03.05.2015 Views

Relatóriu servisu iha kampu Timor-Leste 1-27 Juñu 2009

Relatóriu servisu iha kampu Timor-Leste 1-27 Juñu 2009

Relatóriu servisu iha kampu Timor-Leste 1-27 Juñu 2009

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

Relatorio serviso <strong>iha</strong> <strong>kampu</strong> <strong>Timor</strong> <strong>Leste</strong> 1-<strong>27</strong> <strong>Juñu</strong> <strong>2009</strong><br />

Prof. Sue O’Connor (Departamentu Arkeolojia no Istoria Natural)<br />

No Dr Andrew McWilliam (Departamentu Antropolojia)<br />

Eskola Peskija ba Pasifiko no Asia<br />

Universidade Nasional Australia<br />

CANBERRA ACT 0200<br />

AUSTRALIA<br />

Serviso <strong>iha</strong> <strong>kampu</strong> hetan fundus husi komponentu Konselu Peskija Australia. Mudansa<br />

Kultura no Ambiente ba period jeolojia ikus liu: evidensia ba mudansa Iklima?’<br />

Project Description<br />

‘Mudansa Kultura no Ambiente ba period jeolojia ikus liu: evidensia ba mudansa<br />

klimatika? (Fundu Komponentu Konselu Peskija Australia DP0878735)<br />

Objetivu: Investigasaun ida ba mudansa klimatika, impaktu ba ambiental no adaptasaun<br />

umanu <strong>iha</strong> <strong>Timor</strong> <strong>Leste</strong> <strong>iha</strong> tinan 1000 nia laran sei hadian ita nia komprensaun kona ba<br />

problema hanesan ne,e <strong>iha</strong> ita nia regiaun. Ita nia iklima variavel loos ona no it abele hein<br />

mudansa klimatika <strong>iha</strong> future atu <strong>iha</strong> impaktu signifikante ba ita nia ambiente no<br />

komunidade. Kompriende mudansa klimatika <strong>iha</strong> pasado bele asiste planu ba <strong>iha</strong><br />

mudansa klimatika <strong>iha</strong> oin mai, liu liu <strong>iha</strong> area vulneravel <strong>iha</strong> kosta.<br />

Arkeolojista no jeografista halo ona proposta katak mudansa klimatika signifikante <strong>iha</strong><br />

rejiaun Indo –pasifiko entre tinan 800 to’o 400 liuba responsivel ba impaktu ne’ebe<br />

klean tebes no efeitu traumatika ambiental no konsekuensia sosial. Sira liga konstrusaun<br />

fortifikasaun asentamentu <strong>iha</strong> Regiaun pasifiku tomak ba estreso sosial indusidu husi<br />

mudansa klimatika <strong>iha</strong> tinan 1000 kotuk. Lape (2006, Lape no Chao 2008) halo ona<br />

argumentu hanesan ba moru asentamentu sira ne’ebe hada ho fatuk (lata paru) <strong>iha</strong> <strong>Timor</strong><br />

<strong>Leste</strong>. To’o ohin loron, maibe, seidauk bele demostra ligasaun kona kausa mudansa<br />

klimatika, afeitu ambiental no mudansa kultura. Ikan sela partikularmente sensitivo ba<br />

indikador ambiental no projeitu ne’e sei foka liu ba sira. Projeitu ne,e sei investiga fatin<br />

arkeologiko sira, asemblaje kalendariu etnografiko husi <strong>Timor</strong> <strong>Leste</strong>, atu dokumenta<br />

natureza no halo kalendariu ba mudansa kultural <strong>iha</strong> tinan 1000 ikus. Resultadu sira ne’e<br />

sei examina kontra dados sientifiko independente atu determina se mudansa klimatika<br />

ne’e loos nudar katalisador ba mudansa klimatika.<br />

Metodolojia: Projeitu ida ne’e hakarak estabelese natureza no kalendariu mudansa<br />

kultural <strong>iha</strong> rekordasaun arkeolojiko, ne’ebe bele informa mapa kronolojiko kona ba<br />

resolusaun klimatika no mudansa ambiental.Projeitu ne’e sei hare’e liu liu ba :<br />

1. Investiga kromolojia hahu’u no durasaun halo konstrusaun, no utilijasaun,<br />

asentamentu <strong>iha</strong> moru fatuk laran.


