zajednica u blacama prva zadruga na svijetu? - Hrvatski savez ...
15.06.2013 • Views
Share Embed Flag

zajednica u blacama prva zadruga na svijetu? - Hrvatski savez ...

zajednica u blacama prva zadruga na svijetu? - Hrvatski savez ...

zajednica u blacama prva zadruga na svijetu? - Hrvatski savez ...

SHOW MORE
SHOW LESS
ePAPER READ
DOWNLOAD ePAPER
zadruge.hr

Create successful ePaper yourself

Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.

START NOW

Razgovor s Lorisom Asquinijem<br />

Među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> konferencija:<br />

Zadrugarstvo – izazov u krizi<br />

Štand Ribarske zadruge Lanter<strong>na</strong><br />

9. Sjednica Skupš tine HSZ-a<br />

Projekti: ARKOD<br />

Zajednica u Blacama:<br />

Prva <strong>zadruga</strong> <strong>na</strong> <strong>svijetu</strong>?<br />

www.zadruge.hr<br />

UVODNA RIJEČ<br />

Poštovani čitatelji,<br />

Pred vama je 23. broj <strong>na</strong>šega glasila<br />

Nova <strong>zadruga</strong> ili prvi broj u ovoj,<br />

2010. godini. Već sama fotografija <strong>na</strong> <strong>na</strong>slovnici<br />

kao i sve njezine razigrane boje<br />

upućuje <strong>na</strong> dolazak <strong>na</strong>jveselijega godišnjeg<br />

doba, doba u kojemu je generiran optimizam<br />

i u kojemu, priroda potiče svaku vrstu<br />

aktivnosti. Pa tako i onu, poduzetničku.<br />

A zima, zima je, sa svim svojim čarima,<br />

rekao bih, <strong>na</strong>pokon ostala iza <strong>na</strong>s.<br />

No <strong>na</strong>ma je preostalo da vam <strong>na</strong> ove trideset<br />

i dvije stranice, prikažemo <strong>na</strong>jzanimljivija<br />

događanja u protekla tri mjeseca<br />

ili bolje rečeno, događanja od broja do<br />

broja.<br />

Već sam pogled <strong>na</strong> impresum upućuje kako<br />

je <strong>na</strong>še glasilo dobilo i novi uređivački<br />

odbor, čiji članovi će svojom sugestijama<br />

i savjetima poboljšati kvalitetu Nove zadruge,<br />

a ostalim aktivnostima omogućiti<br />

novim kvalitetnim suradnicima oblikovanje<br />

budućeg sadržaja Nove zadruge.<br />

Nadalje, vidljivo je da se pridržavamo i<br />

dogovorenoga programskog uređenja i da<br />

u<strong>na</strong>toč teškim vremenima za poduzetnike,<br />

pokušavamo biti sadržajno afirmativni<br />

te istaknuti upravo o<strong>na</strong> događanja koja u<br />

<strong>na</strong>jboljem svjetlu promoviraju i simboliziraju<br />

zadružni sustav.<br />

Tako smo u <strong>na</strong>šem <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajnijem poglavlju,<br />

U središtu, priredili prikaz o netom<br />

završenoj među<strong>na</strong>rodnoj konferenciji<br />

pod <strong>na</strong>zivom Zadrugarstvo-izazov u krizi,<br />

koja uistinu zaslužuje veliku pozornost i<br />

koja <strong>zadruga</strong>rstvo u <strong>svijetu</strong> i kod <strong>na</strong>s favorizira<br />

i predstavlja kao jedan od z<strong>na</strong>čajnih<br />

modela u organiziranju rada i raspodjeli<br />

kapitala, u ovome suvremenom, potrošačkom<br />

društvu u kojemu vlada liberalni<br />

kapitalizma. I za sve one koji nisu<br />

sudjelovali ili nisu bili u mogućnosti pratiti<br />

ovu konferenciju, pružili smo <strong>na</strong> nekoliko<br />

stranica vjeran prikaz tijeka njezi<strong>na</strong><br />

rada te saželi <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajnija izlaganja,<br />

zaključke i odluke.<br />

U poglavlju Zadružno poduzetništvo, uvrstili<br />

smo primjere odličnog poslovanja<br />

i s<strong>na</strong>laženja pojedinih <strong>zadruga</strong> te njihova<br />

<strong>na</strong>stojanja za organiziranom i povećanom<br />

proizvodnjom u ovim vremenima<br />

otežanih uvjeta poslovanja. I tu smo izdvojili<br />

nekoliko z<strong>na</strong>čajnih i hvale vrijednih<br />

pothvata <strong>na</strong>ših <strong>zadruga</strong> koje svojim<br />

radom traže mjesto <strong>na</strong> zahtjevnome tržištu<br />

roba i usluga.<br />

U ovome broju pružili smo i prikaz nekoliko<br />

z<strong>na</strong>čajnih događanja vezanih za održane<br />

sajmove koji i nisu nužno vezani za za-<br />

nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

družno poduzetništvo, ali <strong>na</strong> kojima i <strong>na</strong>še<br />

zadruge prezentiraju i promoviraju svoje<br />

proizvode.<br />

S radošću bih se osvrnuo <strong>na</strong> kvalitetan<br />

prilog o <strong>na</strong>šem učeničkom <strong>zadruga</strong>rstvu,<br />

o suradnji mladih ljudi, koji često upućuju<br />

i pokazuju svojim primjerom, što z<strong>na</strong>či<br />

osjećaj zajedništva i kvalitetnih međuljudskih<br />

odnosa.<br />

Već sada tradicio<strong>na</strong>lno, u poglavlju Iz povijesti<br />

dajemo prikaz stvaranja prvih <strong>zadruga</strong><br />

u Republici Hrvatskoj a <strong>na</strong>ša pravnica,<br />

u poglavlju, Pitanja i odgovori s potpunom<br />

preciznošću odgovara <strong>na</strong> vaša pitanja,<br />

veza<strong>na</strong> za problematiku zadružnoga<br />

poduzetništva.<br />

I u ko<strong>na</strong>čnici, želim vam u ime svih djelatnika<br />

Hrvatskog <strong>savez</strong>a <strong>zadruga</strong> i glasila<br />

Nova <strong>zadruga</strong>, čestitati <strong>na</strong>jveći kršćanski<br />

blagdan Uskrs.<br />

Zvonko Čokljat<br />

glavni urednik<br />

3

Gospodine Loris Asquini, molimo Vas<br />

da <strong>na</strong>m ukratko predstavite da<strong>na</strong>šnje<br />

talijansko <strong>zadruga</strong>rstvo?<br />

U Italiji postoje tri zadruž<strong>na</strong> <strong>savez</strong>a i o<strong>na</strong><br />

su potpuno ravnoprav<strong>na</strong>, s tim da imaju<br />

različitu povijest. Sva tri <strong>savez</strong>a predstavljaju<br />

srce cjelokupnoga zadružnog sustava<br />

Italije. Na razini cijele zemlje postoji<br />

15.000 <strong>zadruga</strong>-članica i u 2009. godini<br />

one su ostvarile obujam u poslovanju od 15<br />

milijardi eura. Cijeli zadružni sustav u Italiji<br />

ima udio od 8 posto u društvenom bruto<br />

proizvodu zemlje. Zadruge su prisutne u<br />

svim gospodarskim sektorima: poljoprivredi,<br />

ribarstvu, uslugama, industriji, građevi<strong>na</strong>rstvu,<br />

stanovanju, socijali, trgovini i potrošnji,<br />

bankarstvu, osiguranju, kulturi ...<br />

Prevladavaju male zadruge, ali ima i onih<br />

velikih razmjera. Među 100 <strong>na</strong>jvećih tvrtki<br />

u Italiji, 30 su zadruge, one s obujmom poslovanja<br />

koje prelazi milijardu eura. Samo<br />

dvije od tih <strong>zadruga</strong> imaju više od 20 posto<br />

ukupne distribucije (prodaje) u Italiji.<br />

S vašim Savezom rado bismo organizirali<br />

jednu pobližu raspravu predstavnika Italije<br />

i Hrvatske o mjestu <strong>zadruga</strong> u kriznim<br />

vremenima, prvenstveno sa socijalnoga i<br />

gospodarskog motrišta kao i o ostalim pitanjima.<br />

To je moj prijedlog.<br />

Naša među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> konferencija također<br />

raspravlja o <strong>zadruga</strong>rstvu kao izazovu<br />

u krizi, <strong>na</strong> kojoj ćete biti prisutni!<br />

Da, svakako, moram pobliže saz<strong>na</strong>ti koji<br />

je konkretni cilj konferencije i <strong>na</strong>dam se<br />

da ću se tome prilagoditi, jer moje iskustvo<br />

nije malo.<br />

Koliko zadruge i sustav <strong>zadruga</strong>rstva<br />

utječu <strong>na</strong> ukupni društveni razvoj Italije?<br />

U gospodarskom sustavu koji je sve više<br />

globaliziran i bez dovoljno pravila, tvrtke<br />

RAZGOVOR<br />

RAZGOVOR s Lorisom Asquinijem,<br />

potpredsjednikom Zadružnog <strong>savez</strong>a Legacoop iz<br />

Udi<strong>na</strong>, pokraji<strong>na</strong> Friuli Venezia Giulia<br />

DOBRA SURADNJA<br />

TALIJANSKIH I<br />

HRVATSKIH ZADRUGARA<br />

O <strong>zadruga</strong>rstvu u Italiji razgovarali smo s Lorisom Asquinijem,<br />

potpredsjednikom Zadružnog <strong>savez</strong>a Legacoop iz Udi<strong>na</strong>, pokraji<strong>na</strong> Friuli<br />

Venezia Giulia. Bila je to izvor<strong>na</strong> i zanimljiva obavijest o da<strong>na</strong>šnjem<br />

talijanskom <strong>zadruga</strong>rstvu, koju je iskazao poz<strong>na</strong>ti <strong>zadruga</strong>rski dužnosnik<br />

susjedne države.<br />

Njegova iskustva, ocijenili smo, mogu dobro doći i hrvatskom<br />

<strong>zadruga</strong>rstvu, koje teži primjeni europskog modela koji dugo provodi<br />

Italija, kao članica EU-a. U razgovoru je sudjelovala i Vedra<strong>na</strong> Stecca,<br />

predsjednica Uprave Hrvatskog <strong>savez</strong>a <strong>zadruga</strong>.<br />

Priredio: Jole Bolić<br />

kapitala migriraju tamo gdje <strong>na</strong>laze veći<br />

profit. To se sada događa u Italiji. Sele se<br />

da bi smanjile troškove, posebno troškove<br />

energije i sl. Dočim su zadruge po definiciji<br />

oblici koji su povezani s područjem <strong>na</strong><br />

kome djeluju. Sve što ostvaruju, a imaju<br />

niz prednosti, sve to prenose u svoju<br />

okolinu, gdje su osnovane i bitno utječu<br />

<strong>na</strong> gospodarski, kulturni i uopće društveni<br />

život. Ako je, primjerice, jed<strong>na</strong> <strong>zadruga</strong><br />

<strong>na</strong>stala s ciljem da daje posao svojim <strong>zadruga</strong>rima,<br />

onda se o<strong>na</strong> ne može preseliti<br />

izvan granica Italije.<br />

PRO-COOP je jedan od<br />

projekata za promociju<br />

zadružnog sustava<br />

Kako bi onda talijanske zadružne<br />

tvrtke mogle biti prisutne u Hrvatskoj?<br />

Jed<strong>na</strong> <strong>zadruga</strong>, <strong>na</strong> primjer, <strong>na</strong>staje u<br />

maloj sredini, zaseoku. Postupno se o<strong>na</strong><br />

širi <strong>na</strong> županiju, regiju i <strong>na</strong> cijelu zemlju.<br />

Sada područje poslovanja <strong>na</strong>ših zadružnih<br />

tvrtki treba biti Europa. Naš je prvenstveni<br />

cilj da iskustva prenesemo u Europu,<br />

konkretno i u Hrvatsku. U tom dijelu<br />

pomaže dijelom i europsko zakonodavstvo<br />

koje se odnosi <strong>na</strong> zadruge. Porijeklom sam<br />

iz Udi<strong>na</strong>, provincije koja je dijelom graničila<br />

s vašom bivšom državom. To <strong>na</strong>m<br />

je bio uvijek bliski svijet i dolazili smo u<br />

sve dijelove te države. Kada je završio rat<br />

<strong>na</strong> tim područjima, ponovo sam počeo dolaziti<br />

u te krajeve, sada kao samostalne<br />

države, smatrajući da bi mogao prenijeti<br />

iskustva, z<strong>na</strong>nje i praksu talijanskoga<br />

zadružnog sustava. Uvijek sam bio dobro<br />

primljen. No kada sam govorio o poslovanju<br />

koje je uspješno i koje ide putem <strong>zadruga</strong>,<br />

<strong>na</strong>ilazio bi neki zid nerazumijevanja.<br />

Smatrao sam zato da je u svim tim<br />

krajevima potrebno ponovo reafirmirati<br />

zadruge, kulturološki objasniti što one uistinu<br />

jesu, prvenstveno kao uspješne tvrtke<br />

u Italiji, ali i one u SAD.<br />

PRO-COOP je jedan takav projekt za promociju<br />

zadružnog sustava, koji smo <strong>na</strong>činili<br />

za područje Balka<strong>na</strong>. Projekt <strong>na</strong>preduje,<br />

dobili smo fi<strong>na</strong>ncije od talijanske vlade,<br />

od <strong>na</strong>še regije i od Legacoopa. Dobre učinke<br />

projekt je ostvario posebno u Hrvatskoj.<br />

Uzeli ste ono <strong>na</strong>jbolje što se kao iskustvo<br />

iz Italije može prenijeti u hrvatski zadružni<br />

sustav. I ovim putem izražavam zadovoljstvo<br />

zbog postojeće suradnje. Ušli smo<br />

i u područje zakonodavstva o <strong>zadruga</strong>ma,<br />

vašeg Nacrta zako<strong>na</strong> o <strong>zadruga</strong>ma i dali<br />

<strong>na</strong>ša iskustva, mada je teško nešto olako<br />

prenijeti iz nekoga drugog zako<strong>na</strong>. <br />

4 nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

www.zadruge.hr

Zadruge bi trebale izvući<br />

ono <strong>na</strong>jbolje iz ljudi,<br />

učiti ih kakav trebaju<br />

imati odnos prema poslu,<br />

ostvariti kulturu rada<br />

Razmje<strong>na</strong> iskustava i konkretne<br />

aktivnosti uvijek su dobrodošle. Što bi<br />

<strong>na</strong>ša stra<strong>na</strong> trebala konkretno činiti prije<br />

ulaska u EU, kako bi bili što spremniji i<br />

<strong>na</strong> razini standarda europske zadruge?<br />

Bilo bi dobro s vaše strane kvalitetno<br />

pripremiti pravila koja se temelje <strong>na</strong> statutu<br />

europskog <strong>zadruga</strong>rstva. Tu i mi možemo<br />

pomoći kako bi se <strong>na</strong>ši uspješni modeli,<br />

koji su se dokazali u praksi, prenijeli<br />

u Hrvatsku.<br />

Hrvatsko gospodarstvo, pa tako i<br />

zadruge posluju u uvjetima gospodarske<br />

krize. Što <strong>na</strong>m možete reći o odrazu<br />

svjetske krize <strong>na</strong> <strong>zadruga</strong>rstvo općenito i<br />

kako je prevladati?<br />

Pitao bih vas za potvrdu makroekonomskih<br />

podataka koje posjedujem kada je riječ<br />

o Hrvatskoj. Koliko z<strong>na</strong>m, veliki ste<br />

uvoznici prehrambenih proizvoda, posebi-<br />

ZADRUGARSTVO<br />

I U KRIZI POSLUJE<br />

POZITIVNO<br />

Zadrugarstvo u Italiji ima vrlo dugu<br />

tradiciju i da<strong>na</strong>s se <strong>na</strong>jveći dio<br />

gospodarstva te zemlje organizira u<br />

različitim sektorima i u zadruge, od<br />

radničkih i socijalnih do stambenih<br />

i mnogih drugih profila <strong>zadruga</strong>. S<br />

visokom razinom djelotvornosti u<br />

radu i ostvarenom kulturom rada,<br />

zadruge su postale vlasnici brojnih<br />

pogo<strong>na</strong>, tvornica i ba<strong>na</strong>ka pa<br />

su impozantne brojke koje govore o<br />

ostvarenim rezultatima.<br />

I njih kao i svijet pogađa kriza, no<br />

<strong>zadruga</strong>rstvo posluje pozitivno, djelujući<br />

<strong>na</strong> teritorijalnom <strong>na</strong>čelu. Velike<br />

su talijanske kompanije <strong>na</strong>pustile<br />

taj princip i u bijegu za profitom<br />

djeluju po čitavom <strong>svijetu</strong>, sve do<br />

Indije i Kine, <strong>na</strong>ravno i u Hrvatskoj.<br />

www.zadruge.hr<br />

RAZGOVOR<br />

ce voća i povrća. To je samo primjer. U organiziranom<br />

sustavu zašto ne organizirati<br />

zadruge koje proizvode za potrebe tržišta<br />

koje već postoji i tako otvarati tisuće novih<br />

radnih mjesta. Evo kako to radimo u<br />

poljoprivredno-prehrambenom sektoru: sve<br />

povezujemo, od proizvođača, skladištenja,<br />

sve do kupca. To bi bila nova rad<strong>na</strong> mjesta<br />

u tom povezivanju. Nadalje, tu je sektor<br />

uslužnih <strong>zadruga</strong> gdje se krije veliki potencijal,<br />

rad<strong>na</strong> mjesta su tu! Nadalje, djeluju<br />

javne institucije i eksteritorijaliziraju troškove.<br />

Kao zadruge <strong>na</strong>stojimo tu koristiti ta<br />

sredstva. A potreb<strong>na</strong> je i inicijativa. Primjerice,<br />

prije dosta, dosta godi<strong>na</strong> 9 že<strong>na</strong><br />

ostalo je bez posla u jednom <strong>na</strong>šem mjestu.<br />

Osnovale su zadrugu i počele čistiti ki<strong>na</strong> da<br />

kupe djeci kruh, mlijeko. Došle su do toga<br />

da su u 2009. godini završile poslovanje<br />

zadruge sa 65 miliju<strong>na</strong> eura fakturiranog<br />

prihoda. Naravno, da<strong>na</strong>s imaju 1500 <strong>zadruga</strong>ra.<br />

Ali, trebalo je početi! Zadruge bi,<br />

u <strong>na</strong>čelu, trebale izvući ono <strong>na</strong>jbolje iz ljudi,<br />

učiti ih kakav trebaju imati odnos prema<br />

poslu, ostvariti kulturu rada. Jer to je<br />

posao koji dajem sebi, ali ga organiziram u<br />

zajednici s ostalim ljudima.<br />

U posljednje vrijeme dosta se govori o<br />

radničkim <strong>zadruga</strong>ma. Kako bi opisali taj<br />

pojam ili su to socijalne zadruge?<br />

Prema <strong>na</strong>šim zakonima imamo dvije vrste<br />

socijalnih <strong>zadruga</strong>: zadruge koje se tiču<br />

uključivanja osoba u svijet rada, s ciljem<br />

davanja poslova ljudima s posebnim potrebama<br />

i druge koje pružaju usluge stanovnicima<br />

i tvrtkama, pomoć starijim osobama,<br />

vrtići, medicinske sestre i sl. To su čiste socijalne<br />

zadruge. S druge strane postoje radničke<br />

zadruge, zadruge potrošača koje za<br />

svog <strong>zadruga</strong>ra trebaju ostvariti <strong>na</strong>jbolje<br />

rezultate, to im je cilj. U okviru zako<strong>na</strong> i u<br />

suglasju su s kolektivnim ugovorima o radu,<br />

one su tzv. korisničke zadruge.<br />

nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

Jamstveni, rotirajući<br />

fondovi podupiru nove<br />

zadruge<br />

U Hrvatskoj ljudi ostaju bez posla<br />

i dolaze do nekih sredstava, kao što<br />

su otpremnine. S tim sredstvima i<br />

pomoći uže lokalne i šire zajednice<br />

oni bi mogli osnivati zadrugu i početi<br />

se samozapošljavati. To u <strong>na</strong>s prilično<br />

uspješno ostvaruju zadruge branitelja.<br />

Mislite li da su to dobri oblici radničkih<br />

<strong>zadruga</strong>?<br />

Vama u Hrvatskoj tu manjka potpora<br />

ba<strong>na</strong>ka da bi se takve zadruge razvile. U<br />

Italiji to imamo. U uzajamne i jamstvene<br />

fondove u Italiji, tri posto zarada ide<br />

u te fondove. To su rotirajući fondovi koji<br />

daju potporu novim <strong>zadruga</strong>ma. Kad su u<br />

krizi neka dionička društva propala, čak<br />

su dobivali sredstva iz tih fondova, ako<br />

se prestrukturiraju u zadruge. Kapital se<br />

mogao i duplirati koji je ulagan u zadrugu,<br />

a <strong>na</strong>kon toga je stajala država, donesen<br />

je poseban zakon. Razlika je u tome<br />

što u društvima upravlja mali krug ljudi,<br />

a u zadruzi upravljaju <strong>zadruga</strong>ri. Primjerice,<br />

u jednom <strong>na</strong>šem mjestu propala<br />

je tvrtka koja se bavila metaloprerađivačkom<br />

djelatnosti. Ostali su tehničari i strojobravari<br />

bez posla, a vodila ih je jed<strong>na</strong><br />

že<strong>na</strong>. Po tom zakonu dokapitalizira<strong>na</strong> je<br />

novoosnova<strong>na</strong> <strong>zadruga</strong>. Povukli su otpremnine<br />

i uložili su u zadrugu. Dobili su<br />

potporu od fonda i dan-da<strong>na</strong>s uspješno<br />

posluju. Jamstvo je dala <strong>na</strong>ša zadruž<strong>na</strong><br />

institucija za jamstva, koju imamo <strong>na</strong> razini<br />

regije. Jamstve<strong>na</strong> institucija dijelom<br />

se fi<strong>na</strong>ncira iz doprinosa <strong>zadruga</strong>. I županija<br />

tu daje dio sredstava kako bi se pružala<br />

podrška novoosnovanim <strong>zadruga</strong>ma.<br />

Jamstva se daju bankama koje onda daju<br />

sredstva tim <strong>zadruga</strong>ma. Taj novac nije<br />

poklonjen već zarađen. I činovnici u državnom<br />

sektoru moraju imati svijest da<br />

ako su ljudi zaposleni, onda mogu dati<br />

sredstva u proračun. Najveća stavka su<br />

porezi <strong>na</strong> plaće. Sredstva koja <strong>zadruga</strong>ri<br />

dobivaju postupno ih vraćaju u fondove i<br />

to je sušti<strong>na</strong> rotirajućih fondova. Vlade bi<br />

se trebale baviti izgradnjom takvih sustava<br />

jer time jačaju razvitak i <strong>na</strong>staju rad<strong>na</strong><br />

mjesta. Imamo u sustavu <strong>zadruga</strong>rstva<br />

niz takvih institucija. Njima upravljaju<br />

upravni odbori koje delegiraju zadružni<br />

<strong>savez</strong>i. Sve ostaje u sustavu <strong>zadruga</strong>rstva.<br />

Sada pokrećemo i nove inicijative, kako<br />

bi imali što više sredstava u zadružnom<br />

sustavu. <br />

5

Očuvati izvor<strong>na</strong> <strong>na</strong>čela<br />

<strong>zadruga</strong>rstva<br />

Iz Među<strong>na</strong>rodne organizacije rada, Švicarska,<br />

vrlo zanimljivo izlaganje predstavio<br />

je Hagen Henry, predsjednik Ureda za<br />

zadruge, s temom “Među<strong>na</strong>rodni zadružni<br />

zakon”. Osim što je izrazio zadovoljstvo<br />

da zadruge kao specijalni oblici privređivanja<br />

postoje diljem svijeta, a vlada fi<strong>na</strong>ncijska<br />

kriza, o<strong>na</strong> i potiče <strong>na</strong> razmišljanje<br />

kako dalje i u <strong>zadruga</strong>rstvu. Među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong><br />

organizacija rada od svog <strong>na</strong>stanka<br />

1920. godine uvijek je poticala <strong>zadruga</strong>rstvo,<br />

uvjere<strong>na</strong> kako je to dobar put organiziranja<br />

ljudi da udruženi privrjeđuju.<br />

O<strong>na</strong> postavlja određene koncepcije i daje<br />

preporuke, a sada radi <strong>na</strong> agendi kako da<br />

se potakne zaposlenost. Potiče se i dijalog<br />

o politici i njezinu utjecaju <strong>na</strong> među<strong>na</strong>rodnoj<br />

razini, sređuje statistika oko <strong>zadruga</strong>rstva,<br />

jer je sadašnja nepouzda<strong>na</strong>, utječe<br />

<strong>na</strong> obrazovanje za integrativne procese,<br />

<strong>na</strong>stoji se više učiniti u politici pravnog<br />

savjetovanja. Riječ je o zakonskoj regulativi<br />

koju treba izgraditi u zadružnom<br />

sektoru, o među<strong>na</strong>rodnom zakonu o <strong>zadruga</strong>ma<br />

