti<br />

profesionalan u svijetu mode?<br />

Vesna: Mi znamo ko smo, šta smo, kako<br />

radimo… Poštuju nas i na taj način smo<br />

razbili tabue.<br />

Mf: Često ste poslovno u Crnoj Gori, što<br />

kada je riječ o smotri mode, što u vezi sa<br />

izborom fordovog lica. Da li i privatno<br />

volite da dolazite?<br />

Vesna: Da, imam puno prijatelja i dragih<br />

ljudi. Volim Crnu Goru.<br />

Mf: Kako volite da provodite ljeto?<br />

Vesna: Na tihoj plaži, sa dragim ljudima, uz<br />

puno sunca, plivanja i sportskih aktivnosti.


18 Montenegro Family | EXCLUSIVE


JOINT MD predstavlja revolucionarnu<br />

formulu i najnoviji savremeni pristup<br />

u terapiji oštećenja hrskavice sa<br />

potvrđenim kliničkim rezultatima.<br />

Regeneriše oštećene zglobove,<br />

smanjuje ukočenost, omogućava<br />

bolju pokretljivost, dok zdravim<br />

zglobovima pruža neophodnu<br />

čvrstinu i elastičnost.<br />

Zašto baš JARROW'S Q-absorb koenzim Q10?<br />

a 100% prirodan preparat, u celini u transkonfiguraciji<br />

a Bolja iskoristljivost koenzima Q-10 nego iz<br />

„suvih“ kapsula<br />

a Ne sadrži polisorbat, ni druge emulgatore<br />

i aditive, koji se dodaju koenzimu Q-10, radi<br />

njegovog boljeg iskorišćenja u organizmu<br />

a Sa manjom dnevnom dozom se postižu potrebne<br />

koncentracije koenzima Q-10 u organizmu<br />

AM COMERCE d.o.o. Podgorica<br />

Ul. Bracana Bracanovica 48. Podgorica<br />

Tel: +382 63 220 230<br />

Tel: +382 69 120 254<br />

E-mail: amcomerce.pg@gmail.com<br />

Uvoznik: AM COMERCE +382 20 648-467 www.aleksandarmn.com<br />

REZULTATI SU OSJETNI ODMAH:<br />

a Idealan balans i ravnoteža<br />

a Povećana snaga mišića i fleksibilnost<br />

do 30%<br />

a Bolja fokusiranost i koncentracija<br />

a Oslobođenost od stresa i tenzije<br />

a Bolja pokretljivost kod starijih osoba<br />

a Brži oporavak nakon operacija i povreda<br />

a Blokirano štetno zračenje mobilnih<br />

telefona


Atraktivno ostrvo Sv. Nikola,<br />

popularno nazvano Havaji kod<br />

Budve, još je jedna od atrakcija<br />

Budvanske rivijere. Plažni bar<br />

Beach of Paradise je oživio ostrvo<br />

i dao mu čar potpunog uživanja<br />

na njemu.<br />

14 Mon t e n e g r o Fa M i l y / Avgust 2011<br />

Na Ostrvu Sveti Nikola (Havaji) kod Budve - plažni bar Beach of Paradise<br />

vA� DIO RAjA<br />

Tekst i foto: Sanja Golubović<br />

Često zamišljamo idealan odmor, idealan dan na plaži, i uvijek su želje protkane nedoživljenim,<br />

onim o čemu sanjamo u snovima koji se tiču nekih dalekih destinacija. Ali, nije<br />

potrebno otići daleko od <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong>, ne treba uopšte odlaziti u potragu za takvim snom, da bi<br />

se „uživo“ odsanjao i uživao san o ostrvu, kristalno čistoj plavoj vodi, bosonogim konobarima<br />

koji su tu pored vas istog trena kad pomislite na njih… Ne propustite čaroliju ostrva, uživanje<br />

sa dragim ljudima, koktelima u ruci, nogama u vodi, zelenilu u pozadini, plavetnilu iznad…<br />

Pođite do Budve, otisnite se iz gradske marine barkom, brodićem, skuterom, čamcem… Ili,<br />

ako ste na jahti, svratite na ostrvo Sveti Nikola, na plažni bar Beach of Paradise.<br />

Za sve goste plaže je obezbijeđen besplatan prevoz do ostrva, na svakih<br />

sat vremena a brod pristaje kod restorana Porto.


Vaš je izbor koliko učestvujete u zabavi, jeste li za ples na plaži, jeste li za mir na istoj…<br />

Ovo je mjesto za one koji tragaju poput savremenih Robinsona, za ostrvom za sebe i društvo,<br />

za mjesto na njemu gdje će zahtjevi savremenog života biti ispunjeni u prirodnom ambijentu,<br />

daleko od svega što podsjeća na dosadu, gužvu, buku… Na ostrvu Sveti Nikola, ostrvu čuvene<br />

ljepote, prirodnom staništu divljači i bujnog zelenila, kao da je srastao s njim, u potpunosti<br />

inkorporiran u prirodni ambijent, nalazi se plažni bar Beach of Paradise. Kompanija koja<br />

upravlja tim plažnim barom, Montecco iz Podgorice, renomirani uvoznik velikog broja brendova<br />

iz svijeta pića, već dokazani „domaćin“ sjajnih zabava i žurki, u plažnom baru priređuje<br />

