12.06.2013 Views

Maksvelove jednacine.pdf - KTiOS

Maksvelove jednacine.pdf - KTiOS

Maksvelove jednacine.pdf - KTiOS

SHOW MORE
SHOW LESS

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.

<strong>Maksvelove</strong> jednačine elektromagnetskog polja<br />

U slučaju linearnih homogenih dielektrika, permitivnosti , važi relacija<br />

<br />

je gustina struje dielektričnog pomeraja u amperima po kvadratnom metru.<br />

Na osnovu ovoga uopšteni Gausov zakon u integralnom obliku se može pisati<br />

· <br />

Ova jednačina je uvršćena u skup Maksvelovih jednačina elektromagnetskog polja.<br />

<br />

Ovaj zakon ima mnogo primena koje se uglavnom mogu podeliti u dve grupe. U prvu grupu spadaju<br />

izračunavanja vektora D i E u izvesnim prostim, ali važnim slučajevima. Ti slučajevi se odlikuju jako<br />

izraženom simetrijom, koja osigurava da je vektor D u svim tačkama poznatog pravca i smera, ali<br />

nepoznatog intenziteta u funkciji koordinata. Tada se pomoću uopštenog Gausovog zakona može odrediti<br />

zavisnost intenziteta od odgovarajuće koordinate. U drugu grupu primena spadaju dokazi izvesnih opštih<br />

osobina elektrostatičkih polja.<br />

Gausov zakon se može iskoristiti za dokazivanje da ukoliko unutar Faradejevog kaveza nema naelektrisanja,<br />

onda unutar kaveza nema ni električnog polja. Odnosno, spoljnje električno polje ne može prodreti u<br />

Faradejev kavez, već se polje unutar kaveza može stvoriti samo usled naelektrisanja koja se nalaze u njemu.<br />

Gausov zakon je elektrostatički ekvivalent Amperovog zakona koji se bavi magnetizmom.<br />

Zakon održanja magnetskog fluksa (Gausov zakon magnetizma)<br />

Fluks vektora magnetske indukcije se kraće naziva magnetski fluks. To je jedna od najvažnijih veličina u<br />

teoriji elektromagnetskih polja, i to ne samo kao računska veličina pomoću koje se mogu jednostavno<br />

formulisati izvesni fundamentalni zakoni, već i kao veličina koja je vrlo lako dostupna direktnom merenju 1 .<br />

Fluks vektora kroz neku površinu , koja se oslanja na konturu (slika 2), definiše se površinskim<br />

integralom<br />

cos,<br />

<br />

<br />

gde je vektor čiji je intenzitet jednak elementarnoj površini , a ima pravac i smer normale na tu<br />

površinu. Pozitivan smer normale određuje se po pravilu desne zavojnice u odnosu na proizvoljno izabrani<br />

pozitivan smer obilaženja po konturi.<br />

Slika 2. Uz izračunavanje magnetskog fluksa kroz površ <br />

1 Prof. dr Jovan Surutka, “Elektromagnetika”, treće izdanje, Građevinska Knjiga, Beograd 1971, pogl. 13.3.1, str. 336<br />

4

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!