Seminarski rad iz predmeta Digitalna obrada slike Obrada slika dokumenata
Seminarski rad iz predmeta Digitalna obrada slike Obrada slika ...
Seminarski rad iz predmeta Digitalna obrada slike Obrada slika ...
- No tags were found...
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
<strong>Digitalna</strong> ob<strong>rad</strong>a <strong>slike</strong>_____________________________________________________________________3. Objašnjenje <strong>iz</strong>bora teorije i tehnologije za rješavanjeproblemaPrilikom korištenja skenera, pažljivi korisnik može postaviti dokument tako da linijeteksta budu u granicama tri stepena od prave hor<strong>iz</strong>ontale. Kada koristimo faks ili njemusličan aparat nemamo nikakve garancije za tim. Tekst na stranici može ali i ne mora bitidobro poravnat sa ivicom stranice. Tako, jedan od prvih koraka u cilju čitanja <strong>slika</strong>dobijenih sa faks aparata jeste procjena ugla iskošenja linija teksta. Metoda anal<strong>iz</strong>e <strong>slike</strong>čiji <strong>iz</strong>laz predstavlja ugao iskošenja se naziva detekcija ugla iskošenja. Detekcija uglaiskošenja se može postići na razne načine i ovdje će biti naveden samo jedan od mogućihrješenja.3.1. Bairdov algoritamAko je približno poznat ugao iskošenja, hor<strong>iz</strong>ontalna projekcija nam može pomoćiprilikom nalaženja ugla iskošenja. Projekcija predstavlja sumu vrijednosti piksela uodređenom pravcu, pa hor<strong>iz</strong>ontalna projekcija predstavlja sumu piksela u pojedinomredu. Ako je priližno poznat ugao iskošenja, <strong>slika</strong> se može rotirati za taj <strong>iz</strong>nos. Tada seprojekcije računaju za male uglove dok se ne pronađe maksimalna vrijednosthor<strong>iz</strong>ontalne projekcije odnosno dok visina linije teksta ne bude minimalna ili dok bijeliprostor <strong>iz</strong>među linija teksta ne bude maksimalan. Dobijeni ugao je pravi ugao iskošenja.Za sve karaktere koji nemaju produžetak (svi karakteri osim g, j, p, q i y) važi da supikseli donjeg dijela karaktera kolinearni za svaku liniju teksta. Tako ako pronađemookvir svakog karaktera, srednji pikseli donje ivice većine okvira bi trebali biti kolinearn<strong>iz</strong>a svaku liniju teksta.Polazeći od ove spoznaje dolazimo do sljedećeg algoritma (Baird 1987):• Identifikovati sve povezane regione, podrazumijevati da svaki predstavljakarakter osim ako ne prelazi određenu maksimalnu veličinu,• Pronaći okvir svakog regiona i locirati centralni piksel donje ivice okvira,• Za dati ugao θ <strong>iz</strong>računati projekciju tačaka dobijenih u prethodnom koraku,čime dobijamo jednodimenzionalni projekcijski n<strong>iz</strong> P ( θ ). Baird koristitakozvane „bin“-ove, odnosno prozore određene veličine, pa projekcija sadaP θ pronađenih za ugao θ.predstavlja sumu vrijednosti „bin“-ova ( )iVrijednost „bin“-a predstavlja sumu vrijednosti piksela unutar njega.• Pronaći maksimum funkcije projekcije:An( θ ) P ( θ ) 2= ∑i=1igdje je n broj „bin“-ova. Ugao koji daje maksimum je korektni ugaoiskošenja.Procjena veličine ugla iskošenja je korisna jer redukuje vrijeme potrebno za pretraguza pronalazak maksimuma. Ako ugao iskošenja nije približno poznat može se <strong>rad</strong>itidetaljna pretraga ali je vremenski prezahtjevna.5