čije odredbe preuzimaju <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lni<br />

<strong>savez</strong>i ili jedni od drugih. Sve je veći<br />

interes za zadružno zakonodavstvo, ali<br />

je funkcio<strong>na</strong>lnost još nepodob<strong>na</strong>. Umjesto<br />

da se sačuvaju zadruge, sve više ih ide<br />

k tipu poduzetništva koje želi investicije<br />

radi profita. S druge strane, proizvodnja<br />

z<strong>na</strong>nja sve više preuzima mjesto u privređivanju<br />

pa o toj činjenici treba razmišljati,<br />

jer se u zadruge sve više udružuju ljudi<br />

koji pronose z<strong>na</strong>nja, odnosno z<strong>na</strong>nje postaje<br />

s<strong>na</strong>žnom pokretačkom silom.<br />

www.zadruge.hr<br />

U SREDIŠTU<br />

Zadruge nerijetko idu prema profitu i to je<br />

problem, jer i neki zakoni to potenciraju, a<br />

trebale bi okupljati ljude da skupa <strong>na</strong> svojim<br />

sredstvima rade pa i raspodjeljuju, a to<br />

se bitno razlikuje od profitne orijentacije.<br />

Tendencije govore i o jednoobraznosti za-<br />

Pozdravno pismo<br />

Jadranke Kosor,<br />

predsjednice Vlade<br />

RH<br />

Hagen Henry<br />

Poštova<strong>na</strong> gospođo Stecca,<br />

Zahvaljujem <strong>na</strong> pozivu za sudjelovanjem<br />

<strong>na</strong> konferenciji “Zadrugarstvo<br />

– izazov u krizi”.<br />

Budući da zbog spriječenosti nisam<br />

u mogućnosti sudjelovati u radu<br />

konferencije, želim ovom prigodom<br />

uputiti srdačne pozdrave Vama<br />

osobno te svim sudionicima i sudionicama<br />

zaželjeti dobrodošlicu u <strong>na</strong>š<br />

glavni grad i puno uspjeha u radu.<br />

Imajući <strong>na</strong> umu z<strong>na</strong>čaj Hrvatskog<br />

<strong>savez</strong>a <strong>zadruga</strong> kao i organizaciju<br />

<strong>zadruga</strong>rstva u Hrvatskoj, a posebice<br />

njegovu ulogu u sadašnjim gospodarskim<br />

okolnostima, Vlada Republike<br />

Hrvatske prihvatila je pokroviteljstvo<br />

<strong>na</strong>d <strong>na</strong>vedenim događanjem.<br />

Kao predsjednica Vlade RH podržavam<br />

osnivanje i rad <strong>zadruga</strong>, posebice<br />

stoga što rad u zadruzi počiva<br />

<strong>na</strong> uzajamnom razumijevanju i podršci<br />

svih članova zadruge, <strong>na</strong> zajedničkim<br />

<strong>na</strong>porima u cilju postizanja<br />

dobrih rezultata rada. Pri tome,<br />

pored krajnje materijalne koristi, takva<br />

vrsta udruživanja rada, vješti<strong>na</strong><br />

i stručnosti, može i treba imati<br />

i druge prednosti – zadovoljstvo<br />

onim što se radi i čime se pridonosi<br />

općem dobru.<br />

Uvjere<strong>na</strong> sam da će se kroz rasprave,<br />

razmjenu iskustava i primjera<br />

dobre prakse, z<strong>na</strong>čajno pridonijeti<br />

daljnjem učinkovitijem promicanju<br />

i os<strong>na</strong>živanju <strong>zadruga</strong>rstva u Hrvatskoj,<br />

Europi i <strong>svijetu</strong>. Jed<strong>na</strong>ko tako,<br />

konferencija će zasigurno pridonijeti<br />

iz<strong>na</strong>laženju <strong>na</strong>jboljih mogućih <strong>na</strong>či<strong>na</strong><br />

smanjenja utjecaja globalne krize<br />

<strong>na</strong> sve oblike <strong>zadruga</strong>rstva te njegovoj<br />

opstojnosti.<br />

Peter Vrisk<br />

Još jednom Vas srdačno<br />

pozdravljam,<br />

S poštovanjem.<br />

PREDSJEDNICA<br />

Jadranka Kosor, dipl. iur.<br />

nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

ko<strong>na</strong> s trgovačkim društvima. Ulagači su<br />

tako odnijeli prevagu u regulativi, pa je sve<br />

više riječi o “krizi pravne regulative”. Da<strong>na</strong>s<br />

se u <strong>svijetu</strong> pojačano organiziraju u zadruge<br />

‘trustovi mozgova’, <strong>na</strong>glašavaju se ciljevi<br />

tzv. održivog razvoja, postizanje socijalne<br />

pravde. Naše preporuke i rezolucije, ističu iz<br />

Među<strong>na</strong>rodne organizacije rada, i zadružni<br />

zakon, mogu se smatrati izvornim zakonodavstvom<br />

i bilo bi dobro da se tako i prihvaćaju.<br />

Godine 2001. i UN je donio smjernice<br />

o <strong>zadruga</strong>rstvu koje su prihvatile gotovo<br />

sve vlade. Usuglašavanje u gotovo svim<br />

zemljama je z<strong>na</strong>čajni demokratski proces u<br />

kome je sudjelovalo oko 700 miliju<strong>na</strong> ljudi.<br />

Svi su za to da se održe različiti oblici <strong>zadruga</strong>rstva.<br />

Naglasak je <strong>na</strong> očuvanju izvornih<br />

<strong>zadruga</strong>, uvažavajući biorazličitosti koju<br />

treba artikulirati s kulturnom raznolikošću<br />

u <strong>svijetu</strong> i za takav pristup je potreb<strong>na</strong><br />

metodologija kako bi pokazali u čemu<br />

zadruge imaju prednosti, a imaju ih u<strong>na</strong>toč<br />

nekim nedostacima, istaknuo je Hagen.<br />

Ovaj ugledni među<strong>na</strong>rodni stručnjak potkrijepio<br />

je svoja razmišljanja nizom dokume<strong>na</strong>ta<br />

svjetske organizacije rada, među<strong>na</strong>rodnog<br />

prava i preporuka, vezanih<br />

<strong>na</strong> među<strong>na</strong>rodni zakon o <strong>zadruga</strong>ma, koji<br />

postavlja određene standarde za zakonodavce<br />

u pojedinim zemljama, što će dobro<br />

doći kod donošenja i hrvatskog zako<strong>na</strong> o<br />

<strong>zadruga</strong>ma, što predstoji.<br />

U <strong>zadruga</strong>ma razvijati<br />

više djelatnosti<br />

Iz Republike Slovenije <strong>na</strong> konferenciji je sudjelovao<br />

Peter Vrisk, predsjednik Zadružnog<br />

<strong>savez</strong>a Slovenije i prvi potpredsjednik <br />

7

COPA-COGECA, europskog udruženja poljoprivrednika,<br />

u kojEM se udružuje 60 europskih<br />

organizacija poljoprivrednika. Slovenski<br />

zadružni <strong>savez</strong> sudjeluje i u Europskom<br />

udruženju <strong>zadruga</strong>, COGECA.<br />

Jasnoćom u izlaganju potkrijepljenim nizom<br />

statističkih podataka predstavio je<br />

slovensko <strong>zadruga</strong>rstvo koje <strong>na</strong>m može<br />

poslužiti kao primjer u organiziranju i poslovanju.<br />

Slovenija ima dugotrajnu tradiciju<br />

u <strong>zadruga</strong>rstvu (od 19. st.), no ob<strong>na</strong>vljanje<br />

<strong>zadruga</strong>rstva započinje 70-ih godi<strong>na</strong><br />

20. st., kada je osnovan Zadružni <strong>savez</strong><br />

Slovenije. Novi zakon o <strong>zadruga</strong>ma donesen<br />

je 1992., a dopunjivan 2007. i 2008.<br />

godine. Od 1. svibnja 2004. Republika Slovenija<br />

je u sastavu EU-a. Zadrugarstvo je<br />

ostvarilo z<strong>na</strong>tne rezultate u gospodarstvu,<br />

primjerice, sve mljekare u Sloveniji su zadružne.<br />

Riješili su probleme upravljanja i<br />

upravni i <strong>na</strong>dzorni odbori uspješno vode<br />

zadruge, nema sukoba centralizacije države<br />

i periferije, a sve je više i političke podrške<br />

<strong>zadruga</strong>rstvu. Slovenskim <strong>zadruga</strong>ma<br />

vraće<strong>na</strong> je sva imovi<strong>na</strong> oduzeta u prijašnjim<br />

sustavima, a posebno Vrisk ističe<br />

udjele <strong>zadruga</strong>rstva u fi<strong>na</strong>ncijskom sektoru,<br />

gdje su stekli više od 700 miliju<strong>na</strong> eura<br />

(Dežel<strong>na</strong> banka Slovenije d.d.). Djeluju<br />

putem Kapitalne zadruge, koja je <strong>na</strong>jveći<br />

vlasnik u poljoprivrednoj banci (Deželnoj<br />

banci Slovenije). Najveći dio <strong>zadruga</strong> djeluje<br />

u poljoprivredi, trgovini, strukovnom<br />

sektoru, sektoru nekretni<strong>na</strong> ... Prosjek prihoda<br />

po zadruzi je 9 miliju<strong>na</strong> eura, a ukupno<br />

zadruge ostvaruju prihod veći od 680<br />

miliju<strong>na</strong> eura.<br />

Vrisk je iznio niz podataka o prometu dobara,<br />

gdje zadruge otkupljuju <strong>na</strong>jveći broj<br />

goveda za klanje, mlijeko, krumpir, grožđe,<br />

povrće ... Iza svega stoji Zadružni <strong>savez</strong><br />

Slovenije, koji podupire razvoj <strong>zadruga</strong>rstva<br />

i zastupa interese svojih članica.<br />

I ne samo to, oni vode interesno zastupanje,<br />

imaju zadružnu reviziju, organiziraju<br />

savjetovanja, promoviraju <strong>zadruga</strong>rstvo,<br />

koriste se modernim informatičkim<br />

sredstvima, potiču obrazovanje i jake među<strong>na</strong>rodne<br />

kontakte. Upravo ta suradnja<br />

omogućuje im gotovo dnevno praćenje<br />

što se zbiva u poljoprivredi i <strong>zadruga</strong>rstvu<br />

Europske komisije i tako utječu <strong>na</strong> ukupno<br />

oblikovanje poljoprivredne politike<br />

EU-a.<br />

<strong>Hrvatski</strong>m <strong>zadruga</strong>rima Vrisk je poručio<br />

da razvijaju u <strong>zadruga</strong>ma više djelatnosti,<br />

jer se pokazalo da tzv. specijalne<br />

zadruge (primjerice, one za mlijeko) teže<br />

posluju. Pa kada jed<strong>na</strong> djelatnost ne<br />

<strong>na</strong>đe mjesto <strong>na</strong> tržištu, posluje se preko<br />

U SREDIŠTU<br />

neke druge i tako <strong>zadruga</strong> opstaje i u kriznim<br />

situacijama. Također, uspjeh nije<br />

moguć bez permanentnog osposobljavanja<br />

i obrazovanja <strong>zadruga</strong>ra, jer su vrlo<br />

brze tehnološke promjene kao i one <strong>na</strong><br />

tržištu. Usto ističe važnost informiranja,<br />

gdje je potrebno stalno ukazivati <strong>na</strong> važnost<br />

<strong>zadruga</strong>rstva u društvu. Na veći broj<br />

konkretnih pitanja sudionika o stanju <strong>zadruga</strong>rstva,<br />

Vrisk je istaknuo stajalište da<br />

se zadružni sustav treba izboriti za subvencije<br />

<strong>zadruga</strong>rima, jer oni već od 60 do<br />

70 posto subvencija ostvaruju za svako<br />

domaćinstvo. Poticaji iz EU-a idu preko<br />

posebne agencije koju je osnovala Vlada,<br />

sredstva se daju putem <strong>na</strong>tječaja. Mnogo<br />

je toga riješeno u europskim zemljama i<br />

treba ići u te zemlje, istaknuo je Vrisk i<br />

već stečeno u tim sredi<strong>na</strong>ma prilagođavati<br />

u vlastitoj zemlji.<br />

Važno je osigurati poticaje<br />

za <strong>zadruga</strong>rstvo, jer i<br />

<strong>zadruga</strong>r također želi dobit<br />

Svoje poglede <strong>na</strong> trendove poslovanja<br />

poljoprivrednih <strong>zadruga</strong> u EU-u i o ulozi<br />

COGECA iz Briuxellesa iznio je Prodromos<br />

Kalaitzis. U sustavu europskog <strong>zadruga</strong>rstva<br />

potrebno je usavršiti komunikaciju<br />

jer je izrazito velik broj subjekata.<br />

Zadruge su nedovoljno popularne pred<br />

<strong>na</strong>stupom profitnih organizacija. Zato se<br />

trebaju oslanjati <strong>na</strong> međusobnu suradnju<br />

i povezivati radi što učinkovitijeg izlaska<br />

<strong>na</strong> tržište. Zadruga je društvo osoba, a pojedi<strong>na</strong>c<br />

kao proizvođač malo z<strong>na</strong>či za tržište<br />

ako nije povezan s drugim osobama,<br />

Prodromos Kalaitzis<br />

Sudionici panel rasprave<br />

istaknuo je Prodromos. Postoje tako i primjeri<br />

<strong>zadruga</strong> gdje su <strong>zadruga</strong>ri iz više zemalja.<br />

Europska <strong>zadruga</strong> nije ograničenje,<br />

ako se prilagođava taj model u statutima<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnoj razini. Važno je jasno uočiti<br />

potrebe koje mogu biti pokretač <strong>na</strong>ših<br />

razmišljanja i aktiviteta. No tu i banke<br />

mogu biti zapreka jer one polaze od stava<br />

da je važno fi<strong>na</strong>ncirati i zadruge, ali <strong>na</strong><br />

svakodnevnoj razini. Čim se dugoročnije<br />

nešto želi postići, <strong>na</strong>stupaju problemi i<br />

mnogi propadaju. Tu se onda gubi smisao<br />

djelovanja zadruge, nema konkurentnosti<br />

i podrške vrijednosti <strong>na</strong> tržištu. Pa ipak,<br />

veći<strong>na</strong> <strong>zadruga</strong> pokazuje stabilno poslovanje,<br />

što ide u prilog njihovoj podršci.<br />

Stoga ocjenjuje važnim da se osiguravaju<br />

poticaji za <strong>zadruga</strong>rstvo, za <strong>zadruga</strong>ra<br />

jer je on korisnik koji također želi dobit,<br />

pristup <strong>na</strong> tržište, ali vlasništvo korisnika<br />

razlikuje se od trgovačkog društva. EU tu<br />

<strong>na</strong>stoji sudjelovati, utjecati <strong>na</strong> moć sudionika<br />

<strong>na</strong> tržištu i osiguravati uvjete fair<br />

playa, posebno kada je riječ o plasmanu<br />

roba u supermarkete i sl. Plaćaju <strong>na</strong>kon 6<br />

mjeseci, a kada i taj termin dođe, ucjenjuju<br />

umanjujući cijene i sl. U EU-u se <strong>na</strong>stoji<br />

obraniti položaj <strong>zadruga</strong>ra, a tu se opet<br />

ističu poticaji kao važan čimbenik za početak<br />

mladih <strong>zadruga</strong>ra, smanjivanje troškova,<br />

troškova promocije, jer su tu sredstva<br />

<strong>na</strong>jpotrebnija. <br />

8 nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

www.zadruge.hr

Temelj <strong>na</strong>šega <strong>na</strong>stupa je<br />

stručnost, obrazovanost i<br />

stalno usavršavanje, jer ako<br />

toga nema izostaju rezultati<br />

O radničkim <strong>zadruga</strong>ma u uslužnom sektoru<br />

u Italiji sudionike konferencije je upoz<strong>na</strong>o<br />

Alberto Armuzzi, predsjednik Saveza<br />

uslužnih <strong>zadruga</strong> (Legacoop) iz Bologne.<br />

Smatra da je ogroman broj <strong>zadruga</strong>ra u<br />

<strong>svijetu</strong> (više od 150 miliju<strong>na</strong>) s<strong>na</strong>ga koja <br />

Alberto Armuzzi<br />

www.zadruge.hr<br />

U SREDIŠTU<br />

IZVORNE OBAVIJESTI IZ MINISTARSTAVA I HAMAG-a<br />

<strong>Hrvatski</strong> <strong>savez</strong> <strong>zadruga</strong> upriličio je tijekom rada konferencije i panel<br />

raspravu o temi: Stanje u <strong>zadruga</strong>rstvu – iskustva i izazovi. Željelo<br />

se prisutne <strong>zadruga</strong>re obavijestiti posebno o potporama za poticanje<br />

gospodarstva i to direktno od predstavnika pojedinih ministarstava.<br />

Sudionici konferencije postavili su pitanja uglavnom o potporama i <strong>na</strong>činu<br />

njihova ostvarivanja. Panel raspravu vodila je Ilda Stanojević iz HSZ-a.<br />

Izlagači uvodnih tema bili su: Tiha<strong>na</strong> Kraljić iz Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva,<br />

rav<strong>na</strong>teljica Uprave za malo gospodarstvo, mr. sc. Ire<strong>na</strong> Jahutka, <strong>na</strong>čelnica Sektora<br />

za strukturne i tržišne mjere u ribarstvu, Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog<br />

razvoja, Nevenka Benić iz Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti,<br />

v.d. rav<strong>na</strong>teljica Uprave za hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih<br />

obitelji, Tomislav Kovačević, HAMAG, predsjednik Uprave te iz HSZ-a, Vedra<strong>na</strong> Stecca,<br />

predsjednica Uprave.<br />

ZA POTPORE SE TREBA NA VRIJEME PRIJAVLJIVATI<br />

U izlaganju Tihane Kraljić prevladavale su obavijesti o mogućnostima mikrokreditiranja,<br />

s kamatnim stopama ovisno od stopa u pojedinoj županiji i ostvarivanju programa Vlade<br />

u RH za malo i srednje poduzetništvo, te je <strong>na</strong>glaše<strong>na</strong> uloga <strong>zadruga</strong> kao dio maloga<br />

gospodarstva. Iako se zadruge mogu <strong>na</strong>tjecati za razne potpore, važno ih je podržavati<br />

jer mogu pridonijeti konkurentnosti maloga gospodarstva.<br />

Sve vrste potpora su objavljene početkom 2010. godine, a isplatit će se poduzetnicima<br />

200 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> bespovratno i poželjno je sudjelovanje <strong>zadruga</strong> u <strong>na</strong>tječajima,<br />

jer su one mali poduzetnici i mogu se jed<strong>na</strong>kopravno <strong>na</strong>tjecati, ne samo za projekt<br />

razvoja <strong>zadruga</strong>rstva, već i za sve ostale projekte, primjerice, za potporu učinkovitosti<br />

maloga gospodarstva, uvođenje novih tehnologija, <strong>na</strong>bavu opreme, za projekt<br />

“Gazele”, za poduzetništvo že<strong>na</strong>, mladih i sl. No za potpore se treba <strong>na</strong> vrijeme prijavljivati.<br />

Založila se za bolju statistiku o <strong>zadruga</strong>rstvu, dok je praćenje ostvarivanja projekata<br />

dobro ustrojeno u ministarstvu. Upoz<strong>na</strong>la je <strong>zadruga</strong>re i za mogućnost kreditiranja<br />

projekata od 200.000 do 5 miliju<strong>na</strong> kn za mikrokreditiranje u županijama i s kamatnim<br />

opterećenjima, da to koriste. Njezin je prijedlog, a u raspravi pozdravljen, da se<br />

učini međuministarska suradnja <strong>na</strong> projektu ‘Poduzetništvo u kulturi’ u raspravama i<br />

aktivnostima oko <strong>zadruga</strong>rstva, posebice oko izlaska s planom poticaja s jednim javnim<br />

pozivom, a ne da to čini svako ministarstvo.<br />

Posebnu pozornost izazvalo je izlaganje Nevenke Benić koja se založila za poticanje<br />

osnivanja novih <strong>zadruga</strong> radi zapošljavanja branitelja. Većinu <strong>zadruga</strong> branitelja čine one<br />

iz sektora poljoprivrede. Te zadruge već izlaze s proizvodima <strong>na</strong> tržište i sudjeluju i u<br />

izvozu, ali zadruge branitelja su organizirane i u brojnim drugim, proizvodnim, uslužnim<br />

i inim djelatnostima. Postoje i zadruge koje opskrbljuju trgovačke lance i sl. Poticajne su<br />

zadruge koje proizvode <strong>na</strong> prihvatljiv ekološki <strong>na</strong>čin voće i povrće, a tu su i potpisani ugovori<br />

i posebno se potiču zadruge koje proizvode autohtono voće i povrće. I dalje vrijedi<br />

<strong>na</strong>tječaj da se novoj zadruzi branitelja dodjeljuje 150 tisuća kn poticajnih sredstava, kao<br />

početni kapital. Do sada je Ministarstvo branitelja pomoglo fi<strong>na</strong>ncijski 271 zadrugu i uloženo<br />

je više od 40 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong>. Zadruge branitelja organiziraju sajam <strong>zadruga</strong> gdje se<br />

može vidjeti njihova proizvodnja. Sređuje se baza podataka o proizvodima i zemljištu, te<br />

da se dođe do markica <strong>na</strong> proizvodima, <strong>na</strong> kojima bi se vidjelo da je to ‘proizvod <strong>zadruga</strong><br />

branitelja’, kako bi se z<strong>na</strong>lo da je proizvod proizveden u Hrvatskoj, ekološki čist. Brojni su<br />

primjeri <strong>zadruga</strong> koji to već čine, od maslinika i maslinova ulja do ostalih.<br />

TRAŽI SE NAČIN ZA RAVNOPRAVNO FINANCIRANJE<br />

U posljednje vrijeme niknule su brojne ribarske zadruge koje već okupljaju više od 800<br />

članova. Ire<strong>na</strong> Jahutka osvrnula se <strong>na</strong> specifičnost ribarskih <strong>zadruga</strong>, koje su bitne u samoj<br />

organizaciji i provođenju mjera <strong>na</strong> tržištu. Tu je važno djelovanje mehanizama za biozaštitu<br />

u moru i slatkih voda. Potaknulo se udruživanje u zadruge jer je do tada ribar<br />

sam lovio ribu i pro<strong>na</strong>lazio tržište. Povećali smo iznos kompenzacija za ulov bijele ribe od<br />

14 <strong>na</strong> 22 posto i to je potaknulo udruživanje.<br />

Sufi<strong>na</strong>nciraju se projekti za ribarske zadruge za njihovo poslovanje. Time se čine pretpostavke<br />

za sudjelovanje u ribarstvu temeljem propisa EU-a. U 2010. godini imamo<br />

10 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> za poticanje ribarskih <strong>zadruga</strong>, za zemljište, za opremu, hladnjače<br />

i sl.<br />

Tomislav Kovačević upoz<strong>na</strong>o je <strong>zadruga</strong>re o fi<strong>na</strong>nciranju <strong>zadruga</strong>. Istaknuo je da i <strong>zadruga</strong><br />

ima <strong>na</strong> raspolaganju sve instrumente koje su izložile sve institucije Vlade RH. Kod<br />

fi<strong>na</strong>nciranja <strong>zadruga</strong> ima dosta nedorečenosti zakonskih akata, što će se vjerojatno riješiti.<br />

