You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
22 15. AVGUST 2011.<br />
INTELEKTUALNI POLIGON<br />
GOVOR RAHMETLI ALIJE ISAKOVIA NA BOŠNJAKOM SABORU 1993. GOD. U SARAJEVU<br />
Ovdje smo kao na Sudnjem danu<br />
Sad smo ovdje gdje smo i tamo gdje nismo. Sa žrtvama, svježim nišanima, zgarištima, porušenim spomenicima,<br />
spaljenim bibliotekama, silovanim majkama i sestrama, s boli. Ovo zlo neemo nikada zaboraviti. Ovo zlo<br />
prema našem narodu i našoj zemlji tako je oblikovano i tako ekspresivno da e se njime baviti ova civilizacija<br />
kao zastrašujuim uzrokom ija nauna i umjetnika obrada može donijeti ovjeanstvu onoliko iskustvene<br />
koristi koliko je nama donijela štete.<br />
ALIJA ISAKOVI<br />
ahmetli Alija Isakovi, pisac i dramaturg,<br />
Rkulturni pregalac, proitao je na Bošnjakom<br />
saboru 1993 god. jedan od najnadahnutijih<br />
govora o Bosni i Hercegovini, a posebno<br />
o Bošnjacima i njihovoj sudbini na Balkanu.<br />
Govor zaslužuje da ga se Bošnjaci, s vremena na<br />
vrijeme, prisjete i ne prepuste zaboravu ideje i<br />
dijagnoze Alije Isakovia.<br />
Mi nismo u prilici da biramo izmeu dva<br />
dobra, ve izmeu tri zla<br />
Poštovani Sabore, dame i gospodo, dragi<br />
bošnjaki muslimanski narode. Ne osjeam potrebu<br />
da sebi ili vama objašnjavam naše tradicionalno<br />
ime Bošnjak, ime našeg jezika bosanskog<br />
i ime naše zemlje Bosne i Hercegovine.<br />
Ja ga samo promoviram kao prirodno pravo na<br />
tradiciju.<br />
Ovaj in u kojem stojim pred vama, imenovat<br />
u samo odgovornim. Mi nismo u prilici da<br />
biramo izmeu dva dobra, ve izmeu tri zla.<br />
Ova odgovornost podrazumijeva dalekosežne<br />
posljedice i one posljedice koje mogu biti neposredne.<br />
Mi smo u ratu. Mi smo oi u oi s grubom<br />
stvarnošu i moja osobna pojava na ovom<br />
mjestu samo je rezultat te stvarnosti, a ne linih<br />
sklonosti, opredjeljenja ili namjera.<br />
Ovdje je, u ovom trenutku, obzirom na<br />
okolnosti, mogua svijest i savjest našega naroda.<br />
Svako od nas sada je i nešto više od onoga<br />
što je sam sa sobom. Nerazdvojni u onom što<br />
jesmo, bilo svojom voljom, bilo historijskom<br />
neminovnošu koja je pala u dio ovoj generaciji.<br />
U ovom prostoru s nama su svi naši živi<br />
- oni s puškom u ruci na kunim pragovima i<br />
rovovima, oni prognani širom svijeta i oni koji<br />
su preselili na Ahiret, bilo kao borci ili kao civili,<br />
od djece u inkubatorima naših porodilišta<br />
do stogodišnjaka u našim starakim domovima.<br />
Svi oni su šehidi jer su na Božjem putu bili svjedoci<br />
istine svojim životom i time stekli Božju<br />
milost.<br />
Ovdje smo kao na Sudnjem danu, s razlikom<br />
što raun polažemo sebi i onima koji e nas naslijediti<br />
- ujedinjeni surovim povijesnim prelamanjem;<br />
ovdje smo izjednaeni, bez regionalnih<br />
i stranakih podjela, bez bilo kakve surevnjivosti<br />
i suparnikih nakana, svedeni pod jedan<br />
i jedinstven imenitelj onim nainom kako smo<br />
se raali i kako smo umirali.<br />
Ništa nee biti onakvim kakvim bijaše. Moramo<br />
sve ispoetka. isto i jasno kao sama priroda,<br />
bez licemjerja.<br />
Bošnjaci su jedini evropski narod s<br />
anacionalnim politikim poltronskim<br />
vrhom<br />
