Radio HRS 6/06 - Hrvatski Radioamaterski Savez

ÈASOPIS HRVATSKOGA RADIOAMATERSKOG SAVEZA 

ISSN 1330-0407 

godište 15. Broj 6 (119) studeni 2006. cijena 15 kuna 

TEME BROJA: 

Regionalni sastanak IARU-a u Zagrebu 

Hrvatski radioamaterski sustav veza u 

kriznim situacijama 

Mjerna jedinica tesla 

Stabilizirani ispravljaè 

Vertikalna multiband-antena

Neka se čuje daleko! 

KRON TELEKOM nudi cjelovita komunikacijska 

rješenja. Uz ponudu komunikacijskih uređaja za 

poduzeća gdje u najvećoj mjeri nudimo program 

ERICSSON poslovnih komunikacija, nudimo i široki 

izbor radijskih komunikacija za amatersku i profesionalnu 

upotrebu. Mi smo ovlašteni zastupnik i 

distributer priznatoga japanskog proizvođača 

radiokomunikacija YAESU VERTEX STANDARD. 

Nudimo vam: 

● profesionalne radijske postaje i pribor, 

● radioamaterske radijske postaje i pribor, 

● stabilizirane ispravljače, antene, antenske 

kabele, konektore, SWR-metre i drugo, 

● savjetujemo kod kupnje opreme, prodano 

blago servisiramo s originalnim 

rezervnim dijelovima. 

KRON TELEKOM d.o.o., Koroška 20, 4000 Kranj 

tel.: +386 (0)4 28 00 450 

fax: +386 (0)4/28 00 455 

tel. - Yaesu prodaja: +386 (0)4/2800 422 

tel. - Yaesu servis: +386 (0)4/2800 417 

www.kron-telekom.si, info@kron-telekom.si 

KV in multiband postaje: 

FTDX9000, KV+50 MHz postaja, najvišjega ranga, izlazna 

snaga predajnika je 400 W sa vanjskim ispravljačem, 

dva odlična prijemnika, multifunkcijski displej i 

mnogo drugih funkcija; 

FT-857, 100 W, ultra-kompaktna HF/VHF/UHF all mode, 

fiksna ili mobilna radijska postaja; načini rada: AM, FM, 

SSB, CW, packet načini rada RTTY, PSK31, AFSK. 

FT-897, multiband, all mode, frekvencijska područja: 

KV+6m (100W), 2 m (50W), 70 cm (20 W); prijenosna 

radiostanica; 

FT-817, all mode, multiband, prijenosna QRP postaja. TX 

područja: 160m/6m/70 cm, izlazna snaga predajnika 

je 5 W na SSB/CW/FM (1,5 W AM), načini rada: AM, 

FM, SSB, CW, packet načini rada RTTY, PSK31, AFSK; 

pravi ”biser” među QRP radiostanicama. 

VHF-UHF POSTAJE 

Mobilne postaje 

FT-8900, 4-band, full duplex FM postaja; frekvencijska 

područja: 29,50,144,430 MHz; 

FT-8800, duoband, full duplex; frekvencijska područja: 

2m/70 cm; 

FT-7800, duoband, 2m/ 70 cm; 

FT-2800, 2 m, TX - 65 W; 

FT-1500, 2 m, TX - 50 W. 

Ručne postaje 

VX-120/VX-170, frekvencijsko područje: 2 m; 

VX 6R, duoband, frekvencijska područja: 2 m i 70 cm; 

VX-7R, triband, frekvencijska područja: 6m, 2m, 70 

cm. 

Dodatna oprema: 

ispravljači, rotatori, SWR-metri, antene i drugo. 

Servis zagarantiran u garancijskom 

i po isteku garancijskog roka. 

FT-8900 FT DX - 9000 

KT rad-cro 0106

nakladnik 

HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ 

Dalmatinska 12, p.p. 149 

HR - 10002 ZAGREB 

Hrvatska / Croatia 

E-mail: 9a0hrs@hamradio.hr 

Web: www.hamradio.hr 

Uredništvo i administracija: 

HRVATSKI RADIOAMATERSKI SAVEZ 

Dalmatinska 12 

p.p. 149 

HR - 10002 ZAGREB 

Hrvatska / Croatia 

Telefon: + 385 (0)1 48 48 759 

Telefaks: + 385 (0)1 48 48 763 

E-mail: 9a0hrs@hamradio.hr 

Glavni urednik 

dr.sc. Zvonimir Jakoboviæ, 9A2RQ 

zjakob@lzmk.hr 

Zamjenik glavnog urednika 

Zlatko Matièiæ, 9A2EU, 

zmaticic@inet.hr 

Urednièki kolegij 

Vijesti iz HRS-a 

mr.sc. Petar Milièiæ, dipl.ing., 9A6A 

9a6a@hamradio.hr 

Mate Botica, dip.ing., 9A4M 

9a4m@hamradio.hr 

Elektronika za mlade 

mr.sc. Božidar Pasariæ, 9A2HL 

bozidar.pasaric@ri.htnet.hr 

IARU 

mr.sc. Željko Ulip, dipl.ing., 9A2EY 

zeljko.ulip@ina.hr 

Elektronika 

Antun Dretviæ, 9A3PX 

9a3px@hamradio.hr 

KV aktivnosti 

Zlatko Matièiæ, 9A2EU 

zmaticic@inet.hr 

Diplome 

Vladimir Pavlica, ing., 9A9R 

9a9r@hamradio.hr 

IOCA program 

Emir Mahmutoviæ, prof., 9A6AA 

emir-9a6aa@inet.hr 

UKV aktivnost 

Željko Dražiæ-Karaliæ, dipl.oec., 9A4FW 

9a4fw@hamradio.hr 

Digitalne komunikacije 

Branko Plazaniæ, dipl.ing., 9A3PM 

9a3pm@hamradio.hr 

ARG 

Oto Predaniæ, 9A4OP 

oto.predanic@gmail.com 

CW aktivnost 

Milan Drliæ, 9A2WJ 

milan.drlic@zg.htnet.hr 

DX i QSL info 

Krešimir Kovarik, 9A5K 

9a5k@9a5k.com 

Informiranje i mali oglasi 

Ljiljana Božak, 9A5BL 

9a0hrs@hamradio.hr 

Lektorica 

Tihana Nakomèiæ, 9A6PBT 

tihanakom@net.hr 

Tehnièki urednik 

Romildo Vuèetiæ, 9A4RV 

9a4rv@hamradio.hr 

Èasopis izlazi svaka dva mjeseca – 6 brojeva u godini. 

Rukopisi i ilustracije se ne vraæaju. 

Èasopis je ubilježen u Ministarstvu kulture Republike 

Hrvatske 19. ožujka 2004. god., pod brojem 

532-03-3/04-02. 

Priprema za tisak: Romildo Vuèetiæ, 9A4RV 

Tisak: PRIUS, Medarska 69, Zagreb 

Naklada: 1 200 primjeraka 

Poštarina plaæena u Pošti 10000 Zagreb. 

Godišnja pretplata sa èlanarinom HRS-a: .......... 150 kn 

Cijena pojedinog primjerka: .................................. 15 kn 

Godišnja pretplata: ............................................ 100 kn 

Cijena pojedinog primjerka za inozemstvo: ........ 3,5 eura 

Godišnja pretplata za inozemstvo: ...................... 20 eura 

Prosjeèna naklada – 1 216 brojeva 

Prihod ostvaren prodajom u 2005. godini – 250 kuna 

Prihod ostvaren na tržištu oglašavanja u 2005. godini – 12 831,21 kuna 

Radio HRS – 6/2006 

Uvodnik 

Dragi èitatelji! 

Pred vama je posljednji ovogodišnji broj našega Radio HRS-a. Na poèetku obraæanja 

dužan sam se u ime cijeloga tima koji priprema èasopis isprièati èitateljima za kašnjenje 

prošloga broja. Dalo bi se, ako ne opravdati, a ono obrazložiti kašnjenje što objektivnim 

okolnostima, što subjektivnim razlozima, ali sve to èitateljima nije važno. Radni tim 

ponajprije nastoji raditi na kvaliteti èasopisa, jer to je jedino što trajno ostaje. Ipak, veæ i 

sam naziv èasopis opisuje nešto što izlazi u odreðenom vremenu, pa ako je nužno i 

s "ponekom bijelom stranicom" kao su nas uèili naši stari, ali èasopis mora izlaziti na 

vrijeme! Stoga, još jednom naša isprika. 

Uredništvo je odluèilo da za slijedeæu godinu naèini interni kalendar odvijanja radova 

na svakom pojedinom broju, usklaðen s mnogim aktivnostima HRS-a u slijedeæim 

dvjema godinama. Ne sumnjam u dobru volju najbližih suradnika da se pridržavaju 

postavljenih rokova, ali iz mnogogodišnjega iskustva znam da æe prva poteškoæa biti 

okupljanje suradnièkih priloga. Stoga i ovu misao završavam s pozivom na suradnju u 

èasopisu. 

Ovim brojem zakljuèujemo Teslinu godinu, pa je u njemu i prilog o meðunarodnom 

prihvaæanju mjerne jedinice tesla. Time nismo zatvorili stranice èasopisa i za daljnje 

teme o Nikoli Tesli. U ovom je broju i opis regionalnog sastanka IARU-a za ovaj dio 

Europe, kao i najava mnogih aktivnosti Hrvatskoga radioamaterskoga saveza u meðunarodnom 

djelovanju u slijedeæim dvjema godinama. Tu je i zanimljiv opis vježbe 

Hrvatskoga radioamaterskog sustava veza u kriznim situacijama, u kojoj je došla do 

punoga izražaja pouzdanost radioamaterskih veza i u ova moderna vremena sveopæih 

elektrokomunikacija. 

Nadam se da æe i u ovom broju svaki radioamater naæi ponešto za sebe, od aktivnosti 

naših radioklubova i HRS-a, preko konstrukcija ureðaja i opreme, do natjecanja, 

kalendara, diploma i dr. 

Kako æete ovaj broj èitati u predbožiæno vrijeme, èestit Božiæ i mnogu dobru vezu želi 

vam u ime cijeloga Urednièkog kolegija i osobno vaš 

glavni urednik 

Svim èitateljima, prijateljima i svim radioamaterima 

ÈESTIT BOŽIÆ 

I SVAKO DOBRO U NOVOJ 2007. GODINI 

Pretplata u kunama uplaæuje se u korist žiro-raèuna: 

Hrvatski Radioamaterski Savez, Zagreb 

2360000-1101561569 

poziv na broj 12 + JMBG uplatitelja. 

Devizna pretplata uplaæuje se u korist raèuna HRS-a kod 

Zagrebaèke banke: 70300-978-2100057879 

(svrha doznake: Pretplata na Radio-HRS) 

Tijela upravljanja HRS-a (mandat: 2003 – 2007.) 

Predsjednik HRS-a: 

mr.sc. Petar Milièiæ, dipl.ing., 9A6A, 9a6a@hamradio.hr 

Dopredsjednik HRS-a: 

Mate Botica, dipl.ing., 9A4M, 9a4m@hamradio.hr 

Tajnik HRS-a: 

Vladimir Severinac, 9A6ISV 

Administrativni tajnik: 

Ljiljana Božak, 9A5BL, 9a0hrs@hamradio.hr 

želi Hrvatski radioamaterski savez 

Èlanovi Izvršnog odbora HRS-a: 

Željko Dražiæ-Karaliæ, dipl.oec., 9A4FW, 9a4fw@hamradio.hr 

Zvonimir Karnik, 9A3LG, zvonimir.karnik@bj.htnet.hr 

Zlatko Matièiæ, 9A2EU, zmaticic@inet.hr 

Miljenko Moroviæ, ing., 9A4ML, miljenko.morovic@zg.htnet.hr 

Branko Pavlakoviæ, 9A3LD, branko.pavlakovic@power.alstom.com 

Vladimir Pavlica, ing., 9A9R, 9a9r@hamradio.hr 

Stjepan Španiæ, 9A4SS, stjepan.spanic@os.htnet.hr 

Nadzorni odbor HRS-a: 

Zdenko Blažièeviæ, ing.el. 9A2HI, zdenko.blazicevic@zg.htnet.hr 

Conjo Diankov, 9A2CD, conjod@yahoo.com 

Biserko Spudiæ, dipl.ing., 9A3FR, biserko.spudic@ka.htnet.hr 

Sud èasti HRS-a: 

Stojan Cerovac, ing.el., 9A3OL, ibis@europronet.hr 

Antun Jelèiæ, 9A5JA, 9a5ja@hamradio.hr 

Boris Jugoviæ, ing. 9A2EI, boris.jugovic@sb.htnet.hr 

www.hamradio.hr 3

SADRŽAJ 

str. 27 

str. 5 

str. 8 

str. 15 

str. 36 

Središnja stanica Hrvatskoga radioamaterskog saveza 9A0HRS u šatoru na Jarunu u vježbi HRSVKS. 

Mala slika lijevo: Splitski radioamateri u akciji HRSVKS. 

Mala slika desno: Sudionici regionalnog IARU sastanka održanog u Zagrebu. 

Uvodnik ...................................................................................................................... 3 

Regionalni sastanak 1. regije IARU-a u Zagrebu ...................................................... 5 

Regional IARU R 1 Meeting in Zagreb 

Hrvatski radioamaterski sustav veza u kriznim situacijama – HRSVKS .................. 8 

Hrvatska zajednica tehnièke kulture – 60 godina u službi naroda .......................... 10 

HRS na proslavi 60 godina HZTK-e ........................................................................ 11 

60 godina Radiokluba "Meðimurje" ........................................................................ 12 

Aktivnosti u Radioklubu slijepih "Louis Braille" .................................................... 14 

Novi radioamaterski operatori .................................................................................. 14 

Elektronika za mlade – 17. nastavak ........................................................................ 15 

Electronics for the Young Ones - Part 17 

Stabilizirani izvor napajanja 13 V/5 A...................................................................... 18 

Stabilized Power Supply 13 V/5 A 

"Papiga" .................................................................................................................... 21 

"Parrot" 

Mjerna jedinica tesla ................................................................................................ 22 

Measurement Unit tesla 

Kompresija digitalnih podataka audiosignala (II.).................................................... 25 

Digital Audiosignal Data Compression (II) 

Vertikalna KV Multiband-antena V8 – 9A4ZZ ........................................................ 27 

Vertical HF multiband-antenna V8 - 9A4ZZ 

Rezultati KV natjecanja ............................................................................................ 31 

9A topband lista ...................................................................................................... 33 

Radioamaterske aktivnosti na hrvatskim otocima .................................................... 34 

IN3ZNR – WH0Q: ekspedicija u Tifariti (S01R) .................................................... 36 

Kako održati kvalitetu rada QSL ureda? .................................................................. 39 

Pravila diplome "Hrvatski nacionalni parkovi" ........................................................ 40 

Diplome Azije............................................................................................................ 41 

Rezultati UKV natjecanja.......................................................................................... 43 

Natjeèaj za organizatora "Otvorenog prvenstva Hrvatske u ARG-u" 2007. godine .... 50 

Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-u.................................................................... 51 

Nagradni natjeèaj HRS 2006..................................................................................... 52 

Quo vadis ham? ........................................................................................................ 53 

DX vijesti .................................................................................................................. 54 

4 www.hamradio.hr 

Radio HRS – 6/2006

Piše: mr. sc. Petar Milièiæ, 9A6A 


vijesti iz HRS-a 

Regionalni sastanak 1. regije 

IARU-a u Zagrebu 

Regional IARU R 1 Meeting in Zagreb 

Pripreme 

U organizaciji Hrvatskoga radioamaterskog saveza 

14. i 15. listopada 2006. u Zagrebu, u velikoj dvorani 

Hrvatske zajednice tehnièke kulture, održan je 

Regionalni sastanak predsjednika nacionalnih saveza 

1. regije IARU-a. 

Na posljednjem sastanku Izvršnog odbora 1. 

regije IARU-a, održanom na proljeæe u Frankfurtu, 

pojedini èlanovi Izvršnog odbora dobili su zaduženja 

da koordiniraju rad s državama iz svoje regije. Èlan 

izvršnog odbora 1. regije IARU-a, Nikola Perèin, 

9A5W, dobio je zadatak da koordinira rad država 

srednje Europe. Zbog toga je HRS pokrenuo organizaciju 

sastanka predsjednika nacionalnih saveza i 

IARU menadžera nacionalnih saveza srednje Europe. 

Hrvatska, odnosno HRS, buduæi je domaæin sastanka 

Izvršnog odbora 1. regije IARU-a koji æe se održati u 

travnju 2007. u Cavtatu, te buduæi domaæin Generalne skupštine 

1. regije IARU-a, koja æe se održati u studenom 2008. 

god. (takoðer u Cavtatu). Kao buduæi domaæin ovih važnih 

dogaðaja, HRS je pokrenuo organizaciju regionalnog sastanka 

na kojem bi Nikola Perèin, 9A5W, bio predstavljen kao 

predstavnik ove regije u IARU-u i na kojem bi se razgovaralo 

o zajednièkim regionalnim problemima. Sastanak je potaknuo 

i predsjednik talijanskog saveza, ARI, Luigi Belvedere, I4AWX, 

koji je dao punu podršku, te Ronald Eisenwagner, OE3REB, 

koji je sudjelovao i u samoj organizaciji. 

HRS je s iskustvom organizacije prošlogodišnjeg regionalnog 

sastanka održanom na Murteru, upoznao nacionalne 

saveze Poljske, Èeške, Slovaèke, Maðarske, Austrije, Italije, 

San Marina, Slovenije te Bosne i Hercegovine. Na sastanak 

su pozvani predsjednici i IARU menadžeri sljedeæih država: 

1. ARABiH - Asocijacija radioamatera Bosne i Hercegovine, 

2. ARI - Associazione Radioamatori Italiani, 

3. ARRSM - Associazione Radioamatori della Republica di 

San Marino, 

4. CRC - Èeský radioklub, 

5. HRS - Hrvatski radioamaterski savez, 

6. MRASZ - Magyar Rádióamatõr Szövetség, 

7. OEVSV - Osterreichischer Versuchssenderverband, 

8. PZK - Polski Zwiazek Krotkofalowcow, 

9. SARA - Slovensky zvaz radioamaterov, 

10. ZRS - Zveza radioamaterjev Slovenije. 

Odaziv na sastanak bio je izniman. Od devet pozvanih 

predsjednika nacionalnih saveza regije, odazvali su se predstavnici 

osam država. Predsjednik nacionalnog saveza San 

Marina se isprièao zbog odlaska na službeni put. Svi ostali 

predstavnici došli su u Zagreb, pa je sastanku prisustvovao 21 

delegat iz 9 država srednje Europe. 

Savez predstavnici 

Austrija, OEVSV Ronald Eisenwagner, OE3REB, 

IARU menadžer 

Bosna i Hercegovina, Gutiæ Abdulah, T99C, 

ARA BIH predsjednik ARA BIH 

Nusret Abadžiæ, T93N/DJ0JV, 

menadžer za licence 

Hrvatska, HRS Petar Milièiæ, 9A6A, 

predsjednik HRS-a 

Željko Ulip, 9A2EY, 


Mate Botica, 9A4M, 

potpredsjednik HRS-a 

Èeška, CRK Jiri Nemec, OK1AOZ, 

potpredsjednik CRK-a 

Milos Prostecy, OK1MP, 


Maðarska, MRASZ Laszlo Berzsenyi, HA5EA, 


Dallos László, HA7PL, 

tajnik MRASZ-a 

Italija, ARI Luigi Belvederi, I4AWX, 

predsjednik ARI-a 

Giacomo FABBRI, I4FGG 

Poljska PZK Wes Wysocki, SP2DX, 


San Marino, ARRSM - 

Slovaèka, SZR Roman Kudlac, OM3EI, 

predsjednik SZR-a 

Tony Mraz, OM3LU 

SARA 1. potpredsjednik SZR-a 

Jaro Kubicek,OM1II, 

voditelj ARES odbora 

Slovenija, ZRS Ivan Batagelj, S54A, 

predsjednik ZRS-a 

1. regija IARU-a Nikola Perèin, 9A5W, 

èlan Izvršnog odbora 1. regije IARU-a 

Gosti Miroslav Nikše, 

predsjednik USRBH-a 

Jovan Srijemac, 

USRBH, èlan Izvršnog odbora 

Zdravko Vuèiæ, 

USRBH, èlan Izvršnog odbora 

Predloženi Dnevni red privukao je više izaslanika nego što 

se pri pripremi sastanka oèekivalo. Uz sponzora, koji je pokrio 

veæi dio troškova tog sastanka, uložen je i veliki trud u organi- 

www.hamradio.hr 5

zaciju. Bila je ureðena velika dvorana u zgradi Hrvatske 

zajednice tehnièke kulture koja se pokazala idealnom za 

skupove ovakve vrste. 

Dnevni red sastanka bio je: 

1. IARU sub-regija (voditelj: Nikola Perèin, 9A5W), 

2. "Entry License" i CEPT u državama srednje Europe 

(voditelj: Nikola Perèin, 9A5W), 

3. Radioamaterske nacionalne i regionalne mreže za 

opasnost i civilni promet u državama srednje Europe 

(voditelj: Ronald Eisenwagner, OE3REB), 

4. PLC - izviješæe o stanju i pregled situacije 

(voditelj: Ronald Eisenwagner, OE3REB), 

5. Organizacija generalne skupštine 1. regije IARU-a u 

Cavtatu 2008. (voditelj: Petar Milièiæ, 9A6A), 

6. Projekt o buduænosti radioamaterizma 

(voditelj: Nikola Perèin, 9A5W), 

7. Radioamateri i wireless udruge 

(voditelj: Petar Milièiæ, 9A6A), 

8. Diskusija. 

Tijek sastanaka 

Rad se sastanka odvijao prema toèkama dnevnoga reda. 

1. IARU sub-regija srednje Europe 

- voditelj: Nikola Perèin, 9A5W. 

U uvodnom je dijelu Nikola Perèin objasnio razloge zbog 

kojih je na sastanak pozvano upravo ovih deset država. Izvršni 

odbor 1. regije IARU-a donio je zakljuèke da se pojedini 

èlanovi Izvršnog odbora zadužuju za koordinaciju s državama 

regije iz kojih dolaze. Zbog toga su pozvane te države, ali se i 

druge države mogu prikljuèiti ovoj sub-regiji, ovisno o interesima 

i zajednièkim problemima. 

2. Poèetnièka (Entry License) i CEPT u državama 

srednje Europe 

- voditelj: Nikola Perèin, 9A5W. 

U ovom dijelu sastanka predstavljeno je stanje u pojedinim 

zemljama regije o operatorskim razredima. Neke države imaju 

razrede vrlo sliène tzv. poèetnièkom razredu (entry license). 

Poljska ima licencu B, a Hrvatska licencu P, koje su vrlo sliène 

predloženoj poèetnièkoj licenci. Dobar primjer su prikazali 

predstavnici Maðarske. Poèetnièka licenca ima ogranièeno 

razdoblje. Mlaði od 18 godina mogu imati tu licencu u vremenu 

od èetiri godine, a ne mogu je imati nakon navršene 18 godine 

života. Stariji od 60 godina mogu imati poèetnièku licencu 

najviše pet godina i ona ne može produžiti. Kada isteknu te 

licence, operator može položiti klasiènu licencu. 

Zajednièki zakljuèak je da se bez prethodne diskusije u 

svim zemljama ne uvode poèetnièke licence. 


3. Radioamaterske nacionalne i regionalne mreže 

za opasnost i civilni promet u državama srednje 

Europe 

- voditelj: Ronald Eisenwagner, OE3REB. 

Predstavnik Austrije, gosp. Eisenwagner, prikazao je stanje 

radioamaterskih sustava veza u kriznim situacijama u pojedinim 

državama. Buduæi da je iznimno skupo da svaka država 

šalje svog predstavnika, zajednièki predstavnik æe zastupati 

interese svih država te regije. Dogovoreno je da predstavnik 

Italije, IK1YLO, Alberto Barbera, bude zajednièki predstavnik 

na sastanku koji IARU organizira u Tempereu u Finskoj. Na 

sljedeæem regionalnom sastanku koji æe se održati u 

Pordenoneu, Alberto Barbera, IK1YLO, izvijestit æe sudionike 

o IARU emergency communication sastanku u Tempereu. 

Prikazana su hrvatska iskustva s nedavno održane vježbe. 

Rezultati su pobudili veliko zanimanje svih sudionika. 

Prikazano je izviješæe o proceduri i naèinu održane vježbe te 

naèinu organizacije za pokrivanje cijele Hrvatske. U pokaznoj 

vježbi održanoj 7. listopada 2006. sudjelovalo je ukupno više 

od 500 radioamatera s osobnim radiostanicama, te 47 radioklubova 

iz 20 hrvatskih županija. Pokazna vježba u potpunosti 

je pokazala odliènu organizaciju i velike moguænosti 

hrvatskih radioamatera, koji, u sluèaju bilo kakve nesreæe, 

mogu brzo i uèinkovito organizirati sustav radijskih komunikacija 

u cijeloj Hrvatskoj. U sluèaju nestanka struje u elektroenergetskoj 

mreži, prestanka rada fiksne ili mobilne telefonske 

mreže, hrvatski radioamateri u svega nekoliko sati mogu pokrenuti 

cijelu radiomrežu i pokriti sve toèke u cijeloj Hrvatskoj. 

U sklopu IARU aktivnosti dogovorena je daljnja suradnja za 

sustav veza u kriznim situacijama. 

4. PLC - izviješæe o stanju i pregled situacije 

- voditelj: Ronald Eisenwagner, OE3REB. 

Predsjednik Austrijskoga saveza, Michael Zwingl, 

OE3MZC, koji nije mogao doæi na sastanak, pripremio je i 

poslao prezentaciju o stanju i provedenim istraživanjima o 

PLC-u (Power Line Communication), koju je gosp. Eisenwagner 

predstavio na sastanku. PLC (BPL - Broadband over 

Power Lines) su ureðaji koji upotrebljavaju kuænu elektriènu 

mrežu i elektroenergetsku mrežu kao širokopojasni prikljuèak 

na Internet. Buduæi da su žice koje dovode elektriènu energiju 

fizièki jako duge i prolaze iznad kuæa i kroz zrak, PLC sistem 

može prouzroèiti znatne smetnje na svim radijskim frekvencijama. 

Radioamateri nisu jedini potencijalno ugroženi, veæ i 

drugi korisnici radijskih komunikacija. Postoje razlièite 

tehnologije koje se primjenjuju za PLC, od širokopojasnog 

spektra do višekanalnog sustava OFDM (Multi Carrier 

Signals). Studije naèinjene u Austriji pokazale su da je u blizini 

niskonaponske razdjelne mreže (230 V/400 V), u kojoj se 



primjenjuje PLC, potpuno onemoguæen bilo kakav radijski prijam 

jer je razina smetnji veæa 59 + 20 dB. Širim uvoðenjem 

PLC-a bio bi potpuno onemoguæen bilo kakav radijski promet 

na dugom, srednjem i kratkom valu. Time bi cijeli naš hobi bio 

ugrožen. 

Na hrvatskom tržištu se pojavio PLC ureðaj Yakumo Power 

E-Net 85 koji upotrebljava kuænu elektriènu mrežu kao raèunalnu 

mrežu. Zakljuèeno je da se treba ureðaj ispitati i zakljuèke 

poslati u Hrvatsku agenciju za telekomunikacije koja æe ispitati 

da li je to PLC ureðaj koji može prouzroèiti širokopojasne smetnje. 

Svi sudionici su zakljuèili da je to velika potencijalna opasnost 

za radioamatere, te da æe u svojim državama o tome 

voditi brigu i izvještavati nadležna ministarstva o austrijskom 

iskustvu prikazanom na ovome sastanku. 

5. Organizacija generalne skupštine 1. regije 

IARU-a u Cavtatu 2008. 

- voditelj: Petar Milièiæ, 9A6A. 

Prikazana je poèetna faza organizacije Generalne skupštine 

koja æe se održati od 14. do 22. studenoga 2008. god. u 

Cavtatu. Dogovorene su cijene i detalji organizacije koji æe biti 

konaèno verificirani na sastanku Izvršnog odbora 1. regije 

IARU-a, koji æe se održati u travnju 2007. u hotelu Croatia u 

Cavtatu. Tada æe se dogovoriti i svi tehnièki i financijski detalji 

oko Generalne skupštine i ostala pitanja vezana uz organizaciju. 

Sudionici sastanka su se raspitivali o moguænosti jeftinijeg 

smještaja i detaljima oko organizacije i dolaska u Cavtat. 

Skup je izviješten da se organizacijski odbor priprema na 

sljedeæem sajmu u Friedrischshafenu predstaviti organizaciju 

Generalne skupštine na kojem æe pozvati što više predstavnika 

i gostiju da doðu u Cavtat. 

6. Projekt o buduænosti radioamaterizma 

Voditelj: Nikola Perèin, 9A5W. 

Nikola Perèin predstavio je važnost ovog projekta i što 

Radna grupa planira poduzeti. Navedene su i sve institucije 

koje bi trebale sudjelovati u tom projektu (škole, industrija, 

radioklubovi, itd.) i zajednièki trebali odrediti buduænost radioamaterizma. 

Za veæinu sudionika to je bila prva informacija o 

planovima za sljedeæe dvije godine. Predstavnici CRK-a 

(Èeškog radiokluba) sudionicima su podijelili promidžbeni CD 

na èeškom jeziku koji distribuiraju po školama i drugim mjestima 

gdje postoje potencijalni radioamateri i pomoæu kojega se 

mogu upoznati sa svim aspektima ovog hobija. Predstavljena 

je i osnovna ideja voditelja Radne grupe, Boba Whealana, 

G3PJT, i njegovi planove kako realizirati ovaj projekt. 



7. Radioamateri i wireless udruge 

- voditelj: Petar Milièiæ, 9A6A. 

Ministarstvo mora, prometa i razvitka Zakonom o telekomunikacijama 

i odgovarajuæim pravilnicima definiralo je raspodjelu 

frekventnoga spektra. Za potrebe ISM-a (industrija, 

znanost i medicina) Ministarstvo je odredilo frekventna 

podruèja na kojima je dopušteno korištenje protokola za povezivanje 

raèunala bežiènim putem (mreže RLAN). Zakonodavac 

je za takve komunikacije predvidio zakonska ogranièenja 

(Pravilnik o vrstama radijskih postaja za koje se ne izdaje 

dozvola, Narodne novine br. 75/1997 - Èl. 2/12): 

- frekvencija: 2 400,000 do 2 483,500 MHz, 

- EiRP = 100 mW (+20 dBm). 

Buduæi da se wireless kartice mogu legalno kupiti u 

Hrvatskoj, one zadovoljavaju ova zakonska ogranièenja, i to 

ako se koristi ugraðena antena. Prikljuèenjem vanjske antene 

s veæim dobitkom koji je potreban za povezivanje na veæim 

udaljenostima, te za povezivanje više raèunalnih èvorova, izraèena 

snaga prelazi zakonsko ogranièenje. Time se krši zakon. 

On je usklaðen s europskim normama o ISM podruèjima i 

nema naèina da se promijeni i da se legaliziraju ti sustavi 

digitalnih komunikacija. Buduæi da wireless udruge koriste i dio 

radioamaterskog spektra (2 400 do 2 450 MHz), legalizacija 

ovih sustava ometala bi i radioamaterske frekvencije. Veæina 

korisnika i èlanova wireless udruga zbog tog ogranièenja krši 

zakonski limit od 100 mW EiRP-a (izraèene snage), pa su 

sve mreže koje su u ovom trenutku aktivne, izvan zakonskih 

okvira. Zbog toga je HRS u pregovorima s raznim wireless 

udrugama ponudio suradnju i moguænost legalizacije digitalnih 

mreža u dijelu frekventnog spektra koji je dodijeljen radioamaterima. 

U diskusiji su razmijenjena iskustva s drugim državama o 

suradnji wireless udruga s radioamaterskim klubovima. 

8. Diskusija 

Diskusija je protekla u sažimanju svih toèaka Dnevnog 

reda. Konstatirana je odlièna organizacija samog sastanka i 

predloženo je da se sastanci regije održavaju barem jednom 

godišnje. S obzirom na prošlogodišnji regionalni IARU sastanak 

održan na Murteru, koji je znatno olakšao dobivanje organizacije 

Generalne skupštine, te ulasku Nikole Perèina u 

Izvršni odbor IARU-a, pokazalo se da ovakvi regionalni sastanci 

imaju svoju svrhu i korist. HRS je zahvaljujuæi organizaciji 

ovih dvaju sastanaka preuzeo vodeæe mjesto u regiji, tim više 

što HRS ima i èlana Izvršnog odbora IARU-a zaduženog za 

ovu regiju. 

Predsjednik talijanskog saveza ARI, gosp. Luigi Belvedere, 

I4AWX, pozvao je sve prisutne da kao gosti ARI-a doðu na 

sljedeæi regionalni sastanak IARU-a koji æe se održati u vrijeme 

radioamaterskog sajma u Pordenoneu krajem travnja 

2007. god. 

www.hamradio.hr 7

Piše: mr. sc. Petar Milièiæ, 9A6A 

1. Uvod 

Radioamateri u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, su 

uvijek meðu prvima koji priskaèu u pomoæ kada je to potrebno. 

U Hrvatskoj radioamateri su sudjelovali u prenošenju poruka 

kod svih veæih nesreæa, poplava, požara, potresa, kod nabave 

lijekova koji se nisu mogli pronaæi u Hrvatskoj, ali i u drugim 

akcijama humanitarne, ekološke i domoljubne naravi. Posebno 

se treba prisjetiti ne tako davne prošlosti kada su radioamateri 

svojom opremom i znanjem pomagali u smanjenju 

posljedica humanitarne katastrofe u Domovinskom ratu. 

Hrvatski radioamaterski savez je u kao svoje temeljne ciljeve 

i zadatke, izmeðu ostaloga, stavio i sudjelovanje èlanova 

udruga u humanitarnim, ekološkim i drugim akcijama, te u 

pružanju nesebiène pomoæi u prirodnim, tehnološkim i ostalim 

nesreæama. Zbog toga je Izvršni odbor HRS-a donio odluku 

o osnivanju Hrvatskoga radioamaterskog sustava veza u kriznim 

situacijama – HRSVKS, (CAREN – Croatian Amateur 

Radio Emergency Network). HRS ima oko 2 500 aktivnih 

radioamatera koji se svojim znanjem i opremom u svakom 

trenutku mogu ukljuèiti u taj sustav. Važnost provedbe ovog 

projekta potvrdila se za vrijeme katastrofe izazvane tsunamijem 

u azijskim zemljama, te za vrijeme uragana Katrina 

u New Orleansu. Tamo su radioamateri neposredno nakon 

katastrofe bili prvi i jedni vid komunikacije. 

Od 1. sijeènja 2005. godine u Hrvatskoj je poèela djelovati 

Uprava za zaštitu i spašavanje (sustav 112), kao tijelo 

zaduženo za rukovoðenje i koordiniranje svih aktivnosti u 

katastrofama i veæim nesreæama. Uprava djeluje kroz 

središnji ured i podruène urede koji se nalaze u sjedištima 

županija. S obzirom na takvu organizaciju državne uprave 

kojoj je temeljna zadaæa koordinacije kod katastrofa i težih 

nesreæa, radioamateri smatraju da i njihova krovna udruga 

treba pratiti to ustrojstvo. 

2. Scenarij vježbe 

U sluèaju da cijelu ili veæi dio Hrvatske zadesi velika 

nesreæa (kao što je katastrofalan potres ili slièno), te cijela 


Hrvatski radioamaterski sustav veza 

u kriznim situacijama – HRSVKS 

Izviješæe o vježbi održanoj 7. listopada 2006. 

Hrvatska ostane bez struje, svi standardni sustavi veza prestaju 

raditi: ne rade fiksni telefoni, mobilne telefonske mreže, 

Internet mreža. Takoðer, prestaje raditi i veæi dio radijskih 

odašiljaèa. 

U tom sluèaju, u roku od nekoliko sati, Hrvatski radioamaterski 

savez pokreæe Radioamaterski sustav veza u kriznim 

situacijama. Odvijaju se sljedeæe radnje: 

- postavlja se središnja stanica HRS-a, 9A0HRS, 

koja se instalira u blizini državne institucije zadužene 

za koordinaciju s ostalim dijelovima Hrvatske, 

- postavljaju se regionalne stanice u centrima pojedinih 

regija, 

- postavljaju se županijske stanice u svim županijama koje 

su pogoðene nesreæom. 

Županijske stanice uspostavljaju vezu sa svim radioamaterima 

koji se nalaze na terenu, prikupljaju potrebne podatke, 

te distribuiraju podatke proslijeðene iz središnje stanice. 

Sustav veza nezavisan je od vojnih, policijskih i sustava veza 

centra za obavještavanje, ali se po potrebi ukljuèuje u bilo koji 

od tih sustava i nadopunjuje ih. 

Sustav veza služi za civilne namjene, ali se može ukljuèiti 

i u sklopu profesionalnih službi. 

3. Vježba HRS-a RSVKS 2006. 

Vježba je održana u subotu 7. listopada 2006. od 10 do 

13 sati po lokalnom vremenu. Središnja stanica Hrvatskoga 

radioamaterskog saveza, 9A0HRS, bila je postavljena u 

šatoru na livadi pored glavnoga (zapadnoga) ulaza na Jarun. 

Središnja stanica i veæina regionalnih stanica su bile postavljene 

izvan stalnoga mjesta, te se veæinom koristio nezavisan 

sustav napajanja (agregati do 2 kW). Ovom vježbom HRS 

je želio pokazati da je radiovezom moguæe povezati cijelu 

Hrvatsku bez korištenja napajanja iz mreže 220 V. 

4. Tijek vježbe 

Središnja stanica HRS-a poèela je emitirati u 10:00 sati i 

prozivati sudionike svakih 15 minuta. Nakon prozivke, centralna 

stanica poèela je prikupljati izviješæa regionalnih centara. 



