Na peronu br 14 za WEB.pdf - Sindikat prometnika vlakova Hrvatske
Na peronu br 14 za WEB.pdf - Sindikat prometnika vlakova Hrvatske
Na peronu br 14 za WEB.pdf - Sindikat prometnika vlakova Hrvatske
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
veljača 2013.<<strong>br</strong> />
10<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong><<strong>br</strong> />
FRANCUSKA ĆE NA GODINU REINTEGRIRATI RFF I SNCF<<strong>br</strong> />
Francuska vlada je 30. listopada najavila<<strong>br</strong> />
planove <strong>za</strong> reorgani<strong>za</strong>ciju Francuskih <strong>Na</strong>cionalnih<<strong>br</strong> />
Željeznica (SNCF) i Francuske<<strong>br</strong> />
Željezničke Mreže (RFF) i <strong>za</strong> stvaranje,<<strong>br</strong> />
kako ona to opisuje “ujedinjenog javnog<<strong>br</strong> />
stupa” - vrste holding kompanije - koja će<<strong>br</strong> />
biti u skladu s pravilima Europske Unije.<<strong>br</strong> />
Ministarstvo Transporta opisuje trenutnu<<strong>br</strong> />
situaciju kao disfunkcionalnu i <strong>za</strong><strong>br</strong>inuto<<strong>br</strong> />
je zbog u<strong>br</strong><strong>za</strong>nog rasta duguročnih dugovanja.<<strong>br</strong> />
Z<strong>br</strong>ojeno dugoročno dugovanje RFFf-a<<strong>br</strong> />
i SNCF-a je trenutno oko 40milijardi € i<<strong>br</strong> />
povećava se između 1milijarde € i 1.5milijarde<<strong>br</strong> />
€ godišnje. Ministar prometa Mr<<strong>br</strong> />
Frédéric Cuvillier, kaže da bi dug mogao<<strong>br</strong> />
dosegnuti 52 milijarde € do 2025. Ministarstvo<<strong>br</strong> />
je također <strong>za</strong><strong>br</strong>inuto oko opsega posla<<strong>br</strong> />
nužnog <strong>za</strong> riješavanje kroničnog nedovoljnog<<strong>br</strong> />
ulaganja u konvencionalnu mrežu<<strong>br</strong> />
kroz <strong>za</strong>dnjih 20 godina. Radit će se na više<<strong>br</strong> />
od 1000 lokacija godišnje, s do 300 radnih<<strong>br</strong> />
lokacija istovremeno u određenim periodima<<strong>br</strong> />
slijedeće godine.<<strong>br</strong> />
Kako bi se to riješilo, menadžment infrastrukture<<strong>br</strong> />
će se ujediniti spajanjem RFFa<<strong>br</strong> />
sa SNCF-ovim divizijama odgovornim<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> održavanje infrastructure i upravljanje<<strong>br</strong> />
vlakovima.<<strong>br</strong> />
Vlada kaže da će direktor novog<<strong>br</strong> />
menadžmenta ujedinjene infrastructure<<strong>br</strong> />
(GIU) imati osiguranu neovisnost kako bi<<strong>br</strong> />
se izbjegli konflikti interesa sa drugim operatorima.<<strong>br</strong> />
Mrežni kod će definirati jasan skup pravila<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> dodjeljivanje kapaciteta i pojašnjavanje<<strong>br</strong> />
prioriteta <strong>za</strong> različite tipove prometa.<<strong>br</strong> />
Visoki odbor formiran od prestavnika iz<<strong>br</strong> />
GIU, željezničkih operatora, regija, Ile-de-<<strong>br</strong> />
France Prijevoznog Autoriteta (Stif), korisnika<<strong>br</strong> />
i države će biti odgovoran <strong>za</strong> do<strong>br</strong>o<<strong>br</strong> />
STUDIJA KAŽE DA BI VERTIKALNA SEPARACIJA NA NIVOU EU POVEĆALA TROŠKOVE<<strong>br</strong> />
Međunarodni konzorcij prijevoznih ekonomista<<strong>br</strong> />
kaže da bi Europska Unija trebala usvojiti<<strong>br</strong> />
načela slobodnog izbora strukturalnog<<strong>br</strong> />
modela <strong>za</strong> željeznički sektor nakon <strong>za</strong>vršetka<<strong>br</strong> />
