Riba Hrvatske Jedi Å¡to vrijedi - Hrvatska gospodarska komora
Riba Hrvatske Jedi Å¡to vrijedi - Hrvatska gospodarska komora
Riba Hrvatske Jedi Å¡to vrijedi - Hrvatska gospodarska komora
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
<strong>Jedi</strong> što <strong>vrijedi</strong><br />
O kampanji<br />
Kampanja "riba <strong>Hrvatske</strong> – <strong>Jedi</strong> što <strong>vrijedi</strong>" pokrenuta je u svrhu<br />
promocije proizvoda ribarstva Republike <strong>Hrvatske</strong> što obuhvaća<br />
proizvode iz ulova, uzgoja i prerade. Cilj kampanje je pridonijeti<br />
povećanju potrošnje tih proizvoda u Republici Hrvatskoj i<br />
podizanju svijesti potrošača o visokoj nutritivnoj i zdravstvenoj<br />
vrijednosti hrane podrijetlom iz lokalnog ulova ili uzgoja.<br />
Pritom se želi stvoriti jedinstveni krovni brend tih proizvoda,<br />
kojim se jamči ne samo visoka kvaliteta već se i jasno pokazuje<br />
da su ti proizvodi potekli iz lokalnog održivog i uređenog<br />
proizvodnog sektora.<br />
Kampanju je pokrenulo Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva<br />
i ruralnog razvoja u suradnji s Hrvatskom gospodarskom<br />
komorom i Hrvatskom obrtničkom komorom. Od samoga<br />
početka u kampanju su aktivno uključeni Ministarstvo turizma<br />
i ribarske zadruge te niz stručnih i znanstvenih suradnika koji<br />
pridonose cjelovitom i učinkovitom ostvarenju zajedničkog cilja.<br />
Zašto kampanja i zašto sada?<br />
Promociji proizvoda ribarstva želi se pristupiti cjelovito i<br />
sustavno, zajedničkim nastupom institucija te ribara, uzgajivača<br />
i prerađivača. <strong>Jedi</strong>no zajedničkim aktivnostima na nacionalnoj<br />
razini može se utjecati na danas vrlo nisku potrošnju proizvoda<br />
ribarstva u Republici Hrvatskoj, a proizvodima dati krovni brand<br />
koji će jamčiti i njihovu kvalitetu i održivo gospodarenje.<br />
U sadašnjim uvjetima u kojima postoji sve veća globalna zabrinutost<br />
za održivost prirodnih bogatstava, ali i potreba za osiguranjem<br />
odgovarajuće količine i kvalitete hrane, jasno prepoznavanje<br />
vrijednosti domaćih proizvoda ribarstva izrazito je bitno. Promičući<br />
kvalitetu tih proizvoda kao i održivost cjelokupnog sektora moguće<br />
je osigurati njegovo pozicioniranje i konkurentnost na zahtjevnom,<br />
jedinstvenom tržištu Europske unije.<br />
Tu valja istaknuti i pozitivne učinke povećanja potrošnje ribe u<br />
prehrani koji se prije svega odnose na njenu visoku nutricionističku<br />
vrijednost, a istovremeno je lagana i ukusna hrana.<br />
Organizacija tržišta i zaštita potrošača<br />
<strong>Riba</strong>rstvo se kao sektor temelji na obnovljivom prirodnom<br />
resursu čije se stanje mijenja tijekom godina i sezona.<br />
Organizacija tržišta ribarstva razvijala se zajedno sa sviješću<br />
o potrebi održivog upravljanja resursima. Istovremeno, ona se<br />
sve više orijentira na potrošače pa su jedan od njezinih temelja<br />
i zajednički tržišni standardi. Osigurati da opis proizvoda<br />
ribarstva u segmentima kvalitete, veličine, svježine i pakiranja<br />
bude jednoznačan za sve države članice temelj je zaštite potrošača<br />
u EU. Daljnji razvoj uspostavio je mehanizme sljedivosti koji<br />
omogućavaju svakom potrošaču da točno zna što kupuje. Pritom<br />
potrošač mora dobiti informaciju o mjestu ulova ili uzgoja,<br />
načinu proizvodnje te o samom proizvodu i njegovoj kvaliteti.<br />
Potrošač danas želi znati ne samo da je riba koju konzumira<br />
zdrava i da je proizvedena na način koji zadovoljava zdravstvene<br />
standarde i standarde kvalitete već i je li ona ulovljena ili uzgojena<br />
na propisan način, uz uvažavanje načela zaštite okoliša.<br />
Uloga ovog projekta je i u daljoj prilagodbi budućem zajedničkom<br />
tržištu EU-a i promoviranju spomenutih standarda.<br />
<strong>Jedi</strong> što <strong>vrijedi</strong><br />
