priručnik za voditelja brodice i mornara motoriste - SachmetSail

Recommendations

Info

OSMICA Taj se uzao primijenjuje za osiguranje kraja konopa protiv rasplitanja. Zatim opet na kraju konopa koji prolazi kroz neki kolotur, da se iz njega nebi izvukao, te u još nekim sličnim situacijama. MUŠKI Ako moramo spojiti dva konopa iste debljine, onda ćemo to uraditi vezanjem ovog muškog uzla. Sličan mu je ženski, međutim nepouzdan jer proklizava. ZASTAVNI Kada želimo spojiti dva konopa od kojih je jedan tanji, a drugi deblji, dakle različitih debljina, spojit ćemo ih zastavnim uzlom. Njegova dvostruka verzija je garancija da se neće razvezati ni pod najžešćim cimanjem kakvom je recimo izložena signalna zastavica gore na sartiji jarbola na vjetru. Zato se naziva zastavnim. VRZNI Često se koristi. Jednostavan je i što više potežete konop, on više steže, čvršči je i ne proklizava. Na crtežu je prikazan vezan za oblicu. Taj se uzao može nataknuti brzo i spretno, pa se najčešće koristi. PASNJAK Taj je uzao obvezan na privezištu u luci, na obalnu bitvu. Kada se na istu bitvu veže više brodica, ovaj uzao omogućava da svatko lako oslobodi svoj konop, a da ne skida ni ne oslobađa ničiju cimu. Uzao ima nepomičnu omču koja se provlači ispod i kroz tuđe takve omče, i tako natiče ili skida sa bitve. ŠTIPNI Vrlo lako i brzo je odveziv. Praktičan je za recimo vezanje pripona tende na ogradu brodice. Ako zatreba brzo poodvezivati sve pripone zbog skidanja tende, jer će recimo nevera, to je odličan odabir uzla. S jednim potezom za repić ovog uzla pripona je odvezana. SIDRENI Primijenjuje se za vezanje sidrenog konopa na sidro (ako na sidro ne stavljamo predlanac). Za ovaj uzao, nakon što smo konop provukli dva puta oko sidrene alke i osigurali ne stezanje konopa na samu alku, učvrstit ćemo to sa ona dva do tri obična užarska uzla, i kraj konopa osigurati od izvlačenja iz tog uradka podvezivanjem. Podvezuje se posebnim tankim konopčićem. PLUTAČNI Mala je razlika između sidrenog i plutačnog uzla. U ovom konop čvrsto naliježe svojim vojevima za samu plutaču, a ostalo je sve isto. Ne zaboravite, i ovom uzlu potrebno je podvezivanje. To podvezivanje nam govori da je taj uzao predviđen za dulje neodvezivanje. Za kratkovremeni privez na neku plutaču praktičniji nam je pasnjak ili neki drugi uzao. OČNA UPLETKA Za neke potrebe imat ćemo na krajevima konopa stalnu očicu. Na takvu se očicu brzo priključuju škopci ili karabineri. U takvom slučaju napravi se na kraju užeta očna upletka, a po potrebi u to oko stavi se još malo ojačanje – srce, koje će čuvati oko od habanja trenjem. DRŽANJE I SPREMANJE KONOPA Na kraju još jedan savjet o spremanju i držanju konopa na brodici. Ako konop stavljamo u spremište, kao što je to recimo prostor na pramcu zvan forpik, nećemo konop namotavati u kotur. To bi nam se pri vađenju konopa sve splelo. Najbolje je konop slobodno spuštati u taj bunker i više ga ne dirati, okretati ili nešto slično, pa će se lagano i vaditi, bez zapetljavanja. Tako možemo postupiti i sa ostatkom priveznog konopa na palubi, samo ćemo ga smišljeno polagati, zbog ljepšeg izgleda. Tako treba imati pripremljen i konop za sidrenje. Kada bacimo sidro u more, sidrenjak nam mora teći s njegovom kupčeka a da nam u more ne poleti cijela gužva od jednom, i na polovici nam ostane nekakav ogroman spetljani mašlek. SVJETLOSNI I OSTALI SIGNALI I OZNAKE Najprije ćemo o propisanim svjetlima na brodici, brodovima, i svemu ostalom plovećem u pomorskom prometu. Svjetlima su noću označeni plovni objekti, kako bi se znalo u kojem se smjeru kreću, koliko su veliki, gdje im je pramac a gdje krma i koji bok nam je bliži, kao i što rade ili namjeravaju raditi ili poduzeti, a sve da se izbjegnu sudari ili nesporazumi u vođenju brodica. Sve je to dogovoreno na međunarodnoj razini, i svi su propisi usklađeni. Zbog toga plovila moraju biti 20
