PROJEKTA KUP - KARST underground protection

BIOSPELEOLOŠKA
ISTRAŽIVANJA U OKVIRU
PROJEKTA KUP
(KARST UNDERGROUND PROTECTION)
Operativni program IPA Slovenija – Hrvatska 2007-2013
1

Istarski poluotok (3476 km²) je smješten na prostoru južne Europe, u najsjevernijem dijelu Jadranskog mora i Mediterana.
Geopolitički, pripada Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj, dok se geomorfološki dijeli na unutarnji, duboko okršeni vapnenački dinarski
dio, zbog bijele boje stijena poznat kao bijela Istra, vanjsku i nisku obalnu kršku zaravan prekrivenu crvenicom, crvena Istra, te
između njih nepropusnu hidrološku barijeru, po boji flišnih sedimenata zvanu siva Istra. Gotovo 70% Istre prekriva tipični krški
krajobraz s podzemnim protokom vode i brojnim krškim fenomenima, među kojima preko 2000 špilja i jama.
Jedinstvene biospeleološke osnove i tradicija istraživanja Istre
Projekt zaštite krškog podzemlja Istre KUP (Karst Underground Protection, www.project-kup.org ) kreće od premise o
jedinstvenosti i važnosti istarskog krškog podzemlja, kako za Europu, tako i za cijeli svijet, te o potrebi njegovog sustavnog
istraživanja, valorizacije i zaštite. Projekt je logičan nastavak prethodno provedenog projekta Underground Istria (www.
underground-istria.org) koji je implementiran tijekom 2008. godine i također financiran od strane Europske Unije. Biospeleološka
istraživanja su po prvi puta uključena u projektu KUP. U istarskim špiljama i jamama obitavaju brojne endemične,
rijetke, ugrožene i zaštićene vrste špiljske faune, među kojima se posebno ističu istarski endemi, kao što su: hidrobidni puž
mirnina istranka (Istriana mirnae); podzemni rakušac mnogozubi sljepušac (Niphargus echion), jednakonožni rakovi učkin sitni
grbaš (Thaumatoniscellus speluncae) i jalžićeva kuglašica (Monolistra jalzici); striga istarska velekamenjarka (Eupolybothrus
obrovensis); dvojenoga ročka vrpčarka (Verhoeffodesmus fragilipes); lažištipavac sjevernodinarski pralažištipavčić (Troglochthonius
doratodactylus); te više špiljskih kornjaša, kao što su podzemljari: dugovratić (Leptodirus hochenwartii), Božičevićev
filtrator (Croatodirus bozicevici), istarski tankovratić (Prospelaeobates vrezeci) te špiljska pipalica trbušasti dugopipalac (Pauperobythus
globuliventris).
Čovječja ribica, kao simbol faune dinarskog krša, u Istri je zastupljena s endemičnom istarskom čovječjom ribicom (Proteus
anguinus ssp. nov.).
Biospeleološka istraživanja Istre započinju polovicom 19. stoljeća hrvatski, njemački, slovenski i talijanski biolozi: Gustav
Joseph, Ivan Andrej Perko, Adolf Stošić, Josef Stussiner, Antonio Valle i drugi. U 20. stoljeću istraživanja provode: Giussepe
Müller, Hans Krekich-Strassoldo, Karl Wilhelm Verhoeff, Karl Strasser, Albert Winkler, Egon Pretner, Christa Deeleman, Jože
Bole, Boris Sket, Fabio Stoch, Fulvio Gasparo i brojni drugi. Iako istraživanja aktivno nastavljamo kroz 21. stoljeće, špiljska
fauna Istre još uvijek nije sustavno istražena.
Nažalost, djelovanjem brojnih negativnih čimbenika, špiljska, posebno slatkovodna staništa, s vodenom špiljskom faunom, sve
su ugroženija pa je potrebno utvrditi uzroke ugroze te razraditi aktivne mjere zaštite i monitoringom nadzirati stanje speleoloških
objekata i provedbu mjera zaštite.