<strong>Hrvatska</strong> <strong>gospodarska</strong> <strong>komora</strong><br />
Rooseveltov trg 2, 10000 Zagreb<br />
www.hgk.hr | hgk@hgk.hr<br />
Ministarstvo poljoprivrede,<br />
ribarstva i ruralnog razvoja
kg/pc<br />
Potrošnja proizvoda ribarstva<br />
Unatoč idealnom mediteranskom podneblju te iznimnoj čistoći<br />
i kvaliteti mora, slatkovodnih i boćatih voda, Hrvati su skromni<br />
potrošači te se njihova potrošnja procjenjuje na oko 9 kg po<br />
stanovniku godišnje.<br />
100<br />
90<br />
80<br />
70<br />
60<br />
50<br />
40<br />
30<br />
20<br />
10<br />
Grafikon: Potrošnja ribe po stanovniku godišnje<br />
Iz grafikona je vidljivo da se <strong>Hrvatska</strong> po potrošnji ribe nalazi<br />
na dnu ljestvice. Tek nešto više od trećine Hrvata proizvode<br />
ribarstva jede jednom na tjedan, dok svega 3% konzumira ribu<br />
i riblje proizvode svaki dan. Velike razlike postoje u potrošnji<br />
svježe ribe na kontinentu i na moru. Tjedna potrošnja najviša je<br />
u Dalmaciji, Istri i Primorju (oko 45%), slijede Zagreb i sjeverna<br />
<strong>Hrvatska</strong> (oko 32%), a najmanja je potrošnja u Slavoniji te Lici,<br />
Kordunu i Banovini (po 13%).<br />
Zašto jesti proizvode ribarstva?<br />
<strong>Riba</strong> je kao hrana bila visoko cijenjena još među drevnim<br />
narodima, a naročito u srednjem vijeku i krajem 18. stoljeća<br />
kada se zbog propovijedanja kršćanstva i štovanja „dana posta“<br />
povećava potrošnje ribe.<br />
Kako su znanstvena istraživanja pokazala da konzumacija<br />
proizvoda ribarstva ima preventivnu ulogu u sprječavanju bolesti<br />
modernog doba, proizvodi ribarstva sve lakše pronalaze svoj<br />
put do stola. Ribe, školjkaši i mekušci vrlo su važne sastavnice<br />
zdrave prehrane i zdravstvene zaštite svih kategorija stanovnika<br />
jer sadrže optimalnu količinu hranjivih tvari nužnih ljudskom<br />
organizmu. Vrlo su važan izvor bjelančevina, jer u dostatnoj<br />
mjeri sadrže sve esencijalne aminokiseline. Osim toga, proizvodi<br />
ribarstva lako su probavljiva hrana jer sadrže malo vezivnog<br />
tkiva. Meso ribe probavi se za 2 do 3 sata, a pojedine kategorije<br />
mesa za 8 do 10 sati.<br />
Hranjivoj vrijednosti ribe znatno pridonosi visok sadržaj<br />
minerala i vitamina. Od mineralnih tvari riblje meso sadrži<br />
najviše fosfora, kalcija i magnezija te željeza i bakra. Meso riba<br />
također je bogato jodom koji je ljudskom organizmu potreban za<br />
pravilan rad štitnjače.<br />
<strong>Riba</strong> sadrži i obilje vitamina topivih u mastima i vodi. Riblja jetra,<br />
kao i riblje meso, najbogatiji su prirodni izvori vitamina A, D, E i<br />
K topivih u masti. Od vitamina topivih u vodi značajni su oni iz<br />
skupine B te vitamin C.<br />
<strong>Riba</strong>, a poglavito plava riba, obiluje omega-3, visoko nezasićenim<br />
masnim kiselinama koje povoljno djeluju na smanjenje razine<br />
triglicerida u krvi, smanjuju koncentraciju kolesterola te mogućnost<br />
nastanka ugrušaka. Godine 1970. danski su liječnici otkrili da<br />
Eskimi, unatoč masnoj prehrani (u organizam unose >90% hrane<br />
animalnog podrijetla) rijetko obolijevaju od kardiovaskularnih<br />
bolesti, astme, psorijaze i autoimunih bolesti te im je smrtnost<br />
znatno manja od prosječne. Razlozi se pripisuju povećanoj<br />
konzumaciji ribe koja je bogata omega-3 kiselinama. S obzirom na<br />
to da je morska hrana najbogatiji prirodni izvor omega-3 kiselina<br />
česta je praksa njihova dodavanja i u hranu za dojenčad.<br />
Stoga u svrhu očuvanja zdravlja stručnjaci preporučuju<br />
konzumiranje minimalno 2 puta tjedno po 170 grama ribe što<br />
odgovara ekvivalentu od 18 kg ribe po stanovniku godišnje.<br />
Dakle, Hrvati trebaju bar udvostručiti potrošnju proizvoda<br />
ribarstva. Pri tome preporučljivo je da jedna porcija bude plava<br />
riba poput srdele, inćuna ili skuše.<br />