Prikupljanje se vršilo na kratkovalnom (KV – 3,5 MHz i 7 MHz) 

i ultrakratkovalnom (UKV – 144 MHz i 432 MHz) podruèju. 

Županijske su stanice u 10 sati poèele prozivati sve radioamatere 

u svojem okružju ukljuèene u akciju na S20 

(145,500 MHz) i na repetitoru koji je u dometu ili na kratkom 

valu (80 m, 40 m i 10 m). Svaki radioamater ili radioklub 

koji se javio u sustav predao je raport o svojim ureðajima, 

antenama i sustavima napajanja. 

Županijske stanice koje sudjeluju u vježbi prikupile su 

podatke prema priloženom Izviješæu. Prikupljanje se vršilo na 

KV i UKV podruèju prema priloženoj raspodjeli frekvencija. 

Prikupljene podatke svaka županijska stanica dostavila 

je regionalnim centrima. Organizirani su sljedeæi regionalni 

centri: 

- Regionalni centar Split, 9A0ST (prikuplja podatke iz 

županija na 3 655 kHz, 7 140 kHz i 28 620 kHz): 

1. Zadarska županija, 9A0ZD, 

2. Šibensko-kninska županija, 9A0SI, 

3. Splitsko-dalmatinska županija, 9A0ST, 

4. Dubrovaèko-neretvanska županija, 9A0DU; 

- Regionalni centar Rijeka, 9A0RI (prikuplja podatke iz 


1. Lièko-senjska županija, 9A0GS, 

2. Istarska županija, 9A0PU 

3. Primorsko-goranska županija, 9A0RI; 

- Regionalni centar Osijek, 9A0OS (prikuplja podatke iz 


1. Brodsko-posavska županija, 9A0SB, 

2. Osjeèko-baranjska županija, 9A0OS, 

3. Vukovarsko-srijemska županija, 9A0VU, 

4. Virovitièko-podravska županija, 9A0VT, 

5. Požeško-slavonska županija, 9A0PZ, 

- Regionalni centar Zagreb, 9A0ZG (prikuplja podatke iz 


1. Zagrebaèka županija, 9A0ZA, 

2. Sisaèko-moslavaèka županija, 9A0SK, 

3. Varaždinska županija, 9A0VZ, 

4. Bjelovarsko-bilogorska županija, 9A0BJ, 


5. Grad Zagreb, 9A0ZG, 

6. Krapinsko-zagorska županija, 9A0KN, 

7. Karlovaèka županija, 9A0KA, 

8. Koprivnièko-križevaèka županija, 9A0KC, 

9. Meðimurska županija, 9A0CK. 

Sve prikupljene podatke regionalne stanice proslijedile 

su središnjoj postaji koja je radila na frekvencijama 3 675 kHz 

i 7 125 kHz. 

Prikupljani su podatci o broju radioklubova, radioamatera, 

radioureðaja (za KV podruèja), radio ureðaja (za 2 m), radio 

ureðaja (za 70 cm i viša podruèja), wireless kompleta, broju 

raèunala (desktop i laptop), elektroagregata (do i iznad 1 kW), 

sunèanih æelija (kom/snaga), vozila upotrijebljenih u vježbi, 

te broju šatora. 

Središnja stanica HRS-a bila je postavljena na ulazu u 

Sportsko rekreacijski centar Jarun. Podignute su antene 

za sva KV i UKV podruèja koja su se koristila u vježbi. Na tri 

stupa montirane su sljedeæe antene: 

- Inverted V dipol za 3,5 MHz, 

- Inverted V dipol za 7 MHz, 

- dipol za 7 MHz, 

- vertikalna antena za 14 MHz, 21 MHz i 28 MHz, 

- vertikalna antena za 2 m/70 cm, 

- antena za 2 m za lokalne veze. 

Na KV podruèju korišteni su sljedeæi ureðaji: 

- Kenwood TS 690S, 

- Kenwood TS 440, 

- ICOM 765. 

Na UKV podruèju korišteni su ovi ureðaji: 

- Kenwood TM 702 E (2 m/70 cm), 

- Kenwood TM 742 E (2 m/70 cm). 

Korišteni su agregati 2 KW i 600 W, te 12 V akumulatori za 

pogon svih ureðaja. 

6. Rezultati pokazne vježbe RSVKS 

Središnja stanica, 9A0HRS, tijekom vježbe je prikupila 

sljedeæe podatke: 

Broj Broj Radio Radio Radio Elektro- Elektro- 

Red. Broj radio- radio- ureðaj ureðaj ureðaj Wireless Raèunala agregat agregat Sunèane Vozila Šatori 

br. Regija županija klubova amatera KV 2 m 70 cm i više 1kW æelije 

1. 9A0ZG 9 17 117 33 85 0 0 0 1 0 0 0 0 

2. 9A0ST 3 4 97 25 39 3 3 32 4 6 9 7 3 

3. 9A0OS 5 14 126 27 73 5 13 29 2 0 1 36 6 

4. 9A0RI 4 12 60 8 48 0 0 0 8 6 0 12 0 

Zbroj 20 47 400 93 245 8 16 61 15 15 10 55 9 


www.hamradio.hr 9

Prema prikupljenim podacima u pokaznoj vježbi sudjelovalo 

je: 400 radioamatera, 47 radioklubova i 20 županija. 

7. Zakljuèak 

U pokaznoj vježbi održanoj 7. listopada 2006. sudjelovalo je 

preko 400 radioamatera s vlastitim radiostanicama, te 47 

radioklubova iz 20 hrvatskih županija. Pokazna vježba je 

pokazala odliènu organizaciju i moguænost radioamatera da u 

sluèaju bilo kakve nesreæe brzo i efikasno organiziraju sustav 

radijskih komunikacija u bilo kojem dijelu Hrvatske, pa i u cijeloj 

Hrvatskoj. U sluèaju nestanka struje, telefona ili prestanka rada 

mobilne telefonije, radioamateri u svega nekoliko sati mogu 

pokrenuti cijelu mrežu i pokriti sve toèke u cijeloj Hrvatskoj. 

U svrhu poboljšanja sustava, kao i realnog pristupa te vrednovanja 

Hrvatskog radioamaterskog sustava veza u kriznim 

situacijama – HSRVKS, (CAREN – Croatian Amateur Radio 

Emergency Network) smatramo da nam treba pomoæi u 

sljedeæem: 

1. Nabavka vozila ili prikolice za pokretni sustav za 

središnju stanicu HRS-a 

U sluèaju velikih katastrofa i nesreæa, HRS je sposoban 

trenutaèno pokrenuti radioamaterski sustav veza, ali je za 

to potrebna adekvatna oprema. Potrebno je nabaviti 

kamp-prikolicu ili vozilo s instaliranim stupom za antenski 

sustav. Takoðer, nužni su moderni KV radio ureðaji i 

raèunalna oprema. Prikolicu ili vozilo potrebno je opskrbiti 

nezavisnim sustavom napajanja (agregat, akumulator, 

Piše: Ivan Luèiæ 

Sveèana sjednica Skupštine Hrvatske zajednice tehnièke 

kulture održana 10. listopada 2006. u zagrebaèkome 

kinu Tuškanac, bila je središnja manifestacija proslave 60-e 

obljetnice Hrvatske zajednice tehnièke kulture, tj. organiziranog 

djelovanja tehnièke kulture u Hrvatskoj. 

Sveèanoj sjednici Skupštine HZTK-e, pod visokim pokroviteljstvom 

i prisutnosti Stjepana Mesiæa, predsjednika Republike 

Hrvatske, nazoèili su i Vladimir Šeks, predsjednik Hrvatskoga 

sabora, potpredsjednica Vlade RH, Jadranka Kosor, kao izaslanica 

premijera dr. sc. Ive Sanadera, prof. dr. sc. Dragan Primorac, 

ministar znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske 

te više od dvije stotine najviših dužnosnika Republike Hrvatske 

i èlanova udruga, zajednica i saveza tehnièke kulture iz cijele 

Hrvatske. 

U uvodnom govoru, prof. dr. sc. Ante Markotiæ, predsjednik 

HZTK-e, naglasio je da je visoko pokroviteljstvo i nazoènost 


sunèane æelije). Prikolica ili vozilo bi moralo biti smješteno 

na prikladnom prostoru s kojeg bi se u sluèaju potrebe 

odmah moglo prevesti na mjesto pogoðeno nesreæom. 

2. Osiguranje skladišnoga prostora za RSVKS opremu 

(agregati, antene, stupovi) u Zagrebu ili okolici 

U organizaciji sustava veza za krizne situacije naišli smo 

na veliki problem prostora za odlaganje opreme. 

HRS raspolaže kancelarijskim prostorijama u zgradi 

Hrvatske zajednice tehnièke kulture. Meðutim, za 

pripremu sustava, kao i za odlaganje krupne opreme, 

kao što su antenski sustavi, antenski stupovi, agregati, 

priruèna oprema i kompleti za sustav veza, nemamo 

odgovarajuæi prostor. Zbog toge je potrebno pronaæi 

odgovarajuæi prostor na širem podruèju grada Zagreba, 

koji bi nam poslužio iskljuèivo da na sigurno mjesto 

možemo pohraniti svu potrebnu opremu. 

3. Ukljuèenje Centara 112 u radioamaterski sustav veza 

Radi lakše i brže dojave nesreæa ili požara, osobito u 

priobalju, za dojavu podataka o uoèenim prijetnjama od 

nastanka nesreæe, veæe nesreæe ili katastrofe ili njezinog 

nastanka, trebalo bi ukljuèiti i Centre 112 u radioamaterski 

sustav veza. Instaliranjem radiostanice i obukom djelatnika 

Centara 112 (polaganjem radioamaterskog P razreda) 

bitno bi se ubrzala dojava s terena. Koristila bi se pozivna 

frekvencija 145,500 MHz. Na toj bi frekvenciji na prijamu 

bili djelatnici Centra 112 koji mogu preuzeti dojavu. 

4. Definiranje Hrvatskoga radioamaterskog saveza kao 

zasebne institucije u Zakonu o zaštiti i spašavanju 

U Zakonu o zaštiti i spašavanju navedena je Tehnièka kultura 

kao jedna od civilnih nosioca aktivnosti. Smatramo da je 

Tehnièka kultura preširok pojam i ne odražava realnost sustava, 

buduæi da su u Tehnièku kulturu ukljuèene i mnoge nacionalne 

organizacije koje ne sudjeluju u ovom sustavu. Zbog toga smatramo 

da u Zakonu o zaštiti i spašavanju treba definirati radioamatere 

i Hrvatski radioamaterski savez eksplicitno i zasebno 

kao važne sudionike sustava zaštite i spašavanja. 

Od radioamatera æe se u kriznim situacijama puno oèekivati. 

Red je da i oni, sada kada su malo stavljeni po strani, dobiju 

nešto od šire zajednice. Iako se nadamo da do dogaðaja s 

tragiènim posljedicama nikada neæe doæi, u takvim teškim 

situacijama ulaganje u radioamatere mnogostruko æe nam se 

vratiti. 

Hrvatska zajednica tehnièke kulture 

– 60 godina u službi naroda 

najviših dužnosnika i uglednika Republike Hrvatske veliko 

priznanje za šezdesetogodišnji kontinuirani rad i afirmaciju 

tehnièke kulture u kojem su udruge, savezi i zajednice tehnièke 

kulture uvijek bile važan izvor znanja, vještina i sposobnosti i 

uvijek na korist i dobrobit hrvatskog naroda. On se temelji 

na zasadi hrvatskih preporoditelja koju je dr. Franjo Raèki prije 

140 godina sažeo u poruci: "Narod koji posvoji znanost, osigurao 

je buduænost, skinuo okove ropstva, oprostio se gospodstva 

tuðeg, stupio u red svjetskih vlasti". 

Govoreæi o prinosu brojnih èlanova i udruga, profesor 

Markotiæ posebno je istaknuo promicanje tehnièke kulture meðu 

mladima, doprinos gospodarskom razvitku, doprinos èlanova 

i udruga tehnièke kulture u Domovinskom ratu, te tehnièku 

kulturu kao razvojni resurs o kojem ovisi stupanj iskorištenja 

sveukupnog potencijala znanstvenih tehnièkih postignuæa. 

Svoj govor završio je zakljuèkom da je tehnièka kultura 



nacionalni resurs. 

Èestitkama povodom 60-e obljetnice najprije se pridružio 

prof. dr. sc. Dragan Primorac, ministar znanosti, obrazovanja i 

športa Republike Hrvatske. On je naglasio da ne postoji niti 

jedan segment rada u obrazovanju koji direktno ili indirektno 

nema veze s tehnièkom kulturom, a ako se gleda vertikala 

obrazovanja, onda se znanja iz tehnièke kulture nastavljaju 

na sva ona znanja koja su nužna za razvoj jednog društva 

utemeljenog na znanju. 

Prenoseæi èestitke hrvatskog premijera, dr. sc. Ive Sanadera, 

potpredsjednica Vlade RH, Jadranka Kosor, rekla je da Vlada 

Republike Hrvatske želi razvoj hrvatskoga društva utemeljenog 

na znanju i da prepoznaje ulogu i znaèaj tehnièke kulture u 

formiranju operativnog i stvaralaèkog naèina razmišljanja djece 

i mladih i u procesu stjecanju znanja i vještina. Takoðer se 

zahvalila svima koji su osposobljavali mlade za konkretne 

vještine i znanja i nauèili ih misliti svojom glavom uz konstataciju 

da su programi tehnièke kulture preduvjet za razvoj našeg 

društva i posebno važni izvori znanja, umijeæa i sposobnosti, 

posebice mladih. 

Predsjednik Hrvatskoga sabora, Vladimir Šeks, je èestitajuæi 

60-u obljetnicu rekao da zapravo želi èestitati brojnim naraštajima 

koji su tijekom šezdeset godina svojim entuzijazmom dali 

znaèajan doprinos razvoju tehnièke kulture, a time i razvoju 

hrvatskog društva. "Treba posebno naglasiti", rekao je Šeks, 

"da su èlanovi udruga, savezi i zajednice tehnièke kulture 

Piše: Emir Mahmutoviæ, 9A6AA 

Proslavljajuæi 60 godina postojanja i uspješnoga rada, 

Hrvatska zajednica tehnièke kulture, pod pokroviteljstvom 

predsjednika Stjepana Mesiæa, pokrenula je ove godine niz 

aktivnosti kojima se želi obilježiti taj jubilej. Jedna od aktivnosti 

je izložba koja je tom prigodom, 6. listopada 2006. godine, 

postavljena u zagrebaèkom Tehnièkom muzeju, a u kojoj je su 

sudjelovale brojne èlanice koje tvore krovnu udrugu Tehnièke 

kulture. Podsjetimo da je u HZTK-i danas udruženo 15 nacionalnih 

saveza, 19 županijskih i 33 gradske zajednice tehnièke 

kulture. 

Izložbu je otvorio državni tajnik za znanost i tehnologiju, prof. 

dr. sc. Dražen Vikiæ-Topiæ, a predsjednik HZTK-e, prof. dr. sc. 

Ante Markotiæ, prigodnim se rijeèima osvrnuo na znaèaj bavljenja 

tehnikom, naglašavajuæi da su mladi skromno ukljuèeni u 

nju. Napomenuo je da školski sustav u našoj zemlji nedovoljno 

valorizira tehnièka znanja i podsjetio da su ona nužan temelj za 

napredak svakoga društva. 

I Hrvatski radioamaterski savez, kao jedan od najaktivnijih 

èlanica, pridružio se proslavi obilježavanja 60. obljetnice osnutka 

HZTK-e. 

Na posebnome štandu, u staklenim vitrinama, postavljeni su 

brojni izlošci koji svjedoèe o razlièitim aktivnostima sadašnjih 

èlanova Hrvatskoga radioamaterskog saveza, s kratkim osvrtom 

na povijest. Evo nekih od njih: radijski ureðaj za 10 GHz 

(mikrovalni dio, MF, NF sklopovi, napajanje i modulator) iz 1984. 

godine (autor: Željko Ulip, 9A2EY), brodska radiopostaja 

S/Y "Besa" (To je radijska postaja s amerièkog bombardera iz 

II. svjetskog rata, preraðena za radioamaterske frekvencije, 

rabljena kao jedina veza posade "Bese" sa svijetom. S/Y "Besa" 

je, kao prva športska jedrilica bivše države, isplovila s barbom, 

književnikom Jožom Horvatom na put oko svijeta 1965. godine. 

(Izložak je iz privatne zbirke: Bobo, 9A7SVB), iz zbirke Radiokluba 

Zagreb izloženi su nekada popularni i tada jedini lako 

dostupni tvornièki UKV primopredajnik Contest 25, nastao u 

HRS-ovoj radionici, kratkovalni radioprijamnik namijenjen za 

primanje telegrafskih signala na opsegu od 3,5 MHz do 3,8 MHz 

(rad Matije Klausera iz 1932. godine), iznimno zanimljiva i vrijedna 

izvedba amaterskoga kratkovalnog prijamnika i odašiljaèa 



odigrali jednu znaèajnu i važnu ulogu u obrani Hrvatske u 

Domovinskom ratu. Treba se prisjetiti radioamatera, ronioca, 

raketaša… Impozantna je brojka i uloga oko 10 000 èlanova 

druga tehnièke kulture u Domovinskom ratu uz 200 položenih 

života. To treba vrednovati", rekao je na kraju Vladimir Šeks. 

Èestitajuæi Hrvatskoj zajednici tehnièke kulture 60-u obljetnicu, 

predsjednik Republike Hrvatske, Stjepan Mesiæ, pohvalio 

je napore koje èini HZTK-a da Hrvatska postane društvo znanja 

i demokratskih sloboda i dodao, da bismo mogli koristiti sve 

ono što je civilizacija postigla, moramo razvijati znanost i primjenjivati 

je. "Vi ste oni koji su tehnièkoj kulturi napravili ono što 

je važno za poèetak da se dobije primjena znanja. Onda je to 

korak do inovacija, pa je to korak do fundamentalnih znanosti. 

Sve je u današnjem svijetu povezano u ovoj tehnologiji življenja. 

Ako želimo sudjelovati u tome moramo biti svjesni da je vrlo 

važno da djeca od vrtiæa dobivaju ta osnovna znanja o tehnici 

da bi se mogla ukljuèiti u svakodnevni život. Za sve ono što ste 

uèinili ja vam èestitam i nadam se da æemo nastaviti s onim što 

Hrvatska danas radi, a to je da pretvori Hrvatsku u društvo 

znanja", završio je svoju èestitku Stjepan Mesiæ. 

Nakon toga je prof. dr. sc. Ante Markotiæ proèitao Odluku o 

dodjeli Velike povelje i uruèio ih Stjepanu Mesiæu, Vladimiru 

Šeksu i Hrvatskom saboru, Vladi Republike Hrvatske i dr. sc. Ivi 

Sanaderu, a primila ih je Jadranka Kosor, te prof. dr. sc. Dragan 

Primorac i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa Republike 

Hrvatske. 

HRS na proslavi 60 godina HZTK-e 

(autor Slavoljub Plešnik, 1930. godina), slobodno-titrajuæi 

zvuènik iz 1927. godine, tipkalo (taster) iz 1927. godine (rabila 

ga je tada nelicencirana postaja UN7LL, mnogima dobro 

znanoga operatora Zvonka Stankoviæa iz Vinkovaca). 

Kao suprotnost povijesnim izlošcima, ispred izložbenog 

prostora postavljena je suvremena radioamaterska postaja s 

priborom na kojoj su zainteresirani mogli pratiti održavanje 

kratkovalne digitalne radioveze (PSK31). O tome je "skrbio" 

Ivica, 9A2HW. Istovremeno, na prijenosnom raèunalu vrtile 

su se snimke naše reprezentacije snimljene tijekom ARDF natjecanja 

u Kini. 

Izdavaèka djelatnost je neizostavni i vrlo važan segment u 

djelatnosti svake organizacije, poglavito tehnièke. Prikazujuæi 

kontinuitet u informiranju i educiranju èlanstva, Hrvatski radioamaterski 

savez izložio je svoja glasila, od Biltena iz 1991. 

godine do èasopisa Radio HRS u prošlom (1992 – 2003.) i 

sadašnjem obliku (2004 – 2006.). Zapaženo mjesto na izložbi 

zauzela je i Državna nagrada "Faust Vranèiæ", koju je naše 

www.hamradio.hr 11

glasilo dobilo 2001. godine za doprinos razvoju tehnièke kulture. 

Posjetitelji su se mogli upoznati i sa struènom literaturom 

kojom su mnogi od sadašnjih poznatih radioamatera stjecali 

prva znanja: Radioamaterizam (Z. Jakoboviæ, 1972. godina), 

Uvod u radioamaterizam (Z. Jakoboviæ, 1983. god.), Radiopriruènik 

za amatere i tehnièare (B. Metzger, 1976. i 1985. god), 

Radiotehnika (B. Pasariæ, 1989. god.), Primanje amaterskih 

kratkih valova (B. Metzger i M. Horn, 1999. god.), i konaèno 

Radiokomunikacije (M. Zadro i dr., 2005. godine). 

Piše: Lucijan Franin, 9A1Z 

Kratka povijest udruge 

Radioklub "Meðimurje" (Èakovec) osnovan je 23. prosinca 

1946. godine kao prijamna radiosekcija tadašnjeg Doma JNA 

Èakovec, a uz pomoæ NOO Kotara Èakovec. Predsjednik 

Kluba u osnivanju bio je 

Stjepan Mihinjaè (uz tajnika 

Franju Štiha i instruktora 

Žarka Šušnjariæa). 

Klub prvo djeluje pod 

imenom Radioklub "Elektron" 

i broji 36 èlanova. "Ozbiljniji" 

rad i prave radioamaterske 

aktivnosti poèinju 1960. godine 

kada mu se dodjeljuje prva 

pozivna oznaka, YU2CAL. 

Tada radioamateri koriste vojnu radiostanicu BC235, koju je 

na korištenje dao bivši odsjek Narodne obrane, Èakovec. 

Period od 1960. do 1976. vrlo je važan u povijesti Kluba. 

U Klubu djeluju stariji i iskusniji èlanovi: pokojni Ljudevit Lajner, 

Franjo Novak, Rudi Praznik, Zvonimir Makovec i drugi. Oni 

održavaju brojne teèajeve za radioamatere operatere, i to za 

poèetnièke i naprednije kategorije. Ove teèajeve završilo je 

preko tri stotine radioamatera. 

1965. godine radioamateri klupskim stanicama sudjeluju u 

obrani od poplava u Kotoribi, kada održavaju veze za potrebe 

opæinskog štaba civilne zaštite Èakovec i mjesne zajednice 

Kotoriba. Isto tako, radioamateri su ukljuèeni u mnoge vježbe 

civilne zaštite i teritorijalne obrane, te više puta pohvaljeni za 

dobro održavane veze. Èlanovi Kluba bili su sudionici mnogih 

meðunarodnih natjecanja s lokacija u Èakovcu, s Mohokosa, 

Dragoslavca, Vukanovca, Ivanšèice i drugih planina Republike 

Slovenije. U svim natjecanjima postizani su odlièni rezultati. 

1968. godine Klub nabavlja prvu tvornièki izraðenu 

radiostanicu amerièke proizvodnje Hallicrafters SR-400 koja 

donosi "preporod" u radu Kluba. Od tada 

održava mnogo kvalitetnije veze s radioamaterima 

širom svijeta. Iste godine postavljen je na 

neboderu u Èakovcu antenski sustav za UKV 

podruèje kojeg se ni danas ne bi posramili, i 

zahvaljujuæi kojem su postizali izvrsne rezultate 

u domaæim i stranim natjecanjima. Meðu prvim 

smo radioklubovima u bivšoj državi koji su 

održali veze preko amaterskog radiosatelita u to 

vrijeme. 

1971. godine Klub potvrðuje 100 zemalja po 

DXCC listi i osvaja jednu od najvrjednijih diploma: 

DXCC. Do današnjeg dana osvojio je sve 

diplome što se mogu osvojiti prema vrednovanju 

kontinuiranog rada i posjeduje najugledniju 

nagradu honor roll ili poèasnu plaketu za 

održane sve entitete u svijetu. Klub posjeduje 


Ovom prigodom naèinjen je i posebni plakat na kojemu su se 

našle sve operatorske diplome èiji je pokretaè i vlasnik Hrvatski 

radioamaterski savez. 

Državni tajnik za znanost i tehnologiju, prof. dr. sc. Dražen 

Vikiæ-Topiæ, u društvu s predsjednikom HZTK-e, prof. dr. sc. 

Antom Markotiæem, posjetio je i štand Hrvatskoga radioamaterskog 

saveza, te se u ugodnom razgovoru zadržao s predsjednikom 

HRS-a mr. sc. Petrom Milièiæem, 9A6A. Tom prilikom 

uruèen im je i najnoviji primjerak èasopisa Radio HRS. 

Izložba je bila otvorena 10 dana. 

60 godina Radiokluba "Meðimurje" 

više od 500 raznih diploma i trofeja koje su rezultat preko 

50 000 veza održanih sa svim dijelovima svijeta na raznim 

radioamaterskim frekvencijama i raznim naèinima rada. Klub 

je tako vrlo poznat po radu na radioteleprinteru jer je, kao prvi 

u bivšoj državi, poèeo s 

radom teleprinterom na amaterskim 

radiofrekvencijama. 

1972. godine Klub uz pomoæ 

svog èlana Matije Igreca, 

9A2UG, nabavlja stari teleprinter 

i transverter kojim su 

osvajana prva mjesta u mnogobrojnim 

europskim i svjetskim 

natjecanjima. 

1988. godine Klub se 

nalazi na novoj lokaciji, u tadašnjoj ulici M. Kovaèa 2b. 

Prostorije su renovirane, postavljenja je uèionica za telegrafiju 

i antenski sustav te je klupska aktivnost ponovno oživjela. 

Održavaju se teèajevi za radioamatere, nabavljena su prva 

raèunala i uspostavljena paket radioveza. 

1991. godine Klub seli u suteren Centra za socijalni rad 

u ulici Vladimira Nazora 16. Prostorija je ured Kluba i PPS 

za KV, dok se UKV aktivnosti odvijaju u Dragoslavcu i 

Vukanovcu. Poèetkom agresije na Hrvatsku, 1990. godine, 

Klub ureðaje sklanja kod svojih èlanova, organizira radiomrežu 

za opasnost, a mnogi èlanovi odlaze u postrojbe HV gdje 

zauzimaju važne dužnosti u postrojbama Veze u prièuvnom 

sastavu. 

Period od 1996. do 2006. godine oznaèen je velikom 

aktivnošæu na UKV podruèju zahvaljujuæi izvrsnoj lokaciji u 

Vukanovcu, koju je koristio zahvaljujuæi razumijevanju i 

pomoæi pokojnog Ranka Žbulja. 

Klub se još jednom seli na novu lokaciju u Èakovcu. Novo 

sjedište Kluba od 2004. god. je na sajmištu, u ulici A. Schulteissa 

19. U meðuvremenu, 

Klub gubi lokaciju u 

Vukanovcu. Gubitak ove 

lokacije gotovo je 

nenadoknadiv za UKV 

rad zbog osobitog 

položaja i tek æe je 

možda novo kupljenja 

lokacija na Ciganjšèaku 

dostojno zamijeniti. 

Od 80-ih godina traje 

kontinuirano bavljenje 

posebnom granom 

radioamaterizma, amaterska 

radiogoniometrija 

pok. Ranko Žbulj, Mirko Vurušiæ i Bogdan 

za ureðajem Braun SE600 

(ARDF). Osim generiranja 

novog èlanstva iz 



osnovnoškolske i srednjoškolske mladeži Klub 

uskoro neizostavno "stvara" državne reprezentativce 

u svim kategorijama. 

Èlanstvo 

U Meðimurju djeluje oko 130 radioamatera. 

S vremenom je kroz Klub prošao mnogo veæi 

broj èlanova, koji su barem jedan dio života 

posvetili ljubavi prema radiju. Èlanovi se generiraju 

iz populacije osnovnoškolaca (5 razred i 

stariji), i iz populacije srednjoškolaca. 

Mnogi su, zahvaljujuæi dodiru s radiotehnikom 

u Klubu, odredili životne putove i zanimanja. 

Popis inženjera koji su svoj put zapoèeli u Klubu 

je dugaèak. Mnogi su npr. kalili svoja televizijska 

i radijska zanimanja upravo u Klubu. Sliènih je 

primjera mnogo, a osobito u podruèju informatike: 

Klub je gotovo "rasadnik" informatièkih 

kadrova koji su stasali s prvim raèunalima 80-ih 

godina. 

Osvræuæi se na povijest Kluba, posebno treba 

zahvaliti dugogodišnjim èlanovima od kojih su 

neki zapoèeli radioamaterske aktivnosti na 

podruèju Meðimurja, a drugi su donosili nove 

tehnike rada ili iznimne rezultate u rad Kluba. 

To su: Rudi Praznik, S51UF, pokojni Franjo 

Novak, pokojni Ladislav Lajner, pokojni Branko 

Zuzel, 9A2OD, Zvonimir Makovec, 9A4ZM, pokojni Ranko 

Žbulj, 9A4RZ, Bogdan Guliæ, Hladki Ladislav, Moènik Darko, 

Mirko Vurušiæ, 9A2F, Mladen Hajdinjak, Igrec Matija, 9A2UG, 

Marijan Ružiæ, 9A4DE, Leo Bogdan, Filip Vadlja, 9A4K, 

Lucijan Franin, 9A1Z, Darko Žiškoviæ, 9A4DP, Josip Rihtarec, 

9A4RJ, Branimir Vinko 9A2UP, Vladimir Vinko, 9A6JAW, 

Vladimir Vuri, Ivan Vuglaè i mnogi drugi. Od rada samog Kluba 

neodvojiv je i rad radioamatera koji rade i samostalno na 

vlastitim radiostanicama. 

Sudjelovanje u natjecanjima 

Radioklub sudjeluje u natjecanjima na svim frekvencijama 

od 1,8 MHz do 10 GHz i vlasnik je preko 500 diploma i 

plaketa za postignute rezultate. Uspjesi su i potvrda ispravnosti 

i kvalitete same opreme, ureðaja i antena. Radioklub 

kontinuirano prati razvoj tehnike i unapreðuje svoja sredstva 

za rad. Još i danas velik je znaèaj samogradnje, osobito na 

visokim frekvencijama i u podruèju antena. Znaèajniji rezultati 

postignuti su u natjecanju refleksijom signala od meteoritskih 

tragova. 

Satelitske komunikacije 

U okviru posebnih tehnika rada, ulazi i istraživanje svemirskih 

komunikacija (rada preko radioamaterskih satelita), kojih 

u zemljinoj orbiti ima veliki broj. 9A1CAL bio je osobito aktivan 

preko najdugovjeènijeg radioamaterskog satelita lansiranog 

daleke 1974. godine, uspostavivši komunikaciju preko satelita 

sa svim kontinentima osim Australije (koja je iz Hrvatske 

"predaleko" s obzirom na nisku orbitu 

satelita). Takoðer, održavali smo i 

veze s ruskim astronautima u vrijeme 

kad su boravili na svemirskoj stanici 

Mir. 

Rekordi 

Radioklub "Meðimurje" (9A1CAL) 

posebno se bavi istraživanjem propagacija 

na UKV porduèju 144 MHz 

(valna duljina 2 m). Jedan od "usputnih" 

rezultata u prouèavanju specijalnih 

uvjeta rasprostiranja radiovalova 

uzrokovanih polarnom svjetlošæu, 

službeno je priznat i potvrðen svje- 



Rad u natjecanju: Marijan Ružiæ, 9A4DE, 

Filip Vadlja, 9A4K, Josip Rihtarec Pepi, 9A4RJ; 

lokacija Dragoslavec. 

tski rekord u dužini veze preko 

tzv. Aurora-Es sloja, a iznosi 

2 172 km. Ostvaren je sa stanicom 

SM2CEW na dalekom 

sjeveru Švedske. Inaèe, 

9A1CAL drži 3. mjesto u dužini 

veze refleksijom od polarne 

svjetlosti (2 149 km, stanica 

RA4AOR iz južne Rusije), što 

je posebno znaèajan podatak 

s obzirom na geografsku širinu 

Hrvatske gdje je polarna svjetlost 

relativno rijetka pojava. 

ARDF 

ARDF ili ARG (amaterska 

radiogoniometrija) je u Radioklubu 

"Meðimurje" prisutna od 

1980., a aktivno od 1994. 

godine. U tom razdoblju ostvareni 

su znaèajni rezultati u 

organizaciji natjecanja, kao i u 

samim natjecanjima. 

Od 1995. godine do danas, 

natjecatelji našeg Radiokluba 

su kao natjecatelji u hrvatskoj 

reprezentaciji sudjelovali na 6 

svjetskih i 6 europskih prvenstava, koji su održani u Švedskoj, 

2 puta u Slovaèkoj, Bugarskoj, Njemaèkoj, Maðarskoj, 

Hrvatskoj, Kini, Francuskoj, Poljskoj, Èeškoj i Srbiji i Crnoj 

Gori. 

Na svjetskom prvenstvu u Maðarskoj, pola hrvatske reprezentacije 

(6 natjecatelja) bilo je iz sekcije 9A1CMS, iz Murskog 

Središæa. 

Najupeèatljiviji dojam na sudionike ostavilo je egzotièno 

odredište 2000. godine – Kina, koju nikad neæe zaboraviti Josip 

Rihtarec – Pepi, Vladimir, Branimir Vinko. Èinjenica je da se ne 

bavimo tom sportsko tehnièkom disciplinom, ne bismo imali 

moguænost posjetiti Kinu. 

Najviše pojedinaèno odlièje osvojeno je 2005. godine na 

Europskom šampionatu, na planini Tari, u Srbiji i Crnoj Gori. 

Branimir Vinko, 9A2UP, osvojio je 11. mjesto, a Zvonimir 

Makovec, 9A4ZM, 12. mjesto, u kategoriji M50. U Hrvatskoj je 

u kategoriji M40, vodeæi natjecatelj Vinko Vladimir, 9A6JAW. 

Rad s mladima u OŠ "M. Središæe" – ARDF 

aktivnost 

Velika pozornost se posveæuje radu s mladima. "Rasadnik" 

mladih natjecatelja je Osnova škola M. Središæe. Mladi natjecatelji 

zapažene su rezultate postigli na županijskim i 

državnim natjecanjima ZTK, kao i na meðunarodnim natjecanjima. 

Na županijskom i državnom natjecanju ZTK u 

Kraljevici su u ARG osvojili 1. mjesta: Luka Bahun iz OŠ 

M. Središæe i Ivan Janušiæ (TIOŠ), takoðer iz M. Središæa. 

Mladi natjecatelji: Anita Žerjav, Samanta Kraljiæ i Luka Bahun, 

sudjelovali su na meðunarodnom 

Šampionatu mladih u Karlovým 

Váryma gdje su odmjerili znanje 

sa svojim vršnjacima iz Europe. 

Trener mladih natjecatelja je 

Vladimir Vinko. Njihovo sudjelovanje 

na tom natjecanju ove je 

godine pobudilo zanimanje djevojèica 

6-ih razreda. Nadamo se da 

æemo uskoro imati respektabilnu 

ekipu mladih djevojaka. 

www.hamradio.hr 13

Piše: Savo Goliæ, 9A2GS 


Aktivnosti u Radioklubu slijepih 

"Louis Braille" 

Nakon ljetne stanke okupili smo se u Klubu i nastavili s 

druženjima i aktivnostima. Na poziv prijatelja iz Radiokluba 

slijepih "Galeb", sudjelovali smo na Prvenstvu Rijeke 

u amaterskoj radiogoniometriji, koje je 23. rujna održano u 

Bakarcu pokraj Kraljevice. 

Prvenstvo Kluba u ARG-u 

Ovogodišnju natjecateljsku sezonu u amaterskoj 

goniometriji po obièaju smo završili Prvenstvom Kluba, koje je 

održano 30. rujna na terenima Sportsko-rekreativnog centra 

"Jarun". Natjecalo se 15 èlanova Kluba, a najbolji je bio junior 

Jasmin Bajza. On je bio brži i spretniji u otkrivanju odašiljaèa 

od seniora Petra Vrdoljaka i Novice Dražetiæa. Po prvi puta 

nastupilo je i èetvero uèenika šestog razreda Osnovne škole 

Ksavera Šandora Gjalskoga, koji su unijeli puno radosti i 

veselja u natjecanje. Pobijedila je Soraja Šaæiragiæ (ispred 

Tihane Kuljiš i Lore Cepetiæ). 

Natjecanje je vodila profesorica Tatjana Trošt, asistent 

na Kineziološkom fakultetu, a suci na stazi su bili prof. Ante 

Æuzela Piljac i apsolvent Kineziološkog fakulteta, Ivan Karavida. 

Na zajednièkom ruèku podijeljeni su pehari i diplome. 

UKV natjecanje "Ruka prijateljstva 2006." 

Najvažnija akcija Kluba svake godine je organizacija UKV 

natjecanja "Ruka prijateljstva". U njemu sudjeluje veliki broj 

"videæih" radioamatera iz Hrvatske i susjednih zemalja. Oni 

nam svojim sudjelovanjem pružaju podršku u radu na radiovalovima. 

Slijepi imaju moguænost pokazati svoju sposobnost 

u brzini održavanja veza, rukovanju radioureðajima i opremom, 

a takoðer i provjeru svoje memorije. Cilj je održati što 

veæi broj veza. 

Nakon duljeg vremena Hrvatski radioamaterski savez 

organizirao je ispite za radioamaterske operatore A i P 

razreda, odnosno one èlanove HRS-a koji su prošli teèajeve 

na terenu, po klubovima. Preko HRS-ovih web stranica zamoljeni 

su svi zainteresirani koji žele polagati ispit za radioamatera, 

da se prijave struènoj službi HRS-a. Prije toga, pozvani 

su svi radioklubovi iz Zagreba i 

zagrebaèke regije, u kojima su 

teèajevi u tijeku, da do tada završe 

s njima, te da u svojim klubovima 

oglase održavanje ispita. 