2. Investiga viabilidade asentamentu moru fatuk laran, nia funsaun, no nia relasaun ho<br />

fatin seluk ne’ebe hanesan, no distribuisaun ba rekursu ekonomia <strong>iha</strong> zona sira ne’e.<br />

3. Investiga mudansa taxa molusko no nia frekuensia husi numeru gruta ne’ebe<br />

konesidu, lokasaun selesionado no asentamentu aberto no moru fatuk laran kobre<br />

mileniu ikus.<br />

4. Investiga no rejisto data isotopiko obtido husi molusko <strong>iha</strong> fatin lahanesan.<br />

5. Investiga registrasaun fatin espeleotema husi gruta konesido hodi obtana registru<br />

udan ne’ebe kobre mileniu ikus no halo kalendariu hodi bele hetan kronolojia loloos ba<br />

aspeitu mudansa klimatika.<br />

6. Investiga no halo kalendariu polen, diatomas no registru karvaun vegetal husi numeru<br />

kosta ne’ebe hatene no pantano interior hodi hetan informasaun kona ba alterasaun<br />

klimatika, frekuensia keima no desmatamentu ho Holoseno ikus.<br />

7. Halo intervista ho populasaun local sobre utilijasaun ikan marisko no ikan husi resife<br />

koral no sira nia konesimentu kona ba mudansa klimatika <strong>iha</strong> sekulu pasado.<br />

8. Rejistu imformsaun istoriku kona ba asentametu <strong>iha</strong> moru fatuk laran.<br />

Iha <strong>2009</strong>, tinan 2 ba projeitu, ami nia abjetivo mak:<br />

1. Exkava moru fatuk asentamentu rua ne’ebe visita <strong>iha</strong> 2008, ida <strong>iha</strong> Moro no ida seluk<br />

<strong>iha</strong> Ira Ara, Lautem District. Fatin sira ne’e extensivamente fortifikada no parese <strong>iha</strong><br />

deposito profundidade, ne’e duni fatin diak ba investigasaun liu tan.<br />

2. Halao levantamentu ba asentamentu moru fatuk <strong>iha</strong> Tutuala no <strong>iha</strong> interio litoral,<br />

Vale mota Vero no no enkosta sul foho Paichao, Loiqueiro tuan (Luikere) no rejiaun<br />

floresta <strong>iha</strong> norte Mehara, Muapitine tuan no fatin konesidu ho povoado fortifikadu<br />

<strong>iha</strong> zona sul floresta Muapitine.<br />

3. Halao levantamentu ba gruta <strong>iha</strong> area Tutuala hodi identifika espeleotema ba<br />

amostrajen.<br />

4. Halao levantamentu faunal <strong>iha</strong> area Tutuala hodi determina espesie ne’ebe atualmente<br />

habita <strong>iha</strong> area ne’e.<br />

Field Team<br />

Membru ekipa <strong>kampu</strong> <strong>iha</strong> tinan <strong>2009</strong> Profesora Sue O’Connor, Dr Sally Brockwell, Dr<br />

Jack Fenner (arkeolojista,ANU), Dr Andrew McWilliam (Antropolojista, ANU), Dr Ken<br />

Aplin (faunal taxonomist, Sientista Federal no Organijasaun Peskija ba Industria,<br />

CSIRO), Miss Emma St Pierre (Peritus speleothem, Universidade Queensland) Mrs<br />

Carmeneza Dos Santos Monteiro (Los Palos) nudar tradutor. Iha Moro, ema ne’ebe mak<br />

hamaluk ami <strong>iha</strong> <strong>kampu</strong> mak funsionariu husi Gabinete do Secretário de Estado da<br />

Cultura (Abilio da C. Silva).<br />

Actividade 1-<strong>27</strong> <strong>Juñu</strong> <strong>2009</strong>


1-3 <strong>Juñu</strong>: O’Connor no Brockwell hasoru ho funsionariu husi Sekertariadu Kultura no<br />

DIresaun Nasional Florestal.<br />

4 <strong>Juñu</strong>: Viajen Moro<br />

5-17 <strong>Juñu</strong>: Konsultasaun ho ofisiais local no Rai Nain Distritu Lautem (Moro, Ira Ara).<br />