detaljne studije koja pokazuje da nikoji<<strong>br</strong> />
pojedinačni model nema bolje performance<<strong>br</strong> />
naspram svih drugih.<<strong>br</strong> />
Ekonomski Efekti Vertikalne Separacije u<<strong>br</strong> />
Željezničkom Sektoru (EVES-Rail) studija<<strong>br</strong> />
je izvedena od strane međunarodnog<<strong>br</strong> />
istraživačkog konzorcija pod vodstvom Inno-V,<<strong>br</strong> />
Nizozemska, i uključuje istraživače iz<<strong>br</strong> />
Instituta <strong>za</strong> Transportne Studije u Leedsu,<<strong>br</strong> />
Britaniji; Slobodnog Sveučilišta Amsterdama;<<strong>br</strong> />
Civity Menadžment Konzultanata, Njemačka;<<strong>br</strong> />
funkcioniranje željeznica i biti će posrednik<<strong>br</strong> />
u riješavanju nesuglasica.<<strong>br</strong> />
Vlada će <strong>za</strong>ključiti dva višegodišnja ugovora<<strong>br</strong> />
sa GIU i SNCF koji će postaviti misiju<<strong>br</strong> />
svake organi<strong>za</strong>cije. Ministartvo također<<strong>br</strong> />
kaže da je ključno kontrolirati troškove,<<strong>br</strong> />
stoga će pravila koja se odnose na troškove<<strong>br</strong> />
mreže i balansiranje finacija GIUa biti<<strong>br</strong> />
definirano <strong>za</strong>konom i financijski ciljevi će<<strong>br</strong> />
biti postavljeni u petogodišnjem ugovoru<<strong>br</strong> />
između države i GIU. Država će također<<strong>br</strong> />
sklopiti višegodišnji ugovor sa GIU kako bi<<strong>br</strong> />
upravljali sa dugom.<<strong>br</strong> />
Željeznički Regulatorni Autoritet (ARF)<<strong>br</strong> />
će dobiti vremenski produžetak i upravljanje<<strong>br</strong> />
će biti pojačano i biti će pod <strong>za</strong>datkom<<strong>br</strong> />
obaviještavanja vlade i parlamenta u<<strong>br</strong> />
slučaju poostojanja rizika ne-posti<strong>za</strong>nja<<strong>br</strong> />
ciljeva.<<strong>br</strong> />
i sveučilišta Kobe i Fukuyama, Japan.<<strong>br</strong> />
EVES-Rail je uzela u obzir više kvalitativnih<<strong>br</strong> />
i kvantitativnih istraživačkih nastojanja<<strong>br</strong> />
koji su procijenili učinak vertikalne<<strong>br</strong> />
separacije na cijenovnu učinkovitost<<strong>br</strong> />
sektora, modalni udio, državno trošenje<<strong>br</strong> />
i konkurenciju unutar sektora. Studija<<strong>br</strong> />
također razvija strukturnu analizu poticaja<<strong>br</strong> />
infrastruktrnih menadžera i željezničkih<<strong>br</strong> />
operatora, i kako ti poticaji mogu dovesti<<strong>br</strong> />
do učinkovitih ili neučinkovitih ishoda <strong>za</strong><<strong>br</strong> />
željeznice ovisno o modelu koji je u uporabi.<<strong>br</strong> />
Studija <strong>za</strong>ključuje da je jedan model koji<<strong>br</strong> />
pristaje svim Europskim zemljama nerea-<<strong>br</strong> />
Reforma će također sadržavati društveni<<strong>br</strong> />
pakt kojim će se osigurati isti nivo <strong>za</strong>štite<<strong>br</strong> />
svog željezničkog osoblja. Ovo je alarmiralo<<strong>br</strong> />
Britansku Željezničku Teretnu Grupu<<strong>br</strong> />
(RFG), čiji privatni članovi operiraju vlakovima<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> i unutar Francuske. RFG kaže<<strong>br</strong> />
da će davanje svim željezničkim <strong>za</strong>poslenicima<<strong>br</strong> />
jednakih prava kao što ima SNCF<<strong>br</strong> />
osoblje “ubiti konkurenciju i osigurati da<<strong>br</strong> />
SNCF <strong>za</strong>drži rastuću monopol poziciju sve<<strong>br</strong> />
dok se u potpunosti ne <strong>za</strong>tvori teretni promet”,<<strong>br</strong> />