2 1

Svrha i misija biospeleoloških istraživanja projekta KUP
1. Klasifikacija i valorizacija špiljskih staništa i špiljske faune uz procjenu populacije.
2. Identifikacija i registracija novih vrsta za faunu Istre, kao i novih za znanost.
3. Definiranje ugroženosti špiljske faune i podzemnih staništa.
4. Definiranje i izmjere ekoloških čimbenika u špiljskim staništima šest odabranih speleoloških objekata na području Slovenije i šest na području Hrvatske.
5. Educiranje lokalnog pučanstva o važnosti špiljskih staništa i faune, te potrebi zaštite.
6. Detaljnije educiranje speleologa o špiljskim staništima i njihovoj fauni.
7. Snimanje dokumentarnog filma o biospeleološkim osobitostima špiljske faune Istre.
8. Izrada i objava znanstvenih, stručnih i popularnih radova o špiljskoj fauni Istre.
Metode biospeleoloških istraživanja
Međunarodni istraživački tim izradio je popis najzanimljivijih biospeleoloških objekata Istre, iz kojeg je na osnovi više kriterija odabrano njih 6 u Sloveniji i 6 u
Hrvatskoj (Tablica 1).
Tablica 1: Popis odabranih 12 špilja uključenih u KUP projekt
Br. Speleološki objekt Duljina Dubina Napomena
(m) (m)
1. Markova jama, Tar, HR 291 82 Zaštićena kao geomorfološki spomenik prirode od 1986. godine
2. Pincinova jama, Poreč, HR 100 85 Zaštićena kao zoološki spomenik prirode od 1986. godine
3. Piskovica spilja, Gologorica, HR 1036 38 Najveća špilja na svijetu razvijena u flišu
4. Jama kod Burići, Kanfanar, HR 100 127 Smještena u neposrednoj blizini pogona Tvornice duhana Rovinj (TDR)
5. Ročka špilja, Roč, HR 100 12 Smještena u samom centru naselja
6. Radota jama, Vodice, SLO/HR 200 142 Smještena na samoj granici Slovenije i Hrvatske; najbliži speleološki objekt
budućem speleološkom domu u Vodicama
7. Račiška pečina, Račice, SLO 304 29 Bivše vojno skladište i paleontološki lokalitet
8. Polina peč, Poljane, Obrov, SLO 365 40 Ugrožena špilja, predložena za zaštitno zatvaranje ulaza
9. Medvedjak , Materija, SLO 1092 129 Jama s ulaznom vertikalom od 40 m, dostupna samo educiranim
speleolozima
10. Dimnice, Materija, SLO 6020 134 Turistička špilja
11. Jama pod krogom, Mlini, SLO/HR 570 25 Izvor špilja smještena na samoj slovensko-hrvatskoj granici
12. Kubik, Gradin, Koprska brda, SLO 292 10 Špilja razvijena u flišu
Sustavna biospeleološka istraživanja provode se kroz:
1. Kabinetski dio: prikupljanje i obrada postojećih podataka; izrada plana istraživanja; izrada scenarija i knjige snimanja dokumentarnog filma; analiza podataka
i prikupljenog materijala ostvarenih kroz terenska istraživanja; priprema i punjenje baze podataka; periodični i finalni izvještaji.
2. Terenska istraživanja: fizičko istraživanje špilja; definiranje špiljskih staništa; izmjere mikroklime; bilježenje i sakupljanje špiljske faune; fotodokumentacija
špiljskih staništa i istraživačkog procesa; makrofotografiranje špiljske faune; instalacija instrumenata za trajni monitoring špiljske klime; vođenje dnevnika
istraživanja.
3. Prezentacije rezultata: javna predavanja i prezentacije; stručne radionice; izrada informativnih i edukativnih publikacija i postera; objava stručnih i popularnih
članaka.