Događa se da se javi nekoliko <strong>zadruga</strong>ra koji su osnovali zadrugu, unijeli su svoju<br />

imovinu i kada je potrebno 30 posto vlastitog udjela, onda <strong>na</strong>staju problemi. To su početnici<br />

nova ZADRUGA koji nemaju siječanj-ožujak ni nekretni<strong>na</strong> 2010. niti vlastito zemljište i pitanje kako onda fi<strong>na</strong>ncirati, a<br />

potreb<strong>na</strong> su jamstva. Ovo se pitanje razmatra i traži se <strong>na</strong>čin za ravnopravno sudjelovanje<br />

fi<strong>na</strong>nciranja.<br />

9

itno može utjecati <strong>na</strong> izlazak iz krize.<br />

Koncept uzajamnosti i odgovornosti moraju<br />

prevladati u tom procesu, ali bez zanemarivanja<br />

zadružnih vrijednosti, bez<br />

prisile (on je za princip ‘otvorenih vrata’<br />

za te vrijednosti). To se, prije svega, odnosi<br />

<strong>na</strong> čuvanje autonomije <strong>zadruga</strong>rstva<br />

od <strong>na</strong>srtaja raznih lobija. Suprotno, <strong>zadruga</strong>rstvo<br />

treba dokazati da je za suradnju<br />

sa svima. Temelj <strong>na</strong>šega <strong>na</strong>stupa, ističe, je<br />

stručnost i obrazovanost i stalno usavršavanje,<br />

jer ako toga nema izostaju rezultati.<br />

U Italiji su već u Ustavu iz 1946. unesene<br />

odredbe o <strong>zadruga</strong>rstvu. Do da<strong>na</strong>s su se<br />

zadruge izgradile kao moderne tvrtke, pa<br />

i u krizi zadržavaju intenzitet rada i nikoga<br />

ne otpuštaju s posla. Zadruge se, za razliku<br />

od dioničkih društava, odgovornije<br />

odnose i prema okolišu. Osim što imamo<br />

uređeno zakonodavstvo i statute, potpisujemo<br />

sa sindikatima kolektivne ugovore,<br />

čime se štiti <strong>zadruga</strong>r, radnik. U doradi zako<strong>na</strong><br />

iz 2003. općenito su se reafirmirala<br />

pravila djelovanja <strong>zadruga</strong>, a jedno od<br />

poglavlja je tz. ‘povrat iznosa’, koji se tiče<br />

sigurnosti <strong>zadruga</strong>ra kada izlaze iz zadružne<br />

organizacije, pri čemu im je osigurano<br />

30 posto povrata godišnjeg iznosa<br />

plaća. Općenito, sada u Italiji rade <strong>na</strong> tome<br />

da se smanji porezno opterećenje rada<br />

i da se snizi cije<strong>na</strong> rada, ali bez otpuštanja<br />

s posla. Za promociju <strong>zadruga</strong>rstva uspijevaju<br />

od dobiti izdvajati 3 posto, što osigurava<br />

više od 300 miliju<strong>na</strong> eura isključivo<br />

za promociju. Na pitanja sudionika<br />

konferencije o prednostima udruživanja<br />

u zadruge, Armuzzi je iznio niz primjera<br />

koji govore da zadruge mogu osnivati i<br />

nove tvrtke, ali to nije povezano uz kapital<br />

i vlasništvo, već da ostvaruju dobit <strong>zadruga</strong>rima.<br />

Samo je podjela dobiti u korist<br />

<strong>zadruga</strong>ra, a ne vlasnika kapitala.<br />

Povoljnije stanovanje i<br />

ukupni socijalni položaj<br />

putem <strong>zadruga</strong><br />

O radu stambenih <strong>zadruga</strong> u Italiji govorio<br />

je Franco Lazzari, predsjednik <strong>zadruga</strong><br />

sta<strong>na</strong>ra Ansaloni iz Bologne. Različiti<br />

interesi <strong>zadruga</strong>re <strong>na</strong> određenom teritoriju<br />

povezuju u stambenim <strong>zadruga</strong>ma, što<br />

zbog iz<strong>na</strong>jmljivanja kuća, što zbrinjavanja<br />

starijih osoba ili gradnje novih stambenih<br />

jedinica koje su prilagođene sta<strong>na</strong>rima,<br />

primjerice, invalidima i sl. Iznio je<br />

zanimljiv podatak da su uz dom za starije<br />

osobe izgradili i vrtić pa se stariji ljudi,<br />

djedovi i bake, svakodnevno susreću s<br />

djecom i njihovom igrom.<br />

U SREDIŠTU<br />

Ljudi su kooperativni, <strong>na</strong> primjer, svih deset<br />

sta<strong>na</strong>ra jedne zadružne zgrade imaju<br />

sve ključeve svih stanova, pa je povjerenje<br />

veliko i djeluju brzo te si pomažu ako dolazi<br />

do nekih nepredviđenih situacija. Sta<strong>na</strong>ri<br />

organizirani putem <strong>zadruga</strong> imaju male<br />

<strong>na</strong>jamnine, a lokal<strong>na</strong> <strong>zajednica</strong> također<br />

pomaže u zbrinjavanju. U stambenim <strong>zadruga</strong>ma<br />

pokreću se razne aktivnosti, sve<br />

do izleta sta<strong>na</strong>ra, zajedničkog druženja i sl.<br />

Koliko je važno ovo <strong>zadruga</strong>rstvo vidi se iz<br />

podatka da su u okolici Bologne izgradili<br />

7000 stanova i da su pred izgradnjom još<br />

3000. Ti su stanovi za četvrtinu cijene povoljniji<br />

od onih <strong>na</strong> slobodnom tržištu!<br />

U Italiji je razvijeno i socijalno <strong>zadruga</strong>rstvo,<br />

a o tim vrstama <strong>zadruga</strong> izlagao je<br />

Dario Parisini, predstavnik zadružnog <strong>savez</strong>a<br />

CONFCOOPERATIVE Fruili. Stvaranje<br />

bogatstava uvijek potiče i pitanje kako ga<br />

rasporediti u društvu, a tu se kriju razne<br />

anomalije. U socijalnim <strong>zadruga</strong>ma <strong>na</strong>glasak<br />

je <strong>na</strong> darivanju, uzajamnom povjerenju.<br />

Nasuprot tome, aktual<strong>na</strong> kriza sve više<br />

pokazuje kapitalistički model, gdje se sve<br />

zasniva <strong>na</strong> razmjeni dobara i usluga, a tu<br />

nema čovjeka, morate platiti i vlastitoj djeci<br />

ako vam učine neku uslugu. Zato u socijalnim<br />

<strong>zadruga</strong>ma traže drukčije elemente<br />

i po<strong>na</strong>šanja koja se zasnivaju <strong>na</strong> radu, ali<br />

i povjerenju ljudi jednih u druge. Oni izučavaju<br />

stanje <strong>na</strong> svome teritoriju i <strong>na</strong>stoje<br />

tu pro<strong>na</strong>ći razne aktivnosti, primjerice, oko<br />

skupljanja otpada i izvlačenju svega što se<br />

može postići u aktiviranju ljudi da rade. To<br />

se odnosi <strong>na</strong> cijelu skalu osoba s posebnim<br />

potrebama, gdje djeluju socijalne zadruge<br />

pojedi<strong>na</strong>ca i one koje pružaju razne usluge:<br />

održavanje zelenih površi<strong>na</strong>, skuplja-<br />

Franco Lazzari<br />

nje otpada, čišćenje ureda i sl. Stvaraju zajedničku<br />

dobit koja vrijedi za sve članove<br />

zadruge <strong>na</strong> <strong>na</strong>čelu uzajamnosti.<br />

Iako je ovdje riječ o sažecima izlaganja,<br />

konferencija je uspjela potaknuti <strong>na</strong>še <strong>zadruga</strong>re<br />

<strong>na</strong> raspravu, što potvrđuje niz pitanja<br />

koja su postavljali, a za vjerovati je<br />

da će mnogi i posjetiti zadruge u Italiji,<br />

Sloveniji ili nekoj drugoj zemlji u EU-u<br />

te širiti spoz<strong>na</strong>je o tome kako se ostvaruje<br />

istinsko <strong>zadruga</strong>rstvo.<br />

Nisu li zadruge upravo<br />

sustav za borbu protiv krize?<br />

<strong>Hrvatski</strong> <strong>savez</strong> <strong>zadruga</strong> posebno je surađivao<br />

s partnerom iz Italije - Zadružnim<br />

<strong>savez</strong>om iz Udi<strong>na</strong> (Legacoop) i njezinim<br />

potpredsjednikom Lorisom Asquinijem.<br />

Osim pomoći da se konferencija održi <strong>na</strong><br />

postignutoj razini, L. Asquini prezentirao<br />

je sa svojom ekipom posebno priređen informatički<br />

projekt pod <strong>na</strong>zivom: “Projekt<br />

PRO-COOP - ciljevi i učinci”, koji je <strong>na</strong><br />

raspolaganju <strong>na</strong>šem zadružnom sustavu i<br />

i svim zemljama <strong>na</strong> Balkanu, a postavljen<br />

je <strong>na</strong> internetu.<br />

Asquini je pohvalio dobru suradnju s <strong>Hrvatski</strong>m<br />

<strong>savez</strong>om <strong>zadruga</strong> i smatra da su<br />

dragocje<strong>na</strong> sučeljavanja u vremenima u<br />

kojima živimo o <strong>zadruga</strong>rstvu i njegovom<br />

u<strong>na</strong>pređivanju. Dijalog, kako je istaknuo,<br />

važan je za vlastiti identitet i za razvijanje<br />

svijesti o <strong>zadruga</strong>rstvu. Projektima se želi<br />

promicati <strong>zadruga</strong>rstvo i otvorenost za<br />

suradnju, sa željom da se pomogne u krizi<br />

kako bi se povećao broj <strong>zadruga</strong> kao modela<br />

u kome je moguće angažirati ljude u<br />

zajedništvu, a ne samo za profit. Ako <br />

Dario Parisini<br />

10 nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

www.zadruge.hr

Vedra<strong>na</strong> Stecca govori <strong>na</strong> Konferenciji<br />

je zadružni svijet s<strong>na</strong>žan u EU-u i cijeloj<br />

Europi, onda mogu biti jake i intervencije<br />

tog sustava u Uniji (ipak su, kako je istaknuo,<br />

‘brojke s<strong>na</strong>ga’). Tvrtke, velika dionička<br />

društva u globalizaciji, <strong>na</strong>puštaju<br />

teritorij i bježe za profitom. Naša je s<strong>na</strong>ga<br />

da se teritorijalno vežemo i tu organiziramo<br />

zadruge, jer sada imamo više mogućnosti<br />

za razvitak i rast. To se <strong>na</strong>glašava<br />

i za <strong>na</strong>še stanje nedovoljne proizvodne<br />

organiziranosti i velikog broja nezaposlenih.<br />

Jer, uvijek je u raznim krizama broj<br />

<strong>zadruga</strong> rastao, ljudi se oslanjaju <strong>na</strong> vlastite<br />

s<strong>na</strong>ge i zadovoljavaju potrebe svoje<br />

www.zadruge.hr<br />

U SREDIŠTU<br />

uže sredine. No treba postaviti i pitanje o<br />

tomu zašto su zadruge organizirane i dobro<br />

posluju i u <strong>na</strong>jrazvijenijim zemljama?<br />

Nisu li one upravo sustav za borbu protiv<br />

krize? One sve više djeluju <strong>na</strong> regulaciju<br />

poreznog sustava i sl., zato u Italiji imamo<br />

više od 75.000 <strong>zadruga</strong> koje ostvaruju<br />

8 posto BDP-a. Smatra, također, da treba<br />

djelovati u poljoprivredno-industrijskom<br />

sektoru jer je tu moguće veće upošljavanje<br />

i tragati za projektima koji mogu dati<br />

rezultat u vlastitoj sredini, <strong>na</strong> vlastitom<br />

z<strong>na</strong>nju. Pozvao je <strong>na</strong> veće povezivanje zadružnih<br />

tvrtki Hrvatske i Italije. <br />

Loris Asquini Vedra<strong>na</strong> Stecca —<br />

Zaključ <strong>na</strong> riječ <strong>na</strong> Konferenciji<br />

nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

Vedra<strong>na</strong> Stecca,<br />

predsjednica Uprave HSZ-a<br />

S OPTIMIZMOM U<br />

BUDUĆI RAZVOJ<br />

HRVATSKOG<br />

ZADRUGARSTVA<br />

Kako je konferencija nedvojbeno<br />

ostvarila postavljeni cilj<br />

o tome da se hrvatski<br />

<strong>zadruga</strong>ri susretnu s uglednim<br />

stručnjacima iz EU-a i da<br />

zajednički razmotre koji<br />

su izazovi <strong>zadruga</strong>rstva u<br />

zajedničkoj gospodarskoj krizi,<br />

V. Stecca, predsjednica Uprave<br />

HSZ-a, iznijela je nekoliko<br />

zaključnih stavova, koje sažeto<br />

objavljujemo<br />

Ove prezentacije o iskustvima u<br />

<strong>zadruga</strong>rstvu zemalja EU-a su<br />

iznimno korisne za <strong>na</strong>še <strong>zadruga</strong>re<br />

i za sve <strong>na</strong>s u zadružnom<br />

sustavu.<br />

Zadruge imaju mogućnosti širenja<br />

u raznim sektorima, posebice<br />

socijalnom, stambenom, radničkom<br />

kako bi se potaknulo zapošljavanje<br />

i smanjila nezaposlenost.<br />

Među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> organizacija rada<br />

je od svog <strong>na</strong>stanka 1920. godine<br />

uvijek poticala <strong>zadruga</strong>rstvo,<br />

uvjere<strong>na</strong> da je to dobar put organiziranja<br />

ljudi u gospodarstvu,<br />

jer pojedi<strong>na</strong>c kao proizvođač nema<br />

neki z<strong>na</strong>čaj <strong>na</strong> tržištu ako se<br />

ne poveže s drugima.<br />

Zadruge i u krizi zadržavaju intenzitet<br />

rada i nikoga ne otpuštaju<br />

s posla, što ukazuje <strong>na</strong> potrebu<br />

razvijanja <strong>zadruga</strong> posebno<br />

u ovim kriznim vremenima.<br />

U Hrvatskoj bi trebalo posebno<br />

poticati socijalno <strong>zadruga</strong>rstvo<br />

kod kojeg je <strong>na</strong>glasak <strong>na</strong> darivanju,<br />

uzajamnom povjerenju. Nasuprot<br />

tome, aktual<strong>na</strong> kriza sve<br />

više pokazuje kapitalistički model<br />

gdje se sve zasniva <strong>na</strong> razmjeni<br />

dobara i usluga, tu nema<br />

čovjeka. U socijalnim <strong>zadruga</strong>ma<br />

se traži drugačije po<strong>na</strong>šanje koje<br />

se zasniva <strong>na</strong> radu i povjerenju<br />

ljudi jednih u druge.<br />

Društva kapitala u globalizaciji<br />

bje že za profitom, pa je <strong>na</strong>ša s<strong>na</strong>ga<br />

teritorijalno povezivanje putem<br />

zadružnog oblika organiziranja.<br />

U raznim krizama broj <strong>zadruga</strong><br />

je rastao jer su se ljudi oslanjali<br />

<strong>na</strong> vlastite s<strong>na</strong>ge zadovoljavajući<br />

potrebe svoje uže sredine.<br />

Poruka ove među<strong>na</strong>rodne konferencije<br />

je nužnost poticanja zadružnog<br />

oblika organiziranja, a<br />

posebice u ovim kriznim vremenima<br />

u kojima, kako smo i čuli,<br />

zadruge imaju veće mogućnosti<br />

za razvoj.<br />

11

Jed<strong>na</strong> od <strong>na</strong>jz<strong>na</strong>čajnijih ribarskih <strong>zadruga</strong><br />

u Hrvatskoj – pulska Lanter<strong>na</strong>,<br />

<strong>na</strong>kon pozicioniranja među ribarima<br />

i svojim članovima, 2008. godine prepoz<strong>na</strong>ta<br />

je i kao relevant<strong>na</strong> institucija u hrvatskom<br />

ribarstvu. Lanterni je prije dvije<br />

godine, temeljem projekta Phare 2005., isporuče<strong>na</strong><br />

oprema za primarno procesuiranje<br />

ribe u vrijednosti od oko 400.000 eura.<br />

Nakon toga, <strong>zadruga</strong>ri iz Lanterne postupno<br />

su počeli <strong>na</strong>dograđivati djelatnost<br />

koja je do tada bila zasnova<strong>na</strong> <strong>na</strong> veletrgovini<br />

svježom ribom kao sirovinom, prema<br />

doradi i preradi ribe s ciljem stvaranja<br />

proizvoda dodane vrijednosti. Osim toga,<br />

članovi Lanterne željeli su da ta <strong>zadruga</strong><br />

preraste i transformira se u organizaciju<br />

proizvođača pa su slijedom toga, a pozivajući<br />

se <strong>na</strong> Zakon o <strong>zadruga</strong>ma te Pravilnik<br />

o organizacijama proizvođača, <strong>na</strong>glasili<br />

kako su to temeljne zakonske pretpostavke<br />

za daljnji razvoj zadruge u organizacijskom<br />

i formalno-pravnom smislu.<br />

Stvorili su se uvjeti i za proširenje kapaciteta<br />

zadruge izgradnjom dodatnog pogo<strong>na</strong>,<br />

pored već postojećeg objekta te za kadrovsku<br />

ekipiranost i njihovu neprekidnu<br />

edukaciju, kako bi se sve te aktivnosti <strong>na</strong><br />

kraju i ostvarile.<br />

ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO<br />

RIBARSKA ZADRUGA LANTERNA<br />

POTREBNO IZGRADITI LUKU<br />

POSEBNE NAMJENE I<br />

VELETRŽNICU RIBE<br />

Sami ribari posredstvom svoje zadruge trebaju imati domi<strong>na</strong>ntnu ulogu<br />

u upravljanju veletržnicom, sukladno modelima upravljanja u zemljama<br />

Europske unije<br />

Sanja Plješa<br />

Jed<strong>na</strong> od Lanterninih aktivnosti veza<strong>na</strong> je<br />

i uz projekt Ribar, o čemu Zlatko Milovan<br />

iz Lanterne kaže kako su i dalje aktualni<br />

i <strong>na</strong>jkompleksniji tercijarni ciljevi zadruge,<br />

pa se stoga predviđa njezin proaktivan<br />

odnos prema ovom projektu. A projektom<br />

Ribar predviđa se izgradnja luke posebne<br />

<strong>na</strong>mjene – ribarske luke za osamdesetak<br />

ribarskih plovila te veletržnice ribe<br />

u Puli. Z. Milovan dodaje kako je izgradnja<br />

ribarske luke, prema prostornom planu,<br />

predviđe<strong>na</strong> u uvali Žu<strong>na</strong>c, a ta bi luka<br />

svojim polivalentnim sadržajima omogućila<br />

ribarstvu južne Istre kvalitetniji smještaj<br />

plovila i <strong>na</strong>dasve humaniji odnos prema<br />

ribarima nego što je to sada. Etapnom<br />

izgradnjom moguće je projekt zaokružiti<br />

raznim sadržajima, primjerice, izgraditi<br />

trgovački centar te uvesti razne servisne<br />

službe koje su komplementarne ribarstvu.<br />

Zadrugari trebaju<br />

upravljati veletržnicom ribe<br />

Osim luke posebne <strong>na</strong>mjene, članovi Lanterne<br />

kažu da je izgradnja veletržnice ribe<br />

također jedan od važnih interesa te zadruge.<br />

Pritom <strong>na</strong>glašavaju kako sami ribari<br />

Štand RZ Lanter<strong>na</strong><br />

Pomažu socijalno<br />

ugroženima<br />

Ribarska <strong>zadruga</strong> Lanter<strong>na</strong> osnova<strong>na</strong><br />

je prije pet godi<strong>na</strong> u Puli, a u<br />

protekloj je godini sa zadrugom aktivno<br />

“surađivalo” stotinjak članova<br />

i vanjskih suradnika-koopera<strong>na</strong>ta.<br />

Kao sastavni dio projekta Ribar, koji<br />

je <strong>na</strong>stao <strong>na</strong> temelju dogovora Grada<br />

Pule, pulskog Centra za poduzetništvo<br />

i pulskog Udruženja obrtnika,<br />

<strong>zadruga</strong> Lanter<strong>na</strong> utemelje<strong>na</strong> je<br />

<strong>na</strong> konceptu Nacio<strong>na</strong>lnog programa<br />

povećanja potrošnje ribe u Hrvatskoj<br />

i ujedno je odraz stvarnih želja i potreba<br />

ribarskog sektora južne Istre<br />

da zajedničkim <strong>na</strong>stupom, posebice<br />

u tržišnom segmentu, u<strong>na</strong>prijedi<br />

postojeće stanje u ribarstvu.<br />

Ribarska <strong>zadruga</strong> Lanter<strong>na</strong> još je<br />

uvijek jedi<strong>na</strong> izvoz<strong>na</strong> ribarska <strong>zadruga</strong><br />

u Hrvatskoj s realnom ocjenom<br />

stanja i jasnom vizijom razvoja.<br />

Ta <strong>zadruga</strong> ima i svoju socijalnu<br />

komponentu, pa su tako njezini<br />

članovi potkraj 2007. godine pokrenuli<br />

manifestaciju simboličnog <strong>na</strong>ziva<br />

Pomognimo i mi. Na taj su <strong>na</strong>čin<br />

umirovljenicima s tzv. socijalnim<br />

iskaznicama grada Pule prodali više<br />

od 15 to<strong>na</strong> ribe po 50 posto nižim<br />

cije<strong>na</strong>ma od prosječnih.<br />

posredstvom zadruge trebaju imati domi<strong>na</strong>ntnu<br />

ulogu u upravljanju veletržnicom,<br />

sukladno modelima upravljanja u zemljama<br />

Europske unije.<br />

– Iako suočeni s činjenicom da su ti ciljevi<br />

još uvijek u pripremnoj fazi, planiramo<br />

ribarsku zadrugu Lanter<strong>na</strong> nominirati<br />

za budućega koncesio<strong>na</strong>ra ribarske luke u<br />

uvali Žu<strong>na</strong>c te za upravljanje <strong>na</strong>d veletržnicom<br />

ribe, <strong>na</strong>glasio je Milovan. Govoreći<br />

o problemima s kojima su suočeni <strong>zadruga</strong>ri<br />

iz Lanterne, istaknuo je i kako su ti<br />

problemi zapravo izrav<strong>na</strong> posljedica stanja<br />

u sektoru, ali i situacije u ukupnom<br />

gospodarstvu. No razmišljajući o njima, <br />

12 www.zadruge.hr

Milovan je izdvojio neke od <strong>na</strong>jvažnijih<br />

problema. To su, primjerice, nedostatak<br />

infrastrukturnih objekata za ribarska plovila<br />

(luke i privezišta s uređenim iskrcajnim<br />

mjestima), nedostatak skladišnih kapaciteta<br />

(tzv. hladni la<strong>na</strong>c), nedoreče<strong>na</strong> legislativa<br />

s izostankom poticajne fiskalne<br />

politike te razne dvojbe iz pratećih zakonskih<br />

okvira (Zako<strong>na</strong> o radu i Zako<strong>na</strong> o deviznom<br />

poslovanju) koje su domi<strong>na</strong>ntne<br />

te stoga ukazuju <strong>na</strong> potrebu hitne izrade<br />

Strategije hrvatskog ribarstva <strong>na</strong> temelju<br />

smjernica Nacio<strong>na</strong>lnog programa povećanja<br />

potrošnje ribe u Hrvatskoj.<br />

Kako bi se <strong>zadruga</strong>ri oslobodili nekih fiskalnih<br />

i parafiskalnih <strong>na</strong>meta, Milovan<br />

kaže kako bi novim Zakonu o <strong>zadruga</strong>ma<br />

trebalo propisati razne oblike poreznih rasterećenja.<br />

To su, npr., <strong>na</strong>meti za razvoj<br />

turističkih <strong>zajednica</strong>, spomenička renta,<br />

doprinos za šume ... Osim toga, i za ribarstvo<br />

bi trebalo smanjiti PDV i ukinuti porez<br />

<strong>na</strong> promet nekretni<strong>na</strong> te izbjeći sustav<br />

dvostrukog oporezivanja. Za sada to z<strong>na</strong>či<br />

da porez plaća <strong>zadruga</strong>r kao pojedi<strong>na</strong>čni<br />

gospodarski subjekt te <strong>zadruga</strong> kao njegova<br />

<strong>na</strong>dogradnja.<br />

Članovi ribarske zadruge Lanter<strong>na</strong> surađuju<br />

i sa srodnim europskim <strong>zadruga</strong>ma,<br />

ali i <strong>na</strong> tom području <strong>na</strong>ilaze <strong>na</strong> prepreke.<br />

