19.04.2013 Views

Karmelski Vjesnik br. 2/2012 - Hrvatski Karmel

Karmelski Vjesnik br. 2/2012 - Hrvatski Karmel

Karmelski Vjesnik br. 2/2012 - Hrvatski Karmel

SHOW MORE
SHOW LESS

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

2/<strong>2012</strong>.


Drage sestre i <strong>br</strong>aćo!<<strong>br</strong> />

Doba je godine u kojemu osjećamo potrebu<<strong>br</strong> />

za predahom i oporavkom. Svaki<<strong>br</strong> />

trenutak odmaka od užurbanih aktivnosti<<strong>br</strong> />

prilika je i za duhovno osvježenje. U odmoru<<strong>br</strong> />

mirnije vidimo sebe i lakše možemo<<strong>br</strong> />

preispitati svoje djelovanje, svoj identitet i<<strong>br</strong> />

poslanje. Pravi počinak moguć tek u Božjoj<<strong>br</strong> />

prisutnosti i tek u Njemu se razlučuje<<strong>br</strong> />

ono „tko smo“ i „što nam je činiti“. Tako<<strong>br</strong> />

nam ovi dani postaju lijepa priprema za<<strong>br</strong> />

Godinu vjere, koja u je navijestio papa Benedikt<<strong>br</strong> />

XVI., a koja započinje 11. listopada<<strong>br</strong> />

<strong>2012</strong>., na pedesetu obljetnicu otvorenja<<strong>br</strong> />

Drugog vatikanskog koncila. Papa naime<<strong>br</strong> />

želi da se iz našeg obnovljenog kršćanskog<<strong>br</strong> />

identiteta rodi bliskost s Bogom i ljudima,<<strong>br</strong> />

toliko potrebna ovom sekulariziranom i<<strong>br</strong> />

indiferentnom svijetu. Nerijetko se i mi<<strong>br</strong> />

Bogu posvećene osobe osjećamo osamljenima,<<strong>br</strong> />

a riječ bliskost gotovo da i ne postoji<<strong>br</strong> />

u našem rječniku. U ovom ljetnom <strong>br</strong>oju<<strong>br</strong> />

našeg <strong>Vjesnik</strong>a imamo dosta poticaja<<strong>br</strong> />

upravo na tu temu.<<strong>br</strong> />

Ponajprije časni lik našega sluge Božjega<<strong>br</strong> />

o. Gerarda Tome, o obljetnici njegova<<strong>br</strong> />

rođenja za nebo, podsjeća nas da se istinski<<strong>br</strong> />

pronalazimo tek onda kada u vjeri promatramo<<strong>br</strong> />

Isusa. Iz takvog motrenja nastaje<<strong>br</strong> />

djelovanje koje nije ništa drugo doli odsjaj<<strong>br</strong> />

njegove kreativnosti, njegove zainteresiranosti,<<strong>br</strong> />

njegove zauzetosti i u konačnici<<strong>br</strong> />

njegove blizine.<<strong>br</strong> />

Iz središnjice Reda nastavljaju stizati<<strong>br</strong> />

zauzeti poticaji na izgradnju autentične<<strong>br</strong> />

karmelske zajednice kao nešto za nas<<strong>br</strong> />

bitno i pred izazovima individualizma<<strong>br</strong> />

ljekovito. Nasuprot individualizmu stoji<<strong>br</strong> />

upravo bliskost. Zato je takva izgradnja<<strong>br</strong> />

stalno potrebna, o njoj ovisi i snaga našeg<<strong>br</strong> />

kršćanskog svjedočanstva i entuzijazam<<strong>br</strong> />

našeg misijskoga poslanja. Osobito nas raduju<<strong>br</strong> />

vijesti o novim misijama u Istočnom<<strong>br</strong> />

Timoru i Angoli.<<strong>br</strong> />

U našoj Provinciji nastavlja se zauzeti<<strong>br</strong> />

odgojni i o<strong>br</strong>azovni hod, ne samo<<strong>br</strong> />

u našim formativnim skupinama, nego<<strong>br</strong> />

i na razini permanentne formacije. Po-<<strong>br</strong> />

RIJEČ OCA PROVINCIJALA<<strong>br</strong> />

sredstvom Sustavnog studija duhovnosti<<strong>br</strong> />

i <strong>Karmel</strong>skog svjetovnog reda taj se hod<<strong>br</strong> />

na području karmelskog laikata sve više<<strong>br</strong> />

intenzivira. Po do<strong>br</strong>im odjecima ističe<<strong>br</strong> />

se i seminar temeljnog o<strong>br</strong>azovanja za<<strong>br</strong> />

klauzurne sestre u formaciji. Taj događaj<<strong>br</strong> />

nas, zajedno sa svečanim zavjetima<<strong>br</strong> />

u <strong>Karmel</strong>u sv. Josipa u Breznici Đakovačkoj,<<strong>br</strong> />

kao i sa svakim novim zvanjem,<<strong>br</strong> />

potiče na zahvalnost.<<strong>br</strong> />

S jednakom zahvalnošću uočavamo<<strong>br</strong> />

kako karmelske zajednice i duhovni centri<<strong>br</strong> />

privlače pozornost mjesnih Crkava prema<<strong>br</strong> />

sebi kao prema oazama ljudskosti i duhovnosti.<<strong>br</strong> />

Tu se prepoznaje spontano rađanje<<strong>br</strong> />

poslanja koje niče upravo iz skrbi oko<<strong>br</strong> />

kršćanskog i katoličkog identiteta. Proteklih<<strong>br</strong> />

mjeseci kao da je albanski <strong>Karmel</strong><<strong>br</strong> />

posebno došao u središte po nacionalnom<<strong>br</strong> />

susretu svećenika, biskupijskom susretu<<strong>br</strong> />

mladih i po povijesnom značaju svoga<<strong>br</strong> />

mjesta o biskupijskom jubileju.<<strong>br</strong> />

Naša najveća svetkovina, <strong>Karmel</strong>ska<<strong>br</strong> />

Gospa, prilika je da se s pouzdanjem o<strong>br</strong>atimo<<strong>br</strong> />

našoj Majci i Kraljici i da od nje molimo<<strong>br</strong> />

pomoć: da nas trajno uči motrenju<<strong>br</strong> />

Kristova lica; da nas podržava u življenju<<strong>br</strong> />

i naviještanju njegove riječi; da nam bude<<strong>br</strong> />

blizu u svakoj našoj potrebi. S ovom molitvom<<strong>br</strong> />

u srcu želim Vam svima sretan i blagoslovljen<<strong>br</strong> />

naš karmelski blagdan! +<<strong>br</strong> />

Vaš <strong>br</strong>. Vinko Mamić, provincijal<<strong>br</strong> />

1


2<<strong>br</strong> />

PISMO GENERALNOG<<strong>br</strong> />

DEFINITORIJA<<strong>br</strong> />

Izvješća definitora o pastoralnim<<strong>br</strong> />

posjetima; poticaji na vjerodostojnije<<strong>br</strong> />

življenje Terezijanske<<strong>br</strong> />

karizme; razgovori o misijama;<<strong>br</strong> />

o suradnji i zajedničkim proje<<strong>br</strong> />

k tima s <strong><strong>Karmel</strong>ski</strong>m redom<<strong>br</strong> />

(O. Carm.); financijska situacija<<strong>br</strong> />

Reda; nova imenovanja za<<strong>br</strong> />

različite službe; podsjećanje na<<strong>br</strong> />

važan jubilej: 450 godina od<<strong>br</strong> />

osnutka samostana Sv. Josipa u<<strong>br</strong> />

Avili (24. kolovoza <strong>2012</strong>.)<<strong>br</strong> />

Generalna kuća Bosonogih<<strong>br</strong> />

<strong>Karmel</strong>ićana<<strong>br</strong> />

Corso d’Italia, 38<<strong>br</strong> />

00198 Rim – Italija<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

10. lipanj <strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

Predraga <strong>br</strong>aćo i sestre u <strong>Karmel</strong>u:<<strong>br</strong> />

MIR!<<strong>br</strong> />

Od 4. do 9. lipnja definitori su se iznova<<strong>br</strong> />

okupili pod predsjedanjem oca Generala,<<strong>br</strong> />

na 13. sastanak Definitorija.<<strong>br</strong> />

Veliki dio vremena našeg sastanka posvetili<<strong>br</strong> />

smo reviziji posla koji su obavili<<strong>br</strong> />

otac General i definitori u pastoralnim posjetima<<strong>br</strong> />

tijekom ova tri mjeseca. O. Albert<<strong>br</strong> />

je izvijestio o posjetu Austriji i Varšavi; o.<<strong>br</strong> />

Emilio o Siciliji i Portugalu; o. George o<<strong>br</strong> />

Keniji, Burkini Faso – Obali Bjelokosti –<<strong>br</strong> />

Togu i Kongu; otac General o Krakovu; o.<<strong>br</strong> />

Marcos o Jugoistočnom Brazilu; i o. Peter<<strong>br</strong> />

o Japanu.<<strong>br</strong> />

Tijekom naših posjeta, osim pokušaja<<strong>br</strong> />

da pomognemo riješiti, s našom <strong>br</strong>aćom,<<strong>br</strong> />

konkretna pitanja koja se mogu pojaviti<<strong>br</strong> />

na svakom mjestu, pokušali smo animirati<<strong>br</strong> />

život redovnika vođenih smjernicama<<strong>br</strong> />

koje je Izvanredni generalni definitorij u<<strong>br</strong> />

Aricciju dao cijelom Redu. Važno je, stoga,<<strong>br</strong> />

da se u svakoj oblasti čita i o<strong>br</strong>adi dokument<<strong>br</strong> />

Kakvi trebamo biti? Terezijanske<<strong>br</strong> />

zajednice za Crkvu i svijet današnjice?<<strong>br</strong> />

Osim što je to potreban i veoma koristan<<strong>br</strong> />

zadatak, ovo čitanje olakšava dijalog<<strong>br</strong> />

s vizitatorom. U našim susretima sa zajednicama,<<strong>br</strong> />

uočili smo da je u načelu čitanje<<strong>br</strong> />

dokumenta kod redovnica bilo i još uvijek<<strong>br</strong> />

je temeljito i zainteresirano, što se ne može<<strong>br</strong> />

uvijek reći za našu <strong>br</strong>aću.<<strong>br</strong> />

Želimo da naši posjeti ne budu samo<<strong>br</strong> />

obične dijagnoze situacija u provincijama,<<strong>br</strong> />

već također pomoć kako bi različite oblasti<<strong>br</strong> />

mogle učiniti korake naprijed u zadaći<<strong>br</strong> />

utjelovljivanja terezijanske karizme i rješa-


vanja najproblematičnijih pitanja koja se u<<strong>br</strong> />

njima pojavljuju.<<strong>br</strong> />

Prije svega naša je želja, slijedeći naputke<<strong>br</strong> />

koje su nam predstavili viši poglavari<<strong>br</strong> />

Reda u Dokumentu iz Ariccija, animirati i<<strong>br</strong> />

ojačati život zajednice koji, u vjernosti terezijanskoj<<strong>br</strong> />

karizmi, uvijek nadilazi svaki<<strong>br</strong> />

osobni zadatak ili želju.<<strong>br</strong> />

Naš život zajedništva, izražen u <strong>br</strong>atskom<<strong>br</strong> />

susretu u različitim trenucima koje<<strong>br</strong> />

nam dan donosi, u molitvi, u moljenju<<strong>br</strong> />

časoslova i u koordiniranom apostolatu,<<strong>br</strong> />

ispunjava potrebe koje Crkva zahtijeva od<<strong>br</strong> />

našeg poziva. Pozvani smo živjeti karizmu<<strong>br</strong> />

svete Terezije u srcu Crkve kao zajednice<<strong>br</strong> />

koje, na odgovoran način, nastoje utjeloviti<<strong>br</strong> />

ideal terezijanskog humanizma u obitelj,<<strong>br</strong> />

a ne kao individualci.<<strong>br</strong> />

Također smo posvetili dosta vremena<<strong>br</strong> />

našeg susreta razgovoru o misijama. Misionarski<<strong>br</strong> />

poticaj, o kojem smo iznijeli neka<<strong>br</strong> />

razmišljanja u našem prijašnjem pismu,<<strong>br</strong> />

nerazdvojiv je od našeg poziva sinova i<<strong>br</strong> />

kćeri svete Terezije.<<strong>br</strong> />

U pogledu misije u Ugandi, Provincija<<strong>br</strong> />

Kalifornija – Arizona se svesrdno obvezala<<strong>br</strong> />

da će je nastaviti voditi, realizirajući neke<<strong>br</strong> />

promjene u sjedištu same Provincije, s ciljem<<strong>br</strong> />

da oslobodi neke kvalificirane redovnike<<strong>br</strong> />

koji mogu ispuniti spomenuto djelo.<<strong>br</strong> />

Iskreno zahvaljujemo Provinciji Kalifornija<<strong>br</strong> />

– Arizona na trudu koji će uložiti.<<strong>br</strong> />

IZ SREDIŠNJICE REDA<<strong>br</strong> />

Generalni Definitorij je zadužio o.<<strong>br</strong> />

Emilia J. Martineza da, u dogovoru s Provincijom<<strong>br</strong> />

Portugal i Iberijskom konferencijom<<strong>br</strong> />

provincijala pokrene novu karmelsku<<strong>br</strong> />

prisutnost u Istočnom Timoru. Tamo<<strong>br</strong> />

se nalazi samostan karmelićanki, kojem se<<strong>br</strong> />

nadamo pridružiti, u razumnom vremenu,<<strong>br</strong> />

zajednicu <strong>br</strong>aće.<<strong>br</strong> />

Jednako tako, Definitorij podupire i<<strong>br</strong> />

promiče dijalog započet između Provincijâ<<strong>br</strong> />

Južni Brazil i Portugal da uspostave<<strong>br</strong> />

misijsku prisutnost u Angoli. Spomenuti<<strong>br</strong> />

dijalog je već do<strong>br</strong>ano uznapredovao i<<strong>br</strong> />

Provincija Južni Brazil je prihvatila misiju,<<strong>br</strong> />

računajući uvijek na suradnju Portugala i,<<strong>br</strong> />

možda, neke druge latinoameričke oblasti.<<strong>br</strong> />

Željeli smo podijeliti s vama ove lijepe<<strong>br</strong> />

vijesti. Molimo da, s Božjom pomoću, uzmognemo<<strong>br</strong> />

sve sretno privesti kraju.<<strong>br</strong> />

Tijekom našeg sastanka također smo<<strong>br</strong> />

imali priliku saslušati <strong>br</strong>ige i za<strong>br</strong>inutost<<strong>br</strong> />

o. Julio Almansa, tajnika misija, razmjenjujući<<strong>br</strong> />

s njim neka mišljenja i misli s ciljem<<strong>br</strong> />

da misijska aktivnost iz središta Reda<<strong>br</strong> />

bude što učinkovitija. Već je dostupna<<strong>br</strong> />

Web stranica misija: www.ongcarmel.net.<<strong>br</strong> />

Između 8. i 11. svibnja <strong>2012</strong>., okupila<<strong>br</strong> />

se na gori <strong>Karmel</strong>u komisija sastavljena u<<strong>br</strong> />

suradnji s <strong><strong>Karmel</strong>ski</strong>m redom (O. Carm.)<<strong>br</strong> />

kako bi razradila projekt koji će omogućiti<<strong>br</strong> />

konzervaciju, restauriranje, o<strong>br</strong>anu i<<strong>br</strong> />

održavanje arheoloških ostataka u Wadi<<strong>br</strong> />

Es Siah, s dodatnim ciljem da im omogući<<strong>br</strong> />

javne posjete.<<strong>br</strong> />

Na Definitoriju smo dobili izvješće o.<<strong>br</strong> />

Fausta Spinellija, OCD, redovnika Provincije<<strong>br</strong> />

Genove i arhitekta, člana komisije<<strong>br</strong> />

koja je sastavljena i od o. Raula Maravija<<strong>br</strong> />

(generalni definitor Reda karmelićana), o.<<strong>br</strong> />

Francisca Negrala, OCD i o. Josea Colona,<<strong>br</strong> />

OCD.<<strong>br</strong> />

Komisija je izvijestila o radovima realiziranim<<strong>br</strong> />

u prošlosti (1996. godine) od grupe<<strong>br</strong> />

pod vodstvom o. Johna Sullivana, koji<<strong>br</strong> />

su najbolja polazna točka.<<strong>br</strong> />

Naravno, najprije treba dobiti potrebna<<strong>br</strong> />

dopuštenja kako bi se projekt mogao<<strong>br</strong> />

pokrenuti.<<strong>br</strong> />

Nakon dobivenih dopuštenja, redoslijed<<strong>br</strong> />

izvođenja koji si je komisija odredila<<strong>br</strong> />

je slijedeći: 1. početi restauraciju i/ili<<strong>br</strong> />

3


IZ SREDIŠNJICE REDA<<strong>br</strong> />

4<<strong>br</strong> />

konzervaciju crkve, adekvatno je pokrivajući;<<strong>br</strong> />

2. zatvoriti mjesta kroz koja nepoželjne<<strong>br</strong> />

osobe mogu ući u posjed; 3. restauracija<<strong>br</strong> />

i opskrba pokrivačima za prostoriju<<strong>br</strong> />

ispred tornja; 4. popravak gornjeg izvora,<<strong>br</strong> />

gradnja ograde, glavnih ulazâ, prostora za<<strong>br</strong> />

prodaju karata, zahodâ, pridružujući ih<<strong>br</strong> />

kanalima i vanjskom izvoru, asfaltiranje,<<strong>br</strong> />

itd.; 5. restauracija i pokrivanje „priorove<<strong>br</strong> />

ćelije”; 6. dizajniranje i gradnja terasâ i<<strong>br</strong> />

novih putova te restauracija starih, stvarajući<<strong>br</strong> />

tako prikladan ograđen prostor i prostor<<strong>br</strong> />

za odmor i molitvu te uz to osmisliti<<strong>br</strong> />

i zasaditi vrtove (cvijeće i biljke); 7. gornji<<strong>br</strong> />

ulaz; 8. špilje: konzervacija i zaštita.<<strong>br</strong> />

S odo<strong>br</strong>enjem Generalnog definitorija,<<strong>br</strong> />

uvijek u dijalogu s Generalnim definitorijem<<strong>br</strong> />

Reda karmelićana, komisija će se ponovno<<strong>br</strong> />

sastati, ako bude potrebno, u kolovozu<<strong>br</strong> />

(u Stelli Maris) i, kako bi informirala<<strong>br</strong> />

oba Generalna definitorija, u prosincu (u<<strong>br</strong> />

Rimu).<<strong>br</strong> />

Zahvaljujemo komisiji na obavljenom<<strong>br</strong> />

poslu i radujemo se ovim prvim koracima,<<strong>br</strong> />

sve vas pozivajući, zajedno s članovi-<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

ma komisije, da stavite ovaj projekt u ruke<<strong>br</strong> />

sv. Josipa i Blažene Djevice Marije od Gore<<strong>br</strong> />

<strong>Karmel</strong>a, kako bi štitili i pomogli ostvarenje<<strong>br</strong> />

ovog djela.<<strong>br</strong> />

U pogledu financijske situacije Reda,<<strong>br</strong> />

o. Attilio nas je obavijestio o balansu primitaka<<strong>br</strong> />

i troškova između siječnja i svibnja<<strong>br</strong> />

<strong>2012</strong>. Zamjetna je kriza uzrokovana<<strong>br</strong> />

smanjenjem pomoći koju prima generalna<<strong>br</strong> />

kuća. S druge strane, još su <strong>br</strong>ojne provincije<<strong>br</strong> />

koje trebaju uplatiti središtu Reda<<strong>br</strong> />

svoje godišnje doprinose. Uz uobičajene<<strong>br</strong> />

troškove bilo je mnogo izvanrednih. Mnogi<<strong>br</strong> />

od njih su bili u obliku pomoći za misije<<strong>br</strong> />

i formaciju.<<strong>br</strong> />

Tijekom ovog sastanka učinili smo i<<strong>br</strong> />

neka imenovanja. O. Romano Gambalunga<<strong>br</strong> />

je predstavljen Svetoj Stolici kao generalni<<strong>br</strong> />

postulator. O. Rafał Wilkowski je<<strong>br</strong> />

imenovan tajnikom za redovnice, koji će<<strong>br</strong> />

nastaviti u isto vrijeme obavljati i dužnost<<strong>br</strong> />

tajnika oca Generala. U isto vrijeme je o.<<strong>br</strong> />

Romano Gambalunga imenovan priorom<<strong>br</strong> />

generalne kuće, a zamjenikom priora o.<<strong>br</strong> />

Jean Joseph Bergara. Već nekoliko mjese-


ci s nama je novi delegat oca Generala za<<strong>br</strong> />

OCDS, o. Alzinir Debastiani.<<strong>br</strong> />

Zahvaljujemo <strong>br</strong>aći koja su dosad obnašala<<strong>br</strong> />

ove službe: o. Ildefonsu Morionesu,<<strong>br</strong> />

koji napušta postulaturu nakon mnogo<<strong>br</strong> />

godina služenja središtu Reda u ovoj i<<strong>br</strong> />

drugim dužnostima, o. Karolu Kraju, o.<<strong>br</strong> />

Aloysiusu Deeneyu i o. Silvanu Vescoviju,<<strong>br</strong> />

dosadašnjem prioru kuće, koji će nastaviti<<strong>br</strong> />

službu generalnog tajnika.<<strong>br</strong> />

U dijelu posvećenom našim sestrama<<strong>br</strong> />

bosonogim karmelićankama, analizirali<<strong>br</strong> />

smo, na prvom mjestu, rezultate posjeta<<strong>br</strong> />

grupe koja je, poslana od generalne uprave,<<strong>br</strong> />

posjetila sestre u Nkuéu (Ekvatorska<<strong>br</strong> />

Gvineja). Zahvaljujemo o. Antoniu Gonzálezu,<<strong>br</strong> />

OCD, s. Rosario i s. Domitille,<<strong>br</strong> />

OCD i s. Maríji José Mariño, cm, na trudu<<strong>br</strong> />

oko ovog samostana.<<strong>br</strong> />

Također smo razmotrili neke molbe<<strong>br</strong> />

za pomoć od strane samostanâ koji imaju<<strong>br</strong> />

manjak ljudi. Nije lako iz uprave Reda izići<<strong>br</strong> />

u susret ovim molbama budući da se, na<<strong>br</strong> />

prvom mjestu, mora uvijek poštovati autonomija<<strong>br</strong> />

samostanâ, kako onih koji primaju<<strong>br</strong> />

redovnice tako i onih koji ih šalju. S<<strong>br</strong> />

druge strane, moramo biti realni i priznati<<strong>br</strong> />

da nije uvijek lako naći grupu sestara koje<<strong>br</strong> />

se, ostavivši svoje zajednice, prilagode jednoj<<strong>br</strong> />

novoj, potpuno drugačijoj, stvarnosti;<<strong>br</strong> />

također, povremeno i sestre koje ih primaju<<strong>br</strong> />

imaju određene poteškoće u prilagođavanju<<strong>br</strong> />

na osobe koje dođu.<<strong>br</strong> />

Nastojat ćemo, u svakom slučaju, olakšati<<strong>br</strong> />

komunikaciju među zajednicama,<<strong>br</strong> />

kako bi one same mogle provjeriti realne<<strong>br</strong> />

mogućnosti pomoći među samostanima.<<strong>br</strong> />

O. Albert Wach nam je predstavio zaključke<<strong>br</strong> />

grupe koja je razmišljala zadnjih<<strong>br</strong> />

mjeseci o suradnji među provincijama. Nadamo<<strong>br</strong> />

se da ćemo uskoro moći poslati dokument<<strong>br</strong> />

koji će služiti kao smjernica za sve.<<strong>br</strong> />

U pogledu terezijanskog jubileja, nakon<<strong>br</strong> />

što je otac General zaprimio molbu o.<<strong>br</strong> />

Sergija Marqueta, provincijala Aragona i<<strong>br</strong> />

Valencije, odlučili smo razriješiti dužnosti<<strong>br</strong> />

generalnog tajnika jubileja o. Pascual Gila,<<strong>br</strong> />

s ciljem da se može vratiti svojoj provinciji,<<strong>br</strong> />

koja treba njegovu prisutnost u Delegaciji<<strong>br</strong> />

Zapadne Afrike. Usprkos važnosti rada<<strong>br</strong> />

koji je obavljao o. Pascual, kojemu zahva-<<strong>br</strong> />

IZ SREDIŠNJICE REDA<<strong>br</strong> />

ljujemo na ovim mjesecima službe, Definitorij<<strong>br</strong> />

je uzeo u obzir ovu važnu misijsku<<strong>br</strong> />

potrebu koju nam je predstavio o. Sergio.<<strong>br</strong> />

Na našem sastanku u rujnu objavit<<strong>br</strong> />

ćemo ime novog generalnog tajnika.<<strong>br</strong> />

O. Augustine Mulloor nas je obavijestio<<strong>br</strong> />

o osnutku Foruma za karmelska istraživanja<<strong>br</strong> />

u Indiji (ICRF), koji je plod sastanka<<strong>br</strong> />

doktora znanosti u Hyderabadu. Ovaj Forum<<strong>br</strong> />

želi animirati i koordinirati karmelsko-terezijanske<<strong>br</strong> />

studije u Indiji i njegovo<<strong>br</strong> />

prvo izdanje će biti studija o Putu k savršenosti.<<strong>br</strong> />

Na web stranici Reda možete pronaći<<strong>br</strong> />

više informacija o tome.<<strong>br</strong> />

Prije završetka, podsjećamo vas da će<<strong>br</strong> />

se 24. kolovoza ove godine navršiti 450<<strong>br</strong> />

godina od osnutka samostana Sv. Josipa u<<strong>br</strong> />

Avili. To je događaj koji ne smijemo pustiti<<strong>br</strong> />

da padne u zaborav. Možete pronaći informacije<<strong>br</strong> />

o aktivnostima vezanim uz ovaj<<strong>br</strong> />

datum na: www.sanjosedeavila.es<<strong>br</strong> />

Sestre i <strong>br</strong>aćo, želimo vam sretno ljeto.<<strong>br</strong> />

Neka nas sve blagoslovi naša Majka, Gospa<<strong>br</strong> />

<strong>Karmel</strong>ska. +<<strong>br</strong> />

Vaša <strong>br</strong>aća:<<strong>br</strong> />

P. Saverio Cannistrà, General<<strong>br</strong> />

P. Emilio J. Martínez<<strong>br</strong> />

P. Albert Wach<<strong>br</strong> />

P. Augustine Mulloor<<strong>br</strong> />

P. Robert Paul<<strong>br</strong> />

P. Marcos Juchem<<strong>br</strong> />

P. Peter Chung<<strong>br</strong> />

P. George Tambala<<strong>br</strong> />

P. John Grennan<<strong>br</strong> />

5


6<<strong>br</strong> />

S PETE SJEDNICE<<strong>br</strong> />

PROVINCIJALNOGA<<strong>br</strong> />

SAVJETA<<strong>br</strong> />

Provincijalni savjet HKP sv. Oca Josipa<<strong>br</strong> />

održao je u petak, 25. svibnja <strong>2012</strong>., s početkom<<strong>br</strong> />

u 9.30 sati u Remetama svoju petu<<strong>br</strong> />

sjednicu. U radu sjednice sudjelovali su<<strong>br</strong> />

o. Vinko Mamić, provincijal, savjetnici o.<<strong>br</strong> />

Antonio-Mario Čirko, o. Petar Janjić i o.<<strong>br</strong> />

Srećko Rimac, provincijalni ekonom o.<<strong>br</strong> />

Dario Tokić i provincijalni tajnik o. Dražen<<strong>br</strong> />

Marija Vargašević. Na uvodnom dijelu<<strong>br</strong> />

sjednice sudjelovao je o. Branko<<strong>br</strong> />

Zebić, prior splitske zajednice. Oo. Petar<<strong>br</strong> />

i Srećko bili su uključeni putem video<<strong>br</strong> />

veze.<<strong>br</strong> />

Susret je započeo zajedničkom molitvom,<<strong>br</strong> />

nakon koje je o. Branko Zebić izložio<<strong>br</strong> />

primjedbe i prijedloge u vezi splitske<<strong>br</strong> />

zajednice i u vezi gradnje nove crkve,<<strong>br</strong> />

samostana i pastoralnog centra u Splitu.<<strong>br</strong> />

Prijedlozi su išli u smjeru osiguranja<<strong>br</strong> />

boljih uvjeta za samostanski život i pastoralno<<strong>br</strong> />

djelovanje, u smjeru senzibiliziranja<<strong>br</strong> />

vjernika i drugih do<strong>br</strong>očinitelja za<<strong>br</strong> />

aktivnije sudjelovanje u pothvatu gradnje<<strong>br</strong> />

putem mogućih vjerničkih okupljanja na<<strong>br</strong> />

prostoru pokraj gradilišta i u smjeru poboljšanja<<strong>br</strong> />

urbanističkih planova. Neki od<<strong>br</strong> />

prijedloga ticali su se i promjena u važećem<<strong>br</strong> />

projektu odo<strong>br</strong>enom od Provincijalnog<<strong>br</strong> />

kapitula i Proširenog provincijalnog<<strong>br</strong> />

savjeta.<<strong>br</strong> />

Provincijalni savjet zahvalio je o. Branku<<strong>br</strong> />

na prijedlozima i na svemu što je dosad<<strong>br</strong> />

poduzeo u vezi gradnje. Glede prijedloga<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

koji se tiču urbanističkoga plana, Savjet je<<strong>br</strong> />

odo<strong>br</strong>io i potaknuo da se nastave nastojanja<<strong>br</strong> />

oko uređenja pristupne ceste, oko<<strong>br</strong> />

izmjene razmještaja okolnih prometnica<<strong>br</strong> />

i trasa gradskog autobusnog prometa te<<strong>br</strong> />

oko uređenja prostora koji je u gradskom<<strong>br</strong> />

vlasništvu, a okružuje naše građevinsko<<strong>br</strong> />

zemljište te bi mogao biti u službi budućega<<strong>br</strong> />

sakralnog prostora. Savjet se također<<strong>br</strong> />

složio s nastojanjem da se dobiju u koncesiju<<strong>br</strong> />

određene parcele.<<strong>br</strong> />

Glede ostalih prijedloga, od kojih se<<strong>br</strong> />

neka tiču izmjene građevinskog projekta,<<strong>br</strong> />

savjetnici nisu bili skloni izmjenama.<<strong>br</strong> />

O. Provincijal predstavio je suradnju s<<strong>br</strong> />

austrijskom provincijom koja je u zadnje<<strong>br</strong> />

vrijeme intenzivirana i tiče se poglavito<<strong>br</strong> />

promicanja karmelskih zvanja. Otvorene<<strong>br</strong> />

su mogućnosti suradnje dviju provincija i<<strong>br</strong> />

na drugim područjima. Trenutno u Grazu<<strong>br</strong> />

boravi o. Endre radeći na svome doktoratu,<<strong>br</strong> />

a uskoro bi u Hrvatsku mogao stići<<strong>br</strong> />

jedan austrijski student. +


(NOVE) KARMELSKE<<strong>br</strong> />

MREŽNE STRANICE<<strong>br</strong> />

Web stranica misija OCD: http://www.<<strong>br</strong> />

ongcarmel.net.<<strong>br</strong> />

Informacije o aktivnostima vezanim uz<<strong>br</strong> />

450. obljetnicu osnutka samostana Sv. Josipa<<strong>br</strong> />

u Avili: http://sanjosedeavila.es.<<strong>br</strong> />

Vijesti i radni materijali za čitanje djela<<strong>br</strong> />

sv. Terezije od Isusa u pripravi za 500.<<strong>br</strong> />

obljetnicu njezina rođenja: http://www.<<strong>br</strong> />

iwasbornforyou.com (dostup no na šest<<strong>br</strong> />

svjetskih jezika).<<strong>br</strong> />

Treći međunarodni terezijanski kongres,<<strong>br</strong> />

posvećen Knjizi osnutaka: od 27.<<strong>br</strong> />

kolovoza do 2. rujna u Sveučilištu mistike<<strong>br</strong> />

u Avili, s mogućnošću pot punoga mrežnoga<<strong>br</strong> />

praćenja na četiri svjetska jezika, uz<<strong>br</strong> />

plaćanje učešća: http://www.teresadeavila.<<strong>br</strong> />

net.<<strong>br</strong> />

Sestre karmelićanke iz <strong>Karmel</strong>a sv.<<strong>br</strong> />

Male Terezije u Kloštar Ivaniću obnovile<<strong>br</strong> />

su svoju mrežnu stranicu na poddomeni<<strong>br</strong> />

portala hrvatskoga <strong>Karmel</strong>a: http://klostar.karmel.hr.<<strong>br</strong> />

