Odre|ivanje tro{kova priklju~enja na prenosnu - Eps
Odre|ivanje tro{kova priklju~enja na prenosnu - Eps
Odre|ivanje tro{kova priklju~enja na prenosnu - Eps
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Ako uporedimo tabele neobavezuju}ih i indikativnih<br />
vrednosti NTC-a objavljene <strong>na</strong> ETSO-ovom internet<br />
sajtu, primetno je z<strong>na</strong>~ajno pove}anje vrednosti<br />
prenosnog kapaciteta pre i posle rekonekcije. U tabeli<br />
3. pore|ene su vrednosti NTC-a za sezonu zima<br />
2003/04. godine [11], ra~u<strong>na</strong>te od strane SETSO-a<br />
(modelovan sistem bez rekonekcije), sa vrednostima<br />
NTC-a za sezonu zima 2004/2005. godine [12], ra~u<strong>na</strong>te<br />
od strane UCTE SG „Network models and Forecast<br />
Tools” (modelovan sistem posle rekonekcije).<br />
Primetno je pove}anje prenosnog kapaciteta <strong>na</strong><br />
gotovo svim pravcima, a od komercijalno atraktivnih<br />
pravaca mo`e se izdvojiti Ma|arska-Hrvatska<br />
(porast 400 MW) i Rumunija-JIEL (1 000 MW).<br />
Vrednosti NTC-a koje se objavljuju <strong>na</strong> ETSO-ovom<br />
internet sajtu nisu komercijalne niti simultano izvodljive,<br />
ali se u svakom slu~aju iz njih mo`e proceniti<br />
koliki z<strong>na</strong>~ajan uticaj ima rekonekcija <strong>na</strong> pove}anje<br />
mogu}nosti prekograni~ne trgovine elektri~nom<br />
energijom u regionu.<br />
3.3. Uticaj rekonekcije<br />
<strong>na</strong> tranzite elektri~ne energije<br />
Razli~ite topologije mre`a, pre i posle rekonekcije,<br />
uzro<strong>kova</strong>le su i razli~ite tokove elektri~ne energije<br />
i kao takve uzro<strong>kova</strong>le pove}anje tranzita kroz<br />
pojedine elek<strong>tro</strong>energetske sisteme. To obja{njava<br />
dodatne kru`ne tokove s<strong>na</strong>ga <strong>na</strong> severu rekonektovane<br />
zone (biv{e II UCTE sinhrone zone).<br />
Samom pove}anju tranzita kroz zemlje koje su<br />
rekonektovane, doprinela su i pove}anja komercijalne<br />
transakcije, kako izme|u samih zemalja jugoisto~ne<br />
Evrope (koje su radile u sinhronom radu), tako i izme-<br />
|u biv{ih UCTE sinhronih zo<strong>na</strong>. Tabela 4. sadr`i pore|enje<br />
tranzita ostvarenih kroz zemlje biv{e II UCTE<br />
sinhrone zone, a koji su u istom obra~unskom procesu<br />
tranzita u okviru SETSO CBT 2) procesa (u %):<br />
20<br />
Tabela 4.<br />
Pore|enje tranzita pre i posle rekonekcije (%)<br />
Zemlja / Mesec<br />
Januar<br />
2005/2004.<br />
(%)<br />
Februar<br />
2005/2004.<br />
(%)<br />
2) CBT – Cross Border Trade, ovde u smislu mehanizma<br />
<strong>na</strong>k<strong>na</strong>de tranzitnih <strong>tro</strong>{<strong>kova</strong><br />
Mart<br />
2005/2004.<br />
(%)<br />
Albanija 1 378,75 6 169,13 344,48<br />
Bos<strong>na</strong> i Hercegovi<strong>na</strong> 36,11 72,01 11,95<br />
Bugarska 57,92 -3,14 -35,36<br />
Makedonija 332,72 -26,83 -16,62<br />