Ovogodišnji ispit, u obliku testa 

prema CEPT programu i pitanjima 

iz knjige "Radiokomunikacije", 

održan je 11. studenoga 2006. 

godine u prostorijama Hrvatske 

zajednice tehnièke kulture u 

Zagrebu. Ispitu je pristupilo èak 

33 kandidata iz Zagreba, Siska, 

Zaprešiæa, Topolovca, Varaždina, 

Tinjana, Višnjana, Dalja, Donje 

Bistre i Jastrebarskog, i to 17 za 

Natjecanje smo prvi puta organizirali 1996. godine i naišli 

smo na veliki odaziv i podršku "videæih" radioamatera. 

Ove godine natjecanje je održano u nedjelju, 22. listopada 

2006., i naša klupska ekipa je otišla na Sljeme u Planinarski 

dom "Puntijarka". Novica, Petar, Joco i Savo su održali oko 

450 veza s radioamaterima iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, 

Maðarske, Slovenije i Srbije. Vremenske prilike (propagacije) 

su bile vrlo loše zbog magle i kiše, pa smo još više zadovoljni 

velikim odazivom "videæih" radioamatera. Ostali èlanovi našega 

Kluba javljali su se iz svojih domova, a pridružili su nam 

se i slijepi kolege iz Osijeka i Bihaæa. 

Hamfest (susret radioamatera) na kojem æe biti proglašeni 

rezultati, podijeljeni pehari najboljima, a diplome svim natjecateljima, 

održava se 25. studenoga u prostorijama Udruge 

slijepih Zagreb. Tom prilikom prigodnim programom obilježavamo 

dvadesetu obljetnicu osnivanja i djelovanja Radiokluba 

slijepih "Louis Braille". Oèekujemo veliki broj radioamatera i 

uzvanika iz naše i susjednih zemalja. To je prilika da se još 

bolje upoznamo i družimo s prijateljima s radiovalova. 


Novi radioamaterski operatori 

"Pun pogodak": dugooèekivani ispiti u organizaciji HRS-a. 

A i 16 za P razred. Ispitna komisija, u sastavu Juriša Vladimir 

i Željko Pilat (9A2R), iz Ministarstva mora, turizma, prometa i 

razvitka, te Petar Milièiæ (9A6A), Želimir Klasan (9A2DQ) i 

Vladimir Štancl (9A2V), ispred Hrvatskoga radioamaterskog 

saveza, priopæila je da je 27 kandidata udovoljilo ispitnim 

kriterijima te su im potom uruèene diplome. 

"Zadovoljan sam odzivom kandidata 

i pokazanim znanjem", rekao je na 

kraju, ne krijuæi zadovoljstvo, predsjednik 

HRS-a, mr. sc. Petar Milièiæ, 

9A6A. Dodao je i da æe se u veljaèi 

2007. godine organizirati popravni ispit 

za one koji nisu ovaj puta zadovoljili, 

a žele se prikljuèiti velikoj radioamaterskoj 

obitelji. Bit æe to prilika da ispitima 

pristupe i oni koji to do sada nisu 

uèinili. 

Datum održavanja sljedeæeg ispita 

bit æe na vrijeme objavljen na HRSovim 

web stranicama. 



Piše: mr. sc. Božidar Pasariæ, 9A2HL 

Neovisno od Kennellyja, svega dva 

mjeseca poslije, jednako je teoretsko 

tumaèenje objavio je i engleski fizièar 

i matematièar Oliver Heaviside (sl. 2.). 

Po njima je taj atmosferski sloj i nazvan 

Kennelly-Heavisideovim slojem. Danas 

taj sloj nazivamo ionosferskim E-slojem. 

Kennelly je još bitan jer je prvi primijenio 

kompleksni raèun za proraèun 

pojava u krugu izmjeniènih struja, i to 

objavio u radu Impedancija. Time je 

otvorio novo poglavlje u analizi izmjeniènih 

struja. Heaviside je pak zaslužan 


elektronika za mlade 

Elektronika za mlade – 17. nastavak 

Electronics for the Young Ones - Part 17 

7. Rasprostiranje radiovalova 

Pri kraju 19. stoljeæa radijske su se 

veze održavale na dugim valovima, koje 

su proizvodili odašiljaèi s iskrištem. 

Znajuæi da se radi o elektromagnetskim 

valovima, struènjaci su smatrali da se ovi 

šire iskljuèivo pravocrtno. Domet radijskih 

veza u ono vrijeme bio je 40-ak 

kilometara, što se uglavnom podudaralo 

s tom teoretskim predviðanjima. G. 

Marconi je 1901. god. uspio preko 

Atlantika, iz Engleske u Ameriku, 

bežièno prenijeti telegrafski znak slova 

"S" na udaljenosti od 3 400 km, iako nije 

mogao objasniti kako su radiovalovi 

svladali zaobljenost Zemlje. Postalo je 

jasno da za to treba potražiti i teoretsko 

tumaèenje. Ponudio ga je veæ 1902. god. 

amerièki elektroinženjer Arthur Kennely 

(sl. 1.), koji je pretpostavio da se u 

Zemljinoj atmosferi na visini od oko 

100 km nalazi sloj ioniziranih plinova, 

koji poput zrcala odbija radiovalove 

nazad prema površini Zemlje. Taj je ionizirani 

dio Zemljine atmosfere nazvan 

ionosferom. 

Slika 1. – Arthur Kennelly (1861 - 1949.) 

što je Maxwellove jednadžbe za cjelovito 

tumaèenje elektromagnetskih pojava, 

nakon nekoliko godina naporna rada 

sveo na èetiri osnovne. Tih je jednadžbi 

izvorno bilo dvadesetak, izraženih 

teškim matematièkim "jezikom", pa ih 

gotovo nitko nije razumio. Dakle, 

Maxwellove jednadžbe kakve se danas 

uèe i primjenjuju u elektromagnetizmu, 

zapravo su Heavisideove jednadžbe. 

Zaslužan je i za druge matematièke 

metode koje je uveo u teoriju izmjeniènih 

struja. 

U tumaèenju rasprostiranja (propagacije) 

radiovalova postoji i treæa osoba, 

koja se rijetko spominje. To je engleski 

fizièar Edward Appleton (sl. 3.), dobitnik 

Nobelove nagrade za fiziku 1947. god. 

On je 1924. god. poèeo usmjerenim 

antenama sustavno mjeriti jakost 

pristiglih radiovalova iz raznih smjerova 

ionosfere, te je tako dokazao toènost 

Kennellyjeve i Heavisideove teorije. Za 

to mu je poslužila BBC-ova radijska 

postaja Bournemouth, a mjerenja je 

izvodio u Cambridgeu i Oxfordu, pa 

èak i u Norveškoj. Ubrzo je ustanovio da 

je, osim Kennelly-Heavisideova sloja, 

koji je na visini od oko 100 km, iznad 

njega na visini od oko 250 km postoji 

još jedan sloj koji odbija kratke valove 

nazad prema Zemljinoj površini. To je 

tzv. Appletonov sloj, koji danas nazivamo 

ionosferskim F-slojem. Appleton se 

služio zapravo radarskim postupcima 

(iako radar tada još nije postojao), šaljuæi 

radiovalove u impulsima i ritmièki mijenjajuæi 

njihovu frekvenciju. Odbijene 

signale je u slijedeæim godinama promatrao 

i na osciloskopu. Tako je usput 

ubrzao konstrukciju radara u Drugom 

svjetskom ratu. 

Slika 2. – Oliver Heaviside (1850 - 1925.) 

Slika 3. – Edward Appleton (1892 - 1965.) 

Appleton je ubrzo ustanovio da je 

ionosfera složen i promjenjiv sustav, i da 

je njezino ponašanje vrlo teško svesti 

na neka jednostavna pravila. Kada je 

29. lipnja 1927. bila potpuna pomrèina 

Sunca, primijetio je da je F-sloj naglo 

oslabio. Mogao je zakljuèiti da Sunèeva 

zraèenja ioniziraju sloj i da odbijanje 

radiovalova uzrokuju slobodni elektroni. 

Prouèavajuæi polarnu svjetlost dokazao 

je da Zemljino magnetsko polje takoðer 

utjeèe na odbijajuæa svojstva ionosfere. 

Prvi je objasnio pojavu koja je nazvana 

fedingom (engl. fading, slabljenje, izbljeðivanje), 

pojavu da kratkovalni signal na 

mjestu prijama stalno mijenja svoju 

jakost. Radi se o tome da on stiže dvama 

putovima, pa se signali povremeno 

zbrajaju, a povremeno meðusobno 

oslabljuju. Appleton je inaèe bio neæak 

Charlesa Wheatstonea, konstruktora 

mjernoga mosta za mjerenje otpora, 

nazvanoga Wheatstoneovim mostom. 

7.1. Ionosferski slojevi 

Zahvaljujuæi uglavnom Appletonu, 

danas imamo prilièno jasnu sliku ionosfere 

i njena ponašanja (sl. 4.). Ionosfera 

se sastoji od nekoliko ioniziranih, tj. 

elektrièno nabijenih slojeva u gornjim 

dijelovima Zemljine atmosfere. Donja joj 

je granica na visini od 50 km, a gornja i 

do 500 km, gdje se veæ miješa s magnetosferom 

i Van Alenovim pojasevima vrlo 

jakoga ionizirajuæeg zraèenja. Stupanj 

ionizacije i visina ioniziranih slojeva 

mijenjaju se ovisno o dobu dana ili noæi 

te o godišnjim dobima. Na njih utjeèu 

www.hamradio.hr 15

Slika 4. – Ionosfera i njezina èetiri sloja: D-sloj, E-sloj F 1-sloj i F 2-sloj, 

èija debljina i gustoæa ionizacije ovise o dobu dana i noæi, 

o godišnjim dobima i broju pjega na Suncu 

ultraljubièasta i druga zraèenja sa 

Sunca, kao i broj pjega na Suncu. Što 

je veæi broj pjega, to su i uvjeti širenja 

radiovalova povoljniji. Maksimum pjega 

redovno se javlja svakih jedanaest 

godina, iako se danas još ne zna zašto. 

To je tzv. jedanaestgodišnji ciklus 

Sunèeve aktivnosti. 

D-sloj je najniži, nalazi se na visini 

izmeðu 50 km i 90 km. Nastaje odmah 

po izlasku Sunca i nestaje po njegovu 

zalasku. Po danu upija frekvencije niže 

od 7 MHz, pa tako srednjovalne postaje 

po danu primamo iskljuèivo posredstvom 

površinskih valova. Zato po danu 

amatersko 160-metarsko i 80-metarsko 

podruèje možemo rabiti samo za bliske 

veze. Po noæi D-sloj nestaje, pa se srednji 

valovi mogu odbijati od E-sloja koji 

je na visini od oko 100 km. 

E-sloj se nalazi odmah iznad D-sloja, 

na visini 90 km do 150 km. Može odbijati 

frekvencije samo niže od 5 MHz. Zato 

naveèer èujemo mnoge srednjovalne 

postaje, koje po danu nismo mogli èuti. 

Poslije zalaza Sunca E-sloj se polako 

gubi, a pred jutro potpuno nestaje. 

Povremeno se u E-sloju javljaju jaki i 

kratkotrajni oblaci elektrona koji omoguæuju 

iznenadne daleke veze na metarskim 

valovima, koje se dugo nisu mogle 

objasniti. Takav iznenadni podsloj naziva 

se sporadiènim E-slojem ili E s-slojem 

(prema engl. sporadic, povremen) i 

najèešæe se javlja ljeti, ujutro ili naveèer. 

F-slojevi se nalaze iznad E-sloja, na 

visinama iznad 200 km. To su dva sloja: 

F 1-sloj na visini iznad oko 200 km, i 

F 2-sloj na visini iznad oko 300 km. F 1-sloj 

je najaktivniji po danu. Oba sloja 

omoguæuju kratkovalne veze na velikim 

udaljenostima, praktièno oko cijele 

Zemaljske kugle. Viši, F 2-sloj, djeluje 

snažnije od F 1-sloja i najvažniji je sloj za 

radioamatere. On može odbijati frekvencije 

i do 50 MHz za vrijeme maksimuma 

Sunèevih pjega. Po noæi se ta dva sloja 


ujedinjuju u jedinstveni 

F-sloj, koji je 

najzaslužniji za radioamaterske 

DX-veze, 

na udaljenostima veæim od 3 000 km 

(sl. 5.). 

U pravilu, ionosfera ne odbija ultrakratke 

valove frekvencija viših od 30 MHz, i 

oni odlaze u svemir. Zato se veze sa 

svemirskim sondama održavaju na vrlo 

visokim frekvencijama. 

7.2. Površinski i prostorni valovi 

Svaka antena zraèi površinski i prostorni 

val (sl. 6.). Valovi koje smo dosad 

opisali bili su iskljuèivo prostorni. 

Analogijom sa svjetlosnim valovima, u 

poèecima radiotehnike struènjaci nisu 

mogli zamisliti moguænost da elektromagnetski 

val slijedi zakrivljenost Zemlje. 

Ipak to se zaista dogaða, zahvaljujuæi 

vodljivosti tla. Takav val se naziva 

površinskim valom. Kako tlo najèešæe 

nije kvalitetan vodiè, površinski val dosta 

brzo oslabi. Najbolji vodiè je morska 

voda, a najslabiji pustinjski pijesak. Osim 

Slika 5. – Po noæi se F 1-sloj i F 2-sloj spajaju u jedinstven F-sloj, 

dok D-sloj po noæi nestaje 

toga, što je frekvencija niža, to su i gubici 

manji, što je bio jedan od razloga da 

su u poèetku radiotehnike primjenjivali 

iskljuèivo duge valove. Valove kraæih 

valnih duljina od 200 metara smatrali 

beskorisnima, pa su ih prepustili za obuku 

radiotelegrafista i radioamaterima. 

Slabljenje dugih valova ovisi i o njihovoj 

polarizaciji. Najmanje slabe vertikalno 

polarizirani valovi. Zato dugovalni i 

srednjovalni odašiljaèi u pravilu imaju 

vertikalne antene, koje odašilju pretežno 

vertikalno polarizirane valove. Radiodifuzijski 

odašiljaè na dugome valu prikladan 

je za pokrivanje bliže ili dalje okoline, 

ovisno o snazi, a ima i prednost da se 

podjednako rasprostire i danju i noæu. 

(Danas taj posao bolje obavljaju FM-postaje 

na UKV podruèju.) Na dugovalnom 

podruèju i danas još rade neki odašiljaèi 

velikih snaga. Osim velike uložene 

snage i iznimno dugaèke antene, nedo- 

Slika 6. – Površinski i prostorni val, i preskoèeno podruèje, 

koje se razgovorno naziva mrtvom zonom 




Slika 7. – Troposfersko rasprostiranje na frekvencijama višim od 30 MHz. 

Pojava traje kratko, od desetak minuta do nekoliko sati, a omoguæava 

veze na udaljenostima nekoliko tisuæa kilometara. 

statak su dugovalnih veza velike atmosferske 

i industrijske smetnje na tim frekvencijama. 

Engleska dugovalna postaja 

Droitwich na 200 kHz dugo je služila 

u Europi i kao svima dostupna norma 

toène frekvencije. 

Postoji još jedna pojava vezana uz 

površinski val, a to je mrtva zona (sl. 6.). 

To je ono kružno oko odašiljaèke antene, 

u kojemu se površinski val više ne èuje, 

dok prostorni val (odbijen od ionosfere) 

stiže na Zemlju tek na veæoj udaljenosti. 

Zato se dogaða da se na amaterskom 

podruèju 14 MHz ne èuje 

postaju udaljenu samo dvadesetak 

kilometara, dok se ona 

odlièno èuje na udaljenosti od 

1 000 km. U tablici 1. navedeni 

su naèini rasprostiranja radiovalova 

razlièitih frekvencija. 

Na frekvencijama višim od 

30 MHz postoji još jedna 

moguænost rasprostiranja 

radiovalova, a to je putem 

temperaturnoga obrata ili 

temperaturne inverzije. Naime, 

u normalnom stanju u donjem dijelu 

atmosfere, tzv. troposferi, temperatura 

opada s visinom, pa su viši slojevi 

atmosfere hladniji od nižih. Meðutim, 

postoje stanja kada je to obratno, tj. kada 

su viši slojevi topliji od nižih. To je stanje 

temperaturnoga obrata, kada nastaje 

atmosferski sloj, tzv. valovod ili tunel 

koji vodi valove odreðenih valnih duljina. 

To se osobito dogaða ljeti, kada su 

temperature visoke, i to rano ujutro ili 

kasno popodne. Takav se naèin rasprostiranja 

radiovalova naziva troposferskim 

Tablica 1. – Rasprostiranje radiovalova 

rasprostiranjem (sl. 7.). Takvim su 

rasprostiranjem moguæe i daleke veze 

na frekvencijama 30…300 MHz. 

Radioamateri tijekom održavanja 

veza brzo nauèe u koje doba dana ili 

noæi, i u koje godišnje doba, mogu ostvariti 

veze na željenim udaljenostima. 

Npr., frekvencijsko podruèje od 3,5 MHz 

prikladno je noæu za veze unutar 

Europe, dok je podruèje od 14 MHz 

pravo DX-podruèje za veze s cijelim 

svijetom. 

U ovome poglavlju upoznali smo sljedeæe 

pojmove: 

- ionosferu, 

- ionosferske slojeve: D-sloj, E-sloj, 

F 1-sloj i F 2-sloj, 

- sporadièni E s-sloj, 

- površinski val i prostorni val, 

- feding, 

- mrtvu zonu, 

- temperaturni obrat 

(temperaturnu inverziju). 

U slijedeæem nastavku govorit 

æemo o mjerenju. 

Valna duljina Frekvencija Naèin rasprostiranja 

vrlo dugi valovi 3…30 kHz površinski val 

dugi valovi 30…300 kHz površinski val 

srednji valovi 300…3 000 kHz površinski val i noæu E-sloj 

kratki valovi 3…30 MHz E-sloj, F-sloj 

vrlo kratki valovi 30…300 MHz do granice vidljivosti, Es-sloj, troposferom 

ultrakratki valovi 300…3 000 MHz do granice vidljivosti

Piše: Alen Zahornicki, 9A5AZA 

praktièna elektronika 

Stabilizirani izvor napajanja 13 V/5 A 

Stabilized Power Supply 13 V/5 A 

Kod veæine poèetnika radioamatera, 

kad nabave radioureðaj trebaju 

dobar izvor napajanja, tj. stabilizirani 

ispravljaè. Tvornièki ureðaji su skupi, pa 

sam se odluèio na samogradnju. Za to 

postoje razne sheme i izvedbe. 

Napravio sam nekoliko ispravljaèa, a 

svima je bilo ogranièenje mala izlazna 

struja zbog uporabe slabih transformatora. 

Da bismo napravili stabilizirani izvor 

napajanja, kojemu æe pad napona na 

izlazu biti oko 0,5 V pri struji od 5 A, 

trebamo nabaviti transformator s dva 

simetrièna sekundara, tj. transformator 

sa srednjim izvodom. Takav mrežni 

transformator koji na sekundaru ima 

40 V izvadio sam iz staroga crno-bijelog 

televizora. 

Rastavio sam transformator; to je bio 

malo teži zahvat jer su limovi bili slijepljeni. 

Sekundar sam odmotao na 20 V, 

tj. izveo srednji izvod i ponovno namotao 

transformator tako da sam dobio toèno 

20 V na oba sekundara. 

Kod veæine ispravljaèa upotrebljava 

se Graetzov spoj, jer se upotrebljava 

transformator s jednim sekundarom. U 

takvom ispravljaèu struja prolazi kroz 

èetiri diode, tj. stvara se pad napona na 

diodama. To rezultira trošenjem snage 

koja se pretvara u toplinu i zagrijava 

Graetzov spoj. 

Zbog toga sam se odluèio za transformator 

s dva simetrièna sekundara, i 

spoj s dvjema snažnim diodama, kojima 

moramo omoguæiti dobro hlaðenje. 

To sam riješio uporabom Graetzova 

spoja za 25 A, jer su katode dviju dioda 

veæ spojene na izvod (+), a izvode 

AC (~) sam prikljuèio na sekundar 

transformatora. Tako sam izbjegao 

uporabu dviju skupih odvojenih dioda i 

njihovo postavljanje na hladnjak. 

Jednostavno sam Graetzov spoj 

postavio na odgovarajuæi hladnjak i 

prikljuèio 3 žice (napomena: izvod (-) se 

ne spaja jer se koristimo samo dvjema 

diodama, a ne sve èetiri u Graetzovu 

spoju). 

Princip rada ispravljaèa s dvjema diodama 

je sljedeæi: prva dioda D 1 spojena 

je s gornjim namotajem sekundara i predstavlja 

poluvalni ispravljaè. On daje 

struju kroz trošilo za vrijeme pozitive 

poluperiode napona na anodi, kad je 

propusno polarizirana. Za to vrijeme, 

druga je dioda zaporno polarizirana i 

kroz nju ne teèe struja. Za vrijeme druge 

poluperiode napona, dioda D 2 propusno 

je polarizirana, pa ona daje struju kroz 

trošilo, a dioda D 1 zaporno je polarizirana. 

Zbog toga što kroz trošilo protjeèe 

struja za vrijeme cijele periode izmjeniènog 

napona i to uvijek u istom smjeru, 

takav se ispravljaè naziva punovalnim. 

Sljedeæa važna sastavnica svakoga 

ispravljaèa je elektrolitièki kondenzator. 

Može se reæi: što je kapacitet kondenzatora 

veæi, to je i struja koju ispravljaè 

može dati veæa, naravno, uz odgova- 

Slika 1. – Shema stabiliziranoga izvora napajanja 

rajuæi transformator. Slabim transformatorom 

i velikim kapacitetom neæemo 

postiæi veæu struju, nego æemo imati veæi 

pad napona na izlazu ispravljaèa. 

Vrijedi iskustveno pravilo da je za 1 A 

struje potreban elektrolitièki kondenzator 

kapaciteta od 2 000 µF. Elektrolitièki 

kondenzator moramo prikljuèiti kako je 

naznaèeno na njegovim izvodima – pozitivan 

izvod na pozitivan pol, a negativan 

izvod na negativan pol. Zamjenom 

polariteta elektrolitièki kondenzator 

postaje vodljiv i eksplodira (iskušano u 

praksi). 

Za stabilizirani izvor napajanja koji æe 

na izlazu davati struju jakosti 5 A 

potreban nam je, prema navedenom 

pravilu, kondenzator kapaciteta najmanje 

10 000 µF. Naravno, možemo upotrijebiti 

i veæi. 

Ja sam upotrijebio šest kondenzatora 

od 2 200 µF i jedan od 4 700 µF. Znaèi, 

ukupan kapacitet je 17 900 µF. Svi su kondenzatori 

spojeni paralelno. Procjenjuje 

se da se tim kapacitetom može postiæi 

struja jakosti oko 8,95 A. Radni napon 

svih kondenzatora je 40 V. 

Svaki ispravljaè koji daje struju veæu 

od 4 A bi trebao imati transformator sa 

simetriènim sekundarom i ispravljanje 

izmjeniènog napona izvedeno s dvjema 

diodama, jer je bolje iskoristiti energiju, 

nego je trošiti na zagrijavanje dodatnih 

dviju dioda. 

Ako upotrebljavamo cijeli Graetzov 

spoj, tj. èetiri diode, na njemu se troši 



Otpornici 

R1 R2 R3 3,3 Ω/4 W 

0,33 Ω/9 W + 0,22 Ω/9 W 

1 kΩ 

Kondenzatori 

C1 10 000 µF/40 V (elektrolitièki 

kondenzator, vertikalni) 

C2 0,33 µF (blok-kondenzator) 

0,1 µF (blok-kondenzator) 

C 3 

Poluvodièi 

D3 D4 D5 T1 T2 IC1 G1 1N4007 

1N4007 

LED zelena, 5 mm 

TIP34 

TIP36 

7812, 1 A 

Graetzov sklop KBPC2506 

Ostalo 

Tr1 mrežni transformator 

230 V/2 × 20 V/5 A 

S1 mrežni kip-prekidaè 2 × 1 

F1 osiguraè tromi 

5 mm × 20 mm, 0,5 A 

- kuæište osiguraèa 5 mm × 20 mm 

- hladnjak 

170 mm × 120 mm × 30 mm 

- utiènice izolirane, 

4 mm, crna i crvena, 2 kom. 

dva puta više energije. Znaèi, ako ne 

koristimo èetiri diode, trošit æemo 50% 

manje energije na ispravljanje. 

Ako je na svakoj diodi pad napona 

0,7 V, a struja koja prolazi kroz svaku 

diodu iznosi 5 A, za Graetzov spoj trošit 

æe se snaga 4 × 0,7 V × 5 A = 14 W. 

S dvije diode trošit æe se snaga od 

2 × 0,7 V × 5 A = 7 W, tj. upola manje u 

odnosu na èetiri diode. 



Sljedeæi vrlo važan dio svakoga 

stabiliziranog izvora napajanja je 

elektronièki sklop za stabiliziranje. 

On se sastoji od raznih integriraca i 

naponskih stabilizatora. 

Obièno se integrirani sklopovi 

LM741 ili LM723 upotrebljavaju u 

stabiliziranim ispravljaèima s regulacijom 

napona. Opisani ispravljaè 

namijenjen je za napajanje radioureðaja, 

pa nije potrebna regulacija 

napona veæ stalan napon od oko 

13 V. 

Naèinio sam ispravljaè kojemu je 

shema slièna onome na sl. 1., tj. nema 

tranzistor T 1, nego je umjesto njega bila 

dioda. Izlazni tranzistor se grijao i kad 

nije bio optereæen, a pri kratkom spoju 

na izlazu uništio se tranzistor (tako sam 

uništio dva tranzistora BD318). 

Zato sam se odluèio za ispravljaè 

prema shemi na sl. 1. U njemu se prilikom 

kratkog spoja neæe se uništiti izlazni 

tranzistor T 2, jer je najveæa izlazna struja 

ogranièena otpornikom R 2. 

Važna sastavnica toga ispravljaèa je 

izlazni tranzistor. U veæini se ispravljaèa 

upotrebljava 2N3055, koji je vjerojatno 

najèešæe upotrebljavani tranzistor u 

ispravljaèima. Postoje i bolji od njega. 

Ja sam upotrijebio TIP36, s najvišim 

napon izmeðu kolektora i emitera od 

115 V, najveæom strujom od 25 A i 

najveæim gubitcima od 125 W. Tranzistor 

TIP36 proizvodi se u kuæištu SOT-93 i 

vrlo lako se postavlja na hladnjak. 

Najveæu izlaznu struju odreðuje 

otpornik R 2, po jednadžbi I = 0,7 V/R 2. 

Ako se sluèajno kratko spoji izlaz, neæemo 

imati najveæu struju koju transformator 

može dati kad je izlaz kratko spojen, 

nego onu koju smo odredili otpornikom 

R 2. 

Slika 2. – Kuæišta integriranoga sklopa IC 1 i 

tranzistora T 1 i T 2 

Vrijednost otpora R 2 izraèunava se dijeljenjem 

napona izmeðu baze i emitera, 

tj. 0,7 V, i najveæe izlazne struje 5,3 A, 

pa je R 2 = 0,7 V/5,3 A = 0,132 Ω. Takav 

se otpornik ne nalazi na tržištu pa æemo 

upotrijebiti dva otpornika snage 9 W, 

jedan od 0,22 Ω i jedan od 0,33 Ω. 

Njihovim paralelnim spajanjem dobivamo 

otpor od 0,132 Ω. 

Ako se na otporniku R 2 pojavi struja 

veæa od 5,3 A, pojavit æe se i viši pad 

napona, pa tranzistor T 1 iskljuèuje izlazni 

tranzistor T 2. 

Otpornik R 1 dovodi napon na stabilizator 

IC 1 7812, koji na izlazu daje stabilan 

napon od 12 V. Kroz stabilizator 

7812 teèe slaba struja, pa æe stabilizator 

za struju 1 A biti dovoljan. 

Diode D 3 i D 4 spojene se serijski s 

masom stabilizatora kako bismo dobili 

napon od 13,1 V (jer izlazni napon bez 

tih dioda iznosi 11,7 V). Pad je napona 

na svakoj diodi 0,7 V, tj. ukupno 1,4, 

pa je na izlazu ispravljaèa ukupni napon 

U iz = 11,7 V + 1,4 V = 13,1 V. 

Pri optereæenju od 5 A napon padne 

za 0,5 V, znaèi da se radioureðaj napaja 

stabilnim napon od 12,6 V, bez bruma. 

Slika 3. – Tiskana ploèica za stabilizirani izvor napajanja, 74 × 71 mm Slika 4. – Raspored komponenti na tiskanoj ploèici 

www.hamradio.hr 19

Kondenzatori C 2 i C 3 služe za uklanjanje 

bruma. 

Otpornik R 3 ogranièava struju kroz 

svjetleæu diodu D 5 i, ako je sve u redu, 

pri ukljuèenju ispravljaèa ona svijetli. Tu 

diodu ne lemimo na tiskanu ploèicu, 

nego se ona nalazi na prednjoj strani 

ispravljaèa i s tiskanom ploèicom je 

povezujemo s dvije žice. 

Tranzistor T 1 malo se grije, pa ga 

možemo postaviti na mali hladnjak (ja 

nisam stavljao nikakav hladnjak). 

Karakteristike tranzistora TIP34 su 

100 V/10 A/80 W, kuæište mu je SOT-93, 

a lako se postavlja na hladnjak. Tranzistor 

T 2 se ne lemi na tiskanu ploèicu. 

Njega povezujemo s trima žicama. Pri 

tome treba paziti da krivo ne zalemimo 

žice koje povezuju tranzistor i tiskanu 

ploèicu. Tranzistor T 2 treba obavezno 

postaviti na hladnjak. 

Piše: Oto Predniæ, 9A4OP 

"Papiga" 

"Parrot" 

Oni koji rade konteste fonijom, koji 

obilaze naše otoke i nacionalne 

parkove, ako nemaju "papigu" vrlo brzo 

izgube glasnice stalno ponavljajuæi CQ 

poziv, referentne odrednice gdje se 

nalaze, itd. Da se to ne dogodi, poželjno 

je napraviti ili nabaviti ureðaj koji nam 

uveliko može olakšati radioamaterski 

rad. 

Ja sam se s "papigom" susreo prije 

nekoliko godina kad sam bio na sajmu 

u Holicama u Èeškoj. Tamo su pod nazivom 

Audio modul prodavali tiskanu 

ploèicu s integriranim sklopom ISD1416 

i još nekoliko osnovnih SMD elemenata. 

Buduæi da je bila jeftina (svega 100 

kruna ili 25 kuna), bio sam dosta sumnjièav 

da radi s obzirom na to da u Zagrebu 

takav integrirani sklop košta preko 200 

kuna. Kupio sam je, i došavši u Zagreb, 

negdje zametnuo. Nakon nekoliko 

mjeseci našao sam je i prema priloženoj 

shemi pokušao sastaviti ureðaj. Od prve 

nije uspjelo, pa sam "sjeo" na Internet i 

pronašao novu shemu po kojoj je sve 

proradilo. Pitanje je bilo samo kako s 

jednim mikrofonom posluživati "papigu" 

i raditi na stanici. To sam riješio tako da 

jedan mikrofon služi za "papigu", a drugi 

za stanicu. Kako je to sve razmjerno 

malo, smjestio sam cijelu "papigu" u 

kuæište ruènog mikrofona koji tvornièki 

ima 3 prekidaèa. Oni su iskorišteni za 

snimanje poruke, reprodukciju poruke i 

normalni PTT. Sa zadnje strane sam 



Upotrijebio sam aluminijski lim, debljine 

3 mm i dimenzija 17 cm × 12 cm. Prije 

ukljuèivanja ispravljaèa obavezno provjerite 

da li je sve ispravno spojeno i 

zalemljeno. Ako je sve u redu, na izlazu 

ispravljaèa prikljuèimo digitalni voltmetar 

i ukljuèimo ispravljaè. Sada bismo 

trebali oèitati napon od 13,1 V. Na sl. 2. 

prikazana su kuæišta integriranoga 

sklopa IC 1 i tranzistora T 1 i T 2. Na sl. 3. 

prikazana je tiskana ploèica, a na sl. 4. 

raspored komponenata na ploèici. 

Na izlazu ispravljaèa nisam stavljao 

osiguraè jer je najveæa izlazna struja 

ogranièena otpornikom R 2. U seriji s primarnim 

namotom transformatora spojen 

je osiguraè od 0,5 A. 

Konaèna izvedba toga ispravljaèa 

nastala je na teoriji i praksi ostalih 

ispravljaèa iz raznih shema i odabirom 

odgovarajuæeg transformatora, tranzistora 

i ostalih komponenti. 

ugradio prekidaè, 

kojim ugraðenim 

zvuènikom mogu 

preslušati upisanu 

poruku ili slušati 

prijam sa stanice. 

Kako ugraðeni 

memorijski èip 

može pamtiti najviše 

16 sekundi, 

koliko je najèešæe 

dovoljno za tražene zadatke, nisam 

postavljao razne kratkospojnike, veæ 

sam "papigu" pokušao spojiti s najmanje 

dodatnih elemenata. Buduæi da je 

ugraðena u kuæište ruènog mikrofona 

gdje nema previše mjesta i sve je stisnuto, 

iskoristio sam prekidaèe na kuæištu. 

Lijevi prekidaè na mikrofonu služi za 

snimanje poruke, koji na kraju ostavlja 

signal zaustavljanja. Desni prekidaè na 

kuæištu služi za poèetak reprodukcije 

buduæi da je spojen na Play E, odnosno 

na kraju poruke se zaustavlja odašiljanje. 

Gornji prekidaè služi za standardni 

PTT s kojim prelazimo s prijama na 

odašiljanje, i obratno. Prekidaè iza 

prespaja zvuènik na "papigu" i to na taj 

naèin da možemo kontrolirati što smo 

upisali ili slušati prijam s radioureðaja. 

Za rad papige potreban je napon od 

4,4 do 5 V. Ako na mikrofonskoj utiènici 

na radioureðaju nemate potreban napon 

ili viši, "papigu" možete napajati i s 

minijaturnom baterijom za back-up 

Moguæe su i jaèe struje, npr. 15 A ili 

više, ali tada treba izraèunati novi 

otpornik R 2, poveæati kapacitet elektrolitièkoga 

kondenzatora koji se nalazi iza 

dioda, i naravno, poveæati broj izlaznih 

tranzistora TIP36, koji se spajaju paralelno. 

Taj ispravljaè upotrebljavam za napajanje 

radioureðaja ICOM-V100. Tekst 

sam pisao dosta detaljno, tako da bi 

radioamateri poèetnici mogli taj ispravljaè 

naèiniti bez poteškoæa. 

Komponente su dosta jeftine, najskuplji 

je transformator. 

(azahorni@inet.hr) 

Ugradnja "papige" u kuæište ruènoga mikrofona 

memorije u prijenosnim raèunalima 

buduæi da cijeli ureðaj troši neznatno 

energije, a prestankom napajanja poruka 

se ne briše. 

Ja "papigu" upotrebljavam godinu 

dana, a svi koji su je èuli i vidjeli 

poželjeli su ju, tako da je prošle godine 

u Holicama u roku 10 minuta društvu 

iz Zagreba rasprodano svih 10 voice 

modula. Nekoliko je i uplaæenih, koje su 

u Zagreb trebale stiæi poštom. Nadam 

se da æu ovim èlankom potaknuti da se 

"papige" izrade i da radioamateri saèuvaju 

dobar glas na kontestima, s javljanja 

iz nacionalnih parkova Hrvatske ili 

prelijepih Jadranskih otoka. 

Shemu ureðaja i opis možete naæi 

na adresi: http://ok1vvm.aitech.cz/ 

projekty/isd1420.htm. 

www.hamradio.hr 21

Piše: dr. sc. Zvonimir Jakoboviæ, 9A2RQ 

Mjerna jedinica tesla 

Measurement Unit tesla 

Meðunarodni sustav mjernih jedinica 

(SI), prihvaæen je na 11. opæoj 

konferenciji za utege i mjere (CGPM) 

1960. godine. Danas ima 19 jedinica 

koje se nazivaju po zaslužnim znanstvenicima. 

Od toga su dvije osnovne, 

jedna posebna i šesnaest izvedenih 

jedinica. Od 19 "besmrtnika", po kojima 

se nazivaju SI-jedinice, pet je iz 

Engleske, po èetiri iz Francuske i 

Njemaèke, dva iz Švedske, te po 

jedan iz Hrvatske, Italije, SAD i Škotske. 

Meðu njima je, dakle, samo jedan 

Slaven. To je Nikola Tesla, èije ime 

danas, preko mjerne jedinice tesla, zna 

svaki školarac, tehnièar, inženjer i 

mjeritelj, u cijelome svijetu. 

Mjerna jedinica tesla (znak T), 

jedinica je mjerljive velièine koja se 

naziva gustoæom magnetskoga 

toka ili magnetskom indukcijom 

(znak B). Jedinica tesla definirana 2 

je omjerom jedinice magnetskoga 

toka veber (Wb) i jedinice ploštine 

èetvorni metar (m 2 ), tj. T = Wb/m 2 , 

a s drugim SI-jedinicama povezan 

je jednadžbama 

T = V·s/m 2 = N/(A·m) = kg/(s 2 ·A). 

Postojanje jedinice tesla izgleda nam 

danas potpuno razumnim, smatramo 

kako je Nikola Tesla to svakako zaslužio. 

Ipak, njezino meðunarodno prihvaæanje 

nije išlo lako i jednostavno. Na sjednici 

11. CGPM-a u predveèerje 18. listopada 

1960., kada je prihvaæen SI, vodila se 

dramatièna borba za priznavanje doprinosa 

Nikole Tesle elektrotehnici, i davanja 

naziva tesla mjernoj jedinici gustoæe 

magnetskoga toka. Premalo se spominje 

kako je za to osobito zaslužan prof. 

