izvedbeni preddiplomski hjk2

FILOZOFSKI FAKULTET U RIJECI 

ODSJEK ZA KROATISTIKU – PREDDIPLOMSKI STUDIJ HJK-2 

IZVEDBENI PLANOVI PREDDIPLOMSKOGA STUDIJA 

HRVATSKI JEZIK I KNJIŽEVNOST – DVOPREDMETNI 

AK. GODINA 2010./2011. 

LJETNI SEMESTAR

NAPOMENA: 



II. semestar 

POVIJEST HRVATSKOGA JEZIKA 

FONOLOGIJA HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA 

KNJIŽEVNA GENOLOGIJA 

IV. sem. 

LEKSIKOLOGIJA HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA 

SVJETSKA KNJIŽEVNOST – OD ROMANTIZMA DO POSTMODERNIZMA 

HRVATSKI REALIZAM I MODERNA 

UVOD U POVIJESNU GRAMATIKU 

VI. sem. 

ČAKAVSKO NARJEČJE 

HRVATSKA KNJIŽEVNOST NAKON 2. SVJ. RATA 

TEKSTNA LINGVISTIKA 

IZBORNI KOLEGIJ: 

STILISTIČKE METODE I PRIMJENA 

IZVEDBENE PLANOVE OSTALIH IZBORNIH KOLEGIJA IZ LJETNOGA SEMESTRA AK. GODINE 

2010./2011. KOJE STUDENTIMA DVOPREDMETNOGA PREDDIPLOMSKOG STUDIJA NUDE 

NASTAVNICI S ODSJEKA ZA KROATISTIKU MOŽETE PRONAĆI U IZVEDBENIM PLANOVIMA 

JEDNOPREDMETNOGA PREDDIPLOMSKOG STUDIJA HJK.

Naziv kolegija 



I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU 

Broj Nastavno Vrijeme i mjesto održavanja nastave 

ECTS-a opterećenje 

Povijest hrvatskoga jezika 4 30 + 30 

Nositelj Vrijeme za Kabinet Telefon E-mail 

kolegija konzultacije 

dr. sc. Diana 

Stolac, red. 

prof. 

dr. sc. Sanja 

Zubčić, doc. 

Asistent 

Borana Morić- 

Mohorovičić, 

prof. 

Vrijeme za 

konzultacije 

603 

051/265668 diana.stolac@ri.t-com.hr 

717 051/265680 szubcic@globalnet.hr 

Kabinet Telefon E-mail 

615 051/265676 bmoric@ffri.hr 

II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA 

SADRŽAJ KOLEGIJA 

Jezik kao sustav: 

Osnova programa obuhvaća proučavanje historijske gramatike. Analiza se temelji na prikazu zakonitosti u evoluciji 

hrvatskoga jezika. U tu se svrhu posebno obrađuju povijesna fonologija i morfologija. U povijesnoj se fonologiji proučava 

razvoj vokalnoga, konsonantnoga i naglasnoga sustava (od praslavenskoga i starohrvatskoga do suvremenoga hrvatskoga 

vokalnoga, konsonantskoga i akcenatskoga sustava), a u povijesnoj morfologiji razvoj gramatičkih kategorija, povijest 

paradigmatskih i sintagmatskih odnosa, povijest morfema u imenica, zamjenica, pridjeva, brojeva i glagola. 

Jezik kao standard: 

Osnova programa obuhvaća proučavanje razvoja hrvatskoga književnog jezika i značajki standardizacijskih procesa. Povijest 

hrvatskoga književnog jezika, u prožimanju s poviješću književnosti, promatra kulturološku i stilističku stranu jezika. Polazi 

se od periodizacije knjževnoga jezika na tri predstandardna i tri standardna perioda. U okviru predstandardnih perioda 

proučava se hrvatski pisani jezik od prvih pisanih spomenika do sredine 18. st. (jezik hrvatskoga srednjovjekovlja; čakavskoštokavska 

jezična koine i početci kajkavskoga književnog izraza u 16. st.; štokavska, kajkavska i hibridna stilizacija 

književnog jezika u 17. st.; jezikoslovni rad – prvi rječnici, gramatike i pokušaji reformiranja latiničke grafije). Problematizira 

se razdjelnica predstandardnoga i standardnoga razdoblja. U okviru standardnih perioda proučava se hrvatski pisani jezik od 

sredine 18. st. do danas (štokavska i 

kajkavska stilizacija književnog jezika u 18. st.; jezična situacija predilirskoga i ilirskoga razdoblja; napuštanje kajkavštine; 

stvaranje nacionalnoga književnog jezika u 19. st.; jezična 

koncepcija iliraca; filološke škole u 19. i na prijelazu 19. na 20. st.; standardološka literatura – 

rječnici, gramatike, grafijska reforma, pravopis, jezični savjetnici; hrvatski standardni jezik u 20. st.; jezična unifikacija; 

zalaganja za jedinstven srpskohrvatski jezik; otpor jezičnom unitarizmu; ustavno određenje hrvatskoga jezika). 

OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA 

Ishodi ovise o programskim sastavnicama. 

Ishodi učenja o razvoju jezika kao sustava: 

• Pravilno tumačiti osnovne principe historijske gramatike; 

• Zapamtiti činjenice o gramatičkoj strukturi starohrvatskoga jezika; 

• Objasniti razvoj fonološkoga i morfološkoga sustava hrvatskoga jezika (od praslavenskoga preko starohrvatskoga



do suvremenih sustava hrvatskoga jezika); 

• Temeljem naučenih činjenica moći rangirati različite jezične značajke u suvremenim sustavima hrvatskoga jezika 

s obzirom na stupanj njihove konzervativnosti ili inovativnosti. 

Ishodi učenja o razvoju jezika kao standarda: 

� upoznati i pravilno interpretirati genezu pismenosti; 

� upoznati i znati tumačiti odnose među narječjima u procesu standardizacije hrvatskoga jezika kroz sve etape 

njegova razvoja; 

� samostalno analizirati jezične i stilske značajke hrvatskih književnih i neknjiževnih tekstova svih razdoblja; 

� objasniti okolnosti izbora nacionalnoga književnog jezika u 19. stoljeću. 

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”) 

Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad 

X X X X 

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo 

X 

III. SUSTAV OCJENJIVANJA 

AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U ECTS 

BODOVIMA 

MAX BROJ BODOVA 

Istraživanje 0,5 10 

1. kolokvij 0,5 20 



ZAVRŠNI ISPIT 1,5 30 

UKUPNO 100 

Rad sudenata na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu. Ukupan broj 

bodova koje student može ostvariti tijekom nastave je 70 (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici), dok na 

završnom ispitu može ostvariti 30 bodova. 

IV. LITERATURA 

Obvezna literatura: 

Bratulić, J. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, Srednji vijek, knj. 1, Croatica, Zagreb, 2009. 

(odabrana poglavlja) 

Frančić, A. – Kuzmić, B., Jazik horvatski - jezične raščlambe starih hrvatskih tekstova, Zagreb 2009. 

Malić, D., Povijesne jezične promjene, u: Hrvatska gramatika, Zagreb 1995, 601-635. 

Matasović, R., Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 2008. 

Moguš, M., Povijest hrvatskoga književnoga jezika, Zagreb 1993. 

Moguš, M. – Vončina, J., Latinica u Hrvata, u: Radovi Zavoda za slavensku filologiju, 11, 1969, 61-81. 

Vince, Z., Putovima hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 3 2002. (odabrana poglavlja) 

Vončina, J., Jezična baština, Split 1988. 

Izborna literatura: 

Hercigonja, E., Tropismena i trojezična kultura hrvatskoga srednjovjekovlja, Zagreb 1994. 

Ivšić, S., Prilog za slavenski akcenat, u: Rad JAZU, 187, 1911. 

Kapović, M., Razvoj hrvatske akcentuacije, Filologija, knj. 51, 2008., str. 1-39.



Mihaljević, M., Slavenska poredbena gramatika, Zagreb 2002. 

Moguš, M., Povijesna fonologija hrvatskoga jezika, Školska knjiga, Zagreb 2010. 

Moguš, M., Povijesni pregled hrvatskoga književnog jezika, u: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga 

književnog jezika (nacrti za gramatiku), Zagreb 1991, 15-60. 

Vončina, J., Analize starih hrvatskih pisaca, Split 1977. 

Vončina, J., Jezičnopovijesne rasprave, Zagreb 1979. 

V. DODATNE INFORMACIJE O PREDMETU 

POHAĐANJE NASTAVE 

� Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju 

prisustvovati na 70% sati. 

� Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. 

� U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: 

szubcic@globalnet.hr; diana.stolac@ri.t-com.hr i bmoric@ffri.hr . 

� Kašnjenje se na satove tolerira do 5 minuta. 

� Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i 

seminara. 

� Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza. 

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA 

� Prilikom predaje istraživačkoga zadatka potrebno je pridržavati se zadanih rokova. 

� U slučaju prekoračenja zadanoga roka, studentu se od postignutih oduzimaju 2 ocjenska boda. 

� Ako student odluči ne prihvatiti postignut broj ocjenskih bodova na kojemu od kolokvija, ima pravo 

ponovno izići, ali mu se u slučaju da na ispravku postigne isti ili čak manji broj bodova od onoga što 

ima oduzimaju 2 ocjenska boda. 

NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA 

� konzultacije; 

� mrežne stranice fakulteta; 

� elektroničkom poštom; 

� oglasna ploča. 

KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA 

� u vrijeme konzultacija; 

� elektroničkom poštom. 

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE 

"Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom 

krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!" 

I. Istraživački zadatak: 

� Istraživački zadatak studenta podrazumijeva filološku analizu dodijeljenoga teksta. 

� Bodove za istraživački zadatak (maksimalno 10) studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena 

na sljedeći način: 

Izvrstan (5) – 10 bodova 

Vrlo dobar (4) – 9 bodova 

Dobar (3) – 7 bodova



Dovoljan (2) – 5 boda 

� Obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost. 

� Istraživački zadatak mora biti predan najkasnije do 27. svibnja 2011. 

� Studenti trebaju zadržati kopiju radova do izvršavanja svih obveza u predmetu. 

� Neće se prihvaćati radovi poslani e-poštom. 

II. Kolokviji 

� Studenti su obavezni tijekom semestra položiti tri pismena kolokvija. Prvi se kolokvij odnosi na razvoj 

fonološkoga sustava hrvatskoga jezika; drugim se ispituje umijeće morfološkoga opisa riječi iz 

zadanoga teksta, a na trećemu se ispituje razvoj morfološkoga sustava hrvatskoga jezika. 

1. kolokvij - povijesna fonologija 

Prvi kolokvij se sastoji od pet pitanja esejskoga tipa. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih 

zadataka. Za svaki točan odgovor mogu dobiti maksimalno 10 bodova, tj. ukupno mogu sakupiti najviše 50 

bodova koji se u maksimalno 20 ocjenskih bodova pretvaraju na sljedeći način: 

OCJENSKI BODOVI REALNI BODOVI 

12 25-27 

13 28-30 

14 31-33 

15 34-36 

16 37-39 

17 40-42 

18 43-45 

19 46-48 

20 49, 50 

Napomena: Kolokvij se planira koncem ožujka. Studenti imaju pravo i na jedan popravni kolokvij koji će biti 

sredinom travnja. 

2. kolokvij – povijesna morfologija 

Drugim se kolokvijem provjerava znanje iz razvoja morfološkoga sustava hrvatskoga jezika. Kolokvij se 

sastoji od tri pitanja esejskoga tipa. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Za svaki 

točan odgovor mogu dobiti maksimalno 10 bodova, tj. ukupno mogu sakupiti najviše 30 bodova koji se u 

maksimalno 20 ocjenskih bodova pretvaraju na sljedeći način: 

30 – 20 23, 24 – 15 

29 – 19 21, 22 – 14 

28 – 18 19, 20 – 13 

27 – 17 17, 18 – 12 

25, 26 – 16 15, 16 – 11 

Napomena: Kolokvij se planira za drugu polovicu travnja. Studenti imaju pravo i na jedan popravni kolokvij 

koji će se održati početkom svibnja. 

3. kolokvij – morfološki opis 

Drugi kolokvij sastoji se od 20 riječi koje valja morfološki opisati. Kriterij za dobivanje bodova je 40% točno 

riješenih zadataka. Studenti mogu sakupiti najviše 20 bodova koji se u maksimalno 20 ocjenskih bodova 

pretvaraju na sljedeći način: 

20 – 20 16 – 16 12 – 12 

19 – 19 15 – 15 

18 – 18 14 – 14 

17 – 17 13 – 13



Napomena: Kolokvij se planira za drugu polovicu svibnja. Studenti imaju pravo i na jedan popravni kolokvij 

koji će održati početkom lipnja 2011. 

III. Završni ispit 

Student može pristupiti završnom ispitu u redovitom ispitnom roku samo ako je tijekom nastave stekao 

potreban postotak uspješnosti utvrđen općim aktom Sveučilišta (40%). 

Završni se ispit sastoji od pismenoga dijela, kojim student stječe 25 ocjenskih bodova, i usmenoga dijela, 

kojim stječe 5 bodova. 

Na završnom se dijelu ispita ispituju sadržaji iz povijesti hrvatskoga književnog jezika. Kriterij za dobivanje 

bodova na pismenome dijelu ispita je 50% točno riješenih zadataka. Pismeni se ispit sastoji od triju pitanja 

esejskoga tipa te testa na dopunjavanje, pridruživanje i zaokruživanje Na pismenom se ispitu može 

maksimalno dobiti 70 bod koji se u ocjenske bodove pretvaraju na sljedeći način: 

69, 70 – 25 52 - 54 – 18 

67, 68 – 24 50, 51 – 17 

65, 66 – 23 47 - 49 – 16 

63, 64 – 22 44 - 46 – 15 

61, 62 – 21 42 - 43 – 14 

59, 60 – 20 39 - 41 – 13 

55 - 58 – 19 35 - 38 – 12,5. 

KONAČNA OCJENA 

Konačna ocjena rezultat je predana i pozitivno ocijenjena istraživačkoga zadatka, dvaju položenih kolokvija i 

položenoga završnoga ispita. 

Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se 

ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: 

� A – 80 – 100% ocjenskih bodova 

� B – 70 – 79,9% ocjenskih bodova 

� C – 60 – 69,9% ocjenskih bodova 

� D – 50 – 59,9% ocjenskih bodova 

� E – 40 – 49,9% ocjenskih bodova 

Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS- sustavom na sljedeći način: 

� Izvrstan ( 5 ) – A 

� Vrlo dobar ( 4 ) – B 

� Dobar ( 3 ) – C 

� Dovoljan ( 2 ) – D i E 

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2010. / 2011. 

Datum/tjedan Tema Prethodna priprema 

studenata 

1. Uvod u studij povijesti 

hrvatskoga jezika; 

Uvod u povijesnu fonologiju; 

Povijesni vokalizam; praslavenski 

vokalizam; starohrvatski vokalizam: I. 

faza vokalne transformacije 

2. II. faza vokalne transformacije; III. 

faza vokalne transformacije; sudbina 

samoglasnika: r, l; samoglasničke 

alternacije; 

Povijesni konsonantizam; 

Napomena



praslavenski konsonantizam; jotacija; 

starohrvatski 

konsonantizam;posljedice gubitka 

"jerova" na konsonantski inventar i 

distribuciju konsonantskih fonema; 

problemi konsonanata: f, h, r', dž, 

3;suglasničke promjene 

3. Povijesna akcentuacija; praslavenska 

akcentuacija; prahrvatska 

akcentuacija; starohrvatska 

akcentuacija; pozicije akuta 

4. noviji dvoakcenatski sustav; najnoviji 

četveroakcenatski sustav 

5. Uvod u povijesnu morfologiju; 

gramatičke kategorije roda, broja, 

padeža, lica; morfološki razvoj 

imenica 

6. morfološki razvoj ostalih imenskih 

riječi i glagola 

7. Uvod u studij povijesti hrvatskoga 

književnoga jezika; 

Periodizacija HKJ (predstandardna 

razdoblja - pregled); 

Književnojezični tipovi hrvatskoga 

srednjovjekovlja 

8. Periodizacija HKJ (Čakavski i 

kajkavski književnojezični tip) 

Na jednom satu seminara 

piše se 1. kolokvij 

Na jednom satu seminara 


9. Osnovica i nadgradnja; 

Periodizacija HKJ (Štokavski 

književnojezični tip) 

10. Periodizacija HKJ (standardna 

razdoblja - pregled); 

11. Starije hrvatsko jezikoslovlje; 

Slovopis i pravopis; 

12. Rječnici Na jednom satu seminara 


13. Gramatike 

14. 19. stoljeće (filološke škole) 

15. 20. stoljeće;




Naziv kolegija Broj ECTS-a 

Fonologija hrvatskoga 

standardnog jezika 

(HJK 2) 

Nositelj kolegija 

Prof. dr. sc. Lada 

Badurina 

Asistent 

Nastavno 

opterećenje 

4 15+15+0 

Vrijeme za 

konzultacije 

Vrijeme za 

konzultacije 

Vrijeme i mjesto 

održavanja nastave 


705 051/265-661 lbadurin@ffri.hr 


Nikolina Palašić, 

npalasic@ffri.hr 

718 051/265-688 

prof. 