Naime, suradnja s tršćanskom zadrugom<br />

Cooperativa uvjetova<strong>na</strong> je i ograniče<strong>na</strong><br />

zakonskom regulativom koja još uvijek<br />

ne omogućava slobodan protok robe i kapitala.<br />

To z<strong>na</strong>či da je plasman <strong>na</strong>še ribe za<br />

burzovnu prodaju <strong>na</strong> talijanskim veletržnicama<br />

toliko kompliciran da je praktički<br />

– onemogućen. Stoga Milovan tvrdi kako<br />

je za kvalitetniju i pravu suradnju sa srodnim<br />

<strong>zadruga</strong>ma iz susjednih država neophodno<br />

izraditi planove upravljanja <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lnim<br />

i zajedničkim resursima, za što bi<br />

pretpostavke trebala stvoriti Strategija hrvatskog<br />

ribarstva. <br />

ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO<br />

RIBARSKA ZADRUGA<br />

PORAT<br />

NOVO<br />

SKLADIŠTE<br />

SVJEŽE RIBE<br />

Zvonko Čokljat<br />

Uistinu, 2009. godi<strong>na</strong> ostavila je<br />

svoje tragove i njezino teško breme<br />

pritisnulo je sve <strong>na</strong>še male<br />

poduzetnike, obrtnike, obiteljska gospodarstva,<br />

zadruge. U ko<strong>na</strong>čnici, sveukupno<br />

gospodarstvo osjetilo je težak pritisak<br />

globalne recesije i nesumnjivo je kako će<br />

se morati poduzeti određene, učinkovitije<br />

mjere u cilju njegova oporavka. Ali u<strong>na</strong>toč<br />

određenom pesimizmu, događali su se<br />

i hvale vrijedni pothvati, sporadični, no<br />

učinkoviti. Opis jednog od tih, uspješno<br />

ostvarenih, tema je ovoga malog priloga.<br />

Naime, riječ je o ribarskoj zadruzi Porat,<br />

koja <strong>na</strong> prostorima Kvarnera “živi”, radi i<br />

djeluje punih dvadeset godi<strong>na</strong>. I odluke i<br />

prihvaće<strong>na</strong> <strong>na</strong>čela, koje su njeni članovi,<br />

osnivači, godine 1990. usvojili, vrijede i<br />

<strong>na</strong> da<strong>na</strong>šnji dan, dvadeset godi<strong>na</strong> poslije.<br />

I tada kao i da<strong>na</strong>s, osnovne smjernice ove<br />

ribarske zadruge su vrijedeće i odnose se<br />

<strong>na</strong> aktivno sudjelovanje zadruge u rješavanju<br />

problematike koja prati cjelokupni<br />

ribarski sektor. Stalni angažman zadruge<br />

bio je oduvijek usmjeren prema rješavanju<br />

infrastrukture, povezanosti usitnjenih<br />

ribolovnih centara, poboljšanju flote kao i<br />

povoljnostima i organizaciji trženja ribe.<br />

Iako <strong>zadruga</strong> nikada nije brojila z<strong>na</strong>tniji<br />

broj članova, sasvim sigurno je svojom<br />

širokom orijentacijom i pogodnostima bila<br />

servis većini ribarskih obrta s područja<br />

grada Rijeke.<br />

No kako kažu, vrijeme čini svoje i <strong>na</strong>griza<br />

supstancu te su bili neophodni i novi koraci,<br />

novi razvojni planovi, kako bi se odoljelo<br />

burnim <strong>na</strong>letima zahtjevnoga tržišta.<br />

I tako su u 2009. godini članovi usvojili<br />

prijedlog pla<strong>na</strong> razvoja i novi investicijski<br />

plan, težak 600.000 ku<strong>na</strong> te pokrenuli uređenje<br />

i opremanje novoga skladišnog prostora<br />

u sklopu Veletržnice ribe u Rijeci.<br />

Ciljevi projekta<br />

Osnovni cilj ovog projekta je osiguranje higijenskog<br />

<strong>na</strong>či<strong>na</strong> manipulacije ribom i ostalim<br />

morskim organizmima u prostoru <strong>na</strong>-<br />

www.zadruge.hr nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

Novi skladišni prostor<br />

Stari skladišni prostor<br />

mijenjenom za skladištenje i sortiranje ribe,<br />

u skladu s Pravilnikom o uvjetima i <strong>na</strong>činu<br />

stavljanja u promet riba i drugih morskih<br />

organizama (NN 136/2006 i NN 154/08).<br />

Prema projektu, u novom skladištu će se<br />

obavljati prihvat i sortiranje svježe ribe i<br />

drugih morskih organizama, ulovljenim u<br />

njihovu prirodnom okružju i uzgojenim u<br />

kontroliranim uvjetima. U skladištu se neće<br />

obavljati nikakva obrada ribe.<br />

Skladište će ispunjavati sve potrebne uvjete<br />

koji omogućavaju da riba, koja iz njega izlazi,<br />

ispunjava sve prijeko potrebne norme,<br />

odnosno da udovoljava propise o kakvoći,<br />

deklariranju i oz<strong>na</strong>čavanju hrane te veteri<strong>na</strong>rskoj<br />

i zdravstvenoj ispravnosti hrane.<br />

Kako je ulaganje u uređenje i opremanje<br />

novog prostora osnova za razvoj i poslovanje<br />

zadruge u <strong>na</strong>rednom razdoblju, neophodno<br />

je istaknuti i to da novi razvojni<br />

koncept zahtijeva zapošljavanje novih<br />

djelatnika koji će biti obuhvaćeni HACCPom,<br />

sustavom samokontrole.<br />

Vlastita novča<strong>na</strong> sredstva za ostvarenje<br />

ovoga projekta nikako nisu bila dovolj<strong>na</strong><br />

te je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva<br />

i ruralnog razvoja prepoz<strong>na</strong>lo taj program<br />

i temeljem <strong>na</strong>tječaja odobrilo 70 posto od<br />

ukupnih novčanih sredstava, <strong>na</strong>z<strong>na</strong>čenih<br />

investicijskim planom.<br />

Nakon svečanoga otvorenja novoga prostora,<br />

u prosincu 2009. godine, <strong>zadruga</strong><br />

broji deset članova i više od tridesetak poslovnih<br />

suradnika. Zapošljava osam djelatnika<br />

i <strong>na</strong> vlastitome prodajnome mjestu,<br />

s novim skladišnim prostorima, ostvaruje<br />

oko 2,3 miliju<strong>na</strong> ku<strong>na</strong> prometa godišnje<br />

i <strong>na</strong> taj <strong>na</strong>čin odolijeva “buri” tržišno<br />

nesigurnih vreme<strong>na</strong>. Za sada uspješno, a<br />

vjerujemo da će tako i ostati. <br />

13

PZ ‘RAŠELJKA’ TROGIR<br />

LJUBITOVAČKI<br />

ČEŠNJAK<br />

ŠARENKO –<br />

NAJBOLJI<br />

NA SVIJETU<br />

Ivan Marjanica<br />

Poljoprivred<strong>na</strong> <strong>zadruga</strong> ‘Rašeljka’ iz<br />

Trogira osnova<strong>na</strong> je 2009. godine<br />

s osnovnim ciljem revitalizacije i<br />

iskorištavanja prirodnih pogodnosti koje<br />

pruža Ljubitovačko područje utkano u<br />

segetskoj općini, u prekrasnom trogirskom<br />

zaleđu. Čist zrak i agroklimatske okolnosti<br />

stvorili su bogom dane uvjete za poljoprivrednu<br />

proizvodnju, poglavito proizvodnju<br />

visoko vrijednoga domaćeg češnjaka.<br />

Navedene pogodnosti <strong>na</strong> vrijeme su prepoz<strong>na</strong>te,<br />

te su se članovi zadruge i upravitelj<br />

Ivan Marijanica, organizirali i prihvatili<br />

ozbiljnoga posla proizvodnje ovoga,<br />

uistinu vrijednoga proizvoda. Uz to, neospor<strong>na</strong><br />

je i želja članova zadruge da svojim<br />

aktivnostima kroz razvojne programe zadrže,<br />

koliko je to moguće mlađu populaciju<br />

stanovništva u ovom ruralnom kraju.<br />

Zadruga da<strong>na</strong>s broji pet članova i okuplja<br />

dvostruko više poslovnih suradnika a proizvodnja<br />

i prodaja se odvijaju bez z<strong>na</strong>čajnijih<br />

zapreka. Važno je <strong>na</strong>pomenuti i to,<br />

kako je češnjak Šarenko polučio izuzetan<br />

uspjeh <strong>na</strong> zahtjevnom tržištu te su za sada,<br />

skromne, proizvedene količine, <strong>na</strong> razini<br />

pet<strong>na</strong>est to<strong>na</strong>, u cijelosti prodane.<br />

Članovi zadruge, poduzimaju sve mjere u<br />

cilju zaštite ovoga, izvornog proizvoda a<br />

nove obradive površine pod češnjakom,<br />

povećanje skladišnih kapaciteta kao i zapošljavanje<br />

ljudi predstavljaju osnovne<br />

smjernice u radu zadruge. Za to ima realnih<br />

osnova, jer već sada, potražnja za češnjakom<br />

z<strong>na</strong>čajno <strong>na</strong>dilazi proizvodnju.<br />

Ukratko o proizvodu<br />

PZ ‘Rašeljka’ češnjak posebno pakira u rešte<br />

(pletenice) od pet glavica, <strong>na</strong> koju je <strong>na</strong>vuče<strong>na</strong><br />

bijela mrežica, a <strong>na</strong> vrh je stavlje<strong>na</strong><br />

deklaracija s bar-kodom i ‘priča’ <strong>na</strong> hrvatskom,<br />

engleskom, njemačkom i talijanskom<br />

ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO<br />

Njiva sa češnjakom<br />

Š kola Ljubitovica - z<strong>na</strong>k prepoz<strong>na</strong>vanja mjesta<br />

jeziku. Češnjak se distribuira u specijalizirane<br />

trgovine izvornih hrvatskih proizvoda.<br />

Ime je dobio iz jednostavnoga razloga što<br />

je ispod opnice (lepušine) prošaran ljubičastim<br />

prugama. Dobili smo povratnu informaciju<br />

da su ga kupovali turisti s kruzera<br />

u Dubrovniku te je tako kao začin,<br />

medikament i suvenir izišao izvan granica<br />

Hrvatske i postao izvozni proizvod.<br />

I stari Rimljani su često <strong>na</strong>glašavali kako<br />

nema bolesti koja se pred češnjakom neće<br />

povući, Ljubitovački češnjak je potvrđen<br />

<strong>na</strong> među<strong>na</strong>rodnoj razini u Torinu 2007.<br />

godine te po sadržaju vitami<strong>na</strong>, minerala,<br />

enzima, aminokiseli<strong>na</strong> … spada među<br />

<strong>na</strong>jbolje češnjake <strong>na</strong> <strong>svijetu</strong>. Stoga ga je<br />

fondacija Sloow Food uzela pod svoju zaštitu.<br />

Češnjak se koristi u gastronomiji kao<br />

začin. Jedan je od <strong>na</strong>jboljih prirodnih lijekova<br />

koji pročišćavajući krv štiti od raznih<br />

bolesti, što je i z<strong>na</strong>nstveno potvrđeno. U<br />

kuhanom stanju ga dobro podnose osobe<br />

koje imaju probavne smetnje, ali <strong>na</strong>jdjelotvorniji<br />

je kad se koristi svjež (isjeckan ili<br />

zgnječen). Specifični miris češnjaka može<br />

se suzbiti konzumiranjem maslinova ulja,<br />

listića perši<strong>na</strong> ili mente, jabuke, limu<strong>na</strong>,<br />

mlijeka, grickanjem zr<strong>na</strong>ca kave ...<br />

Pakira<strong>na</strong> rešta češnjaka<br />

Svežanj mladoga češnjaka<br />

I <strong>na</strong> kraju, vrijedno je <strong>na</strong>pomenuti, da je<br />

poz<strong>na</strong>ti talijanski putopisac Alberto Fortis<br />

u svojoj knjizi ‘Put po Dalmaciji’ <strong>na</strong>pisao,<br />

kako u Ljubitovici - trogirskom zaleđu, žive<br />

jaki, mladoliki starci, i to zahvaljujući<br />

češnjaku. <br />

14 nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

www.zadruge.hr

BZ KUMINO SELO<br />

USPJEŠNA PROIZVODNJA<br />

NA TRADICIONALNI NAČIN<br />

Ukup<strong>na</strong> zadruž<strong>na</strong> proizvodnja temelji se <strong>na</strong> relativno skromnim<br />

količi<strong>na</strong>ma, oko 7000 staklenki <strong>na</strong> godinu i predstavlja novi izazov<br />

usmjeren prema z<strong>na</strong>čajnijem otkupu sirovine te povećanju kapaciteta<br />

prerade. Stoga su zadruzi još uvijek neophod<strong>na</strong> dodat<strong>na</strong> vlastita ulaganja<br />

Spomenka Beljo<br />

Ova braniteljska <strong>zadruga</strong> osnova<strong>na</strong><br />

je tek u travnju 2008. g. s osnovnom<br />

djelatnosti otkupa i prerade<br />

voća. Zadružni primarni proizvodi, poput<br />

ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO<br />

ekstra džema od jagode, voćni <strong>na</strong>mazi od<br />

kupine, voćni <strong>na</strong>mazi od marelice, voćni<br />

<strong>na</strong>mazi od šljive te voćni <strong>na</strong>mazi od miješanog<br />

voća, već se <strong>na</strong>laze u prodaji u prigodnim<br />

pakiranjima. Ekskluzivnom proizvodu,<br />

pekmezu od šljiva<br />

“Kumin pekmez”, spravljanom prema tradicijskom<br />

receptu, Ministarstvo turizma<br />

je dodijelilo obilježje izvornog suvenira,<br />

za čije vrijednosti je postignuta bronča<strong>na</strong><br />

medalja <strong>na</strong> Drugome hrvatskom festivalu<br />

pekmeza u Dubrovniku.<br />

U godini 2009. <strong>zadruga</strong> je predstavila svoje<br />

proizvode i tako već aktivno i uspješno<br />

sudjelovala <strong>na</strong> tridesetak sajmova u Hrvatskoj.<br />

Primjerice, <strong>na</strong> izložbi “Jesen u Lici”<br />

prošle godine osvojila je <strong>na</strong>gradu za <strong>na</strong>j-<br />

www.zadruge.hr nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

boljega gostujućeg izlagača, a <strong>na</strong> sajmu u<br />

Zagrebu “Eko-etno” vrijedno priz<strong>na</strong>nje za<br />

<strong>na</strong>jatraktivniji proizvod. Prepoz<strong>na</strong>tljivost<br />

tih proizvoda, njihova kvaliteta i marketinški<br />

pristup postigli su z<strong>na</strong>čajan uspjeh i<br />

privukli ogroman interes posjetitelja.<br />

Zadružni proizvodi tako se da<strong>na</strong>s <strong>na</strong>laze<br />

<strong>na</strong> policama Veleprometa u Vukovar,<br />

Bonusa u Vinkovcima, Brunera u Ilači,<br />

Španeksa u Vinkovcima, Grahovca u Vukovaru<br />

te Includa u Zagrebu, Delikatese<br />

Slavonike, odnosno <strong>na</strong> Tržnome centru i<br />

Apisu u Dalmaciji, u Zadru.<br />

Proizvodi <strong>zadruga</strong>ra BZ Kumino Selo <strong>na</strong>staju<br />

primjenom tradicio<strong>na</strong>lnih metoda<br />

prerade, u kojima je uistinu zastupljeno<br />

<strong>na</strong>jmanje 80% voća, a priz<strong>na</strong>ti pekmez<br />

od šljiva predstavlja krunu svih proizvoda,<br />

spravljen od stopostotnog udjela voća,<br />

bez dodataka šećera. Proizvodnja i prerada<br />

voća je sezonska, traje šest mjeseci te<br />

se <strong>zadruga</strong> aktivno uključila i u projekte<br />

turističke zajednice Vukovar, kako bi privukla<br />

pozornost domaćih i inozemnih turista<br />

i posjetitelja. Time su uključeni i u<br />

turističke rute s ciljem prezentacije i prodaje<br />

proizvoda u uređenoj kušaonici.<br />

Tako su dosadašnje dvije godine <strong>na</strong>pornog<br />

rada rezultirale uspjehom u stvaranju<br />

novoga prepoz<strong>na</strong>tljivog proizvoda kao i u<br />

okupljanju radno sposobnih osoba, branitelja,<br />

oko jednoga, uistinu z<strong>na</strong>čajnoga<br />

projekta. Program je to koji je u samim<br />

začecima bio skroman a kojemu da<strong>na</strong>s<br />

stižu samo pohvale sa svih stra<strong>na</strong>, prvenstveno<br />

od potrošača.<br />

Ukup<strong>na</strong> zadruž<strong>na</strong> proizvodnja temelji se <strong>na</strong><br />

relativno skromnim količi<strong>na</strong>ma, oko sedam<br />

tisuća staklenki <strong>na</strong> godinu i predstavlja novi<br />

izazov usmjeren prema z<strong>na</strong>čajnijem otkupu<br />

sirovine te povećanju kapaciteta prerade.<br />

Stoga su zadruzi još uvijek neophod<strong>na</strong><br />

dodat<strong>na</strong> vlastita ulaganja te novča<strong>na</strong><br />

sredstva resornih ministarstava, <strong>na</strong>mijenje<strong>na</strong><br />

mikro i malim poduzetnicima. <br />

15

Mario Rukavi<strong>na</strong><br />

Petar Đuran i Mario Rukavi<strong>na</strong><br />

Braniteljska <strong>zadruga</strong> “Herba eko” za<br />

proizvodnju i preradu ljekovitoga,<br />

aromatskoga i medonosnog bilja,<br />

osnova<strong>na</strong> je i registrira<strong>na</strong> <strong>na</strong> Trgovačkome<br />

sudu u Zagrebu 17. siječnja 2008. Do lipnja<br />

te godine već smo podigli dva plastenika, posijali<br />

sjeme matičnjaka – melisse offici<strong>na</strong>lis,<br />

kada su sadnice bile za presađivanje <strong>na</strong> otvorenome,<br />

preselili smo ih u matično polje i zasadili<br />

<strong>na</strong> 2,5 ha. Prošle godine već smo imali<br />

dvije berbe te proizveli gotovo 14,5 t melise<br />

koju smo preradili u ko<strong>na</strong>čni gotovi proizvod<br />

- eterično ulje matičnjaka, tako započinje<br />

priču o <strong>na</strong>stanku i djelovanju BZ “Herba<br />

eko” upravitelj Mario Rukavi<strong>na</strong>.<br />

Nije bilo lako jer krenuli su od početka i bez<br />

dovoljno stručnoga i praktičnog z<strong>na</strong>nja u<br />

proizvodnji i preradi ljekovitog bilja. No volja<br />

i želja za uspjehom te u ko<strong>na</strong>čnici i dobro<br />

fi<strong>na</strong>ncijsko poslovanje već s prvim iznimno<br />

kvalitetnim proizvodom eteričnog ulja<br />

u malim i prepoz<strong>na</strong>tljivim pakiranjima od 5<br />

ml, omogućili su dobivanje prvih poticajnih<br />

sredstava za <strong>na</strong>stavak rada. Od Ministarstva<br />

obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti<br />

iskoristili su 150.000 kn za kupnju<br />

7 ha poljoprivrednog i 3.000 m2 građevinskog<br />

zemljišta. Na građevinskom dijelu planira<strong>na</strong><br />

je izgradnja destilerije za proizvodnju<br />

eteričnih ulja kao i sušionica ljekovitog<br />

bilja u svrhu proizvodnje čajeva.<br />

Pored Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske<br />

solidarnosti, program Braniteljske<br />

zadruge “Herba-eko” prepoz<strong>na</strong>la je i<br />

Zagrebačka županija, doniravši 20.000 kn<br />

kao i opći<strong>na</strong> Gradec koja je proizvodni program<br />

zadruge uvrstila u razvojni program<br />

općine. Stoga članovi zadruge posebno zahvaljuju<br />

upravitelju referalnog centra resornog<br />

ministarstva Stjepanu Jeliću, zatim pročelnici<br />

Zagrebačke županije Gordani Župa-<br />

ZADRUŽNO PODUZETNIŠTVO<br />

BZ “HERBA-EKO"<br />

PRIPREMA PROIZVODNJE<br />

I ZA MEĐUNARODNO TRŽIŠTE<br />

Ljekovito, aromatsko i medonosno bilje vrlo je traženo u <strong>svijetu</strong> a <strong>zadruga</strong><br />

Herba eko ima ekološke preduvjete (proizvodno polje u Ravenskim<br />

Novakima, između dvije šume i daleko od prometnica) za kvalitetnu<br />

proizvodnju. Zasad uspješno proizvode i prodaju eterično ulje matičnjaka<br />

Gora<strong>na</strong> Holub-Veršić<br />

<strong>na</strong>c, <strong>na</strong>čelniku općine Gradec Damiru Lukačiću,<br />

grado<strong>na</strong>čelniku Križevaca Branku Hrgu<br />

i pročelniku za gospodarstvo i fi<strong>na</strong>ncije<br />

grada Križevaca Damiru Masnecu, koji su<br />

<strong>na</strong>javili pomoć u realizaciji projekta. Posebnu<br />

zahvalu upućuju predsjednici Vlade RH<br />

Jadranki Kosor koja je u svibnju 2009. godine<br />

posjetila zadrugu i obišla proizvod<strong>na</strong> polja<br />

u Ravenskim Novakima.<br />

Uspješne proizvodnje, a posebice prodaje gotovih<br />

proizvoda – eteričnog ulja matičnjaka,<br />

ulja za masažu, sušenog matičnjaka i eteričnog<br />

ulja od smilja, ne bi bilo bez stručnjaka i<br />

vlasnika tvrtke “Centar Cedrus” iz Zagreba,<br />

dr. sc. Stribora Markovića. On <strong>na</strong>m pomaže<br />

savjetima u proizvodnji i posebice u prodaji,<br />

jer sve proizvedene količine od <strong>na</strong>s otkupi i<br />

to po <strong>na</strong>ma odgovarajućoj cijeni. Novce dobijemo<br />

odmah, što je u da<strong>na</strong>šnjim gospodarskim<br />

i ekonomski teškim vremenima iznimno<br />

važno, kaže upravitelj BZ “Herba eko”<br />

M. Rukavi<strong>na</strong>.<br />

Dr. S. Marković također savjetuje što je uz<br />

matičnjak još isplativo proizvoditi, ne samo<br />

za domaće, već u budućnosti i za svjetsko tržište.<br />

Ljekovito, aromatsko i medonosno bilje<br />

vrlo je traženo u <strong>svijetu</strong> i <strong>na</strong>ši, u potpunosti<br />

ekološki uvjeti (proizvodno polje u Ravenskim<br />

Novakima, smješteno između dvije šume<br />

i daleko od prometnica) osiguravaju kvalitetnu<br />

proizvodnju. Sjeme matičnjaka je iz<br />

domaće proizvodnje, upisani smo u Upisnik<br />

ekoloških poljoprivrednih gospodarstava, a<br />

u svibnju ove godine trebali bismo dobiti i<br />

potvrdnicu (certifikat) ekoloških proizvođača.<br />

Za kontrolu <strong>na</strong>še proizvodnje zaduže<strong>na</strong><br />

je Prva ekološka stanica Zagrebačke županije<br />

i Marin Fucijaš”, kaže Mario Rukavi<strong>na</strong>.<br />

Imamo zaokruženi ciklus –<br />

od sjetve do prerade<br />

Na pitanje zašto su se odlučili upravo za osnivanje<br />

zadruge za proizvodnju aromatskoga i<br />

ljekovitog bilja, saz<strong>na</strong>jemo da je glavni razlog<br />

bio želja za privređivanjem.<br />

Veći<strong>na</strong> branitelja Domovinskoga rata pa tako<br />

i mi, umirovljeni smo relativno mladi, a smatramo<br />

da sukladno svojim godi<strong>na</strong>ma i fizičko-psihičkim<br />

sposobnostima <strong>na</strong> dobrobit sviju,<br />

možemo još puno toga stvoriti. Budući da<br />

veći<strong>na</strong> <strong>na</strong>s još uvijek ima ratne traume, odlučili<br />

smo se za proizvodnju matičnjaka. Ta<br />

biljka je prirodni antidepresiv, sprječava neuroze,<br />

srčane aritmije, stres i slično pa može<br />

pomoći <strong>na</strong>ma, <strong>na</strong>šim suborcima, prijateljima.<br />