nezaboravne after-beach cocktail party-e.<br />

Ovo je mjesto koje je stvoreno za<br />

odmor, stoprocentno uživanje u njemu,<br />

izmješteno od stvarnosti, mjesto koje pruža<br />

prijeko potrebni mir, a nadasve intimu<br />

uživanja u moru, suncu, prirodi, slobodi<br />

odmora… Zabava počinje izjutra, završava<br />

se duboko u noći uz vatru na obali.<br />

Gosti dolaze taksi brodićima, skuterima,<br />

barkama, neki sa obližnjih jahti…<br />

Plaža se puni od ranog jutra. Koktel-majstori<br />

briljiraju, ispijaju se ljetnji kokteli,<br />

smjenjuju se di-džejevi…


VODIČ KROZ KULTURNA DEšAVANJA<br />

PODGOriCA<br />

Utorak 30. avgust<br />

Program<br />

POD GORICOM<br />

PODGORICA<br />

Na platou ispred Sahat<br />

kule u 20 h<br />

Posvećeno Podgorici od Duklje<br />

do danas. Uz živo kazivanje<br />

poetizovanog teksta o nastanku<br />

i razvoju Podgorice čuće se i<br />

podgoričke melodije prožete<br />

filmskim storijama o gradu, kao i<br />

spotovi snimljeni na kompozicije<br />

o Podgorici.<br />

Podgoričko kulturno ljeto<br />

BUDVA<br />

Subota 6. avgust<br />

Predstava<br />

PIPI DUGAČARAPA<br />

Terasa hotela Mogren u 21 h<br />

Režija: Nikola Vukčević<br />

Grad Teatar Budva / Gradsko<br />

pozorište Podgorica<br />

Koncert<br />

HIGH VOLTAGE<br />

Trg Pjesnika u 22 h<br />

Grad teatar Budva<br />

Nedjelja 7. avgust<br />

Predstava<br />

BOžANSTVENA<br />

KOMEDIJA<br />

Između Crkava u 22h<br />

Dante Aligijeri<br />

Režija i koreografija: Edvard Klug<br />

Muzika: Borut Kržišnik i Milko<br />

Lazar<br />

Kostimograf: Maja Marković<br />

Igraju: Ašhen Ataljanc, Miloš<br />

Isailović, Nikola Tomašević,<br />

Strahinja Lacković, Uroš<br />

Petronijević...<br />

Grad teatar/ Bitef teatar Beograd<br />

Ponedjeljak 8. avgust<br />

Predstava<br />

BOžANSTVENA<br />

KOMEDIJA<br />

Između Crkava u 22h<br />

Grad teatar/ Bitef teatar Beograd<br />

Utorak 9. avgust<br />

Koncert<br />

ORKESTAR GRADA<br />

TEATRA<br />

Terasa hotela Mogren u 22h<br />

Grad teatar Budva<br />

Predstava<br />

BOžANSTVENA<br />

KOMEDIJA<br />

Između Crkava u 22h<br />

Grad teatar/ Bitef teatar Beograd<br />

Srijeda 10. avgust<br />

Predstava<br />

BOžANSTVENA<br />

KOMEDIJA<br />

Između Crkava u 22h<br />

Grad teatar/ Bitef teatar Beograd<br />

16 Mon t e n e g r o Fa M i l y / Avgust 2011<br />

Četvrtak 11. avgust<br />

Predstava<br />

BOžANSTVENA<br />

KOMEDIJA<br />

Između Crkava u 22h<br />

Grad teatar/ Bitef teatar Beograd<br />

Petak 12. avgust<br />

Književni program<br />

SAšA ILIć<br />

Trg Pjesnika u 21 h<br />

Grad teatar Budva<br />

Koncert<br />

KLAVIRSKI TRIO<br />

„TRITONUS“<br />

Crkva - Sv Marija u 22 h<br />

Grad teatar Budva<br />

Subota 13. avgust<br />

izložba slika<br />

SNOVI I STVARNOST<br />

1987-2011<br />

Zgrada na Trgu pjesnika<br />

u 21 h<br />

Grad teatar Budva<br />

Predstava<br />

OTELO<br />

Između Crkava u 22h<br />

PLESNA PREDSTAVA PO<br />

MOTIVIMA DRAME “OTELO”<br />

Vilijam Šekspir, Koreografija:<br />

Zoran Marković i Maša Kolar<br />

Grad teatar, Budva/BITEF, Beograd<br />

Nedjelja 14. avgust<br />

Književni program<br />

ADIO KAUBOJU<br />

Trg pjesnika u 21h<br />

Autor: Olja Savičević Ivančević:<br />

Grad teatar Budva<br />

Predstava<br />

OTELO<br />

Između Crkava u 22h<br />

Grad teatar, Budva/BITEF, Beograd<br />

Ponedjeljak 15. avgust<br />

Predstava<br />

KONTE ZANOVIć<br />

Amfiteatar Svetog Stefana<br />

u 22 h<br />

Vladimir Sekulić „Stefan<br />

Zanović“ i Stefan Zanović „Pakao<br />

ili nebo“<br />

Dramaturška prerada i režija:<br />

Radmile Vojvodić<br />

Grad teatar / Crnogorsko<br />

narodno pozorište Podgorica<br />

Utorak 16. avgust<br />

Književni program<br />

IZVAN KORIDORA<br />

Trg Pjesnika u 21 h<br />

Vranac-najbolja kratka priča 2011.<br />

Grad teatar Budva<br />

Predstava<br />

KONTE ZANOVIć<br />

Amfiteatar Svetog Stefana<br />

u 22 h<br />

Grad teatar / Crnogorsko<br />

narodno pozorište Podgorica<br />

Srijeda 17. avgust<br />

izložba slika<br />

MILO SKRAČIć<br />

Crkva - Sv Marija u 21h<br />

Grad teatar Budva<br />

Predstava<br />

KONTE ZANOVIć<br />

Amfiteatar Svetog Stefana<br />

u 22 h<br />

Vladimir Sekulić „Stefan Grad<br />

teatar / Crnogorsko narodno<br />

pozorište Podgorica<br />

Četvrtak 18. avgust<br />

Predstava<br />

KONTE ZANOVIć<br />

Amfiteatar Svetog Stefana<br />

u 22 h<br />

Grad teatar / Crnogorsko<br />

narodno pozorište Podgorica<br />

Petak 19. avgust<br />

Predstava<br />

KONTE ZANOVIć<br />

Amfiteatar Svetog Stefana<br />

u 22 h<br />

Grad teatar / Crnogorsko<br />

narodno pozorište Podgorica<br />

Subota 20. avgust<br />

Koncert<br />

CAMERATA<br />

ACADEMICA<br />

Između Crkava u 22h<br />

Grad teatar Budva<br />

Nedjelja 21. avgust<br />

Predstava<br />

OTELO -<br />

PROGRAM 25+<br />

Između Crkava u 22h<br />

Autor: Vilijam Šekspir<br />

Režija: Veljko Mićunović;<br />

Igraju:Branimir Popović,<br />

Branislav Lečić, Žana<br />

Gardašević…<br />

Grad teatar Budva, Crna Gora<br />

/ Kraljevsko pozorište “Zetski<br />

dom” / MESS Sarajevo, Bosna i<br />

Hercegovina<br />

KOTOr<br />

Subota 6. avgust<br />

Predavanje i film<br />

HOMMAGE á<br />

AGAMBEN<br />

Pjaca od kina, 21 h<br />

Mario Kopić<br />

Nedjelja 7. avgust<br />

Koncert<br />

ELEGANCA<br />

Bogorodičin hram,<br />

Prčanj, 21 h<br />

Festivalski orkestar KotorArta<br />

Francesca Salvemini, flauta<br />

(Italija)<br />

Enrique Batiz, dirigent (Meksiko)<br />

Okrugli sto<br />

O FILOZOFIJI<br />

GIORGIA<br />

AGAMBENA<br />

Govore: Mario Kopić, Ugo<br />

Vlaisavljević, Boris Gunjević,<br />

Milica Jovanović, Andrej<br />

Nikolaidis, moderator Srećko<br />

Horvat / film<br />

Ponedjeljak 8. avgust<br />

Predavanje<br />

GIORGIO AGAMBEN<br />

Pjaca od kina u 21 h<br />

Srijeda 10. avgust<br />

Koncert<br />

GITARA<br />

Crkva sv. Duha u 21 h<br />

Miloš Karadaglić, gitara (Crna<br />

Gora / Velika Britanija)<br />

Četvrtak 11. avgust<br />

Predstavljanje knjige<br />

„CHOICE”<br />

RENATE SALECL<br />

Pjaca od kina u 21 h<br />

Govore Tonči Valentić, Nebojša<br />

Jovanović i autorica / film<br />

Petak 12. avgust<br />

Debata<br />

O ČEMU TAČNO<br />

GOVORIMO KADA<br />

GOVORIMO O<br />

IZBORU<br />

Pjaca od kina, 21 h<br />

Govore: Aleksandar Bečanović,<br />

Nebojša Jovanović & Srećko<br />

Horvat, moderator Andrej<br />

Nikolaidis / film<br />

Koncert<br />

FLAMENKO<br />

GRANADE<br />

Ljetnja pozornica u 21 h<br />

Flamenko muzičari, pjevači i<br />

plesači<br />

Subota 13. avgust<br />

Predavanje<br />

PITANJE IZBORA<br />

U KASNOM<br />

KAPITALIZMU<br />

Pjaca od kina, 21 h<br />

Renata Salecl<br />

Predstava<br />

SALOMA<br />

Trg od oružja (iza<br />

gradskog sata) u 22 h<br />

Miroslav Krleža, Režija i<br />

dramaturgija – Branko Brezovec<br />

Koprodukcija: Međunarodni<br />