+<<strong>br</strong> />

7


8<<strong>br</strong> />

USKRSNI EMAUS<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> bogoslovi na izletu<<strong>br</strong> />

po Bosni i Hercegovini u uskrsnome<<strong>br</strong> />

tjednu, od 9. do 15.<<strong>br</strong> />

travnja <strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

Na poziv naših klauzurnih sestara iz Sarajeva<<strong>br</strong> />

krenuli smo na Uskrsni ponedjeljak<<strong>br</strong> />

u posjet njima i nekim drugim mjestima i<<strong>br</strong> />

obiteljima nas koji smo rodom iz Bosne i<<strong>br</strong> />

Hercegovine. Ovdje ćemo ukratko dnevnički<<strong>br</strong> />

izvijestiti o tom našem putovanju.<<strong>br</strong> />

Prvi dan<<strong>br</strong> />

Nakon svete mise i ručka na Uskrsni ponedjeljak<<strong>br</strong> />

krenuli smo prema Sarajevu. Naša<<strong>br</strong> />

prva postaja bilo je svetište svetog Ivana<<strong>br</strong> />

Krstitelja u Podmilačju. Tamo nas je lijepo<<strong>br</strong> />

primio župnik fra Marko, te nam rekao nekoliko<<strong>br</strong> />

riječi o svetištu. Nakon kratkog druženja<<strong>br</strong> />

i razgledavanja svetišta, zaputili smo<<strong>br</strong> />

se u obližnje selo Bistricu, gdje smo prenoćili<<strong>br</strong> />

u obiteljskoj kući našega <strong>br</strong>. Vitomira,<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

rodom iz Bistrice. Budući da je bilo hladno,<<strong>br</strong> />

morali smo se nekako i ugrijati. Hvala<<strong>br</strong> />

Bogu, uz nas je bio naš magistar, o. Stjepan,<<strong>br</strong> />

koji je stručnjak za paljenje vatre, tako da<<strong>br</strong> />

nam je već nakon nekoliko minuta bilo toplije.<<strong>br</strong> />

Svježi seoski zrak otvorio nam je têk,<<strong>br</strong> />

pa nam je do<strong>br</strong>o došla naša domaća hrana<<strong>br</strong> />

iz samostana koju smo ponijeli sa sobom.<<strong>br</strong> />

Večerali smo uz ugodan razgovor i šalu, te<<strong>br</strong> />

nakon molitve pošli na počinak, nestrpljivo<<strong>br</strong> />

iščekujući jutro.<<strong>br</strong> />

Drugi dan<<strong>br</strong> />

Nakon jutarnje molitve krenuli smo u posjet<<strong>br</strong> />

rodbini <strong>br</strong>. Vitomira, kod kojih smo<<strong>br</strong> />

bili na doručku. Nakon kratkog i ugodnog<<strong>br</strong> />

druženja zahvalili smo im na gostoprimstvu<<strong>br</strong> />

i uputili se na grob oca našeg <strong>br</strong>. Vitomira,<<strong>br</strong> />

gdje smo se pomolili i zapalili svijeće.<<strong>br</strong> />

Nastavili smo put prema gradu Jajcu,<<strong>br</strong> />

kratko ga obišli i slikali se pored njegovih<<strong>br</strong> />

prekrasnih slapova. Nakon toga pošli smo<<strong>br</strong> />

prema samostanu sestara franjevki u Bugojnu,<<strong>br</strong> />

gdje nas je na ručak pozvala tetka<<strong>br</strong> />

<strong>br</strong>. Vitomira, samostanska kuharica. Hrana<<strong>br</strong> />

kojom su nas sestre počastile bila je uistinu<<strong>br</strong> />

do<strong>br</strong>a i ukusna. Zahvalili smo im na lijepom<<strong>br</strong> />

druženju i na odličnom objedu koji su<<strong>br</strong> />

nam pripremile s ljubavlju, te na stavili naš<<strong>br</strong> />

put. Nakon nekog vremena morali smo se<<strong>br</strong> />

zaustaviti jer se našem magistru pridrijemalo,<<strong>br</strong> />

pa smo radi sigurnosti stali nekoliko<<strong>br</strong> />

minuta da se malo odmori. U predvečerje<<strong>br</strong> />

smo stigli u Sarajevo. Na ulazu u samostan<<strong>br</strong> />

Kraljice <strong>Karmel</strong>a dočekala nas je naša<<strong>br</strong> />

sestra Marija i uputila nas u govornicu.<<strong>br</strong> />

Tamo nas je srdačno pozdravila mlada i<<strong>br</strong> />

nasmiješena poglavarica s. Irena, s kojom<<strong>br</strong> />

smo kratko porazgovarali. Potom nas je s.<<strong>br</strong> />

Marija odvela do naših soba. Smjestivši se,


pošli smo u crkvu slaviti svetu misu, nakon<<strong>br</strong> />

koje smo večerali. U večernjem programu<<strong>br</strong> />

našli smo se sa sestrama u rekreaciji gdje<<strong>br</strong> />

smo se međusobno upoznavali, budući da<<strong>br</strong> />

je većini nas ovo bio prvi susret s <strong>Karmel</strong>om<<strong>br</strong> />

u Sarajevu.<<strong>br</strong> />

Treći dan<<strong>br</strong> />

Slavili smo svetu misu sa sestrama, izmolili<<strong>br</strong> />

jutarnju molitvu i pošli na doručak.<<strong>br</strong> />

Nakon doručka kratko smo se našli sa<<strong>br</strong> />

sestrama. U obilazak grada s nama je pošao<<strong>br</strong> />

i Vladimir, bogoslov iz župe koji rado<<strong>br</strong> />

posjećuje naše sestre. Prvo smo posjetili<<strong>br</strong> />

crkvu Presvetog Trojstva, u kojoj je kršten<<strong>br</strong> />

naš <strong>br</strong>. Danijel, rođeni Sarajlija. Tu nas je<<strong>br</strong> />

dočekao i lijepo ugostio vlč. Josip Lebo,<<strong>br</strong> />

župnik i profesor na Bogoslovnom fakultetu<<strong>br</strong> />

u Sarajevu. Posjetili smo i bogoslovno<<strong>br</strong> />

sjemenište, gdje nas je pozdravio ekonom i<<strong>br</strong> />

prefekt vlč. Damir. Tamo smo se susreli i s<<strong>br</strong> />

mons. Tomom Vukšićem, vojnim ordinarijem<<strong>br</strong> />

u BiH, koji nas je počastio pićem u<<strong>br</strong> />

kafiću bogoslovije. Nakon obilaska sjemeništa,<<strong>br</strong> />

posjetili smo obnovljenu katedralu<<strong>br</strong> />

Srca Isusova, pravoslavni hram i Ali-Pašinu<<strong>br</strong> />

džamiju, te prošetali sta rim dijelom<<strong>br</strong> />

grada. Potom smo u franjevačkom samostanu<<strong>br</strong> />

i crkvi na Bistriku bili gosti fra Danijela,<<strong>br</strong> />

rođaka našega <strong>br</strong>. Danijela. Nakon<<strong>br</strong> />

Bistrika slijedilo je ispunjenje dugoočekivane<<strong>br</strong> />

želje: ćevapi kod „Želje“. Ukusnošću<<strong>br</strong> />

su u potpunosti odgovorili reputaciji koji<<strong>br</strong> />

imaju. Prošetavši još jednom kratko gradom,<<strong>br</strong> />

krenuli smo u pravcu samostana.<<strong>br</strong> />

Prije povratka, posjetili smo rodnu kuću<<strong>br</strong> />

našega <strong>br</strong>. Danijela. U samostanu smo<<strong>br</strong> />

molili večernju molitvu, večerali, i potom<<strong>br</strong> />

se uz pjesmu radosno družili sa sestrama.<<strong>br</strong> />

Četvrti dan<<strong>br</strong> />

Dan smo započeli zajedničkom svetom<<strong>br</strong> />

misom sa sestrama, jutarnjom i doručkom.<<strong>br</strong> />

Prije polaska prema Hercegovini susreli<<strong>br</strong> />

smo se sa sestrama i zahvalili im na<<strong>br</strong> />

lijepom druženju i na ljubavi koju su nam<<strong>br</strong> />

iskazale, kao i na <strong>br</strong>izi za <strong>br</strong>. Vedrana koji<<strong>br</strong> />

se u međuvremenu razbolio. Krenuli smo<<strong>br</strong> />

iznova na put tužni što napuštamo sestre,<<strong>br</strong> />

ali ispunjena i radosna srca zbog susreta<<strong>br</strong> />

s njima. Putem smo kratko zastali na odmorištu<<strong>br</strong> />

u Jablanici, osvježili se i nastavili<<strong>br</strong> />

prema Mostaru. Prva točka našeg posjeta<<strong>br</strong> />

Mostaru bila je katedrala posvećena Mariji<<strong>br</strong> />

Majci Crkve. Tamo su nas primili župnik<<strong>br</strong> />

don Luka Pavlović i bogoslov Ivan Bijakšić,<<strong>br</strong> />

koji su nam otvorili katedralu za kratko razgledavanje.<<strong>br</strong> />

Nakon toga smo posjetili Stari<<strong>br</strong> />

most, gdje smo se slikali. Prošetavši starim<<strong>br</strong> />

dijelom grada, sjeli smo na objed, i potom<<strong>br</strong> />

nastavili put za Stolac. U Stocu smo prvo<<strong>br</strong> />

svratili do roditelja <strong>br</strong>. Damira, gdje smo<<strong>br</strong> />

se osvježili i malo odmorili. Kako je našem<<strong>br</strong> />

<strong>br</strong>. Vedranu, koji je zbog bolesti ostao kod<<strong>br</strong> />

sestara u Sarajevu, bivalo sve gore, o. Stjepan<<strong>br</strong> />

i <strong>br</strong>. Danijel krenuli su po njega kako bi<<strong>br</strong> />

ga prevezli u bolnicu u Zagreb. Međutim,<<strong>br</strong> />

njegovo se je stanje putem toliko pogoršalo<<strong>br</strong> />

da su bili prisiljeni ostaviti ga na liječenju u<<strong>br</strong> />

Slavonskom Brodu. Tamo se je, hvala Bogu,<<strong>br</strong> />

počeo oporavljati. U međuvremenu, mi<<strong>br</strong> />

koji smo ostali u Stocu izmolili smo večernju<<strong>br</strong> />

u crkvi sv. Ilije i susreli se sa župnikom<<strong>br</strong> />

don Rajkom Markovićem i sestrama milosrdnicama<<strong>br</strong> />

s. Alojzijom i s. Slavomirom.<<strong>br</strong> />

PRILOZI<<strong>br</strong> />

9


PRILOZI<<strong>br</strong> />

10<<strong>br</strong> />

Nakon toga nas je čekala večera kod roditelja<<strong>br</strong> />

našeg sjemeništarca Stanka, gdje smo<<strong>br</strong> />

bili lijepo primljeni i ugošćeni. Dio nas je<<strong>br</strong> />

na spavanju bio kod župnika, drugi dio kod<<strong>br</strong> />

<strong>br</strong>. Damira, a treći kod Stankovih roditelja.<<strong>br</strong> />

Peti dan<<strong>br</strong> />

Sudjelovali smo na misi u crkvi sv. Ilije,<<strong>br</strong> />

gdje nas je župnik lijepo predstavio i potakao<<strong>br</strong> />

prisutne vjernike na molitvu za svećenička<<strong>br</strong> />

i redovnička zvanja. Nakon mise<<strong>br</strong> />

izmolili smo jutarnje pohvale i zatim se<<strong>br</strong> />

zaputili na doručak kod župnika. U radosnom<<strong>br</strong> />

raspoloženju krenuli smo u obilazak<<strong>br</strong> />

grada. Posjetili smo Križevac, ostatke<<strong>br</strong> />

starog grada, vodopade i stare ćuprije. Na<<strong>br</strong> />

ručku smo bili kod roditelja <strong>br</strong>. Damira,<<strong>br</strong> />

koji su uistinu bili radosni što smo ih posjetili.<<strong>br</strong> />

Nakon lijepog druženja i kratkog<<strong>br</strong> />

odmora, krenuli smo prema našem samostanu<<strong>br</strong> />

na Buškom jezeru. Prije dolaska na<<strong>br</strong> />

to odredište posjetili smo don Ivana Marčića,<<strong>br</strong> />

prijatelja <strong>br</strong>. Damira, u njegovoj župi<<strong>br</strong> />

Gradina nedaleko od Međugorja. Radostan<<strong>br</strong> />

što nas je mogao ugostiti, rekao je da<<strong>br</strong> />

drugi put dođemo na ručak ili na večeru,<<strong>br</strong> />

a ne samo na sok i kolače. Hvala mu na<<strong>br</strong> />

njegovom gostoprimstvu. U samostanu su<<strong>br</strong> />

nas <strong>br</strong>aća dočekala s večerom, nakon koje<<strong>br</strong> />

je uslijedilo druženje.<<strong>br</strong> />

Šesti dan<<strong>br</strong> />

Slavili smo svetu misu s <strong>br</strong>aćom s Buškog<<strong>br</strong> />

jezera i još jednom skupinom koja je boravila<<strong>br</strong> />

u samostanu preko vikenda. Poslije<<strong>br</strong> />

doručka krenuli smo u obilazak Livna.<<strong>br</strong> />

Najviše nas se dojmio prelijepi izvor Duman.<<strong>br</strong> />

Nakon obilaska grada, krenuli smo<<strong>br</strong> />

na ručak kod roditelja <strong>br</strong>. Stipe. Među<<strong>br</strong> />

svom izvrsno pripremljenom hranom s<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

gradela posebno su se isticale pohane žabe.<<strong>br</strong> />

Zahvalivši Stipinoj obitelji na lijepom prijemu,<<strong>br</strong> />

vratili smo se u naš samostan. Tamo<<strong>br</strong> />

smo se kratko odmorili, izmolili večernju,<<strong>br</strong> />

te se nakon večere družili s <strong>br</strong>aćom.<<strong>br</strong> />

Sedmi dan<<strong>br</strong> />

Nakon nedjeljne svete mise i doručka pozdravili<<strong>br</strong> />

smo se s <strong>br</strong>aćom s Buškog jezera<<strong>br</strong> />

i krenuli prema Splitu, odnosno u Solin-<<strong>br</strong> />

Kučine, u posjet roditeljima i rodbini našega<<strong>br</strong> />

<strong>br</strong>. Boška. Na ručku su nam se pridružili<<strong>br</strong> />

o. Branko i mama <strong>br</strong>ata Vitomira.<<strong>br</strong> />

Naš posljednji posjet na ovome putovanju<<strong>br</strong> />

bio je obitelji <strong>br</strong>. Vitomira. Oni su nas<<strong>br</strong> />

lijepo dočekali i ugostili, kao i svi drugi<<strong>br</strong> />

naši domaćini. Poseban povod za radost<<strong>br</strong> />

u ovome je slučaju bio taj što se je Vitomirova<<strong>br</strong> />

obitelj uselila u novi stan. Put nas<<strong>br</strong> />

je nakon ovog posjeta vodio našem zagrebačkom<<strong>br</strong> />

domu, u koji smo stigli u večernjim<<strong>br</strong> />

satima.<<strong>br</strong> />

HVALA SVIMA KOJI SU NAM OMOGUĆILI<<strong>br</strong> />

OVAJ IZLET! HVALA NAŠIM OBITELJIMA<<strong>br</strong> />

KOJE SU NAS PRIMILE I UGOSTILE! NA<<strong>br</strong> />

KRAJU, VELIKO HVALA NAŠIM SESTRAMA U<<strong>br</strong> />

SARAJEVU, BEZ KOJIH SVE OVO NE BI BILO<<strong>br</strong> />

MOGUĆE! NEKA NAS SVE PRATI ZAGOVOR<<strong>br</strong> />

MAJKE I KRALJICE KARMELA!!! +<<strong>br</strong> />

DAN KRIZMANIKA<<strong>br</strong> />

Dana 14. travnja u Remetama je po prvi<<strong>br</strong> />

put održana duhovna obnova za krizmanike<<strong>br</strong> />

uoči krizme uz geslo “S Duhom Svetim<<strong>br</strong> />

u slobodu”. Osim priprave za krizmu, dinamičan<<strong>br</strong> />

program imao je za nakanu mlade


pozvati na uključivanje u crkvenu zajednicu<<strong>br</strong> />

nakon sakramente Potvrde. Jednu mladu<<strong>br</strong> />

sudionicu, Magdalenu Mihetec, zamolili<<strong>br</strong> />

smo da nam prenese svoje dojmove.<<strong>br</strong> />

Dan krizmanika, odnosno duhovna obnova<<strong>br</strong> />

za krizmanike bio je veseo i zabavan<<strong>br</strong> />

događaj za nas krizmanike. Kada smo tek<<strong>br</strong> />

došli svi smo bili sramežljivi i družili smo se<<strong>br</strong> />

u grupicama, kako se tko s kim poznavao, ali<<strong>br</strong> />

onda je sve počelo. Prvo su nam animatori<<strong>br</strong> />

podijelili listiće sa različitim bojama. Nismo<<strong>br</strong> />

znali što to znači. Zatim smo pogledali film<<strong>br</strong> />

o čovjeku koji se drogirao i bio sotonist, izgubio<<strong>br</strong> />

ženu, i ostao sam sa svojom kćeri. Jednom<<strong>br</strong> />

je čuo propovijed o Isusu Kristu te se<<strong>br</strong> />

u teškoj situaciji počeo moliti. Tu je osjetio<<strong>br</strong> />

da mu Bog pomaže i da ga prihvaća. Poslije<<strong>br</strong> />

filma došao je red i na listiće. Boje su<<strong>br</strong> />

ipak nešto značile. Svaka boja označavala je<<strong>br</strong> />

određenu skupinu, od kojih je svaka imala<<strong>br</strong> />

svojeg animatora. U svojoj skupini nisam nikoga<<strong>br</strong> />

poznavala i mislila sam da će to biti katastrofa,<<strong>br</strong> />

da ću biti usamljena. Međutim, što<<strong>br</strong> />

smo više razgovarali i bolje se upoznavali to<<strong>br</strong> />

sam se više opuštala. U skupinama smo razgovarali<<strong>br</strong> />

o filmu i o drugim, općenitim stvarima.<<strong>br</strong> />

Bilo je tu i mnogo smijeha. Kada smo i<<strong>br</strong> />

s tim završili čekala nas je igra sloge po imenu<<strong>br</strong> />

“poštar”. Sestra Maja Pavla davala nam<<strong>br</strong> />

je papiriće, a mi smo spojeni u gusjenicama<<strong>br</strong> />

trčali po cijelom dvorištu tražeći kuverte. Na<<strong>br</strong> />

kuvertama su bili napisani nazivi darova<<strong>br</strong> />

Duha Svetoga. Ta igra nas je dosta sprijateljila.<<strong>br</strong> />

Zatim smo se vratili u dvoranu i pogledali<<strong>br</strong> />

još jedan film, o kojemu smo uistinu<<strong>br</strong> />

trebali do<strong>br</strong>o razmisliti da bi shvatili poruku,<<strong>br</strong> />

ali na sreću tu nam je pomogao o. Dražen.<<strong>br</strong> />

Radilo se o užetu s neba koje je predstavljalo<<strong>br</strong> />

dar Božje ljubavi i prijateljstva na kojemu<<strong>br</strong> />

moramo biti zahvalni i čuvati ga, a ne se s<<strong>br</strong> />

njim poigravati. Kada je o. Dražen završio,<<strong>br</strong> />

dječak naših godina, Ante, govorio nam je<<strong>br</strong> />

kako je on došao u samostan i odlučio postati<<strong>br</strong> />

svećenik. Na kraju smo svi zajedno imali<<strong>br</strong> />

Misu u dvorani koja nije bila kao sve ostale,<<strong>br</strong> />

bila je opuštenija i svi smo u njoj sudjelovali.<<strong>br</strong> />

Vjerujem da su se svi u tom trenu do<strong>br</strong>o<<strong>br</strong> />

osjećali i da su taj osjećaj zadovoljstva ponijeli<<strong>br</strong> />

svojim kućama i nakon što je sve završilo.<<strong>br</strong> />

Nikad nisam mislila da će mi tako nešto<<strong>br</strong> />

ostati u toliko do<strong>br</strong>om sjećanju i da ću to<<strong>br</strong> />

prepričavati još mnogo puta. Iznenadilo me<<strong>br</strong> />

kako neki ljudi imaju potpuno drugačija mišljenja<<strong>br</strong> />

od mene, ali opet, iz toga sam nešto<<strong>br</strong> />

i naučila. Stvorila su se nova poznanstva, a<<strong>br</strong> />

još i danas kada sretnem te ljude na cesti pozdravimo<<strong>br</strong> />

se i osmjehnemo jedni drugima. +<<strong>br</strong> />

„STRAST I ČISTO-<<strong>br</strong> />

ĆA“ – 9. KARMELSKA<<strong>br</strong> />

VEČER<<strong>br</strong> />

Dana 20. travnja <strong>2012</strong>., u 19:15 h, održana<<strong>br</strong> />

je u Remetama deveta <strong>Karmel</strong>ska večer s<<strong>br</strong> />

temom „Strast i čistoća“. Večer se sastojala<<strong>br</strong> />

od euharistijskoga klanjanja, kazališnog<<strong>br</strong> />

komada umjetnice Kathleen Ann Thompson,<<strong>br</strong> />

pjesme remetskoga zbora mladih<<strong>br</strong> />

„Advocata Croatiae“ te umjetničinoga nagovora<<strong>br</strong> />

i razgovora s njom.<<strong>br</strong> />

Večer u duhu <strong>Karmel</strong>a započela je u<<strong>br</strong> />

kapelici Duhovnoga centra sv. Ivana od<<strong>br</strong> />

Križa u blizini remetske crkve. Svatko od<<strong>br</strong> />

PRILOZI<<strong>br</strong> />

11


PRILOZI<<strong>br</strong> />

12<<strong>br</strong> />

nas došao je od nekud, iz svoje strke i obaveza,<<strong>br</strong> />

no svi smo došli k Njemu. Došli smo<<strong>br</strong> />

ga slaviti i zahvaliti mu i jednostavno biti<<strong>br</strong> />

s Njim jer on tako jako želi biti s nama.<<strong>br</strong> />

Došli smo spoznati, iskusiti i razmijeniti,<<strong>br</strong> />

što je i geslo <strong><strong>Karmel</strong>ski</strong>h večeri, te učiniti<<strong>br</strong> />

korak naprijed u našem životu.<<strong>br</strong> />

Susret s Euharistijskim Isusom obilježilo<<strong>br</strong> />

je razmatranje o strasti i čistoći u vjeri<<strong>br</strong> />

i u međusobnim odnosima. Molilo se za<<strong>br</strong> />

uživanje koje čuva dostojanstvo osobe, za<<strong>br</strong> />

Isusovu prisutnost u međusobnim<<strong>br</strong> />

odnosima koja ih liječi i uljepšava,<<strong>br</strong> />

kao i za dar strastveno čiste ljubavi.<<strong>br</strong> />

Iznesena je i nakana za izlječenje<<strong>br</strong> />

društva, ali i Crkve od seksualnih<<strong>br</strong> />

nastranosti.<<strong>br</strong> />

Čuvajući ozračje mo litve i promišljanja,<<strong>br</strong> />

iz kapelice smo u šutnji<<strong>br</strong> />

hodali prema dvorani (možda je<<strong>br</strong> />

netko progovorio koju riječ).<<strong>br</strong> />

Tamo nas je dočekala „gola“ pozornica.<<strong>br</strong> />

Kroz par minuta ona se<<strong>br</strong> />

pretvorila u umjetnost: tijelo Kathleen<<strong>br</strong> />

Ann Thompson puno mimike<<strong>br</strong> />

i izražaja. Promatrajući njezin<<strong>br</strong> />

izričaj, u kojem se koristila sa svega<<strong>br</strong> />

tri plašta i malo boja, svatko od nas<<strong>br</strong> />

je u mašti stvarao svoje simbole i<<strong>br</strong> />

metafore. Možda nam nije uvijek<<strong>br</strong> />

bilo jasno o čemu se radi, ali kasnije<<strong>br</strong> />

je postalo jasnije. Svatko je davao<<strong>br</strong> />

svoj smisao izvedbi koja nas je uvela u nagovor<<strong>br</strong> />

naše gošće i umjetnice.<<strong>br</strong> />

Ova američka kazališna glumica s velikim<<strong>br</strong> />

životnim iskustvom govorila je o strasti<<strong>br</strong> />

i čistoći. Onaj tko želi imati pravu ljubav<<strong>br</strong> />

i intimnost bez straha i krivnje, a to je u<<strong>br</strong> />

konačnici svatko od nas, treba proći iskustvo<<strong>br</strong> />

čišćenja. U nama postoji podvojenost,<<strong>br</strong> />

jer naš ego ne pristaje cjelovito uz Do<strong>br</strong>otu<<strong>br</strong> />

koju spoznaje. On uvijek nešto traži, a nije<<strong>br</strong> />

sposoban nesebično se dati. Pozvani smo<<strong>br</strong> />

izići iz te dvostrukosti i sjediniti se s Onim<<strong>br</strong> />

koji je cjelovit. Kroz taj proces strast prestaje<<strong>br</strong> />

biti žudnja i tada nas osnažuje za istinsku<<strong>br</strong> />

ljubav. Ljubav se daje bezuvjetno i bez očekivanja.<<strong>br</strong> />

Je li doista moguće na zemlji živjeti<<strong>br</strong> />

ovakvu ljubav? Sami sigurno ne možemo,<<strong>br</strong> />

ali s izvorom čistoće i Istine, s trojedinim<<strong>br</strong> />

Bogom to je moguće. Čistoća nije dosadna,<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

slaba, bezizražajna. Ona je moćna i jaka.<<strong>br</strong> />

Jer smo samo u čistoći sjedinjeni s Njim<<strong>br</strong> />

koji je pokretačka energija svemira. On je<<strong>br</strong> />

beskrajno milosrđe i do<strong>br</strong>i Otac koji čeka<<strong>br</strong> />

da mu se vratimo.<<strong>br</strong> />

Monolog je prešao u dijalog. Razmijenili<<strong>br</strong> />

smo mišljenja i pitanja, od kojih smo<<strong>br</strong> />

neka odlučili ostaviti za sljedeće gostovanje<<strong>br</strong> />

naše Kathleen.<<strong>br</strong> />

Uz mali domjenak, koju pošalicu i<<strong>br</strong> />

puno radosti i duhovnog obogaćenja završila<<strong>br</strong> />

je još jedna karmelska večer. Sljedeći<<strong>br</strong> />

put dođi i Ti! +<<strong>br</strong> />

SUSRET<<strong>br</strong> />

REDOVNIČKIH<<strong>br</strong> />

SJEMENIŠTARACA<<strong>br</strong> />

HRVATSKE I BOSNE<<strong>br</strong> />

I HERCEGOVINE<<strong>br</strong> />

U samostanu - duhovnom centru „<strong>Karmel</strong><<strong>br</strong> />

sv. Ilije“ na Buškom jezeru, od 27. do<<strong>br</strong> />

29. travnja <strong>2012</strong>., održan je Susret redovničkih<<strong>br</strong> />

sjemeništaraca Hrvatske i Bosne i<<strong>br</strong> />

Hercegovine. Domaćin je bila Hrvatska<<strong>br</strong> />

karmelska provincija sv. oca Josipa. Na Susretu<<strong>br</strong> />

je sudjelovalo 63 sjemeništaraca (od<<strong>br</strong> />

ukupno 100 koliko ih je u redovničkim<<strong>br</strong> />

sjemeništima) iz 9 sjemeništa: kapucini iz<<strong>br</strong> />

Varaždina, salezijanci, franjevci konventualci,<<strong>br</strong> />

franjevci s Kaptola i karmelićani iz<<strong>br</strong> />

Zagreba, dominikanci i trećoredci iz Splita,<<strong>br</strong> />

franjevci iz Sinja te franjevci iz Visokog.<<strong>br</strong> />

Uz njih je bilo ukupno 11 odgojitelja.<<strong>br</strong> />

Okupljanje je započelo u petak 27. travnja<<strong>br</strong> />

u kasnijim poslijepodnevnim satima,


a sam tijek Susreta je počeo u 20 sati. Sudionicima<<strong>br</strong> />

Susreta se, uz riječi pozdrava i<<strong>br</strong> />

do<strong>br</strong>odošlice, te uz predstavljanje programa<<strong>br</strong> />

Susreta, u ime domaćina-organizatora<<strong>br</strong> />

o<strong>br</strong>atio o. Stjepan Vidak, koji je, uz o.<<strong>br</strong> />

Zlatka Pletikosića, odgojitelj karmelskih<<strong>br</strong> />

sjemeništaraca. Skup je pozdravio i domaći<<strong>br</strong> />

prior, o. Dominik Magdalenić, ukratko<<strong>br</strong> />

predstavljajući djelatnost i svrhu otvaranja<<strong>br</strong> />

jednog ovakvog samostana – duhovnog<<strong>br</strong> />

centra, dosta izoliranog od naseljenih<<strong>br</strong> />

mjesta, ali zato bogatog prekrasnim<<strong>br</strong> />

krajolikom koji poziva na davanje hvale<<strong>br</strong> />

Stvoritelju.<<strong>br</strong> />

Zatim su riječ dobili sami sjemeništarci<<strong>br</strong> />

koji su na razne načine predstavili svoja<<strong>br</strong> />

sjemeništa te život i rad u njima. Bilo je to<<strong>br</strong> />

zaista bogatstvo verbalnog i audio-vizualnog<<strong>br</strong> />

izričaja koji nas jednako tako podsjeća<<strong>br</strong> />

na jedinstvenost u različitosti darova,<<strong>br</strong> />

kako isti Duh na razne načine djeluje u<<strong>br</strong> />

nama ljudima. Ovaj dio je završio molitvom<<strong>br</strong> />

Povečerja u samostanskoj crkvi.<<strong>br</strong> />

Subotnje jutro započelo je molitvom, a<<strong>br</strong> />

nakon jutarnje okrepe započeo je duhov-<<strong>br</strong> />

ni dio Susreta s temom „Duhovni život i<<strong>br</strong> />

molitva“. Kroz njega nas je živo, i pomalo<<strong>br</strong> />

izazovno, uz ponekad ‘tvrd govor’ o<<strong>br</strong> />

stvarnosti sjemenišnog života i općenito<<strong>br</strong> />

života vjernika, vodio o. Zvonko Martić,<<strong>br</strong> />

karmelićanin, član zajednice na Buškom<<strong>br</strong> />

jezeru. On nas je podsjetio na određene<<strong>br</strong> />

predispozicije za zdrav, istinski, autentični<<strong>br</strong> />

i svjedočki vjerski život koji se događa<<strong>br</strong> />

kroz prijateljevanje s Bogom, odnosno,<<strong>br</strong> />

kroz molitvu. Osvrnuo se na tri stvari o<<strong>br</strong> />

kojima trebamo povesti računa u svom<<strong>br</strong> />

duhovnom sazrijevanju: ljubav prema<<strong>br</strong> />

bližnjemu, poniznost i nenavezanost na<<strong>br</strong> />

stvoreno. Nakon predavačkog dijela koji<<strong>br</strong> />

je pažljivo praćen od svih sjemeništaraca<<strong>br</strong> />

i odgojitelja, prešlo se na povlačenje u osamu<<strong>br</strong> />

da bi riječ koju smo čuli malo odjeknula<<strong>br</strong> />

u nama, da bismo vidjeli gdje smo<<strong>br</strong> />

mi u odnosu prema Bogu i nakon toga podijelili<<strong>br</strong> />

svoje iskustvo u radu po grupama<<strong>br</strong> />

u kojima je bio i po jedan odgojitelj radi<<strong>br</strong> />

pomoći i koordinacije. Ovaj dio je završio<<strong>br</strong> />

molitvom Kraljice neba.<<strong>br</strong> />

Poslijepodnevni dio je bio u znaku malonogometnog<<strong>br</strong> />

turnira za koji su se neke<<strong>br</strong> />

ekipe spremale vrlo ozbiljno. Mjesto održavanja<<strong>br</strong> />

bila je Osnovna škola u Kazagincu,<<strong>br</strong> />

koju je ravnatelj velikodušno otvorio<<strong>br</strong> />

za sve potrebe mladića i uz to osigurao<<strong>br</strong> />

okrepu za tijelo u vidu ića i pića. Od sedam<<strong>br</strong> />

prijavljenih ekipa prvo mjesto je<<strong>br</strong> />

osvojila ekipa iz Visokog, kapucini su bili<<strong>br</strong> />

drugi, a salezijanci treći. Naša karmelska<<strong>br</strong> />

ekipa uspjela je osigurati četvrto mjesto.<<strong>br</strong> />

U suton je slavljena euharistija koju je<<strong>br</strong> />

predslavio o. Stjepan Vidak, a nakon večere<<strong>br</strong> />

je bilo euharistijsko klanjanje koje je<<strong>br</strong> />

predvodio o. Zlatko Pletikosić, dok su svećenici<<strong>br</strong> />

bili na raspolaganju za sakrament<<strong>br</strong> />

pomirenja.<<strong>br</strong> />

U nedjeljnim prijepodnevnim satima<<strong>br</strong> />

održan je plenum na kojem su izrečeni<<strong>br</strong> />

PRILOZI<<strong>br</strong> />

13


PRILOZI<<strong>br</strong> />

14<<strong>br</strong> />

utisci sjemeništaraca o čitavom Susretu i o<<strong>br</strong> />

radu po grupama; podijeljene su nagrade<<strong>br</strong> />

prvim trima nogometnim ekipama, te zahvalnice<<strong>br</strong> />

svima za sudjelovanje na ovogodišnjem<<strong>br</strong> />

Susretu. Kao zajedničko obilježje<<strong>br</strong> />

susreta podijeljene su majice s riječima<<strong>br</strong> />

sluge Božjega o. Gerarda Tome Stantića<<strong>br</strong> />

„Ljubav nema stanice, ljubav nema granice“.<<strong>br</strong> />

Nedjeljnu Euharistiju zajedno s pukom<<strong>br</strong> />

predslavio je mnp. o. provincijal Hrvatske<<strong>br</strong> />

karmelske provincije<<strong>br</strong> />

Vinko Mamić. Susret<<strong>br</strong> />

je zabilježen i u emisiji<<strong>br</strong> />

HRT „Mir i do<strong>br</strong>o“, a<<strong>br</strong> />

intervju je dan i za radio<<strong>br</strong> />

„Mir“ Međugorje.<<strong>br</strong> />

Ovaj Susret je svakako<<strong>br</strong> />

bio i u znaku Svjetskog<<strong>br</strong> />

dana molitve za duhovna<<strong>br</strong> />

zvanja koji je bio<<strong>br</strong> />

baš te nedjelje, nedjelje<<strong>br</strong> />

Do<strong>br</strong>og pastira. Odgojitelji<<strong>br</strong> />

su se također sastali<<strong>br</strong> />

na izmjeni utisaka,<<strong>br</strong> />

na podjeli iskustava<<strong>br</strong> />

u radu sa sjemeništarcima,<<strong>br</strong> />

te o dogovoru za<<strong>br</strong> />

slijedeći Susret 2013.<<strong>br</strong> />

koji bi se trebao održa-<<strong>br</strong> />

UJEDINJENA<<strong>br</strong> />

POVJERENSTVA<<strong>br</strong> />

ZA PROMOCIJU<<strong>br</strong> />

REDOVNIČKIH<<strong>br</strong> />

ZVANJA<<strong>br</strong> />

HRVATSKE I BIH<<strong>br</strong> />

U Franjevačkom samostanu u Splitu na<<strong>br</strong> />

Trsteniku, 30. travnja i 1. svibnja održan<<strong>br</strong> />

je susret povjerenstava za promicanje<<strong>br</strong> />

redovničkih zvanja Hrvatske i Bosne i<<strong>br</strong> />

Hercegovine. Na susretu su bili prisutni<<strong>br</strong> />

predsjednik HKVRPP o. Vinko Mamić,<<strong>br</strong> />

voditeljica Povjerenstva za pastoral zvanja<<strong>br</strong> />

u Hrvatskoj s. Ana Begić, član Povjeren-<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

ti negdje u Hrvatskoj. Domaćini bi mogli<<strong>br</strong> />

biti dominikanci ili trećoredci.<<strong>br</strong> />

Zahvalni Bogu, puni dojmova, sklopljenih<<strong>br</strong> />

poznanstava i razmijenjenih iskustava,<<strong>br</strong> />

nakon objeda uputili smo se svojim<<strong>br</strong> />

domovima, samostanskim zajednicama.<<strong>br</strong> />

Obnovljenih snaga lakše će se ući u finale<<strong>br</strong> />

s nastavnim predmetima, skupljajući što<<strong>br</strong> />

bolje rezultate, i težiti kroz život osvojiti<<strong>br</strong> />

neuveli vijenac slave. +<<strong>br</strong> />

stva za pastoral zvanja u Hrvatskoj o. Antonio–Mario<<strong>br</strong> />

Čirko, voditelj Povjerenstva<<strong>br</strong> />

za pastoral zvanja u Bosni i Hercegovini<<strong>br</strong> />

o. Dominik Magdalenić, članica Povjerenstva<<strong>br</strong> />

za pastoral zvanja u Bosni i Hercegovini<<strong>br</strong> />

s. Anđelka Jukić i fra Frano Doljanin.<<strong>br</strong> />

Glavna svrha susreta bilo je ujedinjenje<<strong>br</strong> />

Povjerenstava za promicanje redovničkih<<strong>br</strong> />

zvanja u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini.<<strong>br</strong> />

Uvodnu riječ uputio je predsjednik<<strong>br</strong> />

HKVRPP o. Vinko Mamić izrazivši zadovoljstvo<<strong>br</strong> />

ovim okupljanjem, konstatirajući<<strong>br</strong> />

da na taj način jedni drugima možemo<<strong>br</strong> />

biti pomoć i podrška u radu za zvanja.<<strong>br</strong> />

Problematika zvanja očito tišti Europu,<<strong>br</strong> />

tako te neke zemlje sjeverozapada ne vide<<strong>br</strong> />

uopće izlaza, naglasio je o. Vinko. Stoga<<strong>br</strong> />

zajedničkim radom možemo biti samo<<strong>br</strong> />

snažniji i konstruktivniji u radu za duhovna<<strong>br</strong> />

zvanja. Mladi ljudi danas imaju pot


puno drukčiju percepciju redovništva od<<strong>br</strong> />

nas samih. Njima je potrebna sigurnost i<<strong>br</strong> />

oslonac, koji oni pronalaze upravo u Bogu.<<strong>br</strong> />

Problem redovništva nije toliko intelektualnog<<strong>br</strong> />

karaktera, koliko je on izražen u<<strong>br</strong> />

spoznaji znakova vremena. Citirajući riječi<<strong>br</strong> />

blagopokojnog pape Ivana Pavla II. „Ne<<strong>br</strong> />

bojte se otvoriti vrata Kristu”, o. Vinko<<strong>br</strong> />

je naglasio koliko su snažno baš te riječi<<strong>br</strong> />

odjeknule među mladima i dan danas se<<strong>br</strong> />

iznova ponavljaju. Razlog je u tome što je<<strong>br</strong> />

papa Ivan Pavao II. znao prepoznati znak<<strong>br</strong> />

vremena, prepoznao je strah i potrebu<<strong>br</strong> />

mladih ljudi za sigurnošću, za osloncem<<strong>br</strong> />

u Kristu. To bi i nama trebao biti smjerokaz<<strong>br</strong> />

kako prepoznati potrebe mladih, kako<<strong>br</strong> />

prepoznati znakove vremena koji ni danas<<strong>br</strong> />

nisu drugačiji od onih u prošlosti.<<strong>br</strong> />

Prvog dana uglavnom se raspravljalo o<<strong>br</strong> />

projektima koje bi ta dva povjerenstva zajedničkim<<strong>br</strong> />

nastojanjem pokušala ostvariti.<<strong>br</strong> />

Jedan od njih je pokretanje ljetnog kampa<<strong>br</strong> />

za mlade, zatim otvaranje nove web stranice<<strong>br</strong> />

za pastoral zvanja, kao i pokretanje<<strong>br</strong> />

časopisa za promicanje redovničkog života.<<strong>br</strong> />

Drugog dana uslijedio je izbor predsjednika/ce<<strong>br</strong> />

novog Povjerenstva za pastoral<<strong>br</strong> />

zvanja. Za predsjednicu Povjerenstva<<strong>br</strong> />

za pastoral zvanja u Hrvatskoj i Bosni i<<strong>br</strong> />

Hercegovini iza<strong>br</strong>ana je s. Ana Begić, dominikanka,<<strong>br</strong> />

dosadašnja voditeljica Povjerenstva<<strong>br</strong> />

za pastoral zvanja u Hrvatskoj pri<<strong>br</strong> />

HKVRPP. Tajnik Povjerenstva je fra Frano<<strong>br</strong> />

Doljanin, a članovi su o. Antonio- Mario<<strong>br</strong> />

Čirko, o. Dominik Magdalenić i s. Anđelka<<strong>br</strong> />

Jukić.<<strong>br</strong> />

Susret je zaključio predsjednik<<strong>br</strong> />

HKVPP-a o. Vinko Mamić rekavši da bit<<strong>br</strong> />

Crkve i kršćanstva jest upravo u zajedniš-<<strong>br</strong> />

tvu te kako i jedan ovakav postupak ujedinjenja<<strong>br</strong> />

može doprinijeti izgradnji i jačanju<<strong>br</strong> />

zajedništva. +<<strong>br</strong> />

POD SUNCEM<<strong>br</strong> />

TOSKANE<<strong>br</strong> />

Od 29. travnja do 2. svibnja karmelski<<strong>br</strong> />

su postulanti, aspiranti, njihov odgojitelj<<strong>br</strong> />

o. Dražen Marija Vargašević i <strong>br</strong>. Josip<<strong>br</strong> />

Alaga bili na kratkom izletu u Italiji, točnije,<<strong>br</strong> />

obišli su Firenzu i pobliže upoznali<<strong>br</strong> />

talijansku regiju Toskanu. Ovim izletom<<strong>br</strong> />

karmelska je zajednica spojila ugodno s<<strong>br</strong> />

PRILOZI<<strong>br</strong> />

15


PRILOZI<<strong>br</strong> />

16<<strong>br</strong> />

korisnim: bilo je potrebno otići u Italiju<<strong>br</strong> />

po veću količinu platna pa je odlučeno da<<strong>br</strong> />

će postulanti i aspiranti krenuti na ovaj<<strong>br</strong> />

put zajedno s <strong>br</strong>. Josipom i o. Draženom<<strong>br</strong> />

Marijom kako bi se odmorili od obaveza,<<strong>br</strong> />

bolje međusobno povezali i upoznali ljepote<<strong>br</strong> />

susjedne zemlje.<<strong>br</strong> />

U nedjelju, 29. travnja, u kasnim jutarnjim<<strong>br</strong> />

satima krenuli smo kombijem na<<strong>br</strong> />

put u trajanju od sedam sati. Vrijeme do<<strong>br</strong> />

našeg prvog odredišta, Pistoie, ispunili<<strong>br</strong> />

smo druženjem, smijehom i molitvom –<<strong>br</strong> />

tako da nam je vrijeme <strong>br</strong>zo proteklo, a uz<<strong>br</strong> />

vrsnog vozača kao što je <strong>br</strong>. Josip, do<strong>br</strong>o<<strong>br</strong> />