Trenutačno se u zadruzi proizvodnjom<br />

i preradom matičnjaka bavimo <strong>na</strong>s trojica –<br />

ja kao upravitelj te Petar Đuran kao član zadruge,<br />

zadužen za informatičko-marketinški<br />

dio i Mladen Novak kao predsjednik Skupštine<br />

BZ “Herba eko”. Za ovu proizvodnu godinu<br />

planiramo povećati proizvodnju <strong>na</strong> ukupno<br />

3,5 ha te smo već pripremili 1 ha njive<br />

<strong>na</strong> kojoj ćemo prvi put ovog proljeća zasaditi<br />

matičnjak. Tu smo već izorali zimsku brazdu,<br />

pripremamo rasad, koji se krajem veljače<br />

zasijava u dva plastenika, a u svibnju će se<br />

presaditi <strong>na</strong> polje. Iskoristivost matičnjaka<br />

je 10 godi<strong>na</strong> u kojima biljka daje puni prinos,<br />

a prvi fi<strong>na</strong>ncijski rezultati vidljivi su <strong>na</strong>kon<br />

treće godine, jer do tada se u proizvodnju<br />

uglavnom samo ulaže. Godišnje su moguće<br />

dvije berbe i to otprilike s prinosom od 7 t/<br />

ha. Od toga se destilacijom dobiva nešto više<br />

od litre čistoga eteričnog ulja. Pakiranje od 5<br />

ml prodajemo tvrtki “Centar Cedrus” po 210<br />

kn, što je za <strong>na</strong>s prihvatljiva i pošte<strong>na</strong> cije<strong>na</strong>,<br />

a <strong>na</strong>jvažnije je da novac za svoj proizvod<br />

dobivamo odmah. Smatrali smo da <strong>na</strong>m je<br />

isplativija i potpunija proizvodnja ako imamo<br />

zaokruženi ciklus – od sjetve biljke pa do<br />

prerade u eterič<strong>na</strong> ulja i druge pripravke. U<br />

tu svrhu planiramo izgradnju pogo<strong>na</strong> za destilaciju<br />

s kojim će <strong>na</strong>ša proizvodnja postati<br />

profitabilnija. Želja <strong>na</strong>m je postupno širenje<br />

proizvodnje <strong>na</strong> svih 7 ha vlastite zemlje, moguće<br />

popunjavanje proizvodnje novim vrstama<br />

aromatičnih, ljekovitih i medonosnih biljaka<br />

te uz plasman <strong>na</strong> domaćem tržištu i što<br />

bolja priprema da uskoro, kao punoprav<strong>na</strong><br />

članica Europske unije, <strong>na</strong>še proizvode možemo<br />

plasirati i <strong>na</strong> među<strong>na</strong>rodnom tržištu”,<br />

kaže upravitelj zadruge M. Rukavi<strong>na</strong>. <br />

16 nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

www.zadruge.hr

NOVE KNJIGE<br />

PLAVAC MALI –<br />

HRVATSKA SORTA<br />

ZA VELIKA VINA<br />

Ova knjiga je <strong>na</strong>pisa<strong>na</strong> hrvatskim i<br />

engleskim jezikom <strong>na</strong> 140 stranica<br />

s 45 slikovnih i grafičkih priloga<br />

koji ilustriraju sortu, položaje njezi<strong>na</strong> uzgoja<br />

i druge dokaznice izvornosti i uvjeta<br />

okoliša. Ima tvrdi uvez, formata 21,5x23,5<br />

cm. Izdavači su Grozd plavac mali d.o.o. i<br />

Iće&piće d.o.o. iz Zagreba, a uredili su je<br />

autori. Recenzenti knjige su prof. emeritus<br />

Carole P. Meredith, University Davis, California<br />

i prof. dr. sc. Nikola Mirošević, Agronomski<br />

fakultet Sveučilišta u Zagrebu.<br />

Knjiga je podijelje<strong>na</strong> <strong>na</strong> deset sastavnica<br />

ili poglavlja, i to:<br />

Proslov – kako je knjiga <strong>na</strong>stala, kojeg<br />

potpisuje Grozd plavac mali d.o.o.<br />

Zagreb.<br />

Uvod – kojim se definira z<strong>na</strong>čaj sorte<br />

i njezi<strong>na</strong> rasprostranjenost te osvrt <strong>na</strong><br />

vrijeme zaštite geografskog podrijetla<br />

dingača, jednog od po<strong>na</strong>jboljih vi<strong>na</strong><br />

plavca malog.<br />

Kratka povijest vinogradarstva i sortimenta<br />

vinove loze u Dalmaciji.<br />

Povijest plavca malog gdje se obrazlažu<br />

njegov <strong>na</strong>sta<strong>na</strong>k, povijesni zapisi<br />

i prvi spomeni u literaturi.<br />

Plavac mali i njegovi srodnici, poglavlje<br />

koje govori o crljenku kaštelanskom<br />

(zinfandelu) kao slavnom<br />

pretku plavca malog i rješenju njegova<br />

podrijetla te rasprava o izvornom<br />

imenu ove sorte.<br />

Z<strong>na</strong>čajke sorte plavac mali je sastavnica<br />

u kojoj autori opisuju ampelografske<br />

vlastitosti sorte, osvrćući se<br />

<strong>na</strong> ispravnost <strong>na</strong>zivlja i unutarsortnu<br />

varijabilnost.<br />

www.zadruge.hr<br />

IZDANJA<br />

U Zagrebu je u hotelu Regent Espla<strong>na</strong>de predstavlje<strong>na</strong> knjiga Plavac mali<br />

– hrvatska sorta za velika vi<strong>na</strong> autora: prof. dr. sc. Edija Maletića, prof.<br />

dr. sc. Iva<strong>na</strong> Pejića i prof. dr. sc. Jasminke Karoglan Kontić<br />

Prof. dr. sc. Nikola Mirošević<br />

Zahtjevi okoliša plavca malog – autori<br />

ističu djelovanje klime, tla, položaja<br />

i tehnologije proizvodnje <strong>na</strong> terroiru,<br />

kao pojmu karaktera i vrsnoće jednog<br />

vi<strong>na</strong> <strong>na</strong> jednom položaju.<br />

Plavac mali u vinogradu osvrt je <strong>na</strong><br />

uzgojnu sortnu otpornost <strong>na</strong> bolesti,<br />

štetnike i nepogode te gospodarske vrsnosti,<br />

sustave uzdržavanja vinograda<br />

i tehnologiju proizvodnje grožđa.<br />

Vinifikacija i vi<strong>na</strong> plavca malog sadržajno<br />

vodi od primarne prerade<br />

grožđa do vi<strong>na</strong> redovite vite berbe, zatim<br />

od vrhunskih do desertnihvi<strong>na</strong> plavca malog, zadirući dirući u problematiku<br />

kakvoće pojedinihvi<strong>na</strong> s obzirom <strong>na</strong> terroire, oire, uz razmatranje<br />

njihova potencijala<br />

dozrijevanja i starenja. ja.<br />

Plavac mali da<strong>na</strong>s i sutra<br />

poglavlje je koje autori tori razmatraju<br />

<strong>na</strong> kraju i <strong>na</strong>vode<br />

podatke o njegovoj vojzastupljenosti u Hrvatskoj skoj i<br />

Dalmaciji, te iznose svoju<br />

viziju njegove budućnoćnosti, s <strong>na</strong>z<strong>na</strong>kom mnogih gih<br />

prednosti i ograničenja. ja.<br />

U popisu literaturnih vre- e-<br />

la <strong>na</strong>vedeno je 15 <strong>na</strong>slo-<br />

va te 5 <strong>na</strong>slova ostale<br />

korištene literature.<br />

I <strong>na</strong> kraju svega, autori<br />

se zahvaljuju <strong>na</strong><br />

svim potporama koje<br />

su prethodile izdavanju<br />

ovog prijeko<br />

potrebnoga i<br />

vrijednog djela, a<br />

nova ZADRUGA siječanj-ožujak nj-ožujak 2010.<br />

<strong>na</strong>kon Pogovora slijedi popis svih proizvođača<br />

vi<strong>na</strong> plavca malog sa zaštićenim<br />

zemljopisnim podrijetlom.<br />

Eto, cijenjeni su <strong>na</strong>m autori podarili knjigu<br />

koja se svojim sadržajem <strong>na</strong>slanja <strong>na</strong><br />

njihova izvor<strong>na</strong> istraživanja, ali i <strong>na</strong> sabra<strong>na</strong><br />

vrela svojih prethodnika. Svojim su<br />

z<strong>na</strong>nstvenim radom rasvijetlili mnoge nepoz<strong>na</strong>nice<br />

podrijetla domorodnih sorata<br />

vinove loze, u ovome slučaju, onih s hrvatskog<br />

uzmorja i time dali z<strong>na</strong>čajan doprinos<br />

hrvatskoj ampelografiji i zagrebačkoj<br />

vinogradarsko-vi<strong>na</strong>rskoj školi.<br />

Poz<strong>na</strong>vajući njihovu zauzetost vjerujem<br />

da će svojim marom i svojom ljubavlju<br />

svrhovito dopuniti očekivano drugo izdanje<br />

ove edicije, a <strong>na</strong>dasve iznjedriti sa<br />

svoga radnog stola još vrijednih publikacija.<br />

One moraju u ovim prostorima i vremenima<br />

biti čvrsta dokaznica <strong>na</strong>še prepoz<strong>na</strong>tljivosti<br />

u uzgoju vinove loze i njegovanja<br />

uljudbe stola i vi<strong>na</strong>, kao utemeljene<br />

tradicije hrvatskog identiteta. U to vjerujem,<br />

jer:<br />

(…) Još tinjaju jata zaprečenih iskri,<br />

Još ima mnoštvo skrivenih dragulja<br />

Što <strong>na</strong> sretnu ruku z<strong>na</strong>tiželjnih čeka (…)<br />

(T. Radovanović)<br />

Autori, od srca vam čestitam! <br />

17 1

SASTANAK SLOVENSKIH I HRVATSKIH ZADRUGARA<br />

POTICATI OSOBITO<br />

VELIKE ZADRUGE RADI<br />

TRŽIŠNE KONKURENTNOSTI<br />

Ukoliko nema velikih i jakih <strong>zadruga</strong>, pojavit će se zadruge i tvrtke iz<br />

drugih država koje će iskoristiti potencijale i prirodne resurse kojima<br />

Hrvatska obiluje.<br />

U Sloveniji nema sela bez zadruge. Postoji oko 400 zadružnih trgovi<strong>na</strong>.<br />

Također, imaju i zadružnu banku - Dežel<strong>na</strong> banka Slovenije, u kojoj su<br />

zadruge 55-postotni vlasnici<br />

Dobrila Jerković<br />

U<br />

Hrvatskome <strong>savez</strong>u <strong>zadruga</strong> održan<br />

je, 3. veljače 2010., sasta<strong>na</strong>k<br />

između predstavnika slovenskoga<br />

i hrvatskoga zadružnog sustava. Na sastanku<br />

su bili: predsjednik Zadružne zveze<br />

Slovenije i prvi potpredsjednik udruženja<br />

Copa-Cogeca Peter Vrisk sa suradnicima,<br />

predsjednica Uprave Hrvatskog <strong>savez</strong>a<br />

<strong>zadruga</strong> Vedra<strong>na</strong> Stecca sa suradnicima,<br />

predsjednik Nadzornog odbora Hrvatskog<br />

<strong>savez</strong>a <strong>zadruga</strong> Esad Agić i upravitelj Hrvatskoga<br />

poljoprivrednoga zadružnog <strong>savez</strong>a<br />

Anton Matijašević. Sudionici ovoga<br />

skupa su razgovarali o stanju u <strong>zadruga</strong>rstvu<br />

u Hrvatskoj i Sloveniji, s <strong>na</strong>glaskom<br />

<strong>na</strong> poljoprivredne zadruge, budući da su<br />

zadruge u Sloveniji uglavnom poljoprivredne.<br />

Predsjednik Zadružne Zveze Slovenije<br />

<strong>na</strong>glasio je kako se 75% od ukupne<br />

poljoprivredne djelatnosti u Sloveniji<br />

odvija putem <strong>zadruga</strong>. Zadruge su većin-<br />

INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA<br />

ski vlasnici u mljekarama, klaonicama i<br />

dr. Isto tako, Vrisk je istaknuo kako su rezultati<br />

slovenskih <strong>zadruga</strong>, bez obzira <strong>na</strong><br />

ekonomsku krizu, sve bolji i kako su zadruge<br />

tek nez<strong>na</strong>tno osjetile krizu.<br />

Bit zadruge nije ostvarenje<br />

dobiti, nego korist za<br />

svakoga čla<strong>na</strong><br />

Zadrugarstvo u Sloveniji postoji već 135<br />

godi<strong>na</strong> i imalo je, dakako, svojih uspo<strong>na</strong><br />

i padova. Nakon 1990. godine, otkad se<br />

Slovenija osamostalila, <strong>na</strong>stupila su teška<br />

vreme<strong>na</strong> za zadruge. Smatralo se da su<br />

one ostatak iz prošlosti, dio socijalizma, i<br />

da nisu za novo vrijeme. Međutim, u posljednjih<br />

20 godi<strong>na</strong> u Sloveniji su se otvarale<br />

nove tvrtke, od kojih je veći<strong>na</strong> propala,<br />

dok su zadruge opstale.<br />

COPA-COGECA<br />

Udruženje koje<br />

predstavlja zadružne<br />

interese<br />

U okviru zajedničkog sastanka slovenskih<br />

i hrvatskih <strong>zadruga</strong>ra P. Vrisk<br />

je govorio nešto i o udruženju Copa-<br />

Cogeca, kojoj je i prvi potpredsjednik.<br />

Copa-Cogeca je europsko udruženje<br />

zadružnih <strong>savez</strong>a iz zemalja članica<br />

EU-a koje predstavlja opće i posebne<br />

interese europskih poljoprivrednih,<br />

šumarskih, ribarskih <strong>zadruga</strong> i općenito<br />

doprinosi razvoju <strong>zadruga</strong>.<br />

Neki od ciljeva Copa-Cogeca su i “lobiranje”<br />

prema EU-u, javnim institucijama<br />

i drugim organizacijama <strong>na</strong> razini<br />

Unije i <strong>na</strong> među<strong>na</strong>rodnoj razini,<br />

promicanje poljoprivrednih, šumarskih,<br />

ribarskih i poljoprivredno-prehrambenih<br />

<strong>zadruga</strong>, stvaranje podloge<br />

za razvoj <strong>zadruga</strong>, poticanje suradnje<br />

između <strong>zadruga</strong> <strong>na</strong> europskoj razini,<br />

suradnja s novim članicama Europske<br />

unije kao i pomoć državama koje još<br />

nisu članice Unije, vanjska suradnja s<br />

Ka<strong>na</strong>dom, Amerikom itd.<br />

Sjedište udruženja Copa-Cogeca je<br />

u Bruxellesu, a predsjednik je Paolo<br />

Bruni iz Italije.<br />

Manje zadruge su se udružile i trenutno<br />

Zadruž<strong>na</strong> zveza Slovenije broji 76 <strong>zadruga</strong>,<br />

koje ostvaruju više od 700 miliju<strong>na</strong> eura<br />

prometa <strong>na</strong> godinu, imaju više od 200 miliju<strong>na</strong><br />

eura kapitala i <strong>na</strong>jveći su vlasnici u<br />

mljekarama, podrumima, klaonicama i sl.<br />

Zadruge u Sloveniji imaju u prosjeku oko<br />

200 članova, a jače su što imaju više članova,<br />

istaknuo je Vrisk. U Sloveniji nema sela<br />

bez zadruge. Postoji oko 400 zadružnih trgovi<strong>na</strong>.<br />

Također, imaju i zadružnu banku -<br />

Dežel<strong>na</strong> banka Slovenije, u kojoj su zadruge<br />

55-postotni vlasnici. Ova banka fi<strong>na</strong>ncira<br />

zadruge i poljoprivrednike i sva sredstva<br />

iz proraču<strong>na</strong> EU-a idu preko nje.<br />

Zadruge imaju važnu ulogu u poljoprivredi<br />

Slovenije, što dokazuje podatak da 75%<br />

inputa i outputa u poljoprivredi ide putem<br />

<strong>zadruga</strong> koje su članice Saveza.<br />

Vrisk je također istaknuo kako slovenski<br />

Zadružni <strong>savez</strong> za sada okuplja samo poljoprivredne<br />

i šumarske zadruge koje su tamo<br />

i <strong>na</strong>jbrojnije. Zadruge Savezu plaćaju<br />

čla<strong>na</strong>rinu koja ovisi o tome koliko <strong>zadruga</strong><br />

ima članova i koliko prometa ostvaruje.<br />

Budući smo jedini Savez u državi, pomažemo<br />

i drugim vrstama <strong>zadruga</strong>. Poučeni<br />

iskustvima iz Italije, radimo <strong>na</strong> promociji <br />

18 nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

www.zadruge.hr

i drugih vrsta <strong>zadruga</strong>, kao što su stambene<br />

i socijalne koje su u Italiji dosta popularne,<br />

rekao je Vrisk. Zadruge bi tako mogle riješiti<br />

problem opskrbe starijih ljudi, opskrbljujući<br />

ih hranom i drugim potrepšti<strong>na</strong>ma.<br />

Isto tako, kroz zadrugu mogu biti organizirani<br />

i dom za starije osobe, dječji vrtić i sl.<br />

Predsjednik Zadružne zveze Slovenije istaknuo<br />

je da su zadruge poseban <strong>na</strong>či<strong>na</strong><br />

organiziranja i svakako mogu utjecati <strong>na</strong><br />

ublažavanje ove gospodarske krize. Također,<br />

one krizu lakše prebrode i lakše iz nje<br />

izađu. Bit zadruge nije ostvarenje dobiti<br />

nego korist za svakoga čla<strong>na</strong> zadruge.<br />

Vrisk smatra da bi u ovoj fi<strong>na</strong>ncijskoj i<br />

gospodarskoj krizi država trebala poticati<br />

zadruge.<br />

U vrijeme kapitalizma <strong>na</strong>glaše<strong>na</strong> je velika<br />

razlika između ljudi vezano za njihovo<br />

materijalno stanje, od izrazito bogatih pojedi<strong>na</strong>ca<br />

do jako siromašnih. Svaka država<br />

koja brine za socijalno društvo, morala<br />

bi poticati zadruge upravo radi te njihove<br />

socijalne komponente.<br />

Zadrugarstvo je razvijeno u cijelom <strong>svijetu</strong>.<br />

U Americi se 90% od ukupne poljoprivredne<br />

djelatnosti odvija putem <strong>zadruga</strong>.<br />

Zadruge su i u Hrvatskoj<br />

važ<strong>na</strong> karika u<br />

gospodarskom razvoju<br />

Zadruge u Sloveniji iz godine u godinu<br />

pokazuju sve bolje rezultate, što možemo<br />

zahvaliti državi koja s<strong>na</strong>žno potiče ovaj<br />

oblik poduzetništva, rekao je Vrisk. Slovenija<br />

je jedi<strong>na</strong> nova članica EU-a koja je<br />

dobila subvencije kao stare članice Unije.<br />

Statistički podatak govori da 60-70% svega<br />

što zadruge u poljoprivredi dobiju jesu<br />

subvencije.<br />

Vrisk je <strong>na</strong> ovom sastanku također istaknuo<br />

kako je u Sloveniji politika shvatila<br />

da se bez <strong>zadruga</strong> ne može i kako zadruge<br />

da<strong>na</strong>s imaju podršku i otvore<strong>na</strong> vrata<br />

u cijeloj državi.<br />

Smatram da su zadruge i u Hrvatskoj važ<strong>na</strong><br />

karika u gospodarskom razvoju i da ih<br />

svakako treba poticati. Bitno je raditi <strong>na</strong><br />

poticanju velikih <strong>zadruga</strong> koje mogu biti<br />

konkurentne <strong>na</strong> tržištu. Ukoliko nemate<br />

velike i jake zadruge, pojavit će se vam<br />

se zadruge i tvrtke iz drugih država koje<br />

će iskoristiti potencijale i prirodne resurse<br />

kojima Hrvatska obiluje. Stoga je bitno<br />

poticati i jačati zadruge koje će sutra moći<br />

surađivati s drugim jakim <strong>zadruga</strong>ma u<br />

Francuskoj, Austriji, Italiji itd., zaključio<br />

je <strong>na</strong> kraju Peter Vrisk. <br />

www.zadruge.hr<br />

INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA<br />

PULA<br />

17. GOSPODARSKA IZLOŽBA<br />

HISTRIA<br />

Bilo je to uspješno tradicio<strong>na</strong>lno okupljanje izlagača s ciljem povezivanja<br />

poljoprivrednih proizvođača i prehrambene industrije s turizmom i<br />

trgovinom iz Istarske i ostalih hrvatskih županija. Koncepcija povezivanja<br />

ponude i potražnje predstavlje<strong>na</strong> <strong>na</strong> Histriji otvara mogućnost posebice<br />

novim, malim tvrtkama za prvo kvalitetno predstavljanje <strong>na</strong> hrvatskom<br />

tržištu<br />

Sanja Plješa<br />

U<br />

organizaciji Hrvatske gospodarske<br />

komore (HGK) – Županijske<br />

komore Pula, početkom veljače<br />

2010. održa<strong>na</strong> je 17. izložba hrane, pića<br />

i opreme pod <strong>na</strong>zivom Histria u istoimenom<br />

pulskom hotelu. Ovogodišnja je Histria<br />

okupila 280 izlagača iz 17 županija,<br />

među kojima su se predstavila i trgovačka<br />

društva, obrtnici, obiteljska poljoprivred<strong>na</strong><br />

gospodarstva, zadruge, turističke<br />

zajednice te gosti izlagači iz inozemstva.<br />

Svoje su proizvode predstavili proizvođači<br />

iz Bosne i Hercegovine, Srbije i Italije,<br />

a njihov je <strong>na</strong>stup realiziran u suradnji<br />

s Privrednom komorom Unsko-sanskog<br />

kanto<strong>na</strong> iz Bihaća, Regio<strong>na</strong>lnom privrednom<br />

komorom Sombor i Gospodarskom<br />

komorom Trenta. Poseban gost izložbe bio<br />

je Grad Vodnjan, a njegovi su predstavnici<br />

<strong>na</strong> toj gospodarskoj izložbi predstavili<br />

poljoprivredno-prehrambene proizvode te<br />

kulturne i tradicijske vrijednosti.<br />

U sklopu Histrije održano je i nekoliko<br />

prezentacija, među kojima je bila i o<strong>na</strong><br />

Franka Raguža iz Udruge Agroturist Vodnjan,<br />

koji je govorio o razvoju poljoprivrede<br />

Vodnjanštine od 1990. do 2010. godine.<br />

Francesco Spagnolli iz Poljoprivrednog<br />

instituta San Michele all’Adige – Fondacija<br />

Mach iz Trenta, održao je radionicu<br />

o tehnologiji proizvodnje pjenušca klasičnom<br />

metodom. Osim toga, direktor tvrtke<br />

Istra informatički inženjering iz Pule,<br />

Davor Brenko, održao je prezentaciju pod<br />

nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

<strong>na</strong>zivom Kako u<strong>na</strong>prijediti poslovanje vašega<br />

hotelskoga i ugostiteljskog poduzeća,<br />

a Nedjeljka Jurin iz Udruge Zdravi život iz<br />

Rijeke <strong>na</strong>stupila je pod <strong>na</strong>zivom Gli<strong>na</strong> u<br />

službi zdravlja i ljepote.<br />

U sklopu 17. Histrije održani su i poslovni<br />

susreti proizvođača hrane, pića, ugostiteljske<br />

opreme i malog turizma iz Istarske<br />

i ostalih županija s trgovcima iz Istarske<br />

županije. Na tim je susretima sudjelovalo<br />

pedesetak sudionika koji su dogovorili<br />

i neke mogućnosti buduće suradnje. Kako<br />

kažu u Županijskoj komori Pula, u sklopu<br />

Histrije održan je forum o zapošljavanju<br />

osoba s invaliditetom <strong>na</strong> kojem su predstavljene<br />

poticajne mjere Hrvatskog zavoda<br />

za zapošljavanje i Fonda za profesio<strong>na</strong>lnu<br />

rehabilitaciju i zapošljavanje osoba<br />

s invaliditetom.<br />

Histria se još jednom potvrdila kao mjesto<br />

tradicio<strong>na</strong>lnog okupljanja izlagača iz cijele<br />

Hrvatske, a sve s ciljem povezivanja poljoprivrednih<br />

proizvođača i prehrambene<br />

industrije s turizmom i trgovinom iz Istarske<br />

i ostalih hrvatskih županija. Koncepcija<br />

povezivanja ponude i potražnje predstavlje<strong>na</strong><br />

<strong>na</strong> Histriji otvara mogućnost<br />

posebice novim, malim tvrtkama za prvo<br />

kvalitetno predstavljanje <strong>na</strong> hrvatskom tržištu.<br />

Velik broj kvalitetnih hrvatskih proizvoda<br />

prvi je put predstavljen upravo <strong>na</strong><br />

17. izložbi hrane, pića i opreme, zaključila<br />

je predsjednica Županijske komore Pula,<br />

Jas<strong>na</strong> Jaklin Majetić. <br />

19

Da<strong>na</strong> 20. ožujka 2010. u hotelu Westin<br />

održa<strong>na</strong> je 9. sjednica Skupštine<br />

Hrvatskog <strong>savez</strong>a <strong>zadruga</strong>.<br />

Sjednici je predsjedao predsjednik Skupštine<br />

Saveza, Joško Niskota, sukladno Poslovniku<br />

o radu Skupštine. Na skupu su<br />

<strong>na</strong>zočila 92 čla<strong>na</strong> koja su imala 54 valjane<br />