festival Kotor art, Eurokaz<br />

festival, Muzej suvremene<br />

umjetnosti Zagreb, Zagrebačko<br />

kazalište mladih, Bokeljska<br />

mornarica, Ženska klapa<br />

Moderato cantabile Kotor<br />

Nedjelja 14. avgust<br />

Predstava<br />

SALOMA<br />

Trg od oružja (iza<br />

gradskog sata) u 22 h<br />

Miroslav Krleža, Režija i<br />

dramaturgija – Branko Brezovec<br />

Ponedjeljak 15. avgust<br />

Predstava<br />

SALOMA<br />

Trg od oružja (iza<br />

gradskog sata) u 22 h<br />

Miroslav Krleža, Režija i<br />

dramaturgija – Branko Brezovec<br />

TiVAT<br />

Subota 6. avgust<br />

Predstava<br />

ČIK SETI SE<br />

Atrijum letnjikovca Buća<br />

u 21.00 h<br />

Ljiljana Đurić<br />

PURGATORIJE 2011<br />

Nedjelja 7. avgust<br />

Koncert<br />

GRUPA LEGENDE<br />

Ljetnja pozornica<br />

u 21.00 h<br />

Centar za kulturu Tivat<br />

PURGATORIJE 2011<br />

Ponedjeljak 8. avgust<br />

Koncert<br />

FLAUTA – KLAVIR<br />

Bruna Matijević – Ivona<br />

Marković<br />

Atrijum ljetnjikovca Buća<br />

u 21.00 h<br />

Centar za kulturu Tivat<br />

PURGATORIJE 2011<br />

Utorak 9. avgust<br />

Predstava<br />

MAćADO<br />

Ljetnja pozornica u 21.00h<br />

Produkcija OR - Podgorica<br />

PURGATORIJE 2011<br />

Srijeda 10. avgust<br />

Predstava za djecu<br />

GRAD SA ZEČIJIM<br />

UšIMA<br />

Ljetnja pozornica u 20:00h<br />

Pozorište „Teatar na Savi“ -<br />

Beograd<br />

PURGATORIJE 2011<br />

Koncert<br />

DODIR CRNE GORE<br />

Darko Nikčević – Srđan<br />

Bulatović<br />

Atrijum ljetnjikovca Buća<br />

u 21:00h<br />

Centar za kulturu Tivat<br />

PURGATORIJE 2011<br />

Četvrtak 11. avgust<br />

Književno veče<br />

BOKEšKA PJEVANIJA,<br />

VUK KRNJEVIć<br />

Atrijum ljetnjikovca Buća<br />

u 21.00 h<br />

Centar za kulturu Tivat<br />

PURGATORIJE 2011<br />

Petak 12. avgust<br />

Veče dokumentarnog<br />

filma<br />

VLADIMIR PEROVIć<br />

– ALEKSANDAR<br />

PEJOVIć<br />

Atrijum ljetnjikovca Buća<br />

u 21.00h<br />

Centar za kulturu Tivat<br />

PURGATORIJE 2011<br />

Subota 13. avgust<br />

Predstava za djecu<br />

BRATZ I NINDžA<br />

KORNJAČE NA<br />

NAZABORAVNOM<br />

MASKENBALU<br />

Ljetnja pozornica<br />

u 20.00 h<br />

Pozorištance „Jelenica“<br />

- Beograd<br />

PURGATORIJE 2011<br />

Nedjelja 14. avgust<br />

Pozorišna predstava<br />

žABA<br />

Ljetnja pozornica<br />

u 21.00 h<br />

Kamerni teatar 55 – Sarajevo<br />

PURGATORIJE 2011<br />

Ponedjeljak 15. avgust<br />

Pozorišna predstava<br />

U ČIJEM ćEMO<br />

STANU<br />

Atrijum ljetnjikovca Buća<br />

u 21.00 h<br />

Kazalište Lectirum – Zagreb<br />

PURGATORIJE 2011<br />

Utorak 16. avgust<br />

izložba slika<br />

SRETEN NIKČEVIć<br />

Atrijum letnjikovca Buća<br />

u 21:00 h<br />

PURGATORIJE 2011<br />

Srijeda 17. avgust<br />

Pozorišna predstva<br />

MEDITERANO<br />

Atrijum ljetnjikovca Buća<br />

u 21:00 h<br />

Centar za kulturu Tivat<br />

PURGATORIJE 2011<br />

Četvrtak 18. avgust<br />

Pozorišna predstva<br />

MEDITERANO<br />

Atrijum ljetnjikovca Buća<br />

u 21:00 h<br />

Centar za kulturu Tivat<br />

PURGATORIJE 2011<br />

Petak 19. avgust<br />

Koncert<br />

KUD BOKA – TIVAT<br />

Ljetnja pozornica<br />

u 21:00 h<br />

PURGATORIJE 2011


Subota 20. avgust<br />

Predstava za djecu<br />

SUNĐER BOB<br />

Ljetnja pozornica<br />

u 20.00 h<br />

Pozorištance „Skituljko“ -<br />

Beograd<br />

PURGATORIJE 2011<br />

Nedjelja 21. avgust<br />

Koncert<br />

KAMERNA<br />

MUZIKA<br />

Atrijum Ljetnjikovca<br />

Buća<br />

u 21:00 h<br />

NVO ARS PRAESENTIA – Tivat<br />

PURGATORIJE 2011<br />

Ponedjeljak 22. avgust<br />

Predstava<br />

NOVEćENTO<br />

BOKA HOTEL<br />

Ljetnja pozornica<br />

u 21.00 h<br />

Centar za kulturu Tivat<br />

PURGATORIJE 2011<br />

Utorak 23. avgust<br />

Predstava<br />

ZVEZDARSKE<br />

ZVEZDICE<br />

Ljetnja pozornica<br />

u 21.00 h<br />

Ustanova kulture „Vuk Karadžić“<br />

– Beograd<br />

PURGATORIJE 2011<br />

Srijeda 24. avgust<br />

Predstava za djecu<br />

ASKA I VUK<br />

Atrijum ljetnjikovca Buća<br />

u 20.00 h<br />

Ars longa – Beograd<br />

PURGATORIJE 2011<br />

Predstava<br />

DOBRI UJKICA<br />

Ljetnja pozornica<br />

u 21.00 h<br />

Ustanova kulture „Vuk Karadžić“<br />

– Beograd<br />

PURGATORIJE 2011<br />

Četvrtak 25. avgust<br />

Pozorišna predstava<br />

ARSENIK I STARE<br />

ČIPKE<br />

Ljetnja pozornica<br />

u 21.00 h<br />

Ustanova kulture „Vuk Karadžić“<br />

– Beograd<br />

PURGATORIJE 2011<br />

Petak 26. avgust<br />

Koncert<br />

VAZDA<br />

MLADI<br />

Atrijum ljetnjikovca Buća<br />

u 21.00h<br />

Pjevačko društvo penzionera<br />

PURGATORIJE 2011<br />

Subota 27. avgust<br />

Predstava za djecu<br />

MALA SIRENA<br />

Ljetnja pozornica<br />

u 20.00 h<br />

Pozorištance „Škatula“<br />

PURGATORIJE 2011<br />

CeTiNJe<br />

Petak i subota<br />

12 - 13. avgust<br />

CETINJE-FEST<br />

Ljetnja pozornica ispod<br />

Orlovog krša<br />

Prvo veče, otvaranje festivala<br />

i uvod u kompletnu priču uz<br />

koncert renomirane grupe koja<br />

njeguje izvorni melos - Mostar<br />

Sevdah Reunion.<br />

Drugo veče festivala,<br />

takmičarskog karaktera gdje<br />

će nove pjesme predstaviti 20<br />

izvođača.<br />

HerCeG NOVi<br />

25. Hercegnovski<br />

filmski festival<br />

Subota 6. avgust<br />

film<br />

POSLJEDNJE<br />

POGLAVLJE<br />

Kanli Kula<br />

Režija: Nemanja Bečanović<br />

film<br />

MONTEVIDEO, BOG<br />

TE VIDEO<br />

Kanli Kula<br />

Režija: Dragan Bjelogrlić<br />

film<br />

ELENA<br />

Festivalski pobjednici<br />

film za djecu<br />

MAGIČNO<br />

PUTOVANJE<br />

U AFRIKU<br />

Mala terasa Gradske<br />

kafane<br />

Novi azijski film<br />

AHIL I KORNJAČE<br />

Amfiteatar HN pozorišta<br />

Sekcija dokumentarnog<br />

filma od 22:00 h<br />

Trg Belavista<br />

JAGODNJACI<br />

Vardan Danieljan,<br />

JERMENIJA<br />

GADNO DOBA<br />

Džahit Čečen, TURSKA<br />

SVINJSKA LJUBAV<br />

Blandin Ik & Frederik<br />

Kuso, FRANCUSKA<br />

ARAKIS<br />

Andrea Di Nardo,<br />

ITALIJA<br />

KRALJ MATJAž<br />

Milan Urbajs,<br />

SLOVENIJA<br />

Nedjelja 7. avgust<br />

film<br />

IMAMO PAPU<br />

Kanli Kula<br />

Režija: Nanni Moretti<br />

film<br />

NAš VELIKI OČAJ<br />

Kanli Kula<br />

Režija: Seyfi Teoman<br />

film<br />

BILO JEDNOM U<br />

ANADOLIJI<br />

Festivalski pobjednici<br />

film<br />

TAJNA KELTA<br />

Mala terasa Gradske<br />

kafane<br />

Film za djecu<br />

film<br />

GOSPODARI RATA<br />

Amfiteatar HN pozorišta<br />

Novi azijski film<br />

Sekcija dokumentarnog<br />

filma od 22:00 h<br />

Trg Belavista<br />

PLOČICE, PISMO<br />

Đerđe Somođvari, Judit<br />

Fest, MAĐARSKA<br />

MOJ GLAS<br />

Monika Lazurean-<br />

Gorgan, Andrej Gorgan,<br />

RUMUNIJA<br />

ZANIJEMJELI<br />

Salome Jaši, GRUZIJA<br />

žIVOT,<br />

PRIKLJUČENIJA I<br />

ODRžVI RAZVOJ<br />