Osnove fonetike. Tipologija suglasnika s gledišta artikulacijskih i akustičkih svojstava. 

Fonologija. Fonem, fon, alofon. Segmentni i suprasegmentni fonem. Metoda minimalnih parova. 

Fonološki sustav suvremenoga hrvatskog standardnog jezika. Inherentna distinktivna obilježja 

fonema (IDO). Sustav suglasničkih fonema. Sustav samoglasničkih fonema. Morfonologija. 

Morfonem, morfon, alomorfon. Alternacije suglasničkih fonema. Vrsta i karakter morfemske granice: 

fuzija i aglutinacija. Ortografija i ortoepija. Fonemska distribucija (fonemske skupine). Fonetska i 

fonološka transkripcija. Grafem – grafemski sustav hrvatskoga standardnog jezika. 

Prozodija: prozodijska distinktivna obilježja (PDO), prozodijske jedinice (prozodemi). Naglasni 

sustav hrvatskoga standardnog jezika. Naglašene i nenaglašene riječi. Pravila o distribuciji 

naglasaka. Fonologija iskaza: sintagma i intonacija; rečenica i intonacija; rečenični naglasak. 

Fonološka adaptacija riječi stranoga podrijetla. Transfonemizacija i fonologizacija. Adaptacija 

naglaska. Redistribucija fonema. 


Studenti će nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: 

* definirati osnovne pojmove u lingvističkoj disciplini fonologiji 

* klasificirati foneme hrvatskoga standardnog jezika prema njihovim artikulacijskim i akustičkim 

svojstvima 

* prepoznati fonološki i morfonološki uvjetovane alternacije fonema 

* provesti fonetsku i fonološku transkripciju hrvatskoga standardnog jezika 

* primijeniti (statička) akcentuacijska pravila u hrvatskome standardnom jeziku 

* zaključiti o odnosu norme i uzusa u području akcentuacije hrvatskoga standardnog jezika 



x x x 

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo





BODOVIMA 


Pohađanje nastave 1 - 

Kontinuirana provjera znanja 2 70 

ZAVRŠNI ISPIT 1 30 

UKUPNO 4 100 

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: 

Opća napomena 

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo 

pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju 

kategoriji FX i imaju mogućnost jednog izlaska na popravni ispit (na izvanrednom ispitnom roku). 

Kontinuirana provjera znanja - međuispiti 

Kontinuirana se provjera znanja provodi putem kolokvija (međuispita): 

1. kolokvij - Alternacije fonema 

2. kolokvij - Akcentuacija u hrvatskome standardnom jeziku 

3. kolokvij - Osnovna terminologija u fonologiji 

Kolokviji su pismeni ispiti sastavljeni od zadataka višestrukog izbora, nadopunjavanja i pitanja otvorenog tipa. 

Prva dva kolokvija donose najviše po 20 bodova, a treći kolokvij donosi najviše 30 bodova (20+20+30=70). 

Za pozitivan rezultat na 1. kolokviju studenti moraju ostvariti 12 ili više bodova. Ostvarenih 12 bodova na 

testu jednako je 12 ocjenskih bodova, 13 bodova na testu 13 ocjenskih bodova... 20 bodova na testu jednako 

je 20 ocjenskih bodova. 







Pristup popravku kolokvija omogućit će se u dodatnom terminu: 

- studentima koji su na 1. kolokviju u redovitom terminu ostvarili 11 ili manje bodova 



- studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija u redovitom terminu 

- studentima kojima je termin nastave Fonologije hrvatskoga standardnog jezika kolidirao s drugim studijskim 

obavezama 

Termin se popravka kolokvija utvrđuje naknadno. Studenti mogu samo jedanput pristupiti popravku kolokvija. 

Uvjet za izlazak na završni ispit pozitivno su ocijenjena sva tri kolokvija. 

Završni ispit 

Završni ispit je usmeni. Sastoji se od 5 pitanja, a odgovori na njih zahtijevat će integraciju cjelokupnog gradiva 

kolegija. Ukupan broj ocjenskih bodova na završnom ispitu je 30, a oni se raspodjeljuju prema ovoj ljestvici:



za ocjenu izvrstan 30 ocjenskih bodova 

za ocjenu vrlo dobar 25 ocjenska boda 

za ocjenu dobar 20 ocjenskih bodova 

za ocjenu dovoljan 15 ocjenskih bodova 

za ocjenu nedovoljan usmeni ispit se ponavlja 



Brozović, D., Fonologija hrvatskoga književnog jezika, u: Babić, S. i dr., Povijesni pregled, glasovi i 

oblici hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 1991, str. 379–452. 

Silić, J., Hrvatski jezik 1, Zagreb 1998. 


Barić, E. i dr., Hrvatska gramatika, Zagreb 1995. 

Filipović, R., Teorija jezika u kontaktu, Zagreb 1986. 

Jakobson, R. i Halle, M., Temelji jezika, preveli I. Martinčić i A. Stamać, Zagreb 1988. 

Jelaska, Z., Fonološki opisi hrvatskoga jezika, Zagreb 2004. 

Muljačić, Ž., Opća fonologija i fonologija suvremenoga talijanskog jezika, Zagreb 1972. (opća 

sinkronijska fonologija). 

Škarić, I., Fonetika hrvatskoga književnog jezika, u: Babić, S. i dr., Povijesni pregled, glasovi i oblici 

hrvatskoga književnog jezika, Zagreb 1991, str. 61–377. 

Tekavčić, P., Fonologija – strukturalizam – elementi drugih suvremenih lingvističkih teorija, u: P. 

Tekavčić, Uvod u lingvistiku, Zagreb 1979, str. 37–81. 

Težak, S. i Babić, S., Gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 1992. 

Turk, M., Fonologija hrvatskoga jezika: raspodjela fonema, Rijeka - Varaždin 1992. 



Studenti su dužni pohađati nastavu (predavanja i seminare). 


� predavanja i seminari 

� konsultacije 

� mrežne stranice kolegija 


� osobno na predavanjima i seminarima 


� elektronička pošta (prema dogovoru) 

OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE



VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2010 / 2011. 

Datum/tjedan* Tema Prethodna 

priprema 

studenata 

1. Jezik i standardni jezik / Jezik kao artikuliran 

sustav; tri artikulacije / Fonetika i fonologija / 

2 sata predavanja 

2. Artikulacijska i akustička fonetika: podjele 

glasnika / Fonologija: fon, fonem, alofon; 

stratifikacija glasa / 2 sata predavanja 

3. Fonološka opreka i minimalni par / Hrvatski 

fonemski sustav / Sustav samoglasničkih fonema 

/ Sustav suglasničkih fonema / 2 sata predavanja 

4. Morfonologija i fonologija / Morfon, alomorfon, 

morfonem / 2 sata predavanja 

5. Alternacije fonema kao morfonološki uvjetovane 

pojave / Fuzija i aglutinacija / Distribucija fonema i 

slog/ 2 sata predavanja 

6. Prozodijska obilježja; prozodijski sustav / 

Distribucija naglasaka i zanaglasne dužine / 

Toničke i atoničke riječi; izgovorna (naglasna) 

cjelina / Pomicanje naglasaka: oslabljeno i 

neoslabljeno/ / 2 sata predavanja 

7. Jezično posuđivanje (fonološka razina) / Proces 

jezičnoga posuđivanja: adaptacija na fonološkoj 

razini; distribucija fonema; adaptacija akcenta/ 2 

sata predavanja; 

- 

Svladani 

prethodni 

nastavni 

sadržaji 

kolegija 

Svladani 

prethodni 

nastavni 

sadržaji 

kolegija 

Svladani 

prethodni 

nastavni 

sadržaji 

kolegija 

Svladani 

prethodni 

nastavni 

sadržaji 

kolegija 

Svladani 

prethodni 

nastavni 

sadržaji 

kolegija 

Svladani 

prethodni 

nastavni 

sadržaji 

kolegija 

8. 1. kolokvij Svladani 

prethodni 

nastavni 

sadržaji 

kolegija 

9. 2 sata seminara* Svladani 

prethodni 

nastavni 

sadržaji 

kolegija 


prethodni 

nastavni 

sadržaji 

kolegija 

Napomena




prethodni 

nastavni 

sadržaji 

kolegija 


prethodni 

nastavni 

sadržaji 

kolegija 

13. 2. kolokvij Svladani 

prethodni 

nastavni 

sadržaji 

kolegija 


prethodni 

nastavni 

sadržaji 

kolegija 

15. 3. kolokvij 

NAPOMENA: 

*Teme seminara slijede i nadopunjuju teme predavanja. Na seminarima studenti (a) prezentiraju i komentiraju 

obveznu i dopunsku literaturu, (b) problemski pristupaju pojedinim temama te uspoređuju različite pristupe, (c) 

aktivno usvajaju sadržaje prezentirane na predavanjima, (d) rješavaju različite pismene zadatke.


Književna genologija 


dr.sc. Adriana Car- 

Mihec, red.prof. 

Asistent 

Iva Rosanda 

Žigo,prof. 




Broj ECTS-a Nastavno 

Vrijeme I mjesto 

opterećenje 


Vrijeme za 

konzultacije 

Vrijeme za 

konzultacije 

3 

Kabinet 

15+15 

Telefon 

E-mail 

707 099 6455130 adriana.carmihec@ri.t-com.hr 


712 098 314848 iva.rosanda@ri.tcom.hr 



Definiranje termina: teškoće i dileme. Određivanje problemskog polja književne genologije. 

Književna genologija i teorija književnosti. Povijest genologije. Različitost pristupa problemima klasifikacije: 

retoričko-normativni, povijesno-filozofski, strukturno-funkcionalni. Induktivni pristup; deduktivni pristup. 

Književne forme i povijest književnosti. Načela i temeljni periodizacijski pojmovi: problemi imenovanja i 

definiranja. Književni sustavi i književni pokreti; kratki prikaz temeljnih književnopovijesnih razdoblja. 

Književni rodovi. Problemi klasifikacije književnih formi. Sinkronijski pristup. Dijakronijski pristup. 

Načela klasifikacije. Invarijantni model. Uvjeti klasifikacije. Eksplicitne dodatne informacije. 

Implicitne dodatne informacije. Vertikalna klasifikacija. Horizontalna klasifikacija. Vrste, podvrste, 

žanrovi. Terminološka tipologija. 


1. objasniti zašto i kako je potrebno provoditi klasifikaciju književnih formi 

2. opisati, sistematizirati i usporediti različite genološke teorije 

3. analizirati terminološku situaciju u našoj književnoj znanosti i objasniti teorijsku i povijesnu 

važnost terminoloških pitanja kao instrumenta sustavnog i obrazloženog viđenja literarno 

relevantnog korpusa, tj. tradicije 

4. opisati i analizirati nazive za produkte klasifikacije književnosti uopće, za klasifikacijske 

skupine te nazive za pojedinačna književne forme (sinkronijski aspekt) 

5. opisati i analizirati glavne metodološke probleme književne genologije 

6. opisati i objasniti ulogu književnih formi u pojedinom književnopovijesnom presjeku 

7. opisati i objasniti pojmove vezane uz dijakronijski aspekt klasifikacije književnih formi 

8. objasniti ulogu književnih formi u odnosu prema poetici pojedinog književnog perioda 

9. opisati poetički status književnih formi u različitim književnim sustavima 

10. primijeniti genološke spoznaje u prosudbi, usporedbi i analizi naziva za pojedine 

klasifikacijske skupine (književne forme) 



X X X X 

Teren ka nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo




AKTIVNOST 

KOJA SE 

OCJENJUJE 

UDIO 

AKTIVNOSTI U 

ECTS BODOVIMA 

MAKSIMALAN 

BROJ BODOVA 

Pohađanje nastave 0,5 - - 

Aktivnost na 

nastavi 

NAČIN BODOVANJA 

1 30 Studenti rješavaju 1 pismeni ispit 

provjere znanja koji se sastoji od 

pet zadataka esejskoga tipa. 

Kolokvij 1 60 Studenti pišu 1 kolokvij na zadnjem 

satu semestra koji se sastoji od pet 

pitanja esejskoga tipa i 10 zadataka 

objektivnoga tipa (zadataka koji traže 

kratke odgovore te zadataka 

višestrukog izbora). 

Seminar 0,5 10 Vrednuje se grupni seminarski rad. 

UKUPNO 3 100 



Bačić-Karković, D. – Car-Mihec, A., Uvod u genologiju, Rijeka 2000. 

Solar, M., Rječnik književnog nazivlja, Zagreb, 2006. (odabrane natuknice) 

Solar, M., Teorija književnosti, Zagreb 2005. (odabrana poglavlja) 

Uvod u književnost, Teorija, metodologija, ur. Z. Škreb i A. Stamać, Zagreb 1998, str. 273-283, 

293-322, 335-487, 499-525. 


Aristotel, O pjesničkom umijeću, Zagreb 2005. 

Biti, V., pojmovnik suvremene književne i kulturne teorije, Zagreb, 2000. 

Biti, V., Bajka i predaja, Zagreb 1981. 

Flaker, A., Stilske formacije, Zagreb 1986. 

Frye, N., Anatomija kritike, Zagreb 2000. 

Hamburger, K., Logika književnosti, Beograd 1976. 

Jolles, A., Jednostavni oblici, Zagreb 1978. 

Kayser, W., Jezičko umetničko delo, Beograd 1973. 

Lešić, Z., Teorija književnosti, Sarajevo 2005. 

Lukács, G., Roman i povijesna zbilja: izbor radova, Zagreb 1986. 

Pavličić, P., Književna genologija, Zagreb 1983. 

Pavličić, P., Metodološki problemi književne genologije, u: Umjetnost riječi, 23, 1979, 3, 143–171. 

Peleš, G., Tumačenje romana, Zagreb, 1999. 

Petrović, S., Priroda kritike, Zagreb 1972. 

Solar, M., Pitanja poetike, Zagreb 1971. 

Staiger, E., Temeljni pojmovi poetike, Zagreb 1996. 

Tomaševski, B., Teorija književnosti / Tematika, Zagreb, 1998. 

Trag i razlika – Čitanja suvremene hrvatske književne teorije, ur. V. Biti, N. Ivić, J. Užarević, 

Zagreb, 1995. 



� Studenti moraju prisustvovati na 70% nastave. 

� U slučaju većeg broja izostanaka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati



zajedno s obaveznim. 


adriana.car-mihec@ri.t-com.hr 


� Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja 

predavanja i seminara. 



� Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova ili dodatnim 

seminarskim obvezama. 



� e-mail poruke 


� u vrijeme konzultacija 

� e - mail 


Pravilno citirati i navoditi tuđu literaturu. Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora 

smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima. 

Vrednovanje obveza studenata / studentica: 

� Seminarski rad: 

� Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuđenih tema te su obavezni 

konzultirati se s nastavnicom u vezi literature. 

� U slučaju izostanka sa sata predviđenoga za prezentaciju grupnog seminarskog rada studenti 

će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati u pisanom obliku. 

� Prezentacijom seminarskoga rada može se ostvariti maksimalno 10 bodova. Ocjenjuju se 

sljedeće komponente: poštivanje rokova – izlaganje u tjednu prezentacije, trajanje izlaganja (10-15 

minuta), jasnoća i struktura izlaganja te korištenje dodatnih materijala (upitnici, demonstracije, pitanja 

za raspravu). 

� Usmeni seminarski radovi ocjenjuju se na slijedeći način: izvsran (5) = 10 bodova, vrlo dobar 

(4) = 9 bodova, dobar (3) = 7 bodova, dovoljan (2) = 4 boda. 

1. Aktivnost na nastavi: 

Studenti tijekom nastave rješavaju jedan pismeni ispit provjere znanja koji se sastoji od pet pitanja 

esejskoga tipa. Svaki točan odgovor donosi maksimalno šest bodova. Kriterij za dobivanje bodova je 

40% točno riješenih zadataka (12 bodova). 

Napomena: Pismeni ispit provjere znanja piše se posljednji sat nastave predavanja. Studenti imaju 

pravo i na popravni pismeni ispit provjere znanja koji se polaže u drugom tjednu mjeseca svibnja. 