France Avèin, slovenski znanstvenik, 

pisac i humanist. Prof. Avèin je bio, ne 

samo struènjak mjeritelj i poštovatelj 

Teslina djela, nego i poliglota, što se pri 

nastojanju za meðunarodno prihvaæanje 

jedinice tesla pokazalo iznimno važnim. 

Vladao je s èetirima stranim jezicima, 

a služio se s još nekoliko. Briljantnim 

1 Lat., spomenik trajniji od mjedi. 

povijest – suvremenost 

Teslin spomenik sada stoji, najveæi moguæi i najtrajniji: 

monumentum aere perennius1 , trajniji od bronce. 

Duboko sam sretan i zahvalan dobroj sudbini što sam mu za 

vjeèni spomen smio ugraditi svoj skromni potporni kamen! 

France Avèin 

raspravama na izvrsnom francuskom i 

engleskom jeziku, prof. Avèin je u to 

predveèerje pridonio da je nakon brojnih 

oporbi nekih izaslanika, na kraju izglasan 

naziv jedinice tesla 3 . 

Zanimljiva su sjeæanja samoga prof. 

Avèina, vrlo osobna, ali zato iznimno 

dojmljiva, koja je izložio na Simpoziju 

"Nikola Tesla" 1976. god 4 . 

Prof. Avèin je još kao mlad struènjak 

spoznao da je gustoæa magnetskoga 

toka (B) vrlo važna u elektromagnetizmu, 

znatno važnija od jakosti magnetskoga 

polja (H), "cijeli magnetizam možeš 

napisati bez H, bez B pak ne" 5 . Zato je 

kao èlan Tehnièkoga odbora TC 24 

Meðunarodnoga elektrotehnièkog povjerenstva 

(IEC) odmah nakon Drugoga 

svjetskog rata nastojao da se pronaðe 

naziv za jedinicu gustoæe magnetskoga 

Nikola Tesla – genijalni izumitelj u svom laboratoriju 

toka, te predlagao da bi za to bio 

dolièan Nikola Tesla, velikan elektrotehnike. 

Prva poratna, 9. CGPM održana je 

od 13. do 21. listopada 1948., a prof. 

Avèin je bio èlan YU-izaslanstva. Za 

konferencijskim je stolom sjedio po 

abecedi pretposljednji, a posljednji je 

sjedio izaslanik Francuske kao domaæina, 

znameniti fizièar i nobelovac Louis 

de Broglie (izg. Lúis de Brój), osnivaè 

valne mehanike, tajnik Francuske 

akademije. Tada je nastalo dragocjeno 

poznanstvo L. de Brogliea i prof. Avèina 

i iskustvo o radu meðunarodnih organizacija. 

Sjednica IEC-a održavala se 22. lipnja 

do 1. srpnja 1953. u Opatiji. Veæ u 

pripremama je prof. Avèin javno upozoravao 

da tamo nije mjesto neznalicama i 

2 Hrvatska norma HRN ISO 31-5: Velièine i jedinice – 5. dio: Elektricitet i magnetizam (ISO 31-5:1992). DZNM, Zagreb 1996., stavka 5.19. 

3 ....... Francé Avèin, 1910-1984. Izvještaji, vijesti i poruke (8). Mjeriteljsko društvo Hrvatske, Zagreb, 1984. 

4 

France Avèin, Sprejetje enote "tesla (T)" v Mednarodni merski sistem (SI) za velièino indukcija (B). Simpozij "Nikola Tesla" u okviru programa proslave 120. 

obljetnice roðenja Nikole Tesle. Zagreb-Smiljan/Gospiæ, 7-10. jula 1976., I. knjiga, JAZU, Zagreb, 1978. 

5 

Svi navodi su iz referata prof. Avèina, navedena u 4. podrubnoj bilješci. 



"gledaocima koji bi se prekriženih ruku 

gostili na raèun zajednice". Bilo je to 

doba kada su se i na struène skupove 

slali ideološki i politièki povjerljivi ljudi, 

bez obzira na struènost. Zato je na njega 

organiziran pravi pogrom, jer da je time 

uzrokovao nepopravljivu štetu prijedlogu 

jedinice tesla. Prof. Avèin se sjeæa: 

"beogradski i zagrebaèki kolege su me 

se javno odrekli, s tim da su mi Zagrepèani 

– jedan po jedan – davali za pravo. 

.... Sa svojim nediplomatskim oglašavanjem 

još jednom nisam išao u neke 

raèune". 

Prof. Avèin je bio èlan izaslanstva i na 

10. CGPM-u 1954. god. Tom je sjednicom 

predsjedao Maurice de Broglie, 

Luisov brat. Švicarsku je zastupao 

Avèinov znanac prof. Roš, inaèe 

Slovenac, predsjednik Švicarskoga 

instituta za ispitivanje materijala, koji 

je Avèinu bio dragocjeni savjetnik i 

uèitelj. Na tom se je zasjedanju Avèin 

zalagao za prihvaæanje ampera kao 

èetvrte osnovne jedinice SI, što su mu 

zamjerili fizièari, koji su se zalagali da 

to bude magnetska permeabilnost 

praznine (µ 0). Na njihovom èelu je bio 

prof. J. de Boer, tajnik Meðunarodne 

udruge za èistu i primijenjenu fiziku 

(UIPAP), s Instituta za teorijsku fiziku 

u Amsterdamu, koji æe mu to vratiti šest 

godina poslije osporavajuæi jedinicu 

tesla. 

Na proslavu stogodišnjice Teslina 

roðenja 1956. godine bili su pozvani 

mnogi uglednici iz zemlje i svijeta, iz 

IEC-a, bio je tu i nobelovac Nils Bohr, 

ali nezgodni prof. Avèin nije bio niti 

pozvan. 

Jedinica tesla je ipak, uz mnoga nastojanja, 

bila prihvaæena 1956. god. u 

IEC-u, takoðer i u Meðunarodnom 

odboru za utege i mjere (CIPM) 1958. 

god., ali glavna se odluka morala donijeti 

u CGPM-u. 

Zasjedanje 11. CGPM-a sazvano je 

za 11. do 20. listopada 1960., u sjedištu 

Meðunarodnoga ureda za utege i mjere 

(BIPM), u dvorcu Pavillon de Breteuil u 

Sevresu ` 

pokraj Pariza. U radnim materi- 

jalima je jedinica tesla bila predložena 

zajedno sa svim drugim jedinicama 

predloženim za osnivanje Meðunarodnoga 

sustava. 

Prof. Avèin je dobio materijale "po 

inerciji". Uz ostale su bili najavljeni veæ 

spomenuti Avèinov "znanac" de Boer, 

prof. Perucca, ugledni talijanski fizièar i 

dr. YU-izaslanstvo su èinili ljudi koji o 

predlaganju jedinice tesla nisu ništa 

znali, a niti su vladali službenim jezicima 

skupštine. Zalaganjem dr. Jože Vilfama, 

potpredsjednika Skupštine Slovenije i 

iskusnoga diplomata, prof. Avèin je pridružen 

delegaciji kao savjetnik, s time 

da je troškove plaæala Slovenija! 

YU-izaslanstvo ga je hladno primilo, s 

komentarom "A što æe ovaj ovdje, koliko 

æe još da nas bude". 



Tako je izaslanstvo, umjesto da se 

pripremi za obranu Tesle i tesle, 

nespremno doèekalo èetvrtu sjednicu 

toga zasjedanja, u srijedu, 18. listopada 

u 15 sati. Pod toèkom 15. Meðunarodni 

sustav jedinica je Povjerenstvo za sustav 

jedinica, kojim je predsjedao Stulla- 

Götz iz Austrije, predložio 12. zakljuèak, 

u kojem je meðu 13 predloženih izvedenih 

jedinica nazvanih po znanstvenicima, 

bila i jedinica magnetske indukcije 

tesla i njezin znak T. O drugim predloženim 

jedinicama, i starim i novim, nije 

bilo rasprave, ali je na jedinicu tesla 

krenuo opæi napad. 

Nikola Tesla – jedan od najveæih izumitelja na 

podruèju elektrotehnike 

Prvo je Jensen, danski fizièar, tražio 

da se briše tesla i da jedinica magnetske 

indukcije ostane bez posebnoga naziva, 

dakle samo veber po èetvornom metru 

(Wb/m 2 ). Iza njega je nastupio de Boer, 

protiveæi se nazivanju izvedenih jedinica; 

dakle teslu treba brisati. Slijedio je prof. 

Perucca, uglaðen i diplomatski, ali protiv 

tesle. Avèinu je tada sinulo da su u podlozi 

stari, davno razriješeni sporovi 

izmeðu Tesle i Frerrarisa o izumu višefaznih 

struja, te Tesle i Marconija o 

radiju. 

Od ostatka YU-izaslanstva nije bilo 

nikakve koristi. Tada je prof. Avèin 

odluèio da svojim izvrsnim francuskim 

i engleskim, službenim jezicima zasjedanja, 

bez uvijanja pobije njihove argumente. 

Na sreæu, pojavila su se i dva saveznika. 

Prof. Arutinov, direktor Svesaveznoga 

mjeriteljskog instituta "Mendeljejev" 

iz tadašnjega Lenjingrada, izložio je 

nastojanja u elektrotehnici da se daje 

kratke i lagane nazive svim jedinicama, 

te da se jedinica tesla, pošto ju je 1956. 

god. prihvatio IEC, veæ u njegovoj zemlji 

upotrebljava. 

Slijedio je prof. R. Vieweg, predsjednik 

Fizikalno-tehnièkog saveznog 

ureda u Braunschweigu, iz tadašnje 

Savezne Republike Njemaèke, vrlo 

ugledan, "istinski pravièan i dobar 

prijatelj". Založio se da se ogranièi 

nazivanje mjernih jedinica, ali da je 

tesla veæ toliko u uporabi, te ga treba 

ostaviti. 

To je ohrabrilo prof. Avèina, da je u 

raspravi na oba službena jezika izložio 

povijest jedinice tesla, upozorio da je 

veæ ušla i u neke zakone (npr. tadašnje 

Èehoslovaèke). Na kraju je, na 

osnovi prigovora prve trojice osporavatelja 

tesle podrugljivo predložio da 

se ispusti i jedinica sile njutn, jer je 

i to izvedena jedinica (N = kg·m/s 2 ), 

te neka se vrati na stari pentadin 

(10 5 dina). 

Dr. Astin, izaslanik SAD-a, je bio 

"ni toplo ni hladno", iako je pripomenuo 

kako je Nikola Tesla bio amerièki 

državljanin i kako je tamo ostvario 

svoje fantastiène uspjehe. 

Odluèan je bio nastup prof. Stulla- 

Götza, austrijskoga izaslanika. On je 

napomenuo kako Austriji ne odgovara 

znak predmetka deka (da), ali æe ga ipak 

ozakoniti. Zato poziva Skupštinu da 12. 

zakljuèak prihvati u cijelosti. 

Ponovno je nastupio de Boer, nepomirljivo 

se "u ime fizièara" protivio "svim 

nastojanjima elektrotehnièara u uvoðenju 

posebnih naziva jedinica, s kojima 

pritišæu cijeli svijet." Prof. Avèin to 

komentira rijeèima Luja XIV: "Država, to 

sam ja!". 

Nakon podulje rasprave pristupilo se 

glasovanju o jedinici tesla. Rezultat je 

France Avèin (1910 - 1984.), inženjer elektrotehnike, doktor tehnièkih 

znanosti, dugogodišnji profesor Elektrotehnièkoga fakulteta Sveuèilišta u 

Ljubljani, pisac niza znanstvenih radova iz podruèja mjeriteljstva. Autor 

mnogih tehnièkih izuma, meðu njima i alpinistièkih: dereze avèinke, 

sigurnosne planinarske vreæe i dr. Èovjek široka duha, športaš, planinar, 

alpinist, gorski spasilac, lovac, skijaš, ... Pisac gotovo pjesnièkih, ekološki 

nadahnutih knjiga Kjer tišina šepeta (Gdje tišina šapuæe) 1965. god. i Èlovek 

proti naravi (Èovjek protiv prirode) 1969. god. Ovu posljednju je posvetio 

mladeži, da izlijeèi èovjekov bolesni svijet. U njoj je, izmeðu ostaloga zapisao 

i svoju životnu misao vodilju: Èovjeka može spasiti samo složan zajednièki 

život, sloboda duha i znanstveni napredak. 

www.hamradio.hr 23

Nazivi SI-jedinica prema znanstvenicima 


SI-jedinica 

Vrsta Naziv; znak Velièina Znanstvenik Zemlja podrijetla 

amper (ampere); A jakost. elektriène struje Andre-Marie ` Ampere` Francuska 

Osnovne jedinice (1775 - 1836.) 

kelvin; K termodinamièka temperatura lord Kelvin (William Thomson) Engleska 

(1826 - 1907.) 

Posebna jedinica Celzijev stupanj Celzije temperatura Anders Celsius Švedska 

(degree Celsius); C (1701 - 1744.) 

bekerel (becquerel)*; Bq aktivnost radioaktivnoga izvora Henri Becquerel Francuska 

(1852 - 1908.) 

džul (joule); J rad, energija, toplina James Prescott Joule Engleska 

(1818 - 1889.) 

farad; F elektrièni kapacitet Michael Faraday Engleska 

(1791 - 1867.) 

grej (gray); Gy apsorbirana doza Louis Harold Gray Engleska 

ionizirajuæega zraèenja (1905 - 1965.) 

henri (henry); H induktivnost Joseph Henry SAD 

(1797 - 1878.) 

herc (hertz); Hz frekvencija Heinrich Hertz Njemaèka 

(1857 - 1894.) 

kulon (coulomb) elektrièni naboj Charles Coulomb Francuska 

(1736 - 1806.) 

njutn (newton); N sila Isaac Newton Engleska 

(1643 - 1727.) 

Izvedene jedinice om (ohm); Ω elektrièni otpor Georg Simon Ohm Njemaèka 

(1789 - 1854.) 

paskal (pascal); Pa tlak, naprezanje Blaise Pascal Francuska 

(1623 - 1662.) 

simens (siemens); S elektrièna vodljivost Ernst Werner von Siemens Njemaèka 

(1816 - 1892.) 

sivert (sievert); Sv ekvivalentna doza Rolf Sievert Švedska 

ionizirajuæega zraèenja (1896 - 1966.) 

tesla; T gustoæa magnetskoga toka Nikola Tesla Hrvatska 

(1856 - 1943.) 

vat (watt); W snaga James Watt Škotska 

(1736 - 1819.) 

veber (weber); Wb magnetski tok Wilhelm Weber Njemaèka 

(1804 - 1891.) 

volt; V elektrièni potencijal, napon, Alessandro Volta Italija 

elektromotorna sila (1745 - 1827.) 

* U zagradama su nazivi na engleskome jeziku kada se razlikuju od naziva na hrvatskome jeziku. 

bio slab, 11 za, 6 protiv i èak 12 

suzdržanih! De Boer smatra da bi bila 

pogrješka prihvatiti tako slabo podržan 

prijedlog. Tada je Hoti, pravnik, potpredsjednik 

Narodnoga maðarskoga ureda 

za mjere, upozorio kako je po statutu 

dovoljna obièna veæina, ali je ipak, 

zajedno s Arutinovim predložio da se 

glasuje za cijeli 12. zakljuèak. 

Slijedio je još jedan pokušaj rušenja 

tesle. Veæ spomenuti prof. Perucca i 

portugalski izaslanik Carreira, napali su 

jedinicu kilogram i njezin decimalni znak 

(kg), i tako pokušali sprijeèiti prihvaæanje 

12. zakljuèka. 

Predsjedniku zasjedanja, Batillonu, 

inaèe predsjedniku Francuske akademije, 

bilo je dosta te rasprave. Predložio 

je glasovanje o cijelom 12. zakljuèku. 

U trenutku glasovanja je delegat Rumu- 

njske bio duhom odsutan, pa ga je Rus 

Arutinov oštro "probudio". Rezultat je 

bio: 18 za, 1 protiv (de Boer) i 11 

suzdržanih. 

"Bio je 18. listopada 1960., u 17:30. 

Veliko ime Tesla je bilo primljeno u 

Meðunarodni sustav mjernih jedinica 

'za sva vremena i sve narode'". 

Sjednica je završila u 19:15. U predvorju 

je Avèinovo "lovaèko uho" uhvatilo 

iz telefonske govornice rijeèi šefa 

YU-izaslanstva upuæene Poslanstvu 

SFRJ: "Èvrstome stavu naše delegacije 

uspelo je ..." 

"Zavrtjelo mi se. Brže u prvi taksi, pa 

u moj skromni hotelèek! Potom sam 

kupio une bouteille du rouge – burgundca 

za tu sveèanu priliku – i legao u 

postelju te se iz sigurnosnih razloga u 

njoj dodobra napil". 

De Boer poslije toga nije htio Avèina 

niti pogledati, kad su se susretali samo 

bi odvratio pogled. Ipak, prof. Avèin je 

svoju širokogrudnost pokazao i time što 

je glavnog osporavatelja jedinice tesla 

pošteno, iako vjerojatno s gorèinom, 

citirao u svom posljednjem mjeriteljskom 

djelu 1983. god. Èesto se prisjeæao, 

kako mu je taj dvoboj pojedinca protiv 

organiziranih osporavatelja, u predveèerje 

18. listopada 1960., bila najteža 

borba, u inaèe burnom životu. 

Poslije je sve bilo tiho, palo u zaborav. 

Prof. Avèin je dobio samo usmeno priznanje 

"s tapšanjem po ramenu", da je 

"ipak borac". 

Ovaj je prikaz i znak zahvalnosti prof. 

Avèinu što se izborio za mjerni jedinicu 

tesla i tako ovjekovjeèio Teslino ime. 




digitalne komunikacije 

Piše: prof. dr. sc. Ivan Jelenèiæ 

Kompresija digitalnih podataka 

audiosignala (II.) 

Digital Audiosignal Data Compression (II) 

6. Metoda audiokodiranja 

unaprijed – MPEG – AAC 

MPEG – AAC (Advanced Audio Coding) 

je metoda kodiranja digitalnih audiosignala 

unaprijed, sa znatnim prednostima 

ispred konvencionalnih metoda. AAC je 

širokopojasni audiokodirajuæi algoritam, 

koji primjenjuje primarne kodirajuæe 

strategije i naèela, da znatno smanji 

iznos podataka, osobito za prenošenje 

visokokvalitetnih audiosignala. 

Metoda AAC je nastavak uspješne 

kodne metode ISO/MPEG Audio Layer 3 

(s kojom se usporeðuje), postignuvši kvalitetnu 

kompresiju, uz jednostavniji koder. 

Najvažnije osobine metode MPEG – 

AAC jesu: 

- Filtri dijeljenja signala u enkodiranju 

koriste tzv. modificirani diskretni 

konusni transform (MDCT), koji je 

uspješniji od tzv. hibridne filtarske 

banke, koju primjenjuje MPEG 

Layer 3. 

- U kompresorskom procesu se 

primjenjuje predviðanje kodiranja 

(prediction coding), tj. promatra se 

tok prijašnjih uzoraka audiosignala 

i iz njih se pokušavaju uspostaviti 

vrijednosti slijedeæih uzoraka. 

Ti koderi rade s malim kašnjenjem u 

obradi (small processing dalay), što 

je inaèe posebna poteškoæa. 

- Izlazna struja bita iz enkodera se 

tako oblikuje, da informacije prolaze 

dodatno entropijsko kodiranje, kako 

bi redundancija bila što manja. 

Metoda MPEG - AAC je normirana 

1997. god. (ISO/MPEG 13818-3) u 

MPEG-2 obitelji meðunarodnih norma. 

Tom metodom se može oplemeniti bilo 

koji ureðaj koji potjeèe iz èetiri MPEG 

norme. Tako, na primjer, s MPEG-4 AAC 

algoritamska obitelj spaja raspon od 

enkodiranja govora s niskim brojem 

bita (do 2 kbit/s) i audioenkodiranja sa 

64 kbit/s po kanalu. Ili s MPEG-4 AAC- 

LD (Low Delay Audio Coding) spaja 

prednosti AAC s niskim kašnjenjem u 

dvosmjernim komunikacijama, itd. 

S obzirom na primjenu psihoakustièkih 

modela i konvencionalnih postavki, 

uèinkovitost kompresije je uglavnom 

iscrpljena, osobito kod sve popularnije 

primjene sterea i prostornoga zvuka. 

Stoga su se morali tražiti novi pristupi 

i novi alati za poveæanje kompresije. 

Nove moguænosti je ponudila ideja da 

razni elementi audiosignala (kao spektralne 

komponente i stereo doživljaj 

prostornosti), mogu dovesti do daljnjih 

smanjenja podataka, ako se uèinkovito 

kodiraju. Ta ideja je razvila snažne alate 

kompresije. To su SBR (Spectral-Band 

Replication) i PS (Parametric Stereo). 

7. Metoda kodiranja 

MPEG – 4 AAC v1 

Ta revolucionarna metoda kodiranja 

digitalnih audiopodataka, MPEG - AAC 

Plus; MPEG-4 HE-AAC v1 (High Efficiency 

AAC) ili AAC Plus v1, je normirana 

2003. god. (ISO/IEC 14496-3) kao 

MPEG-4 version 1. 

U tom AAC koderu je audiopojas 

podijeljen na niskofrekvencijsko i visokofrekvencijsko 

podruèje. Niskofrekvencijski 

dio se enkodira konvencionalnom 

AAC metodom, dok se visokofrekvencijski 

rekonstruira SBR-tehnikom, obnavljanjem 

spektralne ovojnice ulaznog 

signala. 

- Spektralno pojasno obnavljanje 

(SBR) je novi alat u kompresiji 

audiopodataka. 

U konvencionalnom audiokodiranju 

znatan iznos informacija se troši za kodiranje 

visokih frekvencija, iako je psihoakustièka 

važnost zadnje jedne ili dvije 

oktave relativno mala, što daje osnovnu 

ideju za SBR. Postoji jak meðuodnos 

visokih i niskih frekvencijskih podruèja 

audiosignala, pa se može izvesti dobra 

aproksimacija visokih frekvencija transpozicijom 

iz niskih frekvencija, koristeæi 

energijsku karakteristiku signala. 

Ne izvodi se izravna transpozicija, veæ 

se rekonstrukcija visokih frekvencija 

provodi pomoæu vodeæih informacija 

(SBR podataka), koji se uz enkodirane 

podatke niskih frekvencija (po AAC 

metodi) multipleksiraju u ukupnu izlaznu 

struju bita. SBR podaci se dobivaju analizom 

ulaznog signala, tako da se 

enkodiraju visoke frekvencijske spektralne 

ovojnice i njihove karakteristike, u 

odnosu na niske frekvencije. 

Preklopna frekvencija (izmeðu niskih i 

visokih frekvencija) se odabire pomoæu 

raznih faktora, a najvažniji su: traženi 

broj bita i ulazna frekvencija uzorkovanja. 

Što je viša preklopna frekvencija 

izmeðu AAC i SBR (obièno 4…12 kHz), 

to je veæi broj bita potreban da se dosegne 

psihoakustièki prag maskiranja AAC 

enkodera. 

Struja bita "SBR podataka" je promjenjiva, 

ovisno o enkoderu, no uglavnom 

je u podruèju 1…3 kbit/s po audiokanalu. 

To je mnogo manje nego što je potrebno 

da se kodiraju visoke frekvencije s 

konvencionalnim algoritmom za kodiranje 

valnog oblika. 

8. Metoda kodiranja 

MPEG – 4 AAC v2 

Ta je metoda normirana kao MPEG – 4 

version 2, pod nazivom MPEG-4 HE-AAC 

v2 ili AAC Plus v2. Metoda sadrži komplet 

alata za kodiranje audiosignala 

u monomodovima, stereomodovima i 

višekanalnim modovima (do 48 kanala), 

na visokokvalitetnim razinama, primjenom 

širokoga pojasa struje bita. Kombinacija 

je triju tehnologija, AAC, SBR i 

PS. Sve tri tehnologije su veæ specificirane 

u ISO/IEC 14496-3, a metoda se 

može integrirati u sve oblike DVB 

(Digital Video Broadcasting) servisa. 

- AAC je tehnologija za visokokvalitetni 

audio do tipiènog broja bita od 

128 kbit/s, uz srednju kvalitetu od 

64 kbit/s po kanalu, što se može 

kompenzirati tehnikama SBR i PS. 

- SBR je tehnika proširenja širine 

pojasa, koja omoguæuje da audio 

codec daje iste èujne uèinke na 

oko pola broja bita, koje bi trebao 

AAC codec, ako bi radio sam. 

- PS (Parametric Stereo) je tehnika, 

koja za razliku od SBR koji 

primjenjuje moguænosti 

parametriziranja reprezentacije 

visokih audio frekvencija, radi 

poveæanja uèinkovitosti kodiranja 

primjenjuje parametriziranje stereo 

doživljaja, poznatoga kao 

panorama, ambijent ili vremenskofazni 

odnosi stereokanala. 

U tom procesu, u enkoderu se kodira 

samo jedan kanal, dobiven miješanjem 

lijevog i desnog kanala ulaznog stereosignala, 

uz dodane PS podatke. Kao i 

SBR podaci, ti parametri se uklapaju u 

prijenos, kao PS dijelovi (tzv. PS info- 

www.hamradio.hr 25

macije sa strane) ukupne struje bita. 

U dekoderu se prvo dekodira taj 

monokanal, pa se rekonstruira stereosignal 

prema PS parametrima, koji su 

dodani u enkoderu. 

Tri su tipa parametara koji tvore PS 

podatke: razlika razina izmeðu kanala, 

meðukorelacija ili sklad (koherencija) 

meðu kanalima i fazna razlika meðu 

kanalima. 

Zbog velikog interesa za tehniku kodiranja 

sterea i višekanalnih audiosignala, 

koji stvaraju ugoðaj prostornosti, MPEG 

je (sukladno s PS tehnologijom) normirao 

tehniku kodiranja osobina višekanalnog 

slušanja BCC (Binaural Cue 

Coding). BCC predstavlja stereo i višekanalne 

audio signale kao jedan ili više 

miješanih audiokanala, s dodatnom 

informacijom (PS podacima). Tako je 

definiran C do 1 mod BCC-a, gdje je C 

broj izvornih kanala, koji su predstavljeni 

sa samo jednim osnovnim kanalom koji 

se odašilje (npr. stereosignal). Daljnji 

modovi su moguæi kao C do E modovi 

kodiranja, gdje je C broj izvornih kanala, 

uz enkodirano do E osnovnih kanala 

(npr. 4 kanala okolnog zvuka (sorround 

sound) se odašilje s dva osnovna 

kanala). 

Audiokvaliteta MPEG-4 HE-AAC v2 

je dokazana u više neovisnih testova, 

kao najuèinkovitija audiokompresiona 

shema, koja je trenutaèno dostupna u 

svijetu. Osnovne komponente ovog 

codeca su veæ u opæoj upotrebi u raznim 

sustavima i primjenama, gdje je od presudne 

važnosti ogranièenje širine pojasa. 

Tako npr. u XM Satellite Radio (SAD), 

HD Radio (zemaljska digitalna radiodifuzija 

iBiquity Digital – SAD) i Digital 

Radio Mondiale (svjetska digitalna AM 

radiodifuzija), itd. 

Tvrtka Philips opisuje koder, s primjenom 

metode MPEG-4 HE-AAC v2, koji 

za srednje audiokvalitete, kodira signale 

s kompresijskim odnosom 1:60 (to je za 

audiomonokanal 768 kbit/s, oko 13 kbit/s 

u prijenosu). 

Norma ISO/IEC 14496-3 (MPEG-4 

Audio) je novi naèin audionorme, koji 

digitalne komunikacije 

integrira mnoge tipove audiokodiranja: 

prirodnoga zvuka sa sintetskim zvukom, 

niski broj bita s visokom kvalitetom 

govora s glazbom, kompleksne zvukove 

s jednostavnim zvukom, te tradicionalne 

sadržaje s interaktivnim i realnim sadržajima. 

Drugim rijeèima, norma nije orijentirana 

samo na jednu primjenu, veæ se 

primjenjuje u svakom sluèaju koji zahtijeva 

upotrebe kompresije unaprijed, 

sintezu i manipulaciju, kao i uvoðenje 

novih alata kompresije. Time otvara 

nove moguænosti, kao što su kodiranje 

audia vezano uz objekte (object-based 

audio coding), interaktivnu izvedbu, 

dinamièke kanale zvuka i druge vrste 

novih medija. 

9. Novi koncepti u MPEG-4 Audio 

kodiranju 

U posljednje vrijeme (Izvještaj od 15. 

2. 2006.) u MPEG-4 normu je dodano 

više alata u procesu kompresije, koji 

osiguravaju niz poboljšanja, kao na 

primjer: 

- smanjenje grubih pogrešaka: 

grubost greške se ocjenjuje prema 

uèestalosti pogrješnih najvažnijih 

bitova u izlaznoj graði kodera. 

Predstavljene su dvije nove 

koncepcije za smanjenje utjecaja tih 

pogrešaka na kvalitetu prijenosa: 

a) smanjenje pogoršanja kvalitete 

kod dekodiranih audiosignala 

za kompresiju po metodi AAC. 

Predstavljena su tri alata za 

smanjenje grubih pogrešaka 

(tzv. error robustness tools). 

b) postupak UEP (Unequal Error 

Protection) djeluje s nejednakim 

osiguranjem od pogrešaka, 

koje se primjenjuje u shemama 

kodiranja izvornog signala, u 

kanalima osjetljivih na pogreške 

(kao kod mreže mobilnih 

telefona, DAB i slièno). 

- audio kodiranje s malim kašnjenjem: 

prije opisani uobièajeni MPEG-4 

audio koderi vrlo uèinkovito kodiraju 

audiosignale uz niske struje bita, ali 

imaju algoritmièko kašnjenje od 

S vježbe HRSVKS – vidi str. 8. do 10. 

nekoliko stotina milisekunda, pa ne 

odgovaraju svakoj upotrebi 

(kao, na primjer, za dvosmjernu 

komunikaciju u živo). 

Da se postigne zahtijevanih najviše 

20 ms kašnjenja, MPEG-4 version2 

norma specificira audiokoder s 

malim kašnjenjem (Low Delay 

Audio Coder), koji je izveden iz 

MPEG-2/4 AAC. 

- kompresija tišine CELP (Code 

Excited Linear Prediction); 

taj alat za kompresiju tišine 

smanjuje prosjeèni broj izlaznih 

bita, zahvaljujuæi kompresiji uz 

niski broj bita za tišinu. 

U enkoderu se upotrebljava 

detektor glasovne aktivnosti, koji 

tvori razliku izmeðu dijelova s 

normalnom govornom aktivnosti i 

onih s tišinom i pozadinskim 

šumom. Za vrijeme normalne 

govorne aktivnosti primjenjuje 

se CELP-kodiranje u MPEG-4 

version1, a tzv. umetnuti opisivaè 

tišine SID (Silence Insertion 

Descripter) omoguæuje kodiranje 

sa smanjenim brojem bita. 

- postupak HVXC (Harmonic Vector 

Excitation Coding), tzv. promjenjivi 

mod broja bita, u MPEG-4 

version 2, omoguæuje da se 

dijelovi informacija bez govora 

izdvoje od signala koji nisu 

glasovni, pa se za kodiranje tih 

negovornih dijelova upotrebljava 

smanjeni broj bita. 

Ovo nije konaèan popis svih novih 

koncepata, jer se i dalje sve novim i 

novim inovacijama pokušava utjecati na 

sve dijelove kompresijskoga procesa, sa 

željom još veæeg smanjenja digitalnih 

podataka uz zadržavanje što bolje 

kvalitete u prijenosu. 

Neiscrpan izvor struènih podataka o 

kompresiji nalazi se na Internetu 

(Google), s velikim brojem èlanaka, koji 

su svima dostupni. 




antene 

Piše: Mladen Petroviæ, 9A4ZZ 

Vertikalna KV multiband-antena 

V8 – 9A4ZZ 

Vertical HF Multiband-antenna V8 - 9A4ZZ 

Uvod 

Radeæi na konstrukciji veoma kratkih 

antena, odluèio sam napraviti KV multiband-antenu, 

prikladnu za portabl rad i 

fiksni rad, po ugledu na komercijalne 

radioamaterske antene. Primijenio sam 

rješenja, koja se upotrebljavaju veæ duže 

vremena za kratke antene, moje inovatorske 

ideje te sam naèinio jednostavnu 

(samo po mehanièkoj konstrukciji) KV 

multiband-antenu. Poznato je da je vertikalna 

antena povoljna za DX rad zbog 

niskog kuta zraèenja, pa sam takvu konstrukciju 

i izabrao. 

Izradu kratke vertikalne DX antene, 

upotrebljivu za cijelo KV podruèje, poèeo 

sam 2005. god., a veæ iste godine izložio 

sam ju na ZagrebFestu na Jarunu, a 

2006. god. na sajmu u Holicama i na 

Jarunu (održao sam kratke prezentacije 

antene te objasnio njezin rad). Tijekom 

godine dana upotrebe antena je pokazala 

dobre rezultate na svim KV podruèjima. 

Tvrtke koje proizvode KV antene 

nude kratke vertikalne KV multibandantene 

koje su visine 6 do 7 m, prikladne 

za portabl rad, kao i za 

postavljanje u ogranièenom prostoru. 

Radi lakše prodaje, tj. postavljanja, 

te se antene ne sidre, vitke 

su i lagane, upotrebljavaju trapove 

i imaju jako reducirani protuuteg, ili 

ga uopæe nemaju (što im smanjuje 

uèinkovitost, posebno na nižim podruèjima 

i imaju malu širinu podruèja). 

Zajednièko za sve takve antene je, 

da je antena za 80-metarsko podruèje 

rezultat konstrukcije antene za 

viša podruèja. Sastoji se od trapova 

koji ne zraèe i dobiva se samo dobar 

VSWR za moguænost upotrebe 

antene i za 80-metarsko podruèje, uz 

malu uèinkovitost i malu širinu 

podruèja. U mojem rješenju antene 

za pojedina podruèja su razdvojene, 

te nema potrebe za trapovima. 

Slika 2. – Raspored struja: a) na èetvrtvalnoj anteni, 

b) na krakoj anteni, 

c) na anteni s umetnutim zavojnicama i kapacitetom na vrhu 

Slika 1. – Naèelna shema multiband-antene 

Princip rada 

Temelj moje vertikalne KV multibandantene 

V8 – 9A4ZZ je uèinkovita konstrukcija 

antene za 80-metarsko podruèje, 

visine 6,5 m, a antene za ostala viša 

podruèja dodani su toj konstrukciji (sl. 1.). 

Za razliku od komercijalnih multibandantena 

takvog tipa, moja antena nema 

trapove, nego rezonantne vodièe za 

svako podruèje, reda vrijednosti 0,25 λ. 

Antena je tipa ground plane, ima veliki 

antenski protuuteg, što je èini uèinkovitom. 

Napajanje je u jednoj toèki, paralelno, 

koaksijalnim kabelom 50 Ω, za sva 

podruèja i automatski je prilagoðena bez 

dodatnih elemenata za prilagoðavanje. 

Antena V8 – 9A4ZZ kombinacija je 

antene za 80-metarsko podruèje visine 

0,08 λ i antene za viša podruèja visine 

do 0,25 λ, spojenih kao rezonantni 

odsjeèci. Antena za 80-metarsko podruèje 

www.hamradio.hr 27

mehanièki nosi antene za viša podruèja. 

Buduæi da je antena za 80-metarsko 

podruèje kratka, pri konstruiranju se 

mora voditi raèuna o najveæem moguæem 

smanjenju gubitaka. To se postiže 

tako što antena 

- mora imati kvalitetan protuuteg, 

- mora se postiæi jednolika raspodjela 

struje uzduž antene, 

- mora imati kvalitetnu zavojnicu s 

velikim Q-faktorom, 

- mora biti postavljena što dalje od 

metalnih objekata. 

Da bismo dobili što uèinkovitiju 

vertikalnu antenu za 80-metarsko 

podruèje, mehanièke visine reda vrijednosti 

0,1 λ, moramo postiæi što veæu 

površinu ispod krivulje raspodjele 

struje koja izravno odgovara uèinkovitosti 

zraèenja. Za visinu od 0,25 λ, 

to je površina ispod èetvrtine sinusoide. 

U mome rješenju to je nepravilni, 

uspravni pravokutnik, koji za visinu 

od 0,1 λ ima površinu približnu kao 

površina ispod sinusoide kod 0,25 λ 

antene. Antene za viša podruèja imaju 

raspodjelu struje kao na 0,25 λ (sl. 2.). 

Takva se raspodjela struje postiže: 

- helikoidnim namotajem u donjem 

dijelu antene kojim se poveæava 

trbuh struje, 

- umetanjem zavojnice s velikim 

Q-faktorom na dvije treæine visine, 

kako bi se antena produljila, tj. 

"podigao" trbuh struje i održala 

jednolika raspodjela struje prema 

jakosti u osnovi antene, 

- kapacitivnim završetkom na 

vrhu antene, tzv. produžnim 

kapacitetom ili "kapom" 

(engl. top-hat, šešir na vrhu), 

koji omoguæava da struja na vrhu 

antene ne bude nula, nego ima 

takvu vrijednost da se održi 

jednolika raspodjela struje 

uzduž antene. 

Zbog toga je površina ispod krivulje 

raspodjele struje na anteni približno 

jednaka kao za antene visoke 0,25 λ, 

iako je mehanièki dugaèka samo 6,5 m. 

