Na peronu br 14 za WEB.pdf - Sindikat prometnika vlakova Hrvatske
Na peronu br 14 za WEB.pdf - Sindikat prometnika vlakova Hrvatske
Na peronu br 14 za WEB.pdf - Sindikat prometnika vlakova Hrvatske
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
HŽ CARGO<<strong>br</strong> />
U rascjepu<<strong>br</strong> />
Ivan Lešković<<strong>br</strong> />
predsjednik<<strong>br</strong> />
uprave HŽ Carga<<strong>br</strong> />
RAZGOVOR LJUDI<<strong>br</strong> />
Željeznico, kuda ideš?<<strong>br</strong> />
razgovor s ministrom<<strong>br</strong> />
Sinišom Hajdaš<<strong>br</strong> />
Dončićem<<strong>br</strong> />
Darivanje kao<<strong>br</strong> />
dar od Boga<<strong>br</strong> />
Nino Tesla
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong> veljača 2013.<<strong>br</strong> />
UVODNIK<<strong>br</strong> />
Ima trenutaka u životu kada moramo<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>sukati rukave, ima trenutaka<<strong>br</strong> />
kada drugima moramo govoriti<<strong>br</strong> />
i objašnjavati naše stavove a<<strong>br</strong> />
ima trenutaka kada moramo sjesti,<<strong>br</strong> />
ušutjeti i poslušati što drugi misle.<<strong>br</strong> />
Iako smo mi u SPVH-u u proteklom<<strong>br</strong> />
mjesecu bili vrlo aktivni<<strong>br</strong> />
(uprava, regije prometa, ministarstvo,<<strong>br</strong> />
Vlada RH) našli smo dovoljno<<strong>br</strong> />
vremena i volje i razuma<<strong>br</strong> />
da poslušamo i druge. Čovjek koji<<strong>br</strong> />
ne umije saslušati druge ne može<<strong>br</strong> />
očekivati ni od drugoga da ga<<strong>br</strong> />
posluša i pokuša razumjeti.<<strong>br</strong> />
Mi u SPVH-u svakodnevno<<strong>br</strong> />
„osluškujemo” našu bazu, jer njihovi<<strong>br</strong> />
problemi koji su i naši problemi, njihove<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>ige koje su i naše <strong>br</strong>ige… No<<strong>br</strong> />
u proteklom periodu poslušali smo i<<strong>br</strong> />
direktora HŽ Carga i direktora HŽ Infre<<strong>br</strong> />
(i čuli njihove probleme i stavove).<<strong>br</strong> />
Konačno uspjeli smo poslušati i samog<<strong>br</strong> />
ministra. Intervju se nalaze u ovom<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>oju.<<strong>br</strong> />
Ponosni smo na postignuti nivo komunikacije<<strong>br</strong> />
koji nam daje nadu u<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>jednički pristup rješavanju problema.<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong>ravno <strong>za</strong>sluga <strong>za</strong> ovaj nivo<<strong>br</strong> />
komunikacije nije samo naša. Iskreno<<strong>br</strong> />
nam je žao što neki kolege iz prijateljskih<<strong>br</strong> />
sindikata još ne pokazuju<<strong>br</strong> />
dovoljno spremnosti <strong>za</strong> komunikaciju<<strong>br</strong> />
koja je osnova <strong>za</strong>jedničkom pristupu<<strong>br</strong> />
rješavanju problema. Moglo bi se reći<<strong>br</strong> />
da poznati sindikalni prijatelji protiv<<strong>br</strong> />
nas vode specijalni rat. Dnevno vrište<<strong>br</strong> />
s oglasnih ploča neistine, konstrukcije,<<strong>br</strong> />
podmetanja, falsificiranja, objede,<<strong>br</strong> />
klevete, vrijeđanja, ucjenjivanja, nametanja,<<strong>br</strong> />
prijetnje, provociranja, manipuliranja<<strong>br</strong> />
i manifestiranja moći njihovog<<strong>br</strong> />
rukovodnog kadra, ali i poslodavčevih<<strong>br</strong> />
manipulatora svrstanih na stranu istih<<strong>br</strong> />
tih sindikalnih prijatelja (najčešća u<<strong>br</strong> />
regijama Istok i Jug).<<strong>br</strong> />
Cilj tih zločestih djelovanja nije<<strong>br</strong> />
samo onemogućavanje SPVH u<<strong>br</strong> />
bilo kakvim utjecajima, ocrnjivanje<<strong>br</strong> />
i slabljenje, nego je još gori:<<strong>br</strong> />
ra<strong>za</strong>ranje dosegnutih sindikalnih<<strong>br</strong> />
vrijednosti, dugoročno uništavanje<<strong>br</strong> />
najboljeg što željeznica ima – neposrednih<<strong>br</strong> />
izvršitelja, izvršnih radnika,<<strong>br</strong> />
ali i radnika u ostatku firme<<strong>br</strong> />
do kojih dopru. Sijanjem straha<<strong>br</strong> />
tamo gdje ne bi smio nikada doći.<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> djelu su sindikalni prijatelji<<strong>br</strong> />
– dakle, ona manjina u HŽ Infri<<strong>br</strong> />
koja već dugo iznutra otežava<<strong>br</strong> />
sve procese restrukturiranja naše<<strong>br</strong> />
firme. Poznati sindikalni prijatelji<<strong>br</strong> />
potpomognuti istima takvima iz<<strong>br</strong> />
menadžmenta Prometnih poslova<<strong>br</strong> />
potiču proces uhljebljivanja svojih,<<strong>br</strong> />
a da pritom uopće nije važno<<strong>br</strong> />
koliko su ili jesu li uopće pojedinci<<strong>br</strong> />
kompetentni <strong>za</strong> visoke, srednje,<<strong>br</strong> />
niske, ovakve, onakve položaje.<<strong>br</strong> />
Koji teret nameću HŽ Infri? Ovo<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>eme dugoročno proizvodi više<<strong>br</strong> />
štete od krađa o kojima se priča<<strong>br</strong> />
u svakom kutku firme nam. Štete<<strong>br</strong> />
koje proizvode neznalice dovedene<<strong>br</strong> />
na neki od poslova <strong>za</strong> koji nemaju<<strong>br</strong> />
nikakve kompetencije daleko<<strong>br</strong> />
su opasnije jer ih godinama svi<<strong>br</strong> />
trpimo i vrlo teško popravljamo…<<strong>br</strong> />
Jednom kad dođe do otrežnjenja<<strong>br</strong> />
od svih obmana koje <strong>za</strong>jednički<<strong>br</strong> />
rade i grade već pomenuti sindikalni<<strong>br</strong> />
prijatelji i poslodavčevi manipulatori<<strong>br</strong> />
i kad dođe vrijeme<<strong>br</strong> />
naplate neodgovorne odgovornosti<<strong>br</strong> />
nadamo se i vjerujemo da će<<strong>br</strong> />
današnja sramotna namještanja,<<strong>br</strong> />
premještanja, imenovanja, postavljanja,<<strong>br</strong> />
onemogućavanja biti javno<<strong>br</strong> />
proka<strong>za</strong>na i <strong>za</strong>ustavljena na radost<<strong>br</strong> />
svih nas koji se borimo da nam firma<<strong>br</strong> />
opstane. Mi znamo da se istina<<strong>br</strong> />
može potisnuti, <strong>za</strong><strong>br</strong>aniti, izvrnuti,<<strong>br</strong> />
prešutjeti, ali se ničim i nikada ne<<strong>br</strong> />
može ubiti ni uništiti.<<strong>br</strong> />
Ova turbulentna vremena koja<<strong>br</strong> />
nam predstoje možemo savladati<<strong>br</strong> />
samo <strong>za</strong>jedno. Zajedno s kim? S<<strong>br</strong> />
članovima SPVH i radnicima HŽ<<strong>br</strong> />
Infre koji u gornjim redovi prepoznaju<<strong>br</strong> />
poziv da nam se pridruže<<strong>br</strong> />
da okupimo kritičnu masu dovoljnu<<strong>br</strong> />
da malignu tvorevinu odvoji<<strong>br</strong> />
od HŽ Infre.<<strong>br</strong> />
piše: Anto Iličić<<strong>br</strong> />
Suradnici: Ante Kunčić, Branko Cindrić, Neven Topolnjak, Željko Bokulić, Željko Vukelić, Josip Tirić, Tomislav Tonković, Krešimir Belak,<<strong>br</strong> />
Dražen Lihtar, Mario Grbešić, Srećo Stijepić, Jakov Rašić, Anto Iličić<<strong>br</strong> />
Foto: SPVH ■ Kolumnisti: Nenad Katanić, Nikola Bezerić ■ Uređuje i odgovara: Anto Iličić<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong>slovnica: Ljiljana Pavlović, prometnica <strong>vlakova</strong> Sušak Pećine ■ Zadnja strana: Lokomotiva ispred kolodvorske zgrade u Vinkovcima<<strong>br</strong> />
VAŽNO!<<strong>br</strong> />
Imate li potrebu <strong>za</strong> pisanjem o izvršnim radnicima, HŽ Infri, “Maloj voćki poslije kiše”, ili nečemu drugome adresa je:<<strong>br</strong> />
<strong>Sindikat</strong> <strong>prometnika</strong> <strong>vlakova</strong> <strong>Hrvatske</strong>, Trg kralja Tomislava 12, 10000 Zagreb,<<strong>br</strong> />
e-mail: spvh@zg.t-com.hr ■ Gledajte nas na: www.spvh.hr<<strong>br</strong> />
3
veljača 2013.<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong><<strong>br</strong> />
TREBA LI ZBOG KOLAPSA PROMETA I NAMA<<strong>br</strong> />
JEDAN BANDIĆ DA PREUZME STVAR U SVOJE RUKE<<strong>br</strong> />
Ovo čemu svjedočimo ili<<strong>br</strong> />
u čemu svojevoljno ili<<strong>br</strong> />
prisilno sudjelujemo nema<<strong>br</strong> />
nikakve veze sa zdravom<<strong>br</strong> />
pameću jer se čini da netko namjerno<<strong>br</strong> />
izvanrednu situaciju u prometu, nastalu<<strong>br</strong> />
zbog obilnog snijega koji je pao u<<strong>br</strong> />
ponedjeljak <strong>14</strong>. siječnja 2013. čini gorom<<strong>br</strong> />
nego što ona jest.<<strong>br</strong> />
Prije svega želimo uputiti kritiku HŽ<<strong>br</strong> />
Infri i potaknuti na promišljanje ustrajnost<<strong>br</strong> />
u smanjenju izvršnih radnika<<strong>br</strong> />
ispod kritično potrebnog <strong>br</strong>oja<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> izvršenje voznog reda. Smanjuje se<<strong>br</strong> />
pod svaku cijenu, kao da imamo pruge<<strong>br</strong> />
i kolodvore opremljene uređajima<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> upravljanje prometom iz 21., a ne<<strong>br</strong> />
iz 19. stoljeća. Kako imamo pretežno<<strong>br</strong> />
jednokolosiječne pruge, skretnice<<strong>br</strong> />
bez grijača, kolodvore samo s jednim<<strong>br</strong> />
radnikom tako smo svojom<<strong>br</strong> />
nepromišljenošću radili protiv samih<<strong>br</strong> />
sebe (HŽ Infre). Trošak radnika kojih<<strong>br</strong> />
više nema (skretničara prije svih)<<strong>br</strong> />
uspoređen s troškovima <strong>za</strong>kašnjenja<<strong>br</strong> />
iole <strong>za</strong>interesiranom poka<strong>za</strong>o bi da<<strong>br</strong> />
proizvodimo (HŽ Infra) više štete od<<strong>br</strong> />
koristi. Ovdje treba nadodati putnike<<strong>br</strong> />
koji zbog naše (HŽ Infra) nesretne i<<strong>br</strong> />
neprimjerene kadrovske politike trpe<<strong>br</strong> />
strašne posljedice: čekaju na peronima,<<strong>br</strong> />
čekaju po stajalištima bez ikakvih<<strong>br</strong> />
obavijesti. Među tim putnicima su djeca,<<strong>br</strong> />
stariji i nemoćni. Zbog smanjenja<<strong>br</strong> />
troška radnika koji su dragocjeni <strong>za</strong><<strong>br</strong> />
izvršenje voznog reda.<<strong>br</strong> />
Uz činjenicu da je sve prekriveno snijegom,<<strong>br</strong> />
apsurdno je to da je nesposobnost<<strong>br</strong> />
rukovodećeg kadra na željeznici<<strong>br</strong> />
potpuno razotkrivena. Car je ovdje<<strong>br</strong> />
naprosto gol…<<strong>br</strong> />
Zašto vo<strong>za</strong>č snjegočistača «ROLBA»<<strong>br</strong> />
koji je u pripravnosti ne zna gdje je<<strong>br</strong> />
garažiran snjegočistač, nego ga satima<<strong>br</strong> />
traži po kolosijecima u Rijeci i Rijeka<<strong>br</strong> />
Brajdici, pa kada iz Rijeke dođe do<<strong>br</strong> />
Gorskog kotara onda ostane<<strong>br</strong> />
u kvaru ili bez goriva<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong> veljača 2013.<<strong>br</strong> />
a da snijega nije ni vidio.<<strong>br</strong> />
Vlakovi stoje jer ne idu skretnice, vlakovi se ne pokreću jer nema<<strong>br</strong> />
lokomotiva, a kad ima lokomotiva nema strojovođa, peroni u kolodvorima<<strong>br</strong> />
i stajališta neočišćeni, putnici ne dobivaju prave informacije o<<strong>br</strong> />
otkazivanju i kašnjenju <strong>vlakova</strong>, vlakovi sa putnicima stoje po nekoliko<<strong>br</strong> />
sati jer je strojovođi istekla smjena, motorni vlakovi i lokomotive<<strong>br</strong> />
se ne popravljaju jer ne smiju u Gredelj itd…, a novosnovani Tehnički<<strong>br</strong> />
servisi željezničkih vozila d.o.o. djeluju kao mrtvo slovo na papiru, a<<strong>br</strong> />
trebali bi popuniti rupu nastalu bacanjem Gredelja u stečaj.<<strong>br</strong> />
Zimski uvjeti prometovanja nikada nisu prolazili bez poteškoća jer se<<strong>br</strong> />
uobičajeno pojavljuju problemi sa skretnicama, povećan je <strong>br</strong>oj kvarova<<strong>br</strong> />
električnih uređaja i kočne opreme na vučnim vozilima i vagonima<<strong>br</strong> />
i tome slično. Zbog toga se u prijašnjim vremenima postupalo po Uputi<<strong>br</strong> />
333 kojim su propisivane pripreme <strong>za</strong> zimu i mjere<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> zimske uvjete prometovanja. No kako danas većina<<strong>br</strong> />
novopečenih direktorčića u tvrtkama, koje ispred naziva<<strong>br</strong> />
imaju oznaku HŽ, <strong>za</strong> to nije čula ne treba nas čuditi opće<<strong>br</strong> />
nesnalaženje u današnjoj situaciji. O nekakvom koordinacijskom<<strong>br</strong> />
tijelu prijevoznika i HŽ Infrastrukture nema ni<<strong>br</strong> />
govora. Dakle, svatko svoju igru igra, a posljedice nažalost<<strong>br</strong> />
osjećamo i mi i putnici bez izgleda da se stanje narednih<<strong>br</strong> />
dana popravi. Resorno Ministarstvo šuti o svemu tome i<<strong>br</strong> />
očito daljnji razvoj situacije na željeznici prepušta stihiji.<<strong>br</strong> />
U vezi s prethodno navedenim trebalo bi postaviti nekoliko<<strong>br</strong> />
pitanja:<<strong>br</strong> />
1. Zbog čega nisu angažirani radnici tvrtki kćeri<<strong>br</strong> />
na čišćenju skretnica i perona? Tek su 15. siječnja<<strong>br</strong> />
2013. pozvani na posao sezonski radnici Remonta i<<strong>br</strong> />
održavanja pruga da se <strong>za</strong>posle na rok od 7 (sedam!)<<strong>br</strong> />
dana jer vjerojatno netko zna da od 22. siječnja 2013.<<strong>br</strong> />
više neće padati snijeg.<<strong>br</strong> />
2. Zbog čega niti jedna lokomotiva niti jedan motorni<<strong>br</strong> />
vlak nisu poslani u TŽV Gredelj na odleđivanje i<<strong>br</strong> />
popravak kad je očito da Tehnički servisi željezničkih<<strong>br</strong> />
vozila d.o.o. (bivši OVV) nisu u stanju već danima popraviti<<strong>br</strong> />
veći <strong>br</strong>oj elektromotornih <strong>vlakova</strong> i lokomotiva<<strong>br</strong> />
potrebnih putničkom prijevozu?<<strong>br</strong> />
3. Zbog čega ističu smjene strojovođama na vlakovima s prijevozom<<strong>br</strong> />
putnika pored tolikih šefića, dispečera i operatora?<<strong>br</strong> />
4. Zbog čega manevarka iz depoa na Ranžirnom kolodvoru<<strong>br</strong> />
koja pripada HŽ Cargu ne smije izvlačiti popravljene<<strong>br</strong> />
lokomotive HŽ Putničkog prijevo<strong>za</strong> s kanala?<<strong>br</strong> />
5. Zbog čega se vlakovi otkazuju u najgorim vremenskim<<strong>br</strong> />
uvjetima jer nije osigurano ulje <strong>za</strong> dizel motore?<<strong>br</strong> />
6. Zbog čega niskopodni vlakovi, koji jedini pouzdano<<strong>br</strong> />
funkcioniraju, ne voze cijeli dan kad je <strong>za</strong> ta 3 vlaka<<strong>br</strong> />
školovano 35 ljudi?<<strong>br</strong> />
7. Zbog čega strojovođe HŽ Putničkog prijevo<strong>za</strong> ne<<strong>br</strong> />
smiju <strong>za</strong>posjedati vučna vozila HŽ Carga i o<strong>br</strong>nuto?<<strong>br</strong> />
Ovakvih se pitanja može postaviti čitav niz no iz nekoliko<<strong>br</strong> />
koje postavljamo vidi se da na operativnoj razini<<strong>br</strong> />
nije napravljeno ništa da se ispravni kapaciteti racionalno<<strong>br</strong> />
koriste i promet održi unatoč zimskim uvjetima.<<strong>br</strong> />
Je li to problem nesposobnosti uprava ili niže pozicioniranih<<strong>br</strong> />
rukovodilaca koji su nesposobni ili podmeću<<strong>br</strong> />
svojim upravama.<<strong>br</strong> />
Činjenica je da HŽ Cargo i HŽ PP imaju ukupno relativno<<strong>br</strong> />
mali <strong>br</strong>oj lokomotiva i da bi bilo uputno da se<<strong>br</strong> />
lokomotive međusobno koriste kad <strong>za</strong> tim ima potrebe.<<strong>br</strong> />
To znači da su <strong>za</strong> ovaj VR 2012/13 Uprave HŽ Carga i<<strong>br</strong> />
HŽ PP trebale imati sklopljen sporazum ili ugovor kojim<<strong>br</strong> />
bi se to reguliralo. Ovako je operativna uporaba<<strong>br</strong> />
lokomotiva prepuštena dispečerima vuče Carga i PP<<strong>br</strong> />
koji su marionete poznatih stručnjaka <strong>za</strong> efikasnost,<<strong>br</strong> />
kao i šefovi ispostava vuče.<<strong>br</strong> />
Samo slijepac ne vidi da je cilj takvog postupanja da se<<strong>br</strong> />
pokaže kako je podjela vuče bila neracionalna jer je eto<<strong>br</strong> />
dovela do toga da nema niti dovoljno lokomotiva niti dovoljno<<strong>br</strong> />
strojovođa. Pitanje jalovog rada nekih radnika ne<<strong>br</strong> />
smije se naravno ni postavljati.<<strong>br</strong> />
I polako postadosmo sprdnja svima u RH. Mi željezničari.<<strong>br</strong> />
5
veljača 2013.<<strong>br</strong> />
ŽELJEZNICO,<<strong>br</strong> />
KUDA IDEŠ?<<strong>br</strong> />
Znam da su promjene uvijek<<strong>br</strong> />
teške znam da tu nema<<strong>br</strong> />
savršenih ni organi<strong>za</strong>cija ni<<strong>br</strong> />
sistemati<strong>za</strong>cija i da uvijek u<<strong>br</strong> />
tim tranzicijskim promjenama<<strong>br</strong> />
postoje ljudi koji <strong>za</strong>pravo<<strong>br</strong> />
ostaju bez radnih mjesta.<<strong>br</strong> />
6<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong><<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong> veljača 2013.<<strong>br</strong> />
Interview s ministrom<<strong>br</strong> />
Sinišom Hajdaš Dončić,<<strong>br</strong> />
25. siječnja 2013.<<strong>br</strong> />
Prije svega gospodine ministre,<<strong>br</strong> />
bez obzira da li se netko slaže sa<<strong>br</strong> />
vama ili se ne slaže, činjenica je da<<strong>br</strong> />
ste pokrenuli neke procese, promjene<<strong>br</strong> />
na koje se čekalo desetak i<<strong>br</strong> />
više godina. Postali ste slikovito<<strong>br</strong> />
„okidač promjena“. Kad očekujete<<strong>br</strong> />
rezultate tih Vaših mjera koje su<<strong>br</strong> />
se do sada dogodile u Hrvatskim<<strong>br</strong> />
željeznicama?<<strong>br</strong> />
Ako mi dozvolite odgovor bi bio<<strong>br</strong> />
malo duži nego što je uobičajeno.<<strong>br</strong> />
Promjene koje se događaju i koje<<strong>br</strong> />
će se događati ulaskom <strong>Hrvatske</strong> u<<strong>br</strong> />
EU obvezuju Hrvatsku i na promjene<<strong>br</strong> />
ponašanja ustaljenih normi u<<strong>br</strong> />
svim vidovima transporta pa tako i<<strong>br</strong> />
željeznice. Sadašnje rasprave u Europskoj<<strong>br</strong> />
komisiji, kroz povjerenika<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> promet i potpredsjednika Europske<<strong>br</strong> />
komisije također na jedno<<strong>br</strong> />
vrlo važno mjesto stavljaju <strong>za</strong>pravo<<strong>br</strong> />
sudbinu svih europskih željeznica.<<strong>br</strong> />
Osim liberali<strong>za</strong>cije korištenja, da<<strong>br</strong> />
kako kažemo operatera koja nastupa<<strong>br</strong> />
danom ulaska <strong>Hrvatske</strong> u EU,<<strong>br</strong> />
cijela nova željeznička paradigma,<<strong>br</strong> />
novi željeznički paketi koji će najvjerojatnije<<strong>br</strong> />