JEDNOG KOKOTA<br />

Vladimir Perović, CRNA<br />

GORA<br />

NIKOGA NIJE BRIGA<br />

Volfram Huke, SRBIJA<br />

BAr<br />

subota 6. avgust<br />

Modna revija<br />

FASHION SHOW<br />

BAR 2011.<br />

Stari grad Bar u 21h<br />

Nedjelja 7. avgust<br />

izložba grafika<br />

MIROSLAVA<br />

ARSIćA I PAVLA<br />

MILADINOVIćA,<br />

Požarevac<br />

Galerija „Velimir A.<br />

Leković” u 21h<br />

Pozorišna predstava<br />

ČIK, SETI SE<br />

Ljetnja pozornica, Stari<br />

grad Bar u 22h<br />

Režija: Dragoslav - Šilja<br />

Todorović; Uloge: Ljiljana Đurić<br />

i Milenko Pavlov; Pozorište na<br />

Terazijama, Beograd<br />

Ponedjeljak 8. avgust<br />

Autorsko književno veče<br />

GOJKO ČELEBIć<br />

Dvorac kralja Nikole u 20 h<br />

Moderator: Vesna Šoškić (Bar)<br />

Utorak 9. avgust<br />

Grupna izložba<br />

COLOURS OF<br />

FRONTIERS<br />

(BOJE GRANICA)<br />

Zavičajni muzej u 21 h<br />

IPA Project-TURGATE2<br />

film<br />

INVAZIJA SVETOVA-<br />

BITKA ZA LOS<br />

ANGELES<br />

Dom kulture u 22 h<br />

Srijeda 10. avgust<br />

Pozorišna predstava<br />

NEOBIČNA POšILJKA<br />

Ljetnja pozornica Dom<br />

kulture u 21 h<br />

Festivalska produkcija<br />

Četvrtak 11. avgust<br />

Koncert<br />

TOMISLAV STANIć –<br />

KLAVIR<br />

Dvorac kralja Nikole u 22 h<br />

Pozorišna predstava<br />

NEOBIČNA<br />

POšILJKA<br />

Hotel Ruža vjetrova,<br />

Veliki pijesak,<br />

Dobra Voda u 21h<br />

izložba radova<br />

PRIMIJENJENE<br />

UMJETNOSTI<br />

Park Dvorca kralja Nikole<br />

19-23,00h<br />

Petak 12. avgust<br />

Koncert<br />

KUD JeDINsTvO BAR<br />

Hotel Ruža vjetrova,<br />

Veliki pijesak<br />

Dobra Voda u 21h<br />

Subota 13. avgust<br />

Predstava<br />

žABA<br />

Ljetnja pozornica<br />

Stari grad Bar u 21 h<br />

Kamerni teatar 55, Sarajevo<br />

Nedjelja 14. avgust<br />

Autorsko književno veče<br />

DERVIš BELI<br />

SELHANOVIć<br />

Dvorac kralja Nikole<br />

u 20 h<br />

Moderator: Bogić Rakočević<br />

(Podgorica)<br />

Koncert<br />

MIRAN BEGIć-violina<br />

BOJAN<br />

MARTINOVIć-klavir<br />

Dvorac kralja Nikole u 22 h<br />

Ponedjeljak15. avgust<br />

Predstava<br />

U ČIJEM ćEMO<br />

STANU?<br />

Ljetnja pozornica<br />

Dom kulture u 21h<br />

Kazalište Lectirum Zagreb<br />

Utorak16. avgust<br />

Autorsko književno veče<br />

SVETLANA<br />

KALEZIć RADONJIć<br />

Dvorac kralja Nikole<br />

u 20 h<br />

Moderator: Miroslav Jovanović<br />

Timotijev (Bar)<br />

Koncert<br />

BOJANA BRAJOVIć<br />

– gitara,<br />

VLADIMIR<br />

DROBNJAK<br />

– violončelo<br />

Dvorac kralja Nikole u 22 h<br />

Srijeda 17. avgust<br />

Promocija knjige<br />

ULICA IVICE<br />

šURJAKA...I šTA JE<br />

BILO POSLIJE<br />

Hotel „Ruža Vjetrova“,<br />

Veliki pijesak<br />

Dobra Voda u 20 h<br />

Autor: Željko Milović<br />

Produkcija organizatora Festivala<br />

(Kulturni centar Bar)<br />

Koncert<br />

KAMERNA BANDA<br />

(KRAGUJEVAC)<br />

Dvorac kralja Nikole<br />

u 22 h<br />

Članovi: Lečić Aleksandra, flauta,<br />

Gašparović Ljubica, sopran,<br />

Ranković Ljiljana, violina<br />

(šef Bande), SanjaVukosavljević-<br />

Milenić, klavir<br />

Petak 19. avgust<br />

Predstava<br />

LAžA I PARALAžA<br />

Ljetnja pozornica, Dom<br />

kulture u 21 h<br />

Jovan Sterije Popović<br />

Reditelj i scenograf: Dragan<br />

Jakovljević<br />

Knjaževsko srpski teatar<br />

„Joakim Vujić“, Kragujevac<br />

Subota 20. avgust<br />

Zatvaranje<br />

xxIV FESTIVALA<br />

“BARSKI LJETOPIS”<br />

Plato Dvorca kralja Nikole<br />

u 21 h<br />

Konstantin Kostjukov – balet<br />

Dragoljub Đuričić – bubnjevi<br />

GREEN LANTERN<br />

(GREEN LANTERN)<br />

Žanr: SF, akcija<br />

režiser: Martin Campbel<br />

Uloge: Ryan Reynolds, Blake Lively,<br />

Peter Sarsgaard, Mark Strong...<br />

THE SMURFS<br />

(ŠTRUMPFOVI)<br />

Žanr: Fantazija, porodični,<br />

animirani, komedija<br />

režiser: Raja Gosnell<br />

Uloge: Neil Patrick Harris,<br />

Jayma Mays, Hank Azaria,<br />

Jonathan Winters, Katy Perry,<br />

Alan Cumming...<br />

COWBOyS & ALIENS<br />

(KAUBOJI I VANzEMALJCI)<br />

Žanr: Akcija, SF, vestern, triler<br />

režiser: Jon Favreau<br />

Uloge: Olivia Wilde, Harrison Ford,<br />

Daniel Craig, Sam Rockwell,<br />

Paul Dano...<br />

HARRy POTTER<br />

AND THE DEATHLy<br />

HALLOWS: PART 2<br />

(HARI POTER I RELIKVIJE<br />

SMRTI: DRUGI DIO)<br />

Žanr: Fantazija, misterija, avantura<br />

režiser: David Yates<br />

Uloge: Emma Watson, Helena<br />

Bonham Carter, Ralph Fiennes,<br />

Gary Oldman, Daniel Radcliffe...<br />

Avgust 2011 / Mon t e n e g r o Fa M i l y 17


i<br />

ntervju<br />

<strong>Intervju</strong> sa pijanistom, red. prof. Borisom<br />

Kraljevićem, umjetničkim direktorom<br />

Festivala Dani muzike u Herceg Novom<br />

PONOSAN SAM �TO zA vRIjEME<br />

DANA MUzIKE HERcEG NOvI IMA<br />

DUH KUlTURNOG cENTRA<br />

Crnogorski pijanista Boris<br />

Kraljević je umjetnički direktor<br />

festivala Dani muzike,<br />

koji je Herceg Novi doveo na<br />

kulturnu mapu svijeta. Boris<br />

Kraljević je nižu muzičku školu<br />

završio u rodnom gradu,<br />

Herceg Novom (klasa Milene<br />

Lučić), srednju u Sarajevu (klasa<br />

Nede Stanković), a redovne<br />

i postdiplomske studije na<br />

Državnom konzervatorijumu<br />

Čajkovski u Moskvi, u klasi<br />

profesora Lava Naumova.<br />

Tokom školovanja, učestvovao<br />

je na nacionalnim (širom<br />

nekadašnje Jugoslavije) i međunarodnim<br />

takmičenjima,<br />

osvajajući prve i specijalne<br />

nagrade, a potom su uslijedili<br />

i nastupi u mnogim zemljama<br />

Evrope, Amerike, Afrike i Azije,<br />

na kojima je izvodio resitale<br />

i klavirske koncerte (uz<br />

simfonijske i kamerne orkestre),<br />

svirajući često i kao član<br />

uglednih kamernih sastava u<br />

prestižnim koncertnim dvoranama<br />

(Musikverein u Beču,<br />

Palata Ujedinjenih nacija u<br />

ženevi, Konzervatorijum Čajkovski<br />

u Moskvi, Opera House<br />

u Kairu, Rudolfinum Concert<br />

Hall u Pragu…).<br />

18 Mon t e n e g r o Fa M i l y / Avgust 2011<br />

Mf: Završeno je još jedno izdanje manifestacije<br />

Dani muzike u Herceg Novom. Kada su se na<br />

kraju sveli utisci i rezultati, koliko ste zadovoljni<br />

ovogodišnjim izdanjem festivala?<br />

Boris: Razlog za svojevremeno premještanje Festivala<br />

iz Budve i Sv.Stefana u Herceg Novi je bio<br />

vapaj tadašnjeg organizatora, Udruženja kompozitora<br />

Jugoslavije, u vezi neprimjereno malog<br />

interesa za umjetničke programe i najistaknutije<br />

izvođače nekadašnje države. I sam sam, kao pobjednik<br />

Saveznog takmičenja u Dubrovniku 1987.<br />

godine, imao čast da nastupim u rodnom gradu,<br />

a naravno da sam pratio Festival i vrlo dobro<br />

se sjećam svega - odličnih koncerata i, uvijek u<br />

Herceg Novom, do posljednjeg mjesta ispunjenih<br />