smo i <strong>br</strong>zo stigli na cilj, bez lutanja. Navečer<<strong>br</strong> />

smo prisustvovali večernjoj liturgiji<<strong>br</strong> />

časova u samostanu Bratstva Jeruzalem.<<strong>br</strong> />

Kod njih smo i prespavali. Braća i sestre<<strong>br</strong> />

Bratstva Jeruzalem su suvremena katolička<<strong>br</strong> />

redovnička zajednica koja se nadahnjuje<<strong>br</strong> />

na monaškom pravilu svetog Benedikta<<strong>br</strong> />

te ga živi u prilagođenim uvjetima velikih<<strong>br</strong> />

europskih gradova. Bratstvo je osnovano<<strong>br</strong> />

1976. godine u Parizu te mu je prvenstvena<<strong>br</strong> />

karizma stvarati oaze sa<strong>br</strong>anosti i bogate<<strong>br</strong> />

liturgije u srcima gradova. Članovi zajednice<<strong>br</strong> />

rade za svoje životne potrebe pola<<strong>br</strong> />

radnog vremena izvan samostana, a ostali<<strong>br</strong> />

dio dana posvećen je kontemplativnom životu<<strong>br</strong> />

u zajednici.<<strong>br</strong> />

Drugi dan, u ponedjeljak 30. travnja,<<strong>br</strong> />

nakon svete mise i doručka s članovima<<strong>br</strong> />

<strong>br</strong>atstva uputili smo se u naš karmelićanski<<strong>br</strong> />

samostan u Arcetriju pored Firence, no prije<<strong>br</strong> />

toga malo smo prošetali Firencom da ispunimo<<strong>br</strong> />

vrijeme do ručka. Zatim smo došli<<strong>br</strong> />

u samostan gdje nas je zajednica srdačno<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

dočekala. Nakon zajedničkog blagovanja<<strong>br</strong> />

i kratkog druženja s <strong>br</strong>aćom uputili smo<<strong>br</strong> />

se u detaljnije razgledavanje znamenitosti<<strong>br</strong> />

Firence koje su nas ostavile bez daha. Firentinska<<strong>br</strong> />

katedrala velebno je zdanje koje<<strong>br</strong> />

nas se najviše dojmilo, što vanjskim oblikom,<<strong>br</strong> />

što ogromnom unutrašnjošću. Preko<<strong>br</strong> />

puta nalazi se veliki oktogonalni romanički<<strong>br</strong> />

baptisterij. Na njemu se najviše ističu<<strong>br</strong> />

velika dvokrilna zlatna vrata, tzv. Rajska,<<strong>br</strong> />

te unutrašnji svod koji je u potpunosti<<strong>br</strong> />

prekriven zlatnim mozaicima na kojima<<strong>br</strong> />

su oslikani prizori iz života Isusa Krista,<<strong>br</strong> />

sv. Josipa, zatim korovi anđela, razni starozavjetni<<strong>br</strong> />

motivi i priče te ono najvažnije,<<strong>br</strong> />

Posljednji sud. Ostatak popodneva proveli<<strong>br</strong> />

smo u obilasku drugih znamenitosti<<strong>br</strong> />

grada: Ponte Vecchio je most na kojem se<<strong>br</strong> />

nalazi mnoštvo trgovina, uglavnom draguljarnica.<<strong>br</strong> />

Jedan je od najstarijih srednjovjekovnih<<strong>br</strong> />

mostova u Europi. Bazilika Sv.<<strong>br</strong> />

Minijata na planini i olivetanska opatija<<strong>br</strong> />

uzdižu se iznad Firence i pružaju nevjerojatan<<strong>br</strong> />

pogled na sam grad. Posebnost ove


azilike jest kor koji se nalazi iznad same<<strong>br</strong> />

kripte i iznad oltara.<<strong>br</strong> />

Trećega dana, u utorak 1. svibnja, nakon<<strong>br</strong> />

jutarnje molitve i razmatranja u koru te<<strong>br</strong> />

nakon doručka, oprostili smo se s našom<<strong>br</strong> />

zajednicom u Firenci i uputili smo se u<<strong>br</strong> />

drugi karmelićanski samostan – Campiglioni.<<strong>br</strong> />

Pustinjski samostan Gospe <strong>Karmel</strong>ske<<strong>br</strong> />

u Campiglioniju bio je dom male zajednice<<strong>br</strong> />

Bosonogih karmelićana kroz četrdeset<<strong>br</strong> />

godina, do 2000. godine, kada se zajednica<<strong>br</strong> />

preselila u drevniju pustinju u Monte Virginiju<<strong>br</strong> />

kod Rima. Ondje je pak – uslijed<<strong>br</strong> />

neuspjelih pokušaja unutarnje reorganizacije<<strong>br</strong> />

– iščezla, te su talijanski karmelićani<<strong>br</strong> />

već više od deset godina bez pustinjačke<<strong>br</strong> />

zajednice. Od tada u Campiglioniju boravi<<strong>br</strong> />

<strong>br</strong>at Ga<strong>br</strong>iele, koji se trsi „sveto čuvati svete<<strong>br</strong> />

stvari“, kako si je uzeo za geslo.<<strong>br</strong> />

On čuva uspomenu na četrdeset godina<<strong>br</strong> />

svetog samovanja svoje starije su<strong>br</strong>aće,<<strong>br</strong> />

ali ne samo s onom muzejskom strašću<<strong>br</strong> />

kojom nam turistički vodiči govore o starim<<strong>br</strong> />

umjetninama, nego sa živom nadom<<strong>br</strong> />

da je ta pustinja „Božje mjesto koje ima<<strong>br</strong> />

budućnost“. Ovdje smo imali milost proboraviti<<strong>br</strong> />

neko vrijeme u samoći i šutnji, a<<strong>br</strong> />

potpunom je doživljaju doprinio i prekrasan<<strong>br</strong> />

<strong>br</strong>dski pejzaž i posvemašnja osama.<<strong>br</strong> />

Nakon vremena samoće, molitve i mise<<strong>br</strong> />

uslijedio je ručak s o. Josephom i trojicom<<strong>br</strong> />

laika koji povremeno volontiraju u ovoj<<strong>br</strong> />

zajednici. Ne moramo ni spominjati koliko<<strong>br</strong> />

nas je gostoljubiva i vesela talijanska<<strong>br</strong> />

narav opustila te smo ostali u ugodnom popodnevnom<<strong>br</strong> />

druženju s domaćinima.<<strong>br</strong> />

Po završetku objeda oprostili smo se s<<strong>br</strong> />

gostoljubivim domaćinima i krenuli na najduži<<strong>br</strong> />

dio puta - put kući koji je zbog gužve<<strong>br</strong> />

na dijelu autoceste od Firence do Bologne<<strong>br</strong> />

potrajao desetak sati. Na kraju, sretno smo<<strong>br</strong> />

stigli kući, zahvalni Bogu za milosti koje<<strong>br</strong> />

nam je udijelio na ovome putovanju. +<<strong>br</strong> />

OCI KARMELIĆANI<<strong>br</strong> />

U SLAVONSKOM<<strong>br</strong> />

BRODU<<strong>br</strong> />

(Preneseno s mrežne stranice Đakovačkoosječke<<strong>br</strong> />

nadbiskupije: http://www.djos.hr).<<strong>br</strong> />

Svoj doprinos duhovnoj izgradnji vjernika<<strong>br</strong> />

slavonsko<strong>br</strong>odskog dekanata, u subotu<<strong>br</strong> />

i nedjelju, 19. i 20. svibnja na poseban<<strong>br</strong> />

su način dali oci karmelićani: o. dr. Dario<<strong>br</strong> />

Tokić i o. Dražen Marija Vargašević.<<strong>br</strong> />

Na poziv <strong>br</strong>odskih svećenika, sa željom<<strong>br</strong> />

da započnu pastoralnu suradnju s ocima<<strong>br</strong> />

karmelićanima, u subotu, 19. svibnja oni<<strong>br</strong> />

su u najmlađoj slavonsko<strong>br</strong>odskoj župi<<strong>br</strong> />

bl. Alojzija Stepinca na He<strong>br</strong>angu održali<<strong>br</strong> />

duhovnu obnovu za krizmanike i ostale<<strong>br</strong> />

vjernike pod geslom „Zajedno u molitvi<<strong>br</strong> />

za dar Duha Svetoga“. Program je započeo<<strong>br</strong> />

svibanjskom pobožnošću koju je predvodio<<strong>br</strong> />

o. Vargašević, a potom je misno slavlje,<<strong>br</strong> />

uz slavonsko<strong>br</strong>odskog dekana Ivana Lenića,<<strong>br</strong> />

predvodio o. Tokić.<<strong>br</strong> />

Propovjednik Tokić pojasnio je kako u<<strong>br</strong> />

životu sami vrlo malo možemo postići te<<strong>br</strong> />

kako je prevažno računati s Duhom Božjim<<strong>br</strong> />

i njegovim darovima koji nas oplemenjuju<<strong>br</strong> />

i potiču da zajedno s drugima<<strong>br</strong> />

PRILOZI<<strong>br</strong> />

17


PRILOZI<<strong>br</strong> />

18<<strong>br</strong> />

izgrađujemo zajedništvo i činimo do<strong>br</strong>o u<<strong>br</strong> />

ovome svijetu. Naglasio je kako s Bogom<<strong>br</strong> />

ništa nije nemoguće. U riječi zahvale slavonsko<strong>br</strong>odski<<strong>br</strong> />

dekan Lenić i domaći župnik<<strong>br</strong> />

Tomislav Ćurić iskazali su svoju želju<<strong>br</strong> />

da početak pastoralnog djelovanja više<<strong>br</strong> />

uprisutni karizmu i djelovanje karmelićana<<strong>br</strong> />

u slavonsko<strong>br</strong>odskim krajevima.<<strong>br</strong> />

U svom nagovoru prije euharistijskog<<strong>br</strong> />

klanjanja koje je predvodio, o. Vargašević<<strong>br</strong> />

je posvjestio je blizinu Kristovu u sakramentima<<strong>br</strong> />

te prisutnost i djelovanje Duha<<strong>br</strong> />

Svetoga. U nedjelju, 20. svibnja, predvodeći<<strong>br</strong> />

misna slavlja u četirima <strong>br</strong>odskim župama:<<strong>br</strong> />

župi Duha Svetoga u Malom Parizu,<<strong>br</strong> />

župi Gospe Brze Pomoći, župi Sv. Leopolda<<strong>br</strong> />

Mandića na Mikrorajonu i župi Sv. Dominika<<strong>br</strong> />

Savija na Koloniji, gosti iz Zagreba<<strong>br</strong> />

kratko su predstavili svoj rad i karizmu. +<<strong>br</strong> />

U POSJETU<<strong>br</strong> />

SAMOSTANU<<strong>br</strong> />

NEKADAŠNJEG<<strong>br</strong> />

NOVICIJATA<<strong>br</strong> />

U GRAZU<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

Prije nekoliko mjeseci rodila se ideja da<<strong>br</strong> />

bi novaci mogli otići u posjet karmelskom<<strong>br</strong> />

samostanu u Grazu, gdje je dugo godina<<strong>br</strong> />

bio novicijat hrvatskih karmelićana, dok<<strong>br</strong> />

se nisu stekli uvjeti da novicijat bude na<<strong>br</strong> />

tlu Hrvatske. Ta ideja je postala ostvariva<<strong>br</strong> />

kad je jednog dana, na proputovanju, prior<<strong>br</strong> />

samostana u Grazu bio kod nas te se s<<strong>br</strong> />

tim složio. Trebalo je samo naći vrijeme i<<strong>br</strong> />

nešto novca te do<strong>br</strong>e volje (koje se uvijek<<strong>br</strong> />

nađe).<<strong>br</strong> />

Tako smo dana 6. svibnja <strong>2012</strong>., prije<<strong>br</strong> />

zore, u 5 sati, sjeli u kombi, pošto nas ima<<strong>br</strong> />

taman za njega (osam plus magistar) te se<<strong>br</strong> />

uputili u smjeru Graza. Ovo je naš najdalji<<strong>br</strong> />

i najduži izlet dosada. Prešli smo most<<strong>br</strong> />

i napustili Zagreb, te se uputili na sjever,<<strong>br</strong> />

kroz Sloveniju do Austrije te konačno do<<strong>br</strong> />

Graza. U kombiju je bila lagano spavajuća<<strong>br</strong> />

atmosfera, ali smo sve uspjeli izdržati, jer<<strong>br</strong> />

ipak idemo u Graz, u samostan o kojem<<strong>br</strong> />

smo toliko toga čuli.<<strong>br</strong> />

U Graz smo stigli u pola deset. U samostanu<<strong>br</strong> />

smo susreli našeg o. Endrea i o.<<strong>br</strong> />

Ivana, koji su se posebno radovali našem<<strong>br</strong> />

dolasku. Odmah smo se pripremili za sv.<<strong>br</strong> />

misu koju je predslavio o. Oktavian. S plaštevima,<<strong>br</strong> />

u procesiji, koračali smo prema<<strong>br</strong> />

oltaru, prema smislu našeg života, prema<<strong>br</strong> />

Kristu. U propovijedi, o. Oktavian je<<strong>br</strong> />

istaknuo kako je radostan što vidi toliko<<strong>br</strong> />

karmelskih novaka, te da je Bog velik u<<strong>br</strong> />

svome milosrđu. Rekao je također da ljudi<<strong>br</strong> />

traže radost u životu, te da je unatoč stvarima<<strong>br</strong> />

koje imaju i posjeduju, ne nalaze, a<<strong>br</strong> />

mi kao novaci to smo pronašli u Kristu i<<strong>br</strong> />

u zajedništvu.<<strong>br</strong> />

Nakon mise uslijedio je ručak, a potom<<strong>br</strong> />

nam je prior o. Mihael pokazao samostansko<<strong>br</strong> />

do<strong>br</strong>o, tj. <strong>br</strong>ijeg i šumu koji se nalaze<<strong>br</strong> />

iza samostana. Potom smo otišli u posjet<<strong>br</strong> />

sestrama Služavkama Kristovim, te se<<strong>br</strong> />

uputili u grad. O. Petar je bio naš vodič te<<strong>br</strong> />

nas je proveo gradskom jezgrom. Razgledali<<strong>br</strong> />

smo glavni trg s vijećnicom, gradsku<<strong>br</strong> />

župnu crkvu, franjevačku četvrt, kuću<<strong>br</strong> />

umjetnosti, umjetni otok na Muri, <strong>Karmel</strong>iterplatz<<strong>br</strong> />

(gdje je trebao biti naš samostan,<<strong>br</strong> />

ali spletom okolnosti nije tamo sagrađen),<<strong>br</strong> />

te se uspeli na Schlossberg, <strong>br</strong>ijeg s kojeg<<strong>br</strong> />

se pruža divan pogled na grad. Vrativši se


u samostan, umorni smo legli na spavanje<<strong>br</strong> />

jer sutra nas je čekao novi dan u Grazu.<<strong>br</strong> />

Slijedećeg dana, 7. svibnja, u 8 sati imali<<strong>br</strong> />

smo misu s jutarnjim pohvalama u samostanskoj<<strong>br</strong> />

kapeli. Iza doručka uputili smo se<<strong>br</strong> />

izvan središta grada, u baziliku Mariatrost,<<strong>br</strong> />

koju su vjerojatno gradili arhitekti Andreas<<strong>br</strong> />

i Johann Georg Stengg po narudžbi<<strong>br</strong> />

pavlinskog reda (1714.). Popodne je bilo<<strong>br</strong> />

slobodno, tako da je svatko mogao osobno<<strong>br</strong> />

razmatrati u ovom starom samostanu,<<strong>br</strong> />

u kojem se ima poseban osjećaj Božje nazočnosti.<<strong>br</strong> />

Poseban značaj samostanu daje<<strong>br</strong> />

i to da je ovdje u novicijatu bio sv. Rafael<<strong>br</strong> />

Kalinovski, koji je rekao kako mu je novicijat<<strong>br</strong> />

bio teži nego godine koje je proveo u<<strong>br</strong> />

Sibiru (gdje je bio u zatvoru).<<strong>br</strong> />

Za Krk smo krenuli u 16:00 sati. U zraku<<strong>br</strong> />

se osjećala sreća i radost. Vjerujemo da<<strong>br</strong> />

je Duh Sveti bio na djelu, da nam je kroz<<strong>br</strong> />

ovaj posjet pokazao kako i zašto nas Gospodin<<strong>br</strong> />

treba, te da svi odlučnije prionemo<<strong>br</strong> />

razmišljanju o zavjetima koji se približava-<<strong>br</strong> />

ju i o životu koji ćemo oda<strong>br</strong>ati. Neka nam<<strong>br</strong> />

Bog u tome pomogne, kao i dosad!<<strong>br</strong> />

Na povratku, pošto smo prolazili kroz<<strong>br</strong> />

Hrvatsko Zagorje, a imali smo nešto vremena,<<strong>br</strong> />

svratili smo do roditelja <strong>br</strong>. Marija<<strong>br</strong> />

Ivana, koji su nas radosno primili. A potom<<strong>br</strong> />

smo, radosni i umorni, jedva dočekali<<strong>br</strong> />

da se vratimo kući na Krk te malo odahnemo,<<strong>br</strong> />

jer sutra je novi dan i Gospodin nas<<strong>br</strong> />

zove da mu nastavimo služiti. Ta zbog toga<<strong>br</strong> />

i jesmo ovdje. +<<strong>br</strong> />

MEDIJSKI<<strong>br</strong> />

DJELATNICI –<<strong>br</strong> />

NOSITELJI NOVE<<strong>br</strong> />

EVANGELIZACIJE<<strong>br</strong> />

(Preneseno s mrežne stranice Glasa Koncila:<<strong>br</strong> />

http://www.glas-koncila.hr).<<strong>br</strong> />

Susret župnih medijskih suradnika i crkvenih<<strong>br</strong> />

medijskih djelatnika kojim je na<<strong>br</strong> />

razini Zagrebačke nadbiskupije proslavljen<<strong>br</strong> />

46. svjetski dan sredstava društvenih<<strong>br</strong> />

komunikacija održan je, u okviru<<strong>br</strong> />

inicijative Misije u gradovima, u srijedu<<strong>br</strong> />

23. svibnja u Nadbiskupijskom pastoralnom<<strong>br</strong> />

institutu u Zagrebu.<<strong>br</strong> />

Sudionike susreta pozdravio je pročelnik<<strong>br</strong> />

Tiskovnoga ureda i moderator<<strong>br</strong> />

PRILOZI<<strong>br</strong> />

19


PRILOZI<<strong>br</strong> />

20<<strong>br</strong> />

Nadbiskupskoga duhovnog stola Nedjeljko<<strong>br</strong> />

Pintarić, prenijevši i pozdrave<<strong>br</strong> />

zagrebačkoga nadbiskupa kardinala Josipa<<strong>br</strong> />

Bozanića. Istaknuo je kako se ovogodišnjim<<strong>br</strong> />

susretima na (nad)biskupijskim<<strong>br</strong> />

razinama pokušava „snagama koje<<strong>br</strong> />

sami prepoznajemo u našim crkvenim<<strong>br</strong> />

medijima dublje proniknuti onu istinu<<strong>br</strong> />

i ono poslanje na koje smo kao vjernici<<strong>br</strong> />

pozvani“.<<strong>br</strong> />

Na poruku pape Benedikta XVI. uz<<strong>br</strong> />

ovogodišnji Svjetski dan medija, koja<<strong>br</strong> />

upućuje na razmišljanje o šutnji i riječi<<strong>br</strong> />

kao putovima evangelizacije, osvrnuo se<<strong>br</strong> />

kroz izlaganje „Vrijednost šutnje u suvremenoj<<strong>br</strong> />

komunikacijskoj buci“ o. Vinko<<strong>br</strong> />

Mamić. Istaknuo je kako poruka Svetoga<<strong>br</strong> />

Oca govori „o tome da tražimo odgovore<<strong>br</strong> />

na pitanja vremena tamo gdje ih možemo<<strong>br</strong> />

naći; ne u blještavilu ovoga svijeta, onome<<strong>br</strong> />

pojavnome. Ne reagirati na prvu informaciju,<<strong>br</strong> />

nego znati tražiti u šutnji, u sebi, da<<strong>br</strong> />

bi ta izgovorena i napisana riječ postigla<<strong>br</strong> />

svoju svrhu – otvorila srca ljudi“. Naglasivši<<strong>br</strong> />

da je ključna riječ u novoj evangeli-<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

zaciji bliskost, kazao je da se ona ostvaruje<<strong>br</strong> />

ravnotežom između šutnje i govora, te je<<strong>br</strong> />

upozorio kako je riječ uvijek čin i zato je<<strong>br</strong> />

važno što se govori i piše.<<strong>br</strong> />

Budući da se uskoro bliži prva obljetnica<<strong>br</strong> />

pohoda pape Benedikta XVI. Hrvatskoj,<<strong>br</strong> />

na susretu je bilo riječi i o plodovima<<strong>br</strong> />

toga velikog događaja. Iz perspektive medijskoga<<strong>br</strong> />

praćenja Papina pohoda govorila<<strong>br</strong> />

je suradnica u redakciji službenoga portala<<strong>br</strong> />

papa.hr Mihaela Pavičić, istaknuvši što<<strong>br</strong> />

bi se od tih iskustava moglo primijeniti i<<strong>br</strong> />

na svakodnevni „medijski život“ Crkve.<<strong>br</strong> />

O vrednovanju Papinih poruka iz župne<<strong>br</strong> />

je perspektive govorila Martina Kikić<<strong>br</strong> />

iz župe BDM Kraljice apostola u Zaprešiću,<<strong>br</strong> />

iznijevši niz prijedloga za bolje medijsko<<strong>br</strong> />

djelovanje na župnim razinama.<<strong>br</strong> />

Pomoćni zagrebački biskup Ivan Šaško<<strong>br</strong> />

je, izlažući o temi „Medijski djelatnici -<<strong>br</strong> />

nositelji nove evangelizacije“, progovorio<<strong>br</strong> />

o novoj evangelizaciji u svjetlu aktualne<<strong>br</strong> />

društvene, kulturalne, gospodarske, političke<<strong>br</strong> />

i religijske stvarnosti i ukazao na<<strong>br</strong> />

ulogu koju u tom kontekstu imaju mediji<<strong>br</strong> />

i medijski djelatnici. Naglasio je kako su<<strong>br</strong> />

„medijski djelatnici vjernici važna služba<<strong>br</strong> />

unutar vjerničke zajednice bez obzira<<strong>br</strong> />

rade li u katoličkim, javnim ili u privatnim<<strong>br</strong> />

medijima“, dodajući da je njihova neizostavna<<strong>br</strong> />

odlika, kao nositelja evangelizacije,<<strong>br</strong> />

razumijevanje i komuniciranje – bez kojega<<strong>br</strong> />

nema zajedništva. Zaključio je kako<<strong>br</strong> />

mediji danas imaju prevažnu evangelizacijsku<<strong>br</strong> />

ulogu upravo u jačanju crkvenoga<<strong>br</strong> />

zajedništva te je okupljenima zahvalio što


se ugrađuju u to zajedništvo i što ga novim<<strong>br</strong> />

sredstvima učvršćuju.<<strong>br</strong> />

Pročelnik nadbiskupijskoga Tiskovnoga<<strong>br</strong> />

ureda Pintarić najavio je i pismo kardinala<<strong>br</strong> />

Bozanića koje će uoči Godine vjere<<strong>br</strong> />

biti upućeno svim župama te je prisutne<<strong>br</strong> />

upoznao s nacionalnim zahvalnim hodočašćem<<strong>br</strong> />

u Rim u Godini vjere, potaknuvši<<strong>br</strong> />

također na tješnju suradnju s Tiskovnim<<strong>br</strong> />

uredom.<<strong>br</strong> />

Službeni je dio susreta – koji je moderirao<<strong>br</strong> />

glasnogovornik Zagrebačke nadbiskupije<<strong>br</strong> />

Zvonko Franc – započeo i završio Molitvom<<strong>br</strong> />

medijskih djelatnika, a neformalno<<strong>br</strong> />

je druženje nastavljeno uz agape. +<<strong>br</strong> />

MONS. JURAJ<<strong>br</strong> />

BATELJA S<<strong>br</strong> />

NOVACIMA U KRKU<<strong>br</strong> />

Krčka zajednica 28. svibnja <strong>2012</strong>. imala<<strong>br</strong> />

je čast ugostiti monsinjora dr. Jurja Batelju,<<strong>br</strong> />

koji je po službenoj dužnosti proveo<<strong>br</strong> />

nekoliko dana u našem samostanu. Na<<strong>br</strong> />

prijedlog o. Ivana, koji je monsinjor rado<<strong>br</strong> />

prihvatio, održao je novacima i zajednici<<strong>br</strong> />

predavanje o našem blaženiku Alojziju<<strong>br</strong> />

Stepincu, kojemu je posvetio svoj život,<<strong>br</strong> />

a s kojim smo mi karmelićani posebno<<strong>br</strong> />

povezani.<<strong>br</strong> />

O Stepincu se puno toga može reći, ali<<strong>br</strong> />

on je prije svega čovjek s vizijom, čovjek<<strong>br</strong> />

koji zna tko ga poziva i kome se odazvao,<<strong>br</strong> />

rekao je predavač. Bog, koji kraljuje u svakom<<strong>br</strong> />

ljudskom srcu, treba prave svećenike<<strong>br</strong> />

i katolike kako bi podigao pali svijet.<<strong>br</strong> />

Blaženik je najbolje istaknuo odgovornost<<strong>br</strong> />

koja leži na svećenicima spominjući se riječi<<strong>br</strong> />

sv. Ivana Marije Vianneya: „Sa svećenikom<<strong>br</strong> />

tisuću ljudi u nebo ili tisuću ljudi u<<strong>br</strong> />

pakao“. Dovoljno je malo razmisliti o toj<<strong>br</strong> />

rečenici da bi se shvatilo kolika je veličina<<strong>br</strong> />

svetog reda. Veličina i težina. Stepinac je<<strong>br</strong> />

to najbolje znao. Kada postaje zagrebački<<strong>br</strong> />

biskup, za svoje geslo uzima rečenicu: „In<<strong>br</strong> />

te Domine speravi“, koja potpuno odražava<<strong>br</strong> />

njegovu osobnost i karakter, oblikovan<<strong>br</strong> />

već u djetinjstvu i mladosti. Vidi se to i u<<strong>br</strong> />

pismu njegovoj tadašnjoj zaručnici kojoj<<strong>br</strong> />

piše: „imati i držati se Isusa, tada sve biva<<strong>br</strong> />

lako“. Za ciljeve svoje biskupske službe i<<strong>br</strong> />

kao način širenja evanđelja i pomaganja<<strong>br</strong> />

trpećem narodu oda<strong>br</strong>ao je katekizam, karitas<<strong>br</strong> />

i apostolat. Na području grada Zagreba<<strong>br</strong> />

osnovao je četrnaest novih župa te je u<<strong>br</strong> />

Zagrebu otvorio vrata svim redovničkim<<strong>br</strong> />

zajednicama, posebno nastojeći da oko<<strong>br</strong> />

grada stvori svojevrsni prsten molitve i<<strong>br</strong> />

žrtve četirima kontemplativnim samostanima.<<strong>br</strong> />

To su trebali biti stupovi na kojima<<strong>br</strong> />

će počivati zagrebačka Crkva kroz molitvu<<strong>br</strong> />

za svećenike. Sam Stepinac je želio da karmelićani<<strong>br</strong> />

preuzmu Remete te smo jednim<<strong>br</strong> />

dijelom njemu dužni što smo blagoslovljeni<<strong>br</strong> />

„Zagovornicom<<strong>br</strong> />

Hrvatske“.<<strong>br</strong> />

Uz njegovu<<strong>br</strong> />

vje ru snažno je<<strong>br</strong> />

povezana i ljubav<<strong>br</strong> />

prema domovini,<<strong>br</strong> />

miloj Hrvatskoj.<<strong>br</strong> />

Želeći osnažiti<<strong>br</strong> />

vjeru Crkve u Hrvata,<<strong>br</strong> />

učinio je Mariju<<strong>br</strong> />

Bistricu nacionalnim<<strong>br</strong> />

svetištem<<strong>br</strong> />

Hrvatske, te sam<<strong>br</strong> />

svojim novcem izgradio<<strong>br</strong> />

prve tri postaje<<strong>br</strong> />

križnog puta.<<strong>br</strong> />

Za vrijeme ratnih<<strong>br</strong> />

PRILOZI<<strong>br</strong> />

21


PRILOZI<<strong>br</strong> />

22<<strong>br</strong> />

zbivanja 1941.-1945. zauzimao je jasan<<strong>br</strong> />

stav za Crkvu i interese Božje te nije nikad<<strong>br</strong> />

surađivao s vlastima protiv svoje savjesti,<<strong>br</strong> />

uvijek upozoravajući na patnje hrvatskoga<<strong>br</strong> />

naroda i ugrožavanja katoličke vjere. Tako<<strong>br</strong> />

je, baš u Remetama, kod Zagovornice Hrvatske,<<strong>br</strong> />

na prijedlog ustaških vlasti da se<<strong>br</strong> />

pred opasnošću s njima povuče iz Zagreba,<<strong>br</strong> />

donio odluku da ne će napustiti Hrvatsku<<strong>br</strong> />

i Zagreb jer bi to bila izdaja, te ne bi<<strong>br</strong> />

znao kako stupiti pred Papu da to učini, a<<strong>br</strong> />

prvenstveno se ne bi mogao suočiti sa svojom<<strong>br</strong> />

savješću nakon tog čina. Zbog toga<<strong>br</strong> />

što je uvijek tražio volju Božju i ono što<<strong>br</strong> />

Bog želi, a ne vlast niti ljudske interese, bio<<strong>br</strong> />

je trn u oku komunističkoj vlasti koja ga<<strong>br</strong> />

zatvara i privodi na suđenje na kojemu on,<<strong>br</strong> />

pred optužbama da je surađivao s ustašama,<<strong>br</strong> />

spremno odgovara: „moje načelo je<<strong>br</strong> />

uvijek bilo zastupati interese Hrvatskoga<<strong>br</strong> />

naroda“. Nakon osude, izrekao je poznate<<strong>br</strong> />

riječi koje okrunjuju njegov lik: „Moja je<<strong>br</strong> />

savjest čista“. Služeći kaznu u Lepoglavi,<<strong>br</strong> />

te potom u kućnom pritvoru, u župnom<<strong>br</strong> />

dvoru u rodnom Krašiću, premda pritisnut<<strong>br</strong> />

psihičkim i drugim maltretiranjem,<<strong>br</strong> />

sustavnim trovanjem (u Lepoglavi), svojim<<strong>br</strong> />

životom ipak svijetli u narodu. Na upit<<strong>br</strong> />

župnika Vranekovića da mu nabave televizor<<strong>br</strong> />

jer to čak i liječnici predlažu za opuštanje,<<strong>br</strong> />

on odgovara da dok god ima Isusa<<strong>br</strong> />

u svetohraništu nikakvog drugog oblika<<strong>br</strong> />

zabave mu ne treba.<<strong>br</strong> />

Njegov život je završio riječima po kojima<<strong>br</strong> />

je i živio, te nam one daju najjasniju<<strong>br</strong> />

sliku i pečat onoga što je Stepinac bio, a to<<strong>br</strong> />

je bogotražitelj i potpuni sluga Božji, koji<<strong>br</strong> />

se nije libio dati ni krv svoju za Boga: „Fiat<<strong>br</strong> />

voluntas tua!“. Budi volja tvoja, treći zaziv<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

iz molitve Očenaša. Hvala Bogu i Zagovornici<<strong>br</strong> />

Hrvatske što nam je dana prilika<<strong>br</strong> />

da živimo u vremenu koje je obilježio kardinal<<strong>br</strong> />

Stepinac. Njegov svijetli lik neka svijetli<<strong>br</strong> />

našoj hrvatskoj domovini, rastrganoj<<strong>br</strong> />

sumnjama i dvojbama, koja nažalost sve<<strong>br</strong> />

više postaje sekularizirana, te neka nam<<strong>br</strong> />

tako pokaže put u nebesku domovinu. +<<strong>br</strong> />

TEREZIJANSKA<<strong>br</strong> />

KARIZMA DANAS<<strong>br</strong> />

Udruga „Bl. Alojzije Stepinac“ bosonogih<<strong>br</strong> />

karmelićanki u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini<<strong>br</strong> />

organizirala je od 29. svibnja do 1.<<strong>br</strong> />

lipnja ove godine, u <strong>Karmel</strong>u Majke Božje<<strong>br</strong> />

Bistričke i bl. A. Stepinca, u Mariji Bistrici,<<strong>br</strong> />

seminar temeljnog o<strong>br</strong>azovanja za sestre<<strong>br</strong> />

u formaciji. Okvirna tema seminara bila<<strong>br</strong> />

je „Terezijanska karizma danas“, a voditelji<<strong>br</strong> />

seminara bili su oci karmelićani: o. Vjenceslav<<strong>br</strong> />

Mihetec, OCD, o. Vinko Mamić,<<strong>br</strong> />

OCD, provincijal i o. Dario Tokić, OCD.<<strong>br</strong> />

Na početku seminara sve sudionice,<<strong>br</strong> />

njih 21, pozdravila je predsjednica Udruge<<strong>br</strong> />

s. Ilijana T. Cvetnić, OCD, i domaćin susreta<<strong>br</strong> />

č. majka M. Petra Fišter, OCD. One<<strong>br</strong> />

su ohra<strong>br</strong>ile mlade u njihovom hodu urastanja<<strong>br</strong> />

u karizmu sv. Terezije Avilske i zaželjele<<strong>br</strong> />

im da budu jake i odlučne Terezije


naših dana, Božje prijateljice i neustrašive<<strong>br</strong> />

moliteljice. Seminar je poprimio međunarodno<<strong>br</strong> />

značenje jer su na njemu, uz sestre<<strong>br</strong> />

iz Hrvatske, sudjelovale i sestre iz Bosne i<<strong>br</strong> />

Hercegovine, kao i iz prijateljskog <strong>Karmel</strong>a<<strong>br</strong> />

u Sloveniji.<<strong>br</strong> />

Prvi dan seminara vodio je o. Vjenceslav<<strong>br</strong> />

Mihetec, i kroz četiri uvjerljiva i iskustvena<<strong>br</strong> />

predavanja, na temu: „Odgoj nutrine<<strong>br</strong> />

i odlučna odlučnost“, kao i kroz osobne<<strong>br</strong> />

susrete, oduševio je mlade pripravnice,<<strong>br</strong> />

novakinje i sestre juniorke za autentično<<strong>br</strong> />

i radikalno življenje terezijanske karizme<<strong>br</strong> />

danas.<<strong>br</strong> />

Bog nam daje dar zvanja, ali želi da taj<<strong>br</strong> />

dar primamo sa zahvalnom odgovornošću i<<strong>br</strong> />

da ga opravdamo hra<strong>br</strong>ošću. Po svom zvanju<<strong>br</strong> />

karmelićanke želim istinski uzeti udjela<<strong>br</strong> />

u Kristovoj muci za spasenje svijeta. Odričem<<strong>br</strong> />

se zato da Bog ima u meni više mjesta.<<strong>br</strong> />

Sv. Terezija Avilska želi da <strong>Karmel</strong> bude<<strong>br</strong> />

mjesto po kojemu Bog spašava i k sebi vodi,<<strong>br</strong> />

i to one osobe koje ne znamo i ne vidimo.<<strong>br</strong> />

Bog traži muževe i žene koji znaju reći ‘Da’<<strong>br</strong> />

Gospodinu i s njime nositi križ za čovjeka,<<strong>br</strong> />

naglasio je između ostalog predavač.<<strong>br</strong> />

O. Vinko Mamić, provincijal, o<strong>br</strong>adio<<strong>br</strong> />

je temeljito i mudro, drugog dana seminara,<<strong>br</strong> />

u srijedu, 30. svibnja, temu pod naslovom:<<strong>br</strong> />

„Na izvorima terezijanske karizme“.<<strong>br</strong> />

Govorio je o Terezijinom nutarnjem stanju,<<strong>br</strong> />

kao i o prilikama u Crkvi i u svijetu<<strong>br</strong> />

koje su dovele Tereziju do obnove <strong>Karmel</strong>skog<<strong>br</strong> />

reda. Kroz Terezijine godine krize<<strong>br</strong> />

i borbe, te puta osobnog o<strong>br</strong>aćenja, ona<<strong>br</strong> />

dolazi do autentičnog života molitve koju<<strong>br</strong> />

zasađuje u novoosnovane <strong>Karmel</strong>e čija je<<strong>br</strong> />

osnivateljica.<<strong>br</strong> />

Terezija je željela nešto učiniti za Crkvu<<strong>br</strong> />

i zbog toga se odlučila za svet život, vjerujući<<strong>br</strong> />

da je to najviše što može učiniti. Željela je<<strong>br</strong> />

stvoriti uvjete za put k savršenosti ne samo<<strong>br</strong> />

za sebe, nego i za svoje sestre. Tako je počela<<strong>br</strong> />

obnova <strong>Karmel</strong>a. Zatim je spomenuo da<<strong>br</strong> />

nitko nije došao u <strong>Karmel</strong> zato što je čitao<<strong>br</strong> />