Ciljevi biospeleoloških istraživanja
1. Utvrditi povijesne činjenice, točno ime objekta i pregled dosadašnjeg istraživanja.
2. Utvrditi položaj ulaza, provjeriti topografski nacrt te utvrditi nulto stanje.
3. Obaviti geološku, hidrološku, geomorfološku, paleontološku i arheološku prospekciju.
4. Definirati tipove špiljskih staništa i utvrditi njihove ekološke karakteristike.
5. Obaviti taksonomsku, ekološku, biološku i biogeografsku analizu špiljske faune.
6. Izraditi biospeleološki katastar koji uključuje i fotodokumentaciju.
7. Definirati razinu ugroženosti uz prijedlog mjera očuvanja i zaštite.
8. Izraditi stručnu studiju za svaki speleološki objekt.
9. Izraditi završni elaborat sa prijedlogom daljnjih istraživanja te uspostavu monitoringa.
10. Podići svijest o važnosti špiljske faune kod lokalnog pučanstva, speleologa i šire zajednice kroz edukativno-informativne publikacije, stručne i edukativne
radionice, predavanja i prezentacije te publiciranje stručnih i popularnih članaka.
11. Izraditi edukativno-promotivni dokumentarni film o špiljskoj fauni Istre.
Preliminarni rezultati biospeleoloških istraživanja
Istraživanja je proveo četveročlani istraživački biospeleološki tim u sastavu: Jana Bedek¹, Roman Ozimec¹, Slavko Polak² i Valerija Zakšek³, uz suradnju s lokalnim
pučanstvom u Sloveniji i Hrvatskoj, brojnim lokalnim speleolozima, ali i drugim specijalistima, primjerice stručnjacima za speleoronjenje, podvodno i filmsko snimanje.
Prvi rezultati biospeleoloških istraživanja u okviru KUP projekta prezentirani su za vrijeme 20. Međunarodnog biospeleološkog simpozija u Postojni u Sloveniji (20 th
International Conference on Subterranean Biology in Postojna, Slovenia) u kolovozu 2010. godine te u lipnju 2011. godine na 19. Međunarodnoj Krškoj školi Klasični krš
(19 th International Karstological School ‘Classical Karst’) u Postojni, posvećenoj zaštiti krškog podzemlja.
U svim su objektima, uz definiranje staništa i izmjeru mikroklime mobilnim instrumentima, postavljeni stacionarni instrumenti za izmjeru klimatskih čimbenika. Snimljena
je vrlo bogata fotodokumentacija koja uključuje i makrofotografije špiljske faune snimljene in situ, za neke od vrsta po prvi puta. Obavljeno je filmsko snimanje, koje
uključuje i neke iznimne scene podvodnog istraživanja i vodene špiljske faune u Pincinovoj jami. Sakupljena je vrlo bogata špiljska fauna s brojnim novim nalazima za
Istru, ali i nekim novim svojtama za znanost. Za neke od ugroženih špiljskih vrsta smo utvrdili nove lokalitete i populacije. Neke ugrožene vrste su po prvi puta utvrđene
za faunu Slovenije i Hrvatske, a neke od vrsta su nađene po prvi puta od njihovog znanstvenog opisa. Najznačajniji faunistički nalazi predstavljeni su u Tablici 2.
¹Hrvatsko biospeleološko društvo HBSD, Demetrova 1, HR 10000 Zagreb, Hrvatska
²Notranjski muzej Postojna, Ljubljanska 10, SI 6230 Postojna, Slovenija
³Sveučilište u Ljubljani, Biotehnološki fakultet, Odjel za biologiju, Većna pot 111, SI 10000 Ljubljana, Slovenija
2 3

Ugroženo živo blago istarskih špilja
Osim iznimne vrijednosti endemične istarske špiljske faune, utvrđena je nažalost i njezina realna ugroza. U skladu s Crvenom knjigom špiljske faune Hrvatske,
mnoge od utvrđenih vrsta su ugrožene, uz prisutne realne ugroze i devastacije staništa. Tako su fizičke devastacije utvrđene za Rabakovu špilju, Račišku špilju
i špilju Dimnice. Akumulacije smeća utvrđene su u Rabakovoj špilji, Račiškoj špilji, Markovoj jami i Jami kod Burići. U Rabakovoj špilji, špilji Dimnice i Polinoj
peći, špiljska fauna je ugrožena zbog postavljenih trajnih klopki.