koncertnih prostora. Nakon preduge pauze od<br />

dvanaest godina, Festival je obnovljen, najprije<br />

zahvaljujući entuzijazmu i ljubavi prema muzici<br />

našeg istaknutog sugrađanina, istoričara umjetnosti<br />

i profesora Lazara Seferovića. I ove godine,<br />

zahvaljujući ogromnom interesu sugrađana, kao i<br />

turista koji u velikom broju ljeti dolaze u naš grad<br />

zbog kulturnih programa, gosti Festivala iz osam<br />

zemalja Evrope i Dalekog istoka su nastupili u izuzetno<br />

inspirativnoj atmosferi ispunjene dvorane<br />

Park. Ponosan sam što za vrijeme Dana muzike<br />

Herceg Novi ima duh kulturnog centra u koji se i<br />

umjetnici i publika rado susreću.<br />

Mf: Pored izuzetne internacionalne karijere,<br />

kao i pedagoškog angažmana u inostranstvu,<br />

koji su Vaši motivi da budete na čelu festivala,<br />

posebno ako se imaju u vidu teškoće koje prate<br />

organizovanje kulturnih manifestacija u Crnoj<br />

Gori, ali i u okruženju?<br />

Boris: Odgovornost je velika, a razlog za prihvatanje<br />

poziva da uređujem program Dana muzike<br />

Razgovarala: Marina Strugar<br />

je to što sam Novljanin, što vrlo dobro znam koliko<br />

je interesovanje za umjetnost u gradu i što je<br />

kultura, kao i svuda u svijetu, najbolji način za<br />

promociju grada i države. Stalno podsjećamo na<br />

vrhunske umjetničke domete i izuzetnu posjetu,<br />

jer nemamo ni približno zaslužen tretman institucija<br />

koje upravo egzistiraju da bi prepoznale potencijal,<br />

kvalitet i značaj pojedinaca i manifestacija<br />

u državi. Koliko vaših čitalaca zna da je Herceg<br />

Novi zasluženi dobitnik titule Šampiona kulturnog<br />

turizma Jugoistočne Evrope za 2010. godinu?!<br />

Vjerujem da bi ova informacija bila mnogo dostupnija<br />

i više promovisana putem svih medija da se<br />

radilo o drugom gradu. Nastupajući na festivalima<br />

i u okviru koncertnih sezona u inostranstvu<br />

imam priliku da čujem muziciranje umjetnika iz<br />

svijeta i susretnem se sa predstavnicima institucija<br />

kulture koji prepoznaju važnost i domete hercegnovskog<br />

festivala. Za uspjeh manifestacije je jako<br />

važno njihovo razumijevanje i partnerstvo u organizovanju<br />

programa poput ovogodišnjeg gostovanja<br />

Tokijskog ansambla, ili prethodnih godina<br />

orkestra Virtuosi di Praga, Simfonijskog orkestra<br />

iz Harkova, Simfonijskog orkestra iz Kaira, Orkestra<br />

saksofona sa Nacionalnog konzervatorijuma<br />

Superior u Parizu, Državnog kvarteta Glinka iz<br />

Rusije i drugih. Dani muzike su inicirali uspješnu<br />

saradnju sa festivalima u Crnoj Gori i okruženju,<br />

pa tako i uz neodgovarajuće finasijske uslove uspijevamo<br />

da u Herceg Novom ugostimo renomirane<br />

umjetnike iz dalekog inostranstva.<br />

Mf: Dugo godina živite i radite u inostranstvu.<br />

Koliko je tamo lakše ili teže profesionalno se<br />

baviti muzikom?<br />

Boris: Ako mislite na moju pedagošku aktivnost,<br />

samo angažovanje za mene je bilo lako da lakše ne


Boris Kraljević sa orkestrom Virtuosi di Praga, jun 2008, Prag.<br />

može biti, jer sve svoje dosadašnje pozicije<br />

na akademijama sam dobijao isključivo po<br />

pozivu! Pri prihvatanju prijedloga za rad sa<br />

mladim pijanistima, vodim računa da Akademija<br />

pruža adekvatne uslove za odgovarajući<br />

napredak studenata, a meni kao pedagogu i<br />

koncertnom pijanisti takođe dovoljno prostora<br />

za nastupe i predavanja na majstorskim<br />

kursevima širom svijeta. Pedagog sam koji<br />

ne smatra svoj poziv za moguće interesantan<br />

detalj u biografiji, već to radim iz ljubavi i uz<br />

puno angažovanje. Da nije tako, ne bih održao<br />

niti jedan, čas već bih se posvetio samo<br />

koncertiranju, što sam zavolio od momenta<br />

kad sam prvi put javno nastupio.<br />

Mf: Nedavno ste koncertirali u Crnoj Gori,<br />

imali turneju u italiji, a prije par dana ste nastupili<br />

u Singapuru. Da li repertoar na nastupima<br />

prilagođavate publici kojoj svirate?<br />

Boris: Nekako se uvijek dogodi da moj izbor<br />

programa zavoli i publika, možda zato što i<br />

sam često budem u publici na koncertima.<br />

Naravno, izlazim u susret organizatorima<br />

koji imaju ideju o stilskoj ili žanrovskoj<br />

koncepciji svojih programa, tako da sam u<br />

proteklim sezonama izvodio resitale u cjelini<br />

posvećene Mozartu, Brahmsu i Chopinu,<br />

dok ove godine uključujem i djela Franza<br />

Liszta, jasno je, zbog želje organizatora, a i<br />

moje lično, da obilježe dva vijeka od rođenja<br />

velikog kompozitora.<br />

Mf: Kada ste na sceni i svirate, postoji li još<br />

nešto za Vas osim muzike?<br />

Boris: Ne, ne postoji, valjda ne bi ni trebalo<br />

da bude drugačije!<br />

Mf: Jedan od najuticajnijih kritičara u<br />

Singapuru je u jednom svom osvrtu naveo<br />

da ste „pogodili u srce muzike frederica<br />

Chopina“. Koliko je to teško postići i kojim<br />

putem se tamo stiže?<br />

Boris: Hvala Vam na spominjanju! U pitanju<br />

je, naravno, lični doživljaj autora kritike.<br />

Kada bi se radilo o teškoći, sigurno bi<br />

se malo šta moglo postići. Pri studiranju<br />

određenog repertoara, zasigurno postoji i<br />

faza „savladavanja tehnički komplikovanih“<br />

djelova, ali sve što se radi upravo služi<br />

da bi umjetnik pokazao svoje viđenje djela<br />

koje interpretira. Na publici, ljubiteljima i<br />

školovanim muzičarima je da procijene i<br />

da prihvate ili ne nečiji talenat, vještinu,<br />

znanje i iskrenost u intrepretaciji.<br />

Mf: Da bi se postao uspješan muzičar sa<br />

biografijom kao što je Vaša potrebno je<br />

mnogo rada i odricanja i to još od djetinjstva.<br />

Koliko traje Vaš radni dan?<br />

Boris: Vjerujem kao i radni dan mnogih<br />

ljudi u većini profesija, a to znači da je<br />

radni dan dugačak. Ponekad od ranog<br />

jutra, pa do iza ponoći. Nisam od onih<br />

koji propagiraju po svaku cijenu bavljenje<br />

isključivo onim što je usko vezano za<br />

profesiju, međutim ponekad je situacija<br />

takva da student, a najčešće više njih, za<br />

par dana putuje na međunarodno pijanističko<br />

takmičenje ili ih očekuje recital<br />

ili nastup sa orkestrom sa novim programom,<br />

a ja takođe kroz par dana putujem<br />

na gostovanje. Na to sam mislio kada govorim<br />

o radnom danu koji ponekad traje<br />

i do 15 sati.<br />

Redovni je profesor na Nanyang Academy<br />

of Fine Arts u Singapuru, a na<br />

Muzičkoj akademiji u Sarajevu i Akademiji<br />

lepih umetnosti u Beogradu<br />

radi kao gostujući profesor. Povodom<br />

obilježavanja 250 godina od rođenja<br />

W.A. Mozarta, za izdavačku kuću KNS<br />

Classical iz španije je snimio CD sa<br />

djelima slavnog austrijskog kompozitora,<br />

a za istu izdavačku kuću i CD sa<br />

djelima Johannesa Brahmsa. Umjetnički<br />

je direktor Međunarodnog Chopinovog<br />

