OBITELJSKA PEDAGOGIJA
OBITELJSKA PEDAGOGIJA
OBITELJSKA PEDAGOGIJA
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI<br />
Elizabeta Vega – Filozofija-Pedagogija<br />
Kolegij: Obiteljska pedagogija<br />
Nositelj kolegija: Dr. sc. Jasminka Zloković<br />
Napomena: ovo su vaţnije bilješke s predavanja.<br />
Pravci:<br />
<strong>OBITELJSKA</strong> <strong>PEDAGOGIJA</strong><br />
POVIJEST PD SUVREMENA PD<br />
FUTUROLOGIJA<br />
1<br />
Predavanje 09.10.2007.<br />
<strong>OBITELJSKA</strong> PD PD SLOB. VREMENA DOMSKA PD<br />
PREDŠKOLSKA PD ŠKOLSKA PD VISOKOŠKOLSKA PD<br />
ANDRAGOGIJA<br />
TEORIJE ODGOJA DIDAKTIKA METODIKA<br />
SPECIJALNA PD INDUSTRIJSKA PD VOJNA PD RELIGIJSKA<br />
PD<br />
OBITELJ – najstarija socijalna institucija.<br />
Razmotriti ćemo obitelj u ekološkom kontekstu.<br />
PEDAGOGIJSKA METODOLOGIJA<br />
Periodi odgoja: dojenčadi, predškolski, školski, visokoškolski, starijih ljudi.<br />
Stimulacija – o njoj ovisi IQ, njezin rast, stagnacija i pad.
Obiteljska PD obuhvaća:<br />
Evolucija obitelji<br />
Studije braka i obitelji<br />
Komunikacijski procesi i konflikti<br />
Prava i obveze obitelji<br />
Pojmovi: taksonomija = univerzalnost<br />
Teorije odgoja<br />
1. Sociocentrične TO – naglasak je na vaţnosti društva<br />
2. Pedocentrične TO – naglasak i pozornost je na djetetu<br />
3. Emancipacijske TO – osloboĎenje od sprege<br />
4. Postmoderne TO -<br />
Odgoj dijelimo:<br />
- Prema mjestu i specifičnosti<br />
- S obzirom na vrijeme<br />
- Prema dobi odgajanika<br />
- Prema bitnim odreĎenjima čovjeka<br />
Obiteljska pedagogija je jedna grana pedagogije koja se bavi specifičnostima razvoja fenomena.<br />
Zadaci:<br />
1. DESKRIPTIVNI – opisi procesa<br />
2. KLASIFIKACIJSKI – odreĎene informacije klasificiraju se u odreĎena područja<br />
3. EKSPLANACIJSKI – tijek razvoja i praćenje popratnih pojava: što, kada?<br />
4. EKSPLORATIVNI – horizontalni i vertikalni fenomeni<br />
5. EKSPLIKATIVNI – uzročno – posljedične veze<br />
6. NORMATIVNI – dajemo "recept"/ rješenje samo za dio pojave<br />
2
Vrste odnosa u odgajanju: demokratski, permisivni / pasivni, autoritativni / naredbeni.<br />
Vrste odgoja: INTENCIONALNI / s namjerom – ustanova; FUNKCIONALNI / obiteljski.<br />
- Rodovsko društvo<br />
Odgoj kroz povijest<br />
- Prvobitna zajednica - odgojitelj → odgajanik<br />
- Sparta – ratništvo<br />
- Athena – trgovina<br />
- Humanizam i renesansa – umjetnost, intelektualni razvoj - odgojitelj ↔ odgajanik<br />
- Suvremeno prosvjetiteljstvo – pedagoški optimizam<br />
Rodovsko društvo<br />
- ne postoji drţava, jednaka prava za sve<br />
- ciljevi odgoja jednaki za sve<br />
- odgoj djece je briga cijele zajednice<br />
Prvobitna zajednica<br />
- društvena nejednakost<br />
- najstariji članovi obitelji vode brigu o djeci<br />
- odgoj kao privilegija<br />
- odvajanje umnog od fizičkog odgoja<br />
Sparta<br />
- odgoj, ciljevi i zadaće odgajanja različiti s obzirom na zahtijeve pojedinog sloja društva<br />
- moralni odgoj kontrolira drţava<br />
- cilj odgoja je vojnik<br />
- okrutnost prema djeci: selekcija i infalticid<br />
- uvjeţbavaju se ratničke vještine i odgajanje na robovima<br />
- obrazovanje ţena<br />
Athena<br />
- odgoj: raznovrsnost, sloboda, harmonija, razvijanje ličnosti<br />
- pozornost na predškolskom odgoju kao i odgoju u obitelji<br />
- prisutne i dalje pojave okrutnosti nad djecom<br />
3
Humanizam i renesansa<br />
- pedagoški optimizam<br />