VRSTA VODA ω (%) PROTEINI ω (%) MASTI ω (%) MINERALNE TVARI ω (%)<br />
MASNA RIBA -ω masti >8% - srdela, som,<br />
skuša, tuna, jegulja, losos...<br />
68,6 20 10 1,4<br />
POLUMASNA RIBA (šaran, deverika,<br />
kalifornijska pastrva...)<br />
77,2 19 2,5 1,3<br />
MRŠAVA RIBA (npr. štuka, bakalar, orada,<br />
oslić, pastrva i list)<br />
81,8 16,4 0,5 1,4<br />
RAKOVI 76 17,8 2,1 2,1<br />
MEKUŠCI 81 13 1,5 1,6<br />
Tablica: Kemijski sastavi pojedinih vrsta riba, rakova i mekušaca (maseni udjeli (ω) izraženi su u postotcima (%)) Izvor: D. Kovačević, Meso i riba (2004)<br />
Zašto jesti proizvod hrvatskoga ribarstva?<br />
Republika <strong>Hrvatska</strong> zemlja je pomorske tradicije i orijentacije, a<br />
Jadransko more jedno od naših najvećih prirodnih bogatstava.<br />
Njegova čistoća i prozirnost, povišeni salinitet i kisik te izrazito<br />
velika bioraznolikost (znate li da u Jadranu živi više od 400<br />
različitih vrsta riba!) glavni su razlozi njegove jedinstvenosti.<br />
Isto tako, Republika <strong>Hrvatska</strong> ispresijecana je mrežom rijeka<br />
i pritoka također karakteriziranih velikim bogatstvom biljnih<br />
i životinjskih vrsta. Proizvodi Jadranskog mora i naših<br />
rijeka, jezera i ribnjaka iznimne su kvalitete jer potječu iz<br />
istinski čistog i prirodnog okoliša. Vrhunska kvaliteta okoliša<br />
u kombinaciji s tisućljetnom tradicijom ribolova na ovim<br />
područjima jamče zaista vrhunski proizvod kojim se ribari<br />
mogu s pravom dičiti.<br />
Rastuća svijest o osiguranju održivosti prirodnih bogatstava<br />
mora i voda uz rastuću svijest o potrebi konzumiranja kvalitetne<br />
hrane uvjetuje pozitivan trend razvoja akvakulture (uzgoj ribe<br />
i školjaka) i u svijetu i u našoj zemlji. Istočna obala Jadrana sa<br />
svojom velikom razvedenošću i čistoćom mora pruža izvanredne<br />
mogućnosti za uzgoj riba i drugih morskih organizama (lubin,<br />
orada, tune i školjkaši). Nadalje, kopneni dio <strong>Hrvatske</strong>, sa<br />
svojim čistim i nezagađenim vodama pruža, pak, izvanredne<br />
mogućnosti za uzgoj slatkovodne ribe (šaran, pastrva, smuđ, som,<br />
linjak...). Akvakultura osigurava dostupnost proizvoda ribarstva<br />
visoke kvalitete uz istovremeno očuvanje prirodnih resursa. Stoga<br />
je važno prepoznati kvalitetu morskih i slatkovodnih uzgajivača,<br />
njihov trud, ulaganje i odgovorno gospodarenje.<br />
Zemljopisni položaj <strong>Hrvatske</strong> i kvaliteta njezina mora i slatkih<br />
voda daju proizvodima hrvatskog ribarstva jedinstveno bogatstvo<br />
okusa koje je rijetko gdje moguće naći!<br />
Važno je napomenuti da naši prirodni resursi omogućuju<br />
dostupnost toga visokovrijednog proizvoda potrošačima u<br />
svježem stanju, i to u razmaku od nekoliko sati od ulova. Naime,<br />
ulovljena riba se poleđuje (tzv. šokiranje ribe) već na brodu ili<br />
uzgajalištu te nakon iskrcaja hladnjačama prevozi do potrošača.<br />
Sustav sigurnosti hrane osigurava da se u svakom dijelu lanca<br />
prehrane vodi briga o zdravstvenoj ispravnosti proizvoda.<br />
Kako prepoznati svježu ribu?<br />
Za pripremu je najbolja svježa riba. Svježa riba mora imati bistre<br />
i pune oči, crvene i vlažne škrge te ljuske koje su čvrste i ne<br />
opadaju. Koža u živih i svježih riba mora biti vlažna, neoštećena<br />
i prirodne boje visokog sjaja. Površina ribe mora biti glatka,<br />
a meso na pritisak mora biti čvrsto i vratiti se u prvobitan<br />
položaj. Ne smije imati nimalo neugodan miris. Svježa riba se<br />
lakše ljušti od dugo odstajale. Ako se manji primjerci cijele ribe<br />
potope u vodi, svježa će potonuti na dno posude, dok će dugo<br />
odstajala i pokvarena plutati zbog plinova nastalih enzimatskom i<br />
mikroorganskom aktivnosti. Odmrznutu ribu potrebno je odmah<br />
termički obraditi. Jednom odmrznuta riba nikako se ne smije<br />
ponovno zamrzavati.
Change language