Osim toga antena je mehanièki 

"debela" (promjera je 55 do 65 mm), s 

obzirom na njezinu visinu 6,5 m, što 

antenu elektrièki produljuje, a ima veæu 

površinu. To joj takoðer poveæava 

uèinkovitost i širinu podruèja. To je 

glavni problem kratkih komercijalnih 

antena. Takoðer, antena ima kvalitetan 

antenski protuuteg od 8 žica, duljine 

8 m. Ako nije moguæe postaviti tako 

veliki protuuteg, antena æe dobro raditi 

i s èetiri radijala. 

Rezonantne antenske žice za viša 

podruèja postavljene su vertikalno od 

"kape" na vrhu antene, do podnožja 

antene. Antena za 40-metarsko 

podruèje produžena je produžetkom 

(engl. linear loading) duljine 0,25 λ, 

antene 

Slika 3. – Omjer stojnih valova (VSWR) za pojedina podruèja 



dok su antene za 30, 20, 7, 15, 12 i 

10-metarsko podruèje naèinjene od 

rezonantnih odsjeèaka približne duljine 

0,25 λ. 

Utjecaj je antene za 80-metarsko 

podruèje malen prema antenama za viša 

podruèja, a upotrebljava se i dio antene 

za 80-metarsko podruèje za prilagoðavanje 

antena za viša podruèja. Antenski 

rezonantni vodièi za 15 i 10-metarsko 

podruèje spojeni su na masu antene. 

Ugaðanje antene 

Prvo se ugaða antena za 80-metarsko 

podruèje. Naðe se toèka napajanja 

s najmanjim VSWR-om na helikoidnom 

dijelu, oko 30 zavoja od dna, i to za frekvenciju 

višu od željene za oko 100 kHz 

(jer æe se dodavanjem ostalih vodièa 


Slika 4. – Gornji dio antene 

Slika 5. – Podnožje antene 

antene 

struktura proširiti i antena æe postati 

elektrièki dulja, te æe biti rezonantna na 

nešto nižoj frekvenciji). Ostali vodièi za 

druga podruèja pri tome nisu spojeni. 

Potom se ugaða antena za 40-metarsko 

podruèje, i to tako da se vertikalni 

antenski vodiè za to podruèje spoji u istu 

toèku gdje je spojen koaksijalni napojni 

vod za 80-metarsko podruèje. Sada se 

provjeri da li je dobar VSWR na željenoj 

frekvenciji, npr. na 7,050 kHz. Ako nije, 

može se popraviti duljina žice produžetka 

ili se spaja u neposrednoj blizini 

mjesta na kojem je VSWR najmanji. 

Antenske žice za 30, 20, 17, i 10-metarsko 

podruèje se spajaju u istu toèku 

gdje je spojen napojni vod, te se i one 

mogu spojiti na toèku s najmanjim 

VSWR-om. Za 15 i 10-metarsko podruèje 

antenski rezonantni vodièi se 

spajaju u osnovi antene na masu. 

Kada su ugoðene antene za sva 

podruèja izborom mjesta na 

helikoidnoj zavojnicu, ugaðanje se 

može ponoviti još jednom; odnosno 

popraviti duljina antenskih 

vodièa pomicanjem uèvršæivaèa 

izolatora, cjevèica za skraæenje, 

ako je došlo do odstupanja za neko 

od podruèja. Posebno na višim 

frekvencijama, npr. na 28 MHz, i 

mala promjena duljine vodièa ili 

njihova položaja, utjeèe na ulaznu 

impedanciju, te je teže ugaðanje. 

Antena se napaja u jednoj toèki 

koaksijalnim kabelom 50 Ω i 

automatski je prilagoðena za 

spomenuta podruèja. Na taj je 

naèin rad na višim podruèjima 

uèinkovit, jer nema trapova ni 

skraæenja. Antenski se protuuteg 

postavlja prije ugaðanja. Na sl. 3. 

su dani podatci o VSWR-u za 

pojedine frekvencije, osim za 

10-metarsko podruèje, za koji se 

prilagoðenje popravi kod odašiljaèa. 

Tehnièki podaci V8 – 9A4ZZ antene 

Visina 6,5 m 

Impedancija u toèki napajanja 50 Ω 

VSWR 1,5:1 (ili manje) 

Konstrukcija antene 

Antena je visine 6,5 m, a sastoji se od 

antenskoga izolatora od PVC cijevi, 

duljine 0,5 m i promjera 50 mm, AlMgSi 

cijevi promjera 55 mm, duljine 0,5 m. 

U njenom podnožju je postavljena PVC 

cijev promjera 65 mm, duljine 2,2 m, na 

koju je helikoidno namotano 90 zavoja 

bakrene trake, širine 10 mm, s razmakom 

(korakom) 10 mm. Spojena je u nastavku 

s AlMgSi cijevi, promjera 55 mm i 

duljine 2,5 m. 

Potom je umetnuta zavojnica od 12 

zavoja na PVC cijevi promjera 65 mm, 

duljine 0,4 m, od koaksijalnoga kabela 

RG58, èiji su krajevi kratko spojeni. 

Nakon toga spojena je AlMgSi cijev 

promjera 55 mm, duljine 1,5 m, na koju 

je postavljena kapacitivna "kapa" od 

èetiri komada AlMgSi cijevi, promjera 

20 mm, duljine 1,5 m, na osam strana 

s kracima 0,72 m. To je konstrukcija 

antene za 80-metarsko podruèje. 

Na "kapi" su prièvršæeni antenski 

vodièi od izolirane upletene Cu žice, 

presjeka 2,5 mm 2 , za sedam podruèja: 

10, 12, 15, 17, 20, 30 i 40-metarsko. 

Antenski protuuteg sastoji se od 

osam PVC žica, 1,5 mm 2 , duljine 8 m. 

To uzemljenje može biti i kraæe ako 

nema prostora. U tom sluèaju potrebno 

je poveæati broj vodièa za dvostruko. 

Ako antenu postavimo na limeni krov 

dovoljno je masu antene spojiti s masom 

krova. 

Opisana se antena sidri na dvije 

treæine visine, na tri strane. 

Antena se sastoji od tri dijela, od 

kojih je najdulji 2,5 m (tako da se može 

upotrijebiti i u portabl radu i sl). Na 

fotografijama (sl. 4. do sl. 6.) vidi se 

izgled antene, a na slijedeæim su 

crtežima prikazani detalji konstrukcije 

antene. 

Donji dio antene za 80-metarsko 

podruèje je prikazan na sl. 7a. Sastoji se 

od PVC izolatora koji je vijkom spojen 

s aluminijskom cijevi. Ona ima osam 

rupa kroz koje se provlaèe èetiri vijèane 

šipke FeZn za uèvršæivanje vertikalnih 

antenskih vodièa za gornja podruèja. 

Dopuštena snaga 

Širina radnog podruèja pri 

VSWR 2:1 i manje, 

1 000 W 

na 10, 12, 15, 17, 20, 30 

i 40-metarsko podruèje 

pokriveno cijelo podruèje 

na 80-metarskom podruèju širina podruèja je 80 kHz 

Dobitak 0 dBd 

Dijagram zraèenja kružan 

Polarizacija vertikalna 

www.hamradio.hr 29

Aluminijska cijev je spojena s PVC cijevi, 

na koju su namotani helikoidni navoji od 

bakrene vrpce i spojeni na masu konektora 

SO239. On je masa antene, pa tu 

se spajaju i radijali antenskog protuutega. 

Vruæi kraj konektora SO239 spojen 

je na 30-i navoj s koaksijalnim kabelom 

RG58, kratko spojenim na obje strane. 

Svi dijelovi koji ulaze jedan u drugi prikazani 

su u presjeku. 

Gornji dio antene za 80-metarsko podruèje 

prikazan je na sl. 7b. Postavlja se 

na srednji dio antene, kojega èini PVC 

cijev, na koju je namotana zavojnica od 

koaksijalnoga kabela, kratko spojenoga 

na obje strane i galvanski spojena sa 

srednjom i gornjom aluminijskom cijevi. 

Gornja aluminijska cijev na vrhu ima 

osam rupa kroz koje se provlaèi èetiri 

Duljine antenskih dijelova za pojedina podruèja 

antene 

Slika 7. – a) Detaljan nacrt donjega dijela antene za 80-metarsko podruèje, 

b) gornji dio antene za 80-metarsko podruèje, 

c) srednji dio antene za 80-metarsko podruèje. 

aluminijske cijevi koje èine "kapu", a 

ujedno služe kao nosaèi vertikalnih 

antenskih vodièa za gornja podruèja. 

Srednji dio antene za 80-metarsko 

podruèje prikazan je na sl. 7c. Naèinjen 

je od aluminijske cijevi koji se uèvršæuje 

na PVC cijev s helikoidnim navojem, s 

kojim se galvanski spaja. Takoðer je prikazana 

aluminijska cijev i FeZn vijak. 

Aluminijske cijevi se upotrebljavaju za 

"kapu", a FeZn vijak se upotrebljava 

za uèvršæivanje vertikalnih antenskih 

vodièa. 

Zakljuèak 

Prednosti V8 – 9A4ZZ KV multibandantene 

u odnosu na komercijalne antene 

sliène visine i namjene su: 

- mnogo veæa uèinkovitost na 

80-metarskom podruèju (jer antena 

za 80-metarsko podruèje nije 

nastala stavljanjem trapova za viša 

podruèja, nego posebnom konstrukcijom 

s velikom efikasnošæu), 

- ima šire radno podruèje, 

- na višim podruèjima duljine antene 

su 0,25 λ, te je uèinkovitija od 

komercijalnih antena koje su 

skraæene trapovima 

(koji unose gubitke i mogu stvarati 

probleme u radu), 

- automatski je ugoðena na svim 

podruèjima, 

- ima mehanièki jednostavnu 

konstrukciju, 

- antenu može postaviti (podiæi i 

spustiti) samo jedna osoba. 

www.hamradio.hr/9a4zz 

Antenski dio 40-metarsko 30-metarsko 20-metarsko 17-metarsko 15-metarsko 12-metarsko 10-metarsko 

Gornje plastièno uže* 10 cm 10 cm 138 cm 198 cm 313 cm 320 cm 407 cm 

Vertikalni vodiè 617 cm 610 cm 425 cm 320 cm 309 cm 223 cm 215 cm 

Horizontalni vodiè 95 cm 97 cm 63 cm 75 cm 65 cm 

Donje plastièno uže* 260 cm 10 cm 55 cm 81 cm 78 cm 

Horizontalni gornji vodiè 43 cm 

Vertikalni produžni vodiè 344 cm 

* Uraèunat i izolator 



Popis materijala 

- AlMgSi cijevi promjera 55 mm, duljine 2,5 m (1 kom.), 




- PVC cijevi promjera 65 mm, duljine 2,2 m (1 kom.), 

- PVC cijevi promjera 65 mm, duljine 0,4 m (1 kom.), 

- PVC cijevi promjera 50 m, duljine 0,5 m (1 kom.), 

- Cu traka 0,5 mm × 10 mm, duljine 18 m, 

- koaksijalni kabel RG58, duljine 3 m, 

- Cu žica, 2,5 mm 2 , upletena, izolirana PVC, duljine 35 m, 

- Cu žica, 1,5 mm 2 , upletena, izolirana PVC, duljine 64 m, 

- izolatori, jajasti ili sl. (14 kom.), 

- FeZn šipke promjera 10 mm, duljine 1 m (4 kom.), 

- FeZn kuke, duljina 100 mm × 6 mm (3 kom.), 

- INOX vijci M6 mm, duljine 90 mm (9 kom.), 

- INOX obujmica promjera 70 mm (2 kom.), 



- plastièno uže, duljine 20 m za prièvršæenje antenskih žica, 

- plastièna užad za sidrenje 3 × 15 m, s kolcima. 


antene 

Rezultati KV natjecanja 

Rezultati Tesla 150 kupa 

Ovo natjecanje organizirao je HRS 

povodom proslave 150-e godišnjice 

roðenja velikoga hrvatskog znanstvenika 

Nikole Tesle. Nažalost, nes(p)retno 

izabran termin usred ljeta i slaba promidžba 

doveli su do toga da je odaziv 

postaja u ovom natjecanju bio više nego 

katastrofalan. Primili smo samo 13 (trinaest) 

natjecateljskih dnevnika. U nastavku 

možete proèitati rezultate. Svi 

sudionici koji su poslali natjecateljske 

dnevnike dobit æe diplome, a prvoplasirani 

u svakoj kategoriji plakete s likom 

Nikole Tesle. 

Jedan operator, svi opsezi, samo RTTY 

Poz. znak QSO QSOp Množ. Ukupno 

9A7R 102 297 2 598 

*SP5ECC 2 20 1 20 

Jedan operator, svi opsezi, miješano 


S59ZZ 143 661 10 6 610 

*9A2BW 22 122 8 976 

*S51DX 60 169 5 845 

S56A 38 116 5 580 

*9A3SM 14 55 3 165 

*S57DX 43 102 1 102 

*9A2VN 3 30 2 60 

Jedan operator, svi opsezi, samo SSB 


*9A2GS 18 156 14 2 184 

*9A5BTP 26 84 4 336 

Više operatora 


9A5D 82 323 17 5 491 

9A7T 51 215 16 3 440 

Kalendar KV natjecanja 

STUDENI 2006. 

4 – 5. 11. 1200-1200 Ukrainian DX Contest CW/SSB/RTTY 

11 – 12. 11. 0000-2359 Worked All Europe DX-Contest RTTY 

11 – 12. 11. 1200-1200 OK/OM DX Contest CW/SSB 

11 – 12. 11. 0700-1300 Japan International DX Contest SSB 

18 – 19. 11. 1200-1200 LZ DX Contest CW/SSB 

18 – 19. 11. 2100-0100 RSGB 1.8 MHz Contest CW 

25 – 26. 11. 0000-2359 CQ WW DX Contest CW 

PROSINAC 2006. 

1 – 3. 12. 2200-1600 ARRL 160 Meter Contest CW 

9 – 10. 12. 0000-2400 ARRL 10 meter Contest CW/SSB 

16. 12. 0000-2400 OK DX RTTY Contest RTTY 

16. 12. 0000-2359 RAC Canada Winter Contest CW/SSB 

16 – 17. 12. 1400-1400 Croatian CW Contest CW 

26. 12. 0830-1059 DARC XMAS-Contest CW/SSB 

30 – 31. 12. 1500-1500 Stew Perry Topband Distance Challenge CW 

SIJEÈANJ 2007. 

Slika 6. – Izgled podignute antene 

1. 1. 0000-2100 HA -Happy New Year Contest CW/SSB 

1. 1. 0800-1100 SARTG New Year Contest RTTY 

1. 1. 0900-1200 AGCW HNYContest CW 

5. 1. 2000-2300 EU CW 160 m Contest CW 

6. 1. 0400-0700 EU CW 160 m Contest CW 

20 – 21. 1. 1200-1200 HA DX Contest CW/SSB 

27 – 28. 1. 0000-2359 CQ WW 160 m DX Contest CW 

27 – 28. 1. 0600-1800 REF Contest CW 

27 – 28. 1. 1300-1300 UBA DX Contest SSB 

www.hamradio.hr 31

Rezultati IOTA natjecanja 2006. 

Ovo natjecanje sigurno je najpopularnije KV natjecanje u 

sezoni godišnjih odmora. Postaje s hrvatskih otoka 

proteklih godina redovito su osvajale prva mjesta u svojim 

kategorijama. Ove godine je samo ekipa 9A7T/p, koja je radila 

po èetvrti put s otoka Trstenika, po treæi put osvojila prvo mjesto 

u svijetu u kategorija DX-ekspedicija na otok, malom snagom. 

Rezultati 9A postaja 

KV 

Poz. oznaka IOTA Otok Kategorija Broj veza Množitelji Bodovi 

9A7T/p EU136 Trstenik IOTA DXPN MS MIX 24H LP 1 851 374 4 967 094 

9A7B EU016 Braè IOTA FIX MS MIX 24H HP 2 045 266 3 543 918 

9A0R EU136 Krk IOTA FIX MS MIX 24H HP 530 129 589 014 

9A/OK6Y EU136 Krk IOTA FIX SOU MIX 12H LP 365 48 96 336 

9A/S54O EU136 Losinj IOTA DXPN SOU MIX 12H LP 168 30 32 400 

9A2VN EU136 KRK IOTA FIX SOU CW 12H HP 137 63 94 689 

9A/HG3X EU170 Pasman IOTA DXPN SOU SSB 12H LP 601 89 313 191 

9A/S57YX EU170 Silba IOTA DXPN SOU SSB 12H LP 330 66 142 164 

9A6A EU016 Hvar IOTA DXPN SOU SSB 12H QRP 125 52 60 684 

9A3KS SVIJET SOA MIX 24H LP 240 167 549 096 

9A5KV SVIJET SOU MIX 12H LP 426 74 202 020 

9A2HM SVIJET SOU MIX 12H LP 130 64 88 704 

9A5YY SVIJET SOU MIX 12H LP 59 18 7 938 

9A5Y SVIJET SOA CW 24H HP 1 378 247 2 295 618 

9A3B SVIJET SOA CW 24H LP 818 226 1 528 212 

9A5MT SVIJET SOU CW 12H LP 436 105 330 120 

9A2EY SVIJET SOU CW 12H LP 165 30 37 170 

9A6AJ SVIJET SOU SSB 24H LP 311 98 269 010 

9A1CMS SVIJET SOU SSB 12H LP 95 28 25 116 

9A5AND SVIJET SOU MIX 12H QRP 106 30 27 180 

9A8MM SVIJET SOU MIX 24H QRP 41 12 3 924 

Legenda: IOTA - postaje s otoka, 

SVIJET - postaje s kontinenta, MS - više operatora, jedan odašiljaè, 

HP - velika snaga, SO - jedan operator, 

LP - mala snaga, DXPN - DX-ekspedicija. 

Rezultati Ruskog DX natjecanja 2006. 

Ovo natjecanje je sve popularnije velikim dijelom i zbog 

toga što organizator vrlo brzo obradi i objavi rezultate 

te podijeli diplome i plakete. Naši natjecatelji su poslali 22 

dnevnika za plasman i jedan dnevnik za kontrolu. Rezultati su 

vrlo dobri: 9A5X je prvi u svijetu na 80-metarskom opsegu, a 

ujedno je postavio i novi najbolji rezultat svih vremena na tom 

Rezultati 9A postaja 

Olujno nevrijeme koje zahvatilo naše krajeve tijekom natjecanja 

sprijeèilo je ekipu 9A1V u ponavljanju prvog mjesta, jer 

im je porušilo antene, a još su neke ekipe imale posljedice od 

istog nevremena. Potpune rezultate možete pogledati na web 

stranicama organizatora: 

http://iotacontest.com/contest/iota/2006/ finalScore.php. 

opsegu. Drugo mjesto na 15-metarskom opsegu osvojio je 

9A5Y. 9A1AA je osvojio treæe mjesto u kategoriji jedan operator, 

svi opsezi, samo CW, mala snaga. Plasman u top 10 su još 

ostvarili 9A5KV i 9A/VE3ZIK. Èestitke svima na odliènim rezultatima 

i èujemo se u Ruskom DX natjecanju 2007. godine. 

Poz. oznaka Kategorija QSO QSO bodovi DXCC Oblast Ukupno 

9A7T MOST 1 254 8 066 177 193 2 984 420 

9A60M MOST 485 3 052 109 110 668 388 

9A7P MOST 139 807 39 34 58 911 

9A3MR SOAB-MIX 78 218 28 23 11 118 

9A2NO SOAB-MIX-LP 368 3 309 31 127 522 822 

9A3KS SOAB-MIX-LP 143 887 37 61 86 926 

9A5CW SOAB-MIX-LP 122 689 38 25 43 407 

9A4BT SOAB-MIX-LP 65 476 25 31 26 656 

9A1AA SOAB-CW-LP 1 224 7 623 177 202 2 889 117 

9A/VE3ZIK SOAB-CW-LP 1 016 6 165 146 170 1 948 140 

9A8W SOAB-CW-LP 695 4 561 136 161 1 354 617 

9A2WJ SOAB-CW-LP 419 3 152 42 71 356 176 

9A6Z SOAB-SSB 68 494 22 36 28 652 

9A7KM SOSB-1.8 340 952 38 46 79 968 

9A5X SOSB-3.5 1 073 6 599 66 62 844 672 

9A7WA SOSB-3.5 86 453 29 24 24 009 

9A6A SOSB-7 221 882 41 31 63 504 

9A5V SOSB-14 210 1 066 49 29 83 148 

9A3ND SOSB-14 101 688 18 36 37 152 

9A5Y SOSB-21 465 2 680 69 47 310 880 

9A5KV SOSB-21 287 1 894 54 40 178 036 

9A2TE SOSB-21 89 544 32 21 28 832 

9A4R CHECKLOG 




Rezultati Ruskog DX natjecanja 2006. 

Europski rekordi 

KV 

Kategorija Poz. oznaka QSO Množitelji Bodovi Godina 

MOST UU7J 2 678 634 10 500 942 2005. 

MO2T UU7J 3 824 622 14 625 708 2006. 

SOAB-MIX UT7QF 2 385 590 9 635 880 2006. 

SOAB-MIX-LP DL5XJ 1 702 497 6 078 310 2003. 

SOAB-MIX-QRP LY9A 1 015 330 2 400 090 2005. 

SOAB-CW 9H1ZA 2 129 541 7 345 157 2005. 

SOAB-CW-LP EW8EW 1 568 496 4 798 800 2003. 

SOAB-SSB ES5TV 1 972 530 6 176 620 2004. 

SOAB-SSB-LP LZ9W 1 494 440 4 444 440 2004. 

SOSB-1.8 LY2IJ 760 106 515 584 2006. 

SOSB-3.5 9A5X 1 073 128 844 672 2006. 

SOSB-7 SO2R 1 402 156 1 340 820 2005. 

SOSB-14 9A9A 1 682 171 1 902 888 2005. 

SOSB-21 LY7Z 942 115 665 505 2003. 

SOSB-28 S53EO 1 126 127 825 881 2002. 

SWL LYR-794 1 373 459 4 461 939 2003. 

9A rekordi 

Kategorija Poz. oznaka QSO Množitelji Bodovi Godina 

MOST 9A7T 1 254 370 2 984 420 2006. 

SOAB-MIX 9A7P 1 143 325 2 426 125 1999. 

SOAB-MIX-LP 9A7T 1 414 467 4 688 213 2005. 

SOAB-CW 9A6DM 1 909 532 6 673 408 2005. 

SOAB-CW-LP 9A5Y 1 373 487 3 690 973 2002. 

SOAB-SSB 9A3NM 475 152 609 216 2005. 

SOAB-SSB-LP 9A2GA 124 93 72 168 2003. 

SOSB-1.8 9A2AJ 450 97 210 781 2005. 

SOSB-3.5 9A5X 1 073 128 844 672 2006. 

SOSB-7 9A4KA 191 68 68 476 2003. 

SOSB-14 9A9A 1 682 171 1 902 888 2005. 

SOSB-21 9A3AY 417 108 340 956 2005. 

SOSB-28 9A5KV 766 119 569 653 2002. 

9A topband lista (raðeni DXCC entiteti, bez “ugašenih” entiteta) 

Poz. oznaka 160 80 40 30 20 17 15 12 10 Ukupno 

9A7W 179 273 311 293 329 315 330 296 312 2 638 

9A1CCY 198 248 310 278 320 301 321 286 295 2 557 

9A2EU 157 266 303 282 323 303 320 282 303 2 539 

9A5CY 184 233 301 274 321 303 318 292 283 2 509 

9A2F 125 210 260 226 319 296 306 244 297 2 283 

9A2NO 107 178 271 265 311 288 304 212 274 2 210 

9A3JB 104 184 247 261 310 287 301 236 268 2 198 

9A3SM 100 215 281 233 313 252 307 207 274 2 182 

9A1CAL 112 205 245 207 320 271 310 212 292 2 174 

9A2TN 114 153 230 221 306 234 292 223 261 2 034 

9A2JK 70 140 204 176 305 240 296 234 281 1 946 

9A4W 72 249 277 140 301 125 304 53 271 1 792 

9A5T 55 135 258 85 265 186 263 182 216 1 645 

9A3KR 73 222 216 83 257 162 214 137 217 1 581 

9A2QP 18 94 179 127 262 212 247 211 211 1 561 

9A2YC 5 161 205 4 301 129 291 144 275 1 515 

9A1HBC 102 167 227 118 228 153 230 95 181 1 501 

9A2OM 6 43 73 0 335 171 327 47 292 1 294 

9A3IJ 32 111 156 93 233 88 241 16 223 1 193 

9A3MN 0 21 64 0 242 143 260 109 231 1 070 

9A1CKH 0 134 163 0 262 0 223 0 225 1 007 

9A5MT 53 70 196 1 181 24 213 25 209 972 

9A2RD 0 123 204 0 215 0 208 0 221 971 

9A2GA 0 48 51 0 75 0 57 0 147 378 

Ova lista bit æe povremeno objavljivana u èasopisu. Sve dopune šaljite na e-mail: 9a0hrs@hamradio.hr. 

www.hamradio.hr 33


Radioamaterske aktivnosti 

na hrvatskim otocima 

Iako smo u prošlom broju objavili pregršt informacija o radioamaterskom 

radu s hrvatskih otoka, brojne aktivnosti 

odvijale su se i nakon vremenskog okvira obraðenoga u tome 

prilogu. Raditi s radioamaterskom postajom s naših otoka, 

izazov je kojega mnogi prihvate i izvan uobièajene sezone, a 

katkada i u nepripremljenim situacijama. Strastvene operatore, 

"kontinentalce", dolazak na otok najèešæe dovede u stanje koje 

je nekome drugome teško objasniti i preko kojega oni olako ne 

prelaze. Taj radioamaterski adrenalin poznaju samo oni… 

Posebno mi je drago pomoæi inozemnim operatorima da 

ostvare svoje planove i iznenadne moguænosti glede aktivnosti 

s nekog od naših otoka. Thanks a lot for your help, my 

Brijuni-trip was succesfull!, piše mi Jenci, HA3FA, predsjednik 

budimpeštanske radioamaterske udruge. Radu s Brijuna 

prethodili su njegovi upiti da li su za rad s tog otoka potrebne 

policijska (!), radioamaterska i/ili dozvola Uprave NP Brijuni. 

Naime, on i Gabor, HA5UZ, kanili su iz Poreèa (kad su veæ tu) 

"skoknuti" na Veli Brijun (CI-139, EU-110), te ga, bez posebnih 

najava i priprema, "aktivirati". Ugodno se iznenadio kada sam 

mu poslao moju "prijepisku" s odgovornima iz NP Brijuni iz koje 

je vidljivo da nema prepreka za taj oblik radioamaterske 

aktivnosti. Inaèe, Jenci se nalazio u poveæoj športskoj grupi u 

Istri, a ostali èlanovi komentirali su da æe na Brijune po tako 

lošemu vremenu poæi samo dva luda radioamatera… Radili su 

SSB (ali i CW!) nekoliko sati (14. rujna 2006.) a mnogi su im 

tijekom veza rekli Thanks for new one! Posebno se zahvaljuju 

NP Brijuni èijom su dobrotom mogli rabiti elektriènu energiju za 

njihov ICOM 737. 

- Poznati IOCA-par Aniko, HA5TAA, i Feri, HA5AZZ, 

"pretplaæeni" su na naše more i njegove otoke. O njihovim 

srpanjskim IOCA aktivnostima pisali smo u prošlom broju. 

No, naknadno su opet došli i to u murterska Jezera: 

Planiramo doæi s našim prijateljem. On nikada nije vidio 

more, a mi æemo iskoristiti priliku te 'aktivirati' barem dva 

otoka, piše Aniko. Bili su aktivni od 14. do 17. rujna, a 

YL Aniku èuli smo s Pašmana, CI-085, tijekom održavanja 

radioveza s postajama iz Japana. 

- Neumorni barba Tom, 9A2AA, uz dvojac Boki, 9A3KB, i 

Livio, 9A3KS, opet je bio u akciji po IOTA skupini EU-110, 

i to od 19. do 25. rujna. Izmeðu 

ostalih, "pali" su Piruzi Veli i Mali, 

Lunga, Lakal, Reverol, Regata, 

Žontuja, Barbaran, Fržital, Altijež, 

Veli Školi, Muntrav, … 

- U vrijeme pisanja ovoga priloga 

(19. studenoga 2006.) Tom, 

9A2AA, nakon boravka i rada s 

Korèule, "skoknuo" je i na neke 

nove zanimljive lokacije istoèno 

od toga otoka: Škrpinjak (CI-622) 

kod Sutvare i Stupe Male 

(CI-623) kod Majsana. 

- Neno, 9A5AN, i njegova slovaèka 

ekipa, YL Tami, OM5MF, Lubo, 

OM5ZW, i Rudy, OM3PC, bili su 

aktivni s Vele Palagruže, CI-084, 

EU-090, od 2. do 9. rujna. 

Na njihovoj web stranici 

www.palagruza.net mogu se 

vidjeti lijepe fotografije uz 

potankosti o toj ekspediciji. 

IOCA 

Na žalost cijele ekipe, do Galijule nisu došli… 

- Proèitavši najavu o gornjoj ekspediciji, Jirka, OK1DRX, me 

je obavijestio da æe vjerojatno tijekom odmora (a to je 

upravo padalo u vrijeme boravka gornje ekipe na 

Palagruži) s obitelji jedrilicom svratiti na taj naš otok, no 

bojao se da æe ekipa iz Slovaèke negodovati. Nakon 

razgovora s Nenom, 9A5AN, poslao sam mu ohrabrujuæi 

odgovor, tako da je s Vele Palagruže, sav oduševljen, 

održao nekoliko, za njega dostatnih radioveza. 

- I ove godine èlanovi Radioklubova Karlovac i Duga Resa, 

Branko (9A3LD), Vlado (9A4LT), Laci (9A3PG), Željko 

(9A6JWF), Hrvoje (9A4HE) i Damir (9A3AR), organizirali 

su ekspediciju na naše otoke. Cilj im je bila IOTA skupina 

EU-170, s bazom na otoku Žutu (CI-154), gdje su boravili 

od 29. rujna do 1. listopada 2006. godine. Pod oznakom 

9A1C/p i 9A1CEP/p "aktivirali" su otoke Ravnu Siku, 

Babuljaš Mali (CI-614), Bisage Male (CI-570) i Vele 

(CI-415), Maslinjak, Galijolicu (CI-277). Ako netko kani u 

te vode, preporuèamo našega barbu Milu Stipanova iz 

Pirovca, kaže mi Branko, 9A3LD, dodajuæi da ih je barba 

Mile sa svojom 10-metarskom barkom, za skromna 

sredstva, tri dana vozio kuda god su oni htjeli. Ništa mu 

nije bilo teško. Slobodno ga nazovite na 022/ 467-087, 

poruèuje zadovoljno Branko. 

- O iskustvima i dogaðanjima tijekom IOCA Tour 2006, u 

kojem su sudjelovali Chris (DL9CHR), Georg (DL1GEO), 

Heli (DH1ABC), Wolfgang (DJ3MWB), Wolf (DG0DE) te 

moja malenkost (Emir, 9A6AA), moæi æete proèitati u 

nekom od sljedeæih brojeva èasopisa. Samo napomena 

da je ekipa boravila u NP Kornati, od 7. do 14. listopada 

2006. godine, te da je ekspedicija bila izuzetno uspješna, 

zahvaljujuæi, izmeðu ostaloga i razumijevanje odgovornih 

iz Parka. "Aktivirano" je 20 otoka, a veæina od njih po prvi 

puta, uz druženje i doživljaje koji se ne zaboravljaju. 

U prošlom broju èasopisa objavili smo nastavak IOCA liste, 

a zadnji otok je bio Galovac, CI-604. U meðuvremenu su, zbog 

poveæane aktivnosti naših "aktivatora", na IOCA listu stavljeni 

sljedeæi otoci: 

IOCA otok smještaj koordinate 

CI-605 Lakal ispred Vrsara 45°09,6N 13°35,8E 

CI-606 Reverol zapadno od Funtana 45°10,5N 13°35,0E 

CI-607 Regata jugozapadno od Poreèa 45°12,7N 13°35,2E 

CI-608 Žontuja jugozapadno od Poreèa 45°12,4N 13°35,1E 

CI-609 Barbaran zapadno od Poreèa 45°13,8N 13°35,4E 

CI-610 Karbula zapadno od Poreèa 45°13,6N 13°35,1E 

CI-611 Muntrav pored Sv. Andrije 45°04,0N 13°37,7E 

CI-612 Piruzi (Veli) pored Sv. Andrije 45°03,6N 13°38,6E 

CI-613 Piruzi (Mali) pored Sv. Andrije 45°03,6N 13°38,4E 

CI-614 Babuljaši (Mali) sjeveroistoèno od Žuta 43°52,6N 15°21,3E 

CI-615 Ravna Sika istoèno od Bisaga Velih 45°52,1N 15°21,5E 

CI-616 Bisaga pored Mane 43°48,6N 15°17,2E 

CI-617 Bisagica pored Mane 43°48,2N 15°17,7E 

CI-618 Babuljaši (Mali) pored Mane 43°48,1N 15°17,6E 

CI-619 Babuljaši (Veli) pored Mane 43°48,0N 15°17,3E 

CI-620 Rašipiæ pored Rašipa Veli 43°47,0N 15°18,3E 

CI-621 Sestrica Mala pored Sestrica Velih 43°51,0N 15°13,1E 

CI-622 Škrpinjak kod Sutvare 42°56,5N 17°11,8E 

CI-623 Stupe Male kod Majsana 42°57,8N 17°11,8E 




IOCA honor roll 

Ovdje objavljujemo redoslijed "lovaca" 

koji imaju više od 100 potvrðenih otoka. 

Razdvojili smo domaæe od inozemnih 

operatora jer smatramo da su naši u mnogo 

povoljnijem položaju te da je to dostatan 

razlog za postojanje dviju odvojenih kategorija. 

Takoðer, iz istih razloga razdvojili smo domaæe od inozemnih 

operatora kada su u pitanju "aktivatori". 

Honor roll 

Domaæi "lovci" 

Br. Pozivna oznaka Ime (naziv) Broj otoka 

1. 9A6R Renko Kirigin - Renny 467 

2. 9A5CY Dean Milde 452 

3. 9A2GF Ivo Bonaèiæ 407 

4. 9A2AA Tomislav Dugeè - Tom 405 

5. 9A1CCY Radioklub "Jan Hus" 353 

6. 9A4SS Stjepan Španiæ - Steve 336 

7. 9A3SM Mato Samardžiæ 332 

8. 9A2JG Borivoje Djordjeviæ - Koki 319 

9. 9A3JB Marinko Marušiæ 231 

10. 9A1BOP Radioklub Osijek 229 

11. 9A2WJ Milan Drliæ - Daki 221 

12. 9A3NM Saša Pokorni 216 

13. 9A2NO Davorin Ištvanoviæ - Dino 215 

14. 9A2TN Franjo Kokoriæ - Koki 209 

15. 9A7N Nenad Kosoviæ - Neno 207 

16. 9A6SUH Slaven Franiæ 206 

17. 9A5ZP Željko Pavloviæ 202 

18. 9A4KW Krešimir Viduka 163 

19. 9A6DR Dubravko Rajnoviæ - Dubi 152 

20. 9A8A Stjepan Ðurin - Mark 146 

21. 9A6BND Branko Gracin 140 

22. 9A1DX Ðuro Ivanoviæ 135 

23. 9A7W Ozren Nikšiæ - Ogi 116 

24. 9A1R Rafael Koci - Raf 101 

Inozemni "lovci" 


1. DJ3XG Rudiger Helm 309 

2. YT7DX Jaroslav Jašo 307 

3. S52KM Hinko Javernik 261 

4. S51RU Marjan Kaliè 223 

5. ON4CAS Egbert Hertsen 216 

6. 4Z4DX Dov Gavish 207 

7. ON4ON Danny Commeyne 201 

8. OH3GZ Jukka Kovanen 200 

9. SP5TZC Janusz Paluch 191 

10. IV3ZOF Franco Zorzenon 190 

11. T94GB Drago Grabner 183 

12. RA3RGQ Sergej V. Kozhevnikov 171 

13. DK2UA Gerhard Schwarz 152 

14. DL8DXL Fred Grimm 150 

15. DL1BKI Brigitte Moller 122 

16. DL3ARK Lutz Bergmann 119 

17. G0MSM Ronald M. Cooper 112 

18. DL3EA Ralf Kopetzky 111 

19. YT7TY Boško Milankov 100 


IOCA 

Prijamni (SWL) operatori 


1. DE0MST Fredy Stippschild 255 

2. UA3-147-412 Eugene Shelkanovtcev 147 

IOCA "aktivatori" s više od 20 "aktiviranih" otoka 

Domaæi "aktivatori" 


1. 9A2AA Tomislav Dugeè - Tom 279 

2. 9A6AA Emir Mahmutoviæ 100 

3. 9A3KS Livio Matošoviæ 55 

4. 9A4OP Oto Predaniæ 50 

5. 9A3KB Borislav Santini 48 

6. 9A7N Nenad Kosoviæ - Neno 44 

7. 9A5AN Rotter Nenad 41 

8. 9A5CY Dean Milde 38 

9. 9A5ID Ewald Hargarter 35 

10. 9A7Z Luka Tomoviæ 23 

11. 9A3VM Matija Vierda - Matko 20 

11. 9A4KF Milan Milièiæ 20 

11. 9A5KV Alfred Raguž 20 

Honor roll lista inozemnih "aktivatora" još nije ažurirana, pa 

je kao takvu neæemo objaviti. 

I na kraju, nešto u svezi suradnje našeg IOCA programa s 

poznatom IOTA-om. 

Mnogi od vas su veæ bili na IOTA stranici (http://www. 

rsgbiota.org). Poželite li saznati koji se otoci nalaze u kojoj od 

IOTA skupina, potrebno je na toj stranici, u gornjem desnom 

kutu (kod: To find an island group's details, enter it's reference 

number) upisati željeni IOTA broj. Upišete li, npr., EU-170, tada 

æete na kraju ispisa pripadajuæih otoka, kod "Note", pronaæi i 

sljedeæu reèenicu: A full listing of Croatian IOTA counters is 

provided in the Islands Of Croatia Award (IOCA). List available 

from the IOCA web-site at http://www.inet.hr/9a6aa/IOTA/ 

list.htm, što smatramo velikim uspjehom i priznanjem za IOCA 

program. Navedeno možete pronaæi i kod ostalih naših IOTA 

skupina, osim EU-090, gdje je broj otoka veæ odreðen (Vela i 

Mala Palagruža i Galijula). 