- dijete u centru pozornosti<br />
- otkrivanje novih vrijednosti<br />
- Vittorino Ramblioni de Feltre, Franciois Rebleais, Mischel de Montaigne, Erazmo Roterdamski,<br />
Thomas Monis, Thommaso Campanella<br />
Različiti aspekti definiranja odgoja<br />
1. Intencionalni – namjerna djelatnost koja se ostvaruje planski i organizirano<br />
2. Funkcija koju drţava ostvaruje u kontroliranim uvjetima (A. Vukasnović)<br />
3. Odgoj je ukupnost utjecaja kojima je dijete izloţeno sociokulturnoj sredini (Giesecke)<br />
4. "..odgoj je ukupnost reakcija društva n činjenicu razvoja"- S. Bernfeld<br />
5. "..pod odgojem podrazumijevamo socijalne radnje kojima ljudi pokušavaju sklop psihičkih<br />
predispozicija drugim ljudima trajno poboljšati, psihičkim ili sociokulturalnim sredstvima, ili,<br />
sačuvati njihove komponente koje su ocijenjene kao vrijedne"- W. Brezinka<br />
6. Odgoj je ono djelovanje ljudi nad odgajanikom koje je organi9zirano, planirano, cilju<br />
usmjereno, odnosno, intencionalno, zapostavljajući vaţnost onih ljudskih djelovanja koja su<br />
izvan toga (vidi Antić, str. 99)<br />
7. Antropocentrične paradigme odgoja, što znači da je odgoj usmjereni razvoj čovjeka prema<br />
odreĎenim ciljevima<br />
8. ..............................<br />
Odgoj kao generacijska kategorija temelji se na prenošenju iskustva.<br />
Odgoj kao društvena kategorija temelji se na specifičnosti čovjeka.<br />
Funkcije odgoja su: razvojna i konzervacijska.<br />
Vrste odgoja promatrane kao kategorije: društvene i individualne.<br />
Ako razvoj čovjeka usmjerimo prema odreĎenim ciljevima, govorimo o antropocentričnim<br />
paradigmama odgoja. ... čovjek je središte svijeta i svrha njegova razvitka; obrazac, model.<br />
Aspekti: filogenetski – potreba za odgojem, razvojem svijesti, učenjem<br />
ontogenetski – potreba za njegom<br />
METODE: represivne / zabranjive, permisivne / dopuštajuće.<br />
4
Vrste odgojnih sredina:<br />
Odgajanik → obitelj, predškolske ustanove, slobodno vrijeme, vršnjaci, škola, mediji, proizvodne<br />
sredine.<br />
Čovjek = objekt → odgojna manipulacija<br />
Čovjek = subjekt → cilj je svestrani razvoj čovjeka: tjelesni, intelektualni, socijalni, moralni.<br />
Struktura odgojnog procesa<br />
Odgojni ideali / najopćenitiji opis deskripcije<br />
Ciljevi<br />
Sredine<br />
Škola kao odgojna sredina<br />
Odgojni zadaci / odnosi se na pojedinca – nema normativne odrednice kako se postaviti u<br />
odreĎenoj situaciji<br />
Obitelj<br />
Medij<br />
Obitelj kroz povijest<br />
Obitelj starog vijeka – Egipćani<br />
5<br />
Predavanje 16.10.2007<br />
U odnosu na zakone, status ţene je bio bolji nego u ostalim vremenima. OdreĎivale su pravila<br />
nasljeĎivanja, radile i odlučivale. Ţena je raĎala svakih 2-3 godine, jer je smrtnost djece bila velika.<br />
Dojenje djece bilo je do treće godine, s ciljem jačanja imuniteta. Ako parovi nisu mogli imati djece,<br />
usvajali su, iako preteţno mušku djecu.<br />
Inflanticid – ubijanje male djece koja su, ili boleţljiva, ili ţenskog spola. Egipćani ga nisu provodili.<br />
Udaja ţena bila je izmeĎu 12-te i 13-te godine, dok su mladići imali oko 14 godina.<br />
Poligamija – imati više ţena bila je povlastica aistokracije.<br />
Predbračni ugovori bili su uobičajeni, kao i sklapanje brakova meĎu krvnim srodnicima – incesti.<br />
Vrijeme rodovskih zajednica bilo je vrijeme matrijarhata. Ţene su se bavile zemljoradnjom, a<br />
muškarci išli u lov.