biti operativni od 2017.,<<strong>br</strong> />
idu i na daljnju liberali<strong>za</strong>ciju tržišta<<strong>br</strong> />
putničkog prometa. Isto tako postoji<<strong>br</strong> />
veliki pritisak europske komisije<<strong>br</strong> />
prema Njemačkim i Austrijskim<<strong>br</strong> />
željeznicama <strong>za</strong> ukidanje holdinga<<strong>br</strong> />
jer upravo je kroz holding moguće<<strong>br</strong> />
netransparentno subvencioniranje<<strong>br</strong> />
prijevoznika osobito u Cargo prijevozu,<<strong>br</strong> />
što predstavlja grubo kršenje<<strong>br</strong> />
Europskih, a reći ću i svjetskih doktrina<<strong>br</strong> />
tržišnog nadmetanja. Stoga<<strong>br</strong> />
je i racionalna, i razumna bila odluka<<strong>br</strong> />
da Hrvatska prevenira neke<<strong>br</strong> />
procese, i da kroz proces restrukturiranja<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>pravo prvo<<strong>br</strong> />
ukine holding, jer po-<<strong>br</strong> />
navljam, vezujući se na europske<<strong>br</strong> />
direktive Infrastruktura mora ostati<<strong>br</strong> />
neovisna, mora ostati nacionalna,<<strong>br</strong> />
ali mora ostati i dostupna svim<<strong>br</strong> />
operaterima pod istim uvjetima.<<strong>br</strong> />
Stoga su nastojanja hrvatske Vlade<<strong>br</strong> />
i Ministarstva pomorstva prometa<<strong>br</strong> />
i infrastrukture (istovremeno su i<<strong>br</strong> />
najveća očekivanja upravo od HŽ<<strong>br</strong> />
Infrastrukture) usmjerena u moderni<strong>za</strong>ciju<<strong>br</strong> />
onih pravaca to jest<<strong>br</strong> />
koridora, koji su do sada bili sastavnice<<strong>br</strong> />
Paneuropskih koridora,<<strong>br</strong> />
a od 01. Srpnja, što smo i nekim<<strong>br</strong> />
željezničkim propisima utvrdili<<strong>br</strong> />
na jednoj od <strong>za</strong>dnjih sjednica<<strong>br</strong> />
Vlade, naša pregovaračka osnova<<strong>br</strong> />
je da postanu sastavnice europske<<strong>br</strong> />
željezničke mreže jer upravo samo<<strong>br</strong> />
postojanje na toj mreži omogućuje<<strong>br</strong> />
sufinanciranje, čak i doniranje sredstava<<strong>br</strong> />
EU u iznosu do 85%. Stoga<<strong>br</strong> />
smo napravili jedan iskorak pa smo<<strong>br</strong> />
direktorima poduzeća HŽ Infre<<strong>br</strong> />
ve<strong>za</strong>li njihove direktorske ugovore<<strong>br</strong> />
godinu <strong>za</strong> godinu, kao i na izvršenje<<strong>br</strong> />
nekih projekata i rješavanje barijera<<strong>br</strong> />
koje se tiču projektiranja, osobito<<strong>br</strong> />
na riječkom željezničkom pravcu.<<strong>br</strong> />
Tako mogu reći da je HŽ Infra,<<strong>br</strong> />
dakle Uprava, a naravno i svi vrijedni<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>poslenici, uspjela do sada<<strong>br</strong> />
ugovoriti radove od Skradnika pa<<strong>br</strong> />
do Mađarske granice. Govorim o<<strong>br</strong> />
radovima <strong>za</strong> projektnu dokumentaciju<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> sljedeće financijsko razdoblje<<strong>br</strong> />
EU 20<strong>14</strong>. – 2020. To znači kako<<strong>br</strong> />
bi projektna dokumentacija <strong>za</strong>pravo<<strong>br</strong> />
bila <strong>za</strong>vršena u tom razdoblju, kako<<strong>br</strong> />
bi HŽ Infra onda i mogla kandidirati,<<strong>br</strong> />
a govorim o iznosu od preko<<strong>br</strong> />
2 milijarde eura, projekt moderni<strong>za</strong>cije<<strong>br</strong> />
riječke pruge punim profilom<<strong>br</strong> />
i većinom novom trasom od Skradnika<<strong>br</strong> />
pa do Mađarske granice, a od<<strong>br</strong> />
Skradnika pa do Rijeke postojećom<<strong>br</strong> />
trasom i u najvećoj mjeri <strong>za</strong>pravo<<strong>br</strong> />
izgradnjom drugog kolosijeka i<<strong>br</strong> />
kompletnom elektrifikacijom. Isto<<strong>br</strong> />
tako reći ću da sam ponosan kao<<strong>br</strong> />
ministar da smo nakon 70 ili koliko<<strong>br</strong> />
godina uspjeli unificirati i elektrificirati<<strong>br</strong> />
riječku prugu jednim sistemom<<strong>br</strong> />
i na taj način bar <strong>za</strong> dvadesetak<<strong>br</strong> />
do tridesetak minuta skratiti<<strong>br</strong> />
samu vožnju i osobito pokušali Cargo<<strong>br</strong> />
učiniti transparentnijim. Osim<<strong>br</strong> />
ulaganja u samu infrastrukturu na<<strong>br</strong> />
koridorima X. i V. također veliki<<strong>br</strong> />
investicijski <strong>za</strong>mašnjak očekujem<<strong>br</strong> />
i ulaganjem u regionalne pruge,<<strong>br</strong> />
osobito regionalne pruge sjevero<strong>za</strong>padne<<strong>br</strong> />
<strong>Hrvatske</strong> gdje je <strong>za</strong>pravo<<strong>br</strong> />
aglomeri<strong>za</strong>cija oko grada Zagreba u<<strong>br</strong> />
kojem živi najveći <strong>br</strong>oj stanovnika<<strong>br</strong> />
koji mogu koristiti željeznicu kao<<strong>br</strong> />
alternativno prijevozno sredstvo.<<strong>br</strong> />
Isto tako kroz projektiranje pruge<<strong>br</strong> />
do Samobora i elektrifikaciju pruge<<strong>br</strong> />
do Zaboka stvorit će se preduvjet<<strong>br</strong> />
da željeznica u tom dijelu postane<<strong>br</strong> />
konkurentna i drugim vidovima<<strong>br</strong> />
transporta i prijevo<strong>za</strong>. Što se tiče HŽ<<strong>br</strong> />
Putničkog prijevo<strong>za</strong>, kroz projekte<<strong>br</strong> />
elektrifikacije i kroz projekte nabave<<strong>br</strong> />
novih <strong>vlakova</strong> (što su i objavljeni)<<strong>br</strong> />
želimo nabaviti 44 nova vlaka<<strong>br</strong> />
u slijedeće četiri godine. Tu nam<<strong>br</strong> />
je operativni plan da nakon potpisivanja<<strong>br</strong> />
ugovora, što tempiramo <strong>za</strong><<strong>br</strong> />
svibanj ove godine, nakon 18 mjeseci<<strong>br</strong> />
i<strong>za</strong>đe prva kompozicija elektrovlaka<<strong>br</strong> />
i onda svaki mjesec <strong>za</strong>pravo<<strong>br</strong> />
da izlazi po jedna kompozicija vlaka.<<strong>br</strong> />
S time bi onda došli do te <strong>br</strong>ojke<<strong>br</strong> />
44 i onda bi riješili one goruće probleme<<strong>br</strong> />
koji se događaju svake zime<<strong>br</strong> />
zbog <strong>za</strong>starjelosti opreme, zbog<<strong>br</strong> />
upuhivanja snijega, i na taj način<<strong>br</strong> />
bi samim strojovođama omogućili<<strong>br</strong> />
lakše i udobnije upravljanje tim vlakovima.<<strong>br</strong> />
Dakle HŽ Putnički prijevoz<<strong>br</strong> />
može očekivati od 2017. također<<strong>br</strong> />
veću konkurenciju kao i Cargo koji<<strong>br</strong> />
konkurenciju može očekivati već<<strong>br</strong> />
i sada. Ali to je jedna naša platforma<<strong>br</strong> />
ili da tako kažemo divizija gdje<<strong>br</strong> />
HŽ Putnički prijevoz tu 2017. čeka<<strong>br</strong> />
spremniji i opremljeniji, s manjim<<strong>br</strong> />
operativnim troškovima nego što<<strong>br</strong> />
7
veljača 2013.<<strong>br</strong> />
ih ima danas. Što se tiče HŽ Carga<<strong>br</strong> />
raspisali smo međunarodni natječaj<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> prvi poziv i <strong>za</strong> moguću dokapitali<strong>za</strong>ciju<<strong>br</strong> />
uz strateškog partnera,<<strong>br</strong> />
jer su kreditne obaveze HŽ Carga<<strong>br</strong> />
dosta velike. Dosta velike ako ga<<strong>br</strong> />
uspoređujemo sa sličnim europskim<<strong>br</strong> />
prijevoznicima i u odnosu na<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>oj <strong>za</strong>poslenih koji ne odgovara<<strong>br</strong> />
trenutno prevezenoj količini robe,<<strong>br</strong> />
a upravo su radnici najveći, pa čak<<strong>br</strong> />
mogu reći i fiksni trošak HŽ Carga.<<strong>br</strong> />
Neovisno o tome mi smo pokrenuli<<strong>br</strong> />
proces restrukturiranja Carga, gdje<<strong>br</strong> />
prije svega idemo i na smanjenje<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>oja <strong>za</strong>poslenih, ali isto tako i u<<strong>br</strong> />
moderni<strong>za</strong>ciju određenih prijevoznih<<strong>br</strong> />
kapaciteta, to jest<<strong>br</strong> />
vagona. Neovisno<<strong>br</strong> />
kako<<strong>br</strong> />
će se priča<<strong>br</strong> />
o dokapitali<strong>za</strong>ciji<<strong>br</strong> />
HŽ Carga<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>vršiti država<<strong>br</strong> />
sigurno neće propustiti<<strong>br</strong> />
onih 25%<<strong>br</strong> />
strateškog modela,<<strong>br</strong> />
a u slučaju pronalaska<<strong>br</strong> />
strateškog partnera<<strong>br</strong> />
tu je rješenje<<strong>br</strong> />
vrlo jednostavno.<<strong>br</strong> />
Strateški partner mora<<strong>br</strong> />
skinuti 75% ukupnih<<strong>br</strong> />
potraživanja HŽ Carga,<<strong>br</strong> />
osobito kreditnih<<strong>br</strong> />
obave<strong>za</strong>. Dakle, ne na<<strong>br</strong> />
HŽ Cargo nego na novo<<strong>br</strong> />
poduzeće, a država bi u t o m<<strong>br</strong> />
trenutku preuzela 25% i stavila bi to<<strong>br</strong> />
u javni dug što znači da bi HŽ Cargo<<strong>br</strong> />
postao tvrtka sa nula dugovanja i<<strong>br</strong> />
uz strateškog partnera, i imputiranje<<strong>br</strong> />
svježeg kapitala, on bi mogao biti<<strong>br</strong> />
jedna do<strong>br</strong>a srednjoeuropska Cargo,<<strong>br</strong> />
to jest prijevoznička kompanija,<<strong>br</strong> />
osobito u vidu razvoja Riječke luke,<<strong>br</strong> />
luke u Pločama, a isto tako i stavljanja<<strong>br</strong> />
ovih spomenutih pravaca na<<strong>br</strong> />
europsku koridorsku mrežu. <strong>Na</strong><<strong>br</strong> />
žalost vjerujem, više kao ekonomist,<<strong>br</strong> />
8<<strong>br</strong> />
da će bez strateškog partnera Cargo<<strong>br</strong> />
vrlo teško moći preživjeti bez nekih<<strong>br</strong> />
bolnih turbulencija. Još jednom<<strong>br</strong> />
naglašavam da danom ulaska <strong>Hrvatske</strong><<strong>br</strong> />
u EU <strong>za</strong> nas počinju vrijediti<<strong>br</strong> />
stroga europska pravila koja već<<strong>br</strong> />
sada vrijede i kod nas, tako da nam je<<strong>br</strong> />
vrlo teško krenuti u dokapitali<strong>za</strong>ciju<<strong>br</strong> />
ili u kreditiranje HŽ Carga sa hrvatske<<strong>br</strong> />
strane bez mišljenja Agencije <strong>za</strong><<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>štitu tržišnog nadmetanja jer bilo<<strong>br</strong> />
kakva direktna subvencija ili pomoć<<strong>br</strong> />
smatra se direktnim utjecajem na<<strong>br</strong> />
tržišno nadmetanje. Da naglasim<<strong>br</strong> />
što se tiče HŽ Infrastrukture i<<strong>br</strong> />
HŽ Putničkog<<strong>br</strong> />
prijevo<strong>za</strong>, tu<<strong>br</strong> />
nema problema sa državnim<<strong>br</strong> />
jamstvima sa kolateralima gdje su<<strong>br</strong> />
oni u principu još uvijek na <strong>za</strong>tvorenom<<strong>br</strong> />
tržištu. Infrastruktura će <strong>za</strong>uvijek<<strong>br</strong> />
ostati državna, problem je Cargo<<strong>br</strong> />
jer je Cargo kao logistika, a prijevoz<<strong>br</strong> />
vam je <strong>za</strong>pravo više-manje svugdje<<strong>br</strong> />
privatan biznis. Znači tu se vrlo<<strong>br</strong> />
pažljivo prate i skrivene, i neskrivene<<strong>br</strong> />
subvencije koje nacionalni operateri<<strong>br</strong> />
u ovom trenutku u EU imaju.<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong>ma je otežavajuća okolnost što,<<strong>br</strong> />
na žalost, Republika Hrvatska nema<<strong>br</strong> />
prometnu strategiju. Zadnja je<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong><<strong>br</strong> />
istekla 2009. godine, ali mi smo evo<<strong>br</strong> />
uspjeli dogovoriti sa europskom<<strong>br</strong> />
komisijom izradu strategije, dakle<<strong>br</strong> />
ugovorena je. Europska komisija<<strong>br</strong> />
nam plaća 1.200.000,00 eura izradu<<strong>br</strong> />
prometne strategije, dakle gotovo<<strong>br</strong> />
u 100% iznosu i u svibnju ove godine<<strong>br</strong> />
očekujemo potpisivanje ugovora<<strong>br</strong> />
sa i<strong>za</strong><strong>br</strong>anim konzultantima,<<strong>br</strong> />
i do 20<strong>14</strong>. bi <strong>za</strong>pravo izrada trebala<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>vršiti tako da bi Hrvatska po prvi<<strong>br</strong> />
put nakon 2009. imala strategiju <strong>za</strong><<strong>br</strong> />
slijedećih deset godina. One preduvjete<<strong>br</strong> />
koje smo mi učinili, a<<strong>br</strong> />
mi smo prošle godine<<strong>br</strong> />
napravili pripremne<<strong>br</strong> />
dokumente kao sektorske<<strong>br</strong> />
strategije,<<strong>br</strong> />
dakle pomorstva,<<strong>br</strong> />
željeznice, ceste,<<strong>br</strong> />
zraka koji će onda<<strong>br</strong> />
biti ukomponirani<<strong>br</strong> />
u jednu<<strong>br</strong> />
cjelovitu prometnustrategiju<<strong>br</strong> />
Republike<<strong>br</strong> />
<strong>Hrvatske</strong>, a<<strong>br</strong> />
ono što bih<<strong>br</strong> />
naglasio, što<<strong>br</strong> />
je vidljivo<<strong>br</strong> />
i poznato,<<strong>br</strong> />
da je prioritethrvatske<<strong>br</strong> />
Vlade ulaganje<<strong>br</strong> />
u željeznice, dakle ne samo u infrastrukturu<<strong>br</strong> />
već i u informati<strong>za</strong>ciju,<<strong>br</strong> />
i u nabavu novih <strong>vlakova</strong>.<<strong>br</strong> />
Zaključno, znam da su promjene<<strong>br</strong> />
uvijek teške znam da tu nema<<strong>br</strong> />
savršenih ni organi<strong>za</strong>cija ni sistemati<strong>za</strong>cija,<<strong>br</strong> />
i da uvijek u tim tranzicijskim<<strong>br</strong> />
promjenama postoje ljudi<<strong>br</strong> />
koji <strong>za</strong>pravo ostaju bez radnih mjesta.<<strong>br</strong> />
Ja bih bio puno uspješniji ministar<<strong>br</strong> />
da <strong>za</strong>pošljavam, ali to bi bilo<<strong>br</strong> />
puno jednostavnije i elegantnije da<<strong>br</strong> />
je u taj sustav ulagano prije 10 ili<<strong>br</strong> />
12 godina, puno bi bili<<strong>br</strong> />
manji rezovi, puno bi<<strong>br</strong> />
bilo manje turbulencija.<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong> veljača 2013.<<strong>br</strong> />
Zato smo pokušali sa stimulativnim<<strong>br</strong> />
otpremninama, gdje smo ugovorili<<strong>br</strong> />
da sva društva koja su ostala nakon<<strong>br</strong> />
spajanja Vuče imaju iste osnove, a to<<strong>br</strong> />
je 200.000,00 kn <strong>br</strong>uto. Dakle maksimalni<<strong>br</strong> />
iznos <strong>za</strong> <strong>za</strong>poslenike koji će<<strong>br</strong> />
si na taj način, nadam se, olakšati<<strong>br</strong> />
ono što je i najvrednije,a to je gubitak<<strong>br</strong> />
posla. Ja se još jednom iskreno,<<strong>br</strong> />
iskreno ispričavam svima koji u<<strong>br</strong> />
ovim turbulentnim trenucima ostaju<<strong>br</strong> />
bez posla jer to nije lagano, ali na<<strong>br</strong> />
žalost drugih alternativa nemamo<<strong>br</strong> />
jer nam se može dogoditi, ukoliko<<strong>br</strong> />
se većina restrukturiranja ne <strong>za</strong>vrši<<strong>br</strong> />
do svibnja, lipnja ili najkasnije do<<strong>br</strong> />
srpnja, da će na žalost cijeli sustav<<strong>br</strong> />
HŽ-a biti urušen i da će onda gubitak<<strong>br</strong> />
radnih mjesta i oportunitetnog<<strong>br</strong> />
troška biti puno veći nego što je ovaj<<strong>br</strong> />
sada.<<strong>br</strong> />
Govorili ste o otpuštanju, konkretno<<strong>br</strong> />
namjeravate li ove godine podržati<<strong>br</strong> />
da se višak radnika rješava putem<<strong>br</strong> />
poticajnih otpremnina?<<strong>br</strong> />
Putem stimulativnih otpremnina<<strong>br</strong> />
svakako. Dakle, ne bih htio da ljudi<<strong>br</strong> />
i<strong>za</strong>đu kao u nekom korporativnom<<strong>br</strong> />
sektoru ili negdje drugdje gdje imaju<<strong>br</strong> />
pravo samo na tri plaće, jer mislim<<strong>br</strong> />
da radnici na željeznici nisu u<<strong>br</strong> />
principu imali ni takva primanja.<<strong>br</strong> />
Prije mislim da <strong>za</strong>služuju stimulativne<<strong>br</strong> />
otpremnine. Zašto? Da se<<strong>br</strong> />
nalazimo u vrijeme konjunkture,<<strong>br</strong> />
što znači procvata gospodarstva, otvaranja<<strong>br</strong> />
novih radnih mjesta, onda<<strong>br</strong> />
sigurno ne bih bio sklon potpisivanju<<strong>br</strong> />
takozvanih visokih stimulativnih<<strong>br</strong> />
otpremnina, jer bi ljudima bilo lakše<<strong>br</strong> />
naći posao. U recesiji je logičan <strong>za</strong>kon<<strong>br</strong> />
ekonomije da se ljudima daju<<strong>br</strong> />
veće stimulativne otpremnine jer je<<strong>br</strong> />
veća mogućnost nenalaženja posla<<strong>br</strong> />
nego u doba konjunkture. Zato smo<<strong>br</strong> />
se odlučili na taj model i taj model<<strong>br</strong> />
će biti na snazi toliko dugo dok se<<strong>br</strong> />
nalazimo, kao europsko, kao svjetsko<<strong>br</strong> />
i kao hrvatsko gospodarstvo u<<strong>br</strong> />
recesiji.<<strong>br</strong> />
Za kraj želite li nešto posebno osobno<<strong>br</strong> />
poručiti željezničarima u ovom<<strong>br</strong> />
trenutku?<<strong>br</strong> />
Ono što sam rekao - da je prioritet<<strong>br</strong> />
Vlade RH željeznica, da mi je<<strong>br</strong> />
žao zbog otpuštanja, ali to je jedino<<strong>br</strong> />
moguće. I htio bih da oni svi, kao<<strong>br</strong> />
što su i do sada radili, svojim vrijednim<<strong>br</strong> />
i marljivim radom učine <strong>Hrvatske</strong><<strong>br</strong> />
željeznice prepoznatljivim na<<strong>br</strong> />
Europskoj željezničkoj karti.<<strong>br</strong> />
9
veljača 2013.<<strong>br</strong> />
10<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong><<strong>br</strong> />
FRANCUSKA ĆE NA GODINU REINTEGRIRATI RFF I SNCF<<strong>br</strong> />
Francuska vlada je 30. listopada najavila<<strong>br</strong> />
planove <strong>za</strong> reorgani<strong>za</strong>ciju Francuskih <strong>Na</strong>cionalnih<<strong>br</strong> />
Željeznica (SNCF) i Francuske<<strong>br</strong> />
Željezničke Mreže (RFF) i <strong>za</strong> stvaranje,<<strong>br</strong> />
kako ona to opisuje “ujedinjenog javnog<<strong>br</strong> />
stupa” - vrste holding kompanije - koja će<<strong>br</strong> />
biti u skladu s pravilima Europske Unije.<<strong>br</strong> />
Ministarstvo Transporta opisuje trenutnu<<strong>br</strong> />
situaciju kao disfunkcionalnu i <strong>za</strong><strong>br</strong>inuto<<strong>br</strong> />
je zbog u<strong>br</strong><strong>za</strong>nog rasta duguročnih dugovanja.<<strong>br</strong> />
Z<strong>br</strong>ojeno dugoročno dugovanje RFFf-a<<strong>br</strong> />
i SNCF-a je trenutno oko 40milijardi € i<<strong>br</strong> />
povećava se između 1milijarde € i 1.5milijarde<<strong>br</strong> />