punomoći, što z<strong>na</strong>či u ko<strong>na</strong>čnici 146<br />

članova. Predsjednik Skupštine utvrdio je<br />

postojanje kvoruma temeljem izvješća verifikacijskog<br />

povjerenstva koje je prebrojilo<br />

glasove, pa je konstatirao da se mogu<br />

donositi pravovaljane odluke.<br />

INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA<br />

ODRŽANA DEVETA SJEDNICA SKUPŠTINE<br />

HRVATSKOG SAVEZA ZADRUGA<br />

Dobrila Jerković<br />

Predsjednica Uprave Saveza, Vedra<strong>na</strong> Stecca,<br />

podnijela je Izvješće o radu i fi<strong>na</strong>ncijsko<br />

izvješće Saveza za 2009. godinu, kao<br />

i Plan rada i fi<strong>na</strong>ncijski plan za 2010. godinu,<br />

koji su objavljeni <strong>na</strong> službenim stranicama<br />

Saveza www.zadruge.hr.<br />

Nakon toga su i predsjednik Nadzornog<br />

odbora Esad Agić, predsjednik Savjeta za<br />

u<strong>na</strong>pređenje <strong>zadruga</strong>rstva Anton Matijašević<br />

i predsjednik Suda časti Želimir Bašić,<br />

podnijeli izvješća o radu spomenutih<br />

tijela Saveza.<br />

Vezano za Odluku o čla<strong>na</strong>rini i članskom<br />

doprinosu, članovi Skupštine su predložili<br />

da čla<strong>na</strong>ri<strong>na</strong> ostane 55 ku<strong>na</strong>, a da se članski<br />

doprinos uskladi s doprinosom koji<br />

ima Hrvatska gospodarska komora, da<br />

se smanji za 25%, što z<strong>na</strong>či s dosadašnjih<br />

0,01% <strong>na</strong> 0,0075%. Ovaj prijedlog prihvaćen<br />

je u svrhu solidariziranja Saveza sa<br />

svojim članicama u ovim kriznim vremenima,<br />

ali sa zaključkom da se <strong>na</strong>plata čla<strong>na</strong>rine<br />

intenzivira zakonskim modelima.<br />

Na ovoj Skupštini odlučeno je sljedeće:<br />

Usvajaju se Izvješće o radu i fi<strong>na</strong>ncijsko<br />

izvješće za 2009. godinu.<br />

Usvajaju se Plan rada i fi<strong>na</strong>ncijski plan<br />

za 2010. godinu.<br />

Visi<strong>na</strong> mjesečne čla<strong>na</strong>rine za sve članice<br />

Saveza iznosi 55,00 kn.<br />

Visi<strong>na</strong> godišnje obveze članica Saveza<br />

po osnovi doprinosa čini njen ukupni<br />

prihod, iskazan u računu dobiti i gubitka<br />

za 2008. godinu, pomnožen sa<br />

stopom od 0,0075%.<br />

U Statutu Saveza (Narodne novine, br.<br />

87/03. i 127/07.) u članku 3., stavak 4.<br />

mijenja se i glasi: Sjedište Saveza je u<br />

Zagrebu, Amruševa 8. <br />

20 nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

www.zadruge.hr

U<br />

organizaciji Hrvatskog <strong>savez</strong>a <strong>zadruga</strong><br />

održano je predavanje s<br />

praktičnom radionicom o atraktivnostima<br />

IPARD programa i s praktičnim<br />

primjerima ispunjavanja obrazaca i izrade<br />

poslovnog pla<strong>na</strong>.<br />

Radionica je održa<strong>na</strong> u siječnju 2010. u<br />

prostorijama Hrvatskoga poljoprivrednog<br />

zadružnog <strong>savez</strong>a, glede raspisanog<br />

javnog <strong>na</strong>tječaja za podnošenje prijava<br />

za dodjelu sredstva iz IPARD programa<br />

za: Mjeru 101 – ulaganja u poljoprivred<strong>na</strong><br />

gospodarstva u svrhu restrukturiranja<br />

i dostizanja standarda zajednice i Mjeru<br />

103 – ulaganja u preradu i trženje poljoprivrednih<br />

i ribljih proizvoda u svrhu restrukturiranja<br />

tih aktivnosti i dostizanja<br />

standarda zajednice.<br />

Predavali su: Marin Kukoč, <strong>na</strong>čelnik Odjela<br />

za leader i poljoprivredno-okolišne mjere<br />

iz Uprave za ruralni razvoj / Uprav<strong>na</strong><br />

direkcija sapard/ipard program MPRRR-a<br />

www.zadruge.hr<br />

INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA<br />

RADIONICA O IPARD PROGRAMU<br />

VELIKO ZANIMANJE ZADRUGARA ZA NAČINE<br />

KORIŠTENJA SREDSTAVA<br />

Zoran Stareši<strong>na</strong><br />

i Zoran Stareši<strong>na</strong>, savjetnik za razvoj i investicije<br />

iz Hrvatskoga poljoprivrednoga<br />

zadružnog <strong>savez</strong>a.<br />

Velikom broju prisutnih predstavnika poljoprivrednih<br />

<strong>zadruga</strong>, od Vukovara do<br />

Hvara, pojašnje<strong>na</strong> su osnov<strong>na</strong> <strong>na</strong>čela i<br />

postupak prijave za sredstva IPARD-a.<br />

Pravila su vrlo slože<strong>na</strong> i potreb<strong>na</strong> je pomoć<br />

konzulta<strong>na</strong>ta za izradu potrebne dokumentacije.<br />

<strong>Hrvatski</strong> poljoprivredni zadružni<br />

<strong>savez</strong> je izradio i “alat” za pomoć<br />

pri izradi poslovnog pla<strong>na</strong>/investicijskog<br />

programa.<br />

Polaznicima radionice podijeljeni su svi<br />

obrasci i interaktivni investicijski program<br />

u elektroničkom obliku.<br />

Najviše pritužbi <strong>na</strong> IPARD program u Hrvatskoj<br />

odnosilo se <strong>na</strong> vrlo niske maksimume<br />

pojedinih proizvodnji. Zadrugari<br />

su mišljenja da se potiču nerentabilne i tržišno<br />

neatraktivne proizvodnje, kao i da<br />

predviđeni proizvodni modeli nisu cjelo-<br />

Izvor: PWP prezentacija MPRRR<br />

nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

viti. Potiče se, primjerice, izgradnja objekata<br />

ali ne i <strong>na</strong>bava stoke, opremanje vi<strong>na</strong>rije<br />

ali ne i podizanje <strong>na</strong>sada, što dodatno<br />

komplicira odnose poduzetnika s<br />

fi<strong>na</strong>ncijskim institucijama (koji su i i<strong>na</strong>če<br />

vrlo složeni). Nadalje, neke proizvodnje se<br />

uopće ne potiču, kao što je npr. ovčarstvo,<br />

kozarstvo, pčelarstvo i cvjećarstvo.<br />

Prepreka je također odvajanje primarne<br />

proizvodnje od dorade proizvoda, što je u<br />

<strong>zadruga</strong>rstvu vrlo bitno. Tim odvajanjem<br />

se otežava slijedivost proizvodnje u lancu<br />

od polja do stola, što je bila velika šansa<br />

zadružnog poslovanja. Pravilnikom o<br />

provedbi IPARD mjera 101 i 103 izričito je<br />

zabranjeno: “Opći kriteriji čla<strong>na</strong>k 12. Pravilnika:<br />

(4) Pravne osobe, koje imaju integriranu<br />

proizvodnju (primar<strong>na</strong> proizvodnja<br />

i prerada) u sektoru mljekarstva, govedarstva,<br />

svinjogojstva, peradarstva i jaja,<br />

nisu prihvatljive za ulaganja u okviru<br />

ove mjere”.<br />

Dopušteno je imati primarnu proizvodnju<br />

i preradu u okviru jedne tvrtke samo u<br />

sektoru voća i povrća, a mjera 103 u javnom<br />

<strong>na</strong>tječaju za taj sektor nije raspisa<strong>na</strong>.<br />

Radionica je iskorište<strong>na</strong> i za prikupljanje<br />

podataka o interesu polaznika da se olakša<br />

organizacija konzulta<strong>na</strong>ta <strong>na</strong> poslovima<br />

pripreme dokumentacije. Podaci koji<br />

su prikupljeni od polaznika poslužit će i<br />

za izradu ankete koja će se poslati svim<br />

poljoprivrednim <strong>zadruga</strong>ma.<br />

Više podataka o ovoj temi može se dobiti<br />

u:<br />

Rav<strong>na</strong>teljstvu MPRRR-a za tržišnu i<br />

strukturnu potporu u poljoprivredi, Ulica<br />

grada Vukovara 269d, 10000 Zagreb;<br />

tel.: (01) 6002-700 (centrala); fax:<br />

(01) 6002-851; tel.: (01) 6002-742, (01)<br />

6002-744 (Odjel za informiranje) E-mail:<br />

info@dmssa.hr ili <strong>na</strong> www.mps.hr ;<br />

ili u Hrvatskom poljoprivrednom zadružnom<br />

<strong>savez</strong>u, Zagreb, Amruševa 8,<br />

(01) 4922-935; e-mail: zoran@hzs.hr. <br />

21

Mladi <strong>zadruga</strong>ri su <strong>na</strong> Medarskom<br />

sajmu s ponosom prikazali<br />

svoje proizvode: med, matičnu<br />

mliječ, pčelinje voskove – propolis.<br />

Simbolič<strong>na</strong> prodaja tih proizvoda bio je<br />

rezultat njihova minulog rada, ali ujedno i<br />

pravi poklon za “čizmu Djeda Mraza”, koji<br />

su ovaj put sami izradili.<br />

Učeničko <strong>zadruga</strong>rstvo ima dugu tradiciju,<br />

dulju čak i od ‘klasičnog’ <strong>zadruga</strong>rstva”,<br />

kaže voditelj zadruge, višegodišnji učitelj,<br />

voditelj generacija mladih <strong>zadruga</strong>ra<br />

– Mato Došen, koji da<strong>na</strong>s zajedno sa svojom<br />

suprugom s radošću dočekuje mirovinu<br />

<strong>na</strong> pitomim zagorskim brežuljcima,<br />

<strong>na</strong>kon 37-godišnjega učiteljskog staža,<br />

radeći u područnoj školi Škarićevo (matič<strong>na</strong><br />

OŠ “A. Cesarec” iz Krapine).<br />

I kako to već često izgledaju mnoge <strong>na</strong>še<br />

životne priče i sudbine, kršni Mato zamijenio<br />

je surove ličke visoravni (rođen je u<br />

Lovincu u Lici) s pitomim zagorskim bregima.<br />

Po prirodi radišan i vrstan organizator,<br />

još je kao mladi učitelj imao svoj<br />

pčelinjak. Ogromno iskustvo stečeno u<br />

tom plemenitom i izuzetno zanimljivom<br />

poslu, uza svakodnevni pedagoški rad, želio<br />

je prenijeti <strong>na</strong> nove <strong>na</strong>raštaje. Nije ni<br />

mislio s kakvim uspjehom!<br />

Uz postojeću djelatnost učeničke zadruge<br />

(voćarstvo, cvjećarstvo, povrtlarstvo<br />

i ekološka sekcija, o kojima također vodi<br />

brigu supruga Darinka), <strong>zadruga</strong> se<br />

posebno profilirala u pčelarstvu. Godine<br />

2000., kada je učenik Darko Hmeli<strong>na</strong><br />

uveo svoj prvi pčelinji roj, <strong>zadruga</strong> dobiva<br />

ime “Maslačak”, broj članova se stal-<br />

INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA<br />

UČENIČKO ZADRUGARSTVO<br />

ZADRUGARI<br />

“MASLAČKA” –<br />

UČENICI ŠKOLE BUDUĆNOSTI<br />

Neponovljivi šarm mladih <strong>zadruga</strong>ra učeničke zadruge “Maslačak”<br />

iz OŠ “August Cesarec”, Krapi<strong>na</strong> – područ<strong>na</strong> škola Škarićevo<br />

Branko Žalac<br />

no povećava, a već <strong>na</strong>kon godinu da<strong>na</strong>,<br />

<strong>na</strong> 13. smotri učeničkog <strong>zadruga</strong>rstva u<br />

Kaštel Starom dobiva prvo priz<strong>na</strong>nje za<br />

zalaganje i postignuće. Od tada slijede<br />

samo uspjesi i priz<strong>na</strong>nja, ali i podrška,<br />

kako od uprave škole, tako i od brojnih<br />

poslovnih partnera i sponzora, pri čemu<br />

<strong>na</strong>ročito izdvajaju Grad Krapinu, Pekom,<br />

Krakom, Poljoprivrednu zadrugu, Vetropack<br />

Stražu … Gotovo ni jed<strong>na</strong> kultur<strong>na</strong><br />

i poslov<strong>na</strong> manifestacija u županiji<br />

ne može proći bez njihova aktivnog sudjelovanja.<br />

Da<strong>na</strong>s se mladi <strong>zadruga</strong>ri ponose sa svojih<br />

10 košnica i pripadajućom opremom<br />

koja im pomaže da mogu sami dizajnirati<br />

izgled proizvoda i tako izraziti svoj kreativni<br />

duh.<br />

Učenička <strong>zadruga</strong> “Maslačak” posebno<br />

se ponosi i suradnjom u okviru projekta<br />

Učiteljskog fakulteta, čiji studenti kod<br />

njih redovito provode praktičnu terensku<br />

<strong>na</strong>stavu iz predmeta “Učeničko <strong>zadruga</strong>rstvo”.<br />

Sve to govori da se marljivim radom i uz<br />

podršku zajednice (zadruzi uvijek pomažu<br />

mještani, roditelji, <strong>na</strong>stavnici likovne<br />

kulture i mnogi drugi) mogu postići zavidni<br />

rezultati i stvarati osnova budućnosti<br />

u radu i zajedništvu <strong>na</strong> zadružnim<br />

<strong>na</strong>čelima.<br />

Ljubav prema zadruzi i njezini rezultati<br />

tako je velika i uvjerava <strong>na</strong>s da će se po<br />

pitomim brežuljcima Škarićeva još dugo<br />

čuti tiho zujanje pčela. <br />

PZ EKO-GACKA,<br />

OTOČAC<br />

IZVORNI<br />

LIČKI SIREVI<br />

PREMA<br />

STANDARDIMA<br />

EU-a<br />

Gora<strong>na</strong> Holub-Veršić<br />

Poljoprivred<strong>na</strong> <strong>zadruga</strong> “Eko Gacka”<br />

iz Otočca bavi se otkupom<br />

mlijeka i proizvodnjom autohtonih<br />

vrsta sireva. Paletu čine: lički škripavac,<br />

lički polutvrdi sir, kravlja skuta, lički riba<strong>na</strong>c<br />

i lička basa. Upravo po ličkoj basi,<br />

punomasnom mekom siru, za koji od nedavno<br />

imaju i certifikat, prepoz<strong>na</strong>tljivi su<br />

u Hrvatskoj.<br />

Lička basa koristi se kao dodatak pečenju,<br />

salatama, kao <strong>na</strong>maz <strong>na</strong> kruh ili uz ličke<br />

pole od krumpira, pojašnjava raznolikost<br />

upotrebe ličke base u prehrani, upravitelj<br />

sirane i PZ Eko Gacka iz Otočca Mijo<br />

Orešković.<br />

Sira<strong>na</strong> je izgrađe<strong>na</strong> po kriterijima Europske<br />

unije, kako bi <strong>na</strong>ši proizvodi zadovoljili<br />

visoke standarde higijene, odnosno sigurnosti<br />

prehrambenih proizvoda. Otkup<br />

mlijeka je s malih obiteljskih gospodarstava<br />

koja svoje životinje hrane isključivo<br />

suhim sijenom, žitaricama odnosno ispašom.<br />

Sira<strong>na</strong> Eko Gacka svoju proizvodnju<br />

temelji <strong>na</strong> očuvanoj prirodi – nezagađenom<br />

zemljištu, čistim pašnjacima i visokokvalitetnom<br />

mlijeku za proizvodnju<br />

sireva. Proizvodnja autohtonih sireva je<br />

tehnološki u<strong>na</strong>prijeđe<strong>na</strong> i dnevno se u sirani<br />

preradi oko tisuću litara mlijeka, <strong>na</strong>glašava<br />

Orešković.<br />

Nakon Ličke base, u tijeku je i brendiranje<br />

ličkog škripavca, prepoz<strong>na</strong>tljivog sira toga<br />

kraja. Gotovo svi kooperanti educirani<br />

su za proizvodnju sira, a stručnu pomoć,<br />

kao i većini sirara u <strong>na</strong>s, pružaju stručnjaci<br />

Zavoda za mljekarstvo zagrebačkoga<br />

Agronomskoga fakulteta. <br />

22 nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

www.zadruge.hr

15. MEĐUNARODNI SAJAM U SPLITU<br />

GAST 2010. VEĆI NEGO LANI<br />

Na ovoj manifestaciji prehrane, pića, hotelske i ugostiteljske opreme, kave, <strong>na</strong>mještaja, vi<strong>na</strong> i turizma<br />

sudjelovalo je 1273 izlagača iz zemlje i inozemstva, što je za oko 5 posto više nego 2009.<br />

Pored domaćih sudjelovali su izlagači<br />

iz: BiH, Slovenije, Makedonije, Italije,<br />

Njemačke, Austrije, Belgije, Francuske,<br />

Srbije, Indonezije, Indije, Albanije,<br />

Poljske i Crne Gore. Osim izložbeno-prodajnog<br />

dijela sajma, održa<strong>na</strong> su raz<strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanja<br />

- barme<strong>na</strong>, kuhara, zatim ocjenjivanje<br />

vi<strong>na</strong> i dr. Na sajmu je sklopljen velik broj<br />

poslova i poslovnih dogovora, a održala su<br />

se i mnoga predavanja. Prema nekim ocje<strong>na</strong>ma,<br />

ova sajamska priredba smatra se velikim<br />

gospodarskim događajem u Hrvatskoj.<br />

“GAST 2010.” održan je pod visokim pokroviteljstvom<br />

Ministarstva gospodarstva,<br />

rada i poduzetništva, Ministarstva regio<strong>na</strong>lnog<br />

razvoja, šumarstva i vodnoga gos-<br />

Povodom Uskršnjih blagda<strong>na</strong> LI-<br />

KUM – Zadruga likovnih umjetnika<br />

Hrvatske organizirala je u<br />

svojim galerijskim prostorima u centru<br />

Zagreba prigodno oslikavanje pisanica.<br />

Oslikane pisanice poklonjene su Udruzi<br />

gluhoslijepih osoba “DODIR” iz Zagreba<br />

INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA<br />

Tomislav Drezga<br />

HUMANITARNA AKTIVNOST LIKUM-a<br />

Ire<strong>na</strong> Škarpa<br />

31. ožujka 2010. god. prilikom svečanosti<br />

proslave Uskrsa u kreativnoj radionici<br />

udruge. LIKUM koristi ovu prigodu <strong>na</strong>javiti<br />

skupnu likovnu izložbu Udruge “DO-<br />

DIR” u srpnju 2010. koja će se održati u<br />

galeriji Ulrich, a povodom Među<strong>na</strong>rodnog<br />

tjed<strong>na</strong> Helen Keller. <br />

www.zadruge.hr nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

podarenja, zatim Splitsko-dalmatinske županije,<br />

Grada Splita i Turističke zajednice<br />

Splitsko-dalmatinske županije. Priredbu je,<br />

u ime pokrovitelja, otvorio župan Splitskodalmatinske<br />

županije, Ante Sa<strong>na</strong>der i tom<br />

prigodom <strong>na</strong>glasio da je neobično sretan<br />

što se sajam održava Splitu i što je, u<strong>na</strong>toč<br />

recesiji, ove godine veći za 5 posto.<br />

Županija podržava ovakvu manifestaciju i<br />

pruža potporu nekoliko programa maloga<br />

poduzetništva jer je ono nezaobilazan čimbenik<br />

dalmatinskoga i uopće hrvatskoga<br />

gospodarstva. Hrvatske županije su izložile<br />

velik asortiman <strong>na</strong>jkvalitetnijih proizvoda<br />

i pokazale da su <strong>na</strong>ši gospodarstvenici sve<br />

više spremni za ulazak u EU. <br />

23

Ministar poljoprivrede Petar Čobanković,<br />

pokrovitelj i tradicio<strong>na</strong>lni<br />

gost Noćnjaka, ove godine<br />

i izaslanik Vlade RH, istaknuo je kako<br />

je ova kvalitet<strong>na</strong> manifestacija opravdala<br />

svoje postojanje, dajući z<strong>na</strong>čajan doprinos<br />

u<strong>na</strong>prjeđenju masli<strong>na</strong>rstva i uljarstva<br />

u RH.<br />

Podignuto je više od četiri tisuće hektara<br />

novih maslinika, a sudeći po visokoj kvaliteti<br />

maslinova ulja koje nudimo, ni cije<strong>na</strong><br />

neće biti problem. Imamo velike rezerve<br />

u plasmanu maslinovih ulja, a velika šansa<br />

postoji i u izvozu – poručio je ministar<br />

Čobanković masli<strong>na</strong>rima i uljarima, okupljenima<br />

u velikom broju.<br />

Samu manifestaciju otvorio je župan Zadarske<br />

županije Stipe Zrilić, kao izaslanik<br />

predsjednika RH dr. sc. Ive Josipovića.<br />

INFO • ZANIMLJIVOSTI • DOGAĐANJA<br />

NOĆNJAK 2010.<br />

SUSRET MASLINARSKE ELITE<br />

Noćnjak 2010. – dva<strong>na</strong>esta među<strong>na</strong>rod<strong>na</strong> manifestacija masli<strong>na</strong>ra<br />

i uljara održala se pod visokim pokroviteljstvom predsjednika RH<br />

dr. sc. Ive Josipovića i Vlade RH, od 26. do 28. ožujka<br />

u Biogradu <strong>na</strong> moru (Hoteli Ilirija d.d.)<br />

Miranda Žitko Vulić<br />

Š ampioni kvalitete maslinovih ulja - obitelji Kardum i Belić ,<br />

foto - Radovan Nikolić<br />

“Masli<strong>na</strong>rstvo vraća svoj stari sjaj i slavu.<br />

Zadarska županija i jedinice lokalne samouprave<br />

<strong>na</strong> njenom području, podupirale<br />

su razvoj masli<strong>na</strong>rstva kroz <strong>na</strong>bavu<br />

sadnog materijala. U Zadarskoj županiji<br />

ima oko 850.000 masli<strong>na</strong> <strong>na</strong> površini od<br />

oko 2.200 hektara te smo treća županija<br />

u Hrvatskoj po površini pod masli<strong>na</strong>ma”,<br />

istaknuo je župan S. Zrilić.<br />

Zadružni <strong>savez</strong> Dalmacije, inicijator i organizator<br />

Noćnjaka, velike <strong>na</strong>pore ulaže<br />

u kontinuirano educiranje i informiranje<br />

masli<strong>na</strong>ra, uljara i potrošača maslinovih<br />

ulja, a već sedam godi<strong>na</strong> educiranje organizira<br />

i za stočare i proizvođače sireva.<br />

Organizirani su stručni skupovi posvećeni<br />

masli<strong>na</strong>rstvu, uljarstvu i stočarstvu te <strong>zadruga</strong>rstvu<br />

kao obliku međusobnog povezivanja<br />

usitnjenih proizvođača u ovim dje-<br />

latnostima. Predstavlje<strong>na</strong> su nova i inozem<strong>na</strong><br />

iskustva, tehnologije i tiskovine.<br />

Hrvatska burza maslinovih<br />

ulja i Olio Gastro Show<br />

Svake godine organizator unosi novosti,<br />

a ove godine dva nova događaja izazvala<br />

su veliku pozornost i zainteresiranost među<br />

sudionicima. Na Hrvatskoj burzi maslinovih<br />

ulja predstavnici trgovačkih la<strong>na</strong>ca,<br />

te elitnih hotela i restora<strong>na</strong> imali su<br />

priliku upoz<strong>na</strong>ti dvadesetak proizvođača,<br />

koji su im izravno predstavili kvalitetu,<br />

količine i cijenu svojih proizvoda.<br />

Ove godine, po prvi put, organiziran je i<br />

Olio Gastro Show, interaktiv<strong>na</strong> prezentacija<br />

sljubljivanja različitih gastronomskih<br />

delicija s odabranim sortnim maslinovim<br />

uljima i vinima. Voditelji ovog događaja,<br />

Ante Kulaš – majstor o’ delicija, Sandra<br />

Petričević – capo panela i Želimir Bašić<br />

– vinski z<strong>na</strong>lac, proveli su uzvanike kroz<br />

čaroban svijet okusa, a među vrhunskim<br />

vinima (prevladavala su zadruž<strong>na</strong>) i sortnim<br />

maslinovim uljima kušalo se i vino<br />

vrijedno 3000,00 ku<strong>na</strong>.<br />

U subotu <strong>na</strong>večer proizvođačima maslinova<br />

ulja, <strong>na</strong>tjecateljima <strong>na</strong> Noćnjaku 2010.,<br />

uručeni su certifikati s rezultatima te su<br />

proglašeni šampioni u tri kategorije.<br />

Ove godine zaprimljeno je rekordnih<br />

270 uzoraka maslinova ulja, od toga 209<br />

otvorenih i 61 pakovi<strong>na</strong> maslinovih ulja.<br />

Posebno je z<strong>na</strong>čajan porast broja zaprimljenih<br />

pakiranih maslinovih ulja, koji je<br />

u odnosu <strong>na</strong> 2005. godinu, kada su se <strong>na</strong><br />

Noćnjaku započele ocjenjivati pakovine<br />

kao poseb<strong>na</strong> kategorija, porastao za 145<br />

posto.<br />

Osim s područja šest hrvatskih županija,<br />

uzorci maslinova ulja pristigli su <strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanje<br />