Želimo vam puno ugodnih trenutaka sudjelujuæi u IOCA 

programu Hrvatskoga radioamaterskog saveza! 

Ekipa 9A1C bila je aktivna i s jednog od naših Maslinjaka (CI-511). 

www.hamradio.hr 35

Uvod 

Spuštajuæi se stotinjak metara niz 

stjenovitu padinu, ugledao sam niz šatora 

i malenih straæara – pogled koji me na 

trenutak ispunio osjeæajem nemira. 

Odozgo, izbjeglièki logor izgledao je 

golem. Ovdje (i u dva ili tri obližnja logora) 

više od 200 tisuæa Saharawi izbjeglica 

provodili su svoje jadne živote, a 

meðu njima i mnogo djece. Saharawi, 

narod iz zapadne Sahare, èvrsto je 

vezan za golo kamenje svoje pustinjske 

zemlje i žive u nadi da æe referendumom, 

što ga Ujedinjeni narodi nastoje 

provesti, moæi odluèiti o njenom buduæem 

statusu, iako sam Bog zna kada 

æe Maroko to dopustiti. Ovaj put, 30 000 

QSO-a održanih s lokacije udaljene 

400 km, dobilo je drugaèije znaèenje 

od onoga na koje smo navikli. Ne samo 

da æe to biti nova zemlja za mnoge 

DX-ovce, veæ i nešto znaèajno za one 

koji su prisiljeni živjeti u progonstvu 

daleko od svog zavièaja. Pred oèima su 

mi slike golemog logora u Rabuniju 

usred spržene kamenite pustinje izmeðu 

južnih obronaka koji oznaèuju granice 

Alžira, Mauritanije i bivše španjolske 

Sahare. Ta mi je slika ostala usaðena u 

svijesti usprkos svim poteškoæama koje 

smo imali po povratku na aerodrom 

Tindouf u Alžiru. Tih proteklih osam dana 

u "srcu" Sahare vratili su mi osjeæaj za 

vrijednost svih obiènih stvari koje smatramo 

same po sebi razumljivima u 

našem zapadnom svijetu: da okrenemo 

slavinu i voda poteèe, da se tuširamo, da 

imamo mekan krevet i podnošljivu klimu. 

Dodir Tonijeve (EA5RM) ruke vratio me 

u stvarnost, te sa svima ostalima izlazim 

iz vozila i kreæem prema aerodromskoj 

check-in službi i povratku. 

Od Indije do Tifaritija 

Vratimo se tri mjeseca unazad, otprilike 

na kraj sijeènja. Prošlo je dosta vremena 

otkako sam bio na drugome kraju 

pile-upa, izuzevši nekoliko kraæih akcija 

s grupom IH9 i iz IS0. Odluèio sam 

prièekati do 2006. i obnoviti DX-ekspedicije. 

Moj plan bio je vrlo ambiciozan. 

Povezao sam se sa svojim prijateljima u 

Burmi i Banabi s velikim oèekivanjima. 

Razgovarali smo o Andamanskom otoèju 

i stvarima koje su tamo veæ neko vrijeme 

bile u tijeku. Nažalost, poèetkom veljaèe 

KV 

IN3ZNR - WH0Q: 

ekspedicija u Tifariti (S01R) 

- prijevod sa španjolskog na talijanski: EA1MV, 

- prijevod sa španjolskog na engleski: G0DAX, 

- prijevod s engleskog na hrvatski: 9A2HL. 

primio sam 

dvije vijesti 

koje su razorile 

sve moje 

planove. 

Prva je bila ta 

da bi ekspedicija 

u VU4 

bila gotovo 

hamfest, što 

bi potpuno 

izmijenilo 

n a š e 

shvaæanje 

DX-ekspedicija. 

Druga, još gora, bila je ta da mogu 

dobiti slobodne dane samo u tjednu prije 

Uskrsa. Bio sam potpuno rezigniran i 

nisam ništa više oèekivao, kada sam 

dobio e-mail od Tonija, EA5RM, koji me 

je obavijestio o predstojeæoj ekspediciji 

u Zapadnu Saharu. "Mi smo spremni", 

Toni mi je pisao. "Ekspedicija u zapadnu 

Saharu 2006. planirana je za tjedan prije 

Uskrsa, možeš li tada doæi?" Svjestan 

èinjenice da mi je ostalo vrlo malo vremena 

i da mi moja XYL nikada neæe 

oprostiti, ipak sam odgovorio potvrdno. 

I tako, u roku od dvadeset i èetiri sata, 

postao sam èlanom grupe S01R, Sierra- 

Zero-One-Romeo. Grupu je saèinjavalo 

deset operatora: osam Španjolaca 

(EA5RM, Antonio, EA5XX, Julio, 

EA5KM, Javier, EA5RD, Paco, EA5FX, 

Fernando, EA5BJ, Pedro, EA2RY, 

Roberto, EC4DX, Javi), UY5CW (Dima) 

i ja, IN3ZNR (WH0Q). Dima veæ dugo 

živi i radi u Madridu, pa se smatra naturaliziranim 

Španjolcem, dok 

su svi ostali Španjolci... 

Dakle, službeni jezik ekspedicije 

nije mogao biti 

drugi nego španjolski. Ja 

ga nešto malo govorim, pa 

sam uz pomoæ malenog 

rjeènika postao èlan ekspedicije. 

Planovi 

Zahvaljujuæi pomoæi koju 

nam je pružio Mahafud 

(S01MZ) iz Odjela za 

telekomunikacije Arapske 

Demokratske Republike 

Saharawi birokracija i logis- 

Grupa S01R i Saharawi pomagaèi 

tika bile su uspješno svladane. Zborno 

mjesto za naš tim, ubrzo nazvan "Tifariti 

grupa", bio je grad Elche blizu grada 

Alicantea u jugoistoènoj Španjolskoj, 

odakle smo trebali krenuti 10. travnja 

èarter-zrakoplovom za Tindouf u južnom 

Alžiru. Iz Tindoufa trebali smo doæi do 

izbjeglièkog logora Rabuni, a od tamo 

nastaviti osam sati "drndanja" preko 

kamenite pustinje i prašnjavih staza u 

terencu s pogonom na sva èetiri kotaèa. 

Taj dio puta trebao je staviti našu 

osjetljivu opremu (i manje osjetljive 

stražnjice) na veliku kušnju.... Naš cilj 

(Tifariti) bio je na osloboðenom teritoriju 

Arapske Demokratske Republike 

Saharawi. U prošlosti to je bio istaknuti 

položaj Španjolske legije, ali danas je 

tamo štab vlade Republike Saharawi. 

Tamo je ujedno i baza MINURSO-a 

(Misija Ujedinjenih naroda za provedbu 

referenduma u zapadnoj Sahari), koja 

posreduje izmeðu Republike Saharawi 

EC4DX, EA5RM, IN3ZNR i EA5XX u 

glavnom štabu MINURSO UN-a 



i Maroka, koji granièi uz Tifariti. Èinilo 

nam se da æe naša ekspedicija biti vrlo 

teška, ali i uzbudljiva. Zahvaljujuæi 

Oskaru (EA4TD) odmah smo organizirali 

velièanstven online website, na kojemu 

se posebno isticao logo naše ekspedicije. 

Kako bismo bolje poslužili "lovce" 

na DX-ove, postavili smo anketu na 

kojoj je svaki operator mogao oznaèiti na 

kojoj frekvenciji i kojim naèinom rada 

bi želio raditi za Zapadnom Saharom, 

što nam je poslije mnogo pomoglo. 

Pokazalo se da je to bila dobra ideja koja 

nam je omoguæila da isplaniramo usmjerenost 

antena prema pojedinim stranama 

svijeta, mode i frekvencijska podruèja. 

U našoj grupi bilo je dovoljno operatora 

koji su bili sposobni zadovoljiti 

iskazane želje. Cilj nam je bio raditi svim 

vrstama emisija koje su bile slabo zastupljene 

u prethodnim ekspedicijama, èak 

i digitalnim. Ambiciozan plan nam je bio 

da radimo istodobno s tri ili èetiri postaje, 

raznim vrstama modulacije. Nakon provedene 

analize ankete, isticao se zahtjev 

da radimo što više na 160 metara. 

Nitko u grupi nije imao posebno iskustvo 

na tom podruèju, pa sam prihvatio 

zadatak postavljanja antena za 160 

metara – uz uvjet da mi i drugi pomognu. 

Druga strana ovih dobrih namjera bila 

je ta da se naša prtljaga poveæavala iz 

dana u dan. Našli smo se pred vjeènim 

problemom svake ekspedicije – kako 

prenijeti 400 kilograma prtljage, kada je 

njena težina u zrakoplovu ogranièena na 

20 kilograma po pojedincu? Ali, kada 

imate uza sebe EA5XX-a, èini se da se 

sve teškoæe rješavaju èarobnim štapiæem. 

Zar ne, Julio? 

Putovanje 

I konaèno, poslije e-maila u zadnji 

trenutak, napunio sam svoj automobil i 

odvezao se do milanskog aerodroma 

Malpensa. Nakon leta preko Barcelone 

predveèer sam stigao na aerodrom u 

Alicanteu gdje se sastajala grupa S01R. 

Moram naglasiti da smo svi bili latinskog 

podrijetla, što je stvaralo ugodnu atmosferu. 

Dima, iako je bio Ukrajinac, bio je 

naturalizirani Latinac. Svi smo se jako 


Djelomièan pogled na izbjeglièki logor "27. veljaèe" 

KV 

lijepo slagali. Ujutro, 10. 

travnja, konaèno su 

stigli i preostali èlanovi 

grupe, pa je ekipa bila 

potpuna. Odvezli smo 

se u radioklub grada 

Elche gdje smo provjerili 

svu opremu i ureðaje. 

Imali smo tri usmjerene 

antene, od kojih je 

jedna bila Spiderbeam 

za 10, 12, 15, 17 i 20 

metara, vrlo lagana, ali 

uèinkovita. Za niža 

podruèja imali smo 

dipole za 80, 40 i 30 

metara. Za najniže podruèje 

tu je bila jedna 

inverted L koju je proraèunao 

IN3QBR, a koju je prije toga 

ispitao K9AY na prijamu. Zapravo, nije 

bilo baš najpogodnije doba godine za 

160 metara, ali smo se nadali da æemo 

barem na CW-u zadovoljiti želje brojnih 

entuzijasta. Svi su primopredajnici bili 

pokretni, uglavnom IC-706-ice, a tu je 

bio i Dimin IC-7000, koji æe raditi po prvi 

put. Imali smo i tri lineara koji su trebali 

osigurati odgovarajuæu snagu na nižim 

frekvencijama. Za popunjavanje logova 

ponijeli smo pet lap-topa, a što se tièe 

elektriène energije – pouzdali smo se u 

generatore koji su nas èekali na licu 

mjesta. I tako, kako smo izraèunali, premašili 

smo 400 kilograma prtljage. Za 

prijevoz svega, ukljuèujuæi i operatore, 

trebala bi nam 4 terenska vozila. U 

ponedjeljak, 10. travnja, u 13:00 sati 

napustili smo Elche i odvezli se u Alicante 

na aerodrom. Zbog neoèekivanih 

teškoæa morali smo dugo èekati na svoj 

zrakoplov alžirskog èartera. To nam je 

dalo vremena da riješimo problem viška 

prtljage... Kao što sam veæ rekao, 

EA5XX bio je struènjak za rješavanje 

problema, pa kada je našu prtljagu 

proglasio humanitarnom pomoæi, sve je 

išlo glatko. U neku ruku to je bilo i toèno, 

jer je velik dio naše opreme bio dar 

narodu Saharawi. U 23:00 poletjeli smo 

za Alžir, pa smo preko Orana stigli na 

Tindouf u ponoæ. Carinski službenici bili 

su brzi, i s obzirom na 

èinjenicu da se radilo o 

humanitarnoj pomoæi, 

nitko nije ni pogledao 

naš èudni teret. Na 

aerodromu nas je 

doèekao i Mahafud, 

SO1MZ, s nekoliko 

službenika Republike 

Saharawi. Brzo su nas 

prebacili do izbjeglièkog 

logora, gdje smo u 

glavnom uredu Odjela 

za telekomunikacije 

odmah osjetili prijaznost 

i gostoljubivost Sahara- 

wija. Doruèkovali smo i 

imali još vremena i za 

Pet postaja istodobno u eteru. Od lijeva na desno: EC4DX na SSB-u, 

EA5FX na CW, EA5KM na CW, EA2RY na RTTY i UY7CW na SSB-u. 

pustinjski èaj, što je tamo tradicija. Pred 

zoru bilo smo spremni za pokret. Bili 

smo umorni, ali i ushiæeni, spremni na 

najteži dio našega puta koji æe nas 

dovesti do sjedišta naše ekspedicije. 

U "srcu" Sahare 

Ispred zgrade bila su tri terenska 

vozila nakrcana našom opremom. 

Usprkos njihovoj velièini, vozila su bila 

optereæena preko svake mjere. Toni, 

EA5RM, jedan od saharskih veterana, 

izvadio je iz torbe nekoliko èudnih stvari 

– gumene kolutove koji æe zaštititi naše 

jadne stražnjice! Napuhali smo ih i 

popeli se u vozila. Ja sam se popeo 

posljednji, pa me je zapalo stražnje 

sjedalo našeg Toyota Land Cruisera, 

toèno iznad više nego tvrdog amortizera. 

Krenuli smo u središte pustinje prašnjavom 

cestom koja se uskoro pretvorila u 

jedva vidljivu stazu. Svaki puta kada 

smo udarili u neku jamu uhvatila nas je 

panika. Visok sam 190 cm i usprkos 

gumenom kolutu koji sam stavio na 

glavu, poslije desetak minuta gotovo 

sam udubio toyotin krov. Kada smo stali, 

potražio sam bolje sjedalo gdje bih 

mogao barem zaštititi glavu. Našao sam 

mjesto pokraj dvojice prijaznih Saharawija 

u vozilu na èelu kolone. Stavio sam 

na glavu dragocjen povez, tradicionalno 

pokrivalo za glavu pustinjskih ljudi, koji 

je Mahafud poklonio svakome od nas. 

On služi kao zaštita od sunca, ali još više 

me je štitio od prašine koju smo dizali 

tijekom puta. Vozili smo se najbrže što 

smo mogli s obzirom na uvjete, jer baš i 

nije dobra ideja voziti se pustinjom usred 

noæi. Nije mi jasno kako su naši vozaèi 

prepoznavali put u onom labirintu staza, 

otisaka i životinjskih tragova. Povremeno 

smo uz put vidjeli automobilske gume 

s èudnim brojevima i slovima. Na drugim 

mjestima vidjeli smo èudne hrpe 

nagomilanoga kamenja. Taj dio pustinje 

više me je podsjeæao na neko podruèje 

u Arizoni ili Kaliforniji, negoli na ono kako 

sam zamišljao Saharu, punu pješèanih 

dina. U svom terenskom vozilu sprijateljio 

sam se s dva Saharawija, koji su 

www.hamradio.hr 37

namjestili stereo na najveæu 

glasnoæu, pa sam osam sati 

morao slušati iskljuèivo arapske 

pjesme. Znali su dovoljno 

španjolskog da smo se 

mogli sporazumijevati. Ono 

što nisu mogli razumjeti, bilo 

je to da smo mi sve ovo radili 

za svoj hobi. Oni su ipak 

vjerovali da smo mi telekomunikacijski 

tehnièari i da idemo 

po zadatku. Nisam niti potvrdio, 

niti zanijekao to njihovo 

uvjerenje, jer su u prošlosti 

moji španjolski prijatelji 

postavili mnoge telekomunikacijske 

mreže za njihovu 

Republiku Saharawi. Kako ne 

bismo morali gutati prašinu, 

terenci su vozili dosta daleko i 

izvan vidika jedan od drugoga. 

Sa sobom nismo ponijeli 

nikakvu VHF opremu, jer smo 

vjerovali da je Saharawi imaju, pa æemo 

se poslužiti njihovom. A kad nam je 

pukla prednja guma, mislio sam da smo 

izgubljeni u pustinji. Ali, Ahmed i njegov 

prijatelj za desetak minuta zamijeniše 

gumu i krenu dalje. Nisu imali ni sata ni 

kompasa, ali mi se èinilo kao da imaju 

GPS u svojim glavama. Nakon par stotina 

kilometara zapitam Ahmeda koliko 

nam još puta preostaje. On me upita 

koliko je sati. Kada sam mu rekao, on 

odgovori: Još dva sata vožnje. Vjerujte 

mi, toèno poslije dva sata bili smo na 

platformi ispred stare španjolske nastambe! 

Na posao! 

Nismo gubili vrijeme. Bio je 11. travnja 

i te veèeri trebali smo biti u eteru; 

tako smo bili planirali. Poèeli smo sastavljati 

Butternut vertikalku koja æe 

nam omoguæiti da se brzo naðemo na 

predaji. Bili smo gotovi za pola sata i 

u 17:00 poèeli smo raditi CW: CQ CQ 

de S01R, Western Sahara, QRZ? Nakon 

drugih pola sata bili smo na 40 metara 

PHONE uz dipol. U sljedeæim danima 

pile-upi nisu prestajali dokle god smo 

bili aktivni u bilo kojoj vrsti rada. Svi 

primopredajnici bili su smješteni u 

jednoj sobi, ali uz uporabu odgovarajuæih 

filtara nismo smetali jedan drugome. 

Vani na dvorištu dvije su grupe 

ljudi pokušavale složiti usmjerene 

antene, iskoristivši najmanje vruæi dio 

popodneva. Temperatura za vrijeme 

dana penje se iznad 32 do 33 stupnja 

(na našu sreæu bio je travanj), ali tijekom 

noæi ona je padala tako nisko da nam je 

trebala vunena deka za ugodan san. 

Spavali smo u dvjema sobama u kojima 

smo na pod stavili madrace. Nakon 

zadnjeg, najtežeg dana, nakon što sam 

završio svoju smjenu na postaji, zaspao 

sam poput klade. Imao sam osjeæaj da 

je noæ prekratka, i dok me netko budio 

za narednu smjenu, sunce je veæ pržilo 

KV 

EA5KM i EA5RM u našem "shacku" s "farmom" antena u pozadini. 

Od lijeva na desno: Butternut HF9-V, Spiderbeam za 5 podruèja, 

"Inverted L", TH3JR, i na vrhu jarbola za zastavu MA5-B kao i 

dipoli za niža podruèja. 

punom snagom. Nakon jedne noæi intenzivnog 

rada i dobrih signala iz SAD-a, 

oni koji su bili slobodni nastavili su 

postavljati antene. Prethodna ekspedicija 

iz 2003. (S05X) ostavila je antenski 

toranj koji je, na sreæu, još uvijek bio u 

odliènom stanju. Na njega smo postavili 

Spiderbeam nakon što samo ga ojaèali 

aluminijskim cijevima koje smo ponijeli 

kao podupiraèe. To smo uèinili i s jarbolom 

za zastavu. Jedan od naših glavnih 

problema bila je elektrièna energija. S 

jedne strane, glavni agregat radio je 

samo nekoliko sati dnevno i služio je 

za opskrbu ureda Republike Saharawi, 

koji je imao prednost. S druge strane, 

agregat koji smo imali na raspolaganju 

bio je preslab da bi mogao istodobno 

napajati linear i èetiri postaje istodobno 

u eteru. Bez oklijevanja, nenadmašni 

Mahafud nabavio nam je snažniji agregat, 

pa su sve èetiri postaje od 100 W 

mogle raditi istodobno. Sljedeæeg dana, 

na našu sreæu, imali smo na raspolaganju 

4 kilovata, što nam je omoguæilo da 

dvije postaje rade s po 500 W. Naveèer 

drugoga dana imali smo konaèno dva 

beama, jedan odlièni Spiderbeam, 

MA5-B Cushcraft i dva dipola za niža 

podruèja – sve u pogonu. 

Sljedeæeg jutra Junior TH3 

izniknula je iznad krova 

pokrivenog crijepom. 

L-antena za 160 metara 

bila je prièvršæena jednim 

krajem na 12 metara visok 

stup od fiberglasa utaknutog 

u 10 metara visok aluminijski 

jarbol, dok je drugi 

kraj antene bio vezan za 

jarbol od zastave. I tako, 

treæega dana mogli smo 

odlièno raditi s Europom i 

zadovoljavajuæe s Amerikom. 

Do kraja rada ekspe- 

dicije imali smo u svom 

dnevniku rada gotovo 1 200 

QSO-a CW i PHONE na 

160 metara. 

Stiže UN 

Naša neobièna i užurbana 

aktivnost privukla je na 

brdo Tifariti znatiželjne pripadnike 

vojske Ujedinjenih 

naroda koji su stigli u podne 

drugoga dana da nas provjere. 

Nakon poduljeg i 

temeljitog ispitivanja uspostavili 

smo prijateljsku 

atmosferu, pa smo im objasnili 

svrhu našeg boravka. 

Zapitali smo ih možemo li 

poslati svoje logove u Španjolsku 

preko Interneta 

putem satelitskog telefona, 

ali nam to nisu odobrili. U to 

vrijeme naš sustav bio je 

potpun i mogli smo istodobno 

raditi na èetiri postaje, 

digitalno, PHONE i CW. To je znaèilo da 

su svi operatori imali vrlo iscrpljujuæe 

smjene, pa je njihova premorenost 

uskoro postala oèita, osobito po noæi. 

Kao što možete pretpostaviti, Europu 

smo èuli u svako doba dana i noæi na 

svim podruèjima. Upisali smo 2 900 

QSO-a s Italijom i oko 2 300 sa Španjolskom. 

Mi smo iz spomenute ankete 

znali koja frekvencijska podruèja su bila 

najviše tražena. Stoga smo uložili velike 

napore da iskoristimo svako otvaranje 

prema Aziji i obje Amerike. I dok smo 

uspjeli ispuniti planirani broj od 6 000 

veza sa Sjevernom Amerikom, nažalost, 

nismo uspjeli ostvariti svoje planove za 

Aziju, pa tako ni za Japan. Usprkos 

svom upornom oèekivanju da se ionosfera 

otvori, uspjeli smo uspostaviti svega 

200 QSO-a s Japanom. Staze prema 

Europi i Sjevernoj Americi idu iskljuèivo 

preko mora, dok su veze s Japanom 

morale prijeæi cijelu Saharu. 

(Ako želite saznati više, posjetite 

website: www.s01r.com, na kojemu æete 

naæi fotografije, video-snimke i on-line 

log.) 

Pogled na MA5-B i dipole pri zalazu sunca u pustinji. Desno je 

22 metra visok stup za antenu inverted L za 160 metara. 



Piše: Marinko Marušiæ, 9A3JB 

Kako održati kvalitetu rada 

QSL ureda? 

Došlo je vrijeme da pogledamo iza 

sebe i vidimo što smo napravili u 

ovoj godini. Završeno je èišæenje QSL 

ureda za ovu godinu i sve QSL kartice 

su vani, bez obzira da li se radi o našim 

ili stranim radioamaterima. Vjerovali ili 

ne, ali više od dvije tisuæe kilograma 

QSL kartica je putovalo svim svjetskim 

morima i prostorima u oba smjera – 

na veliko zadovoljstvo svih ljubitelja 

razmjene QSL kartica. 

Još jednom treba istaknuti hvalevrijednu 

akciju HRS-a, kojoj je cilj bio okupljanje 

zainteresiranih radioamatera i 

tiskanje QSL kartica u boji po povoljnim 

cijenama. Rezultat svega jest veliko 

poboljšanje kvalitete naših QSL kartica i 

prikljuèenje samom vrhu po dizajnu i 

tisku. Do juèer smo se još morali crveniti, 

jer su naše kartice bile zaista grozne 

po dimenzijama (još uvijek ima onih koji 

zanemaruju preporuèene dimenzije od 

9 × 14 cm) i kartice im izgledaju kao 

ružni kartonski ostaci, a o kvaliteti kopiranja 

(jer tisak je bio vrlo loš) da i ne 

govorimo. Svijest o potrebi slanja svojih 

kartica onima koji ih sakupljaju, bez 

obzira da li nam osobno one trebaju, 

polako raste i sve je više novih operatora 

koji se ukljuèuju u razmjenu. 

Treba istaknuti da se sada pruža vrlo 

povoljna moguænost tiskanja QSL kartica 

u boji s plastificiranjem prednje stranice 

po 15 lipa. To je ponuda koja svakako 

plijeni pozornost i otvara svima 

(ali baš svima) moguænost da se ukljuèe 

i konaèno dobiju vrlo kvalitetnu QSL 

karticu po vrlo povoljnim uvjetima. 

Do mene su došla dva upita od kolega 

iz Europe, vezanih za funkcioniranje 

QSL ureda. Zanima ih kako se treba 

postaviti i što napraviti da služba funkcionira. 

Oni imaju sve više problema oko 

organizacije slanja kartica u oba smjera 

zbog velikih troškova. Kao što znate iz 

vlastitog iskustava slanja pošiljaka, 


KV 

cijene poštanskih usluga su vrlo visoke, 

a u susjednim zemljama gotovo i nekoliko 

puta više nego kod nas. Sve to 

stvara velike probleme. Kolege iz Srbije 

imaju sve propisano posebnim nadoplatama 

vezanim uz kolièinu primljenih i 

poslanih kartica. Naš ured funkcionira i 

financira se od èlanarine. Da li je ona 

dostatna ili ne prosudite sami. Odnesite 

kilogram karata i pošaljite ih u SAD pa 

æete dobiti odgovor. 

Da bi se smanjili troškovi slanja karata 

unutar Hrvatske i tako osiguralo 

dovoljno sredstava za slanje kartica van 

zemlje, mnogi radioamateri dolaze u 

ured i raznose kartice svojim prijateljima 

i tako na direktan naèin doprinose brzoj 

razmjeni i velikoj štednji. 9A7IMR, 

9A2HM, 9A7KM, 9A6SUH, 9A2JG, 

9A2MF, 9A6Z, 9A4SS, 9A3IQ, 9A4FW, 

9A3SM, 9A2WJ, 9A5ZA, 9A4KW, 

9A3BLM samo su neki od radioamatera 

koji èesto dolaze i pomažu, dok 9A2KL 

i 9A5AN nose kartice i van granica 

domovine. 

I dalje postoji problem razvrstavanja 

QSL kartica po zemljama. Iako sam u 

više navrata pisao o tome, neki radioamateri 

i dalje dostavljaju veæe kolièine 

nerazvrstanih kartica. Samo æu nadodati 

novosti: 

- CN – Maroko više nema QSL ured 

pa sve kartice morate slati izravno 

ili na menadžera, 

- RW6HS nije èlan ruskoga QSL 

ureda, kartice idu samo izravno, 

- W3HNK još nije niti jednu karticu 

proslijedio preko biroa, pa ih stoga 

ne šaljite ni njemu tim putem, 

- EK – Armenija nema QSL ured, 

iako oni tvrde suprotno, 

- 4L – Gruzija nema QSL ured, 

- 4K – Azerbejdžan nema svoj 

QSL ured, 

- VK9 i 0 šaljite preko menadžera ili 

izravno (nema koristi od slanja 

preko VK6), 

- provjerite svaku zanimljiviju pozivnu 

oznaku prije nego napišete i 

pošaljete svoju QSL karticu, 

- zapamtite da SSSR odavno ne 

postoji i vodite raèuna da sve 

zemlje, osim gore navedenih, 

posebno složite i razdvojite, 

- stanice SAD-a je vrlo lako slagati, 

no vi radite pogreške i svako slovo 

predmetka, bez obzira na broj, 

slažete posebno. Zapamtite, kartice 

slažete po brojevima bez obzira na 

slova (osim 4-og distrikta gdje 

odvajate sve jednoslovèane 

predmetke od dvoslovèanih 

predmetaka posebno). 

Programi koji tiskaju naljepnice iz 

logova rade taj problem pa amatere 

SAD-a morate razdvajati ruèno. 

- postaje koje rade iz neke druge 

zemlje i rabe svoju pozivnu oznaku, 

svrstavajte u kup karata za zemlju 

iz koje je postaja, a ne u onu zemlju 

u kojoj je postaja radila 

(i taj problem rade programi za 

razvrstavanje karata), 

- QSL menadžera pišite jasno i 

vidljivo, jer mnogi log programi 

menadžera ispisuju sitno i 

neupadljivo, što stvara dodatne 

probleme prilikom razvrstavanja 

kartica, 

- G postaje nije potrebno razvrstavati 

posebno (GM, GW i sl.), 

- EA postaje idu sve zajedno idu u 

jedan kup. 

Svojim doprinosom u pridržavanju do 

sada navedenih posebnosti bitno æete 

pridonijeti brzini kojom Vaša kartica 

putuje, a pogledom na datum primljene 

kartice vidjet æete još mokru tintu na 

papiru. 

Svim èlanovima i njihovim obiteljima 

želim svako dobro, puno zdravlja i, naravno, 

zanimljivih QSL kartica. 

www.hamradio.hr 39

Piše: Oto Predaniæ, 9A4OP 

Diplomu "Hrvatski nacionalni 

parkovi" izdaje Zagrebaèki 

radioamaterski savez povodom 

10-ogodišnjice postojanja Zagrebaèkoga 

radioamaterskog saveza i 

50-ogodišnjice osnivanja nacionalnih 

parkova Hrvatske. 

Cilj joj je približiti prirodne ljepote 

Hrvatske našim i stranim radiooperatorima, 

te ih potaknuti da posjeæuju 

nacionalne parkove u Hrvatskoj. 

Trenutaèno u Hrvatskoj postoji 

osam nacionalnih parkova, a to su: 

- Brijuni, 

- Kornati, 

- Krka, 

- sjeverni dio otoka Mljeta, 

- Paklenica, 

- Plitvice, 

- Risnjak, 

- sjeverni Velebit. 

Diplomu mogu osvojiti svi licencirani 

radiooperatori i SWL operatori koji 

pošalju zahtjev za izdavanje iste, a prihvaæaju 

se veze ostvarene od 25. 6. 

1991. godine na dalje. Diplome se izdaju 

operatorima "lovcima" i operatorima 

"aktivatorima". Moguæe je kombinirati 

osvajanje pojedinih nacionalnih parkova 

na naèin da se "aktivator" pojavi u ulozi 

"lovca" u nekom od nepotvrðenih nacionalnih 

parkova i obratno. 

Diploma je ukrašena fotografijama 

nacionalnih parkova i na njoj su predviðena 

mjesta za lijepljenje naljepnica. 

Svaka naljepnica potvrðuje steèene 

uvjete za osvojeni pojedini nacionalni 

park. Diploma je besplatna, dok se naljepnice 

i poštarina naplaæuju sukladno 

ovim pravilima. 

Za postavljanje zahtjeva za izdavanje, 

odnosno naljepnica, moraju se udovoljiti 

sljedeæi uvjeti: 

a) priložiti log (GRC listu) sa sljedeæim 

podacima: 

- datum, 

- vrijeme, 

- frekventni opseg, 

- naèin rada, 

- pozivna oznaka korespondenta, 

- raporti: RxRPT, TxRPT; 

b) raditi na dopuštenim frekventnim 

opsezima 1,8 MHz…70 MHz; 

c) raditi dopuštenim naèinima rada: 

CW, SSB, PSK31, RTTY. 

Radiooperatori "lovci" pri postavljanju 

zahtjeva za izdavanje diplome, odnosno 

naljepnica, moraju udovoljiti sljedeæe 

uvjete: 

- operatori izvan Europe moraju 

ostvariti jednu vezu s jednim od 

diplome 

Pravila diplome "Hrvatski 

nacionalni parkovi" 

nacionalnih parkova (uvjet za 

potvrdu tog nacionalnog parka), 

- operatori u Europi moraju ostvariti 

dvije veze s razlièitim nacionalnim 

parkovima (omoguæava dobivanje 

potvrde oba odraðena nacionalna 

parka), 

- operatori u Hrvatskoj moraju ostvariti 

pet veza s razlièitim nacionalnim 

parkovima (omoguæava dobivanje 

potvrde svih odraðenih nacionalnih 

parkova), 

a) priložiti log (GRC listu), 

b) priložiti financijsku naknadu visine 

jednog eura po svakoj naljepnici, 

c) priložiti financijsku naknadu za 

poštarinu. 

Radiooperatori "aktivatori" pri postavljanju 

zahtjeva za izdavanje diplome, 

odnosno naljepnica, moraju udovoljiti 

sljedeæe uvjete: 

a) odraditi minimalno 30 veza iz svakoga 

nacionalnog parka kojeg "aktiviraju", 

i to vezama s direktnim vrstama 

rada (veze preko bilo koje vrste 

transpondera se neæe priznati), 

b) priložiti ulaznicu "aktiviranoga" 

nacionalnog parka (gdje se jasno 

vidi datum izdavanja ulaznice), 

c) priložiti logove. 

"Aktivatori" pri podnošenju zahtjeva 

nemaju financijskih izdataka, veæ je naljepnica 

za svaki "aktivirani" nacionalni 

park besplatna i za istu ne snose 

troškove poštarine. 

Svaki radiooperator može otkupiti (ili 

kao "aktivator" dobiti) naljepnicu nacionalnog 

parka za kojeg ima ispunjene uvjete 

sve dok ne popuni svih osam polja. Tako 

popunjena diploma smatra se konaènom. 

Diplomu je moguæe osvojiti i kombinirano 

kao operator "lovac" i/ili "aktivator", što 

znaèi da se operator 

"lovac" može za pojedine 

nacionalne parkove 

pojaviti kao "aktivator" 

i obratno. Kada se 

"aktivator" pojavljuje u 

ulozi "lovca", dužan 

je ispuniti financijske 

obaveze kao "lovac". 

Logovi se prilažu u 

papirnom ili elektronièkom 

obliku. Ako operatori 

"aktivatori" pošalju 

log bez ulaznice s 

kojom se dokazuje valjanost 

rada iz nacionalnog 

parka, on se neæe 

priznati korespondentima 

niti "aktivatoru". 

Ako "aktivator" pošalje log s manje od 30 

veza, a pošalje valjanu ulaznicu, veze æe 

se priznati samo korespondentima. 

Financijska vrijednost svake naljepnice 

(pojedini osvojeni nacionalni park) je 

iznos u visini jednog eura. 

Naknade za poštarinu se obraèunavaju 

prema stvarnom trošku dostave 

pošte, odnosno za operatore u Europi 

iznos je 1 euro, dok za operatore izvan 

Europe iznos je 2 eura. 

Zahtjevi se šalju na adresu Zagrebaèkoga 

radioamaterskog saveza: 

Zagrebaèki radioamaterski savez, 

Buliæeva 14, 

10 000 Zagreb, 

Croatia. 

Zaprimljeni zahtjevi se kontroliraju. 

Zagrebaèki radioamaterski savez izdaje 

diplomu s rednim brojem prema redoslijedu 

priznatih zaprimljenih zahtjeva. 

Zagrebaèki radioamaterski savez vodi 

evidenciju zahtjeva i osvojenih, odnosno 

izdanih diploma. Svaka od njih ima svoj 

broj, datum izdavanja, ime i prezime 

operatora te njegovu pozivnu oznaku. 

Popratna dokumentacija se èuva u arhivu 

Zagrebaèkoga radioamaterskog saveza 

najmanje 3 godine od datuma izdavanja. 

Diploma je meðunarodna, te je stoga 

pisana engleskim jezikom. Osnovna 

diploma se izdaje samo jednom dok se 

naljepnice izdaju do popune svih osam 

polja. Uz poseban zahtjev, može se izdati 

i duplikat i pripadajuæe naljepnice uz 

udvostruèene gore spomenute financijske 

iznose, kako za "lovce" tako i za 

"aktivatore". Diplomu potpisuju predsjednik 

Zagrebaèkoga radioamaterskog 

saveza i voditelj (menadžer) projekta 

"Nacionalni parkovi Hrvatske". 



Piše: Vladimir Pavlica, 9A9R 

Diplome Azije 

Uprošlim brojevima pisali smo o diplomama 

iz Europe. Sada je na red 

došla Azija. Za ovu prigodu izabrao sam 

nekoliko diploma koje su mi se uèinile 

pristupaène i lijepe. 

Singapore Amateur Radio Transmitting 

Society je udruženje radioamatera 

Singapura. Ovoj maloj zemlji koja je 

otok, glavni grad je Singapur. Nalazi se 

na jugu malezijskog poluotoka na 

najužem dijelu tjesnaca Malacca, a 

svega par milja sjeverno od goleme 

Indonezije. Singa Pura na sanskritskom 

jeziku znaèi lavlji grad. Stoga je i zaštitni 

znak Singapura glava lava, koja se 

nalazi na gotovo svim njihovim suvenirima. 

Takva je i njihova diploma. Singapur 

ima predmetak 9V1, a nalazi se u CQ 

zoni 28. 

Diploma "Lavovski grad" 

Oni koji su izvan zone 28 (a to smo 

mi), trebaju posjedovati 5 QSL karata iz 

9V1. Potrebno je napraviti prijepis iz 

radiodnevnika sa datumom, GMT-om, 

poz. oznakom, frekventnim podruèjem, 

vrstom modulacije, predanim i primljenim 

raportom. Popis treba ovjeriti kod 

dva radioamatera i toèno i èitko ispisati 

sljedeæe podatke: ime i prezime, pozivna 

oznaka i poštanska adresa na koju želite 

da diploma stigne. Primljene QSL karte 

ne treba slati na provjeru. Sve to treba 

zapakirati u kovertu i s 2 amerièka 

dolara ili 5 IRC kupona poslati na ovu 

adresu: Awards Manager, SARTS, 

Robinson Road PO Box 2728, 

Singapore 904728. 


diplome 

Japanske diplome 

Japansko udruženje radioamatera 

izdaje tridesetak diploma. Ima ih nekoliko 

koje se mogu osvojiti na kratkom 

valu, a opisat æu vam tri. Za sve diplome 

iz JARL programa vrijede opæa pravila 

koja æu vam preprièati. Sve diplome se 

izdaju i SWL amaterima (onima koji su 

slušali tuðe radioveze i sve bilježili u svoj 

radiodnevnik). 