€ godišnje. Ministar prometa Mr<<strong>br</strong> />
Frédéric Cuvillier, kaže da bi dug mogao<<strong>br</strong> />
dosegnuti 52 milijarde € do 2025. Ministarstvo<<strong>br</strong> />
je također <strong>za</strong><strong>br</strong>inuto oko opsega posla<<strong>br</strong> />
nužnog <strong>za</strong> riješavanje kroničnog nedovoljnog<<strong>br</strong> />
ulaganja u konvencionalnu mrežu<<strong>br</strong> />
kroz <strong>za</strong>dnjih 20 godina. Radit će se na više<<strong>br</strong> />
od 1000 lokacija godišnje, s do 300 radnih<<strong>br</strong> />
lokacija istovremeno u određenim periodima<<strong>br</strong> />
slijedeće godine.<<strong>br</strong> />
Kako bi se to riješilo, menadžment infrastrukture<<strong>br</strong> />
će se ujediniti spajanjem RFFa<<strong>br</strong> />
sa SNCF-ovim divizijama odgovornim<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> održavanje infrastructure i upravljanje<<strong>br</strong> />
vlakovima.<<strong>br</strong> />
Vlada kaže da će direktor novog<<strong>br</strong> />
menadžmenta ujedinjene infrastructure<<strong>br</strong> />
(GIU) imati osiguranu neovisnost kako bi<<strong>br</strong> />
se izbjegli konflikti interesa sa drugim operatorima.<<strong>br</strong> />
Mrežni kod će definirati jasan skup pravila<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> dodjeljivanje kapaciteta i pojašnjavanje<<strong>br</strong> />
prioriteta <strong>za</strong> različite tipove prometa.<<strong>br</strong> />
Visoki odbor formiran od prestavnika iz<<strong>br</strong> />
GIU, željezničkih operatora, regija, Ile-de-<<strong>br</strong> />
France Prijevoznog Autoriteta (Stif), korisnika<<strong>br</strong> />
i države će biti odgovoran <strong>za</strong> do<strong>br</strong>o<<strong>br</strong> />
STUDIJA KAŽE DA BI VERTIKALNA SEPARACIJA NA NIVOU EU POVEĆALA TROŠKOVE<<strong>br</strong> />
Međunarodni konzorcij prijevoznih ekonomista<<strong>br</strong> />
kaže da bi Europska Unija trebala usvojiti<<strong>br</strong> />
načela slobodnog izbora strukturalnog<<strong>br</strong> />
modela <strong>za</strong> željeznički sektor nakon <strong>za</strong>vršetka<<strong>br</strong> />
detaljne studije koja pokazuje da nikoji<<strong>br</strong> />
pojedinačni model nema bolje performance<<strong>br</strong> />
naspram svih drugih.<<strong>br</strong> />
Ekonomski Efekti Vertikalne Separacije u<<strong>br</strong> />
Željezničkom Sektoru (EVES-Rail) studija<<strong>br</strong> />
je izvedena od strane međunarodnog<<strong>br</strong> />
istraživačkog konzorcija pod vodstvom Inno-V,<<strong>br</strong> />
Nizozemska, i uključuje istraživače iz<<strong>br</strong> />
Instituta <strong>za</strong> Transportne Studije u Leedsu,<<strong>br</strong> />
Britaniji; Slobodnog Sveučilišta Amsterdama;<<strong>br</strong> />
Civity Menadžment Konzultanata, Njemačka;<<strong>br</strong> />
funkcioniranje željeznica i biti će posrednik<<strong>br</strong> />
u riješavanju nesuglasica.<<strong>br</strong> />
Vlada će <strong>za</strong>ključiti dva višegodišnja ugovora<<strong>br</strong> />
sa GIU i SNCF koji će postaviti misiju<<strong>br</strong> />
svake organi<strong>za</strong>cije. Ministartvo također<<strong>br</strong> />
kaže da je ključno kontrolirati troškove,<<strong>br</strong> />
stoga će pravila koja se odnose na troškove<<strong>br</strong> />
mreže i balansiranje finacija GIUa biti<<strong>br</strong> />
definirano <strong>za</strong>konom i financijski ciljevi će<<strong>br</strong> />
biti postavljeni u petogodišnjem ugovoru<<strong>br</strong> />
između države i GIU. Država će također<<strong>br</strong> />
sklopiti višegodišnji ugovor sa GIU kako bi<<strong>br</strong> />
upravljali sa dugom.<<strong>br</strong> />
Željeznički Regulatorni Autoritet (ARF)<<strong>br</strong> />
će dobiti vremenski produžetak i upravljanje<<strong>br</strong> />
će biti pojačano i biti će pod <strong>za</strong>datkom<<strong>br</strong> />
obaviještavanja vlade i parlamenta u<<strong>br</strong> />
slučaju poostojanja rizika ne-posti<strong>za</strong>nja<<strong>br</strong> />
ciljeva.<<strong>br</strong> />
i sveučilišta Kobe i Fukuyama, Japan.<<strong>br</strong> />
EVES-Rail je uzela u obzir više kvalitativnih<<strong>br</strong> />
i kvantitativnih istraživačkih nastojanja<<strong>br</strong> />
koji su procijenili učinak vertikalne<<strong>br</strong> />
separacije na cijenovnu učinkovitost<<strong>br</strong> />
sektora, modalni udio, državno trošenje<<strong>br</strong> />
i konkurenciju unutar sektora. Studija<<strong>br</strong> />
također razvija strukturnu analizu poticaja<<strong>br</strong> />
infrastruktrnih menadžera i željezničkih<<strong>br</strong> />
operatora, i kako ti poticaji mogu dovesti<<strong>br</strong> />
do učinkovitih ili neučinkovitih ishoda <strong>za</strong><<strong>br</strong> />
željeznice ovisno o modelu koji je u uporabi.<<strong>br</strong> />
Studija <strong>za</strong>ključuje da je jedan model koji<<strong>br</strong> />
pristaje svim Europskim zemljama nerea-<<strong>br</strong> />
Reforma će također sadržavati društveni<<strong>br</strong> />
pakt kojim će se osigurati isti nivo <strong>za</strong>štite<<strong>br</strong> />
svog željezničkog osoblja. Ovo je alarmiralo<<strong>br</strong> />
Britansku Željezničku Teretnu Grupu<<strong>br</strong> />
(RFG), čiji privatni članovi operiraju vlakovima<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> i unutar Francuske. RFG kaže<<strong>br</strong> />
da će davanje svim željezničkim <strong>za</strong>poslenicima<<strong>br</strong> />
jednakih prava kao što ima SNCF<<strong>br</strong> />
osoblje “ubiti konkurenciju i osigurati da<<strong>br</strong> />
SNCF <strong>za</strong>drži rastuću monopol poziciju sve<<strong>br</strong> />
dok se u potpunosti ne <strong>za</strong>tvori teretni promet”,<<strong>br</strong> />
budući da je izgubljeno 50% prometa<<strong>br</strong> />
u <strong>za</strong>dnjem desetljeću.<<strong>br</strong> />
U međuvremenu, Mr Jacques Rapoport<<strong>br</strong> />
je imenovan predsjednikom RFFa, koji će<<strong>br</strong> />
naslijediti Mr Hubert du Mesnil i upravljati<<strong>br</strong> />
RFF kroz reforme.<<strong>br</strong> />
izvor:<<strong>br</strong> />
David Briginshaw, international railway journal<<strong>br</strong> />
lan imajući u vidu varijacije strukturnih<<strong>br</strong> />
karakteristika između država članica.<<strong>br</strong> />
EVES-Rail pronalazi da učinak vertikalne<<strong>br</strong> />
separacije na troškove željezničkog sustava<<strong>br</strong> />
nije jednak u svakoj državi, i da konkurencija<<strong>br</strong> />
ne radi bolje s vertikalnom separacijom<<strong>br</strong> />
naspram holding kompanije. Posljedično,<<strong>br</strong> />
grupa kaže da bi se troškovi željezničkog<<strong>br</strong> />
sektora povećali ako bi bila univer<strong>za</strong>lno<<strong>br</strong> />
nametnuta vertikalna separacija na nivou<<strong>br</strong> />
EU.<<strong>br</strong> />
Studija je financirana od strane Zajednice<<strong>br</strong> />
Europskih Željezničkih<<strong>br</strong> />
i Infrastrukturnih<<strong>br</strong> />
Menadžera (CER).<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong> veljača 2013.<<strong>br</strong> />
“PRODAJA” HŽ CARGA<<strong>br</strong> />
Mi ne varamo kupce (kupci do<strong>br</strong>o znaju što kupuju) nego <strong>za</strong>varamo<<strong>br</strong> />
sami sebe. Ne želimo sami sebi priznati da je patka naprosto patka.<<strong>br</strong> />
piše: Nikola Bezerić<<strong>br</strong> />
“Prodaja” HŽ Carga. Jedna od vrućih<<strong>br</strong> />
tema u HŽ-u. I rekli bismo izuzetno<<strong>br</strong> />
važna i značajna <strong>za</strong> budućnost ne<<strong>br</strong> />
samo Carga već i čitavog HŽ-a.<<strong>br</strong> />
Zašto smo riječ prodaja stavili pod<<strong>br</strong> />
navodnike. Je li to lapsus calami<<strong>br</strong> />
(greška u pisanju) ili svjesno prodaju<<strong>br</strong> />
Carga stavljamo pod jedan veliki<<strong>br</strong> />
upitnik koji <strong>za</strong>služuje objašnjenje.<<strong>br</strong> />
Dakle, dužni smo pojasniti što je u<<strong>br</strong> />
toj riječi prodaja sporno. I koje nas<<strong>br</strong> />
dvojbe muče.<<strong>br</strong> />
Prodati nešto znači promijeniti vlasnika.<<strong>br</strong> />
Osoba A posjeduje predmet X<<strong>br</strong> />
i proda je osobi B. I sada je osoba B<<strong>br</strong> />
vlasnik predmeta X. Osoba B preuzima<<strong>br</strong> />
sva prava i obveze koje proizlaze<<strong>br</strong> />
iz prava vlasništva. Pritom je<<strong>br</strong> />
osoba A ostvarila izvjesna novčana<<strong>br</strong> />
sredstva kao kompen<strong>za</strong>ciju <strong>za</strong> gubljenje<<strong>br</strong> />
vlasničkih prava. Prilično jednostavno.<<strong>br</strong> />
Idemo dalje. Želimo prodati polovni<<strong>br</strong> />
automobil, staru kuću ili recimo<<strong>br</strong> />
kravu. Ostajemo bez auta, stare<<strong>br</strong> />
kuće, odnosno krave ali dobivamo<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>to nekakvu količinu novca. Pritom<<strong>br</strong> />
želimo dobiti <strong>za</strong> kravu,<<strong>br</strong> />
kuću ili auto što više<<strong>br</strong> />
novca. Stvari su jasne<<strong>br</strong> />
da ne mogu biti jasnije.<<strong>br</strong> />
A što se dešava ako je auto pokvaren<<strong>br</strong> />
i nije u voznom stanju i popravak se<<strong>br</strong> />
ne isplati, krava je bolesna i potrebno<<strong>br</strong> />
je liječenje, a stara kuća <strong>za</strong>htijeva velike<<strong>br</strong> />
troškove adaptacije. Tko će kupiti<<strong>br</strong> />
takav auto, kuću ili kravu. Kakve<<strong>br</strong> />
koristi imamo od takvog auta ili od<<strong>br</strong> />
bolesne krave, ili stare kuće. Kakva<<strong>br</strong> />
su vlasnička prava, bolje rečeno benefiti<<strong>br</strong> />
od pokvarenog auta ili bolesne<<strong>br</strong> />
krave ili kuće koja je ruševina. Kupnjom<<strong>br</strong> />
navedenih stvari na vrat si tovarimo<<strong>br</strong> />
prvenstveno nove troškove:<<strong>br</strong> />
trošak popravka auta, liječenja krave<<strong>br</strong> />
ili adaptacije kuće.<<strong>br</strong> />
Teško da ćemo naći kupce <strong>za</strong> navedene<<strong>br</strong> />
stvari. I <strong>za</strong>to moramo imati<<strong>br</strong> />
posve drugačiji pristup. Nije riječ o<<strong>br</strong> />
prodaji nego se radi o rješavanju<<strong>br</strong> />
problema.<<strong>br</strong> />
Četiri su osnovna elementa prodaje:<<strong>br</strong> />
a) prodavač, b) predmet prodaje, c)<<strong>br</strong> />
kupac i d) novac. Novac je dogovorena<<strong>br</strong> />
cijena prodaje i kompen<strong>za</strong>cija<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> benefite kojih se odričemo u korist<<strong>br</strong> />
kupca.<<strong>br</strong> />
A sada da pogledamo koje benefite<<strong>br</strong> />
dobiva kupac Carga: višak <strong>za</strong>poslenih,<<strong>br</strong> />
gubitke u poslovanju, lošu organi<strong>za</strong>ciju...<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong>ravno dobiva i učešće na<<strong>br</strong> />
tržištu koje će ulaskom u EU ionako<<strong>br</strong> />
biti otvoreno svima.<<strong>br</strong> />
Moramo biti svjesni da benefite<<strong>br</strong> />
polovnog pokvarenog auta, stare kuće<<strong>br</strong> />
ili bolesne krave mogu biti premašeni<<strong>br</strong> />
troškovima - cost. I da tada cost -<<strong>br</strong> />
benefit anali<strong>za</strong> pokazuje da od kupnje<<strong>br</strong> />
odnosno prodaje nema ništa. Kupac<<strong>br</strong> />
kupuje benefite (korist) a ne troškove.<<strong>br</strong> />
U građansko - pravnim odnosima ako<<strong>br</strong> />
svjesno obmanjujete kupca onda se<<strong>br</strong> />
radi o klasičnom slučaju prevare. Mi<<strong>br</strong> />
ne varamo kupce (kupci do<strong>br</strong>o znaju<<strong>br</strong> />
što kupuju) nego <strong>za</strong>varamo sami<<strong>br</strong> />
sebe. Ne želimo sami sebi priznati<<strong>br</strong> />
da je patka naprosto patka. I da se<<strong>br</strong> />
ne radi o nikakvoj kupoprodaji nego<<strong>br</strong> />
o velikom problemu koji se gomila<<strong>br</strong> />
godinama i da nam treba partner<<strong>br</strong> />
koji će nam pomoći da ga <strong>za</strong>jedno<<strong>br</strong> />
riješimo.<<strong>br</strong> />
Okanimo se “ćorava posla” kupoprodaje<<strong>br</strong> />
i prihvatimo se traženja<<strong>br</strong> />
partnera koji će nam prvenstveno<<strong>br</strong> />
svojim znanjem pomoći u nalaženju<<strong>br</strong> />
rješenja. I pritom moramo biti svjesni<<strong>br</strong> />
da će nas to rješavanje problema<<strong>br</strong> />
koštati. Okanimo se iluzija o prodaji<<strong>br</strong> />
i nekakvim <strong>za</strong>radama i prihvatimo<<strong>br</strong> />
se iznalaženja rješenja problema sa<<strong>br</strong> />
partnerom <strong>za</strong> koga ocijenimo da je<<strong>br</strong> />
u stanju da nam pomogne.<<strong>br</strong> />
11
veljača 2013.<<strong>br</strong> />
12<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong><<strong>br</strong> />
U RASCJEPU<<strong>br</strong> />
IZMEĐU ODLUKE VLASNIKA I ŽELJA SINDIKATA<<strong>br</strong> />
S punom vjerom u vlastite snage,<<strong>br</strong> />
s jednim krajnjim angažmanom i<<strong>br</strong> />
sa znanjem koje radnici željeznice<<strong>br</strong> />
imaju mi možemo uspješno pre<strong>br</strong>oditi<<strong>br</strong> />
sve poteškoće.<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong> veljača 2013.<<strong>br</strong> />
Ovaj interview napravljen je u dva<<strong>br</strong> />
navrata: 23. prosinca 2012. i<<strong>br</strong> />
24. siječnja 2013.<<strong>br</strong> />
Možete li opisati poslovne prilike<<strong>br</strong> />
danas u HŽ Cargu i što očekujete u<<strong>br</strong> />
2013. godini?<<strong>br</strong> />
S optimizmom gledam na 2013. godinu<<strong>br</strong> />
koji bi htio prenijeti i svim našim<<strong>br</strong> />
suradnicima, radnim kolegama i<<strong>br</strong> />
poslovnim partnerima. To nimalo ne<<strong>br</strong> />
znači da već sada ne predosjećamo<<strong>br</strong> />
kako nas očekuje jedna teška poslovna<<strong>br</strong> />
godina u svakom smislu. Međutim<<strong>br</strong> />
i ove do sada nisu bile lake. <strong>Na</strong>prosto<<strong>br</strong> />
kao društvo, kao željeznica mi moramo<<strong>br</strong> />
naći načina da napravimo jedan<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>okret u pravcu stvaranja efikasnog<<strong>br</strong> />
sustava željeznice, i mi smo na tom<<strong>br</strong> />
tragu. HŽ Cargo, odnosno njegovi<<strong>br</strong> />
radnici to ostvaruju, ali moram reći<<strong>br</strong> />
i uz pomoć, i uz suradnju drugih<<strong>br</strong> />
tvrtki na željeznici, prvenstveno HŽ<<strong>br</strong> />
Infrastrukture i HŽ Putničkog prijevo<strong>za</strong><<strong>br</strong> />
u kritičnim momentima kao što<<strong>br</strong> />
je nedavno bio <strong>za</strong>stoj uslijed snijega,<<strong>br</strong> />
uslijed rekonstrukcije pruga. Znači<<strong>br</strong> />
suspstituiramo prijevoz, nalazimo<<strong>br</strong> />
optimalne pravce prijevo<strong>za</strong> robe, jer<<strong>br</strong> />
bez toga to naprosto ne bi moglo ići.<<strong>br</strong> />
HŽ Cargo ima stalni rast prijevo<strong>za</strong>,<<strong>br</strong> />
praktički od mjeseca travnja i nadamo<<strong>br</strong> />
se da će nam i ovaj <strong>za</strong>dnji kvartal<<strong>br</strong> />
biti još uspješniji. Prema podacima<<strong>br</strong> />
svjetske željezničke organi<strong>za</strong>cije HŽ<<strong>br</strong> />
Cargo je najuspješniji prijevoznik<<strong>br</strong> />
u jugoistočnom dijelu Europe. Mi<<strong>br</strong> />
smo <strong>za</strong>ustavili negativne trendove<<strong>br</strong> />
i mi pozitivno rastemo. <strong>Na</strong>damo se<<strong>br</strong> />
da će taj rast i dalje biti takav iako su<<strong>br</strong> />
sve prognoze <strong>za</strong>pravo ne<strong>za</strong>hvalne u<<strong>br</strong> />
ovome trenutku.<<strong>br</strong> />
Svi željezničari pričaju o privati<strong>za</strong>ciji<<strong>br</strong> />
HŽ Carga. Kad će natječaj i kakav<<strong>br</strong> />
je interes vlasnika da proda nešto što<<strong>br</strong> />
se čini da je od strateškog interesa <strong>za</strong><<strong>br</strong> />
Republiku Hrvatsku da <strong>za</strong>drži u posjedu?<<strong>br</strong> />
Vlasnik HŽ Carga je<<strong>br</strong> />
država Hrvatska. Vlada<<strong>br</strong> />
Republike <strong>Hrvatske</strong> upravlja svim<<strong>br</strong> />
javnim poduzećima uključujući i HŽ<<strong>br</strong> />
Cargo. Odluka je Vlade da se 74%<<strong>br</strong> />
vlasništva ponudi strateškom partneru<<strong>br</strong> />
da <strong>za</strong>jedno vodimo tvrtku na način<<strong>br</strong> />
bilo da se otkupi, bilo da se nađu neki<<strong>br</strong> />
drugi oblici strateškog partnerstva. U<<strong>br</strong> />
tom smislu mogu reći da su upućena<<strong>br</strong> />
ciljana pisma većim željeznicama<<strong>br</strong> />
u Europi, konkretno Njemačkim<<strong>br</strong> />
željeznicama, Austrijskim, Talijanske<<strong>br</strong> />
željeznice su izrazile želju, <strong>za</strong>tim<<strong>br</strong> />
tvrtka AWT iz Češke, a tu su još na<<strong>br</strong> />
razgovoru bile i Kineske željeznice. I<<strong>br</strong> />
Ruskim željeznicama smo uputili taj<<strong>br</strong> />
prijedlog. Ujedno je oglas objavljen u<<strong>br</strong> />
Financial timesu <strong>za</strong> ovo što sam prije<<strong>br</strong> />
rekao. U međuvremenu još se jedna<<strong>br</strong> />
kompanija <strong>za</strong>nima, koja se zove Express<<strong>br</strong> />
Slovakia, i koja je u djelomičnom<<strong>br</strong> />
vlasništvu Reil Carga Austrija. Prema<<strong>br</strong> />
tome sve željeznice ovog svijeta su upoznate<<strong>br</strong> />
da mi tražimo strateškog partnera.<<strong>br</strong> />
Pa to je dosta veliki interes?<<strong>br</strong> />
Mi smo to poslali, kakav će biti interes<<strong>br</strong> />
nije mi poznato, to ne mogu reći. Još<<strong>br</strong> />
niti jedna prijava nije došla a natječaj<<strong>br</strong> />
je otvoren do 31. siječnja.<<strong>br</strong> />
Nije došla prijava, ali došle su, koliko<<strong>br</strong> />
smo čuli, nekakve anonimne predstavke<<strong>br</strong> />
kojima se neke od mogućih kupaca<<strong>br</strong> />
ili <strong>za</strong>interesiranih diskreditira,<<strong>br</strong> />
znate li što o tome?<<strong>br</strong> />
Ne znam, ovo mi je prvi glas. Imamo<<strong>br</strong> />
striktni nalog od vlasnika, znači od<<strong>br</strong> />
ministra, da se sa svim potencijalnim<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>interesiranim kompanijama<<strong>br</strong> />
raspravlja uobičajeno, znači potpuno<<strong>br</strong> />
ravnopravno i profesionalno, i da se<<strong>br</strong> />
svim <strong>za</strong>interesiranima dostave podaci<<strong>br</strong> />
koji im se mogu dostaviti. To nas<<strong>br</strong> />
je jedino do sada tražila kompanija<<strong>br</strong> />
Tren Italija i mi smo njima dostavili<<strong>br</strong> />
određene podatke koji su ih <strong>za</strong>nimali,<<strong>br</strong> />