takmičenja pijanista u Singapuru.<br />

Uspjesi u pedagoškom radu i<br />

doprinos predstavljanju kulture <strong>Crne</strong><br />

<strong>Gore</strong> u svijetu donijeli su mu, osim<br />

članstva u žirijima uglednih međunarodnih<br />

takmičenja, i značajna državna<br />

priznanja i umjetničke nagrade,<br />

kao i počasno mjesto u savjetima<br />

međunarodnih muzičkih festivala i<br />

umjetničkih asocijacija u Rusiji, Češkoj<br />

Republici i Singapuru.<br />

Mf: Koji je to cilj koji ste sebi postavili i koji<br />

biste smatrali vrhuncem svoje karijere?<br />

Boris: Nisam siguran da veliko planiranje<br />

i postavljanje ciljeva imaju mnogo<br />

veze sa talentom i iskrenim umjetničkim<br />

porivima.<br />

Mf: Živite u Singapuru, gdje radite i kao<br />

redovni profesor na Nanyang Academy of<br />

fine Arts. Kako izgleda život u Singapuru?<br />

Koje su prednosti a koje mane života<br />

u ovom gradu-državi i gdje obavezno povedete<br />

prijatelje koji su prvi put u Singapuru?<br />

Boris: Život u Singapuru je dobar, a o manama<br />

ne bih imao mnogo da kažem. Kulturni<br />

život je vrlo razvijen i aktuelan i dosta<br />

se vodi računa da mladi budu uključeni u<br />

tokove i dešavanja. Posebna se pažnja posvećuje<br />

napretku u obrazovanju, koje je<br />

već na vrhunskom nivou. I to je još jedan<br />

razlog zbog čega je Singapur tako privlačan<br />

u čitavoj Jugoistočnoj Aziji. Pored toga,<br />

svima je poznato da je i izuzetna turistička<br />

destinacija i nije mi lako kada treba da odlučim<br />

gdje prvo povesti prijatelje koji me<br />

posjećuju. Grad je sa razlogom proglašen<br />

rajem za ljubitelje gastronomije, kupovine,<br />

zabave, a, takođe, evidentno je liderstvo ove<br />

zemlje kada je u pitanju <strong>arhitektura</strong> i uređenje<br />

prostora.Time su svi fascinirani, pa<br />

ga nazivaju i gradom-botaničkom baštom.<br />

Singapur je takođe poznat po izvanrednim<br />

koncertnim salama i umjetničkim programima,<br />

sezona traje cijelu godinu, tako da<br />

prijatelje obavezno povedem na neke od<br />

ponuđenih programa.<br />

Avgust 2011 / Mon t e n e g r o Fa M i l y 19


c<br />

rno-bijeli svijet<br />

Ne volim ovakva ljeta – hladnjikava. Sa vjetrićem koji s večeri<br />

zapleše, a kad zauzme pravac, razigra se kao pravi sjeverac. Ne volim<br />

ljeta sa: oblacima, grádom, prezrelim lubenicama i... posebno – ne<br />

volim ljeta sa turistima. Zaposjednu sve džade kroz malu nam zemlju,<br />

zasjednu po kafanama, okupiraju plaže, pokore skrovita mjesta,<br />

penju se do Njegoša, love po Skadarskom, pentraju se po Prokletijama<br />

i Durmitoru, slikaju pejzaže, jedu kačamake i zabavljaju se<br />

našom divljinom. Što ću, ne volim. Volim ljeta za kojih se i nebo i<br />

zemlja užegnu od vreline i sve se suši kao zrna grožđa pod lozom,<br />

volim ljeta koja mirišu na divlji nar i žuti pipun... užarene dane kad<br />

cvrče crvenokoži turisti i ištu kap vode po benzinskim pumpama i<br />

kad voditelji po raznim nam televizijama lupaju i lupetaju jer im je<br />

zvijezda udarila u glavu, a ne od svoje originalne gluposti... Volim<br />

ljeta kad smo sami Sunce i mi. Što ću, volim. Ksenofobična sam,<br />

klaustrofobična, paranoična i sebična i sve vrijeme mislim: ko god<br />

da mine našim džadama, ko god da sjedne na neku od naših stijena<br />

ili nagazi na naš pijesak..da, da, sve mislim – ponijeće nam nešto,<br />

uzeće otvoreno ili ukrasti potajno, neku nam divotu, neku posebnu<br />

radost, neki razlog ljepote ili uzrok jedinstvenosti, nešto će nam<br />

oteti a da ne vidimo, nešto će odavde ponijeti da nikada ne vrati...<br />

Zato bih rado ukinula turizam! I tv voditelje i glupave emisije sa<br />

pješčanih naših plaža...<br />

Ne volim ovakva ljeta – rasprodata. S turistima iz bijelog svijeta.<br />

Ne zato što su „rogati“, jer, evidentno – nijesu, već zato što mi<br />

taj šareniš jezika, glasova, narečja i akcenata, to „pan-slovenstvo“<br />

što s Hunima i Tatarima dolazi u naše dubiroge na kačamak, najočitije<br />

pokazuje koliko smo siromašni i prazni, pokazuje koliko je<br />

’lada u našim životima i koliko su od nas daleka iskustva razmjene<br />

kulturnih dobara i iskustva saradnje sa velikima, sa modernima,<br />

sa važnima...<br />

Ljekari u penziji, direktori preduzeća ili škola, oronuli profesori,<br />

iznemogle radnice i posustale starice – eno ih: skupa, ka’ jedan,<br />

čekaju po željezničkim stanicama, na autobuskim kolodvorima i na<br />

izlazima iz tunela i ’vataju turiste što s cegerima i paradajzom dolaze<br />

u naš the paradise, začuđenih pogleda i sa nekakvim nadmenim<br />

Pozovite, zakažite, provjerite!!!<br />

Tel: 067 867 894<br />

O BOROvNIcAMA<br />

I BIjElOM SvIjETU<br />

Piše: Nada Bukilić<br />

stavom, ka’ da u cegerima skrivaju sve blago ovoga svijeta! I nude<br />

im sobe, prenoćišta, čistu postelju i sigurnu vodu u kupatilima, po<br />

bijelim svojim kućama nad morskom pjenom, a za neki eurić više...<br />

pi! Nekadašnji kapetani i mornari, oni što su zarana u Crnu Goru<br />

donosili kamelije i urme, čipku i slike velikih majstora, prevrću se<br />

u grobovima: u šta se pretvorila njihova pečalba i svijet koji su nam<br />

donosili kući!? Dok nas sa ekrana gledaju i pričaju nam izuzetno<br />

zanimljivi i elokventni voditelji najinteresantnije neke priče o tome<br />

kakve haljine vole pjevačice i pod kojim se suncobranima skrivaju<br />

takozvani turisti. Ha!<br />

I ne bih ja toliku hajku na turiste – što će crna čeljad, vole more<br />

i zalaske sunca i kratke ljetnje ljubavi – da ne znam kako stoje stvari<br />

sa tzv. zaleđem. Mineš Bioče i odatle pa nadalje, niko živ nije vidio<br />

more!?! Uz džadu stoje dječica sa teglama divljih jagoda, malina,<br />

borovnica – prodaju putnicima i namjernicima svojih malih ruku<br />

mukotrpni rad. Treba im novca za knjige, za patike, za novu bluzicu...<br />

Prodaju ono što su im dobre planine dale. Zarađuju. A more?<br />

Daleko je more od njihovih djetinjih dana, nema ga među njihovim<br />

željama, nema ga ni u snovima. Djeca koja rade i zarađuju sama<br />

sebi ukidaju neostvarive želje – da im ne zamagle pogled i ne skrenu<br />

misao sa težine života.<br />

Zato bih ja ukinula turizam kao takav – sve mi si čini, ovako<br />

ksenofobičnoj i sebičnoj, ukrašće nam i tajno odnijeti odavde, sa<br />

pjene od mora, neku divotu, neki poseban razlog ljepote i jedinstvenosti,<br />

ti strani, daleki ljudi koji od svega najbolje upamte kakvog je<br />

ukusa crnogorski kačamak, ponijeće nam miris kamena, boju pijeska,<br />

potrošiće nam svu so iz mora, prije nego li djeca sa planina<br />

vide veliko, nemjerljivo plavetnilo pod užarenim Suncem jedne nam<br />

domovine...<br />

Dok izuzetno i neponovljivo zanimljivi i elokventni tv voditelji<br />

ćakulaju sa bijelimsvijetomokoznačemu, jedva dočekani „turisti“<br />

jedu paradajz pod suncobranima, a velikim, nemjerljivim plavetnilom<br />