Ho lisensa husi Rai Nain, ami hahu’u eskavasaun <strong>iha</strong> hela fatin moru laran <strong>iha</strong> Vasino <strong>iha</strong><br />

Moro (2008 Kartaun ba fatin O’Connor Moro 2)<br />

9-17 <strong>Juñu</strong> McWilliam, Fenner and Dos Santos Monteiro halo viajen ba Moro.<br />

McWilliam hala’o intervista ho populasaun kona ba utilijasaun hela fatin <strong>iha</strong> moru laran.<br />

Fenner uja estasaun total atu mapa hela fatin moru laran Vasino nian no Masui Iha Ira<br />

Ara (2008 Kartaun ba fatin Card O’Connor_Ira Ara). Rai Nain mos hatudu McWilliam,<br />

Brockwell no Fenner fatin hela fatin moru seluk <strong>iha</strong> area Moro-Ira Ara ne’ebe rekorda.<br />

(<strong>2009</strong> Kartaun fatin).<br />

13 <strong>Juñu</strong>: O’Connor no Dos Santos Monteiro fila ba Dili atu hasoru Aplin, Brush no St<br />

Pierre <strong>iha</strong> aero portu.<br />

15 <strong>Juñu</strong>: Konsulta ho Derasaun Florestal. O’Connor, Aplin, St Pierre, Brush no Dos<br />

Santos Monteiro viajen ba Tutuala.<br />

16-24 <strong>Juñu</strong>: O’Connor, Aplin, St Pierre, Brush no Dos Santos Monteiro halo survei ba<br />

gruta no faunal.<br />

18-20 <strong>Juñu</strong>: Brockwell, Fenner no McWilliam fila ba Dili atu relata ba Secretariado<br />

Kultura no haruka koleksaun husi eskavasaun ba Australia hodi halo analisa. Brockwell<br />

no Fenner sai husi Dili 20 <strong>Juñu</strong><br />

19-24 J <strong>Juñu</strong>: McWilliam viajen ba Tutuala.Konsulta ho ofisiais local no Rai nain.<br />

McWilliam no O’Connor hala’o survey ba moru hela fatin <strong>iha</strong> ailaran Vero.<br />

25-<strong>27</strong> <strong>Juñu</strong>: O’Connor, McWilliam, Aplin, St Pierre, Brush no Dos Santos Monteiro fila<br />

ba Dili. Sira hato’o relatorio ba Sekretariadu Kultura no Diresaun Nasional Florestal.<br />

O’Connor, Aplin, St Pierre, Brush sai husi Dili <strong>27</strong> <strong>Juñu</strong>. McWilliam nafatin <strong>iha</strong> Dili atu<br />

halo peskija ne’ebe la<strong>iha</strong> relasaun ho peskija ne’e.


Activities<br />

1. Moro<br />

Vasino ne’e fatin fortifikadu <strong>iha</strong> foho tutun <strong>iha</strong> knua Moro nia leten <strong>iha</strong> Lautem District.<br />

Hari’I <strong>iha</strong> nivel rua. Istoria oral indika katak ne’e utilija keleur ona molok tempo<br />

Portuges uluk uma 7 ka 8. Abandona tinan 200 liu ba. Foto <strong>iha</strong> anexo.<br />

Iha <strong>2009</strong>, ami exkava fatin ne’e. Metru ualu kuadradu ho forma exkavado, no hitu <strong>iha</strong><br />

nivel kraik liu no ida <strong>iha</strong> leten. Exkavasaun sira ne’e ho klean entre sentimetru 50 -80<br />

bainhira hetan fatuk boot. Nivel leten no kraik halo nia mapa hotu uja estasaun total<br />

(mapa sira).<br />

Konteudu exkavasaun sira ne’e konsiste husi karakol, keramika, balada nia ruin, fatuk<br />

artefato, karvaun vegetal, fini, no koncha marina. Konteudu sira ne’e oras ne’e <strong>iha</strong> ANU,<br />

<strong>iha</strong> Canberra atu halo data. Relatorio final sei elabora kuandu serviso remata.<br />