i tvrtka AVT kojoj smo isto sve poslali.<<strong>br</strong> />
Koliko mi je poznato nije bilo<<strong>br</strong> />
primjedbi u smislu da nešto ne valja<<strong>br</strong> />
ili da nije nešto bilo kako treba.<<strong>br</strong> />
Kako pomiriti interes da se proda HŽ<<strong>br</strong> />
Cargo i interes da se napravi nizinska<<strong>br</strong> />
pruga do luke Rijeka? Kako bi<<strong>br</strong> />
luka Rijeka trebala rasti, odnosno<<strong>br</strong> />
čemu bi država ulagala u prugu kada<<strong>br</strong> />
svog prijevoznika hoće prodati?<<strong>br</strong> />
Ono što ja mogu <strong>za</strong>ključiti je da<<strong>br</strong> />
država gradi infrastrukturu kao što su<<strong>br</strong> />
se gradile autoceste, kao što je nekada<<strong>br</strong> />
Austrougarska gradila i sagradila,i<<strong>br</strong> />
hvala im na tome, mreži pruga koju<<strong>br</strong> />
mi imamo danas. Prema tome mislim<<strong>br</strong> />
da nije posrijedi toliko nakana koliko<<strong>br</strong> />
je obave<strong>za</strong> Hrvatskih vlasti, i uvjet EU<<strong>br</strong> />
koja to striktno <strong>za</strong>htijeva da operateri<<strong>br</strong> />
poput HŽ Carga budu na tržištu, i da<<strong>br</strong> />
se praktički drugim operaterima iz<<strong>br</strong> />
drugih zemalja omoguće podjednaki<<strong>br</strong> />
uvjeti poslovanja. To je ono <strong>za</strong>dnje što<<strong>br</strong> />
bismo si mi svi skupa poželjeli. Kao<<strong>br</strong> />
predsjednik uprave mogu reći da mi<<strong>br</strong> />
se to uopće ne sviđa, da sam jako protiv<<strong>br</strong> />
toga, ali ja si tu ne mogu pomoći.<<strong>br</strong> />
Mi smo naprosto u situaciji gdje moramo<<strong>br</strong> />
poštivati pravila koja su nam<<strong>br</strong> />
stavljena od strane asocijacije u koju<<strong>br</strong> />
mi želimo ući.<<strong>br</strong> />
Luka Vukovar, čini se da postaje jako<<strong>br</strong> />
važna luka <strong>za</strong> HŽ Cargo?<<strong>br</strong> />
Pa ne znam šta bih u tom dijelu rekao.<<strong>br</strong> />
Razgovarao sam prije tri dana<<strong>br</strong> />
sa gradonačelnikom Vukovara. On<<strong>br</strong> />
je jako <strong>za</strong>interesiran da se to napravi.<<strong>br</strong> />
Mi smo isto kao željeznica <strong>za</strong>interesirani.<<strong>br</strong> />
Tamo je napravljen jedan dio<<strong>br</strong> />
industrijskog kolosijeka, još nekakvih<<strong>br</strong> />
300 metara bi trebalo biti. U formalno<<strong>br</strong> />
pravnom smislu se neke stvari tu<<strong>br</strong> />
uređuju jer to nije bilo napravljeno<<strong>br</strong> />
u samom startu. Neke tvrtke koje su<<strong>br</strong> />
trebale sudjelovati su odustale, prema<<strong>br</strong> />
tome sad taj proces treba oživjeti.<<strong>br</strong> />
Međutim Cargo je u svakome slučaju<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>interesiran <strong>za</strong> te procese i mi ćemo<<strong>br</strong> />
se u to uključiti.<<strong>br</strong> />
A srednjodalmatinske luke, Zadar,<<strong>br</strong> />
Šibenik i Split? Kakvi su tu dugoročni<<strong>br</strong> />
planovi HŽ Carga? Nekako se čini da<<strong>br</strong> />
je Infrastruktura od njih odustala,<<strong>br</strong> />
13
veljača 2013.<<strong>br</strong> />
da li je i HŽ Cargo od njih odustao?<<strong>br</strong> />
Ako Infrastruktura to ne prati, mi<<strong>br</strong> />
nemamo tu što tražiti. Ono što je tu<<strong>br</strong> />
problem su visoki troškovi vuče koji<<strong>br</strong> />
nas, da ne kažem, uništavaju. Ako<<strong>br</strong> />
nećemo moći tu imati isplativost<<strong>br</strong> />
prevoženja taj cijeli pravac bi mogao<<strong>br</strong> />
doći u pitanje. Država je ta koja može<<strong>br</strong> />
reći, ili nam pomoći ili nekom drugom<<strong>br</strong> />
pomoći, ne znam ni sam kako<<strong>br</strong> />
i na koji način da nam može platiti<<strong>br</strong> />
visoke prijevoznine. <strong>Na</strong>še vo<strong>za</strong>rine<<strong>br</strong> />
moraju biti značajno veće i netko to<<strong>br</strong> />
mora platiti.<<strong>br</strong> />
Sistemati<strong>za</strong>cija u HŽ Cargu, višak,<<strong>br</strong> />
manjak odnosno što konkretno Uprava<<strong>br</strong> />
namjerava učiniti kako bi HŽ<<strong>br</strong> />
Cargo u novoj situaciji bi ekonomski<<strong>br</strong> />
održiv?<<strong>br</strong> />
Sve što je potrebno u tom smislu<<strong>br</strong> />
radimo postupno, radi se u skladu<<strong>br</strong> />
sa planom restrukturiranja koji nije<<strong>br</strong> />
sveden samo na otpuštanje radnika,<<strong>br</strong> />
iako je to, nažalost, jedan bitan dio<<strong>br</strong> />
smanjenja troška. Bitan je u toliko<<strong>br</strong> />
što naprosto nas ima previše <strong>za</strong> ovaj<<strong>br</strong> />
posao koji nam je preostao. Primjerice<<strong>br</strong> />
prije trideset godina sve naše<<strong>br</strong> />
radionice koje i sada imamo u sastavu<<strong>br</strong> />
su imale vagonski park od otprilike <strong>14</strong><<strong>br</strong> />
000 vagona, mi ih sada imamo 6000, a<<strong>br</strong> />
na spisku 5000 u uporabi. Znači ništa<<strong>br</strong> />
se u tom dijelu bitno nije promijenilo,<<strong>br</strong> />
nije se bitno smanjio <strong>br</strong>oj radnika i ti<<strong>br</strong> />
radnici opterećuju cijenu prevoznine<<strong>br</strong> />
koju mi iskazujemo prema našim<<strong>br</strong> />
kupcima i oni to naprosto ne mogu<<strong>br</strong> />
podnijeti. Oni ne mogu podnijeti sve<<strong>br</strong> />
što smo si mi poželjeli, 3350 radnika<<strong>br</strong> />
koliko ima Cargo i otprilike 900 ljudi<<strong>br</strong> />
koliko ima još u ovisnim društvima.<<strong>br</strong> />
Prema tome to je jedan težak <strong>za</strong>datak<<strong>br</strong> />
redukcije koju mi moramo napraviti,<<strong>br</strong> />
ali s druge strane ukazuje da je HŽ<<strong>br</strong> />
Cargo i sada, a i u buduće će biti visoko<<strong>br</strong> />
profesionalna moderna europska<<strong>br</strong> />
tvrtka u sastavu europskih željeznica,<<strong>br</strong> />
koja <strong>za</strong>htijeva visokostručne radnike<<strong>br</strong> />
koji će upravljati prometom. <strong>Na</strong>ime<<strong>br</strong> />
upravljanje teretnim prometom spada<<strong>br</strong> />
<strong>14</strong><<strong>br</strong> />
u red najsloženijih poslovnih sustava<<strong>br</strong> />
uopće koji svijet poznaje, znači od<<strong>br</strong> />
praćenja vagona, robe, kvarova itd. To<<strong>br</strong> />
mogu napraviti samo ljudi koji su se<<strong>br</strong> />
više godina o<strong>br</strong>azovali.<<strong>br</strong> />
Kako mislite tome doskočiti? Saznali<<strong>br</strong> />
smo nedavno da je puno radnika<<strong>br</strong> />
(350) bez adekvatne stručne spreme?<<strong>br</strong> />
To je po evidenciji. Znači, mogu reći<<strong>br</strong> />
da je to <strong>za</strong> sada nesređenost evidencije.<<strong>br</strong> />
Mi to moramo riješiti jer nas<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>kon na to primorava. Ja ne znam<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>što to željezničari nisu napravili u<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>dnjih dvadeset godina. Svatko od<<strong>br</strong> />
mojih prethodnika je to mogao na-<<strong>br</strong> />
praviti. Ne želim uopće komentirati<<strong>br</strong> />
i to moram naprosto napraviti. Ne<<strong>br</strong> />
znam koliko će radnika ostati „nepokrivenih“<<strong>br</strong> />
tim odlukama odnosno tim<<strong>br</strong> />
nedostatkom dokumentacije. Ja bih<<strong>br</strong> />
volio da nema niti jednog, ja bih volio<<strong>br</strong> />
da svi imaju sve uredno i da svi rade<<strong>br</strong> />
i da možemo u tom djelu stvarati tu<<strong>br</strong> />
modernu željeznicu.<<strong>br</strong> />
Konkretno o višku radnika u HŽ<<strong>br</strong> />
Cargu, da li je gotovo savjetovanje o<<strong>br</strong> />
pravilniku o organi<strong>za</strong>ciji i da li se se<<strong>br</strong> />
tu nešto događa?<<strong>br</strong> />
Bilo je savjetovanje sa glavnim<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong><<strong>br</strong> />
radničkim vijećem i sa sindikatom<<strong>br</strong> />
strojovođa. Oni su reprezenti sa kojima<<strong>br</strong> />
se može razgovarati u smislu<<strong>br</strong> />
savjetovanja i na to sam upozoren.<<strong>br</strong> />
Mi smo razgovarali, prvenstveno ja i<<strong>br</strong> />
moji suradnici, sa svakim tko je htio<<strong>br</strong> />
u tome dijelu reći svoje mišljenje, ali<<strong>br</strong> />
smo rekli da to nije savjetovanje, to<<strong>br</strong> />
su razgovori. Znači to sam dao kao<<strong>br</strong> />
pojašnjenje jer mi je bilo rečeno da<<strong>br</strong> />
se po izmjenama <strong>za</strong>kona to ne može,<<strong>br</strong> />
a ja si želim <strong>za</strong>držati to pravo da<<strong>br</strong> />
razgovaram s kim hoću, da dobijem<<strong>br</strong> />
mišljenje od svakog do<strong>br</strong>onamjernog<<strong>br</strong> />
i do<strong>br</strong>o mislećeg radnika na željeznici,<<strong>br</strong> />
a takvih ima mnogo ili velika većina<<strong>br</strong> />
i evo mi koristimo to u izradi jednog<<strong>br</strong> />
rješenja <strong>za</strong> koje smatramo da će biti<<strong>br</strong> />
solidno. Ono neće naravno <strong>za</strong>dovoljiti<<strong>br</strong> />
možda sve koji bi u tome dijelu imali<<strong>br</strong> />
nešto reći, ali je u funkciji cilja. Cilj je<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>rada <strong>za</strong>pravo, šta bi mogao tu reći, to<<strong>br</strong> />
je više jedno naše nastojanje u pogledu<<strong>br</strong> />
posti<strong>za</strong>nja ekonomske efikasnosti da<<strong>br</strong> />
režemo troškove gdje god možemo.<<strong>br</strong> />
I u tom smislu konkretno mogu reći<<strong>br</strong> />
da je tehnologija organi<strong>za</strong>cijskim <strong>za</strong>hvatima<<strong>br</strong> />
uštedjela 120 milijuna kn u<<strong>br</strong> />
ovom periodu od tri kvartala jer 3000<<strong>br</strong> />
<strong>vlakova</strong> nije bilo formirano, a ujedno<<strong>br</strong> />
je u istom razdoblju promatrano<<strong>br</strong> />
prema prošloj godini ostvareno<<strong>br</strong> />
800 000 tona robe<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong> veljača 2013.<<strong>br</strong> />
više. Znači organi<strong>za</strong>cijskim mjerama,<<strong>br</strong> />
prema tome nije samo riječ o otpuštanju<<strong>br</strong> />
radnika nego i drugim mjerama kojih će<<strong>br</strong> />
biti još. Što se tiče samih radnika nama<<strong>br</strong> />
je ono fizički jasno i vidljivo. <strong>Na</strong>ša je<<strong>br</strong> />
nekakva kalkulacija da po radniku moramo<<strong>br</strong> />
imati 6500 tona prevezene robe na<<strong>br</strong> />
nekakvoj prosječnoj udaljenosti od 250<<strong>br</strong> />
km. Prevedeno na naš nekakav poznati<<strong>br</strong> />
jezik to je kao da svaki dan svaki radnik<<strong>br</strong> />
treba prevesti 30 tona robe ili neka<<strong>br</strong> />
to bude vagon manje ili više itd. Prema<<strong>br</strong> />
tome, kada se to tako postavi, to je jedan<<strong>br</strong> />
ogroman učinak koji treba biti prosječno<<strong>br</strong> />
po radniku. Onome u neposrednom procesu<<strong>br</strong> />
izvršenja i onome koji je u administraciji.<<strong>br</strong> />
Sada će prvih 878 radnika dobiti<<strong>br</strong> />
otpremnine i to namjeravamo napraviti<<strong>br</strong> />
do kraja ovoga mjeseca, a na žalost idemo<<strong>br</strong> />
i dalje u restrukturiranje. Do ljeta, znači<<strong>br</strong> />
do 01. srpnja trebalo bi još na žalost 500<<strong>br</strong> />
radnika biti izlučeno, a još idućih 500 do<<strong>br</strong> />
kraja godine. To je jedan veliki <strong>br</strong>oj ljudi,<<strong>br</strong> />
meni je jako žao što se to događa, što se<<strong>br</strong> />
to događa u našoj zemlji koju svi tako<<strong>br</strong> />
volimo, međutim mi smo tvrtka stavljena<<strong>br</strong> />
na tržište i mi drugog rješenja uopće<<strong>br</strong> />
nemamo. Ako će nam netko poklanjati<<strong>br</strong> />
novce imat ćemo, ako ne ugrozit ćemo<<strong>br</strong> />
čitav sustav što nitko ne želi.<<strong>br</strong> />
Kako stojite sa poticajnim otpremninama?<<strong>br</strong> />
512 radnika danas će praktički dobiti<<strong>br</strong> />
na potpis ugovore o prestanku<<strong>br</strong> />
radnog odnosa i oni će na temelju<<strong>br</strong> />
toga dobiti poticajne otpremnine<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> odla<strong>za</strong>k iz tvrtke. Preostali dio<<strong>br</strong> />
(sveukupno sa ovih 512 imamo 988<<strong>br</strong> />
radnika u tehnološkom višku) je u<<strong>br</strong> />
ovoj situaciji koju ste sada malo prije<<strong>br</strong> />
spomenuli (bez adekvatne stručne<<strong>br</strong> />
spreme op.a.) koja je <strong>za</strong> njih u zoni<<strong>br</strong> />
nesigurnosti. <strong>Na</strong>ime 280 radnika je<<strong>br</strong> />
proglašeno tehnološkim viškom a<<strong>br</strong> />
ovi drugi nemaju urednu dokumentaciju.<<strong>br</strong> />
U predstojećem vremenu, to<<strong>br</strong> />
znači u narednih dva tjedna mi ćemo<<strong>br</strong> />
definirati taj popis.<<strong>br</strong> />
To znači da ste izradili<<strong>br</strong> />
liste tehnološkog viška<<strong>br</strong> />
ili da je izrada pri kraju?<<strong>br</strong> />
Vidite, ja ih još nisam vidio i nitko<<strong>br</strong> />
mi ih nije dao jer one službeno nisu<<strong>br</strong> />
objavljene i niti ne mogu biti objavljene.<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong>ime, sad kada ovih prvih 512<<strong>br</strong> />
radnika i<strong>za</strong>đe iz sustava vidjet ćemo<<strong>br</strong> />
kakva nam je situacija. Kad ovi radnici<<strong>br</strong> />
koji praktički rade na mjestima<<strong>br</strong> />
s posebnim uvjetima rada, a nemaju<<strong>br</strong> />
odgovarajuće dokumente dio njih<<strong>br</strong> />
na žalost to neće moći urediti i onda<<strong>br</strong> />
ćemo nakon toga pristupiti izradi<<strong>br</strong> />
konačne liste tehnološkog viška. (u<<strong>br</strong> />
međuvremenu je objavljena lista<<strong>br</strong> />
tehnološkog viška u HŽ Cargu op.a.)<<strong>br</strong> />
Možete li nešto reći o pitanju<<strong>br</strong> />
plaća u HŽ Cargu, to će <strong>za</strong>nimati i<<strong>br</strong> />
naše članove, naše radnike. Konkretno<<strong>br</strong> />
neki potiču isplatu regresa,<<strong>br</strong> />
božićnice… nije potpisan aneks KU<<strong>br</strong> />
kojim bi se tog prava odrekli. Možete<<strong>br</strong> />
li to komentirati?<<strong>br</strong> />
Mogu! <strong>Na</strong>š vlasnik, znači Vlada Republike<<strong>br</strong> />
<strong>Hrvatske</strong>, odnosno nadležno<<strong>br</strong> />
ministarstvo, dala nam je nalog da se<<strong>br</strong> />
ne može isplatiti regres. Znači ja sam<<strong>br</strong> />
morao to kao takvo primiti na znanje<<strong>br</strong> />
i provesti. <strong>Na</strong>šoj skupštini tj. ministru<<strong>br</strong> />
Siniši Hajdašu Dončiću uputili smo<<strong>br</strong> />
informaciju o ovim pitanjima u smislu<<strong>br</strong> />
da nam je to problem, u smislu da<<strong>br</strong> />
smo izloženi potencijalnim tužbama<<strong>br</strong> />
radnika i predložili smo da bi se isplatilo<<strong>br</strong> />
1000,00 kn do kraja ove godine<<strong>br</strong> />
svim radnicima koji to žele. <strong>Na</strong>ravno<<strong>br</strong> />
uz jedno pismeno očitovanje da će<<strong>br</strong> />
time oni biti <strong>za</strong>dovoljeni, ne navodeći<<strong>br</strong> />
da li je to <strong>za</strong> regres ili bilo šta drugo. I<<strong>br</strong> />
sada je situacija sljedeća - neformalno,<<strong>br</strong> />
iako nisam dobio nikakvo pismo<<strong>br</strong> />
određeni sindikati se protive tome,a<<strong>br</strong> />
još nisam dobio niti odgovor resornog<<strong>br</strong> />
ministra.<<strong>br</strong> />
Kad smo već kod toga recite nam kakva<<strong>br</strong> />
Vam je suradnja sa sindikatima?<<strong>br</strong> />
Jako do<strong>br</strong>a. Tu mogu reći sa svim<<strong>br</strong> />
sindikatima s kojima surađujemo je<<strong>br</strong> />
jako do<strong>br</strong>a suradnja. Možda tu ima<<strong>br</strong> />
nekih nijansi da su neki još i bolji<<strong>br</strong> />
međutim to nije presudno u tom<<strong>br</strong> />
nekakvom dijelu. Prisutan je jedan<<strong>br</strong> />
profesionalno pošten angažman svih<<strong>br</strong> />
ljudi u smislu da se vidi da problem,<<strong>br</strong> />
da problem postoji u smislu da ovo<<strong>br</strong> />
što je odredio vlasnik, što je država<<strong>br</strong> />
dala u problemu restrukturiranja, a<<strong>br</strong> />
uprava provodi da je to logično. Znači<<strong>br</strong> />
da u tom dijelu svi imamo mogućnost<<strong>br</strong> />
sudjelovanja. Ne možemo na žalost svi<<strong>br</strong> />
odlučivati jer to možda čak i nije do<strong>br</strong>o,<<strong>br</strong> />
ne ide naprosto, ne možemo uvijek imati<<strong>br</strong> />
referendum, ne možemo uvijek imati niti<<strong>br</strong> />
suglasnost oko nekih pitanja koja su ipak<<strong>br</strong> />
15
veljača 2013.<<strong>br</strong> />
visoko stručna, znači koja <strong>za</strong>htijevaju<<strong>br</strong> />
mnogo znanja, umiješnosti itd., koja se<<strong>br</strong> />
stječe nao<strong>br</strong>azbom i dugim nizom godina<<strong>br</strong> />
rada na željeznici, i u jednom dijelu božjim<<strong>br</strong> />
darom, ono jesi li <strong>za</strong> to ili nisi, u smislu da<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>ključiš ono što je razumno. Ima mnogo<<strong>br</strong> />
pametnih ljudi koji nisu u stanju razumne<<strong>br</strong> />
odluke donijeti, a ovdje su nam potrebne<<strong>br</strong> />
razumne odluke. Razumne odluke u toliko<<strong>br</strong> />
jer ovo što mi radimo je jako teško.<<strong>br</strong> />
To što se mora napraviti ja ne mogu reći,<<strong>br</strong> />
to nije željeno, da to nije do<strong>br</strong>o. To se naprosto<<strong>br</strong> />
mora napraviti, ali iz svakog zla, da<<strong>br</strong> />
ne kažem uvijek, uvijek se i<strong>za</strong>đe na bolje.<<strong>br</strong> />
U ovom dijelu će se i<strong>za</strong>ći na bolje, naravno<<strong>br</strong> />
da će to biti jedna visoka cijena ljudi<<strong>br</strong> />
koji eto možda nisu niti tu<<strong>br</strong> />
trebali nikad<<strong>br</strong> />
ni <strong>za</strong>vršiti<<strong>br</strong> />
na željeznici,<<strong>br</strong> />
ali bila su<<strong>br</strong> />
drugačija<<strong>br</strong> />
vremena i<<strong>br</strong> />
drugačiji način<<strong>br</strong> />
razmišljanja protiv<<strong>br</strong> />
kojih ja ne<<strong>br</strong> />
želim ništa reći,<<strong>br</strong> />
jer funkcioniralo<<strong>br</strong> />
se. Meni je teško <strong>za</strong><<strong>br</strong> />
svakog kolegu, <strong>za</strong><<strong>br</strong> />
svakog radnika koji<<strong>br</strong> />
izgubi posao jer znam<<strong>br</strong> />
kako bi bilo moje<<strong>br</strong> />
osjećanje da mi se to<<strong>br</strong> />
dogodi. Međutim mi<<strong>br</strong> />