Literatura za ispit provjere znanja:



1. Bačić-Karković, D. – Car-Mihec, A., Uvod u genologiju, Rijeka 2000. 

2. Solar, M., Rječnik književnog nazivlja, Zagreb, 2006. (odabrane natuknice) 

3. Solar, M., Teorija književnosti, Zagreb 2005. (poglavlje: Klasifikacija književnosti: Zadaci klas. 

knj., Načela klas., Usmena i pisana knj., Pojam knj. vrste, Književni rodovi, Poezija, proza drama, 

Zabavna knj 

4. Bilješke s predavanja. 

2. Kolokvij: 

Studenti su obavezni na kraju semestra položiti jedan kolokvij koji se sastoji od pet pitanja esejskoga 

tipa i 10 pitanja objektivnoga tipa. Na kolokviju se može maksimalno dobiti 60 bodova. Točni 

odgovori na pitanja esejskoga tipa na kolokviju donose max. 8 bodova, a na pitanja objektivnoga tipa 

2 boda. Kriterij za dobivanje bodova je 40% točno riješenih zadataka (24 bodova). 

Napomena: Kolokvij se polaže na zadnjem satu semestra. Studenti imaju pravo i na popravni 

kolokvij koji se polaže u četvrtom tjednu mjeseca lipnja. 

Literatura za kolokvij: 

1. Solar, M., Teorija književnosti, Zagreb 2005. (poglavlja: Klasifikacija književnosti: Dijakronijska 

klas., književne epohe, Knj. razdoblja i knj. pravci) 

2. Solar, M., Rječnik književnog nazivlja, Zagreb, 2006. (odabrane natuknice) 

3. Uvod u književnost, Teorija, metodologija, ur. Z. Škreb i A. Stamać, Zagreb 1998, (poglavlja: 

Mikrostrukture književne forme; Stalni oblici; Umjetnička proza; Lirska pjesma; Epsko pjesništvo; 

Drama, dramaturgija, kazalište; Književni sustavi i književni pokreti) 

4. Bilješke s predavanja. 


Konačna ocjena rezultat je položenog ispita provjere znanja, kolokvija i prezentacije seminarskoga 

rada. 

Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz svih 

aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: 


� B – 70-79,9% ocjenskih bodova 

� C – 60 - 69,9% ocjenskih bodova 

� D – 50 - 59,9% ocjenskih bodova 

� E – 40 - 49,9% ocjenskih bodova 




� Dobar ( 3 ) – C 


VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2010. / 2011. 


studenata 

3.3.11. 

P – Uvodno predavanje; 

rasprava o planu i programu 

kolegija, ispitnoj literaturi i 

Napomena

10.3.11. 

17.3.11. 

24.3.11. 

31.3.11. 

7.4.11. 

14.4.11. 

21.4.11. 

28.4.11. 



obvezama. Klasifikacija 

književnosti. Genologija. 

P - Genološke teorije, 

genološka terminologija 

P - Književni rodovi i vrste. 

metodološki problemi 

književne genologije. 

P - Književni sustavi i 

pokreti. Antika. 

P - Srednji vijek. Stilska 

obilježja humanizma, 

renesanse i baroka. 

P - Klasicizam i 

romantizam. 

P - Realizam i modernizam, 

postmodernizam 

1. ispit provjere znanja. 

S- Jednostavni oblici 

S – Književno-znanstvene 

vrste i publicistika 

seminarski rad 

seminarski rad 

5.5.11. S – Epsko pjesništvo seminarski rad 

12.5.11. S - Lirika seminarski rad 

19.5.11. S - Novela seminarski rad 

26.5.11. S - Roman seminarski rad 

2.6.11. S- Drama seminarski rad 

9.6.11. 1. kolokvij


Leksikologija 

hrvatskoga 

standardnog jezika 


prof. dr. Marija 

Turk 

Asistent 




Broj ECTS-a 

Nastavno opterećenje 

3 15+15 

Vrijeme za 

konzultacije 

Slobodna 

studijska godina 

2010./11. 

Vrijeme za 

konzultacije 




606 265663 mturk@ffri.hr 

Kabinet 

Telefon E-mail 

Maja Opašić, prof. Četvrtkom od 12 610 265678 mopasic@ffri.hr 

do 13 i 30 



Leksikologija. Leksikologija i semantika (određenje i jezične jedinice). Denotat i konotat. 

Jednoznačnost i višeznačnost leksema. Izravno i preneseno značenje (metafora i metonimija). 

Leksička sinonimija, homonimija, antonimija i paronimija. Frazeološki i sintaktički uvjetovano 

značenje. 

Ekspresivno-stilistički leksik. Vremenska, područna i funkcionalna raslojenost 

leksema. Aktivni i pasivni rječnik. Arhaizmi, historizmi, nekrotizmi i knjiški leksik. Neologizmi. 

Lokalizmi, regionalizmi i dijalektizmi. Familijarizmi, argotizmi, profesionalizmi. Terminologija. 

Termini. 

Frazeologija. Frazem. Leksikografija. Leksikografski postupci. Vrste rječnika. Hrvatski rječnici. 

Onomastika (određenje i podjela). Leksičko posuđivanje: posuđenice (vrste posuđenica), podrijetlo i 

adaptacija posuđenica. Prevedenice/kalkovi (tipovi prevedenica). Purizam i jezična kultura. 


Očekuje se da studenti nakon položenog ispita mogu: 

� Pravilno tumačiti leksikološke, leksičkosemantičke, terminološke, frazeološke i 

leksikografske 

pojmove 

� Ovladati terminologijom na području leksikologije i bliskih disciplina 

� Prepoznati i analizirati leksička normativna pitanja 

� Primjenjivati leksičku normu na konkretnim leksičkim pitanjima 


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad



X X X X 




BODOVIMA 


Pohađanje nastave 0,25 

Zadaci za samostalan rad 0,25 15 

Međuispiti 1,5 55 


UKUPNO 3 100 

1. Međuispiti. Studenti su dužni tijekom semestra položiti dva međuispita. Na međuispitima je 

moguće ostvariti 55 ocjenskih bodova (I. međuispit = 30 ocjenskih bodova; II. međuispit = 25 

ocjenskih bodova). 

Na I. međuispitu potrebno je ostvariti najmanje 16 bodova što je jednako 16 ocjenskih bodova 

(daljnja raspodjela je: 17 bod. = 17 ocj. bod., 18 bod. = 18 ocj. bod., …. 30 bod. = 30 ocj. bod.). 

Na II. međuispitu potrebno je ostvariti najmanje 13 bodova što je jednako 13 ocjenskih bodova 

(daljnja raspodjela je: 174 bod. = 14 ocj. bod., 15 bod. = 15 ocj. bod., …. 25 bod. = 25 ocj. bod.). 

2. Zadaci za samostalan rad. Studenti su dužni tijekom semestra izradom zadataka za 

samostalan rad (pisanih i usmenih) aktivno sudjelovati u nastavi. Za to mogu dobiti 15 ocjenskih 

bodova. 

3. Završni ispit. Uvjet za pristupanje: najmanje 40 ocjenskih bodova i položena oba međuispita. 

Na završnome ispitu student polaže gradivo koje nije bilo obuhvaćeno međuispitima. To ne znači 

da ga se ne smije pitati i nešto od onoga što je položio, a što ulazi u temeljne pojmove povezane s 

dijelom gradiva koje se ispituje na završnome ispitu. Na svako pitanje mora točno odgovoriti 

najmanje 50 % da bi ostvario ocjenske bodove. Za završni ispit se dobiva ocjena koja se pretvara 

prema sljedećem kriteriju u ocjenske bodove: 

za ocjenu izvrstan = 30 bodova 

za ocjenu vrlo dobar = 25 bodova 

za ocjenu dobar = 20 bodova 

za ocjenu dovoljan = 15 bodova 

4. Završna ocjena. Završna se ocjena određuje zbrojem bodova dobivenih tijekom semestra i na 

završnom ispitu. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: 

80 – 100 bodova = izvrstan (5)





70 – 79 bodova = vrlo dobar (4) 

60 – 69 bodova = dobar (3) 

50 - 59 bodova = dovoljan (2) 

Berruto, G., Semantika, Zagreb, 1994. (odabrana poglavlja) 

Filipović, R., Teorija jezika u kontaktu, Zagreb, 1986. (odabrana poglavlja) 

Mihaljević, M., Terminološki priručnik, Zagreb, 1998. (odabrana poglavlja) 

Muhvić -Dimanovski, V., Neologizmi: problemi teorije i primjene, Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja) 

Norma i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika (prir. M. Samardžija), Zagreb, 1999. (odabrana 

poglavlja) 

Samardžija, M., Nekoć i nedavno: odabrane teme iz leksikologije i novije povijesti standardnoga 

jezika, Zagreb, 2002. (odabrana poglavlja) 

Tafra, B., Jezikoslovna razdvojba, Zagreb, 1995. (odabrana poglavlja) 

Tafra, B., Od riječi do rječnika, Zagreb, 2005. (odabrana poglavlja) 

Turk, M., Jezični kalk: tipologija i nazivlje, u Fluminensia, 1-2, 1997, str. 85–104. 

Turk, M., Međučlanovi u antonimiji, u Zbornik Riječki filološki dani, 4, 2002, str. 519–527. 

Samardžija, M., Utjecaj sociopolitičkih mijena na leksik hrvatskoga jezika u XX. stoljeću, Croatica, 45- 

46, Zagreb, 1997., str. 177–192. 


Filologija, 22-23 / 1994, 30-31/1998. (izbor radova) 

Fink -Arsovski, Ž., Poredbena frazeologija: pogled izvana i iznutra, Zagreb, 2002. 

Katičić, R., Novi jezikoslovni ogledi (dopunjeno izdanje), Zagreb, 1992. (izbor) 

Katičić, R., O purizmu, Jezik, XXI, 3-4, Zagreb, 1973/74, str. 84-89. 

Melvinger, J., Leksikologija (skripta), Osijek, 1984, 1990. 

Menac, A., Hrvatska frazeologija, Zagreb, 2007. 

Muhvić -Dimanovski, V., Prevedenice – jedan oblik neologizama, u Rad HAZU knj. 446, Zagreb, 

1992, str. 93 – 205. 

Petrović, B., Sinonimija i sinonimičnost u hrvatskome jeziku, Zagreb, 2005. 

Rječnik i društvo, Zbornik radova, Zagreb, 1993. (izbor radova) 

Samardžija, M., Hrvatski jezik u vrijeme globalizacije, Zbornik Riječki filološki dani, Rijeka, 2002., 

str. 435-438. 

Silić, J., Funkcionalni stilovi hrvatskoga jezika, Zagreb, 2006. (izbor)



Sočanac, L. i sur., Hrvatski jezik u dodiru s europskim jezicima: prilagodba posuđenica, Zagreb, 

2005. 

Turk, M., Jezični purizam, Fluminensia, god. 8, br. 1-2, Rijeka, 1996, str. 63-79. 

Turk, M., Razumljivost i stilske značajke kalkova, Fluminensia, god. 15, br. 1, Rijeka, 2003, str. 9- 

24 

Turk, M., Semantičke posuđenice – jedan oblik prevedenica, Filologija 30-31, 1998. 

Turk, M., Kalkovi: jezične inovacije i normativni problemi, u Od fonetike do etike 

Turk, M., Latentni stranojezični utjecaj na hrvatski jezik, Zbornik zagrebačke slavističke škole 

Turk, M. – Opašić, M., Linguistic Borrowing and Purism in the Croatian Language, u Suvremena 

lingvistika, god. 34, sv. 1, 2008., str. 73-89 (dostupan i prijevod) 

Zgusta, L., Priručnik leksikografije, Sarajevo, 1991. 

Rječnici: 

Anić, V. – Goldstein, I. Rječnik stranih riječi, Zagreb, 1999, 2004. 

Anić, V., Rječnik hrvatskoga jezika, Zagreb, 1998. (IV. izd.) 

Bendow, I., Englesko-hrvatski frazeološki rječnik, Zagreb, 2006. 

Brozović – Rončević, D. i dr. Rječnik novih riječi, Zagreb, 1996. 

Gluhak, A., Hrvatski etimološki rječnik, Zagreb, 1993. 

Hrvatski enciklopedijski rječnik, Zagreb, 2002. 

Klaić, B., Veliki rječnik stranih riječi, Zagreb (različita izdanja) 

Mali frazeološki rječnici, Zagreb 

Matešić, J., Frazeološki rječnik hrvatskoga ili srpskog jezika, Zagreb, 1982. 

Matešić, J. i sur., Hrvatsko-njemački frazeološki rječnik, Zagreb, 1988. 

Menac, A. – Fink-Arsovski Ž. – Venturin, R., Hrvatski frazeološki rječnik, Zagreb, 2003. 

Moguš, M. – Bratanić, M. – Tadić, M., Hrvatski čestotni rječnik, Zagreb, 1999. 

Rječnik hrvatskoga jezika (ur. J. Šonje), Zagreb, 2000. 

Sabljak, T., Rječnik hrvatskoga žargona, Zagreb, 2001. 

Spalatin, K., Peterojezični rječnik europeizama, Zagreb, 1990. 

Šarić, Lj. – Wittschen, W., Rječnik sinonima, Zagreb, 2008. i 2010. 

Vrgoč, D. – FinK-Arsovski, Ž., Hrvatsko-engleski frazeološki rječnik, Zagreb, 2008. 

Jezični savjetnici: 

Barić, E., i dr., Hrvatski jezični savjetnik, Zagreb, 1999. 

Govorimo hrvatski. Jezični savjeti, Zagreb, 1997.



Popis literature dopunjava se recentnim radovima te prilagođava aktualnim potrebama nastave. 

Stoga je podložan promjenama tijekom semestra. 



Studenti su dužni redovito pohađati nastavu seminara za što dobivaju 0.25 ECTS . U slučaju da 

imaju više izostanaka nego što je dopušteno moraju pisati dodatne zadatke ili seminarski rad. 


Studenti su dužni pristupiti međuispitima u terminima koji su unaprijed dogovoreni. 


Studenti će sve potrebne informacije dobivati tijekom nastave, na mrežnim stranicama kolegija i 

elektroničkom poštom. 

U nastavi se koristi sustav MudRi. 


Studenti smiju kontaktirati s nastavnicima usmeno nakon nastave i na konzultacijama ili 

elektroničkom poštom. Za vrijeme neradnih dana nema kontaktiranja elektroničkom poštom. Pri 

komunikaciji elektroničkom poštom studenti su dužni navesti svoje puno ime i prezime bez obzira 

pisali s privatne ili zajedničke e-adrese. 


Preduvjeti za pristupanje aktivnostima koje se ocjenjuju su položeni ispiti iz sljedećih kolegija: 

Teorija jezika, Fonologija hrvatskoga standardnog jezika i Morfologija hrvatskoga standardnog 

jezika. 

Studenti smiju pisati po jedan ispravak svakog međuispita. 

Nepristupanje međuispitu znači kao i da student nije položio međuispit. 

Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom 

krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! 

Napomena: Budući da u ak.god. 2010/2011. nositeljica kolegija prof. dr. M. Turk koristi slobodnu 

studijsku godinu, može doći do promjena u organizaciji nastave i načinu njezina održavanja.



VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2010./2011. 


studenata 

Leksikologija: jezična razina, 

lingvistička disciplina i poddiscipline 

Leksička semantika: semantička 

obilježja 

Osnovno i preneseno značenje 

(metafora i metonimija) 

Denotat i konotat. Jednoznačnost i 

višeznačnost leksema 

Semantički odnosi među riječima: 

homonimija, sinonimija 

Antonimija, deantonimizacija, prividna 

antonimija 

Paronimija i desinonimizacija 

Hiperonimija i hiponimija; meronimija i 

holonimija; hijerarhijski niz, 

asocijativna polja 

Leksičko raslojavanje: vremensko 

(kronizmi), prostorno (lokalizmi, 

regionalizmi, dijalektizmi) 

Socijalno raslojavanje: žargonizmi, 

kolokvijalizmi, argotizmi 

Funkcionalno raslojavanje: termini i 

terminologija, profesionalizmi 

Frazeologija 

Leksikografija; Onomastika 

Leksičko posuđivanje; Jezični purizam 

i leksička norma 

Napomena: Nastava seminara prati temu predavanja! 

Svladani prethodni 

nastavni sadržaji 

kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 



kolegija 

Napomena



Naziv kolegija: Svjetska književnost od romantizma do 

postmodernizma, ak. godina 2010/11.. 

Fond sati: 2+1 

(30+15) 

ECTS: 3 boda 

e-mail: karkovic@ffri.hr 

Semestar: IV. (HJKdvopredmetni 

studij; 

Nositeljica kolegija: Dr. sc. Danijela Bačić-Karković, izv. 

F-704 

prof. 