Najugroženije su Jama kod Burići kod Kanfanara i Markova jama kod Tara zbog ubacivanja uginule stoke, što dovodi do smanjenog udjela kisika i povećanja
udjela ugljičnog dioksida. Posebno je ugrožena špiljska fauna u Jami kod Burići, gdje su provedene izmjere pokazale da udjel ugljičnog dioksida iznosi 1,73-
2,14%, što je preko 50 puta veća koncentracija od uobičajene te predstavlja ne samo devastaciju špiljskih staništa, već i opasnost za istraživače. Potrebno je
provesti akciju čišćenja ovih jama od ubačenog organskog otpada, uz provedbu preventivnih aktivnosti, prvenstveno edukacije lokalnog stanovništva.
Kroz projekt KUP utvrđena je neophodnost biospeleoloških istraživanja za znanstvenu spoznaju o vrijednostima krškog podzemlja Istre, ali i za definiranje
stanja špiljskih staništa, bioraznolikosti krškog podzemlja, stanju populacija, endemičnosti, potencijalnim i prisutnim ugrozama te za osmišljavanje i
provođenje mjera zaštite. Rezultati biospeleoloških istraživanja, ostvarenih u okviru projekta, zajedno s fotodokumentacijom i dokumentarnim filmom te
ostvarenim publikacijama i publiciranim radovima, predstavljaju vrijedan znanstveni, edukativni i promotivni materijal, a nadamo se i evolutivni pomak u
pravcu očuvanja ugroženog živog blaga istarskih špilja.
Br. Špilja
Tablica 2: Popis utvrđene važne faune s opisanim vrstama (tipski lokalitet).
Značajna fauna Tipski lokalitet za vrste
1. Markova jama, Tar, HR Zospeum spelaeum schmidti, Niphargus spinulifemur, Stalita sp., Laemostenus sp.,
Sommer birth bat colony of Myotis myotis with over 1,000 specimens.
Pauperobythus globuliventris
2. Pincinova jama, Poreč, HR Troglocaris planensis, Niphargus hebereri, Niphargus steueri, Monolistra sp.,
Sphaeromides virei, Hadzia fragilis, Laemostenus cavicola romualdi
Proteus anguinus ssp. nov.
3. Piskovica spilja, Gologorica, HR Zospeum sp., Dina krasense Monolistra bericum hadzii, Niphargus krameri,
Chthonius sp., Neobisium sp. nov., Lithobius sp. nov. Verhoeffodesmus gracilipes,
Typhloiulus sp.,
-
4. Jama kod Burići, Kanfanar, HR Alpioniscus strasseri, Troglochthonius doratodactylus, Chthonius sp. nov., Stalita sp. -
5. Ročka špilja, Roč, HR Alpioniscus strasseri, Chthonius sp., Neobisium sp., Niphargus krameri, Monolistra
bericum hadzii., Typhlotrechus bilimeki istrus, Bathysciotes khevenhulleri,
Machaerites sp., Typhloiulus sp.
Verhoeffodesmus gracilipes
6. Radota jama, Vodice, HR Eupolybothrus obrovensis, Eukoenenia sp., Neobisium sp., Chthonius sp.,
Laemostenus elongatus elongatus, Mesostalita sp., Machaerites sp.
-
7. Račiška pečina, Račice, SLO Typhlotrechus bilimeki istrus, Laemostenus cavicola, Leptodirus hochenwartii,
Bathysciotes khevenhuelleri, Prospelaeobates vrezeci, Niphargus stygius,
Titanethes dahli, Troglochthonius doratodactylus
-
8. Polina peč, Poljane, Obrov, SLO Typhlotrechus bilimeki istrus, Anophthalmus schmidti istriensis, Laemostenus
cavicola, Leptodirus hochenwartii, Neobisium sp., Chthonius sp., Nicoletiella sp.