moramo stvoriti jedan<<strong>br</strong> />
moderan poslovni sus- tav koji<<strong>br</strong> />
je usporediv sa europskim željeznicama.<<strong>br</strong> />
Evo na žalost moramo ići, mi moramo<<strong>br</strong> />
naprosto otpustiti dio ljudi. I tu će na<<strong>br</strong> />
žalost najgore proći ljudi sa nedostatnom<<strong>br</strong> />
nao<strong>br</strong>azbom, bez osnovne škole ili sa osnovnom<<strong>br</strong> />
školom itd. Tu ćemo ponuditi taj<<strong>br</strong> />
pravilnik koji će ih gotovo morati izlučiti<<strong>br</strong> />
iz sustava, njih nekoliko stotina. Ali velim<<strong>br</strong> />
da se to ne dogodi mi bismo morali<<strong>br</strong> />
otpustiti inženjere, pravnike i ljude<<strong>br</strong> />
više stručne spreme ili srednje spreme<<strong>br</strong> />
što ipak ne možemo napraviti, jer<<strong>br</strong> />
željeznica je ozbiljan sustav i ozbiljan<<strong>br</strong> />
posao i mi tome tako pristupamo.<<strong>br</strong> />
Hoće li, kada se to napravi, prihodi pokrivati<<strong>br</strong> />
obaveze prema radnicima odnosno<<strong>br</strong> />
da Cargo može pozitivno poslovati?<<strong>br</strong> />
Hoće pod pretpostavkom da<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>držimo ove okvire prometa i prijevo<strong>za</strong>.<<strong>br</strong> />
Mogu samo najaviti da bi prvi<<strong>br</strong> />
kvartal ove godine trebao biti bolji po<<strong>br</strong> />
prevezenim učincima nego što smo to<<strong>br</strong> />
imali u istom razdoblju prošle godine.<<strong>br</strong> />
Mi naime imamo već sada <strong>za</strong> veljaču<<strong>br</strong> />
i ožujak ugovoreno 2,6 milijuna tona<<strong>br</strong> />
robe uz ovaj siječanj koji ćemo vidjeti<<strong>br</strong> />
kakav je, vidite naprosto to ne da<<strong>br</strong> />
je malo čudan mjesec nego je malo<<strong>br</strong> />
drugačiji od drugih, i eto to su te <strong>za</strong>konitosti<<strong>br</strong> />
koje mi<<strong>br</strong> />
naprosto imamo.<<strong>br</strong> />
Imate li dovoljno lokomotiva <strong>za</strong> prijevoz<<strong>br</strong> />
tolikih tereta?<<strong>br</strong> />
Imamo, mi imamo sasvim dovoljan<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>oj lokomotiva samo što je prevelik<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>oj imobiliziran, mi imamo 50% imobili<strong>za</strong>cije,<<strong>br</strong> />
znači tu se mora nešto napraviti.<<strong>br</strong> />
U Gredelju, kažu mi, ima 10<<strong>br</strong> />
lokomotiva, ali mislim da ih ima <strong>14</strong><<strong>br</strong> />
kojih nije dovršeno još, svega jednu<<strong>br</strong> />
smo dobili <strong>za</strong> novu godinu i to nastojimo<<strong>br</strong> />
nekako dovesti u situaciju da bi<<strong>br</strong> />
to bilo gotovo. <strong>Na</strong>dam se da će tu biti<<strong>br</strong> />
nekakvih boljih rezultata.<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong><<strong>br</strong> />
Možete li komentirati prilike,<<strong>br</strong> />
odnosno ne činili Vam se da postoji<<strong>br</strong> />
određena diskriminacija radnika u<<strong>br</strong> />
HŽ Cargu koji imaju prosječnu plaću<<strong>br</strong> />
od 7800,00 kn <strong>br</strong>uto a pripojeni iz<<strong>br</strong> />
Vuče <strong>vlakova</strong> imaju 10400,00 kn?<<strong>br</strong> />
To je situacija, to je prelazno rješenje.<<strong>br</strong> />
Mi smo potpisali takav ugovor sa<<strong>br</strong> />
sindikatom koji je došao iz Vuče<<strong>br</strong> />
<strong>vlakova</strong> i mi ćemo to sve skupa<<strong>br</strong> />
ispoštovati. Što se moje impresije tiče,<<strong>br</strong> />
ja bih volio da svi imamo velike plaće.<<strong>br</strong> />
Ne spadam u krug ljudi koji<<strong>br</strong> />
bi <strong>za</strong>govarao smanjenje<<strong>br</strong> />
plaća, ni u kom slučaju,<<strong>br</strong> />
iako ako bismo došli u tu<<strong>br</strong> />
situaciju ta mogućnost<<strong>br</strong> />
nije isključena.<<strong>br</strong> />
Do<strong>br</strong>o, ali očigledno<<strong>br</strong> />
je da ovaj dio koji je<<strong>br</strong> />
došao iz Vuče <strong>vlakova</strong><<strong>br</strong> />
praktično i predstavlja<<strong>br</strong> />
onaj vrh koji je<<strong>br</strong> />
najinteresantniji <strong>za</strong><<strong>br</strong> />
sačuvati <strong>za</strong> funkcioniranje<<strong>br</strong> />
HŽ Carga,<<strong>br</strong> />
među izvršnim<<strong>br</strong> />
radnicima?<<strong>br</strong> />
Da, svakako.<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong>ma u sustavu<<strong>br</strong> />
su jako važna barem tri <strong>za</strong>nimanja,<<strong>br</strong> />
znači <strong>za</strong>nimanja koja ne možemo osigurati<<strong>br</strong> />
na tržištu radne snage baš tako<<strong>br</strong> />
jednostavno, a to su strojovođe, manevristi<<strong>br</strong> />
i prometnici u Infrastrukturi.<<strong>br</strong> />
Imate li volju ili želite li poručiti<<strong>br</strong> />
nešto radnicima HŽ Carga?<<strong>br</strong> />
S punom vjerom u vlastite snage, s<<strong>br</strong> />
jednim krajnjim angažmanom i sa<<strong>br</strong> />
znanjem koji radnici željeznice imaju<<strong>br</strong> />
mi možemo uspješno pre<strong>br</strong>oditi<<strong>br</strong> />
sve poteškoće. U tom smislu bit<<strong>br</strong> />
ćemo uspješna željeznica, bit ćemo<<strong>br</strong> />
željeznica na ponos svih onih koji su<<strong>br</strong> />
je do sada sagradili i na ponos našem<<strong>br</strong> />
vlasniku.<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong> veljača 2013.<<strong>br</strong> />
VOZNI RED<<strong>br</strong> />
OSVRT IZ KOLODVORA KRIŽEVCI<<strong>br</strong> />
Od kud krenuti? <strong>Na</strong>jbolje otpočetka,<<strong>br</strong> />
staviti kavicu (cijelu džezvu) pred sebe<<strong>br</strong> />
i početi! Vlak 980 i njegovi famozni 1B<<strong>br</strong> />
i 2044-xxx na štoku, koliko je samo polemike<<strong>br</strong> />
i<strong>za</strong>zvao ovakav potez. Doduše,<<strong>br</strong> />
malo su to ublažili polaskom u 4:54 u<<strong>br</strong> />
odnosu na minuli VR kad je polazio u<<strong>br</strong> />
4:30. Novinari bi ga vjerojatno nazvali<<strong>br</strong> />
„vlak duhova“ (svaka čast kondukterima<<strong>br</strong> />
koji se nisu bojali sami voziti u tom<<strong>br</strong> />
sablasno praznom vagonu, vlaku, vagonu,<<strong>br</strong> />
u stvari vlaku od jednog vagona).<<strong>br</strong> />
Veze i čekanje <strong>vlakova</strong> je posebna priča<<strong>br</strong> />
koja se proteže već duuugi niz godina.<<strong>br</strong> />
Pitam se da li je itko od odgovornih ili<<strong>br</strong> />
makar imalo <strong>za</strong>interesiranih iz HŽ PP<<strong>br</strong> />
pokušao proniknuti u mozgove naših<<strong>br</strong> />
jadnih putnika u trenutku kad dođu<<strong>br</strong> />
vlakom 2206 iz Koprivnice a vlak 2303<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> Bjelovar im je otišao prije 4 minute<<strong>br</strong> />
ili se staviti u kožu <strong>prometnika</strong> kad<<strong>br</strong> />
ga počaste psovkama na <strong>peronu</strong> jer<<strong>br</strong> />
slijedeća 2 sata neće otputovati do 3,5<<strong>br</strong> />
km udaljenog stajališta Poljanka? Ista<<strong>br</strong> />
stvar u, ne po do<strong>br</strong>u, spomenuto minulom<<strong>br</strong> />
VR bila je kod <strong>vlakova</strong> 2204/983,<<strong>br</strong> />
702/2333, 6808/2307. Pa <strong>za</strong>r baš svaki<<strong>br</strong> />
VR mora imati takav biser?!!<<strong>br</strong> />
Posebna poslastica kreatorima voznog<<strong>br</strong> />
reda je križanje bjelovarskih<<strong>br</strong> />
<strong>vlakova</strong>, prebacivanje,<<strong>br</strong> />
razdvajanje i<<strong>br</strong> />
sastavljanje DMG-a i sama organi<strong>za</strong>cija<<strong>br</strong> />
tih poslova. Prometno osoblje<<strong>br</strong> />
našeg kolodvora ima noćne more od<<strong>br</strong> />
tih poslova koji su sve samo ne dobar<<strong>br</strong> />
posao s posebnim osvrtom na osoblje<<strong>br</strong> />
HŽ PP kod izvođenja tih operacija.<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong>ime, kad čuju <strong>za</strong> prebacivanje bježe<<strong>br</strong> />
glavom bez obzira da ne bi slučajno na<<strong>br</strong> />
bilo koji način bili uključeni. O zbunjenosti<<strong>br</strong> />
putnika da ne govorimo. Njima<<strong>br</strong> />
u korist ide to što smo se uspjeli izboriti<<strong>br</strong> />
da nekako ustalimo i o<strong>za</strong>konimo<<strong>br</strong> />
milošću šefa nam bivšeg (gdje god sad<<strong>br</strong> />
bio) da vlakove <strong>za</strong> smjer Zg postavljamo<<strong>br</strong> />
na II. peron 3. kolosijek, a <strong>za</strong> Bj na<<strong>br</strong> />
III. peron 6. kolosijek.<<strong>br</strong> />
Ništa bolje nije niti s intervalima nejednovremanih<<strong>br</strong> />
dola<strong>za</strong>ka i odla<strong>za</strong>ka<<strong>br</strong> />
<strong>vlakova</strong>. Tko god projektira VR nikad<<strong>br</strong> />
vjerojatno nije vidio s kakvim kapacitetima<<strong>br</strong> />
raspolažemo, kakve su nam<<strong>br</strong> />
kolosiječne veze, da li je dovoljan interval<<strong>br</strong> />
od 3 minute od izlaska vlaka <strong>za</strong><<strong>br</strong> />
smjer Zagreb i dolaska vlaka iz smjera<<strong>br</strong> />
Koprivnica, a kod križanja <strong>vlakova</strong> interval<<strong>br</strong> />
je svega 2 minute...<<strong>br</strong> />
O tome da li vremena pola<strong>za</strong>ka<<strong>br</strong> />
putničkih <strong>vlakova</strong> odgovaraju putnicima<<strong>br</strong> />
ne možemo generalno govoriti<<strong>br</strong> />
niti da odgovaraju niti da su totalno<<strong>br</strong> />
promašena, ali svakako možemo reći<<strong>br</strong> />
da bi trebalo provesti detaljnije ispi-<<strong>br</strong> />
tivanje tržišta na relaciji Koprivnica-<<strong>br</strong> />
Zagreb, ali i Bjelovar-Zagreb (u tu prugu<<strong>br</strong> />
se ne smije dirati, znam, znam, ali<<strong>br</strong> />
kažem tako eto, isto kao niti u putnike<<strong>br</strong> />
s posebnim potrebama kao što je naš<<strong>br</strong> />
putnik Jozo...).<<strong>br</strong> />
Svi ti pomno smišljeni (ili izmišljeni?)<<strong>br</strong> />
poslovi nam donekle čuvaju radna<<strong>br</strong> />
mjesta i idu nam <strong>za</strong>sada u tom smislu<<strong>br</strong> />
u prilog ali dokle i da li to opravdava<<strong>br</strong> />
šlamperaj oko svakog novog reda<<strong>br</strong> />
vožnje?<<strong>br</strong> />
Dodajmo tome da su se prednacrti i<<strong>br</strong> />
nacrti VR od nas pažljivo skrivali da<<strong>br</strong> />
ne bi netko slučajno dao kakvu razumnu<<strong>br</strong> />
primjedbu, koje su morale biti<<strong>br</strong> />
smišljene glavom učenijeg nadređenog<<strong>br</strong> />
službenika potaknutog trenutnim regionalnim,<<strong>br</strong> />
sindikalnim, političkim<<strong>br</strong> />
i osobnim interesima. Dakle, neka<<strong>br</strong> />
daju i prometnom osoblju SSS stručne<<strong>br</strong> />
spreme da razmotri prijedlog VR ili još<<strong>br</strong> />
bolje iskoristimo redovita poučavanja<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> takva pretresanja grafikona i na vrijeme<<strong>br</strong> />
ćemo moći uka<strong>za</strong>ti na propuste.<<strong>br</strong> />
P.S. Tekst nema namjeru vrijeđati bilo<<strong>br</strong> />
koga tko se možda prepozna u njima,<<strong>br</strong> />
već služe kao pojašnjenje nekih situacija<<strong>br</strong> />
ili tek kao duhovita dosjetka...<<strong>br</strong> />
17
veljača 2013.<<strong>br</strong> />
18<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong><<strong>br</strong> />
ELEKTRIFIKACIJA LIČKE PRUGE<<strong>br</strong> />
PRIORITET ILI UTOPIJA?<<strong>br</strong> />
Nedavno smo svjedočili okončanju<<strong>br</strong> />
projekta izmjene sustava električne<<strong>br</strong> />
vuče na riječkoj pruzi koja je inače<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>htjevna što se tiče nagiba i radijusa<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>voja. Slična pruga jest i „lička“<<strong>br</strong> />
pruga na kojoj se također odvija<<strong>br</strong> />
mješoviti promet. Njezina moderni<strong>za</strong>cija<<strong>br</strong> />
je odavno <strong>za</strong>pela na opremanju<<strong>br</strong> />
SS uređajima tako da se po njoj vozi<<strong>br</strong> />
u režimu ručne signali<strong>za</strong>cije iako je<<strong>br</strong> />
građevinski sposobna <strong>za</strong> <strong>br</strong>zine do<<strong>br</strong> />
160 km/h. Ukoliko se jednog lijepog<<strong>br</strong> />
dana i dogodi da se njena davno<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>početa moderni<strong>za</strong>cija dovrši i uvede<<strong>br</strong> />
telekomanda postavlja se pitanje<<strong>br</strong> />
što će biti s vučom na toj pruzi,<<strong>br</strong> />
odnosno hoće li ikada doći do elektrifikacije<<strong>br</strong> />
te pruge ili ćemo do daljnjega<<strong>br</strong> />
biti „osuđeni“ na dizelsku vuču.<<strong>br</strong> />
Takva je vuča nepovoljnija s više<<strong>br</strong> />
aspekata. Ovdje ćemo se osvrnuti<<strong>br</strong> />
sam na operativne troškove koji su<<strong>br</strong> />
višestruko veći <strong>za</strong> dizelsku u odnosu<<strong>br</strong> />
na električnu vuču. Samo po sebi je<<strong>br</strong> />
razumljivo da je električna vuča neprikosnovena<<strong>br</strong> />
što se tiče utjecaja na<<strong>br</strong> />
okoliš tako da o tome nećemo lamentirati.<<strong>br</strong> />
Većini željezničara je poznato da<<strong>br</strong> />
se vuča <strong>vlakova</strong> na relaciji Oštarije<<strong>br</strong> />
(Ogulin) – Split obavlja dizelskim<<strong>br</strong> />
lokomotivama serije 2 062, kako<<strong>br</strong> />
teretnih tako i klasičnih <strong>vlakova</strong> <strong>za</strong><<strong>br</strong> />
prijevoz putnika. Od početka primjene<<strong>br</strong> />
voznog reda 2012./13. na toj se<<strong>br</strong> />
pruzi pojavljuju i lokomotive serije<<strong>br</strong> />
2 044 koje su pripale HŽ Putničkom<<strong>br</strong> />
prijevozu pa se sada njima obavlja<<strong>br</strong> />
vuča <strong>br</strong>zih <strong>vlakova</strong> 824/5 na čitavoj<<strong>br</strong> />
relaciji Zagreb – Split te lokalnih<<strong>br</strong> />
<strong>vlakova</strong> na relaciji Split – Perković.<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong>vodno HŽ PP nema dovoljno<<strong>br</strong> />
električnih lokomotiva kako bi se<<strong>br</strong> />
do Ogulina vlakovi 824/5 vukli<<strong>br</strong> />
električnim lokomotivama. Pouzdanost<<strong>br</strong> />
tih lokomotiva je jako niska i<<strong>br</strong> />
već su napravile više defekata na tim<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>zim vlakovima.<<strong>br</strong> />
Vuča teretnih <strong>vlakova</strong> mase do 1300 t<<strong>br</strong> />
obavlja se s 2 lokomotive 2 062 u tandemu<<strong>br</strong> />
ili <strong>za</strong>prezi s tim da je na najtežoj<<strong>br</strong> />
dionici Split – Knin masa <strong>vlakova</strong><<strong>br</strong> />
ograničena na 1012 t. Za takav vlak<<strong>br</strong> />
na relaciji Ogulin – Split svaka od<<strong>br</strong> />
lokomotiva potroši oko 1000 litara<<strong>br</strong> />
goriva. Uz pretpostavku da se na toj<<strong>br</strong> />
pruzi dnevno preveze 6 pari teretnih<<strong>br</strong> />
<strong>vlakova</strong> <strong>za</strong> njihovo prevlačenje<<strong>br</strong> />
treba 24.000 litara goriva koje, prema<<strong>br</strong> />
današnjim cijenama, košta oko<<strong>br</strong> />
200.000 kn bez PDV-a. Za putnički<<strong>br</strong> />
prijevoz, na toj pruzi, treba dnevno<<strong>br</strong> />
oko 8 000 litara goriva <strong>za</strong> vučna vozila<<strong>br</strong> />
u daljinskom i lokalnom prometu.<<strong>br</strong> />
To ukupno čini otprilike 32 000 litara<<strong>br</strong> />
goriva dnevno odnosno 11,2 milijuna<<strong>br</strong> />
litara goriva godišnje koje vrijedi<<strong>br</strong> />
90 milijuna kuna.<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong> veljača 2013.<<strong>br</strong> />
Prema informacijama kojima<<strong>br</strong> />
raspolažemo elektrifikacija jednog<<strong>br</strong> />
kilometra pruge ne bi smjela koštati<<strong>br</strong> />
više od 3,5 milijuna kuna. Prema<<strong>br</strong> />
važećim cijenama električne energije<<strong>br</strong> />
i odnosu utroška dizelskog<<strong>br</strong> />
goriva i električne energije cijena<<strong>br</strong> />
energije potrebne <strong>za</strong> vuču po jednom<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>tkm je niža <strong>za</strong> 72% u korist<<strong>br</strong> />
električne energije. Dakle, na razlici<<strong>br</strong> />
u cijeni pogonske energije godišnje<<strong>br</strong> />
se može uštedjeti financijskih sredstava<<strong>br</strong> />
dostatnih <strong>za</strong> elektrifikaciju 18,5<<strong>br</strong> />
kilometara pruge. Prema tomu bi se<<strong>br</strong> />
samo na osnovu razlike u potrošnji<<strong>br</strong> />
energije elektrifikacija „ličke“ pruge<<strong>br</strong> />
isplatila <strong>za</strong> 16 godina.<<strong>br</strong> />
Električna vuča donosi i uštede u<<strong>br</strong> />
operativnim troškovima koji proizlaze<<strong>br</strong> />
iz skupljeg održavanja dizelskih<<strong>br</strong> />
lokomotiva te angažiranju drugog<<strong>br</strong> />
čovjeka na dizelskoj lokomotivi.<<strong>br</strong> />
Osim toga električna vuča na tako<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>htjevnoj pruzi doprinosi povećanju<<strong>br</strong> />
propusne i prijevozne moći pruge<<strong>br</strong> />
zbog većih <strong>br</strong>zina i veće mase vlako-<<strong>br</strong> />
va koje se mogu ostvariti električnim<<strong>br</strong> />
lokomotivama.<<strong>br</strong> />
Uzmimo na primjer relaciju Gračac –<<strong>br</strong> />
Malovan na kojoj je maksimalna <strong>br</strong>zina<<strong>br</strong> />
75 km/h, a predstavlja usko grlo<<strong>br</strong> />
zbog velikog kolodvorskog razmaka.<<strong>br</strong> />
Teretni vlak, koji vozi uz<strong>br</strong>do, treba<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> tu dionicu 30 minuta, a onaj koji<<strong>br</strong> />
vozi u suprotnom smjeru 15 minuta.<<strong>br</strong> />
Dakle <strong>za</strong> prola<strong>za</strong>k ta 2 vlaka treba<<strong>br</strong> />
uzeti u obzir i vrijeme <strong>za</strong> križanje pa<<strong>br</strong> />
je <strong>za</strong> propuštanje jednog para <strong>vlakova</strong><<strong>br</strong> />
potreban sat vremena. U opciji<<strong>br</strong> />
električne vuče došlo bi se kod jednog<<strong>br</strong> />
para <strong>vlakova</strong> do uštede od najmanje<<strong>br</strong> />
15 minuta što dnevno znači<<strong>br</strong> />
oslobađanje te dionice <strong>za</strong> 6 sati i daje<<strong>br</strong> />
mogućnost uvođenja dodatnih <strong>vlakova</strong>.<<strong>br</strong> />
Daljnji efekti koji se očekuju od<<strong>br</strong> />
električne vuče jesu u smanjenju<<strong>br</strong> />
troškova održavanja i osoblja zbog<<strong>br</strong> />
mogućnosti jednoposjeda. To znači<<strong>br</strong> />