Tel.265-662 

Asistentica: Kristina Posilović, prof. 

e-mail: kposilov1@net.hr F-708 

Tel. 265-671 

Način izvođenja i vrijeme održavanja nastave: Broj sati Učionica 

predavanja 

Pristup nastavnoj materiji kronološkim redom, kazuističkoegzemplarnim 

načinom, konzultiranjem književnopovijesnih, 

književno-kritičkih i književno-teorijskih 

udžbeničkih izvora – Metode: izlaganja, rasprave, usmenopismeni 

(pisani) ciljani zadatci, grupno, priručno 

dramatiziranje prozno-poetskih dionica književnih tekstova 

i «podjela uloga» na nastavnome satu; kritički komentar 

ekraniziranoga i(li) kazališno uprizorenoga književnoga 

djela s popisa lektire; rad na tekstu – književnome i 

književno-kritičkome; 

Tijekom seminarskih sati studenti predstavljaju 

seminarsku temu (književno djelo i(li) autora, epohu, 

Kumulativ 

no u 

ožujku i 

svibnju 

2011., 

precizirati 

naknadno 

termine 

predavanja 

Naknadno 

precizirati 

br. dvorane 

seminari 

stil). Unutar moderiranih rasprava nakon iznošenja 

teme, propituje se književnopovijesna i 

1 sat 

Naknadno 

precizirati 

vježbe 

književnoteorijska problematika koja proizlazi iz 

pojedinačne odabrane teme te koja je u skladu s 

ciljevima kolegija. 

br. dvorane 

Vrijeme održavanja konzultacija: D. Bačić-Karković prima studente svakog prvog četvrtak u mjesecu od 16,00 do 

18,00 sati u vremenu od 01. 03. 2011. do 31. 01. 2012. godine. Dostupna i na adresi karkovic@ffri.hr 

K. Posilović prima studente: naknadno precizirati; dostupna i na adresi kposilov1@net.hr 

Opis kolegija 

Ciljevi kolegija 

(znanja i vještine koje će 

student posjedovati nakon 

sudjelovanja u realizaciji 

kolegija, a koje sada ne 

posjeduje) 

Način polaganja ispita Dva pismena međuispita 

Obveze studenata 

Kolegij naziva «Svjetska književnost od predromantizma do postmodernizma» 

nadovezuje se na prethodno odslušan kolegij «Svjetska književnost od antike do 

predromantizma». Nastoji se slijediti kratku dijakronijsko-sinkronijsku 

panoramu književnih djela obzirom na tematsko-motivsku, žanrovsku i 

tehnologijsku ravan te izložiti tzv. stil, epohu, doba, -izam u kontekstu kulturno- 

ideoloških, uopće društvenih kretanja trenutka/razdoblja. 

Upoznavanje književnih činjenica; razvijanje osjetljivosti spram odnosa i dosega 

fikcijskoga/fakcijskoga u književnome djelu; dežurno pitanje kroz sva 

segmentirana poglavlja toga kolegija jest čemu uopće književnost, pa tako i 

čemu svjetska književnost odnosno povijest svjetske književnosti u kontekstu 

izabranoga studija i životnoga konteksta «ovdje i sada»;razvijanje osjetljivosti za 

slično i različito; artikuliranje odnosa općega, pojedinačnoga i posebnoga na 

primjeru književne činjenice u vremenu i prostoru; 

Obveze uključuju vrednovanje aktivnosti na seminarskome i predavačkome 

dijelu nastave.



HJK2 / 2. GOD. / 2011, LJETNI SEMESTAR 

SVJETSKA KNJIŽEVNOST OD ROMANTIZMA DO 

POSTMODERNIZMA 

LITERATURA: 

1. Košutić-Brozović, N., Čitanka iz stranih književnosti, 

II. dio (Od Byrona do kraja knjige) - popis olakšica 

uz Sadržaj Čitanke slijedi početkom semestra! 

2. Solar, M., Povijest svjetske književnosti (od 

Romantizma do kraja knjige, odnosno od 184. do 339. 

str.) 

3. Pojmovnik (dopuna slijedi početkom semestra) 

4. Bilješke i ilustrativni materijali s predavanja i 

seminara 

LEKTIRA: 

Flaubert, Gospođa Bovary 

Dostojevski, Zločin i kazna lektira za 1. kolokvij 

Čehov, Ujak Vanja 

------------------------------------------------------ 

Kafka, Franz, Preobražaj, lektira za 2. kolokvij 

Isto, Pismo ocu 

Kundera, Nepodnošljiva lakoća postojanja 

Jedan od sljedećih naslova po osobnom izboru: 

Duras, Marguerite, Brana na Pacifiku 

Duras, Marguerite, Ljubavnik 

Esquivel Laura, Kao voda za čokoladu 

Jelinek, Elfriede, Pijanistica 

Madieri, Marisa, Vodnozeleno 

Shan Sa, Igra go 

Woolf, Virginia, Vlastita soba 

Yoursenar, Marguerite, Vatre

Izborna literatura 



Beker, M., Od Odiseja do Uliksa, Zagreb 1997. 

Bašić, S., Subverzije modernizma (Joyce i Faulkner), Zagreb 1996. 

Biemel, W., Filozofske analize moderne umjetnosti, Zagreb 1980. 

Calinescu, M., Lica moderniteta, Zagreb 1988. 

Čačinovič, N. Vodič kroz svjetsku književnost, Zagreb 2007. 

Dathorne, O. R., Afrička književnost u 20. stoljeću, Sarajevo, Zagreb, Novi Sad, 

Titograd, Skopje, Beograd 1985. 

Dietzfelbinger, K., Kafkina tajna, Zagreb 1993. 

Durand, G., Antropološke strukture imaginarnog, Zagreb 1991. 

Flaker, A., Ruska avangarda, Zagreb 1984. 

Friedrich, H., Struktura moderne lirike, Zagreb 1969. ili novije izdanje 

Hergešić, I., Književni portreti, Zagreb 1967. 

Ivanišević, K., Suvremena američka književnost I,II, Pula 1984. 

Književna smotra, časopis za svjetsku književnosti, Zagreb 

Leksikon stranih pisaca, Zagreb 2001. 

Krmpotić V., Tisuću lopoča, Zagreb 1994. 

Milčinski M., Mudrost Kine i Japana, Zagreb 1999. 

Paljetak, L., Engleske teme, Rijeka 1997. 

Peleš, G., Tumačenje romana, Zagreb 1999. 

Povijest svjetske književnosti I -VII,(grupa autora) Zagreb 1974-1982. 

Rister, V., Lik u grotesknoj strukturi (ruski roman 20. stoljeća), Zagreb 1995. 

Slamnig, I., Svjetska književnost zapadnoga kruga, Zagreb 1999. 

Solar, M., Retorika postmoderne, Zagreb 2005. 

Šoljan, A., Antologija moderne lirike zapadnoga kruga, Zagreb 1974. 

Veljačić, Č., Filozofija istočnih naroda, 1-2., Zagreb 1993. 

Vidan, I., Nepouzdani pripovjedač, Zagreb 1970. 

Vidan, I., Uliks, Krik i bijes (Romani struje svijesti), Zagreb 1996. 

Vlašić-Anić, A., Harms i dadaizam, Zagreb 1997. 

Žmegač, V., Istina fikcije (Njemački pripovjedači od Thomasa Manna do 

Güntera Grassa), Zagreb 1982. 

Žmegač, V., Povijesna poetika romana, Zagreb 1987. 

IZVEDBENI PLAN KOLEGIJA 

(Predavanja) 

Red. br. Sadržaj nastavnog programa 

1. 

Uvodno predavanje; rasprava o planu i programu kolegija, ispitnoj literaturi i obvezama 

2. 

3. 

4. 

Romantizam 1. («svjetska bol»,verterizam, faustovska čežnja, bajronizam, grobljansko 

pjesništvo, jezerci, kult patnje…) 

Romantizam 2. 

Roman – kratka povijest žanra od epohe moralizma do postmodernizma 1. 

5. Roman do postmodernizma 2. (vrlo kratak pregled) 

6. 

1. međuispit 

7. 

Lirika: Od parnasizma do simbolizma i dalje; bodlerizam; estetika ružnoga; estetika osporavanja; 

8. Pjesnički -izmi 20. stoljeća; 

9. Od građanske do anti-drame; dramski pravci 20. stoljeća I. 

10. 

Od građanske do anti-drame; dramski pravci 20. stoljeća II. 

11. Hispano-američka književnost. – vrlo kratak pregled 

12. 2. međuispit 

(Seminari / Vježbe)



Red. br. Sadržaj nastavnog programa 



� Studenti moraju prisustvovati na 70% nastave. 

� U slučaju većeg broja izostanaka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s 

obaveznim. 

� U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: ------------ 

------------------------------ 


� Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i 

seminara. 



� Prilikom predaje seminara potrebno je pridržavati se zadanih rokova. 

� Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova ili dodatnim seminarskim 

obvezama. 


� Web stranice fakulteta 

� e-mail poruke 



� e - mail 



3. Seminarski rad: 

� Studenti će pristupiti izradi individualnog i grupnog zadatka na jednu od ponuđenih tema te su obavezni 

konzultirati se s nastavnicom u vezi izbora seminarske teme. 

� Seminarski radovi se prezentiraju na satovima seminara, te trebaju biti napisani i predani najkasnije do 

kraja svibnja 2011. godine osim kod seminarskih radova koje se izlaže do pred sam kraj nastavnih sati. 

Seminarske radove koji se izlažu pred kraj svibnja pa dalje, valja predati asistent/u/ici najkasnije na zadnjemu 

satu seminara. 

� U slučaju izostanka sa sata predviđenoga za prezentaciju grupnog seminarskog rada studenti će dobiti 

kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. 

� Seminarski rad može sadržavati do 15 kartica pisanog teksta (Times New Roman 12, prored 1,5). 

� Za izradu seminarskih radova studenti mogu prikupiti maksimalno 20 bodova. Prag prolaznosti je 51 % 

bod odnosno više od 10 bodova (manje od 11 bodova).



� Način ocjenjivanja i izrade seminarskih radova detaljno je razrađen u Tablici ocjenjivanja seminarskih 

radova koju studenti dobiju pri prvome seminarskome satu. 

� Seminarski se radovi (do navedenoga datuma) predaju asistent/u/ici u pisanome obliku (ne 

elektronički). 


4. Međuispiti/Kolokviji: 

Studenti su obavezni tijekom semestra položiti dva međuispita. Svaki donosi 40 bodova. Kriterij za dobivanje 

bodova je 51% točno riješenih zadataka odnosno više od 20 bodova (manje od 21 bod). 

Napomena: 

Prvi kolokvij polaže se sredinom travnja, 2011. godine, u vrijeme predavačkoga dijela nastave predviđene 

rasporedom sati. Točan termin naknadno precizirati. 

Drugi kolokvij polaže se nakon zadnjega predavačkoga sata u semestru. Termin će se naknadno precizirati. 

Studenti imaju pravo na 1 popravni kolokvij. Datum popravnoga kolokvija određuje se u dogovoru sa 

studentima. 


Konačna ocjena rezultat je položena dva međuispita, izloženoga, pravodobno predanoga i pozitivno 

ocijenjenoga seminarskoga rada te ocjene aktivnosti na nastavi. 

Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima obavlja se nakon što su studenti ostvarili bodove iz svih aktivnosti 

koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: 









� Dobar ( 3 ) – C 




X X X X 



AKTIVNOST 

KOJA SE 

OCJENJUJE 

UDIO 

AKTIVNOSTI U 

ECTS BODOVIMA 

MAKSIMALAN 

BROJ BODOVA 

Pohađanje nastave 0,5 - 

NAČIN BODOVANJA



Seminarski rad 1,5 20 Vrednuje se individualni seminarski 

rad, kako usmeni, tako i pisani dio; 

međuispit 1 1,5 40 Studenti pišu test za određeni dio 

nastavnoga gradiva - koji se sastoji 

od pitanja esejskoga tipa i zadataka 

objektivnoga tipa (zadataka koji traže 

kratke odgovore te zadataka 

višestrukog izbora). 

Međuispit 2 1,5 40 Isto kao kod 1. međuispita 

UKUPNO 5 100





Broj ECTS-a 

Nastavno 

opterećenje 



Hrvatski realizam i 

moderna 

3 30+15 Slavka Krautzeka bb 

Nositelj kolegija Vrijeme za 

konzultacije 


dr.sc. Goran 

Kalogjera, 

red.prof 

Asistent 

Dejan Durić, 

prof. 

nakon nastave 

Vrijeme za 

konzultacije 

713 


712 

098 814 699 

gkalogjera@uniri.hr 

deanduric@gmail.com 



Realizam. Pojam realizam, realizam kao stilska formacija. Društvene i političke pretpostavke za stvaranje hrvatske 

realističke književnosti. Temeljne koncepcije hrvatskog realizma. Dodiri s vlastitom tradicijom i s aktualnom 

europskom književnosti: usporedba i poticaji. Časopisi. Kritika. Žanrovska slika hrvatskog realizma. Značajke 

hrvatske poezije u doba realizma i analiza. Interpretacija poetoloških značajki hrvatske proze u doba realizma na 

odabranim pripovijetkama i romanima. Pregled dramske književnosti i kritike. Naznake moderne. 

Moderna. Uvjeti za nastanak moderne. Poticaji. Europski kontekst. Koncepcija “umjetničkog duha vremena”. Stilski 

pluralizam hrvatske moderne i temeljne označnice. Časopisne koncepcije. Kritika, književna povijest i programatski 

tekstovi. A. G. Matoš – monografski pristup. Žanrovska slika razdoblja hrvatske moderne. Poetološke značajke 

hrvatske poezije – pregled i analiza odabranih pjesama. Sintetski pregled značajki hrvatske proze i analiza izabranih 

pripovijetki i romana. Pregled poetoloških značajki hrvatske drame i analiza dramā. Počeci avangardnih trendova. 


Nakon odslušanog kolegija studenti će moći: 

‐ definirati i prepoznati književnopovijesne značajke i stilska obilježja hrvatskoga realizma i moderne, 

odosno definirati i prepoznati obilježja realizma, naturalizma, impresionizma, secesionizma, 

ekspresionizma, neoromantizma, 

‐ interpretirati i objasniti izričajne, predmetnotematske i strukturne osobine djela nastalih u ovim 

razdobljima, 

‐ primijeniti stečene književnopovijesne i književnoteroijske parametre na samostalnu analizu djela iz 

ovoga razdoblja, 

‐ usporediti djela iz ovoga razdoblja ili ih dovesti u vezu s književnom tradicijom i djelima datog 

razdoblja u svjetskoj književnost. 

NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)




X X X X 




BODOVIMA 


1. Pohađanje nastave 0,5 - 

2. Aktivnost u nastavi 0.5 10 

3. Seminarski rad 0.5 20 

4. Kolokvij 1.0 40 

5. Završni ispit 0.5 30 

UKUPNO 3 100 

1. Pohađanje nastave: 

� Studenti su dužni prisustvovati na 70% predavanja i seminara. 

2. Aktivnost u nastavi: 

� Studenti su dužni aktivno sudjelovati u nastavi, donositi i iščitavati zadane književne tekstove. Očekuje 

se pripremljenost za sudjelovanje u diskusiji na nastavi seminara. Tijekom semestra studenti pišu dva 

eseja (10 bodova). Kako bi student dobio bodove, mora ostvariti zadane zadatke koji se u ocjene 

pretvaraju na sljedeći način: 


� Studenti će pristupiti izradi seminarskoga zadatka na jednu od ponuđenih tema te su obavezne konzultacije u 

vezi literature. 

� Bodovi za seminarske radove ostvaruju se (maksimalno 20): 

- pisani tekst - 20 

- bodovi se u ocjene pretvaraju na sljedeći način: 

10 ‐ 12 bodova dovoljan (2) 

13 ‐ 15 dobar (3) 

16 ‐ 18 vrlo dobar (4) 

19 ‐ 20 izvrstan (5) 

Seminarski rad treba sadržavati sljedeće elemente: 

- uvod: kratki pregled spoznaja o odabranoj temi, 

- razrada teme (glavni dio): obrazložiti određenu teorijsku spoznaju te je primijeniti na analizu, odnosno 

interpretaciju teksta, 

- zaključak: dati smjernice za moguće daljnje istraživanje. 

� Seminarski rad treba sadržavati 10 stranica teksta (Times New Roman 12, prored 1,5) i minimalno 10 

jedinica u popisu literature. 

� Pravilno citirati i navoditi tuđu literaturu. 


� Seminarski se radovi trebaju predati u pisanom obliku do 1. svibnja 2011. 


4. Kolokvij: 

5, 6 bodova dovoljan (2) 

7, 8 dobar (3) 

9 vrlo dobar (4) 

10 izvrstan (5)



� Kolokvij se sastoji od dvadeset zadataka objektivnoga tipa. 

� Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Kolokvijem studenti mogu ostvariti 

maksimalno 40 ispitnih bodova koji se u ocjenske bodove pretvaraju analogno jer kolokvij nosi 40 

ocjenskih bodova. 

Literatura za kolokvij: 

1. Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Realizam, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005. 

2. Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 3, Moderna, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005. 

3. Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Znanje, Zagreb, 1994., str. 

133-268. 

4. Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945., Znanje, Zagreb, 1988., str. 7-80. 

5. Bilješke s predavanja i seminara 

Napomena: 

Kolokvij se piše na posljednjem satu nastave seminara. Studenti imaju pravo i na jedan popravni kolokvij koji se piše u 

drugom tjednu u veljači. 