budući da je izgubljeno 50% prometa<<strong>br</strong> />
u <strong>za</strong>dnjem desetljeću.<<strong>br</strong> />
U međuvremenu, Mr Jacques Rapoport<<strong>br</strong> />
je imenovan predsjednikom RFFa, koji će<<strong>br</strong> />
naslijediti Mr Hubert du Mesnil i upravljati<<strong>br</strong> />
RFF kroz reforme.<<strong>br</strong> />
izvor:<<strong>br</strong> />
David Briginshaw, international railway journal<<strong>br</strong> />
lan imajući u vidu varijacije strukturnih<<strong>br</strong> />
karakteristika između država članica.<<strong>br</strong> />
EVES-Rail pronalazi da učinak vertikalne<<strong>br</strong> />
separacije na troškove željezničkog sustava<<strong>br</strong> />
nije jednak u svakoj državi, i da konkurencija<<strong>br</strong> />
ne radi bolje s vertikalnom separacijom<<strong>br</strong> />
naspram holding kompanije. Posljedično,<<strong>br</strong> />
grupa kaže da bi se troškovi željezničkog<<strong>br</strong> />
sektora povećali ako bi bila univer<strong>za</strong>lno<<strong>br</strong> />
nametnuta vertikalna separacija na nivou<<strong>br</strong> />
EU.<<strong>br</strong> />
Studija je financirana od strane Zajednice<<strong>br</strong> />
Europskih Željezničkih<<strong>br</strong> />
i Infrastrukturnih<<strong>br</strong> />
Menadžera (CER).<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong> <strong>peronu</strong> veljača 2013.<<strong>br</strong> />
“PRODAJA” HŽ CARGA<<strong>br</strong> />
Mi ne varamo kupce (kupci do<strong>br</strong>o znaju što kupuju) nego <strong>za</strong>varamo<<strong>br</strong> />
sami sebe. Ne želimo sami sebi priznati da je patka naprosto patka.<<strong>br</strong> />
piše: Nikola Bezerić<<strong>br</strong> />
“Prodaja” HŽ Carga. Jedna od vrućih<<strong>br</strong> />
tema u HŽ-u. I rekli bismo izuzetno<<strong>br</strong> />
važna i značajna <strong>za</strong> budućnost ne<<strong>br</strong> />
samo Carga već i čitavog HŽ-a.<<strong>br</strong> />
Zašto smo riječ prodaja stavili pod<<strong>br</strong> />
navodnike. Je li to lapsus calami<<strong>br</strong> />
(greška u pisanju) ili svjesno prodaju<<strong>br</strong> />
Carga stavljamo pod jedan veliki<<strong>br</strong> />
upitnik koji <strong>za</strong>služuje objašnjenje.<<strong>br</strong> />
Dakle, dužni smo pojasniti što je u<<strong>br</strong> />
toj riječi prodaja sporno. I koje nas<<strong>br</strong> />
dvojbe muče.<<strong>br</strong> />
Prodati nešto znači promijeniti vlasnika.<<strong>br</strong> />
Osoba A posjeduje predmet X<<strong>br</strong> />
i proda je osobi B. I sada je osoba B<<strong>br</strong> />
vlasnik predmeta X. Osoba B preuzima<<strong>br</strong> />
sva prava i obveze koje proizlaze<<strong>br</strong> />
iz prava vlasništva. Pritom je<<strong>br</strong> />
osoba A ostvarila izvjesna novčana<<strong>br</strong> />
sredstva kao kompen<strong>za</strong>ciju <strong>za</strong> gubljenje<<strong>br</strong> />
vlasničkih prava. Prilično jednostavno.<<strong>br</strong> />
Idemo dalje. Želimo prodati polovni<<strong>br</strong> />
automobil, staru kuću ili recimo<<strong>br</strong> />
kravu. Ostajemo bez auta, stare<<strong>br</strong> />
kuće, odnosno krave ali dobivamo<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong>to nekakvu količinu novca. Pritom<<strong>br</strong> />
želimo dobiti <strong>za</strong> kravu,<<strong>br</strong> />
kuću ili auto što više<<strong>br</strong> />
novca. Stvari su jasne<<strong>br</strong> />
da ne mogu biti jasnije.<<strong>br</strong> />
A što se dešava ako je auto pokvaren<<strong>br</strong> />
i nije u voznom stanju i popravak se<<strong>br</strong> />