da bi se elektrifikacija s osnova ušteda<<strong>br</strong> />
u troškovima isplatila i u još kraćem<<strong>br</strong> />
roku.<<strong>br</strong> />
No, postavlja se pitanje koga to <strong>za</strong>nima?<<strong>br</strong> />
Ima li Lijepa naša odnosno<<strong>br</strong> />
HŽ Infrastruktura u planovima elektrifikaciju<<strong>br</strong> />
te pruge ili se to samo<<strong>br</strong> />
sporadično spominje. Dizelska vuča<<strong>br</strong> />
teretnih <strong>vlakova</strong> „guši“ HŽ Cargo<<strong>br</strong> />
i taj prijevoz im nikako nije isplativ.<<strong>br</strong> />
HŽ Putnički prijevoz bi mogao<<strong>br</strong> />
uvođenjem modernih motornih<<strong>br</strong> />
<strong>vlakova</strong> u loklanom i daljinskom<<strong>br</strong> />
prijevozu znatno smanjiti troškove<<strong>br</strong> />
no na jednokolosiječnoj pruzi s<<strong>br</strong> />
mješovitim prometom neće nikada<<strong>br</strong> />
biti konkurentan cestovnom prometu.<<strong>br</strong> />
Mi u SPVH-u smatramo da je elektrifikacija<<strong>br</strong> />
te pruge od strateškog značaja<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> Hrvatsku jer bi se njome promet<<strong>br</strong> />
prema Dalmaciji učinio dugoročno<<strong>br</strong> />
održivim, a uz do<strong>br</strong>u politiku poticaja<<strong>br</strong> />
ekološki prihvatljivijeg oblika<<strong>br</strong> />
prijevo<strong>za</strong> i isplativim <strong>za</strong> željezničke<<strong>br</strong> />
prijevoznike.<<strong>br</strong> />
19
veljača 2013.<<strong>br</strong> />
20<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>oj: A/5-1/2013.<<strong>br</strong> />
U Zagrebu, 24. siječnja 2013.<<strong>br</strong> />
UVEĆANJE PLAĆE ZBOG RADA ZA<<strong>br</strong> />
DRUGA TRGOVAČKA DRUŠTVA<<strong>br</strong> />
SINDIKAT PROMETNIKA VLAKOVA HRVATSKE<<strong>br</strong> />
UNION OF CROATIAN TRAIN DISPATCHERS<<strong>br</strong> />
predmet: Uvećanje plaće zbog rada <strong>za</strong> druga trgovačka društva<<strong>br</strong> />
Poštovani,<<strong>br</strong> />
HŽ INFRASTRUKTURA d.o.o.<<strong>br</strong> />
Darko Peričić, predsjednik uprave<<strong>br</strong> />
podsjećamo da je nedavno zbog činjenice da radnici HŽ Infrastrukture d.o.o. obavljaju poslove <strong>za</strong><<strong>br</strong> />
druga trgovačka društva sukladno nedavno sklopljenom Ugovor o pružanju usluga prodaje prijevoznih<<strong>br</strong> />
karata i obavljanja blagajničko računskih poslova. Tako smo crno na bijelo ugovorili koje poslove ćemo<<strong>br</strong> />
obavljati, u kojim službenim mjestima i u koje vrijeme.<<strong>br</strong> />
Mi Vam se o<strong>br</strong>aćamo zbog činjenice da su u tijeku pripreme <strong>za</strong> pregovore o sklapanju 3. Aneksa<<strong>br</strong> />
Kolektivnom ugovoru HŽ Infrastrukture d.o.o. Koristimo priliku da <strong>za</strong>tražimo Vašu suglasnost da se<<strong>br</strong> />
radnicima koji neposredno izvršavaju odredbe predmetnog Ugovora uveća plaća na način da 50%<<strong>br</strong> />
ugovorenog iznosa pripadne radnicima, neposrednim izvršiteljima.<<strong>br</strong> />
Dakle, tražimo da se radnicima koji ugovorene poslove neposredno izvršavaju osigura uvećanje plaće<<strong>br</strong> />
na slijedeći način:<<strong>br</strong> />
radniku koji obavlja poslove računopolagača pripada dodatak od 250,00 (dvije stotine i<<strong>br</strong> />
pedeset) kuna neto mjesečno. U slučaju da te poslove obavlja i <strong>za</strong> podređeno stajalište <strong>za</strong><<strong>br</strong> />
svaku dodatnu blagajnu pripada mu dodatak od 100,00 (sto) kuna.<<strong>br</strong> />
radniku koji obavljanja poslove kolodvorskog blagajnika pripada dodatak od 350,00 (tri stotine i<<strong>br</strong> />
pedeset) kuna neto mjesečno. U slučaju da te poslove obavlja i <strong>za</strong> podređeno stajalište <strong>za</strong><<strong>br</strong> />
svaku dodatnu blagajnu pripada mu dodatak od 200,00 (dvije stotine) kuna.<<strong>br</strong> />
radnicima koji obavljaju poslove prodaje prijevoznih karata <strong>za</strong> ostvareni ukupni mjesečni prihod<<strong>br</strong> />
koji su neposredno (u nekom službenom mjestu) ostvarili pripada dodatak u ukupnom iznosu<<strong>br</strong> />
od 2% (dva posto) kn neto od tog prihoda.<<strong>br</strong> />
radnicima koji prodaju međunarodne prijevozne isprave pripada 4% (četiri posto) kn neto<<strong>br</strong> />
ostvarenog prihoda, ali ne manje od 100,00 kuna mjesečno.<<strong>br</strong> />
radnik koji obavljan poslove telefonskog informiranja o voznom redu pripada dodatak od 100,00<<strong>br</strong> />
(sto) kuna neto mjesečno.<<strong>br</strong> />
Tražimo da se raspodjela ukupnog mjesečnog iznosa od prodaje prijevoznih karata obavlja tako da<<strong>br</strong> />
svakom radniku pripada kunski iznos razmjeran efektivnim satima rada u službenom mjestu i radu na<<strong>br</strong> />
prodaji prijevoznih karata.<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong>pominjemo da izvršavamo i rad koji nije obuhvaćen ugovorima. I <strong>za</strong> HŽ Putnički prijevoz i <strong>za</strong> HŽ<<strong>br</strong> />
Cargo.<<strong>br</strong> />
Tražimo da se radnicima koji ga izvršavaju osigura uvećanje plaće na slijedeći način:<<strong>br</strong> />
SINDIKAT PROMETNIKA VLAKOVA HRVATSKE, 10 000 ZAGREB, TRG KRALJA TOMISLAVA 12,<<strong>br</strong> />
OIB: 85555259238, ŽIRO-RAČUN: 2360000-1101367698<<strong>br</strong> />
tel.: +385 1 3783 171, fax.: +385 1 4576 007, ŽAT: 855/3171 GSM: 098/ 284-171, VPN: 74001<<strong>br</strong> />
e-mail: spvh@zg.t-com.hr www.spvh.hr<<strong>br</strong> />
SINDIKAT PROMETNIKA VLAKOVA HRVATSKE<<strong>br</strong> />
UNION OF CROATIAN TRAIN DISPATCHERS<<strong>br</strong> />
kada radnik kod <strong>vlakova</strong>, vagona ili lokomotiva obavlja neke od poslova kao: raspuštanje,<<strong>br</strong> />
skladištenje, čuvanje, naručivanje, otkazivanje, obilježavanje i sl. radniku pripada dodatak od<<strong>br</strong> />
300,00 (tri stotine) kuna neto mjesečno.<<strong>br</strong> />
radnicima koji obavljaju dodatne manevarske radnje kod <strong>vlakova</strong> koji se sastavljaju mimo PTU<<strong>br</strong> />
pripada dodatak od 300,00 (tri stotine) kuna neto mjesečno.<<strong>br</strong> />
Očekujemo Vaše razumijevanje i podršku <strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju ovog prijedloga, jer ovim prijedlogom ne<<strong>br</strong> />
tražimo povećanje planiranih sredstava HŽ Infrastrukture d.o.o.<<strong>br</strong> />
Lijep pozdrav.<<strong>br</strong> />
na znanje:<<strong>br</strong> />
radnicima, oglasne ploče<<strong>br</strong> />
SINDIKAT PROMETNIKA VLAKOVA HRVATSKE, 10 000 ZAGREB, TRG KRALJA TOMISLAVA 12,<<strong>br</strong> />
OIB: 85555259238, ŽIRO-RAČUN: 2360000-1101367698<<strong>br</strong> />
tel.: +385 1 3783 171, fax.: +385 1 4576 007, ŽAT: 855/3171 GSM: 098/ 284-171, VPN: 74001<<strong>br</strong> />
e-mail: spvh@zg.t-com.hr www.spvh.hr<<strong>br</strong> />
Anto Iličić<<strong>br</strong> />
predstavnik SPVH <strong>za</strong> kolektivno pregovaranje<<strong>br</strong> />
Podsjećamo da je nedavno<<strong>br</strong> />
zbog činjenice da radnici<<strong>br</strong> />
HŽ Infrastrukture<<strong>br</strong> />
d.o.o. obavljaju poslove<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> druga trgovačka društva sukladno<<strong>br</strong> />
nedavno sklopljenom<<strong>br</strong> />
Ugovor o pružanju usluga<<strong>br</strong> />
prodaje prijevoznih karata i obavljanja<<strong>br</strong> />
blagajničko računskih poslova.<<strong>br</strong> />
Tako smo crno na bijelo ugovorili<<strong>br</strong> />
koje poslove ćemo obavljati,<<strong>br</strong> />
u kojim službenim mjestima i u<<strong>br</strong> />
koje vrijeme.<<strong>br</strong> />
Mi Vam se o<strong>br</strong>aćamo zbog<<strong>br</strong> />
činjenice da su u tijeku pripreme<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> pregovore o sklapanju 3. Aneksa<<strong>br</strong> />
Kolektivnom ugovoru HŽ<<strong>br</strong> />
Infrastrukture d.o.o. Koristimo<<strong>br</strong> />
priliku da <strong>za</strong>tražimo Vašu suglasnost<<strong>br</strong> />
da se radnicima koji neposredno<<strong>br</strong> />
izvršavaju odredbe predmetnog<<strong>br</strong> />
Ugovora uveća plaća na<<strong>br</strong> />
način da 50% ugovorenog iznosa<<strong>br</strong> />
pripadne radnicima, neposrednim<<strong>br</strong> />
izvršiteljima.<<strong>br</strong> />
Dakle, tražimo da se radnicima koji<<strong>br</strong> />
ugovorene poslove neposredno<<strong>br</strong> />
izvršavaju osigura uvećanje plaće<<strong>br</strong> />
na slijedeći način:<<strong>br</strong> />
• radniku koji obavlja poslove<<strong>br</strong> />
računopolagača pripada dodatak<<strong>br</strong> />
od 250,00 (dvije stotine i pedeset)<<strong>br</strong> />
kuna neto mjesečno. U slučaju da<<strong>br</strong> />
te poslove obavlja i <strong>za</strong> podređeno<<strong>br</strong> />
stajalište <strong>za</strong> svaku dodatnu blagajnu<<strong>br</strong> />
pripada mu dodatak od 100,00<<strong>br</strong> />
(sto) kuna.<<strong>br</strong> />
• radniku koji obavljanja poslove<<strong>br</strong> />
kolodvorskog blagajnika pripada<<strong>br</strong> />
dodatak od 350,00 (tri stotine i<<strong>br</strong> />
pedeset) kuna neto mjesečno. U<<strong>br</strong> />
slučaju da te poslove obavlja i <strong>za</strong><<strong>br</strong> />
podređeno stajalište <strong>za</strong> svaku dodatnu<<strong>br</strong> />
blagajnu pripada mu dodatak<<strong>br</strong> />
od 200,00 (dvije stotine) kuna.<<strong>br</strong> />
• radnicima koji obavljaju poslove<<strong>br</strong> />
prodaje prijevoznih karata <strong>za</strong> ostvareni<<strong>br</strong> />
ukupni mjesečni prihod<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong><<strong>br</strong> />
koji su neposredno (u nekom<<strong>br</strong> />
službenom mjestu) ostvarili pripada<<strong>br</strong> />
dodatak u ukupnom iznosu<<strong>br</strong> />
od 2% (dva posto) kn neto od tog<<strong>br</strong> />
prihoda.<<strong>br</strong> />
• radnicima koji prodaju<<strong>br</strong> />
međunarodne prijevozne isprave<<strong>br</strong> />
pripada 4% (četiri posto) kn neto<<strong>br</strong> />
ostvarenog prihoda, ali ne manje<<strong>br</strong> />
od 100,00 kuna mjesečno.<<strong>br</strong> />
• radnik koji obavljan poslove telefonskog<<strong>br</strong> />
informiranja o voznom<<strong>br</strong> />
redu pripada dodatak od 100,00<<strong>br</strong> />
(sto) kuna neto mjesečno.<<strong>br</strong> />
Tražimo da se raspodjela ukupnog<<strong>br</strong> />
mjesečnog iznosa od prodaje<<strong>br</strong> />
prijevoznih karata obavlja tako da<<strong>br</strong> />
svakom radniku pripada kunski<<strong>br</strong> />
iznos razmjeran efektivnim satima<<strong>br</strong> />
rada u službenom mjestu i radu na<<strong>br</strong> />
prodaji prijevoznih karata.<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong>pominjemo da izvršavamo i rad<<strong>br</strong> />
koji nije obuhvaćen ugovorima.<<strong>br</strong> />
I <strong>za</strong> HŽ Putnički prijevoz i <strong>za</strong> HŽ<<strong>br</strong> />
Cargo.<<strong>br</strong> />
Tražimo da se radnicima koji ga<<strong>br</strong> />
izvršavaju osigura uvećanje plaće<<strong>br</strong> />
na slijedeći način:<<strong>br</strong> />
• kada radnik kod <strong>vlakova</strong>, vagona<<strong>br</strong> />
ili lokomotiva obavlja neke<<strong>br</strong> />
od poslova kao: raspuštanje,<<strong>br</strong> />
skladištenje, čuvanje, naručivanje,<<strong>br</strong> />
otkazivanje, obilježavanje i sl. radniku<<strong>br</strong> />
pripada dodatak od 300,00<<strong>br</strong> />
(tri stotine) kuna neto mjesečno.<<strong>br</strong> />
• radnicima koji obavljaju dodatne<<strong>br</strong> />
manevarske radnje kod <strong>vlakova</strong><<strong>br</strong> />
koji se sastavljaju mimo PTU pripada<<strong>br</strong> />
dodatak od 300,00 (tri stotine)<<strong>br</strong> />
kuna neto mjesečno.<<strong>br</strong> />
Očekujemo Vaše razumijevanje i<<strong>br</strong> />
podršku <strong>za</strong> reali<strong>za</strong>ciju ovog prijedloga,<<strong>br</strong> />
jer ovim prijedlogom ne<<strong>br</strong> />
tražimo povećanje planiranih sredstava<<strong>br</strong> />
HŽ Infrastrukture<<strong>br</strong> />
d.o.o.<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong> veljača 2013.<<strong>br</strong> />
VLAK U SNIJEGU<<strong>br</strong> />
piše: Vilibald Matulić<<strong>br</strong> />
Kada ovih dana razgovarate s<<strong>br</strong> />
željezničarima ve<strong>za</strong>nim uz prugu i kontakt<<strong>br</strong> />
s putnicima, kod svakog od njih<<strong>br</strong> />
možete primijetiti veliku dozu gorčine.<<strong>br</strong> />
Slično je i s putnicima. Ovdje namjerno<<strong>br</strong> />
pišem željeznica jer sva tri poduzeća,<<strong>br</strong> />
HŽ Putnički prijevoz, HŽ Infrastrukturu<<strong>br</strong> />
i HŽ Cargo, putnici tako doživljavaju.<<strong>br</strong> />
Jasno je da je kritikama najizloženiji bio<<strong>br</strong> />
HŽ Putnički prijevoz. U ovom članku<<strong>br</strong> />
poći ćemo od tvrdnje koju naši radnici<<strong>br</strong> />
bez iznimke ističu: „I prije je bilo jakih<<strong>br</strong> />
zima sa snijegom. Vlakovi su kasnili, no u<<strong>br</strong> />
konačnici su sti<strong>za</strong>li do cilja. Ovakva otkazivanja<<strong>br</strong> />
<strong>vlakova</strong> su presedan.“<<strong>br</strong> />
Ogromne količine snijega ove zime napadale<<strong>br</strong> />
su u dva navrata, 8. prosinca 2012.<<strong>br</strong> />
i <strong>14</strong>. siječnja ove godine. Razumljivo je da<<strong>br</strong> />
se promet u takvim uvjetima poremeti<<strong>br</strong> />
na dan, dva, ali da se otkazivanje <strong>vlakova</strong><<strong>br</strong> />
pretvori u normalnu praksu kroz dulje<<strong>br</strong> />
vremensko razdoblje, toga prije nije bilo.<<strong>br</strong> />
Šefovi stanica s dosta godina života i radnog<<strong>br</strong> />
staža na željeznici rekli su nam kako<<strong>br</strong> />
im je ovih dana po prvi put bilo neugodno<<strong>br</strong> />
u uniformi i<strong>za</strong>ći na peron.<<strong>br</strong> />
Ukoliko poznate ljude koji rade na pruzi,<<strong>br</strong> />
na najfrekventnijim pravcima, možete<<strong>br</strong> />
mi vjerovati da svi oni znaju svoj posao<<strong>br</strong> />
i da su kao i velika većina željezničara<<strong>br</strong> />
učinili sve kako bi se promet održao.<<strong>br</strong> />
Možete li uopće <strong>za</strong>misliti kako je bilo<<strong>br</strong> />
radnicima u Moravicama ili onima koji<<strong>br</strong> />
na <strong>za</strong>grebačkom Glavnom<<strong>br</strong> />
kolodvoru rade na šalteru<<strong>br</strong> />
informacija ili na putničkoj<<strong>br</strong> />
blagajni? I ako se pođe od toga, ostaje<<strong>br</strong> />
pitanje tko je pogriješio i pogrešno procijenio<<strong>br</strong> />
situaciju?<<strong>br</strong> />
Kao opravdanje može se navesti da<<strong>br</strong> />
željeznica ne raspolaže s dovoljnim <strong>br</strong>ojem<<strong>br</strong> />
vozila, da je vozni park dotrajao, da<<strong>br</strong> />
ovakvog snijega odavno nije bilo, da nedostaju<<strong>br</strong> />
skretničari… No snijeg je ove godine<<strong>br</strong> />
padao u dva navrata i oba puta nas<<strong>br</strong> />
je „<strong>za</strong>meo“ i cijeli sustav bacio na koljena.<<strong>br</strong> />
Meteorolozi su u svojim progno<strong>za</strong>ma<<strong>br</strong> />
jasno najavili „nenormalne“ količine<<strong>br</strong> />
snježnih padalina. Zar to nije bio dovoljan<<strong>br</strong> />
razlog <strong>za</strong> uzbunu i angažman svih<<strong>br</strong> />
snaga? Bez obzira na to što sada svoje<<strong>br</strong> />
lokomotive imaju HŽ Putnički prijevoz i<<strong>br</strong> />
HŽ Cargo nije li bilo opravdano angažirati<<strong>br</strong> />
sva vozila <strong>za</strong> prijevoz putnika i tome dati<<strong>br</strong> />
prednost, pogotovo ako je poznato kako<<strong>br</strong> />
su „mađari“ alergični na snijeg. <strong>Na</strong>kon što<<strong>br</strong> />
je putem „pokupio“ kolica uz „shopping“<<strong>br</strong> />
centra koja je netko <strong>za</strong>boravio na pruzi,<<strong>br</strong> />
novi EMV tri je tjedna bio na popravku.<<strong>br</strong> />
Nije li to malo predugačko razdoblje u<<strong>br</strong> />
ovakvim uvjetima?<<strong>br</strong> />
Divan primjer nesnalaženja u vremenu i<<strong>br</strong> />
prostoru dogodio se kada se u Hrvatskom<<strong>br</strong> />
Leskovcu <strong>za</strong>palila električna lokomotiva<<strong>br</strong> />
serije 1<strong>14</strong>1 -300. Vlak <strong>br</strong>oj 703. iz Rijeke<<strong>br</strong> />
je krenuo u 5,45. Po dolasku u Zagreb u<<strong>br</strong> />
9,37 nakon kraćeg <strong>za</strong>državanja, u 10 sati<<strong>br</strong> />
trebao je nastaviti put prema Osijeku.<<strong>br</strong> />
Drugi, u<strong>br</strong><strong>za</strong>ni vlak <strong>br</strong>oj 981 iz Zagreba je<<strong>br</strong> />
prema Osijeku trebao krenuti u 12,53. No<<strong>br</strong> />
nije krenuo, pošto je s tog vlaka skinuta<<strong>br</strong> />
lokomotiva i poslana u Hrvatski Leskovac<<strong>br</strong> />
da vlak 703 doveze do Zagreba. Konačno<<strong>br</strong> />
vlak 703 u Zagreb stiže u <strong>14</strong>,20. Putem<<strong>br</strong> />
prema Osijeku već jako dugo čekali su<<strong>br</strong> />
putnici. Pitanje je ne bi li bilo logičnije na<<strong>br</strong> />
vrijeme pokrenuti u<strong>br</strong><strong>za</strong>ni vlak 981 prema<<strong>br</strong> />
Osijeku i prevesti najveći dio putnika.<<strong>br</strong> />
Zna se da iz Rijeke do Osijeka sigurno ne<<strong>br</strong> />
putuje nitko, a do Zagreba također putuju<<strong>br</strong> />
rijetki entuzijasti i željezničari. Zar<<strong>br</strong> />
je moguće da u <strong>za</strong>grebačkom čvorištu,<<strong>br</strong> />
najvećem u Hrvatskoj, nije bilo niti jedne<<strong>br</strong> />
druge lokomotive?<<strong>br</strong> />
Drugi, <strong>za</strong> Upravu HŽ Putnički prijevoz,<<strong>br</strong> />
nesporan događaj zbio se 13. siječnja i to<<strong>br</strong> />
opet u Hrvatskom Leskovcu. Strojovođi<<strong>br</strong> />
je istekla smjena i on je „ne želeći raditi<<strong>br</strong> />
protiv propisa“ odbio prevesti putnike<<strong>br</strong> />
do možda deset kilometara udaljenog<<strong>br</strong> />
Zagreba. Ok, kriv je nadređeni koji nije<<strong>br</strong> />
napravio dobar raspored i bit će kažnjen<<strong>br</strong> />
(…moš´ misliti). Opet, da je strojovođa<<strong>br</strong> />
preve<strong>za</strong>o taj vlak do Zagreba i vozio još<<strong>br</strong> />
desetak minuta sigurno je kako ne bi bio<<strong>br</strong> />
pohvaljen, a ako bi ga netko vrlo hrabar<<strong>br</strong> />
(… takvih je malo) odlučio kazniti - ne bi<<strong>br</strong> />
se do<strong>br</strong>o proveo. Da li bi sigurnost prometa<<strong>br</strong> />
bila ugrožena? Ovako vlak je umjesto<<strong>br</strong> />
prihvatljivih dvadeset minuta kasnio puna<<strong>br</strong> />
dva sata. I sada neka mi netko kaže kako<<strong>br</strong> />
to nije politika? No ako se uzme u obzir<<strong>br</strong> />
podatak da je 8. prosinca 2012. otka<strong>za</strong>no<<strong>br</strong> />