U današnje vrijeme, suvremeno doba, govorimo o matrifokalnoj obitelji / središte je majka, u kojoj<br />
djeca odrastaju samo s majkom.<br />
Obitelj u antici – Rim i Grčka<br />
Apsolutni vladar je muškarac. Ima vlast nad imovinom, odlučuje o ţivotu i smrti. Ţena sluţi za<br />
reprodukciju. Izraţen je inflanticid, blizanačka djeca smatraju se grijehom. U ritualima, djeca se<br />
prinose kao ţrtve bogovima, bacaju se u temelje graĎevina.<br />
Udaja ţena bila je oko 12-te, ţenidba muškaraca oko 14-te godine.<br />
Prakticira se ubijanje starijeg / nemoćnijeg roditelja, koje vrši najstariji sin u obitelji. U Grčkoj je bila<br />
izraţenija potlačenost ţena nego u Rimu, dok se u Kini poštuju stariji članovi obitelji, a muškarac je<br />
autoritet.<br />
U Indiji, otac donosi odluke, dok se vjenčanja moraju izvršiti do do 20-te godine ţivota. Iako je Indija<br />
zemlja kasti, ţena dobiva odreĎena prava. Ona ima odreĎenu ulogu u braku, poštuju se njene odluke,<br />
odgaja samostalno djecu, odlučuje o prekidu bračne zajednice.<br />
Razlike između modernističke i postmodernističke obitelji<br />
6<br />
Predavanje 23.10.2007<br />
U posljednjih nekoliko desetljeća promjene su vidljive u strukturi / članovi obitelji, funkcioniranju / uloge<br />
članova, veličini / broj članova u obitelji.<br />
Ono što utječe na promjenu klasične obitelji su ekonomski, socijalni i politički faktori.<br />
Tradicionalni pristup<br />
Definicije obitelji:<br />
– obitelj je dvoje ili više osoba koje zajednički privreĎuju, dijele intimu, i zajednički donose ţivotne<br />
odnose. → kritika: poligamija da, samohrani roditelji ne.<br />
- Tradicionalno, obitelj je bila definirana i kao zajednica dviju ili više osoba koje su povezane krvnim<br />
srodstvom, brakom ili usvojenjem.
- U suvremeno vrijeme, ljudi ţive zajedno, gdje su na različite načine obvezni i meĎusobno ovisni.<br />
Članovi smatraju svoj identitet čvrsto povezan s društvom u kojem ţive. Grupa ljudi koja dijeli bliske<br />
emocionalne odnose i funkcije.<br />
Funkcije obitelji:<br />
Seksualna<br />
Reprodukcijska<br />
Odgojna<br />
Ekonomska<br />
Pearson: ".. obitelji su tvornice ljudskih ličnosti".<br />
Kritičari smatraju da: Pearson idealizira obitelj, istraţivanja su mu nepotpuna jer je proučavao samo<br />
srednju klasu, isključuje alternativne oblike obitelji, izdvaja obitelj iz okoline te ono u njemu ne<br />
egzistira.<br />
Promjene u strukturi i funkcioniranju obitelji<br />
Obitelj postaje sve manja<br />
Odlaganje ostvarenja bračne zajednice<br />
Odlaganje roditeljstva<br />
Dualne karijere<br />
Porast jednoroditeljskih obitelji<br />
Povećana stopa razvoda<br />
Sve veći broj napuštene djece u sirotištima<br />
Povećani broj samaca<br />
Povećani broj obitelji bez djece<br />
Povećanje staračkih obitelji<br />
Homoseksualni brakovi<br />
Utjecaj medija na obiteljski ţivot<br />
Konflikte u obiteljima sve više rješavaju socijalne ustanove<br />
Uočavamo nastajanje razlika između nekadašnje i današnje obitelji prema:<br />
Strukturi obitelji / uloga pojedinog člana<br />
Funkciji obitelji<br />
Veličini obitelji / brojnost članova<br />
Promjene su naglašene u drugoj polovici 20-tog stoljeća.<br />
7
DEFINICIJE OBITELJI<br />
................... (vidi u literaturi)...<br />
Četiri glavne ZADAĆE obitelji:<br />
1. Legaliziranje seksualne aktivnosti<br />
2. Donošenje djece na svijet i njihov odgoj<br />