Konstitucije reda, već zato što je živio u<<strong>br</strong> />

zajednici. Zajednica može mladog čovjeka<<strong>br</strong> />

privući ili odvući. Autentičnost nečijeg<<strong>br</strong> />

života, kada je sukladna karizmi, najbolji<<strong>br</strong> />

je kriterij razlučivanja zvanja. Autentičnost<<strong>br</strong> />

znači da je čovjek sretan, zadovoljan<<strong>br</strong> />

u svom zvanju. Sv. Majka Terezija bila je<<strong>br</strong> />

autentična redovnica. Doživjela je kod<<strong>br</strong> />

osnutaka puno patnji, teškoća i neshvaćanja,<<strong>br</strong> />

a bila je sretna. Na koncu je o. Mamić<<strong>br</strong> />

spomenuo da prava sreća traži od čovjeka<<strong>br</strong> />

puno truda i napora.<<strong>br</strong> />

Treći dan seminara vodio je dinamično<<strong>br</strong> />

i praktično o. Dario Tokić, te o<strong>br</strong>adio<<strong>br</strong> />

temu: „Afektivno-psihološki i intelektualni<<strong>br</strong> />

hod prema zrelosti u svjetlu Terezijine<<strong>br</strong> />

karizme“. Pošto je protumačio, na<<strong>br</strong> />

jasan i konkretan način, proces postizanja<<strong>br</strong> />

ljudske i redovničke zrelosti, koja zahtjeva<<strong>br</strong> />

budnost i strpljivost, naglasio je i ovo:<<strong>br</strong> />

Zrelost čovjeka osposobljava da živi za druge.<<strong>br</strong> />

Zrelost je u tome da osiromašimo sebe i<<strong>br</strong> />

PRILOZI<<strong>br</strong> />

23


PRILOZI<<strong>br</strong> />

24<<strong>br</strong> />

druge usrećimo, da kroz Boga to dobijemo<<strong>br</strong> />

na drugi način. U zrelosti treba postepeno<<strong>br</strong> />

rasti kroz čitav život. Afektivno zreo čovjek<<strong>br</strong> />

prihvaća sebe, promiče autentične odnose s<<strong>br</strong> />

drugima, zrači mirom i radošću, raste u slobodi<<strong>br</strong> />

i oslobađa druge. Nakon predavanja<<strong>br</strong> />

slijedio je osobni rad, kao i vrlo konstruktivan<<strong>br</strong> />

i dinamičan rad po grupama, koji<<strong>br</strong> />

je mlade i magistre međusobno zbližio i<<strong>br</strong> />

ohra<strong>br</strong>io.<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

U večernjim satima seminara sestre<<strong>br</strong> />

novakinje i postulantica bistričkog <strong>Karmel</strong>a<<strong>br</strong> />

vrlo su ugodno o<strong>br</strong>adovale sudionice<<strong>br</strong> />

seminara i obogatile ih i osvježile<<strong>br</strong> />

svojim glumačkim i umjetničkim sposobnostima<<strong>br</strong> />

kroz zanimljiv igrokaz, profesionalni<<strong>br</strong> />

koncert na violončelu i birane<<strong>br</strong> />

skladbe njihovog karmelskog benda.<<strong>br</strong> />

Osnažene Božjim i sestrinskim zajedništvom,<<strong>br</strong> />

ljubavlju i blizinom, sestre živo<<strong>br</strong> />

vjeruju da će dani seminara imati odjeka<<strong>br</strong> />

u njihovom životu i u njihovim zajednicama.<<strong>br</strong> />

(I. T.) +<<strong>br</strong> />

O. VJENCESLAV<<strong>br</strong> />

MIHETEC ODRŽAO<<strong>br</strong> />

DUHOVNU OBNOVU<<strong>br</strong> />

NA TEKIJAMA U<<strong>br</strong> />

PETROVARADINU<<strong>br</strong> />

(Preneseno s mrežnog portala IKA-e: )<<strong>br</strong> />

http://www.ika.hr)


Petrovaradin, (IKA/TU) – U Srijemskoj<<strong>br</strong> />

biskupiji na Tekijama u svetištu Gospe<<strong>br</strong> />

Snježne po treći put okupili su se vjernici<<strong>br</strong> />

i ljudi do<strong>br</strong>e volje na duhovnoj obnovi.<<strong>br</strong> />

U tom svjetlu u subotu i nedjelju, 2. i<<strong>br</strong> />

3. lipnja održana je duhovna obnova pod<<strong>br</strong> />

geslom „Isusu će njegova majka: ‘Vina nemaju’„<<strong>br</strong> />

(Iv 2,3). koju je vodio o. Vjenceslav<<strong>br</strong> />

Mihetec, karmelićanin. Program duhovne<<strong>br</strong> />

obnove sastojao se od pobožnosti Gospi<<strong>br</strong> />

Tekijskoj i misa koje predvodio i propovijedao<<strong>br</strong> />

o. Vjenceslav Mihetec, uz koncele<strong>br</strong>aciju<<strong>br</strong> />

svećenika Petrovaradinskog<<strong>br</strong> />

dekanata. Nakon misa se pristupilo euharistijskom<<strong>br</strong> />

klanjanju i duhovno-animacijskom<<strong>br</strong> />

programu. Program drugoga dana<<strong>br</strong> />

duhovne obnove sastojao se od predavanja<<strong>br</strong> />

na temu „O Presvetom Trojstvu“, s obzirom<<strong>br</strong> />

da se te nedjelje slavila svetkovina<<strong>br</strong> />

Presvetog Trojstva. Euharistijsko slavlje i<<strong>br</strong> />

duhovnu obnovu uzveličali su mladi pjevači<<strong>br</strong> />

Petrovaradinskog dekanata. +<<strong>br</strong> />

„RAZGOVOR<<strong>br</strong> />

S KARMELSKIM<<strong>br</strong> />

SVECIMA“<<strong>br</strong> />

U SLAVONSKOM<<strong>br</strong> />

BRODU<<strong>br</strong> />

Dana 9. lipnja <strong>2012</strong>. <strong>br</strong>aća Dario Tokić i<<strong>br</strong> />

Dražen Marija Vargašević predvodili su<<strong>br</strong> />

duhovnu obnovu u kući za duhovne obnove<<strong>br</strong> />

„Marijin dom“ pokraj Slavonskog Broda<<strong>br</strong> />

za Zajednicu karmelskih laika i ostale<<strong>br</strong> />

vjernike toga grada. U okviru obnove nastupili<<strong>br</strong> />

su karmelski mladi iz Zagreba sa<<strong>br</strong> />

scenskim prikazom „Razgovor s karmelskim<<strong>br</strong> />

svecima“. Uglavnom se radi o članovima<<strong>br</strong> />

Mladeži <strong>Karmel</strong>a BSI, koje predvodi<<strong>br</strong> />

sestra Maja Pavla Bašić. Predstava je<<strong>br</strong> />

prvi put izvedena o blagdanu Svih svetih<<strong>br</strong> />

karmelskoga reda na Vrhovcu u Zagrebu<<strong>br</strong> />

i radi se o simpatičnom, poučnom i vrlo<<strong>br</strong> />

aktualnom susretu s karmelskom duhovnošću<<strong>br</strong> />

preko svetih Terezije od Isusa, Ivana<<strong>br</strong> />

od Križa, Male Terezije i Terezije Benedikte<<strong>br</strong> />

od Križa te blaženih Elizabete od Trojstva<<strong>br</strong> />

i Marije Terezije od sv. Josipa. +<<strong>br</strong> />

OD KAMENA<<strong>br</strong> />

DO CVIJETA<<strong>br</strong> />

Br. Antun Đureković i krčki novaci tijekom<<strong>br</strong> />

svibnja obnovili su okoliš krčkoga<<strong>br</strong> />

samostana. Na he<strong>br</strong>ejskom jeziku <strong>Karmel</strong><<strong>br</strong> />

znači „vrt Božji“ zbog svoje klime i pogodnog<<strong>br</strong> />

tla za rast svakovrsnog bilja, ponajprije<<strong>br</strong> />

cvijeća i drveća. Božjom providnošću,<<strong>br</strong> />

naš samostan u Krku nosi ime Majke Božje<<strong>br</strong> />

<strong>Karmel</strong>ske, što nas opet dovodi do vrta<<strong>br</strong> />

Božjeg.<<strong>br</strong> />

PRILOZI<<strong>br</strong> />

25


PRILOZI<<strong>br</strong> />

26<<strong>br</strong> />

A pošto se ne može reći da je baš naš<<strong>br</strong> />

okoliš imalo sličio vrtu Božjem, Majka<<strong>br</strong> />

Božja <strong>Karmel</strong>ska se po<strong>br</strong>inula da to tako<<strong>br</strong> />

ne ostane. Dogodilo se to kad je u našu<<strong>br</strong> />

zajednicu stigao <strong>br</strong>. Antun, koji, unatoč<<strong>br</strong> />

slabostima i bolestima koje ga muče, odiše<<strong>br</strong> />

redovničkim žarom. Upitao nas je jesmo li<<strong>br</strong> />

za to da malo promijenimo okoliš, na što<<strong>br</strong> />

smo mi potvrdno odgovorili. Od tog trenutka<<strong>br</strong> />

otpočele su pripreme za to da krčki<<strong>br</strong> />

samostan barem malo dobije obilježje vrta<<strong>br</strong> />

Božjeg.<<strong>br</strong> />

Najprije je trebalo nabaviti nekoliko<<strong>br</strong> />

stvari, nešto cvijeća i pokoje grablje. Nakon<<strong>br</strong> />

razgovora i postignutog sporazuma u<<strong>br</strong> />

auto su sjeli <strong>br</strong>. Miro i <strong>br</strong>. Antun te se zaputili<<strong>br</strong> />

u nabavku svega potrebnog. Tako je<<strong>br</strong> />

nabavljeno cvijeće, zemlja, gnojivo i ostale<<strong>br</strong> />

stvarčice.<<strong>br</strong> />

Prikupivši sve potrebno, svi novaci su<<strong>br</strong> />

izišli van te orno prionuli poslu. Kopanje,<<strong>br</strong> />

sađenje, zalijevanje i sve što ide uz to, uz<<strong>br</strong> />

veseo i radostan duh koji je <strong>br</strong>. Antun širio,<<strong>br</strong> />

nikom nije teško palo. Tako je polako,<<strong>br</strong> />

iz dana u dan, kroz oko mjesec dana,<<strong>br</strong> />

okoliš samostana počeo nalikovati na vrt<<strong>br</strong> />

Božji. Kako je <strong>br</strong>. Antun rekao: „Mi ovdje<<strong>br</strong> />

nemamo novca ni dovoljno ljudi da radimo<<strong>br</strong> />

čuda, ali ćemo napraviti kaj možemo!“<<strong>br</strong> />

To smo i učinili. Zahvaljujući do<strong>br</strong>oj volji,<<strong>br</strong> />

radosnom duhu, molitvi i zajedništvu pro-<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

dubljivalo se i prijateljstvo među novacima,<<strong>br</strong> />

a svaki od nas tijekom ovih dana imao<<strong>br</strong> />

je prigodu uvjeriti se da je manualni rad<<strong>br</strong> />

višestruko koristan.<<strong>br</strong> />

Bog, divni Stvoritelj i Ureditelj, dao<<strong>br</strong> />

nam je priliku da po rukama i vodstvu <strong>br</strong>.<<strong>br</strong> />

Antuna imamo udjela u stvaranju. Tako<<strong>br</strong> />

smo stvorili jedan mali Božji vrt u našem<<strong>br</strong> />

samostanu. Tamo gdje je prije bio kamen,<<strong>br</strong> />

sada raste cvijeće i ptice se goste, mravi radosno<<strong>br</strong> />

skupljaju hranu a pčele zuje. I Majka<<strong>br</strong> />

naša <strong>Karmel</strong>ska, učinila je, kao što uvijek<<strong>br</strong> />

čini, laganim svojim šaptom, da svakom<<strong>br</strong> />

od nas srce jače zaigra pri svakom pogledu<<strong>br</strong> />

na vrt, u kojem ona zajedno sa svojim<<strong>br</strong> />

Sinom stanuje, te nam tako omogućava da<<strong>br</strong> />

i od svojeg srca učinimo vrt Božji. +<<strong>br</strong> />

PRIOPĆENJE SA<<strong>br</strong> />

SUSRETA ČLANOVA<<strong>br</strong> />

HBK S REDOVNIČKIM<<strong>br</strong> />

PROVINCIJALIMA<<strong>br</strong> />

(Preneseno s mrežnog portala IKA-e:<<strong>br</strong> />

http://www.ika.hr)<<strong>br</strong> />

O središnjoj temi susreta „Nove zajednice u<<strong>br</strong> />

Crkvi – razlikovanje duhova“ govorio je o.<<strong>br</strong> />

Mihaly Szentmartoni<<strong>br</strong> />

Zagreb, (IKA) – Redoviti godišnji susret<<strong>br</strong> />

biskupa, članova Hrvatske biskupske<<strong>br</strong> />

konferencije, s redovničkim provincijalima,<<strong>br</strong> />

članovima Hrvatske konferencije viših


edovničkih poglavara i poglavarica, koji<<strong>br</strong> />

imaju sjedište na području HBK, održan je<<strong>br</strong> />

11. lipnja u sjedištu HBK u Zagrebu, priopćeno<<strong>br</strong> />

je iz Tajništva Hrvatske biskupske<<strong>br</strong> />

konferencije.<<strong>br</strong> />

Na početku susreta nazočne su pozdravili<<strong>br</strong> />

predsjednik HBK đakovačko-osječki<<strong>br</strong> />

nadbiskup Marin Srakić i predsjednik Hrvatske<<strong>br</strong> />

konferencije viših redovničkih poglavara<<strong>br</strong> />

i poglavarica o. Vinko Mamić. O<<strong>br</strong> />

središnjoj temi susreta „Nove zajednice u<<strong>br</strong> />

Crkvi – razlikovanje duhova“ izlaganje je<<strong>br</strong> />

održao o. Mihaly Szentmartoni, DI, predstojnik<<strong>br</strong> />

Instituta za duhovnost na rimskom<<strong>br</strong> />

Sveučilištu Gregoriana i duhovnik Papinskoga<<strong>br</strong> />

hrvatskog zavoda sv. Jeronima u<<strong>br</strong> />

Rimu.<<strong>br</strong> />

U vrlo informativnom izlaganju Szentmartoni<<strong>br</strong> />

je prikazao osnovne značajke<<strong>br</strong> />

crkvenih pokreta, njihove pozitivne strane<<strong>br</strong> />

kao i otvorena pitanja vezana za njihovo<<strong>br</strong> />

djelovanje unutar pastorala Crkve.<<strong>br</strong> />

Ujedno je podsjetio na temeljne kriterije<<strong>br</strong> />

razlučivanja koji proizlaze iz evanđelja i<<strong>br</strong> />

crkvenoga učiteljstva s pogledom prema<<strong>br</strong> />

budućnosti.<<strong>br</strong> />

U bogatoj raspravi izražena je radost<<strong>br</strong> />

zbog takvog susreta, budući da je riječ o<<strong>br</strong> />

zajedničkoj odgovornosti svih ordinarija,<<strong>br</strong> />

kako biskupa tako i provincijala, ističe se<<strong>br</strong> />

u priopćenju koje prenosi Tiskovni ured<<strong>br</strong> />

HBK. +<<strong>br</strong> />

DOŽIVOTNI ZAVJETI<<strong>br</strong> />

S. MARIJE TEODORE<<strong>br</strong> />

OD KRALJEVSTVA<<strong>br</strong> />

TROJEDINOGA<<strong>br</strong> />

BOGA (LEŠIĆ)<<strong>br</strong> />

Tijekom svečanog misnog slavlja u kapeli<<strong>br</strong> />

<strong>Karmel</strong>a sv. Josipa u Breznici Đakovačkoj,<<strong>br</strong> />

koje je na spomendan Bezgrešnog Srca<<strong>br</strong> />

Marijina, 16. lipnja, predvodio đakovačko-osječki<<strong>br</strong> />

nadbiskup, mons. dr. Marin<<strong>br</strong> />

Srakić, doživotno je svoje svečane zavjete<<strong>br</strong> />

čistoće, siromaštva i poslušnosti, prema<<strong>br</strong> />

Pravilu i ustanovama Reda bosonogih sestara<<strong>br</strong> />

Blažene Djevice Marije od gore <strong>Karmel</strong>a<<strong>br</strong> />

položila s. Marija Teodora od Kraljevstva<<strong>br</strong> />

Trojedinoga Boga (Lešić). Tražeći<<strong>br</strong> />

od Boga i Njegove svete Crkve da u svojoj<<strong>br</strong> />

odluci ustraje do smrti, nasljedujući Krista<<strong>br</strong> />

Zaručnika u obitelji Blažene Djevice Marije<<strong>br</strong> />

od Gore <strong>Karmel</strong>a, s. Marija Teodora<<strong>br</strong> />

potpisala je o<strong>br</strong>azac zavjeta koji je izgovorila<<strong>br</strong> />

pred Crkvom polažući svoje ruke<<strong>br</strong> />

u ruke poglavarice <strong>Karmel</strong>a sv. Josipa, s.<<strong>br</strong> />

Marije Josipe od Milosrdne Ljubavi Božje<<strong>br</strong> />

(Andlar). Potom je novozavjetovanica iz<<strong>br</strong> />

ruku mons. Srakića primila i znak svoga<<strong>br</strong> />

posvećenja, svetu koprenu i krunicu, a zajednica<<strong>br</strong> />

sestara karmelićanki potvrdila je<<strong>br</strong> />

doživotno pridruživanje s. Marije Teodore<<strong>br</strong> />

obitelji bosonogih karmelićanki.<<strong>br</strong> />

PRILOZI<<strong>br</strong> />

27


PRILOZI<<strong>br</strong> />

28<<strong>br</strong> />

Uvodeći u misno slavlje, mons. Srakić<<strong>br</strong> />

citirao je papu Benedikta XVI. rekavši<<strong>br</strong> />

kako je Crkva uvijek mlada te je i činom<<strong>br</strong> />

zavjetovanja s. Marije Teodore doživjela<<strong>br</strong> />

svoje pomlađivanje. Želimo doista uvijek<<strong>br</strong> />

biti mladi, ne s osobama koje su mlade po<<strong>br</strong> />

dobi, nego želimo Crkvu koja će biti mlada<<strong>br</strong> />

po idealima, idejama, nasljedovanju i prihvaćanju<<strong>br</strong> />

Božjega nadahnuća i to po uzoru<<strong>br</strong> />

na Djevicu Mariju, istaknuo je nadbiskup,<<strong>br</strong> />

a u svojoj homiliji definirao je redovnički<<strong>br</strong> />

poziv kao poseban dar koji se ne daje<<strong>br</strong> />

svima. Kao i sama vjera, redovnički poziv<<strong>br</strong> />

ne počinje jednostavno do<strong>br</strong>om voljom ili<<strong>br</strong> />

velikodušnošću nekog vjernika kršćanina,<<strong>br</strong> />

već je to najslobodniji i najdragovoljniji<<strong>br</strong> />

poziv s Božje strane koji u životu zavjetovanih<<strong>br</strong> />

budi radikalnu poniznost, potpunu<<strong>br</strong> />

sigurnost i radosno zahvaljivanje te žarku<<strong>br</strong> />

želju vjerno odgovoriti Onome koji je pozvao<<strong>br</strong> />

iz ljubavi.<<strong>br</strong> />

Evanđeoski ulomak o dvanaestogodišnjem<<strong>br</strong> />

Isusu u hramu, te Marijinoj i Josipovoj<<strong>br</strong> />

<strong>br</strong>izi, mons. Srakić usporedio je s odvajanjem<<strong>br</strong> />

djece koja odlaze osnovati obitelj<<strong>br</strong> />

ili žele krenuti putem svećeništva ili redovništva.<<strong>br</strong> />

Ako pođu za Božjim pozivom,<<strong>br</strong> />

roditelji pokušavaju shvatiti što to Bog<<strong>br</strong> />

traži od njih. Nekada s mukom shvaćaju, a<<strong>br</strong> />

nekada ne shvaćaju i ne prihvaćaju Božju<<strong>br</strong> />

volju, pa dolazi do prvih lomova, pojasnio<<strong>br</strong> />

je nadbiskup i uputio – potrebno je samo<<strong>br</strong> />

zagledati se u Mariju, majku i učiteljicu<<strong>br</strong> />

osoba posvećenoga života, te živi model<<strong>br</strong> />

svakog posvećenja. Ona ni sama nije do<<strong>br</strong> />

kraja razumjela Isusa, ali je prihvatila sve<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

što se događalo i nastavila prebirati u srcu<<strong>br</strong> />

svete uspomene.<<strong>br</strong> />

Ako netko traži svoj put i želi čuti glas<<strong>br</strong> />

Svevišnjega mora nasljedovati Djevicu iz<<strong>br</strong> />

Nazareta, zatvoriti se u sebe i u molitvi se<<strong>br</strong> />

sa<strong>br</strong>ati u ćeliji svoga srca. Ondje će mu Svevišnji<<strong>br</strong> />

omogućiti da čuje njegov glas i pokazati<<strong>br</strong> />

korak koji treba učiniti. Bog je svakoj<<strong>br</strong> />

duši namijenio jedno poslanje koje treba<<strong>br</strong> />

ostvariti i ne ostavlja nikoga bez cilja koji<<strong>br</strong> />

treba postići, napomenuo je nadbiskup te<<strong>br</strong> />

Nazaretsku Djevicu i njezin odgovor Evo<<strong>br</strong> />

službenice Gospodnje, neka mi bude po<<strong>br</strong> />

Tvojoj riječi opisao kao nenadmašivi model<<strong>br</strong> />

odgovora na Božji poziv. U Marijinom<<strong>br</strong> />

´da´ dobivaju snagu, hra<strong>br</strong>ost i čvrstoću svi<<strong>br</strong> />

´da´ onih osoba koje se kolebaju oslabljene<<strong>br</strong> />

mlakošću, zastrašene padom, prevarene zavodnikom.<<strong>br</strong> />

Marija, majka posvećenih, hvata<<strong>br</strong> />

ih za ruku i podiže u padovima, hra<strong>br</strong>i<<strong>br</strong> />

i ohra<strong>br</strong>uje, usmjerava prema cilju. Oni su<<strong>br</strong> />

njezina iza<strong>br</strong>ana četa bez koje Crkva tetura,<<strong>br</strong> />

rekao je nadbiskup Srakić, te zaključio<<strong>br</strong> />

kako se, stojeći uz Bezgrešno Srce Marijino,<<strong>br</strong> />

Crkva obnavlja i vrvi novim zvanjima.<<strong>br</strong> />

Uz nadbiskupa, u koncele<strong>br</strong>aciji su bili:<<strong>br</strong> />

u ime Hrvatske karmelske provincije o.<<strong>br</strong> />

Dražen Marija Vargašević, vlč. Vladimir<<strong>br</strong> />

Mikrut, župnik župe Bošnjaci, rodne župe<<strong>br</strong> />

s. Marije Teodore, profesori KBF-a u Đakovu,<<strong>br</strong> />

svećenici koji su sa zavjetovanicom<<strong>br</strong> />

studirali na đakovačkom KBF-u te ostali<<strong>br</strong> />

svećenici. Nazočila je obitelj, rodbina i prijatelji<<strong>br</strong> />

zavjetovanice, a liturgijsko pjevanje<<strong>br</strong> />

animirao je Zbor đakovačkog Bogoslovnog<<strong>br</strong> />

sjemeništa pod vodstvom maestra Ive<<strong>br</strong> />

Andrića. +


PROSLAVLJENO<<strong>br</strong> />

GERARDOVO <strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

(Preneseno s mrežnog portala IKA-e:<<strong>br</strong> />

http://www.ika.hr)<<strong>br</strong> />

Sombor, (IKA) - U somborskoj karmelićanskoj<<strong>br</strong> />

crkvi završena je 24. lipnja proslava<<strong>br</strong> />

Gerardova o 56. obljetnici smrti sluge<<strong>br</strong> />

Božjega o. Gerarda Tome Stantića. Za<<strong>br</strong> />

slavlje su se karmelićani i vjernici Sombora<<strong>br</strong> />

pripremili posebnom duhovnom pripravom<<strong>br</strong> />

od 18. do 23. lipnja. Svaku večer<<strong>br</strong> />

bila je misa i prigodna propovijed, a zatim<<strong>br</strong> />

molitva na grobu o. Gerarda za njegovo<<strong>br</strong> />

proglašenje blaženim.<<strong>br</strong> />

Na sam dan smrti o. Gerarda, u nedjelju<<strong>br</strong> />

24. lipnja, priređeno je svečano slavlje.<<strong>br</strong> />

Vjernici Sombora i okolice i <strong>br</strong>ojni hodočasnici<<strong>br</strong> />

koji su u sedam autobusa kao i<<strong>br</strong> />

osobnim vozilima došli iz Subotice i okolice<<strong>br</strong> />

te iz Sonte i Bačkog Monoštora počeli<<strong>br</strong> />

su pristizati u karmelićansku crkvu već od<<strong>br</strong> />

ranog poslijepodneva.<<strong>br</strong> />

Poslijepodne molila se krunica uz meditacije<<strong>br</strong> />

na temelju tekstova o. Gerarda, uz<<strong>br</strong> />

pjesme djece i mladih iz subotičkih VISova<<strong>br</strong> />

„Proroci“ i „Ritam vjere“ te somborskog<<strong>br</strong> />

VIS-a „Antunići“. Istodobno je bila<<strong>br</strong> />

prigoda za osobnu ispovijed. Molitvu krunice<<strong>br</strong> />

i misu animirao je o. Mato Miloš, karmelićanin,<<strong>br</strong> />

vicepostulator kauze sl. Božjega<<strong>br</strong> />

o. Gerarda.<<strong>br</strong> />

Misno slavlje predvodio je subotički<<strong>br</strong> />

biskup Ivan Penzeš s dvanaestoricom<<strong>br</strong> />

svećenika dok ih je još nekoliko bilo na<<strong>br</strong> />

raspolaganju za sakrament pomirenja. Sudjelovao<<strong>br</strong> />

je i stalni đakon Stipan Periškić iz<<strong>br</strong> />

Bačkog Monoštora. Na početku slavlja sve<<strong>br</strong> />

je uime samostana i karmelićana pozdravio<<strong>br</strong> />

o. Mato Miloš.<<strong>br</strong> />

U propovijedi je mons. Bela Stantić,<<strong>br</strong> />

župnik subotičke župe Isusova Uskrsnuća,<<strong>br</strong> />

podsjetio na životni put o. Gerarda te<<strong>br</strong> />

ukazao na <strong>br</strong>ojne kreposti toga jedinog<<strong>br</strong> />

kandidata za oltar iz Subotičke biskupije.<<strong>br</strong> />

Istaknuo je duboko vjerničko iskustvo o.<<strong>br</strong> />

Gerarda, njegov pokornički i samoprijegorni<<strong>br</strong> />

život, njegov pastoralni rad, osobi-<<strong>br</strong> />

to <strong>br</strong>igu za bolesnike i pokornike koje je<<strong>br</strong> />

rado ispovijedao, tako da su ga u Somo<strong>br</strong>u<<strong>br</strong> />

nazivali „tješiteljem svake duše, a posebno<<strong>br</strong> />

bolesnika“. Za o. Gerarda „duše su skupe<<strong>br</strong> />

kao što je skup Isusov život“, podsjetio je<<strong>br</strong> />

propovjednik.<<strong>br</strong> />

Osobito je istaknuo njegovo iskustvo<<strong>br</strong> />

sjedinjenja s Bogom u mističnim doživljajima.<<strong>br</strong> />

O tim doživljajima on je sam pisao u<<strong>br</strong> />

kronici karmelskog samostana u Somboru,<<strong>br</strong> />

ali u trećem licu: „Bog je dao jednom<<strong>br</strong> />

od naših milost sjedinjenja“, a na drugom<<strong>br</strong> />

mjestu slično: „Bog je dao nekom od naših<<strong>br</strong> />

umnoženje sjedinjenja“.<<strong>br</strong> />

Navodeći misli o. Ante Stantića, dugogodišnjeg<<strong>br</strong> />

vicepostulatora u kauzi o.<<strong>br</strong> />

Gerarda, propovjednik je rekao: „Možemo<<strong>br</strong> />

s pravom zaključiti da cijeli Gerardov<<strong>br</strong> />

hod ide prema sjedinjenju s Bogom. Polazi<<strong>br</strong> />

od utjelovljenog Sina Božjega, bogati<<strong>br</strong> />

se bogatstvima Isusovih otajstava … U<<strong>br</strong> />

utjelovljenom Sinu Božjemu kuša Božju<<strong>br</strong> />

blizinu i sjedinjenje s Isusom. Njegova se<<strong>br</strong> />

duša susreće s Kristom kao zaručnica sa<<strong>br</strong> />

zaručnikom“.<<strong>br</strong> />

U tom smislu sam o. Gerard svjedoči:<<strong>br</strong> />

„U duši sam se zaručio, pa Zaručnika<<strong>br</strong> />

samo živom dušom mogu naći i s njime<<strong>br</strong> />

se sjediniti! Što tijelo slabije koraca, duša<<strong>br</strong> />

PRILOZI<<strong>br</strong> />

29


PRILOZI<<strong>br</strong> />

30<<strong>br</strong> />

se bolje penje na goru savršenosti kako bi<<strong>br</strong> />

vidjela i našla Zaručnika.“ I zato o. Gerard<<strong>br</strong> />

„neprestano gleda Isusa, susreće ga,<<strong>br</strong> />

razgovara s njim i ugađa mu“, zaključio je<<strong>br</strong> />

propovjednik i upitao: „Treba li nam bolja<<strong>br</strong> />

preporuka da o. Gerarda Tomu zavolimo<<strong>br</strong> />

kao uzor i zagovornika na nebu? Možda<<strong>br</strong> />

nismo čuli da je o. Gerard činio čudesa<<strong>br</strong> />

dok je bio na zemlji. To je samo privid, jer<<strong>br</strong> />

je njegov zemaljski život bio živo čudo sjedinjenja<<strong>br</strong> />

čovjeka i Boga na zemlji. Kao što<<strong>br</strong> />

je bio do posljednje stanice svoga života<<strong>br</strong> />

predan Bogu u službi i na slavu, tako sada<<strong>br</strong> />

s nebesa sigurno želi nama pomoći da to<<strong>br</strong> />

isto postignemo. Jer on se ni sam nije bogatio<<strong>br</strong> />

onim što lopovi kradu ili moljac grize,<<strong>br</strong> />

nego se bogatio u Bogu. Neka i nama<<strong>br</strong> />

bude zagovornikom da se i naše sjedinjenje<<strong>br</strong> />

jednom ostvari što sigurno svi želimo.<<strong>br</strong> />

Prema Isusovim riječima: Tražite najprije<<strong>br</strong> />

Kraljevstvo nebesko a sve ostalo će vam<<strong>br</strong> />

se nadodati, možemo biti sigurni kad po<<strong>br</strong> />

zagovoru o. Gerarda budemo tražili ono<<strong>br</strong> />

što je on tražio i postigao, i u nama će se<<strong>br</strong> />

početi čuda događati. Zato vapimo: Slugo<<strong>br</strong> />

Božji, oče Gerarde, moli za nas“.<<strong>br</strong> />

Pjevanje na misi predvodili su članovi<<strong>br</strong> />

zbora Collegium musicum catholicum iz<<strong>br</strong> />

Subotice zajedno s mladima spomenutih<<strong>br</strong> />

VIS-ova i drugim članovima župnih zborova<<strong>br</strong> />

iz Sombora i Subotice. Tim združenim<<strong>br</strong> />

zborom ravnao je Miroslav Stantić, a<<strong>br</strong> />

za orguljama je bio mr. Kornelije Vizin.<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

U prikaznoj procesiji uz darove za euharistijsko<<strong>br</strong> />

slavlje vjernici su prinijeli i<<strong>br</strong> />

no vu slikovnicu posvećenu životu i djelovanju<<strong>br</strong> />

o. Gerarda, za koju je tekst napisala<<strong>br</strong> />

Katarina Čeliković, a ilustracije napravila<<strong>br</strong> />

Ružica Miković Žigmanov. Umjetničku<<strong>br</strong> />

sliku koja prikazuje karmelićansku crkvu<<strong>br</strong> />

u Somboru prinijela je i darovala umjetnica<<strong>br</strong> />

Ruža Tumbas iz Subotice, svoj dar<<strong>br</strong> />

– ikonu Majke Božje – prinijele su grkokatoličke<<strong>br</strong> />

sestre Službenice Bezgrešne Djevice<<strong>br</strong> />

Marije. Djeca su prinijela umjetničku<<strong>br</strong> />

sliku malog praškog Isusa, rad Ružice Miković<<strong>br</strong> />

Žigmanov.<<strong>br</strong> />

Na kraju mise o. Mato Miloš zahvalio je<<strong>br</strong> />

svima na sudjelovanju u tom slavlju izrazivši<<strong>br</strong> />

radost što se širi štovanje o. Gerarda.<<strong>br</strong> />

Zahvalio je biskupu što vodi <strong>br</strong>igu o kauzi<<strong>br</strong> />

o. Gerarda, podsjećajući da će biskupijska<<strong>br</strong> />

komisija morati odlučiti i o eventualnom<<strong>br</strong> />

čudu koje se dogodi po njegovu zagovoru.<<strong>br</strong> />

O. Mato zahvalio je i svim svećenicima što<<strong>br</strong> />

promiču štovanje o. Gerarda i s vjernicima<<strong>br</strong> />

mole za njegovo proglašenje blaženim<<strong>br</strong> />

i svetim. Zahvalio im je također što šire<<strong>br</strong> />

među vjernicima i Glasilo o. Gerarda, koje<<strong>br</strong> />

pomaže u upoznavanju njegova svetačkog<<strong>br</strong> />

lika i bilježi sva događanja vezana za promicanje<<strong>br</strong> />

njegove kauze.<<strong>br</strong> />

Slavlje je završilo na grobu o. Gerarda<<strong>br</strong> />

molitvom za njegovo proglašenje blaženim<<strong>br</strong> />

i za uslišanje molitava po njegovu zagovoru<<strong>br</strong> />

koju je predmolio biskup Penzeš.<<strong>br</strong> />

Slično slavlje održano je<<strong>br</strong> />

prethodni dan i na mađarskom<<strong>br</strong> />

jeziku. Misu je predvodio<<strong>br</strong> />

mons. Istvan Koncz,<<strong>br</strong> />

prepozit i direktor kancelarije<<strong>br</strong> />

Subotičke biskupije, u zajedništvu<<strong>br</strong> />

s priorom somborskog<<strong>br</strong> />

karmelićanskog samostana<<strong>br</strong> />

o. Bernardinom Viszmegom<<strong>br</strong> />

i drugim svećenicima koji su<<strong>br</strong> />

došli sa svojim vjernicima.<<strong>br</strong> />

Propovijedao je župnik subotičke<<strong>br</strong> />

župe Rođenja BDM<<strong>br</strong> />

Karoly Szungyi.<<strong>br</strong> />

Duhovnu pripravu slavlja,<<strong>br</strong> />

kako na mađarskom tako i na<<strong>br</strong> />

hrvatskom jeziku, prenosio je<<strong>br</strong> />

Radio Marija Srbije. +


O ENERGETSKOM<<strong>br</strong> />

PROJEKTU U<<strong>br</strong> />

LUŽNICI SESTARA<<strong>br</strong> />

MILOSRDNICA<<strong>br</strong> />

(Preneseno s mrežnog portala Jutarnjeg<<strong>br</strong> />

lista: http://www.jutarnji.hr s naslovom:<<strong>br</strong> />

‘Novcem iz fondova svele smo račun za<<strong>br</strong> />

plin na nulu, a neki misle da ne znamo što<<strong>br</strong> />

su e-mail i Internet’)<<strong>br</strong> />

Da bi se dvorac i nova zgrada namijenjena<<strong>br</strong> />

za smještaj gostiju zimi zagrijali, mjesečno<<strong>br</strong> />

je trebalo izdvojiti oko 40 000 kuna<<strong>br</strong> />

Više od dva i pol stoljeća star dvorac sa<<strong>br</strong> />

20 prostorija i podrumom u kojem vam je<<strong>br</strong> />

i za najvećih vrućina pomalo hladno, ukupne<<strong>br</strong> />

površine 1891 četvorni metar. Nova<<strong>br</strong> />

zgrada od oko 2700 četvornih metara sa<<strong>br</strong> />

60 jednokrevetnih soba i prostorijama za<<strong>br</strong> />

svakodnevni život starijih bolesnih sestara.<<strong>br</strong> />

Sve to okružuje 8 hektara velik engleski<<strong>br</strong> />

perivoj s jezerom i egzotičnim drvećem.<<strong>br</strong> />

Mjesto za miran i spokojan život, bez stresa<<strong>br</strong> />

i gradske nervoze.<<strong>br</strong> />

Enormni troškovi<<strong>br</strong> />

Sva ta divota smještena je u mjestu Lužnica,<<strong>br</strong> />

pola sata udaljenom od Zagreba, gdje se<<strong>br</strong> />

nalazi i dvorac Lužnica u kojem je Družba<<strong>br</strong> />

sestara milosrdnica sv. Vinka Paulskog<<strong>br</strong> />

osnovala Duhovno-o<strong>br</strong>azovni centar Marijin<<strong>br</strong> />

dvor. To je mjesto gdje se održavaju<<strong>br</strong> />

<strong>br</strong>ojni civilni i vjerski seminari, djeca uče o<<strong>br</strong> />

prirodi, održavaju se koncerti...<<strong>br</strong> />

Idilu je sve donedavno narušavao poštar<<strong>br</strong> />

koji bi u poštanski sandučić ubacio račun<<strong>br</strong> />

za plin. Naime, da bi se dvorac i nova<<strong>br</strong> />

zgrada namijenjena za smještaj gostiju<<strong>br</strong> />

zimi zagrijali, mjesečno je trebalo izdvojiti<<strong>br</strong> />

oko 40.000 kuna. A sezona grijanja često<<strong>br</strong> />

traje od listopada do travnja. Bili su to<<strong>br</strong> />

enormni troškovi za časne sestre koje projekt<<strong>br</strong> />

održavaju od donacija, iznajmljivanja<<strong>br</strong> />

prostorija za seminare, kao i održavanja<<strong>br</strong> />

vlastitih programa te do<strong>br</strong>ovoljnih priloga<<strong>br</strong> />