plove bjelojedre lađe onih koji vjeruju da je cio svijet samo jedno<br />

veliko kupatilo za sve njihove nužde i potrebe.<br />

Kozmetički centar sneža pored opštih i najsavremenijih tretmana<br />

lica, tijela, kose i noktiju želi obavijestiti klijente o „super<br />

cijenama“ depilacije i epilacije za ovo ljeto.<br />

DEPILACIJA<br />

Ruke 4 €<br />

Cijele noge 8 €<br />

1/2 nogu 4 €<br />

Brazilka 4 €<br />

Nausnice 3 €<br />

EPILACIJA<br />

Ruke 20 €<br />

Cijele noge 60 €<br />

1/2 nogu 20 €<br />

Brazilka 20 €<br />

Nausnice 7 €<br />

... i ostale regije


••• Podgorica<br />

Otvoren zabavni park na Vranjskim njivama<br />

Zabavni park za mališane otvoren je na početku Vranjskih<br />

njiva, u blizini restorana Casa. Od ostalih parkova<br />

koji nude zabavu ovaj se razlikuje jer ima bazen sa toboganom<br />

(rekli su nam da ima 20 metara u prečniku i<br />

dubinu vode od 80 centimentara), dva vazdušna tobogana,<br />

malu igraonicu za djecu uzrasta do tri godine, vozić,<br />

ringišpil i trombolinu. Cijena karte po djetetu je tri eura<br />

(za cijeli dan). Zabavni park radi od osam ujutru do ponoći,<br />

svakog radnog dana, uključujući i vikend.<br />

Bazen, pored djece, mogu da koriste i roditelji. Bazen,<br />

tobogani i trombolina su od gume, pa nema bojazni<br />

od povreda.<br />

••• Knjiga za roditelje<br />

Kako da pričate da bi vas djeca slušala - slušajte da<br />

bi vam djeca pričala<br />

Adele Faber<br />

Vjerujete li da se s vašim<br />

djetetom možete<br />

bez svađanja dogovoriti<br />

oko svega? Jutarnje<br />

pridike, večernje<br />

prepirke oko odlaska<br />

u krevet, svađe oko<br />

kućnih obaveza…<br />

Sve to može da nestane<br />

ukoliko primijenite<br />

odgovarajuće tehnike<br />

komunikacije, o kojima<br />

pričaju stručnjaci<br />

širom svijeta. Pomoću<br />

duhovitih ilustracija<br />

savladajte nove načine rješavanja problema s djecom.<br />

Ova knjiga će vas naučiti da odagnate negativne emocije<br />

djece, razočaranje, bijes, strah… Autorke Adele Faber i<br />

Elaine Mazlish, nekada i same osujećene majke, koriste<br />

životne situacije da bi vam pokazale kako da poštujete<br />

dijete i odgovorite na njegove prohtjeve a da istovremeno<br />

zadovoljite sopstvene potrebe. Čak i kad treba da održite<br />

predavanje, to može da se odvija na lijep način. Naučite<br />

da izbjegnete pretvaranje običnog razgovora u svađu…<br />

••• Hotel RR u Meljinama<br />

Posvećenost najmlađim<br />

gostima<br />

U Hotelu RR u Meljinama (mali<br />

hotel sa 4 zvjezdice) tradicionalno<br />

već najbrojniji gosti su porodice<br />

sa djecom. Hotel koji uranja u<br />

more, tipične je primorske gradnje,<br />

sa posebnim šarmom kamenog<br />

zdanja sa zelenim škurama, a<br />

ovdje porodice imaju sve što je potrebno za ugodno ljetovanje. U hotelu su mislili<br />

i na djecu, pa hotel ima sopstvenu igraonicu - igralište u pijesku, kao i sav dodatni<br />

mobilijar za boravak djece na moru, kao i tipično dječje mandoline sa toboganima<br />

na njima. Djeca uživaju u igri i zabavi, tako da im nije dosadan cjelodnevni<br />

boravak na moru.<br />

••• Teniski klub Nikšić<br />

Mjesto gdje se tenis brzo uči<br />

••• Tivat<br />

Predstava za djecu Aska i vuk<br />

(srijeda, 24. avgust)<br />

••• Kotor<br />

Dječji ljetnji maskenbal<br />

(4. avgust)<br />

Dječji ljetnji maskenbal u okviru<br />

Kotorskog ljetnjeg karnevala<br />

održaće se u četvrtak 4. avgusta.<br />

Planirani su dječji maskenbal u<br />

21 sat na glavnom gradskom trgu<br />

i Fešta od mušulja na prčanjskoj<br />

rivi, a u petak 5. avgusta muzički<br />

hepening i predstavljanje karnevalskih<br />

grupa. Za 21 sat zakazan<br />

koncert Salsa i punto.<br />

Ovo je klub sa tradicijom dugom 20<br />

godina, a kao prioritet ističe školu tenisa<br />

koja ljeti privuče veliki broj djece<br />

koja uče tenis ili se spremaju za turnire<br />

iz cijele <strong>Crne</strong> <strong>Gore</strong> (i do 150-oro djece<br />

bude na terenima dnevno). U sklopu<br />

tog objekta nalaze se tri zemljana<br />

i jedan betonski teren, što pruža mogućnost organizovanja Open turnira za juniore.<br />

Mjesečna članarina iznosi 25 eura, dok zakup terena na sat iznosi 5 eura.<br />

Kontakt tel. : +382 (67) 498 066<br />

Dramski studio Ars longa iz Beograda u atrijumu<br />

ljetnjikovca porodice Buća izvešće predstavu<br />

Aska i vuk. Mnogi koji su imali priliku<br />

da do sad gledaju izvođenje ove predstave<br />

beogradskog studija preporučuju da je obavezno<br />

pogledamo. Evo prilike za to. Članovi<br />

pozorišne trupe Ars Longa, glumci Predrag<br />

Kolarević i Tanja Danilovski, oživjeli su klasik<br />

Iva Andrića uz pomoć lutaka, baleta i svoje<br />

majstorske umješnosti. Često im se na sceni<br />

pridruže i djesca iz publike.<br />

Avgust 2011 / Mon t e n e g r o Fa M i l y 25


ATLAS TELEVIZIJA<br />

OPET OKUPLJA<br />

CRNOGORSKE<br />

TALENTE!<br />

Treću sezonu najgledanijeg TV show-a na pleneti JA IMAM TALENAT od jeseni ćete<br />

pratiti na Atlas televiziji, koja nastavlja uspješnu saradnju sa RTS-om!<br />

za učešće u ovogodišnjem serijalu mogu se prijaviti zainteresovani koji smatraju da<br />

posjeduju talenat za pjevanje, ples, sviranje, komediju, tačku sa životinjama, imitaciju,<br />

akrobaciju, magiju...<br />

„zahvaljujući dobroj organizaciji naše tv kuće, kampanjama i promociji koja je od samog<br />

početka vođena u korist naših predstavnika, ovaj šou je definitivno zaživio i u našoj<br />

zemlji! Nakon odabira uže selekcije talentovanih ljudi, ekipa naših producenata krenula<br />

je sa njima u Beograd, odakle su praćeni njihovi nastupi do samog kraja! Druga sezona će<br />

(kada su crnogorski predstavnici u pitanju) ostati upamćena, između ostalih, najviše po<br />

Biljani Drecun (trbušnoj plesačici) i Katarini Bogićević koja je, uspješno spojivši nekoliko<br />

talenata, došla do samog finala i završila na petom mjestu! Cilj nam je da mladim ljudima<br />

pružimo šansu da svoje neosporne talente pokažu na velikoj sceni i na taj način im olakšamo<br />

put do ostvarenja snova!“, kaže PR menadžer RTV Atlas Dajana Golubović Pejović.<br />

Pilerovi, ulični svirači iz Knez Mihailove ulice, nose titulu pobjednika prvog serijala i<br />

zahvaljujući sopstvenom talentu, glasačima i žiriju, postaju vlasnici nagrade od 100.000<br />

eura, profesionalnog ugovora i automobila.<br />

Gluvonijemi plesni par, Milica Dokić i Nenad Mahmutović, bili su najzapaženiji<br />

takmičari drugog serijala i, po mišljenju publike, idealni vlasnici iste sume od prethodne<br />

godine.<br />

Druženje sa talentima iz nekoliko zemalja biće nastavljeno čim se objave termini<br />

za audicije.<br />

Prijave i dalje traju, a obavljaju se na sljedeći način:<br />

Ukucati<br />

RB (razmak) IMe I PReZIMe, MJesTO, TALeNAT<br />

Poslati na broj 14741<br />

Talenti, čekamo vas!