- prokreacija → stvaranje svoje obitelji<br />
→ socijalizacija djece (današnji problem: obitelj prebacuje odgoj na društvo)<br />
3. Pruţanje emocionalne podrške<br />
4. Uspostavljanje odreĎenih poloţaja u društvu<br />
Vertikalno širenje:<br />
Različite varijante obiteljskih struktura<br />
NO – nukleusna obitelj, 3 generacije: majka, otac, djeca; djed, baka - roditelji supruţnika.<br />
Horizontalno širenje:<br />
Osobe koje generacijski pripadaju nekom od roditelja: ujak, stric, tetke...<br />
1. Obitelj orijentacije – ona u kojoj smo roĎeni<br />
2. Obitelj prokreacije – ona koju smo stvorili<br />
Alternativna obitelj<br />
- ona koja je ostvarena s krvnim srodnicima<br />
8<br />
Predavanje 30.10.2007<br />
U periodu 80-tih do 90-tih godina, naglašena je veća populacija starijih ljudi, učestali su razvodi kao i<br />
ponovna ţenidba, u porastu je populacija samaca.
Vrste alternativnih obitelji:<br />
Binuklearna obitelj → nakon razvoda zasniva se nova obitelj<br />
Kohabitacijske obitelji → izvanbračne veze<br />
Matrifokalna obitelj → samohrane majke<br />
Modificirana elementarna obitelj<br />
Monolitna obitelj → ţena je kod kuće, muškarac radi<br />
Izolirana nukleusna obitelj<br />
Homoseksualna obitelj<br />
Različitosti u funkcioniranju obitelj s obzirom na:<br />
1. Dnevne obveze i aktivnost: → društvena zbivanja u obitelji<br />
2. Kohezivnost unutar obitelji<br />
3. Vodstvo unutar obitelji<br />
→ čišćenje, kuhanje, hranjenje<br />
→ briga o djetetu<br />
→ druge obveze i aktivnosti unutar obitelji<br />
Taksonomija obitelji s obzirom na: (sl. 2 – Harwaj, M. 1996. str 9.)<br />
- biološku povezanost<br />
- bračni status<br />
- seksualnu orijentaciju<br />
- roditeljsku ulogu<br />
- status zaposlenosti<br />
(sl. 3 – Harwaj, M. 1996. str ?.) – razlike u funkcioniranju obitelji; dnevne obveze i aktivnosti<br />
(sl. 11 – Harwaj, M. 1996. str ?.) – vrijeme<br />
(sl. 4 – Harwaj, M. 1996. str ?.) – sličnosti i razlike tradicionalne i moderne obitelji<br />
Kriterij tipologije obitelji:<br />
1. Zastupljenost roditelja<br />
2. Zastupljenost generacija u obitelji<br />
3. Izostanak/prisutnost šire rodbine u obitelji<br />
4. Ponovna udaja/ţenidba<br />
9
5. Krvno srodstvo/zakonske regulative<br />
6. Prisutnost/odsutnost zakonskih regulativa<br />
7. Socijalno-ekonomski status<br />
8. Zaposlenost roditelja<br />
9. Zdravstveno stanje u obitelji<br />
10. Socijalno-teritorijalna pripadnost<br />
11. Kulturološka obiljeţja<br />
12. Brojnost djece<br />
13. Seksualna orijentacija<br />
Oblici braka:<br />
Monogamija<br />
Serijska monogamija<br />
Poligamija / poliginija / poliandrija<br />
Grupni brak<br />
Razidencijalni odnosi u braku –<br />
više ţena / više muškaraca<br />
patrilokalni → novi bračni par ide u obitelj M<br />
matrilokalni → novi bračni par ide u obitelj Ţ<br />
neolokalni → bračni par ostvaruje samostalni ţivot<br />
Primjerena briga roditelja o odgoju → stil odgoja.<br />
Stilovi odgoja:<br />
Način na koji se odgojitelj odnosi prema djetetu<br />
Način na koji roditelji izraţavaju svoje stavove o tome što znači dobar/loš roditelj<br />
Stilovi obuhvaćaju dvije dimenzije roditeljstva:<br />
Roditeljska responsivnost → toplina i podrška<br />
Roditeljska zahtjevnost → kontrola, disciplina, nadzor, i sl.<br />
10<br />
Predavanje __.11.2007
Četiri glavna stila roditeljstva:<br />
1. Autoritaran → niska razina topline, visoka razina nadzora, roditelji donose sve odluke, inzistiraju na<br />