Mi Bošnjaci smo historijski relativno iživljeni<br />
na ovim prostorima, širim od današnje Bosne<br />
i Hercegovine - vojniki, ekonomski i kulturno.<br />
Premda smo posljednjih 112 godina marginalizirani<br />
kao politiki narod, fiziki i ekonomski<br />
sistemski i nesistemski uništavani, kulturno nipodaštavani,<br />
vjerski satanizirani kao azijatskoislamski<br />
relikt, jedini smo narod u evropskim<br />
prostorima bez nacionalnih institucija, s anacionalnim<br />
politikim poltronskim vrhom, s policijskom<br />
presijom nad vjerskom i svjetovnom<br />
inteligencijom, bez prava na nacionalno ime,<br />
jezik, književnost, društvene obiaje i vjersku<br />
praksu, sa zavodljivim utapanjem u zamagljeno<br />
jugoslavenstvo koje je bilo kao istilište za<br />
budua nacionalna opredjeljenja, konano - posljednjih<br />
dvadeset godina s nacionalnim imenom<br />
Musliman, što se uvijek moglo etnogenet-<br />
ski i politiki relativizirati i problematizirati, te,<br />
prema potrebi, zloupotrebljavati, udaljujui nas<br />
terminološki od pojma o zemlji, porijeklu i jeziku.<br />
Svi oblici krajnosti<br />
Ovaj uzburkani historijski tok jedan je od<br />
uzroka što se u bošnjako-muslimanskom narodu<br />
mogu sresti svi oblici krajnosti. Nigdje<br />
nisam sreo tako dirljivo dobrodušne, naivne<br />
i predane ljude, beskrajno samopožrtvovane,<br />
spremne na svaku linu i kolektivnu žrtvu,<br />
a nigdje takve pojedince i skupine apsolutno<br />
uskogrude, beskrajno samožive, potkupljive,<br />
politiki ljigave i, nadasve, opsjednute omalovažavanjem<br />
svega vlastitoga, vlastitoga imena,<br />
vjere, obiaja, prošlosti. Ne nalazim tome nikakva<br />
opravdanja.<br />
Tako, bez jasnoga politikog programa, bez<br />
pravog politikog vostva, bez dovoljno uvažavanja<br />
vjerskih i kulturnih autoriteta, bez smisla<br />
za svaki oblik skladnog organiziranja, a kamoli<br />
smisla za vidove apsolutizma, diktature i kulta<br />
linosti, bez ega se ne mogu uspješno prebroditi<br />
neke kritine faze; u opoj državnoj i društvenoj<br />
regresiji, izazvanoj predvidljivim historijskim<br />
gibanjima na Balkanu, razvila su se u<br />
našem narodu ona pogubna svojstva koja iznutra<br />
rastau vlastito tijelo i vlastitu dušu.<br />
Tako je u praskozorje mogue bosanske autonomaške<br />
slobode iskoraio mladi Husein<br />
Gradaševi, ali i ostarjeli Ali-paša Rizvanbegovi,<br />
u austrijskim okupacijskim nedoumicama<br />
pojavljuje se umni muftija Karabeg i razularena<br />
mostarska svjetina, razboriti Mehmed-beg<br />
Kapetanovi Ljubušak i smutljivi Hadži Lojo,<br />
tzv. mehkiši i tzv. tvrdiši, Gajret, ali i Narodna<br />
uzdanica, latinica i irilica, asni reis auševi<br />
i konzervativna ulema, senilni doglavnik<br />
Adem-aga Meši u Zagrebu i zaneseni srboljub<br />
Mustafa Mulali u Dražinu etnikom štabu,<br />
dalekovidi i usamljeni Husein iši, graanski<br />
liberal s ustavnim prijedlogom o Bošnjacima u<br />
prvoj Saveznoj skupštini Federativne Jugoslavije<br />
i uštogljeni mostarski ekavac Avdo Humo,<br />
Mak Dizdar kao hrvatski književnik i njegov<br />
brat Hamid kao srpski književnik na Katedri<br />
za suvremenu hrvatsku književnost u Zagrebu,<br />
i drugdje, Meša Selimovi - lan SANU i Alija<br />
Nametak - lan JAZU, potom Hamdija Pozderac<br />
i Alija Izetbegovi, raskol SDA i MBO, koji<br />