Vasino


Vasino


Lata Teinu ne’e lokalijau besik Estrada Moro <strong>iha</strong> natar leten. Iha deit rekisito fatuk<br />

barak ne’ebe halo parede lakon t<strong>iha</strong> ona, remedus deit mak nia evidensia. Lutu sira hetan<br />

istraga durante tempo Portuges hodi hari’i dalan kiik ba Moro, ne’ebe halo tuir dalan<br />

moderna. Iha ne’ebe <strong>iha</strong> lutu, nia a’as la too metru ida. La posivel atu halo mapa ba lutu<br />

sira tamba la<strong>iha</strong> fatuk barak atu define sira.<br />

Lata Teinu


2. Ira Ara<br />

Masui ne’e fatin fortifikadu haleu ho moru fatuk boot <strong>iha</strong> faesia a’as husia tasi, <strong>iha</strong> Ira<br />

Ara nia liur. Ne’e <strong>iha</strong> karakteristiku barak, inklui rate no fatuk sirkulo. Superfise hetan<br />

various fatuk artefaktu, keramika no kaska marino. Ami mapa fatin ne’e ho estasaun<br />

total.<br />

Masui


Masui


Vasuku Fatin fortifikadu <strong>iha</strong> foho tutun besik industria ikan <strong>iha</strong> Ira Ara. So parte norte<br />

deit mak bele ba defesa, husi ne’ebe hateke tu’un ba tasi. Husi Sul rai monu no sai t<strong>iha</strong> ailaran.<br />

Istoria oral haktuir katak ne’e laos Pa’a makolo. Ne’e knuaa ho lutu deit. Iha mota<br />

besik maibe maran ona <strong>iha</strong> tinan barak liu ba. Fatin ne’e ho strutura kabuar <strong>iha</strong> foho<br />

tutun, hari’i <strong>iha</strong> nível balun. Iha moru interas oin oin, barak liu hada ho fatuk ida. Maibe,<br />

ida a’as to’o metru 1.5. Moru ne’e hari’i hanesan fortifikadu ho moru rua hari’i hada ho<br />

fatuk boot no priensa ho fatuk kiik . Iha rate balun.<br />

Vasuku


3. Tutuala<br />

Ba semana tolu <strong>servisu</strong> <strong>iha</strong> <strong>kampu</strong> CI O’Connor no Mrs Dos Santos halao viajen ba Dili<br />

hodi hasoru Dr Aplin, Emma St Pierre no peritu gruta nian, John Brush. Apresentasaun<br />

sobre peskija espeleotema hato’o ba Sr Manuel Mendes, Chefe gabinete, no funsionariu<br />

sira seluk husi area protejido no Parke National Ministerio Agrikultura no Peska <strong>Timor</strong><br />

<strong>Leste</strong> nian no funsionariu parke nasional rua ne’ebe designada atu akompana ekipa<br />

durante levantamentu <strong>iha</strong> <strong>kampu</strong>. Semana rua tuir mai pasa <strong>iha</strong> rejiaun Lautem halao<br />

levantamentu ba gruta sira ne’ebe karik <strong>iha</strong> espeleotema ativo ne’ebe bele utilija ba hodi<br />

obtana asinatura iklima ba rejiaun ne’e. Infelismente, maske gruta liu rua nulu mak hetan<br />

examinasaun la<strong>iha</strong> espeleotema ativo ne’ebe hetan. Peskija mos halao ba deposito<br />

natureza ati examina kestaun fauna ne’ebe extinsaun. Iha material balun ne’ebe<br />

promisorio kolekta husi Aplin. Enkuanto halao survei fila fali Lene Hara gravura oin oin<br />

ne’ebe previamente deskonesida mosu (ka hetan). Artigu ida sobre datasaun ba arte ne’e<br />

“Beila nia oin mosu: Hetan no datasaun pintura rupestre Idade –Pleistocene <strong>iha</strong> Gruta<br />

Lene Hara Cave , <strong>Timor</strong> <strong>Leste</strong> ” Simu ona ba publikasaun <strong>iha</strong> Antiquity.<br />