••• ster Cinema u Podgorici<br />

štrumpfovi<br />

Originalni naslov: The Smurfs<br />

(od 11. augusta)<br />

Od 11. avgusta u Ster Cinema u Podgorici počinje prikazivanje crtanog filma<br />

Štrumpfovi. Dobro poznata bića, koja žive u pečurkama, iz kultnog crtanog filma<br />

na kojem su odrasle generacije, sele se u polu-animirani film Sony Pictures-a.<br />

Kada zli čarobnjak Gargamel juri male, plave Štrumpfove izvan njihovog sela,<br />

oni iz svog čarobnog svijeta upadnu u naš. U stvari, nađu se na sred Central<br />

parka i avantura počinje…<br />

••• Knjiga za djecu<br />

Opasna knjiga za dječake<br />

Autor: Conn Iggulden,<br />

Hal Iggulden<br />

Čak i u vrijeme video-igrica i mobilnih<br />

telefona, u životu svakog dječaka i dalje<br />

mora postojati kutak rezervisan za<br />

pravljenje mornarskih čvorova, izgradnju<br />

kućice na drvetu i priče o izuzetnim<br />

podvizima. Kada se prisjetimo djetinjstva,<br />

prvo što nam pada na pamet jeste<br />

da smo u to doba imali neuporedivo<br />

više vremena. Ova knjiga vraća čaroliju opuštenih nedjeljnih popodneva i<br />

beskrajno dugih ljetnjih dana, jer su oni i dalje tu ako želite da ih pronađete.<br />

Današnji dječaci nijesu ništa manje radoznali od dječaka iz ranijih vremena,<br />

tako da će sigurno uživati u pričama o neustrašivim djelima, kao što je pohod<br />

na Antarktik ili vršljanje po podrumu u potrazi za djelovima od kojih će<br />

napraviti elektromagnet.<br />

Sportski tereni ARENA, u saradnji sa<br />

MONTENEGRO FAMILY, daruju fudbalske lopte.<br />

Pošaljite poruku sadržine:<br />

LOPTA_iMe_PreZiMe_TeLefON<br />

na broj 067 52 20 87 i neko od vas će biti nagrađen!<br />

FOTOGRAFIJE<br />

MJESECA<br />

Šaljite fotografije vaših<br />

mališana na e-mail redakcije.<br />

Marija Čabarkapa iz Nikšića<br />

Nikola Vukmirović iz Podgorice<br />

Danilo Bulatović iz Podgorice<br />

Andrea Sekulić iz Podgorice<br />

montenegrofamily@t-com.me


Još jednom je, 22. i 23. jula, Crna Gora<br />

bila modna meka, a Kotor domaćin prestižne<br />

modne manifestacije, Internacionalne<br />

smotre mode, koja se već nekoliko<br />

godina uspješno održava u ovom gradu.<br />

Sama lokacija održavanja Smotre mode,<br />

između zidina Starog grada, na trgu Svetog<br />

Tripuna, daje poseban ekskluzivitet<br />

ovoj manifestaciji, a kada se tome doda i<br />

čarolija mode, predivni modeli i kreacije,<br />

onda je zagarantovan užitak i dobar provod,<br />

a zaljubljenicima u modu pored toga<br />

i posebno zadovoljstvo uživanja u novim<br />

kolekcijama.<br />

Na 14. Smotri mode, koja je trajala dva<br />

dana, predstavili su se modne kuće Who’s<br />

Who, Jo No Fui i Mila Schön. S obzirom<br />

da smo navikli da na ovoj manifestaciji<br />

gostuju zvučna imena iz svijeta mode i poznati<br />

kreatori, glamur ni ove godine nije<br />

izostao. Posjetioci su mogli da uživaju u<br />

revijama poznatih modnih kuća, koje su<br />

predstavile nove kolekcije za predstojeću<br />

sezonu jesen-zima 2011-2012. Kolekcije<br />

ove tri renomirane italijanske modne kuće,<br />

različitog senzibiliteta, predstavljane su i<br />

na Fashion Weeku u Milanu, a zahvaljujući<br />

modnoj agenciji Fabrika, u njima je moglo<br />

da se uživa i u Crnoj Gori. Prve večeri<br />

predstavili su se Jo No Fui, najpopularniji<br />

trend-seterski brend, te kuća Who’s Who,<br />

dok je drugo veče bilo rezervisano za kolekciju<br />

Mila Schön. Manifestacija je i ovog<br />

puta izazvala veliku pažnju poznatih imena<br />

iz svijeta mode, biznisa, politike, glume i<br />

sporta. Organizatori Internacionalne smotre<br />

mode - Kotor 2011 bili su Opština Kotor<br />

i modna agencija Fabrika, a generalni pokrovitelj<br />

kompanija PIMA Kotor.<br />

28 Mon t e n e g r o Fa M i l y / Avgust 2011<br />

14. Internacionalna smotra mode<br />

Modna priča u Kotoru<br />

Piše: Marina Strugar


portos<br />

— osnovan 1993 —<br />

O U T L E T<br />

Za sve one koji nisu za kompromis u odijevanju i koji su godinama koristili usluge butika Portos.<br />

Najbolji svjetski modni brendovi po outlet cijenama.<br />

POrTOs OUTLET, Hercegovačka 7, Podgorica<br />

NOVO<br />

Women outlet<br />

POrTOs DONNA, Hercegovačka 8, Podgorica


IZDAVAČ:<br />

Print Media d.o.o. Podgorica<br />

Delta City, Cetinjski put bb;<br />

81 000 Podgorica;<br />

ZA IZDAVAČA: Ana Mirović, direktor;<br />

UREDNICA: Nataša Prelević;<br />

UREDNICA VODIČA: Marina Strugar;<br />

GRAFIČkA UREDNICA: Ivanka Haverić;<br />

TIRAŽ: 40.000;<br />

ŠTAMPA: Suton, Široki Brijeg-BiH;<br />

ISSN: 1800-5896;<br />

MARkETING:<br />

Tel/fax: 020/410 885, 069 328 984;<br />

E-mail: montenegrofamily@t-com.me;<br />

www.montenegrofamily.com<br />

JESTE LI ZNALI DA...<br />

... duga vlakna koja se nalaze u bananama<br />

bi bila odlična za proizvodnju papira,<br />

a takav papir bi bio otprilike 3.000<br />

puta jači od običnog papira?<br />

Vi poželite,<br />

mi ćemo dati sve od sebe<br />

da to ispunimo<br />

Ljeto 2011<br />

TURSKA – 8 dana<br />

All inclusive<br />

Alanja od 348 €<br />

Antalija od 370 €<br />

šPANIJA – 10 dana<br />

Polupansion<br />

Lloret de Mar od 395 €<br />

GRČKA – 12 dana<br />

Krf od 475 €<br />

Rodos od 525 €<br />

Zakintos od 499 €<br />

KIPAR – Polupansion<br />

od 525 €<br />

MARFIJEV ZAKON<br />

• Nikad ne ponavljaj uspješan eksperiment!<br />

• Priroda je uvijek na strani skrivenih<br />

grešaka.<br />

• Ako ne možeš naučiti da nešto radiš dobro,<br />

nauči da uživaš radeći to loše.<br />

• Ako za sekund izađeš iz kratkog reda,<br />

on postaje dugačak red.<br />

• Jedini ljudi koji u životu nalaze ono<br />

što traže su nalazači grešaka.<br />

• Ako nešto odložiš i znaš gdje je, uglavnom<br />

ti nikad ne treba.<br />

• Ima ljudi koji se nikada ne bi zaljubili<br />

da nijesu čuli kako se o ljubavi govori.<br />

• Dužina jednog minuta zavisi od<br />

toga s koje strane vrata od kupatila<br />

se nalaziš.<br />

Karađorđeva 16, Podgorica, Montenegro<br />

E-mail: royalclubtravel@t-com.me<br />

www.europeroyaltravel.com<br />

HIT CIJENA<br />

Hotel “Korali”<br />

Sutomore<br />

POLUPANSION 29 EURA<br />

sobe – klima, sat TV, mini bar<br />

besplatno:<br />

korišćenje interneta,<br />

suncobran i dvije ležaljke po sobi<br />

sportski tereni za odbojku, košarku<br />

PODJELA<br />

Podijelite mrežu na zadate pentamine.<br />

Pentamini se smiju rotirati, ali ne i<br />

ogledati. Svaki pentamin sadrži brojeve<br />

od 1 do 5.<br />

5<br />

4<br />

1<br />

2<br />

3<br />

3<br />

4<br />

3<br />

2<br />

1<br />

5<br />

2<br />

1<br />

5<br />

3<br />

4<br />

3<br />

2<br />

4<br />

5<br />

PRAKSA U HOTELIMA SA 4* ILI 5*<br />

1<br />

1<br />

5<br />

3<br />

4<br />

2<br />

POZOVITE:<br />

T: +382 20 66 55 66;<br />

M: +382 69 14 04 44;<br />

M: +382 67 61 01 48;<br />

Dubai<br />

Šansa koja se ne propušta<br />

TRAJANJE PRAKSE:<br />

6 do 18 mjeseci<br />

OBEZBIJEĐENI:<br />

smještaj, hrana, osiguranje i viza<br />

MJESEČNA ZARADA:<br />

od 500 do 1000 eura

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!