i iz Slovenije, Crne Gore, Bosne<br />

i Hercegovine, Turske, Jorda<strong>na</strong>, Francuske<br />

i Grčke. Najviše je uzoraka pristiglo iz<br />

Splitsko-dalmatinske županije (71), zatim<br />

iz županija: Zadarske (53), Dubrovačkoneretvanske<br />

(51), Šibensko-kninske (39),<br />

Istarske (34) i Primorsko-goranske (7).<br />

Šampioni<br />

Titula šampio<strong>na</strong> kvalitete otvorenih maslinovih<br />

ulja pripala je sretnoj obitelji<br />

Kardum, a pehar su s ponosom držali<br />

Marta, Lovre, A<strong>na</strong> i Petar, svi prezimenom<br />

Kardum, djeca ponosnih roditelja Sanje i<br />

Drage. <br />

24 nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

www.zadruge.hr

Obiteljski maslinik (150 stabala) <strong>na</strong>lazi se<br />

u Vukšiću, a šampionsko ulje prerađeno je<br />

u uljari Laća iz Skradi<strong>na</strong>.<br />

Šampion kvalitete pakovi<strong>na</strong> je novi stari<br />

<strong>prva</strong>k – OLEA BB d.o.o. obitelji Belić iz<br />

Rapca, kojoj je šampionski pehar uručen<br />

zahvaljujući njihovom sortnom maslinovom<br />

ulju od buže. Za <strong>na</strong>pomenuti je da<br />

obitelj Belić <strong>na</strong> Noćnjaku četvrti put uzastopno<br />

osvaja šampionsko odličje za kvalitetu<br />

pakovine.<br />

Agrolagu<strong>na</strong> d.d. iz Pule imala je veliki razlog<br />

za slavlje, <strong>na</strong>kon primitka šampionskog<br />

pehara za <strong>na</strong>jbolje ocijenjeni izgled<br />

pakovine <strong>na</strong>jnovije kolekcije.<br />

Proglaše<strong>na</strong> su i <strong>na</strong>jbolja maslinova ulja<br />

u šest zasebnih kategorija. Tako je <strong>na</strong>jbolje<br />

sortno maslinovo ulje od oblice proizveo<br />

Dragan Čeri<strong>na</strong> iz Benkovca, <strong>na</strong>jbolje<br />

maslinovo ulje sljubljenih sorti (lastovka<br />

i drobnica) bilo je ono Dubravke Žuvela<br />

– Ruže iz Vela Luke, <strong>na</strong>jboljim blagim<br />

maslinovim uljem ocijenjeno je ulje Obiteljskoga<br />

poljoprivrednoga gospodarstva<br />

Glavinja iz Čilipa, priz<strong>na</strong>nje za <strong>na</strong>jbolje<br />

srednje intenzivno maslinovo ulje pripalo<br />

je Slavomiru Kadiću iz Dugog Rata, OPG<br />

Ratko Klarić proizvelo je <strong>na</strong>jbolje intenzivno<br />

maslinovo ulje, a <strong>na</strong>jbolje zadružno<br />

maslinovo ulje proizvela je Poljoprivred<strong>na</strong><br />

<strong>zadruga</strong> Svirče.<br />

Sirevi <strong>na</strong> Noćnjaku 2010.<br />

U okviru ovogodišnjeg Noćnjaka organizira<strong>na</strong><br />

je i sedma Smotra dalmatinskih<br />

ovčjih, kravljih i kozjih sireva i njihovih<br />

kombi<strong>na</strong>cija. Na <strong>na</strong>tjecanje je zaprimljeno<br />

53 uzorka sira, od čega 8 od ovčjeg, 39 od<br />

kravljeg, 6 od kozjeg mlijeka te 1 uzorak<br />

skute. Od ukupnog broja sireva zaprimljeno<br />

je i 7 sireva proizvedenih od 2 ili 3 vrste<br />

mlijeka, kao i 4 uzorka sira iz mišine, i<br />

to 1 ovčji i 3 kravlja. Asortiman sireva bio<br />

je raznovrstan, od mekih, polutvrdih, tvrdih<br />

te sireva od miješanog mlijeka i s dodacima<br />

(papar, začinsko bilje itd).<br />

Sirevi su <strong>na</strong> <strong>na</strong>tjecanje pristigli iz četiri<br />

hrvatske županije. Najzastupljenija je Zadarska<br />

županija s 31 uzorkom, zatim Šibensko-kninska<br />

i Splitsko-dalmatinska s<br />

po 9 uzoraka i Primorsko-goranska županija<br />

po prvi put sudjeluje <strong>na</strong> Noćnjaku i to<br />

s 4 uzorka sira.<br />

Priz<strong>na</strong>nja za kvalitetu sireva uruče<strong>na</strong> su<br />

<strong>na</strong> manifestaciji u petak <strong>na</strong>večer, kada je<br />

proglašen i šampion među sirarima, a ta<br />

titula ove godine pripala je Slavku Petroviću<br />

iz Pakovog Sela. <br />

www.zadruge.hr<br />

PROJEKTI<br />

ULOGA HRVATSKE<br />

POLJOPRIVREDNE AGENCIJE<br />

U USPOSTAVI ARKODA<br />

Kako bi i hrvatski poljoprivrednici bili sastavni dio Zajedničke<br />

poljoprivredne politike Europske unije, nužan je niz prilagodbi po<br />

standardima koji vrijede za njezine zemlje-lanice. Jed<strong>na</strong> od prilagodbi<br />

podrazumijeva i promjenu postojećeg sustava potpora u poljoprivredi i<br />

ruralnom razvoju<br />

Robert Bakota<br />

Za provedbu izravnih plaćanja u<br />

sklopu Zajedničke poljoprivredne<br />

politike EU-a nužno je uspostaviti<br />

Integrirani administrativni i kontrolni sustav<br />

- IAKS (Integrated Administration and<br />

Control System - IACS) i njegovu <strong>na</strong>jvažniju<br />

komponentu za praćenje potpora u<br />

poljoprivredi - Sustav za identifikaciju zemljišnih<br />

čestica (Land Parcel Identification<br />

System - LPIS), odnosno ARKOD sustav.<br />

U posljednjih nekoliko mjeseci započelo<br />

se inicijalnim unosom u bazu podataka<br />

ARKODA, stoga je i cilj ovoga članka, u<br />

<strong>na</strong>jkraćim crtama, objasniti što je ARKOD<br />

te koji su postupci pri obradi podataka za<br />

jedno gospodarstvo.<br />

Što je ARKOD?<br />

ARKOD je sustav identifikacije zemljišnih<br />

parcela. To je <strong>na</strong>cio<strong>na</strong>lni program kojim<br />

se uspostavlja baza podataka koja evidentira<br />

stvarno korištenje poljoprivrednog<br />

zemljišta. Cilj ARKOD-a jest dobiti jasnu<br />

sliku koliko se zemljišta u Hrvatskoj koristi<br />

za poljoprivrednu proizvodnju, bez obzira<br />

<strong>na</strong> kulture koje se <strong>na</strong> njima uzgajaju.<br />

Tako uređen i transparentan sustav preduvjet<br />

je za dobivanje poticaja Europske<br />

unije za poljoprivrednu proizvodnju.<br />

Inicijalni unos parcela u<br />

ARKOD bazu podataka<br />

Pozivom konzultanta Hrvatske poljoprivredne<br />

agencije <strong>na</strong> inicijalni sasta<strong>na</strong>k,<br />

dolazi nositelj poljoprivrednoga gospodarstva<br />

koji je obvezan ponijeti sa sobom<br />

osobne identifikacijske dokumente, kao<br />

što su osob<strong>na</strong> karta ili putovnica te dokumente<br />

poljoprivrednoga gospodarstva,<br />

nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

kao što su kartica poljoprivrednoga gospodarstva<br />

ili rješenje o upisu u upisnik<br />

poljoprivrednih gospodarstava. Ukoliko<br />

nositelj poljoprivrednoga gospodarstva<br />

nije u mogućnosti osobno doći, umjesto<br />

njega može doći će član poljoprivrednoga<br />

gospodarstva koji mora sa sobom ponijeti<br />

već <strong>na</strong>vedene dokumente. Ako <strong>na</strong> zakazani<br />

sasta<strong>na</strong>k ne mogu doći ni nositelj niti<br />

član poljoprivrednoga gospodarstva, postoji<br />

mogućnost da nositelj gospodarstva<br />

delegira svojeg predstavnika. Predstavnik<br />

mora ponijeti sa sobom osobne dokumente<br />

(osob<strong>na</strong> karta, putovnica), dokumente<br />

poljoprivrednoga gospodarstva kojeg<br />

predstavlja te pravovaljanu punomoć,<br />

ovjerenu od strane bilježnika kojom nositelj<br />

opunomoćuje predstavnika da ga zastupa.<br />

Prilikom kontakta s poljoprivrednikom<br />

<strong>na</strong>glašava se kako se u ARKOD bazu<br />

podataka mogu upisati samo one poljoprivredne<br />

čestice koje obrađuje i koje ima<br />

upisane u upisnik poljoprivrednih gospodarstava.<br />

Budući da poljoprivrednik mora<br />

u aplikaciji prepoz<strong>na</strong>ti čestice koje obrađuje,<br />

prilikom telefonskog razgovora sugerira<br />

se poljoprivredniku da ponese <strong>na</strong>očale<br />

ukoliko ih koristi. Nakon što su dogovoreni<br />

datum i vrijeme sastanka, ispisuje<br />

se poziv za sasta<strong>na</strong>k u dva primjerka.<br />

Jedan primjerak ostaje Hrvatskoj poljoprivrednoj<br />

agenciji, a drugi će se predati<br />

poljoprivredniku. Na pozivu su <strong>na</strong>vedeni:<br />

osoba koja dolazi <strong>na</strong> sasta<strong>na</strong>k, datum, vrijeme,<br />

adresa <strong>na</strong> koju treba doći kako bi se<br />

upisao u ARKOD te ime konzultanta koji<br />

ga je pozvao.<br />

Dolaskom poljoprivrednika u ured Hrvatske<br />

poljoprivredne agencije i kraćeg upoz<strong>na</strong>vanja<br />

s postupkom unosa podataka u<br />

bazu podataka ARKOD, uz objašnjenje z<strong>na</strong>čaja<br />

ovog projekta kako za cjelokupni <br />

25

Uređene parcele već postoje<br />

Kako do uvida u parcele<br />

sektor poljoprivrede u Republici Hrvatskoj,<br />

tako i za samog poljoprivrednika,<br />

konzultant zajedno s poljoprivrednikom<br />

pristupa inicijalnom unosu podataka u<br />

ovu bazu podataka.<br />

Otvarajući aplikaciju za unos podataka,<br />

konzultant HPA-a identificira poljoprivrednika<br />

i poljoprivredno gospodarstvo<br />

uz pomoć osobne iskaznice ili putovnice,<br />

odnosno iskaznice PG-a ili rješenja o upisu<br />

u upisnik. Otvaranjem grafičkog modula<br />

aplikacije započinje postupak identifikacije<br />

i uređivanja granica zemljišnih<br />

parcela koje poljoprivrednik obrađuje. Na<br />

ekranu aplikacije otvara se nekoliko prozora<br />

od kojih su <strong>na</strong>jvažniji:<br />

digital<strong>na</strong> ortofoto karta - snimak područja<br />

iz zraka,<br />

PROJEKTI<br />

popis katastarskih čestica u posjedu<br />

PG-a,<br />

Arkod lista parcela,<br />

prozor s alatima za ucrtavanje parcela,<br />

prozor za manipulaciju slojevima AR-<br />

KOD-a.<br />

Uz pomoć konzultanta poljoprivrednik <strong>na</strong><br />

svakoj pojedinoj prikazanoj površini određuje<br />

granice svoje parcele prema stvarnom<br />

stanju <strong>na</strong> ortofoto snimci te određuje vrstu<br />

korištenja zemljišta. Tijekom određivanja<br />

granica parcela ucrtava se samo obradiva<br />

površi<strong>na</strong>. U ARKOD listi parcela <strong>na</strong>ći će sve<br />

obrađene parcele iz upisnika PG-a, s podacima<br />

o identifikacijskom broju parcele, njenom<br />

“domaćem” imenu, upotrebi, površini<br />

te drugim atributima. Ovaj postupak bit će<br />

ponovljen za svaku pojedinu parcelu poljo-<br />

privrednoga gospodarstva upisanu u upisnik<br />

PG-a. Po završetku ucrtavanja granica<br />

parcela, unosu atributnih podataka i vrste<br />

korištenja, poljoprivrednik potpisuje zapisnik<br />

o evidenciji poljoprivrednog zemljišta.<br />

Svojim potpisom <strong>na</strong> zapisniku poljoprivrednik<br />

ovjerava točnost podataka koji su<br />

uz pomoć konzultanta uneseni u ARKOD<br />

bazu podataka. Sve promjene <strong>na</strong>stale u vrsti<br />

korištenja, obradi, promjeni granica parcele<br />

ili upisu novih parcela, poljoprivred<strong>na</strong><br />

gospodarstva duž<strong>na</strong> su prijaviti u roku<br />

od 30 da<strong>na</strong> od <strong>na</strong>stanka promjene. Ukoliko<br />

se predstavnik poljoprivrednoga gospodarstva<br />

izjasnio da koristi parcelu koja je već<br />

pridruže<strong>na</strong> drugom poljoprivrednom gospodarstvu,<br />

činjenica o tome se evidentira u<br />

zapisniku, s <strong>na</strong>pomenom: “ARKOD parcela<br />

u preklapanju”. Poljoprivred<strong>na</strong> gospodarstva<br />

s evidentiranim ARKOD parcelama u<br />

preklapanju pozivaju se zajedno <strong>na</strong> usklađivanje<br />

granica između spornih ARKOD<br />

parcela i do usklađenja spornih parcela oba<br />

poljoprivred<strong>na</strong> gospodarstva ne ostvaruju<br />

prava <strong>na</strong> potporu za sporne ARKOD parcele.<br />

Zbog točnosti podataka u ARKOD-u<br />

obavljat će se kontrola <strong>na</strong> terenu, kojom će<br />

se utvrđivati eventual<strong>na</strong> odstupanja.<br />

Ažuriranje podataka u<br />

ARKOD bazi podataka<br />

To je postupak u kojem će poljoprivrednici,<br />

uz pomoć konzulta<strong>na</strong>ta HPA-a, ažurirati<br />

sve <strong>na</strong>k<strong>na</strong>dne promjene unutar ARKOD<br />

sustava, vezane uz <strong>na</strong>mjenu korištenja poljoprivrednog<br />

zemljišta, promjenu granica<br />

evidentiranih parcela, promjenu površi<strong>na</strong><br />

evidentiranih parcela, atributa, itd. <br />

26 nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

www.zadruge.hr

Najstariji <strong>na</strong>čin konzervacije kojim<br />

se čuvaju nutritivne vrijednosti<br />

voća i povrća opet postaje moderan.<br />

Recesija <strong>na</strong>s vraća povećanoj skrbi<br />

prema <strong>na</strong>mirnicama, a obraća se i veća<br />

pozornost kvalitetnoj prehrani. U vlastitom<br />

voćnjaku i vrtu ne mogu se proizvoditi<br />

<strong>na</strong>mirnice koje će trajati 12 mjeseci,<br />

ali pravilnim zbrinjavanjem možemo<br />

očuvati vrijednosti proizvoda tijekom cijele<br />

godine.<br />

www.zadruge.hr<br />

PROJEKTI<br />

SUŠENJE BILJA, VOĆA …<br />

MALIM POGONIMA DO<br />

POVEĆANJA UZGOJNIH<br />

POVRŠINA I ZAPOŠLJAVANJA<br />

Proces sušenja je tehnološki zahtjevan pa je skupi<strong>na</strong> stručnjaka obavljala<br />

pokus<strong>na</strong> sušenja u manjoj sušari prilagodljivoj <strong>na</strong>činu grijanja, ali i<br />

potrebama manjih sredi<strong>na</strong> u kojima se ostvaruje višak poljoprivrednih<br />

proizvoda koji se <strong>na</strong> ovaj <strong>na</strong>čin može iskoristiti<br />

Zoran Stareši<strong>na</strong><br />

Struktura Ukupno kn Kn / radniku Kn / kg<br />

Obveza uvođenja kontrole kritičnih točaka<br />

u proizvodnom procesu (Haccp) <strong>na</strong>meće<br />

moderan pristup sušenju. Proces od<br />

berbe do prerade mora biti kratak, a prerada<br />

se mora odvijati u čistom prostoru i<br />

u što kraćem roku. Tradicio<strong>na</strong>lno sušenje<br />

<strong>na</strong> suncu ne može zadovoljiti ni kvalitetom<br />

ni količinom.<br />

Proces sušenja je tehnološki zahtjevan pa<br />

je skupi<strong>na</strong> stručnjaka pod vodstvom mr.<br />

sc. Slavka Kostića obavljala eksperimen-<br />

Udio od prihoda<br />

u postotku (%)<br />

TROŠKOVI 1.094.494,10 273.623,53 26,60 90,58<br />

1. Sirovine 369.359,10 92.339,78 8,98 30,57<br />

2. El. energija 24.000,00 6.000,00 0,58 1,99<br />

3. Lož ulje 121.125,00 30.281,25 2,94 10,02<br />

4. Voda i telefon 4.800,00 1.200,00 0,12 0,40<br />

5. Transport 60.000,00 15.000,00 1,46 4,97<br />

6. Amortizacija 31.750,00 7.937,50 0,77 2,63<br />

7. Ambalaža 175.000,00 43.750,00 4,25 14,48<br />

8. Rad<strong>na</strong> s<strong>na</strong>ga 288.000,00 72.000,00 7,00 23,83<br />

9. Kamata 8.460,00 2.115,00 0,21 0,70<br />

10. Ostali troškovi 12.000,00 3.000,00 0,29 0,99<br />

PRIHODI 1.208.344,50 302.086,13 29,36 100,00<br />

1. Suho voće 1.208.344,50 302.086,13 29,36 100,00<br />

RAZLIKA 113.850,40 28.462,60 2,77 9,42<br />

nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

tal<strong>na</strong> sušenja u manjoj sušari prilagodljivoj<br />

<strong>na</strong>činu grijanja, ali i potrebama manjih<br />

sredi<strong>na</strong> u kojima se ostvaruje višak<br />

poljoprivrednih proizvoda koji se <strong>na</strong> ovaj<br />

<strong>na</strong>čin može iskoristiti. Posebno je zanimljivo<br />

iskorištavanje starih sortime<strong>na</strong>ta<br />

jabuka koje sada nitko ne bere jer izgledom<br />

ne zadovoljavaju izbirljive kupce. U<br />

obrtničkoj tvornici Tehnovent kod Samobora<br />

eksperimenti su obavljani sa šljivom,<br />

batatom, jabukom i nekoliko vrsta lis<strong>na</strong>tog<br />

bilja, uključujući i list batata koji se<br />

može koristiti za čajeve.<br />

Mogućnost zajedničke<br />

proizvodnje <strong>na</strong> razini<br />

lokalne zajednice<br />

ili profitni projekt<br />

obiteljskoga gospodarstva<br />

U ispitivanju procesa korište<strong>na</strong> je sušara<br />

od 66 m2 sušive površine, u kojoj se može<br />

za 15-ak sati osušiti 1 t šljive ili 600 kg<br />

rezane jabuke za čips. Sušara omogućuje<br />

i proizvodnju specijalnih proizvoda, kao<br />

što je vrlo traženi čips od jabuke. Takav<br />

proizvod ne može se dobiti tradicio<strong>na</strong>lnim<br />

metodama, a o higijenskoj ispravnosti da<br />

i ne govorimo.<br />

Ekonomika rada sušare zasniva se <strong>na</strong> doradi<br />

različitih kultura tijekom što većeg<br />

broja da<strong>na</strong> u godini. Pažljivim planiranjem<br />

i ugovaranjem <strong>na</strong>turalne proizvodnje<br />

ti se uvjeti mogu lako zadovoljiti. Preferabil<strong>na</strong><br />

je <strong>na</strong>bava profesio<strong>na</strong>lnih sušara<br />

jer se u njima može kontrolirati protok<br />

zraka i temperatura pa se može jamčiti<br />

kvaliteta i <strong>na</strong> različitim lokacijama, pod <br />

27

istim <strong>na</strong>zivnikom, proizvoditi vrlo sličan<br />

proizvod.<br />

Ovakav proizvodni pogon može se instalirati<br />

u svakom selu, a s obzirom <strong>na</strong> jed<strong>na</strong>ke<br />

uvjete proizvodnje takve se jedinice<br />

mogu (trebale bi) povezati u zadrugu koja<br />

će proizvode certificirati i olakšati prodaju,<br />

kao što to rade konzorciji u Italiji.<br />

Nedavno donesenim Pravilnikom o proizvođačkim<br />

organizacijama u sektoru voća<br />

i povrća (NN 4/2010) i kod <strong>na</strong>s se omogućuju<br />

različiti oblici organiziranja proizvođača.<br />

Povezivanjem sušara putem konzorcija<br />

(zadruge) omogućila bi se veća stabilnost<br />

proizvođačima, a i osigurale bi se veće<br />

količine proizvoda standardne (visoke)<br />

kvalitete, koje bi bilo moguće i izvoziti.<br />

Nadalje, opisa<strong>na</strong> sušara (1 t šljive u šarži)<br />

zapošljava 4 osobe i ostvaruje dobit koja<br />

je u priloženoj kalkulaciji minimizira<strong>na</strong><br />

jer se raču<strong>na</strong>lo s nižim prodajnim cije<strong>na</strong>ma,<br />

a u ulazu sirovine je kalkulirano<br />

s komercijalnim veleprodajnim cije<strong>na</strong>ma,<br />

iako z<strong>na</strong>mo da će velik dio sirovine biti<br />

druge klase.<br />

Kalkulacija je rađe<strong>na</strong> <strong>na</strong> temelju prerade<br />

216 t različitih proizvoda. Vrijednost investicije<br />

je za takav pogon, uključujući<br />

vrijednost prihvata, hladne komore, vage,<br />

pranja, opreme za čišćenje i guljenje, sušenje<br />

i pakiranje proizvoda - oko 300.000<br />

kn, a nije potreb<strong>na</strong> ni građev<strong>na</strong> dozvola,<br />

ako se oprema montira uz objekt koji ima<br />

vodu i električnu energiju. Naravno, rezultati<br />

su i bolji kad se <strong>na</strong> <strong>na</strong>brojanu opremu<br />

doda još jed<strong>na</strong> sušara, čime se bolje<br />

koristi rad<strong>na</strong> s<strong>na</strong>ga koja je u strukturi rada<br />

