Privredna delegacija BiH u posjeti Islamskoj Republici Iran

More documents

Recommendations

Info

1. kongres pilanara jugoisto~ne Evrope ”Slaba tehnolo{ka ulaganja i nedostatak sirovine: mogu li lokalne pilane opstati?” Raspravljalo se o izlasku iz krize i opstanku prerade drva! U ~etvrtak 28. 10 .2010. odràn je 1. kongres pilanara jugoisto~ne Evrope u Slavonskom Brodu, na kome je prisustvovalo vi{e od 300 predstavnika pilanske industrije iz Srbije, Bosne i Hercegovine, Grne Gore, Hrvatske i Slovenije, te stru~njaci iz Evropske unije U~estvovali su i P/GKFBiH, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i {umarstva, Privredna komora RS, kao i 10 predstavnika pilana iz BiH. Predstavnici iz BiH su aktivno u~estvovali i dali veliki doprinos u radu kongresa, na plenarnim sesijama vezano za nabavku sirovine i upotrebu novih tehnologija u pilanarstvu. Svi su se sloìli da je u regiji problem broj 1 nabavka i cijena sirovine. Na kongresu je izlagao i Filip de Jaeger, predsjednik Evropskog udruènja pilana (EOS) i Evropske konfederacije drvoprera|iva~ke industrije (CEI BOIS). Suorganizator kongresa je bio Institut - visoka {kola za preradu drvetaa (LHK) iz Rosenheima, a glavni partner tvrtka EWD - Na prostoru jugoisto~ne Evrope posluje vi{e od 2.500 pilana razli~ite veli~ine i tehnolo{kog stepena prerade. Primarna prerada zajedno sa {umarstvom zapo{ljava vi{e od 130.00 radnika i preradi sedam miliona kubika pilanske oblovine. U zemljama regije se godi{nje posije~e vi{e od 20 miliona m 3 drveta pa stoga drvo moè biti dobra osnova za razvoj regionalne privrede, {to je bio slu~aj u pro{losti. Prema predvi|anjima EOS-a (Evropska organizacija pilanske industrije) i ETTF-a (Evropska federacija trgovaca drvetom), predvi|a se oporavak od krize pa }e u Evropi do 2011. godine proizvodnja piljene gra|e mekog drveta ostvariti rast u odnosu na pro{lu godinu (102 mil. m 3 u 2008. / 90,5 mil. u 2009. / 97,2 mil. u 2010. / 100,4 mil. u 2011.). The SawLine Company iz Njema~ke. Svoje novitete predstavile su kompanije: Weinig, Kohlbach, Vollmer, AKE, Turboden, Holtec, Mühlböck, Hasslacher i Messe Klagenfurt, dok je austrijska kampanija ProHolz prezentirala rezultate pove}ane upotrebe drveta i aktivnosti u zemljama regije. Kongres se odrào pod naslovom ”Slaba tehnolo{ka ulaganja i nedostatak sirovine: mogu li lokalne pilane opstati?” Ve}ina pilana u ovom dijelu Evrope danas se nalazi pred velikim izazovima uzrokovanim sirovinskim problemima i zastarjelim tehnologijama. Dodatne te{ko}e proizlaze iz trì{ta, budu}i da cijene bukove piljene gra|e, koja dominira, proteklih godina ~esto osciliraju, a opskrba sirovinom nije redovna i pouzdana tokom cijele godine. Ukupni sje~ivi etat preko 20 miliona kubnih metara drveta na ovim prostorima moè osigurati dobru budu}nost za {umarstvo, ali i za lokalne pilane kojima je danas namijenjeno oko sedam miliona kubika pilanske oblovine. Pilane se sve ~e{}e nalaze na udaru energetskog lobija koji na krilima izda{nih evropskih energetskih potpora pretendira prenamijeniti dio tehni~kog drveta iz regije za energetske potrebe, pa se posljednjih godina osje}a sve ve}a nesta{ica sirovine. Ve} decenijama drvo i {uma pokre}u i osiguravaju razvoj u mnogim ruralnim podru~jima zemalja regije, pa stoga moèmo re}i da se radi o strate{koj grani privrede. Proteklog desetlje}a, od uvo|enja trì{ne ekonomije u ovim zemljama, primarna prerada drveta je naglo porasla otvaranjem manjih pilana, jer su mnogi novi poduzetnici doìvjeli upravo pilanarstvo kao unosan i isplativ business, {to se s obzirom na trenutnu situaciju i uticaj krize, ipak, pokazalo neta~nim. Istovremeno, velika pilanska postrojenja u sastavu biv{ih dràvnih kombinata rade promjenjivim i naj~e{}e smanjenim kapacitetom, pa moèmo re}i da je pilanska prerada u zemljama jugoisto~ne Europe u strukturnoj i trì{noj krizi, a preko 30% manjih obiteljskih pilana je zatvoreno tokom pro{le godine. 6 Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine
Zaklju~eno je: * Nedostaju razvojne strategije, * Nema integracije u evropska udruènja, * Na trì{tu djeluje previ{e pilana s razli~itim i rascjepkanim interesima, * Trenutno se koristi tek 60% prera|iva~kog kapaciteta, a trì{te slobodne sirovine se smanjuje iz godine u godinu, * Uo~ava se nedostatak najnovijih trì{nih i tehnolo{kih informacija, * Ne postoji brend regionalnog drveta na svjetskom trì{tu, * Primjenjuju se zastarjele i neproduktivne tehnologije, * Potrebno je bolje iskoristiti drvnu biomasu, ali ne pretjerivati s izgradnjom velikih energetskih pogona po svaku cijenu, jer nema raspoloìve sirovine, * Sirovina je preskupa i nekvalitetno eksploatirana, pa se {umska bogatstva zemalja regije ne koriste dovoljno, * Potrebno je slijediti primjer Austrije koja izdvaja 0,22 eura po svakom prodanom kubiku drveta za potrebe provo|enja kampanje za promociju upotrebe drveta, * Obrazovanje stru~nih kadrova nije dovoljno i potrebno je organizirati edukacijske cikluse za primjenu novih numeri~ki upravljanih tehnologija, * Ne postoji povoljna ulaga~ka klima koja bi poticala ulaganje u ovaj sektor, jer neki novoizgra|eni pogoni ne rade zbog nedostatka sirovine, * Sljede}i sastanak }e se odràti 2011. u oktobru ponovo u Slavonskom Brodu. Lokalne pilane osje}aju posljedice nerestrukturiranih {umarskih poduze}a u dràvnom vlasni{tvu koja su u 2/3 slu~ajeva glavni dobavlja~i sirovine budu}i da iz privtnih {uma zbog slabe mobilizacije dolazi samo manji dio trupaca. Problematika varira od zemlje do zemlje, no zajedni~ko je svima da pilana postaje sve nepopularnija djelatnost jer se dràvnim strategijama favorizira proizvodnja sloènih finalnih proizvoda od drva, a one dobivaju sna`niji poticaj dràvnih tijela, iako se ne vode ta~ne statistike o tome ko i koliko izvozi sirovinu, a ko je, zapravo, u potpunosti finalizira. Naàlost, teme unapre|ivanja primarne prerade nisu u fokusu slu`benih razvojnih dokumenata zemalja regije, pa vlasnici pilana ~esto samostalno pronalaze na~ine za osiguravanje investicijskih sredstava kojima moraju dràti priklju~ak sa svjetskom pilanskom elitom, jer je danas cjenska konkurentnost preduvjet opstanka na sve globaliziranijem trì{tu piljene gra|e. Organizatori kongresa Drvni klaster Hrvatske i ~asopis Drvo & Namje{taj smatraju da jo{ uvijek postoji dobra perspektiva za pilanarstvo u zemljama regije, unato~ svim spomenutim problemima. O tome su uz pilanare raspravljali i univerzitetski profesori, makroekonomisti, ali i lokalni politi~ari, jer upravo ovaj Prvi kongres treba da utvrdi pravo stanje stvari i odredi smjernice razvoja primarne prerade drveta u zemljama regije, sve u skladu s razvojem pilanarstva u EU. Bilo je rije~i i o primjeni EU normi, te prilago|avanju EU standardima za{tite okoli{a. [emsa ALIMANOVI] s.alimanovic@kfbih.com ProCredit Bank pomaè drvnoj industriji U Privrednoj/Gospodarskoj komori Federacije BiH 11. 10. 2010. godine odràn je radni sastanak predstavnika radne grupe Udruènja {umarstva i drvne industrije FBiH sa predstavnicama ProCredit Banke vezano za potporu preduze}ima iz oblasti {umasrtva i drvne industrije. Sastanku su prisustvovali i predstavnici USAD Firma projekta i Drvnog klastera u BiH. Tema je bila mogu}nost povoljnijeg finansiranja teku}eg poslovanja, finansiranje i unapre|enje tehnologija i obrazovanja u {umarstvu i drvnoj industriji. Uslijedio je i drugi sastanak Radne grupe na kome su predstavnici ProCredit Bank prezentirali svoj paket pomo}i preduze}ima koja se bave preradom drveta. Ponuda za drvni sektor: krediti za obrtna sredstva, krediti za investicije u osnovna sredstva, krediti za izvoznike, krediti za rastere}enje, okvirni krediti, kao i dokumentarno poslovanje i edukacione radionice. Sa ovim na~inom povezivanja proizvodnje i finansijskih organizacija nastojimo pomo}i ovim granama privrede na prevazilaènju problema u dosada{njem na~inu nabavke sirovine. Nakon obostrano iskazanog interesovanja za budu}i rad, dogovoreno je da }e ProCredit Banka, u saradnji sa P/GKFBiH i Drvnim klasterom, organizirati u najkra}em roku prezentaciju svoje ponude proizvoda / usluga namijenjenih preduze}ima iz {umarstva i drvoprerade u BiH kao jednom od strate{ki najva`nijih sektora BiH ekonomije. [. A. Glasnik Privredne / Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine 7
Page 2 and 3: Privredna delegacija BiH u posjeti
Page 4 and 5: Energoinvest Group Priznanje na saj
Page 8 and 9: Odràna nacionalna BELLS konferenci
Page 10 and 11: EU projekti Pomo} preduze}ima u sek
Page 12 and 13: Predstavljamo [IPAD-KOMERC d.d. Sar
Page 14 and 15: AGENCIJA ZA STATISTIKU BOSNE I HERC
Page 16 and 17: ZAKONI I PROPISI Prijedlog zakona o
Page 18 and 19: EVROPSKA UNIJA Evrointegracije Ljud

Privredna delegacija BiH u posjeti Islamskoj Republici Iran

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?