117 od 717 <strong>vlakova</strong>, a pet dana kasnije 77<<strong>br</strong> />
<strong>vlakova</strong>, možemo primijetiti da se radi<<strong>br</strong> />
samo o jednom vlaku pa to i nije neki<<strong>br</strong> />
problem.<<strong>br</strong> />
I dok su u pripovijetci Mate Lovraka: Vlak<<strong>br</strong> />
u snijegu“ djeca složno rasčistila snijeg i<<strong>br</strong> />
„parnjača“ ih je dovezla do cilja, današnjoj<<strong>br</strong> />
željeznici to nije uspjelo.<<strong>br</strong> />
21
veljača 2013.<<strong>br</strong> />
22<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong><<strong>br</strong> />
PRIČA O TOMISLAVU<<strong>br</strong> />
piše: Tomislav Tonković<<strong>br</strong> />
Tomislav Belančić rođen je 23.<<strong>br</strong> />
srpnja 1971. god. u Zagrebu.<<strong>br</strong> />
Djetinjstvo je proveo u Lici, u<<strong>br</strong> />
mjestu Štikada, koje se nalazi<<strong>br</strong> />
između Gračaca i Lovinca i to<<strong>br</strong> />
sve do polaska u školu. Osnovnu<<strong>br</strong> />
školu <strong>za</strong>vršava u Velikoj Gorici,<<strong>br</strong> />
gdje i živi s obitelji, a potom srednju<<strong>br</strong> />
školu u Zagrebu <strong>za</strong> <strong>za</strong>nimanje<<strong>br</strong> />
prometnik <strong>vlakova</strong>.<<strong>br</strong> />
Po <strong>za</strong>vršetku školovanja 1990.<<strong>br</strong> />
raspoređen je u kolodvor Velika<<strong>br</strong> />
Gorica, gdje radi sve do 1995.<<strong>br</strong> />
god. kad prelazi na Zagreb Glavni<<strong>br</strong> />
Kolodvor. Tamo radi dvije godine,<<strong>br</strong> />
nakon čega traži prijelaz<<strong>br</strong> />
u kolodvor Lovinac, gdje radi i<<strong>br</strong> />
sada.<<strong>br</strong> />
Učesnik je Domovinskog rata kao<<strong>br</strong> />
pripadnik 113. <strong>br</strong>igade HV.<<strong>br</strong> />
Godine 1995. u Velikoj Gorici<<strong>br</strong> />
upoznaje suprugu Tanju koja<<strong>br</strong> />
tada počinje raditi isto kao prometnik<<strong>br</strong> />
<strong>vlakova</strong> i od tada dijele<<strong>br</strong> />
privatni i željezničarski put. <strong>Na</strong>kon<<strong>br</strong> />
vjenčanja 1997. god. odlučuju<<strong>br</strong> />
se preseliti u Gračac, radi lakšeg<<strong>br</strong> />
rješavanja stambenog pitanja.<<strong>br</strong> />
Prelaskom iz velikih i uređenih<<strong>br</strong> />
kolodvora u „mali“ Lovinac morali<<strong>br</strong> />
su se prilagodili tamošnjim<<strong>br</strong> />
uvjetima, životnim i radnim,<<strong>br</strong> />
posebno nedostatku kolodvorske<<strong>br</strong> />
zgrade i trenucima koji su znali<<strong>br</strong> />
biti na granici izdržljivosti ali ti<<strong>br</strong> />
problemi su nestali prelaskom u<<strong>br</strong> />
novu kolodvorsku zgradu u svibnju<<strong>br</strong> />
2012.<<strong>br</strong> />
Vječiti problem Tomislavu i Tanji<<strong>br</strong> />
predstavlja to što gotovo nema<<strong>br</strong> />
mogućnosti da on i supruga <strong>za</strong>jedno<<strong>br</strong> />
koriste godišnji odmor, pa<<strong>br</strong> />
se snalaze na razne načine, mijenjaju<<strong>br</strong> />
i rotiraju smjene. U tome<<strong>br</strong> />
im pomažu kolege prometnici iz<<strong>br</strong> />
Lovinca i Gračaca, a ponekad i iz<<strong>br</strong> />
nekog drugog kolodvora, a sve u<<strong>br</strong> />
cilju da što više vremena mogu<<strong>br</strong> />
posvetiti svojoj djeci Filipu, Nikoli<<strong>br</strong> />
i Katarini.<<strong>br</strong> />
p.s. u vremenu od nastanka ovog<<strong>br</strong> />
teksta do njegove objave Tomislav<<strong>br</strong> />
Belančić je postao šef područja<<strong>br</strong> />
koje objedinjava kolodvore Lovinac,<<strong>br</strong> />
Gračac i Malovan.<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong> veljača 2013.<<strong>br</strong> />
KOLODVOR KOTORIBA<<strong>br</strong> />
MJESTO ROĐENJA HŽ - a<<strong>br</strong> />
eljeznički kolodvor Ko-<<strong>br</strong> />
Žtoriba smjestio se u najsjevernijoj<<strong>br</strong> />
Hrvatskoj<<strong>br</strong> />
županiji i to na samom istoku<<strong>br</strong> />
Međimurja, tik uz Mađarsku<<strong>br</strong> />
granicu. Kroz Kotoribu je prošla<<strong>br</strong> />
prva Hrvatska pruga tamo daleke<<strong>br</strong> />
1860. godine na potezu od Pragerskog<<strong>br</strong> />
kroz malo Međimurje, pa<<strong>br</strong> />
prema Mađarskoj. Znamo iz povijesti<<strong>br</strong> />
da je željeznica u svaki kraj<<strong>br</strong> />
donosila život, razvoj i sveukupni<<strong>br</strong> />
boljitak <strong>za</strong> društvo, a željeznica je<<strong>br</strong> />
u svojim počecima bila jedino (prihvatljivo)<<strong>br</strong> />
javno prijevozno sredstvo.<<strong>br</strong> />
Stoga je željeznica osim gospodarskog<<strong>br</strong> />
razvoja omogućila da<<strong>br</strong> />
mnogi stanovnici Kotoribe i donjeg<<strong>br</strong> />
Međimurja željeznicom otputuju<<strong>br</strong> />
u Zagreb u potrazi sa srećom i<<strong>br</strong> />
blagodatima koje je nekad pružala<<strong>br</strong> />
Hrvatska metropola.<<strong>br</strong> />
I dan danas mnoge Zagrebačke<<strong>br</strong> />
ulice nose imena Međimurskih<<strong>br</strong> />
naselja koja su im nadjenuli<<strong>br</strong> />
mnogi međimurci nastanjeni u<<strong>br</strong> />
Zagrebu kao što su<<strong>br</strong> />
primjerice Kotoripska<<strong>br</strong> />
ulica, Kotoripski odvojak I-III,<<strong>br</strong> />
Kotoripski odvojak – desni, Kotoripski<<strong>br</strong> />
o<strong>br</strong>anak, Vidovečka ulica,<<strong>br</strong> />
Čehovečki odvojak, Čehovečki<<strong>br</strong> />
put…<<strong>br</strong> />
Iako su prvi željezničari <strong>za</strong>sigurno<<strong>br</strong> />
u velikom postotku bili<<strong>br</strong> />
Međimurci, iako je sigurno da su<<strong>br</strong> />
prvi sagrađeni kolodvori sigurno<<strong>br</strong> />
bilo Čakovec i Kotoriba, pa ipak<<strong>br</strong> />
je velika nepoznanica iz kojeg je<<strong>br</strong> />
pravca krenuo prvi hrvatski vlak,<<strong>br</strong> />
da li iz Čakovca prema Kotoribi<<strong>br</strong> />
ili iz Kotoribe prema Čakovcu. <strong>Na</strong><<strong>br</strong> />
isto postavljeno pitanje od jednog<<strong>br</strong> />
novinara ja sam mu „politički“<<strong>br</strong> />
odgovorio da su <strong>za</strong>pravo krenula<<strong>br</strong> />
dva vlaka i to jedan iz Čakovca, a<<strong>br</strong> />
drugi iz Kotoribe i to sa križanjem<<strong>br</strong> />
u Donjem Kraljevcu.<<strong>br</strong> />
U tehničko – tehnološkom pogledu<<strong>br</strong> />
kolodvor Kotoriba rasporedni<<strong>br</strong> />
je i međunarodni<<strong>br</strong> />
pogranični kolodvor kojeg između<<strong>br</strong> />
ostalog čini kolodvorska zgrada,<<strong>br</strong> />
skretničke blok kučice, 16 kolosijeka<<strong>br</strong> />
ukupne korisne dužine od<<strong>br</strong> />
6473 metara, međusobno pov-<<strong>br</strong> />
e<strong>za</strong>nih s 22 skretnice i bočnom<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>štitom putova vožnji sa 7<<strong>br</strong> />
iskliznica. U Kotoribi osim prometnog<<strong>br</strong> />
osoblja kojeg sačinjavaju<<strong>br</strong> />
šef kolodvora, devet <strong>prometnika</strong> i<<strong>br</strong> />
osam skretničara, rade i djelatnici<<strong>br</strong> />
HŽ Carga i HŽ Putničkog prijevo<strong>za</strong>,<<strong>br</strong> />
špediteri, policija, carina…<<strong>br</strong> />
Po <strong>br</strong>oju prevezenih putnika i<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>radi od prodanih prijevoznih<<strong>br</strong> />
karata Kotoriba, kao i ostali<<strong>br</strong> />
kolodvori u Međimurju spada<<strong>br</strong> />
u najjače kolodvore u Hrvatskoj<<strong>br</strong> />
po svim poka<strong>za</strong>teljima u prijevozu<<strong>br</strong> />
putnika. Kotoriba je jedan<<strong>br</strong> />
od triju hrvatskih kontejnerskih<<strong>br</strong> />
terminala – kolodvora, na idealnom<<strong>br</strong> />
geostrateškom položaju i sa<<strong>br</strong> />
do<strong>br</strong>im perspektivama nakon ulaska<<strong>br</strong> />
<strong>Hrvatske</strong> u EU jer se očekuje<<strong>br</strong> />
znatno povećanje opsega teretnog<<strong>br</strong> />
prijevo<strong>za</strong>, a ako se ostvari najava o<<strong>br</strong> />
povezivanju Kotoribe i Koprivnice<<strong>br</strong> />
željezničkom prugom svjetlija<<strong>br</strong> />
budućnost željezničkog prometa u<<strong>br</strong> />
Međimurju je <strong>za</strong>garantirana.<<strong>br</strong> />
piše: Neven Topolnjak<<strong>br</strong> />
23
veljača 2013.<<strong>br</strong> />
24<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong><<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong> veljača 2013.<<strong>br</strong> />
VALENTINA PUŠKARIĆ<<strong>br</strong> />
ŽENA NA RADNOM MJESTU SKRETNIČAR<<strong>br</strong> />
piše: Josip Tirić<<strong>br</strong> />
Zbog kojih razloga ste se odlučili<<strong>br</strong> />
školovati <strong>za</strong> željezničko <strong>za</strong>nimanje?<<strong>br</strong> />
Moja <strong>za</strong>ljubljenost u željeznicu<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>počela je još u srednjoj školi kada<<strong>br</strong> />
sam svakodnevno iz rodnog Josipdola<<strong>br</strong> />
putovala vlakom do srednje<<strong>br</strong> />
škole u Ogulinu. Poslije sam također<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> svoja putovanja uvijek birala<<strong>br</strong> />
vlak ni ne sluteći da ću jednom i<<strong>br</strong> />
sama postati djelić tog željezničkog<<strong>br</strong> />
mo<strong>za</strong>ika. 2003./04. napravila sam<<strong>br</strong> />
prekvalifikaciju u željezničkoj školi<<strong>br</strong> />
u Zagrebu te stekla zvanje tehničara<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> željeznički promet. Četiri godine<<strong>br</strong> />
poslije, točnije u svibnju 2008.<<strong>br</strong> />
godine počela sam raditi na radnom<<strong>br</strong> />
mjestu skretničara u kolodvoru<<strong>br</strong> />
Šapjane. To je kolodvor s<<strong>br</strong> />
ključevnom ovisnošću skretnica i<<strong>br</strong> />
ulaznih signala, u kojem se skretnice<<strong>br</strong> />
postavljaju ručno na licu mjesta,<<strong>br</strong> />
tako da sam se upravo tamo prvi<<strong>br</strong> />
put ozbiljno susrela sa skretnicama<<strong>br</strong> />
i okrenula skretnički bat. Zbog<<strong>br</strong> />
prometne nepove<strong>za</strong>nosti Ogulina<<strong>br</strong> />
i Šapjana <strong>za</strong> dnevnu smjenu sam<<strong>br</strong> />
morala doputovati dan ranije u Rijeku<<strong>br</strong> />
gdje sam prespavala i ujutro<<strong>br</strong> />
putovala na posao do Šapjana.<<strong>br</strong> />
Premještaj u Rijeku dočekala sam<<strong>br</strong> />
s velikom radošću samim tim što<<strong>br</strong> />
sam se u međuvremenu udala i<<strong>br</strong> />
postala majka. Sada živim u Ogulinskom<<strong>br</strong> />
Zagorju i na posao putujem<<strong>br</strong> />
s mnogo<strong>br</strong>ojnim kolegama i kolegicama.<<strong>br</strong> />
Za dnevnu smjenu ustajem<<strong>br</strong> />
u 03 sata te odlazim do 13 km<<strong>br</strong> />
udaljenog kolodvora Ogulin iz kojeg<<strong>br</strong> />
točno u 04:00 sata polazi vlak <strong>za</strong><<strong>br</strong> />
Rijeku, a vraćam se iz Rijeke u 19:40<<strong>br</strong> />
a u Ogulin dolazim u<<strong>br</strong> />
22:11, naravno ako su<<strong>br</strong> />
vlakovi redoviti što u <strong>za</strong>dnje vrijeme<<strong>br</strong> />
i nije <strong>za</strong> očekivati.<<strong>br</strong> />
Kada me netko pita da li mi teško<<strong>br</strong> />
putovati… kažem da nije, jer dok<<strong>br</strong> />
sam radila u Šapjanama bilo je puno<<strong>br</strong> />
teže, posebno što sam tamo radila<<strong>br</strong> />
svaki drugi dan. Ovako sada radim<<strong>br</strong> />
u normalnom turnusu 12/24/12/48<<strong>br</strong> />
i više vremena provodim sa svojom<<strong>br</strong> />
obitelji, jer uz putovanje na posao i<<strong>br</strong> />
sa posla, posao, kuća, djeca slobodnog<<strong>br</strong> />
vremena baš i nemam. Pošto<<strong>br</strong> />
je putovanje na posao dosta dugo<<strong>br</strong> />
obično ga koristim <strong>za</strong> čitanje tako<<strong>br</strong> />
da se u mojoj torbi uvijek nađu do<strong>br</strong>e<<strong>br</strong> />
knjige.<<strong>br</strong> />
Da li ste <strong>za</strong>dovoljni svojim radnim<<strong>br</strong> />
mjestom?<<strong>br</strong> />
Takvo je vrijeme da jednostavno<<strong>br</strong> />
moram biti <strong>za</strong>dovoljna. Sretna<<strong>br</strong> />
sam što radim i<<strong>br</strong> />
imam posao što u<<strong>br</strong> />
ovim vremenima<<strong>br</strong> />
mnogi nemaju.<<strong>br</strong> />
Zato mi, kao i<<strong>br</strong> />
mojim kolegama<<strong>br</strong> />
teško padaju<<strong>br</strong> />
priče o otkazima,<<strong>br</strong> />
viškovima,<<strong>br</strong> />
racionali<strong>za</strong>ciji,<<strong>br</strong> />
ukidanju radnih<<strong>br</strong> />
mjesta. Svi mi<<strong>br</strong> />
volimo ovu našu<<strong>br</strong> />
željeznicu i nije<<strong>br</strong> />
nam drago što se<<strong>br</strong> />
trenutno nalazi<<strong>br</strong> />
na nekoj crnoj<<strong>br</strong> />
listi. Ne sviđa<<strong>br</strong> />
mi se ni to što je<<strong>br</strong> />
podijeljena, jer<<strong>br</strong> />
smatram da bi<<strong>br</strong> />
jedinstvena imala<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>jednički interes<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> bolje poslovanje te ponovno<<strong>br</strong> />
procvjetala i napredovala. Smatram<<strong>br</strong> />
da je <strong>za</strong> budućnost željeznice<<strong>br</strong> />
potrebno mnogo više ulaganja i<<strong>br</strong> />
potpuna moderni<strong>za</strong>cija. Uglavnom<<strong>br</strong> />
bolji vozni red, te nekih drugih ponuda<<strong>br</strong> />
i sadržaja kojima bi se privukli<<strong>br</strong> />
putnici zbog čega bi mi svojom boljom<<strong>br</strong> />
točnošću i ljubaznošću prema<<strong>br</strong> />
putnicima opravdali to povjerenje.<<strong>br</strong> />
Kako se prema vama odnose ostale<<strong>br</strong> />
kolege obzirom da ste jedina žena<<strong>br</strong> />
na radnom mjestu skretničara u<<strong>br</strong> />
kolodvoru Rijeka a i u cijeloj RJ<<strong>br</strong> />
Organi<strong>za</strong>cije i regulacije prometa<<strong>br</strong> />
Zapad?<<strong>br</strong> />
Mislim da su me prihvatili kao radnu<<strong>br</strong> />
kolegicu te da im je drago što<<strong>br</strong> />
se mogu pohvaliti da s njima radi i<<strong>br</strong> />
jedna skretničarka.<<strong>br</strong> />
25
veljača 2013.<<strong>br</strong> />
26<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong><<strong>br</strong> />
DARIVANJE KAO DAR OD BOGA<<strong>br</strong> />
U kolodvoru Šibenik luka posjetili<<strong>br</strong> />
smo kolegu Ninu Teslu <strong>prometnika</strong><<strong>br</strong> />
<strong>vlakova</strong>. Kolega Tesla<<strong>br</strong> />
rođen je 04. 05. 1965. Po <strong>za</strong>nimanju<<strong>br</strong> />
je Komercijalist ekonomije<<strong>br</strong> />
željezničke struke. <strong>Na</strong> željeznici<<strong>br</strong> />
je od 1996. godine kada se <strong>za</strong>poslio<<strong>br</strong> />
kao skretničar a kao prometnik<<strong>br</strong> />
<strong>vlakova</strong> radi od 1999. godine<<strong>br</strong> />
u kolodvorima Solin, Labin<<strong>br</strong> />
Dalmatinski, Primorski Dolac,<<strong>br</strong> />
Perković, Žitnić, Pađane, Plavno,<<strong>br</strong> />
Zrmanja i Malovan.<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong>kon lutanja po svim kolodvorima<<strong>br</strong> />
2010. godine prelazi u kolodvor<<strong>br</strong> />
Šibenik gdje i sada živi i radi.<<strong>br</strong> />
Povod posjetu kolegi nije samo da<<strong>br</strong> />
bi pričali o željeznici nego i humanog<<strong>br</strong> />
karaktera jer je gospodin<<strong>br</strong> />
Tesla do<strong>br</strong>ovoljni darivatelj krvi<<strong>br</strong> />
koji je do sada ukupno darivao<<strong>br</strong> />
krv 74 puta i među željezničarima<<strong>br</strong> />
u Šibeniku je apsolutni rekorder.<<strong>br</strong> />
Do<strong>br</strong>ovoljni je darivatelj od 1987.<<strong>br</strong> />
godine a kaže da će krv darivati<<strong>br</strong> />
sve dok bude mogao jer je to humano<<strong>br</strong> />
i plemenito.<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> kraju našemu kolegi smo<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>željeli puno zdravlja i još mnogo<<strong>br</strong> />
darivanja.<<strong>br</strong> />
piše: Ante Kunčić<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong> veljača 2013.<<strong>br</strong> />
PREKO KAPELE, DO BATRINE<<strong>br</strong> />
piše: Branko Cindrić<<strong>br</strong> />
Posljednjih dana 2012. godine posjetili<<strong>br</strong> />
smo kolodvor koji nosi naziv<<strong>br</strong> />
dva mjesta - kolodvor Nova Kapela<<strong>br</strong> />
– Batrina. Nekada se vodila prepirka<<strong>br</strong> />
između radnika kolodvora, kojem<<strong>br</strong> />
mjestu pripada kolodvorska<<strong>br</strong> />
zgrada, Novoj Kapeli ili Batrini?<<strong>br</strong> />
Mi znamo, pripada željeznici.<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong>lazi se u km 250+387<<strong>br</strong> />
dvokolosiječne pruge Novska – Tovarnik<<strong>br</strong> />
d.g. Iz kolodvora se odvaja<<strong>br</strong> />
jednokolosiječna pruga prema<<strong>br</strong> />
Pleternici i ujedno je rasporedni<<strong>br</strong> />
kolodvor <strong>za</strong> prugu Nova Kapela -<<strong>br</strong> />
Batrina – <strong>Na</strong>šice i Pleternica – Velika.<<strong>br</strong> />
Osiguran je elektrorelejnim<<strong>br</strong> />
signalno – sigurnosnim uređajem<<strong>br</strong> />
tipa „Lorenz“, ima 8 kolosijeka, tri<<strong>br</strong> />
iskliznice i 24 skretnice, od kojih<<strong>br</strong> />
četiri nisu uključene u SS uređaj<<strong>br</strong> />
- postavljaju se ručno.<<strong>br</strong> />
Svi glavni signali su<<strong>br</strong> />
svjetlosni i pokazuju dvoznačne<<strong>br</strong> />
signalne znakove.<<strong>br</strong> />
Iz prometnog ureda se ulazi u prostoriju<<strong>br</strong> />
u kojoj se nalazi putnička<<strong>br</strong> />
blagajna, gdje prometnik <strong>vlakova</strong><<strong>br</strong> />
prodaje karte radnim danom od<<strong>br</strong> />
13,30 do 5,30, a subotom, nedjeljom<<strong>br</strong> />
i blagdanom permanentno.<<strong>br</strong> />
U prometnom uredu sam <strong>za</strong>tekao<<strong>br</strong> />
prometnike <strong>vlakova</strong> Ivana<<strong>br</strong> />
Mužinića, Igora Gazdovića i <strong>prometnika</strong><<strong>br</strong> />
kojemu je ovo prvi dan u<<strong>br</strong> />
ovom kolodvoru, Dražena Dežića,<<strong>br</strong> />
koji prometnički posao obavlja<<strong>br</strong> />
pod nadzorom starijeg kolege.<<strong>br</strong> />
Upravo me ovo potaklo da napišem<<strong>br</strong> />
ove retke. U ovom prometnom uredu<<strong>br</strong> />
sam prvi put stavio crvenu kapu<<strong>br</strong> />
na glavu, pod nadzorom starijih, a<<strong>br</strong> />
jedan od <strong>prometnika</strong> koji je tada<<strong>br</strong> />