Lene Hara


4. Vale (ai-laran) Vero<br />

Professor O’Connor no Dr McWilliam rejistra lokalijasaun no deskrisaun fatin barak no<br />

vale, inkluido:<br />

Haka Paku Leki Lokalija <strong>iha</strong> afloramentu kalkario natural ne’ebe kompostu ho<br />

atrapalhado sontes boot no fatuk formadu ho bolsu natural no resinto. Fatin prinsipal mak<br />

prominiente ho fatuk a’as ne’ebe mak asentamentu antigu Renu no Aca Cao Ratu.<br />

Tuir mitolojia – funu fera <strong>iha</strong> tempu pasadu entre Marapaki/Keveresi no Renu, <strong>iha</strong><br />

ne’ebe grupo Marapaki/ keveresi derotadu no halai ba Tutuala – asume nain ba area norte<br />

mota Vero nia ibun (Serei lafae) inklui foho sorin Pati Patinu. Marapaki husu sira nia<br />

aliado, Zenlai atu ataka fatin fortifikadu <strong>iha</strong> Haka Paku Leki no durante konfrontasaun<br />

atakante sira manaje hodi sunu funu nain Renu nia akampamentu – no nia mate <strong>iha</strong> ahi<br />

laran, sira seluk halai ba Ili haraku (hare’e ba rekordasaun seluk) no husu protesaun husi<br />

grupo funu nain, Aca Cao Ratu ne’ebe <strong>iha</strong> tempo ne’eba sei forsa. Tan ne’e Marapaki /<br />

Zenlai retira no konkorda ba marka balija husi mota Varo kraik – Sere lafai (Praia<br />

Norte)no Sere moko (Praia Sul).<br />

Haka Paku Leki


Hi Maka Loli Fatin ne’e lokalijado <strong>iha</strong> kalkario a’as hare’e tun ba asentamentu prinsipal<br />

<strong>iha</strong> Tutuala. Asesu husi Sul ho meio ho dalan klot. Fortaleja ne’e <strong>iha</strong> kompartimetu fatuk<br />

rua ne’ebe distintivo , <strong>iha</strong> kraik fatin ba seremonia moris no sakrifikasaun ba grupu<br />

Vacumura. Iha leten, konsideradu hanesan lulik liu, hela fatin ba lulik – maibe <strong>iha</strong><br />

exemplo di’ak tebes ba Sepu fatin tebe no rate hada ho fatuk ne’ebe boot tebes.<br />

Hi Maka Loli


Ili Haraku besik Pitilete Fatin fortifikado elevado boot duni ba asentamentu hamutuk<br />

metru 4 moru fatuk maran no atrapalhado ho afloramentu fatuk boot.. Serie kaisa parede<br />

<strong>iha</strong> nivel konstrusaun. Evidensia fundasaun uma antigu no rate sira. Martinho Dos Santos<br />

hatene rate ida ne’ebe nia avo husi nia inan nia. Istoria mitika Renu Ratu no istoria<br />

ailaran Vero konesido entre membru katuas husi grupo kustodia. Sentru a’as liu husi<br />

akampamentu moru asosiado ho grupo senior (irin) Renu Ratu bainhira sira muda husi<br />

Haku Paka Leki hafoin funu ho Marapaki Ratu.<br />

Ili Haraku


Jeri Horo, mos besik Pitilete, Fatin ne’e <strong>iha</strong> primaveira natural ho depresaun rasa (la<br />

naruk). Besik ne’e <strong>iha</strong> primaveira seluk ne’ebe asuwain sira uja atu fase ran <strong>iha</strong> sira nia<br />

isin hafoin funu. Fatin ne’e asosiado ho funu anterior entre Tututala Ratu no Zenlai Ratu<br />

antes sekulu 20. Tempu balun liu ba’a fatin ritual ense ho –dalaruma asosia ho<br />

konversaun ba katolisismo. (foto)<br />

Maiana besik Pitilete ho estrutura haleu ho fatuk jeralmente <strong>iha</strong> foho tutun ho moro<br />

bada. Entrada prinsipal klot loke husi sudoeste – ho profusaun ba defesa aihoris kaktus<br />