opremljena rasvjetnim tijelima, a osnovna su poziciona svjetla. Ta su svjetla smještena tako da se zna gdje je pramac a gdje krma, odnosno da znamo vidimo li nečija svjetla lijevog ili desnog boka, jer tako ćemo znati u kojem smjeru plovi. Prema ostalim svjetlima znat ćemo jeli to pred nama u noći brod koji po svojoj namjeni ili bilo čemu, a prema propisima, ima prednost i mi smo mu je dužni dati i poduzeti što nam propisi nalažu. Na crtežima će se vidjeti kako su svjetla na brodici postavljena, i pod kojim kutem se vide ili ne vide kad ih se gleda sa drugog broda. Dakle, osnovna poziciona svjetla ne vide se odjednom sva. Ako se gleda nekome na pramac, vidjet će se bijelo jarbolno ili jarbolna svjetla i oba bočna. Lijevo bočno svjetlo je crveno, a desno je zeleno. Razmještaj i rastojanja po visini propisana su određenim okvirima. Ako nekome gledamo u bok, vidjet ćemo uz bočno svjetlo i jarbolna. Kada neki brod počne okretati tako, da će nam pogledom izložiti svoju krmu, pomalo će nestajati jarbolna i bočna svjetla, a pojavit će se i ostati samo krmeno svjetlo. Ostala svjetla govore nam što brod radi, ili je posebne namjene, istaknuta su na povišenim sa svih strana horizonta vidljivim mjestima (svih 360° naokolo). Takva su svjetla istaknuta na brodicama koje ribare, peljarskim brodovima u službi, minopolagačima, jaružarima i ostalim brodovima posebnih namjena. Nasukani, sa otežanim manevriranjem i u ostalim nevoljama, brodovi i brodice signalizirat će to propisanim svjetlima kako bi se ostali sudionici u prometu znali ponašati. Pri kraju skripte su tablice svih mogućih situacija, kako se signalna svjetla vide u noći , a i koje su dnevne oznake za isto. Osnovno je upamtiti koja i kakva poziciona svjetla ima brodica kada plovi. Smatra se da ne plovi kada je plovilo usidreno, vezano ili nasukano. Ako samo pluta bez pogona, smatra se da plovi, jer se praktično pomiče nošena bilo strujom mora, valova ili nošena vjetrom. Kada plovi, mora imati upaljena poziciona svjetla. Kada ne plovi, ta svjetla gasi i pali neka druga prema potrebi, situaciji ili stanju. Na crtežima možete vidjeti primjere svjetlosnih oznaka po kojima ćete u noći prepoznati plovilo. SVJETIONICI Za označavanje opasnosti ili prepreka na plovnom putu, na trovima, hridima, pličacima, a i za orijentaciju, služe svjetionici. Razlikuju se po karakteristikama svojih svjetala koje su naznačene i na pomorskim kartama. Još točniji ili detaljniji opis nalazi se u priručniku «Popis svjetionika». Svjetla se razlikuju po boji i po načinu na koji se pojavljuju. To se označava kraticama. Boje su označene slovima: B za bijelo, Z za zeleno a C za crveno. Za način pojavljivanja svjetla svjetionika, pa zatim kako se pali i gasi, te koliko dugo svjetlo traje imamo kratice. Pk znači na prekide. Tu je svjetlo u trajanju duže od mraka i to svjetionik ponavlja periodično, kao žmigavac. Bl znači