5. Završni ispit: 

� Kako bi pristupili usmenom ispitu studenti moraju izvršiti sve prethodno navedene obaveze odnosno 

ostvariti najmanje 40% ocjene. 

� Na usmenom se ispitu može ostvariti maksimalno 30 bodova koji se u ocjene pretvaraju na sljedeći 

način: 

15 – 20 bodova dovoljan (2) 

21 ‐ 23 dobar (3) 

24 ‐ 26 vrlo dobar (4) 

27 ‐ 30 izvrstan (5) 

Konačna ocjena: 

Konačna ocjena predstavlja zbroj bodova koje je student ostvario pisanjem eseja, seminarskim radom, 

kolokvijem i završnim ispitom. 



� A – od 80 do 100% ocjene 

� B – od 70 do 79,9% ocjene 

� C – od 60 do 69,9% ocjene 

� D – od 50 do 59,9% ocjene 

� E – od 40 do 49,9% ocjene 




� Dobar ( 3 ) – C 


Napomena: 

Studenti koji skupe 29,9 ili manje ocjenskih bodova tijekom nastave, nisu zadovoljili te se ocjenjuju ocjenom F 

i moraju ponovno upisati kolegij. 

Studenti koji skupe između 30 i 39,9 bodova svrstavaju se u kategoriju FX i mogu pristupiti popravnom ispitu. 

Ako na tom ispitu zadovolje, dobivaju ocjenu E bez obzira na stupanj postignuća na popravnom ispitu. 

Studenti moraju skupiti minimalno 40 ocjenskih bodova kako bi dobili prolaznu ocjenu. 

IV. LITERATURA



Batušić, N. – Kravar, Z. – Žmegač, V.: Književni proutsvjetovi (Poglavlja iz hrvatske 

moderne), Zagreb, 2001. 

Frangeš, I.: Šenoina baština u djelima hrvatskih realista, u Croatica, sv. 1, Zagreb, 1970. 

Hećimović, B., 13 hrvatskih dramatičara. Od Vojnovića do Krležina doba. Zagreb, 1976. 

Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od početaka do kraja 19. stoljeća, Zagreb, 1994., str. 133-268 

Nemec, K.: Povijest hrvatskog romana od 1900. do 1945., Zagreb, 1988., str. 7-80. 

Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 2, Realizam, Zagreb, 2005. 

Šicel, M.: Povijest hrvatske književnosti, knjiga 3, Moderna, Zagreb, 2005. 

Žmegač, V.: Duh impresionizma i secesije, Zagreb, 1993. 

LEKTIRA: 

REALIZAM 

GJALSKI, Ksaver, Šandor: Pod starimi krovovi (pripovijetke); U noći (roman); Janko Borislavić (roman), 

KOVAČIĆ, Ante: U registraturi (roman), Fiškal (roman); Zagorski čudak (pripovijetka) 

KOZARAC, Josip: Mrtvi kapitali (roman); Tena (pripovijetka); Oprava (pripovijetka) 

KRANJČEVIĆ, Silvije, Strahimir: Bugarkinje; Izabrane pjesme; Trzaji; Prvi grijeh; Pjesnička proza 

KUMIČIĆ, Eugen: Gospođa Sabina (roman) ILI Olga i lina (roman); Pod puškom; O romanu 

MAŽURANIĆ, Vladimir, Fran: Lišće (crtice); Lišće i druga djela 

NOVAK, Vjenceslav: Posljednji Stipančići (roman); Tito Dorčić (roman); Lutrijašica (pripovijetka), Iz 

velegradskoga podzemlja (pripovijetka), U glib (pripovjetka) 

MODERNA 

BEGOVIĆ, Milan: Knjiga Boccadoro (pjesme) 

DOMJANIĆ, Dragutin: izbor iz poezije 

GALOVIĆ, Fran: izbor iz poezije; Ispovijed (pripovijetka) ILI Začarano ogledalo 

(pripovijetka) 

JURIĆ, Marija Zagorka: Kći Lotrščaka (roman) 

KOSOR, Josip: Požar strasti (drama) 

KOZARAC, Ivan: Djuka Begović (roman) 

LESKOVAR, Janko: Misao na vječnost (pripovijetka), Katastrofa (pripovijetka), Sjene ljubavi (roman) 

MATOŠ, Antun Gustav: Pjesništvo; novele (Balkon, Camao, Cvijet sa raskršća, Pereci friški pereci, Kip 

domovine 188*, Samotna noć, Miš); putopisi (Oko Lobora, Iz Samobora); kritika; polemike (Lirika lizanja i 

poezija pljuckanja, Realizam i artizam), prema PSHK ili Sabranim djelima Antuna Gustava Matoša, sv. I- 

XX, Zagreb 1973. 

NAZOR, Vladimir: Slavenske legende; izbor poezije iz SHK; novele: Albus kralj, Veli Jože, ep: Medvjed 

Brundo 

NEHAJEV, Milutin (Cihlar): Bijeg (roman)



OGRIZOVIĆ, MILČINOVIĆ: Prokletstvo (drama) 

POLIĆ KAMOV, Janko: Psovka (poezija); Ištipana hartija (poezija); Isušena kaljuža (roman), Sloboda 

(novela), Žalost (novela), Brada (novela); Mamino srce (drama) 

ŠIMUNOVIĆ, Dinko: Mrkodol; Alkar; Muljika; Duga 

VIDRIĆ, Vladimir: Pjesme 

VOJNOVIĆ, Ivo: Lapadski soneti (pjesme), Dubrovačka trilogija (drama) 

TUCIĆ, Srdjan: Povratak (drama) 


Barac, A.: Veličina malenih: sastavci o književnosti i književnicima, Zagreb, 1947. 

Brešic, V.: Novija hrvatska književnost, 1-2, Zagreb 1994., 2001. 

Detoni-Dujmić, D.: Dinko Šimunović, Zagreb, 1991. 

Detoni-Dujmić, D.: Fran Galović, Zagreb, 1989. 

Durić, D.: Grad i povratak potisnutoga. Prostor u romanu "U registraturi" Ante Kovačića, Fluminensia, 

god. 21, br. 1, 1-234, Rijeka, 2009., str. 83-101. 

Durić, D.: Neuspjeh edipacije u „Alkaru“ Dinka Šimunovića, Riječki filološki dani 8 

Flaker, A.: Stilske formacije, Zagreb, 1986. 

Frangeš: I., Matoš, Vidrić, Krleža, Zagreb 1974., str. 5-224. 

Moderna. Eseji i građa o hrvatskoj drami i teatru, edicija Dani hvarskog kazališta, Split 1980. 

Gašparović, D.: Kamov, Rijeka, 2004. 

Grdešić, M.: Što je Laura? Otkuda je ona?: ženski nered u romanu U registraturi Ante Kovačića u Poetika 

pitanja. Zbornik radova u povodu 70. rođendana Milivoja Solara , Zagreb, 2007, str. 251-266. 

Milanja, C.: Janko Leskovar, Zagreb, 1987. 

Milanja, C.: Nehajevljev Bieg: kriza identiteta i forma romana, Riječki filološki dani, Zbornik radova 4, 

Rijeka, 2002., str. 287-298. 

Nemec, K:, Mogućnosti tumačenja (Portreti), Zagreb 2000. 

Okrugli stol Eugen Kumičić - život i djelo, Mošćenička Draga - Brseč, 14. - 15. listopada 2000.: u povodu 

150. obljetnice rođenja književnika Eugena Kumičića: zbornik radova, Brseč, 2004. 

Posavac, Z:, Corpus teza hrvatskog realizma, u Encyclopedia moderna, br. 14, 39-45 br. 15, 48-56. 

Secesija u Hrvatskoj, Zbornik radova znanstvenog skupa., Zagreb i Osijek 1999. 

Sabljak,T.: Teatar Janka Polića Kamova, Zagreb, 1995. 

Senker, B:, Hrestomatija novije hrvatske drame I. dio (1895.-1940.), Zagreb 2000., str. 37-222. 

Šicel, M.: Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti, Zagreb 1972. 

Zbornik radova o Janku Leskovaru izloženih na znanstvenom skupu u Pregradi u povodu 150 godina 

školstva u Pregradi i 130 godišnjice rođenja Janka Leskovara, Pregrada, 1994. 

Žmegač, V.: Povijesna poetika romana, Zagreb, 2004. 

Žmegač, V.: Težišta modernizma: od Baudelairea do ekspresionizma, Zagreb, 1986. 



� Studenti moraju prisustvovati na 70% sati predavanja i seminara. 

� U slučaju opravdanoga duljeg izostanka studenti se o nastavi mogu informirati elektronskom poštom. 




� Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova.




� U vrijeme konzultacija. 

� Elektronska pošta. 

� Web stranice Fakulteta. 


� U vrijeme konzultacija 

� Elektronska pošta. 


� Potrebno je pridržavati se zadanih termina i rokova. 

VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2010./2011. 


studenata 

1. 

Uvod 

Realizam u svjetskoj književnosti. 

2. 

Opće karakteristike. 

Istaknutiji pisci i djela. Počeci 

realističke proze u hrvatskoj 

književnosti u djelima Augusta Šenoe. 

Turgenjevljevi sljedbenici u hrvatskoj 

noveli – Ksaver Šandor Gjalski, Josip 

Kozarac. Književna klima u Hrvata – 

časopisi, kritičari. 

3. A. Kovačić. Evidentirana 

problematika klasnih i socijalnih 

odnosa u hrvatskom društvu druge 

polovice 19. stoljeća u njegovom 

proznom ciklusu. U Registraturi 

(građa romana, tehnika pisanja, 

autorova vizija svijeta, likovi: Laura, 

kumordinar Žorž i dr., fantastika kao 

važan segment romana). Ženski likovi. 

Način književnog izričaja. Kovačićev 

književni jezik. Opis zagorskog sela 

kao vrhunac hrvatske proze 19. 

4. 

stoljeća. 

K. Š. Gjalski – tematski opusi. Utjecaj 

Turgenjeva (koncepcija, jednostavne, 

nefabularne novelističke konstrukcije) 

na Gjalskoga. Turgenjevski nastup u 

Illustrissimusu Batorychu. Novele 

istog tipa (Lovčevi zapisi). Novele 

uspomena - tehnika novele uspomena. 

Karakterizacija likova, muzički motivi 

kao motivacija u razvijanju fabule. 

Realističko i kritičko promatranje 

svijeta oko sebe (Pod starim 

krovovima). 

Napomena



5. E. Kumičić kao naturalist (Matoš, 

Ibler, Barac). Raskorak između teorije 

i prakse u književnom djelu E. 

Kumičića. Kumičićevo oslanjanje na 

Šenou. Smisao za pripovjedanje, 

likovi kao tipovi. Intriga, 

shematizirani i šablonizirani likovi, 

narativna tehnika, ženski likovi kao 

nositelji radnje – šablona laurizma. 

6. S. S. Kranjčević. Patnja kao poticaj. 

Bugarkinje – utjecaji Šenoe i 

Harambašiča. Kranjčević kao primjer 

epsko-lirskogpjesnika na primjerima 

pjesama Mojsije, Angelus, Ditiramb, 

Angelus. Društvena situacija 

(Gospodski Kastor), egzistencijalna 

pitanja iz njegove vizure (Mojsije, 

Posljednji Adam). Krist kao poetski 

simbol. Pjesma Radniku i proza Prvi 

honorar kao začeci umjetničke 

književnosti s izrazitim 

socijaldemokratskim stavom. 

Pjesnikova metamorfoza (In Tyranos). 

Stih, jezik – retorička poezija. 

7. Josip Kozarac. Dualnost njegovog 

izraza (lirizam i sklonost 

sentimentalnosti u sukobu s 

egzaktnom naobrazbom). Biser Kata – 

put k novom književnom izrazu. Tena 

kao izuzetan primjer aktualnog 

trenutka svog vremena. Mrtvi kapitali 

– ukazati na deklarativnost, 

ekonomske traktate, tipičnost likova u 

skladu s tezom o ostanku na zemlji. 

Oprava – lik žene. 

8. V. Novak – krugovi motivike. Senj u 

djelima Pod Nehajem, Posljednji 

Stipančići, Pavao Šegota, Tito Dorčić. 

Stvaranje hrvatskog građanstva 

(malograđani, birokrati), šarenilo 

likova na primjeru djela U glib, 

Nezasitnost i bijeda, Dva svijeta, Tito 

Dorčić . Osjećaj za socijalne teme 

(Podgorske pripovijesti, Iz 

velegradskog podzemlja). Realist u 

punom smislu. 

9. Moderna. Uvjeti za nastanak moderne. 

Poticaji. Europski kontekst. 

Koncepcija “umjetničkog duha 

vremena”. Stilski pluralizam hrvatske 

moderne i temeljne označnice. 

Časopisne koncepcije. Kritika, 

književna povijest i programatski 

tekstovi.



10. Žanrovi hrvatske moderne. 

11. A. G. Matoš – monografski pristup. 

Poezija, proza, putopisi. Kritičko 

djelovanje. 

12. Poetološke znacajke poezije - V. 

Vidrić, D. Domjanić, V. Nazor, Fran 

Galović i J. Polić Kamov. 

13. Pregled značajki hrvatske proze: J. 

Leskovar, I. Kozarac, V. Nazor, M. 

Cihlar Nehajev, D. Šimunović, J. Polić 

Kamov, F. Galović. 

14. Poetološke značajke hrvatske drame: 

J. Polić Kamov, S. Tucić, I. Vojnović, 

J. Kosor. 

15. Počeci avangardnih trendova (J. P. 

Kamov). Sinteza. 

SEMINARI 

1. Uvod. Podjela seminarskim tema. 

2. *Kovačić, Ante – romani, analiza (U 

registraturi); poezija, analiza 

(Metamorfoza) 

3. *Gjalski, Ksaver Šandor – romani, 

analiza (U noći); pripovjetke (Cintek) 

4. *Kumičić, Eugen – kritičko djelovanje 

(O romanu); romani, analiza 

(Gospođa Sabina ili Olga i Lina); Pod 

puškom 

5. *Kozarac, Josip – pripovjetke, analiza 

(Oprava, Tena); romani, analiza 

(Mrtvi kapitali) 

6. *Kranjčević, Silvije Strahimir – 

poezija, analiza (Radniku, Mojsije, 

Posljednji Adam, Zapad sunca, 

Gospodskomu Kastoru...) 

7. *Novak, Vjenceslav – romani, analiza 

(Tito Dorčić ILI Posljednji Stipančići); 

pripovjetke, analiza (U glib) 

8. *Leskovar, Janko – pripovijetke, 

analiza (Misao na vječnost, 

Katastrofa); 

*Kozarac, Ivan – romani, analiza 

(Đuka Begović) 

9. *Matoš, Gustav Antun – proza, 

analiza (Camao, Balkon, Samotna 

noć); poezija, analiza 

10. *Polić Kamov, Janko – romani, 

analiza (Isušena kaljuža); poezija, 

analiza (Psovka)



11. *Cihlar Nehajev, Milutin – romani, 

analiza (Bijeg) 

*Nazor, Vladimir – pripovjetke, 

analiza (Albus kralj) 

12. *Šimunović, Dinko – pripovijetke, 

analiza (Muljika, Duga, Alkar) 

13. * Vidrić, Vladimir; Galović, Fran; 

Domjanić, Dragutin, Nazor, Vladimir 

– poezija, analiza 

14. *Vojnović, Ivo – drama, analiza 

(Dubrovačka trilogija) 

*Polić Kamov, Janko – drama, analiza 

(Mamino srce) 

* Jurić Zagorka, Marija – roman, 

analiza (Kći Lotršćaka) 

15. KOLOKVIJ


Uvod u povijesnu 

gramatiku 

hrvatskoga jezika 

Nositelj 

kolegija 

dr. sc. Sanja 

Zubčić, doc. 

Asistent 




Broj ECTS-a Nastavno 

opterećenje 

Vrijeme I mjesto održavanja nastave 

2 30+0 

Vrijeme za 

konzultacije 

Vrijeme za 

konzultacije 

Kabinet 

Telefon 

717 051/265- 

680 

E-mail 


szubcic@globalnet.hr 



Osnova programa obuhvaća proučavanje historijske gramatike. Analiza se temelji na prikazu zakonitosti u evoluciji 

hrvatskoga jezika. U tu se svrhu posebno obrađuju povijesna fonologija i morfologija, a pregledno povijesna tvorba i 

sintaksa. 

U povijesnoj se fonologiji proučava razvoj vokalnoga, konsonantnoga i naglasnoga sustava (od praslavenskoga preko prahrvatskoga i 

starohrvatskoga do suvremenoga hrvatskoga vokalnoga, konsonantskoga i akcenatskoga sustava), a u povijesnoj morfologiji razvoj 

gramatičkih kategorija, povijest paradigmatskih i sintagmatskih odnosa, povijest morfema u imenica, zamjenica, pridjeva, brojeva i 

glagola, postanak priloga, razvoj prijedloga i prefiksacije, postanak i funkcija veznika. 