<strong>iha</strong> sorin sorin.Fatin ne’e karakteritika fortifikasaun ida ho multa exemplu fatin ba tebe<br />

sirkular Sepu ho( metru 7 <strong>iha</strong> diameter). (foto)<br />

Malae Laca (mos konesido nudar Kota) Lokalija <strong>iha</strong> elevasaun kiik <strong>iha</strong> area ai-laran boot<br />

no ai-boot sira moris fila fali.Fatin ne’e <strong>iha</strong> osidente sorin mota Veru ibun no rai lolon<br />

husi tasi Maca. Fatin lutu aprosimadamente metru 30 * 50 no <strong>iha</strong> plataforma ida ho<br />

fatuk <strong>iha</strong> sentru, hanesan uma fatin. Posibelmente dapur <strong>iha</strong> sorin Sul.<br />

(foto)<br />

Mua Cao<br />

Situada <strong>iha</strong> sorin sul tasi ibun Valu <strong>iha</strong> tereno deklive ho vista ba tasi no ilha Jaco. Fatin<br />

ne’e tempu uluk reforsada ho fatuk, maibe uituan deit mak hela ba prova. Fatuk sira ne’e<br />

kala uja atu hari,I lutu ba to’os <strong>iha</strong> area ne’e. Forte dehan fatin prinsipal atu kontrola<br />

komersiu hotu <strong>iha</strong> tasi ibun Valu <strong>iha</strong> tempu istoriku. Zenlai (no Maleki <strong>iha</strong> asentamentu<br />

besik Lopo Malai) kontrola pousa <strong>iha</strong> Valu no monopoloja komersio ho ema liur. Mua<br />

Cao okupa hafoin Zenlai sai husi fortifikasaun <strong>iha</strong> Jaco – tan ne,e konesidu ho naran<br />

Pitilete-Laivai. Mitolojia ida dehan katak bainhira Muacau hetan atake husi Tutuala Ratu<br />

nia ansioso atu apropria riko soin balun ne’ebe Zenlai akumula t<strong>iha</strong> ona husi komersio,<br />

Morador sira hakoi sira nia soin maibe fatin ne’e lakon t<strong>iha</strong> ona (Foto)<br />

Mapulo Ro Malae.<br />

Fatuk boot hada <strong>iha</strong> foho leten, konstrui ho nivel variu ho sentru oin oin. Iha numeru<br />

konstrusaun ne’ebe hada ho fatuk maran. Moru ne’e klaramente hada ho estrutura<br />

fortifikada inklui forma indireita ida ho dalan tama kloot ba <strong>iha</strong> fatin prinsipal. Iha rate<br />

barak <strong>iha</strong> parte prinsipal, ho fatin sentru ritual rua ne’ebe distinta asosiado ba grupu Ratu<br />

Kukulori no ida seluk grupo Kiki Moru ne’ebe tuir istoria subgrupo husi Ratu Koavaca<br />

ne’ebe molok ne’e hela <strong>iha</strong> ne’eba. Iha buat distintu fundamental rua ba tebe (Sepu)<br />

nudar evidensia, juntamente ho portu ritual distintu (TEI), ne’ebe <strong>iha</strong> propriedade lulik<br />

ne’ebe forte(Foto).


Mapulo


Analisa<br />

Analisa husi sasan sira ne’ebe hetan <strong>iha</strong> Vasino sei kontinua hela <strong>iha</strong> laboratoriu <strong>iha</strong><br />

Arkeolojia no Istoria Natural <strong>iha</strong> ANU no halo data ba karvaun <strong>iha</strong> iskola ba<br />

investigasaun siensia rai, ne,ebe mos <strong>iha</strong> ANU. Resultadu publikasaun sei disponivel<br />

lalais se posivel. Deskrisaun detalla kona ba fatin sira disponivel husi karta fatin idak<br />

idak nian.<br />

Acknowledgements<br />

Cultural surveys and excavation were undertaken under the auspices of the Ministério da<br />

Educação, Gabinete do Secretário de Estado da Cultura and since 2008 permits have been<br />

obtained from Ministerio Agricultura e Pescas, Secretario do Estado de Agricultura e<br />

Arboricultura, Direcção Nacional de Floresta for work within the park. We would like to<br />

extend our general thanks and appreciation to the Ministry staff who assisted us in the<br />

course of this research. We would also like to acknowledge that without the support of<br />

the people of Moro, Ira Ara and Tutuala, this research would not have been possible.

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!