ne isplati, krava je bolesna i potrebno<<strong>br</strong> />
je liječenje, a stara kuća <strong>za</strong>htijeva velike<<strong>br</strong> />
troškove adaptacije. Tko će kupiti<<strong>br</strong> />
takav auto, kuću ili kravu. Kakve<<strong>br</strong> />
koristi imamo od takvog auta ili od<<strong>br</strong> />
bolesne krave, ili stare kuće. Kakva<<strong>br</strong> />
su vlasnička prava, bolje rečeno benefiti<<strong>br</strong> />
od pokvarenog auta ili bolesne<<strong>br</strong> />
krave ili kuće koja je ruševina. Kupnjom<<strong>br</strong> />
navedenih stvari na vrat si tovarimo<<strong>br</strong> />
prvenstveno nove troškove:<<strong>br</strong> />
trošak popravka auta, liječenja krave<<strong>br</strong> />
ili adaptacije kuće.<<strong>br</strong> />
Teško da ćemo naći kupce <strong>za</strong> navedene<<strong>br</strong> />
stvari. I <strong>za</strong>to moramo imati<<strong>br</strong> />
posve drugačiji pristup. Nije riječ o<<strong>br</strong> />
prodaji nego se radi o rješavanju<<strong>br</strong> />
problema.<<strong>br</strong> />
Četiri su osnovna elementa prodaje:<<strong>br</strong> />
a) prodavač, b) predmet prodaje, c)<<strong>br</strong> />
kupac i d) novac. Novac je dogovorena<<strong>br</strong> />
cijena prodaje i kompen<strong>za</strong>cija<<strong>br</strong> />
<strong>za</strong> benefite kojih se odričemo u korist<<strong>br</strong> />
kupca.<<strong>br</strong> />
A sada da pogledamo koje benefite<<strong>br</strong> />
dobiva kupac Carga: višak <strong>za</strong>poslenih,<<strong>br</strong> />
gubitke u poslovanju, lošu organi<strong>za</strong>ciju...<<strong>br</strong> />
<strong>Na</strong>ravno dobiva i učešće na<<strong>br</strong> />
tržištu koje će ulaskom u EU ionako<<strong>br</strong> />
biti otvoreno svima.<<strong>br</strong> />
Moramo biti svjesni da benefite<<strong>br</strong> />
polovnog pokvarenog auta, stare kuće<<strong>br</strong> />
ili bolesne krave mogu biti premašeni<<strong>br</strong> />
troškovima - cost. I da tada cost -<<strong>br</strong> />
benefit anali<strong>za</strong> pokazuje da od kupnje<<strong>br</strong> />
odnosno prodaje nema ništa. Kupac<<strong>br</strong> />
kupuje benefite (korist) a ne troškove.<<strong>br</strong> />
U građansko - pravnim odnosima ako<<strong>br</strong> />
svjesno obmanjujete kupca onda se<<strong>br</strong> />
radi o klasičnom slučaju prevare. Mi<<strong>br</strong> />
ne varamo kupce (kupci do<strong>br</strong>o znaju<<strong>br</strong> />
što kupuju) nego <strong>za</strong>varamo sami<<strong>br</strong> />
sebe. Ne želimo sami sebi priznati<<strong>br</strong> />
da je patka naprosto patka. I da se<<strong>br</strong> />
ne radi o nikakvoj kupoprodaji nego<<strong>br</strong> />
o velikom problemu koji se gomila<<strong>br</strong> />
godinama i da nam treba partner<<strong>br</strong> />
koji će nam pomoći da ga <strong>za</strong>jedno<<strong>br</strong> />
riješimo.<<strong>br</strong> />
Okanimo se “ćorava posla” kupoprodaje<<strong>br</strong> />
i prihvatimo se traženja<<strong>br</strong> />
partnera koji će nam prvenstveno<<strong>br</strong> />
svojim znanjem pomoći u nalaženju<<strong>br</strong> />
rješenja. I pritom moramo biti svjesni<<strong>br</strong> />
da će nas to rješavanje problema<<strong>br</strong> />
koštati. Okanimo se iluzija o prodaji<<strong>br</strong> />
i nekakvim <strong>za</strong>radama i prihvatimo<<strong>br</strong> />
se iznalaženja rješenja problema sa<<strong>br</strong> />
partnerom <strong>za</strong> koga ocijenimo da je<<strong>br</strong> />
u stanju da nam pomogne.<<strong>br</strong> />
11