Popis podataka s QSL karata je uvijek 

isti: datum, vrijeme, poz. oznaka, frekventno 

podruèje, vrsta modulacije, predan 

i primljen raport, kao i neki drugi podatak 

ako ih ta diploma zahtjeva. Takoðer, 

potrebna je pismena izjava na 

engleskom jeziku da su podaci s QSL 

karata toèni i da ih posjedujete. 

Mnoge od ovih diploma se mogu 

osvojiti samo na jednom bandu, jednom 

vrstom modulacije, na primjer RTTY ili 

ATV i mnogo ostalih kombinacija. Sve 

veze s Japanom moraju biti ostvarene iz 

jednog entiteta. 

Cijena jedne diplome je 12 IRC 

kupona, a zahtjevi se šalju na adresu: 

Japan Amateur Radio League – Award 

Desk, 1-14-5 Sugamo, Toshima, Tokyo 

170-8073, Japan. 

Diploma ADXA – All DX Asia 

Potrebno je èuti ili ostvariti i potvrditi 

veze s 30 razlièitih entiteta u Aziji 

(ukljuèujuæi Japan). 

Diploma ADXA HALF 

Vrijedi isto što kao i za diplomu 

ADXA, s time da je potrebno samo 15 

entiteta. 

WASA – Worked All Squares Award – 

raðena sva QTH polja 

U jednom od prethodnih brojeva 

pisao sam o amerièkoj diplomi koja ima 

istu tematiku, a i mi izdajemo sliènu 

diplomu (ali na UKV-u). Potrebno je 

potvrditi QSO s najmanje 100 polja na 

frekvencijama kratkog vala. Naljepnice 

za svakih novih 100 polja plaæaju se sa 

6 IRC kupona. 

Diploma AJD – All Japan Districts 

Za ovu diplomu potrebno je imati 

QSL karte iz svih pozivnih oblasti 

Japana (od JA1 do JA0). 

Diploma WAJA 

Ovo je najteža Japanska diploma i 

za nju je potrebno imati QSL karte iz 47 

japanskih perfektura. 

www.hamradio.hr 41

Indonezija 

ORARI je Indonezijsko udruženje 

radioamatera. I ovdje je potrebna standardna 

lista podataka iz radiodnevnika 

i GCR lista. Traži se pisana izjava o posjedovanju 

QSL karata potpisana od dva 

neovisna operatora. Sve diplome izdaju 

se 2 × SSB, 2 × CW, Mix, 2 × RTTY, na 

svim opsezima ili samo na jednom, bez 

WARC opsega, kao i SWL amaterima. 

Cijena je 8 amerièkih dolara ili 16 IRC 

kupona. 

diplome 

Diploma Jakarta 

Jakarta je glavni grad Indonezije. Za 

ovu diplomu potrebno je imati 20 QSL 

karta iz pozivne oblasti nula, a barem 

jedna mora biti ostvarena s klupskom 

stanicom iz same Jakarte. 

Klupske stanice u Jakarti su: 

YB0ZAB, YB0ZCD, YB0ZDC, YBOZDD, 

YB0ZEA, YB0ZZ. Zahtjeve šaljite na 

adresu: Mr. M.S. LUMBAN Gaol, 

YB0WR, P.O.Box 1002, Jakarta 10010, 

Indonesia. 

Diploma WAIA – Worked All 

Indonesian Award 

Izdaje se amaterima koji su èuli ili 

ostvarili po dva kontakta sa svim pozivnim 

oblastima u Indoneziji od 1 do 0 

(ukupno 20 QSL karata). GCR lista (s 

amerièkim dolarima) se šalje na adresu: 

Mr. M. Maruto, YB0TK, P.O.Box 1002, 

Jakarta 10010, Indonesia.

Rezultati UKV natjecanja 

Kategorija A2, 50 MHz, više operatora 

Mj. Poz. znak Lokator Bod. QSO ODX QRB ASL snaga (W) Antena 

1. 9A6V JN74VG 146 3 9A4BO 50 1 200 50 W 1 el. quad 

Kategorija C1, 144 MHz, jedan operator 


1. 9A4VM JN85FS 61 247 208 DR2X 741 124 200 W 8 × 13-el. DL7KM 

2. 9A2TK JN76WA 45 060 166 DF0OL 769 250 150 W 10-el. DK7ZB 

3. 9A5AB JN75TT 32 815 162 SN7L 662 640 45 W 2 × 14-el. yagi 

4. 9A1DL JN95CF 19 521 87 OK1MCS 662 265 50 W 2 × 11-el. DL6WU 

5. 9A2UB JN86OB 14 520 60 OL4A 571 85 25 W 16-el. F9FT 

6. 9A6PAA JN95CG 11 113 97 9A1W 216 ? 50 W Delta loop 

7. 9A2UI JN95FQ 10 570 90 YT1LD 249 94 50 W 2 × 7-el. K8AT 

8. 9A8A JN86EH 8 199 27 IK1AZV/1 729 ? 25 W 11-el. yagi 

9. 9A3AQ JN75WS 6 590 43 YO2KBK/P 453 121 10 W 11-el. DL6WU 

10. 9A5TJ JN95JG 6 047 69 9A4DI 227 82 45 W ? 

11. 9A2UJ JN85AT 4 496 47 OK1OPT 512 200 10 W 11-el. yagi 

12. 9A3AMQ JN75VW 4 279 68 9A1DL 204 278 60 W Diamond X510N 

13. 9A7PJT JN83IL 1 631 5 I5BLH/5 464 590 100 W 4-el. DL6WU 

14. 9A7BWJ JN95HN 1 379 11 9A5AB 235 95 50 W 4 × 7el. yagi 

Kategorija C2, 144 MHz, više operatora 


1. 9A5Y JN85PO 228 926 531 SK7MW 1 128 250 1 000 W 4 × 18-el. BVO 

2. 9A1W JN75ST 103 550 318 LZ9X 900 804 750 W 4 × 10-el. DK7ZB 

3. 9A6K JN95KU 42 182 135 DL0GTH 800 200 100 W 16-el. F9FT 

4. 9A0C JN75VS 39 450 160 SN7L 661 260 100 W ? 

5. 9A1CRS JN95AD 22 690 75 LZ9X 692 92 100 W 9-el. 9A4CW 

6. 9A1CEQ JN85ER 22 490 108 DR2X 740 103 25 W 13-el. DL6WU 

7. 9A1K JN85JL 9 509 85 IW4CJM 373 ? ? ? 

8. 9A1CAH JN75VS 3 381 51 9A1DL 198 250 2 W X-200 

9. 9A1CPP JN95HN 1 398 12 9A5AB 235 95 50 W 2 × 9-el. yagi 

Kategorija D1, 432 MHz, jedan operator 


1. 9A3AQ JN75WS 33 035 37 OL3Z 479 121 1 W 345-el. I1FR 

2. 9A2TK JN76WA 31 320 33 OK4W 537 250 100 W 2 × 19-el. CCRAFT 

3. 9A7PJT JN83IL 2 440 2 I4AMD 373 590 70 W 12-el. DL6WU 

4. 9A4VM JN85FS 2 205 6 S51ZO 107 124 10 W 4 × 21-el. F9FT 

Kategorija D2, 432 MHz, više operatora 


1. YT1WV JN94PI 85 605 39 OK1KKD 762 940 150 W 2 × 26-el. DJ9BV 

2. 9A6V JN74VG 59 245 38 OL3Z 642 1200 200 W 38-el. M2 

3. 9A1CAW JN95GM 39 595 22 DL0GTH 809 92 10 W 26-el. DJ9BV 

4. 9A6K JN95KU 22 425 19 OL3Z 564 200 10 W 2 × 21-el. yagi 

5. 9A1CMS JN86DM 18 405 20 OL4N 502 276 20 W 17-el. F9FT 

6. 9A1W JN75ST 8 755 11 OM3KII 375 ? 50 W 2 × 15-el. yagi 

7. 9A0C JN75VS 5 785 14 9A6V 167 260 20 W 7-el. loop 

Kategorija E1, 1 296 MHz, jedan operator 


1. 9A3AQ JN75WS 20 400 15 I4LCK/4 403 121 10 W 45-el. G3JVL 

Kategorija E2, 1 296 MHz, više operatora 


1. 9A1CAW JN95GM 28 850 11 OK5Z 474 92 70 W 50-el. G3JVL 

2. 9A6V JN74VG 27 440 11 I4LCK/4 359 1 200 100 W 4 × 50-el. DL6WU 

3. YT1WV JN94PI 27 010 9 OE3A 477 940 20 W 27-el. yagi 

4. 9A1CMS JN86DM 20 980 12 OL2R 343 276 10 W 37-el. DL6WU 

5. 9A1W JN75ST 7 950 7 OM0C 334 804 10 W 28-el. loop 

Kategorija F1, 2,3 GHz, jedan operator 


UKV 

9A VHF/UHF/SHF natjecanje 2006. 


1. 9A3AQ JN75WS 3 270 2 S57UMP 83 121 1 W 45-el. G3JVL 

www.hamradio.hr 43

Kategorija F2, 2,3 GHz, više operatora 

UKV 


1. 9A1CAW JN95GM 13 890 2 HG1W 244 92 20 W 50-el. DL2AM 

2. 9A1W JN75ST 6 420 3 S51ZO 117 804 ? 18 dBd 

Kategorija H1, 10 GHz, jedan operator 


1. 9A1Z JN86EL 142 400 14 I4XCC 415 300 1 W 65 cm offset 

2. 9A3AQ JN75WS 29 750 4 I4XCC 335 121 ? 90 cm dish 

Kategorija H2, 10 GHz, više operatora 


1. 9A1W JN75ST 10 750 2 S51ZO 117 804 2 W 90 cm dish 

2. 9A1CMS JN86DM 2 200 2 S51ZO 23 276 0,1 W 80 cm dish 

Generalni plasman 

Jedan operator 

Mj. Poz. znak Bodovi 144 MHz 432 MHz 1 296 MHz 2,3 GHz 10 GHz 

1. 9A1Z 142 400 142 400 

2. 9A3AQ 93 045 6 590 33 035 20 400 3 270 29 750 

3. 9A2TK 76 380 45 060 31 320 

4. 9A4VM 63 452 61 247 2 205 

5. 9A5AB 32 815 32 815 

6. 9A1DL 19 521 19 521 

7. 9A2UB 14 520 14 520 

8. 9A6PAA 11 113 11 113 

9. 9A2UI 10 570 10 570 

10. 9A8A 8 199 8 199 

11. 9A5TJ 6 047 6 047 

12. 9A2UJ 4 496 4 496 

13. 9A3AMQ 4 279 4 279 

14. 9A7PJT 4 071 1 631 2 440 

15. 9A7BWJ 1 379 1 379 



1. 9A5Y 228 926 228 926 

2. 9A1W 137 425 103 550 8 755 7 950 6 420 10 750 

3. YT1WV 112 615 85 605 27 010 

4. 9A6V 86 685 59 245 27 440 

5. 9A1CAW 82 335 39 595 28 850 13 890 

6. 9A6K 64 607 42 182 22 425 

7. 9A0C 45 235 39 450 5 785 

8. 9A1CMS 41 585 18 405 20 980 2 200 

9. 9A1CRS 22 690 22 690 

10. 9A1CEQ 22 490 22 490 

11. 9A1K 9 509 9 509 

12. 9A1CAH 3 381 3 381 

13. 9A1CPP 1 398 1 398 

Operatori na postajama s više operatora: 

9A5Y – 9A3LG, 9A3NM, 9A5CM; 

9A6V – 9A3EO, 9A6CM, 9A2KL; 

9A6K – 9A3SO, 9A2C, 9A2DG; 

9A1W – 9A2HM, 9A3WP, 9A5ASZ, 9A4DB, 9A4M; 

9A0C – 9A4TK, 9A2HI; 

9A1CMS – 9A4RJ, 9A4DE; 

9A1CAW – 9A2SB; 

9A1CEQ – 9A3UV; 

9A1CAH – 9A4OP; 

9A1CRS – 9A4CW; 

YT1WV – YT1DW, YT1XO, YU1EM, YZ1ZO. 

Rezultate izradio: 

Željko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW 

HRS-ov UKV menadžer 



Kategorija A1, 50 MHz, jedan operator 


UKV 

VHF/UHF/SHF natjecanje Hrvatski ljetni kup 2006. 


1. 9A5ST JN83FM 278 121 203 UN7QX 4 773 100 m - - 

2. 9A2YC JN75XX 101 639 85 EH4EED 2 031 155 m 10 W 4-el. quad 

3. 9A1DL JN95CF 36 507 30 EI9E/p 1 986 256 m 50 W 4-el. DL6WU 

4. 9A3SM JN85AT 32 403 33 EC7ALP 1 979 - - - 

5. 9A3RE JN65XF 24 069 18 EA7HBP 1 951 450 m - 3-el. quad 

Kategorija A2, 50 MHz, više operatora 


1. 9A6V JN74VG 226 282 200 CT1FJC 2 209 1 200 m - 6-el. yagi 

2. 9A4V JN95KI 190 371 153 4Z4DX 2 189 100 m 10 W 5-el. quad 

3. 9A0C JN75VS 48 960 58 EA7HBP 2 105 - 10 W 5-el. yagi 

4. 9A1K JN85JL 10 140 10 GM8JS 2 012 213 m 25 W 5-el. yagi 

Kategorija C1, 144 MHz, jedan operator, sve vrste rada 


1. 9A4VM JN85FS 79 415 230 DK0BN 797 124 m 200 W 8 × 13-el. DL7KM 

2. 9A2LX JN95LM 41 871 102 DK7T 779 120 m 250 W 14-el. DL6WU 

3. 9A6JWF JN75SL 37 171 110 LZ2ZY 634 120 m 100 W yagi 

4. 9A5AB JN75TT 33 993 129 OM3KDX 617 640 m 45 W 2 × 14-el. yagi 

5. 9A2YC JN75XX 19 026 58 DL0HEU 563 155 m 100 W 2 × 7-el. loop 

6. 9A3TU JN95EH 17 293 62 LZ1KWT 675 110 m 10 W 7el. quad 

7. 9A5ADH JN75VU 16 353 80 DL0HEU 558 145 m 100 W 2 × 9-el. loop 

8. 9A2UB JN86OB 15 676 66 OL1C 575 85 m 25 W 16-el. TONNA 

9. 9A1DL JN95CF 14 546 84 DK7T 746 256 m 50 W 2 × 11-el. DL6WU 

10. 9A2WA/P JN83AL 13 629 41 DL0HEU 733 84 m 35 W 7-el. DL6WU 

11. 9A2GA JN75WR 9 692 54 OK1MCS 521 135 m 50 W 8-el. yagi 

12. 9A6NIK JN85KV 7 780 60 IK0DDP/6 443 - - 12-el. yagi 

13. 9A3AQ JN75WS 1 230 10 IK5ZWU/6 360 121 m 10 W 11-el. DL6WU 

Kategorija C2, 144 MHz, više operatora, sve vrste rada 


1. 9A5Y JN85PO 262 112 602 F5KEM/P 1 245 250 m 1 000 W 4 × 18-el. 4 × 10-el. 

2. 9A9M JN85TI 132 569 312 DQ2006X 859 - 400 W 2 × 5 WL M2 

3. 9A4V JN95KI 128 905 309 SN5P 821 100 m 500 W 20-el. BVOPT 

4. 9A1CCU JN85LI 115 840 323 DK0BN 857 - 700 W 4 × 10-el. DJ9BV 

5. 9A1CIG JN83CW 111 422 238 EB3CZS/P 1134 1 142 m 1 000 W 4 × 9-el. yagi 

6. 9A1W JN75ST 97 993 301 LZ1KWT 900 804 m 750 W 4 × 10-el.; 15-el. 

7. 9A6K JN95KU 70 514 217 DL0STO 837 200 m 25 W 16-el. F9FT 

8. 9A1CRS JN85TM 62 422 163 DF0YY 825 913 m 20 W 17-el. yagi 

9. 9A0C JN75VS 49 948 176 LZ1KWT 880 - 100 W 17-el. yagi 

10. 9A1CEQ JN85ER 24 396 127 DL0HEU 605 103 m 25 W 9-el. DL6WU 

11. 9A1K JN85JL 7 335 77 YT0A 308 213 m 25 W 15-el. DL6WU 

12. 9A6V JN74VG 6 504 27 I4GYG 412 1 200 m 500 W 2 × 11-el. DL6WU 

Kategorija C3, 144 MHz, YL 


1. 9A4DI JN75XS 6 701 82 4N1B 368 105 m 15 W HB9CV 

2. 9A7GVA JN85NK 4 182 47 S56IHX 192 21 m 100 W 2 × 11-el. yagi 

3. 9A3ZO JN76VD 684 11 9A4C 108 205 m 15 W HB9CV 

Kategorija D1, 145 MHz, jedan operator, samo FM 


1. 9A6PAA JN95CG 11 853 106 YT2L 278 215 m - 2 × 11-el. DL6WU 

2. 9A2UI JN95FQ 11 786 103 YT2L 305 94 m 50 W 2 × 7-el. yagi 

3. 9A5TJ JN95JG 5 901 73 YT2L 251 82 m 45 W - 

4. 9A7KM JN85NK 5 739 59 S56WZD 301 60 m - 2 × 7-el. yagi 

5. 9A3AMQ JN75XV 4 136 59 9A2UI 195 278 m 60 W Diamond X510N 

6. 9A7KJI JN85OO 3 281 42 S57HPW 153 207 m - - 

7. 9A7KWS JN95CM 2 510 35 9A1W 210 100 m 10 W 7-el. yagi 

8. 9A3BSP JN85WL 2 306 30 YT7C 224 650 m 45 W GP 

9. 9A3BSM JN85WL 2 305 29 YT7C 224 650 m 45 W GP 

10. 9A3BBB JN85WL 2 003 25 YT7C 224 650 m 45 W GP 

11. 9A6KKD JN85NK 1 333 18 9A6NNS 121 21 m 10 W 9-el. DL6WU 

12. 9A6GWF JN95AD 1 300 16 YU1IO 216 88 m 50 W UV 200 

13. 9A7BWJ JN95HN 1 055 19 YU1IO 190 95 m 50 W 4 × 7-el. yagi 

14. 9A7PAW JN95CN 657 14 9A7PTZ 97 100 m 45 W GP 

Kategorija D2, 145 MHz, više operatora, samo FM 


1. 9A4U JN85NK 4 776 54 S56IHX 192 21 m 50 W 17-el. F9FT 

2. 9A1DAB JN85WL 2 407 30 YT7C 224 130 m 45 W GP 

3. 9A1CPP JN95HN 1 055 19 YU1IO 190 95 m 50 W 2 × 9-el. yagi 

www.hamradio.hr 45

Kategorija E1, 432 MHz, jedan operator 

UKV 


1. 9A2VR JN95FQ 179 975 90 DR2006B 816 94 m 100 W 49-el. DJ9BV 

2. 9A3AQ JN75WS 28 170 28 YZ1SMS 478 121 m 1 W 345-el. I1FR 

3. 9A2YC JN75XX 27 180 29 DH1NFL 564 155 m 50 W 21-el. yagi 

4. 9A2WA/P JN83AL 15 670 11 IZ2FOB/2 520 84 m 40 W 14-el. DL6WU 

5. 9A4VM JN85FS 12 180 17 OM3KII 355 124 m 10 W 4 × 10-el. Q. quad 

Kategorija E2, 432 MHz, više operatora 


1. 9A1CAW JN95GM 107 905 61 DH1NFL 725 92 m 60 W 26-el. DJ9BV 

2. 9A1CIG JN83CW 48 370 25 OK2CYC 638 1 142 m 20 W 15-el. DL6WU 

3. 9A1CMS JN86DM 44 425 39 DK3WG 660 - 20 W 17-el. F9FT 

4. 9A9M JN85TI 42 425 29 OK4W 666 - 15 W 23-el. yagi 

5. 9A6K JN95KU 35 515 31 LZ1KWT 665 200 m 10 W 2 ×21-el. yagi 

6. 9A1K JN85JL 1 500 3 S57C 133 213 m 20 W 33-el. DL6WU 

Kategorija F1, 1 296 MHz, jedan operator 


1. 9A3AQ JN75WS 16 800 8 YZ9A 439 121 10 W 45-el. G3JVL 

Kategorija F2, 1 296 MHz, više operatora 


1. 9A1CAW JN95GM 67 550 22 OL4A 675 92 m 70 W 50-el. G3JVL 

2. 9A1CMS JN86DM 16 020 12 OL2R 343 6 m 10 W 37-el. DL6WU 

Kategorija G2, 2,3 GHz, više operatora 


1. 9A1CAW JN95GM 49 520 8 OL2R 488 92 m 20 W 50-el. DL2AM 

Kategorija I1, 10 GHz, jedan operator 


1. 9A3AQ JN75WS 23 190 3 IZ4BEH/4 375 121 m - Dish 90 cm 

Generalni plasman 

Jedan operator 

Mj. Poz. znak Bodovi 144 MHz 432 MHz 1 296 MHz 2,3 GHz 3,4 GHz 10 GHz 

1. 9A2VR 179 975 179 975 

2. 9A4VM 91 595 79 415 12 180 

3. 9A3AQ 69 390 1 230 28 170 16 800 23 190 

4. 9A2YC 46 206 19 026 27 180 

5. 9A2LX 41 871 41 871 

6. 9A6JWF 37 171 37 171 

7. 9A5AB 33 993 33 993 

8. 9A2WA/P 29 299 13 629 15 670 

9. 9A3TU 17 293 17 293 

10. 9A5ADH 16 353 16 353 

11. 9A2UB 15 676 15 676 

12. 9A1DL 14 546 14 546 

13. 9A6PAA 11 853 11 853 

14. 9A2UI 11 786 11 786 

15. 9A2GA 9 692 9 692 

16. 9A6NIK 7 780 7 780 

17. 9A4DI 6 701 6 701 

18. 9A5TJ 5 901 5 901 

19. 9A7KM 5 739 5 739 

20. 9A7GVA 4 182 4 182 

21. 9A3AMQ 4 136 

22. 9A7KJI 3 281 3 281 

23. 9A7KWS 2 510 2 510 

24. 9A3BSP 2 306 2 306 

25. 9A3BSM 2 305 2 305 

26. 9A3BBB 2 003 2 003 

27. 9A6KKD 1 333 1 333 

28. 9A6GWF 1 300 1 300 

29. 9A7BWJ 1 055 1 055 

30. 9A3ZO 684 684 

31. 9A7PAW 657 657 




Kategorija A – jedan operator 


UKV 


1. 9A5Y 262 112 262 112 

2. 9A1CAW 224 975 107 905 67 550 49 520 

3. 9A9M 174 994 132 569 42 425 

4. 9A1CIG 159 792 111 422 48 370 

5. 9A4V 128 905 128 905 

6. 9A1CCU 115 840 115 840 

7. 9A6K 106 029 70 514 35 515 

8. 9A1W 97 993 97 993 

9. 9A1CRS 62 422 

10. 9A1CMS 60 445 44 425 16 020 

11. 9A0C 49 948 49 948 

12. 9A1CEQ 24 396 24 396 

13. 9A6V 6 504 6 504 

14. 9A4U 4 776 4 776 

15. 9A1DAB 2 407 2 407 

16. 9A1CPP 1 055 1 055 


9A5Y – 9A3LG, 9A3NM, 9A5CM, 9A7W; 

9A1CAW – 9A2SB; 

9A9M – 9A3WW, 9A4R, 9A5NV, 9A8A; 

9A1CIG – 9A3MR, 9A5DI, 9A5AAN, 9A6LNH, 9A6KWN, 9A8RA, Karolina; 

9A4V – 9A2SD, 9A2YO, 9A4FW, 9A6PJZ; 

9A1CCU – 9A3RU, 9A9C; 

9A6K – 9A2C, 9A3QB, 9A6DEM, 9A3SO, T94DT; 

9A1W – 9A3WP, 9A5ASZ; 

9A1CMS – 9A4RJ, 9A5RJ; 

9A0C – 9A4TK, 9A2HI, 9A7BPY, 9A4OP, 9A6AQK; 

9A1CEQ – 9A3UV; 

9A6V – 9A3EO, 9A6CM, 9A4CS; Rezultate izradio: 

9A1CRS – 9A4CW; Željko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW 

9A4U – 9A4MF. HRS-ov UKV menadžer 

Natjecanje 1. regije IARU-a na 50 MHz 2006. – službeni rezultati 9A postaja 

Mj. Poz. znak Lokator Rezultat Veza ODX QRB Snaga Antena ASL 

1. 9A4M JN85EG 615 003 443 JA7WSZ 9 251 50 W 7-el. yagi 406 m 

2. 9A5CW JN65WG 352 565 316 N3DB 7 077 50 W 3-el. DK7ZB 350 m 

3. 9A3RE JN65XF 312 901 275 CT1EKY 2 041 50 W 3-el. quad 450 m 

4. 9A2YC JN75XX 194 844 180 EB1BEQ 2 020 10 W 4-el. quad 155 m 

5. 9A3SM JN85AT 158 018 147 TA7OM 1 977 - - 1 268 m 

6. 9A5ST JN83FM 146 821 114 4Z5IX 2 005 10 W - - 

7. 9A3LN JN95IN 118 864 90 EH8ACW/P 3 576 - - 98 m 

8. 9A7KM JN85NK 63 320 68 EB1EHO 1 817 50 W 5-el. yagi - 

9. 9A5MT JN95GN 61 755 48 EH8ACW/P 3 564 - - 93 m 

10. 9A1DL JN95CD 39 953 32 EB1EHO 1 903 50 W 4-el. yagi 88 m 

11. 9A4MF JN85NK 13 826 14 GM2T 1 794 50 W 5-el. yagi - 

12. 9A3QB JN95HN 5 737 4 GM3WOJ 2 058 15 W 5-el. yagi 90 m 

Kategorija B – više operatora 


1. 9A5Y JN85PO 694 376 474 JA7WSZ 9 176 10 W 10-el. yagi 250 m 

2. 9A4V JN95KI 393 993 317 EB8CDX 3 654 10 W 5-el. quad 100 m 

3. 9A6V JN74OC 350 317 281 EH7BYM 2 338 10 W 6-el. beam 100 m 

4. 9A1CMS JN86FM 166 173 153 EB1EWE 1 992 100 W 8-el. yagi - 

5. 9A1CEP JN75SK 101 471 81 EA1CFA 1 906 - - 200 m 

6. 9A0C JN85VS 87 580 97 TA7OM 1 995 50 W 5-el. yagi - 

7. 9A6K JN95HN 78 065 60 EB1EHO 1 936 15 W 5-el. yagi 90 m 

8. 9A1FBC JN85OJ 71 646 88 EB8CME 3 484 10 W 5-el. yagi 654 m 


9A5Y – 9A3NM, 9A3LG, 9A7W; 

9A4V – 9A2SD, 9A4FW, 9A6PJZ; 

9A6V – 9A3EO, 9A6CM, 9A2KL, 9A2ZH; 

9A1FBC – 9A4TD, 9A4RD; Rezultate izradio: 

9A0C – 9A2HI, 9A4TK, 9A4OP, 9A6AQK; Željko Dražiæ-Karaliæ, 9A4FW 

9A1CMS – 9A5TR, 9A6KZH. HRS-ov UKV menadžer 

www.hamradio.hr 47

UKV 

IARU Region I. VHF Contest 2006. – službeni rezultati 9A postaja 

Kategorija A, jedan operator 


1. 9A3RU JN85MJ 159 465 420 DF0OL 882 700 W 4 × 9-el. DJ9BV 260 

2. 9A2VR JN95FQ 119 889 329 IK1AZV/1 878 600 W 22-el. YU0B 94 

3. 9A4VM JN85FS 108 853 335 LZ1KWT 832 200 W 8 × 13-el. DL7KM 124 

4. 9A2R JN85EG 102 194 290 SP2PIK 867 1 000 W 13-el. yagi 406 

5. 9A5KK JN86GF 101 358 316 LZ1KWT 845 250 W 4 × 15-el. DJ9BV 270 

6. 9A5AB JN75TT 60 056 259 LZ1KWT 894 45 W 2 × 14-el. yagi 640 

7. 9A2YC JN75XX 49 082 187 SP7DCS 660 100 W 2 × 7-el. loop 155 

8. 9A4CW JN95AD 37 494 126 LZ1KWT 692 100 W 9-el. 9A4CW 92 

9. 9A2WA JN83AL 31 808 87 OK2KYZ 736 35 W 7-el. DL6WU 84 

10. 9A7PJT JN83EN 23 900 75 DK0CG 749 100 W 4-el. DL6WU 452 

11. 9A1DL JN95CF 20 015 104 OL4W 657 - 11-el. yagi 265 

12. 9A6PAA (1. FM) JN95CG 16 560 123 I4MKN 456 50 W 2 × 11-el. yagi 215 

13. 9A3AMQ (2. FM) JN75XV 15 068 151 YU1GT 415 60 W Diamond X510N 840 

14. 9A6NIK JN85KV 14 478 94 OK1KKD 522 50 W 12-el. yagi 130 

15. 9A7KM (4. FM) JN85NK 14 341 131 OM3KII 382 65 W 2 × 7-el. yagi 100 

16. 9A2VF JN64WJ 11 644 48 I7/I3PDA 667 10 W 9-el. yagi ? 

17. 9A3AQ/P JN75GC 9 460 45 DH9NFM 614 10 W 7-el. DL6WU ? 

18. 9A7GVA (1. YL) JN85NK 9 412 84 OM3KII 382 100 W 2 × 11-el. yagi 21 

19. 9A5ADH JN75VU 8 916 62 YT2F 458 100 W 2 × 9-el. loop 145 

20. 9A6IBU (2. YL) JN85CU 8 630 91 YU1GT 395 50 W 7-el. yagi 21 

21. 9A2UB JN86OB 6 623 47 YT2L 395 25 W 16-el. F9FT 85 

22. 9A7BWJ (5. FM) JN95HN 5 923 48 S57SIR 319 50 W 4 × 7-el. yagi 95 

23. 9A5ALC (7. FM) JN95AD 3 677 42 YU1IO 216 5 W 6-el. yagi 92 

24. 9A6IBT (8. FM) JN85CU 3 536 36 YT7G 353 50 W 7-el. yagi 21 

25. 9A3BSP (9. FM) JN95CN 3 215 32 YT7G 213 45 W GP 130 

26. 9A3BSM (10. FM) JN95AM 2 776 31 S57UMP 230 45 W GP 160 

27. 9A5ST JN83FM 2 715 13 S50C 333 20 W 2 × 15-el. yagi ? 

28. 9A3ZO (3. YL) JN76VD 2 028 25 YT1NVA/P 227 15 W HB9CV 205 

Kategorija B, više operatora 


1. 9A5Y JN85PO 300 641 682 G4LOH 1 743 1 000 W 4 × 18 BVO, 4 × 10 250 

2. 9A2L JN86HF 203 926 521 SK7MW 1 049 1 000 W 8 × 24-el. M2 ? 

3. 9A1B JN85OV 172 359 469 DF0WF/P 832 400 W 4 × 17-el. F9FT 240 

4. 9A1W JN75ST 134 413 402 LZ1KWT 900 750 W 4 × 10-el. DK7ZB 804 

5. 9A9M JN85IT 131 545 369 LZ1KWT 816 500 W 2 × M2 ? 

6. 9A8D JN95IT 119 053 343 DR9A 842 500 W 4 × 16-el. F9FT 290 

7. 9A1C JN75RM 103 705 292 LZ1KWT 897 1 000 W 4 × 18-el. 318 

8. 9A6V JN74OC 72 818 206 DF0OL 900 750 W 4 × 11-el. yagi 15 

9. 9A0C JN75VS 31 282 156 UR7D 626 100 W 17-el. yagi 260 

10. 9A1CFR/P JN73RX 19 404 70 OM3KHE 624 25 W 9-el. yagi 126 

11. 9A1CEQ JN85GQ 18 034 158 OK2TT 489 25 W 2 × 9-el. loop 130 

12. 9A1BJK JN75CH 16 427 73 OK2KJT 537 200 W 2 × 11-el. yagi 1 275 

13. 9A1CEP JN75SK 15 220 67 YO5ARR 678 50 W 11-el. DL6WU 200 

14. 9A4U (3. FM) JN85NK 14 638 136 OM3KII 382 50 W 17-el. F9FT 21 

15. 9A1CPP (6. FM) JN95HN 5 788 47 S57SIR 319 50 W 2 × 9-el. yagi 95 

16. 9A1DAB/P (11.FM) JN95CN 2 362 25 YT7G 213 45 W GP 130 


Pobjednici po kategorijama i potkategorijama: 9A1CEQ – Zvonko, 9A3UV; 

A: jedan operator, sve vrste rada: 9A3RU; 9A4U – 9A6KKD, 9A4MF; 

jedan ili više operatora, samo FM: 9A6PAA; 9A2L – 9A2AE, 9A2VJ, 9A3AG, 9A3DF; 

YL, sve vrste rada: 9A7GVA. 9A8D – 9A3SO, 9A5AMR, 9A4BB, 9A4BA, Darko, Dubravko; 

B: više operatora, sve vrste rada: 9A5Y. 9A1C – 9A3LD, 9A3PG, 9A4LT, 9A6JWF; 

9A0C – 9A2HI, 9A4TK, 9A5AXV; 

Boldani su pobjednici u 9A za EU plasman. 9A1B – 9A2SD, 9A6DUL, 9A2KK; 

9A1BJK – 9A2WK, 9A3AN, 9A3KH, 9A6K, 9A6RNX; 

9A9M – 9A3WW, 9A7V, 9A8A; 

9A6V – 9A6CM, 9A2ZH, 9A2KL, 9A4BO, 9A3EO; 

9A5Y – 9A3LG, 9A3NM, 9A5CM; 

9A1W – 9A2HM, 9A3WP, 9A5ASZ, 9A2MI, 9A3ZV. 






Kategorija 432 MHz, jedan operator 

Mj. Poz. oznaka Rezultat Veza Prosjek Lokator ASL ODX QRB Pogreška (%) Snaga Antena 

1. 9A2VR 55 438 145 382,3 JN95FQ 94 m DJ5IR 830 1,5 100 W 50-el. DJ9BV 

2. 9A2AE 51 804 159 325,8 JN86HF ? m DL6WT 771 0,6 500 W 4 × 28-el. M2 

3. 9A2KK 32 179 106 303,6 JN85OV ? m DL0GTH 709 0,3 ?W 4 × 19-el. DL6WU 

4. 9A5KK 22 551 90 250,6 JN86GF 270 m DF0YY 718 7,1 300 W DJ9BV 26-el. X4 

5. 9A4VM 8 703 45 193,4 JN85FS 124 m OK2RAS 451 0 10 W 4 × 21-el. F9FT 

6. 9A2TK 6 607 50 132,1 JN76WA 250 m HA6W 415 6,2 100 W 2 × 19-el. Chuscraft 

7. 9A8A 4 569 31 147,4 JN86EH ? m DK0CG 502 0 50 W 18el 

8. 9A2GA 3 953 27 146,4 JN75WR 135 m OL2R 431 1,4 25 W 5+5 el. yagi 

9. 9A2WA 1 631 5 326,2 JN83AL 84 m OK2KFJ 599 10,2 40 W 14-el. DL6WU 

10. 9A5YY 991 12 82,6 JN75WT 135 m HA1KYY 177 0 50 W 19-el. yagi 

Kategorija 432 MHz, više operatora 


1. 9A1O 33 931 95 357,2 JN95IT 241 m DL0GTH 794 14 250 W 4 × 21-el. Tonna 

2. 9A1CMS 12 860 55 233,8 JN86DM 276 m DL0GTH 611 2,9 20 W 17-el. Tonna 

3. 9A1CAW 11 165 34 328,4 JN95GM 92 m I1NDP 830 4,4 70 W 26-el. DJ9BV 

Kategorija 1,3 GHz, jedan operator 


1. 9A1Z 7 773 35 222,1 JN86EL 300 m DK3WG 666 1,2 1 W Dish 85 cm 

2. 9A2KK 4 669 22 212,2 JN85OV ? m DF7RG 446 1,9 ? W 55-el. F9FT 

3. 9A2AE 2 697 17 158,6 JN86HF ? m YU1JB 343 0 80 W 2 × 35-el. M2 

Kategorija 1,3 GHz, više operatora 


1. 9A1CAW 2 379 9 264,3 JN95GM 92 m UR7D 486 0 70 W 50-el. G3JVL loop 

2. 9A1CMS 1 754 15 116,9 JN86DM 276 m OM3KII 280 0,5 10 W 37-el. DL6WU 

Kategorija 2,3 GHz, više operatora 


1. 9A1CAW 219 1 219 JN95GM 92 m S51ZO 219 0 20 W 50-el. DL2AM yagi 

Kategorija 10 GHz, jedan operator 


1. 9A1Z 4 537 18 252,1 JN86EL 300 m T7/IZ4BEH 417 0 1 W Dish 75 cm 

Kategorija 10 GHz, više operatora 


UKV 

IARU Region I. UHF/SHF Contest 2006. 


1. 9A1CMS 52 3 17,3 JN86DM 276 m S51ZO 23 0 200 W 60 cm 




www.hamradio.hr 49

Opæi uvjeti 

1. Za organizatora Otvorenog prvenstva Hrvatske u 

ARG-u mogu konkurirati: 

- radioamaterske udruge Hrvatske, 

- udruge tehnièke kulture Hrvatske, 

- sve druge udruge i pojedinci iz Hrvatske koji 

ispunjavaju uvjete natjeèaja. 