Machaerites novissimus
9. Medvedjak, Materija, SLO Zospeum sp., Typhlotrechus bilimeki istrus, Laemostenus cavicola, Lemostenus
elongatus, Eukoenenia sp., Troglochthonius sp., Chthonius sp., Neobisium sp.
Prospelaeobates vrezeci
10. Dimnice, Materija, SLO Typhlotrechus bilimeki istrus, Anophthalmus spectabilis istrus, Laemostenus Eupolybothrus obrovensis
cavicola, Leptodirus hochenwartii, Oryotus schmidti subtedentatus, Brachydesmus Anophthalmus spectabilis istrianus,
inferus, Neobisium spelaeum istriacum, Neobisium reimoseri histricum, Stalita sp.,
Niphargus krameri, Titanethes dahli, Zospeum isselianum, Zospeum kusceri
Oryotus schmidti subdentatus
11. Jama pod krogom, Mlini, SLO/HR Marifugia cavatica, Sphaeromides virei virei, Troglocaris planinensis, Niphargus
steueri
Troglocaridicola istriana
12. Kubik, Gradin, Koprska brda, SLO Zospeum sp., Bathysciotes khevenhuelleri, Niphargus krameri, Monolistra sp. -
Troglochthonius doratodactylus
Pauperobythus globuliventris
Thaumatoniscellus speluncae
Verhoeffodesmus gracilipes
Proteus anguinus ssp. nov.
4 5
Istriana mirnae
Eupolybothrus obrovensis
Leptodirus hochenwartii

Zaštita speleoloških objekata u Istarskoj županiji kroz projekte EU
Istarska županija je u cilju zaštite izvorišta pitkih voda još krajem 2006. godine započela sa osmišljavanjem projekata, koji bi, uz financijsku
pomoć fondova EU, osigurali smanjenje štetnog djelovanja antropogenog utjecaja na krške fenomene, odnosno krški reljef,
karakterističan za veći dio područja Istarske županije, pa tako i Hrvatske te susjedne Slovenije i Italije. Veći dio speleoloških objekata
direktna je veza površinskih i podzemnih voda, te je njihova zaštita od šireg društvenog značenja.
Projekt “Underground Istria” jedan je od uspješnijih projekata financiranih od strane Europske unije čiji je cilj bio unaprjeđenje stanja
i zaštita speleoloških objekata, kao i zaštita podzemnih voda krškog vodonosnika. U sklopu projekta očišćeno je devet spilja i jama
u Istri, izrađena je Baza podataka speleoloških objekata, a održane su i brojne radionice i predavanja za lokalno stanovništvo i srednjo-školsku
populaciju sa željom da se svi bolje upoznaju sa značajem spilja i jama kao prirodnih fenomena krškog područja Istre.
Obzirom da je održivost krša moguća isključivo kontinuiranim provođenjem znanstvenih istraživanja uz stalan nadzor i praćenje njihovog
stanja, Istarska županija je, na natječaj programa prekogranične suradnje Slovenija Hrvatska 2007. - 2013. godine, prijavila novi
projekt pod nazivom KUP (Karst Underground Protection) kao logičan nastavak prethodnog projekta. U sklopu projekta su predviđene
brojne nove aktivnosti, a poseban naglasak stavljen je na provođenje biospeleoloških istraživanja, te na edukaciju speleologa o znanstvenom
pristupu speleologiji. Projekt će osigurati bolju suradnju i zajedničko djelovanje regionalnih i državnih institucija u domeni
zaštite okoliša u Hrvatskoj i Sloveniji, kao i prepoznatljivost područja krajobraznih i prirodnih posebnosti krškog geografskog područja
Istre. Planirane su i brojne aktivnosti kojima će se utjecati na sprječavanje onečišćenja/zagađenja podzemnog krškog vodonosnika.