posjetitelja koji žele razgledati dvorac.<<strong>br</strong> />

A onda je 2010. godine sestra Miroslava<<strong>br</strong> />

Bradica, tadašnja ravnateljica Centra, a<<strong>br</strong> />

danas vrhovna glavarica Družbe, saznala<<strong>br</strong> />

da se samostan otaca karmelićana na Buškom<<strong>br</strong> />

jezeru kod Livna grije uz pomoć geotermalnih<<strong>br</strong> />

dizalica.<<strong>br</strong> />

- Samostan se grijao vodom uz pomoć<<strong>br</strong> />

geotermalnih dizalica. To mi je dalo ideju<<strong>br</strong> />

da i mi tako nešto provedemo u Lužnici i<<strong>br</strong> />

potpuno smanjimo račune za plin - kaže<<strong>br</strong> />

vesela i nasmijana časna Miroslava o projektu<<strong>br</strong> />

energetske učinkovitosti.<<strong>br</strong> />

Svoju želju za ostvarenje takvog projekta<<strong>br</strong> />

iznijela je predstavnicima Zagrebačke<<strong>br</strong> />

županije i direktoru Regionalne energetske<<strong>br</strong> />

agencije sjeverozapadne Hrvatske.<<strong>br</strong> />

Veliki napor i financije<<strong>br</strong> />

- Bili su iskreno začuđeni, ali su prihvatili<<strong>br</strong> />

moj prijedlog. Znate, mnogi ljudi još misle<<strong>br</strong> />

da se mi časne sestre ne razumijemo u<<strong>br</strong> />

tehnologiju. Često se ljudi čude kada im<<strong>br</strong> />

kažemo da koristimo internet i elektronsku<<strong>br</strong> />

poštu. Vjerojatno još postoji mišljenje<<strong>br</strong> />

da su časne sestre zaostale. No, bile smo<<strong>br</strong> />

uporne i prijavile projekt na natječaj Fonda<<strong>br</strong> />

za energetsku učinkovitost i bio je na<<strong>br</strong> />

četvrtom mjestu. Zatim smo 2011. godine<<strong>br</strong> />

krenuli u realizaciju projekta koji je iziskivao<<strong>br</strong> />

veliki napor i financije. Kako bismo što<<strong>br</strong> />

više uštedjele, dio zemljanih radova obavile<<strong>br</strong> />

smo same, a dio tvrtka koja je angažirana<<strong>br</strong> />

na projektu. Iskopani su bunari, cijevima je<<strong>br</strong> />

voda dovedena u dvorac i novu zgradu. U<<strong>br</strong> />

kotlovnici dvorca ugrađene su dvije, a u novoj<<strong>br</strong> />

zgradi tri geotermalne dizalice. Njihova<<strong>br</strong> />

je zadaća da prirodnoj vodi oduzmu 3-5<<strong>br</strong> />

stupnjeva topline, koja se kompresorima<<strong>br</strong> />

PRILOZI<<strong>br</strong> />

31


PRILOZI<<strong>br</strong> />

32<<strong>br</strong> />

diže do 50 stupnjeva. Zagrijana voda cjevovodima<<strong>br</strong> />

odlazi u radijatore i tako se griju<<strong>br</strong> />

prostorije. Ugradili smo dizalice s dvostrukom<<strong>br</strong> />

funkcijom tako da zimi služe za grijanje,<<strong>br</strong> />

a ljeti za hlađenje prostorija - pojašnjava<<strong>br</strong> />

sestra Miroslava. [Realizacija projekta<<strong>br</strong> />

djelo je tvrtke ECOL, op. ur.]<<strong>br</strong> />

Projekt je završen prošle godine do<<strong>br</strong> />

početka sezone grijanja te je uz određene<<strong>br</strong> />

dorade cijelu zimu odlično funkcionirao.<<strong>br</strong> />

- Prošle zime nismo ni kunu potrošili na<<strong>br</strong> />

plin. Doduše, računi za električnu energiju<<strong>br</strong> />

znatno su povećani, ali to je sve daleko<<strong>br</strong> />

manje od prijašnjih izdataka za plin - dodaje.<<strong>br</strong> />

Ukupna investicija u radove iznosila<<strong>br</strong> />

je oko 900.000 kuna. Zagrebačka županija<<strong>br</strong> />

i Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost<<strong>br</strong> />

sufinancirali su projekt sa 300.000<<strong>br</strong> />

kuna. Očekuju da će se cijeli projekt isplatiti<<strong>br</strong> />

u roku četiri godine. No, ideja korištenja<<strong>br</strong> />

obnovljivih izvora energije za Marijin dvor<<strong>br</strong> />

Lužnica još nije završena.<<strong>br</strong> />

Poduzetna sestra Miroslava razmišlja o<<strong>br</strong> />

postavljanju fotonaponskih ćelija na krov<<strong>br</strong> />

novosagrađene zgrade i u konačnici o prodaji<<strong>br</strong> />

električne energije HEP-u.<<strong>br</strong> />

- Projekt bi mogao biti završen do kraja<<strong>br</strong> />

godine ako uspijemo pronaći financijska<<strong>br</strong> />

sredstva za njegovo ostvarenje - otkriva<<strong>br</strong> />

časna sestra.<<strong>br</strong> />

Marija Jurić Zagorka<<strong>br</strong> />

Samostan ima nekoliko kula iako dvorac<<strong>br</strong> />

nikada nije služio u ratne svrhe. U jednoj<<strong>br</strong> />

od njih je obiteljski učitelj poučavao djecu<<strong>br</strong> />

gospodara, ali i Mariju Jurić Zagorku<<strong>br</strong> />

koju je grofica Antonija Rauch primijetila<<strong>br</strong> />

kao izuzetno nadareno dijete i koja je u<<strong>br</strong> />

dvorcu živjela od svoje treće do 13. godine<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

jer je u tom razdoblju njen otac bio upravitelj<<strong>br</strong> />

imanja, pojašnjava sestra Berislava.<<strong>br</strong> />

Družba sestara milosrdnica dvorac je<<strong>br</strong> />

za tadašnjih 3 milijuna dinara otkupila<<strong>br</strong> />

1925. godine na dražbi. U Družbi je tada<<strong>br</strong> />

bilo oko 2000 sestara koje su djelovale u<<strong>br</strong> />

<strong>br</strong>ojnim školama i bolnicama pa im je bila<<strong>br</strong> />

potrebna zgrada izvan grada za smještaj<<strong>br</strong> />

starih i bolesnih sestara, te jedno imanje<<strong>br</strong> />

koje bi pomagalo izdržavanje njihovih socijalnih<<strong>br</strong> />

ustanova i bolnica.<<strong>br</strong> />

Partizanska vojska je redom rušila<<strong>br</strong> />

dvorce po Hrvatskoj kao simbole feudalizma,<<strong>br</strong> />

ali Lužnicu sestre ni pod prijetnjom<<strong>br</strong> />

smrti nisu željele napustiti. Zauzimanjem<<strong>br</strong> />

domaćih ljudi, i sestre i dvorac su pošteđeni,<<strong>br</strong> />

no stradala su neka egzotična stabla<<strong>br</strong> />

koja su komunističke vlasti smatrale ostatkom<<strong>br</strong> />

feudalizma. Dvorac je otada služio<<strong>br</strong> />

kao samostan u kojem su boravile umirovljene<<strong>br</strong> />

časne sestre.<<strong>br</strong> />

Nema prodaje<<strong>br</strong> />

- Kao tadašnja poglavarica morala sam<<strong>br</strong> />

odlučiti o sudbini dvorca koji je svakim<<strong>br</strong> />

danom sve više propadao - objašnjava sestra<<strong>br</strong> />

Miroslava.<<strong>br</strong> />

Za ostvarenje projekta Lužnica i osobito<<strong>br</strong> />

izgradnju nove zgrade osobito je zaslužna<<strong>br</strong> />

njemačka katolička laička organizacija<<strong>br</strong> />

Renovabis, koja je i predložila osnivanje<<strong>br</strong> />

duhovnog centra. Oni su financirali gradnju<<strong>br</strong> />

nove zgrade, a Sestre milosrdnice preuzele<<strong>br</strong> />

su obnovu dvorca i perivoja.<<strong>br</strong> />

Bilo je i nekoliko ponuda za prodaju<<strong>br</strong> />

dvorca, otkriva nam sestra Miroslava i<<strong>br</strong> />

dodaje da prodaja nije dolazila u obzir jer<<strong>br</strong> />

su željele sačuvati baštinu koju su sestre<<strong>br</strong> />

o<strong>br</strong>anile i po cijenu smrti. +


MLADOMISNICI U<<strong>br</strong> />

KARMELU SV. JOSIPA<<strong>br</strong> />

Mladomisnici Đakovačko-osječke nadbiskupije,<<strong>br</strong> />

2. srpnja pohodili su <strong>Karmel</strong> sv.<<strong>br</strong> />

Josipa u Breznici Đakovačkoj te euharistijskim<<strong>br</strong> />

slavljem zahvalili za molitvu kojom<<strong>br</strong> />

su sestre karmelićanke pratile njihov hod<<strong>br</strong> />

do oltara. U kapeli samostana misu je predvodio<<strong>br</strong> />

vlč. Mario Lešić, propovijedao je vlč.<<strong>br</strong> />

Davor Tomić, a koncele<strong>br</strong>irali su vlč. Josip<<strong>br</strong> />

Kešinović, vlč. Josip Levaković, vlč. Drago<<strong>br</strong> />

Marković, vlč. Josip Matas te duhovnik đakovačkog<<strong>br</strong> />

Bogoslovnog sjemeništa, mons.<<strong>br</strong> />

Bože Radoš. „Toliko ima sklopljenih ruku<<strong>br</strong> />

koje ujedinjuju život i po kojima Bog daje<<strong>br</strong> />

da nečiji hod dođe do cilja, a i kasnije kada<<strong>br</strong> />

stanu na put treba puno sklopljenih ruku<<strong>br</strong> />

da ono što je važno, što je bitno u svećeničkom<<strong>br</strong> />

životu, ne bude sporedno, nego<<strong>br</strong> />

da trajno daje život svećeničkom pozivu“,<<strong>br</strong> />

rekao je u pozdravnoj riječi mons. Radoš.<<strong>br</strong> />

Prisjećajući se svog mladomisničkog<<strong>br</strong> />

euharistijskog slavlja u <strong>Karmel</strong>u sv. Josipa,<<strong>br</strong> />

tada u Šarengradu, rekao je: „Danas<<strong>br</strong> />

zahvaljujemo i nastavljamo tradiciju koja<<strong>br</strong> />

je započela prije 22 godine. Sjećam se toga<<strong>br</strong> />

jer sam tada bio prva generacija i baš je bio<<strong>br</strong> />

2. srpnja, ponedjeljak, i isto evanđelje. Sve<<strong>br</strong> />

se poklapa kod Gospodina, ništa nije slučajno.<<strong>br</strong> />

Danas molimo Gospodina da naše<<strong>br</strong> />

sjemenište ne ostane prazno i da oni koji<<strong>br</strong> />

su u sjemeništu ne budu prazni nego ispunjeni<<strong>br</strong> />

Duhom. A imat ćemo i posebnu nakanu<<strong>br</strong> />

za karmelićanke i zvanja ove kuće.“<<strong>br</strong> />

Zahvaljujući Bogu na daru života i svećeničkog<<strong>br</strong> />

i redovničkog poziva, mladomisnik<<strong>br</strong> />

Tomić u svojoj homiliji istaknuo je<<strong>br</strong> />

kako je Isus „velikodušan sa svojim pozivima,<<strong>br</strong> />

pa neprestano zove ljude k sebi, te traži<<strong>br</strong> />

da ostave sve svoje i pođu. Ne pita tko što<<strong>br</strong> />

ima. Netko možda ima i dobar život, ali on<<strong>br</strong> />

opet zove jer zna da od njegove ponude bolje<<strong>br</strong> />

ponude ne postoje i zato se ne ustručava<<strong>br</strong> />

pozvati sve. Njega ne zanima tko je kakvoga<<strong>br</strong> />

položaja upravo iz toga razloga što nudi<<strong>br</strong> />

nešto što osim njega nitko ne može ponuditi.<<strong>br</strong> />

Ali vidimo da ima i svoje zahtjeve. Traži<<strong>br</strong> />

da se odreknemo svega što imamo.“<<strong>br</strong> />

Promišljajući o zahtjevima apostolskog<<strong>br</strong> />

poziva, propovjednik je primijetio: „Čini<<strong>br</strong> />

se da Bog redovito dolazi prekasno. I kad<<strong>br</strong> />

dođe, sve je već zauzeto. Čovjek se udomio,<<strong>br</strong> />

ima svoje zvanje, svoje društvo, pa je<<strong>br</strong> />

već rasporedio i vrijeme kad jednom ode<<strong>br</strong> />

u mirovinu. Kao da Boga nema i kao da<<strong>br</strong> />

on ne smije uopće prodrijeti u naš život.<<strong>br</strong> />

Kad nam pokuca na vrata ili srce, u pravilu<<strong>br</strong> />

smo već koječim zauzeti, pa kažemo: ´Molim<<strong>br</strong> />

te, samo ne mene, samo ne ja!´A Isus<<strong>br</strong> />

nam danas sasvim drukčije govori i upozorava<<strong>br</strong> />

na prolaznost vremena. Naglašava<<strong>br</strong> />

nadmoć života nad smrću. Smrt pripada<<strong>br</strong> />

prošlosti, a ti idi navješćuj budućnost, kraljevstvo<<strong>br</strong> />

Božje.“<<strong>br</strong> />

Kao „jedino oružje da se promijeni<<strong>br</strong> />

takva situacija“ mladomisnik Tomić vidi<<strong>br</strong> />

molitvu i smatra da je „svako zvanje plod<<strong>br</strong> />

nečije molitve“. Zahvaljujući karmelićankama<<strong>br</strong> />

za molitvenu potporu, završio je riječima:<<strong>br</strong> />

„Sad kada smo zaređeni, naš put<<strong>br</strong> />

tek počinje, pa vas stoga molimo da i dalje<<strong>br</strong> />

ostanemo uključeni u vaše molitve. I neka<<strong>br</strong> />

i dalje vaša i naša zadaća bude pomaganje<<strong>br</strong> />

mladićima i djevojkama da poslušaju Isusov<<strong>br</strong> />

glas koji u današnjem evanđelju poziva<<strong>br</strong> />

na odziv Njegovu pozivu.“<<strong>br</strong> />

Nakon mladomisničkog blagoslova, susret<<strong>br</strong> />

se nastavio u govornici gdje su se mladomisnici<<strong>br</strong> />

ukratko predstavili sestrama i<<strong>br</strong> />

podijelili iskustvo vlastitog poziva. Uz ovo<<strong>br</strong> />

već tradicionalno godišnje okupljanje, duhovnik<<strong>br</strong> />

Radoš predložio je da se u jednom<<strong>br</strong> />

semestru organizira i duhovna obnova za<<strong>br</strong> />

bogoslove u <strong>Karmel</strong>u sv. Josipa kao molitveno<<strong>br</strong> />

zajedništvo sa sestrama karmelićankama<<strong>br</strong> />

na putu na koji ih je Gospodin pozvao.<<strong>br</strong> />

+<<strong>br</strong> />

PRILOZI<<strong>br</strong> />

33


PRILOZI<<strong>br</strong> />

34<<strong>br</strong> />

REMETE<<strong>br</strong> />

Obilježavanje dvjestote obljet<<strong>br</strong> />

nice remetske župe; jubileji<<strong>br</strong> />

<strong>br</strong>aće; o zdravstvenom stanju o.<<strong>br</strong> />

Đure Filipovića<<strong>br</strong> />

Ovaj <strong>br</strong>oj <strong>Karmel</strong>skog vjesnika izlazi u<<strong>br</strong> />

ozračju proslave najvećeg blagdana našega<<strong>br</strong> />

Reda: <strong>Karmel</strong>ske Gospe. Ove godine ta će<<strong>br</strong> />

proslava, zajedno s drugim prigodnim događanjima,<<strong>br</strong> />

biti povezana s već prije spominjanim<<strong>br</strong> />

obilježavanjem dvjestote obljetnice<<strong>br</strong> />

naše remetske župe. Marijina uloga u<<strong>br</strong> />

Remetama je jako važna. Bilo je to tako i<<strong>br</strong> />

prije dolaska karmelićana u župu i svetište,<<strong>br</strong> />

no ipak je najveća karmelska svetkovi-<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

na, preko trodnevnice, bdijenja i svečane<<strong>br</strong> />

proslave na sam dan, 16. srpnja, posebna<<strong>br</strong> />

prilika za obilježavanje dvostoljetnoga postojanja<<strong>br</strong> />

Župe.<<strong>br</strong> />

Kao zajednica redovito se radujemo<<strong>br</strong> />

raznim obljetnicama. Stoga mi je radost<<strong>br</strong> />

spomenuti su<strong>br</strong>aću iz Remeta: o. Josipa<<strong>br</strong> />

Oreškovića i o. Antu Kneževića koji<<strong>br</strong> />

su, zajedno s o. Zdenkom Križićem, 26.<<strong>br</strong> />

lipnja proslavili tridesetpetu obljetnicu<<strong>br</strong> />

svećeničkog ređenja. Neka ih do<strong>br</strong>i Bog<<strong>br</strong> />

blagoslovi i Marijin zagovor prati u njihovom<<strong>br</strong> />

služenju našim zajednicama i<<strong>br</strong> />

Provinciji.<<strong>br</strong> />

O. Ervin Ukušić 23. srpnja također slavi<<strong>br</strong> />

jednu obljetnicu: pedeseti rođendan.<<strong>br</strong> />

Pola stoljeća života posebna je prilika da<<strong>br</strong> />

se zahvali za dar života našega su<strong>br</strong>ata i za<<strong>br</strong> />

njegove roditelje, mamu Silvanu i pokojnog<<strong>br</strong> />

tatu Marija, koji su mu podarili život i<<strong>br</strong> />

kao sina jedinca darovali ga <strong>Karmel</strong>u.


I u ovome izvješću vas želim obavijestiti<<strong>br</strong> />

o zdravstvenom stanju o. Đure Filipovića<<strong>br</strong> />

koji se polako oporavlja od moždanog<<strong>br</strong> />

udara od prije skoro godinu dana. Osobito<<strong>br</strong> />

su mu potrebni neprestana fizikalna terapija<<strong>br</strong> />

i vježbe hodanja. Trenutno se nalazi<<strong>br</strong> />

na terapiji u Krapinskim toplicama. I dalje<<strong>br</strong> />

ga preporučamo u vaše molitve.<<strong>br</strong> />

Na kraju svima želim blagoslovljeno<<strong>br</strong> />

ljeto i odmore, a na poseban način čestitam<<strong>br</strong> />

svetkovinu <strong>Karmel</strong>ske Gospe. +<<strong>br</strong> />

KRK<<strong>br</strong> />

Vaš o. Antonio­Mario Čirko, prior<<strong>br</strong> />

Duhovne vježbe za studente<<strong>br</strong> />

Sustavnog studija duhovnosti;<<strong>br</strong> />

posjeti raznih grupa iz inozemstva;<<strong>br</strong> />

programi duhovnih vježbi<<strong>br</strong> />

za novake i za članove naše<<strong>br</strong> />

Provincije; život u novicijatu:<<strong>br</strong> />

duhovna izgradnja, radne aktivnosti,<<strong>br</strong> />

izleti i sudjelovanja u<<strong>br</strong> />

liturgijskim slavljima<<strong>br</strong> />

Događanja u samostanu<<strong>br</strong> />

i Duhovnom centru<<strong>br</strong> />

Ovogodišnje ugošćavanje grupa, obitelji i<<strong>br</strong> />

pojedinaca u našem samostanu otpočelo<<strong>br</strong> />

je duhovnim vježbama (1.-3. lipnja) za<<strong>br</strong> />

studente Sustavnog studija duhovnosti<<strong>br</strong> />

koje je vodio o. Zdenko. Po izričitoj želji<<strong>br</strong> />

sudionika, vježbe su se odvijale u šutnji.<<strong>br</strong> />

Razmatralo se o temi „Isusovi uvjeti za<<strong>br</strong> />

učeništvo“. Na duhovnim vježbama sudjelovali<<strong>br</strong> />

su i neki članovi <strong>Karmel</strong>skog<<strong>br</strong> />

svjetovnog reda iz Zagreba, Sombora i<<strong>br</strong> />

Krka. Za sve one studente koji nisu mogli<<strong>br</strong> />

sudjelovati u ovim duhovnim vježbama<<strong>br</strong> />

na raspolaganju stoji drugi termin koji<<strong>br</strong> />

je predviđen krajem srpnja (30.7. - 1.8.).<<strong>br</strong> />

IZ ZAJEDNICA BRAĆE<<strong>br</strong> />

Voditelj ovih duhovnih vježbi bit će o.<<strong>br</strong> />

Petar.<<strong>br</strong> />

Nakon ovih prvih duhovnih vježbi,<<strong>br</strong> />

neki sudionici su ostali u kući iskoristivši<<strong>br</strong> />

dio svoga godišnjeg odmora. Tijekom<<strong>br</strong> />

lipnja imali smo samo jednu grupu Austrijanaca<<strong>br</strong> />

koji nam dolaze svake godine,<<strong>br</strong> />

ovaj puta u znatno manjem <strong>br</strong>oju. Sredinom<<strong>br</strong> />

srpnja iz Graza nam stižu obitelji s<<strong>br</strong> />

<strong>br</strong>ojnom djecom, zatim početkom kolovoza<<strong>br</strong> />

Slovaci („Socijalna akademija“) a<<strong>br</strong> />

onda Cursillo i na kraju „<strong>br</strong>ačni parovi“<<strong>br</strong> />

iz biskupije Graz- Seckau. Sve ove grupe<<strong>br</strong> />

provode svoj vlastiti duhovni i rekreativni<<strong>br</strong> />

program spajajući korisno s ugodnim.<<strong>br</strong> />

Što se pak tiče novaka, oni će svoje duhovne<<strong>br</strong> />

vježbe kao pripravu za prve zavjete<<strong>br</strong> />

imati od 26.-31. 8. Voditelj je o. Zvonko<<strong>br</strong> />

Martić.<<strong>br</strong> />

O. Zdenko će od 3.- 6. rujna voditi duhovne<<strong>br</strong> />

vježbe svećenicima krčke biskupije,<<strong>br</strong> />

a na o. Darija je pala kocka da ove godine<<strong>br</strong> />

propovijeda duhovne vježbe članovima<<strong>br</strong> />

naše Provincije (II. turnus na Krku od<<strong>br</strong> />

30.9. - 5.10.).<<strong>br</strong> />

Izvješće iz novicijata<<strong>br</strong> />

Od posljednjeg javljanja, novaci su bili zaposleni<<strong>br</strong> />

na najrazličitije načine. Opslužujući<<strong>br</strong> />

Pravilo koje nas upozorava da nikada<<strong>br</strong> />

ne budemo besposleni kako nas đavao, našavši<<strong>br</strong> />

nas takve, ne bi uposlio, svjesno smo<<strong>br</strong> />

prianjali uz različite poslove. Tako smo, uz<<strong>br</strong> />

budno vodstvo <strong>br</strong>. Tončeka, uređivali vrt i<<strong>br</strong> />

35


IZ ZAJEDNICA BRAĆE<<strong>br</strong> />

36<<strong>br</strong> />

dio okućnice. Sada nam preostaje održavanje<<strong>br</strong> />

uređenoga zalijevanjem i plijevljenjem.<<strong>br</strong> />

Naši neotkriveni „umjetnici“ <strong>br</strong>. Marko<<strong>br</strong> />

Petar i <strong>br</strong>. Tiho – vjerojatno nadahnuvši se<<strong>br</strong> />

na umjetničkom radu o. Đanija – i sami su<<strong>br</strong> />

izradili karmelski grb u obliku mozaika.<<strong>br</strong> />

Da se ne zanemari intelektualna razina<<strong>br</strong> />

po<strong>br</strong>inuli su se naši predavači koji su nas<<strong>br</strong> />

svojim predavanjima duhovno obogatili<<strong>br</strong> />

i ujedno pripremili za prve zavjete. To<<strong>br</strong> />

su bili o. Slavek (Zavjeti), o. Vinko (Razmatrati<<strong>br</strong> />

poput Marije), o. Dražen Marija<<strong>br</strong> />

(Kratki pregled djela i duhovnosti Ivana<<strong>br</strong> />

od Križa), o. Jure (Vježba prisutnosti<<strong>br</strong> />

Božje kod <strong>br</strong>. Lovre i drugih karmelskih<<strong>br</strong> />

autora), o. Jakov (Integralni razvoj duhovnog<<strong>br</strong> />

života), o. Antonio-Mario (Blažena<<strong>br</strong> />

Djevica Marija u životu naših svetaca; Suvremeni<<strong>br</strong> />

duhovni pokreti). S magistrom,<<strong>br</strong> />

o. Petrom, ovih dana zajednički čitamo i<<strong>br</strong> />

komentiramo Put k savršenosti.<<strong>br</strong> />

Bratski život uključuje i druženja<<strong>br</strong> />

i izlete. Tako smo prvog svibnja s<<strong>br</strong> />

franjevcima trećorecima i njihovim<<strong>br</strong> />

novacima proveli ugodno druženje<<strong>br</strong> />

na Glavotoku, uz sport, rekreaciju i<<strong>br</strong> />

zajednički objed, te još jednom iskusili<<strong>br</strong> />

„kako je do<strong>br</strong>o i kako je milo kao<<strong>br</strong> />

<strong>br</strong>aća zajedno živjeti“ (Ps 133).<<strong>br</strong> />

Osim posjeta Glavotoku, poduzeli<<strong>br</strong> />

smo i pravi pothvat, a to je posjet karmelskom<<strong>br</strong> />

samostanu u Grazu (6 - 7.<<strong>br</strong> />

5. <strong>2012</strong>.), koji je u ratno vrijeme bio<<strong>br</strong> />

novicijat hrvatskih karmelićana. Ono<<strong>br</strong> />

o čemu smo čuli samo iz priča sada<<strong>br</strong> />

smo mogli i očima vidjeti. Usput smo<<strong>br</strong> />

također upoznali grad i hodočastili u<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

najpoznatije štajersko svetište Majke Božje,<<strong>br</strong> />

Mariatrost.<<strong>br</strong> />

Na Svetkovinu Tijelova (7. 6. <strong>2012</strong>), posjetili<<strong>br</strong> />

su nas postulanti iz Remeta s magistrom<<strong>br</strong> />

o. Draženom Marijom. S njima smo<<strong>br</strong> />

odigrali jednu nogometnu utakmicu, a<<strong>br</strong> />

popodne, nakon objeda, malo se rashladili<<strong>br</strong> />

u moru, te imali jedan zajednički susret<<strong>br</strong> />

upoznavanja na kojem je svatko ukratko<<strong>br</strong> />

progovorio o svom pozivu. Navečer su svi,<<strong>br</strong> />

i postulanti i novaci, sudjelovali na svečanoj<<strong>br</strong> />

pontifikalnoj misi s procesijom, koju<<strong>br</strong> />

je predslavio mons. Valter Župan, biskup<<strong>br</strong> />

krčki.<<strong>br</strong> />

Ovo razdoblje je bilo bogato sudjelovanjem<<strong>br</strong> />

na liturgijama u krčkoj katedrali.<<strong>br</strong> />

Tako smo na dan sv. Kvirina (4. 6. <strong>2012</strong>.),<<strong>br</strong> />

zaštitnika Krčke biskupije, sudjelovali<<strong>br</strong> />

na svečanoj pontifikalnoj misi koju je<<strong>br</strong> />

predslavio mons. Želimir Puljić. Na Duhove<<strong>br</strong> />

(27. 5. <strong>2012</strong>) također smo sudjelovali<<strong>br</strong> />

na svečanoj pontifikalnoj misi koju je<<strong>br</strong> />

predvodio mons. Valter, a tijekom koje je<<strong>br</strong> />

podijelio sakrament potvrde 29 krizmanika<<strong>br</strong> />

iz župe Krk. Vrhunac je svakako bio<<strong>br</strong> />

17. 6. <strong>2012</strong>. kada smo prisustvovali misi<<strong>br</strong> />

ređenja, na kojoj su trojica đakona (vlč.<<strong>br</strong> />

Kristijan Krajnović, vlč. Silvijo Španjić<<strong>br</strong> />

i vlč. Josip Vidas) zaređeni za svećenike<<strong>br</strong> />

Krčke biskupije. O<strong>br</strong>ed i misu predslavio<<strong>br</strong> />

je mjesni biskup Valter Župan. Bilo je vrlo<<strong>br</strong> />

svečano i pobožno, ispunjeno mirom i radošću,<<strong>br</strong> />

kako uvijek i jest kad djeluje Duh<<strong>br</strong> />

Sveti. +


SOFIJA (BUGARSKA)<<strong>br</strong> />

Susret promišljanja o budućem<<strong>br</strong> />

zvanju; gošća Duhovnog centra<<strong>br</strong> />

bl. Ivana XXIII.; završetak<<strong>br</strong> />

predavanja na Institutu za<<strong>br</strong> />

bogoslovlje i duhovnost; tečaj<<strong>br</strong> />

ikonopisa; duhovne vježbe za<<strong>br</strong> />

OCDS; pripreme novih izdanja<<strong>br</strong> />

Od događaja koji su se zbili u proteklom<<strong>br</strong> />

razdoblju spomenuli bismo samo neke.<<strong>br</strong> />

Od 18. do 20. svibnja <strong>2012</strong>. u našem Duhovnom<<strong>br</strong> />

centru „Bl. papa Roncalli“ manja<<strong>br</strong> />

grupa mladića i djevojaka je imala susret<<strong>br</strong> />

na kojemu su razmišljali o svome budućem<<strong>br</strong> />

zvanju. Ovaj susret je jedan iz niza susreta<<strong>br</strong> />

koje organizira ekipa za promicanje duhovnih<<strong>br</strong> />

zvanja na nacionalnoj razini. Ovaj put<<strong>br</strong> />

najviše su bili zastupljeni mladići i djevojke<<strong>br</strong> />

iz Sofijsko- plovdivske biskupije. Tema susreta<<strong>br</strong> />

bila je kako razlučiti poziv.<<strong>br</strong> />

U utorak 22. svibnja gost našeg duhovnog<<strong>br</strong> />

centra bila je dr. Antonija Atanasova,<<strong>br</strong> />

profesorica na Isusovačkom koledžu u<<strong>br</strong> />

Bostonu. Ona nas je upoznala sa životom<<strong>br</strong> />

i djelovanjem Katoličke crkve u Americi.<<strong>br</strong> />

Osobito se je osvrnula na aktualna pitanja<<strong>br</strong> />

zaštite života i kršćanskih vrijednosti u<<strong>br</strong> />

društvu, kao i na utjecaj religije na politički<<strong>br</strong> />

život SAD-a.<<strong>br</strong> />

Početkom lipnja završila su predavanja<<strong>br</strong> />

na našem Institutu za bogoslovlje i duhovnost.<<strong>br</strong> />

U ljetnom semestru je došlo do<<strong>br</strong> />

malih promjena u programu, tako da su<<strong>br</strong> />

IZ ZAJEDNICA BRAĆE<<strong>br</strong> />

studenti i drugi zainteresirani, osim redovitih<<strong>br</strong> />

predmeta, mogli slušati i predavanja<<strong>br</strong> />

o zapadnoj i istočnoj crkvenoj glazbi, kao<<strong>br</strong> />

i o odnosu psihologije i duhovnog života.<<strong>br</strong> />

I u ovom periodu u našem duhovnom<<strong>br</strong> />

centru imali smo tečaj ikonopisa koji je<<strong>br</strong> />

vodo poznati bugarski ikonopisac – gospodin<<strong>br</strong> />

Malin. Osim francuske grupe koju<<strong>br</strong> />

sačinjavaju većinom djeca djelatnika francuskog<<strong>br</strong> />

veleposlanstva u Bugarskoj, formirana<<strong>br</strong> />

je i druga grupa koju sačinjava bugarska<<strong>br</strong> />

mladež.<<strong>br</strong> />

Članovi našeg svjetovnog reda imali su<<strong>br</strong> />

svoje duhovne vježbe od 2. do 5. srpnja u<<strong>br</strong> />

samostanu naših sestara karmelićanki.<<strong>br</strong> />

Uskoro bi iz tiska trebale izići i dvije<<strong>br</strong> />

knjige naše karmelske duhovnosti. Jedna<<strong>br</strong> />

knjiga je o duhovnosti sv. Male Terezije, a<<strong>br</strong> />

druga je o duhovnosti bl. Elizabete od Presvetog<<strong>br</strong> />

Trojstva. Započeli smo i pripremu<<strong>br</strong> />

jedne knjige o sv. škapularu.<<strong>br</strong> />

Zbog zdravstvenih poteškoća o. Tadej<<strong>br</strong> />

se nalazi u Zagrebu, tako da smo u ovome<<strong>br</strong> />

periodu imali određenih poteškoća oko<<strong>br</strong> />

organiziranja obaveza koje smo preuzeli<<strong>br</strong> />

kao zajednica. Majka o. Srećka nam je došla<<strong>br</strong> />

početkom siječnja i ostala je kod nas do<<strong>br</strong> />

sredine veljače. A onda nam je došao <strong>br</strong>.<<strong>br</strong> />

Stipo, donedavni član naše zajednice. Nakon<<strong>br</strong> />

mjesec dana <strong>br</strong>. Stipo se trebao vratiti<<strong>br</strong> />

u Sombor zbog obaveza, a onda početkom<<strong>br</strong> />

lipnja ponovno nam je došao i pritekao u<<strong>br</strong> />

pomoć. Zahvalni smo somborskoj zajednici<<strong>br</strong> />

za taj gest <strong>br</strong>atske suradnje i <strong>br</strong>ige za<<strong>br</strong> />

pomoć drugima u potrebi.<<strong>br</strong> />

Nakon blagdana Gospe <strong>Karmel</strong>ske očekujemo<<strong>br</strong> />

o. Stjepana i našeg bogoslova <strong>br</strong>.<<strong>br</strong> />

Danijela, a početkom kolovoza trebao bi<<strong>br</strong> />

nam se pridružiti i o. Joan koji je na studiju<<strong>br</strong> />

u Rimu. On je uspješno završio prvu<<strong>br</strong> />

godinu poslijediplomskog studija i trenutno<<strong>br</strong> />

se nalazi u Londonu na učenju engleskog<<strong>br</strong> />

jezika.<<strong>br</strong> />

Uskoro ćemo slaviti najveći blagdan<<strong>br</strong> />

našega Reda - blagdan Gospe <strong>Karmel</strong>ske.<<strong>br</strong> />

Svoj <strong>br</strong>aći i sestrama čestitamo blagdan<<strong>br</strong> />

naše Majke i duhovne Učiteljice. Neka nas<<strong>br</strong> />

ona vodi na našem putu kako bismo mogli<<strong>br</strong> />

proslavljati Boga svojim životom. +<<strong>br</strong> />

Vaša <strong>br</strong>aća i Sofije<<strong>br</strong> />

37


38<<strong>br</strong> />

KLOŠTAR IVANIĆ<<strong>br</strong> />

Poučna predavanja; pohod karmelskih<<strong>br</strong> />

bogoslova s odgojiteljem;<<strong>br</strong> />

sestre ugostile sudionice susreta<<strong>br</strong> />

Hrvatske katoličke mladeži u<<strong>br</strong> />

Sisku; posjet mons. dr. Vlade<<strong>br</strong> />

Košića, biskupa sisačkog te posjeti<<strong>br</strong> />

mladih učenika, framaša,<<strong>br</strong> />

neokatekumena; sudjelovanje<<strong>br</strong> />

na seminaru temeljnog o<strong>br</strong>azovanja<<strong>br</strong> />

za sestre u formaciji<<strong>br</strong> />

Mnogopoštovani i dragi oče Provincijale,<<strong>br</strong> />

draga <strong>br</strong>aćo, drage sestre!<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

U ovim toplim ljetnim danima, kada<<strong>br</strong> />

čeznemo za Božjim lahorom i oblačićem<<strong>br</strong> />

štono se „kao dlan od mora diže“, želimo s<<strong>br</strong> />

vama hvaliti Gospodina za milosti koje u<<strong>br</strong> />

proteklom razdoblju primismo po Njegovoj<<strong>br</strong> />

do<strong>br</strong>oti.<<strong>br</strong> />

13. travnja, naš izvanredni ispovjednik,<<strong>br</strong> />

o. Petar Janjić, OCD, odgojitelj novaka u<<strong>br</strong> />

Krku, održao je predavanje „Terezija Avilska,<<strong>br</strong> />

Osnuci – Uvod u djelo i upute glede<<strong>br</strong> />

mističnih fenomena“. Mistični fenomeni<<strong>br</strong> />

zauzimaju posebno mjesto u spisima sv.<<strong>br</strong> />

Terezije, premda imaju drugotnu važnost<<strong>br</strong> />

u njezinu nauku. O. Petar je naglasio kako<<strong>br</strong> />

svetica ističe poniznost kao kriterij autentičnih<<strong>br</strong> />

viđenja i objava. Naime, kad je<<strong>br</strong> />

Duh Sveti na djelu, uvijek sa sobom nosi<<strong>br</strong> />

poniznost, a ova se očituje u poslušnosti<<strong>br</strong> />

poglavarima i prihvaćanju prezira.<<strong>br</strong> />

Na spomendan sv. Josipa radnika, 1.<<strong>br</strong> />

svibnja, pohodili su nas karmelićanski<<strong>br</strong> />

bogoslovi zajedno sa svojim odgojiteljem<<strong>br</strong> />

o. Stjepanom Vidakom. Ovaj cjelodnevni<<strong>br</strong> />

susret održan je u duhu dubljeg življenja<<strong>br</strong> />

terezijanske karizme i <strong>br</strong>atsko-sestrinskog<<strong>br</strong> />

zajedništva.<<strong>br</strong> />

Tema susreta bila je „Srčanost“ prema<<strong>br</strong> />

oda<strong>br</strong>anim poglavljima knjige „Moj život“<<strong>br</strong> />

sv. Terezije Avilske. Susret smo započeli<<strong>br</strong> />

molitvom, te nastavili razgovorom o temi<<strong>br</strong> />

za koju smo se pripremili unaprijed, pročitavši<<strong>br</strong> />

određena poglavlja. Razgovor je<<strong>br</strong> />

tekao u srdačnoj otvorenosti. Obostrano<<strong>br</strong> />

dijeljenje životnih iskustava ujedno je bilo<<strong>br</strong> />

svjedočenje da je Isus među nama živ.<<strong>br</strong> />

Da bismo bili srčani nije dostatna naravna<<strong>br</strong> />

hra<strong>br</strong>ost. Biti srčan znači osloniti<<strong>br</strong> />

se na Boga, a zato nam je potrebno ponizno<<strong>br</strong> />

srce, dosljednost u odlukama i ne<<strong>br</strong> />

odustati unatoč poteškoćama i ljudskim<<strong>br</strong> />

slabostima.