je onemoguio veliku politiku pobjedu našem<br />
narodu na prvim slobodnim izborima, Islamski<br />
centar u Zagrebu sa svojim programom i<br />
centralne islamske ustanove u Sarajevu, potom<br />
Fikret i Alija, Juka kao vid lokalne samovolje i<br />
Vrhovna komanda Armije BiH u ratu, bježanje<br />
rektora Univerziteta u stranu zemlju i mali ljudi<br />
s periferije - veliki heroji i šehidi, novi naibu-reis<br />
i paralelna paralizatorska antireisovska struja,<br />
Vlada u Sarajevu i „Vlada spasa“ u Ljubljani,<br />
bljedunjavi SDA-ovski gradonaelnici u Hercegovini,<br />
Muslimani bojovnici HVO-a i Muslimani<br />
logoraši HVO-a, autonomaške feudalne<br />
pretenzije Fikreta Abdia u Cazinskoj krajini i<br />
sudbina Bosne i Hercegovine itd.<br />
Pored toga, što smo svi Bošnjaci-Muslimani,<br />
mi smo još žeše: Sarajlije, Sandžaklije, Hercegovci,<br />
Krajišnici... Ja se iskreno ne mogu nauditi<br />
našoj ležernosti bez pokria, našoj ratnoj<br />
ležernosti, nedisciplini, švercerskom mentalitetu,<br />
epenakom patriotizmu, politikoj lokalnoj<br />
kratkovidosti, nedostatku usvajanja pouka<br />
o genocidnim ponavljanjima, neproduktivnom<br />
išekivanju tue pomoi. Uporedite Žepu i<br />
Gradaac s onim muslimanskim prostorima<br />
tipinog nesnalaženja, uporedite silu koju su<br />
jedni suzbili i tragine zablude i nesnalaženja<br />
drugih.<br />
Mi nismo dali povod za genocid<br />
Mi, ni Srbima ni Hrvatima s kojima živimo,<br />
s kojima smo živjeli, nismo dali nikakav povod<br />
za njihov genocid nad našim nezaštienim narodom.<br />
Njihova zlodjela rezultat su planiranih<br />
radnji. O tome imamo niz upeatljivih pouka iz<br />
bliže i daljnje prošlosti, ali smo te pouke zaboravili<br />
u svojoj naivnoj dobrodušnosti i svome<br />
politikom nemaru.<br />
Provoenje programa o „Velikoj Srbiji“ i,<br />
kasnije, dogovor Miloševi-Tuman o podjeli<br />
Bosne i Hercegovine ne bi moglo sprijeiti bilo<br />
kakvo naše drukije ponašanje, bilo koja druk-<br />
ija politika struktura i bilo koja drukija politika<br />
linost našega naroda. Ako ovo ne razumijemo<br />
odmah i na pravi nain, onda se pridružujemo<br />
agresoru i njegovim tvrdnjama o našoj<br />
krivnji ili podjeli krivice. Vrijeme je da još jednom<br />
kažemo da je ovo vid krstaškog rata, te je<br />
naša krivnja kolektivna. Neu rei da smo se u<br />
ovom ratu u svemu dobro ponašali i organizirano<br />
radili, neu rei da je sve moralo biti kako<br />
je bilo, ali osnovni tok dogaaja išao bi kako je<br />
išao. To nije emotivni, svaalaki komšijski rat.<br />
To je bila, i sada je, fizika realizacija dugogodišnjih<br />
politikih planova. Beskrupulozna, nemilosrdna<br />
i radikalna.<br />
Propagandna mašinerija srpska i hrvatska,<br />
što je potpuno razumljivo, poznaju ovu evropsku<br />
iskljuivost i antiislamsku fobiju, te plaše<br />
svijet našom vjerom i naše poznate i od objektivnih<br />
strunjaka utvrene vrline predstavljaju<br />
kao opasnost. Zapravo, Evropa ne uvažava multikulturalne<br />
oblike zajedništva i naš nain suživota,<br />
koji su mogli upoznati u ratu. Ona to doživljava<br />
više s uenjem nego s razumijevanjem.<br />
Vjerovali smo u bajke koje su nam<br />
namjenski priane<br />
Mi nismo „tijesni“, kako naš narod voli
Change language