poslušnosti i poštovanju, jasno definirana pravila, prisila ispunjavanja zahtjeva, roditelji ne daju<br />
objašnjenja za svoje postupke i odluke, kaţnjavanje → rezultati kod djece: asocijalno ponašanje,<br />
nepovjerljivost i problematičnost u odnosima, umjereno dobar uspjeh u školi...<br />
2. Demokratski → toplina, ljubav, otvorenost roditelja prema djetetu, meĎusobno povjerenje, zahtijeva<br />
se poštivanje pravila, podrška roditelja, komunikacija je dvosmjerna → rezultati kod djece: dobri<br />
odnosi s drugim ljudima, samokontrola, poštivanje pravila, pruţanje podrške drugima, preuzimanje<br />
odgovornosti za svoje postupke...<br />
3. Popustljiv → visok stupanj topline, nizak stupanj razvoja, nema ograničavanja, sve se dopušta →<br />
rezultati kod djece: impulsivnost, agresivnost, nametljivost, dobri odnosi s drugim ljudima...<br />
4. Ravnodušan → niska razina topline, premalo paţnje, premalo zahtjeva → rezultati kod djece:<br />
zahtjevnost, neposlušnost, konfuzni osjećaji, više zahtijeva pomoć od drugih...<br />
Ostali:<br />
Ekstrovertirani → otvorenost i usmjerenost na dijete, razgovori o problemima → rezultati kod<br />
djece: teţnja ka postignućima, otvorenost u ţeljama ili neslaganju...<br />
Introvertirani → zatvorenost, usmjerenost na sebe, roditelji malo govore, nema komunikacije s<br />
djecom, rezerviranost → rezultati kod djece: nesigurnost, povučenost, zatvorenost/ne<br />
razgovaraju otvoreno o svojim problemima...<br />
Opaţajući → zanimanje za detalje u dječijem ponašanju, paţljivo slušaju dijete, ustrajnost u<br />
radu s djetetom → rezultati kod djece: (vidi u literaturi)<br />
Intuitivan → kreativnost, rad s djecom na temelju trenutačnih ideja → rezultati kod djece:<br />
Racionalan → razumnost i logičnost, postojanost → rezultati kod djece: (vidi u literaturi)<br />
Emocionalan → odluke na temelju osjećaja, subjektivnost → rezultati kod djece:<br />
Teoretizirajući → odgoj shvaćaju kao izvršenje zadatka, teško se emocionalno izraţavaju →<br />
rezultati kod djece: (vidi u literaturi)<br />
Pragmatičan → funkcioniraju na temelju osjetila → rezultati kod djece: (vidi u literaturi)<br />
Dominantan → strogost, jasni ciljevi, odlučni i diraktni, optimistični, samozadovoljni, nameću<br />
se kao autoriteti, nameću hijerarhiju → rezultati kod djece: (vidi u literaturi)<br />
Utjecajan → (vidi u literaturi)<br />
Postojan → (vidi u literaturi)<br />
Prilagodljiv → (vidi u literaturi)<br />
11
SURADNJA RODITELJA I ŠKOLE<br />
Da bi se ostvarila kvalitetna suradnja izmeĎu roditelja i škole, moraju postojati sadrţaji,<br />
priprema, plan i dr. Roditelji i škola moraju biti partneri sa zajedničkim ciljem usmjeravanja djeteta ka<br />
napretku. Za pedagoga je vrlo bitna vještina govora u komunikaciji s roditeljima. Prije razgovora s<br />
roditeljima, potrebno je upoznati se, te informirati o razvoju djeteta u obrazovanju: pismeni radovi,<br />
ocjene. U partnerstvu škole i roditelja, potrebito je posvećivati veću pozornost njihovom odnosu,<br />
edukaciji učitelja, području rada s roditeljima, donošenju smjernica za poboljšanje postojećeg odnosa.<br />
Vidljivi su stari i novi izazovi koji podrazumijevaju jače povezivanje roditelja i škole: promjene<br />
tradicionalne obitelji s obzirom na strukturu i funkciju; roditeljstvo, kao jedina profesija bez "obuke", i<br />
dr.<br />
Poticanje pozitivne komunikacije s roditeljima obuhvaća sljedeće postupke: ne podcjenjivati roditelja,<br />