Podnevno zvono nas je okupilo u kapeli<<strong>br</strong> />

na molitvu Šestog časa da dademo<<strong>br</strong> />

hvalu Bogu. Nakon molitve i objeda, susret<<strong>br</strong> />

je nastavljen u spontanom i radosnom<<strong>br</strong> />

druženju.<<strong>br</strong> />

Vrhunac susreta bilo je slavlje sv. Euharistije<<strong>br</strong> />

i Večernjih pohvala. Sve što nam je<<strong>br</strong> />

u ovom danu bilo darovano, prinijeli smo<<strong>br</strong> />

sa zahvalnošću na oltar Njegove Ljubavi.<<strong>br</strong> />

I na kraju, srdačno smo se oprostili<<strong>br</strong> />

s našom <strong>br</strong>aćom uz želju da se i nadalje<<strong>br</strong> />

njeguju ovakvi susreti koji nas uče biti<<strong>br</strong> />

istinskim sinovima i kćerima sv. Terezije<<strong>br</strong> />

od Isusa.<<strong>br</strong> />

Susret hrvatske katoličke mladeži<<strong>br</strong> />

(SHKM) u Sisku bilo je veliko duhovsko<<strong>br</strong> />

događanje u našoj mjesnoj Crkvi. Sve<<strong>br</strong> />

molitve, žrtve i nastojanja upućivale smo<<strong>br</strong> />

Gospodinu da udijeli obilje duhovnih plodova<<strong>br</strong> />

svim sudionicima Susreta.<<strong>br</strong> />

Osvanuo je 5. svibnja, dan ispunjen<<strong>br</strong> />

mladošću, pjesmom, radošću… Nakon<<strong>br</strong> />

veličanstvenog misnog slavlja u Sisku,<<strong>br</strong> />

naša su srca bila ispunjena zahvalnošću za<<strong>br</strong> />

sve milosti koje je Duh Sveti darovao srcima<<strong>br</strong> />

mladih. U večernjim satima i mi smo<<strong>br</strong> />

s uzbuđenjem iščekivale djevojke koje će<<strong>br</strong> />

kod nas prenoćiti. Ugostile smo trinaest<<strong>br</strong> />

dragih djevojaka iz Pazina, Šibenika i Sesvetskog<<strong>br</strong> />

Kraljevca.<<strong>br</strong> />

IZ SESTARSKIH KARMELA<<strong>br</strong> />

Sutradan, u nedjelju, drugog dana<<strong>br</strong> />

SHKM, prijepodne smo provele u samostanskoj<<strong>br</strong> />

kapeli s našim dragim gošćama,<<strong>br</strong> />

a pridružili su nam se i drugi mladi koji<<strong>br</strong> />

su za vrijeme Susreta bili smješteni u Kloštar<<strong>br</strong> />

Ivaniću: mladi iz Boke Kotorske,<<strong>br</strong> />

Koprivnice, Blaškovca, Jastrebarskoga,<<strong>br</strong> />

Zagreba, Viteza, Žepča, Vareša, Kraljeve<<strong>br</strong> />

Sutjeske i Visokoga. Mladi su se zanimali<<strong>br</strong> />

za naš način života. Kroz ugodno druženje<<strong>br</strong> />

i svjedočenje, podijelili su s nama svoja<<strong>br</strong> />

iskustva i dojmove sa Susreta. U poslijepodnevnim<<strong>br</strong> />

satima posjetila nas je i grupa<<strong>br</strong> />

mladih iz Pazina predvođena svojim svećenikom<<strong>br</strong> />

Maksimilijanom Ferlinom.<<strong>br</strong> />

Ponosne smo na naše mlade koji su sudjelovali<<strong>br</strong> />

i velikodušno se angažirali u pripremi<<strong>br</strong> />

SHKM. S ljubavlju ih podržavamo<<strong>br</strong> />

u njihovom mladenačkom oduševljenju i<<strong>br</strong> />

zalaganju. S Božjim blagoslovom neka nastave<<strong>br</strong> />

međusobno druženje te dadnu svoj<<strong>br</strong> />

dragocjeni doprinos u suživotu Crkve.<<strong>br</strong> />

Usrdno molimo da uvijek izabiru Krista<<strong>br</strong> />

unatoč svim lažnim ponudama svijeta i<<strong>br</strong> />

tako „U SVJETLOSTI HODE“!<<strong>br</strong> />

Idućeg vikenda razveselili su nas mladi<<strong>br</strong> />

iz župe Sv. Petra u Ivanić Gradu koji su<<strong>br</strong> />

nam u znak sjećanja na SHKM u Sisku poklonili<<strong>br</strong> />

svoje kape - obilježja SHKM i tako<<strong>br</strong> />

nam ostavili uspomenu na ovaj događaj.<<strong>br</strong> />

U našoj župi Uznesenja Blažene Djevice<<strong>br</strong> />

Marije, 19. svibnja, sv. Potvrdu je podijelio<<strong>br</strong> />

krizmanicima mons. dr. Vlado Košić,<<strong>br</strong> />

biskup sisački.<<strong>br</strong> />

39


IZ SESTARSKIH KARMELA<<strong>br</strong> />

40<<strong>br</strong> />

Po završetku slavlja u župi, otac biskup<<strong>br</strong> />

nas je posjetio u pratnji župnika fra Tomislava<<strong>br</strong> />

Božičeka, OFM. Iako je susret bio<<strong>br</strong> />

kratak, radost je bila velika. U srdačnom<<strong>br</strong> />

razgovoru podsjetili smo se na nedavno<<strong>br</strong> />

održan SHKM u Sisku, 5. i 6. svibnja ove<<strong>br</strong> />

godine.<<strong>br</strong> />

Zahvalne smo našem ocu biskupu<<strong>br</strong> />

koji je založio sve svoje snage i tako veličanstveno<<strong>br</strong> />

organizirao Susret u jednoj<<strong>br</strong> />

mladoj biskupiji. Zadivljene smo i svim<<strong>br</strong> />

drugim događanjima u našoj mjesnoj<<strong>br</strong> />

Crkvi koja su izraz zauzetog i poniznog<<strong>br</strong> />

služenja našeg oca biskupa. Svoje žarke<<strong>br</strong> />

molitve svakodnevno upućujemo Bogu<<strong>br</strong> />

Ocu da ga Duh Sveti snaži u pastirskom<<strong>br</strong> />

poslanju.<<strong>br</strong> />

U subotu, 26. svibnja, uoči svetkovine<<strong>br</strong> />

Duhova, posjetili su nas učenici drugih<<strong>br</strong> />

razreda Tehničke i Industrijsko-o<strong>br</strong>tničke<<strong>br</strong> />

škole u Sisku sa svojim profesoricama<<strong>br</strong> />

Andreom Butković i Majom Golub.<<strong>br</strong> />

Za većinu ovih djevojaka i mladića posjet<<strong>br</strong> />

<strong>Karmel</strong>u bio je nesvakidašnje iskustvo.<<strong>br</strong> />

Stoga su se mladi živo raspitivali o našem<<strong>br</strong> />

načinu života. I mi smo u ovom susretu<<strong>br</strong> />

osluškivale njihov govor, probleme koji ih<<strong>br</strong> />

muče u obitelji, Crkvi i društvu. Obostrana<<strong>br</strong> />

otvorenost nas je zbližila te smo se vrlo<<strong>br</strong> />

ugodno i lijepo družili.<<strong>br</strong> />

Na kraju smo naše zajedništvo i sami<<strong>br</strong> />

sebe darovali Isusu u euharistijskom klanjanju.<<strong>br</strong> />

Želimo da ovi mladi ljudi ostanu<<strong>br</strong> />

uvijek otvoreni prijateljstvu s Njim, koji<<strong>br</strong> />

jedini može ispuniti najdublju čežnju ljudskog<<strong>br</strong> />

srca, čežnju za Ljubavlju.<<strong>br</strong> />

Na seminaru temeljnog o<strong>br</strong>azovanja<<strong>br</strong> />

za sestre u formaciji u Mariji Bistrici iz<<strong>br</strong> />

naše zajednice sudjelovale su s. M. Kristina,<<strong>br</strong> />

odgojiteljica i s. M. Ljubica, novakinja.<<strong>br</strong> />

Naše sestre vratile su se duhovno<<strong>br</strong> />

obogaćene i osvježene, prenijevši nam<<strong>br</strong> />

duh zajedništva i radosti koje su sestre tih<<strong>br</strong> />

dana intenzivno iskusile.<<strong>br</strong> />

Izdvojile bismo, također, i posjet mladih<<strong>br</strong> />

framaša iz Bjelovara 16. lipnja, te<<strong>br</strong> />

grupu mladih neokatekumenske zajednice<<strong>br</strong> />

na Trešnjevci u Zagrebu koji su nas<<strong>br</strong> />

posjetili 22. lipnja.<<strong>br</strong> />

Proteklo razdoblje zaista je bilo u znaku<<strong>br</strong> />

mladih. Neka nad njima bdije zagovor<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

mlade svetice, Male Terezije, zaštitnice<<strong>br</strong> />

našeg <strong>Karmel</strong>a.<<strong>br</strong> />

Na kraju ovog našeg javljanja, srdačno<<strong>br</strong> />

vam čestitamo svetkovinu naše Majke,<<strong>br</strong> />

Kraljice <strong>Karmel</strong>a, toplo pozdravljamo i<<strong>br</strong> />

usrdno molimo za vas! +<<strong>br</strong> />

Vaše sestre iz Kloštar Ivanića<<strong>br</strong> />

MARIJA BISTRICA<<strong>br</strong> />

Pohodi hodočasnika i posjetitelja<<strong>br</strong> />

različitih dobi i uzrasta;<<strong>br</strong> />

obilježen dan rođenja bl. Alojzija<<strong>br</strong> />

Stepinca; početak postulature;<<strong>br</strong> />

seminar temeljnog o<strong>br</strong>azovanja<<strong>br</strong> />

za sestre u formaciji;<<strong>br</strong> />

lutkarska družina „Zagrebenci“<<strong>br</strong> />

u našem <strong>Karmel</strong>u; obnova<<strong>br</strong> />

zavjeta; posjet mladomisnika<<strong>br</strong> />

Draga <strong>br</strong>aćo i sestre!<<strong>br</strong> />

Lijep pozdravpozdrav svima svimasvima u u uu ovom ovom ovom ovom novom novom novom novom novomKarKarKarKar- Kar-<<strong>br</strong> />

<strong>Karmel</strong>skomvjesniku,vjesniku,<<strong>br</strong> />

, a a a ovaj ovaj ovaj naš naš naš prilog prilog prilog popo-<<strong>br</strong> />

po- pomoći<<strong>br</strong> />

će vam da saznate „što ima novo pod<<strong>br</strong> />

suncem“ u <strong>Karmel</strong>u Majke Božje Bistričke<<strong>br</strong> />

i bl. Alojzija Stepinca.<<strong>br</strong> />

Glavne stvari idu svojim tokom iz dana<<strong>br</strong> />

u dan: „Kad se sunce pomalja, izlazeći<<strong>br</strong> />

objavljuje: ‘Divno je i čudesno djelo<<strong>br</strong> />

Svevišnjeg!’ šnjeg!’njeg!’ !’ Kad je o podne, žari krug ze- ze-<<strong>br</strong> />

zemaljski,<<strong>br</strong> />

i tko bi izdržao žegu njegovu?<<strong>br</strong> />

Velik je Gospod koji ga načini!“(Sir 43,2-<<strong>br</strong> />

3.5). Jest, stigli su nam pravi ljetni dani i<<strong>br</strong> />

premda i dalje pjevamo „studeni i vrućino,<<strong>br</strong> />

blagoslivljajte Gospoda!“, rado upiremo<<strong>br</strong> />

pogled u našu <strong>Karmel</strong>sku Gospu kao u<<strong>br</strong> />

„oblak plodan nebeskim kišama“. I doista,<<strong>br</strong> />

ona nije štedjela na kišama milosti, zato se<<strong>br</strong> />

sada radujemo tom velikom slavlju i svima<<strong>br</strong> />

vama čestitamo svetkovinu naše drage<<strong>br</strong> />

<strong>Karmel</strong>ske Gospe. Ona koja „nas zaodje-


va i štiti odjećom svoga Reda“ neka nam<<strong>br</strong> />

svima izmoli „da odražavamo njezinu sliku<<strong>br</strong> />

u svijetu, u njenom duhu trajno promatramo<<strong>br</strong> />

Riječ Božju, njezinim srcem ljubimo<<strong>br</strong> />

<strong>br</strong>aću te svoj život istrošimo da ih privučemo<<strong>br</strong> />

Kristu“.<<strong>br</strong> />

Evo ponešto od dogođenog i za vas,<<strong>br</strong> />

dragi čitatelji! Kako ako je započela hodoča-<<strong>br</strong> />

snička sezona u Svetištu M. B. Bistričke,<<strong>br</strong> />

tako se povećao i <strong>br</strong>oj posjetitelja koji uvijek<<strong>br</strong> />

rado svrate i u <strong>Karmel</strong>. Tako su bili hodočasnici:<<strong>br</strong> />

iz Osijeka, Đakova, Vinkovaca,<<strong>br</strong> />

Privlake, Rijeke, Varaždina, Čakovca, Pazina<<strong>br</strong> />

i Buja, a bila je i jedna grupa hodočasnika<<strong>br</strong> />

iz Poljske. Imale smo radost susresti<<strong>br</strong> />

se i s mnogom djecom, od one vrtičke<<strong>br</strong> />

dobi (iz dječjeg vrtića ss. Kćeri Božje Ljubavi<<strong>br</strong> />

iz Koprivnice), te s prvopričesnicima<<strong>br</strong> />

(iz Karlovca, Koprivnice, Petrovskog) i<<strong>br</strong> />

krizmanicima (iz Petrovskog, Rovišća). Sa<<strong>br</strong> />

zanimanjem su slušali o <strong>Karmel</strong>u vjeroučenici<<strong>br</strong> />

iz Kumrovca, Kutine, Vinkovaca,<<strong>br</strong> />

Rijeke, Zagreba. Posjetila nas je i grupa<<strong>br</strong> />

nastavnika OŠ Bedekovčina, framaši iz<<strong>br</strong> />

župe sv. Mihaela u Zagrebu i kapucinski<<strong>br</strong> />

sjemeništarci iz Varaždina. Osobito smo<<strong>br</strong> />

se radovale susretu sa članovima karmelskog<<strong>br</strong> />

svjetovnog reda iz Slovačke koji su<<strong>br</strong> />

nas posjetili 7. svibnja u pratnji o. Antonija<<strong>br</strong> />

Čirka i <strong>br</strong>. Josipa Alage.<<strong>br</strong> />

IZ SESTARSKIH KARMELA<<strong>br</strong> />

Dan rođenja bl. Alojzija Stepinca obilježile<<strong>br</strong> />

smo 8. svibnja sv. misom, koju je<<strong>br</strong> />

zajedno s p. Jurom Bosančićem, predslavio<<strong>br</strong> />

p. Mirko Nikolić, DI, s kojim smo<<strong>br</strong> />

kasnije imale vrlo srdačan razgovor u<<strong>br</strong> />

govornici.<<strong>br</strong> />

20. svibnja, dopraćena od svoje obitelji,<<strong>br</strong> />

vratila nam se naša kandidatica Ana<<strong>br</strong> />

Sabolić i započela svoju postulaturu. Sa<<strong>br</strong> />

sobom je donijela ovog puta i svoje violončelo<<strong>br</strong> />

čiji zvuci već odjekuju kućom u<<strong>br</strong> />

dane svečanosti.<<strong>br</strong> />

41


IZ SESTARSKIH KARMELA<<strong>br</strong> />

42<<strong>br</strong> />

Čitav nam je svibanj protekao u znaku<<strong>br</strong> />

priprave za seminar temeljnog o<strong>br</strong>azovanja<<strong>br</strong> />

za sestre u formaciji koji je održan u<<strong>br</strong> />

našem <strong>Karmel</strong>u od 29. – 31. svibnja pod<<strong>br</strong> />

naslovom: „Terezijanska karizma danas“.<<strong>br</strong> />

Voditelji su bili naši oci karmelićani o.<<strong>br</strong> />

Vjenceslav Mihetec, o. Vinko Mamić, provincijal<<strong>br</strong> />

i o. Dario Tokić. Sudjelovale su<<strong>br</strong> />

naše sestre iz <strong>Karmel</strong>a u Brezovici, Kloštar<<strong>br</strong> />

Ivaniću, Đakovačkoj Breznici, Sarajevu,<<strong>br</strong> />

kao i sestre iz <strong>Karmel</strong>a u Sori. Više o tome<<strong>br</strong> />

možete čitati na drugom mjestu u <strong>Vjesnik</strong>u.<<strong>br</strong> />

Nakon poticajnih predavanja sa seminara,<<strong>br</strong> />

naš trud oko trajne formacije potpomogao<<strong>br</strong> />

je i naš o. Zdenko Križić koji nam<<strong>br</strong> />

je 9. lipnja održao predavanje o služenju<<strong>br</strong> />

autoriteta i poslušnosti.<<strong>br</strong> />

Nesvakidašnji događaj, koji nam je pokazao<<strong>br</strong> />

da se smijemo nadati ući jednom<<strong>br</strong> />

u Kraljevstvo nebesko obećano onima<<strong>br</strong> />

koji se ne boje „postati kao djeca“, zbio<<strong>br</strong> />

se 6. Lipnja. Naime, u naš <strong>Karmel</strong> stiglo<<strong>br</strong> />

je pravo malo lutkarsko kazalište. Lutkarska<<strong>br</strong> />

družina „Zagrebenci“, u kojoj glumi<<strong>br</strong> />

mama naše s. Ane Vuco, prikazala nam<<strong>br</strong> />

je „Poštarsku bajku“ Karela Čapeka. Nakon<<strong>br</strong> />

predstave iznijele smo svoje dojmove<<strong>br</strong> />

glumcu i glumicama družine, odgajateljima<<strong>br</strong> />

dječjeg vrtića „Različak“ iz Zagreba.<<strong>br</strong> />

Na Tijelovo smo, prema sad već uhodanom<<strong>br</strong> />

običaju, kojemu se uvijek iznova veselimo,<<strong>br</strong> />

sudjelovale u tijelovskoj procesiji<<strong>br</strong> />

tako da je kod nas bila sjenica (na kolnim<<strong>br</strong> />

vratima), a i završetak procesije. Nakon<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

toga susrele smo se u govornici s našim<<strong>br</strong> />

župnikom preč. Zlatkom Korenom.<<strong>br</strong> />

Naša s. M. Ivana od Do<strong>br</strong>og Pastira je<<strong>br</strong> />

24. lipnja, na svetkovinu sv. Ivana Krstitelja,<<strong>br</strong> />

obnovila svoje privremene zavjete, a<<strong>br</strong> />

27. lipnja imale smo radost primiti desetoricu<<strong>br</strong> />

ovogodišnjih mladomisnika koji su<<strong>br</strong> />

nam došli zahvaliti za molitvenu potporu<<strong>br</strong> />

kroz vrijeme njihova hoda do svećeništva<<strong>br</strong> />

i preporučiti se i nadalje u naše molitve<<strong>br</strong> />

da bi uvijek ostali vjerni Gospodinu i bili<<strong>br</strong> />

vrijedni radnici u Njegovoj žetvi. Slavili su<<strong>br</strong> />

s nama sv. misu u 11 sati, a nakon ručka<<strong>br</strong> />

susrele smo se s njima u govornici.<<strong>br</strong> />

Neka nam u ovo vruće ljeto Gospodin<<strong>br</strong> />

podari mnogo duhovne rashlade, mnogo<<strong>br</strong> />

milosti da spremno i smjelo koračamo do<<strong>br</strong> />

vrha gore <strong>Karmel</strong>a. +<<strong>br</strong> />

Vaše sestre iz Marije Bistrice<<strong>br</strong> />

BREZNICA<<strong>br</strong> />

ĐAKOVAČKA<<strong>br</strong> />

Sudjelovanje na tečaju „Terezijanska<<strong>br</strong> />

karizma danas“; sveča<<strong>br</strong> />

ni zavjeti s. M. Teodo re od<<strong>br</strong> />

Kraljevstva Trojedino ga Boga;<<strong>br</strong> />

posjeti raznih molitvenih grupa,<<strong>br</strong> />

hodočasnika te mladomisnika<<strong>br</strong> />

Đakovačko­osječke nadbiskupije<<strong>br</strong> />

Draga naša <strong>br</strong>aćo i sestre!<<strong>br</strong> />

Javljamo vam se iz srpanjske vrućine naše<<strong>br</strong> />

Slavonije u kojoj su u tijeku žetveni radovi<<strong>br</strong> />

koje je Gospodin obilno blagoslovio, a nadamo<<strong>br</strong> />

se i Njegovoj do<strong>br</strong>oj svakodnevnoj<<strong>br</strong> />

žetvi plodova molitava i samo Njemu znanih<<strong>br</strong> />

žrtvica na njivi duhovnog života našeg<<strong>br</strong> />

<strong>Karmel</strong>a. Od zadnjeg <strong>br</strong>oja <strong>Vjesnik</strong>a u kojem<<strong>br</strong> />

smo s vama podijelile mnoga milosna<<strong>br</strong> />

događanja, dragi je Bog vjerno nastavio


činiti velika djela ovoj svojoj zajednici, od<<strong>br</strong> />

kojih ćemo naglasiti ona najznačajnija!<<strong>br</strong> />

Krajem Marijinog mjeseca svibnja, točnije<<strong>br</strong> />

od 29. do 31. svibnja, u sjeni njenog<<strong>br</strong> />

svetišta u Mariji Bistrici, u našem smo<<strong>br</strong> />

sestarskom <strong>Karmel</strong>u sudjelovale na tečaju<<strong>br</strong> />

za sestre u formaciji i njihove odgojiteljice<<strong>br</strong> />

pod zajedničkim nazivom ‘’Terezijanska<<strong>br</strong> />

karizma danas’’. Predavači su nas vodili<<strong>br</strong> />

kroz teme o odgoju nutrine i odlučnoj<<strong>br</strong> />

odlučnosti, o izvorima Terezijine karizme<<strong>br</strong> />

te o afektivnoj, psihološkoj i intelektualnoj<<strong>br</strong> />

zrelosti, koje su potrebne kako bismo<<strong>br</strong> />

živjele autentično naše poslanje u Crkvi.<<strong>br</strong> />

No, jedna od najljepših stvari na ovom susretu<<strong>br</strong> />

je onaj dio Terezijine karizme koju<<strong>br</strong> />

smo u praksi doživjele već prvog trenutka<<strong>br</strong> />

dolaska u Mariju Bistricu, a to je sestrinska<<strong>br</strong> />

radost koja se dala tako snažno doživjeti<<strong>br</strong> />

među mladim sestrama, i koja ih je<<strong>br</strong> />

povezala i učvrstila u zajedničkom hodu<<strong>br</strong> />

s Kristom Zaručnikom u ovoj terezijanskoj<<strong>br</strong> />

obitelji. Tome je svakako doprinijela<<strong>br</strong> />

gostoljubivost domaćih sestara, a osobito<<strong>br</strong> />

trud bistričkog novicijata da svojim druženjem,<<strong>br</strong> />

uslugom, glumom, pjesmom i<<strong>br</strong> />

razgovorom budu sjajni domaćini, u čemu<<strong>br</strong> />

su i uspjele! Uz vrlo kvalitetna predavanja,<<strong>br</strong> />

osobni rad – a osobito rad u grupama –<<strong>br</strong> />

pokazao se kao konstruktivan i potreban<<strong>br</strong> />

način da međusobno podijelimo svoja<<strong>br</strong> />

iskustva, pitanja, izazove i radosti te se još<<strong>br</strong> />

više zbližimo, ohra<strong>br</strong>imo i pratimo molitvom.<<strong>br</strong> />

Vjerujemo da je našoj Bibijani, s.<<strong>br</strong> />

Teodori i s. Paulini ovaj susret umnogome<<strong>br</strong> />

koristio, a preko njih i cijeloj zajednici,<<strong>br</strong> />

te ovim putem još jednom zahvaljujemo<<strong>br</strong> />

Udruzi na organizaciji, predavačima na<<strong>br</strong> />

snažnim i konkretnim karmelskim du-<<strong>br</strong> />

IZ SESTARSKIH KARMELA<<strong>br</strong> />

hom ispunjenim – predavanjima; hvala i<<strong>br</strong> />

cijeloj zajednici u Mariji Bistrici, kao i našoj<<strong>br</strong> />

zajednici koja je sve ovo i omogućila!<<strong>br</strong> />

Dok su naše sestre boravile u Bistrici,<<strong>br</strong> />

dovršena je i naša porta s pripadajućim<<strong>br</strong> />

vrtuljkom u predvorju naše kuće, čime je<<strong>br</strong> />

riješen problem prijema gostiju kad nema<<strong>br</strong> />

vanjskih sestara, kao i dostava u klauzuru.<<strong>br</strong> />

Najljepši događaj u jednoj zajednici je<<strong>br</strong> />

svakako potpuno predanje jedne sestre po<<strong>br</strong> />

svečanim zavjetima, a tu smo milost primile<<strong>br</strong> />

po doživotnom DA naše s. M. Teodore<<strong>br</strong> />

od Kraljevstva Trojedinoga Boga. Blažena<<strong>br</strong> />

Djevica Marija je 16. lipnja po svome<<strong>br</strong> />

Prečistom Srcu prinijela dar njenog života<<strong>br</strong> />

u Srce svoga Sina Isusa u svečanom slavlju<<strong>br</strong> />

koje je predvodio naš otac nadbiskup<<strong>br</strong> />

mons. Marin Srakić uz koncele<strong>br</strong>aciju šesnaestorice<<strong>br</strong> />

svećenika. Među njima su se<<strong>br</strong> />

našli i Teodorini kolege sa studija i profesori<<strong>br</strong> />

s teologije u Đakovu, njen župnik iz<<strong>br</strong> />

rodnih Bošnjaka vlč. Vlado Mikrut, kao<<strong>br</strong> />

i naša su<strong>br</strong>aća karmelićani o. Zlatko Žuvela<<strong>br</strong> />

iz Sombora i o. Dražen Marija koji je<<strong>br</strong> />

iz Remeta stigao zajedno sa četvoricom<<strong>br</strong> />

postulanata. Uz sudjelovanje mnoštva<<strong>br</strong> />

prijatelja, rodbine i raznih uzvanika koji<<strong>br</strong> />

su željeli podijeliti sa svima nama milost<<strong>br</strong> />

ovog velikog dana, liturgijsko su pjevanje<<strong>br</strong> />

već „tradicionalno“ predvodili đakovački<<strong>br</strong> />

bogoslovi. Naš je otac nadbiskup svoju<<strong>br</strong> />

homiliju gradio na Evanđelju toga dana<<strong>br</strong> />

koje je govorilo o dvanaestogodišnjem<<strong>br</strong> />

Isusu u hramu. Istaknuo je kako nas poziv<<strong>br</strong> />

43


IZ SESTARSKIH KARMELA<<strong>br</strong> />

44<<strong>br</strong> />

nuka da se <strong>br</strong>inemo samo za Očevo, jer<<strong>br</strong> />

naš poziv nadvisuje sve zemaljske veze i<<strong>br</strong> />

sve mogućnosti ljudskog shvaćanja. I sam<<strong>br</strong> />

blagdan Srca Marijina govori o toj posvećenosti<<strong>br</strong> />

Gospodinu, jer je Marija primjer<<strong>br</strong> />

predanja Gospodinu i njezin je DA uzor<<strong>br</strong> />

svakog odgovora Nebu. Takva „mala“ Marija<<strong>br</strong> />

uči da se poziv može čuti samo kad je<<strong>br</strong> />

srce spremno odgovoriti. Zaključivši svoju<<strong>br</strong> />

homiliju, otac nadbiskup je poželio svima<<strong>br</strong> />

nama posvećenima takvo predanje bez<<strong>br</strong> />

straha sve do mučeništva ljubavi!<<strong>br</strong> />

I nadalje nas iznenađuje <strong>br</strong>oj ljudi koji<<strong>br</strong> />

ne dolaze u naš <strong>Karmel</strong> samo zato da bi<<strong>br</strong> />

nas upoznali, nego prvenstveno zato da bi<<strong>br</strong> />

s nama molili. Tako zajedničkom vjerom<<strong>br</strong> />

– njihovom i našom – stojimo pred licem<<strong>br</strong> />

Božjim u svetoj misi, na klanjanjima ili<<strong>br</strong> />

molitvi Časoslova. Ovdje ističemo grupe<<strong>br</strong> />

iz Iloka i Slatine, članove Marijine legije<<strong>br</strong> />

i Udruge sv. Vinka, zatim hodočasnike iz<<strong>br</strong> />

Lipika te drage nam ovogodišnje mladomisnike<<strong>br</strong> />

naše nadbiskupije – njih šestoricu<<strong>br</strong> />

– koji su, zajedno sa svojim duhovnikom<<strong>br</strong> />

s bogoslovije, s nama proslavili jednu od<<strong>br</strong> />

svojih prvih misa, želeći zahvaliti za molitveno<<strong>br</strong> />

praćenje <strong>Karmel</strong>a i preporučujući se<<strong>br</strong> />

u daljnje molitve.<<strong>br</strong> />

Ovog nas mjeseca očekuje proslava i<<strong>br</strong> />

najvećeg blagdana našeg svetog Reda –<<strong>br</strong> />

svetkovina Gospe <strong>Karmel</strong>ske! Ona, koja<<strong>br</strong> />

je naša Kraljica i Majka, neka bude i učiteljica<<strong>br</strong> />

našim posvećenim životima te nas<<strong>br</strong> />

svome Sinu preporuči i Njemu izruči! Uz<<strong>br</strong> />

radosne čestitke za taj sveti nam blagdan,<<strong>br</strong> />

sve vas srdačno pozdravljamo. +<<strong>br</strong> />

Vaše sestre iz <strong>Karmel</strong>a u Breznici<<strong>br</strong> />

Đakovačkoj.<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

SARAJEVO (BIH)<<strong>br</strong> />

Nagovori i predavanja za duhovnu<<strong>br</strong> />

izgradnju sestara; posjeti<<strong>br</strong> />

do<strong>br</strong>očinitelja i prijatelja<<strong>br</strong> />

<strong>Karmel</strong>a u Sarajevu; posjet prvog<<strong>br</strong> />

nuncija u BiH; svjedočenje<<strong>br</strong> />

g. Marina Restrepa<<strong>br</strong> />

Draga naša <strong>br</strong>aćo i sestre!<<strong>br</strong> />

Često puta kada treba nešto napisati, sjetim<<strong>br</strong> />

se stare izreke: „Najteže je početi!“<<strong>br</strong> />

Kronologija po sebi ima svoj tijek, i to<<strong>br</strong> />

ide „samo od sebe“, ali otkriti „tajanstveni<<strong>br</strong> />

smisao svega“ koji se iza događaja krije<<strong>br</strong> />

možemo samo u svjetlu kontemplacije.<<strong>br</strong> />

Tako onda mnogi događaji ostanu zapisani<<strong>br</strong> />

u srcu, a na papiru – tek pabirci.<<strong>br</strong> />

Dana 8. svibnja zajedno smo s našim<<strong>br</strong> />

o. Đanijem razmišljali o jednoj bezime-


noj ženi koja je skupocjenom nardovom<<strong>br</strong> />

pomasti pomazala Isusu noge. O. Đani je<<strong>br</strong> />

usporedio tu skupocjenu pomast s kontemplativnom<<strong>br</strong> />

molitvom koja je često u<<strong>br</strong> />

očima svijeta „prosipanje vremena“, nešto<<strong>br</strong> />

što „nema smisla.“ Žena nije rekla ni riječi,<<strong>br</strong> />

ali su zato oni oko nje komentirali i kritizirali<<strong>br</strong> />

jer nisu shvatili „ono što ona učini“.<<strong>br</strong> />

No, Isus daje smisao i opravdava svaki čin<<strong>br</strong> />

ljubavi. Žena je ostala bezimena, pomast<<strong>br</strong> />

prolivena, ali miris njene ljubavi još uvijek<<strong>br</strong> />

ispunja svu kuću – Crkvu.<<strong>br</strong> />

U predavanju koje nam je održao don<<strong>br</strong> />

Pavo Jurišić, dekan KBF, o kralju Šaulu,<<strong>br</strong> />

imali smo priliku razmišljati o sljedećem:<<strong>br</strong> />

znam li imati povjerenja u Boga i čekati<<strong>br</strong> />

da On djeluje. Iako je bio „malen u svojim<<strong>br</strong> />

očima,“ Šaul je svojim neposluhom pokazivao,<<strong>br</strong> />

upravo, nepovjerenje prema Bogu i<<strong>br</strong> />

strah za svoj „ja“.<<strong>br</strong> />

Da je Božja do<strong>br</strong>ota beskrajna, bile smo<<strong>br</strong> />

svjedoci i po našim do<strong>br</strong>očiniteljima koji<<strong>br</strong> />

su radi Njega svraćali posljednjih mjeseci<<strong>br</strong> />

u našu kuću i darivali nas onim najboljim<<strong>br</strong> />

što su imali. Bili su to mladi iz Italije, do<strong>br</strong>očinitelji<<strong>br</strong> />

iz udruge „Regina della Pace“,<<strong>br</strong> />

gosti iz Poljske, naši župljani, naš uzoriti<<strong>br</strong> />

otac kardinal i mnogi drugi.<<strong>br</strong> />

Na spomendan Bezgrešnog Srca Marijina,<<strong>br</strong> />

ugodno nas je iznenadio i svojim posjetom<<strong>br</strong> />

o<strong>br</strong>adovao vlč. Andrija Vrane koji<<strong>br</strong> />

je tih dana, povodom proslave patrona<<strong>br</strong> />

naše nadbiskupije Presvetog Srca Isusovog,<<strong>br</strong> />

predvodio trodnevnicu u katedralnoj<<strong>br</strong> />

župi, a dopratio ga je naš bivši kapelan vlč.<<strong>br</strong> />

Ivo Jezidžić, direktor Radio Marije. Istog<<strong>br</strong> />

dana u popodnevnim satima posjetio nas<<strong>br</strong> />

je prvi nuncij u BiH kardinal Francesco<<strong>br</strong> />

Monterisi, koji je na službi u Rimu, u pratnji<<strong>br</strong> />

generalnog vikara nadbiskupije mons.<<strong>br</strong> />

Luke Tunjića.<<strong>br</strong> />

Od 20. – 22. 6. odsjeo je kod nas gosp.<<strong>br</strong> />

Marino Restrepo koji je bio u posjetu Sarajevu<<strong>br</strong> />

i podijelio sa sestrama i onima koji<<strong>br</strong> />

su ga htjeli čuti svoje životno iskustvo –<<strong>br</strong> />

svoj put o<strong>br</strong>aćenja.<<strong>br</strong> />

U tijeku su pripreme za svetkovinu<<strong>br</strong> />

naše drage Majke – Gospe <strong>Karmel</strong>ske pa<<strong>br</strong> />

Vas po Njoj sve od srca pozdravljamo! +<<strong>br</strong> />

Vaše sestre iz Sarajeva<<strong>br</strong> />

IZ SESTARSKIH KARMELA<<strong>br</strong> />

SORA (SLOVENIJA)<<strong>br</strong> />

Sre<strong>br</strong>ni jubilej s. Ga<strong>br</strong>ijele; posjet<<strong>br</strong> />

