Cjenovnik i Pravilnik treba doraditi

More documents

Recommendations

Info

Konferencija je bila organizovana u dva panela i otvoreni forum: Panel I - Nedovoljna iskori{tenost ekonomskog potencijala BiH: {to sprije~ava rast i otvaranje novih radnih mjesta? Panel II - Smjernice za ekonomski razvitak BiH: uticaj ekonomskih reformi i partnerstva na dinamiku rasta i zapo{ljavanja. Otvoreni forum - Koalicija za posao: vlasti, preduze}a i dru{tvo u partnerstvu za brì razvoj i bolje ìvotne uslove. Ekonomske reforme moraju se vratiti u vrh prioriteta bh. vlasti, re~eno je na otvaranju ove konferencije. Konferenciju su otvorili predsjedavaju}i Vije}a ministara BiH Nikola [piri}, visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU u BiH Miroslav Laj~ak i {ef Delegacije Evropske komisije (EC) u BiH Dimitris Kourkoulas. Konferencija u Sarajevu Ekonomske reforme ne smiju biti na ~ekanju U organizaciji Ureda visokog predstavnika u BiH (OHR), u Sarajevu je, 16. oktobra, odràna konferencija “Reformama i partnerstvom do odrìvog ekonomskog razvoja u BiH”, sa ciljem da ekonomska pitanja stavi u centar javne debate Istaknuto je da organi vlasti razumiju da pristup od vi{ih nivoa ka ni- ìm ne funkcioni{e u ekonomiji, te da se na taj na~in dobijaju zakoni koji se ne mogu sprovesti i pravila koja se ne mogu primijeniti, {to rezultira poslovnom klimom koja ne pogoduje investicijama i uni{tava radna mjesta. Za razliku od toga, energi~an dijalog izme|u politi~ara i glavnih aktera, {to se ve} vidjelo u drugim tranzicijskim zemljama, rezultira zakonodavstvom u oblasti ekonomije koje moè pratiti zahtjeve slobodnog trì{ta koji se neprekidno mijenjaju, dovodi do propisa kojima se {tite potro{a~i i stimuli{e biznis i omogu}ava stvaranje poslovne klime koja privla- ~i investicije i promovi{e otvaranje novih radnih mjesta. Visoki predstavnik i specijalni predstavnik EU u BiH Miroslav Laj~ak je u uvodnom obra}anju naglasio da su reforme, koje bi pomogle da se skromna pobolj{anja u sferi ekonomije pretvore u puni ekonomski uzlet, bile najozbiljnija `rtva politi- ~kog }orsokaka. Dodao je da je evropska budu- }nost ove zemlje, vjerovatno, najva- `nije ekonomsko pitanje, te da, s obzirom na geografski poloàj BiH, nema druge opcije nego da svoje trgova~ke partnere traì dominantno u okviru EU. Ekonomske reforme koje zahtijeva EU trebaju biti dio sopstvenog ekonomskog razvoja BiH. O~igledno je te{ko dogovoriti se o ~isto politi- ~kim pitanjima, ali to ne zna~i da se ne moè posti}i dogovor o prakti- ~nim zakonima koji bi unaprijedili ìvotni standard u zemlji, istakao je Laj~ak. Prema njegovim rije~ima, ekonomske reforme ne smiju biti na ~ekanju. EC podràva vlasti u BiH da provedu ekonomske reforme koje trebaju doprinijeti pove}anju stranih investicija, otvaranju novih radnih mjesta i smanjenju siroma{tva. EU ima ogroman potencijal da u~ini reforme efikasnim i manje bolnim, kazao je {ef Delegacije EC u BiH Dimitris Kourkoulas. Naveo je da se u tom smislu mora brzo djelovati, ali ne zato da bi se zadovoljio Brisel, nego da bi zemlja ostvarila prosperitet u globalnom svijetu. Na posebnim panelima raspravljano je o ekonomskom potencijalu zemlje i stepenu njegove iskori- {tenosti, te preporukama u otvaranju novih radnih mjesta i smjernicama za ekonomski razvoj BiH u smislu utjecaja ekonomskih reformi i partnerstva na dinamiku rasta i zapo{- ljavanja. Na otvorenom forumu, kojim je predsjedavao visoki predstavnik u BiH, u~estvovali su premijeri Federacije BiH i Republike Srpske, kao i gradona~elnik Br~ko Distrikta BiH. M. IDRIZOVI] 4 Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine
Izvje{taj IMF za BiH Produbljuje se vanjskotrgovinski deficit U oktobarskom izdanju Makroekonomskog izvje{taja Me|unarodnog monetarnog fonda (IMF) za BiH i o najnovijim makroekonomskim indikatorima naglasak je stavljen na rastu}i vanjskotrgovinski deficit BiH, snaàn rast u prodaji na malo, te cijene pozajmljivanja kod bankarskog sektora Komentari{u}i najnovije ekonomske trendove u BiH, u Izvje{taju se isti~e da se vanjskotrgovinski deficit zemlje produbljuje, tako {to rast uvoza i dalje nadma{uje rast izvoza. Iako je ove godine njegovo pogor{anje bilo o~ekivano, dinamika uvoza i izvoza ukazuje da bi trgovinski deficit mogao biti ve}i od ranije predvi|enog. Uprkos ovakvim trendovima, devizne rezerve rastu i ostvaruju korist od priliva sredstava od prodaje dràvne imovine. Izuzetno dobra