Cr<strong>na</strong> Gora -30,75 -54,02 28,38<br />
Rumunija 119,83 198,86 143,28<br />
Srbija 151,11 148,15 101,81<br />
Total 100,33 87,51 71,38<br />
S obzirom <strong>na</strong> relativno male ostvarene tranzite<br />
u toku meseca, kao i velike promene u tokovima<br />
s<strong>na</strong>ga pri promeni topologije mre`e, Albanija, Cr<strong>na</strong><br />
Gora i Makedonija nisu reprezenti za pore|enje, ali<br />
se <strong>na</strong> primeru Srbije i Rumunije mo`e uo~iti velika<br />
prome<strong>na</strong> ostvarenih tranzita u pore|enim mesecima<br />
2005. i 2004. godine.<br />
Naime, ove dve zemlje se <strong>na</strong>laze <strong>na</strong> severu „interfejsa”<br />
<strong>na</strong> kome je upravo i do{lo do glavnog uticaja<br />
rekonekcije, i upravo je kroz te zemlje do{lo do<br />
pove}anog protoka elektri~ne energije iz Ukrajine i<br />
Ma|arske. Pove}an protok je direkt<strong>na</strong> posledica, kako<br />
pove}anja komercijalnih transakcija izme|u Ma-<br />
|arske-Srbije, Srbije-Hrvatske, Rumunije-Ukrajine i<br />
Rumunije-Ma|arske, tako i pove}anja ne`eljenih,<br />
kru`nih to<strong>kova</strong> iz <strong>na</strong>vedenih zemalja (Hrvatske, Ma-<br />
|arske i Ukrajine).<br />
Ipak, kao klju~ni razlog za pove}anje tranzita se<br />
mo`e izdvojiti sama prome<strong>na</strong> topologije susednih<br />
zemalja biv{e prve i druge UCTE sinhrone zone, do<br />
koje je do{lo usled rekonekcije, {to je, dalje, dovelo<br />
do pove}anja ve} pomenutih kru`nih to<strong>kova</strong>. Kao<br />
primer se mo`e <strong>na</strong>vesti odnos komercijalnih transakcija<br />
izme|u pojedinih zemljama i fizi~ki ostvarenih<br />
razme<strong>na</strong> elektri~ne energije izme|u istih zemalja,<br />
za period pre i posle rekonekcije. Prikaz je dat u<br />
tabeli 5.<br />
Tabela 5.<br />
Pore|enje razme<strong>na</strong> elektri~ne energije<br />
Fizi~ki uvoz/uvoz program<br />
Januar<br />
2005.<br />
(%)<br />
Februar<br />
2005.<br />
(%)<br />
Mart<br />
2005.<br />
(%)<br />
Rumunija iz Ukrajine i Ma|arske 126,814 107,82 48,95<br />
Srbija iz Ma|arske i Hrvatske 252,360 458,49 272,86<br />
Total 203,670 264,51 126,63<br />
Ta energija je ve}im delom oti{la za Hrvatsku,<br />
kada je u pitanju Srbija, odnosno za Ma|arsku i<br />
Ukrajinu, kada je u pitanju Rumunija. To se mo`e<br />
videti iz odnosa fizi~kih to<strong>kova</strong> elektri~ne energije i<br />
ugovorene razmene (tabela 3):<br />
Tabela 6.<br />
Pore|enje razme<strong>na</strong> elektri~ne energije<br />
Fizi~ki izvoz/uvoz program<br />
Januar<br />
2005.<br />
(%)<br />
Februar<br />
2005.<br />
(%)<br />
Mart<br />
2005.<br />
(%)<br />
Rumunija – Ma|arska (+Ukraji<strong>na</strong>) ** 56,9* 22,27*<br />
Srbija – Hrvatska 140,99 120,52 46,78<br />
* – Rumunija je sa Ukrajinom imala fizi~ke razmene<br />
elektri~ne energije, ali ne i komercijalne razmene<br />
** – Nedostupan podatak<br />
ELEKTROPRIVREDA, br. 4, 2006.