� Pravilno tumačiti osnovne principe historijske gramatike; 

� Zapamtiti činjenice o gramatičkoj strukturi starohrvatskoga jezika; 

� Objasniti razvoj fonološkoga i morfološkoga sustava hrvatskoga jezika (od praslavenskoga preko starohrvatskoga do 

suvremenih sustava hrvatskoga jezika); promjene tvorbenih modela i osnove povijesne sintakse; 

� Temeljem naučenih činjenica moći rangirati različite jezične značajke u suvremenim sustavima hrvatskoga jezika s 

obzirom na stupanj njihove konzervativnosti ili inovativnosti; 



X X x 


X 


AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO AKTIVNOSTI U 

ECTS 

BODOVIMA 

PREDAVANJA 0,5 

1. MEĐUISPIT 0,6 45 

2. MEĐUISPIT 0,6 45 

REKONSTRUKCIJA 0,3 10 

MAX BROJ 

BODOVA



UKUPNO 100 

Komentari: *Rad studenta na predmetu vrednovat će se i ocjenjivati tijekom nastave. Student 

može ostvariti ukupno 100 bodova (ocjenjuju se aktivnosti označene u tablici). 

* Izvedbenom programu valja priložiti način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje 



Kapović, M., Razvoj hrvatske akcentuacije, Filologija, knj. 51, 2008., str. 1-39. 

Malić, D., Povijesne jezične promjene, u: Hrvatska gramatika, Zagreb 1995, 601-635. 

Matasović, R., Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika, Zagreb 2008. 

Moguš, M., Povijesna fonologija hrvatskoga jezika, Zagreb 2010. 

Bratulić, J. i dr., Povijest hrvatskoga jezika, Srednji vijek, knj. 1, Croatica, Zagreb, 2009. 


Brozović, D. – Ivić, P., Jezik srpskohrvatski/hrvatskosrpski, hrvatski ili srpski, Zagreb 1988. 

Hrvatski jezik, Opole 1998. 

Frančić, A. – Kuzmić, B., Jazik horvatski - jezične raščlambe starih hrvatskih tekstova, Zagreb 2009. 

Ivšić, S., Prilog za slavenski akcenat, u: Rad JAZU, 187, 1911. 

Lisac, J., Hrvatski dijalekti i jezična povijest, Zagreb 1996. 

Lukežić, I., Razvoj i uspostava hrvatskoga jezika u starijim razdobljima, u: Fluminensia, 1-2, 1999, 101-142. 

Mihaljević, M., Slavenska poredbena gramatika, Zagreb 2002. 



� Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja, odnosno moraju prisustvovati na 

70% sati. 



szubcic@globalnet.hr 


� Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja. 



� Prilikom predaje zadatka iz akcenatske rekonstrukcije potrebno je pridržavati se zadanih rokova. 


� Ako student odluči ne prihvatiti postignut broj ocjenskih bodova na kojemu od kolokvija, ima pravo 

ponovno izići, ali mu se u slučaju da na ispravku postigne isti ili čak manji broj bodova od onoga što 

ima oduzimaju 2 ocjenska boda. 


� konzultacije



� mrežne stranice fakulteta 

� elektronička pošta 

� oglasna ploča 

� e-kolegij 



� e-poštom 

� e-kolegij 

OSTALE RELEVANTNE INFORMAC JE 

"Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom 

krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima!" 


1. Samostalni zadatak 

Studenti su dužni samostalno napraviti akcenatsku rekonstrukciju odabranoga teksta na temelju spoznaja 

stečenih na predavanjima i iz analize stručne literature. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih 

zadataka koji se u maksimalno 10 ocjenskih bodova preračunava na sljedeći način: 

40-47 – 1 63-65 – 5 75-77 – 9 

48-55 – 2 66-68 – 6 78-80 – 10 

52-59 – 3 69-71 – 7 

60-62 – 4 72-74 – 8 

Samostalni zadatak studenti moraju u pisanoj verziji predate najkasnije do 29. travnja 2011. Zbog tehničkih 

razloga, neće se prihvaćati zadatci poslani e-poštom. 

5. Međuispiti ( kolokviji ) : 

a. Studenti su obavezni tijekom semestra položiti dva pismena međuispita. Kriterij za 

dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka na svakom međuispitu. Oba se 

međuispita sastoje od kratkih esejskih zadataka. 

I. 

Prvim se međuispitom provjerava znanje iz povijesne fonologije, uključujući i akcentuaciju, i sastoji se od pet 

pitanja esejskoga tipa. Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Za svaki točan odgovor 

studenti mogu dobiti maksimalno 9 bodova, tj. ukupno mogu sakupiti najviše 45 bodova. Svaki je 

prikupljeni bod ujedno i ocjenski. 

Napomena: Kolokvij se polaže u drugoj polovici travnja. Studenti imaju pravo i na jedan popravni kolokvij 

koji će se jedan održati u svibnju 2011. 

II. 

Drugim se međuispitom provjerava znanje iz povijesne morfologije i sastoj se od pet pitanja esejskoga tipa. 

Kriterij za dobivanje bodova je 50% točno riješenih zadataka. Za svaki točan odgovor mogu dobiti 

maksimalno 9 bodova, tj. ukupno mogu sakupiti najviše 45 bodova. Svaki je prikupljeni bod ujedno i 

ocjenski. 

Napomena: Kolokvij se polaže početkom lipnja. Studenti imaju pravo i na jedan popravni kolokvij koji će se 

održati sredinom lipnja 2011.




Konačna ocjena rezultat je predane i pozitivno ocijenjene akcenatske rekonstrukcije i dvaju položenih 

kolokvija. 











� Dobar ( 3 ) – C 


U indeks se unosi brojčana ocjena, a u prijavnicu i na ISVU listu brojčana ocjena, ECTS ocjena i 

postotak usvojena znanja, vještina i kompetencija. 



studenata 

1. Uvod u studij povijesti jezika; 

Teorijska polazišta i temeljno 

nije potrebna 

nazivlje. Bit jezične evolucije 

2. Uvod u povijesnu fonologiju; 

Povijesni vokalizam; praslavenski 

vokalizam; starohrvatski vokalizam: I. 

faza vokalne transformacije 

3. II. faza vokalne transformacije; III. 

faza vokalne transformacije; sudbina 

samoglasnika: r, l; samoglasničke 

alternacije 

4. Povijesni konsonantizam; 

praslavenski konsonantizam; jotacija; 

starohrvatski 

konsonantizam;posljedice gubitka 

"jerova" na konsonantski inventar i 

distribuciju konsonantskih fonema; 

problemi konsonanata: f, h, r', dž, 

3;suglasničke promjene 

6. 

Povijesna akcentuacija; praslavenska 

akcentuacija; prahrvatska akcentuacija 

6. starohrvatska akcentuacija; pozicije 

akuta 

7. noviji dvoakcenatski sustav; najnoviji 

nije potrebna 

nije potrebna 

nije potrebna 

poznavanje 

samoglasničkoga 

inventara 

Napomena



četveroakcenatski sustav 

8. 1. kolokvij: povijesna fonologija 

9. Uvod u povijesnu morfologiju; 

gramatičke kategorije roda, broja, 

padeža, lica; morfološki razvoj glavne 

promjene imenica m. i s. roda 

10. morfološki razvoj imenica starih iosnova 

i u-osnova te starih 

konsonantskih osnova m. i s. roda 

11. morfološki razvoj glavne promjene 

imenica ž. roda te starih konsonantskih 

osnova ž. roda 

12. morfološki razvoj ostalih imenskih 

riječi (zamjenica, pridjeva, brojeva) 

13. morfološki razvoj glagola (jednostavni 

glagolski oblici) 

14. morfološki razvoj glagola (složeni 

glagolski oblici i participi) 

15. 2. kolokvij: povijesna morfologija 

poznavanje gramatičkih 

kategorija i glavne 

imenske promjene m. i s. 

r. u stsl. jeziku 

poznavanje i-osnova i uosnova 

te starih 

konsonantskih osnova m. 

i s. roda u stsl. jeziku 

poznavanje glavne 

promjene imenica ž. roda 

te starih konsonantskih 

osnova ž. roda u stsl. 

jeziku 

poznavanje pridjevske 

sklonidbe u stsl. jeziku 

poznavanje morfoloških 

značajki glagola u stsl. 

jeziku 

poznavanje morfoloških 

značajki glagola u stsl. 

jeziku


Čakavsko narječje 

(ciklički) 


Dr. sc. Silvana 

Vranić, izv. prof. 

Asistent 

Ivana Nežić, prof. 




Broj ECTS-a 


2 1+1 

Vrijeme za 

konzultacije 

Kabinet 

Telefon 



E-mail 

Utorak 10-11,30 706 265-682 silvana.vranic@ri.tcom.hr 

Vrijeme za 

konzultacije 

Ponedjeljak 10- 

11,30 



Kabinet 

Telefon 

E-mail 

610 265-690 ivana.repac@pu.tcom.hr 

Metodologije proučavanja čakavskoga narječja u dosadašnjoj literaturi. Podrobnija povijesna i 

današnja stratifikacija čakavskoga narječja; Karte; Zamjenica ča i drugi primjeri pune nepreventivne 

čakavske vokalizacije; Tendencija jake vokalnosti; Refleksi protojezičnoga prednjeg nazala, 

protojezičnoga i starojezičnoga jata u čakavskome narječju; Suglasnički inventar u čakavskim 

idiomima, cakavizam i njegova geneza, suglasničke mijene uvjetovane strukturom sloga, dočetno -l u 

govorima čakavskoga narječja; Naglasni sustavi u čakavskom narječju; Morfološke značajke 

čakavskih idioma; Alteriteti u čakavskim idiomima. Utvrđivanje alijetetnih, alteritetnih i arealnih 

jezičnih razlikovnosti na razini fonologije i morfologije na predlošcima; Utvrđivanje pripadnosti ogleda 

govora pojedinomu dijalektu unutar čakavskoga narječja i hijerarhijski nižim jedinicama u dijalektima 

u kojima su klasificirane. 


� interpretirati metodologije proučavanja čakavskoga narječja u dosadašnjoj literaturi 

� usporediti povijesnu i podrobnu današnju stratifikaciju čakavskoga narječja prema punktovima 

zabilježenim na dijalektološkim kartama 

� definirati dijakronijsko i sinkronijsko tumačenje čakavskih posebnosti različitih hijerarhijskih 

rangova: zamjenice ča i drugih primjera pune nepreventivne čakavske vokalizacije; tendencije 

jake vokalnosti; reflekasa protojezičnoga prednjega nazala, protojezičnoga i starojezičnoga 

jata; suglasničkoga inventara: cakavizma, suglasničkih mijena uvjetovanih strukturom sloga, 

dočetnoga -l; naglasnoga sustava; morfoloških značajki čakavskih idioma 

� analizirati alijetetne, alteritetne i arealne jezične razlikovnosti na razini fonologije i morfologije 

tekstova pisanim na kojemu od čakavskih idioma 

� argumentirati pripadnost ogleda govora pojedinomu dijalektu unutar čakavskoga narječja i 

hijerarhijski nižim jedinicama 

� napraviti morfološki opis čakavskih tekstova 

� usporediti dijalekte čakavskoga narječja kao njegove sastavnice 

� usporediti sjeverozapadne čakavske i jugoistočne čakavske govore, kontinentalni i otočni areal 


Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad



X X X X 


Multimedija i internet 



BODOVIMA 

Pohađanje nastave 0,5 

Seminarski rad, Međuispit 

0,5 

35 

Pismeni ispit 

0,5 

35 

ZAVRŠNI ISPIT (usmeni) 0,5 30 

UKUPNO 100 




Obavezna literatura: 

Brozović, D., Čakavsko narječje, u: Brozović, D. – Ivić, P., Jezik srpskohrvatski / hrvatskosrpski, 

hrvatski ili srpski, Zagreb 1988, str. 80-90. 

Finka, B., Čakavsko narječje, u: Čakavska rič, 1, 1971, str. 11-71. 

Lisac, J., Hrvatska dijalektologija 2, Čakavsko narječje, Golden marketing -Tehnička knjiga, 

Zagreb, 2009. 

Lukežić, I., Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt, Rijeka 1990. 

Moguš, M., Čakavsko narječje, Zagreb 1977. 

Vranić, S., Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi, Rijeka 2005. 

Barac-Grum, V., Čakavsko-kajkavski govorni kontakt u Gorskom kotaru, Rijeka 1993. 

Finka, B., Dugootočki čakavski govori, Hrvatski dijalektološki zbornik, 4, 1977, str. 7-178. 

Hamm, J. i dr., Govor otoka Suska, Hrvatski dijalektološki zbornik, 1, 1956, str. 7-213. 

Houtzagers, H. P., The Čakavian Dialect of Orlec on the island of Cres, Amsterdam 1985. 

Hraste, M., Govori jugozapadne Istre, Hrvatski dijalektološki zbornik, 2, 1966, str. 5-28. 

Hraste, M., Ikavski govori sjeverozapadne Istre, Filologija, 5, 1967, str. 61-74. 

Kalsbeek, J., The Čakavian Dialect of Orbanići near Žminj in Istria, Amsterdam – Atlanta 1998. 

Lisac, J., Fonološke značajke buzetskog dijalekta, Čakavska rič, 2, 2001, str. 13-22. 

Lukežić, I., Trsatsko-bakarska i crikvenička čakavština, Rijeka 1996. 

Lukežić, I., Govori Klane i Studene, Libellus, Grobnik, 1998. 

Lukežić, I. – Turk, M., Govori otoka Krka, Libellus, Grobnik-Rijeka, 1998. 

Moguš, M., Današnji senjski govor, Senjski zbornik, 2, 1966, str. 5-152. 

Neweklowsky, G., Hrvatska narječja u Gradišću i susjednim krajevima, u: Povijest i kultura 

gradišćanskih Hrvata, 1995, str. 431-464. 

Pliško, L., Govor Barbanštine, Pula, 2000. 

Šimunović, P., Dijalekatske značajke buzetske regije, Istarski mozaik, 8, 5, 1970, str. 35-49. 

Šimunović, P., Einführung, u: Hraste, M. – Šimunović, P., Čakavisch-deutsches Lexikon. Teil I, 

1979, str. XII-XLVII. 

Vranić, S., Govori sjeverozapadnoga makrosustava na otoku Pagu, 1. Fonologija, Rijeka 2002. 

Vulić S., - Petrović, B., Govor Hrvatskoga Groba u Slovačkoj, Zagreb 1999.





� Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno moraju 

prisustvovati na 70% sati. 

� Za više od tri izostanka studenti će dobiti dodatni seminar koji trebaju predati zajedno s obaveznim. 

� U slučaju opravdanoga duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom. 

� Kašnjenje se tolerira do 5 minuta. 

� Za nastave valja utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske. 



� Prilikom predaje rezultata istraživanja u pisanom obliku potrebno je pridržavati se zadanih rokova. 



� Web stranice Fakulteta 

� e‐pošta 



� e‐pošta 


Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom 

i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! 

Vrednovanje studentskih obveza 


Seminarski rad studenta podrazumijeva temeljitu analizu alijeteta i alteriteta predložaka pisanih na organskim 

idiomima čakavskoga narječja. Moraju biti predani u pisanoj verziji najkasnije najkasnije 15 dana prije no što 

student pristupi završnom ispitu (neće se prihvaćati radnje poslane jedino mejlom). Studenti trebaju zadržati 

kopiju rada do upisa završne ocjene. 

Seminarski rad mora biti pisan Times New Romanom 12, prored 1,5. 

U seminarskom radu valja pravilno citirati i navoditi literaturu. 

Valja obratiti pozornost na pravopisnu i gramatičku ispravnost. 

Bodove za seminarske radove (maksimalno 10) studenti će ostvarivati na temelju postignutih ocjena na 

sljedeći način: 

Izvrstan (5) – 10 bodova 

Vrlo dobar (4) – 8 bodova 

Dobar (3) – 7 bodova 

Dovoljan (2) – 6 bodova 

2. Međuispit obuhvaća morfološki opis 60 riječi. Kriterij za dobivanje bodova je 60% točno riješenih zadataka. 

Student može dobiti maksimalno 25 bodova prema sljedećemu kriteriju: 

36 – 15 42 – 17 48 – 20 54 – 23 

37 – 15 43 – 18 49 – 20 55 – 23 

38 – 16 44 – 18 50 – 21 56 – 23



39 – 16 45 – 18 51 – 21 57 – 24 

40 – 17 

41 – 17 

46 – 19 

47 – 19 

52 – 22 

53 – 22 

58 – 24 

59 – 25 

60 – 25 

Napomena: Međuispit se polaže sredinom travnja. Studenti koji imaju pravo na popravni ispit polažu ga u 

prvom tjednu svibnja 2011. 