2. Rok za prijavu na natjeèaj: 31. prosinac 2006. godine 

(vrijedi žig pošte ili datum na faksu). 

3. Datum održavanja prvenstva je 2 - 3. 6. 2007. 

godine. 

Uvjeti koje mora ispunjavati organizator 

Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-u organizira se 

prema Pravilniku o natjecanju u ARG-u i Pravilima natjecanja 

u ARG-u sa slijepe i slabovidne osobe koje se mogu 

dobiti kod struène službe HRS-a. 

1. Osnovni uvjeti: 

- tereni prikladni za izvoðenje natjecanja prema 

pravilima o natjecanju u ARG-u i pravilima za 

natjecanje slijepih i slabovidnih u ARG-u, 

- datum natjecanja na 144 MHz je 2. 6. 2007., 

- datum natjecanja za slijepe i slabovidne je 

2. 6. 2007., 

- datum natjecanja na 3,5 MHz je 3. 6. 2007., 

- oèekivani broj sudionika je 60-70 natjecatelja na 

144 MHz i 3,5 MHz, te 25 slijepih natjecatelja s 

pratiocima (ukupno oko 130 ljudi). 

2. Uvjeti smještaja i prehrane natjecatelja i organizatora: 

- naèin smještaja i prehrane, 

- cijena smještaja i prehrane. 

3. Naèin i troškovi prijevoza do mjesta natjecanja. 

4. Materijalno-tehnièki uvjeti koje osigurava organizator: 

- komplet opreme za natjecanje na 3,5 MHz, 

144 MHz i za slijepe (postoji moguænost posudbe), 

- startni brojevi za sve natjecatelje, 

- ureðaji za registraciju dolaska na predajnik 

(perforator ili elektronièki), 

- radioureðaji za vezu izmeðu starta, cilja i predajnika, 

- vozilo za prijevoz natjecatelja, 

- terensko vozilo za prijevoz posade predajnika, 

- raèunalna oprema za obradu rezultata i pripremu 

biltena, 

- šator ili tenda u sluèaju kiše za start i cilj, 

- èaj ili osvježavajuæe piæe na startu, predajnicima i 

cilju, 

- talon natjecanja (papirni ili elektronièki), 

- natjecateljska karta (po moguænosti IOF), 

- službene oznake organizatora i žirija, 

- pano za informacije na startu i cilju, 

- kutija prve pomoæi na cilju, te vozilo za eventualni 

prijevoz ozlijeðenih. 

ARG 

Natjeèaj za organizatora 

"Otvorenog prvenstva Hrvatske u ARG-u" 2007. godine 

Na prijedlog Radne grupe za ARG HRS-a, Izvršni odbor HRS-a na svojoj redovitoj sjednici održanoj 3. 11. 2006. god., 

raspisuje ovaj Natjeèaj. 

5. Potreban broj ljudi koji neposredno sudjeluju u 

organizaciji natjecanja: 

- posade odašiljaèa: minimalno 5, 

- posade starta: minimalno 2, 

- posada cilja: minimalno 2, 

- vozaèi vozila: minimalno 1, 

- obrada rezultata: minimalno 2, 

- glavni sudac, 

- posade predajnika za slijepe: minimalno 5, 

- suce na stazi za slijepe: minimalno 2. 

6. HRS financira sljedeæe troškove natjecanja: 

- baterije za predajnike slijepih (9 V, 6 kom.), 

- medalje za pobjednike po kategorijama 

(60 kom. za "videæe" i 36 kom. za slijepe), 

- pehari za pobjednike u klupskoj konkurenciji 

(6 kom. za "videæe" i 15 za slijepe), 

- priznanja svim natjecateljima (200 kom.), 

- natjecateljske karte u boji (150 kom.), 

- taloni za natjecatelje 

(150 kom. ili 70 kom. elektronièkih), 

- èaj na startu za natjecatelje i organizatore (50 litara), 

- piæe i suha hrana za organizatore i posade 

(24 kom.), 

- ruèak za sve natjecatelje i organizatore te pratioce 

(240 porcija), 

- troškovi prijevoza i smještaja organizatora, 

- troškovi prijevoza natjecatelje, 

- službena iskaznica (30 kom), 

- priprema i izdavanje biltena. 

Organizator natjecanja na temelju navedenih elemenata 

izraèunava ukupne troškove Otvorenog prvenstva 

Hrvatske u ARG-u 2007. godine i dostavlja ih zajedno 

s specificiranim podacima iz priloženog upitnika u HRS, 

za ARG radnu grupu, do gore navedenog datuma. 

Ako postoje neke nejasnoæe možete nazvati voditelja 

Radne grupe za ARG HRS-a za objašnjenje ili pomoæ. 

Radna grupa za ARG-a HRS-a, zajedno s predsjednikom 

i tajnikom, pregledat æe dospjele ponude te o svojoj 

odluci izvijestiti sve ponuðaèe najkasnije do 14. sijeènja 

2007. god. Najbolji ponuðaè æe s HRS-om sklopiti ugovor 

o organizaciji. 

Prijave za natjeèaj slati na adresu: 

Hrvatski radioamaterski savez 

Radna grupa za ARG 

Dalmatinska 12, 

10 000 Zagreb, 

ili na telefax 01/48-48-763 i e-mail: 9a0hrs@hamradio.hr. 



Piše: Oto Predaniæ, 9A4OP 


ARG 

Otvoreno prvenstvo Hrvatske u ARG-u 

Otvoreno prvenstvo Hrvatske svake je 

godine vrhunac pripreme svih natjecatelja 

u amaterskoj radiogoniometriji. 

Višegodišnja iskustva u voðenju i organiziranju 

amaterske radiogoniometrije, 

popularno nazivane "lov na lisicu", koje se 

u Hrvatskoj održava od 1958. godine, kroz 

razlièita natjecanja odgojile su generacije i 

generacije radioamatera. Kroz ta su natjecanja 

mnogi mladi ljudi dobili prva znanja 

iz tehnike, a mnoge je tajanstveno "cvrkutanje" 

u slušalicama "natjeralo" da nauèe 

telegrafiju i vinu se u èudesan radioamaterski 

svijet koji mami svojim èarima 

usprkos sve veæim tehnološkim dostignuæima. 

Ima mnogo sluèajeva gdje cijela 

obitelj prakticira tu sportsko-tehnièku disciplinu 

kada, najèešæe roditelji, prenose 

svoju ljubav prema amaterskoj radiogoniometriji 

svojoj djeci. Takav naèin boravka 

na svježem zraku u prirodi, uèeæi 

snalaženje i orijentaciju u njoj, te zdravo 

meðusobno natjecanje s ostalim natjecateljima 

istoga uzrasta i dobi, ostavlja dubok 

trag u svakom èovjeku. Onaj tko jednom 

pokuša i otrèi jedno natjecanje, s radošæu 

èeka novo. 

Natjecateljski tereni dosad su bili raznoliki 

i u razlièitim dijelovima lijepe naše. 

Trèalo se kroz duboke usjekline ludbreških 

vinograda, ravnièarskih terena Jasenova i 

Šijanske šume, brdskih terena oko Kamenitovca 

i Kalnika, terena punih škrapa oko 

Pazina, ravnih terena oko Trakošèanskog i 

Jarunskog jezera, brdovitih terena oko 

Plitvica, ili èak ARG s èamcima u Biogradu, 

gdje je jedna od "lisica" bila na obližnjem 

otoku. 

Svako natjecanje, osim ponovno "napunjenih 

baterija" i oèišæenih pluæa, oslobaða 

èovjeka stega i tjeskoba te je spreman za 

novi tjedan u školi, fakultetu ili radnom 

mjestu. 

Gledajuæi unatrag, godinama se susreæu 

isti ljudi u šarenoj sportskoj odjeæi sa 

startnim brojevima na prsima i leðima kako 

preprièavaju dogodovštine s prošlih natjecanja 

i raspravljaju o poboljšanjima na 

ureðajima. Takoðer, sa sjetom se sjeæaju 

natjecatelja koji više nisu sa nama, ali koji 

nas odnekuda bodre. U novim natjecateljima 

prepoznajemo neke njihove navike. 

Od 1996. godine na državnim prvenstvima 

u amaterskoj goniometriji sudjeluju i 

slijepi èlanovi Hrvatskoga radioamaterskog 

saveza, koji su godinu dana prije, kao prvi 

u svijetu, poèeli specifiènu amatersku radiogoniometriju 

za slijepe u Radioklubu 

"Louis Braille". 

Buduæi da poslije svakog državnog 

natjecanja svi žudimo za neèim "jaèim", 

tako i naši natjecatelji nakon odreðenog 

broja skupljenih bodova od strane Radne 

grupe bivaju predloženi da postanu 

reprezentativci Hrvatske koji na europskim 

ili svjetskim natjecanjima odmjeravaju 

znanje, vještine i spretnost. 

Naš dugogodišnji angažman oko odlaska 

hrvatske reprezentacije u amaterskoj 

radiogoniometriji na europska i svjetska 

prvenstva u amaterskoj radiogoniometriji 

konaèno je došao do izražaja. Naši natjecatelji 

u kategoriji M60 su na prošlom 

natjecanju, tj. na 15. prvenstvu 1. regije 

IARU-a u amaterskoj radiogoniometriji na 

Tari, osvojili medalju meðu mnoštvom 

izvrsnih natjecatelja iz istoènih zemalja. 

Smatramo da uz takvu selekciju kakvu 

provodimo, uz bolje uvjete natjecanja, 

treninga i druge kategorije, imaju priliku 

popeti se i na pobjednièko postolje. 

Od 1992. godine Hrvatska ARG reprezentacija 

sudjelovala je na svim europskim 

i svjetskim prvenstvima, uz mnoštvo problema 

oko prikupljanja sredstava za 

troškove nastupa. 

Kalendar ARDF natjecanja 2007. godine 

Hrvatski radioamaterski savez bio je 

1999. godine organizator 12. europskog 

prvenstva u amaterskoj radiogoniometriji u 

Varaždinskim Toplicama. Kao organizatori 

dobili smo pohvale svih relevantnih organa 

IARU-a i europskih zemalja. Na natjecanju, 

po prvi i zasad jedini puta, startali su i 

slijepi natjecatelji iz Hrvatske, Slovenije, 

Bosne i Hercegovine i Makedonije kao 

pokazna kategorija. Na meðunarodnim 

natjecanjima naša je reprezentacija u ekipnom 

natjecanju osvajala treæa, èetvrta, 

peta i šesta mjesta, a u pojedinaènim natjecanjima 

deveta, dvanaesta i trinaesta 

mjesta. Najveæi nam je problem osigurati 

financijska sredstva za meðunarodna 

natjecanja, jer Hrvatski radioamaterski 

savez ne raspolaže financijskim sredstvima 

za meðunarodna natjecanja. Do 

sada smo veæinu financijskih sredstava 

prikupljali iz lokalnih izvora, s tim da zadnje 

dvije godine sve troškove snosi HRS. 

Reprezentaciju èini deset ekipa s po 

dva do tri èlana, i to prema starosti – žene: 

Ž15, Ž19, Ž21, Ž35, te muškarci: M15, 

M19, M21, M40, M50 i M60, voða ekipe, 

trener i moguæi posjetitelji. Posjetitelji 

snose sami za sebe troškove puta i boravka. 

Tko æe predstavljati Hrvatsku odredit 

æe Radna grupa za ARG Hrvatske prema 

Pravilniku o odabiru u financiranju 

reprezentacije HRS-a koji je usvojen na 

Izvršnom odboru HRS-a 4. svibnja 2005. 

Da bi se natjecatelj plasirao u reprezentaciju 

mora nastupiti na šest nacionalnih 

natjecanja u ARG-u i obavezno nastupiti 

na državnom prvenstvu. Nakon sudjelovanja 

na državnom prvenstvu, prva dva ili 

tri natjecatelja po svakoj kategoriji, ako su 

prešli prag od 70% uèinkovitosti, èine 

reprezentaciju. 

Datum Natjecanje u ARDF u 9A Organizator Frekvencije Bodovi za "repku" 

14. 4. 2007. Otvoreno prvenstvo Bjelovara Bjelovar 144 MHz da 

15. 4. 2007. Otvoreno prvenstvo Bjelovara Bjelovar 3,5 MHz da 

21. 4. 2007. Otvoreno prvenstvo Istarske županije Pula 3,5 MHz da 

22. 4. 2007. Istarska "lisica" Pazin 144 MHz da 

13. 5. 2007. Otvoreno prvenstvo Zagreba Zagreb 144 MHz da 

20. 5. 2007. Otvoreno prvenstvo Meðimurja Murs. Središæe 144 MHz da 

27. 5. 2007. Otvoreno prvenstvo Ludbrega Ludbreg 3,5 MHz da 

2. 6. 2007. Državno prvenstvo Hrvatske 144 MHz da 

3. 6. 2007. Državno prvenstvo Hrvatske 3,5 MHz da 

7 - 10. 6. 2007. 8. prvenstvo mladih 1. regije IARU-a Njemaèka 3,5 i 144 MHz 

tijekom ljeta Teèajevi za ARDF Kraljevica 

26 - 28. 8. 2007. Pripreme ARDF reprezentacije HRS-a Bjelovar, Kraljevica 3,5 i 144 MHz 

4 - 9. 9. 2007. 16. ARDF prvenstvo 1. regije IARU-a Poljska 3,5 i 144 MHz 

16. 9. 2007. ARO na ZRF-u Zagreb 3,5 MHz 

Prema Pravilniku o financiranju i izboru reprezentacije HRS-a, u obzir dolaze 3 najbolja rezultata na 144 MHz i 3,5 MHz. 

Minimalno se mora osvojiti 70% maximalnog moguæeg zbroja na KV-u i UKV-u+A25. 

www.hamradio.hr 51

Hrvatski radioamaterski savez raspisuje 

Nagradni natjeèaj HRS 2006. 

U svrhu popularizacije radioamaterizma, ali i privlaèenja 

mlaðih i starijih uzrasta, pokrenuli smo akciju za popularizaciju 

radioamaterskih konstrukcija i izrada raznih elektronièkih 

ureðaja i antena. Osim toga, Nagradnim natjeèajem 

želimo potaknuti škole i radioklubove da potièu mlade da za 

svoje maturalne radnje ili radove namijenjene raznim smotrama 

Tehnièke kulture konstruiraju i izrade radioamaterske 

ureðaje. 

Izvršni odbor Hrvatskoga radioamaterskog saveza 

odobrio je raspisivanje Nagradnog natjeèaja HRS 2006. za 

najljepšu, najbolju, tehnièki aktualnu i suvremenu elektronièku 

radioamatersku konstrukciju iz sljedeæih podruèja: 

1. jednostavni elektronièki sklopovi i ureðaji za poèetnike, 

2. radioureðaji za frekvencije niže od 30 MHz, 

3. radioureðaji za frekvencije više od 30 MHz, 

4. prijamnici i odašiljaèi za ARG, 

5. elektronièki mjerni instrumenti i pribor, 

6. radioamaterska pomagala i pribor za oèiglednu nastavu 

(uèila), 

7. antene, 

8. ureðaji za digitalne komunikacije, 

9. programska podrška primijenjena za radioamaterske 

namjene (software), 

10. elektronièki ureðaji po slobodnom izboru. 

Pravo sudjelovanja imaju hrvatski državljani èlanovi 

Hrvatskoga radioamaterskog saveza. Radovi koji se šalju na 

Natjeèaj moraju biti: 

Upute suradnicima 

- funkcionalni, 

- opremljeni elektriènim i montažnim shemama, 

- opremljeni opisom rada i rezultatima mjerenja, 

- opremljeni tehnièkim podacima, 

- popraæeni tekstom pogodnim za objavljivanje u 

èasopisu, 

Svi sudionici Natjeèaja dobit æe simboliène nagrade (priznanja), 

te æe im radovi, ako zadovoljavaju ocjenu uredništva, biti 

objavljeni u èasopisu Radio HRS. 

Najbolji radovi iz svake kategorije (10 kategorija) bit æe 

nagraðeni priznanjem, materijalnom nagradom. 

Svu potrebnu dokumentaciju za Natjeèaj treba dostaviti 

od objave Natjeèaja u èasopisu Radio HRS do 1. studenog 

2006. god. na adresu: 

Hrvatski radioamaterski savez 

10000 Zagreb 

Dalmatinska 12 

(za nagradni natjeèaj). 

Struèna komisija koju je imenovao Izvršni odbor HRS-a 

ocijenit æe prijavljene radove te æe autore èiji su radovi zadovoljili 

uvjete Natjeèaja pozvati na praktièni prikaz rada do 

1. prosinca 2006. Nakon toga Komisija æe donijeti odluku o 

najboljim radovima u svim kategorijama. Rezultati natjeèaja 

bit æe objavljeni u èasopisu Radio HRS i na web stranicama 

HRS-a. 

predsjednik HRS-a 

mr. sc. Petar Milièiæ, 9A6A 

Molimo suradnike da radi lakšeg ureðivanja, obrade i pripreme èasopisa Radio HRS priloge pripremaju i dostavljaju prema slijedeæim 

uputama. 

1. Priloge slati u elektronièkom obliku. Iznimno crteži i fotografije mogu biti na papiru. 

2. Tekst treba biti u pisan u programu Microsoft Word. Tekst oblikovati opæim naredbama Oblikovanje – Odlomak, a izbjegavati 

oblikovanje nepotrebnim pojedinaènim naredbama (tabulatorima, uvlakama, razmacima, prijelomima redova i stranica te dr.). 

Tekst slati u formatima *.doc, *.rtf, ili *.txt. 

3. Formule pisati u programima za pisanje formula (Microsoft Equation ili MathType Equation), te navesti znaèenje upotrijebljenih 

znakova. 

4. U tekst ne unositi ilustrativne priloge, nego oznaèiti mjesta na koje dolaze prilozi i napisati popratne tekstove (tzv. legende) 

s pridijeljenim brojevima. 

5. Ilustrativne priloge (tablice, crteže i fotografije) dati odvojeno u posebnim dokumentima, s prepoznatljivim nazivima 

dokumenta (skraæeni naziv èlanka) i pridijeljenim brojevima (Sl.1., Sl. 2., Foto. 1., Tabl. 1., itd.). 

6. Tablice pisati u programu Microsoft Word – Tablica. 

7. Crteže crtati u programu CorelDRAW, ili skenirati iz predloška. 

8. Fotografije slati sa što više boje, što manje komprimirane. Fotografije i skenirane priloge slati u formatima *.jpg ili *.tif. Za slike 

preuzete s Interneta navesti link web-stranice s koje je preuzeta. 

9. Priloge koji moraju biti u mjerilu 1:1 (tiskane ploèice) slati kvalitetno kopirane i bez presavijanja. 

10. Pri pisanju i crtanju poštivati pravila hrvatskoga pravopisa, a za strane nazive navesti podrijetlo. Slovne i crtežne znakove 

primjenjivati prema meðunarodnim i hrvatskim normama (ISO, HRN) i preporukama IEC-a. Izbjegavati zastarjele znakove 

elektronièkih elemenata i komponenata, te pisanje nenormiranih znakova fizikalnih velièina i nezakonitih znakova mjernih 

jedinica, pisanje indeksa i eksponenata u osnovnom retku i sl. Uzorak obrade teksta i ilustrativnih priloga su èlanci objavljeni u 

Radio HRS-u. 

11. Ako prilog sadrži više od tri dokumenta, slati ih u zajednièkoj mapi. 

12. U prilozima jasno navesti: ime i prezime, pozivnu oznaku, klasiènu ili e-adresu. 

13. Priloge dostavljati na elektronièkom mediju (disketa, CD) ili elektronièkom poštom. Navesti toènu adresu i broj žiro-raèuna 

autora. Priloge slati iskljuèivo: a) na adresu: Hrvatski radioamaterski savez, Dalmatinska 12, 10 000 Zagreb (s naznakom: 

Za Radio HRS), ili b) na e-adresu: 9a0hrs@hamradio.hr (s naznakom: Za Radio HRS). 

14. Propagandne oglase i Male HAM oglase slati na iste adrese. 



Piše: Borivoje Ðorðeviæ – Koki, 9A2JG 

Quo vadis 1 ham? 

Povod za ova razmišljanja sam našao 

na marginama foruma internetske 

stranice HRS-a. Osim njih, slièna se razmišljanja 

èuju i na repetitorskim i simpleksnim 

FM kanalima. Neæu imenovati istomišljenike 

kako bih zaštitio njihov stav i 

identitet. 

S poèetkom ratnih dogaðanja, devedesetih 

godina 20. stoljeæa, poèelo je 

rastakanje radioklubova. Veliki dio 

opreme nestao je u vrtlogu rata, u centrima 

za obavješæivanje i uzbunjivanje, a 

ostatak je vrlo brzo "potrošen" u humanitarnim 

i sliènim aktivnostima. Ukratko, 

klubovi su kraj devedesetih doèekali bez 

radioureðaja, a ono malo što je ostalo, 

bilo je "poluispravno", "demodirano" i 

tehnološki zaostalo. Financiranje radioklubova 

prepušteno je Zajednicama tehnièke 

kulture, èime su, u najveæoj mjeri, 

gradovi, opæine i županije "oprali ruke". 

ZTK su opet, iduæi linijom manjeg otpora, 

spremnije financirale programe koji su 

odmah davali rezultate (kao što su programi 

i radionice u sferi raèunarstva, modela 

i slièno). Moguæi programi radioklubova 

našli su se u zaèaranim krugovima, bili 

su skromni jer su bili optereæeni financijskim 

dubiozama od prije, a i takvi skromni 

ne bi bili prihvaæani, jer bi redovno 

nedostajala kritièna masa volontera kao 

što je to bio sluèaj prije 1991. god. Rezultat 

toga su bili redovito financijski "komatozna" 

stanja iz koji nema izljeèenja. 

Daljnji slijed dogaðaja je prepoznatljiv, i 

gotovo je identièan na dosta lokacija; 

iskljuèivanje struje, vode, prijetnje tužbama 

za neplaæene komunalije, autorska 

prava, itd. Nakon toga slijedi otkazivanje 

prostora, prvo postupno, zatim u cijelosti. 

Gradovi i opæine nisu prepoznali da su ti 

isti klubovi "u braku" s njima, da je neizbježno 

biti "i u dobru i u zlu", i olako se 

odrièu njihovih usluga, a i samog postojanja 

radioklubova. 

Na planu aktivnosti osobnih radioamaterskih 

postaja došli smo do paradoksa: 

šest aktivnih amatera u krugu 

desetak kilometara uèlanjeno je u šest 

razlièitih klubova, od Rijeke, Daruvara, 

Hvara, Kaštela, Splita do Vele Luke. 

Poštujuæi neprijeporno ustavno i statutarno 

pravo svakoga takvog odabira, 

neizbježno nam se nameæe misao: "Gdje 

je ustvari problem?" 

On je višeslojan, ali se išèitavaju dva 

osnovna lajt-motiva: nedostatak financijskih 

sredstava i nedostatak identifikacije 

osnovnih radioamaterskih interesa 

pojedinca u radioklubu kakav je sada. 

Oba ova faktora se prepliæu, a rezultat je 

1 Lat., Kamo ideš? 


pisma èitatelja 

porazan: sve više vrhunskih radioamatera-operatora 

se okreæu iskljuèivo sami 

sebi. Sami se organiziraju, samoinformiraju, 

a i potroše više svojih novaca za 

razmjenu QSL karata (pri tome ne mislim 

na direkte) nego što bi to bilo normalno. 

DX-eri se, prirodno, ljute na potrošene 

novce Saveza u svrhe za koji oni misle 

da se mogla unaprijediti QSL služba. 

Novi amateri to ne prepoznaju kao problem 

jer ih to ne tišti, ne lupa ih po džepu, 

a i imaju neke druge poglede i ideje kako 

bi se novac Saveza "bolje" potrošio. 

Postojanje samo dvije radioamaterske 

operatorske kategorije je veæ stotine puta 

"sažvakano" pitanje. Svi iskusni operatori 

od prije 1992. god. imaju manje-više isti 

stav pri svakoj diskusiji – pogriješilo se 

ukidanjem kategorija i minimiziranjem 

telegrafije (a èinjenica je da to neæe nitko 

od dužnosnika priznati). Isto kao da su 

nam te i takve izmjene naturili Marsovci! 

Ti ljudi su još ovdje, oko nas. Velièina 

èovjeka, udruge, pokreta ili institucije je 

upravo u tome da kada pogriješi, prizna 

grešku i pokuša je ispraviti. To još nismo 

vidjeli na službenim stranicama HRS-a, 

bez obzira je li rijeè o èasopisu ili o web 

stranici! Oèigledno, kada vršnjaci prièaju 

o ovom stanju prièa se jedno, a kada to 

treba pretoèiti u službene stavove i dokumente, 

onda je to nešto drugo. Previdila 

se, i stalno se previða, notorna èinjenica 

da nema kvalitete bez dva faktora: stalnoga 

educiranja i pritoka mladeži (ne 

novo položenih operatora po svaku 

cijenu) i elite operatorskog rada. Teèajevi 

su odavna stali, a elitizam se nastoji 

zatrti (pa i ujednaèavanjem kategorija 

kao prvim korakom u tom smjeru). Nepostojanje 

više kategorija u startu ide za 

"niveliranjem prosjeènog znanja, sposobnosti 

i položaja u društvu". Tako svi 

pomalo i idemo u smjeru kuda svjetski 

globalizam i hoæe da se kreæemo – rijeci 

malih, poslušnih, prosjeènih zombija. 

Ako ovo malo novih operatora nema 

èvrste, postojane i neprijeporne uzore u 

svom svakodnevnom radu i ponašanju, 

možemo oèekivati da æe vrhunski rad i 

umrijeti s ovom (našom) generacijom. 

Ovo nije hvalospjev ovoj generaciji nego, 

nažalost, toèna konstatacija. 

Jedan od najboljih dokaza za ove 

tvrdnje o marginalizaciji pokreta i pojedinaca 

jest èinjenica da nas, nakon 1995., 

neæe nitko primiti u organima gradova, 

opæina i županija kada se trebamo 

izboriti za matièni radioklub. Politika 

priznanja šire društvene zajednice, gdje 

nažalost i HZTK-a ima svoj doprinos, 

uèinila je to da predsjednici radioklubova, 

èlanovi izvršnih odbora i ostali èasni 

aktivisti nemaju kredibilitet, i ne otvaraju 

im se vrata spomenutih institucija. Tamo 

sjede "neki novi klinci" koji nisu desetljeæima 

u klubovima HZTK-e, koji nisu 

bili dragovoljci Domovinskog rata i koji, 

jednostavno, nemaju sluha za probleme 

s kojima se susreæu radioamateri. Najèešæe 

su to pokušaji komunikacije "gluhoga 

i nijemoga". 

Svrha ovog pisanja nije bila sažimanje 

èinjenica na list papira, nego viðenje moguæega 

izlaza iz ove situacije. Osobno 

smatram da se treba iæi u nekoliko 

smjerova, i to na državnoj, županijskoj i 

lokalnoj razini. 

Na državnoj razini, držim, treba odrediti 

strateške ciljeve održanja i poboljšanja 

radioamaterske organizacije u Hrvatskoj. 

Po meni, to je reanimacija klubova, 

organizacijski, politièki i financijski. U 

prvom redu, postojeæe klubove pomoæi 

na svaki naèin, dostupan Savezu. Pri tom 

mislim na oslobaðanje ikakvih financijskih 

davanja, barem dok ne stanu na 

svoje (financijske) noge. Realnom i poticajnom 

politikom priznanja Saveza, 

HZTK-e i države, potrebno je nagraditi 

klubove i pojedince, i pri tom informirati 

i animirati gradove i opæine o tome. U 

organizaciji radioklubova potrebno je 

pojednostavniti papirologiju, tipizirati 

Statute u duhu Zakona o udrugama, te 

pružiti svekoliku organizacijsku pomoæ 

volonterima na terenu. 

U svakom mjestu, gdje je do rata bio 

radioklub, treba ga, u suradnji s lokalnom 

zajednicom, obnoviti fizièki, organizacijski 

i akcijski. Pod "fizièki" podrazumijevam 

vraæanje (najèešæe) prostora radioklubu 

od strane grada ili opæine, pod "organizacijski" 

mislim na svekoliku pomoæ Saveza 

oko ponovnog registriranja i sve papirologije, 

a pod "akcijski" animiranje volontera 

iz iste županije, s ciljem pomoæi oko 

teèajeva, predavanja, radionica i pokaznih 

vježbi i natjecanja. 

Na županijskoj razini treba financijski 

pomoæi klubove i male sredine gdje su 

siromašne opæine i mjesta. Treba prepoznati 

neupitan društveni interes okupljanja 

mladeži, dragovoljnih aktivista 

HZTK-e i koordinatora svekolike radioaktivnosti 

odreðenih prostora. 

Na lokalnoj razini mora se odrediti 

stalan stav prema djelatnosti radiokluba, 

osobito tamo gdje je postojala dugogodišnja 

aktivnost, pa se iz raznih razloga 

ugasila. Nova središta aktivnosti mogu 

biti inicijatori za stožerne aktivnosti 

tehnièkih znanosti u malim zajednicama. 

www.hamradio.hr 53

Navest æu dva primjera. Godinama 

pratim manifestacije Jamboree on the air. 

Godinama se èuju aktivisti radioklubova i 

osobnih radiopostaja kako nekoliko puta 

godišnje izaðu na teren s najmlaðim 

uzrastima, upoznaju ih s radiovezama, 

tehnikom, pokretom u svijetu, a najviše, 

uèe ih druženju, razgovoru i normalnoj 

komunikaciji. U Hrvatskoj se, dosad, nije 

prepoznala ta aktivnost, ni kao akcijska, 

ni kao kontinuirana djelatnost vezana uz 

najmlaðe (skaute, ex-izviðaèe). Drugi je 

primjer još zorniji. Takoðer se odnosi 

na najmlaðe. U cijeloj Italiji je prihvaæen 

projekt La radio nelle scuole (Radio u 

školama). Inicijativa je došla iz najsiromašnijeg 

dijela Italije – talijanskog Juga 

(èitaj: hrvatske Dalmacije), jer su upravo 

tamo prepoznali gašenje pokreta u cjelini, 

ako ne osiguraju pomladak. Projekt je 

poèeo skromno, a veæ sada ima naznaka 

da je obuhvatio cijelu zemlju. Ne moramo 

izmišljati "toplu vodu"; izmišljena je u susjedstvu, 

samo je trebamo zagrabiti. Kao i u 

nekim drugim zemljama što se tièe 

telegrafije i kategorija. Ne moramo se 

Piše: Zlatko Matièiæ, 9A2EU 

DX vijesti 

C6A – Bahami – Ekipa njemaèkih radioamatera: 

DL3OCH, DL2JRM, DL5SE i 

DL5YWM radit æe kao C6ARI od 3. do 9. 

sijeènja 2007. godine s otoka Elbow Cay 

(IOTA NA-219) na svim KV opsezima CW, 

SSB i EME naèinom rada na 70 i 23 cm. QSL 

via DL3OCH. 

S2 – Bangladeš – Ekipa španjolskih 

radioamatera: EA3BT, EA3WL, EA2PA, 

EA5FX i EA8CAC radit æe iz Bangladeša kao 

S21EA od 10. do 16. sijeènja 2007. godine na 

opsezima od 160 do 6 m SSB, CW i RTTY 

vrstama rada s 3 postaje istovremeno. QSL 

via EA3BT. 

VU7 – Lakadivsko otoèje – Od 15. do 25 

sijeènja na ovom otoèju (drugi na listi najtraženijih 

DXCC entiteta) održat æe se veliki 

hamfest pri èemu æe više od 50 operatora 

raditi kao VU7RG na svim opsezima i vrstama 

rada. Aktivnost æe se odvijati s tri otoka 

ove otoène skupine: Bangaram, Kadmat i 

Agathi. QSL via GDXF. 

XT – Burkina Faso – 

Meðunarodna ekipa: N6OX, 

N2WB, F2JD, F2VX, F5LMJ, 

F5TVG, OE8KDK, F9IE, F4AJQ i 

F8BJI "aktivirat" æe ovu zemlju 

kao XT2C od 6. do 20. sijeènja 

2007. godine na svim opsezima 

od 160 do 6 m, CW, SSB, RTTY, 

PSK31/63, SSTV vrstama rada i 

možda WSJT na 6-metarskom 

opsegu. QSL via F9IE. 

XU – Kambodža – NO2R æe 

ponovo raditi iz Kambodže kao 

XU7ACY od 7. do 30. sijeènja 

2007. godine na nižim KV opsezima 

CW i SSB vrstama rada. 

QSL via K2NJ. 

DX vijesti 

sramiti što neko bolje i korisnije misli od 

nas! 

Što je od ovoga svega realno? Realno 

je da Radna grupa obiðe cijelu državu, 

od Konavala do Umaga, od Like do 

Vukovara. Ta bi grupa podastrla Savezu, 

HZTK-i i hrvatskoj državi realno stanje 

radioamaterizma u Hrvatskoj s godinom 

2007. Sva izviješæa postojeæih klubova, 

referenata u gradovima, opæinama i savjetnicima 

u županijama su nerealna, 

"uljepšana" i u nekoj drugoj funkciji. Prvi 

put bismo, u samostalnoj hrvatskoj 

državi, imali pravo stanje, i prema tome 

bi se dozirao i lijek. To bi bila podloga 

za sva tijela Saveza u kojem smjeru 

treba djelovati, kratkoroènim i vatrogasnim 

mjerama, kao i osnova za dugoroène 

dokumente, koji bi bili stožerni za 

Savez i HZTK-u u cjelini. 

Djelovanje takve Radne grupe ne 

poništava potrebne posjete predsjednika 

i potpredsjednika Saveza klubovima, 

udrugama klubova, opæinama, gradovima 

i mjestima gdje ima ili može biti 

(ponovo) radioamaterizma. 

ZL8R – DX-ekspedicija na otok Raoul u 

Kermadec grupi 

The Microlite Penguins grupa koja je organizirala 

DX-ekspediciju na otok Raoul u 

Kermadec grupi otišla je u QRT u 2200 UTC 

17. listopada s preko 40 000 veza u logu. 

Operatori su bili: EI6FR, HB9ASZ, K9ZO, 

N0TT, N6MZ, VK6DXI, W7EW i 9V1YC. 

Ukupno su radili na opsezima nešto malo više 

od 7 dana. Sa samo osam èlanova ekspedicije 

i samo tjedan dana u eteru ova ekspedicija 

je bila nešto manja i nešto kraæa nego što je 

to uobièajeno za ovu grupu DX-era, ali je 

ukupni rezultat zadovoljavajuæi i u duhu njihovog 

DX-iranja malom snagom. 

Iskrcavanje na otok je otežano zbog 

nepristupaènog terena, ali je more bilo mirno 

pa je sva oprema i ljudstvo bez problema 

prebaèena na vrh otoka. Koristili su šest 

novih IC-7000, a antene su bile obièni dipoli 

vezani za borove èija visina je od 40…50 

metara. Lokacija je bila idealna na stijeni oko 

Okupljeni rezultati navedenih grupa 

mogu i moraju rezultirati boljitkom 

radioamaterizma u Hrvatskoj. S tim u 

svezi apeliram, naravno ako se ovakva 

razmišljanja prihvate i verificiraju, da se 

u planske i financijske projekcije za 

2007. i 2008. godinu planiraju sredstva 

baš za ovu namjenu. 

Osim planiranja sredstava, držim da 

treba poèeti s registriranjem raspoloživih 

volontera za potrebe navedenih djelatnosti, 

a kako bi se sve poèelo na vrijeme. 

Pri tome možemo i trebamo, sukladno 

talijanskim iskustvima iz spomenutog 

projekta, odmah razdijeliti aktiviste 

prema realitetima gdje se mogu najbolje 

iskoristiti, za organizaciju, natjecanja, 

edukaciju, veze s organima vlasti, struènjake 

za financije i sl. 

I na kraju, kao što sam napisao na 

poèetku, ovo su razmišljanja mnogih 

amatera, ne samo moja. Vjerujem da æe 

vodstvo HRS-a prepoznati dobronamjernost 

ovih redaka, mudrost iskustava 

drugih Saveza i, uvažajuæi naše realitete, 

povuæi odgovarajuæe poteze. 

100 metara iznad plaže. Signali su im bili 

solidni i na donjim opsezima, tako da ih se 

moglo èuti i odraditi i na 80 i 40 metara (ja 

sam ih u dva navrata èuo i na 160 metara sa 

solidnim signalima, ali ih zbog velikog pileupa 

nisam uspio dozvati). 

Unatoè minimuma sunèevog ciklusa ekipa 

je postigla odliène rezultate, kako u broju 

veza, tako i u podjednakoj zastupljenosti svih 

dijelova globusa. 

ZL8R statistika: Sjeverna Amerika: 39%, 

Južna Amerika: 1%, Europa: 26%, Azija: 

30%, Afrika: 1%, Oceania: 3%. 

Opseg Ukupno CW SSB RTTY % 

1,8 643 643 2% 

3,5 3 039 2 488 551 8% 

7 6 152 4 702 1 450 15% 

10 5 161 4 707 454 13% 

14 8 793 4 571 4 222 22% 

18 5 425 3 531 1 541 353 13% 

21 7 889 3 659 3 659 571 20% 

24 2 160 1 148 1 012 5% 

28 1 168 604 564 3% 

Ukupno 40 430 26 053 12 999 1 378 100% 

6 m EME 5 

QSL via VE3XN (izravno ili preko biroa). 

Radi velikih troškova ekspedicije svaka 

donacija uz QSL kartu je više nego 

dobrodošla. Adresa: Garry V. Hammond, 5 

McLaren Avenue, Listowel, Ontario, N4W 

3K1, Canada.

Radio HRS 6/06 - Hrvatski Radioamaterski Savez

Create successful ePaper yourself

Delete template?

Save as template?