Inventarizacijom i planiranim upravljanjem speleološkim objektima projektnog područja osigurati će se njihova održivost, a rekonstrukcija
stare škole u “speleo kuću”, u mjestu Vodice, u općini Lanišće, osigurati će se daljnji razvoj speleologije na području Istre.
6 7

Vodeći partner projekta:
Istarska županija
Upravni odjel za održivi razvoj
Odsjek za zaštitu prirode i okoliša
Flanatička 29, 52100 Pula
Hrvatska
Tel. + 385(0)52372190
Fax. + 385(0)52372191
e-mail: odrzivi.razvoj@istra-istria.hr
Projekt KUP - Karst Underground protection
Program: Operativni program IPA Slovenija - Hrvatska 2007-2013
Akronim projekta: KUP
Službena stranica projekta: www.project-kup.org
Projektni partner:
Institut za istraživanje krša - ZRC SAZU
Titov trg 2
SI-6230 Postojna
Slovenija
Telefon: + 386 (0)5 700 19 00
Fax: + 386 (0)5 700 19 99
E-mail: izrk@zrc-sazu.si
Javna ustanova Natura Histrica
Obala Alda Rismonda 2
52 210 Rovinj
Hrvatska
Tel + 385 (0)52 830 582
Fax +385 (0)52 840 318
E-mail: info@natura-histrica.hr
Upravljačko tijelo Programa:
Služba Vlade Republike Slovenije za
lokalno samoupravo in regionalno politiko,
Oddelek za Cilj 3, IPA, INTERREG in PHARE
Skupni tehnični sekretariat
Slovenija-Hrvaška 2007-2013
Dunajska 58, 1000 Ljubljana
Slovenia
Tel.: +386 1 3201 411,
Faks: +386 1 3201 301
E-mail: jts-si-hr.svlr@gov.si
Impressum:
Autor teksta:
Mr. sc. Roman Ozimec
Popis fotografija:
naslovna: Ponor Kolinasi, Roč, Ćićarija, HR
(Autor: Ivan Glavaš);
ovitak unutra: Jama kod Rašpora, Ćićarija,
HR (Autor: Ivan Glavaš);
stranica 3: Dubrovska pećina, Pazin, HR
(Autor: Ivan Glavaš);
stranica 5: Lažištipavac Troglochthonius
doratodactylus, Račiška pečina, Račice, SLO
(Autor: Roman Ozimec);
stranica 5: Kopneni jednakonožni rak Thaumatoniscellus
speluncae, Jama Medvedjak,
Materija, SLO (Autor: Jana Bedek);
stranica 5: Dvojenoga Verhoeffodesmus
gracilipes, Rabakova špilja, Roč, HR (Autor:
Roman Ozimec);
stranica 5: Striga Eupolybothrus obrovensis,
Gnojnica jama, Mune, HR (Autor: Jana
Bedek);
stranica 5: Kornjaš pipalica Pauperobythus
globuliventris, Markova jama, Tar, HR (Autor:
Roman Ozimec);
stranica 5: Istarska čovječja ribica Proteus
anguinus ssp. n., Izvor Nimfej, Pula, HR
(Autor: Vedran Jalžić);
stranica 5: Vodeni puž Istriana mirnae, Izvor
Žive vode, Mirna, HR (Autori: Roman Ozimec
& Rajko Slapnik);
stranica 5: Kornjaš podzemljar Leptodirus
hochenwartii, Dimnice, Materija, SLO (Autor:
Roman Ozimec);
stranica 7: Jama Medvedjak, Materija, SLO
(Autor: Roman Ozimec);
stranica 9: Jama Maj hahlje, Buzet, HR
(Autor: Ivan Glavaš);
ovitak zadnja: Vela peć, Brest pod Učkom,
HR (Autor: Ivan Glavaš)
8 9

10 www.project-kup.org