ne umanjivati vaţnost onoga što roditelj govori, pomoći roditeljima da identificiraju<br />
nerazjašnjena/neugodna zbivanja, imati realna očekivanja od roditelja, i sl.<br />
Realno stanje: skupni roditeljski sastanci, male skupine, individualan rad.<br />
Ograničenja: neprilagoĎenost i nezadovoljavanje različitih osobnih potreba učenika i roditelja, rijetki ili<br />
površni individualan kontakt s roditeljima, formalni oblici rada → nedovoljna učinkovitost.<br />
Optimalno stanje: individualan rad s roditeljima, male skupine roditelja, skupni roditeljski sastanci.<br />
Prednosti: zadovoljenje individualnih i društvenih potreba roditelja i djece, lakše prilagoĎavanje<br />
različitim problemima učenika i roditelja, kontinuitet u radu → atraktivnost.<br />
Neposredni oblici rada s roditeljima:<br />
1. Različiti programi individualne pomoći roditeljima → obrazovne, socijalne, psihološke<br />
2. Savjetodavni rad s roditeljima<br />
3. Informativni i instruktivni sadrţaji za roditelje<br />
Konzultacije i različiti površni kontakti s roditeljima:<br />
1. Radionice za roditelje<br />
2. Različiti oblici komunikacije s roditeljima → telefonski razgovor, pisma, e-mail<br />
3. Rad stručne osobe iz škole s roditeljem<br />
Posjete obitelji:<br />
1. Terapijski rad stručnjaka s roditeljima<br />
2. Pomoć roditelja roditelju, roditeljske savjetničke grupe<br />
3. Interventni program rada s roditeljima<br />
12
Posredni oblici rada s roditeljem:<br />
1. Participiranje roditelja u programe škole → obrazovne, socio-ekonomske, kulturne<br />
2. Volonterski rad roditelja → drugim roditeljima, učiteljima, učenicima<br />
3. MeĎusobna pomoć roditelja<br />
4. Knjiţnica za roditelje → priručnici, video snimke<br />
Neki od razloga odbijanja roditelja od učitelja i stručne osobe:<br />
Roditelj smatra da je učitelj subjektivan<br />
Roditelj ne ţeli priznati da djetetu treba pomoć<br />
Roditelj smatra da će se problemi sami riješiti<br />
Roditelj je neodgovoran u brizi za dijete<br />
I drugo<br />
Uočeni efekti:<br />
- Pozitivne promjene u obitelji<br />
~ Primjene određenih tehnika pri posjeti obitelji ~<br />
- Roditeljska sposobnost pruţanja pomoći djetetu se poboljšava<br />
- Bolje poznavanje obitelji i njezinih problema<br />
- Poboljšanje suradnje na relaciji roditelj-škola-dijete<br />
- Pozitivne promjene u ponašanju djeteta<br />
- Podjela zajedničkih uspjeha<br />
- Promjena roditeljskih sposobnosti<br />
Ciljevi posjete obitelji:<br />
- Uključivanje roditelja u pomoći djetetu pri učenju<br />
- Podučavanje roditelja nekim od vještina pomoći djetetu pri učenju<br />
- Svekoliko poboljšanje<br />
- Ostalo<br />
Načela rada ©:<br />
Dolaziti uvijek u dogovoreno vrijeme<br />
Oslovljavati roditelje punim imenom<br />
Objasniti roditeljima razlog posjete<br />
Biti jasan, otvoren, kratak<br />
Podijeliti probleme s roditeljem<br />
13
Biti ljubazan iskren, ozbiljan<br />
Imati pozitivan stav<br />
Ne nametati stavove<br />
Jasno objasniti roditeljima što ţelimo učiniti<br />
Nastojati biti konzistentan<br />
Poštivati diskreciju<br />
Ne miješati niti spominjati kao primjer druge ljude<br />
Pretpostavke za primjenu strategije posjete ©:<br />
Planiranje posjeta<br />
Odrediti program rada s roditeljima<br />
Predlaganje i provedba aktivnosti kojima se moţe pomoći<br />
Vrednovanje sebe i evaluacija postignutog<br />
14
Change language