radio je Ivan Mužinić. Iako živi u<<strong>br</strong> />
Pleternici, ostao je vjeran ovom<<strong>br</strong> />
kolodvoru od 1976. godine, kada<<strong>br</strong> />
se <strong>za</strong>poslio. Često su ovdje dola-<<strong>br</strong> />
zili mladi prometnici – vježbenici,<<strong>br</strong> />
jer se istovremeno upoznaju s<<strong>br</strong> />
jednokolosiječnim prometom i<<strong>br</strong> />
odjavama, te prometom <strong>vlakova</strong><<strong>br</strong> />
u režimu APB-a dvokolosiječne<<strong>br</strong> />
pruge. Dolazili su i odlazili, Ivan je<<strong>br</strong> />
ostajao. Za<strong>br</strong>inut je zbog sve manjeg<<strong>br</strong> />
<strong>br</strong>oja <strong>vlakova</strong>, jer nekada ih je,<<strong>br</strong> />
sjeća se, bilo i 120 u smjeni, ali je<<strong>br</strong> />
svojim pozivom <strong>za</strong>dovoljan i nada<<strong>br</strong> />
se da će „pod crvenom kapom“<<strong>br</strong> />
dočekati mirovinu. Da sve ne prepusti<<strong>br</strong> />
slučaju, Ivan svoje slobodno<<strong>br</strong> />
vrijeme iskoristi <strong>za</strong> rekreaciju.<<strong>br</strong> />
Dosta pješači, a još više voli vožnju<<strong>br</strong> />
biciklom, pa prijeđe više od pedeset<<strong>br</strong> />
kilometara dnevno.<<strong>br</strong> />
Bravo Ivane i neka te zdravlje i<<strong>br</strong> />
bicikl posluže da i narednih godina<<strong>br</strong> />
voziš preko Kapele, do Batrine.<<strong>br</strong> />
27
veljača 2013.<<strong>br</strong> />
28<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong><<strong>br</strong> />
PRIVUKLA GA PRIVLAKA<<strong>br</strong> />
piše: Branko Cindrić<<strong>br</strong> />
Prugom Vinkovci – Drenovci<<strong>br</strong> />
d.g. prometuje dnevno šest pari<<strong>br</strong> />
putničkih i najčešće samo jedan<<strong>br</strong> />
par teretnih <strong>vlakova</strong>.<<strong>br</strong> />
Vlak razbija tišinu krajolika kroz<<strong>br</strong> />
koji prolazi. Cilj je Privlaka. Kroz<<strong>br</strong> />
prozor vagona uočava se dosta<<strong>br</strong> />
neo<strong>br</strong>ađenog zemljišta o<strong>br</strong>aslog<<strong>br</strong> />
šikarom, a uz prugu se često nalaze<<strong>br</strong> />
upozorenja na opasnost od<<strong>br</strong> />
mina. <strong>Na</strong>kon petnaestak minuta<<strong>br</strong> />
vožnje iz Vinkovaca, prvi kolodvor<<strong>br</strong> />
- Privlaka. <strong>Na</strong>lazi se u km 12+800,<<strong>br</strong> />
ima tri kolosijeka, od kojih su dva<<strong>br</strong> />
dužine 644 m, četiri skretnice i dvije<<strong>br</strong> />
iskliznice. Unutar kolodvorskog<<strong>br</strong> />
područja nalazi se cestovni prijelaz<<strong>br</strong> />
koji nije osiguran, pa se vlakovi<<strong>br</strong> />
ispred istog <strong>za</strong>ustavljaju. Tako to<<strong>br</strong> />
mora biti, propisano je…<<strong>br</strong> />
Uredna kolodvorska zgrada, prometni<<strong>br</strong> />
ured s klimom i centralnim<<strong>br</strong> />
grijanjem, radno mjesto koje<<strong>br</strong> />
se poželjeti može. Upravo je to<<strong>br</strong> />
poželio Niko Dogančić i ostvarilo<<strong>br</strong> />
mu se. <strong>Na</strong> osobni <strong>za</strong>htjev je sa radnog<<strong>br</strong> />
mjesta kontrolora prometa, u<<strong>br</strong> />
bivšoj Prometnoj sekciji Vinkovci,<<strong>br</strong> />
2010. godine prešao u Privlaku <strong>za</strong><<strong>br</strong> />
<strong>prometnika</strong> <strong>vlakova</strong>.<<strong>br</strong> />
Niko je na željeznici počeo raditi<<strong>br</strong> />
1982. godine u Sloveniji kao manevrista.<<strong>br</strong> />
Dug je njegov put do Privlake. Radio<<strong>br</strong> />
je u Zagrebu kao vlakovođa, a<<strong>br</strong> />
nakon polaganja stručnog ispita<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> inženjera željezničkog prometa,<<strong>br</strong> />
radio je kao prometnik <strong>vlakova</strong> u<<strong>br</strong> />
kolodvoru Otok, sve do rata 1991.<<strong>br</strong> />
godine. Vrativši se iz Domovinskog<<strong>br</strong> />
rata, pod crvenom kapom je bio na<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>mjenama u Moravicama, Gomirju,<<strong>br</strong> />
Perušiću, Vrbovskom i Kukači.<<strong>br</strong> />
Od 1998. radio je kao šef kolodvora<<strong>br</strong> />
Drenovci. Od 2001. do 2010. kao<<strong>br</strong> />
šef predstavništva HŽ-a u Šidu.<<strong>br</strong> />
Zadovoljan je poslom i najsretnije<<strong>br</strong> />
se osjeća pod crvenom kapom, u<<strong>br</strong> />
ovom malom, mirnom mjestu. <strong>Na</strong><<strong>br</strong> />
pitanje <strong>za</strong>što je napustio „režiju“<<strong>br</strong> />
sekcije i otišao u Privlaku, odgovorio<<strong>br</strong> />
je: „Ovdje živim. Privuklo<<strong>br</strong> />
me.“<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong> veljača 2013.<<strong>br</strong> />
NIKOLINA ŠVERKO<<strong>br</strong> />
PROMETNICA VLAKOVA KOLODVOR KOTORIBA<<strong>br</strong> />
piše: Neven Topolnjak<<strong>br</strong> />
U kolodvoru Kotoriba, na samom<<strong>br</strong> />
sjeveru Republike <strong>Hrvatske</strong> svoje<<strong>br</strong> />
mjesto pod „željezničkim suncem“<<strong>br</strong> />
pronašla je prometnica <strong>vlakova</strong><<strong>br</strong> />
Nikolina Šverko. Odlučio sam naše<<strong>br</strong> />
čitatelje upoznati s jednom prometnicom<<strong>br</strong> />
koja kao žena radi u sustavu<<strong>br</strong> />
upravljanja i reguliranja prometom.<<strong>br</strong> />
Za put do Kotoribe koristio sam osobni<<strong>br</strong> />
automobil i vozio se poštujući<<strong>br</strong> />
cestovne propise od Čakovca oko<<strong>br</strong> />
45 minuta. Vlakom bi tu relaciji<<strong>br</strong> />
prošao bez stresa i lišen svih <strong>br</strong>iga<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> 35 minuta. I sad neka netko<<strong>br</strong> />
kaže da smo spori?! Nikolina je tog<<strong>br</strong> />
hladnog, zimskog četvrtka radila<<strong>br</strong> />
dnevnu smjenu, a pronašao sam je<<strong>br</strong> />
u uredu popisnog vlakovođe gdje<<strong>br</strong> />
se grijala, jer su vrata u prometnog<<strong>br</strong> />
ureda bila izvađena zbog <strong>za</strong>mjene<<strong>br</strong> />
istih. To je tipično željezničarski<<strong>br</strong> />
pomislih, ništa čudno ni ništa<<strong>br</strong> />
novo – vrata mijenjati u cičoj zimi,<<strong>br</strong> />
zimske cipele dobiti<<strong>br</strong> />
u proljeće, ljetnu uni-<<strong>br</strong> />
formu dobiti u studenom, grijanje<<strong>br</strong> />
popraviti u veljači… No, fala Bogu<<strong>br</strong> />
da će stara vrata biti <strong>za</strong>mijenjena<<strong>br</strong> />
barem sada i da su napokon došle<<strong>br</strong> />
zimske cipele…<<strong>br</strong> />
Nikolina je školu <strong>za</strong> <strong>prometnika</strong><<strong>br</strong> />
<strong>vlakova</strong> u ŽTŠ Zagreb <strong>za</strong>vršila 2002.<<strong>br</strong> />
godine, te se nakon šest mjeseci<<strong>br</strong> />
čekanja <strong>za</strong>poslila na željeznici 2003.<<strong>br</strong> />
godine. Ljubav prema željeznici<<strong>br</strong> />
Nikolina je naslijedila ili bolje<<strong>br</strong> />
rečeno stekla od oca Stanka Maltara<<strong>br</strong> />
koji je pred nekoliko godina u<<strong>br</strong> />
mirovinu otišao sa radnog mjesta<<strong>br</strong> />
strojovođe. Prve susrete sa vlakovima<<strong>br</strong> />
iskusila je vozeći se pokoji put s<<strong>br</strong> />
ocem u lokomotivi, a tu je i <strong>za</strong>pazila<<strong>br</strong> />
željezničare sa crvenom kapom koji<<strong>br</strong> />
su dočekivali vlakove i otpremali<<strong>br</strong> />
iste. Nikolina već gotovo 10 godina<<strong>br</strong> />
radi kao prometnica u rasporednom<<strong>br</strong> />
i pograničnom kolodvoru<<strong>br</strong> />
Kotoriba, a svakodnevno surađuje<<strong>br</strong> />
i razgovara sa mađarskim prometnicima<<strong>br</strong> />
glede planiranja i regulacije<<strong>br</strong> />
međunarodnih teretnih <strong>vlakova</strong>.<<strong>br</strong> />
Rad na odgovornom poslu pro-<<strong>br</strong> />
metnika <strong>vlakova</strong> veoma voli, te joj<<strong>br</strong> />
odgovara timski rad u kojem ona<<strong>br</strong> />
ipak donosi konačne odluke ve<strong>za</strong>ne<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> promet <strong>vlakova</strong>. Kolege u kolodvoru<<strong>br</strong> />
i na rasporednom odsjeku<<strong>br</strong> />
do Čakovca do<strong>br</strong>o su je prihvatili.<<strong>br</strong> />
Nikolina je uz rad upisala i fakultet,<<strong>br</strong> />
koji je <strong>za</strong>vršila 2008. godine, te je<<strong>br</strong> />
na Fakultetu prometnih znanosti<<strong>br</strong> />
u Zagrebu diplomirala i stekla<<strong>br</strong> />
titulu inženjera prometa. Sada joj<<strong>br</strong> />
na Hrvatskim željeznicama još nije<<strong>br</strong> />
priznata ta diploma u novčanom<<strong>br</strong> />
smislu, ali će se možda njezin<<strong>br</strong> />
petogodišnji trud studiranja, isplatiti<<strong>br</strong> />
ulaskom u EU, jer bi bilo<<strong>br</strong> />
pošteno da svoja odricanja tijekom<<strong>br</strong> />
studija nadoknadi s kojom kunom<<strong>br</strong> />
više u satnici <strong>prometnika</strong> <strong>vlakova</strong>.<<strong>br</strong> />
Ako koja od njezinih dviju kćerkica<<strong>br</strong> />
-Loredana ili Erika- postanu<<strong>br</strong> />
željezničarke, tada ćemo već moći<<strong>br</strong> />
govoriti i o željezničarskoj tradiciji<<strong>br</strong> />
u njezinoj obitelji.<<strong>br</strong> />
29
veljača 2013.<<strong>br</strong> />
30<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong><<strong>br</strong> />
HUMOR<<strong>br</strong> />
ZAGOREC U BIRTIJI U ZAGREBU<<strong>br</strong> />
Dođe Zagorec u birtiju u Zagrebu.<<strong>br</strong> />
Sav znojan, uspuhan dolazi na šank i<<strong>br</strong> />
naručuje:<<strong>br</strong> />
Zagorec: - “Daj <strong>br</strong>ze mi neke mrzloga,<<strong>br</strong> />
žejn sam ko graba.”<<strong>br</strong> />
Konobar mu da kriglu hladne vode.<<strong>br</strong> />
Zagorec:- “Hebote, nis ti rekel da sam<<strong>br</strong> />
zma<strong>za</strong>n, nek’ žejen.<<strong>br</strong> />
IZ PRVE<<strong>br</strong> />
Štef drži ruke <strong>za</strong> plećima i pita Juru:<<strong>br</strong> />
“Ajd pogodi f kojoj ruki držim 100<<strong>br</strong> />
kuna. Ak pogodiš ideme pit, ak ne<<strong>br</strong> />
ideme delat”?<<strong>br</strong> />
„V lijevoj!“ -veli Jura<<strong>br</strong> />
„Jura! Daj se malo skoncentriraj!!!“<<strong>br</strong> />
KAKO ŠTRAJKAJU<<strong>br</strong> />
Kako Zagorci štrajkaju?<<strong>br</strong> />
Zatvore se u klet i odbijaju vodu!<<strong>br</strong> />
RAČUNICA<<strong>br</strong> />
Dođe Štef u gostionicu.<<strong>br</strong> />
- Konobar, pet gemišta!<<strong>br</strong> />
Strusi Štef pet gemišta i zove:<<strong>br</strong> />
- Konobar, tri gemišta!<<strong>br</strong> />
Strusi Štef tri gemišta i zove:<<strong>br</strong> />
- Konobar, dva gemišta!<<strong>br</strong> />
Strusi Štef dva gemišta i umornim<<strong>br</strong> />
glasom zove:<<strong>br</strong> />
- Konobar, dajte mi jedan gemišt, ali<<strong>br</strong> />
od nekog boljeg vina. Od ovog što ste<<strong>br</strong> />
mi nosili, čim manje pijem, tim sam<<strong>br</strong> />
pijaniji<<strong>br</strong> />
ODABRAO: ANTO<<strong>br</strong> />
KLASIČNI ZAGORSKI<<strong>br</strong> />
Štef dobije na lotu, skupi celu familiju i<<strong>br</strong> />
počne: Je, penezi su tu - ili bumo hižu<<strong>br</strong> />
nadozidali, ili bumo kupili pežoja ili<<strong>br</strong> />
bumo kupili vikendicu ili bum suseda<<strong>br</strong> />
JANDRAŠA DAL NA SUD!<<strong>br</strong> />
KO CUCEK<<strong>br</strong> />
Štef se povjerava Juri;<<strong>br</strong> />
“Ne znam kaj mu je, ali moj se pimpek<<strong>br</strong> />
ponaša kak cucek..!”<<strong>br</strong> />
Kak to misliš? - pita Jura<<strong>br</strong> />
Pa mojoj ženi neće niš, a susedu bi<<strong>br</strong> />
zdrapal..!<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong> veljača 2013.<<strong>br</strong> />
PUT PUTUJEM<<strong>br</strong> />
u skretanje by<<strong>br</strong> />
nenad katanich<<strong>br</strong> />
SINDIKAT PROMETNIKA<<strong>br</strong> />
VLAKOVA HRVATSKE<<strong>br</strong> />
Da kompenziram neuspjeh,<<strong>br</strong> />
mijenjam taktiku -<<strong>br</strong> />
hvatam se novčanika i u<<strong>br</strong> />
vagon-birtiju. Ljudi, što<<strong>br</strong> />
duže putujemo, možemo<<strong>br</strong> />
na miru popiti kavu, cugu,<<strong>br</strong> />
dvije, tri, opustiti se – to mi<<strong>br</strong> />
je nova taktika.<<strong>br</strong> />
Ja kao željeznički ekspert, tako me<<strong>br</strong> />
naime doživljavaju neželjezničari u<<strong>br</strong> />
društvu, pozvan sam da povedem<<strong>br</strong> />
jednu grupu na put vlakom. Zadatak<<strong>br</strong> />
je bi jednostavan - na naj<strong>br</strong>ži<<strong>br</strong> />
način ekipu dovesti iz Osijeka u Zagreb<<strong>br</strong> />
i o<strong>br</strong>atno. Međutim, osramotih<<strong>br</strong> />
se kao nikad…<<strong>br</strong> />
Ponekad rutinsko poznavanje svari<<strong>br</strong> />
može biti mana. Ja kao, sve kužim o<<strong>br</strong> />
željeznici. I kažem ekipi: „Nećemo<<strong>br</strong> />
mi „Podravkom“ u 5,30. Idemo<<strong>br</strong> />
preko Vinkovaca u 5,00, prije ćemo<<strong>br</strong> />
doći u Zagreb.“<<strong>br</strong> />
Svi me spremno podržavaju, ali naravno<<strong>br</strong> />
imam i oporbu koja moroga,<<strong>br</strong> />
kao, kako ćemo presjedati, to nije<<strong>br</strong> />
zgodno, „Podravka“ je ipak IC vlak,<<strong>br</strong> />
ima birtiju…<<strong>br</strong> />
I tako je nastao raskol u našim<<strong>br</strong> />
inače složnim redovima. Moji vjerni<<strong>br</strong> />
navili budilice pola sata prije i na<<strong>br</strong> />
„šveda“ u 5,00 h <strong>za</strong> Vinkovce. <strong>Na</strong><<strong>br</strong> />
samom početku, kažu moji, malo<<strong>br</strong> />
je čudan taj šinobus (misle na šveda<<strong>br</strong> />
koji ronda otprilike kao vršilica<<strong>br</strong> />
na traktorski pogon). Ja „stručno“<<strong>br</strong> />
objašnjavam da su to noviji vlakovi<<strong>br</strong> />
od prijeratnih šinobusa iz „Goše“ i<<strong>br</strong> />
da misle pozitivno: mi već putujemo<<strong>br</strong> />
a oporbeni ostatak ekipe, koji ne<<strong>br</strong> />
vjeruje iskusnom željošu, tek se sada<<strong>br</strong> />
budi na vlak…<<strong>br</strong> />
I <strong>za</strong> nepunih trideset pet minuta (što<<strong>br</strong> />
je to prema prijeratnih dvadesetak<<strong>br</strong> />
minuta <strong>za</strong> koje je <strong>br</strong><strong>za</strong>k prevaljivao<<strong>br</strong> />
tu relaciju) evo nas u Vinkovci.<<strong>br</strong> />
Kupimo torbe, i po bespućima<<strong>br</strong> />
vinkovačkih perona sa drugog na<<strong>br</strong> />
prvi peron kroz podhodnik, naravno,<<strong>br</strong> />
sve po „PS“-u. Kišica lagano<<strong>br</strong> />
curi <strong>za</strong> vrat, kao da smo na osječkim<<strong>br</strong> />
peronima a ne na vinkovačkim. “Zar<<strong>br</strong> />
nije ovdje prije bilo nadstrešnice?<<strong>br</strong> />
“- pitaju me. Je, <strong>za</strong> vrijeme mraka<<strong>br</strong> />
– odgovaram dahčući s tri torbe od<<strong>br</strong> />
naših dama na leđima i u kasu po<<strong>br</strong> />
stepenicama podhodnika…<<strong>br</strong> />
Smještamo se u vinkovački IC. E<<strong>br</strong> />
sad nastaje prava vožnja – ja ono,<<strong>br</strong> />
da malo ohra<strong>br</strong>im ekipu poslije jutarnjeg<<strong>br</strong> />
maratona po vinkovačkim<<strong>br</strong> />
peronima. Ovo je ipak magistrala,<<strong>br</strong> />
tu su <strong>br</strong>zine do 160, <strong>za</strong> razliku od<<strong>br</strong> />
auto-ceste gdje je <strong>br</strong>zina samo 130<<strong>br</strong> />
tako ja zdušno reklamiram firmu.<<strong>br</strong> />
I krenusmo. Samo moji podatci su<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>starjeli - <strong>br</strong>zina je 60 umjesto 160.<<strong>br</strong> />
Tješim ja ekipu, sad će, sad će, ovo<<strong>br</strong> />
poslije Strizivojne, poslije Broda,<<strong>br</strong> />
poslije Kapele…<<strong>br</strong> />
Ali nikako da krene <strong>br</strong>že, sve mi se<<strong>br</strong> />
čini da ide sve sporije. Da kompenziram<<strong>br</strong> />
neuspjeh, mijenjam taktiku<<strong>br</strong> />
- hvatam se novčanika i u vagonbirtiju.<<strong>br</strong> />
Ljudi, što duže putujemo,<<strong>br</strong> />
možemo na miru popiti kavu, cugu,<<strong>br</strong> />
dvije, tri, opustiti se – to mi je nova<<strong>br</strong> />
taktika.<<strong>br</strong> />
Ali bitno da sam održao riječ- ipak<<strong>br</strong> />
smo došli u Zagreb prije nego oporbena<<strong>br</strong> />
ekipa koja je išla „Podravkom“<<strong>br</strong> />
preko Koprivnice. Po voznom redu<<strong>br</strong> />
–jest da je cijelih osam minuta, ali je<<strong>br</strong> />
ipak po voznom redu.<<strong>br</strong> />
Fletno smo obavili stvari u Zagrebu.<<strong>br</strong> />
Opet podjela. Oporbenjaci idu do<<strong>br</strong> />
„Podravke“ u restoran i na cugu, a<<strong>br</strong> />
ja mojim vjernima objašnjavam da<<strong>br</strong> />
ako krenemo s IC-om u 15,20 <strong>za</strong><<strong>br</strong> />
Vinkovce, evo nas prije 20 h u Osijeku,<<strong>br</strong> />
dok će se oni drndati do 21,12<<strong>br</strong> />
(po voznom redu).<<strong>br</strong> />
Moji vjerni me slijede.<<strong>br</strong> />
Ali putem krepuc APB, krepuc KM,<<strong>br</strong> />
minute <strong>za</strong>kašnjenja se samo kote, a<<strong>br</strong> />
mene oblijeva znoj. Crni scenarij mi<<strong>br</strong> />
se mota po glavi – ništa od veze u<<strong>br</strong> />
Vinkovcima. Moram priznati da se<<strong>br</strong> />
moje iskustvo u ovom slučaju poka<strong>za</strong>lo<<strong>br</strong> />
točnim. Puno smo kasnili pa<<strong>br</strong> />
ve<strong>za</strong> u Vinkovcima nije čekala. Mi<<strong>br</strong> />
u 20 h u Vinkovcima, a „Podravka„<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> sat vremena u Osijeku. E, džabe<<strong>br</strong> />
moje priče i uvjeravanja. Džabe i<<strong>br</strong> />
original „Nestle“-ov automat <strong>za</strong><<strong>br</strong> />
kavu u vinkovačkom vestibilu gdje je<<strong>br</strong> />
najbolja kava iz automata. Kad smo<<strong>br</strong> />
morali čekati „šinobus“ iz županje<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> Osijek sat vremena. A o <strong>za</strong>dirkivanju<<strong>br</strong> />
preko mobitela od oporbene<<strong>br</strong> />
ekipe koja se ugodno istuširana već<<strong>br</strong> />
baškari u krevetu, a mi tabanamo<<strong>br</strong> />
na treći peron (naravno kišica je<<strong>br</strong> />
tu, ali prijeratna nadstrešnica nije).<<strong>br</strong> />
I još danas čak par minuta prije 22<<strong>br</strong> />
h – evo nas u Osijeku - a krenuli u<<strong>br</strong> />
15,20 iz Zagreba.<<strong>br</strong> />
Tako da sam još uvijek ekipi predmet,<<strong>br</strong> />
znate već čega, ja i moja<<strong>br</strong> />
željeznica.<<strong>br</strong> />
31