90­godišnjeg biskupa mons.<<strong>br</strong> />

dr. Jožefa Smeja; svečano proslavljeno<<strong>br</strong> />

Tijelovo; odjeci sa seminara<<strong>br</strong> />

za mlade sestre u Mariji<<strong>br</strong> />

Bistrici; najava prvih zavjeta<<strong>br</strong> />

s. Damjane<<strong>br</strong> />

Drage naše sestre in <strong>br</strong>atje,<<strong>br</strong> />

zadnje poročilo smo zaključile z obhajanjem<<strong>br</strong> />

praznika nedelje Božjega usmiljenja.<<strong>br</strong> />

Velikonočno praznovanje smo na poseben<<strong>br</strong> />

način nadaljevale ob sre<strong>br</strong>nem jubileju<<strong>br</strong> />

zaobljub naše drage s. Ga<strong>br</strong>ijele, 1.<<strong>br</strong> />

maja <strong>2012</strong>. Z velikim veseljem se je skupaj<<strong>br</strong> />

s starši, domačimi, številnimi duhovniki,<<strong>br</strong> />

sorodniki ter mnogimi prijatelji in znanci<<strong>br</strong> />

zahvalila Troedinemu Bogu, <strong><strong>Karmel</strong>ski</strong><<strong>br</strong> />

materi Božji in vsem svetim karmelskega<<strong>br</strong> />

reda za milosti, ki jih je po božji ljubezni<<strong>br</strong> />

prejela v 25 letih redovnega življenja.<<strong>br</strong> />

Slovesnost je vodil naš dragi p. Mato Miloš<<strong>br</strong> />

OCD. V homiliji je bogato orisal pomen<<strong>br</strong> />

evangeljskih svetov: „Zaobljube po svoji<<strong>br</strong> />

naravi sežejo na področje nepoznane prihodnosti.<<strong>br</strong> />

Zato je dejanje zaobljub dejanje<<strong>br</strong> />

radikalne velikodušnosti, saj se življenje<<strong>br</strong> />

45


IZ SESTARSKIH KARMELA<<strong>br</strong> />

46<<strong>br</strong> />

podari v določenem trenutku, ki ga je potem<<strong>br</strong> />

treba živeti v vsem nadaljnjem času,<<strong>br</strong> />

ki nam ga Bog nakloni. Zato izrekanje zaobljub<<strong>br</strong> />

ostaja dejanje najglobljega pomena,<<strong>br</strong> />

znamenje upanja v Boga, ki nam obljublja<<strong>br</strong> />

prihodnost - celo tedaj, ko si mi tega ne<<strong>br</strong> />

moremo zamišljati, in ki bo svojo besedo<<strong>br</strong> />

izpolnil in je ne bo prelomil.“<<strong>br</strong> />

Naslednji dan, 2. maja, je pri nas ma ševal<<strong>br</strong> />

90-letni g. škof dr. Jožef Smej. Vse nas<<strong>br</strong> />

je navdušil s svojo mladostno svežino, saj<<strong>br</strong> />

se na njem živo potrjujejo besede psalmista:<<strong>br</strong> />

„On tvoja leta nasičuje z do<strong>br</strong>inami;<<strong>br</strong> />

kakor orlu se obnavlja tvoja mladost“ (Ps<<strong>br</strong> />

103, 5).<<strong>br</strong> />

12. maja, pred godom Fatimske M. B.,<<strong>br</strong> />

sta nas po zlati poroki, ki sta jo skupaj s<<strong>br</strong> />

svojimi najbližjimi obhajala v narodnem<<strong>br</strong> />

svetišču na Brezjah, obiskala starša naše<<strong>br</strong> />

drage s. Ga<strong>br</strong>ijele. Vesele smo bile, da<<strong>br</strong> />

smo zlatoporočencema smele čestitati in<<strong>br</strong> />

se s pesmijo zahvaliti Bogu za dar zakonske<<strong>br</strong> />

zvestobe.<<strong>br</strong> />

S p. Matom OCD smo se ponovno<<strong>br</strong> />

srečale ob prazniku sv. Rešnjega telesa<<strong>br</strong> />

in krvi. Navsezgodaj zjutraj smo imele<<strong>br</strong> />

v svežem vetriču slovesno procesijo po<<strong>br</strong> />

samostanskem vrtu. Našemu petju se je<<strong>br</strong> />

pridružilo petje ptic, da smo se počutile<<strong>br</strong> />

kakor v Edenskem vrtu…<<strong>br</strong> />

P. Mato je potem ostal pri nas še nekaj<<strong>br</strong> />

dni. Prisluhnile smo predavanjem na<<strong>br</strong> />

temo: sv. Mati Terezija in evharistija.<<strong>br</strong> />

V pripravi na jubilejno leto 2015 nam je<<strong>br</strong> />

bilo to razmišljanje nadvse do<strong>br</strong>odošla<<strong>br</strong> />

vzpodbuda k spoznavanju naše svete<<strong>br</strong> />

Matere preko njenih avtentičnih spisov.<<strong>br</strong> />

V zadnjem predavanju se je p. Mato<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

osredotočil na češčenje sv. evharistije pri<<strong>br</strong> />

Božjem služabniku p. Gerardu Stantiču.<<strong>br</strong> />

Izpostavil je tri glavne do<strong>br</strong>ine, ki izhajajo<<strong>br</strong> />

iz prijateljstva z Jezusom: do<strong>br</strong>ohotnost<<strong>br</strong> />

do bližnjega, pripravljenost za služenje in<<strong>br</strong> />

gorečnost za zveličanje duš. Na koncu nas<<strong>br</strong> />

je opogumil z besedami: „Kakor se je Jezus<<strong>br</strong> />

za nas daroval, tako se moramo tudi<<strong>br</strong> />

mi darovati svojim bližnjim.“<<strong>br</strong> />

Binkoštni praznik smo obhajale skupaj<<strong>br</strong> />

z g. nadškofom Uranom in družino<<strong>br</strong> />

Jesenko. Očka Jesenko je v tistih dneh<<strong>br</strong> />

„srečal A<strong>br</strong>ahama“, pa so se kot naši zvesti<<strong>br</strong> />

do<strong>br</strong>otniki pri nas želeli zahvaliti Gospodu<<strong>br</strong> />

za vse prejete do<strong>br</strong>ote.<<strong>br</strong> />

Naslednji dan, na praznik Marije,<<strong>br</strong> />

Ma tere Cerkve, smo skupaj z g. Janezom<<strong>br</strong> />

Komparetom, nekdanjim župnikom s.<<strong>br</strong> />

Ga <strong>br</strong>ijele, obhajale njegov 40-letni jubilej<<strong>br</strong> />

mašniškega posvečenja.<<strong>br</strong> />

Isti dan sta se naši sestri v formaciji: s.<<strong>br</strong> />

Favstina in s. Damjana skupaj z magistro<<strong>br</strong> />

s. Ivano odpeljali na tečaj v Marijo Bistrico.<<strong>br</strong> />

Ob njihovi vrnitvi smo znova začutile<<strong>br</strong> />

blagodejnost druženja v širši sestrski skupnosti.<<strong>br</strong> />

Kar tri večere smo vse sestre prisluhnile<<strong>br</strong> />

njihovi pripovedi, tako v strokovnem<<strong>br</strong> />

kakor v humornem smislu. Na ta način<<strong>br</strong> />

je bila obogatena vsa sestrska skupnost.<<strong>br</strong> />

Iskrena hvala materi Ilijani, materi Petri in<<strong>br</strong> />

vsem dragim sestram, ki so poskrbele za<<strong>br</strong> />

sestrsko gostoljubje. Prav tako se zahvaljujemo<<strong>br</strong> />

tudi predavateljem, ki so z osebnimi<<strong>br</strong> />

izkušnjami in teoretičnim znanjem prispevali<<strong>br</strong> />

k novemu navdušenju za karmelski<<strong>br</strong> />

poklic v občestvu Reda in Cerkve. Vse to<<strong>br</strong> />

je bila za obe sestri v formaciji lepa priprava<<strong>br</strong> />

na nadaljnji korak na poti podaritve


Jezusu in karmelski skupnosti: s. Favstina<<strong>br</strong> />

bo v avgustu pričela zadnje leto priprave na<<strong>br</strong> />

slovesne večne zaobljube, s. Damjana pa je<<strong>br</strong> />

na praznik Brezmadežnega srca Marijinega<<strong>br</strong> />

izvedela, da bo smela na god sv. Jerneja, 24.<<strong>br</strong> />

avgusta, ravno ob 450-letnici ustanovitve<<strong>br</strong> />

Terezijinega karmela sv. Jožefa v Ávili, narediti<<strong>br</strong> />

svoje prve svete zaobljube za tri leta.<<strong>br</strong> />

Obe sestri priporočamo v molitev in se<<strong>br</strong> />

vas vseh tudi same rade spominjamo pred<<strong>br</strong> />

Gospodom. +<<strong>br</strong> />

S hvaležnostjo, vaše sestre iz Sore,<<strong>br</strong> />

Slovenija<<strong>br</strong> />

NËNSHAT (ALBANIJA)<<strong>br</strong> />

Slavlje 950. obljetnice nastanka<<strong>br</strong> />

biskupije i sv. Jurja, drugog<<strong>br</strong> />

zaštitnika biskupije; Biskupijski<<strong>br</strong> />

susret mladih; Okupljanje<<strong>br</strong> />

svećenika iz cijele Albanije;<<strong>br</strong> />

Posjeti otaca karmelićana iz<<strong>br</strong> />

Italije; Redovničko oblačenje i<<strong>br</strong> />

početak novicijata<<strong>br</strong> />

U prošlim javljanjima smo vas obavijestile<<strong>br</strong> />

da se ove godine slavi 950. obljetnica<<strong>br</strong> />

nastanka naše biskupije. Diljem cijele biskupije<<strong>br</strong> />

slavlja su u punom jeku. Mi pratimo<<strong>br</strong> />

sva zbivanja na naš karmelski način<<strong>br</strong> />

– molitvom i duhovnom blizinom. No, na<<strong>br</strong> />

nekima smo sudjelovale i mi budući da<<strong>br</strong> />

su se događala kod nas, na mjestu gdje je<<strong>br</strong> />

do 1947. godine bilo sjedište biskupije i<<strong>br</strong> />

mjesnog biskupa Gjergja Volaja koji je te<<strong>br</strong> />

godine zatvoren i nakon mnogih tortura<<strong>br</strong> />

pogubljen.<<strong>br</strong> />

Na blagdan sv. Jurja, drugog zaštitnika<<strong>br</strong> />

biskupije, cilj <strong>br</strong>ojnih hodočasnika bila je<<strong>br</strong> />

bivša katedrala koja je smještena na nama<<strong>br</strong> />

„susjednom“ <strong>br</strong>ežuljku i u kojoj počivaju<<strong>br</strong> />

zemni ostaci trojice biskupa. Mi smo slav-<<strong>br</strong> />

IZ SESTARSKIH KARMELA<<strong>br</strong> />

lje pratile molitvom uživajući u lijepom<<strong>br</strong> />

prizoru - rijeci vjernika koji su se, predvođeni<<strong>br</strong> />

svojim Pastirima, uspinjali do katedrale.<<strong>br</strong> />

Nakon završetka svete mise posjetili<<strong>br</strong> />

su nas naš biskup, sestre Majke Terezije s<<strong>br</strong> />

grupom vjernika iz planinskih krajeva i<<strong>br</strong> />

drugi.<<strong>br</strong> />

Organizatori Biskupijskog susreta mladih<<strong>br</strong> />

ove su godine iza<strong>br</strong>ali naš <strong>Karmel</strong> za<<strong>br</strong> />

mjesto održavanja susreta. Susret se održavao<<strong>br</strong> />

pod geslom: „Radujete se uvijek u<<strong>br</strong> />

Gospodinu“ (Fil 4,4) što je bila i poruka<<strong>br</strong> />

Svetog Oca Benedikta XVI. uz 27. svjetski<<strong>br</strong> />

dan mladih. Mladi, ujedinjeni u molitvi,<<strong>br</strong> />

razmišljali su o primjerima petorice naših<<strong>br</strong> />

mučenika. Susretu je nazočio mons. Lucjan<<strong>br</strong> />

Avgustini koji je predvodio svečanu<<strong>br</strong> />

euharistiju u koncele<strong>br</strong>aciji sa svim župnicima<<strong>br</strong> />

koji su doveli mlade na ovaj susret.<<strong>br</strong> />

Mladi su zaključili da s ponosom gledaju<<strong>br</strong> />

na svijetle primjere mučenika, njihovo<<strong>br</strong> />

svjedočenje za Isus,a te su obećali da će slijediti<<strong>br</strong> />

njihove tragove kako bi bili što bliže<<strong>br</strong> />

Isusu i Njegovu kraljevstvu u svakodnevnom<<strong>br</strong> />

životu.<<strong>br</strong> />

Za nas, kćeri sv. Terezije Avilske, čije<<strong>br</strong> />

zvanje je na osobit način povezano sa služenjem<<strong>br</strong> />

i životom svećenika, najdirljiviji<<strong>br</strong> />

i najupečatljiviji susret bio je svećenički<<strong>br</strong> />

dan. Svećenici iz cijele Albanije, na vigiliju<<strong>br</strong> />

47


IZ SESTARSKIH KARMELA<<strong>br</strong> />

48<<strong>br</strong> />

blagdana Srca Isusova, ispunili su našu<<strong>br</strong> />

crkvu. Sv. misu predvodio je skadarski<<strong>br</strong> />

nadbiskup mons. Angelo Massafra s još<<strong>br</strong> />

trojicom biskupa i franjevačkim provincijalom.<<strong>br</strong> />

Mons. Lucjan Avgustini je održao<<strong>br</strong> />

predavanje u kojem je prikazao lik pravog<<strong>br</strong> />

apostola, svećenika Isusovog. Taj susret<<strong>br</strong> />

nam je bio poticaj da još žarče zahvalimo<<strong>br</strong> />

Gospodinu za taj neprocjenjivi dar svećeništva,<<strong>br</strong> />

za svakog svećenika i sve milosti<<strong>br</strong> />

koje po njima dobivamo.<<strong>br</strong> />

Od našeg posljednjeg javljanja, imale<<strong>br</strong> />

smo dar susreta s p. Angelom Campanna,<<strong>br</strong> />

našim ocem karmelićaninom iz Pise. On<<strong>br</strong> />

nas je obogatio dubokim i jednostavnim<<strong>br</strong> />

predavanjima o knjizi Osnuci i upoznao<<strong>br</strong> />

nas sa situacijom u njegovoj provinciji kao<<strong>br</strong> />

i sa životom i radom njegove zajednice.<<strong>br</strong> />

O. Adolfo Scandurra, karmelićanin iz<<strong>br</strong> />

Trevisa, predvodio nam je sedmodnevne<<strong>br</strong> />

duhovne vježbe na temu „Deset zapovijedi“.<<strong>br</strong> />

Može se pomisliti da je to pomalo<<strong>br</strong> />

čudna i zastarjela tema. No, mi smo ostale<<strong>br</strong> />

iznenađene i zaista potaknute na o<strong>br</strong>aće-<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

nje. Želja nam je da na tom putu svakodnevnog<<strong>br</strong> />

o<strong>br</strong>aćanja zaista ustrajemo i napredujemo<<strong>br</strong> />

svakim danom sve više.<<strong>br</strong> />

Velika radost za našu zajednicu bilo je<<strong>br</strong> />

redovničko oblačenje i ulazak u novicijat<<strong>br</strong> />

naše postulantice Martine Gjoka. Nju<<strong>br</strong> />

je, nakon uspješno završene postulature,<<strong>br</strong> />

Marija zaogrnula karmelskim plaštem na<<strong>br</strong> />

blagdan Majke Do<strong>br</strong>og Savjeta, zaštitnice<<strong>br</strong> />

Albanije. Martina je upoznala i zavoljela<<strong>br</strong> />

svete našeg Reda te je uzela novo ime: s.<<strong>br</strong> />

Terezina od Božanskog Milosrđa i Kraljice<<strong>br</strong> />

<strong>Karmel</strong>a. Njezin hod stazama <strong>Karmel</strong>a<<strong>br</strong> />

preporučujemo u vaše molitve.<<strong>br</strong> />

U duhu smo sa svima vama pripremajući<<strong>br</strong> />

se za svetkovinu naše drage Gospe<<strong>br</strong> />

<strong>Karmel</strong>ske te molimo svima njezin zagovor<<strong>br</strong> />

i pomoć na putu sjedinjenja s Njezinim<<strong>br</strong> />

Sinom! Neka njezina majčinska blizina<<strong>br</strong> />

bude svima nama UZROK VELIKE<<strong>br</strong> />

RADOSTI! +<<strong>br</strong> />

Srdačno vas pozdravljaju vaše sestre iz<<strong>br</strong> />

Albanije


REMETE<<strong>br</strong> />

Izvješće iz kandidature i novicijata;<<strong>br</strong> />

molitveni susreti; čitanje i<<strong>br</strong> />

razmatranje Knjige milosrđa<<strong>br</strong> />

Božjih; sestre i <strong>br</strong>aća iz remetske,<<strong>br</strong> />

krčke i somborske zajednice<<strong>br</strong> />

sudjelovali na duhovnim<<strong>br</strong> />

vježbama u Krku<<strong>br</strong> />

Drage sestre i <strong>br</strong>aćo u Božjem vrtu<<strong>br</strong> />

– <strong>Karmel</strong>u,<<strong>br</strong> />

pri kraju prvog polugodišta <strong>2012</strong>. godine,<<strong>br</strong> />

<strong>br</strong>ojevno stanje remetske zajednice<<strong>br</strong> />

Svjetovnog reda neznatno se izmijenilo<<strong>br</strong> />

u odnosu na <strong>br</strong>oj duša početkom godine.<<strong>br</strong> />

Trenutno imamo 12 novaka i 3 kandidata.<<strong>br</strong> />

Sestra Jasna Ivasić, magistra novaka,<<strong>br</strong> />

zadužena je za formaciju. Ona upoznaje<<strong>br</strong> />

naše kandidate i novake s putem koji<<strong>br</strong> />

je potrebno prijeći do polaganja prvih, a<<strong>br</strong> />

zatim doživotnih obećanja i zavjeta. Nakon<<strong>br</strong> />

kandidature, u trajanju od 6 mjeseci,<<strong>br</strong> />

slijedi primanje u novicijat koji traje 2<<strong>br</strong> />

godine. Novaci krajem razdoblja u kojem<<strong>br</strong> />

promišljaju o pozivu te detaljnije upoznaju<<strong>br</strong> />

karmelsku duhovnost i karmelske svece<<strong>br</strong> />

bivaju upitani hoće li pristupiti polaganju<<strong>br</strong> />

prvih obećanja na 3 godine. Članovi s položenim<<strong>br</strong> />

privremenim obećanjima imaju<<strong>br</strong> />

potpuno iste dužnosti i prava kao i oni koji<<strong>br</strong> />

su položili doživotna.<<strong>br</strong> />

Na susretu s novacima u travnju, s. Jasna<<strong>br</strong> />

je održala predavanje o Ustanovama<<strong>br</strong> />

i formaciji OCDS­a. U o<strong>br</strong>adi životopisa<<strong>br</strong> />

karmelskih svetaca i drugih, svjetovnim<<strong>br</strong> />

karmelićanima bliskih tema, sudjeluju i<<strong>br</strong> />

naši članovi koji su završili Sustavni studij<<strong>br</strong> />

duhovnosti. Tako je u svibnju temu Marija<<strong>br</strong> />

u <strong>Karmel</strong>u i životima karmelskih svetaca<<strong>br</strong> />

sestrama i <strong>br</strong>aći u formaciji približio <strong>br</strong>.<<strong>br</strong> />

Vlatko Gmaz.<<strong>br</strong> />

U proteklom tromjesečju o. Dražen<<strong>br</strong> />

Marija održao je s nama još tri molitvena<<strong>br</strong> />

susreta, potičući nas da usvojimo terezijansku<<strong>br</strong> />

molitvu te tako da ona postaje naša<<strong>br</strong> />

molitva. Redovito, prvi dio molitve je zajedničko<<strong>br</strong> />

čitanje Terezijinih tekstova, što<<strong>br</strong> />

produbljuje i učvršćuje naše prijateljevanje<<strong>br</strong> />

sa svetom Majkom. Terezija nas uči da<<strong>br</strong> />

naša molitva treba rađati djelima, jer „djela<<strong>br</strong> />

traži Gospodin“. Ukoliko ne dolazi do<<strong>br</strong> />

promjene srca i života, tada molitva nije<<strong>br</strong> />

prava. Stoga je i molitvena nakana zajednice<<strong>br</strong> />

u devetnici Duhu Svetom bila: da nas<<strong>br</strong> />

Božji Duh potakne i ohra<strong>br</strong>i u aktivnostima<<strong>br</strong> />

koje Bog želi da vršimo.<<strong>br</strong> />

49


SVJETOVNI RED – OCDS<<strong>br</strong> />

50<<strong>br</strong> />

U travnju smo čitali i razmatrali sadržaj<<strong>br</strong> />

22. – 29. poglavlja Knjige milosrđa Božjih<<strong>br</strong> />

(Moj život). Izlaganje o ovom djelu knjige<<strong>br</strong> />

imao je o. Dražen. Nakon duge digresije u<<strong>br</strong> />

Terezijinom autobiografskom pisanju, nastavlja<<strong>br</strong> />

se govor o njezinom životu. Snažno<<strong>br</strong> />

poglavlje o Kristovom čovještvu (Ž 22)<<strong>br</strong> />

prijelaz je iz svetičinog malog traktata o<<strong>br</strong> />

molitvi u dio kojeg ona naziva drugom,<<strong>br</strong> />

novom knjigom. Poput sv. Pavla, Terezija<<strong>br</strong> />

piše: To je druga, nova knjiga, odavde dalje;<<strong>br</strong> />

hoću reći drugi, novi život. Onaj dovde<<strong>br</strong> />

bijaše moj, a onaj kojim sam živjela otkad<<strong>br</strong> />

sam počela iznositi ove stvari o molitvi jest<<strong>br</strong> />

Bog koji je u meni. (Ž 23, 1) Terezija nam<<strong>br</strong> />

govori o velikim čudesima koja Gospodin<<strong>br</strong> />

ostvaruje u njezinom životu: oslobađajući<<strong>br</strong> />

ju od nje same; od straha da će biti prevarena;<<strong>br</strong> />

od kušnje da stvari svoje duše zakopa<<strong>br</strong> />

duboko u sebi i ne priopći ih nikome,<<strong>br</strong> />

pa ni svome ispovjedniku; od muke i boli<<strong>br</strong> />

koju joj nanosi nerazumijevanje od strane<<strong>br</strong> />

učenih i duhovnih osoba. Bog ju, darivajući<<strong>br</strong> />

je mnogim mističnim milostima,<<strong>br</strong> />

oslobađa sumnji da je On taj koji djeluje u<<strong>br</strong> />

njoj. Terezija uviđa, i nas poučava da, ukoliko<<strong>br</strong> />

osoba iskreno nastoji udovoljiti Isusu,<<strong>br</strong> />

ako je ponizna, ako ostaje uz nauk Crkve,<<strong>br</strong> />

ne udaljavajući se od njega ni pod koju ci-<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

jenu, čak da je djelovanje i od samog đavla,<<strong>br</strong> />

ne će joj moći nauditi.<<strong>br</strong> />

O. Zlatko Pletikosić bio je s nama na<<strong>br</strong> />

susretu u svibnju i razlomio nam sadržaj<<strong>br</strong> />

30. poglavlja Života sv. Terezije Avilske. U<<strong>br</strong> />

razgovoru s o. Zlatkom i na temelju pročitanog<<strong>br</strong> />

teksta, zaključujemo:<<strong>br</strong> />

Kad tražimo pomoć od ispovjednika i<<strong>br</strong> />

duhovnika, najbolje je, da bi nam razgovor<<strong>br</strong> />

koristio, svoj život, način molitve, probleme,<<strong>br</strong> />

pogreške… iznijeti kratko, s najvećom<<strong>br</strong> />

mogućom jasnoćom, ne opravdavajući<<strong>br</strong> />

se i ne nastojeći se prikazivati u ljepšem<<strong>br</strong> />

svjetlu.<<strong>br</strong> />

Ne trebamo se mučiti i biti zaokupljeni<<strong>br</strong> />

sobom. Nije do<strong>br</strong>o biti zaokupljen ni svojim<<strong>br</strong> />

lošim niti svojim do<strong>br</strong>im stranama.<<strong>br</strong> />

Duši najviše koristi biti zaokupljena Bogom,<<strong>br</strong> />

hvaliti Ga, tražiti od Njega pomoć i<<strong>br</strong> />

vodstvo.<<strong>br</strong> />

Jedna od najvećih ovozemaljskih patnji<<strong>br</strong> />

je protivljenje do<strong>br</strong>ih, koje je sv. Terezija i<<strong>br</strong> />

te kako iskusila. Ponekad nas čak niti do<strong>br</strong>i<<strong>br</strong> />

ne razumiju. To je mučno iskustvo. Ali,<<strong>br</strong> />

ni time ne trebamo biti zaokupljeni, već se<<strong>br</strong> />

s pouzdanjem predati molitvi, a u sumnjama<<strong>br</strong> />

pitati ispovjednika.<<strong>br</strong> />

Pogled na Božje milosrđe ponekad izaziva<<strong>br</strong> />

veliku patnju, jer duša smatra da ga<<strong>br</strong> />

nije dostojna. To je jedna od najtežih,<<strong>br</strong> />

najpodmuklijih i najprikrivenijih<<strong>br</strong> />

izmišljotina nečastivoga što<<strong>br</strong> />

ih je Terezija kod njega prozrela.<<strong>br</strong> />

Ne dopustimo si podleći joj!<<strong>br</strong> />

Od 1. do 3. lipnja održane su u<<strong>br</strong> />

Duhovnom centru Gospe <strong>Karmel</strong>ske<<strong>br</strong> />

u Krku duhovne vježbe u šutnji.<<strong>br</strong> />

Zajedno sa studentima SSD-a,<<strong>br</strong> />

u duhovnim vježbama sudjelovali<<strong>br</strong> />

su i članovi Svjetovnog reda iz remetske,<<strong>br</strong> />

krčke i somborske zajednice.<<strong>br</strong> />

Predavač i duhovni pratitelj bio<<strong>br</strong> />

je o. Zdenko Križić.<<strong>br</strong> />

Do<strong>br</strong>i Bog neka nam pomogne<<strong>br</strong> />

svijetom širiti Njegov miris i ljepotu<<strong>br</strong> />

<strong>Karmel</strong>a. Braćo i sestre, preporučamo<<strong>br</strong> />

se u vaše molitve. Molimo<<strong>br</strong> />

za vas, iskrena i radosna srca. +<<strong>br</strong> />

Srdačan pozdrav u Gospodinu,<<strong>br</strong> />

s. Snježana Foršek, OCDS


MARINO RESTREPO<<strong>br</strong> />

- SNAŽNO<<strong>br</strong> />

SVJEDOČENJE O<<strong>br</strong> />

PROMJENI ŽIVOTA<<strong>br</strong> />

Može li se promjena života dogoditi svakome,<<strong>br</strong> />

pa i čovjeku današnjice koji nije<<strong>br</strong> />

sklon vjerovanju u čuda? O tome je na<<strong>br</strong> />

susretu kojeg je organizirala zajednica<<strong>br</strong> />

karmelskog svjetovnog reda iz Remeta,<<strong>br</strong> />

u nedjelju 17. lipnja u karmelskoj crkvi u<<strong>br</strong> />

Remetama, snažno svjedočio kolumbijac<<strong>br</strong> />

Marino Restrepo.<<strong>br</strong> />

Nekadašnja holivudska zvijezda, nakon<<strong>br</strong> />

dramatične otmice i zatočeništva doživio<<strong>br</strong> />

je mistična iskustva koja su preokrenula<<strong>br</strong> />

njegov život, kako su u pozivu istaknuli<<strong>br</strong> />

organizatori. Mirno i dostojanstveno posvjedočio<<strong>br</strong> />

je snagu Božjeg zahvata u život<<strong>br</strong> />

čovjeka. Nimalo glamurozno i „holivudski“,<<strong>br</strong> />

kako su mogli očekivati oni koji su ga<<strong>br</strong> />

prvi puta slušali, pred ljudima je stajao kao<<strong>br</strong> />

čovjek koji svjedoči svojim unutarnjim<<strong>br</strong> />

mirom i radošću kada govori o ljepoti vjere<<strong>br</strong> />

u Boga.<<strong>br</strong> />

Svjedočanstvo čovjeka koji nije bio<<strong>br</strong> />

imun na izazove slave koju današnji svijet<<strong>br</strong> />

nudi i koja nam je svima, a posebno mladima,<<strong>br</strong> />

puno puta tako privlačna, posebno<<strong>br</strong> />

se dojmilo sviju koji su ga pozorno slušali.<<strong>br</strong> />

Dojmljiva je bila jednostavnost i uvjerljivost<<strong>br</strong> />

čovjeka koji<<strong>br</strong> />

se odlučio slijediti<<strong>br</strong> />

Boga i posvetiti život<<strong>br</strong> />

svjedočenju o Božjoj<<strong>br</strong> />

veličini i milosrđu<<strong>br</strong> />

koje mijenja srca ljudi,<<strong>br</strong> />

što je najveće od<<strong>br</strong> />

svih čuda.<<strong>br</strong> />

Lijep opis pobožnosti<<strong>br</strong> />

malom Isusu,<<strong>br</strong> />

kojega na poseban<<strong>br</strong> />

na čin štuju karmelićani,<<strong>br</strong> />

urezao se u<<strong>br</strong> />

pamćenje i srca prisutnih.<<strong>br</strong> />

Marija ima<<strong>br</strong> />

posebno mjesto u<<strong>br</strong> />

srcu Marina Restre-<<strong>br</strong> />

SVJETOVNI RED – OCDS<<strong>br</strong> />

pa te je prisutne potaknuo na jaču vjeru u<<strong>br</strong> />

Mariju kao našu Majku, sestru i zagovornicu,<<strong>br</strong> />

kako je štuju i karmelićani. Preko<<strong>br</strong> />

promjene života pojedinca, Bog zahvaća<<strong>br</strong> />

i u srca ljudi koji su tom pojedincu bliski,<<strong>br</strong> />

obitelji, prijatelja, suradnika, ali i onih koji<<strong>br</strong> />

slušaju svjedočenje. Uloga Marinove majke<<strong>br</strong> />

vjernice u njegovu je životu ostavila najveći<<strong>br</strong> />

trag.<<strong>br</strong> />

Rečenica kojom je opisao majčinu veliku<<strong>br</strong> />

vjeru, koja se ne da zaslijepiti novcem<<strong>br</strong> />

i slavom, potaknula je prisutne majke da<<strong>br</strong> />

ustraju u poticanju svoje djece na pravi<<strong>br</strong> />

put i na iskrenu vjeru. Kolumbijčevo svjedočenje<<strong>br</strong> />

konsekutivno je prevodila Marija<<strong>br</strong> />

Znidarčić.<<strong>br</strong> />

Nakon svjedočenja Marina Restrepa<<strong>br</strong> />

i pjevanja kantautorske pjesme o anđelima<<strong>br</strong> />

na materinjem jeziku, uslijedila je<<strong>br</strong> />

euharistijska molitva klanjanja. U crkvi<<strong>br</strong> />

je bila dojmljiva snažna molitva prisutnih<<strong>br</strong> />

svemogućem Bogu kao zahvalnica za sve<<strong>br</strong> />

što kao vjernici dobivamo preko sredstava<<strong>br</strong> />

svete majke Crkve za dostojanstven život<<strong>br</strong> />

i spasenje.<<strong>br</strong> />

Druženje u dvorani karmelskog samostana<<strong>br</strong> />

sa članovima karmelskoga svjetovnog<<strong>br</strong> />

reda nastavilo se uz izmjenu iskustava<<strong>br</strong> />

kršćanskog hoda u radosti pripadanja istoj<<strong>br</strong> />

majci Crkvi kroz različite darove.<<strong>br</strong> />

Zvučni i video zapis svjedočenja može<<strong>br</strong> />

se pronaći na: www.karmel.hr i na Youtube<<strong>br</strong> />

kanalu: <strong>Karmel</strong>Mladi. +<<strong>br</strong> />

s. Jasna Ivasić<<strong>br</strong> />

51


52<<strong>br</strong> />

PREPORODNI HOD<<strong>br</strong> />

ČOVJEKA PREMA<<strong>br</strong> />

SV. IVANU OD KRIŽA<<strong>br</strong> />

Susret završenih studenata Sustavnog<<strong>br</strong> />

studija duhovnosti, održan u subotu, 14.<<strong>br</strong> />

travnja <strong>2012</strong>., započeo je molitvom, koju<<strong>br</strong> />

je pripremila i vodila Biserka Jelenić, profesorica<<strong>br</strong> />

hrvatskog jezika i apsolventica<<strong>br</strong> />

SSD-a. Predavanje pod naslovom „Preporodni<<strong>br</strong> />

hod čovjeka prema sv. Ivanu od<<strong>br</strong> />

Križa“ održao je karmelićanin dr. sc. Petar<<strong>br</strong> />

Janjić, voditelj Duhovnog centra Gospe<<strong>br</strong> />

<strong>Karmel</strong>ske u Krku.<<strong>br</strong> />

O. Petar je izlaganje započeo pojašnjavajući<<strong>br</strong> />

Ivanovu terminologiju: nada i todo<<strong>br</strong> />

(ništa i sve), navodeći da je, na početku<<strong>br</strong> />

čitanja Ivanovih djela, važno do<strong>br</strong>o razumjeti<<strong>br</strong> />

ovaj sanjuanistički binom. Nada<<strong>br</strong> />

(ništa) označava iluzornu a todo (sve)<<strong>br</strong> />

istinsku posvemašnjost. Nada i todo sukobljavaju<<strong>br</strong> />

se u čovjekovoj nutrini.<<strong>br</strong> />

Ivanova definicija čovjeka je u terminima<<strong>br</strong> />

ljubavi. Čovjek je, iznad svega, ljubav,<<strong>br</strong> />

dakle težnja, onaj koji je u nagnuću,<<strong>br</strong> />

stremljenju. U svojoj težnji, tj. po svojoj<<strong>br</strong> />

ljubavi, nošen je izgrađivanju … Da bi bio<<strong>br</strong> />

u pravoj posvemašnjosti, čovjek nema al-<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

ternative, već samo jedan izbor: put teologalnih<<strong>br</strong> />

kreposti.<<strong>br</strong> />

Bog nam je u Sinu već rekao i objavio<<strong>br</strong> />

sve, stoga ne trebamo tražiti ništa drugo.<<strong>br</strong> />

U Njemu nalazimo i više od onoga što tražimo<<strong>br</strong> />

(usp. II U 22, 5).<<strong>br</strong> />

Predavač odgovara na pitanja koja se<<strong>br</strong> />

nameću tijekom čitanja Ivanovih djela:<<strong>br</strong> />

što znači umrijeti i uskrsnuti prema nauci<<strong>br</strong> />

Ivana od Križa? (Ovdje je riječ o uskrsnuću<<strong>br</strong> />

u ovozemaljskom, duhovnom životu.)<<strong>br</strong> />

Što je sudjelovanje u križu Isusa Krista?<<strong>br</strong> />

Kršćanin sudjeluje u Kristovu životu, tj.<<strong>br</strong> />

u uskrsnuću, živeći teologalni život, život<<strong>br</strong> />

vjere, ufanja i ljubavi. Nema sudjelovanja<<strong>br</strong> />

u uskrsnuću, ukoliko se ne sudjeluje u<<strong>br</strong> />

smrti Kristovoj. Križ je prvenstveno napor<<strong>br</strong> />

koji je potrebno uložiti živeći evanđeoski<<strong>br</strong> />

život. Tek drugotno, križ je znak, opći<<strong>br</strong> />

simbol patnje.<<strong>br</strong> />

Križ kojeg svednevice trebam nositi jest<<strong>br</strong> />

ponajprije zahtjevnost Božje riječi, koja me<<strong>br</strong> />

tjera iz moga komoditeta. Nadalje to znači<<strong>br</strong> />

podnositi nevolje i nedaće zbog vjernosti<<strong>br</strong> />

Kristu. To je cijena moje vjernosti Bogu.<<strong>br</strong> />

Prihvaćati napore, izrugivanja, omalovažavanja<<strong>br</strong> />

zbog vjernosti Bogu znači prihvatiti<<strong>br</strong> />

svoj križ. Ne dati se uplašiti, smesti, zaustaviti<<strong>br</strong> />

u svojoj vjernosti Bogu. Ljubav prema<<strong>br</strong> />

Bogu i čovjeku i križ uvijek idu zajedno.<<strong>br</strong> />

Gdje god je prava ljubav na djelu, tamo je<<strong>br</strong> />

i žrtva, prihvaćanje križa, jer nema ljubavi<<strong>br</strong> />

bez križa kao što nema ni ruže bez trnja.<<strong>br</strong> />

Svakodnevno prihvaćajući svoj križ, mi se<<strong>br</strong> />

sve više suobličavamo Kristu, istinskom<<strong>br</strong> />

i pravom životu. Tako se gubi svoj život a<<strong>br</strong> />

nalazi onaj pravi, vječni život u Kristu koji<<strong>br</strong> />

počinje već ovdje na zemlji.<<strong>br</strong> />

Duhovni hod čovjeka je proces postupnog<<strong>br</strong> />

sjedinjenja s Bogom u Isusu Kristu;<<strong>br</strong> />

putem vjere, ufanja i ljubavi; po odrica-


nju i čišćenju koje je predstavljeno u slici<<strong>br</strong> />

noći; sve do potpune preo<strong>br</strong>azbe u ljubavi.<<strong>br</strong> />