velika stavka. Povećanjem kapaciteta<br />

sušenja investicija bi se povećala približno<br />

50%, a ostvareni rezultat bi se udvostručio.<br />

Isti pogon može pripremati i sušiti i korje<strong>na</strong>sto<br />

povrće i lis<strong>na</strong>to bilje, gljive, voće<br />

i povrće.<br />

Prihodu se mogu dodati i proizvodi poput<br />

sušene kožice i sjemene lože koja se može<br />

koristiti za voćne čajeve. Sirovine su<br />

ukalkulirane očišćene, otkoštićene a neke<br />

i oguljene.<br />

Postoje, dakle, profitni projekti koji mogu<br />

pomoći u razvoju ruralnog prostora,<br />

ali oni moraju biti sustavno postavljeni<br />

da bi osigurali stabilnost. Sustavni pristup<br />

malim pogonima dorade i prerade poljoprivrednih<br />

proizvoda omogućio bi i povećanje<br />

uzgojnih površi<strong>na</strong> i zapošljavanje u<br />

<strong>na</strong>turalnoj proizvodnji. <br />

PITANJA, ODGOVORI, PREPORUKE<br />

ODGOVORI NA PITANJA POSTAVLJENA<br />

NA SLUŽBENIM STRANICAMA<br />

HRVATSKOG SAVEZA ZADRUGA<br />

Odgovore priredila: Dobrila Jerković<br />

Može li <strong>zadruga</strong> dobiti licencu<br />

za izvođenje licenciranih radova u<br />

graditeljstvu i kojim je to zakonom<br />

regulirano?<br />

Sukladno odredbama članka 42. Zako<strong>na</strong><br />

o arhitektonskim i inženjerskim poslovima<br />

i djelatnostima u prostornom uređenju<br />

i gradnji (“Narodne novine”, broj 152/08.)<br />

određeno je da se izvođaču zadruzi, u kojoj<br />

članovi zadruge (<strong>zadruga</strong>ri) zajedno sa zadrugom<br />

obavljaju djelatnost građenja, daje<br />

suglasnost za građenje građevi<strong>na</strong> određene<br />

skupine ili za izvođenje pojedinih radova<br />

određene skupine radova koji uvjete,<br />

stručne osposobljenosti i broja zaposlenika<br />

te druge uvjete propisane tim Zakonom,<br />

ispunjava zajedno s članovima zadruge.<br />

Prema odredbama članka 9. Pravilnika<br />

o suglasnosti za započinjanje obavljanja<br />

djelatnosti građenja (“Narodne novine”,<br />

broj 43/09.), izvođač <strong>zadruga</strong> koja<br />

podnosi zahtjev za izdavanje ovlaštenja<br />

<strong>na</strong> <strong>na</strong>čin propisan člankom 42. Zako<strong>na</strong>,<br />

uza zahtjev prilaže dokumente i dokaze iz<br />

članka 7. ovoga Pravilnika za sve članove<br />

zadruge (<strong>zadruga</strong>re) i njihove zaposlenike,<br />

te pravila zadruge iz kojih je vidljivo da<br />

članovi zadruge (<strong>zadruga</strong>ri) zajedno sa zadrugom<br />

obavljaju djelatnost građenja i da<br />

<strong>zadruga</strong> svojim članovima nije samo posrednik<br />

u pro<strong>na</strong>laženju i <strong>na</strong>plati poslova.<br />

Slijedom toga, <strong>zadruga</strong> može dobiti licencu<br />

za izvođenje radova u građevi<strong>na</strong>rstvu,<br />

ukoliko o<strong>na</strong> zajedno sa svojim <strong>zadruga</strong>rima<br />

zadovoljava uvjete propisane <strong>na</strong>vedenim<br />

Zakonom i Pravilnikom.<br />

Može li <strong>zadruga</strong> imati podružnicu i <strong>na</strong><br />

koji se <strong>na</strong>čin o<strong>na</strong> registrira?<br />

Sukladno odredbama članka 4., stavak<br />

3. Zako<strong>na</strong> o <strong>zadruga</strong>ma (“Narodne novine”,<br />

broj 36/95., 67/01. i 12/02.), odredbe<br />

Zako<strong>na</strong> o trgovačkim društvima koje se<br />

odnose <strong>na</strong> tvrtku odgovarajuće se primjenjuju<br />

<strong>na</strong> tvrtku zadruge, ako Zakonom o<br />

<strong>zadruga</strong>ma nije drukčije određeno.<br />

Prema odredbama članka 7. Zako<strong>na</strong> o trgovačkim<br />

društvima (“Narodne novine”,<br />

broj 111/93., 34/99., 118/03. , 107/07. i<br />

146/08.), trgovac pojedi<strong>na</strong>c i trgovačko<br />

društvo mogu izvan sjedišta imati podružnice<br />

u kojima obavljaju svoje djelatnosti. Po-<br />

družnica se osniva odlukom koju donosi trgovac<br />

pojedi<strong>na</strong>c ili <strong>na</strong>dležno tijelo trgovačkog<br />

društva, u skladu s izjavom o osnivanju<br />

društva ili društvenim ugovorom, odnosno<br />

statutom društva. Odluku o osnivanju podružnice<br />

mora ovjeriti javni bilježnik.<br />

Podružnica je poslov<strong>na</strong> jedinica trgovca<br />

putem koje on može sudjelovati u pravnom<br />

prometu pa joj je stoga da<strong>na</strong> mogućnost<br />

da <strong>na</strong> tržištu <strong>na</strong>stupa pod svojom tvrtkom.<br />

Odvoje<strong>na</strong> je od njegova sjedišta s određenom<br />

samostalnošću u obavljanju poslova.<br />

Sukladno članku 7. Zako<strong>na</strong> o trgovačkim<br />

društvima, podružnica nije prav<strong>na</strong> osoba,<br />

pa tako njezinim poslovanjem prava i<br />

obveze stječe društvo. Podružnica posluje<br />

pod svojom tvrtkom i mora pri tome <strong>na</strong>vesti<br />

svoje sjedište i sjedište osnivača.<br />

Odredba članka 8. Zako<strong>na</strong> o trgovačkim<br />

društvima kaže da se podružnica upisuje<br />

u sudski registar suda <strong>na</strong>dležnog po<br />

mjestu sjedišta osnivača i suda <strong>na</strong>dležnog<br />

po mjestu sjedišta podružnice. Prijavu za<br />

upis podružnice u sudski registar osnivač<br />

podnosi sudu <strong>na</strong>dležnom po mjestu sjedišta<br />

osnivača. Nakon upisa u sudski registar<br />

suda <strong>na</strong>dležnog po mjestu sjedišta<br />

osnivača, taj sud o tome po službenoj dužnosti<br />

izvješćuje registarski sud <strong>na</strong>dležan<br />

po mjestu sjedišta podružnice radi njezi<strong>na</strong><br />

upisa u sudski registar tog suda.<br />

Dakle, <strong>zadruga</strong> može imati podružnicu<br />

koja se upisuje <strong>na</strong> prethodno opisan <strong>na</strong>čin,<br />

a sukladno odredbama Zako<strong>na</strong> o trgovačkim<br />

društvima.<br />

Što z<strong>na</strong>či ograniče<strong>na</strong> supsidijar<strong>na</strong><br />

odgovornost <strong>zadruga</strong>ra?<br />

Prema odredbama članka 22. Zako<strong>na</strong> o<br />

<strong>zadruga</strong>ma, <strong>zadruga</strong> u pravnom prometu<br />

odgovara za svoje obveze svom svojom imovinom,<br />

a za obveze koje se ne mogu <strong>na</strong>miriti<br />

iz sredstava zadruge odgovaraju <strong>zadruga</strong>ri u<br />

skladu sa zakonom i pravilima <strong>zadruga</strong>.<br />

Dakle, prvo odgovara <strong>zadruga</strong>, a tek supsidijarno<br />

njezini članovi – <strong>zadruga</strong>ri.<br />

Koje djelatnosti <strong>zadruga</strong> može<br />

obavljati i gdje se može <strong>na</strong>ći taj popis?<br />

Zakon o <strong>zadruga</strong>ma, u svom članku 5.,<br />

sta vak 1., određuje da predmet poslovanja <br />

28 nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

www.zadruge.hr

zadruge može biti obavljanje svake djelatnosti<br />

koja nije zakonom zabranje<strong>na</strong>.<br />

Ukoliko su nekim posebnim zakonom propisani<br />

uvjeti za obavljanje određene djelatnosti,<br />

<strong>zadruga</strong>, jed<strong>na</strong>ko kao i trgovačko<br />

društvo ili obrt, mora udovoljiti tim uvjetima<br />

da bi valjano mogla obavljati određenu<br />

djelatnost.<br />

Popis djelatnosti za sve pravne subjekte<br />

može se vidjeti u Odluci o Nacio<strong>na</strong>lnoj klasifikaciji<br />

djelatnosti 2007., koja je objavlje<strong>na</strong><br />

u “Narodnim novi<strong>na</strong>ma” broj 58/07.<br />

i stupila je <strong>na</strong> s<strong>na</strong>gu 1. siječnja 2008.<br />

Je li moguće osnovati zadrugu i biti<br />

njezin upravitelj, a raditi u nekoj drugoj<br />

tvrtki?<br />

Moguće je osnovati zadrugu i biti njezin<br />

upravitelj, a raditi u nekoj drugoj tvrtki,<br />

ali pod uvjetom da u tom slučaju upravitelj<br />

ne bude zaposlen u zadruzi jer se radni<br />

odnos ne može zasnovati po dvije osnove.<br />

Mišljenja sam da je poželjno da upravitelj<br />

bude zaposlen u zadruzi, dakle, da nije zaposlen<br />

u nekoj drugoj tvrtki.<br />

Mogu li invalidi Domovinskog rata biti<br />

članovi zadruge i moraju li u tom slučaju<br />

zamrznuti svoju mirovinu?<br />

Zadrugar je, prema Zakonu o <strong>zadruga</strong>ma,<br />

fizička i prav<strong>na</strong> osoba koja u cijelosti<br />

ili djelomično posluje putem zadruge, tj.<br />

osoba koja putem zadruge prodaje svoje<br />

proizvode, odnosno usluge, <strong>na</strong>bavlja proizvode<br />

ili koristi usluge potrebne za obavljanje<br />

svoje djelatnosti ili <strong>na</strong> drugi <strong>na</strong>čin<br />

neposredno sudjeluje u ostvarivanju ciljeva<br />

radi kojih je <strong>zadruga</strong> osnova<strong>na</strong>.<br />

Invalid Domovinskog rata je, bez obzira <strong>na</strong><br />

svoju invalidnost, poslovno sposob<strong>na</strong> fizička<br />

osoba koja može biti član zadruge, ukoliko<br />

ispunjava uvjete koje Zakon o <strong>zadruga</strong>ma<br />

propisuje za <strong>zadruga</strong>ra. Ako on postane<br />

član zadruge, mirovinu ne mora zamrznuti,<br />

ako se ne planira zaposliti u zadruzi. <br />

www.zadruge.hr<br />

IZ POVIJESTI<br />

ZAJEDNICA U BLACAMA<br />

PRVA ZADRUGA<br />

NA SVIJETU?<br />

Želimir Bašić<br />

Posljednjih godi<strong>na</strong> zadružni teoretičari<br />

sve više prihvaćaju mišljenje<br />

da je <strong>prva</strong> iskra zadružnog plame<strong>na</strong><br />

sijevnula prije 500 godi<strong>na</strong> u Hrvatskoj,<br />

u Blacima <strong>na</strong> otoku Braču. Naime, a<strong>na</strong>lizom<br />

dokume<strong>na</strong>ta i podataka o “družbi” u<br />

Blacama dolazi se do zaključka da je tu<br />

osnova<strong>na</strong> <strong>prva</strong> <strong>zajednica</strong> <strong>na</strong> zadružnim<br />

principima i to oko 300 godi<strong>na</strong> prije nego<br />

je 28 tkalačkih radnika različitih političkih<br />

i vjerskih uvjerenja u gradiću Rochalu (u<br />

distriktu Manchester u Južnoj Engleskoj)<br />

osnovalo “Ročdelsko društvo pravednih<br />

pionira” (“Rochdale Society of Equitable<br />

Pioneers”), koja se do da<strong>na</strong>s oz<strong>na</strong>čavala<br />

kao <strong>prva</strong> <strong>zadruga</strong> <strong>na</strong> <strong>svijetu</strong>. Oni su<br />

15. kolovoza 1844., pritisnuti problemima<br />

nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

<strong>na</strong>kon štrajka, odlučili uzeti stvar u svoje<br />

ruke, i otvorili skromnu trgovinu, koja je<br />

da<strong>na</strong>s pretvore<strong>na</strong> u muzej i kojoj hodočasti<br />

rijeka poklonika zadružnog pokreta.<br />

Međutim, oko 300 godi<strong>na</strong> prije Ročdelskog<br />

društva, u “pustinji” Baca već su druži<strong>na</strong>ri<br />

gospodarili po strogim pravilima koja su u<br />

osnovi slič<strong>na</strong> da<strong>na</strong>šnjim pravilima zadruge.<br />

Osnivanje ove zajednice vezano je za dolazak<br />

svećenika glagoljaša koji su, bježeći iz<br />

Poljica pred Turcima, došli <strong>na</strong> otok Brač.<br />

Tu im brački knez Pavle Žalbi dodjeljuje<br />

pustinjski predjel Blaca, gdje oni kod špilje<br />

Ljubitovica podižu samostan i gospodarske<br />

zgrade. Od 1552. godine redovnici se<br />

<strong>na</strong> dodijeljenom zemljištu počinju baviti <br />

29

poljodjelstvom, sade masline, lozu i drugo<br />

voće i povrće te, zanimljivo, u kamenim<br />

košnicama čuvaju pčele. Osim rada <strong>na</strong> gospodarstvu,<br />

koje je bilo osnovni izvor egzistencije<br />

redovnika, u samostanu se školuju<br />

i budući svećenici, prikupljaju knjige za<br />

bogatu knjižnicu, a djeluje i zvjezdarnica.<br />

Ispravom od 20. lipnja 1590. biskup Petar<br />

Cedulin dopustio je svećeniku Vitačiću da<br />

utemelji u Blacama zajednicu (“družbu”),<br />

otvorenu i za svjetovne osobe prema zadružnim<br />

<strong>na</strong>čelima ravnopravnosti, uzajamnosti,<br />

moralnosti, socijalne sigurnosti i<br />

zajedničkog odlučivanja. Time je udaren<br />

temelj zajednice i stvore<strong>na</strong> mogućnost za<br />

njezin daljnji razvitak. S vremenom je samostan<br />

ekonomski ojačao i proširio svoje<br />

posjede tako da su članovi proizvodili do<br />

500 barila vi<strong>na</strong> godišnje, a imali su 1000<br />

ovaca, 10 volova i 8 mazgi. Zajednica je<br />

brojila do pet svećenika i jeda<strong>na</strong>est drugih<br />

družbenika. Družba je imala utvrđe<strong>na</strong><br />

pisa<strong>na</strong> pravila po<strong>na</strong>šanja pod <strong>na</strong>zivom<br />

“Pravilnik uprave Skupštine slobodnog<br />

svjetovnog - svećeničkog stališa pod odvjetovanjem<br />

Bl. Djevice Marije uznesene<br />

<strong>na</strong> Nebo u Pustinji Blaca”.<br />

Kada je <strong>zajednica</strong> imala <strong>na</strong>jbolje gospodarske<br />

rezultate, katastrofalni požar 1724. je<br />

uništio gotovo sve što je do tada izgrađeno<br />

i stečeno. U požaru je potpuno izgorio<br />

samostan, gospodarske zgrade do temelja,<br />

pokućstvo, odjeća, zemljopisne karte i arhiv<br />

u kojemu su bila pravila zajednice.<br />

Međutim, vrijedni i uporni redovnici time<br />

nisu klonili duhom, već su imali odvažnosti<br />

uz još veće odricanje i trud, obnoviti<br />

samostan i druge objekte te proširiti poljoprivredno<br />

dobro, iskrčiti nove obradive<br />

površine i obnoviti zadružnu zajednicu.<br />

Don Frane Nemečić, upravitelj samosta<strong>na</strong>,<br />

u svojoj “Izjavi” <strong>na</strong>pisanoj između<br />

1724. i 1747. godine svjedoči da je postojao<br />

Pravilnik uprave Skupštine koji je<br />

izgorio, a da se ne zaboravi, po sjećanju<br />

IZ POVIJESTI<br />

(“prema onom što se spominje”) je zapisao<br />

sadržaj Pravilnika “a <strong>na</strong> z<strong>na</strong>nje braće<br />

svećenika za (došasti) mir i bolju upravu<br />

što slijedi”. U 13. točki “Izjave” <strong>na</strong>vede<strong>na</strong><br />

su osnov<strong>na</strong> pravila života i po<strong>na</strong>šanja<br />

zajednice, a posebno su bili regulirani pitanja<br />

prijema novih članova, upravljanje<br />

u zajednici, raspolaganje novcem i <strong>na</strong>čin<br />

organiziranja svih gospodarskih poslova.<br />

Svake večeri članovi društva podnosili su<br />

starješini dnevno izvješće, a on je određivao<br />

sutrašnje aktivnosti. Obvezno se birao<br />

stražar kojemu se povjeravao inventar<br />

crkve i briga za čišćenje crkvenog <strong>na</strong>mještaja.<br />

Najmlađi u zajednici čuvali su konobu<br />

i pregledavali vino, dok su drugi bili<br />

zaduženi za brašno, ulje, meso i druge <strong>na</strong>mirnice.<br />

Ostali su imali zaduženje obilaziti<br />

polja i vinograde, stoku i maslinike te<br />

<strong>na</strong>dgledati radnike. Svaki svećenik bio je i<br />

dužan, pored spomenutog, davati primjer<br />

živeći u ljubavi te je posebno <strong>na</strong>vedeno ”<br />

… neka skladni mir, ljubazni i sveti život<br />

svih svećenika druži<strong>na</strong>ra bude odavao mirisom<br />

kršćanske kreposti, ogledalo i primjer<br />

koji će puku pobuđivati poštovanje”.<br />

Izbor starješine bio je veoma z<strong>na</strong>čajan te<br />

je zbog toga ovisio o volji većine. Odluke<br />

starješine morale su se poštivati i bez prigovora<br />

izvršavati, ali s druge strane, njegove<br />

ovlasti bile su ograničene, tako nije<br />

mogao potrošiti određe<strong>na</strong> sredstva (veća od<br />

10 ceki<strong>na</strong>), ako se s time nisu složili ostali<br />

članovi.<br />

Odluku o prijemu u zajednicu donosio je<br />

starješi<strong>na</strong>, ali je bila potreb<strong>na</strong> suglasnost<br />

ostalih članova. Nijedan misnik ili svjetovnjak<br />

nije mogao biti prog<strong>na</strong>n “bez jednog<br />

zakonitog i valjanog uzroka” (kao što<br />

su npr. smutljivost, rasipništvo, pijanstvo,<br />

besramlje, itd.) i bez obveznog prista<strong>na</strong>ka<br />

većine “druži<strong>na</strong>ra”. O svakom slučaju<br />

svi su morali biti potpuno obaviješteni<br />

i osvjedočeni. Starješi<strong>na</strong> je prekršitelja<br />

prethodno morao <strong>na</strong>samo upozoriti, a ako<br />

to ne bi pomoglo, onda je bio dužan javno<br />

<strong>na</strong> skupštini oštro ga prekoriti. U slučaju<br />

da ni to ne bi pomoglo, morao je <strong>na</strong>ložiti<br />

otpust da ” jed<strong>na</strong> gubava ovca ne ogubi<br />

sve stado”. Ako prekršitelj ne bi <strong>na</strong>mjeravao<br />

poslušati, starješi<strong>na</strong> je bio dužan obavijestiti<br />

bračkog kneza i zatražiti da se silom<br />

izg<strong>na</strong> iz družbe. Isključeni nije imao<br />

pravo tražiti <strong>na</strong>k<strong>na</strong>du za “svoj trud”.<br />

U završnim odredbama “Izjave” proklamativno<br />

se ističe:<br />

“Sve stvari rečene ovog pravilnika preporučuje<br />

se glavaru ove skupštine, da bude<br />

bditi <strong>na</strong> izvršenje istih i <strong>na</strong> sve posle i<br />

stvari za njegovu čast i dobar glas”.<br />

U ovim pravilima očito je sadržan duh običajnog<br />

prava, ali i <strong>na</strong>čela zadružne organizacije<br />

s gospodarskim i duhovnim vrijednostima.<br />

Prisutnost laičkih (civilnih) članova<br />

isključuje primjedbu da se tu radi isključivo<br />

o crkvenoj zajednici. Crkvene zajednice<br />

<strong>na</strong>jčešće nisu imale nikakva pisa<strong>na</strong> pravila,<br />

već su se rav<strong>na</strong>li po pravilima kanonskog<br />

prava. Sve <strong>na</strong>vedeno upućuje da je <strong>zajednica</strong><br />

u Blacama bila iskon zadružnoga gospodarenja<br />

pa možemo slobodno reći i <strong>prva</strong> <strong>zajednica</strong><br />

osnova<strong>na</strong> <strong>na</strong> zadružnim principima,<br />

a mnogi su skloni zajednicu u Blacima proglasiti<br />

prvom zadružnom institucijom <strong>na</strong><br />

<strong>svijetu</strong>, što i ukupnom zadružnom pokretu<br />

u Hrvatskoj daje posebni z<strong>na</strong>čaj. <br />

30 nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

www.zadruge.hr

Z<strong>na</strong>mo da je povijest <strong>zadruga</strong>rstva<br />

u Hrvatskoj duga i bogata i da su<br />

zadruge, <strong>na</strong>ročito početkom 20.<br />

stoljeća, činile s<strong>na</strong>žan gospodarski sustav<br />

koji je utjecao <strong>na</strong> mnoga područja života.<br />

Još jedan dokaz tome može se odnedavno<br />

razgledati u hodniku Rektorata Sveučilišta<br />

u Zagrebu, gdje je prigodom proslave<br />

Da<strong>na</strong> Stomatološkog fakulteta, 8. veljače<br />

2010., otkriven izložbeni pano s <strong>na</strong>slovom<br />

“Osnutak zadruge hrvatskih stomatologa”.<br />

Tom prigodom, u razgovoru s prof. dr. sc.<br />

Zvonimirom Kaićem iz Hrvatske komore<br />

dentalne medicine i predsjednikom Povjerenstva<br />

za obilježavanje 105. obljetnice<br />

osnivanja zadruge, doz<strong>na</strong>li smo kako je<br />

ova <strong>zadruga</strong> bila <strong>prva</strong> strukov<strong>na</strong> stomatološka<br />

organizacija te vrste u Hrvatskoj.<br />

Nakon godinu da<strong>na</strong> priprema, osnivačka<br />

sjednica Skupštine ove zadruge održa<strong>na</strong><br />

je 20. prosinca 1903. Svih deset osnivača<br />

bili su priz<strong>na</strong>ti liječnici-zubari, članovi<br />

“Sbora liečnika Kraljevine Hrvatske i Slavonije”.<br />

Za prvog predsjednika izabran je<br />

dr. Eugen Rado iz Zagreba.<br />

Nakon osnivanja, održa<strong>na</strong> je i z<strong>na</strong>nstve<strong>na</strong><br />

sjednica s četiri predavača, tako da se<br />

taj dan može smatrati i danom održavanja<br />

prvoga hrvatskoga stručnoga kongresa<br />

s područja stomatologije. Zadruzi se<br />

<strong>na</strong>k<strong>na</strong>dno pridružilo još desetak članova,<br />

a članom je mogao postati samo zakonito<br />

priz<strong>na</strong>ti doktor sveukupne medicine, koji<br />

<strong>na</strong> području Hrvatske, Slavonije, Istre<br />

te Bosne i Hercegovine obavlja zubarsku<br />

praksu.<br />

Zadaci novoosnovane zadruge bili su<br />

(izvorno):<br />

da javnim predavanjima i u publikacijama<br />

upoz<strong>na</strong> obćinstvo s higijenom<br />

usta kano prevažnom granom obće higijene<br />

i da shodnim <strong>na</strong>činom uz<strong>na</strong>stoji<br />

da se i u hrvatskim zemljama od mjerodavnih<br />

faktora ta važnost priz<strong>na</strong>;<br />

da se po ovlaštenom ljekarniku proizvadja<br />

i u promet stavlja z<strong>na</strong>nstveno<br />

www.zadruge.hr<br />

IZ POVIJESTI<br />

ZADRUGA HRVATSKIH STOMATOLOGA<br />

IZ 1904. GODINE<br />

PRETHODNICA SUVREMENIH<br />

STOMATOLOŠKIH<br />

ORGANIZACIJA<br />

Klaudia Habek<br />

ispitane kosmetičke preparate za njegovanje<br />

zubi i higijenu usta;<br />

da siromašnim slojevima pučanstva, u<br />

prvom redu siromašnoj školskoj mladeži,<br />

pruža bezplatno liečenje zubi.<br />

Zadruga je 1904. godine ostvarila ideju o<br />

proizvodnji prokušanih i z<strong>na</strong>nstveno pripravljenih<br />

preparata za njegu zuba i higijenu<br />

usne šupljine, pod <strong>na</strong>zivom “Sa<strong>na</strong>tor”.<br />

Za potrebe zadruge te je preparate proizvodio<br />

ljekarnik Hinko Brodjovi<strong>na</strong> iz Zagreba.<br />

Najveći dio dohotka od prodaje “posvećuje<br />

se bezplatnom zubarskom liečenju siromašnih<br />

učenika”. Zadruga je prestala s radom<br />

1916. godine, a iz nje su se razvile sve<br />

da<strong>na</strong>s z<strong>na</strong>čajne stomatološke institucije. <br />

nova ZADRUGA siječanj-ožujak 2010.<br />

31

logo

products

Resources

Company

Terms of service
Privacy policy
Cookie policy
Cookie settings
Imprint
Change language
Made with love in Switzerland
© 2024 Yumpu.com all rights reserved

Hooray! Your file is uploaded and ready to be published.

Saved successfully!

Ooh no, something went wrong!