bljesak, dakle svjetlo bljesne na kratko, a nakon toga slijedi mrak u trajanju dužem od bljeska. Pm znači promijenjivo svjetlo, an primjer promjena bijelog u crveno, pa opet u bijelo, i tako dalje. Uz ove, u «Popisu svjetionika» naći ćete još kratica za detaljan opis. Na primjer, za bljeskove Bl, imamo još kraticu vk, što znači, vrlo kratak. Zatim u karakteristici svjetionika je i oznaka za kombinacije, kao što je svjetlo bljeskova u grupi. To se označava kraticom Gp i sa dodanim brojem koji kaže koliko bljeskova ima u grupi. 3Gp znači da su tri bljeska u grupi. U posljednje vrijeme prihvaćeno je da umjesto ove kratice Gp stoji uz kraticu Bl samo broj u zagradi, naprimjer Bl(3), što također znači da su tri bljeska u grupi. Zatim, tu će biti oznaka trajanja perioda tih grupa bljeskova koji su odijeljeni malo duljim intervalom mraka. Od početka prvog bljeska u grupi, pa do početka, opet prvog bljeska u slijedećoj grupi je vrijeme (period) označeno u sekundama oznake s. Na kraju je još i podatak iz kolike se udaljenosti može vidjeti svjetlo tog svjetionika izražena u nautičkim miljama M. Na novim kartama je još naznačena i nadmorska visina svjetla svjetionika s kojim podatkom se može izračunati udaljenost pozicije broda od tog svjetionika. Sve ćemo to prikazati grafičkim primjerom na crtežu. Svjetionik je na karti za primjer, označen ovako: B. Bl. 2Gp 20s 18M Imamo još svjetlosne oznake uz dnevne vidljive balisažne oznake plovnih puteva. Od tih oznaka jedne su postavljene prema kardinalnom sistemu, pa se nazivaju kardinalnim oznakama. Druge se oznake nazivaju lateralne oznake. Prve označavaju plovni put s oznakama u kvadrantima u čijem je središtu plovna prepreka. Drugim riječima, s koje strane treba izbjeći prepreku. Kvadranti su podijeljeni nešto drugačije nego li u meteorologiji, gdje je prvi kvadrant os Sjevera do Istoka od točke N do E ( 0° do 90° ), pa onda drugi od E do S, i tako dalje. U ovom slučaju kardinalnog označavanja plovnog puta napravljeni su kvadranti zapravo između interkardinalnih točaka, pa je sjeverni kvadrant od NW do NE, drugi je istočni od NE do SW, i tako dalje. Sve je to vidljivo u slijedećoj skici. Lateralnim oznakama označavaju se plovidbeni putevi, kanali, prolazi, moreuzi, ulaziizlazi iz više zatvorenih uvala i luka. U svijetu su prihvaćena dva načina lateralnog označavanja. A i B. Europski je način A, i primijenjuje se na Jadranu. U tom načinu oznake označene crvenom bojom ili svjetlom su sa lijeve strane plovnog puta, gledajući s ulaza u kanal, odnosno luku ili uvalu, ili gledajući s 21
Page 1 and 2: PRIRUČNIK ZA VODITELJA BRODICE I M
Page 3 and 4: daske, jer će biti položene na re
Page 5 and 6: krme. U protivnom, na vrhu vala mi
Page 7 and 8: POŽAR NA BRODICI U opremi i opreml
Page 9 and 10: OTVORENI - IZRAVNI protočni sistem
Page 11 and 12: u kučište usisanom mješavinom. K
Page 13 and 14: zemljine kugle (na kojem veći dio
Page 15 and 16: RAD NA POMORSKOJ KARTI Ako crtom na
Page 17 and 18: je na primjer moguća ili uobičaje
Page 19: Sve to potvrđuje i barometar kada
Page 27 and 28: IZBJEGAVANJE SUDARA Prema Pravilnik
Page 29 and 30: zahvaljujući baš toj šutnji u et
Page 31 and 32: MEĐUNARODNA TABLICA SRICANJA SLOVA
Page 33 and 34: 10. Odgovarajuću posudu za prihvat

priručnik za voditelja brodice i mornara motoriste - SachmetSail

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?