Glavni protagonist je Bog, koji s čovjekom<<strong>br</strong> />

postupa poput majke koja ljubi i poput izvrsnog<<strong>br</strong> />

pedagoga, prilagođavajući se osobi,<<strong>br</strong> />

kako bi izbjegao infantilizam i deformiranost.<<strong>br</strong> />

Bog usavršava čovjeka na njemu<<strong>br</strong> />

svojstven način, počinjući od onoga što je<<strong>br</strong> />

najniže i najizvanjskije pa sve do najunutarnjijeg<<strong>br</strong> />

i najvišeg. Rađanje novog čovjeka<<strong>br</strong> />

u obličju starog, preo<strong>br</strong>azba srca i života,<<strong>br</strong> />

podrazumijeva potpunu distanciranost od<<strong>br</strong> />

svega što nije Bog i što ne vodi k Njemu.<<strong>br</strong> />

Ivan od Križa ističe dvije karakteristike<<strong>br</strong> />

vjere: sigurnost i tamu. Naša vjera raste u<<strong>br</strong> />

mjeri u kojoj prihvaćamo njezinu tamu, tj.<<strong>br</strong> />

transcendenciju i uzvišenost iznad svake<<strong>br</strong> />

naravne sposobnosti. Žudnja za Bogom<<strong>br</strong> />

pretvara nas u odlučne tražitelje. Uvjet da<<strong>br</strong> />

bismo čuli Boga je čistoća srca, tj. sloboda<<strong>br</strong> />

od afektivnog naboja koji nas čini navezanima<<strong>br</strong> />

na stvari i osobe. Učinkovito je stoga<<strong>br</strong> />

birati ono što je teže, ići putem odricanja.<<strong>br</strong> />

Odricanje je gotovo nemoguće, ukoliko<<strong>br</strong> />

nije osmišljeno ljubavlju. Ili, ako je i moguće,<<strong>br</strong> />

uzrokuje psihičku neuravnoteženost.<<strong>br</strong> />

Preo<strong>br</strong>azba čovjeka do potpunog sjedinjenja<<strong>br</strong> />

s Bogom događa se kroz krize i<<strong>br</strong> />

noći: kroz noć osjeta i noć duha. U noći<<strong>br</strong> />

osjeta režu se grane naših mana, a u noći<<strong>br</strong> />

duha uništavaju im se korijeni. Što više<<strong>br</strong> />

napreduje prema Bogu, koji je sama svjetlost,<<strong>br</strong> />

duša više uviđa tamu svoga bića. Mistična<<strong>br</strong> />

noć je djelo Božje, no muka i uznemirenost<<strong>br</strong> />

koje iz nje proizlaze, nemaju svoj<<strong>br</strong> />

SUSTAVNI STUDIJ DUHOVNOSTI<<strong>br</strong> />

izvor u Bogu. Uzrok muke je tromost i<<strong>br</strong> />

nesavršenost same duše.<<strong>br</strong> />

O tamnoj noći u teologalnom smislu<<strong>br</strong> />

može se govoriti ukoliko osoba odgovara<<strong>br</strong> />

vjerno u teškim vanjskim situacijama<<strong>br</strong> />

i unatoč teškom unutarnjem stanju duše.<<strong>br</strong> />

Moguće je da osoba bude uvedena u tamnu<<strong>br</strong> />

noć, ali, ukoliko ne odgovara vjernošću,<<strong>br</strong> />

ne će se polučiti učinak koji Bog<<strong>br</strong> />

želi. Zato sv. Ivan od Križa kaže da je malo<<strong>br</strong> />

osoba koje dođu do sjedinjenja s Bogom, a<<strong>br</strong> />

krivnju pripisuje osobi. Potrebno je ustrajati<<strong>br</strong> />

i ne činiti ekstravagantnosti kako bi se<<strong>br</strong> />

izašlo iz noći jer, dok Gospodin ne završi<<strong>br</strong> />

čišćenje, nema nikakvog lijeka koji bi<<strong>br</strong> />

mogao ublažiti njezinu bolnost. U ovim<<strong>br</strong> />

trenucima mnogo puta dolazi i do krize<<strong>br</strong> />

zvanja.<<strong>br</strong> />

Postojanošću, strpljivošću, vjernim trpljenjem,<<strong>br</strong> />

ustrajnošću u pozivu i dužnostima<<strong>br</strong> />

s velikim pouzdanjem u Boga koji nikada<<strong>br</strong> />

ne zapušta one koji ga traže, moguće<<strong>br</strong> />

je stići do cilja vrijednog svih ovih napora<<strong>br</strong> />

– do sjedinjenja s Bogom. Tamno svjetlo<<strong>br</strong> />

vjere i snaga ljubavi Božji su darovi i pomoć<<strong>br</strong> />

na putu k Njemu. +<<strong>br</strong> />

ISUSOVI UVJETI<<strong>br</strong> />

ZA UČENIŠTVO<<strong>br</strong> />

Od 1. do 3. lipnja <strong>2012</strong>. u predivnom, suncem<<strong>br</strong> />

okupanom, šumom morskih valova<<strong>br</strong> />

zaogrnutom, raskošnim zelenilom i šarenilom<<strong>br</strong> />

cvijeća odjevenom krčkom <strong>Karmel</strong>u<<strong>br</strong> />

održane su duhovne vježbe u šutnji, za<<strong>br</strong> />

studente Sustavnog studija duhovnosti i<<strong>br</strong> />

druge prijatelje <strong>Karmel</strong>a. Voditelj duhovnih<<strong>br</strong> />

vježbi bio je karmelićanin o. Zdenko<<strong>br</strong> />

Križić, prior samostana u Krku.<<strong>br</strong> />

Jutarnju i večernju molitvu časoslova,<<strong>br</strong> />

kao i sv. misu imali smo redovito u kapelici<<strong>br</strong> />

Duhovnog Centra Gospe <strong>Karmel</strong>ske.<<strong>br</strong> />

Kiši koja nas je ispratila s kontinenta<<strong>br</strong> />

(neki su u Krk pristigli s mokrim stvarima<<strong>br</strong> />

u ručnoj prtljazi) nije bilo ni traga. Stoga<<strong>br</strong> />

smo sva predavanja imali na prostranoj<<strong>br</strong> />

samostanskoj terasi, gdje su se o. Zdenku<<strong>br</strong> />

53


SUSTAVNI STUDIJ DUHOVNOSTI<<strong>br</strong> />

54<<strong>br</strong> />

u nagovore, radosnim i glasnim čavrljanjem,<<strong>br</strong> />

ubacivale <strong>br</strong>ojne ptičice iz obližnjih<<strong>br</strong> />

krošnji. Sudionici su imali mogućnost duhovnog<<strong>br</strong> />

razgovora i ispovijedi, te dovoljno<<strong>br</strong> />

vremena za osobnu molitvu.<<strong>br</strong> />

Temu duhovnih vježbi: „Isusovi uvjeti<<strong>br</strong> />

za učeništvo“ predavač je izložio u četiri<<strong>br</strong> />

dijela. U prvom dijelu „Isusovi uvjeti za<<strong>br</strong> />

biti učenik“, o. Zdenko navodi tri uvjeta<<strong>br</strong> />

da bi se bilo kršćanin, koje Isus postavlja<<strong>br</strong> />

svima: odreći se sebe, uzeti svoj križ i ići za<<strong>br</strong> />

Isusom. Božji poziv nemaju samo svećenici<<strong>br</strong> />

i redovnici. Bog poziva sve. Prvi Božji<<strong>br</strong> />

poziv je poziv na život. Čovjek, zajedno s<<strong>br</strong> />

Bogom, nastavlja Njegovo stvaralačko djelo,<<strong>br</strong> />

ostvarivanjem svoga života. Bog je čovjeka<<strong>br</strong> />

stvorio na svoju sliku i poziva ga da<<strong>br</strong> />

Mu, u suradnji s Njim, postaje sve sličniji.<<strong>br</strong> />

Pozvani smo na svetost. To znači da smo<<strong>br</strong> />

pozvani živjeti ljubav, praštanje, milosrđe,<<strong>br</strong> />

do<strong>br</strong>otu. Jednom riječju, zahtjev krštenja<<strong>br</strong> />

je živjeti kreposti.<<strong>br</strong> />

Odreći se sebe naslov je drugog predavanja<<strong>br</strong> />

u kojem je o. Zdenko analizirao prvi<<strong>br</strong> />

Isusov uvjet za učeništvo. Ljubav prema<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

sebi nije isto što i sebičnost. Tragedija je<<strong>br</strong> />

ne izići iz najranije faze ljudskog rasta – iz<<strong>br</strong> />

narcizma – i biti nesposoban voljeti svoje<<strong>br</strong> />

bližnje i sebe, ne vidjeti darove koje smo<<strong>br</strong> />

od Boga primili i zanemariti ih. Voljeti<<strong>br</strong> />

sebe znači prihvatiti se onakvima kakvi<<strong>br</strong> />

jesmo. Odreći se sebe ni u kojem slučaju<<strong>br</strong> />

ne znači mrziti se, pobjeći od sebe ili<<strong>br</strong> />

prezirati se. To znači biti velikodušan, tj.<<strong>br</strong> />

istinski <strong>br</strong>inuti za druge, poštujući njihovu<<strong>br</strong> />

slobodu i neovisnost. Sv. Ivan od Križa<<strong>br</strong> />

piše: Ljubav je zdravlje duše. Duša kada je


olesna, bolesna je zbog pomanjkanja ljubavi.<<strong>br</strong> />

Dragi Bog koji nas je prvi ljubio, utisnuo<<strong>br</strong> />

je u nas potrebu da budemo voljeni,<<strong>br</strong> />

ali i potrebu da volimo. Čovjek je stvoren<<strong>br</strong> />

za darivanje. Ono nas otvara i za primanje<<strong>br</strong> />

ljubavi. Najvažnije darivanje je sebedarje<<strong>br</strong> />

– živjeti za druge: znati reći lijepu riječ,<<strong>br</strong> />

približiti se osobi koja trpi, trošiti se za sve<<strong>br</strong> />

koji trebaju pomoć i kojima se može pomoći.<<strong>br</strong> />

Odreći se sebe znači živjeti ljubav,<<strong>br</strong> />

svakodnevnim služenjem.<<strong>br</strong> />

U trećem predavanju: „Uzeti svoj križ“<<strong>br</strong> />

voditelj detaljnije prikazuje drugi Isusov<<strong>br</strong> />

uvjet učeništva. Križ je presveta stvarnost<<strong>br</strong> />

i ne može se pripisati bilo čemu, nego<<strong>br</strong> />

samo onome što se čini iz ljubavi. Jedino<<strong>br</strong> />

trpljenje koje se nosi s ljubavlju, može nositi<<strong>br</strong> />

naziv križ. Isusov križ je ljubav i darivanje.<<strong>br</strong> />

Odbacujući križ, čovjek odbacuje<<strong>br</strong> />

i mogućnost da se promijeni i tako ostaje<<strong>br</strong> />

bez ljubavi. Isus je nosio križ i u križu je<<strong>br</strong> />

dokazao ljubav. Stoga križ trajno ostaje<<strong>br</strong> />

dokaz ljubavi. Važno je ne birati križeve,<<strong>br</strong> />

nego uzeti SVOJ križ. To znači: prihvaćati<<strong>br</strong> />

s ljubavlju ono što život donosi i kroz<<strong>br</strong> />

to se posvećivati. Nositi SVOJ križ znači<<strong>br</strong> />

i prihvaćati samog sebe, svoje neuspjehe,<<strong>br</strong> />

nesavršenosti, bolesti, kao i nesavršenosti<<strong>br</strong> />

i križeve drugih. Čovjek koji nosi križ s<<strong>br</strong> />

ljubavlju, nosi ga i za<<strong>br</strong> />

druge.<<strong>br</strong> />

Posljednjim nagovorom:<<strong>br</strong> />

„Slijediti Isusa“<<strong>br</strong> />

predavač objašnjava<<strong>br</strong> />

što konkretno<<strong>br</strong> />

znači slijediti Učitelja.<<strong>br</strong> />

Slijediti Ga znači<<strong>br</strong> />

ići za Njim, imati Ga<<strong>br</strong> />

pred sobom kao uzor,<<strong>br</strong> />

nasljedovati Ga. Hod<<strong>br</strong> />

za Isusom nije lako<<strong>br</strong> />

postignuće. Stoga je<<strong>br</strong> />

normalno biti umoran<<strong>br</strong> />

od puta. Za razliku<<strong>br</strong> />

od bolesnog umora,<<strong>br</strong> />

od umora koji je<<strong>br</strong> />

posljedica nerada, komotna<<strong>br</strong> />

života, dosade,<<strong>br</strong> />

gluposti, biti umoran<<strong>br</strong> />

od zauzeta rada je<<strong>br</strong> />

blagoslov. Duhovno<<strong>br</strong> />

SUSTAVNI STUDIJ DUHOVNOSTI<<strong>br</strong> />

paralizirane osobe uvijek vide problem u<<strong>br</strong> />

drugome. Osoba se ne će osloboditi bolesnog<<strong>br</strong> />

umora i ozdraviti, ukoliko se hra<strong>br</strong>o<<strong>br</strong> />

ne suoči sa svojom istinom. Mi smo ono<<strong>br</strong> />

što smo pred Bogom. Nužno je otvoriti oči,<<strong>br</strong> />

postati svjestan razloga bolesnog umora,<<strong>br</strong> />

i dati se na put. Je li moj umor posljedica<<strong>br</strong> />

rada ili izbjegavanja rada? Jesam li umoran/umorna<<strong>br</strong> />

od prijeđenog puta ili od puta<<strong>br</strong> />

koji trebam prijeći? ISUS JE NAŠ KRUH<<strong>br</strong> />

I NAŠ PUT. Da bismo se u životu mogli<<strong>br</strong> />

ostvariti, potrebno je i blagovati Kruh i biti<<strong>br</strong> />

na Putu. Bog ne traži od nas podvige, ne<<strong>br</strong> />

traži vrhunske rezultate, nego želi da idemo<<strong>br</strong> />

naprijed, da se borimo, da činimo ono<<strong>br</strong> />

što možemo.<<strong>br</strong> />

Bog nam najglasnije progovara u šutnji.<<strong>br</strong> />

Što Bog od mene traži? Što mi nudi? Što<<strong>br</strong> />

mi sugerira? Kako se postaviti u određenoj<<strong>br</strong> />

situaciji? Nisu to pitanja koja odlaze u<<strong>br</strong> />

vjetar. Dragi Bog ima odgovor na svako.<<strong>br</strong> />

Pitanje je samo: Čujemo li Ga? Često Ga<<strong>br</strong> />

i čujemo, ali zanemarujemo Božji odgovor,<<strong>br</strong> />

ignorirajući svoju savjest i svoje srce,<<strong>br</strong> />

u kojima nam Bog daje odgovore. Samo<<strong>br</strong> />

je potrebno zastati, osluhnuti, pružiti Mu<<strong>br</strong> />

ruku i dopustiti da nas vodi. S Bogom<<strong>br</strong> />

nema nerješivog problema niti bezizlazne<<strong>br</strong> />

situacije. +<<strong>br</strong> />

55


56<<strong>br</strong> />

DVIJE LJUBAVI<<strong>br</strong> />

U JEDNOM IMENU<<strong>br</strong> />

Knjige <strong><strong>Karmel</strong>ski</strong>h izdanja<<strong>br</strong> />

izlaze u<strong>br</strong>zanim ritmom: 23.<<strong>br</strong> />

travnja izišla je vijest o objavljivanju<<strong>br</strong> />

novoga naslova: „Dvije<<strong>br</strong> />

ljubavi u jednom imenu“<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

<strong>Karmel</strong>ska izdanja (KIZ), u svome nizu<<strong>br</strong> />

„Likovi duhovnosti“, <strong>br</strong>. 5, objavila su<<strong>br</strong> />

knjigu s. M. Assunte Windisch pod naslovom<<strong>br</strong> />

Dvije ljubavi u jednom imenu. <strong>Karmel</strong><<strong>br</strong> />

BSI u Hrvatskoj 1917.­2017. Sestra Maria<<strong>br</strong> />

Assunta Windisch, generalna tajnica <strong>Karmel</strong>a<<strong>br</strong> />

D.C.J., osvijetlila je lik s. Marije Terezije<<strong>br</strong> />

od sv. Petra (Demetz), „majke hrvatskog<<strong>br</strong> />

<strong>Karmel</strong>a BSI“, da bi potom javnosti<<strong>br</strong> />

predstavila zapise i sjećanja same s. Marije<<strong>br</strong> />

Terezije od sv. Petra na početke djelovanja<<strong>br</strong> />

<strong>Karmel</strong>a BSI i na blaženu utemeljiteljicu<<strong>br</strong> />

družbe, s. Mariju Tereziju od sv. Josipa<<strong>br</strong> />

(Tauscher), kojoj je bila pratiteljica.<<strong>br</strong> />

No za hrvatski <strong>Karmel</strong> BSI vjerojatno je<<strong>br</strong> />

najznačajniji dio knjige koji donosi njena<<strong>br</strong> />

neposredna svjedočanstva o utemeljenju<<strong>br</strong> />

<strong>Karmel</strong>a BSI u Hrvatskoj, gdje su predočena<<strong>br</strong> />

pisma, faksimili i fotografije relevantne<<strong>br</strong> />

za tu temu. Na taj su način autentično<<strong>br</strong> />

prikazani i kontekst vremena i ljudski i<<strong>br</strong> />

duhovni profili ovih dviju žena, redovnica,<<strong>br</strong> />

čija je ljubav prema Bogu i čovjeku, sjedinjena,<<strong>br</strong> />

rezultirala nastankom djela koje<<strong>br</strong> />

nosi ime: <strong>Karmel</strong> BSI u Hrvatskoj, koji će<<strong>br</strong> />

2017. obilježiti sto godina svoga postojanja.<<strong>br</strong> />

Knjigu je s njemačkog preveo Anton<<strong>br</strong> />

Šuljić, a uredio o. Jure Zečević, OCD.<<strong>br</strong> />

Knjiga ima 204 stranice i može se naručiti<<strong>br</strong> />

po cijeni od 45 kuna na slijedećim<<strong>br</strong> />

adresama i telefonima: kiz.distribucija@<<strong>br</strong> />

karmel.hr; tel.: 01/65-37-140; tel./fax:<<strong>br</strong> />

01/65-38-621, +385997221806, KAR-<<strong>br</strong> />

MELSKA IZDANJA, SAMOSTAN KRA-<<strong>br</strong> />

LJICE KARMELA, Brezovička cesta 90/A,<<strong>br</strong> />

p.p. 7, Hr-10257 BREZOVICA. Na istim<<strong>br</strong> />

telefonima i adresama mogu se naručiti i<<strong>br</strong> />

ostale knjige KIZ-a. Svi samostani karmelićana<<strong>br</strong> />

i karmelićanki, kao sastavnice <strong><strong>Karmel</strong>ski</strong>h<<strong>br</strong> />

izdanja, knjige KIZ-a naručuju uz<<strong>br</strong> />

40 % popusta. +


ŠTO ME ČINI<<strong>br</strong> />

VRIJEDNIM<<strong>br</strong> />

U organizaciji o. Viktora<<strong>br</strong> />

Grbeše, člana HKP sv. o.<<strong>br</strong> />

Josipa i vojnog dušo<strong>br</strong>ižnika,<<strong>br</strong> />

vojna kapelanija<<strong>br</strong> />

„Sv. Petra i Pavla“ je 19.<<strong>br</strong> />

travnja <strong>2012</strong>. u 91. zrakoplovnoj<<strong>br</strong> />

bazi, u sklopu<<strong>br</strong> />

mjesečnih predavanja,<<strong>br</strong> />

ugostila kazališnu glumicu<<strong>br</strong> />

iz SAD-a i članicu<<strong>br</strong> />

zajednice kršćanskoga mirovnog kruga<<strong>br</strong> />

Kathleen Ann Thompson. Predavanjem na<<strong>br</strong> />

temu „Što me to čini vrijednim“, Kathleen<<strong>br</strong> />

je, uz pomoć prevoditeljice Marije Znidarčić,<<strong>br</strong> />

prenijela poruku da čovjek može biti<<strong>br</strong> />

sretan jedino ukoliko pokušava otkriti koliko<<strong>br</strong> />

Bog vrednuje svakoga čovjeka u njegovoj<<strong>br</strong> />

veličini, ali i u slabostima. +<<strong>br</strong> />

“AVE MARIA”<<strong>br</strong> />

NA USNAMA<<strong>br</strong> />

HRVATSKIH VOJNIKA<<strong>br</strong> />

Jubilarno, 20. po redu, hodočašće hrvatskih<<strong>br</strong> />

vojnika i policajaca u Lurd održano je od<<strong>br</strong> />

11. do 13. svibnja u okviru 54. međunarodnog<<strong>br</strong> />

vojničkog hodočašća koje je okupilo<<strong>br</strong> />

hodočasnike iz 34 zemlje sa svih kontinenata<<strong>br</strong> />

pod geslom “Zdravo Marijo, Kraljice<<strong>br</strong> />

mira”. Pod vodstvom vojnog ordinarija<<strong>br</strong> />

Jurja Jezerinca, te pod zapovjedništvom komodora<<strong>br</strong> />

Tihomira Ercega i njegova zamje-<<strong>br</strong> />

nika <strong>br</strong>igadnog generala Ivana Jurića hodočastilo<<strong>br</strong> />

je gotovo tisuću vojnika i policajaca<<strong>br</strong> />

uz koje su bili predstavnici hrvatskih <strong>br</strong>anitelja<<strong>br</strong> />

i državne Službe za zaštitu i spašavanje,<<strong>br</strong> />

Pravosudne policije, vatrogastva, Zrinske<<strong>br</strong> />

garde, Gradske straže Bakar te Turopoljski<<strong>br</strong> />

bandijeri, kao i Klapa HRM “Sveti Juraj” i<<strong>br</strong> />

Simfonijski puhački orkestar OS RH.<<strong>br</strong> />

Na hodočašću su u odgovornim ulogama<<strong>br</strong> />

sudjelovali o. Jakov Mamić, generalni<<strong>br</strong> />

vikar vojnog ordinarijata u RH i o. Viktor<<strong>br</strong> />

Grbeša, vojni kapelan u HRZ-u i PZO-i.<<strong>br</strong> />

Opširni izvještaj o hodočašću nala zi se<<strong>br</strong> />

u Glasu Koncila, <strong>br</strong>. 21 (1979) i na mreži:<<strong>br</strong> />

http://www.glas-koncila.hr/index.<<strong>br</strong> />

php?option=com_php&Itemid<<strong>br</strong> />

=41&news_ID=20559. Odatle prenosimo<<strong>br</strong> />

i ovo kratko izvješće, završavajući ga s nekoliko<<strong>br</strong> />

rečenica iz homilije<<strong>br</strong> />

o. Jakova Mamića, na<<strong>br</strong> />

svetoj Misi 11. svibnja.<<strong>br</strong> />

On je, između ostalog,<<strong>br</strong> />

rekao: “Doći do pravih<<strong>br</strong> />

ljudi, ljudi povjerenja,<<strong>br</strong> />

ljudi dostojnih povjerenja<<strong>br</strong> />

Crkve i društva, valja<<strong>br</strong> />

poštovati veliki kriterij<<strong>br</strong> />

što su ga apostoli primijenili<<strong>br</strong> />

u Djelima apostolskim<<strong>br</strong> />

‘posavjetovasmo se<<strong>br</strong> />

Duhom Svetim’, ne zanemariti<<strong>br</strong> />

svjetlo koje dolazi<<strong>br</strong> />

iz vjere, svjetlo koje daje<<strong>br</strong> />

duh Isusa Krista, svjetlo<<strong>br</strong> />

je to koje uvodi novost<<strong>br</strong> />

života, novost slobode<<strong>br</strong> />

koja nas čini pogodnima<<strong>br</strong> />

iznutra i nikakav strah<<strong>br</strong> />

nikakva pomutnja takvo<<strong>br</strong> />

iskustvo duha ne može<<strong>br</strong> />

poremetiti”. +<<strong>br</strong> />

57


58<<strong>br</strong> />

TIJELOVO – ZAHVAT<<strong>br</strong> />

LJUBAVI UTISNUT<<strong>br</strong> />

U TIJELO CRKVE<<strong>br</strong> />

Propovijed o. Mate Miloša na<<strong>br</strong> />

Tijelovo u <strong>Karmel</strong>u u Sori<<strong>br</strong> />

Danas slavimo povijest koja je Božjim zahvatom<<strong>br</strong> />

postala sadašnjost. Veličanstvena<<strong>br</strong> />

djela Božja urezana su u naše tijelo i naš<<strong>br</strong> />

život. Euharistija je spomen-čin, živ, otvoren,<<strong>br</strong> />

preo<strong>br</strong>ažavajući. On potiče uvijek na<<strong>br</strong> />

novo. To je susret s misterijem. Stvarnost<<strong>br</strong> />

koju izražava riječ mysterium, jest stvarnost<<strong>br</strong> />

koja nas upućuje da zatvorimo svoje<<strong>br</strong> />

oči i osjećaje, ne kako bismo se prepustili<<strong>br</strong> />

iluziji već kako bismo ušli u zajedništvo<<strong>br</strong> />

Boga i čovjeka.<<strong>br</strong> />

Današnja naviještena riječ progovara o<<strong>br</strong> />

Božjoj naklonosti prema čovjeku, o njegovu<<strong>br</strong> />

prigibanju k nama da bismo ga susreli,<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

o njegovu poniženju koje vjera prepoznaje<<strong>br</strong> />

i od njega živi. To je otajstvo vjere, mistika,<<strong>br</strong> />

ne mistificiranje. Zagonetke se rješavaju a<<strong>br</strong> />

otajstvo nikada. U otajstvu se može boraviti,<<strong>br</strong> />

kretati čuvstvima, dušom i tijelom, razumom<<strong>br</strong> />

i vjerom. Otajstva se ne otkrivaju,<<strong>br</strong> />

ona se objavljuju. To prečesto zaboravljamo<<strong>br</strong> />

u našem redovničkom i svećeničkom<<strong>br</strong> />

životu. Osjećamo prazninu, nepokretnost<<strong>br</strong> />

i tupost, jer nam nedostaju mistici i proroci.<<strong>br</strong> />

Živimo željni radosnih iznenađenja.<<strong>br</strong> />

Isus nas poziva: Uzmite i jedite! Taj poziv<<strong>br</strong> />

danas slavimo kao prepoznavanje da „Bog<<strong>br</strong> />

nije nikada tako čeznuo za nečim, kao za<<strong>br</strong> />

tim da bude s čovjekom“ (Meister Eckart).<<strong>br</strong> />

To je prepoznavanje da je Bog tu i onda<<strong>br</strong> />

kad mi nismo tu.<<strong>br</strong> />

Danas, kada se s pravom govori o tijelu<<strong>br</strong> />

kao mediju duhovnoga iskustva, kad<<strong>br</strong> />

se pazi na to kako čovjek sjedi, diše, sluša,<<strong>br</strong> />

šuti, kršćanski govor proslavlja tijelo, Kristovo<<strong>br</strong> />

tijelo, tijelo kršćanstva, mistično tijelo,<<strong>br</strong> />

tijelo čovječanstva. Zajedništvo Boga<<strong>br</strong> />

i čovjeka u kojemu nam je bliska tvrdnja<<strong>br</strong> />

da je tijelo stožer spasenja, tijelo kojim susrećemo<<strong>br</strong> />

druge i spoznajemo sebe. Tijelo<<strong>br</strong> />

kojim se prinosimo i darujemo drugima,<<strong>br</strong> />

tijelo koje je sredstvo očitovanja ljubavi,<<strong>br</strong> />

tijelo na kojemu se vide udarci, tjeskobe i<<strong>br</strong> />

ljudska mržnja.<<strong>br</strong> />

Euharistija nije nagrada za nešto, jer<<strong>br</strong> />

nitko ne zaslužuje euharistiju koja je dar.<<strong>br</strong> />

Bilo bi loše da euharistiju primamo zato<<strong>br</strong> />

jer mislimo da smo savršeni, jer se smatramo<<strong>br</strong> />

do<strong>br</strong>ima. Pružiti ruku ili usta prema<<strong>br</strong> />

euharistiji znači priznati svoje ograničenosti<<strong>br</strong> />

i potrebe, nedostatke i nedosljednosti.<<strong>br</strong> />

Ne osjećamo se savršenima, nego obdarenima,<<strong>br</strong> />

pomirenima, voljenima, bez<<strong>br</strong> />

obzira na svu bijedu u sebi.<<strong>br</strong> />

Štovatelj euharistije ne smije se ograničiti<<strong>br</strong> />

na žuljeve na koljenima, već treba imati<<strong>br</strong> />

ranjivo srce, omekšano i osjetljivo na ravnodušnost<<strong>br</strong> />

i sebičnost. Tko je euharistijski<<strong>br</strong> />

pobožan nema pred Bogom dah samo za<<strong>br</strong> />

uzdisaje, žalopojke i zazive, nego i riječ zauzetosti<<strong>br</strong> />

za sve kojima je čovjek nanio zlo.<<strong>br</strong> />

Miris euharistije nije samo miris tamjana,<<strong>br</strong> />

nego i miris ljudskosti, miris čovjeka koji je<<strong>br</strong> />

poput kruha. Jao nama ako euharistija koju<<strong>br</strong> />

slavimo izgubi dobar okus kruha, jer time


gubi okus Krista koji se prinio za nas da<<strong>br</strong> />

svijet ne obljutavi i da ima od čega živjeti.<<strong>br</strong> />

Isus nas poziva: Uzmite i jedite da bi svijet<<strong>br</strong> />

imao od čega živjeti. […]<<strong>br</strong> />

Krist je hrana našoj svetosti, a mi smo<<strong>br</strong> />

istinska svetohraništa. Sav današnji ures,<<strong>br</strong> />

cvijeće, svjetla, boje i glazba kao izričaji<<strong>br</strong> />

slavlja pokazuju što se događa u svijetu<<strong>br</strong> />

kada se kršćanska zajednica hrani kruhom<<strong>br</strong> />

života, zbilja postaje preo<strong>br</strong>aženom. Obično<<strong>br</strong> />

postaje neobičnom snagom ljubavi<<strong>br</strong> />

koja iznutra prožima ljude i stvari i daje<<strong>br</strong> />

im značenje. Tijelo postaje oslobođenjem<<strong>br</strong> />

života od beznačajnosti i neznakovitosti,<<strong>br</strong> />

oslobađa iz zatvora uobičajenoga. Euharistija<<strong>br</strong> />

za nas nije tek „biti s Kristom“ u<<strong>br</strong> />

prisnome i nutarnjem odnosu, nego znači<<strong>br</strong> />

upuštanje u pustolovinu koja postaje poslanjem<<strong>br</strong> />

- biti čovjek.<<strong>br</strong> />

Hraniti se Kristovim tijelom i krvlju<<strong>br</strong> />

znači ući u „opasnost“ da postanemo preo<strong>br</strong>aženi,<<strong>br</strong> />

da budemo drukčiji. Primajući<<strong>br</strong> />

taj kruh, prožet Božjim Duhom, prihvaćamo<<strong>br</strong> />

odgovornost da se predajemo drugima,<<strong>br</strong> />

našoj zajednici. Nismo li toliko puta<<strong>br</strong> />

svjedoci oštrih kritika da svakog dana<<strong>br</strong> />

slavimo svetu misu i primamo pričest,<<strong>br</strong> />

a živimo u suprotnosti sa značenjem tih<<strong>br</strong> />

gesta. Uistinu, pričest nema smisla ako se<<strong>br</strong> />

ne predaje ono što se prima, ako se ne živi<<strong>br</strong> />

euharistijski. Uzalud nam je vjerovati da je<<strong>br</strong> />

Krist stvarno prisutan u prilikama kruha i<<strong>br</strong> />

vina, ako mi tu prisutnost ne očitujemo u<<strong>br</strong> />

našim životnim prilikama.<<strong>br</strong> />

Ovdje smo jer prihvaćamo da nas Bog<<strong>br</strong> />

pretvori u žive pokaznice, da bismo bili,<<strong>br</strong> />

kako molimo u euharistiji, jedno tijelo i jedan<<strong>br</strong> />

duh. Isuse, nema te zahvalnosti kojom<<strong>br</strong> />

ti možemo dovoljno zahvaliti na tvojoj čudesnoj<<strong>br</strong> />

i beskrajnoj ljubavi. Ti to i ne tražiš<<strong>br</strong> />

od nas. Ti tražiš samo naše iskreno i otvoreno<<strong>br</strong> />

srce. Privij nas na svoje Srce i nahrani<<strong>br</strong> />

nas kruhom života. Daruj nam svoga kruha<<strong>br</strong> />

kako bismo i sami postali kruhom koji se<<strong>br</strong> />

lomi i dariva, kruhom svima koji su gladni<<strong>br</strong> />

svjetla, istine i života. Amen. +<<strong>br</strong> />

DODATCI<<strong>br</strong> />

59


60<<strong>br</strong> />

1. – 6. kolovoza.<<strong>br</strong> />

Duhovne vježbe postulanata HKP-e<<strong>br</strong> />

sv. o. Josipa pred ulazak u novicijat.<<strong>br</strong> />

Graz. Voditelj: o. Đani Kordić, OCD.<<strong>br</strong> />

5. – 16. kolovoza.<<strong>br</strong> />

Proštenje o Velikoj Gospi u Remetama.<<strong>br</strong> />

5. kolovoza u 18 sati.<<strong>br</strong> />

Zaziv Duha Svetoga<<strong>br</strong> />

6.-14. kolovoza.<<strong>br</strong> />

Devetnica:<<strong>br</strong> />

6.30 krunica i litanije;<<strong>br</strong> />

7.00 euharistija;<<strong>br</strong> />

7.30 molitva časoslova;<<strong>br</strong> />

17.00 večernje pohvale;<<strong>br</strong> />

17.30 krunica i litanije;<<strong>br</strong> />

18.00 euharistija i propovijed, molitva<<strong>br</strong> />

na nakane hodočasnika, molitva<<strong>br</strong> />

klanjanja.<<strong>br</strong> />

15. kolovoza.<<strong>br</strong> />

Uznesenje Blažene Djevice Marije –<<strong>br</strong> />

Velika Gospa, svetkovina:<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

5.30 krunica;<<strong>br</strong> />

6.00 euharistija;<<strong>br</strong> />

7.00 jutarnje pohvale;<<strong>br</strong> />

7.30 euharistija i propovijed;<<strong>br</strong> />

8.00 krunica;<<strong>br</strong> />

9.00 euharistija i propovijed;<<strong>br</strong> />

10.00 krunica i litanije;


10.30 euharistija i propovijed;<<strong>br</strong> />

15.30 večernje pohvale;<<strong>br</strong> />

16.00 euharistija.<<strong>br</strong> />

17.00 svečani ulazak hodočasnika u<<strong>br</strong> />

svetište;<<strong>br</strong> />

17.30 krunica i litanije;<<strong>br</strong> />

18.00 svečana euharistija i<<strong>br</strong> />

propovijed uzoritog<<strong>br</strong> />

gospodina Josipa kard.<<strong>br</strong> />

Bozanića, metropolita i<<strong>br</strong> />

nadbiskupa zagrebačkoga.<<strong>br</strong> />

16. kolovoza u 18 sati.<<strong>br</strong> />

Zahvalnica.<<strong>br</strong> />

7. kolovoza.<<strong>br</strong> />

Sv. Albert de Trapani, prezbiter<<strong>br</strong> />

prije Obnove, spomendan.<<strong>br</strong> />

9. kolovoza.<<strong>br</strong> />

Sv. Terezija Benedikta od Križa<<strong>br</strong> />

(Edith Stein), djevica i mučenica,<<strong>br</strong> />

suzaštitnica Europe, OCD, blagdan.<<strong>br</strong> />

20. kolovoza.<<strong>br</strong> />

Sv. Stjepan kralj. Sombor.<<strong>br</strong> />

Zaštitnik crkve i samostana.<<strong>br</strong> />

24. kolovoza.<<strong>br</strong> />

450. obljetnica osnutka<<strong>br</strong> />

samostana sv. Josipa u Avili.<<strong>br</strong> />

Prvi zavjeti s. Damjane u Sori.<<strong>br</strong> />

26. kolovoza.<<strong>br</strong> />

Probodenje srca naše Sv. Majke<<strong>br</strong> />

Terezije, za sestre spomendan.<<strong>br</strong> />

26. kolovoza, 20.00h -<<strong>br</strong> />

31. kolovoza, 14.00h<<strong>br</strong> />

I. turnus duhovnih vježbi HKP-e<<strong>br</strong> />

sv. o. Josipa. Buško jezero.<<strong>br</strong> />

Voditelj: o. Dario Tokić, OCD.<<strong>br</strong> />

NAJAVE<<strong>br</strong> />

61


NAJAVE<<strong>br</strong> />

62<<strong>br</strong> />

27. kolovoza - 2. rujna.<<strong>br</strong> />

Međunarodni terezijanski kongres o<<strong>br</strong> />

„Knjizi osnutaka“ u Avili, uz mogućnost<<strong>br</strong> />

on‐line praćenja na španj., eng., franc.,<<strong>br</strong> />

tal. i polj.: : http://www.teresadeavila.net.<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

28. -30. kolovoza.<<strong>br</strong> />

<strong>Karmel</strong>ijada, godišnji susret Mladih<<strong>br</strong> />

<strong>Karmel</strong>a Božanskoga Srca Isusova<<strong>br</strong> />

i drugih simpatizera karmelske<<strong>br</strong> />

duhovnosti. Zagreb-Marija Bistrica.


1. rujna.<<strong>br</strong> />

Sv. Terezija Margareta od<<strong>br</strong> />

Presvetog Srca Isusova (Redi),<<strong>br</strong> />

djevica, OCD, spomendan.<<strong>br</strong> />

8. rujna.<<strong>br</strong> />

Rođenje Blažene Djevice Marije – Mala<<strong>br</strong> />

Gospa. Remete. Prvi redovnički zavjeti<<strong>br</strong> />

novaka HKP‐e te redovničko oblačenje<<strong>br</strong> />

i ulazak u novicijat postulanata HKP‐e.<<strong>br</strong> />

12. rujna.<<strong>br</strong> />

Bl. Marija od Isusa (López Rivas),<<strong>br</strong> />

djevica, OCD, spomendan.<<strong>br</strong> />

17. rujna.<<strong>br</strong> />

Sv. Albert Jeruzalemski, biskup i<<strong>br</strong> />

zakonoša našega Reda, blagdan.<<strong>br</strong> />

29. rujna<<strong>br</strong> />

Sveti Mihael, Rafael i Ga<strong>br</strong>ijel, arkanđeli.<<strong>br</strong> />

Split – Kamen: zaštitnici župe.<<strong>br</strong> />

1. listopada<<strong>br</strong> />

Sv. Terezija od Djeteta Isusa i Svetoga Lica<<strong>br</strong> />

(Martin), djevica i crkvena naučiteljica,<<strong>br</strong> />

zaštitnica misija, OCD, blagdan.<<strong>br</strong> />

NAJAVE<<strong>br</strong> />

63


NAJAVE<<strong>br</strong> />

64<<strong>br</strong> />

30. rujna,<<strong>br</strong> />

20.00h –<<strong>br</strong> />

5. listopada,<<strong>br</strong> />

14.00h.<<strong>br</strong> />

II. turnus duhovnih<<strong>br</strong> />

vježbi HKP-e sv. o.<<strong>br</strong> />

Josipa. Krk. Voditelj:<<strong>br</strong> />

o. Dario Tokić, OCD.<<strong>br</strong> />

11. listopada.<<strong>br</strong> />

Pedeseta obljetnica<<strong>br</strong> />

početka zasjedanja<<strong>br</strong> />

Drugoga vatikanskog<<strong>br</strong> />

koncila. Sveti Otac<<strong>br</strong> />

Benedikt XVI.<<strong>br</strong> />

otvara Godinu<<strong>br</strong> />

<strong><strong>Karmel</strong>ski</strong> vjesnik 2/<strong>2012</strong>.<<strong>br</strong> />

vjere, koja će trajati do<<strong>br</strong> />

24. Studenog 2013.<<strong>br</strong> />

11.-14.<<strong>br</strong> />

listopada.<<strong>br</strong> />

središnja slavlja<<strong>br</strong> />

200. obljetnice župe<<strong>br</strong> />

Uznesenja B. D.<<strong>br</strong> />

Marije, Remete.<<strong>br</strong> />

15. listopada<<strong>br</strong> />

2011.<<strong>br</strong> />

Sveta Terezija od<<strong>br</strong> />

Isusa, djevica i crkvena<<strong>br</strong> />

naučiteljica, naša Majka,<<strong>br</strong> />

OCD, svetkovina. +

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!