3. Pismeni ispit: 

Sastoji se od pet pitanja esejskoga tipa. Kriterij za dobivanje bodova je 60% točno riješenih zadataka. Za svaki 

točan odgovor studenti mogu dobiti maksimalno 10 bodova, tj. ukupno mogu sakupiti najviše 50 bodova koji se 

u maksimalno 35 ocjenskih bodova pretvaraju na sljedeći način: 

30, 31 – 20, 32, 33 – 21, 34, 35 – 22, 36, 37 – 23, 38, 39 – 24, 40 – 25, 41 – 26, 42 – 27, 43 – 28, 44 – 29, 

45 – 30, 46 – 31, 47 – 32, 48 – 33, 49 – 34, 50 – 35 

4. Završni ispit (usmeni) 

Student može pristupiti završnom ispitu u redovitom ispitnom roku samo ako je tijekom nastave stekao 

potreban postotak uspješnosti utvrđen općim aktom Sveučilišta (40%), tj. kroz sve aktivnosti tijekom nastave 

treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova. 

Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju kategoriji FX i imaju 

mogućnost jednog izlaska na popravni ispit (na izvanrednom ispitnom roku). 

Nakon pismenoga ispita slijedi usmeni završni ispit. Sastoji se od 5 pitanja, a ukupan broj ocjenskih bodova je 

30. Ispitom su pokrivena sva programska područja. Procjenjuje se poznavanje literature, odnosno umješnost 

usporedbe teorijskih aspekata i metodologija pronalaženja konkretnih dijalekatskih podataka iznesenih u 

propisanoj literaturi prema sljedećemu kriteriju: 





za ocjenu nedovoljan usmeni ispit se ponavlja 


Konačna ocjena rezultat je predane i pozitivno ocijenjene seminarske radnje, položenoga međuispita, 

pismenoga ispita i položenoga završnoga usmenoga ispita. 

Ocjene se pridružuju bodovima nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna 

se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: 






Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS-sustavom na sljedeći način: 

� izvrstan ( 5 ) – A 

� vrlo dobar ( 4 ) – B 

� dobar ( 3 ) – C 

� dovoljan ( 2 ) – D i E 

U indeks i prijavnicu unosi se brojčana ocjena, ECTS ocjena i postotak usvojenog znanja, vještina i 

kompetencija.





studenata 

1. Povijesna i geografska stratifikacija 

- 

čakavskoga narječja, Fonetski zapis predloška 

2. Zamjenica ča i drugi primjeri čakavske pune 

nepreventivne vokalizacije, Utvrđivanje oblika 

zamjenice ča i primjera čakavske pune 

nepreventivne vokalizacije na predlošku 

3. Refleksi protojezičnoga prednjega nazala, 

protojezičnoga i starojezičnoga jata u 

čakavskome narječju, Utvrđivanje refleksa 

prednjega nazala i zamjena jata u svim 

morfemima s jatom u sastavu na predlošku 

4. Konsonantizam čakavskoga narječja, 

Utvrđivanje posebnosti čakavskoga 

konsonantizma na predlošku 

5. Slabljenje šumnika u zatvorenu slogu, 

Utvrđivanje primjera slabljenja šumnika u 

zatvorenu slogu na predlošku 

6. Cakavizam: podrijetlo i rasprostranjenost, 

Utvrđivanje cakavskih likova na predlošku 

7. Morfološke značajke čakavskoga narječja, 

Utvrđivanje jezičnih razlikovnosti na razini 

morfologije na predlošku 

8. Akcentuacija čakavskih govora, Utvrđivanje 

akcentuacijskih razlikovnosti na predlošku 

9. Čakavski ekavski dijalekt: sustav i podsustavi, 

Utvrđivanje pripadnosti ogleda govora 

čakavskomu ekavskomu dijalektu 

10. Čakavski ikavsko-ekavski dijalekt: sustav i 

podsustavi, Utvrđivanje pripadnosti ogleda 

govora čakavskomu ikavsko-ekavskomu 

dijalektu 

11. Buzetski dijalekt, Utvrđivanje pripadnosti 

ogleda govora buzetskomu dijalektu 

čakavskoga narječja 

12. Čakavski štakavsko-čakavski dijalekt, 

Utvrđivanje pripadnosti ogleda govora 

štakavsko-čakavskomu dijalektu 

13. Južni ikavski čakavski dijalekt, Utvrđivanje 

pripadnosti ogleda govora južnočakavskomu 

dijalektu 

14. Čakavska jekavska oaza, Utvrđivanje 

pripadnosti ogleda govora jekavskomu 

dijalektu čakavskoga narječja 

15. Sinteza čakavskoga narječja, Utvrđivanje 

arealnih značajki pojedinoga mjesnoga 

čakavskoga govora 


nastavni sadržaji kolegija 



























Napomena


Hrvatska književnost 

nakon Drugog 

svjetskog rata 


Dr. Sc. Sanjin 

Sorel 

Asistent 




Broj ECTS-a 


4 

Vrijeme za 

konzultacije 

Vrijeme za 

konzultacije 



Kabinet 

27 

15+15+0 





Definicije pojma: modernost↔modernizam. Modernizam i globalna estetička praksa stilskih 

formacija. Vremenski protežne opće značajke modernizma: estetičke, sociološke, filozofske, 

likovne, užeknjiževne. Modernost↔moda: bliskosti i odudaranja. Modernizam i 

larpurlartizam – načelo pojma kao opći uzorak "-izama". Tekstualna praksa modernističkih 

usmjerenja: značajke specifičnosti i značajke protežnosti već pročitanih konstrukcija tòpōsā. 

Tòposi↔"končetozna" struktura inovacija. Što je to postmodernizam? Dijakroni primjeri 

prakse postmodernizma – seljenje općih struktura postmodernističke filozofije i književne 

prakse. Je li posmodernizam novìna i ima li on dostatno specifičnih značajki da se uvaži kao 

posebna estetička, i ina, pojava? Dijakronijska i sinkronijska književna praksa 

postmodernističkih/"postmodernističkih" hrvatskih tekstova. Svjetski kontekst. 

ssorel@ffri.hr 


Produbljivanje znanja iz hrvatske književnosti te stjecanje temeljnih informacija uz čiju se 

pomoć omogućuje praćenje i razumijevanje programom predviđenih književnopovijesnih 

kolegija. 

Nakon odslušanog kolegija i ispunjenih svih obaveza studenti će biti sposobni: 

1. Opisati osnovne elemente hrvatske književnosti nakon 2. svjetskog rata 

2. Argumentirati poetičke, društvene i kulturne okvire razvoja hrvatske književnosti druge polovice 

dvadesetoga stoljeća, pa sve do danas. 

3. Kritički vrednovati dosege hrvatske književnosti. 

Analizirati globalno i individualno poetike i tekstove hrvatskih književnika 



X X X X 

Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo





BODOVIMA 


Seminarski rad 1 10 

Aktivnost u nastavi 1 30 

Istraživanje 1 30 


UKUPNO 100 




Milanja, C., Hrvatsko pjesništvo od 1950 do 2000. (I, II, III), Zagreb 2000., 2001. 

Milanja, C., Hrvatski roman, 1945-1990., Zagreb 1996. 

Lektira: 

Petar Šegedin – Djeca božja 

Ranko Marinković – Kiklop 

Slobodan Novak – Mirisi, zlato i tamjan 

Anton Šoljan – Kratki izlet 

Goran Tribuson – Praška smrt 

Nedjeljko Fabrio – Vježbanje života 

Irena Vrkljan – Marina ili o autobiografiji 

Dubravka Ugrešić – Štefica Cvek u raljama života, Muzej bezuvjetne predaje 

Damir Miloš – Pogled grad 

Dalibor Cvitan – Polovnjak 

Borivoj Radaković – Sjaj epohe 

Tomislav Zajec – Ulaz u crnu kutijuDamir Karakaš – Kino Lika 

Daša Drnidić – Leica format 

Rade jarak – Sol 

Marinko Koščec - Wonderland 

Jelena Čarija – Klonirana 

Josip Mlakić – Kad magle stanu 

Boris Dežulović – Jebo sad hiljadu dinara 

Slavko Mihalić - Izabrane pjesme. 1998. 

Ivan Slamnig - sabrane pjesme, GZH, 1990. 

Danijel Dragojević - Kornjača i drugi predjeli, Četvrta životinja 

Petar Gudelj – Golubice nad jamama (sabrane pjesme) 

Branimir Bošnjak - Gimnastičar u pidžami, Posude za vrijeme 

Ivan Rogić Nehajev - Lučke pjesme za recitiranje, Pjesme o imenima, ženama i drugom 

Branko Maleš - Tekst, Praksa laži 

Zvonimir Mrkonjić - Opscenacije, Zvonjelice 

Tonči Petrasov Marović - Asfaltirano nebo, Hembra 

Boris Maruna – Upute za pakleni stroj (sabrane pjesme)



Anka Žagar - Zemunice u snu, Guar, rosna životinja 

Delimir Rešicki - Po izboru 

Tomica Bajsić – Južni križ 

Tatjana Gromača – Nešto nije u redu? 

Dorta Jagić – Tamagocci mi je umro na rukama 


Beker, M., Povijest književnih teorija, 1-2, Zagreb 1979. i d. 

Culler, J., O dekonstrukciji, Zagreb 1991. 

Grlić, D., Estetika, 1-4, Zagreb 1983. 

Lodge, D., Načini modernog pisanja, Zagreb 1988. 

Nöth, W., Priručnik semiotike, Zagreb 2004. 

Solar, M., Ideja i priča, Zagreb 1974 

Zbornik Postmoderna, nova epoha ili zabluda?, Zagreb 1988. 

Zbornik, Autor, pripovjedač, lik, Osijek 1999. 



� Studenti mogu maksimalno izostati tri puta sa satova predavanja i seminara, odnosno 

moraju prisustvovati na 80% sati. 

� Za više od tri izostanka studenti će dobiti kazneni seminar koji trebaju predati zajedno s 

obaveznim. 


ssorel@ffri.hr 


� Molimo utišati zvuk na mobitelima i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja 

predavanja i seminara. 

Od studenata se očekuje odgovornost u izvršavanju obaveza 



� Neizvršavanje obveza može rezultirati smanjenjem ocjenskih bodova. 


� Web stranice fakulteta 

� e-mail poruke





� e - mail 



7. Seminarski rad/istraživanje: 

� Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu od ponuđenih tema te su 

obavezni konzultirati se s nastavnikom u vezi literature. 

� Seminarski radovi se prezentiraju na satovima seminara, a napisani i predani trebaju biti 

najkasnije do 23. siječnja 2009. 

� Bodove za seminarske radove studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 10): 

- pridržavanje uputa o pisanju seminarskih radova (uvod, razrada teme, zaključak) ––5 

- pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 5 

- Bodove za istraživanje – isto kao i kod seminara samo je distribucija drukčija: 

pridržavanje uputa o pisanju – 25; pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 5. 

� Seminarski rad kao i istraživački rad trebaju sadržavati sljedeće elemente: 

- uvod: kratki pregled spoznaja o odabranoj temi 

- razrada teme ( glavni dio ): odabrati i obrazložiti prihvatljivu teorijsku spoznaju te je 

primijeniti na odgovarajući književni tekst. 

- zaključak: obrazložiti interpretaciju i dati smjernice za moguće daljnje istraživanje. 

� Istraživački rad može sadržavati do 15 kartica pisanog teksta (Times New Roman 12, prored 

1,5), dok seminarski do 5 kartica. 

� U seminarskom i istraživačkom radu valja pravilno citirati i navoditi tuđu literaturu. 


� Seminarski se radovi (do navedenoga datuma) predaju u pisanom obliku te „sprženi“ na 

zajednički CD cijele godine. 


AKTIVNOST U NASTAVI 

Za ne/sudjelovanje na predavanjima studenti će dobiti 0-30 bodova. 


Konačna ocjena rezultat je istraživanja, seminarskih radova, aktivnosti u nastavi te usmenoga 

ispita. Ocjena istraživačkog rada rezultat je napisanog rada te njegove usmene provjere odmah 

nakon izlaganja. 

Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz 

aktivnosti koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: 



� C – 70 – 79,9% ocjenskih bodova








� Dobar ( 3 ) – C 



Datum/tjedan Tema 

Sadržaj nastavnog programa 

Uvod u kolegij 

Kontekst: modernizam – 

postmodernizamm 

O povijestima hrvatske književnosti 

– pjesništvo (Mrkonjić, Milanja itd.) 

Poetike suvremenog hrvatskog 

pjesništva – Krugovi i Razlog 

Poetike suvremenog hrvatskog 

pjesništva – Pitanja i Quorum 

Pjesništvo posljednjih 20 godina 

Poetike suvremene hrvatske 

narativne književnosti – proza u 

trapericama i slični modeli 


narativne književnosti – alegorijski 

romani 


narativne književnosti - 

postmodernizam 


narativne književnosti – trivijalna 

književnost 

Proza posljednjih 20 godina 

Suvremena hrvatska drama 

Seminari 

Seminari 

Seminari 

Prethodna priprema 

studenata 

Napomena




Naziv kolegija Broj ECTS-a 




Tekstna lingvistika 2 1+1 

Nositelj kolegija Vrijeme za 

konzultacije 

Kabinet 

Telefon 

E-mail 

Prof. dr. Lada 

Badurina 

705 051/265-661 

lbadurin@ffri.hr 

Asistent 

Vrijeme za 

konzultacije 

Kabinet 


Nikolina Palašić, 

prof. 

718 051/265-688 

npalasic@ffri.hr 



Rečenica kao aktualna veličina. Rečenica i iskaz. Obavijesno rečenično ustrojstvo: obavijesni 

subjekt/tema/dano i obavijesni predikat/rema/novo. 

Osnovni semantičko-gramatički red riječi (komponenata) i aktualizirani red riječi (komponenata). Signali 

kontekstualne uključenosti (tekstni konektori) i njihove klasifikacije: različiti kriteriji podjele. Funkcija tekstnih 

konektora. Vrste konektora. 

Tekst kao nadrečenično jedinstvo. Struktura i organizacija teksta. Pisani i govoreni tekst. Načini udruživanja 

iskaza u tekst. Osnovne značajke ustrojstva teksta. Kataforički i anaforički odnosi. 

Analize odabranih tekstova: uočavanje načina njihova funkcioniranja u konkretnim komunikacijskim 

situacijama. Tekstne vrste; moguće klasifikacije; opisi i analize. 

Semantika teksta. Tekst i značenje. Vrste značenja. Značenje i smisao. 

Tekst kao jezična jedinica najviše razine. Različita određenja teksta. Tekst i tekstualnost. Svojstva 

teksta/standardi tekstualnosti. Tekst i diskurs. Različiti lingvistički pristupi tekstu: sintaksa teksta i/ili tekstna 

lingvistika. Interdisciplinarni pristupi. 


Očekuje se da će studenti nakon odslušanoga kolegija i ispunjenih svih obaveza biti sposobni: 

� definirati osnovne termine iz područja tekstne lingvistike 

� objasniti teorijske pristupe proučavanju teksta 

� usporediti razinu sintakse i razinu teksta (njihov međusobni odnos, poveznice, kompetencije i granice) 

� imenovati i objasniti osnovne značajke ustrojstva teksta 

� provesti analizu odabranoga teksta s formalno-gramatičkog i semantičkog aspekta 

� zaključiti o načinima funkcioniranja teksta u konkretnoj komunikacijskoj situaciji 

� primijeniti načela tekstne lingvistike u vlastitim tekstovima 



X X X 




BODOVIMA 

MAKSIMALNI BROJ 

BODOVA



pohađanje nastave 0,5 – 

aktivnost u nastavi 1,0 70 

ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30 

UKUPNO 2 100 

Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: 

Opća napomena 

Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo 

pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare između 30 i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju 

kategoriji FX i imaju mogućnost jednog izlaska na popravni ispit. 

Kontinuirana provjera znanja – međuispiti 

Kontinuirana se provjera znanja provodi putem kolokvija (međuispita) i seminarskog rada: 

1. kolokvij – usmjerena analiza teksta 

2. kolokvij – poznavanje temeljnih pojmova 

seminarski rad – seminarski se rad na odabranu temu izlaže usmeno i predaje u pisanom obliku 

Prva dva kolokvija donose najviše po 20 bodova, a seminarski rad donosi najviše 30 bodova (20+20+30=70). 







Za pozitivno ocijenjen seminarski rad studenti moraju ostvariti 16 ili više bodova. Ostvarenih 16 bodova na 

testu jednako je 16 ocjenskih bodova, 17 bodova iz seminarskog rada 17 ocjenskih bodova... 30 bodova iz 

seminarskog rada jednako je 30 ocjenskih bodova. 

Pristup popravku kolokvija omogućit će se u dodatnom terminu: 



- studentima koji zbog zdravstvenih razloga nisu mogli pristupiti polaganju kolokvija ili izlaganja seminara u 

redovitom terminu 

- studentima kojima je termin nastave Tekstne lingvistike kolidirao s drugim studijskim obvezama 

Termin se popravka kolokvija utvrđuje naknadno. Studenti mogu samo jedanput pristupiti popravku kolokvija. 