prodaja na malo je doprinijela takvom tempu uvoza, a potra`nju stanovni{tva i dalje podupire solidan rast plata i kredita. Industrijska proizvodnja je stabilna, a kona~no se, nakon konstantnog pada zabiljeènog u posljednjih osam mjeseci, stabilizira i u Republici Srpskoj. Prera|iva~ka industrija biljeì pad u odnosu na nedavno ostvarene uspone. Uprkos nedavnoj globalnoj nesta{ici kredita, kamatne stope na kratkoro~ne kredite fizi~kim i pravnim licima u BiH nisu porasle. Postoje provizorni dokazi da kamatne stope na dugoro~ne kredite rastu, mo`da ukazuju}i na ponovno odre|ivanje cijene kreditnog rizika. Kada su u pitanju pouke iz SAD, koje se odnose na upravljanje kreditnim rizikom u BiH, u izvje{taju se navodi da je kreditiranje iz bankarskog sektora u mnogim zemljama posljednjih godina raslo ne~uvenim tempom, a takav trend je doveo do zabrinutosti da su standardi kreditiranja postali suvi{e labavi, a du`nici preuzeli ve}i dug od onog koji mogu otplatiti. Generalno, postoji bojazan u vezi negativnih efekata koje takav kreditni rast kona~no moè imati na finansijsku stabilnost i ekonomski rast. Neke od ovih zabrinutosti su se i ostvarile u proteklih nekoliko sedmica. Kako je sve vi{e postajalo o~ito da du`nici prestaju otpla}ivati stambene kredite u SAD-u, tako su banke {irom svijeta prestajale pozajmljivati sredstva jedna drugoj, pla{e}i se da bi jedna od njih mogla propasti. Iako su krediti odobravani u SAD-u, banke su {irom svijeta izloène istim rizicima. îni se da su i neke europske banke bile izloène ovim kreditima. Doga|aji se jo{ uvijek redaju, ali lekcije su ve} nau~ene, od kojih se neke mogu odnositi i na Bosnu i Hercegovinu. êtiri pouke za Bosnu i Hercegovinu Ne potcjenjujte kreditni rizik. Nedavni doga|aji pokazuju da ~ak i najuglednije banke mogu imati pote- {ko}a da pravilno procijene kreditni rizik, posebno u odsustvu potpunih i ta~nih informacija o kreditnoj sposobnosti du`nika, kao i u situacijama kada je te{ko utvrditi budu}u vrijednost kolaterala. U pogledu kontinuirane i rapidne kreditne ekspanzije u BiH (i regionu), komercijalne banke moraju se na ispravan na~in baviti ovim rizicima. U suprotnom, posljedice }e osje}ati {ira ekonomija. Glasnik Privredne/Gospodarske komore Federacije Bosne i Hercegovine Efikasna supervizija banaka je vaàn elemenat. Borba za udio na trì{tu je dovela neke banke u BiH do toga da pove}aju kreditiranje rizi~nijih klijenata. U takvim sredinama neophodno je imati snaàn okvir supervizije banaka. U BiH to zna~i da bi entitetske agencije za superviziju trebale poo{triti standarde za klasifikaciju kredita, pove}ati kazne za banke koje ne po{tivaju prudencijalnu regulativu i pre}i na model konsolidovane supervizije. [tavi{e, potrebno je ujediniti dvije entitetske agencije za superviziju banaka. Udaljeni doga|aji mogu imati lokalni uticaj. Banke u stranom vlasni{tvu dominiraju bankarskim sistemom Bosne i Hercegovine. Na ovaj na~in se omogu}ava da se turbulencije sa inotrì{ta direktno prenesu u BiH. Stoga je od esencijalnog zna- ~aja postojanje otvorene komunikacije izme|u doma}ih i stranih supervizora. Agencije za bankarstvo u BiH trenutno nemaju takve aran`mane sa klju~nim stranim supervizorima. Ovakav nedostatak u regulatornom okviru BiH je svakako potrebno ispraviti. Prilivi kapitala se ne trebaju uzimati zdravo za gotovo. Zemlje poput na{e, koje se za finansiranje deficita na teku}em ra~unu oslanjaju na velike prilive kapitala i koje doìvljavaju sna`nu kreditnu ekspanziju, trebaju pa`ljivo razmotriti kako odgovoriti u slu~aju da prilivi kapitala prestanu ili u slu~aju da do|e do odliva kapitala. Iako postoji malo dokaza da se to i stvarno de{ava, nedavno smanjenje likvidnosti ukazuje da se ovako veliki prilivi ne trebaju uzimati zdravo za gotovo. Pouke i poduzimanje odgovaraju}ih aktivnosti }e svakako pomo}i da BiH za{titi svoju finansijsku i ekonomsku stabilnost u budu}nosti. 5
Page 2 and 3: GLASNIK Privredna/Gospodarska komor
Page 6 and 7: Rejting za Srbiju je pao za 18, za
Page 8 and 9: 14. generalni bh. sajam ZEPS U~estv
Page 10 and 11: Dom naroda Parlamenta FBiH Prihva}e
Page 12 and 13: Zakoni i propisi Vije}e ministara B
Page 14 and 15: Najve}e u~e{}e u izvozu u sektoru
Page 16 and 17: Raspodjela prihoda Koeficijenti za
Page 18 and 19: Evropska unija o~ekuje da mnoge kom
Page 20: www.kfbih.com

Cjenovnik i Pravilnik treba doraditi

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?