Uvjet za izlazak na završni ispit pozitivno su ocijenjena oba kolokvija i seminarski rad. 

Završni ispit 

Završni ispit je usmeni. Sastoji se od 3 pitanja, a odgovori na njih zahtijevat će integraciju sadržaja kolegija. 

Ukupan broj ocjenskih bodova na završnom ispitu je 30, a oni se raspodjeljuju prema ovoj ljestvici: 





za ocjenu nedovoljan usmeni ispit se ponavlja




Obavezna literatura: 

Badurina, Lada, Između redaka: Studije o tekstu i diskursu, Izdavački centar Rijeka i Hrvatska sveučilišna 

naklada, 2008. (odabrana poglavlja) 

De Beaugrande, R. i Dressler, W., Uvod u lingvistiku teksta, Disput, Zagreb, 2010. 

Ivanetić, N., Uporabni tekstovi, Zagreb, 2003. (odabrana poglavlja) 

Schrodt, R., Tekstna lingvistika, u: Glovacki Bernardi i dr., Uvod u lingvistiku, priredila Z. Glovacki Bernardi, 

Zagreb, 2001, str. 235–248. 

Silić, J. – Pranjković, I., Gramatika hrvatskoga jezika: za gimnazije i visoka učilišta, Zagreb, 2005. (poglavlja 

Rečenica i iskaz, Ustrojstvo teksta, Redoslijed sintaktičkih jedinica) 

Silić, J., Od rečenice do teksta: teoretsko metodološke pretpostavke nadrečeničnog jedinstva, Zagreb, 

1984. 


Glovacki Bernardi, Z., O tekstu, Zagreb 1990. 

Hoey, M., Patterns of Lexis in Text, Oxford, UK, 1991. 

Katičić, R., Jezikoslovni ogledi, Zagreb 1971. 

Pranjković, I., Iz tipologije konsituativnih iskaza u tekstovima razgovornog stila, u: Tekst i diskurs, zbornik 

radova HDPL, ur. M. Andrijašević i L. Zergollern-Miletić, Zagreb 1997, str. 409–415. 

Silić, J., Komunikativno ustrojstvo rečenice i interpunkcija, u: Kolo, br. 3, Zagreb 1998, 389–400. 

Škiljan, D., Granice teksta, u: Tekst i diskurs, zbornik radova HDPL, Zagreb 1997, 9–15. 

Velčić, M., Uvod u lingvistiku teksta, Zagreb 1987. 



Studenti su dužni pohađati nastavu (predavanja i seminare). Na nastavi će se redovito provjeravati 

postignuća studenata. U slučaju izostanka student može naknadno predati najviše dvije vježbe, i to u roku 

od dva tjedna od dana kada su rješavane na nastavi. Za naknadno predanu pozitivno riješenu vježbu može 

dobiti najviše 5 bodova. Svaki student mora imati riješene najmanje četiri vježbe. 

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIH ROKOVA 

Uvjet za izlazak na ispit ostvarenih je minimalno 40 bodova iz aktivnosti u nastavi. Studenti koji iz aktivnosti 

u nastavi ostvare između 30 i 39 bodova imaju pravo pristupiti završnome ispitu u izvanrednom (jesenskom) 

ispitnom roku. 


� predavanja i seminari 




� osobno na predavanjima i seminarima 


� elektronička pošta (prema dogovoru; poruke moraju biti potpisane punim imenom i prezimenom te s 

naznakom studijske grupe; podrazumijeva se da poruka mora biti napisana u skladu s jezičnim i



pravopisnim normama hrvatskoga standardnog jezika; studentski se radovi u pravilu ne šalju 

elektroničkom poštom, nego predaju osobno nastavniku) 


VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2010/2011. 


studenata 

1. Strukturalizam u jezikoslovlju i 

razina teksta. 

2. Od sintakse prema suprasintaksi. 

Dosezi i ograničenja 

suprasintakse. Od rečenice prema 

tekstu: aktualna rečenična 

perspektiva. Od teksta prema 

rečenici: funkcionalna gramatika 

(M. A. K. Halliday). Rečenična 

sintaksa ~ naderečenična sintaksa. 

3. Rečenica u kontekstu: 

(kon)tekstualna uključenost – od 

strukturalizma do 

pragmalingvistike. Struktura 

teksta/tekst kao struktura. 

4. Signali kontekstualne uključenosti 

rečenice. Tekstni konektori. 

Kataforički i anaforički odnosi. 

Deikse. Jezični i izvanjezični 

kontekst. 

5. Lingvistika teksta (W. Dressler i R. 

de Beaugrande): multidisciplinarni 

pristupi tekstu. Konstitutivna 

načela teksta (standardi 

tekstualnosti) i regulativna načela 

teksta. 

1. kolokvij 

6. Na tekst usmjerena načela teksta: 

kohezija i koherencija. 

7. Na korisnike usmjerena 

konstitutivna načela teksta: 

intencionalnost prihvatljivost, 

informativnost, situativnost, 

intertekstualnost. 

8. Tekst i kontekst: granice teksta. 

Pojam konteksta. 

Čitanje zadane 

relevantne literature. 













9. Tekst i diskurs. Čitanje zadane 

Napomena




10. Tekst i komunikacija: 


pragmalingvistički pristup. 


11. 

Analiza konverzacijske situacije. 



12. 

Pisani i govoreni tekst. 


13. 

Tekstne vrste. 

14. Teorijski pristupi tekstu: sinteza. 

15. 2. kolokvij 



relevantne literature.


Stilističke metode i 

primjena 


dr. sc. Marina Biti, 

red. prof. 

Asistent 

Saša Stanić, prof. 

Cecilija Jurčić 

Katunar, prof. 




Broj ECTS-a 


4 30+30+0 

Vrijeme za 

konzultacije 

Nakon nastave i u 

dogovoreno 

vrijeme 

konzultacija 

Vrijeme za 

konzultacije 

Nakon nastave i u 

dogovoreno 

vrijeme 

konzultacija 



Vrijeme I mjesto 



709 marina.biti@ri.tcom.hr 


709 

613 

sstanic@ffri.hr 

cjkatunar@ffri.hr 

Geneza pojma stila i širenje područja moguće referencije; pluridisciplinarna zasnovanost stilistike u 

suvremenim tumačenjima; kvantitativne i kvalitativne metode evaluacije; pitanje tekstualne referencije, 

reprezentacije i interpretacije; emfaza i stil; semantika modala; ontologija stvarno i zamislivo mogućeg (teorija 

mogućih svjetova); konstruiranje i dekonstruiranje diskurznog značenja; mimeza i dijegeza; pojam priče, 

događaja i pripovijedanja; uloga iskustva; narativne strategije; metaforička preobrazba iskustva; 

autoreferencija i autotematizacija; kultura kao oblik naracije i kulturalni kodovi; iščitavanje stilskih naglasaka i 

izmještanje značenja; literarnost jezika i literarnost književnosti; organizacija iskustva i figurativnost iskaza; 

konceptualna metafora; modeli značenjskih prijenosa; stil kao jezična i kao relacijska kategorija; 

mikrostilističke i makrostilistička analize: diferenciranje metodoloških polazišta i ciljeva; stil i pitanje identiteta; 

stil kao sinergijski učinak jezičnih i drugih kodova; tekst u kontekstu kontinuirane semioze. 


Studenti će nakon nekog vremena upoznati s različitim stilističkim metodama te ovladati metajezikom struke. 

Stečeno znanje znat će primjeniti pri ostvarivanju praktičnih ciljeva, radu na tekstu. 



X X X X 




BODOVIMA 


Pohađanje nastave 0.5 

Izrada seminarskog rada 2 40 

Aktivnost u nastavi 1 30



ZAVRŠNI ISPIT 0.5 30 

UKUPNO 4 100 




Biti, V., Stil, u: Pojmovnik suvremene književne teorije, Zagreb 1997. 

Fish, S., Književnost u čitaocu: afektivna stilistika, Književna kritika, br. 3, Beograd 1989. 

Demetrije, O stilu, Zagreb 2000. 

Jakobson, R., Lingvistika i poetika, Beograd 1966. 

Johansen, J. D., Larsen, S. E., Uvod u semiotiku, Zagreb 2000. 

Kovačević, M., Badurina, L., Raslojavanje jezične stvarnosti, Rijeka 2001. 


Badurina, L., Tekst i kontekst, Riječ, sv. 6, Rijeka 2000. 

Bagić, K., (ur.) Važno je imati stila (zbornik), Zagreb 2002. 

Frangeš, I., Nove stilističke studije, Zagreb 1986. 

Katnić-Bakaršić, M., Stilistika, Sarajevo 2001. 

Manguel, A., Povijest čitanja, Zagreb, 2001. 

Molinie, G., Stilistika, Zagreb 2002. 

Oraić-Tolić, D., Teorija citatnosti, Zagreb 1990. 

Pranjić, K., Jezik i književno djelo, Zagreb 1972. 

Pranjić, K., Jezikom i stilom kroza književnost, Zagreb 1986. 

Riffaterre, M., Kriteriji za stilsku analizu, Quorum, br. 5/6, Zagreb 1989. 

Riffaterre, M., Stilistički kontekst, Quorum, br. 5/6, Zagreb 1989. 

Spiewok, W., Stilistika na graničnom području između lingvistike i nauke o književnosti, Umjetnost riječi, br. 

3, Zagreb 1971. 

Tošović, B., Funkcionalni stilovi, Graz 2002. 

Wales, K., Dictionary of Stylistics, Longman, 2001. 



� Studenti su dužni redovito pohađati nastavu (opravdan je izostanak 30% nastave) i 

informirati se o nastavi s koje su izostali. 

� Za više od tri izostanka student će dobiti kazneni seminar koji će trebati predati zajedno s 

obaveznim. 

� U slučaju opravdanog duljeg izostanka student se o nastavi može informirati e-mailom na: 

sstanic@ffri.hr ili cjkatunar@ffri.hr 

� Kašnjenje na nastavu tolerira se do 5 minuta. 

� Molimo utišati zvuk mobitela i izbjegavati ulaske i izlaske za vrijeme održavanja predavanja i 

seminara. 

� Studenti se za seminarsku nastavu trebaju pripremati unaprijed budući da moraju poznavati 

građu koja će se na nastavi problematizirati. 

� Tijekom semestra moraju napisati i usmeno izložiti vlastiti seminarski rad. 

PRIDRŽAVANJE DOGOVORENIM ROKOVIMA



� Nepridržavanje dogovorenim rokovima kažnjava se smanjivanjem ocjene. 


� Obavijesti o kolegiju studenti dobivaju tijekom nastave i konzultacija te putem e-maila. 


� Nastavnik je dostupan za vrijeme konzultacija i putem elektroničke pošte. 


Aktivnosti u nastavi 

� Redovito pohađanje i sudjelovanje u njenome tijeku; to podrazumijeva i čitanje unaprijed 

dogovorenih književnih i teorijskih predložaka o kojima će se raspravljati. 

� Aktivnost u nastavi ocjenjuje se na sljedeći način: 

Ostvareni 

bodovi: 

Ocjena: 

15-20 dovoljan (2) 

21-23 dobar (3) 

24-26 vrlo dobar (4) 

27-30 izvrstan (5) 

Seminarski rad: 

� Studenti će pristupiti izradi individualnoga zadatka na jednu od ponuđenih tema; tijekom 

pisanja seminarskoga rada nastavnik je za vrijeme konzultacija na raspolaganju studentu. 

� Seminarski se radovi prezentiraju na satovima seminara, a trebaju biti napisani i predani 

prema dogovoru s profesorom. 

� Prije izlaganja seminarskog rada student kolegama treba podijeliti sažetke svoga izlaganja 

zajedno s ključnim riječima i popisom korištene literature. 

� Bodove za seminarske radove studenti će ostvarivati na sljedeći način (maksimalno 40): 

- pridržavanje konzultacijskih dogovora o pisanju seminarskih radova (individualni pristup 

razradi teme i razina književnopovijesne i teorijske elaboracije) – 30 

- pridržavanje tehničkih uputa o pisanju rada – 10 

� Da bi studenti dobili ocjenu iz seminarskog rada trebaju skupiti minimalno 50% od 

maksimalno mogućih bodova; način bodovanja je sljedeći: 

� 

Ostvareni 

Ocjena: 

bodovi: 

20-27 dovoljan (2) 

28-31 dobar (3) 

32-35 vrlo dobar (4) 

36-40 izvrstan (5) 

Seminarski rad treba sadržavati sljedeće elemente:



1. uvod: kratki pregled spoznaja o odabranoj temi 

2. razrada teme (glavni dio) 

3. zaključak: obrazložiti interpretaciju i dati smjernice za moguće daljnje istraživanje 

4. popis korištene literature 

� Seminarski rad treba sadržavati najmanje 10 kartica pisanog teksta (Times New Roman, 

veličina slova 14, prored 1,5); slikovno-grafički prilozi ne ulaze u broj stranica. 

� U seminarskom radu valja pravilno citirati tuđu literaturu (o tome će studenti biti podučeni u 

tijeku prvih seminara); popis korištene literature ne ulazi u minimalni opseg rada. 

� Pri ocjenjivanju u obzir se uzimaju sljedeći elementi: razumijevanje teme, odabir i primjena 

relevantne literature, struktura rada, pravopis i gramatika, izražavanje osvrta na obrađenu temu. 

� Teme svih seminara koji će tijekom semestra biti izloženi ulaze u dio pismenih ispitnih 

pitanja; time će se provjeriti aktivnost studenata na nastavi u tijeku seminara. 

� Seminarski se radovi predaju prije kraja semestra, u pisanom obliku (tijekom vremena 

konzultacija) i u elektronskom obliku (sstanic@ffri.hr, cjkatunar@ffri.hr). 


� Teme i prezentacija seminarskog rada datumski će biti određena u tijeku prvih dvaju sati 

seminara. 

Kolokvij 

� Studenti su obavezni tijekom semestra položiti kolokvij. Kriterij za dobivanje bodova je 

50% točno riješenih zadataka (deset pitanja u formi kratkih esejskih zadataka). Na kolokviju se 

maksimalno može ostvariti 20 bodova koji se u ocjenske bodove pretvaraju na sljedeći način: 

Bodovi na Ocjenski 

kolokviju: bodovi: 

10 1 

11 4 

12 7 

13 10 

14 13 

15 16 

16 19 

17 22 

18 25 

19 28 

20 30 


Konačna ocjena rezultat je seminarskih radova, kolokvija te aktivnosti u nastavi. 

Pridruživanje ocjena ostvarenim bodovima vrši se nakon što su studenti ostvarili bodove iz aktivnosti 

koje se ocjenjuju. Konačna se ocjena donosi prema sljedećem kriteriju: 






Brojčani se sustav ocjenjivanja uspoređuje s ECTS sustavom na sljedeći način: 

� Izvrstan (5) – A 

� Vrlo dobar (4) – B



� Dobar (3) – C 

� Dovoljan (2) – D i E 



studenata 

1. Geneza pojma stila i širenje područja 

moguće referencije. 

2. Pluridisciplinarna zasnovanost 

stilistike u suvremenim tumačenjima 

3. Kvantitativne i kvalitativne metode 

evaluacije. 

4. Pitanje tekstualne referencije, 

reprezentacije i interpretacije. Emfaza 

i stil. 

5. Semantika modala; ontologija stvarno 

i zamislivo mogućeg (teorija mogućih 

svjetova). 

6. Konstruiranje i dekonstruiranje 

diskurznog značenja. 

7. Mimeza i dijegeza. Pojam priče, 

događaja i pripovijedanja. Uloga 

iskustva. 

8. Narativne strategije. Metaforička 

preobrazba iskustva. 

9. Autoreferencija i autotematizacija. 

Kultura kao oblik naracije i kulturalni 

kodovi. Iščitavanje stilskih naglasaka i 

izmještanje značenja. 

10. Literarnost jezika i literarnost 

književnosti. Organizacija iskustva i 

figurativnost iskaza. Konceptualna 

metafora. 

11. Modeli značenjskih prijenosa. Stil kao 

jezična i kao relacijska kategorija. 

12. Mikrostilističke i makrostilistička 

analize: diferenciranje metodoloških 

polazišta i ciljeva. 

13. Stil i pitanje identiteta. 

14. Stil kao sinergijski učinak jezičnih i 

drugih kodova. 

15. Tekst u kontekstu kontinuirane 

semioze. 

Napomena


ODSJEK ZA KROATISTIKU – PREDDIPLOMSKI STUDIJ HJK-2


ODSJEK ZA KROATISTIKU – PREDDIPLOMSKI STUDIJ HJK-2

izvedbeni preddiplomski hjk2

You also want an ePaper? Increase the reach of your titles

Delete template?

Save as template?